Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole

JULI, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Sadržaj
Nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole
1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ………………….……... 4 1.2. Prvi strani jezik (engleski, njemački) ....................................................... 16 1.2.1. Engleski ......................................................................................... 16 1.2.2. Njemački ....................................................................................... 21 1.2.3. Francuski ....................................................................................... 24 1.2.4. Arapski .......................................................................................... 28 1.3. Moja okolina ............................................................................................. 32 1.4. Matematika ............................................................................................... 40 1.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 49 1.6. Likovna kultura ........................................................................................ 57 1.7. Tjelesni i zdravstveni odgoj ................................................................. 64 2. Program za učenike sa poteškoćama u učenju i razvoju 2.0. Uvod ......................................................................................................... 71 2.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ....................................... 75 2.2. Engleski jezik ........................................................................................... 79 2.3. Moja okolina ............................................................................................. 81 2.4. Matematika ............................................................................................... 83 2.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 88 2.6. Likovna kultura ........................................................................................ 90 2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura .................................................................. 96

NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1.

Bosanski / Hrvatski/ Srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička /Glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Vjeronauka/Vjeronauk Odjeljenjska zajednica

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI 4

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI 140

2. 3. 4. 5. 6. 7.

3 2 4 2 2 2 19 1 1

105 70 140 70 70 70 665 35 35

UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA :

21

735

naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada.1. Ali sve je podređeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. brzinei izražajnosti ) Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog 30 INTERPRETACI JA KNJIŽEVNOG TEKSTA 3 Čitanačka štiva 35 Interpretacija proznih i poetskih tekstova . BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST (4 sata sedmično -140 sati godišnje) ČITANJE I PISANJE Posebni sati čitanja Usavršavanje tehnike (pravilnosti. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književno-teorijskih pojmova Vježbe usmjerene na usavršavanje pisanja latiničnim pismom . potcrtavanje značaja znanja i knjige u odgoju i samoodgoju 50 Rječnik JEZIK 35 KULTURA IZRAŽAVANJA 5 Gramatika 20 Pravogovor i pravopis 10 Mješoviti Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 1+1 Narativni oblici Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana 2+1+1 Pričanje na osnovu datog početka (slike. 4 . Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa između prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za dalji rad.preciznost u saopštavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi 2 Usvajanje pisanih slova ćirilice - - usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukture riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 25 Lektira 15 Osamostaljivanje u čitanju.1.tehnika pisanja .teksta) 1+1+1 Pričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Deskriptivni Opisivanje poznatog predmeta 1+1+1 Opis lika 1+1+1 Informativni Pisanje izvještaja 1+1 20 MEDIJSKA KULTURA 5 • Dokumentarni film 1 Crno-bijeli i film u boji 1 Nijemi i zvučni film 1 Radio-emisije 1 Dječiji listovi 1 Broj nastavnih sati uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviđenih programskih sadržaja. oblika nastavnog rada. nastavnih sredstava sredstava.

Č I T A NJ E I P I S A NJ E

Standardi očekivanih postignuća
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci
Pojačavanje spoznaje o značaju čitanja; Vježbanje u koncentraciji na sadržaj; Čitanje kao učenje kako da se čita; Svijest o zadatku (šta se traži od mene? Gdje to mogu naći u udžbeniku? Šta mi je još potrebno? Koji izvori informacija postoje? Razvijanje sposobnosti čitanja radi sticanja informacija Razvijanje sposobnosti kritičkog čitanja Osposobljavanje za čitanje u sebi i brzo uočavanje ključnih riječi Osposobljavanje za samostalno čitanje i razumijevanje pročitnog Priprema za vrijednosnu analizu i rrednovanje umjetničkih i životnih poruka Osposobljavanje za čitanje pjesme, memorisanje sadržaja i recitovanje

Programski sadržaji
Č i t a nj e proznog teksta štampaog /tiskanog latiničnim pismom

Minimum (zadovoljavava)

Prosječno (dobar)

Iznad prosjeka (visok standard)

Čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom (glasno i u sebi , razumijevanje pročitanog

Pravilno i tečno čitanje s razumijevanjem smisla pročitanog reproduktivna i svaralačka razima Izražajno čitanje naglas i u sebi, prepoznavanje pjesničkih slika, ritma, rime Recitovanje

Čitanje naglas Čitanje usebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje

Čitanje i recitovanje po samoizboru

Izražajno čitanje i stvaralačko izražavanje (mogućnost kritičke ocjene,unošenja izmjena)

Čitanje i recitovanje lirske pjesme

Ilustriranje doživljaja pjesme Poznavanje slova ćiriličnog pisma, pravilno čitanje riječi i rečenica razumijevanje pročitanog

Razumijevanje sadržajnih, kompozicijskih aspekata pažljivo strukturiranje pisanog rada Tečno čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom

Čitanje sadržaja štampanog ćiriličnim pismom, razumijevanje i reprodukcija.

Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom

Pravilno čitanje , razumijevanje i reprodukcija pročitanog.

5

P i s a nj e Usavršavanje pisanja Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima Pisanje o sadržajima mašte Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat,diktat s predusretanjem pogrešaka,izborni diktat,stvaralački diktati,kontrolni diktat) Usvajanje pisanih slova ćiriličnog pisma
(pravilno pisanje i povezivanje slova u strukture riječi, razumijevanje napisanog) Usavršavanje tehnike pisanja latiničnim pismom , dalji rad na estetskoj strani rukopisa Razvijanje svijesti o značaju kulture pismenog izražavanja. raspored teksta, ortografski zahtjevi, usklađenost sadržaja mišljenja i napisanog sadržaja) Poznavanje pisanih slova latinice i mogućnost pravilnog pisanja riječi, rečenica, kraćih tekstova Pisanje po diktatu riječi,rečenica, kratkog teksta Poznavanje pisanih slova ćirilice,mogućnost povezivanja slova u strukture riječi Prepisivanje riječi Pisanje riječi po diktatu Potpuno snalaženje u pisanju slovima latinice (pravilan i estetski izgrađen rukopis) Pisanje riječi, rečenica, sastava Usvojena pisana slova ćirilice, Pravilno pisanje svih slova , njihovo pravilno povezivanje u strukturama riječi Razumijevanje napisanog Mogućnost prepisivanja rečenica šampanih ćiriličnim pismom pisanim slovima ćirilice Izgrađen rukopis i pisanje dovedeno do nivoa automatizma (u latiničnom pismu)

Osposobljavanje za analizu napisanog, uočavanje nedostataka, evidentiranje vlastitih grešaka, procjena nivoa postignuća

Razumije sadržajne, kompozicijske aspekte, pažljivo strukturira pisani rad

Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje Prepisivanje riječi ,rečenica, kraćeg teksta

Razumijevanje značaja poznavanjajednog i drugog pisma i osposobljavanje za čitanje tekstova štampanih ćiriličnim pismom i mogućnost služenja pisanim slovima ćirilice u pismenim vježbama i komunikaciji.

Pisanje kraćih rečenica

Pisanje ćirilicom bez zastoja, čitko i lijepo

6

INTERPRETACJA KNJIŽEVNOG TEKSTA / 50 / Književni tekstovi
Književno-teorijski pojmovi
Tok događaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi-njihov izgled, postupci, osobine Uočavanje i upoređivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suoprotstavljeni) Uspostavljanje analogije: književni lik –likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Afirmacija moralnih vrijednosti:dobrote, plemenitosti, poštenja, discipliniranosti i osjećaja za mjeru, marljivosti)
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci

Ishodi druženja s književnim tekstom Zadovoljavajući Prosječni Iznad prosjeka
Pamćenje slijeda događaja Razumijevanje sadržaja na razini reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog događaja,glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja

Čitanačka štiva
Nasiha Kapidžić-Hadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Indijska narodna priča: Kako je postalo drago kamenje Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Šukrija Pandžo: Draga laž Alija Isaković Priča o Pink Panteru Advan Hozić: Kućni špijun Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan:

Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi, rečenice, teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne,kognitivne i socijalne komponente Izražavanje vlastitog stava o liku, pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima

Razumijevanje na razini uopštavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama

Potpuno samostalno čitanje, razumijevanje pročitanog, mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju. Izgrađen vlastiti odnos premma književnom tekstu .

Razumijevanje kao rezultat uviđanja uzroka i posljedice. formuliranje poruke

Proljeće je slikar
Maja Gjerek -Lovreković Zimska priča

7

pamćenje i mogućnost prezentacije Razumijevanje značaja znanja i uloge čitanja u učenju i odgoju i samoodgoju Vrijeme za priču. o čemu se govori u knjizi). izdavač. recitovanje pjesme Dočaravanje likova. Osposobljavanje učenika za samostalno čitanje.poruci Samostalan/nost u prezentaciji pročitane knjige. Čitanje radi sticanja i proširivanja znanja Radi upoznacvanja s knjigom (naslovna strana. Ljepotu će doživljavati svim čulima. raspoloženje u pjesmi. knjige. izmjena dugih i kratkih slogova) Rima.Zašto čitamo? Kako samostalno čitati ? Čitanje radi uživanja. Uočavaće slikovitost.vrijeme za pjesmu: Čitamo odabrane dijelove dragih štiva. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: Prvi snijeg Dalji rad na čitanju dramskog teksta(prirodno i bez patetike. pravilno čitanje Pravilno čitanje Pjesme.preuzi manje uloge lika. vježbanje ekspresivnosti i smisla za isticanje značajnih elemenata Izražajno predstavljanje teksta Ostvarivanje uloge u igrokazu kao vid govorne produkcije Obično. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj pisanje pjesme. autor. muzičkom djelu. likovima. Učenik je pročitao knjigu. broj stranica. vježba u predstavljanju teksta .glasovno podudaranje krajnjih slogova (dvosložna rima) Učenici će o s j e ć a t i . sastava Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Ritam –podizanje i spuštanje glasa u govoru i čitanju. Može odgovarati na postavljena Pitanja. likovnom izrazu. vrijednosne. reprodukcije i produkcije.atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitovanje. 8 . razumijevanje pojmova predviđenih programom Gluma. odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje sadršaja dijaloga. mislima i osjećanjima. Može sudjelovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju. spoznajne. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. Sudjelovaće u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. Rad na glasovnoj izražajnosti. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi.recitujemo pjesmu po samoizboru Učenici će moći samostalno pročitati tekstove predviđene za domaću lektiru.svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do uestetskog doživljaja i spajanja emotivne. izvođenja zaključak Lektira Ivica Vanja Rorić: Plavi vjetar Bisera Alikadić: Kraljica iz dvorišta Ahmed Hromadžić: Patuljak iz zaboravljene zemlje Karlo Kolodi: Pinokio Vrelo ljepote/Stihovi u lektiri/ (izbor iz bosanskohercegovačke poezije za djecu) Razumijevanje smisla čitanja.Dramski tekstovi: Željka Horvat – Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Čunčić-Bandov: Jesenska šumska šala Piščev govor i govor lika Didaskalije Pjesnička slika Pjesme Alija H. imaginativne komponente. razumijevanja. Mogućnost poređenja.

film u crno-bijeloj tehnici .a šta dokumentarni fim U istoriji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma -tehnički aspekti . memorisanje sadržaja.film u boji -Nijemi i zvučni film -Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. Pamćenja osnovnih informacija Samostalno čitanje Uočavanje relacije tehnika snimanjai punoće doživljaja Pažljivo praćenje. mogućnost reprodukcije Čita i komentira 9 .ME DIJSKA KULTURA Programski sadržaji Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi Očekivana postignuća Zadovoljavajući Prosječan Iznad prosjeka Uočavanje Povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma Posjedovanje razvijene kulture slušanja i izbora sadržaja Mogućnost kritičkog čitanja Mogućnost praćenja filmskog sadržaja u kontinuitetu i razumijevanje sadržaja filma Filmske vrste Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Šta je igrani . razumijevanje poruke Poređenje efekata Crno-bijelog i efekata filma u boji. emisija List kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu Percepcija i recepcija filmskog sadržaja Uočavanje karakteristika i značaja dokumentarnog filma Zauzimanje stava Praćenje i razumijevanje fimskog sadržaja. kulture i zabave primjerene djeci Radio. zvučnog u odnosu na nijemi fil Ogoj i obrazovanje praćenje radio-emisija) Sudjelovanje u programima školske radio-stanice Uočavanje razlike u tehnici snimanja Radio –emisije Dječiji listovi Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncenrtracije i slušanja.

Šime. Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Prosječna Iznad prosjeka Adekvatna upotreba riječi u različitim situacijama. služenje riječima iz književnih djela Razumijevanje značenja riječi. traženje informacije (u kupovini. Tačno artikuliranje potrebe.pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. sređivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Očekivana postignuća Zadovoljavajuća. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. gramatika.Koja su slova Između nas? Sređivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom.Koje je slovo do mene.? Mi smo slova D i H . Posjedovanje bogatog fonda riječi Rječnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja.njihova u govoru i pisanju Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzrom na uzrast i programske zahtjeve Posjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženje. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru. pravogovor i pravopis Programski Odgojno-obrazovni ciljevi i sadržaji zadaci Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi.J E Z I K: Rječnik. štap. aktivnosti Upotreba riječi na nov i originalan način Prilagođavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu 10 . situacije. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja). na putovanju.

knjiga. listova.. broj Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekat i predikat u rečenici glagol kao predikat Imenica kao subjekat Usavršavanje perceptivnih. izvođenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina.ulica. prisvojni... . teksta. dodaci ) Pravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuđih grešaka u pisanim radovima Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Veliko slovo u pisanju naziva : . intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni sistem (pozitivna svojstva i imenovanje. bulevara . uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja Pojmovi Azbuka Imenice-rod. Prosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup Prosta proširena rečenica Pravogovor i pravopis Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekat. drag. škrt darežljiv . sebičan. pridjevi u funkciji razlikovanje pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv.) Prosječna Azbuka Vrste riječi: I m e n i c e (rod i broj) Z birne i gradivne imenice Zamjenice (lične i prisvojne ) Pridjevi (opisni. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekat i predikat u rečenici.škola.analitič kih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. Razlikovanje primjera od (ne) primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije.Gramatika Ciljevi i zadaci Očekivana Zadovoljavajuća postignuća Iznad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. trgova. predikat. časopisa U pisanju imena pripadnika naroda Pisanje imena životinja subjekatski i predikatski skup Veliko slovo u primjerima koji su predviđeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima KULTURA IZRAŽAVANJA Pravilno rastavljanje riječi na kraju retka Riječ-slograstavljanje riječi 11 .

apstrahovanja i generalizacije (kognitivna razina ). teksta) Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja Posjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način Posjedovanje dara zapažanja i Raspolaganje rječnikom kojim Zapaženo može izraziti riječima. Poticanje individualnog. Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. ali i mogućnost uspostavljanja relacija: vidljivo i skriveno Pričanje na osnovu datog početka (slike. čujem) i o osjećanjima Osmišljeno i pravilno izražavanje u usmenoj i pisanoj Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Opis poznatog predmeta Opis lika iz najbliže okoline Deskriptivni Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju.Ishodi rada na usmenom i pismenom izražavanju Oblik izražavanja Vj e ž b a Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Osposobljavanje za samostalno čitanje teksta. Njegovanje govornog i pisanog jezika . pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. stvaralačkog nerva. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuđenih riječi. Izazivanje širokog spektra asocijacija. postupaka. mogućnost poređenja i zaključivanja 12 Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. mašte. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. mašte i kreativnosti u izražavanju Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijamaa. Upoređivanje opisa lika u književnom djelu . rečenicama.opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). tečnog izražavanja Narativni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa osmišljenost. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizovane priče Zapažanje važnih osobina. svrsishodnost. sinteze. Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama. prilagođavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Prosječni Iznad prosjeka Posjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formulisanje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize.

situacije Izvještaj ima sve potrebne elemente Pisanje pisma .Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto ? Osposobljavanje za uočavanje redosljeda događanja. aktivnosti sposobnost sistematičnog predstavljanja Informativni Prilagođavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u događaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja događaja.pismo obavijest Pisanje sa svrhom.način obraćanja. situaciji. stil. rukopis. originalnost u upotrebi riječi 13 . urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Pisanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Mješoviti .pismo zahvale Bogatstvo misli i asocijacija. izgled papira. važnih elemenata u događaju.oslovljavanje.

Ističite značaj osmišljenog. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati učenike čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. Tako treba i dalje raditi. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite učenike u svijet literature i razvijajte s a m o s t a l n o s t u druženju s knjigom. u pojmovnom smislu. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnov su za realizaciju svih programskih zahtjeva. obim. iskustvom bogatiji. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. a manje pamte pojmove. međusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. pravilnog. obrazlože izbor. Neka biraju pjesmu. To je nepresušan izvor riječi . posebno ne da nameće stavove i poruke. Sadržaji nastave gramatike.Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. da ilustrira. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. Učenici su misaono jači. misli. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. Neka u razgovoru. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju ponavljanja. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih sati. slikovitost i ritam. razumijevanju sadržaja. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. raspravi. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. ilustriraju. 14 .ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. Neka se pripreme za čitanje i recitovanje odabrane pjesme. prisustvo naracije ideskripcije. To je naznačeno u standardima postignuća. dominantan vrijednosni sistem. Dogovorite se s učenicima o nivoima postignuća. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. ritam i rima. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih sati. U interpretaciji lirske pjesme novi su. maštu. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. Važno je da učenik čita. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. neka više uživaju u ritmu. razumije. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. pisanju. izrazi pročitano na njemu svojstven način. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju.da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. odabrali učenici IVb itd.). Kreativnijim. a ne da bude na popisu “pročitanih”.da ostavi traga u doživljajnom smislu. Pjesma do pjesme. Isto možete uraditi i sa pričama. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. priče. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktnije su usmjereni na poboljšavanje nivoa opšte pismenosti. Dozvolite učenicima da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i potcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti učenika četvrtog razreda. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. nametljivo poučava.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu povećen je fond nastavnih sati. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu.pojmova i doživljaja. stvorite atmosferu u kojoj će učenici osjetiti zvučnost. izbor IV a razreda. Stavite na pano tekst pjesme. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. jasnog govora .

Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stupnjevima. Svi su ocjenjivači. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata :Nema univerzalne preporuke ni za navedene stupnjeve i za sve aspekte znanja i vještina. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. šta smatrate posebno važnim. 15 . tako i u ukupnom ljudkom saznanju. individualne i individualizirane linije razvojja.U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. Pojmovi se međusobno razlikuju po stupnju apstrakcije. tečno. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. Mogu pročitati tekst bez greške. izražajno. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. Neka svaki učenik postavi sam sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetioti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. kada. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne) primjera. I na kraju. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poređenja). teksta. dobra. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Uostalom. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. Ne zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog učenika i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća:zadovoljavajuća (minimalna) postignuća . Uvijek su u odnosu međuzavisnosti. Važno je da i učenike vježbate u samoocjenjivanju. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. Plan daljih aktivnosti podrazumijeva utvrđivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. drugi da čita monotono. Analiza je zajednička.5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva.

Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). primjereno uzrastu kroz igru.1. dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja podsticanje temeljitosti. PRVI STRANI JEZIK 1. Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). - Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenici će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje pozitivnog. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta).2. predviđenim funkcijama i vještinama). predanosti i preciznosti u učenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka čitanju pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. 16 . razigranog stava prema učenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti.2.1. Gramatika (gramatička područja za dati nivo). davati kratke pismene odgovore. Vokabular (koji odgovara datim temama. ENGLESKI JEZIK ( 3 sata sedmično – 105 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi Nastaviti na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika.

poređenje sa vlastitom kulturom i tradicijom. matematike (brojevi. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. za grupe i cijeli razred. razvija od početka radne navike. da se drži principa jednostavnosti. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama učenika. U četvrtom razredu učenici se ocjenjuju brojčano . razvija komunikacijske sposobnosti. • Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. da procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. kućni ljubimci). piše pismene pripreme za svaki čas. Napomena: na ovom nivou nema učenika koji ne zadovoljava predviđeni minimum. život i rad u školi. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvođenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta.DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. • Interdisciplinarni sadržaj Učenje stranog jezika je izuzetno povezano sa područjima drugih školskih predmeta. da primjenjuje direktni. tolerantnog stava prema različitostima. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. proširuje materijal prema datoj situaciji. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i 17 . koje imaju za cilj da pobude. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. da priprema materijal i opremu. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. njeguje poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. Trajanje časa ne postavljati kruto. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. bosanski jezik (opisivanje). razvijanje pozitivnog. kultura življenja (higijenske navike). osposobi učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. • Praćenje i vrednovanje treba da je kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. primjerenosti i postupnosti. slobodno oblikuje svoje časove. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. grupni i individualni pristup. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. konkretno i pozitivno. zadatke za učenike pojedinačno. cilj i način rada. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. sarađuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. udžbenicima i priručnicima. frontalni. da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. Ono treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. ali primjereno uslovima u kojima radi. vjeronauka (praznici). a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. sabiranje).

drama-playing. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. pantomima. 18 . Primjenjivati frontalni i individualni pristup. Role playing. i rad u parovima. maskiranje. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. vedrom i privlačnom okruženju. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. kao i rad u manjim i većim grupama. igre riječima. pjevanje horsko i pojedinačno.učenje jezika provoditi u razigranom. pogađanje. igranje po ulogama. pretending. igre pogađanja su neki oblici koji su se pokazali učinkoviti i koje treba primjenjivati. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi.

*Svakodnevni život: sleep. posters. redanjem ilustracija. ispunjavanje tabela. tablewear (spoon. redanje teksta prema smislu. upitni oblik).izražavanje sposobnosti (I can . scared. itd. itd. cry. bad. izvršavanje uputa i naređenja.identificiranje ljudi i predmeta . bathroom (toothpaste. podvlačenje. body. izvršavanje uputa i naređenja označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. dopunjavanje. raincoat). sister. eat. tired. dom godina • Moja učenja okolina engle(u gradu i skog selu) jezika • Svakodnevni život Prvi ste• Škola pen ele• Slobodno mentarvrijeme nog znanja Imenice: vlastite. father. cup. dog. her).brojanje (How many . butter. *Škola: school things. odrični. dovršavanje rečenica.trenutne aktivnosti . get up. opće. upitni oblik). • Lično razred predstavljanje Osnovna škola • Porodica • Kuća. upitni oblik).opisivanje ljudi i predmeta . friend) *Članovi uže i šire porodice (mother. hall. prisvojni pridjevi (my. river. bojenje. Present Continuous (potvrdni. itd. table. bridge. coffeetable. fine. *Prostorije u kući i namještaj (kitchen. Prijedlozi: za mjesto (in. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Vokabular Ponavljanje. push. pokazne (this. on. prisvojni genitive (John’s. jeans. have. uncle. school furniture. množina. nice. have got modalni glagol can (potvrdni.dani u sedmici . tired. gestikuliranje. oblikovanjem u plastelinu. povezivanje riječi u stupcima A i B. toothbrush). vrijeme (at.raspoloženja i stanja (ograničeno) . are there?) . that). fork. the).svakodnevne aktivnosti i radnje . yard. your. car. hill. shoes. clothes (pyjamas. aunt. naughty. his. Prilozi: za mjesto (here. give. hungry. put. post office. proširivanje. glass).loo/lavatory. grandmother. sad. food (bread. wood. sandwich. 2) verbalno: ponavljanje za izgovorenim. what) Pridjevi: Determinatori. odrični. scared. Proširivanje tema: 4. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: *Predstavljanje: ( name. now).• Engleski jezik-druga godina učenja Teme Funkcije i vještine pozdravljanje predstavljanje sebe i drugih . Gramatika Ponavljanje. povezivanjem ilustracija sa odgovarajućim tekstom. face. lake.boje predmeta . gluma. bus stop. povezivanje ilustracija sa tekstom. chair. horse. village. happy. bird. draw. plate. I can't) ... crtanje. bedroom. school subjects.. bathroom. there). good. at). cinema. pig. book case. vrijeme (today. grandfather. talk. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Čitanje kratkih tekstova usebi ili naglas i reagiranje: 1) neverbalno: crtanjem. shop. Glagoli: Present Simple (potvrdni. park.lociranje ljudi i predmeta . traffic-lights. 2) verbalno: kratki odgovori na pitanja. označavanje tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji. ispunjavanje tabela. negativni. član (a/an. upitni pridjevi (what color). 2.upitne (who. cut out.. thirsty).) *Raspoloženje: happy.. redanje.izražavanje Nivo Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE 1) neverbalno: imitiranje. cow. after). 19 .čitanje vremena . in.izražavanje dopadanja . sittingroom. trees. pomoćni glagol be. ispunjavanje križaljki. opisni (sad. brother. Mary’s) Zamjenice: lične. take. pull. curtain) *Okolina u gradu i na selu (garden. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. cat. drink. itd. izrezivanjem. knife.

have breakfast. There are. učestvovati u razgovoru sa drugim učenicima i nastavnikom. recitirati. milk). npr.. Pisanje na ovom nivou nije prioritet. njeno prihvatanje i odbijanje orange juice. toothbrush. -ing) Antonime. turn on / off) b) PISANJE: prepisivanje kratkih tekstova.- posjedovanja (John's book. PRODUKCIJA a) GOVOR: ponavljanje riječi koje su izgovorene. postavljati zahtjeve. ispunjavanje tabela i križaljki. give-take. pa sve izvoditi ležerno i kroz igru. moliti. igrati uloge. upitnoj i zapovjednoj rečenici (There is a. pjevati i igrati jezičke igre. schoolfriend) Kolokacije.. my house) izražavanje molbe (Can I? May I?) ponuda. podvlačiti. redati riječi u smisaone rečenice. u vezi sa datim temama i gramatikom.. 20 . osnovni tip u potvrdnoj. odričnoj. u vezi sa datim temama (kitchen table. u vezi sa datim temama. watch TV. u vezi sa datim temama i gramatikom (bigsmall. davati upute i naredbe. look at this.. (– s. Brojevi: 20-100 Rečenice: red riječi. dovršavati rečenice. npr. odgovori na pitanja. sports.) Učenici će koristiti: Afikse. itd. ubacivati. pisanje pojedinih riječi po diktatu. push-pull) Složenice. toys.

naglasak. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. • • • • • • Govor Pisanje • • • Znanje o jeziku • 21 . pitanja.2. radoznalosti i kreativnosti U nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne težiti dostizanju nivoa A 1. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi.1. NJEMAČKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Osposobljavanje učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz neposrednog okruženja Podsticanje motivacije za učenjem njemačkog jezika Očekivani rezultati/ ishodi učenja • • učenik prepoznaje glasove. naglašava riječi.1 Evropskog okvira za strane jezike. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. upozorenja.2. izjave. • • • Čitanje i razumijevanje Podsticanje mašte. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva.

životinje 7. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. Interkulturalne vještine Učenici će: .PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. piše pismene pripreme za svaki čas. jelo i piće 8. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. atmosfersko vrijeme 4. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. osposobi učenike da samostalno rade kako za vrijeme časa tako i kod kuće. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas koncipirajući ga kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebalo da traje duže od deset minuta . .upoznavati različite kulture i tradicije. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Likovna kultura. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . slobodno vrijeme DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE I u četvrtom razredu učenici jezik uče imitiranjem i ponavljanjem. sadržaje koje obrađuje približi učenicima dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. mjeseci. Božića 6.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. kao napr. dani u sedmici. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Moja okolina. 22 . Muzička kultura. Nove godine. proslava rođendana.horsko i pojedinačno. porodica i život u porodici 5. u nastavu integrira igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. godišnja doba 3. škola i učionica 2. Tjelesna i zdravstvena kultura. uoči sposobnosti svakog pojedinog učenika i pomogne mu da dostigne svoj maksimum. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika.

Musik hören.. Tee.Prisvojne zamjenice (mein...davnjem kraćih odgovora. die Tafel. lesen.: .iskazati želju vezano za poklon . Alles Gute zum Geburtstag! Jelo. npr. npr: crtanjem.. pjevati. . Sie ist schwarz.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno. npr.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. Saft. Mein Bruder ist . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno... pridruživanjem slike tekstu. Tante. Rođendanska zabava: Komm zu mir! Ich mache eine Party.. .pitati za vrijeme .Lične .tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) neverbalno.. der Malkasten Dani u sedmici..reći šta vole / žele jesti. die Bücher. Opa.dati osnovne informacije o svojim roditeljima.crtanjem.čestitati nekome rođendan.upitne: wann. .postavljati jednostavna pitanja.rekonstruirati riječi.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. : Škola: rechnen. warum Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .. godišnja doba: Montag.. Computerspiele.lice jednine i 2.. wie. . .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.. braći i sestrama -pozvati nekog na rođendansku proslavu . Basketball. .prepisivati pojedinačne riječi . ... am Sonntag. Ich esse gern Schokolade. Meine Straße heißt . Käse.. 23 .odgovarati na pitanja. Jahre alt. .. Meine Katze heißt .. der Pinsel.. piti . Božić. Milch. npr: .navesti školske aktivnosti .čitati rečenice i kraće tekstove .: . .reći svoj broj telefona.. . Brot.dopunjavanjem teksta . ihr.Njemački jezik – druga godina učenja Vještine Učenici će znati: . sein. PISANJE Učenici će: .nabrojati dane u sedmici. . .imperativ za 2. . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .. Ich wohne in . lice množine Brojeve: do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Učenici ce proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. Wasser.. Novu godinu.imenovati životinje Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. unser) . .brojati do 20 . Meine Telefonnummer ist . piće: essen. .imenovati članove porodice.igrati uloge. razvrstavanjem slika.za izražavanje želje oblik möchte .Ich wünsche mir einen Teddy..povezivanjem slike i slušanog teksta.u prezentu .imenovati predmete u svojoj školskoj torbi .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: .recitirati.razvrstavanjem slika. Slobodno vrijeme: Fußball.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . es schneit Porodica i život u porodici: Oma. turnen. Životinje: Ich habe eine Katze. dein..reći gdje stanuju. rečenice i kraće tekstove.. was. im Sommer es regnet. malen.reći kakvo je vrijeme . naabrojati mjesece i godišnja doba . . Gramatika Učenici će: koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch. Zamjenice: . Onkel. npr. . trinken. der Frühling.dopunjavati izostavljene riječi. . Dienstag.

porodici i prijateljima opisivaće u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivaće.1. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeće jednostavna uputstva. naglašavati riječi. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizovati sposobnosti) 24 . upozorenja.2. moja bliža okolina. porodica. škola. poštovaće ritam i intonaciju rečenice postavljaće jednostavna pitanja i davaće odgovore na njih učestvovaće u razgovoru po modelu davaće jednostavne informacije o sebi. napisane riječi i kraće rečenice čitaće naglas poznate riječi i rečenice uočiće glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opšta tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. dom. kratka objašnjenja nastavnika i reagiraće na odgovarajući • razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavaće slova.3. Očekivani rezultati / ishodi učenja • učenik će prepoznavati glasove. Podsticanje mašte. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Osposobljavanje učenika da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. izjave. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivaće pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisaće pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. Čitanje i razumijevanje • • • Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. radoznalosti i kreativnosti. lično predstavljanje. pitanja. naglasak. FRANCUSKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.1 Evropskog okvira za strane jezike.

npr. (Moja okolina – ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će se: . Potrebno je takodjer primjenjivati direktni. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagodjenom programu 25 .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) . Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. Učenje kako učiti Učenici će da: . frontalni. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponudjena u programu. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. grupni i individualni pristup. zamjenice. oblikovanje itd (Likovna kultura.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . slikanje.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). razviju i podrže zainteresovanost za učenje jezika. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. imenice. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) .zajedničkom šetnjom kroz prirodu i sl.kroz sportove i igre Tjelesna i zdravstvena kultura) .kroz crtanje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. ples) .ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. ten a prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne dodje do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi I kraćih rečenica. oponašanjem i ponavljanjem. npr: . Ovo može podrazumijevati npr.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. brojevi.- Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. ples. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uslovima u kojima radi. cilj i način rada.

b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Imenice . crtanjem. njeno prihvatanje ili odbijanje Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. onih koje označavaju neku aktivnost.).ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . • Škola.Pokazne. nešto prošireniji vokabular.Francuski jezik. oponašanjem glasova/zvukova (npr. couloir itd. Qui est-ce? Qu’est-ce que c’est? Comment t’appelles-tu? Oui/Non…itd. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. lijepljenjem slika. ici. Au revoir. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa karatica na kojima se te riječi nalaze itd. malheureux. nešto prošireniji vokabular. nešto prošireniji vokabular. triste. livre. redanjem slika itd. npr.boire. nešto prošireniji vokabular. les . fatigué. npr. gestikuliranjem.. ton/ta.druga godina učenja Nivo Teme 4. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime.). pain. npr. lait).) .identificirati ljude i predmete . avoir . biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. • Raspoloženja. glumljenjem (npr. jupe) nourriture (npr. nešto prošireniji vokabular • Određivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Pourriez vous me dire… C’est á droit / á gauche itd… • Članovi uže i neki članovi šire porodice. npr. npr. crtanjem. u vezi sa datim temama.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.jednina i množina . lá .vrijeme.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. qui. cahier.: heureux. quel? quelle? (Quelle couleur…?) . npr. moje tijelo. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.izraziti . á. ili pokazivanjem. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. maintenant Brojeve: 1-20 Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.Upitne pridjeve. tužan.Članove. itd. pyjama.Le présent . une. prendre). manger.brojati predmete .: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd.).dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux.Opisne pridjeve. • Vrijeme: Quelle heure est-il? Il est . jeans. jus d’orange. npr.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) Prijedloge. poudre á laver.Upitne. itd. soeur. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koje čuju sa kasetofona. • Bliža okolina.Salut. oponašanjem glasova/zvukova.. quoi itd Determinatore: . dom • Svakodnevni život • Škola • Moja okolina • Slobodno vrijeme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . • Opisivanje. oncle. iz crtića).Pozdravljati . imitiranjem zvuka voza. celle. npr. jouet. grand-père.: Elle est mince. dans. rue. Složenice. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . l’amie de Paul) Zamjenice . stylo. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. salon. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira.: gestikuliranjem. un. père.prisvojni genitiv (la maison de Nicole. cuisine. najosnovnije. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. Il a les cheveux noirs. frère. itd .predstaviti sebe ili druge .locirati ljude i predmete . parler. brojeve itd.reći koliko je sati. rutinske aktivnosti. itd. npr. • Moje lice. god.Lične . train. vêtements (npr. actions (npr.triste. • Svakodnevni život. la. tante. celui. itd. npr. heureux. sandwich.opisati ljude i predmete boje predmeta veoma ograničen broj raspoloženja .. npr. feu. npr. • Prostorije u kući i namještaj. nešto prošireniji vokabular.puni sati .Glagole être. crayon.: • Pozdravljanje: Bonjour. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. grand-mère. razred Osnovna škola 2. des. beau itd Glagole . chambre á coucher.Prisvojne pridjeve. sretan).. npr. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. npr. sur (u osnovnim značenjima) 26 .L’Impératif Priloge za: . bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. grand-petit. u vezi sa datim temama.ponudu. 2) verbalno. npr. glumljenjem. itd. donner-prendre. salle á manger Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. životinjskih glasova itd. npr. mon/ma. učenja francuskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja • Porodica • Kuća. robe. machine á laver. De quelle couleur est …? itd Quel âge as-tu? J’ai … ans itd.ideju posjedovanja (le livre de Jean. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. • Predstavljanje: Je suis … C’est…Je m’appelle…. 2) verbalno.: mère. itd. autobus. itd. le. raspoloženje. ma maison) . son/sa itd .mjesto.

recitovati.ubacivati. 27 . je me lave. podvlačiti.sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .učiti pisati pomoću igara na CD-u.davati uputstva i naredbe Kolokacije. tu te promènes. .pjevati i igrati jezične igre . redati riječi po određenom redoslijedu itd. b) PISANJE: Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet.povremeno prepisivati izolovane riječi .igrati uloge. u vezi sa datim temama. učenici će: . glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. npr.zamjenjivati inicijale punim riječima . pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.

marljivost. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (IV razred). pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. kratki i dugi vokali. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. ARAPSKI JEZIK (3 časa sedmično . poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. sa postepenim uvođenjem čitanja i pisanja.105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. razvija kod učenika radne navike. grupe i cijeli razred. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. - 28 . pisanje određenog člana. ples. postavljajući ciljeve. pisanje tanwina. razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika.1. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. piše pismene pripreme za svaki čas. ali primjereno uslovima u kojima radi. razvija pozitivnu atmosferu u učionici. da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. detaljno razrađujući načine kako da ih postigne. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora.4. udžbenicima i priručnicima. već da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. pjesmu. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. odgovornost i motivaciju za učenje. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. pripremajući zadatke za pojedine učenike. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. ponavljanje. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti.2.

Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvođenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. Nastava je razredna pa se mogu lahko formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. Izlasci djece u prirodu su također prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. stvara živa atmosfera u učionici.brojanjem (Matematika) .plesom. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti.zajedničkom šetnjom kroz park.opisivanje ( Maternji jezik i književnost) .praznici (Vjeronauka) . muzička kultura. tjelesni odgoj. moja okolina. te između samih učenika. oblikovanjem (Likovna kultura) . kao i na trajanje časa. Treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: . upoređivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. igrom (Tjelesna i zdravstvena kultura) . Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. (Moja okolina . Čas može trajati i kraće radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. veoma pažljivo i nenametljivo. prirodu i sl. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u drugoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti.Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno.pjevanjem (Muzička kultura) . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 29 .crtanjem. Razvija se takmičarski duh. kao što su npr. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. vjeronauka itd. rado insceniraju naučene dijaloge. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. kao i njegovanju prisnijih odnosa između učenika i nastavnika. njihove prednosti su velike. likovna kultura. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika.

pridruživanjem slike tekstu.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta . la) druge vježbe) uvježbavati Upitne partikule osnovni (hal. .Brojati od 1 do 10 . .čitati kraće tekstove naglas i u sebi.: . Potvrdne i prepoznavanj odrične riječi e.Odjevni predmeti .Arapski jezik-druga godina učenja Nivo Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: III razred Proširivanje . ponavljanje. kam) Pokazne zamjenice (hara. npr..Imenovati članove svoje uže porodice .Škola . hiya. min.dopunjavanjem teksta ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . crtanje i (na`am. `ala) Sekundarni prijedlozi (tahta.Hrana i piće . 'amama.Predstaviti sebe i druge Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno. Prijedlozi (fi. ralika.Porodica i prijatelji . .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .Bliža okolina . .davanjem kraćih odgovora. 'anta. npr. npr: . nahnu) Upitne zamjenice (man.postavljati jednostavna pitanja. harihi. tilka ) Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular. npr: crtanjem. 2.crtanjem. godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarn og znanja .povezivanjem slike i teksta. wara'a) 30 .tražiti određene informacije u tekstu i reagirati: 3) neverbalno.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . razvrstavanjem slika.Reći koliko je sati (puni sat) .Svakodnevni život .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona .dopunjavanjem teksta . Gramatika Lične zamjenice ('ana.razvrstavanjem slika. fawqa. 'a) vokabular.Pozdravljanje na tema formalan i neformalan Osnovna -Pozdravljanje način škola i upoznavanje . 'ila. ma.Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića Kroz dijalog (igre. 'anti.: . .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Nabrojati dane u sedmici .navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi) 3) verbalno. pjevati .recitirati. pjesmice. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno.Kuća . huwa. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica.

qasir. sad. sagir. yn itd.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. učestvovati u dramatizacijama.rekonstruirati riječi.prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf.dopunjavati izostavljene riječi. . . pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge Upitna riječ “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. .prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. .) ̉ 31 . igrati uloge. \amil) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) PISANJE Učenici se: . tawil.- odgovarati na pitanja.

MOJA OKOLINA (2 sata sedmično . lancima ishrane. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti Ÿ Da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da ju je potrebno njegovati i razvijati Ÿ Da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagađivač tla i vazduha i da svaki pojedinac može daati vlastiti dorinos zaštiti od zagađenja ZNANJE 32 .3. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju Ÿ prirodnim obilježjima kantona Ÿ saobraćajnoj povezanosti.70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODR UČJA UČENJ A CILJEVI Sticanje znanja o: Ÿ Raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi Ÿ Živim bićima. prirodno geografskim odlikama i turizmu Ÿ prirodno geografskim odlikama BiH Ÿ kulturi življenja Ÿ zagađenosti tla i vazduha i zaštiti od zagađivanja OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju Ÿ Prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi Ÿ Uspostaviti logične veze između živih bića i pojava u prirodi Ÿ Nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke Ÿ Da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje Ÿ Nabrojati i prepoznati atmosferske pojave Ÿ Osnovne podatke o proslosti i sadašnjosti zavičaja Ÿ Osnovna obilježja kraja u kojem žive Ÿ Nabrojati kulturne. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao possebna grana privrede Ÿ Da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe Ÿ Da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju Ÿ Da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. uzajamnim vezama Ÿ O sunčevoj svjetlosti. vodi i vazduhu kao uvjetima života Ÿ O gibanju zraka i promjeni osobina materije Ÿ O zelenoj biljci i njenim dijelovima Ÿ Čovjeku kao prirodnom i društvenom biću Ÿ Atmosferskim padavinama Ÿ Prošlosti i sadašnjosti kraja Ÿ Osnovnim obilježjima kraja Ÿ kulturnim. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju Ÿ Prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja Ÿ Da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. njihovim osobinama. razvijenosti.1.

svojoj porodici. STAVOVI.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Učenici će : Ÿ učiti. samostalno i u grupi Ÿ planirati svoj rad i rad svoje grupe Ÿ razvijati kritičko razmišljanje Ÿ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke Ÿ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju Ÿ dobivati i prezentirati dokaze Ÿ razmatrati dokaze i vršiti procjene Ÿ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: Ÿ učenje u školi. prezentiranje postignutih rezultata Ÿ Koristiti prethodna iskustva Ÿ Koristiti određene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka Ÿ Uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja Ÿ Pratiti redosljed uputstava pri istraživanju i mjerenju Ÿ Uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija Ÿ Praviti jednostavna poređenja. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine 33 . voda i vazduh kao uvjeti života Kretanje vazduha . dijelovi biljke. traženje ideja i provođenjem jednostavnih i vođenih posmatranja i ogleda. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. korištenje dodatne literature. prema drugima. te poređenjem svojih predviđanja sa stvarnim rezultatima Ÿ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu Ÿ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti Ÿ poštivati različite stavove Ÿ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. samostalno i u grupi Ÿ posmatrati i izvoditi zaključke. vjetar. pojava i procesa u prirodi i društvu VRIJEDNOSTI. sam ili u timu. tvari. te donositi odgovarajuće zaključke Ÿ Koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje problema Ÿ Koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. brzina i smjer vjetra. učenje kod kuće. PONAŠANJE Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: Ÿ prema sebi samima.

na način koji je svojstven nauci. VRIJEME I PROSTOR Prošlost. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. Moja okolina u 4. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i događajima. maštu i divergentno mišljenje . DRUŠTVO Kulturne. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. mjerenja vremena satom Orjentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja Izrada geografske karte uže okoline (tlocrt) 3. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja međuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. Učenike treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvođenja ogleda. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih znanstvenih područja. raznolikost i međusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju.2. vode i vazduha DIDAKTIČKO. bilježe i uređuju dobivene podatke. predviđaju šta će se desiti. 34 . turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. Zato je neophodno podsticati učenički istraživački pristup svijetu koji ga okružuje. razvoj pravilnog odnos prema društvenom i prirodnom okruženju. da li su predviđanja bila ispravna. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. a znanja povezati i upotrijebiti. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. Osnovni cilj mu je doživjeti i osvijestiti složenost.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvođenja ogleda. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se događalo i zbog čega . HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagađenost tla. Prilikom planiranja i izvođenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja na ovom uzrastu.

. kulturnim i javnim ustanovama. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. posmatranje i vrednovanje. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. Ovim se izbjegava demotiviranost učenika. ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. njenu primjenu i korištenje.učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. Pitanja koja nastavnici postavljaju moraju biti tako koncipirana da svi učenici mogu na njih odgovoriti i da imaju osjećaj da su jednako važni. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. čulima. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. uzimajući u obzir razvoj nauke. potrebno je voditi računa i o međupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. Dakle. atmosferskim padavinama. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko učenik trenutno zna. promjeni osobina materije. podstiče aktivnost svihi. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). razredu šire se znanja o sadržajima obrađenim u 3. praktičan rad. biljci i njenim dijelovima. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje.portfolio učenika»1. . Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnost u odjeljenju. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa šro štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno obrazovnog procesa. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. istraživanja i dr. za vrijeme izvođenja te aktivnosti.U 4. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo onih učenika koji traže više pažnje). Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije učeniku o njegovom napretku.. 1 Nastavni plan i program za prvi razred devetogodišnje osnovne škole 35 .putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka . Prati se napredak učenika i ocjenjuje: . a rezultati koji se postižu su bolji. razredu. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti.sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvođenja aktivnosti (učenički ogled. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. Praćenje i ocjenjivanje Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju.). U skladu s tim. . a ne da se računa da će to nekako doznati. ulozi pojedinih dijelova. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. Praćenje učenika počinje od prvog školskog dana. te o ljudskom organizmu. učenički projekti.

imenovanje. električne. čuvanježivotne sredine od zagađivanja. u voćnjaku. BRZINA. prikupljanje. Ponašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini. VJETAR. sistematiziranje. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. demonstracija ogleda. vodi i vazduhu kako uvjetima života. Izrada didaktičkim materijala. izvođenje ogleda. Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti. disanju hrđanju. rastenju. donošenje zaključaka. PONAŠANJE Pozitivan stav prema prirodnim procesima. mašte i razvoj kreativnosti. uzgajanje biljaka Planiranje rada. Priprema ukrasnih biljaka za zimu. Zimsko mirovanje. izvođenje radova u okolišu škole. pripremanje. zaključivanje. Priprema stočne hrane za zimu. magnetne i druge pojave Znanje o međusoboj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. uzgoj kućnog cvijeća Razvijena svijest o prirodnim procesima. Izvođenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. LOKALNI VJETROVI Posjeduju osnovna znanja o nastanku vjetra. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba Motiviranje učenika za rad. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da dođu do hrane. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. podsticanje radoznalosti. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. ispunjavanje obaveza. sposobnost izvođenja jednostavnih ogleda Planiranje osobnog rada. VODA I VAZDUH KAO UVJETI ŽIVOTA Posjedovanje osnovnih znanja o sunčevoj svjetlosti. sakupljanje materijala. njegovim karakteristikama i vrstama. vinogradu. sunčeve svjetlosti i vazduha nema života na zemlji. izrada panoa Aktivno učešće u radu kolektiva. Ne ugrožava životne uvjete. voćnjaku. opadanju lišća. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. zaštita od elementarnih nepogoda. Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima. svjetlosne. donošenje zaključaka. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. na njivi. radovi u vrtu. čuva okolinu od zagađenja. vode i vazduha. Saradnja sa lokalnom zajednicom . pomaganje drugima. Sposobnost izvođenja jednostavnijih radova u vrtu. Obrtanju zemlje oko ose-smjena dana i noći. Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. na njivi. demonstracija. STAVOVI. 36 . kretanje zemlje oko sunca – smjena godišnjih doba. izrada domaćih zadataka. evaluacija RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Posjedovanje znanja o klijanju. zimski san. toploti. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice. davanje pojašnjenja za određene procese. gorenju. truljenju. Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini. kretanju. Čuvanje zdravog okoliša. Posmatranje i praćenje napretka učenika. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Pripremanje ogleda i demonstriranje. SUNČEVA SVJETLOST. Znaju da bez vode. OCJENJIVANJE) Planiranje. vrenju. životinja. Procjenjivanje napretka učenika. pomaganje životinjama. vode i vazduha nema života na zemlji. izvođenje ogleda. životinje. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. učestvovanje u izvođenju ogleda. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Davanje osobnog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. Podsticanje razvoja radnih i navika. pomaganje starijima u aktivnostima. gibanju. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. organiziranje i izvođenje posmatranja. ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. posmatranje i procjenjivanje. obzbjeđivanje uvjeta za zdrav život. Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. Ishrana biljaka.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. pripremanje izvora znanja. osmišljavanje ogleda. vrtu. mijenjanje krzna Uzajamno pomaganje. donošenje osobnih zaključaka. SMJER . Pomaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba. KRETANJE VAZDUHA. voćnjaku i na njivi. Kultivisanje zemljišta.

Prepoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. bilježenje. Predlaganje i rukovođenje školskim aktivnostima. Izrada modela satova. bilježenje. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. ULOGA Posjedovanje znanja o raznovrsnosti biljaka. pomaganje.PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva. Znaju mjeriti vrijeme satom Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) 37 . sličnosti i razlike između muškarca i žene. Učešće u zajedničkom radu. društvenost). Planiranje. ATMOSFERSKE PADAVINE Posjedovanje osnovnih znanja o atmosferskim padavinama. Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka. položaj. građevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. podučava. praćenje. Priprema materijala. Sposobnost samostalnog posmatranja i izvođenja zaključaka. Pomaganje učenicima u izradi modela satova. Pozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Posjedovanje osnovnih znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. Pozitivan i izgrađen stav o ljudima bez obzira na boju. ponašanje ljudi i životinja. Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima.00 sati do 24. priprema i realizira nastavu. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada. planiranje. evaluacija. nastanak. pomaganje. Pomaganje učenicima. pripremanje. Obilazak značajnih spomenika kulture. Uzajamna pomoć između učenika Praćenje rada. OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znanje o obilježjima zavičaja. prepoznavanja na slikama. bilježenje. Posmatranje. govor. Prikupljanje građe o prošlosti zavičaja. Izgrađen pozitivan stav prema historiji kraja. SADAŠNJOST I BUDEUĆNOST KRAJA Posjedovanje znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. ilustracijama. zaštita od atmosferskih padavina.00 sati (24 sata). pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. MJERENJA VREMENA SATOM Posjedovanje znanja o danu i mjerenju vremena. BILJKA. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti. mišljenje. zaključivanje. Podstrekavanje. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena. Praćenje. demonstrira. PROŠLOST. Komunikacija. pripremanje. značajnih građevina. DAN I SAT. Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice. DIJELOVI BILJKE. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. životinaj i ljudi. prikupljanje. institucija. Planiranje. fotografijama. Izvođenje ogleda. Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti između biljaka. organizacija rada u učionici i izvan nje. sličnosti i razlikama između biljaka. izvještavanje. Pozitivan stav o zavičaju Planiranje. organizam čovjeka. Prepoznavanje i imenovanje karakteristika kraja. izgled. razvijenost. konfiguracija terena. Učestvovanje u grupnom radu. muzeja. Posmatranje. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina. Dan traje od 0. uočavanje. pravljenje tematskih panoa. podsticanje. prikupljanje građe. Organiziranje i izvođenje različitih ogleda. Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina. izrada tematskog panoa Prikupljanje različitih slika i modela satova. tradiciji i običajima Organizacija posjeta kulturno historijskim spomenicima i građevinama kraja. o spomenicima. demonstriranje. komunikacija. saobraćajna povezanost Vještina imenovanja obilježja zavičaja. Planira. pomoć učenicima u samostalnom radu.

pomaganje učenicima u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu. Posmatranje. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti. bilježenje i interpretiranje Izrada tematskog panoa. riječne kotline) Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu Korištenje dodatnih izvora znanja. Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze među obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani Posmatranje. posjeta kulturnim. posmatranje. Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. Posjete raznim mjestima u kantonu. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti. organizacija i realizacija nastave. Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. Demonstriranje načina izrade geografske karte. Rad na promociji turizma u zavičaju.KANTON Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. polja. prepoznavanje osnovnih kartografskih zankova Učešće u izradi «prve geografske karte». čuvanje historijskih tekovima 38 . Izrađuju tlocrt učionice Svjesnost o mogućnosti umanjenog predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema geografskoj karti Mjerenje. Izgrađen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Posjedovanje znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. Pripremanje. linije. Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. Organiziranje nastavnog procesa. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. Praćenji napretka učenika i procjena postignuća. zaključivanje UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Razumijevanje odnosa između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefuplanine ravnice. ŠIRI ZAVIČAJ . umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti Pripremanje Organizacija i realizacija nastave Praćenje napretka učenika i procjena postignutog Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja. saradnja sa lokalnom zajednicom. Pripremanje i organiziranje nastavnog procesa. znaju izraditi plan učionice I znaju se snalaziti na planu Znaju da je geografska karta umanjeno predstavljanje jednog dijela zemljine površine sa svim njegovim obilježjima Posjeduju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. posmatranje. Obezbjeđivanje neophodnih sredstava za učenje i rad. organizacija i izvođenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu. kartografskih znakova Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (određivanje strana svijeta). KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Posjedovanje znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Posjeta nekim od kulturnih. istraživanje. Prepoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona. planiranje i realiziranje planiranog. Priprema materijala za izradu geografske karte. Učešće u radu odjeljenja i grupe. Osmišljavanje interaktivnog učenje. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. Priprema i organizacija nastavanog procesa. bilježenje. Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. briga o bezbjednosti djece Pripremanje nastavnog procesa. organizacija posmatranja. bilježenje. Uzajamno pomaganje. demonstriranje.ORJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI – KAKO NASTAJE GEOGRAFSKA KARTA IZRADA GEOGRAFSKE KARTE UŽE OKOLINE (TLOCRT) Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj. javnim i prosvjetnim ustanovama. PTT mreža) Posjedovanje osnovnih znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. Planiranje i pripremanje. Razumiju razmjer 1:10. izrada tematskih panoa.

ODJEĆA O OBUĆA

Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije, te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Odjeća i obuća u različita godišnja doba, higijena odjeće i obuće

Samostalno obuvanje i oblačenje, čuvanje odjeće i obuće, prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće

Održavanje odjeće i obuće, slaganje odjeće prilikom svlačenja, samostalno svlačenje i oblačenje.

Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće, slaganje odjeće i obuće, prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije

Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave, organizacija nastave

ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIOJENSKA NAVIKA

Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti, te mentalne aktivnosti ljudi

Čuvanje od zaraznih bolesti. Održavanje lične higijene i higijene prostora

Pravilan i pozitivan odnos prema zdravlju, ličnih higijeni i higijeni prostora

Čuvanje lične higijene i higijene prostora. Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor sa ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje, prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Čuvanje okoline, izvođenje akcije čišćenja okoline

Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene. Priprema materijala i sredstava za rad. Pomoć učenicima u samostalnom radu.

UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA

Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije. Čistoća je pola zdravlja. Kako očuvati zdravlje

Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti. Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda, kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagađenog od nezagađenog zemljišta, tla vode i vazduha Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi

Izgrađen odnos prema uzročnicima bolesti Ponašanje u skladu sa kućnim redom i civiliziranim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta, vode i vazduha od zagađivanja,

Organizacija nastave van učionice.

KULTURA ŽIVLJENJA

Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja, ishrani, odijevanju, obuvanju...

Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja

ZAGAĐENOST TLA, VODE I VAZDUHA

Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagađivanja tla, vode i vazduha

Učešće u pripremi i organizaciji izvođenja akcija na čišćenju okruženja.

39

1.4. MATEMATIKA
(4 časa sedmično – 140 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Sticanje znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i desethiljadice - uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih, i četverocifrenih brojeva - predstavljanje brojeva na brojevnoj liniji -uspoređivanje brojeva do 1000 - redni brojevi 1-1000 i njihovo prisanje rimskim ciframa − formiranje pojmova, uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − formiranje predodžbe (predstave) o pravoj , polupravoj i duži − o krugu i kružnici. Krug kao ravna površina valjka i kupe −crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − znaju jedinice mjerenja i njihovu praktičnu upotrebu. OČEKIVANI REZULTATI Učenik treba znati: −prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik i simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljade, njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000, njihovu strukturu − sa sigurnošću obavljati računanja , provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 −sastavljati i rješavati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − rješavati zadatke date riječima (problemske zadatake) - strukturirati brojeve do 10 000 - sabirati i oduzimati višekratnike broja 10 i 100 u skupu brojeva do 10 000 − uočiti važnost procjene i provjere reuzltata pomoću jedinica za duljinu, masu i zapreminu − razlikuje i shvata odnose između jedinice mjerenja iste vrste − pravilno, na različitim proizvodima čitati i prepoznavati jedince mjerenja − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja. Učenik treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima - s lakoćom uporediti ma koja dva broja u skupu brojeva prve hiljade - predstavljati na brojevnoj crti brojeve do 10 000 - izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom − koristiti pomagala za crtanje pravih, polupravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjnjivanje i pravilan izbor jedinica mjerenja. - crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika pomoću šestara. - koristiti kreativnost i maštu za rješavanje učenicma primjerenih problema, moći primjeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Učenik će: - prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu -imati pozitivan stav prema novim saznanjima −pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti da sasluša argumentaciju i da kritički preispituje lične stavove i stavove drugih. − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutarnje nagrade, pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − osnažiti vlastite motive, emocije i doživljaje - pokazati više samopouzdanja i odgovornosti

Znanje

Sposobnosti i vješine

Razvijanje vještina i sposobnosti: −razvrstavanja −uspoređivanja −nizanja −slijeđenja niza uputa −prostornog organiziranja i orijentiranja − vizuelizacije i vizuelnog grupiranja −procjenjivanja, kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poređenje sa rezultatima drugih - sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrazaca (formula) −induktivnog mišljenja −induktivnog analognog zaključivanja −različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja −logičkog i kritičkog mišljenja

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: − argumetiranja ličnih stavova i poštivanje i uvažavanje stavova drugih, − kolektivnog (timskog) rada, − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − prema istini, tačnosti, preciznosti i upornost − samopouzdanje, samoaktuelizacija

Vrijednosti i stavovi

40

TEMATSKE CJELINE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Brojevi prve hiljade (tisuće) Prava u ravni (pravac u ravnini) Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu (tisuću) Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina

1. Brojevi prve hiljade (tisuće) Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. Struktura brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade. Brojevna crta 0-1000. Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000. Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa). Upoređivanje brojeva prve hiljade. 2. Prava u ravni (pravac u ravnini) Prava/pravac , poluprava/polupravac i duž/dužina Tačka i prava.Duž kao dio prave. Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom Uzajamni položaj pravih: sijeku se, paralelne su (i poklapaju se). Okomite prave 3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Usmeno sabiranje i oduzimanje Svojstva sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. 4. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. Modeliranje krugova od papira. Određivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Određivanje središta. prečnika i poluprečnika Crtanje kružnice šestarom. Elementi kruga i kružnice. 5. Množenje i dijeljenje u hiljadu (tisuću) Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost). Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti). Usmeno množenje u prvoj hiljadi. (Množenje višekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg broja) Pismeno množenje u prvoj hiljadi.

41

hekto. 1 hm. mili) 1m. 42 . dvije tačke. Brojevna linija 0-10000. Od naročitog su značaja zadaci učenicima da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava.Dijeljenje u prvoj hiljadi. Princip očiglednosti treba koristiti i pri predstavljanju brojeva na brojnoj osi. 2. 1cm. 3. Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja. DIDAKTIČKO . da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačka). Jedinice za mjerenja zapremine tekućine: 1 l. Još jednom podvlačimo da princip očiglednosti treba biti stalno prisutan u radu sa učenicima. (-. Struktura brojeva prve hiljade (višecifreni brojevi). 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. 1cg. četiri poluprave). duž. 1 hl.1 mg. 1 kl. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi (tisući) Ovdje je predviđeno postepeno uvođenje pojmova usmeno odnosno pismeno računanje. 1 g. mjesnim i brojnim vrijednostima cifara i drugim osobinama. kilo) Mjerenje mase. 1dag. 1 hg. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice u skupu do 10 000. U IV razredu se postavljaju složeniji zahtjevi u pogledu znanja učenika i interpretaciji tih sadržaja na višem nivou. 1 dm. 1 l. 1cl. do pojma prave (i poluprave) učenik dolazi misaonim produžavanjem duži preko njenih granica. 6. 1 dg. U radu se neophodno pridržavati principa postupnosti. 1 km. Pored izraza beskonačno treba učenike postupno uvoditi u termin «preko svakog broja».METODIČKE NAPOMENE 1. deci. Posebnu pažnju posvetiti zapisivanju brojeva rimskim ciframa. Brojevi prve hiljade (tisuće) U prethodnim razredima stvorena je solidna osnova za realizaciju programskih sadržaja u IV razredu. (-. 1dal. 7. (U rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika). Učenike treba prvo upoznati sa čitanjem i zapisivanjem brojeva prve hiljade. Mjerenje veličina Mjerenje dužine.1 mm. u potpunosti na umu. centi. Dakle. Jedinice za mjenje dužine: 1 m. Problemski zadaci. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati učenicima imajući. a ne u formalnoj geometriji (tačka−linija−površ−tijelo). Jedinice mjerenje mase: 1 g.1 ml. što sa ranije stečenim znanjem čine osnovu za uspješno savladavanje računskih operacija predviđenih za obradu u ovom razredu. te je na početku školske godine neophodno ponoviti gradivo iz prethodnih razreda. 1 dl. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000. 1dam. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. deka. njihovim relacijama.

Sično se može dijeliti sadžaj vrećica šećera od 1g na 10 dg. 43 . Nadamo se da će učenici koji ovladaju ovim znanjem moći. Ovdje predviđamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“ .33 L dovesti u vezu navedene mjere (šta je ovdje zarez. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva prve hiljade na skup brojeva do 10 000 treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. sekunda) . kada su u pitanju jedinice za masu. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. za njih. Koristeći se različitim pomagalima učenik može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. ima masu približno 1 g. istina na odgovarajućoj temperaturi. time što će se govoriti o množenju i dijeljnju u okviru prve hiljade. lako je objasniti. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadi. i moguće ) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigrama. a nakon toga. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte kruga i kružnice. Množenje i dijeljenje u okviru prve hiljade (tisuće) Gledano sa aspekta pojmova množenja i dijeljenja. centigrama i miligrama. Redoslijed: učenici na predmetima prvo uočavaju krug. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u učenikovom domu). iz više razloga smatramo da je uputno (ali. potcrtavamo da smo u intutivnoj geometriji. Dijeljnjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. daje niz jasnih metodičkih uputstava i učitelju i autoru udžbenika. i konačno 1 cg na 10 mg. nakon ovakvog pristupa. Naime. predloženim metodičkim rješenjima . 7. kilogram. odstupili od uobičajenog sistema (metar. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljade stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardiziranih jedinica mjerenja veličina i njihovih odnosa. u prvoj hiljadi se proširuju i produbljuju sadržaji iz prve stotine. Težište će se dati na uočavanje. nerazgovjetne oznake 0. 6. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i oduzimanje i na popularno pravilo «svaki sa svakim». U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i jedinicama mjerenja ranije upoznatih veličina. Dimenzije su mu približno: 4 mmx3mm. radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. zatim 1 dg na 10 cg. Elemente kruga i kružnice.4. 5. na bocama Coca –cole nađu i oznake 33 cl umjesto. U programu smo. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. Model miligrama od copy−papira učenici mogu sami isjeći . Krug i kružnica Već i sama strukura teksta koji je naveden. Naime. kada na primjer. pa onda kružnicu. zašto je L umjesto l?) Pravo značenje mase od jednog grama učenik shvaća nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. bez limitiranja veličine množitelja («jednocifrenim brojem»). Crtaju kružnicu i isjecaju model kruga. Međutim.

čitaju i određuju položaj (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti od 0-1000 -Koriste redne brojeve do 1000 -Prepoznaju. . V. X.Stotice prve hiljade (1−100.Primjenjivanje matematičkih znanja u svakodnevnom životu -Samostalno i timsko formuliranje zaključaka -Razmjene informacija. čitaju i pišu brojeve rimskim ciframa do M (pomoću I.Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju.Operacionalizira nastavni program. .Sudjeluje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života -Korsiti udžbenik i drugu literaturu.. zapisuju. . mjesečne. -Pomaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija.Redni brojevi prve hiljade. . preciznost.Redovito uči i izrađuje domaće zadatke − Daje puni doprinos kolektivnom radu. −Prostornog organiziranja. sedmične i dnevne) . D. STAVOVI. .SADRŽAJI 1.Aktivno učestvuje u svim oblicina nastavnog rada.Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti 01000. . C.Pokazuju interesovanje za istraživački rad -Poštuju pravila edukativne igre .. -Primjenjuje metode i strategije poučavanja primjerene stepenu sposobnosti učenika − Redovno prati i vrednuje rad učenika i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja -Pokazuju upornost. PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA −Prepoznaju.Pokazuju interesovanje za rješavanje problema i zadataka samostalno.Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika.Sa učenicima izrađiuje didaktički materijal. -Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada.Struktura brojeva prve hiljade . čitaju i uspoređuju brojeve do 1000 .uspoređivanja. zapisivanje brojeva rimskim ciframa. Brojevi prve hiljade (tisuće) . ishoda. slijeđenja niza uputa. . −Nizanja. posebno grupnom . -Izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) . u paru i timu -Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih . kreira i modelira planove rada (godišnje. identifikuje teškoće u njihovom radu. . 101−200. orijentiranja. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti − 44 . -Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije.Zanimaju se za složenije matematičke igre -Pokazuju svijest o značaju igre u učenju.Upoređivanje brojeva prve hiljade.Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. uradaka i iskustava sa drugovima/cama i nastavnikom/com . klasificiranja. i vizuelnog grupiranja −Procjenjivanja. ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. M) −Razvrstavanja. -Pažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarađuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu.Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata -Pokazuju interesovanje za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima. . L. −Induktivnog mišljenja −Induktivnog analognog zaključuvanja −Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja -Korištenja matematičkog jezika i simbola . -Zapisuju. .Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole − Razumiju strukturu brojeva prve hiljade.

Prava koja prolazi jednom tačkom.Uzajamni položaj pravih u ravni: ukrštene i paralelne. .Prava/pravac. bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da usvoji programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. u svojoj teci. .Međusobnog povezivanja i upotrebe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. uz korištenje olakšica 45 .Prava koja prolazi dvjema tačkama .Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. Okomite prave i prave koje se poklapaju. . prave i poluprave . poluprave i duži − Uočavaju da je duž dio prave i poluprave Opisati tačku i pravu kao osnovne matematičke pojamove . poluprava/polupravac i duž. prepoznavanje i korištenje obrazaca (formula) -Prostorne organizacije i orijentacije -Slijeđenje niza uputa -algoritam − Pokazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih − Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Učenike uključuje u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s učenikovom porodicom (starateljima) prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća − Uredno.Uočavaju da jedna tačka ne određuje jednu pravu zahtjeve koji su optimalno usaglašeni sa učeničkim sposobnostima −Apstrahovanja i konkretizovanja vizuelnog pamćenja i uopćavanja.Nejednačine oblika x+8<45 .Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi . . −Prepoznaju (modele) pravih u okruženju −Da prava nema granica . Prava u ravni . pismeno i usmeno. sabiraju dva ili više broja prve hiljade.Tačka i prava.2. Duž kao dio prave. uz .Jasan im je pojam prave. dužina duži.Crtaju i označavaju duži. iskustvima i − − Računa sigurno. sastavljaju i rješavaju jednostavnje zadatake zadane riječima. uspoređuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve prve hiljade Pouzdano obavlja četiri osnovne računske operacije u prvoj hiljadi i redovito procjenjuje i provjerava rezultate Posvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja − − − − 3. niže. . Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi -Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike. čita. − Pouzdano i brzo.o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine −Primijenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve prve hiljade. -Usmeno sabiranje i oduzimanje. komutacije itd u bilo kojem brojnom nizu je isti) -Usmeno i pismeno sabirati u skupu brojeva do 1000 -Primijeniti stečena znanja sabiranja i oduzimanja u − − Prilagođava zahtjeve svakom učeniku pojedinačno u skladu sa sposobnostima učenika Primjenjuje različite oblike nastavnog rada sukladno učeničkim interesovanjima.

Uočavaju da je prva hiljada 1-1000 a deseta 9001. − − − − − Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima.Crtanje kružnice šestarom. čitaju i zapisuju svaki broj do − − − − Korištenje algoritama (postupaka) računanja Zaključivanje analogijom Stvaranje i korištenje modela (načina) računanja Koristi naučena znanja o rednim brojevima (prepoznaje i tumači zapise rednih brojeva rimskim ciframa) Koriste tablice. zna ih mjeriti i koristiti jedinice mjerenja Precizno mjeri.Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. .primjenu jednačina.10 000 . prečnik i poluprečnik − − − − − − Crtanje kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. Slijeđenje uputa za niz koraka Analiziranje i sintetiziranje Korištenje origami tehnike − − Pravilno koristi geometrijski pribor i precizno crta Prepoznaje veličine. asocijativnost i distributivnost). označavaju elemente kružnice i kruga Određuju elemente kruga i kružnice korisetći se origami tehnikom Uočavaju na kružnici središte. Množenje i dijeljnje u okviru prve hiljade (tisuće) -Osobine produkta (komutativnost. Krug i kružnica . simbole i grafove sigurno i svrsishodno. -Dijeljenje u prvoj hiljadi. Uočiti i razlikovati krug i kružnicu kao i njihove osnovne elemente Vizuelno grupisanje.Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. znaju ih Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod učenika komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i simbola. -Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi. Rješavaju jednostavne problemske zadatke. preciznost u izražavanju itd) Pomaže učenicima da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke − − − 46 . -Određivanje elemenata kružnice na modelima urađenim origami tehnikom. . Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja sposobnostima − Omogućava učenicima da prije nego što budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod učenika i samostalnost u radu Ostvaruje korelaciju matematike i drugih nastavnih predmeta Razvija kritički pristup učenika u rješavanju zadataka i problema − 4. Prepoznaju. prostorna orijentacija i organizacija. prepoznaje i imenuje jedinice mjerenja na različitim predmetima iz okruženja − − − 5.Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje − − − − − − Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. . i nejednačina odgovarajućih oblika svakodnevnom životu − Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljade.

otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer učenicima .− − − − 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju višekratnike broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. poštovanjem i uvažavanjem − Svojim ponašanjem. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) -Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 . čitaju i zapisuju cifre (znamenke) na brojevnoj liniji do 10 000 -Sabiraju i oduzimaju višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija − U razredu.Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 -Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva -Prepoznaju.10 000 .Primjenjuju znanja o brojevima u svakodnevnom životu 47 . Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika − Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih problema iz života − interpretirati (obrazložiti) Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti sadržaje sa realnim životnim situacijama − Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže učenicima da kritički sagledaju ono što su naučili − 6.Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavno pedagoškog rada − . a višekratnike broja 10 s brojevima do 1000. kreira saradničku i pozitivnu atmosferu − Prema svakom učeniku se odnosi s pažnjom.Struktura brojeva do 10 000 -Brojevna linija (crta) 010000.Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu brojeva 1. Brojevi do 10 000 .

1 dm. 1 kg) − 48 . (-. uočavaju odnose među njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja − − Na predmetima prepoznaju oznake veličina i razumiju njihove odnose Procjenjivati veličine od 1m (1 l. hekto. Problemski zadaci. decigram. 1 kl. i decilitar. -Jedinice za mjerenje dužine: 1 m. 1 hm.1 ml. 1cg. Jedinice mjerenja za zapreminu tekućine: 1 l. 1dag.7. 1 km. (-. -Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja . Preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju ishode (rezultate) mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim. 1 hg. 1 dg.1 mm. 1dam. 1 l. 1 kg − − − − -Mjerenje zapremine tekućine. 1 dl. 1dal. centi. deci.. kilo) -Mjerenje mase . Mjerenje veličina -Mjerenje dužine . 1 g. 1cl. mili) 1m. − Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. deka. Spoznaju da jedan mililitar vode (na određenoj temperaturi) ima masu od jednog grama. 1 mg. milimetar. 1 hl. 1cm. odnosno većim jedinicama mjerenja. miligram i mililitar.. -Jedinice za mjerenje mase: 1 g.

3 i 4-dijelnudobnu mjeru ritamskim govorom. . cijelu notu i odgovarajuće pause.da izlažu svoje mišljenje i ideje i praviti poređenja ostvarenog.U notnom zapisu prepoznaje osminku. ritam. polovinke i cijele note). -Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. dinamika . ritam.) za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu . .osnovnih muzičkih pojmova : trajanja. OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: . polovinku. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. naslova i autora.Uočava i obrazlaže primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristi u improvizaciji. -Zvučno i vizuelno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu). tempa i dinamike. -Uvođenje muzičkih termina: prima volta. tempo. mjera. melodija. ______________________________ -Postavljati pitanja kad se nađe pred novim muzičkim zadatkom. -Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog). dvoglasno. Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -uočavanja. ligatura. .70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: Pjevanje jednoglasno. -Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi među njima u sviranju i igri različiti . ta-te) . . saopštavnja razlika u notnom zapisu (melodija.1.razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka.5. duhački drveni i limeni (truba.Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. -Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi). mjera). u kanonu (od solističkog do skupog -Poznavanje oznaka i termina (talij. .predviđanja rezultata u improvizaciji -Izražavanje doživljaja djela likovno. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma.aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje. aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente. repeticija. udaraljke. . -sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina. četvrtinku. literarno i pokretom.Muzičke igre.korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje.Sviranje kao pratnja pjevanju. ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE 49 . sekonda volta. četvrtinka. -Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. -improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije i predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije. . . -orkestarskim instrumenatima po grupama: gudački.Koristiti određene kriterije za izvođenje i/ili procjenu slušanog djela.O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru. -memoriranja djela. . MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (2 sata sedmično . -O značaju i potrebi muzike u životu. trombon). . .

-sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike VRIJEDNOSTI. . -ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom -interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni . četvrtinka.Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih 50 . želi da je često sluša (potreba) -Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključuje u projekte. te pjesmu tačno interpretiraju. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. a u odnosu na druge. nesvjesno i usputno (muzički termini). dinamike. tempa i dinamike. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. forme muzičkog djela. muzičkih instrumenata orkestra. . a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. Razlike među učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. U skladu sa dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povečan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i određivanju tempa.samopouzdanje u pjevanju. STAVOVI. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. gitara). Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa.Iskazuje svoje mišljenje. -Uključuje se u muzičke sekcije. . .Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. sintisajzer. a posebno na kultivisanju glasa i porastu kvalitetu pjevanja.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -prema sebi kao pjevaču i sviraču. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. učenici će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. 3 i 4-dijelne). Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. vrste glasova u horu. izvođača i sastava. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. u cjelini odnosno po strofama. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. PONAŠANJE -o značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. te poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. kao i slušanje muzike. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze).upisuje se u muzičku školu PROGRAMSKI SADRŽAJI I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. mjere (2. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. korigira sebe i druge. razvoju opsega dječijeg glasa.Shvata i razlikuje te aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje -Uviđa i objašnjava ulogu muzike u životu.

Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlađivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. Igre i narodna kola. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. te izmiasljaju melodije na date stihove. sasvim prirodna. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. predmeta u okolini. Potsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. 51 . pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. Podsticati djecu da izmisljaju priče. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. koja će omogućiti izvođenje lakjših brojalica na osnovu notnog zapisa. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. a koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. tapkanje. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjavanja. pljeskanje. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. te raznih kretnji ruku. koje su dječija igra. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. trombon) i udaraljke. ritam. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. Brojalice. klarinet) i limeni (truba. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. samoinicijativno. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. U takvim slučajevima. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. duvački: drveni (flauta. komunikaciju putem dijaloga: u paru. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastritog tijela. složeniji ritam i metriku. One imaju različit sadržaj koji. te da improviziraju na zadanu melodiju. te grupnu i kolektivnu. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. pored ostalog podržava život u prirodi i razne radove. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. tradicionalne narodne običaje i drugo. okreti. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). poskakivanje s plesnim elementima. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. Slušanjem treba bliže upoznati vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. sa zadovoljstvom i interesom.muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. mogu imati utvrđene figure i kretnje. instrumentima koje su nnapravila djeca.

a i sam pruža pomoć. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . . četvrtinka .Bratec Martin. stihovi Brato Pavlović) 8.3 i 4. stihovi Kemal Coco) 7. -Razlikuje note po trajanju: osminka. . . -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. zapisao C.Upoređuje se sa drugima i koriguje vlastito pjevanje i sviranje .Rihtman. Baba nina. tezu i arzu. Jagoda baštovanka (E. Zapisao Cvjetko Rihtman.Šipovo 17. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muiziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Avanture maloga Juju (Petar Bergamo) 4. u porodici). polovinka. Uspavanka. U Proljeće (Evo nas opet). dikcija). -Poznaje.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. . Školski odmor ( D.Ima više povjerenja u sebe i samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente.. Uspavanka. -Komentarima i praktičnim djelovanjem ookazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . drugima i sarađuje. i prihvata pomoć. Nina. stihoviIsmet Bekrić) -Ima veliki fond pjesmica.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. cijela nota i pauze. (Francuska pjesma). tempo. nina. Korunović) 3. Rihtman.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu . -Poznaje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu: (dinamika. Tišina-B.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. zna da objasni i koristi oznake za dinamiku na maternjem i talijanskom jeziku (p. -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. mf.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. sefarska trad 18. Jesen u šumi (M. Notni stan (Marija Matanović 22. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinuje sa priručnim. kanon. romska trad. .Motiva rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima . narodna pjesma 9. ta-te).. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Medo kočijaš ( Franjo Povia) 5. Hej. f i druge) . potoče (M. -Prihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja koja dovode do kvalitetag pjevanja (intonacija. Šamac) 14. brz). grupnom i individualnom muziciranju. -Poznaje i objašnjava oznake za tempo na maternjem i talijanskom jeziku (spor. malo ububano (uspavanka.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. . -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Uspavanka za jednu lutku ( Refik Hodžić. u poređenju sa rezultatima u trećem razredu. artikulacija. 19. izleti. Štamparska greška (Asim Horozić.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Vrši samoprocjenjiv i u odnosu na druge. zapisao C. . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Kad zatreba traži. 21. Vladimir Đorđević 2. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Razimije i svijesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. -Inicira i rganizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. . ne da majka sina ( uspavanka. note i pauze po trajanju . Cazin) 13. . . 52 . -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. Nestašni dječaci (Josif Marinković) 6.Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. Vrani se konji igraju (svatovska.Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. Lubovo. Pandur) 15.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. kuća.. Majčica (Vera Makjanić) 12. Na kiši (St. Milić) 20. Dva i dva su četiri 16. Mačak i miš (Asim Horozić. STAVOVI. Pokraj grada Sarajeva. -Pjevanje kanona u dva glasa -Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. umjeren. Basrak) 11. priredbe. Meršnik) 10.Prihvata i shvata svrhu korekcije pojedinaca radi podizanja kvaliteta muziciranja u razredu.

Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. Tomasa) 9. igre i kola -Primjenjuje ranije znanje na novu igru. pomaže. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici -Vodi aktivnosti.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala -Odabiranje prikladne igre u učionici. . Treskavica sitna.23. pokazuje simulacije na kompjuteru -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad -Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. u dvorištu. -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. pokretom i pjevanjem. stihovi Jasmina Mušanović) 6. narodne običaji) -Samostalno izvodi zadane pokrete. vrtu. .Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. -Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu. narodno kolo (Sarajevo i okolica) 3. Hula hop (Adnan Mušanović. -Pamti i imenuje pojedine pjesme. starogradsko kolo iz Livna _____________________ -Ima veliki fond muzičkih igara. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. na izletu). .kanon (M. Grgošević) IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. -Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni -Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti . -Shvatanje i razumije značaj pokreta u plesu i kolu -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Podsticanje kreativnosti igrom. Skaka. Muzikaš (iz zbirke J. kanon (Z. . Anceva) 24.Igra kolo veselo. stihovi Jasmina Mušanović) 8. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo. Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) 4.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici.Predlaganje muzičke igre za priredbe -Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvođenje pokreta uz pjevanje. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. na raznim mjestima (u razredu.Samostalno izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše. Urodile tetrejike. -Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. ____________________ 53 .Slobodno i organizovano kretanje u prostoru . Skače vrabac u kolu (zapisao Cvjetko Rihtman) 2.Sova.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju -Osmišljava.. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikaama) . -Upućuje. narodno kolo (Sela iz okolice Bosanskog Šamca) 5. -Pokretima opisuje događaje u muzičkoj igri (u prirodi. Koko graja (Adnan Mušanović. stihopvi Grigor Vitez) 7.

tempo i druge karakteristike djela -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Senj) 4. -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta -Izvođenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumenatima.Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala -Osmišljava i realizuije simulacione igre za djecu. Asim Horozić 4. . . -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika. dvoglasni hor) 5. ta-te) __________________________ . Došlo pismo iz Bosne (narodna. Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović). dječije radne i kulturne navike IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. Vivaldi) 6. Sretna Nova godina (Arsen Dedić) . razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . predlaže i izvodi pratnju. što ih motiviše na učenje -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje.Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. Srbija) 3. Iznad duge (Over the Rainbow). .Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke).Pomaže. -Prema zadatku zvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu . -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih. gudački kvartet. dječiji hor) -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje jačinu (glasnoću). Alaj ovaj Miki lep (Zapisala Elly Bašić.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar) -Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. obrada Rrešad Arnautović. -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka .Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja. koraćanjem u koloni. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. -Poigrava se s brojalicom. Ako pođeš negdje van 5.Često traži da se djelo ponovno sluša. udaraljke) . . . duhački drveni i limeni. E. mišiću 8. beglen (Sarajevo) 2. leti. Cetinje) 7. Bumbari i pčele (S. odlomak iz opere „Aska i vuk“. ._______________________ III BROJALICE Izbor : 1. mišu. Eglen. Igralica (Zapisala Bogdanka Đurić. Tip. Elem. Leti.Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom. -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. -Razvija kreativnost.Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu. -Pokreti su precizni i tačni -Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. Rajičić -test Čika Andra) 8.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. tip.Pronalaženje i zapisivanje brojalica.Y.Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici. iz Četiri godišnja doba A. ptičica 6. kombinuje instrumente (aranžmani). sortiranje i izvođenje zaključaka -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima. 54 . -Komentira osobine djela. Pjesma šumskih vila. „Mali šlager“ 3. hor (horski glasoviženski. upoređuje. odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. . izgovaranjem ritamskih slogova.Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima. . Ne dam kamen zemlje moje ( Slavko Olujić-stihovi Zlatka Artuković) 2.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. u raketi 9. . koordinira rad -Usmjerava aktivnosti učenika. .Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. odbrojavanjem rukom. Harburg). koja razvija osjećaj pripadnosti grupi.Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Razlikuje izvođačke ansamble: orkestar. Arlen.Uočava.Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Pokazuje i demonstrira izvođenje i sviranje -Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje . -Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. belem ( Zapisao Branko Rakijaš. tip (Nestašni vrapćići) _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i po sjećanju ih izvodi. Ljeto (II stav. Eti peti. . -Prepoznaje i saopštava ime kompozitora -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. Mišu. 7.

Bosna. Slon. -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja. Darovi za svu djecu (Pajo Kanižaj. Ples pilića u ljuskama. staccato. pohbale i nagrade. oblačenje. kompozitora i njihova najpoznatija djela Vođenje intervjua sa umjetnicima. stihovi Dijana Bujlat 23. Nebo i planete ( Nedžad Merdžanović.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Posmatranje i praćenje napretka učenika.Sans). kontrabas 14.S. ritam. Neko me voli (G. stav iz djela Slike sa izložbe (Modest P. . iz svite Karneval životinja (C. Kornjače. Pjesma sedam patuljaka iz filma „Snjeguljica“. -Planira termine za posjete -Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju -Poznaje i pamti imena bh. posebno na koncertu.Traži da ih vidi uživo na koncertima -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu -Apšlaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. Klovnovi (D.S. -Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama . Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. Bosnia ( Džani Hot) 11. pjesma iz Engleske) 22. Debussy) 18. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima (Narodno pozorište. Ples šećerne vile i ruski ples-Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) 15. Kabalevski) 19.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Prepoznaje vokalno. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija) -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini. Za djecu svijeta na kril'ma vjetra (Suad Arnautović. -Prilikom slušanja muzike. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje -Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato.Haydn ili Leopold Mozart). Musorgski) 17. Walt Desney 20.Sans) 13. Sretan rođendan (Happy birthday. _______________________ 55 .. poštuje pravila ponašanja. 16. Dječija simfonija I stav (J.9. stihovi Sanela Pršeš) 10. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: -Objašnjava ponašanje na koncertu. melodija.Gerhwin) 21. iz svite Karneval životinja (C. stihovi Velimir Milošević) 12. instrumenata. Mali crnac pleše (C. Žuta podmornica (Bitlsi) -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . . i za imenovanje i opis djela.

-Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Izvođenjemuzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva Procjenjuje učenička postignuća. -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. . dodaje. -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici -Prati pjevanje instrumentima igurnije i samostalnije.Stvara kombinacijom riječi. hvali i ohrabruje. -Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem . istražuje i kombinuje instrumente. -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Eksperimentiše. likovno ili literarno. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu . . . 56 .__________________________ V DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju. . -Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. -Improvizacijom kreira nove aranžmnane za pjesmice i brojalice. ______________________ -koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema -Samostalno smišlja. mijenja. -Slobodnija improvizacija kolektivna. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza. priredbama -saradnja sa lokalnom zajednicom -Izražava razne ritmove iz života instrumentima.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. ritam) -Spontano na muziku progovara pokretom. pokreta i likovnim izrazom. upoređuje. -Priprema. individualna -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Vidno iskazuje i saopštava interes i želju za njihovim kombinovanjem.Podstiče kreativne oblike ispoljavanja. .Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira -Pravi varijacije na zadanu temu (melodiju. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. grupna. u paru (dijalogom). instrumenata. -Predlaze instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Posjete koncertima.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva.Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji .Plesna dramatizacija.

razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. PPD. spremnost za saradnju i timski rad. prostiranje linija. solidarnosti. muzičke i tjelesne kulture. značajni datumi. BiH kulturne baštine. tačkom i mrljom .. tuš i kist. zaključivanja. crtačka tekstura. snalažljivosti. . ritam. čula. ritam.Kombinovanje linije/crte sa plohom. površina. kontrast. ritma. flomasteri /crni ili tamni/ 57 .Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta. pjesma. njihovih odnosa. angažovanost. LIKOVNA KULTURA ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO .OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE/OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Obrazovni ciljevi .Iz narodnih običaja: praznici. životinje.Razvijanje humanosti. .Olovka.Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. jačanje i bogaćenje emocija ..6. drugarstva. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. poslovica. objekti.. samostalnost.1. lavirani tuš.Uočiti.Nevizuelni poticaji: emocije. uočavanja. prostori .…/.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. manipulativnih. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. .Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i Kompozicionim odnosima u vizuelno likovnim sadržajima . . TAČKA I LINIJA . . smjer. . očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. biljke. muzika …… .Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima. kontrasta.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje. bajka.. smjerova i analiza uočenog i istraženog . kreativnog.Iz djetetove okoline: ljudi.Crtačke teksture . orijentacija u vremenu i prostoru 1. etnografsko nasljeđe . tlocrt Odgojni i socijalizirajući ciljevi . istorije/historije. pojave u prirodi. mrlja..Razvijanje sposobnosti posmatranja.Razvijanje kod učenika senzornih.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta. matematike. tuš i drvce.

fleomasteri opažanje u okruženju i na u boji /za manje formate likovnim djelima kontrast radova/ kvaliteta razlika /degradacija boja/. razređivanje boje. velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. matrica.Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. emocija i sl. grafički otisak.Akvarel. komplementarn kontrast..Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ .Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika.. njihova praktična primjena u odjevanju.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/. gvaš. kroz likovni izraz 58 . ukrasnih predmeta. . događaja. fundamentalni elemenat grafike . slikarska tekstura 3.Slikarske teksture . grafičar. razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose. tonsko i kolorističko slikanje.2. optičko miješanje boja. nakita. izrada čestitki.Višebojna papir grafika . kvalitet boje.Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja . razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina.Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje.Mehaničko i optičko miješanje boja . PLOHA .Izrada složenije šablone za grafički otisak . kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog .Usmjereno istraživanje i kolaž.Uočiti. tempera. šablon /matrica za preslikavanje/. tempera . razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu . pjesme. rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/. uređenje životnog prostora. . grafička boja. pastel. ..Uočiti.Tonsko i kolorističko slikanje . priče. BOJA .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. pojava u prirodi. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast. štampanje .Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja.Crta i ploha. .

papirna ambalaža. maski.Spot i njegovo značenje . razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije.Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost .4. spotove i zaštitne znakove.. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma.Vizuelno opažanje kadra na fotografiji. maska. scenografija..Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije. scene i scenske maske.crta/linija u prostoru /prostorni crtež . lutki. kompozicija oblika i prostora. film. opreme knjige. POVRŠINA .Zaštitni znakovi .Crno bijeli film . maekani lim.Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija .Boja na filmu . žica. puna plastika. prostorni crtež. fotografije. trodimenzionalna tekstura. scena. reklama /pismo kao elemenat vizuelnih poruka/ tehnike .Glina.Koncentrisana pažanja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa /simetrije./ .Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija.Puna plastika i reljef . bosančica. MASA I PROSTOR . kaligrafija.Kadrovi u nizu . papir.Plastične teksture /teksture u prostoru/ .Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn.Registrovati. karton. čestitki. TV-a. asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. reljef 59 . asimetrije/ u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog . plastelin. video. kadar. strip 5. stripu. TV-slici . glinamol. filma.Uloga i značaj vizuelnih medija.Scena i scenografija i scenska maska-oblikovanje i razumijevanje . sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog . zaštitni znak.Ploha u prostoru . značaj boje u medijima . simetrija i asimetrija.Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. drveni otpadni materijal .

. video. strip.da shvate šta je proporcija. Boje se postepeno miješaju i sa drugim bojama te se na taj način proširuje paleta učenika. masa i prostor: .da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. gvašu. ./ . štampanje .. tušai drvceta.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.da znaju šta je simetrija i asimetrija.da znaju da je površina . crna. kolažu.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UĆENJA Da učenici usvoje pojmove.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ .da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru.da usvoje pojmove.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: .da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/. prospekt…. a šta reljef . temperi.da kreativno izvedu masku.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ . grafički otisak. rješenja u prikazivanju prostora / svoje perspektive/ i prostornih odnosa.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . film. . 2. kadar PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. Sa psihičkim odrastanjem učenika na likovnom radu povećava se broj predstavljenih detalja. osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu. Očekuje se da učenik polazeći od sopstvanih iskustava iznalazi vlastita. olovke.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ .da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu. .da usvoje pojam šablon /matrica/. da kreiraju kadar stripa. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja učenici postepeno uvode i izvedene /sekundare/ boje. akvarelu. školi/. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. a prisutne su i ahromatske boje. . . grafičar. tuša i kista. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzio nalnih odblika na plohi i u prostoru. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. zaštitni znak. da savladaju tehniku lavranog tuša.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/. smjerovi prostiranja linije. bijela i siva. . 60 . učenici četvrtog razreda radiće na daljem savladavanju korištenja linije. . pastelu.da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. flomasterima u boji. po prostiranju.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . . za oblast slikarstva: . da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: .da dalje usavršavaju tehniku korištenja.

anlizi fotografije. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . u tehnici papir grafike. slikarskih tekstura. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. kostima.SLIKANJE . znakova vizuelnih komunikacija. plastelin.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost. MASA I PROSTOR 5. objekti. grafika. dizajna. neoblikovani materijal /ambalaža.CRTANJE .3. PLOHA 4.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. stiropor. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. Učenici rade na izradi stripa. pored organizacije kompozicije u formi ritma /ponavljanja oblika/. šišarke i slično/. žira.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . vata. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. TAČKA I LINIJA 2. 4. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizuje se kroz likovne oblasti. primijenjenu umjetnost i dizajn. kružnog ritma. transparentnosti oblika. MASA I PROSTOR Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. kutijice……/ i drugi prirodni materijali /plodovi kestena. predmeti primijenjene umjetnosti. 1. razreda. crtanje. OBLIKOVANJE NA PLOHI . grafičkog dizajna. Izrada scenografije. glinamol. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. vunica i žica. značajniji boj sati može biti usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike. predstave ljudi. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU mogu se realizovati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. životinja. BOJA 3. makete. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. odnosa slike i teksta. U kreativnom procesu koriste se: glina. oblikovanje maske. Definišu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici i reljefu. POVRŠINA 61 . slikanje. uočavanju i razumijevanju spota. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. Teme /motivi za rad/ su iz učenikovog okruženja. izmjenjenog ritma. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. koje djece doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. 5. U četvrtom razredu. građenje. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. vizuelne medijske poruke.

prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. niti bilo koju tehniku. bajka. tonsko i kolorističko slikanje. crtačka tekstura. emocije /osjećanja/. Vizuelne motive 2. zaštitni znak. mjesto stanovanja.iz narodnih običaja /tradicije/. reljef grafički dizajn. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . biljke…. čula. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. razređivanje boje. objekti. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. poslovica. šablon /matrica za preslikavanje/. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. maternjeg jezika /priča. optičko miješanje boja. scenografija. video. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. pojave u prirodi. smjer. etnografsko nasljeđe . maska. mrlja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. porodica. nauke i društva. grafičar. moje okoline. trodimenzionalna tekstura. basna. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.nevizuelni poticaji.iz neposrednog okruženja djeteta.likovni i kompozicioni elementi.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. scena. strip VIZUELNA KOMUNIKACIJA: 62 . kompozicija oblika i prostora.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. muzika. pjesmica. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. . Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. prostorni crtež. tjelesne i zdravstvene kulture .. glazbene kulture. površina. grafički otisak. praznici. ritam. komplementarni kontrast. prostori. akvalitet boje. kadar... slikarska tekstura višebojna grafika. tlocrt intenzitet boje. film.Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. štampanje GRAFIKA: PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. škola. Nevizuelne motive 3. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. značajni datumi. matematike. puna plastika. simetrija i asimetrija. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. i interakciju umjetnosti. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : SLIKANJE: odnos linija/crta. novih medija i okruženja.

da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. odnos prema estetskom. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. predmeta i pojava. svoje strahove i oduševljenja. pedagoškog. 63 .OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. 1. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. psihološkog 3. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. svoje viđenje svijeta. stečenog znanja i usvojenih navka. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. Dakle. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Nema loših dječijih radova. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. estetskog 2. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. aktivnost na časovima likovne kulture. upornosti i iskustva.

funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptaptira na primjerene tjelesne napore: normalno. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. nadprosječan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. nadprosječno. koje pomaže zdravlju zna da je čovjek dio prirode i da tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu zna zašto kvalitet. potrebne aktivnosti za korekciju u početnom i u završnom stanju. prosječno. grudnog koša. s izraženim znacima zamora. povećan. izvrsno. vrlo visok. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. s izrazito izraženim znacima zamora. nadprosječan. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. ocjena za taping rukom: loše. utvrđeno stvarno stanje: stopala. smanjen. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. izvrsno. utvrđen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. prosječno. loš. učenja I igre izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć poznaje principe pravilne i redovne ishrane. podprosječno. nizak. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. gojaznost. kičme i grudnog koša. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. visok. vrlo visok. ekstremiteta. ima kulturu objedovanja posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene zna zašto su psihoaktivne supstance štetne tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. izvrsno. u početnom i u završnom stanju. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i njegovanje zdravlja zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. prosječno. podprosječno. puls u mirovanju je: vrlo nizak. ili zna za takav slučaj u početnom i u završnom stanju*. umjeren. nadprosječno. nizak. podprosječan u početnom i u završnom stanju. prosječno. s primjetnim znacima zamora. ocjena za podizanje trupa: loše. oblik i veličina. Očuvanje i unapređenje zdravlja Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj Antropometrijaska obilježja 64 . nadprosječno. podprosječno. utvrđen napredak u visini: prosječan. krvni pritisak je: vrlo nizak. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. podprosječno. prosječan. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. visok. mršavost.7. izvrsno. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. nadprosječnu. utvrđen odnos težina – visina: normalan. podprosječno. prosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. izvrsno. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama u početnom i u završnom stanju. podprosječan. normalan. spavanja. ocjena za poligon natraške: loše. utvrđena karakteristična odstupanja među učenicima od prosjeka (razreda. nadprosječno.1. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje porodično koristi zdravstvene usluge ima usklađen dnevni ritam odmora. podprosječno. prosječno. utvrđen napredak u težini: normalan.

kao atletskih sadržaja: trčanje. interaktivno i kreativno razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. igre posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima poznaje rodne (spolne) karakteristike. stavova i navika vrijednosti. zagrijavanje i smirivanje organizma. različito važna za razne sportove zna da je. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. skok u vis i bacanje predmeta zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnasike – vježbe oblikovanja: jačanja. hodanju i trčanju pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesne i zdravstvene kulture upoznaje i prihvata svoje osobine. plesa i narodnih igara umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. stajanju. pokreta i kretanja zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. kršenje pravila. prosječne. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. izvrsne. stavovi i navike znanja 65 .) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. razvijanje sistema vrijednosti. nesvjestica itd. uvažava suprotan spol uvažava kolektiv i međusobnu saradnju podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi u igri je aktivno. nadprosječne. znojenje. nepristojno ponašanje razvija dobre ekološke navike početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (drugi) osnovnog obrazovanja Usvajanje znanja. visoki i niski start. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. brži rad srca. skok u dalj iz mjesta i zaleta. razvoj i funkcioniranje organizma zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. u odnosu na visinu. izvrsno.• nadprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. istezanja i labavljenja zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara: zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. podprosječne. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. koje se mogu povećavati i prilagođavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja poznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. njegovih osobina i sposobnosti zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina zna da je visina pretežno urođena karakteristika. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. stavova. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast.

Vis prednji na karikama. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. Igre vršnim odbijanjem 1:1. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m). 12. različiti faktori rizika. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. III. antropološku odgojnu komponentu. Igre (21. Dječija odbojka. Preskakivanje kratke vijače u kretanju. Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci. 2. povrede. Skok u dalj iz zaleta). Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja). Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju. 6. humani odnosi među spolovima. 5. Penjanja (11. IX. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja). 7. VI. 23. Skakanja i preskakanja (4. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta).PROGRAMSKI SADRŽAJI I. 20. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. međuljudski odnosi. 2:2. Šut na gol sredinom hrpta stopala). 26. Učenike je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korišćenje pomagala). 15. zdrava životna sredina. Kombinacije koluta naprijed i natrag). prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. Dječija košarka. ishrana. V. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. Program tjelesne i zdravstvene kulture integrira obrazovnu. Sadržaji zdravstvene kulture uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. II. trčanja. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute. IV. 66 . mentalno zdravlje. 28. Hodanja i trčanja (1. VII. Galop naprijed i bočno 19. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo. (3) sigurnost učenika. 14. 3. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. zaštita od bolesti itd. Kolutanja (10. VIII. Višenja i upiranja (13. Saskok iz upora prednjeg odnjihom). Uvoditi učenike u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suđenje različitih kineziolških djelatnosti. 9. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji. 22. 27. Penjanje na mornarske ljestve. Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom. 18. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala. sportsku rekreaciju. Dječiji nogomet. Vaga zanoženjem na tlu. Trokorak. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. 29. Hodanje zadatom brzinom. razredu potrebno je usavšiti sva osnovna motorička znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. 30. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture su: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje učenika sa povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Dječiji rukomet. Ritmičke i plesne strukture (17. Bacanja i gađanja (8. 24. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. U 4. upoznati ih sa kontrolnim uređajem za sprečavanje pojave pretilosti i sa razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. 25. Vučenja i potiskivanja (16.

repetitivne snage – pretklon trupa. odbojke i rukometa. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. snage. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. odnosno brzinskim aktivnostima. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. (16) poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja i (17) podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. (6) razvijanje pozitivne slike o sebi. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. Također započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. njegove saradnje. 2. (4) prihvaćanje i uvažavanje različitosti. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. fleksibilnosti – pretklon raznožno. drugi. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama 67 . Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. (2) razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. U drugom cikiusu ocjenjivanje brojčano i opisno. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. ravnoteža i gibljivost. (8) razvijanje vještine svladavanja straha. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema te djelovanje na kvalitet koštanomišićnog sistema. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. statističke snage – vis u zgibu. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. razred osnovne škole. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. treći i četvrti razred osnovne škole: (1) stiecanje higijenskih navika. agilnosti. (14) razvijanje komunikacijskih vještina. (3) podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. koordinacije – poligon natraške. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta.skakanja. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. što obuhvaća 4. (11) razvoj saradničkoga ponašanja. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika u vezi sa tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. tjelesna masa i držanje tijela. motoričkih i funkcionalnih obilježja učenika. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspjenošti i napredka učenika. (13) praćenje vlastitog napretka.. preciznosti. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim ljudskim aktivnostima. i 6. (7) razvijanje sposobnosti samokontrole. 3. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. (12) prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. (15) razvijanje osjećaja zadovoljstva. Antropološka komponenta odnosi na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. (5) prihvaćanje vlastite ličnosti. ali progresivno razlikovanje učenica i učenika u morfološkim osobinama. gipkosti. koordinacija. težine i držanja tijela). Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. (9) podsticanje ustrajnosti. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervnomiπićne koordinacije kontrolu pokreta. 5. (10) postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. jeste postupno. ravnoteže. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te sprečavanje pretilosti.

o svojim sposobnostima. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. pozitivno i adekvatno obrazloženo). eventualno. formiranju realne sliku o sebi. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak djeteta a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi.) 68 . što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. tj. (Detaljna uputstva za praćenje i mjerenja. (3) ona mora biti pozitivna. konkretno. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. kao i potrebni instrumenti nalaze se u priručniku za nastavnike. sklonosti. (2) ona mora da bude konkretna. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore.i. kao i za njihovo ocjenjivanje. umiju. ili tokom obavljanja aktivnosti. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. o onome što znaju. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. kontinuirano.

DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA OKVIRNI PROGRAMSKI SADRŽJI ZA IV RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA UČENIKE SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU 69 .

................................................................................................................................................................................................................. 90 Tjelesna i zdravstvena kultura ...... 83 Muzička/glazbena kultura .......................................................................................................................................... 81 Matematika ............. 75 Engleski jezik ........................... 79 Moja okolina ..... 96 70 ................... 88 Likovna kultura ......................................................................................SADRŽAJ Uvod Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju i učenju Prilagođavanje postupaka djeci sa poteškoćama u učenju i razvoju Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost ..................................................

Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim školama odvijat će se. Individualni i individualizirani pristup učenicima je temeljini stav. zdravstveni radnici različitih profila i specijalni pedagozi različitih profila. tako da se može reći da svako dijete ima svoj individualni tempo razvoja. te uključiti u aktivan društveni život. Opšte mogućnosti razvoja djece se značajno razlikuju od djeteta do djeteta. i u određenoj mjeri ih pripremiti za život i rad. Odgojno – obrazovni i edukativno-rehabilitativni korekcioni rad sa ovom djecom je višestruko značajan za pravilan i svestran psihofizički i socijalni razvoj ličnosti djeteta. Korekciono terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produženog stručnog tretmana sastavni su dio i ovih programa. raznim emocionalnim i socijalnim poremećajima i slično) zahtijeva znatno elastičniji pristup u utvrđivanju ukupnih odgojno – obrazovnih zadataka i u određivanju obima i širine nastavnih sadržaja koje učenici mogu i treba da usvoje. a posebno sa djecom sa poremećajima u razvoju moraju se angažovati stručnjaci različitih profila: defektolog (oligofrenolog). po potrebi izrade idividualno prilagođenih programa. Kako bi učenici sa poteškoćama u razvoju i učenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i programe. i njihovim mogućnostima razvoja. u što potpunijoj saglasnosti sa prirodom djece sa potrebom posebnog pristupa zbog poteškoća u razvoju ili učenju. odaberu i predvide oni nastavni sadržaji i oblici. tako što će omogućiti rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju ili učenju unutar redovnih odjeljenja. Ovaj Prijedlog programa upravo treba da posluži u svrhu individualizacije minimuma programskih sadržaja u redovnom odjeljenju redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa. Različite psihofizičke mogućnosti djece zahtijevaju specifičnosti u organizaciji.UVOD Odgoj i obrazovanje djece sa poteškoćama u razvoju i učenju koja imaju potrebu posebnog pristupa je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog odgojno – obrazovnog sistema. socijalni radnik. UČENJU I ADAPTIBILNOM PONAŠANJU 71 . Ovaj Prijedlog programa je proširen sadržajima programa redovne nastave. djeca sa deficitom pažnje i hiperaktivnošću. kao integralni dio svih odgojno – obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogućnostima. Ukoliko dijete značajnio odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagođeni plan i program ( sastavni je dio redovnog Nastavnog plana i programa). logoped. Kriterij za utvrđivanje sadržaja. Individualni prilagođeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj školi. U koncipiranju ovog plana i programa polazi se od osnovne postavke da se. oblicima. psiholog. Iz tog razloga i poštujući savremena teorijska saznanja. rehabilitator. sredstvima i metodama rada. koji će obezbjeđivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofizički razvoj djeteta. bez kojeg nema adekvatnog rada sa ovom kategorijom učenika. interdisciplinarno stručno procijenjenim i utvrđenim stepenom mogućnosti razvoja učenika. kao i najsavremenija praktična iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama. Posebno izražena heterogenost po mogućnostima razvoja i po različitim psihofizičkim osobenostima (npr. oblika i metoda rada određen je prvenstveno. OPSERVACIJA I IDENTIFIKACIJA DJECE SA POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU. pedagog. orjentaciono po ovom nastavnom planu i programu uz obavezan individualno prilagođeni program ( u pismenoj formi) i usvojenu od strane stručnog tima škole i roditelja djeteta.

odstupanje se može posebno uočiti primjenom instrumenata za procjenu perceptivne organizovanosti i drugim metodama.mucanje.otežan ili neobičan hod. . . . .dijete može da neprestano manipuliše predmetima. Indikatori odstupanja na intelektualnom planu: .ta djeca često postižu nizak nivo na testu crteža ljudske figure.rivalstvo. .agresivnost ili autoagresivnost.Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju. . . Navodimo neka odstupanja koja mogu identifikovati stručni timovi škole pri polasku djeteta u školu: • Indikatori odstupanja u razvoju krupne motorike: . Aproksimativno. .potencirani znaci izolacije. Navedeni subjekti mogu raditi i u korealiciji.snižene aktivnosti u odnosu na povod. . . učenju i adaptibilnom ponašanju vrši se u prirodnom okruženju porodice.nerazumljiv govor. . Poteškoće u razvoju fine motorike kasnije se ispoljavaju kao problemi vezani za poteškoće u početoim čitanju i pisanju.dijete otežano drži olovku i pribor.zakašnjeli razvoj govora. . nemogućnost crtanja romba i kvadrata od strane djeteta školskog uzrasta je indikator vrijedan daljih procjena. .nemotivisana agresivnost ka sebi i drugima.napadi bijesa pri sputavanju. Indikatori odstupanja u socijalnom i emocionalnom razvoju mogu se manifestovati u sljedećim oblicima ponašanja : .adksiozno-depresivno povlačenje.dijete može biti stalno u pokretu. Indikatori odstupanja se mogu identifikovati na planu voljno usmjerene i slušne percepcije i pažnje. zatim kroz mobilne timove ili putem stručnih timova škola. .nedovoljno razvijena artikulacija glasova. .povećane aktivnosti u odnosu na povod.neurotska ispoljavanja kao sisanje palca. . . Vrijeme opservacije započinje na prijedlog nastavnika ili roditelja. a za učenike prvih razreda prvo polugodište.ne uočavaju sličnosti i razlike među zadataim likovima. .uočavaju se kao otežano savladavanje pedagoških zahtjeva u školi. . čupkanje kose. Indikatori odstupanja u razvoju fine motorike: . . • • • • • 72 . .usporeni razvoj govora. . .nesposobnost razumijevanja drugih. škole ili u zahtjevnijim slučajevima u pripadajućem Centru za opservaciju i dijagnostiku.dijete može biti motorno nestabilno. Najčešća odstupanja u razvoju govora manifestuju se kao: .odsustvo straha od realnih opasnosti.postižu nizak nivo na testu percepcije prostora. trljanje dijelova tijela.tikovi kod djece.bezrazložni strah.nizak nivo tolerancije na frustarciju. hiperaktivno. odnosno staratelja. Trajanje opservacije je do tri mjeseca .

Uvijek davati primjer prije nego damo zadatak djetetu. Individualno pristupati djetetu. pedagogom. kako bi bilo jasno šta se od učenika očekuje. Dovoditi dijete u situacije koje izazivaju određene reakcije.manipuliranje. Koristiti igre za vježbanje i učenje o skupovima. Izbjegavati apstrakcije.tapšanje po ramenu. 73 .savjeti. Uključiti učenika u vannastavne aktivnosti. Rad bazirati na djetetovim interesovanjima. enureza.igre kretanja i opuštanja.igre za konstruktivno rješavanje sukoba.igre za vježbanje koncentracije. Ukoliko su odstupanja i poteškoće složenije stručni tim škole zahtijeva opservaciju i identifikaciju poteškoća u razvoju djeteta od strane pripadajućeg Centra za opservaciju i dijagnostiku ili u zahtjevnijim slučajevima zahtijeva kliničku procjenu.stisak. Komisijama škola su na raspolaganju mobilni stručni timovi specijalnih ustanova sa različitim profilima specijalnih pedagoga (defektologa). psihologom i socijalnim radnikom.saradnja i pomaganje Upućivanje na slušanje govora drugog Postaviti zahtjeve za koje znate da ih učenik može izvršiti.PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Pri radu sa djecom koja imaju poteškoće potrebno je prilagođavati postupke: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Često poticati učenika na govorno izražavanje. Podsticati prijateljske odnose od strane druge djece.prema svojim sposobnostima i interesovanjima.. Pronalaziti djetetu interesantne sadržaje. Ponavljati upute nekoliko puta.ohrabrivanje.milovanje Podsticanje interpersonalnih odnosa:učitelj-učenik. najbolje je da to uradi neki drugi učenik. 3.. Uključivanje djeteta u pripreme za rad u učionici.nagrade.). Koristiti situacije kada je dijete raspoloženo za neku oblast. Ukljuivati dijete u grupne aktivnosti. enkompreza anoreksija.učenik-učenik-razredni odjel Podsticaj kroz igre:igre za bolju grupnu povezanost..igre za podsticanje mašte i kreativnosti. Uključivati dijete u izradu panoa i sl. Radovi na velikim površinama (papir. ljekara i ostalih ili mobilni timovi formirani na nekom drugom nivou organizovanja. Materijale i sadržaje vezati za konkretne situacije.• • • • .gdje će se i ono isticati..i postepeno ih proširivati. Učestvovanje učenika u pripremanju i izvođenju zadataka Fizičko približavanje predmetu i pojavi koja se posmatra Verbalna komunikacija-pohvale.savjetovati ga i bodriti. Stalno podsticati dijete na govorno-usmjereno-izražavanje.rani tonični poremećaji. psihologa. Međusobno kominiciranje. logopeda.prijekori Neverbalna komunikacija-zagrljaji. U skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini identifikaciju vrši Komisija sa pripadajućim školskim pedijatrom.tabla. školske sekcije…. logopedom. uvijek dati primjer kako će se pričati. bulimija. Raditi sa predmetima u učionici (određenih oblika). Razvijati osjećaj pripadnosti grupi-kroz igru.

dijagramima i modelima.za dobro obavljen zadatak. Govorite jasno. Davanje uputa mora biti jasno. Verbalne informacije dobro je dati popraćene slikama. Kroz igre jačati socijalizaciju djeteta u razredu.preslikavanja a sve to ne smije trajati duže od 30 minuta. Odrediti dnevni zadatak/obavezu za učenika.jednostavno konstruisano.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Brinuti pri izvršavanju pismenih zadataka o zamoru. Vježbe disanja.svjetlo i dr. Uvijek potićite na pažnju koristeći različite tehnike:glas.poznatog materijala. Prijelaz na novi materijal mora biti postupan s polazištem od starog. Neka učenik daje obavijesti koje se tiču cijelog razreda. Mijenjanjem aktivnosti pomoći učeniku u zadržavanju koncentracije.hrabriti učenika da ponavlja.posebno da izrazi ono što misli da je rečeno. Feed-back. “Javno” u razredu isticati pravila rada i tražiti od učenika da to ponovi. Na početku časa uvesti igrice kad god je to moguće.sporo.relaksacije….disanja.humor isl..dobro artikulisano. Vježbe relaksacije i ventilacije uz dogovor između učitelja i učenika. Pitati ga i poticati ga da i ono pita. Neka dobije šansu da bude pohvaljen od strane drugara iz razreda. Stimulirati učenika da pita. Neka dijete sa “dobrim” ponašanjem sjedi pored učenika u prvoj klupi. radije mu dajte neki zadatak a zatim razgovarajte o tome (uradite to kao primjer u cijelom razredu). Navoditi ga da sam shvati u čemu griješi i tražiti da sam kaže gdje je pogriješio. Nove materijale davati na početku časa.izrezivanja. Provodite vježbe motorike i igre kada god je moguće i razvijajte opažanje putem kopiranja. Dobro je pažnju usmjeriti na sadržaje kroz šalu. Uvijek kada je to moguće nova znanja demonstrirati preko modela. Ne potičite negativne asocijacije npr. Ispitivanje i provjeru znanja vršiti na početku časa.te obavezno produžiti vrijeme izvršavanja pismenih zadataka..i ne opominjite kada ne sluša.polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti.To znači da niko drugi danas ne obavlja taj posao. Rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka.uspostaviti pozitivne emocije s učenikom. povratna informacija je važna s vremena na vrijeme kako biste bili sigurni da vas učenik prati. Instrukcije treba ponavljati. 74 .organizovati zadatak koji je lakši ili zadati vježbe motorike.pažnje.aktivno sudjelovanje usmjerava pažnju i reducira distraktibilnost. Zadaću pregledaju i potpisuju i roditelji i učitelj. Ne zovite ga imenom.(neka to bude pravilo za svu djecu u razredu).koncentracije. Ispitivati učenika u prvom dijelu časa. Preferirati usmeno ispitivanje. Sjedeći rad i pasivno slušanje mora biti prekidano pauzama ili nekim drugim aktivnostima. Napraviti “zakletvu”razreda za određeni dan tipa: Danas X pomaže Y djetetu u razredu. Što češće igrati igre uloga u razredu (konkretne situacije iz razreda).

izraze i rečenice.omogućiti učeniku prilikom dramatizacije da učestvuje u jednoj od uloga prema svojim mogućnostima u svrhu emocionalnog doživljavanja određenog lika. vrijeme radnje. jasnim i realnim slikama. Čitanje i obrada književnih tekstova usavršavanje tehnike čitanja. uočiti likove i njihove osobine ( na temelju njihovih postupaka ) i moći reproducirati. BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Sadržaji Prilagođeni postupci. U izražavanju čitanje prilagođenog teksta i određivanje: 1. čitanje prilagođenog teksta naglas. - Književni tekstovi moraju biti jednostavni ali opis mora biti sa lijepim. 4. Kod uvođenja sasvim novih elemenata 75 . . pravilno i izražajno čitanje u skladu sa učenikovim mogućnostima. razmak između redova nešto veći. . Slova treba da su velika i podebljana. čitanje sa razumjevanjem i reprodukovanjem. određivanje glavnih i sporednih likova ( .stalno podsticati dijete na govorno izražavanje. memorisanje strofe po njegovom izboru.forsirati verbalnu komunikaciju. čitanje sa prepoznavanjem interpunkcijskih znakova. razumjeti riječi. 1. Najvažnije je da je ponuđeni materijal u skladu sa mogućnostima razumjevanja djeteta. . sadržaj teksta. toka događaja ( početak. 3.prilagođavati sadržaje tekstova u skladu sa učenikovim mogućnostima i raditi na razumjevanju pročitanog sadržaja u skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove ličnosti. mjesta radnje. 5.manje zanimljive sadržaje približiti učenicima pomoću igre. podsticaji i ciljevi u radu U čitanju: . . igre sa svrhom i povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti na školskim i priredbama van škole. glavni dio i završetak ) 2. Didaktički materijal i sredstva 1.2.omogućiti učeniku prilikom obrade pjesme. uočavanje najvažnijih trenutaka u priči.

1. Koristiti slike jedne i više radnji. .omogućavanje učeniku doživljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa. . uvažavanju i poštovanju drugog. situacijskom govornom kontekstu.davanjem adekvatnih pismenih pitanja. bajke i pjesme. .analiza likova ).upućivanje učenika u tehniku pravilnog pisanja čestitke u povodu rođendana ili blagdana u cilju učenja učtivosti u obraćanju. vježbe memorisanja.prepisivanjem kraćih tekstova sa zanimljivim sadržajem usavršavati tehniku pisanja.sadržaji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju učeniku četvrtog razreda. . Usmeno izražavanje razgovor. pa će to biti sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. komunikacijskim prilagođenim tekstovima i zadržati se na razini prepoznavanja jezičkih sadržaja. opis poznatog predmeta. podsticati maštu. pričanje događaja predstavljenog jednom ili nizom slika. čitanje po ulogama. pitanje – odgovor. U gramatici . U pisanju uvijek koristiti i nešto što je djetetu već dobro poznato. Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lakše izražavaju kad su sakrivena iza toga.forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je moguće ostvariti uspješnu komunikaciju. . situacijski razgovor. Podsticati čitanje. i tim Koristiti audio-vizuelne materijale sa pričama i bajkama i kraćim crtanim filmovima. pričanje događaja i doživljaja iz dječjeg života. s obzirom na konkretnost kao temeljno obilježje njegova mišljenja. 2. inicirati pravilne pismene odgovore .približiti učenika situaciji određenog događaja ili doživljaja koji će on moći opisati prema svojim mogućnostima.kod problema sa govorom postupke prilagođavati po preporuci logopeda. . prepričavanje teksta na temelju detaljnih i uopćenih pitanja. jer djete još uvijek ima problema sa čitanjem. vježbe imitacije. Još uvijek učenici nisu spremni usvajati apstrektne sadržaje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji. Koristiti slike jednog predmeta. čitanje priče. Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta. dramatizacija književnog teksta. 6. Kultura izražavanja 2. 76 . određivanje osobina likova u priči. bogatiti riječnik.

vidjeti. Podsticati govor igrom i kroz igru. sastavljanje kraće priče prema slici ili nizu slika.vrste riječi: 1. 3. slike i situacije koje su za dijete interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja. zbivanje ). 2. upitna i uzvična. čuti. pismeno opisivanje doživljaja i događaja. pismeno opisivanje poznatog predmeta. . 77 . auditivna i manipulativna sredstva kako bi učenici mogli zamisliti. broj i rod ). . imenice ( vlastite i zajedničke. potvrdna i odrična ). Pronalaziti situacije u kojima će se učenik snalaziti u verbalnim igrama. jasnim i smislenim rečenicama.- izražavanje kratkim. glagoli ( radnja. Obratiti pažnju na psihološki kriterij koji podrazumijeva primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika. Istaći etički kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednosti koji je ne prolazan. osjetiti i izraziti svoje emocije i svoja viđenja putem naracije ili pismenog sastava. pisanje razglednica i čestitki.gramatička analiza ( gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici i Bitno je u toku rada koristiti predmete iz dječje okoline.2. stanje. Pouka o jeziku . pisanje pisanih latiničnih slova i pravilno povezivanje u strukturu riječi. pomagati u boljem izražavanju misli i osjećaja. pismeno opisivanje prirodnih pojava. 3. Izrađenu i napisanu čestitku izložiti na izložbi u učionici ili ponijeti kući roditeljima kao poklon. pretvaranje viđenog i doživljenog u riječi. Pismeno izražavanje usavršavanje tehnike pisanja. Omogućiti učeniku pričanje događaja i doživljaja iz njegovog života. rečenica ( izjavna. Omogućiti učeniku čitanje sopstvenog pismenog rada.abeceda – pojam. prepričavanje po pitanjima i na osnovu zajedničkog plana. Obratiti pažnju na estetski kriterij što podrazumijeva umjetničku vrijednost teksta. Pronalaziti predmete. 2. Koristiti vizuelna.

rijeka.pravopis: 1. gradova i sela.dž i đ. veliko i malo slovo. 7. upitnik i uskličnik. 2. 6. polja. pisanje odrične rječce ne uz glagole.povezivanje riječi i rečenica u smislene cjeline ). Koristiti kompijuterske igre prilagođene sposobnostima učenika.ć. tačka. pravilan izgovor i pisanje glasova: č. Uključivati dijete u pripreme za čas u učionici ili negdje drugo gdje će se izvoditi nastava. upitne i usklične rečenice bez definicija. . 5. Muziku koristiti za stvaranje vedre i opuštene atmosfere pogodne za rad. Razvijanje nježnostii prijateljskog odnosa nastavnika sa učenicima su značajan i veliki podsticaj za učenika. Književni tekstovi: Ismet Bekrić Enisa Osmančević-Ćurić Ismet Bekrić Vladimir Nazor Rabindranat Tagore Ezop Muhidin Šarić Zejćir Hasić Njemačka narodna priča Hasan Kikić Oldržih Sirovatka Lav Tolstoj Ešref Berbić Grigor Vitez Dječije nebo Za sretan put po dukat žut Jesen u gradu Đače Papirnati brodovi Lisica i jarac Šta to potok radi zimi Pahulja Tri leptira Bosna je vječna Pijevac i lisica Dva druga Iz proljeća u ljeto Tiha tiha pjesma 78 . 3. pisanje rječce li u upitnim rečenicama. Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kao podsticaj u radu. dvotačka u nabrajanju. pisanje imena planina. 4.

bojenjem. desk Zamjenice . Yes/ No. crtanjem. Reagiranje na napisane riječi ili kratke rečenice: 1) neverbalno prepoznavanjem riječi i pokazivanjem. that) -Upitne (who.sister. 2) verbalno davanjem kratkih odgovora...2. *Opisivanje: Big / small.My name is.jednina i množina (najčešći primjeri) Vokabular Samo osnovni vokabular: *Pozdravljanje: Hello..Lične -Pokazne (this. Gramatika Učenici će koristiti: Imenice ..Present Simple (samo potvrdni oblik. black * Mjesto: Here/ There.pozdravljati . pokazivanjem.. Hi.osnovne boje (crven. blackboard. redanjem (slika.This is. itd.. predmete . red.pokazati osobe. ENGLESKI JEZIK Nivo Prva godina učenja Prvi stepen elementarnog znanja Teme • Lično predstavljanje • Porodica • Drugovi • Kuća / dom • Škola / vrtić Funkcije i vještine Učenici će znati: . crn. davanjem kratkih odgovora Yes/No. popunjavanjem praznina riječima (pojedinačno ili horski). That's right. lijepljenjem slika ili ilustracija. Good morning. read) Prilozi (here.brojati (1-10) . glagoli play. bijel) . *Predstavljanje: I am. father. predmeta) 2) verbalno ponavljanjem . brother *Škola: teacher. to have / have got .2.. what) Glagoli -to be. zamjenjivanjem ilustracija ponuđenim riječima. *Uža porodica: mother.predstaviti se . there) 79 ..samo uvođenje naznake svakodnevne radnje Aktivnosti Učenici će što više slušati i: 1) neverbalno pokazati razumijevanje gestikuliranjem.

*bodriti i podsticati svako dijete pohvalama i toplinom odnosa. pa uključivati relaksaciju. što se vrlo dobro uklapa u osnovne principe nastave stranog jezika. *primjenjivati individualni i individualizirani pristup učenicima. pa od nastavnika stranog jezika zahtjeva: *senzibilitet prema općoj situaciji djece. PJESMICE. *sadržaj i materijale vezati za konkretne situacije.NAPOMENE Rad sa djecom u ustanovama za djecu sa posebnim potrebama je veoma delikatan i zahtjevan. 80 . *koristiti IGRE. smjenjivanje sadržaja i metoda. MUZIKU najveći dio vremena. * ponavljati upute i izgovorene modele koliko god puta je potrebno. *voditi brigu o zamoru ove djece i rasponu pažnje. *veoma poželjnu obuku koju pruži specijalizirani tim stručnjaka kako bi pristup bio primjeren i usklađen sa radom ostalih nastavnika. te po vlastitom nahođenju i prema tipu djece u grupi odabrati i prilagoditi pojedine dijelove. *pogledati metodološka uputstva i zahtijeve programa redovne devetogodišnje osnovne škole.

dijafilmova.sirove). Jadransko more).tri agregatna stanja vode.tvrdo.klijanje i rastenje.oštro.hrapavo.mehko i td.filmovi. 2. reljefa. Neretva.značaj čistog zraka). planina.hladno. jezera i mora u BiH Poznavanje prirodnog bogatstva cijele BiH.provoditi vježbe opipa (glatko. Drina. Samostalno da posmatra i uočava bitno i donosi zaključke za shvatanje uzročnoposljedičnih vezanosti prirodnih pojava.te da upoznaju prirodne resurse kao osnov za razvoj privrede i uvjete za život i rad ljudi kao i da upoznaju prošlost i sadašnjost BiH.grafoskop i kompjuterska prezentacija. Ekskurzija (najbliža planina. Učenik treba savladati sadržaje vezane za ulogu čovjeka u mijenjanju žive i nežive prirode i njenog iskorištavanja. Obavezno radaiti na razvoju percipiranja i govora djeteta.) uz obavezno imenovanje kvaliteta prirodnih elemenata koje proučavamo. 81 .opad anje lišća.kruženje vode u prirodi. jezera-prirodna i vještačka.sastav zraka atmosfere. . slika.Vode BiH (rijeke u BiH: Sava. POSTUPCI I DIDAKTIČKI MATERIJAL Obezbijedtiti kratke ekskurzije i dosta očiglednog materijala.dijafilmovi. Korištenje kompsa. poljoprivrede i turizma. Bosna.svojstva i rasprostranjenost(kretanje-gibanje zraka.preparate(suhe.Voda (svojstva vode.industrijske vode). zaštitia rijeka i jezera.rijeka i ravnica u mjestu) Učenik treba da stekne osnovno znanje o prirodno-geografskim odlikama. -Zrak/vazduh. OČEKIVANI REZULTATI -EVALUACIJAUčenik treba da usvoji znanje o prirodi i društvenim karakteristikama BiH.2.kao i da se postigne njihovo aktivno uključivanje u tu sredinu.eksperiment.prirodne pojave i procesi.gibanje. MOJA OKOLINA SADRŽAJI 1.važnost vode za živa bića.Priroda.koristiti što više prirodnih predmeta i polaziti od neposredno doživljenih promjena u prirodi ili koristiti modele.disanje. Čarobno putovanje geografskom kartom .izrada modela ili predmeta. moć prirodnih potencijala Za razvoj privrede.truhljenje. Priroda priča o bogatstvu naše planete zemlje . Vježbe sa slijepom kartom BiH. vode.kretanje.gorenje.klima BiH).prirodne pojave i procesi (neživa i živa priroda.odnos žive i nežive prirode.3.Sunce-izvor svjetlosti i topline.pretvaranje energije vode u druge oblike. PODSTICAJ.Vrbas.samostalno izvršavanje praktičnih zadataka i dr.čitanje prikladnih tekstova.

primorski i zdravstveni) Poljoprivreda (ratarstvo. Slike sa poučnim porukama. Kod učenika treba razviti ekološku kulturu i ljubav prema prirodi.voćarstvo. stočarstvo) Ekskurzije u hidroelektrane i termoelektrane.Društveno geografske odlike. rudarstvo.prošlost. 4.proslava i obilježavanje značajnih datuma iz bliže prošlosti.kraći filmovi. Posjeta Zemaljskom muzeju Sarajeva i Muzeju Sarajeva sa etnografskim karakteristikama nekog BiH kraja. u industrijski pogon.posjeta uzornom odmaralištu za djecu.ishrana i zarazne bolesti.Znanjem i radom razvijamo pivredu naše domovine Stanje i mogućnosti razvoja privrede u BiH (hidroelektrane. sadašnjost i budućnost .tematski panoi. seoski. Posjeta stočarskoj farmi i poljoprivrednom dobru. knjige.Koristiti TV. Koristiti aktuelna događanja kao npr.. termoelektrane. odmor i rekreacija kao higijenske potrebe) 5. 82 . Učenik treba usvojiti znanje o zdravoj ishrani radi očuvanja zdravlja i opasnostima o nezdravom načinu života i značaju higijene i navika za očuvanje zdravlja. Čovjek-to sam ja Ishrana (značaj zdrave ishrane.Ravnice BiH ( Posavina i Semberija) 3. BiH. njega bolesnika.posmatranje saobraćaja i međukantonalnih entiteta i veza.Planine BiH . značaj za privredu. štampu. sticanje znanja o različitim oblicima energije i primjena u stvaranju boljih uvjeta za kvalitet življenja. vinogradarstvo. industrija i saobraćaj) Šumarstvo-grana privrede Turizam (planinski. povrede. ljudi i vrijeme nekad i sad.

• Prikuplja didaktički material za rad.Zbrajanje i znati odabrati oduzimanje u skupu izravnog sljedbenika i brojeva do 20 predhodnika datog broja. • Aktivno sudjeluje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja.4. STAVOVI. • Priprema zadataka i zaduženja za svakog učenika u skupini. tombola. • Zbrajanje i • Koristiti mamtematički jezik i simbole • Razviti sposobnost komuniciranja. kao skup od 10 jedinica. oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici • Provjeriti zbrajanje poput: 10+4. • Razvoj svijesti o potrebi računanja. • Upotreba zagrada u zbrajanju i • Znati da su oduzimanju. Procijeniti dužinu. pronalaženje najkraćeg puta…). vunom. • Sudjeluje u svim etapama rada na satu. mjerenja. =. • Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore učenika i njegov rad. • Kritički vrednovati vlastita postignuća i uspoređivati ih s rezultatima drugih (par. igra parnih i neparnih brojeva. • Zbrajanje i predstavljati prirodne oduzimanje brojeva u brojeve na brojevnom prvoj desetici pravcu. • Podstiče kako samostalan rad učenika. • Tematski povezuje matemetičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. • Razviti sposobnost da pogrešku shvaća kao poticaj za nove pokušaje. (ponavljanje i prepoznati deseticu produbljivanje znanja). • Razvoj pozitivnok mišljenja u ponašanju i sklonosti k otkrivanju i istraživanju. PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA • Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništva kao factor koji utiče na formiranje pozitivnih crta osobenosti. • Razvoj smisla za rad u paru. • Razviti sposobnost uporabe jednostavnog matetamatičkog pribora. bacanje kockica. vrijednost i vrijeme. časopisima i svakodnevnom životu…). BROJEVI • Prepoznati I koristiti znake <. skupina. 10+10) Koristiti svojstva radnje zbrajanja (komutativnost i asocijativnost). samostalno i sa učenicima. igre sa kartama. razred). AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • Planira nastavne sadržaje. procjenjivanja i predviđanja i značenju tih radnji u svakodnevnom životu. MATEMATIKA SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI 1.1. 1. • Izračunavanje • Znati pismeno i zbrojeva od tri pribrojnika usmeno zbrajati i oduzimati do 20. zbrajanje i oduzimanje suprotne računske • Zbrajanje brojeva i radnje. >. 14 – 4. pomoću odizimanja i 13+4. Vrednovanje svojih i tuđih mišljenja. masu. obratno.2. tako i rad u većim i manjim grupama. pronalaženje rednih i rimskih brojeva u novinama. manjoj ili većoj skupini. 17 – 4. • U matematičkim igrama primjenjivati stečeno znanje (igre koncem. • Režira matematičke igre koristeći zbrajanje i oduzimanje kroz društvene igre (Čovječe ne ljuti se. razmjene obavijesti i iskustava. • U bližem i širem okružju 83 . zapisivanje rimskih brojeva pomoću žigica. VRIJEDNOSTI.

• Pomoću različitih materijala izrađivati oblike i površine. • Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima. V i X kao oznake pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do 20. • Sastavljati jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. a zbroj iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. umanjitelj jednak umanjeniku. • I slovo nekad uzimamo da je broj. 84 . pronalaziti crte. • Veza između zbrajanja i oduzimanja.4 (ponavljanje i produbljivanje). • Nepoznati broj. • Koristiti jednostavne grafikone. plošine i oblike.). na tržnicu itd. • Odrediti nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. • Uočiti kako se mijenja zbroj i razlika u ovisnosti o promjeni komponenti. 10 . • Pravilo zamjene mjesta pribrojnika. • Riješiti jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješenje brojnog izraza. • Izračunati vrijednost izraza s i bez zagrada. tačke. • Čitati i pisati brojeve do 20. znati oznake I. Rimski brojevi od I do XX. • Svojstva zbroja: nula kao pribrojnik.oduzimanje oblika : 6+4=10. • Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. • Zbrajanje kada su pribrojci iz prve desetice. • Koristiti svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. • Nizati prirodne brojeve do 20.

• Prepoznati i imenovati dotad • Mjerenje naučene jedinice za dužine. • Vrednuju osobine i stavove drugih. kut. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi. 85 . • Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova. • Poznaju i imenuju • Pravac. može • Mjerenje imenovati sprave mase. pravokutnik. znati je oznaka za pretvarati veće dekagram. 1m razdijeliti tekućinu (1l. duž. pojmove: pravac. tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i radnje sa njima. vrijeme. dan. duž. obilježavanje. • Razvijaju pozitivne stavove. • Sudjeluju u sastavljanju i • Koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih. nap o 10dm. Jedinica za dužinu. 20KF…). 1 dm). KF). 1dag 10 jedinice u manje (1l. 1. masu. pravokutnika i kruga u okružju. • Procjenjuju vjerojatni ishod u igrama na sreću. površine i klasificiraju likovi i crte ih. Geometrija • Opažaju i imenuju Ravne i zakrivljene ravne i zakrivljene plohe (površine). minuta). Mjerenja i mjere • Voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. Jedinica za masu (1kg. polupravac. kružnica. dužinu (1m. • Sadržaj Nastavnog programa utvrđuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagođava zahtjeve postavljene Programom kako bi bio uspješno ostvaren. razliti u posudice od • Jedinice za 10 dl. ponašanja za rad i igru. sat. krug. • Crtanje paralelnih i • Konstruiraju okomitih pravaca. • Znati • Jedinica za rješavati jednostavne novac (KM. 1 KM • Jedinice za usitniti po 10KF ili vrijeme (tjedan. • Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila. • Sposobnost uočavanja razlika između paralelnih i okomitih pravaca. kvadrat. kvadrata. kut crtanje i polupravac. 1 dag) (dag kojima se obavljaju njerenja.2. • Uočavanje likova oblika trokuta. 1 dl). obujam i novac. 1. grama).3.

Podudarne duži. • Crtaju pravac i polupravac. trokut. • Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa. • Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i opažanja. kvadrata. • Uključuje matematiku u druga nastavna područja. • Dijele na jednake dijelove.4. razlikuju crte i konstruiraju ih. • Zna množiti i dijeliti u skupu brojeva do 20.• Uspoređivanje duži. • Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. • Vrednuje ishode cjelokupnog rada. • Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili. • Množitelj. • Poduzimaju • Mjerenje. procjenjuju i uspoređuju ishode mjerenja. • Sposobnost razlikovanja značenja termina “jednakost” i “jednadžba”. • Zbrajanje duži. pravokutnika. • Prilagođava nastavu svakom učeniku pojedinačno. kruga. Oduzimanje duži. • Prepoznaje značenje termina “dvostruko više (dvostruki broj)” i polovina broja. • Razlikuju kružnicu i krug. kružnice. zapisuju i predstavljaju ishode. uporabljujući što više primjera i očitih sredstava iz okružja. kao i “nejednakost”. • Konstruiraju duž i matematički ih označavaju. • Izvode precizna mjerenja geometrijskim priborom. Množenje i dijeljenje do 20 • Množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika. • Upotrebljaju množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama. kružnicu. • Samostalno uočavaju. • Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stupanj razvoja djeteta. 1. • Znak “X” (puta). • Usvojili su tablicu množenja i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života. • Prepoznaje znak “X” (puta) kao oznaku za množenje i znak “:” kao oznaku za dijeljenje. • Crtanje likova oblika trokuta. • Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja ishoda: 86 . množenik (množenje broja i množenje brojem) i umnožak. uspoređivanje i procjenjivanje objašnjavju djeci. • Predviđaju. definiraju.

• Mjere uporabljujući mjerne jedinice.• Činitelji ili faktori. • koriste mjerne instrumente. tačno izražavaju ishode mjerenja • Predviđaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadatka u kojima se koriste mjerene jedinice. 87 . • Tablica množenja broja 2. • Veza množenja i dijeljenja dijeljenja broja 2 do automatizma. • Tablica dijeljenja broja 2. • Rješavaju jednostavne jednadžbe i nejednadžbe. • Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. s i bez upotrebe zagrade. • Mjere uz primjenu dogovorenih jedinica i sprava. mjerenja i predviđaju ishod.

verbalizacija .o postavljanju glasa i tačna intonacija .Šaputanje (N. MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja .Da li je sviranje na instrumentima potrebno vježbati kako bi muziciranje bilo skladno .Kišobran za dvoje (Đelo Jusić) .partitura u slikama Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine . ninala te majka ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJE 88 . glasno. Rajčić) .razvijanje ljubavi prema muzičkoj baštini BiH .Proljetna pjesma (Staniša Korunović .Maestral (Josip Stamac) .Zeko i potočić (Branko M.eksperimentisanj-em kao pojedinac i komuniciranje unutar timskog rada . ozbiljan. tiho i dr.najkvalitetniju izvedbu nagrađuje pljeskom . koncerti.Kad ja pođoh na Bentbašu (narodna) . uzbuđen) . Hercigonja) Brojalice .kako izgleda učenikov spektar emocija (sretan.Procjena se vrši na osnovu testa ritmičkih struktura .kakva je njegova motorika . motorika.Bumbari i pčele (S. Korunović) . tužan.odgovornost za kvalitet muziciranja SADRŽAJ Izbor Pjesmice .Nini nini moj sine jedini Uspavanke .o značenju i potrebi muzike u životu .kako reagira na instrumente (brzo.da li učenik uživa u ritmičkim ili muzičkim instrumentima .prema sebi kao pjevaču .Igralica .prezentiranja interpretacije muzičke memorije Razvijanje pozitiv-nih vrijednosti i mišljenja .Eglen beglen .izvođenje ritma brojalice .poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih . priredbe) .2.Na kiši (S.Kad si sretan .) OČEKIVANI REZULTATI UČENJA . sporo.razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici PROCJENA . socijalizacija.prepoznati instrument . npr.5.prema porodici kao horu .) .sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti.primjenjivati pravila muzičke igre .Nina sine.na koje oblasti se treba fokusirati kod učenika.

Literarno i likovno izražavanje doživljaja muzike .Ptičija tuga (L.Često traži ponovno slušanje djela AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA .Dopuna zidnog panoa novim slikama .Dočaravanje osjećaja kroz slušanje izvedbe .SLUŠANJE MUZIKE . Beethoven) .Magarac i pijanist iz karnevala životinja (C.Pravljenje instrumenata od papira .V. Mozart) .Saint Saens) .Plesna dramatizacija VRIJEDNOSTI.Skupljaju slike instrumenata . STAVOVI.Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima 89 .Čarobna frula (W.Improvizacija pokreta u ritmu i plesu .Kroz kreativne načine ritmičkoga izražavanja jača samosvijest . A. Schumann) . A.Divlji jahač (R. Mozart) .Razgovara o osjećaju ugode i opuštanja .Priprema. vodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima .Proljeće (I stav) iz četiri godišnja doba (Vivaldi) DJEČIJE STVARALAŠTVO . PONAŠANJE .Čežnja za proljećem (W.

crtačka tekstura. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. LIKOVNA KULTURA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE MOTIVI I CJELINE / TEHNIKE OBLASTI 1. kontrast. bajka.Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima. kreativnog. ritam. muzika …… .Razvijanje humanosti.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta. životinje. . . zaključivanja. .Iz djetetove okoline: ljudi.Crtačke teksture .Kombinovanje linije/crte sa plohom. prostori . tačkom i mrljom .6. poslovica.Olovka.Iz narodnih običaja: praznici. mrlja.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa.. PPD. čula. spremnost za saradnju i timski rad. BiH kulturne baštine. uočavanja. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. pjesma.Razvijanje kod učenika senzornih.Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta.Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizuelnolikovnim sadržajima . matematike. površina. angažovanost. 90 . drugarstva.Razvijanje sposobnosti posmatranja. . prostiranje linija. smjer.. tlocrt . muzičke i tjelesne kulture. pojave u prirodi. objekti.2. snalažljivosti.Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. značajni datumi. solidarnosti. smjerova i analiza uočenog i istraženog . TAČKA I LINIJA . konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje. tuš i ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Odgojni i Obrazovni ciljevi socijalizirajući ciljevi . . manipulativnih. . etnografsko nasljeđe .Nevizuelni poticaji: emocije. samostalnost.Uočiti.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča.. kontrasta. biljke. istorije/historije.. jačanje i bogaćenje emocija . njihovih odnosa..…/. ritam. ritma.

događaja.Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika. flomasteri /crni ili tamni/ 2.Uočiti. .Mehaničko i optičko miješanje boja . tempera.Slikarske teksture 3. razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. emocija i sl. optičko miješanje boja.. komplementarn kontrast. BOJA . velikih razlika /kontrast/ obojenih površina.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu . priče. tempera . njihova praktična primjena u odjevanju. grafičar. grafički otisak. gvaš. lavirani tuš.Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ . matrica. razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose. . fleomasteri u boji /za manje formate radova/ . ukrasnih predmeta. tonsko i kolorističko slikanje. . slikarska tekstura orijentacija u vremenu i prostoru . PLOHA .Tonsko i kolorističko slikanje .Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu.Izrada složenije šablone za grafički otisak .. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarno g kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog .Uočiti.Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. pastel. grafička boja. pojava u prirodi.drvce. fundamentalni elemenat grafike . pjesme..Višebojna papir grafika .Akvarel. izrada čestitki.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/. nakita. tuš i kist. kroz likovni izraz 91 .Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja .Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika /degradacija boja/. kvalitet boje.Crta i ploha. štampanje . uređenje životnog prostora. rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja. šablon /matrica za preslikavanje/. razređivanje boje. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast. kolaž.

Uloga i značaj vizuelnih medija.Zaštitni znakovi 5. kompozicionih lutki.Kadrovi u nizu . scena. simetrija i asimetrija. žica.Glina. filma./ . asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. maska. reklama asimetrije/ u /pismo kao okolini i na elemenat umjetničkim vizuelnih djelima i poruka/ tehnike predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež .Scena i scenografija i scenska maska – oblikovanje i razumijevanje . reljef 92 . mekani prostoru/ lim.Registrovati. stripu. puna plastika. POVRŠINA .Vizuelno opažanje kadra na fotografiji. osnovnih maski. scenografija.Koncentrisana pažanja na . kompozicija oblika i prostora.Crno bijeli film .. MASA I PROSTOR .Plastične teksture .Puna plastika i reljef . papir. trodimenzionalna tekstura. TV-a.4. odnosa opreme knjige. papirna . video.Ploha u prostoru .Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. film. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma.Spot i njegovo značenje . plastelin. scene i scenske maske.Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. TV-slici .Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost . /simetrije. /teksture u karton. glinamol.Karakter oblika i ambalaža. prostorni crtež. značaj boje u medijima .Boja na filmu .. spotove i zaštitne znakove. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog . čestitki. kadar. strip .Realizacija u istraživanje i materijalu po uočavanje izboru: proporcija oblika izrada scenskih i prostora elemenata. kaligrafija. zaštitni znak.Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije. drveni prostora je otpadni materijal rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija . razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije. bosančica. fotografije.

tušai drvceta. a šta reljef . akvarelu. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. smjerovi prostiranja linije. masa i prostor: . tuša i kista.da kreativno izvedu masku. OBLIKOVANJE NA PLOHI . prospekt….SLIKANJE . .da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. zaštitni znak. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.da usvoje pojmove.da usvoje pojam šablon /matrica/. grafički otisak.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina.OČEKIVANI REZULTATI Da učenici usvoje pojmove. strip. . . kadar DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. da kreiraju kadar stripa. . usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. za oblast slikarstva: . da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . temperi.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. da savladaju tehniku lavranog tuša. olovke. po prostiranju. štampanje .da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ .da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.CRTANJE . školi/.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ . Za oblikovanje na plohi kroz područja: . film..da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/. pastelu. osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu. video. . grafičar.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: 93 .da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: .da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. . OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. flomasterima u boji.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . gvašu. kolažu.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . .da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.da shvate šta je proporcija./ .da znaju šta je simetrija i asimetrija. .da znaju da je površina . .

razreda. matematike.. prostori. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Nevizuelne motive 3. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. bajka. Vizuelne motive 2. objekti. tjelesne i zdravstvene kulture . crtačka tekstura. nauke i društva.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. 1. niti bilo koju tehniku. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. značajni datumi. škola. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. pjesmica. emocije /osjećanja/.iz narodnih običaja /tradicije/. smjer.iz neposrednog okruženja djeteta. površina. i interakciju umjetnosti. POVRŠINA Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. porodica.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . maternjeg jezika /priča. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. TAČKA I LINIJA 2. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : odnos linija/crta. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje.likovni i kompozicioni elementi. pojave u prirodi. novih medija i okruženja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. PLOHA 4. tlocrt 94 . sposobnosti i likovne kreativnosti djece. basna. BOJA 3. poslovica.. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . mjesto stanovanja. mrlja. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . biljke…. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. .nevizuelni poticaji. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. muzika. praznici. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. MASA I PROSTOR 5. moje okoline... ritam. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. čula. glazbene kulture.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. etnografsko nasljeđe .

zaštitni znak. maska. video. simetrija i asimetrija. 1. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. reljef VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. šablon /matrica za preslikavanje/. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. komplementarni kontrast. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. psihološkog 3. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. scena. razređivanje boje. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. kadar. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. strip OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. scenografija. upornosti i iskustva. stečenog znanja i usvojenih navka. Nema loših dječijih radova. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. svoje viđenje svijeta. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta.SLIKANJE: intenzitet boje. aktivnost na časovima likovne kulture. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. odnos prema estetskom. svoje strahove i oduševljenja. grafičar. predmeta i pojava. akvalitet boje. Dakle. pedagoškog. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. optičko miješanje boja. puna plastika. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. film. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. grafički otisak. trodimenzionalna tekstura. kompozicija oblika i prostora. 95 . prostorni crtež. tonsko i kolorističko slikanje. estetskog 2.

7. niska greda. Tu ulaze vježbe postrojavanja i prestrojavanja. Upotrebljavati rekvizite kao što su: lopte. pravilnom disanju. Hodanje uz pjesmu i muziku. vježbe na spravama (niska greda. vijače. palice. švedska klupa… Poticati učenika na pravilno trčanje uz usmjeravanje pažnje učenika na pravilno disanje Koristiti muziku i pjesmu Razvijanje jačine odraza i sposobnosti izvođenja 96 . osnovne tehnike brzog trčanja i start iz različitih položaja. alkohola i narkotika. Rješavanje zadataka u fazi leta. vježbe pravilnog držanja tijela. o razvijanju kontrole pokreta. lopte i kratke vijače). vježbe oblikovanja. o važnosti održavanja osobne higijene. o promjenama u dječijem razvoju Općepripremni sadržaji Gimnastičke vježbe kao osnovni sadržaj pripremnog dijela svakog sata. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Sadržaj Osnovna znanja. vježbe sa spravama (loptice. kao i stvaranje higijenskih navika kod učenika. vježbe sa raznim estetskim sadržajima Hodanje i trčanje Hodanje i trčanje naprijed i nazad. švedska klupa). brzo trčanje na 30-50 metara. o štetnosti pušenja. Didaktički materijal i sredstva Poticati učenika na pravilno izvođenje vježbi. vježbe u parovima. o značaju tjelesnog odgoja. vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. krugovi. palice. načini samoregulacije i samokontrole Upoznati učenike o osnovama zdrvog života. krugovi. skokovi preko niskih prirodnih Ciljevi Sticane znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja. metode očvršćivanja. Trčanje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom.2.

kombiniranje penjanja. medicinke 97 . puzanje i provlačenje Penjanje na različite predmete (švedska klupa. provlačenja. borba u parovima za predmete (lopta. švedski sanduk. kolut naprijed sa zaletom. razvoj koordinacije ekstremiteta Koristiti predmete kao što su švedska klupa. Višenje i upiranje Njihanje. palice. palica. iz hoda i zaleta skoka sa obje noge Razvijanje tehnike skoka. medicinka). čunjeva i drugih rekvizita.) i silaženje sa istih. grede. klim i ljuljanje u visu. skokovi pomoću odskočne daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje. puzanja. vijače. švedske klupe). vučenje i nadvlačenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad. razapete vijače. vijača. vijače… Jačanje tijela u cjelini Koristiti lopte. plesna struktura i plesni koraci Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti održavanja ravnoteže Jačanje tijela u cjelini Razvoj osjećaja za ritam i estetskih vrijednosti Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzičke kulture. pojedinačno i grupno potiskivanje. iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vježbe ritmičkog kretanja uz upotrebu lopte. realizacija zadanog ritma.prepreka. naskoci i saskoci u upor. razvijanje snage nogu i ravnoteže tijela Koristiti niske prepreke i odskočnu dasku Razvoj snage i spretnosti ruku Penjanje. uz kosinu. povezivanje više kolutova nazad. vježbe napetosti i opuštanja. potiskivanje i nadvlačenje Vučenje premeta po tlu. hodanja i trčanja Vučenje. modernu Koristiti loptice i druge pogodne predmete Razvoj snage i spretnosti tijela. hvatanje i gađanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj. u dalj i u vis iz mjesta.provlačenje i puzanje ispod različitih predmeta (grede. zavjes za oba potkoljena. vijače. švedski sanduk.

sticanje osnovnih znanja o sportovima. jačanje i pravilan razvoj tijela u cjelini. igre u vodi Skijanje Nošenje i stavljanje skija. plutanja klizanja po površini vode.Igre Elementarne. jačanje tijela u cjelini muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvođenje igara Koristiti loptu. padanje i ustajanje iz pada Razvoj pozitivnog stava prema sportu. razvoj takmičarskog duha Razvijanje sposobnosti održavanja ravnoteže. razvoj socijalizacije djeteta. uvježbavanje elemenata tehnike rukometa. Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospješuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i štapove kao i ostalu skijašku opremu 98 . štafetne i timske igre.ronjenje. košarke i nogometa Posebni sadržaji Vježbe ravnoteže. kretanje sa i bez štapova. pravolno disanje. razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi. vježbe koordinacije. između dvije i četiri vatre. vježbe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi. penjanje i spuštanje niz blagu padinu. Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu. jačanje zdravlja djeteta. štap …. vježbe brzine i frekvencije pokreta.

99 .