Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole

JULI, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Sadržaj
Nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole
1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ………………….……... 4 1.2. Prvi strani jezik (engleski, njemački) ....................................................... 16 1.2.1. Engleski ......................................................................................... 16 1.2.2. Njemački ....................................................................................... 21 1.2.3. Francuski ....................................................................................... 24 1.2.4. Arapski .......................................................................................... 28 1.3. Moja okolina ............................................................................................. 32 1.4. Matematika ............................................................................................... 40 1.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 49 1.6. Likovna kultura ........................................................................................ 57 1.7. Tjelesni i zdravstveni odgoj ................................................................. 64 2. Program za učenike sa poteškoćama u učenju i razvoju 2.0. Uvod ......................................................................................................... 71 2.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ....................................... 75 2.2. Engleski jezik ........................................................................................... 79 2.3. Moja okolina ............................................................................................. 81 2.4. Matematika ............................................................................................... 83 2.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 88 2.6. Likovna kultura ........................................................................................ 90 2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura .................................................................. 96

NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1.

Bosanski / Hrvatski/ Srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička /Glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Vjeronauka/Vjeronauk Odjeljenjska zajednica

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI 4

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI 140

2. 3. 4. 5. 6. 7.

3 2 4 2 2 2 19 1 1

105 70 140 70 70 70 665 35 35

UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA :

21

735

oblika nastavnog rada. BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST (4 sata sedmično -140 sati godišnje) ČITANJE I PISANJE Posebni sati čitanja Usavršavanje tehnike (pravilnosti. 4 . naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. potcrtavanje značaja znanja i knjige u odgoju i samoodgoju 50 Rječnik JEZIK 35 KULTURA IZRAŽAVANJA 5 Gramatika 20 Pravogovor i pravopis 10 Mješoviti Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 1+1 Narativni oblici Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana 2+1+1 Pričanje na osnovu datog početka (slike. nastavnih sredstava sredstava. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa između prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za dalji rad.1.preciznost u saopštavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi 2 Usvajanje pisanih slova ćirilice - - usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukture riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 25 Lektira 15 Osamostaljivanje u čitanju.tehnika pisanja .teksta) 1+1+1 Pričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Deskriptivni Opisivanje poznatog predmeta 1+1+1 Opis lika 1+1+1 Informativni Pisanje izvještaja 1+1 20 MEDIJSKA KULTURA 5 • Dokumentarni film 1 Crno-bijeli i film u boji 1 Nijemi i zvučni film 1 Radio-emisije 1 Dječiji listovi 1 Broj nastavnih sati uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviđenih programskih sadržaja.1. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. brzinei izražajnosti ) Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog 30 INTERPRETACI JA KNJIŽEVNOG TEKSTA 3 Čitanačka štiva 35 Interpretacija proznih i poetskih tekstova . Ali sve je podređeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književno-teorijskih pojmova Vježbe usmjerene na usavršavanje pisanja latiničnim pismom .

Č I T A NJ E I P I S A NJ E

Standardi očekivanih postignuća
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci
Pojačavanje spoznaje o značaju čitanja; Vježbanje u koncentraciji na sadržaj; Čitanje kao učenje kako da se čita; Svijest o zadatku (šta se traži od mene? Gdje to mogu naći u udžbeniku? Šta mi je još potrebno? Koji izvori informacija postoje? Razvijanje sposobnosti čitanja radi sticanja informacija Razvijanje sposobnosti kritičkog čitanja Osposobljavanje za čitanje u sebi i brzo uočavanje ključnih riječi Osposobljavanje za samostalno čitanje i razumijevanje pročitnog Priprema za vrijednosnu analizu i rrednovanje umjetničkih i životnih poruka Osposobljavanje za čitanje pjesme, memorisanje sadržaja i recitovanje

Programski sadržaji
Č i t a nj e proznog teksta štampaog /tiskanog latiničnim pismom

Minimum (zadovoljavava)

Prosječno (dobar)

Iznad prosjeka (visok standard)

Čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom (glasno i u sebi , razumijevanje pročitanog

Pravilno i tečno čitanje s razumijevanjem smisla pročitanog reproduktivna i svaralačka razima Izražajno čitanje naglas i u sebi, prepoznavanje pjesničkih slika, ritma, rime Recitovanje

Čitanje naglas Čitanje usebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje

Čitanje i recitovanje po samoizboru

Izražajno čitanje i stvaralačko izražavanje (mogućnost kritičke ocjene,unošenja izmjena)

Čitanje i recitovanje lirske pjesme

Ilustriranje doživljaja pjesme Poznavanje slova ćiriličnog pisma, pravilno čitanje riječi i rečenica razumijevanje pročitanog

Razumijevanje sadržajnih, kompozicijskih aspekata pažljivo strukturiranje pisanog rada Tečno čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom

Čitanje sadržaja štampanog ćiriličnim pismom, razumijevanje i reprodukcija.

Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom

Pravilno čitanje , razumijevanje i reprodukcija pročitanog.

5

P i s a nj e Usavršavanje pisanja Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima Pisanje o sadržajima mašte Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat,diktat s predusretanjem pogrešaka,izborni diktat,stvaralački diktati,kontrolni diktat) Usvajanje pisanih slova ćiriličnog pisma
(pravilno pisanje i povezivanje slova u strukture riječi, razumijevanje napisanog) Usavršavanje tehnike pisanja latiničnim pismom , dalji rad na estetskoj strani rukopisa Razvijanje svijesti o značaju kulture pismenog izražavanja. raspored teksta, ortografski zahtjevi, usklađenost sadržaja mišljenja i napisanog sadržaja) Poznavanje pisanih slova latinice i mogućnost pravilnog pisanja riječi, rečenica, kraćih tekstova Pisanje po diktatu riječi,rečenica, kratkog teksta Poznavanje pisanih slova ćirilice,mogućnost povezivanja slova u strukture riječi Prepisivanje riječi Pisanje riječi po diktatu Potpuno snalaženje u pisanju slovima latinice (pravilan i estetski izgrađen rukopis) Pisanje riječi, rečenica, sastava Usvojena pisana slova ćirilice, Pravilno pisanje svih slova , njihovo pravilno povezivanje u strukturama riječi Razumijevanje napisanog Mogućnost prepisivanja rečenica šampanih ćiriličnim pismom pisanim slovima ćirilice Izgrađen rukopis i pisanje dovedeno do nivoa automatizma (u latiničnom pismu)

Osposobljavanje za analizu napisanog, uočavanje nedostataka, evidentiranje vlastitih grešaka, procjena nivoa postignuća

Razumije sadržajne, kompozicijske aspekte, pažljivo strukturira pisani rad

Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje Prepisivanje riječi ,rečenica, kraćeg teksta

Razumijevanje značaja poznavanjajednog i drugog pisma i osposobljavanje za čitanje tekstova štampanih ćiriličnim pismom i mogućnost služenja pisanim slovima ćirilice u pismenim vježbama i komunikaciji.

Pisanje kraćih rečenica

Pisanje ćirilicom bez zastoja, čitko i lijepo

6

INTERPRETACJA KNJIŽEVNOG TEKSTA / 50 / Književni tekstovi
Književno-teorijski pojmovi
Tok događaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi-njihov izgled, postupci, osobine Uočavanje i upoređivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suoprotstavljeni) Uspostavljanje analogije: književni lik –likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Afirmacija moralnih vrijednosti:dobrote, plemenitosti, poštenja, discipliniranosti i osjećaja za mjeru, marljivosti)
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci

Ishodi druženja s književnim tekstom Zadovoljavajući Prosječni Iznad prosjeka
Pamćenje slijeda događaja Razumijevanje sadržaja na razini reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog događaja,glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja

Čitanačka štiva
Nasiha Kapidžić-Hadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Indijska narodna priča: Kako je postalo drago kamenje Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Šukrija Pandžo: Draga laž Alija Isaković Priča o Pink Panteru Advan Hozić: Kućni špijun Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan:

Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi, rečenice, teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne,kognitivne i socijalne komponente Izražavanje vlastitog stava o liku, pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima

Razumijevanje na razini uopštavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama

Potpuno samostalno čitanje, razumijevanje pročitanog, mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju. Izgrađen vlastiti odnos premma književnom tekstu .

Razumijevanje kao rezultat uviđanja uzroka i posljedice. formuliranje poruke

Proljeće je slikar
Maja Gjerek -Lovreković Zimska priča

7

mislima i osjećanjima.recitujemo pjesmu po samoizboru Učenici će moći samostalno pročitati tekstove predviđene za domaću lektiru.atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitovanje. Može sudjelovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju.preuzi manje uloge lika. likovima. odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje sadršaja dijaloga. vježbanje ekspresivnosti i smisla za isticanje značajnih elemenata Izražajno predstavljanje teksta Ostvarivanje uloge u igrokazu kao vid govorne produkcije Obično. knjige.svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do uestetskog doživljaja i spajanja emotivne. razumijevanje pojmova predviđenih programom Gluma. 8 . Ljepotu će doživljavati svim čulima. razumijevanja. Uočavaće slikovitost. izmjena dugih i kratkih slogova) Rima. Mogućnost poređenja.vrijeme za pjesmu: Čitamo odabrane dijelove dragih štiva. autor. muzičkom djelu. pravilno čitanje Pravilno čitanje Pjesme. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. imaginativne komponente. pamćenje i mogućnost prezentacije Razumijevanje značaja znanja i uloge čitanja u učenju i odgoju i samoodgoju Vrijeme za priču. recitovanje pjesme Dočaravanje likova. izdavač. Osposobljavanje učenika za samostalno čitanje. Čitanje radi sticanja i proširivanja znanja Radi upoznacvanja s knjigom (naslovna strana. izvođenja zaključak Lektira Ivica Vanja Rorić: Plavi vjetar Bisera Alikadić: Kraljica iz dvorišta Ahmed Hromadžić: Patuljak iz zaboravljene zemlje Karlo Kolodi: Pinokio Vrelo ljepote/Stihovi u lektiri/ (izbor iz bosanskohercegovačke poezije za djecu) Razumijevanje smisla čitanja.Zašto čitamo? Kako samostalno čitati ? Čitanje radi uživanja.poruci Samostalan/nost u prezentaciji pročitane knjige. o čemu se govori u knjizi). jezgrovitost u pjesničkom izrazu. likovnom izrazu. vrijednosne. spoznajne. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: Prvi snijeg Dalji rad na čitanju dramskog teksta(prirodno i bez patetike. Rad na glasovnoj izražajnosti. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj pisanje pjesme. broj stranica. Učenik je pročitao knjigu. vježba u predstavljanju teksta . reprodukcije i produkcije. Sudjelovaće u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja.glasovno podudaranje krajnjih slogova (dvosložna rima) Učenici će o s j e ć a t i . Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. sastava Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Ritam –podizanje i spuštanje glasa u govoru i čitanju. raspoloženje u pjesmi.Dramski tekstovi: Željka Horvat – Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Čunčić-Bandov: Jesenska šumska šala Piščev govor i govor lika Didaskalije Pjesnička slika Pjesme Alija H. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. Može odgovarati na postavljena Pitanja.

zvučnog u odnosu na nijemi fil Ogoj i obrazovanje praćenje radio-emisija) Sudjelovanje u programima školske radio-stanice Uočavanje razlike u tehnici snimanja Radio –emisije Dječiji listovi Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncenrtracije i slušanja.ME DIJSKA KULTURA Programski sadržaji Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi Očekivana postignuća Zadovoljavajući Prosječan Iznad prosjeka Uočavanje Povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma Posjedovanje razvijene kulture slušanja i izbora sadržaja Mogućnost kritičkog čitanja Mogućnost praćenja filmskog sadržaja u kontinuitetu i razumijevanje sadržaja filma Filmske vrste Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Šta je igrani . razumijevanje poruke Poređenje efekata Crno-bijelog i efekata filma u boji.film u boji -Nijemi i zvučni film -Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja.a šta dokumentarni fim U istoriji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma -tehnički aspekti . mogućnost reprodukcije Čita i komentira 9 . emisija List kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu Percepcija i recepcija filmskog sadržaja Uočavanje karakteristika i značaja dokumentarnog filma Zauzimanje stava Praćenje i razumijevanje fimskog sadržaja. kulture i zabave primjerene djeci Radio. memorisanje sadržaja. Pamćenja osnovnih informacija Samostalno čitanje Uočavanje relacije tehnika snimanjai punoće doživljaja Pažljivo praćenje.film u crno-bijeloj tehnici .

sređivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. na putovanju. pravogovor i pravopis Programski Odgojno-obrazovni ciljevi i sadržaji zadaci Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. Posjedovanje bogatog fonda riječi Rječnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. gramatika. Tačno artikuliranje potrebe. štap. situacije. aktivnosti Upotreba riječi na nov i originalan način Prilagođavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu 10 . zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Očekivana postignuća Zadovoljavajuća. traženje informacije (u kupovini. služenje riječima iz književnih djela Razumijevanje značenja riječi. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja).? Mi smo slova D i H . Šime.Koje je slovo do mene.pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Prosječna Iznad prosjeka Adekvatna upotreba riječi u različitim situacijama.njihova u govoru i pisanju Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzrom na uzrast i programske zahtjeve Posjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženje.Koja su slova Između nas? Sređivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom.J E Z I K: Rječnik.

) Prosječna Azbuka Vrste riječi: I m e n i c e (rod i broj) Z birne i gradivne imenice Zamjenice (lične i prisvojne ) Pridjevi (opisni. izvođenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina.knjiga. listova. trgova. pridjevi u funkciji razlikovanje pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. broj Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekat i predikat u rečenici glagol kao predikat Imenica kao subjekat Usavršavanje perceptivnih.ulica. Prosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup Prosta proširena rečenica Pravogovor i pravopis Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekat. Razlikovanje primjera od (ne) primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije.. sebičan. dodaci ) Pravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuđih grešaka u pisanim radovima Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Veliko slovo u pisanju naziva : . prisvojni. drag. teksta.analitič kih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni sistem (pozitivna svojstva i imenovanje. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekat i predikat u rečenici. . predikat. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja Pojmovi Azbuka Imenice-rod. škrt darežljiv .Gramatika Ciljevi i zadaci Očekivana Zadovoljavajuća postignuća Iznad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi.. časopisa U pisanju imena pripadnika naroda Pisanje imena životinja subjekatski i predikatski skup Veliko slovo u primjerima koji su predviđeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima KULTURA IZRAŽAVANJA Pravilno rastavljanje riječi na kraju retka Riječ-slograstavljanje riječi 11 .škola.. bulevara .

Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama. teksta) Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja Posjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način Posjedovanje dara zapažanja i Raspolaganje rječnikom kojim Zapaženo može izraziti riječima. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formulisanje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuđenih riječi. mašte. Poticanje individualnog. svrsishodnost. Njegovanje govornog i pisanog jezika . postupaka. tečnog izražavanja Narativni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa osmišljenost. pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik.apstrahovanja i generalizacije (kognitivna razina ). prilagođavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Prosječni Iznad prosjeka Posjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog.opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). sinteze. rečenicama. mašte i kreativnosti u izražavanju Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijamaa. stvaralačkog nerva.Ishodi rada na usmenom i pismenom izražavanju Oblik izražavanja Vj e ž b a Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Osposobljavanje za samostalno čitanje teksta. čujem) i o osjećanjima Osmišljeno i pravilno izražavanje u usmenoj i pisanoj Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Opis poznatog predmeta Opis lika iz najbliže okoline Deskriptivni Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju. Upoređivanje opisa lika u književnom djelu . mogućnost poređenja i zaključivanja 12 Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. ali i mogućnost uspostavljanja relacija: vidljivo i skriveno Pričanje na osnovu datog početka (slike. Izazivanje širokog spektra asocijacija. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizovane priče Zapažanje važnih osobina.

važnih elemenata u događaju. aktivnosti sposobnost sistematičnog predstavljanja Informativni Prilagođavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u događaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja događaja. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Pisanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Mješoviti . situaciji.pismo obavijest Pisanje sa svrhom. originalnost u upotrebi riječi 13 . situacije Izvještaj ima sve potrebne elemente Pisanje pisma .pismo zahvale Bogatstvo misli i asocijacija.oslovljavanje. stil.Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto ? Osposobljavanje za uočavanje redosljeda događanja. rukopis. izgled papira.način obraćanja.

kakvom usmenom i pismenom izražavanju. Važno je da učenik čita. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. slikovitost i ritam. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. raspravi. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih sati. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite učenike u svijet literature i razvijajte s a m o s t a l n o s t u druženju s knjigom. obrazlože izbor. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti učenika četvrtog razreda. stvorite atmosferu u kojoj će učenici osjetiti zvučnost. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktnije su usmjereni na poboljšavanje nivoa opšte pismenosti. Ističite značaj osmišljenog. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu povećen je fond nastavnih sati. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih sati. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati učenike čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju.da ostavi traga u doživljajnom smislu. pisanju. misli.ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika.). posebno ne da nameće stavove i poruke. To je nepresušan izvor riječi . da ilustrira. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. izrazi pročitano na njemu svojstven način. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i potcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. u pojmovnom smislu. 14 . U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju ponavljanja. obim. ritam i rima. priče. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. Stavite na pano tekst pjesme. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. neka više uživaju u ritmu. razumijevanju sadržaja. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. Isto možete uraditi i sa pričama. To je naznačeno u standardima postignuća. dominantan vrijednosni sistem. Neka biraju pjesmu. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. Tako treba i dalje raditi. Učenici su misaono jači. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnov su za realizaciju svih programskih zahtjeva. izbor IV a razreda. Neka se pripreme za čitanje i recitovanje odabrane pjesme. U interpretaciji lirske pjesme novi su. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. razumije. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima.da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. prisustvo naracije ideskripcije. Kreativnijim. Sadržaji nastave gramatike. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. a ne da bude na popisu “pročitanih”. iskustvom bogatiji. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. pravilnog. a manje pamte pojmove.Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. Neka u razgovoru. jasnog govora . međusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. nametljivo poučava. odabrali učenici IVb itd. Dogovorite se s učenicima o nivoima postignuća. maštu. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire.pojmova i doživljaja. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. ilustriraju. Pjesma do pjesme. Dozvolite učenicima da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora.

nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata :Nema univerzalne preporuke ni za navedene stupnjeve i za sve aspekte znanja i vještina. teksta. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Analiza je zajednička.U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. drugi da čita monotono.5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stupnjevima. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. Uostalom. tečno. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. individualne i individualizirane linije razvojja. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. Pojmovi se međusobno razlikuju po stupnju apstrakcije. izražajno. Ne zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog učenika i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. 15 . Mogu pročitati tekst bez greške. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. dobra. šta smatrate posebno važnim. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. I na kraju. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća:zadovoljavajuća (minimalna) postignuća . Plan daljih aktivnosti podrazumijeva utvrđivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. kada. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poređenja). Neka svaki učenik postavi sam sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetioti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. Svi su ocjenjivači. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. Uvijek su u odnosu međuzavisnosti. tako i u ukupnom ljudkom saznanju. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. Važno je da i učenike vježbate u samoocjenjivanju. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne) primjera.

PRVI STRANI JEZIK 1.2. Gramatika (gramatička područja za dati nivo). Vokabular (koji odgovara datim temama. razigranog stava prema učenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti. Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). primjereno uzrastu kroz igru. predviđenim funkcijama i vještinama).1.1. a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje pozitivnog. ENGLESKI JEZIK ( 3 sata sedmično – 105 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi Nastaviti na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka čitanju pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. - Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenici će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine).2. predanosti i preciznosti u učenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. davati kratke pismene odgovore. dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja podsticanje temeljitosti. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). 16 .

moja okolina (naše tijelo i zdravlje. da se drži principa jednostavnosti. Napomena: na ovom nivou nema učenika koji ne zadovoljava predviđeni minimum. razvijanje pozitivnog. • Praćenje i vrednovanje treba da je kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. kultura življenja (higijenske navike). udžbenicima i priručnicima. da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. zadatke za učenike pojedinačno. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. da priprema materijal i opremu. za grupe i cijeli razred. proširuje materijal prema datoj situaciji. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. slobodno oblikuje svoje časove. sarađuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. grupni i individualni pristup. koje imaju za cilj da pobude. razvija komunikacijske sposobnosti. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama učenika. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. Ono treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. piše pismene pripreme za svaki čas. bosanski jezik (opisivanje). cilj i način rada. primjerenosti i postupnosti. ali primjereno uslovima u kojima radi. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. da primjenjuje direktni. vjeronauka (praznici). Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas.DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. osposobi učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. • Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. razvija od početka radne navike. sabiranje). Trajanje časa ne postavljati kruto. konkretno i pozitivno. • Interdisciplinarni sadržaj Učenje stranog jezika je izuzetno povezano sa područjima drugih školskih predmeta. tolerantnog stava prema različitostima. frontalni. život i rad u školi. njeguje poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. kućni ljubimci). Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i 17 . I dalje je moguće i poželjno paralelno izvođenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. matematike (brojevi. stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. poređenje sa vlastitom kulturom i tradicijom. da procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. U četvrtom razredu učenici se ocjenjuju brojčano .

Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. 18 . igre pogađanja su neki oblici koji su se pokazali učinkoviti i koje treba primjenjivati. igre riječima. kao i rad u manjim i većim grupama. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.učenje jezika provoditi u razigranom. vedrom i privlačnom okruženju. i rad u parovima. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. pantomima. pretending. drama-playing. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. pogađanje. pjevanje horsko i pojedinačno. Role playing. maskiranje. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. igranje po ulogama.

have. there). coffeetable. posters. podvlačenje. pig. shoes. bus stop. now).. river. school subjects.. after). cut out. ispunjavanje tabela. gestikuliranje. on. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Vokabular Ponavljanje. pokazne (this. označavanje tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji. push.. uncle. • Lično razred predstavljanje Osnovna škola • Porodica • Kuća. Proširivanje tema: 4. bad. 2) verbalno: kratki odgovori na pitanja. tablewear (spoon. good. *Svakodnevni život: sleep. in. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: *Predstavljanje: ( name. Present Continuous (potvrdni. cup. proširivanje.opisivanje ljudi i predmeta .trenutne aktivnosti . butter. have got modalni glagol can (potvrdni. toothbrush). get up. plate. grandmother.identificiranje ljudi i predmeta . tired. dog. dopunjavanje.) *Raspoloženje: happy. vrijeme (today. bridge.. bojenje. upitni oblik). opisni (sad. *Prostorije u kući i namještaj (kitchen. wood. post office. give. fine. povezivanje ilustracija sa tekstom. scared. brother. village. dom godina • Moja učenja okolina engle(u gradu i skog selu) jezika • Svakodnevni život Prvi ste• Škola pen ele• Slobodno mentarvrijeme nog znanja Imenice: vlastite. sister. talk. draw. friend) *Članovi uže i šire porodice (mother. park. curtain) *Okolina u gradu i na selu (garden. book case. body. cat. negativni. Glagoli: Present Simple (potvrdni. nice.izražavanje dopadanja . glass). grandfather. ispunjavanje križaljki. bathroom (toothpaste.brojanje (How many . 2. Gramatika Ponavljanje. prisvojni pridjevi (my. face.čitanje vremena . cry. aunt. Prilozi: za mjesto (here. your.. Prijedlozi: za mjesto (in. jeans.upitne (who. school furniture. 19 . Mary’s) Zamjenice: lične. that). povezivanjem ilustracija sa odgovarajućim tekstom. itd. hill.• Engleski jezik-druga godina učenja Teme Funkcije i vještine pozdravljanje predstavljanje sebe i drugih . upitni oblik). kratki odgovori na nastavnikova pitanja. clothes (pyjamas. odrični. drink. povezivanje riječi u stupcima A i B. shop. izvršavanje uputa i naređenja.lociranje ljudi i predmeta . his. what) Pridjevi: Determinatori. thirsty). prisvojni genitive (John’s. gluma. itd. happy. sad. član (a/an. bird.izražavanje Nivo Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE 1) neverbalno: imitiranje. chair.loo/lavatory. father. at). horse. množina. opće. food (bread. scared.dani u sedmici . yard. sittingroom. trees. eat. traffic-lights. cinema. cow. itd.izražavanje sposobnosti (I can . I can't) . take. car. are there?) . put. odrični. knife. izvršavanje uputa i naređenja označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. upitni oblik). 2) verbalno: ponavljanje za izgovorenim. ispunjavanje tabela. upitni pridjevi (what color). redanjem ilustracija. the). izrezivanjem. vrijeme (at. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Čitanje kratkih tekstova usebi ili naglas i reagiranje: 1) neverbalno: crtanjem. table. *Škola: school things. oblikovanjem u plastelinu. raincoat).raspoloženja i stanja (ograničeno) . fork. bathroom. naughty.svakodnevne aktivnosti i radnje . dovršavanje rečenica. pull. redanje. itd. her). crtanje. redanje teksta prema smislu. tired. sandwich. hall. hungry. pomoćni glagol be. bedroom. lake.boje predmeta .

podvlačiti. moliti.. odgovori na pitanja. odričnoj. itd. upitnoj i zapovjednoj rečenici (There is a. push-pull) Složenice. osnovni tip u potvrdnoj. toothbrush. Brojevi: 20-100 Rečenice: red riječi. u vezi sa datim temama i gramatikom (bigsmall. look at this..- posjedovanja (John's book. ubacivati. pisanje pojedinih riječi po diktatu.. učestvovati u razgovoru sa drugim učenicima i nastavnikom. 20 . sports. u vezi sa datim temama i gramatikom. pjevati i igrati jezičke igre. my house) izražavanje molbe (Can I? May I?) ponuda. davati upute i naredbe. njeno prihvatanje i odbijanje orange juice. npr. PRODUKCIJA a) GOVOR: ponavljanje riječi koje su izgovorene. npr. redati riječi u smisaone rečenice. Pisanje na ovom nivou nije prioritet. schoolfriend) Kolokacije. toys. There are.) Učenici će koristiti: Afikse. have breakfast. u vezi sa datim temama (kitchen table. postavljati zahtjeve. pa sve izvoditi ležerno i kroz igru. recitirati. give-take. (– s. milk). u vezi sa datim temama. ispunjavanje tabela i križaljki. igrati uloge. watch TV. dovršavati rečenice.. -ing) Antonime. turn on / off) b) PISANJE: prepisivanje kratkih tekstova.

napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. radoznalosti i kreativnosti U nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne težiti dostizanju nivoa A 1.2.1. • • • Čitanje i razumijevanje Podsticanje mašte.1 Evropskog okvira za strane jezike. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. naglasak. izjave. naglašava riječi. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. upozorenja. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. • • • • • • Govor Pisanje • • • Znanje o jeziku • 21 . kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. NJEMAČKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Osposobljavanje učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz neposrednog okruženja Podsticanje motivacije za učenjem njemačkog jezika Očekivani rezultati/ ishodi učenja • • učenik prepoznaje glasove. pitanja.2.

učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Tjelesna i zdravstvena kultura. proslava rođendana. piše pismene pripreme za svaki čas. 22 . te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. slobodno vrijeme DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE I u četvrtom razredu učenici jezik uče imitiranjem i ponavljanjem. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti.horsko i pojedinačno. Nove godine. mjeseci. porodica i život u porodici 5. Muzička kultura. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. Moja okolina. kao napr. . Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. jelo i piće 8. škola i učionica 2. Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. atmosfersko vrijeme 4. uoči sposobnosti svakog pojedinog učenika i pomogne mu da dostigne svoj maksimum. u nastavu integrira igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . Likovna kultura. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. životinje 7. osposobi učenike da samostalno rade kako za vrijeme časa tako i kod kuće.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.upoznavati različite kulture i tradicije. dani u sedmici. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. Božića 6. godišnja doba 3. sadržaje koje obrađuje približi učenicima dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas koncipirajući ga kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebalo da traje duže od deset minuta . Interkulturalne vještine Učenici će: . Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta.

Ich wünsche mir einen Teddy.iskazati želju vezano za poklon . Onkel. im Sommer es regnet...recitirati.imenovati predmete u svojoj školskoj torbi . was.čestitati nekome rođendan. . lesen. unser) ... . Ich wohne in .pitati za vrijeme ....imenovati članove porodice.reći kakvo je vrijeme . die Tafel.nabrojati dane u sedmici. der Pinsel. 23 .prepisivati pojedinačne riječi .reći šta vole / žele jesti.. Wasser.Prisvojne zamjenice (mein.. . . npr: crtanjem.imenovati životinje Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.imperativ za 2. . . Novu godinu. Ich esse gern Schokolade. .upitne: wann. Mein Bruder ist .reći svoj broj telefona. . Jahre alt. malen.. npr.dopunjavanjem teksta ... Životinje: Ich habe eine Katze..odgovarati na pitanja. der Frühling.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) neverbalno. Saft.reći gdje stanuju.povezivanjem slike i slušanog teksta. Käse.. . am Sonntag. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. Milch. . Basketball. Alles Gute zum Geburtstag! Jelo.postavljati jednostavna pitanja. npr: .čitati rečenice i kraće tekstove . rečenice i kraće tekstove.davnjem kraćih odgovora. Computerspiele. piće: essen.u prezentu .. . .Njemački jezik – druga godina učenja Vještine Učenici će znati: . Meine Telefonnummer ist . npr. .. PISANJE Učenici će: .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.dopunjavati izostavljene riječi.. Zamjenice: . Tante..brojati do 20 . pjevati. pridruživanjem slike tekstu. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .razvrstavanjem slika. .za izražavanje želje oblik möchte . Sie ist schwarz..crtanjem. npr.dati osnovne informacije o svojim roditeljima. Gramatika Učenici će: koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch.: . braći i sestrama -pozvati nekog na rođendansku proslavu . Rođendanska zabava: Komm zu mir! Ich mache eine Party. piti .Lične .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . . Meine Straße heißt . sein.... .. razvrstavanjem slika. dein.igrati uloge.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. . ihr. Musik hören. Božić. . Slobodno vrijeme: Fußball. Opa. Tee. Dienstag.. : Škola: rechnen. Meine Katze heißt .. lice množine Brojeve: do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Učenici ce proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. wie. warum Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . turnen. Brot. godišnja doba: Montag. es schneit Porodica i život u porodici: Oma.: .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. der Malkasten Dani u sedmici.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.lice jednine i 2.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . trinken.rekonstruirati riječi.navesti školske aktivnosti . naabrojati mjesece i godišnja doba . die Bücher.

dom. FRANCUSKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opšta tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. škola. naglašavati riječi. Očekivani rezultati / ishodi učenja • učenik će prepoznavati glasove.1. moja bliža okolina.3. napisane riječi i kraće rečenice čitaće naglas poznate riječi i rečenice uočiće glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove.2. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. radoznalosti i kreativnosti. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeće jednostavna uputstva. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizovati sposobnosti) 24 . Osposobljavanje učenika da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. izjave. naglasak. poštovaće ritam i intonaciju rečenice postavljaće jednostavna pitanja i davaće odgovore na njih učestvovaće u razgovoru po modelu davaće jednostavne informacije o sebi. lično predstavljanje. Čitanje i razumijevanje • • • Govor Težiti dostizanju nivoa A 1.1 Evropskog okvira za strane jezike. kratka objašnjenja nastavnika i reagiraće na odgovarajući • razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavaće slova. upozorenja. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivaće pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisaće pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. pitanja. Podsticanje mašte. porodici i prijateljima opisivaće u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivaće. porodica.

Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. brojevi. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. ten a prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne dodje do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi I kraćih rečenica.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Učenje kako učiti Učenici će da: . Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru. npr: . Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uslovima u kojima radi. imenice. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. oponašanjem i ponavljanjem. slikanje. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. cilj i način rada.kroz crtanje.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. Ovo može podrazumijevati npr. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje.zajedničkom šetnjom kroz prirodu i sl. grupni i individualni pristup.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) . zamjenice. (Moja okolina – ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će se: .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . frontalni. ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. oblikovanje itd (Likovna kultura. Ocjenjivanje je opisno i brojčano.kroz sportove i igre Tjelesna i zdravstvena kultura) . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagodjenom programu 25 .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. ples. Potrebno je takodjer primjenjivati direktni. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponudjena u programu.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . ples) . npr.- Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. razviju i podrže zainteresovanost za učenje jezika.

vrijeme.boire. feu. couloir itd.Upitne pridjeve. soeur. životinjskih glasova itd. quoi itd Determinatore: . Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime.locirati ljude i predmete .Pokazne. moje tijelo. l’amie de Paul) Zamjenice . lá .ideju posjedovanja (le livre de Jean. oncle. salle á manger Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. nešto prošireniji vokabular. grand-père. npr.mjesto. itd. jus d’orange. npr. pain. livre.. npr. razred Osnovna škola 2. itd. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira.brojati predmete . salon. les .L’Impératif Priloge za: . itd .dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux.Opisne pridjeve. npr. heureux.).druga godina učenja Nivo Teme 4. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. raspoloženje. lijepljenjem slika. crtanjem. itd. npr. ma maison) . grand-petit. qui.Upitne. frère. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. machine á laver. npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Salut. itd. malheureux.Pozdravljati . iz crtića). mon/ma.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr.Le présent .. Složenice. autobus. npr.reći koliko je sati. itd. onih koje označavaju neku aktivnost. nešto prošireniji vokabular. cuisine. 2) verbalno. sur (u osnovnim značenjima) 26 .). á.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . oponašanjem glasova/zvukova. sretan). nešto prošireniji vokabular. redanjem slika itd. npr.izraziti .. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.: gestikuliranjem. celui. actions (npr. najosnovnije. crayon. rue. Il a les cheveux noirs. beau itd Glagole . u vezi sa datim temama. ton/ta. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa karatica na kojima se te riječi nalaze itd. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Imenice . • Škola. • Raspoloženja. 2) verbalno.identificirati ljude i predmete .Prisvojne pridjeve. npr. la. stylo.ponudu. crtanjem. train. un. npr. • Moje lice. • Bliža okolina.predstaviti sebe ili druge .prisvojni genitiv (la maison de Nicole. vêtements (npr. njeno prihvatanje ili odbijanje Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.: heureux. npr. tužan. imitiranjem zvuka voza. Qui est-ce? Qu’est-ce que c’est? Comment t’appelles-tu? Oui/Non…itd. • Prostorije u kući i namještaj. itd.jednina i množina . jeans. triste. une. maintenant Brojeve: 1-20 Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. npr. pyjama. • Vrijeme: Quelle heure est-il? Il est . PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . des. brojeve itd.: Elle est mince. dom • Svakodnevni život • Škola • Moja okolina • Slobodno vrijeme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . cahier. ili pokazivanjem.triste.Lične . son/sa itd . fatigué. nešto prošireniji vokabular. glumljenjem. jouet. De quelle couleur est …? itd Quel âge as-tu? J’ai … ans itd. celle. prendre). dans. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. u vezi sa datim temama.).: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. manger. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. quel? quelle? (Quelle couleur…?) . npr. le. lait).: • Pozdravljanje: Bonjour. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koje čuju sa kasetofona.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. god.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) Prijedloge.Francuski jezik. parler..Glagole être. avoir .opisati ljude i predmete boje predmeta veoma ograničen broj raspoloženja . pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. robe. poudre á laver.puni sati . bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. • Opisivanje. glumljenjem (npr. tante. npr. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.: mère. • Predstavljanje: Je suis … C’est…Je m’appelle…. nešto prošireniji vokabular • Određivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Pourriez vous me dire… C’est á droit / á gauche itd… • Članovi uže i neki članovi šire porodice. • Svakodnevni život. donner-prendre. rutinske aktivnosti. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. chambre á coucher. gestikuliranjem.) . ici. sandwich.Članove. oponašanjem glasova/zvukova (npr. père. učenja francuskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja • Porodica • Kuća. jupe) nourriture (npr. itd. npr. nešto prošireniji vokabular. grand-mère. npr. Au revoir.

b) PISANJE: Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet.igrati uloge.pjevati i igrati jezične igre . podvlačiti. glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . tu te promènes. 27 . pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.povremeno prepisivati izolovane riječi .sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .učiti pisati pomoću igara na CD-u. . redati riječi po određenom redoslijedu itd.zamjenjivati inicijale punim riječima . recitovati.ubacivati. u vezi sa datim temama. npr.davati uputstva i naredbe Kolokacije. učenici će: . je me lave. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd.

105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova).4. da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. pripremajući zadatke za pojedine učenike. marljivost. detaljno razrađujući načine kako da ih postigne. razvija kod učenika radne navike. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. pjesmu. sa postepenim uvođenjem čitanja i pisanja. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. ponavljanje. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. već da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara.1. ARAPSKI JEZIK (3 časa sedmično . razvija pozitivnu atmosferu u učionici. da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. ali primjereno uslovima u kojima radi.2. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. pisanje tanwina. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. - 28 . postavljajući ciljeve. pisanje određenog člana. odgovornost i motivaciju za učenje. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. ples. piše pismene pripreme za svaki čas. grupe i cijeli razred. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. kratki i dugi vokali. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (IV razred). Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. udžbenicima i priručnicima. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika.

(Moja okolina . veoma pažljivo i nenametljivo.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. Čas može trajati i kraće radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece.crtanjem. te između samih učenika. rado insceniraju naučene dijaloge. Treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. Izlasci djece u prirodu su također prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.brojanjem (Matematika) . Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: . tjelesni odgoj. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. moja okolina.pjevanjem (Muzička kultura) . njihove prednosti su velike. likovna kultura. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 29 . muzička kultura. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. kao i na trajanje časa. Razvija se takmičarski duh. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika.praznici (Vjeronauka) .plesom. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. igrom (Tjelesna i zdravstvena kultura) . prirodu i sl. kao što su npr.zajedničkom šetnjom kroz park.opisivanje ( Maternji jezik i književnost) . stvara živa atmosfera u učionici. oblikovanjem (Likovna kultura) .Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. vjeronauka itd. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u drugoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvođenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. kao i njegovanju prisnijih odnosa između učenika i nastavnika. Nastava je razredna pa se mogu lahko formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. upoređivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.

Prijedlozi (fi.Odjevni predmeti . pjesmice. ralika. harihi. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno.tražiti određene informacije u tekstu i reagirati: 3) neverbalno.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . npr.Hrana i piće . .dopunjavanjem teksta . razvrstavanjem slika. npr. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.Arapski jezik-druga godina učenja Nivo Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: III razred Proširivanje . hiya. huwa. `ala) Sekundarni prijedlozi (tahta..: . kam) Pokazne zamjenice (hara. .Svakodnevni život .: .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: .davanjem kraćih odgovora.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi) 3) verbalno.Predstaviti sebe i druge Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Bliža okolina . 'amama.čitati kraće tekstove naglas i u sebi.crtanjem. pridruživanjem slike tekstu. .Reći koliko je sati (puni sat) .Pozdravljanje na tema formalan i neformalan Osnovna -Pozdravljanje način škola i upoznavanje .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .Kuća .Škola . npr: crtanjem. ma.Porodica i prijatelji .Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića Kroz dijalog (igre.Brojati od 1 do 10 . ponavljanje. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarn og znanja . fawqa. la) druge vježbe) uvježbavati Upitne partikule osnovni (hal.Imenovati članove svoje uže porodice . 'anti. 'ila. . min. crtanje i (na`am. nahnu) Upitne zamjenice (man.Nabrojati dane u sedmici . 'anta. Potvrdne i prepoznavanj odrične riječi e. Gramatika Lične zamjenice ('ana.razvrstavanjem slika. pjevati .dopunjavanjem teksta ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . npr: .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta . 2.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona .postavljati jednostavna pitanja. wara'a) 30 .recitirati.povezivanjem slike i teksta. tilka ) Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular. . 'a) vokabular.

igrati uloge.- odgovarati na pitanja. . sad. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge Upitna riječ “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. .prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. qasir.dopunjavati izostavljene riječi.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. .) ̉ 31 . tawil. yn itd. sagir.rekonstruirati riječi. . učestvovati u dramatizacijama.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. \amil) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) PISANJE Učenici se: .

javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju Ÿ prirodnim obilježjima kantona Ÿ saobraćajnoj povezanosti. njihovim osobinama. prirodno geografskim odlikama i turizmu Ÿ prirodno geografskim odlikama BiH Ÿ kulturi življenja Ÿ zagađenosti tla i vazduha i zaštiti od zagađivanja OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju Ÿ Prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi Ÿ Uspostaviti logične veze između živih bića i pojava u prirodi Ÿ Nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke Ÿ Da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje Ÿ Nabrojati i prepoznati atmosferske pojave Ÿ Osnovne podatke o proslosti i sadašnjosti zavičaja Ÿ Osnovna obilježja kraja u kojem žive Ÿ Nabrojati kulturne.1. lancima ishrane. vodi i vazduhu kao uvjetima života Ÿ O gibanju zraka i promjeni osobina materije Ÿ O zelenoj biljci i njenim dijelovima Ÿ Čovjeku kao prirodnom i društvenom biću Ÿ Atmosferskim padavinama Ÿ Prošlosti i sadašnjosti kraja Ÿ Osnovnim obilježjima kraja Ÿ kulturnim. uzajamnim vezama Ÿ O sunčevoj svjetlosti. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao possebna grana privrede Ÿ Da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe Ÿ Da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju Ÿ Da su mikroorganizmi uzročnici bolesti.70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODR UČJA UČENJ A CILJEVI Sticanje znanja o: Ÿ Raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi Ÿ Živim bićima. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju Ÿ Prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja Ÿ Da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti Ÿ Da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da ju je potrebno njegovati i razvijati Ÿ Da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagađivač tla i vazduha i da svaki pojedinac može daati vlastiti dorinos zaštiti od zagađenja ZNANJE 32 . razvijenosti.3. MOJA OKOLINA (2 sata sedmično .

tvari. samostalno i u grupi Ÿ planirati svoj rad i rad svoje grupe Ÿ razvijati kritičko razmišljanje Ÿ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke Ÿ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju Ÿ dobivati i prezentirati dokaze Ÿ razmatrati dokaze i vršiti procjene Ÿ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: Ÿ učenje u školi. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Učenici će : Ÿ učiti. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu Ÿ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti Ÿ poštivati različite stavove Ÿ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. vjetar. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. korištenje dodatne literature. prema drugima. voda i vazduh kao uvjeti života Kretanje vazduha . uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine 33 . samostalno i u grupi Ÿ posmatrati i izvoditi zaključke. STAVOVI. pojava i procesa u prirodi i društvu VRIJEDNOSTI. PONAŠANJE Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: Ÿ prema sebi samima. sam ili u timu. brzina i smjer vjetra. svojoj porodici. učenje kod kuće. te donositi odgovarajuće zaključke Ÿ Koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje problema Ÿ Koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. traženje ideja i provođenjem jednostavnih i vođenih posmatranja i ogleda. dijelovi biljke. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. prezentiranje postignutih rezultata Ÿ Koristiti prethodna iskustva Ÿ Koristiti određene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka Ÿ Uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja Ÿ Pratiti redosljed uputstava pri istraživanju i mjerenju Ÿ Uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija Ÿ Praviti jednostavna poređenja. te poređenjem svojih predviđanja sa stvarnim rezultatima Ÿ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata.

maštu i divergentno mišljenje .2. predviđaju šta će se desiti. 34 .METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. DRUŠTVO Kulturne. Zato je neophodno podsticati učenički istraživački pristup svijetu koji ga okružuje. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja međuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. Osnovni cilj mu je doživjeti i osvijestiti složenost. Učenike treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvođenja ogleda. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja na ovom uzrastu. a znanja povezati i upotrijebiti. VRIJEME I PROSTOR Prošlost.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . Prilikom planiranja i izvođenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. bilježe i uređuju dobivene podatke. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagađenost tla. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih znanstvenih područja. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. razvoj pravilnog odnos prema društvenom i prirodnom okruženju. mjerenja vremena satom Orjentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja Izrada geografske karte uže okoline (tlocrt) 3. vode i vazduha DIDAKTIČKO. raznolikost i međusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. Moja okolina u 4. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i događajima. da li su predviđanja bila ispravna. na način koji je svojstven nauci. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvođenja ogleda. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se događalo i zbog čega . kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti.

Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni.. atmosferskim padavinama. te o ljudskom organizmu. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa šro štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno obrazovnog procesa. praktičan rad. čulima. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. potrebno je voditi računa i o međupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata.učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. .). istraživanja i dr. Ovim se izbjegava demotiviranost učenika. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. ulozi pojedinih dijelova. razredu šire se znanja o sadržajima obrađenim u 3. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. biljci i njenim dijelovima. kulturnim i javnim ustanovama. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije učeniku o njegovom napretku. podstiče aktivnost svihi. promjeni osobina materije. a rezultati koji se postižu su bolji. učenički projekti. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). Prati se napredak učenika i ocjenjuje: . U skladu s tim. njenu primjenu i korištenje. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje.sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvođenja aktivnosti (učenički ogled. Dakle. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko učenik trenutno zna. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. 1 Nastavni plan i program za prvi razred devetogodišnje osnovne škole 35 . Učenike treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. .putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka . Praćenje i ocjenjivanje Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. posmatranje i vrednovanje. a ne da se računa da će to nekako doznati. uzimajući u obzir razvoj nauke. za vrijeme izvođenja te aktivnosti. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnost u odjeljenju. Praćenje učenika počinje od prvog školskog dana. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo onih učenika koji traže više pažnje)..portfolio učenika»1. razredu. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. Pitanja koja nastavnici postavljaju moraju biti tako koncipirana da svi učenici mogu na njih odgovoriti i da imaju osjećaj da su jednako važni. ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti.U 4.

izvođenje ogleda. vinogradu. Obrtanju zemlje oko ose-smjena dana i noći. gibanju. Zimsko mirovanje. kretanju. životinje. Ishrana biljaka. električne. davanje pojašnjenja za određene procese. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. SUNČEVA SVJETLOST. Izvođenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. vode i vazduha nema života na zemlji. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. sunčeve svjetlosti i vazduha nema života na zemlji. uzgoj kućnog cvijeća Razvijena svijest o prirodnim procesima. vrtu. vode i vazduha. izvođenje ogleda. svjetlosne. opadanju lišća. na njivi. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. kretanje zemlje oko sunca – smjena godišnjih doba. PONAŠANJE Pozitivan stav prema prirodnim procesima. životinja. na njivi. gorenju. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. pomaganje drugima. u voćnjaku. ispunjavanje obaveza. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. obzbjeđivanje uvjeta za zdrav život. imenovanje. zimski san. donošenje zaključaka. evaluacija RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Posjedovanje znanja o klijanju. STAVOVI. VODA I VAZDUH KAO UVJETI ŽIVOTA Posjedovanje osnovnih znanja o sunčevoj svjetlosti. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. zaključivanje. sposobnost izvođenja jednostavnih ogleda Planiranje osobnog rada. zaštita od elementarnih nepogoda. rastenju. mašte i razvoj kreativnosti. VJETAR. Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini. Podsticanje razvoja radnih i navika. radovi u vrtu. Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. učestvovanje u izvođenju ogleda. toploti. prikupljanje. Izrada didaktičkim materijala. Ne ugrožava životne uvjete. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice. podsticanje radoznalosti. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini. truljenju. vrenju. voćnjaku i na njivi. mijenjanje krzna Uzajamno pomaganje. sakupljanje materijala. pomaganje starijima u aktivnostima. sistematiziranje. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba Motiviranje učenika za rad. donošenje osobnih zaključaka. uzgajanje biljaka Planiranje rada. osmišljavanje ogleda. Kultivisanje zemljišta. Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti. Saradnja sa lokalnom zajednicom . disanju hrđanju. izrada panoa Aktivno učešće u radu kolektiva.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. demonstracija. magnetne i druge pojave Znanje o međusoboj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. Sposobnost izvođenja jednostavnijih radova u vrtu. BRZINA. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Davanje osobnog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. organiziranje i izvođenje posmatranja. Ponašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. pripremanje. Priprema stočne hrane za zimu. Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. KRETANJE VAZDUHA. Procjenjivanje napretka učenika. pripremanje izvora znanja. čuva okolinu od zagađenja. njegovim karakteristikama i vrstama. Pomaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba. izvođenje radova u okolišu škole. LOKALNI VJETROVI Posjeduju osnovna znanja o nastanku vjetra. Posmatranje i praćenje napretka učenika. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. pomaganje životinjama. Priprema ukrasnih biljaka za zimu. demonstracija ogleda. donošenje zaključaka. posmatranje i procjenjivanje. izrada domaćih zadataka. čuvanježivotne sredine od zagađivanja. SMJER . Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima. ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. voćnjaku. Znaju da bez vode. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da dođu do hrane. Čuvanje zdravog okoliša. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. Pripremanje ogleda i demonstriranje. 36 . OCJENJIVANJE) Planiranje. UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. vodi i vazduhu kako uvjetima života.

PROŠLOST. nastanak. Učešće u zajedničkom radu. o spomenicima. položaj. mišljenje. Organiziranje i izvođenje različitih ogleda. BILJKA. ponašanje ljudi i životinja. bilježenje. Prepoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. DIJELOVI BILJKE. Pomaganje učenicima u izradi modela satova. Uzajamna pomoć između učenika Praćenje rada. Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina. pomoć učenicima u samostalnom radu. Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti između biljaka. saobraćajna povezanost Vještina imenovanja obilježja zavičaja. organizam čovjeka. Komunikacija. Pozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Posjedovanje osnovnih znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. značajnih građevina. govor. životinaj i ljudi. institucija. Sposobnost samostalnog posmatranja i izvođenja zaključaka. Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima. SADAŠNJOST I BUDEUĆNOST KRAJA Posjedovanje znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. organizacija rada u učionici i izvan nje. pravljenje tematskih panoa. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. Planiranje. građevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. podsticanje.PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem. pripremanje. Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina. Pozitivan stav o zavičaju Planiranje. zaštita od atmosferskih padavina. ilustracijama. Podstrekavanje. Pomaganje učenicima. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena. planiranje.00 sati do 24. Izrada modela satova. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti. Prepoznavanje i imenovanje karakteristika kraja. Priprema materijala. prepoznavanja na slikama. razvijenost. Posmatranje. muzeja. ULOGA Posjedovanje znanja o raznovrsnosti biljaka. tradiciji i običajima Organizacija posjeta kulturno historijskim spomenicima i građevinama kraja. zaključivanje. Znaju mjeriti vrijeme satom Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) 37 . Prikupljanje građe o prošlosti zavičaja. Izgrađen pozitivan stav prema historiji kraja. Dan traje od 0. Praćenje. Izvođenje ogleda. prikupljanje. sličnosti i razlike između muškarca i žene. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice. Učestvovanje u grupnom radu. Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka. izgled. evaluacija. priprema i realizira nastavu. podučava. Pozitivan i izgrađen stav o ljudima bez obzira na boju. pripremanje. Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. DAN I SAT. fotografijama. MJERENJA VREMENA SATOM Posjedovanje znanja o danu i mjerenju vremena. Planira. Obilazak značajnih spomenika kulture. ATMOSFERSKE PADAVINE Posjedovanje osnovnih znanja o atmosferskim padavinama. Planiranje. društvenost). OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znanje o obilježjima zavičaja. bilježenje. pomaganje. komunikacija. uočavanje. bilježenje. prikupljanje građe. izrada tematskog panoa Prikupljanje različitih slika i modela satova. Predlaganje i rukovođenje školskim aktivnostima. demonstriranje. konfiguracija terena. praćenje. pomaganje.00 sati (24 sata). demonstrira. Posmatranje. izvještavanje. sličnosti i razlikama između biljaka.

Obezbjeđivanje neophodnih sredstava za učenje i rad. PTT mreža) Posjedovanje osnovnih znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti. bilježenje. zaključivanje UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Razumijevanje odnosa između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefuplanine ravnice. demonstriranje. KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Posjedovanje znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Posjeta nekim od kulturnih. Uzajamno pomaganje. Razumiju razmjer 1:10. briga o bezbjednosti djece Pripremanje nastavnog procesa. Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. linije. saradnja sa lokalnom zajednicom. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama. znaju izraditi plan učionice I znaju se snalaziti na planu Znaju da je geografska karta umanjeno predstavljanje jednog dijela zemljine površine sa svim njegovim obilježjima Posjeduju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. Prepoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona. Osmišljavanje interaktivnog učenje. posmatranje. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti.KANTON Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. Posmatranje. organizacija i realizacija nastave. posjeta kulturnim. Izrađuju tlocrt učionice Svjesnost o mogućnosti umanjenog predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema geografskoj karti Mjerenje. Pripremanje i organiziranje nastavnog procesa. planiranje i realiziranje planiranog. Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze među obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. posmatranje. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. Planiranje i pripremanje. Priprema i organizacija nastavanog procesa. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Posjedovanje znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. organizacija i izvođenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu. javnim i prosvjetnim ustanovama. Rad na promociji turizma u zavičaju. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. istraživanje. organizacija posmatranja. Učešće u radu odjeljenja i grupe. izrada tematskih panoa. ŠIRI ZAVIČAJ . pomaganje učenicima u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu. kartografskih znakova Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (određivanje strana svijeta). čuvanje historijskih tekovima 38 . polja. Priprema materijala za izradu geografske karte. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani Posmatranje. bilježenje i interpretiranje Izrada tematskog panoa. Pripremanje. Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti Pripremanje Organizacija i realizacija nastave Praćenje napretka učenika i procjena postignutog Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja. bilježenje. Organiziranje nastavnog procesa. prepoznavanje osnovnih kartografskih zankova Učešće u izradi «prve geografske karte». Izgrađen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja. riječne kotline) Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu Korištenje dodatnih izvora znanja. Demonstriranje načina izrade geografske karte.ORJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI – KAKO NASTAJE GEOGRAFSKA KARTA IZRADA GEOGRAFSKE KARTE UŽE OKOLINE (TLOCRT) Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj. Praćenji napretka učenika i procjena postignuća. Posjete raznim mjestima u kantonu.

ODJEĆA O OBUĆA

Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije, te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Odjeća i obuća u različita godišnja doba, higijena odjeće i obuće

Samostalno obuvanje i oblačenje, čuvanje odjeće i obuće, prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće

Održavanje odjeće i obuće, slaganje odjeće prilikom svlačenja, samostalno svlačenje i oblačenje.

Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće, slaganje odjeće i obuće, prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije

Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave, organizacija nastave

ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIOJENSKA NAVIKA

Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti, te mentalne aktivnosti ljudi

Čuvanje od zaraznih bolesti. Održavanje lične higijene i higijene prostora

Pravilan i pozitivan odnos prema zdravlju, ličnih higijeni i higijeni prostora

Čuvanje lične higijene i higijene prostora. Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor sa ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje, prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Čuvanje okoline, izvođenje akcije čišćenja okoline

Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene. Priprema materijala i sredstava za rad. Pomoć učenicima u samostalnom radu.

UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA

Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije. Čistoća je pola zdravlja. Kako očuvati zdravlje

Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti. Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda, kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagađenog od nezagađenog zemljišta, tla vode i vazduha Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi

Izgrađen odnos prema uzročnicima bolesti Ponašanje u skladu sa kućnim redom i civiliziranim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta, vode i vazduha od zagađivanja,

Organizacija nastave van učionice.

KULTURA ŽIVLJENJA

Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja, ishrani, odijevanju, obuvanju...

Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja

ZAGAĐENOST TLA, VODE I VAZDUHA

Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagađivanja tla, vode i vazduha

Učešće u pripremi i organizaciji izvođenja akcija na čišćenju okruženja.

39

1.4. MATEMATIKA
(4 časa sedmično – 140 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Sticanje znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i desethiljadice - uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih, i četverocifrenih brojeva - predstavljanje brojeva na brojevnoj liniji -uspoređivanje brojeva do 1000 - redni brojevi 1-1000 i njihovo prisanje rimskim ciframa − formiranje pojmova, uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − formiranje predodžbe (predstave) o pravoj , polupravoj i duži − o krugu i kružnici. Krug kao ravna površina valjka i kupe −crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − znaju jedinice mjerenja i njihovu praktičnu upotrebu. OČEKIVANI REZULTATI Učenik treba znati: −prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik i simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljade, njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000, njihovu strukturu − sa sigurnošću obavljati računanja , provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 −sastavljati i rješavati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − rješavati zadatke date riječima (problemske zadatake) - strukturirati brojeve do 10 000 - sabirati i oduzimati višekratnike broja 10 i 100 u skupu brojeva do 10 000 − uočiti važnost procjene i provjere reuzltata pomoću jedinica za duljinu, masu i zapreminu − razlikuje i shvata odnose između jedinice mjerenja iste vrste − pravilno, na različitim proizvodima čitati i prepoznavati jedince mjerenja − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja. Učenik treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima - s lakoćom uporediti ma koja dva broja u skupu brojeva prve hiljade - predstavljati na brojevnoj crti brojeve do 10 000 - izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom − koristiti pomagala za crtanje pravih, polupravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjnjivanje i pravilan izbor jedinica mjerenja. - crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika pomoću šestara. - koristiti kreativnost i maštu za rješavanje učenicma primjerenih problema, moći primjeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Učenik će: - prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu -imati pozitivan stav prema novim saznanjima −pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti da sasluša argumentaciju i da kritički preispituje lične stavove i stavove drugih. − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutarnje nagrade, pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − osnažiti vlastite motive, emocije i doživljaje - pokazati više samopouzdanja i odgovornosti

Znanje

Sposobnosti i vješine

Razvijanje vještina i sposobnosti: −razvrstavanja −uspoređivanja −nizanja −slijeđenja niza uputa −prostornog organiziranja i orijentiranja − vizuelizacije i vizuelnog grupiranja −procjenjivanja, kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poređenje sa rezultatima drugih - sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrazaca (formula) −induktivnog mišljenja −induktivnog analognog zaključivanja −različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja −logičkog i kritičkog mišljenja

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: − argumetiranja ličnih stavova i poštivanje i uvažavanje stavova drugih, − kolektivnog (timskog) rada, − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − prema istini, tačnosti, preciznosti i upornost − samopouzdanje, samoaktuelizacija

Vrijednosti i stavovi

40

TEMATSKE CJELINE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Brojevi prve hiljade (tisuće) Prava u ravni (pravac u ravnini) Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu (tisuću) Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina

1. Brojevi prve hiljade (tisuće) Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. Struktura brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade. Brojevna crta 0-1000. Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000. Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa). Upoređivanje brojeva prve hiljade. 2. Prava u ravni (pravac u ravnini) Prava/pravac , poluprava/polupravac i duž/dužina Tačka i prava.Duž kao dio prave. Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom Uzajamni položaj pravih: sijeku se, paralelne su (i poklapaju se). Okomite prave 3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Usmeno sabiranje i oduzimanje Svojstva sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. 4. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. Modeliranje krugova od papira. Određivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Određivanje središta. prečnika i poluprečnika Crtanje kružnice šestarom. Elementi kruga i kružnice. 5. Množenje i dijeljenje u hiljadu (tisuću) Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost). Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti). Usmeno množenje u prvoj hiljadi. (Množenje višekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg broja) Pismeno množenje u prvoj hiljadi.

41

te je na početku školske godine neophodno ponoviti gradivo iz prethodnih razreda. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati učenicima imajući. 42 . U IV razredu se postavljaju složeniji zahtjevi u pogledu znanja učenika i interpretaciji tih sadržaja na višem nivou. 1cm. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. što sa ranije stečenim znanjem čine osnovu za uspješno savladavanje računskih operacija predviđenih za obradu u ovom razredu. Jedinice mjerenje mase: 1 g.1 mg. 1dam. duž.1 ml. 1 kl. Princip očiglednosti treba koristiti i pri predstavljanju brojeva na brojnoj osi. 6. Jedinice za mjenje dužine: 1 m. (-. Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja. (U rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika). Brojevna linija 0-10000. deci.Dijeljenje u prvoj hiljadi. 3. do pojma prave (i poluprave) učenik dolazi misaonim produžavanjem duži preko njenih granica. Pored izraza beskonačno treba učenike postupno uvoditi u termin «preko svakog broja».METODIČKE NAPOMENE 1. 1 hg. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000. hekto. Brojevi prve hiljade (tisuće) U prethodnim razredima stvorena je solidna osnova za realizaciju programskih sadržaja u IV razredu. Još jednom podvlačimo da princip očiglednosti treba biti stalno prisutan u radu sa učenicima. 1 dg. njihovim relacijama. 1 km. U radu se neophodno pridržavati principa postupnosti. 1dal. deka. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi (tisući) Ovdje je predviđeno postepeno uvođenje pojmova usmeno odnosno pismeno računanje. četiri poluprave). mjesnim i brojnim vrijednostima cifara i drugim osobinama. (-. 1 l.1 mm. 1cl. Jedinice za mjerenja zapremine tekućine: 1 l. 1 hm. DIDAKTIČKO . 1dag. 1 g. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. dvije tačke. u potpunosti na umu. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice u skupu do 10 000. kilo) Mjerenje mase. da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačka). 1cg. mili) 1m. 2. 1 dm. 7. centi. Dakle. Učenike treba prvo upoznati sa čitanjem i zapisivanjem brojeva prve hiljade. Struktura brojeva prve hiljade (višecifreni brojevi). a ne u formalnoj geometriji (tačka−linija−površ−tijelo). 1 hl. Posebnu pažnju posvetiti zapisivanju brojeva rimskim ciframa. Od naročitog su značaja zadaci učenicima da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. Problemski zadaci. 1 dl.

i konačno 1 cg na 10 mg. Težište će se dati na uočavanje. predloženim metodičkim rješenjima . zašto je L umjesto l?) Pravo značenje mase od jednog grama učenik shvaća nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadi. nerazgovjetne oznake 0. radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. Naime. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. kada na primjer. 7. Redoslijed: učenici na predmetima prvo uočavaju krug. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i jedinicama mjerenja ranije upoznatih veličina. Naime. Model miligrama od copy−papira učenici mogu sami isjeći . u prvoj hiljadi se proširuju i produbljuju sadržaji iz prve stotine. nakon ovakvog pristupa. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte kruga i kružnice. Međutim. zatim 1 dg na 10 cg. pa onda kružnicu. i moguće ) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigrama. bez limitiranja veličine množitelja («jednocifrenim brojem»). (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u učenikovom domu).4. U programu smo. za njih. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i oduzimanje i na popularno pravilo «svaki sa svakim». na bocama Coca –cole nađu i oznake 33 cl umjesto. kada su u pitanju jedinice za masu.33 L dovesti u vezu navedene mjere (šta je ovdje zarez. Sično se može dijeliti sadžaj vrećica šećera od 1g na 10 dg. Dijeljnjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. centigrama i miligrama. ima masu približno 1 g. potcrtavamo da smo u intutivnoj geometriji. 6. kilogram. a nakon toga. odstupili od uobičajenog sistema (metar. Nadamo se da će učenici koji ovladaju ovim znanjem moći. 43 . petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. 5. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljade stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardiziranih jedinica mjerenja veličina i njihovih odnosa. daje niz jasnih metodičkih uputstava i učitelju i autoru udžbenika. Množenje i dijeljenje u okviru prve hiljade (tisuće) Gledano sa aspekta pojmova množenja i dijeljenja. Elemente kruga i kružnice. Dimenzije su mu približno: 4 mmx3mm. Crtaju kružnicu i isjecaju model kruga. Koristeći se različitim pomagalima učenik može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva prve hiljade na skup brojeva do 10 000 treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. Ovdje predviđamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“ . sekunda) . time što će se govoriti o množenju i dijeljnju u okviru prve hiljade. istina na odgovarajućoj temperaturi. Krug i kružnica Već i sama strukura teksta koji je naveden. lako je objasniti.

uradaka i iskustava sa drugovima/cama i nastavnikom/com . STAVOVI.Pokazuju interesovanje za istraživački rad -Poštuju pravila edukativne igre .Upoređivanje brojeva prve hiljade.Sudjeluje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života -Korsiti udžbenik i drugu literaturu. zapisuju. M) −Razvrstavanja. ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. slijeđenja niza uputa. X. posebno grupnom . -Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada. -Izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) . .Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata -Pokazuju interesovanje za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima. čitaju i pišu brojeve rimskim ciframa do M (pomoću I. C. Brojevi prve hiljade (tisuće) .Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole − Razumiju strukturu brojeva prve hiljade. V. . PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA −Prepoznaju.Operacionalizira nastavni program. . D.Redni brojevi prve hiljade. 101−200.Aktivno učestvuje u svim oblicina nastavnog rada.uspoređivanja. −Nizanja. i vizuelnog grupiranja −Procjenjivanja. sedmične i dnevne) . u paru i timu -Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih .Zanimaju se za složenije matematičke igre -Pokazuju svijest o značaju igre u učenju. zapisivanje brojeva rimskim ciframa.Stotice prve hiljade (1−100. orijentiranja..Redovito uči i izrađuje domaće zadatke − Daje puni doprinos kolektivnom radu. -Zapisuju. −Induktivnog mišljenja −Induktivnog analognog zaključuvanja −Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja -Korištenja matematičkog jezika i simbola .Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti 01000.Pokazuju interesovanje za rješavanje problema i zadataka samostalno. ishoda.Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. −Prostornog organiziranja.Struktura brojeva prve hiljade . .Sa učenicima izrađiuje didaktički materijal.Primjenjivanje matematičkih znanja u svakodnevnom životu -Samostalno i timsko formuliranje zaključaka -Razmjene informacija. -Primjenjuje metode i strategije poučavanja primjerene stepenu sposobnosti učenika − Redovno prati i vrednuje rad učenika i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja -Pokazuju upornost. identifikuje teškoće u njihovom radu. .SADRŽAJI 1. preciznost. klasificiranja. -Pažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarađuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu. .Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. čitaju i određuju položaj (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti od 0-1000 -Koriste redne brojeve do 1000 -Prepoznaju.Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. L.. čitaju i uspoređuju brojeve do 1000 . . . dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti − 44 . mjesečne. -Pomaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija. . . kreira i modelira planove rada (godišnje. -Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije.

Tačka i prava.2.Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. komutacije itd u bilo kojem brojnom nizu je isti) -Usmeno i pismeno sabirati u skupu brojeva do 1000 -Primijeniti stečena znanja sabiranja i oduzimanja u − − Prilagođava zahtjeve svakom učeniku pojedinačno u skladu sa sposobnostima učenika Primjenjuje različite oblike nastavnog rada sukladno učeničkim interesovanjima. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi -Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike. . −Prepoznaju (modele) pravih u okruženju −Da prava nema granica . poluprave i duži − Uočavaju da je duž dio prave i poluprave Opisati tačku i pravu kao osnovne matematičke pojamove . u svojoj teci.Crtaju i označavaju duži.Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi .o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine −Primijenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve prve hiljade. .Međusobnog povezivanja i upotrebe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije.Prava/pravac. .Jasan im je pojam prave. uz . . iskustvima i − − Računa sigurno.Uočavaju da jedna tačka ne određuje jednu pravu zahtjeve koji su optimalno usaglašeni sa učeničkim sposobnostima −Apstrahovanja i konkretizovanja vizuelnog pamćenja i uopćavanja. − Pouzdano i brzo. Prava u ravni .Uzajamni položaj pravih u ravni: ukrštene i paralelne. sastavljaju i rješavaju jednostavnje zadatake zadane riječima. uz korištenje olakšica 45 . . bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da usvoji programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. uspoređuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve prve hiljade Pouzdano obavlja četiri osnovne računske operacije u prvoj hiljadi i redovito procjenjuje i provjerava rezultate Posvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja − − − − 3. čita. Duž kao dio prave.Prava koja prolazi jednom tačkom. Okomite prave i prave koje se poklapaju. -Usmeno sabiranje i oduzimanje. prepoznavanje i korištenje obrazaca (formula) -Prostorne organizacije i orijentacije -Slijeđenje niza uputa -algoritam − Pokazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih − Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Učenike uključuje u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s učenikovom porodicom (starateljima) prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća − Uredno.Prava koja prolazi dvjema tačkama . pismeno i usmeno. dužina duži. poluprava/polupravac i duž. prave i poluprave . niže.Nejednačine oblika x+8<45 . sabiraju dva ili više broja prve hiljade.

zna ih mjeriti i koristiti jedinice mjerenja Precizno mjeri. čitaju i zapisuju svaki broj do − − − − Korištenje algoritama (postupaka) računanja Zaključivanje analogijom Stvaranje i korištenje modela (načina) računanja Koristi naučena znanja o rednim brojevima (prepoznaje i tumači zapise rednih brojeva rimskim ciframa) Koriste tablice. Uočavaju da je prva hiljada 1-1000 a deseta 9001. označavaju elemente kružnice i kruga Određuju elemente kruga i kružnice korisetći se origami tehnikom Uočavaju na kružnici središte. prečnik i poluprečnik − − − − − − Crtanje kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara.10 000 . znaju ih Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod učenika komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i simbola. i nejednačina odgovarajućih oblika svakodnevnom životu − Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljade.Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. prepoznaje i imenuje jedinice mjerenja na različitim predmetima iz okruženja − − − 5. . Prepoznaju. preciznost u izražavanju itd) Pomaže učenicima da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke − − − 46 .primjenu jednačina. Rješavaju jednostavne problemske zadatke. Uočiti i razlikovati krug i kružnicu kao i njihove osnovne elemente Vizuelno grupisanje. -Određivanje elemenata kružnice na modelima urađenim origami tehnikom. Krug i kružnica . Slijeđenje uputa za niz koraka Analiziranje i sintetiziranje Korištenje origami tehnike − − Pravilno koristi geometrijski pribor i precizno crta Prepoznaje veličine. − − − − − Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima. asocijativnost i distributivnost). . prostorna orijentacija i organizacija. -Dijeljenje u prvoj hiljadi. Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja sposobnostima − Omogućava učenicima da prije nego što budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod učenika i samostalnost u radu Ostvaruje korelaciju matematike i drugih nastavnih predmeta Razvija kritički pristup učenika u rješavanju zadataka i problema − 4. .Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje − − − − − − Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju.Crtanje kružnice šestarom. Množenje i dijeljnje u okviru prve hiljade (tisuće) -Osobine produkta (komutativnost. simbole i grafove sigurno i svrsishodno. -Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi.Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka.

10 000 .Primjenjuju znanja o brojevima u svakodnevnom životu 47 . sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) -Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 . kreira saradničku i pozitivnu atmosferu − Prema svakom učeniku se odnosi s pažnjom. poštovanjem i uvažavanjem − Svojim ponašanjem.Struktura brojeva do 10 000 -Brojevna linija (crta) 010000. čitaju i zapisuju cifre (znamenke) na brojevnoj liniji do 10 000 -Sabiraju i oduzimaju višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija − U razredu.Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavno pedagoškog rada − .− − − − 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju višekratnike broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. a višekratnike broja 10 s brojevima do 1000. Brojevi do 10 000 . otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer učenicima . Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika − Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih problema iz života − interpretirati (obrazložiti) Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti sadržaje sa realnim životnim situacijama − Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže učenicima da kritički sagledaju ono što su naučili − 6.Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 -Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva -Prepoznaju.Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu brojeva 1.

1 hl. hekto.1 mm. 1 km. 1dal. 1 g. 1 mg. 1cm.1 ml. milimetar. 1 dl. Preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju ishode (rezultate) mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim.. (-. centi.7. 1cl. − Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. -Jedinice za mjerenje dužine: 1 m. 1 kl. 1 kg) − 48 . Problemski zadaci. 1 hm. (-. 1dam. miligram i mililitar. mili) 1m. Spoznaju da jedan mililitar vode (na određenoj temperaturi) ima masu od jednog grama. -Jedinice za mjerenje mase: 1 g. 1cg. 1 dg. i decilitar. kilo) -Mjerenje mase . 1 kg − − − − -Mjerenje zapremine tekućine. deci. 1 dm. 1 hg. odnosno većim jedinicama mjerenja. decigram. Jedinice mjerenja za zapreminu tekućine: 1 l.. deka. 1 l. 1dag. -Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja . uočavaju odnose među njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja − − Na predmetima prepoznaju oznake veličina i razumiju njihove odnose Procjenjivati veličine od 1m (1 l. Mjerenje veličina -Mjerenje dužine .

-Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. dinamika . tempa i dinamike.1. u kanonu (od solističkog do skupog -Poznavanje oznaka i termina (talij. naslova i autora. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -uočavanja. . ligatura. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente. . udaraljke. literarno i pokretom. .razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka.predviđanja rezultata u improvizaciji -Izražavanje doživljaja djela likovno.Sviranje kao pratnja pjevanju. repeticija. sekonda volta. mjera. -Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog). -Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi među njima u sviranju i igri različiti .osnovnih muzičkih pojmova : trajanja.) za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu . dvoglasno.70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: Pjevanje jednoglasno. -Uvođenje muzičkih termina: prima volta. .Muzičke igre. -Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi). četvrtinka. ______________________________ -Postavljati pitanja kad se nađe pred novim muzičkim zadatkom. cijelu notu i odgovarajuće pause. ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE 49 . . .Koristiti određene kriterije za izvođenje i/ili procjenu slušanog djela. -Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. tempo. . -orkestarskim instrumenatima po grupama: gudački. polovinke i cijele note). mjera). ritam. . 3 i 4-dijelnudobnu mjeru ritamskim govorom. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. -sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina. MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (2 sata sedmično .Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. ta-te) .U notnom zapisu prepoznaje osminku. melodija. -memoriranja djela. ritam. -O značaju i potrebi muzike u životu.aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje. četvrtinku. polovinku. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. . -improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije i predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije.Uočava i obrazlaže primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristi u improvizaciji. . OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: .korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. saopštavnja razlika u notnom zapisu (melodija.5.da izlažu svoje mišljenje i ideje i praviti poređenja ostvarenog. duhački drveni i limeni (truba.O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru. trombon). . -Zvučno i vizuelno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu).

izvođača i sastava. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih 50 . gitara).Iskazuje svoje mišljenje. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. -ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom -interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni .samopouzdanje u pjevanju. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. tempa i dinamike.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. mjere (2. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. . a u odnosu na druge. te pjesmu tačno interpretiraju. učenici će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka.Shvata i razlikuje te aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje -Uviđa i objašnjava ulogu muzike u životu. želi da je često sluša (potreba) -Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključuje u projekte.Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. Razlike među učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina.upisuje se u muzičku školu PROGRAMSKI SADRŽAJI I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). -sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike VRIJEDNOSTI. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. U skladu sa dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povečan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. muzičkih instrumenata orkestra. . Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. u cjelini odnosno po strofama. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. sintisajzer. -Uključuje se u muzičke sekcije. PONAŠANJE -o značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. forme muzičkog djela. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. nesvjesno i usputno (muzički termini). a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. četvrtinka. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . 3 i 4-dijelne).Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -prema sebi kao pjevaču i sviraču. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. . STAVOVI. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i određivanju tempa. kao i slušanje muzike. vrste glasova u horu. dinamike. razvoju opsega dječijeg glasa. . a posebno na kultivisanju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. korigira sebe i druge. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. te poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.

instrumentima koje su nnapravila djeca. te izmiasljaju melodije na date stihove. sasvim prirodna. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. okreti. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. te grupnu i kolektivnu. 51 . komunikaciju putem dijaloga: u paru. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastritog tijela. One imaju različit sadržaj koji. Podsticati djecu da izmisljaju priče. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. U takvim slučajevima. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. koje su dječija igra. Igre i narodna kola. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. tradicionalne narodne običaje i drugo. pored ostalog podržava život u prirodi i razne radove. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. a koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti.muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. klarinet) i limeni (truba. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. te raznih kretnji ruku. Potsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. samoinicijativno. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. mogu imati utvrđene figure i kretnje. Brojalice. složeniji ritam i metriku. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. predmeta u okolini. trombon) i udaraljke. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. koja će omogućiti izvođenje lakjših brojalica na osnovu notnog zapisa. poskakivanje s plesnim elementima. duvački: drveni (flauta. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. ritam. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. te da improviziraju na zadanu melodiju. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlađivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. sa zadovoljstvom i interesom. pljeskanje. Slušanjem treba bliže upoznati vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjavanja. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. tapkanje.

Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. a i sam pruža pomoć. -Poznaje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu: (dinamika. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. potoče (M. Na kiši (St. . zapisao C. tezu i arzu. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muiziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom.Prihvata i shvata svrhu korekcije pojedinaca radi podizanja kvaliteta muziciranja u razredu. . Školski odmor ( D. priredbe. brz). stihovi Kemal Coco) 7. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinuje sa priručnim. umjeren. STAVOVI. Dva i dva su četiri 16. Basrak) 11. cijela nota i pauze.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Kad zatreba traži. .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. Uspavanka. Štamparska greška (Asim Horozić. -Komentarima i praktičnim djelovanjem ookazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . kanon. Medo kočijaš ( Franjo Povia) 5. Lubovo. Šamac) 14. Jagoda baštovanka (E. Tišina-B. stihoviIsmet Bekrić) -Ima veliki fond pjesmica. . .. -Razlikuje note po trajanju: osminka. . Nestašni dječaci (Josif Marinković) 6. . -Inicira i rganizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. -Pjevanje kanona u dva glasa -Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta.Rihtman.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. Vrani se konji igraju (svatovska.Upoređuje se sa drugima i koriguje vlastito pjevanje i sviranje . kuća. dikcija). Baba nina. Uspavanka. Cazin) 13.. Jesen u šumi (M. u poređenju sa rezultatima u trećem razredu. -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. ta-te). drugima i sarađuje. note i pauze po trajanju . malo ububano (uspavanka. f i druge) . 52 .3 i 4.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu .Bratec Martin. (Francuska pjesma). 19. zapisao C. Majčica (Vera Makjanić) 12. Mačak i miš (Asim Horozić. -Poznaje. -Poznaje i objašnjava oznake za tempo na maternjem i talijanskom jeziku (spor. . romska trad. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.Ima više povjerenja u sebe i samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente. i prihvata pomoć. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Razimije i svijesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. zna da objasni i koristi oznake za dinamiku na maternjem i talijanskom jeziku (p. Nina.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. artikulacija. . -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. Milić) 20.Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. . Pandur) 15. izleti. 21. mf.. tempo. -Prihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja koja dovode do kvalitetag pjevanja (intonacija. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . u porodici). nina. Pokraj grada Sarajeva.Šipovo 17.Motiva rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima . Uspavanka za jednu lutku ( Refik Hodžić.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Vrši samoprocjenjiv i u odnosu na druge. Avanture maloga Juju (Petar Bergamo) 4. Hej. U Proljeće (Evo nas opet). polovinka. Rihtman. ne da majka sina ( uspavanka. grupnom i individualnom muziciranju. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Korunović) 3. Notni stan (Marija Matanović 22. sefarska trad 18. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Meršnik) 10. narodna pjesma 9. četvrtinka . Zapisao Cvjetko Rihtman. Vladimir Đorđević 2. stihovi Brato Pavlović) 8.

igre i kola -Primjenjuje ranije znanje na novu igru. -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici -Vodi aktivnosti.Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. narodne običaji) -Samostalno izvodi zadane pokrete. Anceva) 24. . . -Pravilno izvodi igru odnosno kolo. Tomasa) 9. .kanon (M.Sova.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala -Odabiranje prikladne igre u učionici.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju -Osmišljava.Samostalno izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše. Urodile tetrejike. ____________________ 53 . Skaka. -Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu. vrtu. Koko graja (Adnan Mušanović. Grgošević) IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikaama) . demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. -Pamti i imenuje pojedine pjesme.Predlaganje muzičke igre za priredbe -Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvođenje pokreta uz pjevanje.23. u dvorištu. -Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. -Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni -Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti . starogradsko kolo iz Livna _____________________ -Ima veliki fond muzičkih igara. na izletu). stihovi Jasmina Mušanović) 8. pokretom i pjevanjem. narodno kolo (Sarajevo i okolica) 3. -Upućuje.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru .Igra kolo veselo. Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) 4. narodno kolo (Sela iz okolice Bosanskog Šamca) 5. kanon (Z. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. pomaže. -Pokretima opisuje događaje u muzičkoj igri (u prirodi. Muzikaš (iz zbirke J. stihovi Jasmina Mušanović) 6. Hula hop (Adnan Mušanović. Skače vrabac u kolu (zapisao Cvjetko Rihtman) 2. Treskavica sitna. Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić.. na raznim mjestima (u razredu. . stihopvi Grigor Vitez) 7.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. -Shvatanje i razumije značaj pokreta u plesu i kolu -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Podsticanje kreativnosti igrom. pokazuje simulacije na kompjuteru -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad -Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD.

Uočava. iz Četiri godišnja doba A. -Razvija kreativnost. -Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. E. . ptičica 6. Igralica (Zapisala Bogdanka Đurić. sortiranje i izvođenje zaključaka -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. kombinuje instrumente (aranžmani). tip. Eti peti.Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu. mišiću 8._______________________ III BROJALICE Izbor : 1. -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih. Harburg). koordinira rad -Usmjerava aktivnosti učenika. „Mali šlager“ 3. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . hor (horski glasoviženski. odbrojavanjem rukom. .Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. Pjesma šumskih vila. Mišu. upoređuje. izgovaranjem ritamskih slogova. Srbija) 3. -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima. beglen (Sarajevo) 2. -Komentira osobine djela. . . . duhački drveni i limeni. -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima.Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Razlikuje izvođačke ansamble: orkestar.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar) -Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. u raketi 9. Iznad duge (Over the Rainbow).Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Pokazuje i demonstrira izvođenje i sviranje -Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje . . . koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. Došlo pismo iz Bosne (narodna. leti. Elem. Cetinje) 7. obrada Rrešad Arnautović. 7.Y. Sretna Nova godina (Arsen Dedić) . tip (Nestašni vrapćići) _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i po sjećanju ih izvodi.Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja.Često traži da se djelo ponovno sluša. gudački kvartet. Asim Horozić 4.Pomaže.Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke). odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. ta-te) __________________________ . -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta -Izvođenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumenatima. Ako pođeš negdje van 5. . -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika. . -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju.Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala -Osmišljava i realizuije simulacione igre za djecu. tempo i druge karakteristike djela -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Vivaldi) 6. Tip. . Leti.Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom. Ne dam kamen zemlje moje ( Slavko Olujić-stihovi Zlatka Artuković) 2. Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović). koraćanjem u koloni. dječiji hor) -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje jačinu (glasnoću). -Pokreti su precizni i tačni -Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta.Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . Rajičić -test Čika Andra) 8. -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka . Senj) 4. predlaže i izvodi pratnju. belem ( Zapisao Branko Rakijaš.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša. Alaj ovaj Miki lep (Zapisala Elly Bašić. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. Eglen. 54 . Arlen. što ih motiviše na učenje -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. Ljeto (II stav. .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest.Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici. udaraljke) . -Prepoznaje i saopštava ime kompozitora -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. dječije radne i kulturne navike IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. dvoglasni hor) 5. mišu. -Prema zadatku zvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu . odlomak iz opere „Aska i vuk“. -Poigrava se s brojalicom. Bumbari i pčele (S.

stihovi Velimir Milošević) 12. oblačenje. Pjesma sedam patuljaka iz filma „Snjeguljica“. Musorgski) 17. školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini. Ples pilića u ljuskama. Kornjače. posebno na koncertu. Slon. . _______________________ 55 . stihovi Dijana Bujlat 23. Sretan rođendan (Happy birthday. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje -Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato.Gerhwin) 21. pjesma iz Engleske) 22. -Planira termine za posjete -Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju -Poznaje i pamti imena bh. Ples šećerne vile i ruski ples-Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) 15.S.S. i za imenovanje i opis djela. stav iz djela Slike sa izložbe (Modest P. -Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama . Dječija simfonija I stav (J. -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja. instrumenata.Sans). ritam. Walt Desney 20. -Prilikom slušanja muzike. Žuta podmornica (Bitlsi) -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . Debussy) 18. Klovnovi (D.Traži da ih vidi uživo na koncertima -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu -Apšlaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. Bosnia ( Džani Hot) 11.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Posmatranje i praćenje napretka učenika. melodija. 16.. Kabalevski) 19. Neko me voli (G. pohbale i nagrade. staccato. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija) -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. poštuje pravila ponašanja. iz svite Karneval životinja (C.Sans) 13. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: -Objašnjava ponašanje na koncertu. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima (Narodno pozorište. Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. iz svite Karneval životinja (C. Mali crnac pleše (C.9. stihovi Sanela Pršeš) 10.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Prepoznaje vokalno.Haydn ili Leopold Mozart). Nebo i planete ( Nedžad Merdžanović. kompozitora i njihova najpoznatija djela Vođenje intervjua sa umjetnicima. Bosna. kontrabas 14. Darovi za svu djecu (Pajo Kanižaj. . Za djecu svijeta na kril'ma vjetra (Suad Arnautović.

dodaje. ______________________ -koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema -Samostalno smišlja. istražuje i kombinuje instrumente. -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Eksperimentiše. priredbama -saradnja sa lokalnom zajednicom -Izražava razne ritmove iz života instrumentima.Plesna dramatizacija. -Priprema. u paru (dijalogom). pokreta i likovnim izrazom.Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji . -Izvođenjemuzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva Procjenjuje učenička postignuća. -Improvizacijom kreira nove aranžmnane za pjesmice i brojalice. -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. . -Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. grupna. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza. instrumenata.Vidno iskazuje i saopštava interes i želju za njihovim kombinovanjem.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. -Slobodnija improvizacija kolektivna. individualna -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. -Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem . . -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju.Stvara kombinacijom riječi. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.Podstiče kreativne oblike ispoljavanja. . -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici -Prati pjevanje instrumentima igurnije i samostalnije. . likovno ili literarno.__________________________ V DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju. -Posjete koncertima. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu . ritam) -Spontano na muziku progovara pokretom. mijenja. hvali i ohrabruje. -Predlaze instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira -Pravi varijacije na zadanu temu (melodiju. 56 . . upoređuje.

spremnost za saradnju i timski rad. tuš i kist. smjer.1.Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. . .Nevizuelni poticaji: emocije. manipulativnih.Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima. smjerova i analiza uočenog i istraženog . konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. mrlja. BiH kulturne baštine. lavirani tuš. ritam.Iz narodnih običaja: praznici. objekti. tlocrt Odgojni i socijalizirajući ciljevi . muzičke i tjelesne kulture.. orijentacija u vremenu i prostoru 1.Razvijanje humanosti. jačanje i bogaćenje emocija . prostiranje linija. istorije/historije. tačkom i mrljom .Razvijanje sposobnosti posmatranja. pjesma. .Razvijanje kod učenika senzornih.. angažovanost. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje. muzika …… . solidarnosti. životinje. bajka.Olovka. drugarstva. značajni datumi. PPD.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta.. čula..Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i Kompozicionim odnosima u vizuelno likovnim sadržajima .Uočiti. biljke. . tuš i drvce. kontrast.Kombinovanje linije/crte sa plohom. pojave u prirodi. LIKOVNA KULTURA ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . površina.6. etnografsko nasljeđe . TAČKA I LINIJA . ritma. kreativnog.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa. ritam. crtačka tekstura. poslovica. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. matematike.Iz djetetove okoline: ljudi. prostori .Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta. samostalnost. flomasteri /crni ili tamni/ 57 . .Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. .OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE/OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Obrazovni ciljevi . uočavanja. zaključivanja. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. njihovih odnosa..…/.Crtačke teksture . snalažljivosti. kontrasta.

Akvarel.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/. kvalitet boje. grafičar. gvaš. kroz likovni izraz 58 . fundamentalni elemenat grafike . slikarska tekstura 3. . štampanje . razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina.Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ .Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. priče.Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. tonsko i kolorističko slikanje.. pjesme.. komplementarn kontrast. nakita. .Mehaničko i optičko miješanje boja . velikih razlika /kontrast/ obojenih površina.Slikarske teksture .Višebojna papir grafika .Usmjereno istraživanje i kolaž. optičko miješanje boja. uređenje životnog prostora.Crta i ploha. šablon /matrica za preslikavanje/.2. BOJA . emocija i sl.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu . rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/.Uočiti.Izrada složenije šablone za grafički otisak . tempera ..Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika.Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja . ukrasnih predmeta. pastel. . matrica. razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose.Tonsko i kolorističko slikanje . fleomasteri opažanje u okruženju i na u boji /za manje formate likovnim djelima kontrast radova/ kvaliteta razlika /degradacija boja/. PLOHA . . događaja. njihova praktična primjena u odjevanju.Uočiti.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. grafički otisak. grafička boja. pojava u prirodi. tempera. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog . izrada čestitki. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast. razređivanje boje.

Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija . POVRŠINA .Puna plastika i reljef . maski. žica. maska. scena. TV-a. papir. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma.Glina.Plastične teksture /teksture u prostoru/ . zaštitni znak.Koncentrisana pažanja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa /simetrije. papirna ambalaža.Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata.Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. scene i scenske maske.Crno bijeli film . drveni otpadni materijal .Boja na filmu . strip 5. reljef 59 . opreme knjige. MASA I PROSTOR . značaj boje u medijima ./ . sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog .Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije. glinamol. asimetrije/ u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog .Uloga i značaj vizuelnih medija.Ploha u prostoru . kadar. kompozicija oblika i prostora.Registrovati.Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost . fotografije.Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. simetrija i asimetrija. asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. bosančica. video.. filma. karton.. plastelin. stripu. kaligrafija. spotove i zaštitne znakove. puna plastika.Zaštitni znakovi . reklama /pismo kao elemenat vizuelnih poruka/ tehnike .Scena i scenografija i scenska maska-oblikovanje i razumijevanje .Vizuelno opažanje kadra na fotografiji. prostorni crtež. scenografija. TV-slici . čestitki. trodimenzionalna tekstura.Spot i njegovo značenje . film.crta/linija u prostoru /prostorni crtež .4. maekani lim.Kadrovi u nizu . lutki. razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije.

da shvate šta je proporcija. zaštitni znak. po prostiranju.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ . bijela i siva.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. kolažu.da usvoje pojam šablon /matrica/. tuša i kista. crna. tušai drvceta.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UĆENJA Da učenici usvoje pojmove.da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru. . za oblast slikarstva: . . Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. . smjerovi prostiranja linije. .da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . Boje se postepeno miješaju i sa drugim bojama te se na taj način proširuje paleta učenika. školi/. film./ . masa i prostor: .usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: . olovke. akvarelu.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/. rješenja u prikazivanju prostora / svoje perspektive/ i prostornih odnosa. grafički otisak. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . prospekt…. kadar PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/..da usvoje pojmove. . . . osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ . video. pastelu.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina. temperi. strip.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/. . 60 . BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja učenici postepeno uvode i izvedene /sekundare/ boje. Sa psihičkim odrastanjem učenika na likovnom radu povećava se broj predstavljenih detalja.da kreativno izvedu masku. Očekuje se da učenik polazeći od sopstvanih iskustava iznalazi vlastita.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . flomasterima u boji. štampanje .da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. 2. grafičar.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu.da znaju šta je simetrija i asimetrija. a prisutne su i ahromatske boje.da znaju da je površina . gvašu.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. da kreiraju kadar stripa. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzio nalnih odblika na plohi i u prostoru.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . . učenici četvrtog razreda radiće na daljem savladavanju korištenja linije. da savladaju tehniku lavranog tuša.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. a šta reljef .

slikanje. plastelin. kružnog ritma. stiropor. vata. 5. PLOHA 4. transparentnosti oblika. oblikovanje maske. predmeti primijenjene umjetnosti.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . žira. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. Definišu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici i reljefu. koje djece doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. 4. vunica i žica. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. 1. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizuje se kroz likovne oblasti.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . glinamol. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. MASA I PROSTOR 5. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. OBLIKOVANJE NA PLOHI . pored organizacije kompozicije u formi ritma /ponavljanja oblika/. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. dizajna. značajniji boj sati može biti usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike. U četvrtom razredu. izmjenjenog ritma. znakova vizuelnih komunikacija. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. građenje. neoblikovani materijal /ambalaža. predstave ljudi. uočavanju i razumijevanju spota. u tehnici papir grafike. životinja. šišarke i slično/. kostima. Učenici rade na izradi stripa. MASA I PROSTOR Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. slikarskih tekstura. Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. grafika.SLIKANJE . vizuelne medijske poruke. crtanje. Teme /motivi za rad/ su iz učenikovog okruženja. primijenjenu umjetnost i dizajn. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . odnosa slike i teksta. razreda. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU mogu se realizovati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi.CRTANJE . DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. anlizi fotografije. grafičkog dizajna. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. U kreativnom procesu koriste se: glina.3. kutijice……/ i drugi prirodni materijali /plodovi kestena. Izrada scenografije.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. objekti. POVRŠINA 61 . makete.

maska. slikarska tekstura višebojna grafika. optičko miješanje boja. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . niti bilo koju tehniku. etnografsko nasljeđe . pjesmica. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Vizuelne motive 2. prostori. mrlja. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. tlocrt intenzitet boje. matematike. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. smjer. Nevizuelne motive 3. novih medija i okruženja.. poslovica. scenografija. štampanje GRAFIKA: PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. grafički otisak. porodica.. tonsko i kolorističko slikanje. mjesto stanovanja. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. čula. nauke i društva. prostorni crtež. škola. scena. simetrija i asimetrija. komplementarni kontrast. maternjeg jezika /priča. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. film.iz narodnih običaja /tradicije/. ritam. akvalitet boje. biljke…. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. crtačka tekstura. bajka. tjelesne i zdravstvene kulture . .Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. šablon /matrica za preslikavanje/. površina. video. glazbene kulture. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. trodimenzionalna tekstura. kadar.iz neposrednog okruženja djeteta. pojave u prirodi. značajni datumi. muzika. strip VIZUELNA KOMUNIKACIJA: 62 . emocije /osjećanja/. kompozicija oblika i prostora. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : SLIKANJE: odnos linija/crta.nevizuelni poticaji. zaštitni znak. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. moje okoline. puna plastika.likovni i kompozicioni elementi. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ .Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/.. objekti. basna. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. razređivanje boje. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. grafičar. i interakciju umjetnosti. praznici. reljef grafički dizajn. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.

Dakle. estetskog 2. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. svoje strahove i oduševljenja. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. 63 . odnos prema estetskom. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe.OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. pedagoškog. upornosti i iskustva. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. svoje viđenje svijeta. 1. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. aktivnost na časovima likovne kulture. stečenog znanja i usvojenih navka. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. psihološkog 3. predmeta i pojava. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. Nema loših dječijih radova.

nadprosječno. vrlo visok. povećan. puls u mirovanju je: vrlo nizak. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. utvrđen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. ocjena za taping rukom: loše. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. podprosječan. nadprosječno. nadprosječno. loš. Očuvanje i unapređenje zdravlja Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj Antropometrijaska obilježja 64 . mršavost. prosječno. gojaznost. nadprosječno. podprosječno. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. ekstremiteta. izvrsno. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptaptira na primjerene tjelesne napore: normalno.7. utvrđeno stvarno stanje: stopala. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. utvrđen napredak u visini: prosječan. izvrsno. potrebne aktivnosti za korekciju u početnom i u završnom stanju. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje porodično koristi zdravstvene usluge ima usklađen dnevni ritam odmora. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. oblik i veličina. ima kulturu objedovanja posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene zna zašto su psihoaktivne supstance štetne tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. s izrazito izraženim znacima zamora.1. prosječno. utvrđen napredak u težini: normalan. umjeren. nizak. kičme i grudnog koša. s izraženim znacima zamora. nadprosječnu. utvrđena karakteristična odstupanja među učenicima od prosjeka (razreda. prosječno. nadprosječan. podprosječan u početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. ocjena za podizanje trupa: loše. ili zna za takav slučaj u početnom i u završnom stanju*. visok. nadprosječan. podprosječno. s primjetnim znacima zamora. prosječno. utvrđen odnos težina – visina: normalan. koje pomaže zdravlju zna da je čovjek dio prirode i da tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu zna zašto kvalitet. prosječan. normalan. podprosječno. ocjena za poligon natraške: loše. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. visok. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. izvrsno. spavanja. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. podprosječno. izvrsno. krvni pritisak je: vrlo nizak. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. prosječno. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. izvrsno. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. podprosječno. u početnom i u završnom stanju. grudnog koša. vrlo visok. smanjen. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. učenja I igre izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć poznaje principe pravilne i redovne ishrane. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama u početnom i u završnom stanju. prosječno. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i njegovanje zdravlja zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. podprosječno. nizak.

koje se mogu povećavati i prilagođavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja poznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. visoki i niski start. zagrijavanje i smirivanje organizma. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. nadprosječne. prosječne. kao atletskih sadržaja: trčanje. brži rad srca. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. njegovih osobina i sposobnosti zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina zna da je visina pretežno urođena karakteristika. hodanju i trčanju pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesne i zdravstvene kulture upoznaje i prihvata svoje osobine. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. izvrsno. znojenje. istezanja i labavljenja zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara: zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. stavovi i navike znanja 65 . stajanju. stavova. kršenje pravila. uvažava suprotan spol uvažava kolektiv i međusobnu saradnju podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi u igri je aktivno. izvrsne. skok u vis i bacanje predmeta zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnasike – vježbe oblikovanja: jačanja. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. nepristojno ponašanje razvija dobre ekološke navike početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (drugi) osnovnog obrazovanja Usvajanje znanja. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. razvijanje sistema vrijednosti. pokreta i kretanja zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. različito važna za razne sportove zna da je. u odnosu na visinu. razvoj i funkcioniranje organizma zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. podprosječne. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. interaktivno i kreativno razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra.• nadprosječno. stavova i navika vrijednosti. plesa i narodnih igara umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. nesvjestica itd. igre posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima poznaje rodne (spolne) karakteristike. skok u dalj iz mjesta i zaleta.

različiti faktori rizika. sportsku rekreaciju. Igre vršnim odbijanjem 1:1. 20. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korišćenje pomagala). (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Kombinacije koluta naprijed i natrag). Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom. Penjanje na mornarske ljestve. povrede. (3) sigurnost učenika. 23. međuljudski odnosi. zaštita od bolesti itd. 66 . 9. ishrana. razredu potrebno je usavšiti sva osnovna motorička znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. II. 14. Skok u dalj iz zaleta). pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja). Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. Ritmičke i plesne strukture (17. Hodanje zadatom brzinom. VIII. 24. V. 5. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. Saskok iz upora prednjeg odnjihom). Kolutanja (10. Skakanja i preskakanja (4. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m). 15. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo. Preskakivanje kratke vijače u kretanju. III. Dječija odbojka. Bacanja i gađanja (8. 22. Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci. 30. U 4. 12. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. 2. VII. Sadržaji zdravstvene kulture uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Vaga zanoženjem na tlu. 29. trčanja. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute. Šut na gol sredinom hrpta stopala). urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju. IV. Uvoditi učenike u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suđenje različitih kineziolških djelatnosti. Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja). Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji. Dječija košarka. 25.PROGRAMSKI SADRŽAJI I. Hodanja i trčanja (1. 2:2. 27. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje učenika sa povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. humani odnosi među spolovima. antropološku odgojnu komponentu. VI. Galop naprijed i bočno 19. zdrava životna sredina. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture su: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. 3. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. 28. Penjanja (11. Vis prednji na karikama. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Višenja i upiranja (13. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. mentalno zdravlje. IX. 6. Dječiji nogomet. Dječiji rukomet. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m. 18. 7. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala. Trokorak. upoznati ih sa kontrolnim uređajem za sprečavanje pojave pretilosti i sa razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. Igre (21. Program tjelesne i zdravstvene kulture integrira obrazovnu. Učenike je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). 26. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta). Vučenja i potiskivanja (16.

U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. (6) razvijanje pozitivne slike o sebi. (8) razvijanje vještine svladavanja straha. (3) podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. (15) razvijanje osjećaja zadovoljstva.. (5) prihvaćanje vlastite ličnosti. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi.skakanja. preciznosti. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. (12) prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. ravnoteže. drugi. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervnomiπićne koordinacije kontrolu pokreta. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. (4) prihvaćanje i uvažavanje različitosti. koordinacija. statističke snage – vis u zgibu. 2. ravnoteža i gibljivost. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te sprečavanje pretilosti. 3. jeste postupno. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. (10) postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. agilnosti. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim ljudskim aktivnostima. odnosno brzinskim aktivnostima. težine i držanja tijela). Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspjenošti i napredka učenika. (11) razvoj saradničkoga ponašanja. (13) praćenje vlastitog napretka. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema te djelovanje na kvalitet koštanomišićnog sistema. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. fleksibilnosti – pretklon raznožno. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. razred osnovne škole. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. (2) razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. repetitivne snage – pretklon trupa. treći i četvrti razred osnovne škole: (1) stiecanje higijenskih navika. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. tjelesna masa i držanje tijela. 5. odbojke i rukometa. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. Antropološka komponenta odnosi na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. gipkosti. ali progresivno razlikovanje učenica i učenika u morfološkim osobinama. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. (9) podsticanje ustrajnosti. Također započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama 67 . eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. i 6. snage. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika u vezi sa tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. motoričkih i funkcionalnih obilježja učenika. (14) razvijanje komunikacijskih vještina. (7) razvijanje sposobnosti samokontrole. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. što obuhvaća 4. (16) poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja i (17) podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. koordinacije – poligon natraške. U drugom cikiusu ocjenjivanje brojčano i opisno. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. njegove saradnje.

(Detaljna uputstva za praćenje i mjerenja. (2) ona mora da bude konkretna. ili tokom obavljanja aktivnosti. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. pozitivno i adekvatno obrazloženo). mora da se odnosi na aktivnosti i učinak djeteta a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. kao i za njihovo ocjenjivanje. formiranju realne sliku o sebi. kao i potrebni instrumenti nalaze se u priručniku za nastavnike. umiju. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. eventualno. (3) ona mora biti pozitivna.) 68 . o svojim sposobnostima. tj. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. konkretno. o onome što znaju.i. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. sklonosti. kontinuirano.

DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA OKVIRNI PROGRAMSKI SADRŽJI ZA IV RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA UČENIKE SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU 69 .

.................................... 96 70 ..................................... 88 Likovna kultura .................................. 90 Tjelesna i zdravstvena kultura ......................................................................................................... 79 Moja okolina .................................................................................................................... 83 Muzička/glazbena kultura ..................................... 81 Matematika ...............................................................................................................SADRŽAJ Uvod Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju i učenju Prilagođavanje postupaka djeci sa poteškoćama u učenju i razvoju Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost .......................................................................... 75 Engleski jezik ...

socijalni radnik. Korekciono terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produženog stručnog tretmana sastavni su dio i ovih programa.UVOD Odgoj i obrazovanje djece sa poteškoćama u razvoju i učenju koja imaju potrebu posebnog pristupa je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog odgojno – obrazovnog sistema. Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim školama odvijat će se. oblika i metoda rada određen je prvenstveno. koji će obezbjeđivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofizički razvoj djeteta. bez kojeg nema adekvatnog rada sa ovom kategorijom učenika. sredstvima i metodama rada. i u određenoj mjeri ih pripremiti za život i rad. OPSERVACIJA I IDENTIFIKACIJA DJECE SA POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU. odaberu i predvide oni nastavni sadržaji i oblici. i njihovim mogućnostima razvoja. Različite psihofizičke mogućnosti djece zahtijevaju specifičnosti u organizaciji. u što potpunijoj saglasnosti sa prirodom djece sa potrebom posebnog pristupa zbog poteškoća u razvoju ili učenju. rehabilitator. te uključiti u aktivan društveni život. tako što će omogućiti rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju ili učenju unutar redovnih odjeljenja. tako da se može reći da svako dijete ima svoj individualni tempo razvoja. orjentaciono po ovom nastavnom planu i programu uz obavezan individualno prilagođeni program ( u pismenoj formi) i usvojenu od strane stručnog tima škole i roditelja djeteta. a posebno sa djecom sa poremećajima u razvoju moraju se angažovati stručnjaci različitih profila: defektolog (oligofrenolog). kao i najsavremenija praktična iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama. Iz tog razloga i poštujući savremena teorijska saznanja. Opšte mogućnosti razvoja djece se značajno razlikuju od djeteta do djeteta. raznim emocionalnim i socijalnim poremećajima i slično) zahtijeva znatno elastičniji pristup u utvrđivanju ukupnih odgojno – obrazovnih zadataka i u određivanju obima i širine nastavnih sadržaja koje učenici mogu i treba da usvoje. UČENJU I ADAPTIBILNOM PONAŠANJU 71 . U koncipiranju ovog plana i programa polazi se od osnovne postavke da se. oblicima. Ovaj Prijedlog programa je proširen sadržajima programa redovne nastave. Posebno izražena heterogenost po mogućnostima razvoja i po različitim psihofizičkim osobenostima (npr. interdisciplinarno stručno procijenjenim i utvrđenim stepenom mogućnosti razvoja učenika. logoped. psiholog. Odgojno – obrazovni i edukativno-rehabilitativni korekcioni rad sa ovom djecom je višestruko značajan za pravilan i svestran psihofizički i socijalni razvoj ličnosti djeteta. Individualni i individualizirani pristup učenicima je temeljini stav. po potrebi izrade idividualno prilagođenih programa. Kako bi učenici sa poteškoćama u razvoju i učenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i programe. Ovaj Prijedlog programa upravo treba da posluži u svrhu individualizacije minimuma programskih sadržaja u redovnom odjeljenju redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa. kao integralni dio svih odgojno – obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogućnostima. Kriterij za utvrđivanje sadržaja. pedagog. zdravstveni radnici različitih profila i specijalni pedagozi različitih profila. Individualni prilagođeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj školi. Ukoliko dijete značajnio odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagođeni plan i program ( sastavni je dio redovnog Nastavnog plana i programa). djeca sa deficitom pažnje i hiperaktivnošću.

agresivnost ili autoagresivnost. . hiperaktivno. Navedeni subjekti mogu raditi i u korealiciji. . . Indikatori odstupanja u socijalnom i emocionalnom razvoju mogu se manifestovati u sljedećim oblicima ponašanja : . Indikatori odstupanja na intelektualnom planu: . odnosno staratelja. odstupanje se može posebno uočiti primjenom instrumenata za procjenu perceptivne organizovanosti i drugim metodama. . Najčešća odstupanja u razvoju govora manifestuju se kao: . . učenju i adaptibilnom ponašanju vrši se u prirodnom okruženju porodice.ne uočavaju sličnosti i razlike među zadataim likovima.dijete može biti motorno nestabilno.otežan ili neobičan hod. škole ili u zahtjevnijim slučajevima u pripadajućem Centru za opservaciju i dijagnostiku. Indikatori odstupanja se mogu identifikovati na planu voljno usmjerene i slušne percepcije i pažnje. . .nerazumljiv govor.nemotivisana agresivnost ka sebi i drugima.dijete može da neprestano manipuliše predmetima. .nesposobnost razumijevanja drugih. .usporeni razvoj govora. . .rivalstvo.adksiozno-depresivno povlačenje. . • • • • • 72 . . a za učenike prvih razreda prvo polugodište.odsustvo straha od realnih opasnosti.zakašnjeli razvoj govora. nemogućnost crtanja romba i kvadrata od strane djeteta školskog uzrasta je indikator vrijedan daljih procjena.napadi bijesa pri sputavanju. Navodimo neka odstupanja koja mogu identifikovati stručni timovi škole pri polasku djeteta u školu: • Indikatori odstupanja u razvoju krupne motorike: . Aproksimativno.snižene aktivnosti u odnosu na povod.dijete otežano drži olovku i pribor.uočavaju se kao otežano savladavanje pedagoških zahtjeva u školi. . .dijete može biti stalno u pokretu.potencirani znaci izolacije.ta djeca često postižu nizak nivo na testu crteža ljudske figure. . . Trajanje opservacije je do tri mjeseca . .bezrazložni strah.neurotska ispoljavanja kao sisanje palca.nedovoljno razvijena artikulacija glasova.postižu nizak nivo na testu percepcije prostora.Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju. čupkanje kose. .tikovi kod djece.povećane aktivnosti u odnosu na povod. zatim kroz mobilne timove ili putem stručnih timova škola. .mucanje.nizak nivo tolerancije na frustarciju. trljanje dijelova tijela. Indikatori odstupanja u razvoju fine motorike: . . . Poteškoće u razvoju fine motorike kasnije se ispoljavaju kao problemi vezani za poteškoće u početoim čitanju i pisanju. Vrijeme opservacije započinje na prijedlog nastavnika ili roditelja. .

Uključivati dijete u izradu panoa i sl. Učestvovanje učenika u pripremanju i izvođenju zadataka Fizičko približavanje predmetu i pojavi koja se posmatra Verbalna komunikacija-pohvale. Uključiti učenika u vannastavne aktivnosti.prijekori Neverbalna komunikacija-zagrljaji. Komisijama škola su na raspolaganju mobilni stručni timovi specijalnih ustanova sa različitim profilima specijalnih pedagoga (defektologa). Koristiti situacije kada je dijete raspoloženo za neku oblast.saradnja i pomaganje Upućivanje na slušanje govora drugog Postaviti zahtjeve za koje znate da ih učenik može izvršiti..manipuliranje. Rad bazirati na djetetovim interesovanjima. 73 . Uvijek davati primjer prije nego damo zadatak djetetu. Raditi sa predmetima u učionici (određenih oblika).rani tonični poremećaji. uvijek dati primjer kako će se pričati.nagrade.tapšanje po ramenu. Uključivanje djeteta u pripreme za rad u učionici. Koristiti igre za vježbanje i učenje o skupovima. Stalno podsticati dijete na govorno-usmjereno-izražavanje.igre za konstruktivno rješavanje sukoba. Razvijati osjećaj pripadnosti grupi-kroz igru.• • • • . Dovoditi dijete u situacije koje izazivaju određene reakcije..igre za vježbanje koncentracije.tabla. školske sekcije….savjeti. najbolje je da to uradi neki drugi učenik. Podsticati prijateljske odnose od strane druge djece. Ukljuivati dijete u grupne aktivnosti.ohrabrivanje.milovanje Podsticanje interpersonalnih odnosa:učitelj-učenik. Izbjegavati apstrakcije. psihologa. Ukoliko su odstupanja i poteškoće složenije stručni tim škole zahtijeva opservaciju i identifikaciju poteškoća u razvoju djeteta od strane pripadajućeg Centra za opservaciju i dijagnostiku ili u zahtjevnijim slučajevima zahtijeva kliničku procjenu.).savjetovati ga i bodriti. Materijale i sadržaje vezati za konkretne situacije. 3. logopedom. psihologom i socijalnim radnikom. logopeda. Pronalaziti djetetu interesantne sadržaje.i postepeno ih proširivati.igre za podsticanje mašte i kreativnosti. bulimija.igre kretanja i opuštanja. Međusobno kominiciranje. Ponavljati upute nekoliko puta.PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Pri radu sa djecom koja imaju poteškoće potrebno je prilagođavati postupke: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Često poticati učenika na govorno izražavanje.učenik-učenik-razredni odjel Podsticaj kroz igre:igre za bolju grupnu povezanost. Radovi na velikim površinama (papir.prema svojim sposobnostima i interesovanjima.. pedagogom. kako bi bilo jasno šta se od učenika očekuje. U skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini identifikaciju vrši Komisija sa pripadajućim školskim pedijatrom.stisak. ljekara i ostalih ili mobilni timovi formirani na nekom drugom nivou organizovanja.gdje će se i ono isticati. enkompreza anoreksija. Individualno pristupati djetetu. enureza..

Prijelaz na novi materijal mora biti postupan s polazištem od starog. Zadaću pregledaju i potpisuju i roditelji i učitelj. Neka učenik daje obavijesti koje se tiču cijelog razreda. Vježbe relaksacije i ventilacije uz dogovor između učitelja i učenika.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Brinuti pri izvršavanju pismenih zadataka o zamoru.. Ne zovite ga imenom. Napraviti “zakletvu”razreda za određeni dan tipa: Danas X pomaže Y djetetu u razredu.dobro artikulisano..izrezivanja. Provodite vježbe motorike i igre kada god je moguće i razvijajte opažanje putem kopiranja. Stimulirati učenika da pita. Nove materijale davati na početku časa.sporo.organizovati zadatak koji je lakši ili zadati vježbe motorike. 74 .i ne opominjite kada ne sluša. Ispitivati učenika u prvom dijelu časa. Instrukcije treba ponavljati.dijagramima i modelima. Uvijek potićite na pažnju koristeći različite tehnike:glas.posebno da izrazi ono što misli da je rečeno. Verbalne informacije dobro je dati popraćene slikama. Uvijek kada je to moguće nova znanja demonstrirati preko modela. Ne potičite negativne asocijacije npr. Mijenjanjem aktivnosti pomoći učeniku u zadržavanju koncentracije.svjetlo i dr. Pitati ga i poticati ga da i ono pita.pažnje.disanja. Navoditi ga da sam shvati u čemu griješi i tražiti da sam kaže gdje je pogriješio. Neka dobije šansu da bude pohvaljen od strane drugara iz razreda.To znači da niko drugi danas ne obavlja taj posao.hrabriti učenika da ponavlja. Odrediti dnevni zadatak/obavezu za učenika. Govorite jasno. Na početku časa uvesti igrice kad god je to moguće. Što češće igrati igre uloga u razredu (konkretne situacije iz razreda). “Javno” u razredu isticati pravila rada i tražiti od učenika da to ponovi. povratna informacija je važna s vremena na vrijeme kako biste bili sigurni da vas učenik prati.humor isl. Davanje uputa mora biti jasno. Rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka. Kroz igre jačati socijalizaciju djeteta u razredu. Neka dijete sa “dobrim” ponašanjem sjedi pored učenika u prvoj klupi.aktivno sudjelovanje usmjerava pažnju i reducira distraktibilnost. Feed-back. Vježbe disanja. Preferirati usmeno ispitivanje.polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti.relaksacije….te obavezno produžiti vrijeme izvršavanja pismenih zadataka.jednostavno konstruisano.preslikavanja a sve to ne smije trajati duže od 30 minuta.poznatog materijala.(neka to bude pravilo za svu djecu u razredu).uspostaviti pozitivne emocije s učenikom. radije mu dajte neki zadatak a zatim razgovarajte o tome (uradite to kao primjer u cijelom razredu).za dobro obavljen zadatak. Ispitivanje i provjeru znanja vršiti na početku časa. Dobro je pažnju usmjeriti na sadržaje kroz šalu. Sjedeći rad i pasivno slušanje mora biti prekidano pauzama ili nekim drugim aktivnostima.koncentracije.

mjesta radnje.prilagođavati sadržaje tekstova u skladu sa učenikovim mogućnostima i raditi na razumjevanju pročitanog sadržaja u skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove ličnosti. . Najvažnije je da je ponuđeni materijal u skladu sa mogućnostima razumjevanja djeteta. 3. - Književni tekstovi moraju biti jednostavni ali opis mora biti sa lijepim. . izraze i rečenice. i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti na školskim i priredbama van škole. Kod uvođenja sasvim novih elemenata 75 . uočiti likove i njihove osobine ( na temelju njihovih postupaka ) i moći reproducirati. memorisanje strofe po njegovom izboru. razmak između redova nešto veći.omogućiti učeniku prilikom dramatizacije da učestvuje u jednoj od uloga prema svojim mogućnostima u svrhu emocionalnog doživljavanja određenog lika. . razumjeti riječi.forsirati verbalnu komunikaciju. U izražavanju čitanje prilagođenog teksta i određivanje: 1. toka događaja ( početak. pravilno i izražajno čitanje u skladu sa učenikovim mogućnostima. podsticaji i ciljevi u radu U čitanju: .omogućiti učeniku prilikom obrade pjesme. uočavanje najvažnijih trenutaka u priči. .2. BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Sadržaji Prilagođeni postupci. igre sa svrhom i povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. određivanje glavnih i sporednih likova ( . čitanje sa prepoznavanjem interpunkcijskih znakova. sadržaj teksta. glavni dio i završetak ) 2. 5.stalno podsticati dijete na govorno izražavanje. jasnim i realnim slikama. čitanje sa razumjevanjem i reprodukovanjem.manje zanimljive sadržaje približiti učenicima pomoću igre. 1. vrijeme radnje. Slova treba da su velika i podebljana. Didaktički materijal i sredstva 1. Čitanje i obrada književnih tekstova usavršavanje tehnike čitanja. čitanje prilagođenog teksta naglas. 4.

situacijski razgovor. jer djete još uvijek ima problema sa čitanjem. situacijskom govornom kontekstu. 76 . određivanje osobina likova u priči. dramatizacija književnog teksta. vježbe imitacije. i tim Koristiti audio-vizuelne materijale sa pričama i bajkama i kraćim crtanim filmovima. s obzirom na konkretnost kao temeljno obilježje njegova mišljenja. Koristiti slike jednog predmeta.omogućavanje učeniku doživljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa. pričanje događaja predstavljenog jednom ili nizom slika.forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je moguće ostvariti uspješnu komunikaciju. 2.prepisivanjem kraćih tekstova sa zanimljivim sadržajem usavršavati tehniku pisanja. . . inicirati pravilne pismene odgovore . Još uvijek učenici nisu spremni usvajati apstrektne sadržaje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji. Koristiti slike jedne i više radnji.približiti učenika situaciji određenog događaja ili doživljaja koji će on moći opisati prema svojim mogućnostima.analiza likova ). .kod problema sa govorom postupke prilagođavati po preporuci logopeda. pa će to biti sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. čitanje po ulogama. Podsticati čitanje. bogatiti riječnik. pričanje događaja i doživljaja iz dječjeg života. prepričavanje teksta na temelju detaljnih i uopćenih pitanja. . vježbe memorisanja. Kultura izražavanja 2. Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta. 6. . Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lakše izražavaju kad su sakrivena iza toga. Usmeno izražavanje razgovor. opis poznatog predmeta. uvažavanju i poštovanju drugog. U gramatici . podsticati maštu.davanjem adekvatnih pismenih pitanja.1.sadržaji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju učeniku četvrtog razreda. bajke i pjesme.upućivanje učenika u tehniku pravilnog pisanja čestitke u povodu rođendana ili blagdana u cilju učenja učtivosti u obraćanju. komunikacijskim prilagođenim tekstovima i zadržati se na razini prepoznavanja jezičkih sadržaja. čitanje priče. U pisanju uvijek koristiti i nešto što je djetetu već dobro poznato. pitanje – odgovor. .

upitna i uzvična. Obratiti pažnju na estetski kriterij što podrazumijeva umjetničku vrijednost teksta. Pouka o jeziku . osjetiti i izraziti svoje emocije i svoja viđenja putem naracije ili pismenog sastava. čuti. . rečenica ( izjavna. . Pismeno izražavanje usavršavanje tehnike pisanja. 3. Pronalaziti predmete. pismeno opisivanje prirodnih pojava. zbivanje ). pismeno opisivanje doživljaja i događaja. pomagati u boljem izražavanju misli i osjećaja. potvrdna i odrična ). 3. Koristiti vizuelna. stanje. sastavljanje kraće priče prema slici ili nizu slika. glagoli ( radnja.gramatička analiza ( gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici i Bitno je u toku rada koristiti predmete iz dječje okoline. Podsticati govor igrom i kroz igru. 77 . pretvaranje viđenog i doživljenog u riječi. Obratiti pažnju na psihološki kriterij koji podrazumijeva primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika. Omogućiti učeniku čitanje sopstvenog pismenog rada. Pronalaziti situacije u kojima će se učenik snalaziti u verbalnim igrama.vrste riječi: 1. 2.abeceda – pojam. slike i situacije koje su za dijete interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja.2. Izrađenu i napisanu čestitku izložiti na izložbi u učionici ili ponijeti kući roditeljima kao poklon. 2. pismeno opisivanje poznatog predmeta. prepričavanje po pitanjima i na osnovu zajedničkog plana. imenice ( vlastite i zajedničke. vidjeti. jasnim i smislenim rečenicama. pisanje pisanih latiničnih slova i pravilno povezivanje u strukturu riječi. broj i rod ). auditivna i manipulativna sredstva kako bi učenici mogli zamisliti.- izražavanje kratkim. Istaći etički kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednosti koji je ne prolazan. pisanje razglednica i čestitki. Omogućiti učeniku pričanje događaja i doživljaja iz njegovog života.

Književni tekstovi: Ismet Bekrić Enisa Osmančević-Ćurić Ismet Bekrić Vladimir Nazor Rabindranat Tagore Ezop Muhidin Šarić Zejćir Hasić Njemačka narodna priča Hasan Kikić Oldržih Sirovatka Lav Tolstoj Ešref Berbić Grigor Vitez Dječije nebo Za sretan put po dukat žut Jesen u gradu Đače Papirnati brodovi Lisica i jarac Šta to potok radi zimi Pahulja Tri leptira Bosna je vječna Pijevac i lisica Dva druga Iz proljeća u ljeto Tiha tiha pjesma 78 . .pravopis: 1. veliko i malo slovo. 5. rijeka. 7. 2. Razvijanje nježnostii prijateljskog odnosa nastavnika sa učenicima su značajan i veliki podsticaj za učenika.povezivanje riječi i rečenica u smislene cjeline ). 6. 3. pravilan izgovor i pisanje glasova: č. tačka. polja.dž i đ. Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kao podsticaj u radu. Uključivati dijete u pripreme za čas u učionici ili negdje drugo gdje će se izvoditi nastava.ć. pisanje odrične rječce ne uz glagole. pisanje rječce li u upitnim rečenicama. gradova i sela. Koristiti kompijuterske igre prilagođene sposobnostima učenika. upitnik i uskličnik. dvotačka u nabrajanju. Muziku koristiti za stvaranje vedre i opuštene atmosfere pogodne za rad. upitne i usklične rečenice bez definicija. 4. pisanje imena planina.

bojenjem..This is. davanjem kratkih odgovora Yes/No.My name is..predstaviti se . Good morning. bijel) .samo uvođenje naznake svakodnevne radnje Aktivnosti Učenici će što više slušati i: 1) neverbalno pokazati razumijevanje gestikuliranjem.2. Yes/ No. father. read) Prilozi (here. pokazivanjem. zamjenjivanjem ilustracija ponuđenim riječima. crtanjem. ENGLESKI JEZIK Nivo Prva godina učenja Prvi stepen elementarnog znanja Teme • Lično predstavljanje • Porodica • Drugovi • Kuća / dom • Škola / vrtić Funkcije i vještine Učenici će znati: . *Predstavljanje: I am.2. there) 79 . blackboard. black * Mjesto: Here/ There. predmeta) 2) verbalno ponavljanjem .. Gramatika Učenici će koristiti: Imenice .. desk Zamjenice . *Uža porodica: mother.. what) Glagoli -to be. brother *Škola: teacher.sister. itd. popunjavanjem praznina riječima (pojedinačno ili horski).osnovne boje (crven. red. Hi. that) -Upitne (who. to have / have got . crn...jednina i množina (najčešći primjeri) Vokabular Samo osnovni vokabular: *Pozdravljanje: Hello..brojati (1-10) . 2) verbalno davanjem kratkih odgovora. lijepljenjem slika ili ilustracija. Reagiranje na napisane riječi ili kratke rečenice: 1) neverbalno prepoznavanjem riječi i pokazivanjem. That's right.Lične -Pokazne (this.Present Simple (samo potvrdni oblik. *Opisivanje: Big / small. predmete .pokazati osobe. glagoli play. redanjem (slika.pozdravljati .

*voditi brigu o zamoru ove djece i rasponu pažnje. pa uključivati relaksaciju. 80 . PJESMICE. *sadržaj i materijale vezati za konkretne situacije. te po vlastitom nahođenju i prema tipu djece u grupi odabrati i prilagoditi pojedine dijelove. *bodriti i podsticati svako dijete pohvalama i toplinom odnosa.NAPOMENE Rad sa djecom u ustanovama za djecu sa posebnim potrebama je veoma delikatan i zahtjevan. *veoma poželjnu obuku koju pruži specijalizirani tim stručnjaka kako bi pristup bio primjeren i usklađen sa radom ostalih nastavnika. *koristiti IGRE. *primjenjivati individualni i individualizirani pristup učenicima. * ponavljati upute i izgovorene modele koliko god puta je potrebno. pa od nastavnika stranog jezika zahtjeva: *senzibilitet prema općoj situaciji djece. što se vrlo dobro uklapa u osnovne principe nastave stranog jezika. smjenjivanje sadržaja i metoda. *pogledati metodološka uputstva i zahtijeve programa redovne devetogodišnje osnovne škole. MUZIKU najveći dio vremena.

mehko i td. Drina. POSTUPCI I DIDAKTIČKI MATERIJAL Obezbijedtiti kratke ekskurzije i dosta očiglednog materijala.rijeka i ravnica u mjestu) Učenik treba da stekne osnovno znanje o prirodno-geografskim odlikama.sirove).filmovi.čitanje prikladnih tekstova.izrada modela ili predmeta. planina. reljefa. Ekskurzija (najbliža planina.gibanje. Obavezno radaiti na razvoju percipiranja i govora djeteta.hrapavo.gorenje.provoditi vježbe opipa (glatko. vode. 81 .klijanje i rastenje.eksperiment. jezera i mora u BiH Poznavanje prirodnog bogatstva cijele BiH.pretvaranje energije vode u druge oblike.Vrbas. Korištenje kompsa.dijafilmovi.Vode BiH (rijeke u BiH: Sava. Čarobno putovanje geografskom kartom . poljoprivrede i turizma. Vježbe sa slijepom kartom BiH. Priroda priča o bogatstvu naše planete zemlje .) uz obavezno imenovanje kvaliteta prirodnih elemenata koje proučavamo. Jadransko more). zaštitia rijeka i jezera. Neretva.preparate(suhe. jezera-prirodna i vještačka. PODSTICAJ.Voda (svojstva vode.značaj čistog zraka).koristiti što više prirodnih predmeta i polaziti od neposredno doživljenih promjena u prirodi ili koristiti modele.odnos žive i nežive prirode. .prirodne pojave i procesi.industrijske vode).tvrdo.grafoskop i kompjuterska prezentacija. Bosna.truhljenje.važnost vode za živa bića.tri agregatna stanja vode.sastav zraka atmosfere.Sunce-izvor svjetlosti i topline.kruženje vode u prirodi.samostalno izvršavanje praktičnih zadataka i dr.svojstva i rasprostranjenost(kretanje-gibanje zraka.disanje. 2.te da upoznaju prirodne resurse kao osnov za razvoj privrede i uvjete za život i rad ljudi kao i da upoznaju prošlost i sadašnjost BiH. Učenik treba savladati sadržaje vezane za ulogu čovjeka u mijenjanju žive i nežive prirode i njenog iskorištavanja. MOJA OKOLINA SADRŽAJI 1. OČEKIVANI REZULTATI -EVALUACIJAUčenik treba da usvoji znanje o prirodi i društvenim karakteristikama BiH.2. dijafilmova.klima BiH).kretanje.opad anje lišća.oštro.prirodne pojave i procesi (neživa i živa priroda. moć prirodnih potencijala Za razvoj privrede.Priroda. slika.kao i da se postigne njihovo aktivno uključivanje u tu sredinu.hladno.3. -Zrak/vazduh. Samostalno da posmatra i uočava bitno i donosi zaključke za shvatanje uzročnoposljedičnih vezanosti prirodnih pojava.

posjeta uzornom odmaralištu za djecu. stočarstvo) Ekskurzije u hidroelektrane i termoelektrane. sadašnjost i budućnost .Koristiti TV. industrija i saobraćaj) Šumarstvo-grana privrede Turizam (planinski.voćarstvo.Društveno geografske odlike. štampu. vinogradarstvo. Slike sa poučnim porukama..prošlost.Znanjem i radom razvijamo pivredu naše domovine Stanje i mogućnosti razvoja privrede u BiH (hidroelektrane. njega bolesnika.tematski panoi. Posjeta Zemaljskom muzeju Sarajeva i Muzeju Sarajeva sa etnografskim karakteristikama nekog BiH kraja. rudarstvo.Planine BiH . 4. primorski i zdravstveni) Poljoprivreda (ratarstvo. Koristiti aktuelna događanja kao npr. Učenik treba usvojiti znanje o zdravoj ishrani radi očuvanja zdravlja i opasnostima o nezdravom načinu života i značaju higijene i navika za očuvanje zdravlja. u industrijski pogon.posmatranje saobraćaja i međukantonalnih entiteta i veza. Kod učenika treba razviti ekološku kulturu i ljubav prema prirodi. 82 .kraći filmovi. sticanje znanja o različitim oblicima energije i primjena u stvaranju boljih uvjeta za kvalitet življenja. seoski. ljudi i vrijeme nekad i sad. knjige. odmor i rekreacija kao higijenske potrebe) 5. Posjeta stočarskoj farmi i poljoprivrednom dobru.ishrana i zarazne bolesti.proslava i obilježavanje značajnih datuma iz bliže prošlosti. povrede.Ravnice BiH ( Posavina i Semberija) 3. značaj za privredu. BiH. Čovjek-to sam ja Ishrana (značaj zdrave ishrane. termoelektrane.

17 – 4. razred). • Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore učenika i njegov rad. igre sa kartama. BROJEVI • Prepoznati I koristiti znake <. časopisima i svakodnevnom životu…). • Razvoj pozitivnok mišljenja u ponašanju i sklonosti k otkrivanju i istraživanju. bacanje kockica. • Zbrajanje i predstavljati prirodne oduzimanje brojeva u brojeve na brojevnom prvoj desetici pravcu. • Izračunavanje • Znati pismeno i zbrojeva od tri pribrojnika usmeno zbrajati i oduzimati do 20. (ponavljanje i prepoznati deseticu produbljivanje znanja). MATEMATIKA SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI 1. Procijeniti dužinu. • Razviti sposobnost uporabe jednostavnog matetamatičkog pribora.4.Zbrajanje i znati odabrati oduzimanje u skupu izravnog sljedbenika i brojeva do 20 predhodnika datog broja.2. • Tematski povezuje matemetičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. zbrajanje i oduzimanje suprotne računske • Zbrajanje brojeva i radnje. pronalaženje najkraćeg puta…). pomoću odizimanja i 13+4. manjoj ili većoj skupini. • U matematičkim igrama primjenjivati stečeno znanje (igre koncem. • Režira matematičke igre koristeći zbrajanje i oduzimanje kroz društvene igre (Čovječe ne ljuti se. • Razvoj svijesti o potrebi računanja. mjerenja. 10+10) Koristiti svojstva radnje zbrajanja (komutativnost i asocijativnost). masu. obratno. • Aktivno sudjeluje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja. tako i rad u većim i manjim grupama. oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici • Provjeriti zbrajanje poput: 10+4.1. • Zbrajanje i • Koristiti mamtematički jezik i simbole • Razviti sposobnost komuniciranja. tombola. vunom. • Razvoj smisla za rad u paru. 1. pronalaženje rednih i rimskih brojeva u novinama. • Podstiče kako samostalan rad učenika. 14 – 4. kao skup od 10 jedinica. • Prikuplja didaktički material za rad. igra parnih i neparnih brojeva. =. zapisivanje rimskih brojeva pomoću žigica. • Razviti sposobnost da pogrešku shvaća kao poticaj za nove pokušaje. vrijednost i vrijeme. PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA • Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništva kao factor koji utiče na formiranje pozitivnih crta osobenosti. • Sudjeluje u svim etapama rada na satu. procjenjivanja i predviđanja i značenju tih radnji u svakodnevnom životu. >. Vrednovanje svojih i tuđih mišljenja. STAVOVI. • Upotreba zagrada u zbrajanju i • Znati da su oduzimanju. • Priprema zadataka i zaduženja za svakog učenika u skupini. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • Planira nastavne sadržaje. VRIJEDNOSTI. razmjene obavijesti i iskustava. skupina. • U bližem i širem okružju 83 . • Kritički vrednovati vlastita postignuća i uspoređivati ih s rezultatima drugih (par. samostalno i sa učenicima.

plošine i oblike. pronalaziti crte. umanjitelj jednak umanjeniku. • Uočiti kako se mijenja zbroj i razlika u ovisnosti o promjeni komponenti. • Pomoću različitih materijala izrađivati oblike i površine. • Nizati prirodne brojeve do 20. • Koristiti jednostavne grafikone. a zbroj iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje.4 (ponavljanje i produbljivanje). • Koristiti svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. • Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima. • Odrediti nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. • I slovo nekad uzimamo da je broj. na tržnicu itd. Rimski brojevi od I do XX. • Sastavljati jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. • Pravilo zamjene mjesta pribrojnika. • Izračunati vrijednost izraza s i bez zagrada.). 10 . • Riješiti jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješenje brojnog izraza. znati oznake I. • Veza između zbrajanja i oduzimanja. • Nepoznati broj. • Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. • Zbrajanje kada su pribrojci iz prve desetice. 84 .oduzimanje oblika : 6+4=10. • Svojstva zbroja: nula kao pribrojnik. tačke. V i X kao oznake pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do 20. • Čitati i pisati brojeve do 20.

dužinu (1m.3. masu. Jedinica za dužinu. grama). duž. Mjerenja i mjere • Voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. pravokutnik. • Znati • Jedinica za rješavati jednostavne novac (KM. Jedinica za masu (1kg. 85 . vrijeme. 1 dl). dan. obujam i novac. duž. 1. 1 KM • Jedinice za usitniti po 10KF ili vrijeme (tjedan. • Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi. može • Mjerenje imenovati sprave mase. pravokutnika i kruga u okružju. • Crtanje paralelnih i • Konstruiraju okomitih pravaca. • Uočavanje likova oblika trokuta. kvadrat. kružnica. krug. • Sadržaj Nastavnog programa utvrđuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagođava zahtjeve postavljene Programom kako bi bio uspješno ostvaren. KF). 1 dag) (dag kojima se obavljaju njerenja. 20KF…). 1. • Procjenjuju vjerojatni ishod u igrama na sreću. tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i radnje sa njima. znati je oznaka za pretvarati veće dekagram. minuta). • Poznaju i imenuju • Pravac. površine i klasificiraju likovi i crte ih. nap o 10dm. ponašanja za rad i igru. razliti u posudice od • Jedinice za 10 dl. kut.2. 1 dm). • Sudjeluju u sastavljanju i • Koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih. 1m razdijeliti tekućinu (1l. • Razvijaju pozitivne stavove. 1dag 10 jedinice u manje (1l. Geometrija • Opažaju i imenuju Ravne i zakrivljene ravne i zakrivljene plohe (površine).• Prepoznati i imenovati dotad • Mjerenje naučene jedinice za dužine. pojmove: pravac. kut crtanje i polupravac. polupravac. • Vrednuju osobine i stavove drugih. • Sposobnost uočavanja razlika između paralelnih i okomitih pravaca. kvadrata. • Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila. obilježavanje. sat.

• Prilagođava nastavu svakom učeniku pojedinačno. kružnicu. razlikuju crte i konstruiraju ih. zapisuju i predstavljaju ishode. • Poduzimaju • Mjerenje. • Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili. • Predviđaju. • Razlikuju kružnicu i krug. • Prepoznaje značenje termina “dvostruko više (dvostruki broj)” i polovina broja. kruga. • Usvojili su tablicu množenja i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života. pravokutnika. množenik (množenje broja i množenje brojem) i umnožak. • Upotrebljaju množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama.• Uspoređivanje duži. • Znak “X” (puta). definiraju. • Konstruiraju duž i matematički ih označavaju. • Zbrajanje duži. uspoređivanje i procjenjivanje objašnjavju djeci. • Izvode precizna mjerenja geometrijskim priborom. trokut. uporabljujući što više primjera i očitih sredstava iz okružja. • Crtanje likova oblika trokuta. • Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i opažanja. 1. • Samostalno uočavaju. • Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja ishoda: 86 . • Množitelj. • Prepoznaje znak “X” (puta) kao oznaku za množenje i znak “:” kao oznaku za dijeljenje. procjenjuju i uspoređuju ishode mjerenja. • Sposobnost razlikovanja značenja termina “jednakost” i “jednadžba”.4. • Crtaju pravac i polupravac. • Uključuje matematiku u druga nastavna područja. Podudarne duži. • Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stupanj razvoja djeteta. kao i “nejednakost”. • Vrednuje ishode cjelokupnog rada. Oduzimanje duži. kvadrata. Množenje i dijeljenje do 20 • Množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika. • Dijele na jednake dijelove. • Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa. • Zna množiti i dijeliti u skupu brojeva do 20. kružnice. • Istražuju različite načine množenja i dijeljenja.

• Tablica množenja broja 2. tačno izražavaju ishode mjerenja • Predviđaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadatka u kojima se koriste mjerene jedinice. • koriste mjerne instrumente. s i bez upotrebe zagrade. • Tablica dijeljenja broja 2.• Činitelji ili faktori. • Rješavaju jednostavne jednadžbe i nejednadžbe. • Mjere uporabljujući mjerne jedinice. mjerenja i predviđaju ishod. 87 . • Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. • Mjere uz primjenu dogovorenih jedinica i sprava. • Veza množenja i dijeljenja dijeljenja broja 2 do automatizma.

Nina sine.Eglen beglen .odgovornost za kvalitet muziciranja SADRŽAJ Izbor Pjesmice . uzbuđen) . Rajčić) . tiho i dr.Kad si sretan .5. glasno.da li učenik uživa u ritmičkim ili muzičkim instrumentima .Maestral (Josip Stamac) .o značenju i potrebi muzike u životu .prepoznati instrument .Na kiši (S. Korunović) .Šaputanje (N.najkvalitetniju izvedbu nagrađuje pljeskom .Da li je sviranje na instrumentima potrebno vježbati kako bi muziciranje bilo skladno .Zeko i potočić (Branko M. sporo. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja .izvođenje ritma brojalice .kakva je njegova motorika .kako reagira na instrumente (brzo. verbalizacija .Proljetna pjesma (Staniša Korunović .Igralica .prema sebi kao pjevaču .sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti.Nini nini moj sine jedini Uspavanke . motorika.) OČEKIVANI REZULTATI UČENJA .poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih .2.na koje oblasti se treba fokusirati kod učenika. ozbiljan.prema porodici kao horu .kako izgleda učenikov spektar emocija (sretan. socijalizacija.partitura u slikama Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine . priredbe) .primjenjivati pravila muzičke igre .razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici PROCJENA . tužan.Kad ja pođoh na Bentbašu (narodna) . koncerti.prezentiranja interpretacije muzičke memorije Razvijanje pozitiv-nih vrijednosti i mišljenja . ninala te majka ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJE 88 .Bumbari i pčele (S.Kišobran za dvoje (Đelo Jusić) .) .Procjena se vrši na osnovu testa ritmičkih struktura .razvijanje ljubavi prema muzičkoj baštini BiH .eksperimentisanj-em kao pojedinac i komuniciranje unutar timskog rada .o postavljanju glasa i tačna intonacija . npr. Hercigonja) Brojalice .

Često traži ponovno slušanje djela AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA .Dočaravanje osjećaja kroz slušanje izvedbe .Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima 89 .Plesna dramatizacija VRIJEDNOSTI.Pravljenje instrumenata od papira .Proljeće (I stav) iz četiri godišnja doba (Vivaldi) DJEČIJE STVARALAŠTVO . Beethoven) . A. A. Mozart) .Ptičija tuga (L. Mozart) .Saint Saens) .Improvizacija pokreta u ritmu i plesu .Čežnja za proljećem (W.Priprema. STAVOVI.Literarno i likovno izražavanje doživljaja muzike .Skupljaju slike instrumenata .V. vodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima .SLUŠANJE MUZIKE . PONAŠANJE .Razgovara o osjećaju ugode i opuštanja .Čarobna frula (W.Magarac i pijanist iz karnevala životinja (C.Divlji jahač (R. Schumann) .Kroz kreativne načine ritmičkoga izražavanja jača samosvijest .Dopuna zidnog panoa novim slikama .

i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka.. .Razvijanje kod učenika senzornih. angažovanost. biljke. pojave u prirodi. njihovih odnosa. tuš i ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Odgojni i Obrazovni ciljevi socijalizirajući ciljevi . površina. mrlja. drugarstva. smjer. ritam. kreativnog. tačkom i mrljom . čula.. kontrast.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa.…/.. crtačka tekstura.Iz narodnih običaja: praznici.. spremnost za saradnju i timski rad.Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima.Razvijanje humanosti. objekti.Crtačke teksture . muzičke i tjelesne kulture.Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. smjerova i analiza uočenog i istraženog . TAČKA I LINIJA .6.Uočiti. solidarnosti. LIKOVNA KULTURA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE MOTIVI I CJELINE / TEHNIKE OBLASTI 1. snalažljivosti.Olovka. . pjesma. 90 . ritam. .. samostalnost. kontrasta. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. prostiranje linija.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta. matematike. životinje. . uočavanja. zaključivanja. . izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje.Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta.Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizuelnolikovnim sadržajima . značajni datumi.Nevizuelni poticaji: emocije.2. BiH kulturne baštine. PPD. muzika …… . jačanje i bogaćenje emocija . manipulativnih. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline.Razvijanje sposobnosti posmatranja. bajka.Iz djetetove okoline: ljudi.Kombinovanje linije/crte sa plohom. . poslovica. prostori . etnografsko nasljeđe . ritma. istorije/historije. tlocrt .

grafička boja.Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika.Mehaničko i optičko miješanje boja .Crta i ploha.Akvarel. pjesme.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja.Uočiti. pastel. izrada čestitki. nakita. flomasteri /crni ili tamni/ 2. kroz likovni izraz 91 . . uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast. emocija i sl.Uočiti.Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ . .Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika /degradacija boja/. slikarska tekstura orijentacija u vremenu i prostoru . ukrasnih predmeta. događaja.Višebojna papir grafika . uređenje životnog prostora.Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje.Izrada složenije šablone za grafički otisak . grafički otisak.Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja .Slikarske teksture 3.Tonsko i kolorističko slikanje . rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/. fundamentalni elemenat grafike . razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. . razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu .Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. fleomasteri u boji /za manje formate radova/ . lavirani tuš. gvaš. priče. tempera. tuš i kist. tonsko i kolorističko slikanje...drvce. razređivanje boje. njihova praktična primjena u odjevanju. grafičar. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarno g kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog . štampanje . kvalitet boje. razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose. pojava u prirodi. optičko miješanje boja. PLOHA .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. matrica. BOJA .. komplementarn kontrast.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/. kolaž. tempera . šablon /matrica za preslikavanje/.

scenografija. /simetrije. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog .Spot i njegovo značenje .Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost .Realizacija u istraživanje i materijalu po uočavanje izboru: proporcija oblika izrada scenskih i prostora elemenata. maska.Crno bijeli film .. osnovnih maski.Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn.Ploha u prostoru . asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima.Vizuelno opažanje kadra na fotografiji. fotografije. papirna . koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma. bosančica. zaštitni znak. plastelin. čestitki. reklama asimetrije/ u /pismo kao okolini i na elemenat umjetničkim vizuelnih djelima i poruka/ tehnike predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež .Uloga i značaj vizuelnih medija. filma. kaligrafija. kompozicionih lutki./ .Registrovati. TV-slici . kadar. stripu.Koncentrisana pažanja na .Glina. video.Zaštitni znakovi 5.. MASA I PROSTOR . reljef 92 . žica.Boja na filmu .Kadrovi u nizu . POVRŠINA . puna plastika. značaj boje u medijima . kompozicija oblika i prostora. glinamol. spotove i zaštitne znakove. papir.Scena i scenografija i scenska maska – oblikovanje i razumijevanje . /teksture u karton. drveni prostora je otpadni materijal rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija . scene i scenske maske. prostorni crtež. odnosa opreme knjige. film. razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije. simetrija i asimetrija. TV-a. strip .Puna plastika i reljef . trodimenzionalna tekstura.Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija.Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije.4.Plastične teksture .Karakter oblika i ambalaža. mekani prostoru/ lim. scena.

flomasterima u boji. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. strip. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. Za oblikovanje na plohi kroz područja: .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . da kreiraju kadar stripa. tuša i kista. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. štampanje . da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . grafički otisak. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. smjerovi prostiranja linije. osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu.OČEKIVANI REZULTATI Da učenici usvoje pojmove.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . film.da usvoje pojmove. . prospekt…. tušai drvceta. a šta reljef . da savladaju tehniku lavranog tuša.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: 93 .da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ . . . gvašu.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/.da znaju šta je simetrija i asimetrija. . kolažu.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. školi/. . .da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. po prostiranju../ .da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ . kadar DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu.da shvate šta je proporcija. temperi.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/. video. olovke. pastelu. za oblast slikarstva: .dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. zaštitni znak. grafičar. .da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru. .da kreativno izvedu masku. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti.da znaju da je površina .da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu.SLIKANJE .CRTANJE .da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina. masa i prostor: .optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . OBLIKOVANJE NA PLOHI .usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: . .da usvoje pojam šablon /matrica/. akvarelu.da prepoznaju ritam kao princip komponovanja.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/.

Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. površina. matematike. čula. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. etnografsko nasljeđe .Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. škola. tlocrt 94 . praznici..nevizuelni poticaji. prostori. tjelesne i zdravstvene kulture .sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . POVRŠINA Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. niti bilo koju tehniku. pjesmica. značajni datumi.iz neposrednog okruženja djeteta. PLOHA 4.. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. moje okoline. i interakciju umjetnosti. bajka. poslovica. smjer. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. . razreda. biljke…. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. muzika.. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. basna. emocije /osjećanja/. pojave u prirodi. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali.. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. objekti. TAČKA I LINIJA 2.iz narodnih običaja /tradicije/.likovni i kompozicioni elementi. MASA I PROSTOR 5. Vizuelne motive 2. ritam. Nevizuelne motive 3. nauke i društva. maternjeg jezika /priča. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. BOJA 3. 1. glazbene kulture. novih medija i okruženja. porodica. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : odnos linija/crta. mrlja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . mjesto stanovanja. crtačka tekstura. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava.

napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. maska. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. psihološkog 3. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. puna plastika. estetskog 2. Dakle. akvalitet boje. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. reljef VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. upornosti i iskustva. zaštitni znak. tonsko i kolorističko slikanje. aktivnost na časovima likovne kulture. kompozicija oblika i prostora. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. video. svoje viđenje svijeta. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. strip OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. 95 . šablon /matrica za preslikavanje/. trodimenzionalna tekstura. prostorni crtež. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. simetrija i asimetrija. film. komplementarni kontrast. scena. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. 1. optičko miješanje boja. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. razređivanje boje. svoje strahove i oduševljenja. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. Nema loših dječijih radova. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. stečenog znanja i usvojenih navka.SLIKANJE: intenzitet boje. kadar. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. pedagoškog. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. grafički otisak. scenografija. grafičar. predmeta i pojava. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. odnos prema estetskom. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija.

pravilnom disanju. brzo trčanje na 30-50 metara. vježbe sa raznim estetskim sadržajima Hodanje i trčanje Hodanje i trčanje naprijed i nazad. vježbe oblikovanja. krugovi. vježbe sa spravama (loptice. Hodanje uz pjesmu i muziku. Upotrebljavati rekvizite kao što su: lopte.7. načini samoregulacije i samokontrole Upoznati učenike o osnovama zdrvog života. vježbe pravilnog držanja tijela. palice. Rješavanje zadataka u fazi leta. osnovne tehnike brzog trčanja i start iz različitih položaja. Tu ulaze vježbe postrojavanja i prestrojavanja. vježbe na spravama (niska greda. lopte i kratke vijače). o važnosti održavanja osobne higijene. Didaktički materijal i sredstva Poticati učenika na pravilno izvođenje vježbi. vježbe u parovima. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Sadržaj Osnovna znanja. o štetnosti pušenja. kao i stvaranje higijenskih navika kod učenika. švedska klupa… Poticati učenika na pravilno trčanje uz usmjeravanje pažnje učenika na pravilno disanje Koristiti muziku i pjesmu Razvijanje jačine odraza i sposobnosti izvođenja 96 . metode očvršćivanja. niska greda. o razvijanju kontrole pokreta. Trčanje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom. palice.2. švedska klupa). o promjenama u dječijem razvoju Općepripremni sadržaji Gimnastičke vježbe kao osnovni sadržaj pripremnog dijela svakog sata. vijače. vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. skokovi preko niskih prirodnih Ciljevi Sticane znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja. krugovi. o značaju tjelesnog odgoja. alkohola i narkotika.

hvatanje i gađanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj. potiskivanje i nadvlačenje Vučenje premeta po tlu. vijače. povezivanje više kolutova nazad. kombiniranje penjanja. pojedinačno i grupno potiskivanje. medicinke 97 .) i silaženje sa istih. grede. čunjeva i drugih rekvizita. vijača. vijače… Jačanje tijela u cjelini Koristiti lopte. klim i ljuljanje u visu. vučenje i nadvlačenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad. borba u parovima za predmete (lopta. palica. švedski sanduk. skokovi pomoću odskočne daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje. provlačenja. razapete vijače. švedske klupe). razvijanje snage nogu i ravnoteže tijela Koristiti niske prepreke i odskočnu dasku Razvoj snage i spretnosti ruku Penjanje. razvoj koordinacije ekstremiteta Koristiti predmete kao što su švedska klupa. vijače. uz kosinu. naskoci i saskoci u upor. u dalj i u vis iz mjesta. iz hoda i zaleta skoka sa obje noge Razvijanje tehnike skoka. palice. modernu Koristiti loptice i druge pogodne predmete Razvoj snage i spretnosti tijela. iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vježbe ritmičkog kretanja uz upotrebu lopte. puzanje i provlačenje Penjanje na različite predmete (švedska klupa. zavjes za oba potkoljena. realizacija zadanog ritma. plesna struktura i plesni koraci Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti održavanja ravnoteže Jačanje tijela u cjelini Razvoj osjećaja za ritam i estetskih vrijednosti Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzičke kulture. Višenje i upiranje Njihanje.prepreka. kolut naprijed sa zaletom. švedski sanduk. vježbe napetosti i opuštanja.provlačenje i puzanje ispod različitih predmeta (grede. puzanja. hodanja i trčanja Vučenje. medicinka).

penjanje i spuštanje niz blagu padinu. košarke i nogometa Posebni sadržaji Vježbe ravnoteže. vježbe brzine i frekvencije pokreta. štafetne i timske igre. sticanje osnovnih znanja o sportovima. jačanje tijela u cjelini muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvođenje igara Koristiti loptu. razvoj takmičarskog duha Razvijanje sposobnosti održavanja ravnoteže. padanje i ustajanje iz pada Razvoj pozitivnog stava prema sportu.ronjenje.Igre Elementarne. jačanje i pravilan razvoj tijela u cjelini. pravolno disanje. vježbe koordinacije. jačanje zdravlja djeteta. Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu. razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi. između dvije i četiri vatre. igre u vodi Skijanje Nošenje i stavljanje skija. Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospješuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i štapove kao i ostalu skijašku opremu 98 . štap …. uvježbavanje elemenata tehnike rukometa. vježbe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi. kretanje sa i bez štapova. razvoj socijalizacije djeteta. plutanja klizanja po površini vode.

99 .