Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole

JULI, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Sadržaj
Nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole
1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ………………….……... 4 1.2. Prvi strani jezik (engleski, njemački) ....................................................... 16 1.2.1. Engleski ......................................................................................... 16 1.2.2. Njemački ....................................................................................... 21 1.2.3. Francuski ....................................................................................... 24 1.2.4. Arapski .......................................................................................... 28 1.3. Moja okolina ............................................................................................. 32 1.4. Matematika ............................................................................................... 40 1.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 49 1.6. Likovna kultura ........................................................................................ 57 1.7. Tjelesni i zdravstveni odgoj ................................................................. 64 2. Program za učenike sa poteškoćama u učenju i razvoju 2.0. Uvod ......................................................................................................... 71 2.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ....................................... 75 2.2. Engleski jezik ........................................................................................... 79 2.3. Moja okolina ............................................................................................. 81 2.4. Matematika ............................................................................................... 83 2.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 88 2.6. Likovna kultura ........................................................................................ 90 2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura .................................................................. 96

NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1.

Bosanski / Hrvatski/ Srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička /Glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Vjeronauka/Vjeronauk Odjeljenjska zajednica

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI 4

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI 140

2. 3. 4. 5. 6. 7.

3 2 4 2 2 2 19 1 1

105 70 140 70 70 70 665 35 35

UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA :

21

735

Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa između prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za dalji rad. oblika nastavnog rada.teksta) 1+1+1 Pričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Deskriptivni Opisivanje poznatog predmeta 1+1+1 Opis lika 1+1+1 Informativni Pisanje izvještaja 1+1 20 MEDIJSKA KULTURA 5 • Dokumentarni film 1 Crno-bijeli i film u boji 1 Nijemi i zvučni film 1 Radio-emisije 1 Dječiji listovi 1 Broj nastavnih sati uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviđenih programskih sadržaja. 4 . Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST (4 sata sedmično -140 sati godišnje) ČITANJE I PISANJE Posebni sati čitanja Usavršavanje tehnike (pravilnosti. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. nastavnih sredstava sredstava. brzinei izražajnosti ) Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog 30 INTERPRETACI JA KNJIŽEVNOG TEKSTA 3 Čitanačka štiva 35 Interpretacija proznih i poetskih tekstova . Ali sve je podređeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književno-teorijskih pojmova Vježbe usmjerene na usavršavanje pisanja latiničnim pismom .1.tehnika pisanja .1. potcrtavanje značaja znanja i knjige u odgoju i samoodgoju 50 Rječnik JEZIK 35 KULTURA IZRAŽAVANJA 5 Gramatika 20 Pravogovor i pravopis 10 Mješoviti Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 1+1 Narativni oblici Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana 2+1+1 Pričanje na osnovu datog početka (slike.preciznost u saopštavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi 2 Usvajanje pisanih slova ćirilice - - usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukture riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 25 Lektira 15 Osamostaljivanje u čitanju.

Č I T A NJ E I P I S A NJ E

Standardi očekivanih postignuća
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci
Pojačavanje spoznaje o značaju čitanja; Vježbanje u koncentraciji na sadržaj; Čitanje kao učenje kako da se čita; Svijest o zadatku (šta se traži od mene? Gdje to mogu naći u udžbeniku? Šta mi je još potrebno? Koji izvori informacija postoje? Razvijanje sposobnosti čitanja radi sticanja informacija Razvijanje sposobnosti kritičkog čitanja Osposobljavanje za čitanje u sebi i brzo uočavanje ključnih riječi Osposobljavanje za samostalno čitanje i razumijevanje pročitnog Priprema za vrijednosnu analizu i rrednovanje umjetničkih i životnih poruka Osposobljavanje za čitanje pjesme, memorisanje sadržaja i recitovanje

Programski sadržaji
Č i t a nj e proznog teksta štampaog /tiskanog latiničnim pismom

Minimum (zadovoljavava)

Prosječno (dobar)

Iznad prosjeka (visok standard)

Čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom (glasno i u sebi , razumijevanje pročitanog

Pravilno i tečno čitanje s razumijevanjem smisla pročitanog reproduktivna i svaralačka razima Izražajno čitanje naglas i u sebi, prepoznavanje pjesničkih slika, ritma, rime Recitovanje

Čitanje naglas Čitanje usebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje

Čitanje i recitovanje po samoizboru

Izražajno čitanje i stvaralačko izražavanje (mogućnost kritičke ocjene,unošenja izmjena)

Čitanje i recitovanje lirske pjesme

Ilustriranje doživljaja pjesme Poznavanje slova ćiriličnog pisma, pravilno čitanje riječi i rečenica razumijevanje pročitanog

Razumijevanje sadržajnih, kompozicijskih aspekata pažljivo strukturiranje pisanog rada Tečno čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom

Čitanje sadržaja štampanog ćiriličnim pismom, razumijevanje i reprodukcija.

Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom

Pravilno čitanje , razumijevanje i reprodukcija pročitanog.

5

P i s a nj e Usavršavanje pisanja Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima Pisanje o sadržajima mašte Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat,diktat s predusretanjem pogrešaka,izborni diktat,stvaralački diktati,kontrolni diktat) Usvajanje pisanih slova ćiriličnog pisma
(pravilno pisanje i povezivanje slova u strukture riječi, razumijevanje napisanog) Usavršavanje tehnike pisanja latiničnim pismom , dalji rad na estetskoj strani rukopisa Razvijanje svijesti o značaju kulture pismenog izražavanja. raspored teksta, ortografski zahtjevi, usklađenost sadržaja mišljenja i napisanog sadržaja) Poznavanje pisanih slova latinice i mogućnost pravilnog pisanja riječi, rečenica, kraćih tekstova Pisanje po diktatu riječi,rečenica, kratkog teksta Poznavanje pisanih slova ćirilice,mogućnost povezivanja slova u strukture riječi Prepisivanje riječi Pisanje riječi po diktatu Potpuno snalaženje u pisanju slovima latinice (pravilan i estetski izgrađen rukopis) Pisanje riječi, rečenica, sastava Usvojena pisana slova ćirilice, Pravilno pisanje svih slova , njihovo pravilno povezivanje u strukturama riječi Razumijevanje napisanog Mogućnost prepisivanja rečenica šampanih ćiriličnim pismom pisanim slovima ćirilice Izgrađen rukopis i pisanje dovedeno do nivoa automatizma (u latiničnom pismu)

Osposobljavanje za analizu napisanog, uočavanje nedostataka, evidentiranje vlastitih grešaka, procjena nivoa postignuća

Razumije sadržajne, kompozicijske aspekte, pažljivo strukturira pisani rad

Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje Prepisivanje riječi ,rečenica, kraćeg teksta

Razumijevanje značaja poznavanjajednog i drugog pisma i osposobljavanje za čitanje tekstova štampanih ćiriličnim pismom i mogućnost služenja pisanim slovima ćirilice u pismenim vježbama i komunikaciji.

Pisanje kraćih rečenica

Pisanje ćirilicom bez zastoja, čitko i lijepo

6

INTERPRETACJA KNJIŽEVNOG TEKSTA / 50 / Književni tekstovi
Književno-teorijski pojmovi
Tok događaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi-njihov izgled, postupci, osobine Uočavanje i upoređivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suoprotstavljeni) Uspostavljanje analogije: književni lik –likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Afirmacija moralnih vrijednosti:dobrote, plemenitosti, poštenja, discipliniranosti i osjećaja za mjeru, marljivosti)
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci

Ishodi druženja s književnim tekstom Zadovoljavajući Prosječni Iznad prosjeka
Pamćenje slijeda događaja Razumijevanje sadržaja na razini reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog događaja,glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja

Čitanačka štiva
Nasiha Kapidžić-Hadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Indijska narodna priča: Kako je postalo drago kamenje Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Šukrija Pandžo: Draga laž Alija Isaković Priča o Pink Panteru Advan Hozić: Kućni špijun Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan:

Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi, rečenice, teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne,kognitivne i socijalne komponente Izražavanje vlastitog stava o liku, pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima

Razumijevanje na razini uopštavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama

Potpuno samostalno čitanje, razumijevanje pročitanog, mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju. Izgrađen vlastiti odnos premma književnom tekstu .

Razumijevanje kao rezultat uviđanja uzroka i posljedice. formuliranje poruke

Proljeće je slikar
Maja Gjerek -Lovreković Zimska priča

7

Može sudjelovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju.recitujemo pjesmu po samoizboru Učenici će moći samostalno pročitati tekstove predviđene za domaću lektiru. Osposobljavanje učenika za samostalno čitanje. odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje sadršaja dijaloga. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. Učenik je pročitao knjigu. reprodukcije i produkcije. o čemu se govori u knjizi). spoznajne. Ljepotu će doživljavati svim čulima.preuzi manje uloge lika. autor. izmjena dugih i kratkih slogova) Rima. muzičkom djelu. mislima i osjećanjima. Uočavaće slikovitost. recitovanje pjesme Dočaravanje likova. likovima. vježba u predstavljanju teksta . knjige.Zašto čitamo? Kako samostalno čitati ? Čitanje radi uživanja. raspoloženje u pjesmi. 8 . vježbanje ekspresivnosti i smisla za isticanje značajnih elemenata Izražajno predstavljanje teksta Ostvarivanje uloge u igrokazu kao vid govorne produkcije Obično. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. Rad na glasovnoj izražajnosti. Čitanje radi sticanja i proširivanja znanja Radi upoznacvanja s knjigom (naslovna strana. vrijednosne. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi.glasovno podudaranje krajnjih slogova (dvosložna rima) Učenici će o s j e ć a t i . razumijevanje pojmova predviđenih programom Gluma. Mogućnost poređenja. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj pisanje pjesme. izdavač. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: Prvi snijeg Dalji rad na čitanju dramskog teksta(prirodno i bez patetike. sastava Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Ritam –podizanje i spuštanje glasa u govoru i čitanju. razumijevanja. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu.poruci Samostalan/nost u prezentaciji pročitane knjige. imaginativne komponente. Sudjelovaće u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. pravilno čitanje Pravilno čitanje Pjesme.svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do uestetskog doživljaja i spajanja emotivne.Dramski tekstovi: Željka Horvat – Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Čunčić-Bandov: Jesenska šumska šala Piščev govor i govor lika Didaskalije Pjesnička slika Pjesme Alija H.atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitovanje. izvođenja zaključak Lektira Ivica Vanja Rorić: Plavi vjetar Bisera Alikadić: Kraljica iz dvorišta Ahmed Hromadžić: Patuljak iz zaboravljene zemlje Karlo Kolodi: Pinokio Vrelo ljepote/Stihovi u lektiri/ (izbor iz bosanskohercegovačke poezije za djecu) Razumijevanje smisla čitanja. Može odgovarati na postavljena Pitanja. pamćenje i mogućnost prezentacije Razumijevanje značaja znanja i uloge čitanja u učenju i odgoju i samoodgoju Vrijeme za priču. likovnom izrazu.vrijeme za pjesmu: Čitamo odabrane dijelove dragih štiva. broj stranica.

film u crno-bijeloj tehnici .a šta dokumentarni fim U istoriji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma -tehnički aspekti . Pamćenja osnovnih informacija Samostalno čitanje Uočavanje relacije tehnika snimanjai punoće doživljaja Pažljivo praćenje. kulture i zabave primjerene djeci Radio.ME DIJSKA KULTURA Programski sadržaji Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi Očekivana postignuća Zadovoljavajući Prosječan Iznad prosjeka Uočavanje Povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma Posjedovanje razvijene kulture slušanja i izbora sadržaja Mogućnost kritičkog čitanja Mogućnost praćenja filmskog sadržaja u kontinuitetu i razumijevanje sadržaja filma Filmske vrste Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Šta je igrani . emisija List kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu Percepcija i recepcija filmskog sadržaja Uočavanje karakteristika i značaja dokumentarnog filma Zauzimanje stava Praćenje i razumijevanje fimskog sadržaja. mogućnost reprodukcije Čita i komentira 9 . memorisanje sadržaja. razumijevanje poruke Poređenje efekata Crno-bijelog i efekata filma u boji.film u boji -Nijemi i zvučni film -Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. zvučnog u odnosu na nijemi fil Ogoj i obrazovanje praćenje radio-emisija) Sudjelovanje u programima školske radio-stanice Uočavanje razlike u tehnici snimanja Radio –emisije Dječiji listovi Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncenrtracije i slušanja.

Posjedovanje bogatog fonda riječi Rječnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja.? Mi smo slova D i H . situacije. gramatika.njihova u govoru i pisanju Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzrom na uzrast i programske zahtjeve Posjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženje. Šime. štap. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja). Tačno artikuliranje potrebe.pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. sređivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. pravogovor i pravopis Programski Odgojno-obrazovni ciljevi i sadržaji zadaci Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi.Koja su slova Između nas? Sređivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom.J E Z I K: Rječnik. traženje informacije (u kupovini. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C.Koje je slovo do mene. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru. na putovanju. aktivnosti Upotreba riječi na nov i originalan način Prilagođavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu 10 . Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Prosječna Iznad prosjeka Adekvatna upotreba riječi u različitim situacijama. služenje riječima iz književnih djela Razumijevanje značenja riječi. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Očekivana postignuća Zadovoljavajuća.

Gramatika Ciljevi i zadaci Očekivana Zadovoljavajuća postignuća Iznad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. trgova.analitič kih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekat i predikat u rečenici. drag. sebičan.. predikat. Razlikovanje primjera od (ne) primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. izvođenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina. intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni sistem (pozitivna svojstva i imenovanje.. bulevara . časopisa U pisanju imena pripadnika naroda Pisanje imena životinja subjekatski i predikatski skup Veliko slovo u primjerima koji su predviđeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima KULTURA IZRAŽAVANJA Pravilno rastavljanje riječi na kraju retka Riječ-slograstavljanje riječi 11 .škola.. broj Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekat i predikat u rečenici glagol kao predikat Imenica kao subjekat Usavršavanje perceptivnih. Prosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup Prosta proširena rečenica Pravogovor i pravopis Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekat.) Prosječna Azbuka Vrste riječi: I m e n i c e (rod i broj) Z birne i gradivne imenice Zamjenice (lične i prisvojne ) Pridjevi (opisni.knjiga.ulica. pridjevi u funkciji razlikovanje pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. teksta. . uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja Pojmovi Azbuka Imenice-rod. dodaci ) Pravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuđih grešaka u pisanim radovima Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Veliko slovo u pisanju naziva : . škrt darežljiv . prisvojni. listova.

mašte i kreativnosti u izražavanju Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijamaa.apstrahovanja i generalizacije (kognitivna razina ). mašte. Njegovanje govornog i pisanog jezika . Poticanje individualnog. mogućnost poređenja i zaključivanja 12 Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizovane priče Zapažanje važnih osobina.Ishodi rada na usmenom i pismenom izražavanju Oblik izražavanja Vj e ž b a Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Osposobljavanje za samostalno čitanje teksta. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuđenih riječi. tečnog izražavanja Narativni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa osmišljenost. teksta) Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja Posjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način Posjedovanje dara zapažanja i Raspolaganje rječnikom kojim Zapaženo može izraziti riječima. Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. prilagođavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Prosječni Iznad prosjeka Posjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. postupaka. rečenicama.opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. stvaralačkog nerva. Upoređivanje opisa lika u književnom djelu . ali i mogućnost uspostavljanja relacija: vidljivo i skriveno Pričanje na osnovu datog početka (slike. svrsishodnost. čujem) i o osjećanjima Osmišljeno i pravilno izražavanje u usmenoj i pisanoj Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Opis poznatog predmeta Opis lika iz najbliže okoline Deskriptivni Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju. Izazivanje širokog spektra asocijacija. pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formulisanje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. sinteze.

pismo obavijest Pisanje sa svrhom.pismo zahvale Bogatstvo misli i asocijacija. situacije Izvještaj ima sve potrebne elemente Pisanje pisma .način obraćanja. aktivnosti sposobnost sistematičnog predstavljanja Informativni Prilagođavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u događaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja događaja. izgled papira. važnih elemenata u događaju. originalnost u upotrebi riječi 13 . urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Pisanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Mješoviti .Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto ? Osposobljavanje za uočavanje redosljeda događanja. stil.oslovljavanje. situaciji. rukopis.

Važno je da učenik čita. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. obim. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. Kreativnijim.Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. To je naznačeno u standardima postignuća. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i potcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. raspravi. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. iskustvom bogatiji. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. a ne da bude na popisu “pročitanih”. priče. obrazlože izbor. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. stvorite atmosferu u kojoj će učenici osjetiti zvučnost. pisanju. ilustriraju. međusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. odabrali učenici IVb itd. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. a manje pamte pojmove. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. razumije. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. maštu. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti učenika četvrtog razreda. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnov su za realizaciju svih programskih zahtjeva. nametljivo poučava. Sadržaji nastave gramatike. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. izrazi pročitano na njemu svojstven način. Neka u razgovoru. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. 14 . ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. Neka se pripreme za čitanje i recitovanje odabrane pjesme. Neka biraju pjesmu. dominantan vrijednosni sistem. da ilustrira. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. U interpretaciji lirske pjesme novi su. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. Dogovorite se s učenicima o nivoima postignuća. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju ponavljanja. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. Tako treba i dalje raditi. jasnog govora . Dozvolite učenicima da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju.ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. razumijevanju sadržaja. izbor IV a razreda. misli. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite učenike u svijet literature i razvijajte s a m o s t a l n o s t u druženju s knjigom.da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. Stavite na pano tekst pjesme. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih sati. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. pravilnog. u pojmovnom smislu. To je nepresušan izvor riječi .pojmova i doživljaja. Ističite značaj osmišljenog. prisustvo naracije ideskripcije. Isto možete uraditi i sa pričama. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih sati. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati učenike čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu povećen je fond nastavnih sati. posebno ne da nameće stavove i poruke. ritam i rima. Učenici su misaono jači. Pjesma do pjesme. slikovitost i ritam. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja.).da ostavi traga u doživljajnom smislu. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktnije su usmjereni na poboljšavanje nivoa opšte pismenosti. neka više uživaju u ritmu.

I na kraju. kako u okviru ovog nastavnog predmeta.U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stupnjevima. Mogu pročitati tekst bez greške. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poređenja). Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. izražajno.5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. Plan daljih aktivnosti podrazumijeva utvrđivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. tečno. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne) primjera. dobra. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. tako i u ukupnom ljudkom saznanju. Važno je da i učenike vježbate u samoocjenjivanju. kada. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata :Nema univerzalne preporuke ni za navedene stupnjeve i za sve aspekte znanja i vještina. Analiza je zajednička. šta smatrate posebno važnim. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. Svi su ocjenjivači. Neka svaki učenik postavi sam sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetioti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. Ne zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog učenika i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. individualne i individualizirane linije razvojja. 15 . ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća:zadovoljavajuća (minimalna) postignuća . Uostalom. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. drugi da čita monotono. Uvijek su u odnosu međuzavisnosti. Pojmovi se međusobno razlikuju po stupnju apstrakcije. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1. teksta.

pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka čitanju pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). predanosti i preciznosti u učenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji naučenog.1.2. a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje pozitivnog. Gramatika (gramatička područja za dati nivo).1. ENGLESKI JEZIK ( 3 sata sedmično – 105 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi Nastaviti na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja podsticanje temeljitosti. predviđenim funkcijama i vještinama). razigranog stava prema učenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti. PRVI STRANI JEZIK 1. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta).2. - Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenici će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. 16 . Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). Vokabular (koji odgovara datim temama. davati kratke pismene odgovore. primjereno uzrastu kroz igru.

Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. • Interdisciplinarni sadržaj Učenje stranog jezika je izuzetno povezano sa područjima drugih školskih predmeta. bosanski jezik (opisivanje). Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i 17 . vjeronauka (praznici). • Praćenje i vrednovanje treba da je kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. kućni ljubimci). slobodno oblikuje svoje časove. primjerenosti i postupnosti. za grupe i cijeli razred. razvija od početka radne navike. Trajanje časa ne postavljati kruto. sabiranje). cilj i način rada. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. razvijanje pozitivnog. • Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. kultura življenja (higijenske navike). proširuje materijal prema datoj situaciji. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. da se drži principa jednostavnosti. život i rad u školi. njeguje poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. da priprema materijal i opremu. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama učenika. ali primjereno uslovima u kojima radi. koje imaju za cilj da pobude. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. poređenje sa vlastitom kulturom i tradicijom. piše pismene pripreme za svaki čas. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. tolerantnog stava prema različitostima. zadatke za učenike pojedinačno. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. razvija komunikacijske sposobnosti. da procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. udžbenicima i priručnicima. U četvrtom razredu učenici se ocjenjuju brojčano . razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. konkretno i pozitivno. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. Napomena: na ovom nivou nema učenika koji ne zadovoljava predviđeni minimum. frontalni. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. grupni i individualni pristup. matematike (brojevi. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. Ono treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. sarađuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. da primjenjuje direktni. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvođenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. osposobi učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem.DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji.

vedrom i privlačnom okruženju. pjevanje horsko i pojedinačno. Role playing. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. kao i rad u manjim i većim grupama. pantomima. igranje po ulogama. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.učenje jezika provoditi u razigranom. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. pogađanje. i rad u parovima. igre riječima. maskiranje. pretending. drama-playing. 18 . igre pogađanja su neki oblici koji su se pokazali učinkoviti i koje treba primjenjivati.

dom godina • Moja učenja okolina engle(u gradu i skog selu) jezika • Svakodnevni život Prvi ste• Škola pen ele• Slobodno mentarvrijeme nog znanja Imenice: vlastite. plate. cinema. tablewear (spoon. itd. jeans. school furniture. povezivanjem ilustracija sa odgovarajućim tekstom. povezivanje ilustracija sa tekstom. clothes (pyjamas. chair. 2. cat. dopunjavanje. član (a/an. sister. shop. itd.boje predmeta . draw. cry. the).izražavanje dopadanja . face. posters. father. bird. pomoćni glagol be. itd. bedroom.. upitni pridjevi (what color). 2) verbalno: kratki odgovori na pitanja. scared. bridge. tired. negativni. park. vrijeme (at. dog. Glagoli: Present Simple (potvrdni. sad. horse. pokazne (this. food (bread. after). good.loo/lavatory. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Čitanje kratkih tekstova usebi ili naglas i reagiranje: 1) neverbalno: crtanjem. that).izražavanje Nivo Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE 1) neverbalno: imitiranje. • Lično razred predstavljanje Osnovna škola • Porodica • Kuća. trees..lociranje ljudi i predmeta .• Engleski jezik-druga godina učenja Teme Funkcije i vještine pozdravljanje predstavljanje sebe i drugih . wood.raspoloženja i stanja (ograničeno) . upitni oblik). cup. ispunjavanje križaljki.izražavanje sposobnosti (I can . in. toothbrush). have got modalni glagol can (potvrdni. izvršavanje uputa i naređenja. Gramatika Ponavljanje. pig. talk. izvršavanje uputa i naređenja označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. odrični. upitni oblik). at). bus stop. bathroom (toothpaste. eat. hill. redanje. ispunjavanje tabela. bathroom.trenutne aktivnosti . fork. tired. povezivanje riječi u stupcima A i B. school subjects. odrični. on. 2) verbalno: ponavljanje za izgovorenim. naughty. vrijeme (today. thirsty). Proširivanje tema: 4. butter. podvlačenje. hungry. happy. nice.identificiranje ljudi i predmeta . scared. yard. *Škola: school things. crtanje. his. river. lake. knife. fine.čitanje vremena . Prilozi: za mjesto (here.. označavanje tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji.dani u sedmici . traffic-lights. your. car. have. put. *Prostorije u kući i namještaj (kitchen. there). push. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Vokabular Ponavljanje. curtain) *Okolina u gradu i na selu (garden. village. prisvojni genitive (John’s. coffeetable.. sandwich.) *Raspoloženje: happy. redanje teksta prema smislu. body. Present Continuous (potvrdni. gluma. aunt. uncle. redanjem ilustracija. cut out. *Svakodnevni život: sleep. hall. bojenje. pull.. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: *Predstavljanje: ( name. dovršavanje rečenica. take. are there?) . glass). brother. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. cow. itd. what) Pridjevi: Determinatori. opće. I can't) . izrezivanjem. ispunjavanje tabela. raincoat). get up. post office. grandmother. drink. sittingroom. oblikovanjem u plastelinu. bad.brojanje (How many . 19 . her). prisvojni pridjevi (my. friend) *Članovi uže i šire porodice (mother. opisni (sad. gestikuliranje. table. shoes. Prijedlozi: za mjesto (in. book case. množina.upitne (who.opisivanje ljudi i predmeta . proširivanje. now). grandfather. Mary’s) Zamjenice: lične. upitni oblik).svakodnevne aktivnosti i radnje . give.

. redati riječi u smisaone rečenice. podvlačiti. Brojevi: 20-100 Rečenice: red riječi. milk).. my house) izražavanje molbe (Can I? May I?) ponuda. u vezi sa datim temama (kitchen table. give-take. pa sve izvoditi ležerno i kroz igru. odričnoj. pisanje pojedinih riječi po diktatu. u vezi sa datim temama i gramatikom (bigsmall. toys. There are. moliti. Pisanje na ovom nivou nije prioritet.. upitnoj i zapovjednoj rečenici (There is a. davati upute i naredbe. npr. u vezi sa datim temama i gramatikom. ubacivati.- posjedovanja (John's book. npr. igrati uloge.) Učenici će koristiti: Afikse. ispunjavanje tabela i križaljki. sports.. osnovni tip u potvrdnoj. učestvovati u razgovoru sa drugim učenicima i nastavnikom. itd. postavljati zahtjeve. njeno prihvatanje i odbijanje orange juice. pjevati i igrati jezičke igre. recitirati. u vezi sa datim temama. -ing) Antonime. watch TV. 20 . toothbrush. odgovori na pitanja. dovršavati rečenice. turn on / off) b) PISANJE: prepisivanje kratkih tekstova. (– s. PRODUKCIJA a) GOVOR: ponavljanje riječi koje su izgovorene. push-pull) Složenice. schoolfriend) Kolokacije. look at this. have breakfast.

naglašava riječi.1 Evropskog okvira za strane jezike. naglasak. upozorenja. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente.1. • • • Čitanje i razumijevanje Podsticanje mašte.2. pitanja. NJEMAČKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Osposobljavanje učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz neposrednog okruženja Podsticanje motivacije za učenjem njemačkog jezika Očekivani rezultati/ ishodi učenja • • učenik prepoznaje glasove. • • • • • • Govor Pisanje • • • Znanje o jeziku • 21 . izjave. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje.2. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. radoznalosti i kreativnosti U nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne težiti dostizanju nivoa A 1.

kao napr. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Tjelesna i zdravstvena kultura. jelo i piće 8. u nastavu integrira igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. Moja okolina. osposobi učenike da samostalno rade kako za vrijeme časa tako i kod kuće. proslava rođendana. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. atmosfersko vrijeme 4. dani u sedmici. uoči sposobnosti svakog pojedinog učenika i pomogne mu da dostigne svoj maksimum. 22 . mjeseci. porodica i život u porodici 5. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas koncipirajući ga kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebalo da traje duže od deset minuta . Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. Nove godine. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. slobodno vrijeme DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE I u četvrtom razredu učenici jezik uče imitiranjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . . Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. Muzička kultura. godišnja doba 3. škola i učionica 2. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. životinje 7. sadržaje koje obrađuje približi učenicima dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. piše pismene pripreme za svaki čas. Likovna kultura.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.horsko i pojedinačno. Interkulturalne vještine Učenici će: .upoznavati različite kulture i tradicije. Božića 6. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima.

Meine Telefonnummer ist .. die Bücher.. Tante.imenovati životinje Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.. . piće: essen. razvrstavanjem slika. . Opa. warum Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .dopunjavanjem teksta . was.Lične .. Gramatika Učenici će: koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch.: .navesti školske aktivnosti .. Dienstag.imperativ za 2..za izražavanje želje oblik möchte .. Slobodno vrijeme: Fußball. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . Brot.čestitati nekome rođendan. ihr. 23 .. . pridruživanjem slike tekstu.. am Sonntag. Saft.dopunjavati izostavljene riječi. Božić. Tee. . unser) ..nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme ...Ich wünsche mir einen Teddy. npr. es schneit Porodica i život u porodici: Oma. . npr.Njemački jezik – druga godina učenja Vještine Učenici će znati: . sein. Milch. Zamjenice: . braći i sestrama -pozvati nekog na rođendansku proslavu .. : Škola: rechnen. Novu godinu.... Jahre alt.. npr: . . . .. pjevati. .pitati za vrijeme . Meine Katze heißt . der Frühling. PISANJE Učenici će: .: . godišnja doba: Montag. turnen.nabrojati dane u sedmici.reći kakvo je vrijeme . .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno..brojati do 20 . .u prezentu .povezivanjem slike i slušanog teksta. .lice jednine i 2. die Tafel.čitati rečenice i kraće tekstove . .. Käse. Meine Straße heißt . Ich wohne in . Alles Gute zum Geburtstag! Jelo.dati osnovne informacije o svojim roditeljima.upitne: wann.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: .imenovati članove porodice. rečenice i kraće tekstove.rekonstruirati riječi.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. Sie ist schwarz. lice množine Brojeve: do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Učenici ce proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. Mein Bruder ist .iskazati želju vezano za poklon . .recitirati.reći šta vole / žele jesti.imenovati predmete u svojoj školskoj torbi . der Pinsel. malen. Onkel. ..prepisivati pojedinačne riječi . der Malkasten Dani u sedmici. . Rođendanska zabava: Komm zu mir! Ich mache eine Party.reći svoj broj telefona.. Computerspiele. wie.crtanjem.odgovarati na pitanja. npr. trinken. Musik hören. . naabrojati mjesece i godišnja doba ..Prisvojne zamjenice (mein.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. im Sommer es regnet.postavljati jednostavna pitanja. lesen. Basketball.igrati uloge. dein.reći gdje stanuju. . Wasser. piti . npr: crtanjem. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) neverbalno.razvrstavanjem slika.. Životinje: Ich habe eine Katze..davnjem kraćih odgovora. Ich esse gern Schokolade.

Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeće jednostavna uputstva. Čitanje i razumijevanje • • • Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. škola.2. kratka objašnjenja nastavnika i reagiraće na odgovarajući • razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavaće slova. izjave. napisane riječi i kraće rečenice čitaće naglas poznate riječi i rečenice uočiće glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. Podsticanje mašte. lično predstavljanje.3. naglasak. radoznalosti i kreativnosti. • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opšta tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. moja bliža okolina. dom. FRANCUSKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.1. pitanja. naglašavati riječi. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizovati sposobnosti) 24 . Očekivani rezultati / ishodi učenja • učenik će prepoznavati glasove. porodici i prijateljima opisivaće u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivaće. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivaće pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisaće pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. porodica.1 Evropskog okvira za strane jezike. Osposobljavanje učenika da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. poštovaće ritam i intonaciju rečenice postavljaće jednostavna pitanja i davaće odgovore na njih učestvovaće u razgovoru po modelu davaće jednostavne informacije o sebi. upozorenja.

Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. slikanje. ples) . zamjenice. grupni i individualni pristup. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagodjenom programu 25 . Potrebno je takodjer primjenjivati direktni.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. razviju i podrže zainteresovanost za učenje jezika. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. Ovo može podrazumijevati npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . imenice.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. cilj i način rada. ples. frontalni.kroz sportove i igre Tjelesna i zdravstvena kultura) .- Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr.kroz crtanje.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponudjena u programu. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). oponašanjem i ponavljanjem. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. (Moja okolina – ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će se: .učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru. npr. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. ten a prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne dodje do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi I kraćih rečenica.zajedničkom šetnjom kroz prirodu i sl. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uslovima u kojima radi.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. npr: . Učenje kako učiti Učenici će da: . oblikovanje itd (Likovna kultura. brojevi.

quel? quelle? (Quelle couleur…?) .: heureux. son/sa itd . itd. beau itd Glagole .. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. • Svakodnevni život. Au revoir. ici. livre. itd. le. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. heureux. nešto prošireniji vokabular..: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. Qui est-ce? Qu’est-ce que c’est? Comment t’appelles-tu? Oui/Non…itd. jus d’orange. npr. najosnovnije. salon. npr. onih koje označavaju neku aktivnost. glumljenjem (npr.: Elle est mince. nešto prošireniji vokabular.boire. des. machine á laver. Il a les cheveux noirs. npr. nešto prošireniji vokabular.Opisne pridjeve. avoir . brojeve itd.: • Pozdravljanje: Bonjour. couloir itd. itd. npr.Lične . Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime. lá .puni sati . l’amie de Paul) Zamjenice . npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr.prisvojni genitiv (la maison de Nicole. crtanjem.identificirati ljude i predmete . lijepljenjem slika. • Predstavljanje: Je suis … C’est…Je m’appelle…. crayon. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koje čuju sa kasetofona. 2) verbalno. gestikuliranjem. grand-père..Le présent . rue. dans. oncle.Pozdravljati . • Vrijeme: Quelle heure est-il? Il est . npr.opisati ljude i predmete boje predmeta veoma ograničen broj raspoloženja .izraziti .Upitne pridjeve.triste. • Raspoloženja. actions (npr. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. u vezi sa datim temama. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. nešto prošireniji vokabular. lait).ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . ton/ta. une. poudre á laver. npr. npr. glumljenjem. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. iz crtića). sandwich. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. 2) verbalno.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) Prijedloge. životinjskih glasova itd. donner-prendre. npr. rutinske aktivnosti. tužan. njeno prihvatanje ili odbijanje Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Imenice .ideju posjedovanja (le livre de Jean. razred Osnovna škola 2. la. • Prostorije u kući i namještaj. qui. celle. fatigué. celui. itd . autobus. manger. salle á manger Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. npr.). prendre).: mère.druga godina učenja Nivo Teme 4. učenja francuskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja • Porodica • Kuća. oponašanjem glasova/zvukova.predstaviti sebe ili druge . père.reći koliko je sati. • Moje lice. robe.jednina i množina . parler. u vezi sa datim temama.Glagole être. Složenice. grand-mère. feu. • Škola. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. moje tijelo. malheureux. vêtements (npr. ili pokazivanjem. • Bliža okolina. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira. nešto prošireniji vokabular. tante. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. quoi itd Determinatore: .locirati ljude i predmete .: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. chambre á coucher. maintenant Brojeve: 1-20 Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.Francuski jezik.). crtanjem.mjesto. oponašanjem glasova/zvukova (npr. train. grand-petit. itd. • Opisivanje.Pokazne.ponudu. pyjama. sur (u osnovnim značenjima) 26 . frère. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. npr. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. pain.vrijeme. god. dom • Svakodnevni život • Škola • Moja okolina • Slobodno vrijeme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Prisvojne pridjeve. soeur.Članove. itd.Upitne. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . raspoloženje. á. les . sretan). itd.Salut. cahier. imitiranjem zvuka voza. npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. stylo. un. jouet. npr. jeans. npr. npr.) . redanjem slika itd.brojati predmete . mon/ma.L’Impératif Priloge za: .: gestikuliranjem. itd. triste. De quelle couleur est …? itd Quel âge as-tu? J’ai … ans itd. npr.). jupe) nourriture (npr.. ma maison) . popunjavanjem praznina riječima odabranim sa karatica na kojima se te riječi nalaze itd. cuisine. nešto prošireniji vokabular • Određivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Pourriez vous me dire… C’est á droit / á gauche itd… • Članovi uže i neki članovi šire porodice.

sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .ubacivati. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd.zamjenjivati inicijale punim riječima . npr. podvlačiti.davati uputstva i naredbe Kolokacije. b) PISANJE: Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. učenici će: . redati riječi po određenom redoslijedu itd. je me lave. u vezi sa datim temama. 27 .pjevati i igrati jezične igre . tu te promènes. .povremeno prepisivati izolovane riječi . recitovati. glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku .učiti pisati pomoću igara na CD-u.igrati uloge. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.

ARAPSKI JEZIK (3 časa sedmično . kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija.4. ples. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. detaljno razrađujući načine kako da ih postigne. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. već da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. grupe i cijeli razred. postavljajući ciljeve. marljivost. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. ali primjereno uslovima u kojima radi. da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora.1. odgovornost i motivaciju za učenje. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. - 28 . razvija pozitivnu atmosferu u učionici. razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. pripremajući zadatke za pojedine učenike.105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. pisanje tanwina.2. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. ponavljanje. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (IV razred). udžbenicima i priručnicima. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. razvija kod učenika radne navike. piše pismene pripreme za svaki čas. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. sa postepenim uvođenjem čitanja i pisanja. da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. pjesmu. kratki i dugi vokali. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. pisanje određenog člana.

stvara živa atmosfera u učionici. oblikovanjem (Likovna kultura) . poboljšanju njihovih jezičkih znanja. kao što su npr.opisivanje ( Maternji jezik i književnost) . moja okolina. upoređivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. Treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. (Moja okolina .Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. njihove prednosti su velike. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvođenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta.praznici (Vjeronauka) . Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika.zajedničkom šetnjom kroz park. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u drugoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. prirodu i sl. kao i njegovanju prisnijih odnosa između učenika i nastavnika. Izlasci djece u prirodu su također prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. vjeronauka itd. te između samih učenika. rado insceniraju naučene dijaloge. likovna kultura.brojanjem (Matematika) . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 29 . Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre.pjevanjem (Muzička kultura) . Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. Čas može trajati i kraće radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. tjelesni odgoj. kao i na trajanje časa. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: . uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. igrom (Tjelesna i zdravstvena kultura) . veoma pažljivo i nenametljivo. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. muzička kultura. Razvija se takmičarski duh.plesom.crtanjem. Nastava je razredna pa se mogu lahko formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta.

huwa.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .Brojati od 1 do 10 . .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . pjevati .. .tražiti određene informacije u tekstu i reagirati: 3) neverbalno.dopunjavanjem teksta ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . .Odjevni predmeti .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta .Reći koliko je sati (puni sat) . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.recitirati.Arapski jezik-druga godina učenja Nivo Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: III razred Proširivanje .Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića Kroz dijalog (igre. 'amama. npr: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona . ralika. kam) Pokazne zamjenice (hara. nahnu) Upitne zamjenice (man.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi) 3) verbalno. min.davanjem kraćih odgovora. fawqa.čitati kraće tekstove naglas i u sebi.: . .Bliža okolina .Hrana i piće . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno. wara'a) 30 .Kuća .dopunjavanjem teksta . tilka ) Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular. la) druge vježbe) uvježbavati Upitne partikule osnovni (hal.: .crtanjem. 'ila.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . npr.razvrstavanjem slika. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarn og znanja . ponavljanje. Potvrdne i prepoznavanj odrične riječi e. Prijedlozi (fi. ma.Pozdravljanje na tema formalan i neformalan Osnovna -Pozdravljanje način škola i upoznavanje . `ala) Sekundarni prijedlozi (tahta.Svakodnevni život . harihi. crtanje i (na`am. 'anti.Škola . hiya.povezivanjem slike i teksta.Nabrojati dane u sedmici .Porodica i prijatelji .postavljati jednostavna pitanja. 2. . npr. razvrstavanjem slika.Predstaviti sebe i druge Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno. 'anta. 'a) vokabular. npr: crtanjem. Gramatika Lične zamjenice ('ana.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Imenovati članove svoje uže porodice . pjesmice. pridruživanjem slike tekstu.

yn itd. . učestvovati u dramatizacijama.dopunjavati izostavljene riječi. sagir. .) ̉ 31 .rekonstruirati riječi. \amil) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) PISANJE Učenici se: .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. qasir.- odgovarati na pitanja. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge Upitna riječ “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. . tawil. . sad. igrati uloge.prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf.

prirodno geografskim odlikama i turizmu Ÿ prirodno geografskim odlikama BiH Ÿ kulturi življenja Ÿ zagađenosti tla i vazduha i zaštiti od zagađivanja OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju Ÿ Prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi Ÿ Uspostaviti logične veze između živih bića i pojava u prirodi Ÿ Nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke Ÿ Da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje Ÿ Nabrojati i prepoznati atmosferske pojave Ÿ Osnovne podatke o proslosti i sadašnjosti zavičaja Ÿ Osnovna obilježja kraja u kojem žive Ÿ Nabrojati kulturne. MOJA OKOLINA (2 sata sedmično . javne i prosvjetne ustanove u zavičaju Ÿ Prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja Ÿ Da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. vodi i vazduhu kao uvjetima života Ÿ O gibanju zraka i promjeni osobina materije Ÿ O zelenoj biljci i njenim dijelovima Ÿ Čovjeku kao prirodnom i društvenom biću Ÿ Atmosferskim padavinama Ÿ Prošlosti i sadašnjosti kraja Ÿ Osnovnim obilježjima kraja Ÿ kulturnim. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao possebna grana privrede Ÿ Da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe Ÿ Da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju Ÿ Da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. uzajamnim vezama Ÿ O sunčevoj svjetlosti.3. razvijenosti. njihovim osobinama.1. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju Ÿ prirodnim obilježjima kantona Ÿ saobraćajnoj povezanosti. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti Ÿ Da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da ju je potrebno njegovati i razvijati Ÿ Da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagađivač tla i vazduha i da svaki pojedinac može daati vlastiti dorinos zaštiti od zagađenja ZNANJE 32 . lancima ishrane.70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODR UČJA UČENJ A CILJEVI Sticanje znanja o: Ÿ Raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi Ÿ Živim bićima.

SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Učenici će : Ÿ učiti. brzina i smjer vjetra. svojoj porodici. prema drugima. sam ili u timu. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine 33 . samostalno i u grupi Ÿ planirati svoj rad i rad svoje grupe Ÿ razvijati kritičko razmišljanje Ÿ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke Ÿ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju Ÿ dobivati i prezentirati dokaze Ÿ razmatrati dokaze i vršiti procjene Ÿ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: Ÿ učenje u školi. STAVOVI. korištenje dodatne literature. te donositi odgovarajuće zaključke Ÿ Koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje problema Ÿ Koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. prezentiranje postignutih rezultata Ÿ Koristiti prethodna iskustva Ÿ Koristiti određene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka Ÿ Uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja Ÿ Pratiti redosljed uputstava pri istraživanju i mjerenju Ÿ Uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija Ÿ Praviti jednostavna poređenja. PONAŠANJE Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: Ÿ prema sebi samima. vjetar. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu Ÿ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti Ÿ poštivati različite stavove Ÿ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. pojava i procesa u prirodi i društvu VRIJEDNOSTI. samostalno i u grupi Ÿ posmatrati i izvoditi zaključke. dijelovi biljke. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. te poređenjem svojih predviđanja sa stvarnim rezultatima Ÿ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. učenje kod kuće. voda i vazduh kao uvjeti života Kretanje vazduha . tvari. traženje ideja i provođenjem jednostavnih i vođenih posmatranja i ogleda.

maštu i divergentno mišljenje . Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja na ovom uzrastu. 34 . te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. a znanja povezati i upotrijebiti. Moja okolina u 4. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvođenja ogleda. mjerenja vremena satom Orjentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja Izrada geografske karte uže okoline (tlocrt) 3. da li su predviđanja bila ispravna. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. Prilikom planiranja i izvođenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. razvoj pravilnog odnos prema društvenom i prirodnom okruženju. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Učenike treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvođenja ogleda. Osnovni cilj mu je doživjeti i osvijestiti složenost. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja međuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. na način koji je svojstven nauci.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se događalo i zbog čega .2. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. vode i vazduha DIDAKTIČKO. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih znanstvenih područja. predviđaju šta će se desiti. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. VRIJEME I PROSTOR Prošlost. DRUŠTVO Kulturne. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagađenost tla. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. Zato je neophodno podsticati učenički istraživački pristup svijetu koji ga okružuje. bilježe i uređuju dobivene podatke.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i događajima. raznolikost i međusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju.

razredu. kulturnim i javnim ustanovama. atmosferskim padavinama. ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. te o ljudskom organizmu. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije učeniku o njegovom napretku. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo onih učenika koji traže više pažnje). ulozi pojedinih dijelova. Dakle.putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka . . čulima. 1 Nastavni plan i program za prvi razred devetogodišnje osnovne škole 35 . Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. Pitanja koja nastavnici postavljaju moraju biti tako koncipirana da svi učenici mogu na njih odgovoriti i da imaju osjećaj da su jednako važni. . Praćenje učenika počinje od prvog školskog dana. podstiče aktivnost svihi. posmatranje i vrednovanje. uzimajući u obzir razvoj nauke. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. Prati se napredak učenika i ocjenjuje: . njenu primjenu i korištenje. učenički projekti. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. biljci i njenim dijelovima. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko učenik trenutno zna. a rezultati koji se postižu su bolji. a ne da se računa da će to nekako doznati. U skladu s tim.portfolio učenika»1. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa šro štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno obrazovnog procesa. potrebno je voditi računa i o međupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata..sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvođenja aktivnosti (učenički ogled.. istraživanja i dr. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata.učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. za vrijeme izvođenja te aktivnosti. Ovim se izbjegava demotiviranost učenika. praktičan rad. razredu šire se znanja o sadržajima obrađenim u 3. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnost u odjeljenju. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje.U 4.). U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. promjeni osobina materije. Praćenje i ocjenjivanje Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava.

pomaganje drugima. Obrtanju zemlje oko ose-smjena dana i noći. pomaganje starijima u aktivnostima. sunčeve svjetlosti i vazduha nema života na zemlji. 36 . izvođenje ogleda. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da dođu do hrane. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. pripremanje. LOKALNI VJETROVI Posjeduju osnovna znanja o nastanku vjetra. rastenju. SUNČEVA SVJETLOST. donošenje osobnih zaključaka. učestvovanje u izvođenju ogleda. Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. čuva okolinu od zagađenja.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. Ne ugrožava životne uvjete. pripremanje izvora znanja. ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. Pomaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba. životinja. Izvođenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. osmišljavanje ogleda. gibanju. uzgoj kućnog cvijeća Razvijena svijest o prirodnim procesima. Izrada didaktičkim materijala. evaluacija RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Posjedovanje znanja o klijanju. SMJER . izrada domaćih zadataka. UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. donošenje zaključaka. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. posmatranje i procjenjivanje. Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. obzbjeđivanje uvjeta za zdrav život. kretanju. truljenju. Sposobnost izvođenja jednostavnijih radova u vrtu. prikupljanje. životinje. kretanje zemlje oko sunca – smjena godišnjih doba. OCJENJIVANJE) Planiranje. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. Zimsko mirovanje. Procjenjivanje napretka učenika. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba Motiviranje učenika za rad. BRZINA. disanju hrđanju. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice. radovi u vrtu. u voćnjaku. demonstracija ogleda. Posmatranje i praćenje napretka učenika. na njivi. Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti. sistematiziranje. donošenje zaključaka. gorenju. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. imenovanje. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. svjetlosne. Pripremanje ogleda i demonstriranje. opadanju lišća. Saradnja sa lokalnom zajednicom . briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. Podsticanje razvoja radnih i navika. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. toploti. njegovim karakteristikama i vrstama. sposobnost izvođenja jednostavnih ogleda Planiranje osobnog rada. zaštita od elementarnih nepogoda. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. Priprema ukrasnih biljaka za zimu. STAVOVI. Kultivisanje zemljišta. Priprema stočne hrane za zimu. na njivi. demonstracija. vodi i vazduhu kako uvjetima života. sakupljanje materijala. KRETANJE VAZDUHA. voćnjaku i na njivi. vrenju. Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima. zaključivanje. vode i vazduha. čuvanježivotne sredine od zagađivanja. Čuvanje zdravog okoliša. PONAŠANJE Pozitivan stav prema prirodnim procesima. izrada panoa Aktivno učešće u radu kolektiva. Ponašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. električne. podsticanje radoznalosti. VJETAR. uzgajanje biljaka Planiranje rada. mijenjanje krzna Uzajamno pomaganje. vode i vazduha nema života na zemlji. magnetne i druge pojave Znanje o međusoboj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. zimski san. organiziranje i izvođenje posmatranja. voćnjaku. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Davanje osobnog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. izvođenje radova u okolišu škole. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. pomaganje životinjama. vinogradu. Ishrana biljaka. Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini. ispunjavanje obaveza. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. vrtu. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. Znaju da bez vode. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. VODA I VAZDUH KAO UVJETI ŽIVOTA Posjedovanje osnovnih znanja o sunčevoj svjetlosti. davanje pojašnjenja za određene procese. mašte i razvoj kreativnosti. izvođenje ogleda.

naciju i vjeroispovijest Istraživanje. položaj. društvenost). Izgrađen pozitivan stav prema historiji kraja. pomaganje.00 sati (24 sata). Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. Učešće u zajedničkom radu. fotografijama. muzeja. Praćenje. saobraćajna povezanost Vještina imenovanja obilježja zavičaja.PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva. nastanak. Podstrekavanje. pomaganje. Organiziranje i izvođenje različitih ogleda. Posmatranje. Znaju mjeriti vrijeme satom Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) 37 . sličnosti i razlike između muškarca i žene. govor. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice. bilježenje. prepoznavanja na slikama. mišljenje. komunikacija. praćenje. Prepoznavanje i imenovanje karakteristika kraja. Prikupljanje građe o prošlosti zavičaja. organizacija rada u učionici i izvan nje. DIJELOVI BILJKE. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena. OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znanje o obilježjima zavičaja. pomoć učenicima u samostalnom radu. Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina. izvještavanje. građevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. podsticanje. izgled. Priprema materijala. bilježenje. Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem. Predlaganje i rukovođenje školskim aktivnostima. razvijenost. PROŠLOST. demonstrira. izrada tematskog panoa Prikupljanje različitih slika i modela satova. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka. demonstriranje. Obilazak značajnih spomenika kulture. SADAŠNJOST I BUDEUĆNOST KRAJA Posjedovanje znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. organizam čovjeka. Izvođenje ogleda. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada. tradiciji i običajima Organizacija posjeta kulturno historijskim spomenicima i građevinama kraja.00 sati do 24. pripremanje. prikupljanje. uočavanje. Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti između biljaka. planiranje. Sposobnost samostalnog posmatranja i izvođenja zaključaka. evaluacija. Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. BILJKA. Pozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Posjedovanje osnovnih znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. Izrada modela satova. DAN I SAT. konfiguracija terena. priprema i realizira nastavu. Pozitivan stav o zavičaju Planiranje. sličnosti i razlikama između biljaka. životinaj i ljudi. prikupljanje građe. institucija. Pomaganje učenicima u izradi modela satova. Planiranje. ATMOSFERSKE PADAVINE Posjedovanje osnovnih znanja o atmosferskim padavinama. Učestvovanje u grupnom radu. Komunikacija. zaključivanje. Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima. MJERENJA VREMENA SATOM Posjedovanje znanja o danu i mjerenju vremena. ULOGA Posjedovanje znanja o raznovrsnosti biljaka. Planira. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti. Posmatranje. zaštita od atmosferskih padavina. značajnih građevina. Uzajamna pomoć između učenika Praćenje rada. ponašanje ljudi i životinja. Prepoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. Pozitivan i izgrađen stav o ljudima bez obzira na boju. pravljenje tematskih panoa. o spomenicima. Pomaganje učenicima. Planiranje. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. pripremanje. podučava. ilustracijama. Dan traje od 0. bilježenje.

zaključivanje UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Razumijevanje odnosa između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefuplanine ravnice. čuvanje historijskih tekovima 38 . bilježenje i interpretiranje Izrada tematskog panoa. Uzajamno pomaganje. Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. Rad na promociji turizma u zavičaju. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti Pripremanje Organizacija i realizacija nastave Praćenje napretka učenika i procjena postignutog Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja. bilježenje. Obezbjeđivanje neophodnih sredstava za učenje i rad. Organiziranje nastavnog procesa. organizacija i izvođenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu. izrada tematskih panoa. Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze među obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. Planiranje i pripremanje. polja. PTT mreža) Posjedovanje osnovnih znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. organizacija i realizacija nastave. organizacija posmatranja. istraživanje. znaju izraditi plan učionice I znaju se snalaziti na planu Znaju da je geografska karta umanjeno predstavljanje jednog dijela zemljine površine sa svim njegovim obilježjima Posjeduju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. prepoznavanje osnovnih kartografskih zankova Učešće u izradi «prve geografske karte». Priprema materijala za izradu geografske karte. Osmišljavanje interaktivnog učenje. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Posjedovanje znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. Izgrađen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja. demonstriranje. saradnja sa lokalnom zajednicom. Praćenji napretka učenika i procjena postignuća. planiranje i realiziranje planiranog. javnim i prosvjetnim ustanovama. Razumiju razmjer 1:10. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini.ORJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI – KAKO NASTAJE GEOGRAFSKA KARTA IZRADA GEOGRAFSKE KARTE UŽE OKOLINE (TLOCRT) Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj. Demonstriranje načina izrade geografske karte. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama. kartografskih znakova Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (određivanje strana svijeta). Posjete raznim mjestima u kantonu. Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti.KANTON Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. Pripremanje. posmatranje. Posmatranje. Učešće u radu odjeljenja i grupe. bilježenje. posmatranje. Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. Prepoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona. Pripremanje i organiziranje nastavnog procesa. pomaganje učenicima u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani Posmatranje. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti. Priprema i organizacija nastavanog procesa. riječne kotline) Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. linije. Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Posjedovanje znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Posjeta nekim od kulturnih. Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. Izrađuju tlocrt učionice Svjesnost o mogućnosti umanjenog predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema geografskoj karti Mjerenje. posjeta kulturnim. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti. ŠIRI ZAVIČAJ . briga o bezbjednosti djece Pripremanje nastavnog procesa. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu Korištenje dodatnih izvora znanja.

ODJEĆA O OBUĆA

Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije, te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Odjeća i obuća u različita godišnja doba, higijena odjeće i obuće

Samostalno obuvanje i oblačenje, čuvanje odjeće i obuće, prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće

Održavanje odjeće i obuće, slaganje odjeće prilikom svlačenja, samostalno svlačenje i oblačenje.

Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće, slaganje odjeće i obuće, prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije

Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave, organizacija nastave

ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIOJENSKA NAVIKA

Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti, te mentalne aktivnosti ljudi

Čuvanje od zaraznih bolesti. Održavanje lične higijene i higijene prostora

Pravilan i pozitivan odnos prema zdravlju, ličnih higijeni i higijeni prostora

Čuvanje lične higijene i higijene prostora. Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor sa ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje, prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Čuvanje okoline, izvođenje akcije čišćenja okoline

Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene. Priprema materijala i sredstava za rad. Pomoć učenicima u samostalnom radu.

UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA

Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije. Čistoća je pola zdravlja. Kako očuvati zdravlje

Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti. Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda, kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagađenog od nezagađenog zemljišta, tla vode i vazduha Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi

Izgrađen odnos prema uzročnicima bolesti Ponašanje u skladu sa kućnim redom i civiliziranim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta, vode i vazduha od zagađivanja,

Organizacija nastave van učionice.

KULTURA ŽIVLJENJA

Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja, ishrani, odijevanju, obuvanju...

Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja

ZAGAĐENOST TLA, VODE I VAZDUHA

Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagađivanja tla, vode i vazduha

Učešće u pripremi i organizaciji izvođenja akcija na čišćenju okruženja.

39

1.4. MATEMATIKA
(4 časa sedmično – 140 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Sticanje znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i desethiljadice - uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih, i četverocifrenih brojeva - predstavljanje brojeva na brojevnoj liniji -uspoređivanje brojeva do 1000 - redni brojevi 1-1000 i njihovo prisanje rimskim ciframa − formiranje pojmova, uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − formiranje predodžbe (predstave) o pravoj , polupravoj i duži − o krugu i kružnici. Krug kao ravna površina valjka i kupe −crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − znaju jedinice mjerenja i njihovu praktičnu upotrebu. OČEKIVANI REZULTATI Učenik treba znati: −prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik i simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljade, njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000, njihovu strukturu − sa sigurnošću obavljati računanja , provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 −sastavljati i rješavati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − rješavati zadatke date riječima (problemske zadatake) - strukturirati brojeve do 10 000 - sabirati i oduzimati višekratnike broja 10 i 100 u skupu brojeva do 10 000 − uočiti važnost procjene i provjere reuzltata pomoću jedinica za duljinu, masu i zapreminu − razlikuje i shvata odnose između jedinice mjerenja iste vrste − pravilno, na različitim proizvodima čitati i prepoznavati jedince mjerenja − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja. Učenik treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima - s lakoćom uporediti ma koja dva broja u skupu brojeva prve hiljade - predstavljati na brojevnoj crti brojeve do 10 000 - izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom − koristiti pomagala za crtanje pravih, polupravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjnjivanje i pravilan izbor jedinica mjerenja. - crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika pomoću šestara. - koristiti kreativnost i maštu za rješavanje učenicma primjerenih problema, moći primjeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Učenik će: - prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu -imati pozitivan stav prema novim saznanjima −pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti da sasluša argumentaciju i da kritički preispituje lične stavove i stavove drugih. − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutarnje nagrade, pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − osnažiti vlastite motive, emocije i doživljaje - pokazati više samopouzdanja i odgovornosti

Znanje

Sposobnosti i vješine

Razvijanje vještina i sposobnosti: −razvrstavanja −uspoređivanja −nizanja −slijeđenja niza uputa −prostornog organiziranja i orijentiranja − vizuelizacije i vizuelnog grupiranja −procjenjivanja, kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poređenje sa rezultatima drugih - sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrazaca (formula) −induktivnog mišljenja −induktivnog analognog zaključivanja −različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja −logičkog i kritičkog mišljenja

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: − argumetiranja ličnih stavova i poštivanje i uvažavanje stavova drugih, − kolektivnog (timskog) rada, − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − prema istini, tačnosti, preciznosti i upornost − samopouzdanje, samoaktuelizacija

Vrijednosti i stavovi

40

TEMATSKE CJELINE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Brojevi prve hiljade (tisuće) Prava u ravni (pravac u ravnini) Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu (tisuću) Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina

1. Brojevi prve hiljade (tisuće) Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. Struktura brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade. Brojevna crta 0-1000. Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000. Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa). Upoređivanje brojeva prve hiljade. 2. Prava u ravni (pravac u ravnini) Prava/pravac , poluprava/polupravac i duž/dužina Tačka i prava.Duž kao dio prave. Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom Uzajamni položaj pravih: sijeku se, paralelne su (i poklapaju se). Okomite prave 3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Usmeno sabiranje i oduzimanje Svojstva sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. 4. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. Modeliranje krugova od papira. Određivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Određivanje središta. prečnika i poluprečnika Crtanje kružnice šestarom. Elementi kruga i kružnice. 5. Množenje i dijeljenje u hiljadu (tisuću) Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost). Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti). Usmeno množenje u prvoj hiljadi. (Množenje višekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg broja) Pismeno množenje u prvoj hiljadi.

41

7. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. Brojevna linija 0-10000. U IV razredu se postavljaju složeniji zahtjevi u pogledu znanja učenika i interpretaciji tih sadržaja na višem nivou. 1dag. 1 km. 1 dm. 42 . do pojma prave (i poluprave) učenik dolazi misaonim produžavanjem duži preko njenih granica. 1 hm. hekto. Posebnu pažnju posvetiti zapisivanju brojeva rimskim ciframa. 1 dl. DIDAKTIČKO .METODIČKE NAPOMENE 1. dvije tačke. 1 l. (-. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi (tisući) Ovdje je predviđeno postepeno uvođenje pojmova usmeno odnosno pismeno računanje. (-. 1 g. 1cl. U radu se neophodno pridržavati principa postupnosti. Jedinice za mjenje dužine: 1 m. 1cm. 1dam. Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja. Jedinice za mjerenja zapremine tekućine: 1 l. Pored izraza beskonačno treba učenike postupno uvoditi u termin «preko svakog broja». Brojevi prve hiljade (tisuće) U prethodnim razredima stvorena je solidna osnova za realizaciju programskih sadržaja u IV razredu. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. 3. Još jednom podvlačimo da princip očiglednosti treba biti stalno prisutan u radu sa učenicima. četiri poluprave). duž. mili) 1m. deci. 1dal. Problemski zadaci. 6. Struktura brojeva prve hiljade (višecifreni brojevi). Princip očiglednosti treba koristiti i pri predstavljanju brojeva na brojnoj osi. u potpunosti na umu. Dakle. (U rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika). Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati učenicima imajući. te je na početku školske godine neophodno ponoviti gradivo iz prethodnih razreda. deka. Od naročitog su značaja zadaci učenicima da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava.1 mm. što sa ranije stečenim znanjem čine osnovu za uspješno savladavanje računskih operacija predviđenih za obradu u ovom razredu.1 mg. njihovim relacijama. 1cg. a ne u formalnoj geometriji (tačka−linija−površ−tijelo). Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. kilo) Mjerenje mase. 2. 1 dg. Učenike treba prvo upoznati sa čitanjem i zapisivanjem brojeva prve hiljade. mjesnim i brojnim vrijednostima cifara i drugim osobinama. centi. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000.1 ml. 1 hl. 1 hg. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice u skupu do 10 000.Dijeljenje u prvoj hiljadi. Jedinice mjerenje mase: 1 g. 1 kl. da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačka).

ima masu približno 1 g. i moguće ) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigrama. Ovdje predviđamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“ . Sično se može dijeliti sadžaj vrećica šećera od 1g na 10 dg. Model miligrama od copy−papira učenici mogu sami isjeći .4. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. Koristeći se različitim pomagalima učenik može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i oduzimanje i na popularno pravilo «svaki sa svakim». a nakon toga. u prvoj hiljadi se proširuju i produbljuju sadržaji iz prve stotine. Crtaju kružnicu i isjecaju model kruga. U programu smo. Redoslijed: učenici na predmetima prvo uočavaju krug. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte kruga i kružnice. Naime. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadi. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljade stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardiziranih jedinica mjerenja veličina i njihovih odnosa. 43 . Množenje i dijeljenje u okviru prve hiljade (tisuće) Gledano sa aspekta pojmova množenja i dijeljenja. Elemente kruga i kružnice. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i jedinicama mjerenja ranije upoznatih veličina. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva prve hiljade na skup brojeva do 10 000 treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. Dijeljnjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. predloženim metodičkim rješenjima . (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u učenikovom domu). kilogram. time što će se govoriti o množenju i dijeljnju u okviru prve hiljade. odstupili od uobičajenog sistema (metar. nerazgovjetne oznake 0. Dimenzije su mu približno: 4 mmx3mm. centigrama i miligrama. zatim 1 dg na 10 cg. potcrtavamo da smo u intutivnoj geometriji. Krug i kružnica Već i sama strukura teksta koji je naveden. daje niz jasnih metodičkih uputstava i učitelju i autoru udžbenika. zašto je L umjesto l?) Pravo značenje mase od jednog grama učenik shvaća nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. Međutim. istina na odgovarajućoj temperaturi. Naime. radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. kada na primjer. nakon ovakvog pristupa. lako je objasniti. sekunda) . i konačno 1 cg na 10 mg. za njih. Težište će se dati na uočavanje. 5. Nadamo se da će učenici koji ovladaju ovim znanjem moći. kada su u pitanju jedinice za masu. bez limitiranja veličine množitelja («jednocifrenim brojem»). pa onda kružnicu. na bocama Coca –cole nađu i oznake 33 cl umjesto. 7.33 L dovesti u vezu navedene mjere (šta je ovdje zarez. 6. iz više razloga smatramo da je uputno (ali.

čitaju i uspoređuju brojeve do 1000 . čitaju i pišu brojeve rimskim ciframa do M (pomoću I. u paru i timu -Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih . dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti − 44 .Operacionalizira nastavni program.Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole − Razumiju strukturu brojeva prve hiljade. .Primjenjivanje matematičkih znanja u svakodnevnom životu -Samostalno i timsko formuliranje zaključaka -Razmjene informacija. -Pažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarađuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu. -Pomaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija.Pokazuju interesovanje za istraživački rad -Poštuju pravila edukativne igre . V. M) −Razvrstavanja. preciznost. .Redovito uči i izrađuje domaće zadatke − Daje puni doprinos kolektivnom radu.uspoređivanja.Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti 01000.Struktura brojeva prve hiljade .Pokazuju interesovanje za rješavanje problema i zadataka samostalno. . STAVOVI.Zanimaju se za složenije matematičke igre -Pokazuju svijest o značaju igre u učenju. mjesečne.Sa učenicima izrađiuje didaktički materijal. sedmične i dnevne) . . X. posebno grupnom .Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. L. C. . -Primjenjuje metode i strategije poučavanja primjerene stepenu sposobnosti učenika − Redovno prati i vrednuje rad učenika i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja -Pokazuju upornost.. -Zapisuju. -Izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) . 101−200.SADRŽAJI 1. zapisivanje brojeva rimskim ciframa. ishoda. zapisuju.Stotice prve hiljade (1−100. . orijentiranja. -Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada. .Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata -Pokazuju interesovanje za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima.Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. −Prostornog organiziranja. klasificiranja.Sudjeluje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života -Korsiti udžbenik i drugu literaturu.Redni brojevi prve hiljade. kreira i modelira planove rada (godišnje. i vizuelnog grupiranja −Procjenjivanja. Brojevi prve hiljade (tisuće) . D.Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika.Aktivno učestvuje u svim oblicina nastavnog rada. -Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije. . . PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA −Prepoznaju. ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.. identifikuje teškoće u njihovom radu. slijeđenja niza uputa. čitaju i određuju položaj (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti od 0-1000 -Koriste redne brojeve do 1000 -Prepoznaju. . −Nizanja.Upoređivanje brojeva prve hiljade. −Induktivnog mišljenja −Induktivnog analognog zaključuvanja −Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja -Korištenja matematičkog jezika i simbola . uradaka i iskustava sa drugovima/cama i nastavnikom/com .

uspoređuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve prve hiljade Pouzdano obavlja četiri osnovne računske operacije u prvoj hiljadi i redovito procjenjuje i provjerava rezultate Posvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja − − − − 3. −Prepoznaju (modele) pravih u okruženju −Da prava nema granica . . . prave i poluprave . Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi -Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike.Međusobnog povezivanja i upotrebe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. . .Uočavaju da jedna tačka ne određuje jednu pravu zahtjeve koji su optimalno usaglašeni sa učeničkim sposobnostima −Apstrahovanja i konkretizovanja vizuelnog pamćenja i uopćavanja.Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. pismeno i usmeno. dužina duži. -Usmeno sabiranje i oduzimanje.Jasan im je pojam prave. .Uzajamni položaj pravih u ravni: ukrštene i paralelne. komutacije itd u bilo kojem brojnom nizu je isti) -Usmeno i pismeno sabirati u skupu brojeva do 1000 -Primijeniti stečena znanja sabiranja i oduzimanja u − − Prilagođava zahtjeve svakom učeniku pojedinačno u skladu sa sposobnostima učenika Primjenjuje različite oblike nastavnog rada sukladno učeničkim interesovanjima. poluprava/polupravac i duž.Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi .Nejednačine oblika x+8<45 . − Pouzdano i brzo. niže. sastavljaju i rješavaju jednostavnje zadatake zadane riječima.Crtaju i označavaju duži.Prava/pravac. prepoznavanje i korištenje obrazaca (formula) -Prostorne organizacije i orijentacije -Slijeđenje niza uputa -algoritam − Pokazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih − Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Učenike uključuje u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s učenikovom porodicom (starateljima) prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća − Uredno. uz . u svojoj teci. Prava u ravni .o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine −Primijenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve prve hiljade. bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da usvoji programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje.2. sabiraju dva ili više broja prve hiljade. iskustvima i − − Računa sigurno.Tačka i prava.Prava koja prolazi jednom tačkom. Okomite prave i prave koje se poklapaju. Duž kao dio prave. poluprave i duži − Uočavaju da je duž dio prave i poluprave Opisati tačku i pravu kao osnovne matematičke pojamove . čita. uz korištenje olakšica 45 .Prava koja prolazi dvjema tačkama .

− − − − − Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima. Rješavaju jednostavne problemske zadatke. zna ih mjeriti i koristiti jedinice mjerenja Precizno mjeri. preciznost u izražavanju itd) Pomaže učenicima da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke − − − 46 .Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. -Određivanje elemenata kružnice na modelima urađenim origami tehnikom. -Dijeljenje u prvoj hiljadi. -Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi. Uočiti i razlikovati krug i kružnicu kao i njihove osnovne elemente Vizuelno grupisanje. Uočavaju da je prva hiljada 1-1000 a deseta 9001.Crtanje kružnice šestarom. prostorna orijentacija i organizacija. Množenje i dijeljnje u okviru prve hiljade (tisuće) -Osobine produkta (komutativnost.Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje − − − − − − Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. prepoznaje i imenuje jedinice mjerenja na različitim predmetima iz okruženja − − − 5. simbole i grafove sigurno i svrsishodno. Krug i kružnica . znaju ih Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod učenika komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i simbola. i nejednačina odgovarajućih oblika svakodnevnom životu − Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljade.10 000 . . Prepoznaju. . asocijativnost i distributivnost).Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja sposobnostima − Omogućava učenicima da prije nego što budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod učenika i samostalnost u radu Ostvaruje korelaciju matematike i drugih nastavnih predmeta Razvija kritički pristup učenika u rješavanju zadataka i problema − 4.primjenu jednačina. prečnik i poluprečnik − − − − − − Crtanje kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. . označavaju elemente kružnice i kruga Određuju elemente kruga i kružnice korisetći se origami tehnikom Uočavaju na kružnici središte. čitaju i zapisuju svaki broj do − − − − Korištenje algoritama (postupaka) računanja Zaključivanje analogijom Stvaranje i korištenje modela (načina) računanja Koristi naučena znanja o rednim brojevima (prepoznaje i tumači zapise rednih brojeva rimskim ciframa) Koriste tablice. Slijeđenje uputa za niz koraka Analiziranje i sintetiziranje Korištenje origami tehnike − − Pravilno koristi geometrijski pribor i precizno crta Prepoznaje veličine.

Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavno pedagoškog rada − .Struktura brojeva do 10 000 -Brojevna linija (crta) 010000.Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 -Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva -Prepoznaju.10 000 .− − − − 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju višekratnike broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) -Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 . poštovanjem i uvažavanjem − Svojim ponašanjem. a višekratnike broja 10 s brojevima do 1000.Primjenjuju znanja o brojevima u svakodnevnom životu 47 . Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika − Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih problema iz života − interpretirati (obrazložiti) Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti sadržaje sa realnim životnim situacijama − Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže učenicima da kritički sagledaju ono što su naučili − 6. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer učenicima . čitaju i zapisuju cifre (znamenke) na brojevnoj liniji do 10 000 -Sabiraju i oduzimaju višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija − U razredu.Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu brojeva 1. kreira saradničku i pozitivnu atmosferu − Prema svakom učeniku se odnosi s pažnjom. Brojevi do 10 000 .

1 kg − − − − -Mjerenje zapremine tekućine. − Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. 1 kg) − 48 . odnosno većim jedinicama mjerenja. 1dam. i decilitar. 1 km. 1dag. 1cl. 1 l. mili) 1m. miligram i mililitar. 1 mg. 1 hm. decigram. (-.. Problemski zadaci. 1cg. uočavaju odnose među njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja − − Na predmetima prepoznaju oznake veličina i razumiju njihove odnose Procjenjivati veličine od 1m (1 l. deka. kilo) -Mjerenje mase . 1 dg. 1 dl. -Jedinice za mjerenje dužine: 1 m. milimetar. Mjerenje veličina -Mjerenje dužine . Spoznaju da jedan mililitar vode (na određenoj temperaturi) ima masu od jednog grama. (-. 1dal. deci.1 mm. Preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju ishode (rezultate) mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim. Jedinice mjerenja za zapreminu tekućine: 1 l. 1 kl.. hekto. -Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja . 1 dm. 1 hg. 1 g.1 ml. -Jedinice za mjerenje mase: 1 g. 1 hl. centi.7. 1cm.

da izlažu svoje mišljenje i ideje i praviti poređenja ostvarenog. . -O značaju i potrebi muzike u životu. četvrtinka. -Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine.O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru. ligatura. ritam. u kanonu (od solističkog do skupog -Poznavanje oznaka i termina (talij.razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. ______________________________ -Postavljati pitanja kad se nađe pred novim muzičkim zadatkom.70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: Pjevanje jednoglasno. tempo. OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: . . aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente. mjera. naslova i autora. -Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi). -Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog). -Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi među njima u sviranju i igri različiti . ritam. -sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina. mjera). -Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. . tempa i dinamike. .U notnom zapisu prepoznaje osminku. -improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije i predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije. .Koristiti određene kriterije za izvođenje i/ili procjenu slušanog djela. literarno i pokretom. . četvrtinku.predviđanja rezultata u improvizaciji -Izražavanje doživljaja djela likovno.Uočava i obrazlaže primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristi u improvizaciji. repeticija. melodija.Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. -Uvođenje muzičkih termina: prima volta. sekonda volta.1. ta-te) .osnovnih muzičkih pojmova : trajanja. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta.5. polovinku. MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (2 sata sedmično . cijelu notu i odgovarajuće pause.Muzičke igre. udaraljke. .) za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu . -Zvučno i vizuelno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu). polovinke i cijele note). . .Sviranje kao pratnja pjevanju. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. trombon). -orkestarskim instrumenatima po grupama: gudački.korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. . 3 i 4-dijelnudobnu mjeru ritamskim govorom. duhački drveni i limeni (truba. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -uočavanja. saopštavnja razlika u notnom zapisu (melodija. -memoriranja djela. dvoglasno. dinamika .aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje. . ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE 49 .

nesvjesno i usputno (muzički termini). želi da je često sluša (potreba) -Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključuje u projekte. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. te poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. tempa i dinamike. forme muzičkog djela. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). 3 i 4-dijelne). uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. korigira sebe i druge. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. gitara). sintisajzer. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. vrste glasova u horu. . -ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom -interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni . STAVOVI. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. učenici će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. kao i slušanje muzike.Shvata i razlikuje te aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje -Uviđa i objašnjava ulogu muzike u životu. PONAŠANJE -o značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. Razlike među učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. -Uključuje se u muzičke sekcije. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i određivanju tempa. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. U skladu sa dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povečan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. četvrtinka. . dinamike. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. a u odnosu na druge. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. djeca je uče pjevajući uz nastavnika.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -prema sebi kao pjevaču i sviraču.Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. mjere (2. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih 50 .Iskazuje svoje mišljenje.upisuje se u muzičku školu PROGRAMSKI SADRŽAJI I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. -sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike VRIJEDNOSTI. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. u cjelini odnosno po strofama. razvoju opsega dječijeg glasa.samopouzdanje u pjevanju. izvođača i sastava. muzičkih instrumenata orkestra. . . te pjesmu tačno interpretiraju. a posebno na kultivisanju glasa i porastu kvalitetu pjevanja.

U takvim slučajevima. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. duvački: drveni (flauta. te grupnu i kolektivnu. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastritog tijela. klarinet) i limeni (truba. sasvim prirodna. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. te raznih kretnji ruku. koje su dječija igra. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Potsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. tapkanje. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. Podsticati djecu da izmisljaju priče. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. pljeskanje. pored ostalog podržava život u prirodi i razne radove. samoinicijativno. trombon) i udaraljke. okreti. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. koja će omogućiti izvođenje lakjših brojalica na osnovu notnog zapisa. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjavanja. ritam. instrumentima koje su nnapravila djeca. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. Brojalice. mogu imati utvrđene figure i kretnje. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju.muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. komunikaciju putem dijaloga: u paru. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. poskakivanje s plesnim elementima. Igre i narodna kola. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. predmeta u okolini. One imaju različit sadržaj koji. te da improviziraju na zadanu melodiju. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. a koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. tradicionalne narodne običaje i drugo. Slušanjem treba bliže upoznati vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). 51 . složeniji ritam i metriku. te izmiasljaju melodije na date stihove. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. sa zadovoljstvom i interesom. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlađivanje i ostalih sadržaja ovog razreda.

Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi.Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. Avanture maloga Juju (Petar Bergamo) 4. Majčica (Vera Makjanić) 12. malo ububano (uspavanka. -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. -Poznaje i objašnjava oznake za tempo na maternjem i talijanskom jeziku (spor. Uspavanka za jednu lutku ( Refik Hodžić.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. Lubovo. kanon. 19. u poređenju sa rezultatima u trećem razredu. . Medo kočijaš ( Franjo Povia) 5. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinuje sa priručnim. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muiziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. zapisao C. zapisao C.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. Hej. . Uspavanka. -Poznaje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu: (dinamika. Baba nina. .Ima više povjerenja u sebe i samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente. a i sam pruža pomoć.Motiva rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima . Mačak i miš (Asim Horozić. Zapisao Cvjetko Rihtman. Milić) 20. umjeren. stihovi Brato Pavlović) 8. mf. Notni stan (Marija Matanović 22. brz). tezu i arzu. -Pjevanje kanona u dva glasa -Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. Cazin) 13. Korunović) 3. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Rihtman. . f i druge) ..Šipovo 17. sefarska trad 18. Jesen u šumi (M. Nina. potoče (M. Na kiši (St. Vladimir Đorđević 2.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Vrši samoprocjenjiv i u odnosu na druge. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Meršnik) 10.Bratec Martin. . Školski odmor ( D. Pandur) 15.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu . . i prihvata pomoć. 21. grupnom i individualnom muziciranju. polovinka. četvrtinka . -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) .. Jagoda baštovanka (E. narodna pjesma 9. dikcija). zna da objasni i koristi oznake za dinamiku na maternjem i talijanskom jeziku (p. Pokraj grada Sarajeva. stihovi Kemal Coco) 7. romska trad. -Poznaje. izleti. -Razlikuje note po trajanju: osminka. ne da majka sina ( uspavanka. nina. -Komentarima i praktičnim djelovanjem ookazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . 52 .Prihvata i shvata svrhu korekcije pojedinaca radi podizanja kvaliteta muziciranja u razredu. ta-te). kuća. stihoviIsmet Bekrić) -Ima veliki fond pjesmica.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. (Francuska pjesma). Šamac) 14. STAVOVI. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Nestašni dječaci (Josif Marinković) 6. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. cijela nota i pauze.Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. tempo. Rihtman.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. -Prihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja koja dovode do kvalitetag pjevanja (intonacija. Basrak) 11. priredbe. note i pauze po trajanju . U Proljeće (Evo nas opet). -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. . . u porodici).Kad zatreba traži. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Razimije i svijesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. drugima i sarađuje. Vrani se konji igraju (svatovska.Upoređuje se sa drugima i koriguje vlastito pjevanje i sviranje . . . Štamparska greška (Asim Horozić. Tišina-B. -Inicira i rganizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi.3 i 4. Uspavanka.. artikulacija. Dva i dva su četiri 16.

Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala -Odabiranje prikladne igre u učionici. Tomasa) 9.23. . stihovi Jasmina Mušanović) 8.. . . -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. na izletu). starogradsko kolo iz Livna _____________________ -Ima veliki fond muzičkih igara. -Shvatanje i razumije značaj pokreta u plesu i kolu -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Podsticanje kreativnosti igrom. igre i kola -Primjenjuje ranije znanje na novu igru. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. Skaka. narodne običaji) -Samostalno izvodi zadane pokrete. stihovi Jasmina Mušanović) 6. -Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu. Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) 4. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. Muzikaš (iz zbirke J. kanon (Z. pokretom i pjevanjem.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju -Osmišljava. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici -Vodi aktivnosti. pokazuje simulacije na kompjuteru -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad -Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD.Predlaganje muzičke igre za priredbe -Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvođenje pokreta uz pjevanje. -Pamti i imenuje pojedine pjesme. -Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni -Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti .Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. ____________________ 53 .Slobodno i organizovano kretanje u prostoru . Skače vrabac u kolu (zapisao Cvjetko Rihtman) 2. stihopvi Grigor Vitez) 7.Samostalno izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo. -Upućuje.Igra kolo veselo. -Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. narodno kolo (Sarajevo i okolica) 3. pomaže. Hula hop (Adnan Mušanović. Koko graja (Adnan Mušanović. Grgošević) IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. na raznim mjestima (u razredu. Urodile tetrejike. -Pokretima opisuje događaje u muzičkoj igri (u prirodi. vrtu. . Anceva) 24. Treskavica sitna. u dvorištu.Sova. Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić.kanon (M. narodno kolo (Sela iz okolice Bosanskog Šamca) 5. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikaama) .

ta-te) __________________________ . Asim Horozić 4. Tip.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala -Osmišljava i realizuije simulacione igre za djecu. Došlo pismo iz Bosne (narodna. -Razvija kreativnost.Uočava.Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Pokazuje i demonstrira izvođenje i sviranje -Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje . .Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Često traži da se djelo ponovno sluša.Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja. Pjesma šumskih vila. Ljeto (II stav. . upoređuje. . -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. -Komentira osobine djela. Vivaldi) 6. iz Četiri godišnja doba A. Senj) 4. -Prema zadatku zvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu . kombinuje instrumente (aranžmani).Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke). dvoglasni hor) 5. . Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović). koordinira rad -Usmjerava aktivnosti učenika. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada.Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima.Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu. -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. odlomak iz opere „Aska i vuk“. -Poigrava se s brojalicom. Cetinje) 7. Harburg). Elem. u raketi 9. -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka . Bumbari i pčele (S. dječije radne i kulturne navike IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. Leti.Pomaže. obrada Rrešad Arnautović.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. leti.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar) -Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. Sretna Nova godina (Arsen Dedić) . Ako pođeš negdje van 5. .Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom. koraćanjem u koloni. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika. . izgovaranjem ritamskih slogova. Ne dam kamen zemlje moje ( Slavko Olujić-stihovi Zlatka Artuković) 2. tempo i druge karakteristike djela -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Srbija) 3. mišu. -Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. E. dječiji hor) -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje jačinu (glasnoću). 54 . beglen (Sarajevo) 2.Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici. gudački kvartet. duhački drveni i limeni.Y. Eglen. Arlen. Eti peti. tip. -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima. mišiću 8. . Igralica (Zapisala Bogdanka Đurić. -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta -Izvođenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumenatima. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. udaraljke) .Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. . belem ( Zapisao Branko Rakijaš.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša. Alaj ovaj Miki lep (Zapisala Elly Bašić. 7. „Mali šlager“ 3. sortiranje i izvođenje zaključaka -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. što ih motiviše na učenje -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. tip (Nestašni vrapćići) _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i po sjećanju ih izvodi._______________________ III BROJALICE Izbor : 1. predlaže i izvodi pratnju. . Iznad duge (Over the Rainbow). . -Pokreti su precizni i tačni -Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. . hor (horski glasoviženski.Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Razlikuje izvođačke ansamble: orkestar. ptičica 6. -Prepoznaje i saopštava ime kompozitora -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. Mišu. Rajičić -test Čika Andra) 8. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. odbrojavanjem rukom.

iz svite Karneval životinja (C. oblačenje. instrumenata. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje -Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. Musorgski) 17. staccato.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Posmatranje i praćenje napretka učenika. školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Prepoznaje vokalno. kontrabas 14. -Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama . ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija) -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. Klovnovi (D. Bosna. Walt Desney 20. Za djecu svijeta na kril'ma vjetra (Suad Arnautović.Haydn ili Leopold Mozart). Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima (Narodno pozorište. ritam. _______________________ 55 . -Planira termine za posjete -Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju -Poznaje i pamti imena bh.S. stihovi Dijana Bujlat 23. Nebo i planete ( Nedžad Merdžanović. . poštuje pravila ponašanja. Ples šećerne vile i ruski ples-Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) 15. pjesma iz Engleske) 22. stihovi Sanela Pršeš) 10. stihovi Velimir Milošević) 12. Kabalevski) 19. -Prilikom slušanja muzike. Neko me voli (G. Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. melodija. Žuta podmornica (Bitlsi) -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima .S. stav iz djela Slike sa izložbe (Modest P. Sretan rođendan (Happy birthday. Bosnia ( Džani Hot) 11. Mali crnac pleše (C..9. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: -Objašnjava ponašanje na koncertu. . Ples pilića u ljuskama. posebno na koncertu.Gerhwin) 21. Debussy) 18. Pjesma sedam patuljaka iz filma „Snjeguljica“. -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja. kompozitora i njihova najpoznatija djela Vođenje intervjua sa umjetnicima. 16. Slon. pohbale i nagrade. i za imenovanje i opis djela.Traži da ih vidi uživo na koncertima -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu -Apšlaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.Sans). Kornjače.Sans) 13. iz svite Karneval životinja (C. Darovi za svu djecu (Pajo Kanižaj. Dječija simfonija I stav (J.

-Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza.Vidno iskazuje i saopštava interes i želju za njihovim kombinovanjem.Plesna dramatizacija.Stvara kombinacijom riječi. . grupna. -Predlaze instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici -Prati pjevanje instrumentima igurnije i samostalnije. individualna -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. dodaje. hvali i ohrabruje.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. istražuje i kombinuje instrumente. -Priprema. priredbama -saradnja sa lokalnom zajednicom -Izražava razne ritmove iz života instrumentima. .__________________________ V DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju. likovno ili literarno. -Izvođenjemuzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva Procjenjuje učenička postignuća. -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu.Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji . -Slobodnija improvizacija kolektivna. 56 . . -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. pokreta i likovnim izrazom. instrumenata. .Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira -Pravi varijacije na zadanu temu (melodiju. -Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem .Podstiče kreativne oblike ispoljavanja. -Improvizacijom kreira nove aranžmnane za pjesmice i brojalice.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . ritam) -Spontano na muziku progovara pokretom. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. . -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. mijenja. -Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Eksperimentiše. ______________________ -koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema -Samostalno smišlja. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu . upoređuje. u paru (dijalogom). -Posjete koncertima.

očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. spremnost za saradnju i timski rad.Razvijanje kod učenika senzornih. muzičke i tjelesne kulture. mrlja. .Razvijanje humanosti. biljke.…/. PPD. površina. životinje. pjesma. lavirani tuš. poslovica.Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima. muzika …… . samostalnost. uočavanja..Kombinovanje linije/crte sa plohom. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. orijentacija u vremenu i prostoru 1.1. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. flomasteri /crni ili tamni/ 57 . istorije/historije. . smjerova i analiza uočenog i istraženog . . zaključivanja. kontrast. objekti. drugarstva.. čula. tuš i kist. TAČKA I LINIJA .Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. tuš i drvce.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta.Iz narodnih običaja: praznici. solidarnosti.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa. značajni datumi.Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta.Iz djetetove okoline: ljudi. . LIKOVNA KULTURA ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . kontrasta. ritma. ritam. crtačka tekstura. bajka. pojave u prirodi. tačkom i mrljom .Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i Kompozicionim odnosima u vizuelno likovnim sadržajima ..Olovka. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje. kreativnog. njihovih odnosa.Uočiti. smjer.6. prostori . konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. angažovanost. tlocrt Odgojni i socijalizirajući ciljevi .Razvijanje sposobnosti posmatranja. prostiranje linija.Crtačke teksture .OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE/OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Obrazovni ciljevi . manipulativnih. jačanje i bogaćenje emocija .. snalažljivosti..Nevizuelni poticaji: emocije. matematike. ritam. . etnografsko nasljeđe .Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. . BiH kulturne baštine.

PLOHA .Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/. ukrasnih predmeta.Usmjereno istraživanje i kolaž. BOJA . velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu .Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ . emocija i sl. razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja. događaja. grafički otisak. gvaš. nakita. izrada čestitki. rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/.. pastel. štampanje . . uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast.Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika.Tonsko i kolorističko slikanje . priče. kvalitet boje. šablon /matrica za preslikavanje/. tempera .Uočiti. razređivanje boje. komplementarn kontrast. uređenje životnog prostora.Akvarel..Slikarske teksture .Izrada složenije šablone za grafički otisak .Uočiti. kroz likovni izraz 58 . pjesme. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog .. .Crta i ploha. slikarska tekstura 3. .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.2. fundamentalni elemenat grafike . fleomasteri opažanje u okruženju i na u boji /za manje formate likovnim djelima kontrast radova/ kvaliteta razlika /degradacija boja/. grafičar. njihova praktična primjena u odjevanju.Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu.Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja .Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose. matrica. tonsko i kolorističko slikanje. .Višebojna papir grafika . grafička boja. tempera. optičko miješanje boja.Mehaničko i optičko miješanje boja . pojava u prirodi.

scena.Spot i njegovo značenje . papirna ambalaža. TV-a. fotografije.Vizuelno opažanje kadra na fotografiji.Koncentrisana pažanja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa /simetrije. TV-slici .Plastične teksture /teksture u prostoru/ . lutki. karton./ . trodimenzionalna tekstura.Kadrovi u nizu .Registrovati. glinamol. prostorni crtež.crta/linija u prostoru /prostorni crtež . žica.Ploha u prostoru . kaligrafija. POVRŠINA .Scena i scenografija i scenska maska-oblikovanje i razumijevanje .Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije. reklama /pismo kao elemenat vizuelnih poruka/ tehnike . sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog . značaj boje u medijima .Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija . kadar. scenografija. strip 5.Crno bijeli film . maska. scene i scenske maske.Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. papir. asimetrije/ u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog . čestitki. video. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma. asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima.Puna plastika i reljef .. razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije. filma. spotove i zaštitne znakove. opreme knjige. puna plastika. MASA I PROSTOR .Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn.Uloga i značaj vizuelnih medija. drveni otpadni materijal . stripu. simetrija i asimetrija.Zaštitni znakovi . maekani lim.Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost . kompozicija oblika i prostora. film.Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. bosančica.Boja na filmu . plastelin.. reljef 59 . maski.4.Glina. zaštitni znak.

da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . .da shvate šta je proporcija. .da usvoje pojmove. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja učenici postepeno uvode i izvedene /sekundare/ boje. akvarelu. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. . 2.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina. . smjerovi prostiranja linije. kolažu. osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije.da znaju šta je simetrija i asimetrija. štampanje .. kadar PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ .optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ .da kreativno izvedu masku. učenici četvrtog razreda radiće na daljem savladavanju korištenja linije. film.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ . grafičar. . bijela i siva.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/. da kreiraju kadar stripa. tušai drvceta. . da savladaju tehniku lavranog tuša. temperi.da dalje usavršavaju tehniku korištenja.da prepoznaju ritam kao princip komponovanja.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. Očekuje se da učenik polazeći od sopstvanih iskustava iznalazi vlastita.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . grafički otisak./ . strip. prospekt…. a šta reljef .OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UĆENJA Da učenici usvoje pojmove. pastelu. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. a prisutne su i ahromatske boje. rješenja u prikazivanju prostora / svoje perspektive/ i prostornih odnosa.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/. flomasterima u boji. po prostiranju. . zaštitni znak. .da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru.da usvoje pojam šablon /matrica/. Sa psihičkim odrastanjem učenika na likovnom radu povećava se broj predstavljenih detalja. gvašu. 60 . video. masa i prostor: .da znaju da je površina . tuša i kista. crna. olovke. za oblast slikarstva: . tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzio nalnih odblika na plohi i u prostoru. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: .usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: . . školi/. Boje se postepeno miješaju i sa drugim bojama te se na taj način proširuje paleta učenika.

BOJA 3. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. šišarke i slično/. 4. stiropor. Teme /motivi za rad/ su iz učenikovog okruženja. predmeti primijenjene umjetnosti. dizajna. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . vizuelne medijske poruke. građenje. kutijice……/ i drugi prirodni materijali /plodovi kestena. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. Učenici rade na izradi stripa. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. vunica i žica. koje djece doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. grafičkog dizajna. kostima.CRTANJE . DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. 1. oblikovanje maske. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. plastelin. Definišu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici i reljefu.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost. znakova vizuelnih komunikacija. slikanje. kružnog ritma. makete. grafika.3. pored organizacije kompozicije u formi ritma /ponavljanja oblika/. transparentnosti oblika. primijenjenu umjetnost i dizajn. značajniji boj sati može biti usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike. u tehnici papir grafike. izmjenjenog ritma.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizuje se kroz likovne oblasti. razreda. 5. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU mogu se realizovati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. životinja. MASA I PROSTOR 5. OBLIKOVANJE NA PLOHI . crtanje. odnosa slike i teksta. MASA I PROSTOR Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . glinamol.SLIKANJE . Izrada scenografije. objekti. slikarskih tekstura. predstave ljudi. PLOHA 4. U četvrtom razredu. POVRŠINA 61 . uočavanju i razumijevanju spota. TAČKA I LINIJA 2. neoblikovani materijal /ambalaža.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. U kreativnom procesu koriste se: glina. vata. anlizi fotografije. žira. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.

prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. pojave u prirodi.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. matematike.nevizuelni poticaji. slikarska tekstura višebojna grafika. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. mrlja.iz neposrednog okruženja djeteta. kompozicija oblika i prostora. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. muzika. optičko miješanje boja. praznici. mjesto stanovanja. štampanje GRAFIKA: PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. video. maska. ritam. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. značajni datumi. reljef grafički dizajn. biljke…. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. glazbene kulture. moje okoline. površina.. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : SLIKANJE: odnos linija/crta. tjelesne i zdravstvene kulture . strip VIZUELNA KOMUNIKACIJA: 62 . akvalitet boje. objekti. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . razređivanje boje.Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. film. zaštitni znak. niti bilo koju tehniku.. komplementarni kontrast. maternjeg jezika /priča. i interakciju umjetnosti. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. prostori.. poslovica.iz narodnih običaja /tradicije/. Vizuelne motive 2.likovni i kompozicioni elementi. emocije /osjećanja/. Nevizuelne motive 3. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. tonsko i kolorističko slikanje. kadar. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. . šablon /matrica za preslikavanje/. bajka. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. novih medija i okruženja. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. scena. grafički otisak. trodimenzionalna tekstura. etnografsko nasljeđe . grafičar. basna. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . smjer. čula. prostorni crtež. škola. scenografija. puna plastika. porodica. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. crtačka tekstura. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. tlocrt intenzitet boje. pjesmica.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. nauke i društva. simetrija i asimetrija.

1. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. estetskog 2. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. aktivnost na časovima likovne kulture. 63 . Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti.OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Dakle. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. stečenog znanja i usvojenih navka. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. svoje viđenje svijeta. predmeta i pojava. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. odnos prema estetskom. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. psihološkog 3. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. upornosti i iskustva. svoje strahove i oduševljenja. pedagoškog. Nema loših dječijih radova. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija.

umjeren. potrebne aktivnosti za korekciju u početnom i u završnom stanju. nadprosječnu. nadprosječno. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. izvrsno. podprosječno. izvrsno. s izraženim znacima zamora. s izrazito izraženim znacima zamora. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. prosječno. loš. podprosječno. nizak. visok. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i njegovanje zdravlja zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. prosječno. smanjen. prosječno. prosječno. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. ocjena za taping rukom: loše. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. podprosječan. ocjena za podizanje trupa: loše. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno.7. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama u početnom i u završnom stanju. s primjetnim znacima zamora. nadprosječan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. prosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. prosječan. koje pomaže zdravlju zna da je čovjek dio prirode i da tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu zna zašto kvalitet. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. prosječno. ili zna za takav slučaj u početnom i u završnom stanju*. podprosječan u početnom i u završnom stanju. vrlo visok. podprosječno. nadprosječno. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. izvrsno. grudnog koša. ocjena za poligon natraške: loše. ima kulturu objedovanja posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene zna zašto su psihoaktivne supstance štetne tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. utvrđena karakteristična odstupanja među učenicima od prosjeka (razreda. mršavost. nadprosječan. kičme i grudnog koša.1. nizak. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. oblik i veličina. utvrđen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. nadprosječno. Očuvanje i unapređenje zdravlja Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj Antropometrijaska obilježja 64 . vrlo visok. povećan. utvrđen napredak u visini: prosječan. krvni pritisak je: vrlo nizak. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje porodično koristi zdravstvene usluge ima usklađen dnevni ritam odmora. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. puls u mirovanju je: vrlo nizak. učenja I igre izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć poznaje principe pravilne i redovne ishrane. izvrsno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. u početnom i u završnom stanju. utvrđeno stvarno stanje: stopala. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. podprosječno. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. ekstremiteta. utvrđen napredak u težini: normalan. nadprosječno. visok. normalan. utvrđen odnos težina – visina: normalan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. gojaznost. podprosječno. podprosječno. izvrsno. spavanja. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptaptira na primjerene tjelesne napore: normalno.

• nadprosječno. izvrsne. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. razvijanje sistema vrijednosti. stavova i navika vrijednosti. znojenje. nadprosječne. kršenje pravila. kao atletskih sadržaja: trčanje. nepristojno ponašanje razvija dobre ekološke navike početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (drugi) osnovnog obrazovanja Usvajanje znanja. visoki i niski start. pokreta i kretanja zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. stajanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. brži rad srca. igre posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima poznaje rodne (spolne) karakteristike. hodanju i trčanju pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesne i zdravstvene kulture upoznaje i prihvata svoje osobine. stavovi i navike znanja 65 . njegovih osobina i sposobnosti zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina zna da je visina pretežno urođena karakteristika. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. podprosječne. skok u dalj iz mjesta i zaleta. istezanja i labavljenja zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara: zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. u odnosu na visinu. koje se mogu povećavati i prilagođavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja poznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. uvažava suprotan spol uvažava kolektiv i međusobnu saradnju podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi u igri je aktivno. prosječne. stavova. skok u vis i bacanje predmeta zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnasike – vježbe oblikovanja: jačanja. interaktivno i kreativno razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. izvrsno. zagrijavanje i smirivanje organizma. različito važna za razne sportove zna da je. nesvjestica itd. plesa i narodnih igara umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. razvoj i funkcioniranje organizma zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti.

Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja). 23. povrede. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture su: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. (3) sigurnost učenika. 12. upoznati ih sa kontrolnim uređajem za sprečavanje pojave pretilosti i sa razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. 15. Kombinacije koluta naprijed i natrag). 5. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju. Preskakivanje kratke vijače u kretanju. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. II. Penjanja (11. 28. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m). Penjanje na mornarske ljestve. Igre (21. humani odnosi među spolovima. Učenike je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). 9. Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci. mentalno zdravlje. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta). 20. antropološku odgojnu komponentu. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. Bacanja i gađanja (8. 2. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. IV. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. Skok u dalj iz zaleta). VIII. 25. Ritmičke i plesne strukture (17. Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom.PROGRAMSKI SADRŽAJI I. različiti faktori rizika. Vučenja i potiskivanja (16. Skakanja i preskakanja (4. 30. zdrava životna sredina. VII. Dječiji rukomet. Dječija košarka. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje učenika sa povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. Višenja i upiranja (13. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korišćenje pomagala). 14. Hodanje zadatom brzinom. 22. trčanja. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji. Hodanja i trčanja (1. Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja). (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. razredu potrebno je usavšiti sva osnovna motorička znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Dječiji nogomet. 18. Kolutanja (10. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala. 6. Igre vršnim odbijanjem 1:1. III. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. 27. 26. 66 . Vis prednji na karikama. Trokorak. sportsku rekreaciju. VI. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Galop naprijed i bočno 19. Saskok iz upora prednjeg odnjihom). 24. IX. V. 29. Program tjelesne i zdravstvene kulture integrira obrazovnu. 2:2. međuljudski odnosi. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Vaga zanoženjem na tlu. ishrana. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. zaštita od bolesti itd. 7. U 4. Dječija odbojka. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m. 3. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute. Šut na gol sredinom hrpta stopala). Sadržaji zdravstvene kulture uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Uvoditi učenike u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suđenje različitih kineziolških djelatnosti. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo.

potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. repetitivne snage – pretklon trupa. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. snage. što obuhvaća 4. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. (13) praćenje vlastitog napretka. drugi. agilnosti. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja.. tjelesna masa i držanje tijela. ravnoteže. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. U drugom cikiusu ocjenjivanje brojčano i opisno.skakanja. (12) prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. (5) prihvaćanje vlastite ličnosti. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. težine i držanja tijela). Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspjenošti i napredka učenika. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema te djelovanje na kvalitet koštanomišićnog sistema. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te sprečavanje pretilosti. (15) razvijanje osjećaja zadovoljstva. koordinacije – poligon natraške. (4) prihvaćanje i uvažavanje različitosti. Također započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. 5. statističke snage – vis u zgibu. (14) razvijanje komunikacijskih vještina. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika u vezi sa tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. (7) razvijanje sposobnosti samokontrole. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim ljudskim aktivnostima. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. i 6. odnosno brzinskim aktivnostima. (2) razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. (6) razvijanje pozitivne slike o sebi. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervnomiπićne koordinacije kontrolu pokreta. koordinacija. (10) postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. (11) razvoj saradničkoga ponašanja. 3. motoričkih i funkcionalnih obilježja učenika. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. (16) poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja i (17) podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama 67 . gipkosti. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. (8) razvijanje vještine svladavanja straha. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. (3) podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. njegove saradnje. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. razred osnovne škole. ali progresivno razlikovanje učenica i učenika u morfološkim osobinama. (9) podsticanje ustrajnosti. preciznosti. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. odbojke i rukometa. jeste postupno. Antropološka komponenta odnosi na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. ravnoteža i gibljivost. treći i četvrti razred osnovne škole: (1) stiecanje higijenskih navika. fleksibilnosti – pretklon raznožno. 2.

sklonosti.i. (3) ona mora biti pozitivna. kao i za njihovo ocjenjivanje. formiranju realne sliku o sebi. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. kontinuirano. ili tokom obavljanja aktivnosti.) 68 . eventualno. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak djeteta a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. (Detaljna uputstva za praćenje i mjerenja. pozitivno i adekvatno obrazloženo). o svojim sposobnostima. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. umiju. kao i potrebni instrumenti nalaze se u priručniku za nastavnike. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. konkretno. (2) ona mora da bude konkretna. tj. o onome što znaju.

DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA OKVIRNI PROGRAMSKI SADRŽJI ZA IV RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA UČENIKE SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU 69 .

......................................................... 81 Matematika .......................................................................................................................................................................................... 88 Likovna kultura ............................................................................................................................................... 75 Engleski jezik ..................SADRŽAJ Uvod Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju i učenju Prilagođavanje postupaka djeci sa poteškoćama u učenju i razvoju Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost . 90 Tjelesna i zdravstvena kultura ....... 96 70 ........................ 79 Moja okolina ... 83 Muzička/glazbena kultura ..................................................................................................................

UVOD Odgoj i obrazovanje djece sa poteškoćama u razvoju i učenju koja imaju potrebu posebnog pristupa je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog odgojno – obrazovnog sistema. kao integralni dio svih odgojno – obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogućnostima. orjentaciono po ovom nastavnom planu i programu uz obavezan individualno prilagođeni program ( u pismenoj formi) i usvojenu od strane stručnog tima škole i roditelja djeteta. Korekciono terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produženog stručnog tretmana sastavni su dio i ovih programa. Ukoliko dijete značajnio odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagođeni plan i program ( sastavni je dio redovnog Nastavnog plana i programa). interdisciplinarno stručno procijenjenim i utvrđenim stepenom mogućnosti razvoja učenika. U koncipiranju ovog plana i programa polazi se od osnovne postavke da se. kao i najsavremenija praktična iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama. Individualni i individualizirani pristup učenicima je temeljini stav. Posebno izražena heterogenost po mogućnostima razvoja i po različitim psihofizičkim osobenostima (npr. psiholog. odaberu i predvide oni nastavni sadržaji i oblici. tako što će omogućiti rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju ili učenju unutar redovnih odjeljenja. Ovaj Prijedlog programa upravo treba da posluži u svrhu individualizacije minimuma programskih sadržaja u redovnom odjeljenju redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa. sredstvima i metodama rada. djeca sa deficitom pažnje i hiperaktivnošću. zdravstveni radnici različitih profila i specijalni pedagozi različitih profila. OPSERVACIJA I IDENTIFIKACIJA DJECE SA POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU. te uključiti u aktivan društveni život. Ovaj Prijedlog programa je proširen sadržajima programa redovne nastave. tako da se može reći da svako dijete ima svoj individualni tempo razvoja. Kriterij za utvrđivanje sadržaja. Kako bi učenici sa poteškoćama u razvoju i učenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i programe. oblicima. rehabilitator. Iz tog razloga i poštujući savremena teorijska saznanja. raznim emocionalnim i socijalnim poremećajima i slično) zahtijeva znatno elastičniji pristup u utvrđivanju ukupnih odgojno – obrazovnih zadataka i u određivanju obima i širine nastavnih sadržaja koje učenici mogu i treba da usvoje. socijalni radnik. bez kojeg nema adekvatnog rada sa ovom kategorijom učenika. Odgojno – obrazovni i edukativno-rehabilitativni korekcioni rad sa ovom djecom je višestruko značajan za pravilan i svestran psihofizički i socijalni razvoj ličnosti djeteta. po potrebi izrade idividualno prilagođenih programa. a posebno sa djecom sa poremećajima u razvoju moraju se angažovati stručnjaci različitih profila: defektolog (oligofrenolog). Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim školama odvijat će se. UČENJU I ADAPTIBILNOM PONAŠANJU 71 . koji će obezbjeđivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofizički razvoj djeteta. oblika i metoda rada određen je prvenstveno. Različite psihofizičke mogućnosti djece zahtijevaju specifičnosti u organizaciji. pedagog. Individualni prilagođeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj školi. i u određenoj mjeri ih pripremiti za život i rad. i njihovim mogućnostima razvoja. logoped. Opšte mogućnosti razvoja djece se značajno razlikuju od djeteta do djeteta. u što potpunijoj saglasnosti sa prirodom djece sa potrebom posebnog pristupa zbog poteškoća u razvoju ili učenju.

škole ili u zahtjevnijim slučajevima u pripadajućem Centru za opservaciju i dijagnostiku. . .dijete otežano drži olovku i pribor.ta djeca često postižu nizak nivo na testu crteža ljudske figure.usporeni razvoj govora. . • • • • • 72 .nizak nivo tolerancije na frustarciju. Poteškoće u razvoju fine motorike kasnije se ispoljavaju kao problemi vezani za poteškoće u početoim čitanju i pisanju. Vrijeme opservacije započinje na prijedlog nastavnika ili roditelja.nemotivisana agresivnost ka sebi i drugima.Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju. čupkanje kose.agresivnost ili autoagresivnost.odsustvo straha od realnih opasnosti. trljanje dijelova tijela.dijete može biti stalno u pokretu. .nedovoljno razvijena artikulacija glasova. . . hiperaktivno. učenju i adaptibilnom ponašanju vrši se u prirodnom okruženju porodice. . .napadi bijesa pri sputavanju.adksiozno-depresivno povlačenje.rivalstvo. Indikatori odstupanja na intelektualnom planu: . odstupanje se može posebno uočiti primjenom instrumenata za procjenu perceptivne organizovanosti i drugim metodama.dijete može biti motorno nestabilno. odnosno staratelja. Indikatori odstupanja u razvoju fine motorike: . Aproksimativno. a za učenike prvih razreda prvo polugodište. . . nemogućnost crtanja romba i kvadrata od strane djeteta školskog uzrasta je indikator vrijedan daljih procjena.mucanje.dijete može da neprestano manipuliše predmetima. . Najčešća odstupanja u razvoju govora manifestuju se kao: .uočavaju se kao otežano savladavanje pedagoških zahtjeva u školi.otežan ili neobičan hod.tikovi kod djece.povećane aktivnosti u odnosu na povod.zakašnjeli razvoj govora. Navodimo neka odstupanja koja mogu identifikovati stručni timovi škole pri polasku djeteta u školu: • Indikatori odstupanja u razvoju krupne motorike: .ne uočavaju sličnosti i razlike među zadataim likovima.bezrazložni strah. Indikatori odstupanja se mogu identifikovati na planu voljno usmjerene i slušne percepcije i pažnje. . Indikatori odstupanja u socijalnom i emocionalnom razvoju mogu se manifestovati u sljedećim oblicima ponašanja : . Navedeni subjekti mogu raditi i u korealiciji. . .neurotska ispoljavanja kao sisanje palca.snižene aktivnosti u odnosu na povod.postižu nizak nivo na testu percepcije prostora.nesposobnost razumijevanja drugih. . . zatim kroz mobilne timove ili putem stručnih timova škola.potencirani znaci izolacije. . . . . .nerazumljiv govor. . . Trajanje opservacije je do tri mjeseca .

logopedom. psihologom i socijalnim radnikom. Stalno podsticati dijete na govorno-usmjereno-izražavanje.. bulimija. U skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini identifikaciju vrši Komisija sa pripadajućim školskim pedijatrom.prijekori Neverbalna komunikacija-zagrljaji. Uvijek davati primjer prije nego damo zadatak djetetu. Pronalaziti djetetu interesantne sadržaje. Međusobno kominiciranje.igre za konstruktivno rješavanje sukoba. 3.gdje će se i ono isticati. Komisijama škola su na raspolaganju mobilni stručni timovi specijalnih ustanova sa različitim profilima specijalnih pedagoga (defektologa).tapšanje po ramenu.). Podsticati prijateljske odnose od strane druge djece. Dovoditi dijete u situacije koje izazivaju određene reakcije. Ukljuivati dijete u grupne aktivnosti. psihologa.i postepeno ih proširivati.rani tonični poremećaji. školske sekcije…. 73 .ohrabrivanje. Izbjegavati apstrakcije. enureza. Uključivanje djeteta u pripreme za rad u učionici.nagrade. Ukoliko su odstupanja i poteškoće složenije stručni tim škole zahtijeva opservaciju i identifikaciju poteškoća u razvoju djeteta od strane pripadajućeg Centra za opservaciju i dijagnostiku ili u zahtjevnijim slučajevima zahtijeva kliničku procjenu. enkompreza anoreksija. Uključivati dijete u izradu panoa i sl. Koristiti igre za vježbanje i učenje o skupovima. pedagogom.prema svojim sposobnostima i interesovanjima. logopeda. Razvijati osjećaj pripadnosti grupi-kroz igru. uvijek dati primjer kako će se pričati.igre za vježbanje koncentracije.PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Pri radu sa djecom koja imaju poteškoće potrebno je prilagođavati postupke: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Često poticati učenika na govorno izražavanje.tabla.• • • • .. Rad bazirati na djetetovim interesovanjima. Koristiti situacije kada je dijete raspoloženo za neku oblast. Materijale i sadržaje vezati za konkretne situacije. Uključiti učenika u vannastavne aktivnosti. najbolje je da to uradi neki drugi učenik.savjetovati ga i bodriti.učenik-učenik-razredni odjel Podsticaj kroz igre:igre za bolju grupnu povezanost.savjeti.saradnja i pomaganje Upućivanje na slušanje govora drugog Postaviti zahtjeve za koje znate da ih učenik može izvršiti.igre kretanja i opuštanja. Ponavljati upute nekoliko puta. Raditi sa predmetima u učionici (određenih oblika).. Radovi na velikim površinama (papir.stisak. Individualno pristupati djetetu. kako bi bilo jasno šta se od učenika očekuje.manipuliranje.milovanje Podsticanje interpersonalnih odnosa:učitelj-učenik.igre za podsticanje mašte i kreativnosti. Učestvovanje učenika u pripremanju i izvođenju zadataka Fizičko približavanje predmetu i pojavi koja se posmatra Verbalna komunikacija-pohvale. ljekara i ostalih ili mobilni timovi formirani na nekom drugom nivou organizovanja..

posebno da izrazi ono što misli da je rečeno. Mijenjanjem aktivnosti pomoći učeniku u zadržavanju koncentracije. Ne zovite ga imenom.sporo..polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti. povratna informacija je važna s vremena na vrijeme kako biste bili sigurni da vas učenik prati.relaksacije…. Dobro je pažnju usmjeriti na sadržaje kroz šalu.dobro artikulisano. Na početku časa uvesti igrice kad god je to moguće.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Brinuti pri izvršavanju pismenih zadataka o zamoru. Odrediti dnevni zadatak/obavezu za učenika. Verbalne informacije dobro je dati popraćene slikama.preslikavanja a sve to ne smije trajati duže od 30 minuta. Vježbe disanja.koncentracije. Provodite vježbe motorike i igre kada god je moguće i razvijajte opažanje putem kopiranja. Kroz igre jačati socijalizaciju djeteta u razredu. “Javno” u razredu isticati pravila rada i tražiti od učenika da to ponovi. Prijelaz na novi materijal mora biti postupan s polazištem od starog. radije mu dajte neki zadatak a zatim razgovarajte o tome (uradite to kao primjer u cijelom razredu). Govorite jasno. Sjedeći rad i pasivno slušanje mora biti prekidano pauzama ili nekim drugim aktivnostima.dijagramima i modelima.aktivno sudjelovanje usmjerava pažnju i reducira distraktibilnost. Ispitivanje i provjeru znanja vršiti na početku časa.humor isl. Zadaću pregledaju i potpisuju i roditelji i učitelj. Preferirati usmeno ispitivanje.i ne opominjite kada ne sluša. Feed-back.(neka to bude pravilo za svu djecu u razredu). Instrukcije treba ponavljati.uspostaviti pozitivne emocije s učenikom. Napraviti “zakletvu”razreda za određeni dan tipa: Danas X pomaže Y djetetu u razredu. Neka učenik daje obavijesti koje se tiču cijelog razreda. Neka dobije šansu da bude pohvaljen od strane drugara iz razreda. Što češće igrati igre uloga u razredu (konkretne situacije iz razreda).pažnje. Neka dijete sa “dobrim” ponašanjem sjedi pored učenika u prvoj klupi. Stimulirati učenika da pita. Uvijek kada je to moguće nova znanja demonstrirati preko modela. Ne potičite negativne asocijacije npr.poznatog materijala. 74 .disanja.izrezivanja.hrabriti učenika da ponavlja. Vježbe relaksacije i ventilacije uz dogovor između učitelja i učenika. Uvijek potićite na pažnju koristeći različite tehnike:glas.To znači da niko drugi danas ne obavlja taj posao.organizovati zadatak koji je lakši ili zadati vježbe motorike. Nove materijale davati na početku časa.. Navoditi ga da sam shvati u čemu griješi i tražiti da sam kaže gdje je pogriješio.jednostavno konstruisano.za dobro obavljen zadatak.svjetlo i dr.te obavezno produžiti vrijeme izvršavanja pismenih zadataka. Rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka. Pitati ga i poticati ga da i ono pita. Ispitivati učenika u prvom dijelu časa. Davanje uputa mora biti jasno.

3.prilagođavati sadržaje tekstova u skladu sa učenikovim mogućnostima i raditi na razumjevanju pročitanog sadržaja u skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove ličnosti. 5. igre sa svrhom i povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. - Književni tekstovi moraju biti jednostavni ali opis mora biti sa lijepim. sadržaj teksta.omogućiti učeniku prilikom obrade pjesme.stalno podsticati dijete na govorno izražavanje. Kod uvođenja sasvim novih elemenata 75 . Slova treba da su velika i podebljana.2. čitanje sa prepoznavanjem interpunkcijskih znakova. jasnim i realnim slikama. pravilno i izražajno čitanje u skladu sa učenikovim mogućnostima. toka događaja ( početak. izraze i rečenice. razmak između redova nešto veći. razumjeti riječi.forsirati verbalnu komunikaciju. mjesta radnje. Čitanje i obrada književnih tekstova usavršavanje tehnike čitanja. vrijeme radnje. U izražavanju čitanje prilagođenog teksta i određivanje: 1. 1. uočavanje najvažnijih trenutaka u priči. Didaktički materijal i sredstva 1. podsticaji i ciljevi u radu U čitanju: . čitanje prilagođenog teksta naglas. Najvažnije je da je ponuđeni materijal u skladu sa mogućnostima razumjevanja djeteta.omogućiti učeniku prilikom dramatizacije da učestvuje u jednoj od uloga prema svojim mogućnostima u svrhu emocionalnog doživljavanja određenog lika. . uočiti likove i njihove osobine ( na temelju njihovih postupaka ) i moći reproducirati. određivanje glavnih i sporednih likova ( .manje zanimljive sadržaje približiti učenicima pomoću igre. i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti na školskim i priredbama van škole. memorisanje strofe po njegovom izboru. čitanje sa razumjevanjem i reprodukovanjem. BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Sadržaji Prilagođeni postupci. glavni dio i završetak ) 2. . . . 4.

2. 76 . Podsticati čitanje. čitanje po ulogama. Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lakše izražavaju kad su sakrivena iza toga. . situacijski razgovor. U pisanju uvijek koristiti i nešto što je djetetu već dobro poznato.prepisivanjem kraćih tekstova sa zanimljivim sadržajem usavršavati tehniku pisanja. čitanje priče. bajke i pjesme. jer djete još uvijek ima problema sa čitanjem. određivanje osobina likova u priči. Koristiti slike jednog predmeta.analiza likova ).približiti učenika situaciji određenog događaja ili doživljaja koji će on moći opisati prema svojim mogućnostima. opis poznatog predmeta. 6. . Kultura izražavanja 2.davanjem adekvatnih pismenih pitanja. . pa će to biti sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. vježbe memorisanja.1.forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je moguće ostvariti uspješnu komunikaciju. Još uvijek učenici nisu spremni usvajati apstrektne sadržaje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji. Koristiti slike jedne i više radnji.sadržaji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju učeniku četvrtog razreda.upućivanje učenika u tehniku pravilnog pisanja čestitke u povodu rođendana ili blagdana u cilju učenja učtivosti u obraćanju. Usmeno izražavanje razgovor.omogućavanje učeniku doživljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa. pitanje – odgovor. pričanje događaja predstavljenog jednom ili nizom slika. . dramatizacija književnog teksta. pričanje događaja i doživljaja iz dječjeg života. inicirati pravilne pismene odgovore . . prepričavanje teksta na temelju detaljnih i uopćenih pitanja. s obzirom na konkretnost kao temeljno obilježje njegova mišljenja. . vježbe imitacije. situacijskom govornom kontekstu. podsticati maštu. uvažavanju i poštovanju drugog.kod problema sa govorom postupke prilagođavati po preporuci logopeda. bogatiti riječnik. i tim Koristiti audio-vizuelne materijale sa pričama i bajkama i kraćim crtanim filmovima. U gramatici . komunikacijskim prilagođenim tekstovima i zadržati se na razini prepoznavanja jezičkih sadržaja. Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta.

slike i situacije koje su za dijete interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja. stanje. osjetiti i izraziti svoje emocije i svoja viđenja putem naracije ili pismenog sastava. upitna i uzvična. 2. rečenica ( izjavna. broj i rod ). Pronalaziti predmete. pismeno opisivanje prirodnih pojava.abeceda – pojam. čuti. pisanje pisanih latiničnih slova i pravilno povezivanje u strukturu riječi. Pouka o jeziku . pismeno opisivanje doživljaja i događaja. zbivanje ). imenice ( vlastite i zajedničke. pomagati u boljem izražavanju misli i osjećaja.- izražavanje kratkim. 77 . prepričavanje po pitanjima i na osnovu zajedničkog plana. Koristiti vizuelna. vidjeti. 3. Omogućiti učeniku čitanje sopstvenog pismenog rada. glagoli ( radnja. potvrdna i odrična ). Obratiti pažnju na psihološki kriterij koji podrazumijeva primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika. pretvaranje viđenog i doživljenog u riječi. 3. . Izrađenu i napisanu čestitku izložiti na izložbi u učionici ili ponijeti kući roditeljima kao poklon. pisanje razglednica i čestitki.gramatička analiza ( gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici i Bitno je u toku rada koristiti predmete iz dječje okoline.2. . Obratiti pažnju na estetski kriterij što podrazumijeva umjetničku vrijednost teksta. 2. Podsticati govor igrom i kroz igru. jasnim i smislenim rečenicama. auditivna i manipulativna sredstva kako bi učenici mogli zamisliti. Pismeno izražavanje usavršavanje tehnike pisanja. Omogućiti učeniku pričanje događaja i doživljaja iz njegovog života. pismeno opisivanje poznatog predmeta. Pronalaziti situacije u kojima će se učenik snalaziti u verbalnim igrama.vrste riječi: 1. Istaći etički kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednosti koji je ne prolazan. sastavljanje kraće priče prema slici ili nizu slika.

6. pisanje rječce li u upitnim rečenicama. pisanje imena planina. gradova i sela. Književni tekstovi: Ismet Bekrić Enisa Osmančević-Ćurić Ismet Bekrić Vladimir Nazor Rabindranat Tagore Ezop Muhidin Šarić Zejćir Hasić Njemačka narodna priča Hasan Kikić Oldržih Sirovatka Lav Tolstoj Ešref Berbić Grigor Vitez Dječije nebo Za sretan put po dukat žut Jesen u gradu Đače Papirnati brodovi Lisica i jarac Šta to potok radi zimi Pahulja Tri leptira Bosna je vječna Pijevac i lisica Dva druga Iz proljeća u ljeto Tiha tiha pjesma 78 . tačka. 2. 5. Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kao podsticaj u radu. pravilan izgovor i pisanje glasova: č. Uključivati dijete u pripreme za čas u učionici ili negdje drugo gdje će se izvoditi nastava. 7. 3. . Razvijanje nježnostii prijateljskog odnosa nastavnika sa učenicima su značajan i veliki podsticaj za učenika. 4.povezivanje riječi i rečenica u smislene cjeline ). Muziku koristiti za stvaranje vedre i opuštene atmosfere pogodne za rad. upitne i usklične rečenice bez definicija.ć. upitnik i uskličnik. Koristiti kompijuterske igre prilagođene sposobnostima učenika.pravopis: 1. pisanje odrične rječce ne uz glagole. polja. rijeka.dž i đ. dvotačka u nabrajanju. veliko i malo slovo.

bijel) .. ENGLESKI JEZIK Nivo Prva godina učenja Prvi stepen elementarnog znanja Teme • Lično predstavljanje • Porodica • Drugovi • Kuća / dom • Škola / vrtić Funkcije i vještine Učenici će znati: . *Opisivanje: Big / small. That's right..2.. *Uža porodica: mother.Lične -Pokazne (this. father.pozdravljati . itd. black * Mjesto: Here/ There.samo uvođenje naznake svakodnevne radnje Aktivnosti Učenici će što više slušati i: 1) neverbalno pokazati razumijevanje gestikuliranjem. read) Prilozi (here. predmete .osnovne boje (crven.. Good morning.jednina i množina (najčešći primjeri) Vokabular Samo osnovni vokabular: *Pozdravljanje: Hello.. lijepljenjem slika ili ilustracija. desk Zamjenice . that) -Upitne (who.. bojenjem. what) Glagoli -to be. popunjavanjem praznina riječima (pojedinačno ili horski). brother *Škola: teacher. blackboard. pokazivanjem.Present Simple (samo potvrdni oblik. Yes/ No. crn. *Predstavljanje: I am. crtanjem. zamjenjivanjem ilustracija ponuđenim riječima.My name is. redanjem (slika.. predmeta) 2) verbalno ponavljanjem . there) 79 . to have / have got . red. 2) verbalno davanjem kratkih odgovora.2. Gramatika Učenici će koristiti: Imenice .This is. Hi. Reagiranje na napisane riječi ili kratke rečenice: 1) neverbalno prepoznavanjem riječi i pokazivanjem. glagoli play.predstaviti se .brojati (1-10) .sister. davanjem kratkih odgovora Yes/No..pokazati osobe.

te po vlastitom nahođenju i prema tipu djece u grupi odabrati i prilagoditi pojedine dijelove. smjenjivanje sadržaja i metoda. pa uključivati relaksaciju. što se vrlo dobro uklapa u osnovne principe nastave stranog jezika. MUZIKU najveći dio vremena. *primjenjivati individualni i individualizirani pristup učenicima. *koristiti IGRE. pa od nastavnika stranog jezika zahtjeva: *senzibilitet prema općoj situaciji djece. *voditi brigu o zamoru ove djece i rasponu pažnje. PJESMICE. *sadržaj i materijale vezati za konkretne situacije. *veoma poželjnu obuku koju pruži specijalizirani tim stručnjaka kako bi pristup bio primjeren i usklađen sa radom ostalih nastavnika.NAPOMENE Rad sa djecom u ustanovama za djecu sa posebnim potrebama je veoma delikatan i zahtjevan. * ponavljati upute i izgovorene modele koliko god puta je potrebno. *bodriti i podsticati svako dijete pohvalama i toplinom odnosa. 80 . *pogledati metodološka uputstva i zahtijeve programa redovne devetogodišnje osnovne škole.

truhljenje. Čarobno putovanje geografskom kartom .te da upoznaju prirodne resurse kao osnov za razvoj privrede i uvjete za život i rad ljudi kao i da upoznaju prošlost i sadašnjost BiH. zaštitia rijeka i jezera.koristiti što više prirodnih predmeta i polaziti od neposredno doživljenih promjena u prirodi ili koristiti modele. POSTUPCI I DIDAKTIČKI MATERIJAL Obezbijedtiti kratke ekskurzije i dosta očiglednog materijala.opad anje lišća.3. Jadransko more).Vrbas. dijafilmova. OČEKIVANI REZULTATI -EVALUACIJAUčenik treba da usvoji znanje o prirodi i društvenim karakteristikama BiH.filmovi.pretvaranje energije vode u druge oblike. jezera-prirodna i vještačka.sastav zraka atmosfere.svojstva i rasprostranjenost(kretanje-gibanje zraka. Samostalno da posmatra i uočava bitno i donosi zaključke za shvatanje uzročnoposljedičnih vezanosti prirodnih pojava. slika. Korištenje kompsa.prirodne pojave i procesi.2.kao i da se postigne njihovo aktivno uključivanje u tu sredinu. Ekskurzija (najbliža planina.gibanje. reljefa. Obavezno radaiti na razvoju percipiranja i govora djeteta.oštro.eksperiment.provoditi vježbe opipa (glatko.tvrdo.izrada modela ili predmeta.industrijske vode).dijafilmovi.tri agregatna stanja vode.Vode BiH (rijeke u BiH: Sava.odnos žive i nežive prirode.sirove). 81 . Vježbe sa slijepom kartom BiH.disanje.kruženje vode u prirodi.preparate(suhe. Drina. . 2. Učenik treba savladati sadržaje vezane za ulogu čovjeka u mijenjanju žive i nežive prirode i njenog iskorištavanja.gorenje. planina.značaj čistog zraka). vode.Priroda.Sunce-izvor svjetlosti i topline.klima BiH). Neretva.čitanje prikladnih tekstova.važnost vode za živa bića.) uz obavezno imenovanje kvaliteta prirodnih elemenata koje proučavamo. Bosna. PODSTICAJ. poljoprivrede i turizma.hladno.klijanje i rastenje. MOJA OKOLINA SADRŽAJI 1.hrapavo.grafoskop i kompjuterska prezentacija. moć prirodnih potencijala Za razvoj privrede.samostalno izvršavanje praktičnih zadataka i dr.mehko i td.prirodne pojave i procesi (neživa i živa priroda.rijeka i ravnica u mjestu) Učenik treba da stekne osnovno znanje o prirodno-geografskim odlikama. jezera i mora u BiH Poznavanje prirodnog bogatstva cijele BiH.Voda (svojstva vode. Priroda priča o bogatstvu naše planete zemlje . -Zrak/vazduh.kretanje.

Čovjek-to sam ja Ishrana (značaj zdrave ishrane.voćarstvo. Kod učenika treba razviti ekološku kulturu i ljubav prema prirodi. stočarstvo) Ekskurzije u hidroelektrane i termoelektrane. u industrijski pogon.Ravnice BiH ( Posavina i Semberija) 3. značaj za privredu. ljudi i vrijeme nekad i sad. štampu. odmor i rekreacija kao higijenske potrebe) 5. sticanje znanja o različitim oblicima energije i primjena u stvaranju boljih uvjeta za kvalitet življenja.posjeta uzornom odmaralištu za djecu. Učenik treba usvojiti znanje o zdravoj ishrani radi očuvanja zdravlja i opasnostima o nezdravom načinu života i značaju higijene i navika za očuvanje zdravlja.Koristiti TV.Znanjem i radom razvijamo pivredu naše domovine Stanje i mogućnosti razvoja privrede u BiH (hidroelektrane.Planine BiH . 4. rudarstvo. industrija i saobraćaj) Šumarstvo-grana privrede Turizam (planinski. Slike sa poučnim porukama. povrede.tematski panoi. termoelektrane.Društveno geografske odlike.posmatranje saobraćaja i međukantonalnih entiteta i veza.ishrana i zarazne bolesti.prošlost. Posjeta Zemaljskom muzeju Sarajeva i Muzeju Sarajeva sa etnografskim karakteristikama nekog BiH kraja. seoski.proslava i obilježavanje značajnih datuma iz bliže prošlosti. sadašnjost i budućnost . Koristiti aktuelna događanja kao npr. njega bolesnika. knjige. Posjeta stočarskoj farmi i poljoprivrednom dobru. 82 .. primorski i zdravstveni) Poljoprivreda (ratarstvo. BiH. vinogradarstvo.kraći filmovi.

• Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore učenika i njegov rad.Zbrajanje i znati odabrati oduzimanje u skupu izravnog sljedbenika i brojeva do 20 predhodnika datog broja. • Aktivno sudjeluje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja. • Zbrajanje i • Koristiti mamtematički jezik i simbole • Razviti sposobnost komuniciranja. STAVOVI. BROJEVI • Prepoznati I koristiti znake <.1. • Izračunavanje • Znati pismeno i zbrojeva od tri pribrojnika usmeno zbrajati i oduzimati do 20. manjoj ili većoj skupini. pomoću odizimanja i 13+4. pronalaženje najkraćeg puta…).2. razred). bacanje kockica. časopisima i svakodnevnom životu…). skupina. (ponavljanje i prepoznati deseticu produbljivanje znanja). • Upotreba zagrada u zbrajanju i • Znati da su oduzimanju. pronalaženje rednih i rimskih brojeva u novinama. • U matematičkim igrama primjenjivati stečeno znanje (igre koncem. 1. zbrajanje i oduzimanje suprotne računske • Zbrajanje brojeva i radnje. PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA • Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništva kao factor koji utiče na formiranje pozitivnih crta osobenosti. 10+10) Koristiti svojstva radnje zbrajanja (komutativnost i asocijativnost). • Zbrajanje i predstavljati prirodne oduzimanje brojeva u brojeve na brojevnom prvoj desetici pravcu. 17 – 4. tombola. kao skup od 10 jedinica. samostalno i sa učenicima. zapisivanje rimskih brojeva pomoću žigica. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • Planira nastavne sadržaje. 14 – 4. • Prikuplja didaktički material za rad. • Razviti sposobnost da pogrešku shvaća kao poticaj za nove pokušaje. tako i rad u većim i manjim grupama. masu. oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici • Provjeriti zbrajanje poput: 10+4. • Podstiče kako samostalan rad učenika. • U bližem i širem okružju 83 . mjerenja. obratno. • Razvoj svijesti o potrebi računanja. • Razvoj smisla za rad u paru. procjenjivanja i predviđanja i značenju tih radnji u svakodnevnom životu. Vrednovanje svojih i tuđih mišljenja. Procijeniti dužinu. • Razvoj pozitivnok mišljenja u ponašanju i sklonosti k otkrivanju i istraživanju. =. • Priprema zadataka i zaduženja za svakog učenika u skupini. igra parnih i neparnih brojeva. razmjene obavijesti i iskustava. • Tematski povezuje matemetičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. vunom. >. • Sudjeluje u svim etapama rada na satu. igre sa kartama. • Razviti sposobnost uporabe jednostavnog matetamatičkog pribora. VRIJEDNOSTI. vrijednost i vrijeme.4. MATEMATIKA SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI 1. • Režira matematičke igre koristeći zbrajanje i oduzimanje kroz društvene igre (Čovječe ne ljuti se. • Kritički vrednovati vlastita postignuća i uspoređivati ih s rezultatima drugih (par.

4 (ponavljanje i produbljivanje). • Sastavljati jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. umanjitelj jednak umanjeniku. 84 . • Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima. • Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. • Izračunati vrijednost izraza s i bez zagrada. • Pomoću različitih materijala izrađivati oblike i površine. V i X kao oznake pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do 20. • Pravilo zamjene mjesta pribrojnika. • Svojstva zbroja: nula kao pribrojnik. • Veza između zbrajanja i oduzimanja. • Riješiti jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješenje brojnog izraza. • Koristiti jednostavne grafikone. • Čitati i pisati brojeve do 20. na tržnicu itd. • Zbrajanje kada su pribrojci iz prve desetice. a zbroj iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. • I slovo nekad uzimamo da je broj. • Odrediti nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. • Koristiti svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. • Uočiti kako se mijenja zbroj i razlika u ovisnosti o promjeni komponenti. • Nepoznati broj. plošine i oblike. Rimski brojevi od I do XX. pronalaziti crte. • Nizati prirodne brojeve do 20. tačke. znati oznake I.).oduzimanje oblika : 6+4=10. 10 .

• Uočavanje likova oblika trokuta. Jedinica za masu (1kg. kut. grama). • Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila. kut crtanje i polupravac. Geometrija • Opažaju i imenuju Ravne i zakrivljene ravne i zakrivljene plohe (površine). duž. pravokutnik. može • Mjerenje imenovati sprave mase. dan. 1 KM • Jedinice za usitniti po 10KF ili vrijeme (tjedan.2. kvadrata. znati je oznaka za pretvarati veće dekagram. 1 dm). površine i klasificiraju likovi i crte ih. pojmove: pravac.• Prepoznati i imenovati dotad • Mjerenje naučene jedinice za dužine. • Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova. 1. • Razvijaju pozitivne stavove. vrijeme. 1. tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i radnje sa njima. • Poznaju i imenuju • Pravac. 1 dag) (dag kojima se obavljaju njerenja. ponašanja za rad i igru. nap o 10dm. 1dag 10 jedinice u manje (1l. Jedinica za dužinu. polupravac. dužinu (1m. 20KF…).3. 85 . Mjerenja i mjere • Voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. pravokutnika i kruga u okružju. KF). • Procjenjuju vjerojatni ishod u igrama na sreću. • Sudjeluju u sastavljanju i • Koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih. sat. obilježavanje. krug. duž. obujam i novac. • Sposobnost uočavanja razlika između paralelnih i okomitih pravaca. • Znati • Jedinica za rješavati jednostavne novac (KM. minuta). 1m razdijeliti tekućinu (1l. 1 dl). kvadrat. masu. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi. razliti u posudice od • Jedinice za 10 dl. kružnica. • Sadržaj Nastavnog programa utvrđuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagođava zahtjeve postavljene Programom kako bi bio uspješno ostvaren. • Crtanje paralelnih i • Konstruiraju okomitih pravaca. • Vrednuju osobine i stavove drugih.

• Uspoređivanje duži. • Razlikuju kružnicu i krug. Podudarne duži. uporabljujući što više primjera i očitih sredstava iz okružja. • Konstruiraju duž i matematički ih označavaju. kruga. uspoređivanje i procjenjivanje objašnjavju djeci. • Izvode precizna mjerenja geometrijskim priborom. • Prepoznaje znak “X” (puta) kao oznaku za množenje i znak “:” kao oznaku za dijeljenje. definiraju. • Samostalno uočavaju. • Množitelj. • Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja ishoda: 86 . • Crtaju pravac i polupravac. zapisuju i predstavljaju ishode. • Dijele na jednake dijelove. • Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. • Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa. • Usvojili su tablicu množenja i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života. • Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stupanj razvoja djeteta. trokut. • Sposobnost razlikovanja značenja termina “jednakost” i “jednadžba”. razlikuju crte i konstruiraju ih. Oduzimanje duži. • Upotrebljaju množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama. kružnice. • Vrednuje ishode cjelokupnog rada. • Prilagođava nastavu svakom učeniku pojedinačno.4. kao i “nejednakost”. • Poduzimaju • Mjerenje. • Predviđaju. • Zna množiti i dijeliti u skupu brojeva do 20. • Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i opažanja. • Prepoznaje značenje termina “dvostruko više (dvostruki broj)” i polovina broja. kružnicu. • Znak “X” (puta). kvadrata. • Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili. procjenjuju i uspoređuju ishode mjerenja. pravokutnika. 1. • Zbrajanje duži. • Uključuje matematiku u druga nastavna područja. množenik (množenje broja i množenje brojem) i umnožak. • Crtanje likova oblika trokuta. Množenje i dijeljenje do 20 • Množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika.

• Činitelji ili faktori. • Tablica množenja broja 2. • Veza množenja i dijeljenja dijeljenja broja 2 do automatizma. 87 . • Mjere uporabljujući mjerne jedinice. • Tablica dijeljenja broja 2. mjerenja i predviđaju ishod. tačno izražavaju ishode mjerenja • Predviđaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadatka u kojima se koriste mjerene jedinice. • Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. • koriste mjerne instrumente. • Rješavaju jednostavne jednadžbe i nejednadžbe. s i bez upotrebe zagrade. • Mjere uz primjenu dogovorenih jedinica i sprava.

Proljetna pjesma (Staniša Korunović .najkvalitetniju izvedbu nagrađuje pljeskom .sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti.da li učenik uživa u ritmičkim ili muzičkim instrumentima .eksperimentisanj-em kao pojedinac i komuniciranje unutar timskog rada . sporo.Kad si sretan .o postavljanju glasa i tačna intonacija . verbalizacija . ninala te majka ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJE 88 .2. priredbe) .Na kiši (S.poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih . Korunović) .na koje oblasti se treba fokusirati kod učenika.kakva je njegova motorika .) .prezentiranja interpretacije muzičke memorije Razvijanje pozitiv-nih vrijednosti i mišljenja .5.Nini nini moj sine jedini Uspavanke .Zeko i potočić (Branko M. ozbiljan.Kišobran za dvoje (Đelo Jusić) .Kad ja pođoh na Bentbašu (narodna) .Igralica .prema sebi kao pjevaču .razvijanje ljubavi prema muzičkoj baštini BiH . Hercigonja) Brojalice .o značenju i potrebi muzike u životu .prepoznati instrument .Da li je sviranje na instrumentima potrebno vježbati kako bi muziciranje bilo skladno . MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja .Nina sine.Procjena se vrši na osnovu testa ritmičkih struktura . glasno. socijalizacija. tiho i dr.partitura u slikama Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine .Bumbari i pčele (S. koncerti.Eglen beglen .razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici PROCJENA . motorika. npr.kako reagira na instrumente (brzo.primjenjivati pravila muzičke igre .kako izgleda učenikov spektar emocija (sretan.izvođenje ritma brojalice . uzbuđen) . tužan. Rajčić) .odgovornost za kvalitet muziciranja SADRŽAJ Izbor Pjesmice .) OČEKIVANI REZULTATI UČENJA .Maestral (Josip Stamac) .Šaputanje (N.prema porodici kao horu .

Dočaravanje osjećaja kroz slušanje izvedbe .Divlji jahač (R.Improvizacija pokreta u ritmu i plesu . Schumann) . A. Beethoven) . Mozart) . Mozart) .Skupljaju slike instrumenata .Razgovara o osjećaju ugode i opuštanja .Magarac i pijanist iz karnevala životinja (C.SLUŠANJE MUZIKE .Ptičija tuga (L. vodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima .Pravljenje instrumenata od papira . PONAŠANJE .Saint Saens) .Literarno i likovno izražavanje doživljaja muzike .Priprema.Dopuna zidnog panoa novim slikama . STAVOVI.Čežnja za proljećem (W.Čarobna frula (W.Često traži ponovno slušanje djela AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA .Proljeće (I stav) iz četiri godišnja doba (Vivaldi) DJEČIJE STVARALAŠTVO .Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima 89 .V.Kroz kreativne načine ritmičkoga izražavanja jača samosvijest . A.Plesna dramatizacija VRIJEDNOSTI.

Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizuelnolikovnim sadržajima . ritam. crtačka tekstura.Razvijanje sposobnosti posmatranja.…/. TAČKA I LINIJA . manipulativnih. mrlja. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. istorije/historije.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa. prostiranje linija.Uočiti. površina. spremnost za saradnju i timski rad. ritma.. 90 . njihovih odnosa.Razvijanje kod učenika senzornih.. PPD.Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima.Nevizuelni poticaji: emocije. . . kontrasta. BiH kulturne baštine.Kombinovanje linije/crte sa plohom.2. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte.. tlocrt . prostori . izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje. LIKOVNA KULTURA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE MOTIVI I CJELINE / TEHNIKE OBLASTI 1. zaključivanja.6.Olovka. muzika …… .Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta.Iz djetetove okoline: ljudi. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. čula. pojave u prirodi.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta. značajni datumi. bajka. tuš i ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Odgojni i Obrazovni ciljevi socijalizirajući ciljevi . drugarstva. uočavanja. muzičke i tjelesne kulture. smjerova i analiza uočenog i istraženog . poslovica. smjer.Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. životinje. matematike..Razvijanje humanosti. angažovanost. jačanje i bogaćenje emocija .Iz narodnih običaja: praznici. . snalažljivosti. solidarnosti. objekti. kreativnog. biljke. .. etnografsko nasljeđe . . samostalnost.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. tačkom i mrljom . . pjesma. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima.Crtačke teksture . ritam. kontrast.

Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika /degradacija boja/.Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika. optičko miješanje boja. uređenje životnog prostora.Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ . uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast. izrada čestitki. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarno g kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog . njihova praktična primjena u odjevanju. štampanje . grafička boja. fundamentalni elemenat grafike . slikarska tekstura orijentacija u vremenu i prostoru . tonsko i kolorističko slikanje.Slikarske teksture 3. tempera.Mehaničko i optičko miješanje boja .Uočiti. emocija i sl. komplementarn kontrast. velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. lavirani tuš.Uočiti. razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. razređivanje boje.Akvarel. razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose. fleomasteri u boji /za manje formate radova/ .Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje.Višebojna papir grafika ..Crta i ploha. PLOHA . ukrasnih predmeta. kvalitet boje.Izrada složenije šablone za grafički otisak ..Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja. rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/.drvce. flomasteri /crni ili tamni/ 2. nakita.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/. gvaš. . pjesme.Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja . tempera . kroz likovni izraz 91 . BOJA . šablon /matrica za preslikavanje/. pojava u prirodi. događaja. matrica. tuš i kist. . pastel. grafičar.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu . .. grafički otisak. kolaž. priče.Tonsko i kolorističko slikanje .

Zaštitni znakovi 5.Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost . papirna . drveni prostora je otpadni materijal rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija . spotove i zaštitne znakove. film. mekani prostoru/ lim.Ploha u prostoru ..Glina. POVRŠINA . sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog . osnovnih maski.Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. prostorni crtež. razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije. TV-a. /simetrije.Plastične teksture .Kadrovi u nizu . glinamol. kompozicionih lutki. scene i scenske maske. filma.Puna plastika i reljef . MASA I PROSTOR . kadar.Boja na filmu .Crno bijeli film . papir.. maska. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma. fotografije. čestitki. bosančica. plastelin.Koncentrisana pažanja na . simetrija i asimetrija.4. asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. TV-slici .Vizuelno opažanje kadra na fotografiji. kompozicija oblika i prostora. kaligrafija.Scena i scenografija i scenska maska – oblikovanje i razumijevanje .Karakter oblika i ambalaža.Uloga i značaj vizuelnih medija. scenografija. /teksture u karton. odnosa opreme knjige.Spot i njegovo značenje .Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije. reklama asimetrije/ u /pismo kao okolini i na elemenat umjetničkim vizuelnih djelima i poruka/ tehnike predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež .Realizacija u istraživanje i materijalu po uočavanje izboru: proporcija oblika izrada scenskih i prostora elemenata.Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn.Registrovati. video. stripu./ . reljef 92 . značaj boje u medijima . zaštitni znak. žica. trodimenzionalna tekstura. strip . scena. puna plastika.

zaštitni znak. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti.da usvoje pojam šablon /matrica/.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/. kolažu. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava.da kreativno izvedu masku. grafički otisak.OČEKIVANI REZULTATI Da učenici usvoje pojmove. .SLIKANJE . film. . pastelu.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . tuša i kista. video.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . da savladaju tehniku lavranog tuša.CRTANJE .da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. Za oblikovanje na plohi kroz područja: .da prepoznaju ritam kao princip komponovanja.da usvoje pojmove. smjerovi prostiranja linije. kadar DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. tušai drvceta.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/. . za oblast slikarstva: .da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu. štampanje . olovke. masa i prostor: . a šta reljef . realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. strip.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. školi/.da znaju da je površina . prospekt….da shvate šta je proporcija.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ .da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ . flomasterima u boji.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ .. . po prostiranju.da znaju šta je simetrija i asimetrija. osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu. gvašu.da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru. da kreiraju kadar stripa.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/./ . Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. grafičar.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: 93 . . . OBLIKOVANJE NA PLOHI . akvarelu. . .da dalje usavršavaju tehniku korištenja. temperi. .

PLOHA 4. TAČKA I LINIJA 2. BOJA 3. čula. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.nevizuelni poticaji.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . pjesmica. glazbene kulture. tjelesne i zdravstvene kulture . Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . novih medija i okruženja.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. niti bilo koju tehniku. škola. značajni datumi.. praznici. maternjeg jezika /priča. objekti. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. crtačka tekstura. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : odnos linija/crta. ritam. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. POVRŠINA Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.. biljke…. nauke i društva. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. matematike. poslovica. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. muzika. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. i interakciju umjetnosti.. mrlja. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Nevizuelne motive 3. površina. pojave u prirodi. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. emocije /osjećanja/. .likovni i kompozicioni elementi. porodica. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. basna. smjer..iz narodnih običaja /tradicije/. bajka.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . prostori. 1. etnografsko nasljeđe . MASA I PROSTOR 5. mjesto stanovanja. razreda. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. tlocrt 94 . Vizuelne motive 2.iz neposrednog okruženja djeteta. moje okoline.

kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. stečenog znanja i usvojenih navka. 1. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. svoje strahove i oduševljenja. predmeta i pojava. reljef VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. 95 . trodimenzionalna tekstura. upornosti i iskustva. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. svoje viđenje svijeta. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. video. simetrija i asimetrija. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. odnos prema estetskom. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. komplementarni kontrast. Nema loših dječijih radova. estetskog 2. scena. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. puna plastika. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. scenografija. optičko miješanje boja. prostorni crtež.SLIKANJE: intenzitet boje. strip OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. razređivanje boje. kompozicija oblika i prostora. akvalitet boje. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. film. zaštitni znak. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. šablon /matrica za preslikavanje/. grafičar. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. psihološkog 3. kadar. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. pedagoškog. grafički otisak. maska. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Dakle. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. aktivnost na časovima likovne kulture. tonsko i kolorističko slikanje. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija.

o razvijanju kontrole pokreta. vježbe oblikovanja. alkohola i narkotika. Hodanje uz pjesmu i muziku. krugovi. kao i stvaranje higijenskih navika kod učenika. vježbe na spravama (niska greda. lopte i kratke vijače).7. vježbe u parovima. brzo trčanje na 30-50 metara. skokovi preko niskih prirodnih Ciljevi Sticane znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja. krugovi. vježbe pravilnog držanja tijela. vijače. Rješavanje zadataka u fazi leta. Upotrebljavati rekvizite kao što su: lopte. osnovne tehnike brzog trčanja i start iz različitih položaja. vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka.2. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Sadržaj Osnovna znanja. o promjenama u dječijem razvoju Općepripremni sadržaji Gimnastičke vježbe kao osnovni sadržaj pripremnog dijela svakog sata. o važnosti održavanja osobne higijene. vježbe sa raznim estetskim sadržajima Hodanje i trčanje Hodanje i trčanje naprijed i nazad. načini samoregulacije i samokontrole Upoznati učenike o osnovama zdrvog života. metode očvršćivanja. švedska klupa). palice. Trčanje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom. pravilnom disanju. Tu ulaze vježbe postrojavanja i prestrojavanja. palice. niska greda. o značaju tjelesnog odgoja. Didaktički materijal i sredstva Poticati učenika na pravilno izvođenje vježbi. vježbe sa spravama (loptice. švedska klupa… Poticati učenika na pravilno trčanje uz usmjeravanje pažnje učenika na pravilno disanje Koristiti muziku i pjesmu Razvijanje jačine odraza i sposobnosti izvođenja 96 . o štetnosti pušenja.

medicinka). čunjeva i drugih rekvizita. švedski sanduk. razvijanje snage nogu i ravnoteže tijela Koristiti niske prepreke i odskočnu dasku Razvoj snage i spretnosti ruku Penjanje. vijače. modernu Koristiti loptice i druge pogodne predmete Razvoj snage i spretnosti tijela. iz hoda i zaleta skoka sa obje noge Razvijanje tehnike skoka. medicinke 97 .) i silaženje sa istih. vučenje i nadvlačenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad. u dalj i u vis iz mjesta.provlačenje i puzanje ispod različitih predmeta (grede. vijača. uz kosinu.prepreka. iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vježbe ritmičkog kretanja uz upotrebu lopte. hodanja i trčanja Vučenje. realizacija zadanog ritma. potiskivanje i nadvlačenje Vučenje premeta po tlu. kombiniranje penjanja. palica. kolut naprijed sa zaletom. vijače… Jačanje tijela u cjelini Koristiti lopte. vijače. naskoci i saskoci u upor. puzanje i provlačenje Penjanje na različite predmete (švedska klupa. Višenje i upiranje Njihanje. zavjes za oba potkoljena. borba u parovima za predmete (lopta. švedske klupe). plesna struktura i plesni koraci Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti održavanja ravnoteže Jačanje tijela u cjelini Razvoj osjećaja za ritam i estetskih vrijednosti Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzičke kulture. vježbe napetosti i opuštanja. razvoj koordinacije ekstremiteta Koristiti predmete kao što su švedska klupa. pojedinačno i grupno potiskivanje. puzanja. hvatanje i gađanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj. palice. provlačenja. klim i ljuljanje u visu. povezivanje više kolutova nazad. skokovi pomoću odskočne daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje. grede. razapete vijače. švedski sanduk.

vježbe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi. razvoj takmičarskog duha Razvijanje sposobnosti održavanja ravnoteže. vježbe brzine i frekvencije pokreta. padanje i ustajanje iz pada Razvoj pozitivnog stava prema sportu. Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu. igre u vodi Skijanje Nošenje i stavljanje skija. Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospješuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i štapove kao i ostalu skijašku opremu 98 . štafetne i timske igre. kretanje sa i bez štapova.Igre Elementarne. uvježbavanje elemenata tehnike rukometa. penjanje i spuštanje niz blagu padinu. štap …. jačanje i pravilan razvoj tijela u cjelini. razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi. jačanje tijela u cjelini muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvođenje igara Koristiti loptu. razvoj socijalizacije djeteta. pravolno disanje. plutanja klizanja po površini vode. vježbe koordinacije. sticanje osnovnih znanja o sportovima. između dvije i četiri vatre. košarke i nogometa Posebni sadržaji Vježbe ravnoteže. jačanje zdravlja djeteta.ronjenje.

99 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful