Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole

JULI, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Sadržaj
Nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole
1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ………………….……... 4 1.2. Prvi strani jezik (engleski, njemački) ....................................................... 16 1.2.1. Engleski ......................................................................................... 16 1.2.2. Njemački ....................................................................................... 21 1.2.3. Francuski ....................................................................................... 24 1.2.4. Arapski .......................................................................................... 28 1.3. Moja okolina ............................................................................................. 32 1.4. Matematika ............................................................................................... 40 1.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 49 1.6. Likovna kultura ........................................................................................ 57 1.7. Tjelesni i zdravstveni odgoj ................................................................. 64 2. Program za učenike sa poteškoćama u učenju i razvoju 2.0. Uvod ......................................................................................................... 71 2.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ....................................... 75 2.2. Engleski jezik ........................................................................................... 79 2.3. Moja okolina ............................................................................................. 81 2.4. Matematika ............................................................................................... 83 2.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 88 2.6. Likovna kultura ........................................................................................ 90 2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura .................................................................. 96

NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1.

Bosanski / Hrvatski/ Srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička /Glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Vjeronauka/Vjeronauk Odjeljenjska zajednica

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI 4

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI 140

2. 3. 4. 5. 6. 7.

3 2 4 2 2 2 19 1 1

105 70 140 70 70 70 665 35 35

UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA :

21

735

teksta) 1+1+1 Pričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Deskriptivni Opisivanje poznatog predmeta 1+1+1 Opis lika 1+1+1 Informativni Pisanje izvještaja 1+1 20 MEDIJSKA KULTURA 5 • Dokumentarni film 1 Crno-bijeli i film u boji 1 Nijemi i zvučni film 1 Radio-emisije 1 Dječiji listovi 1 Broj nastavnih sati uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviđenih programskih sadržaja. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. 4 . BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST (4 sata sedmično -140 sati godišnje) ČITANJE I PISANJE Posebni sati čitanja Usavršavanje tehnike (pravilnosti. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književno-teorijskih pojmova Vježbe usmjerene na usavršavanje pisanja latiničnim pismom .1. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa između prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za dalji rad. nastavnih sredstava sredstava. brzinei izražajnosti ) Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog 30 INTERPRETACI JA KNJIŽEVNOG TEKSTA 3 Čitanačka štiva 35 Interpretacija proznih i poetskih tekstova . Ali sve je podređeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. potcrtavanje značaja znanja i knjige u odgoju i samoodgoju 50 Rječnik JEZIK 35 KULTURA IZRAŽAVANJA 5 Gramatika 20 Pravogovor i pravopis 10 Mješoviti Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 1+1 Narativni oblici Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana 2+1+1 Pričanje na osnovu datog početka (slike.preciznost u saopštavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi 2 Usvajanje pisanih slova ćirilice - - usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukture riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 25 Lektira 15 Osamostaljivanje u čitanju.tehnika pisanja . oblika nastavnog rada.1.

Č I T A NJ E I P I S A NJ E

Standardi očekivanih postignuća
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci
Pojačavanje spoznaje o značaju čitanja; Vježbanje u koncentraciji na sadržaj; Čitanje kao učenje kako da se čita; Svijest o zadatku (šta se traži od mene? Gdje to mogu naći u udžbeniku? Šta mi je još potrebno? Koji izvori informacija postoje? Razvijanje sposobnosti čitanja radi sticanja informacija Razvijanje sposobnosti kritičkog čitanja Osposobljavanje za čitanje u sebi i brzo uočavanje ključnih riječi Osposobljavanje za samostalno čitanje i razumijevanje pročitnog Priprema za vrijednosnu analizu i rrednovanje umjetničkih i životnih poruka Osposobljavanje za čitanje pjesme, memorisanje sadržaja i recitovanje

Programski sadržaji
Č i t a nj e proznog teksta štampaog /tiskanog latiničnim pismom

Minimum (zadovoljavava)

Prosječno (dobar)

Iznad prosjeka (visok standard)

Čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom (glasno i u sebi , razumijevanje pročitanog

Pravilno i tečno čitanje s razumijevanjem smisla pročitanog reproduktivna i svaralačka razima Izražajno čitanje naglas i u sebi, prepoznavanje pjesničkih slika, ritma, rime Recitovanje

Čitanje naglas Čitanje usebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje

Čitanje i recitovanje po samoizboru

Izražajno čitanje i stvaralačko izražavanje (mogućnost kritičke ocjene,unošenja izmjena)

Čitanje i recitovanje lirske pjesme

Ilustriranje doživljaja pjesme Poznavanje slova ćiriličnog pisma, pravilno čitanje riječi i rečenica razumijevanje pročitanog

Razumijevanje sadržajnih, kompozicijskih aspekata pažljivo strukturiranje pisanog rada Tečno čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom

Čitanje sadržaja štampanog ćiriličnim pismom, razumijevanje i reprodukcija.

Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom

Pravilno čitanje , razumijevanje i reprodukcija pročitanog.

5

P i s a nj e Usavršavanje pisanja Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima Pisanje o sadržajima mašte Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat,diktat s predusretanjem pogrešaka,izborni diktat,stvaralački diktati,kontrolni diktat) Usvajanje pisanih slova ćiriličnog pisma
(pravilno pisanje i povezivanje slova u strukture riječi, razumijevanje napisanog) Usavršavanje tehnike pisanja latiničnim pismom , dalji rad na estetskoj strani rukopisa Razvijanje svijesti o značaju kulture pismenog izražavanja. raspored teksta, ortografski zahtjevi, usklađenost sadržaja mišljenja i napisanog sadržaja) Poznavanje pisanih slova latinice i mogućnost pravilnog pisanja riječi, rečenica, kraćih tekstova Pisanje po diktatu riječi,rečenica, kratkog teksta Poznavanje pisanih slova ćirilice,mogućnost povezivanja slova u strukture riječi Prepisivanje riječi Pisanje riječi po diktatu Potpuno snalaženje u pisanju slovima latinice (pravilan i estetski izgrađen rukopis) Pisanje riječi, rečenica, sastava Usvojena pisana slova ćirilice, Pravilno pisanje svih slova , njihovo pravilno povezivanje u strukturama riječi Razumijevanje napisanog Mogućnost prepisivanja rečenica šampanih ćiriličnim pismom pisanim slovima ćirilice Izgrađen rukopis i pisanje dovedeno do nivoa automatizma (u latiničnom pismu)

Osposobljavanje za analizu napisanog, uočavanje nedostataka, evidentiranje vlastitih grešaka, procjena nivoa postignuća

Razumije sadržajne, kompozicijske aspekte, pažljivo strukturira pisani rad

Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje Prepisivanje riječi ,rečenica, kraćeg teksta

Razumijevanje značaja poznavanjajednog i drugog pisma i osposobljavanje za čitanje tekstova štampanih ćiriličnim pismom i mogućnost služenja pisanim slovima ćirilice u pismenim vježbama i komunikaciji.

Pisanje kraćih rečenica

Pisanje ćirilicom bez zastoja, čitko i lijepo

6

INTERPRETACJA KNJIŽEVNOG TEKSTA / 50 / Književni tekstovi
Književno-teorijski pojmovi
Tok događaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi-njihov izgled, postupci, osobine Uočavanje i upoređivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suoprotstavljeni) Uspostavljanje analogije: književni lik –likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Afirmacija moralnih vrijednosti:dobrote, plemenitosti, poštenja, discipliniranosti i osjećaja za mjeru, marljivosti)
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci

Ishodi druženja s književnim tekstom Zadovoljavajući Prosječni Iznad prosjeka
Pamćenje slijeda događaja Razumijevanje sadržaja na razini reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog događaja,glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja

Čitanačka štiva
Nasiha Kapidžić-Hadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Indijska narodna priča: Kako je postalo drago kamenje Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Šukrija Pandžo: Draga laž Alija Isaković Priča o Pink Panteru Advan Hozić: Kućni špijun Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan:

Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi, rečenice, teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne,kognitivne i socijalne komponente Izražavanje vlastitog stava o liku, pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima

Razumijevanje na razini uopštavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama

Potpuno samostalno čitanje, razumijevanje pročitanog, mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju. Izgrađen vlastiti odnos premma književnom tekstu .

Razumijevanje kao rezultat uviđanja uzroka i posljedice. formuliranje poruke

Proljeće je slikar
Maja Gjerek -Lovreković Zimska priča

7

8 . Može odgovarati na postavljena Pitanja. vježba u predstavljanju teksta .poruci Samostalan/nost u prezentaciji pročitane knjige. pamćenje i mogućnost prezentacije Razumijevanje značaja znanja i uloge čitanja u učenju i odgoju i samoodgoju Vrijeme za priču.glasovno podudaranje krajnjih slogova (dvosložna rima) Učenici će o s j e ć a t i .Zašto čitamo? Kako samostalno čitati ? Čitanje radi uživanja. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj pisanje pjesme. vježbanje ekspresivnosti i smisla za isticanje značajnih elemenata Izražajno predstavljanje teksta Ostvarivanje uloge u igrokazu kao vid govorne produkcije Obično. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. izdavač. o čemu se govori u knjizi). odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje sadršaja dijaloga. imaginativne komponente.recitujemo pjesmu po samoizboru Učenici će moći samostalno pročitati tekstove predviđene za domaću lektiru. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: Prvi snijeg Dalji rad na čitanju dramskog teksta(prirodno i bez patetike. izvođenja zaključak Lektira Ivica Vanja Rorić: Plavi vjetar Bisera Alikadić: Kraljica iz dvorišta Ahmed Hromadžić: Patuljak iz zaboravljene zemlje Karlo Kolodi: Pinokio Vrelo ljepote/Stihovi u lektiri/ (izbor iz bosanskohercegovačke poezije za djecu) Razumijevanje smisla čitanja. Učenik je pročitao knjigu. raspoloženje u pjesmi. Uočavaće slikovitost. izmjena dugih i kratkih slogova) Rima. recitovanje pjesme Dočaravanje likova. mislima i osjećanjima. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. likovima. reprodukcije i produkcije. broj stranica. likovnom izrazu.preuzi manje uloge lika. razumijevanje pojmova predviđenih programom Gluma. Sudjelovaće u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. Rad na glasovnoj izražajnosti. pravilno čitanje Pravilno čitanje Pjesme. muzičkom djelu. Ljepotu će doživljavati svim čulima.svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do uestetskog doživljaja i spajanja emotivne. autor.vrijeme za pjesmu: Čitamo odabrane dijelove dragih štiva. Mogućnost poređenja. knjige. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. Osposobljavanje učenika za samostalno čitanje. razumijevanja. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. vrijednosne. Može sudjelovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju.atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitovanje.Dramski tekstovi: Željka Horvat – Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Čunčić-Bandov: Jesenska šumska šala Piščev govor i govor lika Didaskalije Pjesnička slika Pjesme Alija H. sastava Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Ritam –podizanje i spuštanje glasa u govoru i čitanju. Čitanje radi sticanja i proširivanja znanja Radi upoznacvanja s knjigom (naslovna strana. spoznajne.

emisija List kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu Percepcija i recepcija filmskog sadržaja Uočavanje karakteristika i značaja dokumentarnog filma Zauzimanje stava Praćenje i razumijevanje fimskog sadržaja.film u crno-bijeloj tehnici . mogućnost reprodukcije Čita i komentira 9 .a šta dokumentarni fim U istoriji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma -tehnički aspekti . memorisanje sadržaja.ME DIJSKA KULTURA Programski sadržaji Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi Očekivana postignuća Zadovoljavajući Prosječan Iznad prosjeka Uočavanje Povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma Posjedovanje razvijene kulture slušanja i izbora sadržaja Mogućnost kritičkog čitanja Mogućnost praćenja filmskog sadržaja u kontinuitetu i razumijevanje sadržaja filma Filmske vrste Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Šta je igrani . razumijevanje poruke Poređenje efekata Crno-bijelog i efekata filma u boji. Pamćenja osnovnih informacija Samostalno čitanje Uočavanje relacije tehnika snimanjai punoće doživljaja Pažljivo praćenje. zvučnog u odnosu na nijemi fil Ogoj i obrazovanje praćenje radio-emisija) Sudjelovanje u programima školske radio-stanice Uočavanje razlike u tehnici snimanja Radio –emisije Dječiji listovi Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncenrtracije i slušanja. kulture i zabave primjerene djeci Radio.film u boji -Nijemi i zvučni film -Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja.

pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Očekivana postignuća Zadovoljavajuća. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru.Koje je slovo do mene. pravogovor i pravopis Programski Odgojno-obrazovni ciljevi i sadržaji zadaci Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. služenje riječima iz književnih djela Razumijevanje značenja riječi. Posjedovanje bogatog fonda riječi Rječnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. aktivnosti Upotreba riječi na nov i originalan način Prilagođavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu 10 . situacije. traženje informacije (u kupovini. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. Tačno artikuliranje potrebe. štap. Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Prosječna Iznad prosjeka Adekvatna upotreba riječi u različitim situacijama. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja).njihova u govoru i pisanju Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzrom na uzrast i programske zahtjeve Posjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženje. gramatika. sređivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa.? Mi smo slova D i H . na putovanju.J E Z I K: Rječnik.Koja su slova Između nas? Sređivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. Šime.

intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni sistem (pozitivna svojstva i imenovanje. predikat.) Prosječna Azbuka Vrste riječi: I m e n i c e (rod i broj) Z birne i gradivne imenice Zamjenice (lične i prisvojne ) Pridjevi (opisni. listova. bulevara . Razlikovanje primjera od (ne) primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. prisvojni. pridjevi u funkciji razlikovanje pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. drag. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja Pojmovi Azbuka Imenice-rod.. dodaci ) Pravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuđih grešaka u pisanim radovima Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Veliko slovo u pisanju naziva : .knjiga. broj Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekat i predikat u rečenici glagol kao predikat Imenica kao subjekat Usavršavanje perceptivnih..Gramatika Ciljevi i zadaci Očekivana Zadovoljavajuća postignuća Iznad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi.analitič kih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice.. teksta. sebičan. Prosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup Prosta proširena rečenica Pravogovor i pravopis Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekat. trgova. izvođenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekat i predikat u rečenici.ulica. časopisa U pisanju imena pripadnika naroda Pisanje imena životinja subjekatski i predikatski skup Veliko slovo u primjerima koji su predviđeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima KULTURA IZRAŽAVANJA Pravilno rastavljanje riječi na kraju retka Riječ-slograstavljanje riječi 11 . škrt darežljiv .škola. .

pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizovane priče Zapažanje važnih osobina. teksta) Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja Posjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način Posjedovanje dara zapažanja i Raspolaganje rječnikom kojim Zapaženo može izraziti riječima. Izazivanje širokog spektra asocijacija. Upoređivanje opisa lika u književnom djelu .apstrahovanja i generalizacije (kognitivna razina ). pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. ali i mogućnost uspostavljanja relacija: vidljivo i skriveno Pričanje na osnovu datog početka (slike. Njegovanje govornog i pisanog jezika . Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama. mogućnost poređenja i zaključivanja 12 Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. stvaralačkog nerva. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. prilagođavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Prosječni Iznad prosjeka Posjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. čujem) i o osjećanjima Osmišljeno i pravilno izražavanje u usmenoj i pisanoj Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Opis poznatog predmeta Opis lika iz najbliže okoline Deskriptivni Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formulisanje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. Poticanje individualnog. Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi.Ishodi rada na usmenom i pismenom izražavanju Oblik izražavanja Vj e ž b a Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Osposobljavanje za samostalno čitanje teksta. Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. mašte. tečnog izražavanja Narativni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa osmišljenost. sinteze. mašte i kreativnosti u izražavanju Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijamaa. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuđenih riječi.opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). rečenicama. svrsishodnost. postupaka.

situaciji.oslovljavanje. aktivnosti sposobnost sistematičnog predstavljanja Informativni Prilagođavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u događaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja događaja.pismo zahvale Bogatstvo misli i asocijacija.način obraćanja. originalnost u upotrebi riječi 13 .Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto ? Osposobljavanje za uočavanje redosljeda događanja.pismo obavijest Pisanje sa svrhom. izgled papira. situacije Izvještaj ima sve potrebne elemente Pisanje pisma . urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Pisanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Mješoviti . stil. rukopis. važnih elemenata u događaju.

razumije. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih sati. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati učenike čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. Neka biraju pjesmu. U interpretaciji lirske pjesme novi su. pravilnog. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i potcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. razumijevanju sadržaja. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. 14 . izbor IV a razreda. Učenici su misaono jači. To je naznačeno u standardima postignuća. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. posebno ne da nameće stavove i poruke. Isto možete uraditi i sa pričama. Važno je da učenik čita. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti učenika četvrtog razreda. Sadržaji nastave gramatike. odabrali učenici IVb itd.pojmova i doživljaja.Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. misli. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu povećen je fond nastavnih sati. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. neka više uživaju u ritmu. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. raspravi. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. Neka u razgovoru. izrazi pročitano na njemu svojstven način. Stavite na pano tekst pjesme. obrazlože izbor. Ističite značaj osmišljenog. a manje pamte pojmove. da ilustrira.ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Neka se pripreme za čitanje i recitovanje odabrane pjesme. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju ponavljanja. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnov su za realizaciju svih programskih zahtjeva. ilustriraju. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. u pojmovnom smislu. Dogovorite se s učenicima o nivoima postignuća. Pjesma do pjesme. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. jasnog govora . prisustvo naracije ideskripcije. dominantan vrijednosni sistem. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo.). priče.da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. stvorite atmosferu u kojoj će učenici osjetiti zvučnost. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. Dozvolite učenicima da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. obim. slikovitost i ritam. iskustvom bogatiji. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. maštu. To je nepresušan izvor riječi . U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih sati. Kreativnijim. međusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. nametljivo poučava.da ostavi traga u doživljajnom smislu. a ne da bude na popisu “pročitanih”. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. Tako treba i dalje raditi. ritam i rima. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). pisanju. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite učenike u svijet literature i razvijajte s a m o s t a l n o s t u druženju s knjigom. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktnije su usmjereni na poboljšavanje nivoa opšte pismenosti.

treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. kada. Mogu pročitati tekst bez greške.5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva.U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. šta smatrate posebno važnim. drugi da čita monotono. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. Plan daljih aktivnosti podrazumijeva utvrđivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. dobra. tako i u ukupnom ljudkom saznanju. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1. teksta. Neka svaki učenik postavi sam sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetioti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. Važno je da i učenike vježbate u samoocjenjivanju. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata :Nema univerzalne preporuke ni za navedene stupnjeve i za sve aspekte znanja i vještina. tečno. Svi su ocjenjivači. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne) primjera. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stupnjevima. Pojmovi se međusobno razlikuju po stupnju apstrakcije. Analiza je zajednička. I na kraju. Uvijek su u odnosu međuzavisnosti. izražajno. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. individualne i individualizirane linije razvojja. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poređenja). Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. Uostalom. 15 . Ne zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog učenika i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća:zadovoljavajuća (minimalna) postignuća . ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom.

davati kratke pismene odgovore. ENGLESKI JEZIK ( 3 sata sedmično – 105 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi Nastaviti na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine).2. Gramatika (gramatička područja za dati nivo). predanosti i preciznosti u učenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji naučenog.1. razigranog stava prema učenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti. dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja podsticanje temeljitosti. primjereno uzrastu kroz igru. - Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenici će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka čitanju pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica.1. predviđenim funkcijama i vještinama). Vokabular (koji odgovara datim temama. PRVI STRANI JEZIK 1. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje pozitivnog.2. Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). 16 .

udžbenicima i priručnicima. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. vjeronauka (praznici). • Praćenje i vrednovanje treba da je kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. ali primjereno uslovima u kojima radi. matematike (brojevi. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. slobodno oblikuje svoje časove. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. kućni ljubimci). moja okolina (naše tijelo i zdravlje. sarađuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvođenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Napomena: na ovom nivou nema učenika koji ne zadovoljava predviđeni minimum. bosanski jezik (opisivanje). da priprema materijal i opremu. • Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. koje imaju za cilj da pobude. njeguje poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. frontalni. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. piše pismene pripreme za svaki čas. • Interdisciplinarni sadržaj Učenje stranog jezika je izuzetno povezano sa područjima drugih školskih predmeta. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama učenika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. razvijanje pozitivnog. U četvrtom razredu učenici se ocjenjuju brojčano . da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. da se drži principa jednostavnosti. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. grupni i individualni pristup. da primjenjuje direktni. život i rad u školi. za grupe i cijeli razred. Ono treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. Trajanje časa ne postavljati kruto. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i 17 . sabiranje). da procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. razvija komunikacijske sposobnosti. poređenje sa vlastitom kulturom i tradicijom. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. primjerenosti i postupnosti. zadatke za učenike pojedinačno. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture.DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. konkretno i pozitivno. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. osposobi učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. kultura življenja (higijenske navike). proširuje materijal prema datoj situaciji. cilj i način rada. tolerantnog stava prema različitostima. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. razvija od početka radne navike.

pogađanje. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. i rad u parovima. igre pogađanja su neki oblici koji su se pokazali učinkoviti i koje treba primjenjivati. 18 . Role playing. pantomima. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. kao i rad u manjim i većim grupama. drama-playing. pretending. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.učenje jezika provoditi u razigranom. pjevanje horsko i pojedinačno. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. maskiranje. igranje po ulogama. igre riječima. vedrom i privlačnom okruženju. Primjenjivati frontalni i individualni pristup.

itd. river. grandfather. cow.trenutne aktivnosti . bus stop. his. dovršavanje rečenica.. wood. odrični. redanje. post office. odrični. proširivanje. 2) verbalno: kratki odgovori na pitanja.• Engleski jezik-druga godina učenja Teme Funkcije i vještine pozdravljanje predstavljanje sebe i drugih . book case. that). Prijedlozi: za mjesto (in.svakodnevne aktivnosti i radnje . get up. food (bread. curtain) *Okolina u gradu i na selu (garden. pig. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: *Predstavljanje: ( name. množina.lociranje ljudi i predmeta . jeans. lake. traffic-lights. gluma. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Vokabular Ponavljanje. član (a/an. face. what) Pridjevi: Determinatori. upitni oblik). 2. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. aunt. fine. good. gestikuliranje. tablewear (spoon. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Čitanje kratkih tekstova usebi ili naglas i reagiranje: 1) neverbalno: crtanjem. shoes. naughty. opće. ispunjavanje tabela. your. cut out. knife. bad.brojanje (How many .upitne (who. sad. bathroom. izrezivanjem. ispunjavanje križaljki. brother. podvlačenje. put.izražavanje sposobnosti (I can . glass). bedroom. pull.izražavanje dopadanja . grandmother. after). thirsty). 2) verbalno: ponavljanje za izgovorenim. car. drink. • Lično razred predstavljanje Osnovna škola • Porodica • Kuća. raincoat). vrijeme (today. happy. negativni. horse.čitanje vremena . Present Continuous (potvrdni. nice. povezivanje ilustracija sa tekstom. bird. yard. father. trees. dog. *Svakodnevni život: sleep. take. park.. now). Proširivanje tema: 4. toothbrush). clothes (pyjamas. cat.loo/lavatory. coffeetable. Glagoli: Present Simple (potvrdni. have got modalni glagol can (potvrdni.. cinema. povezivanje riječi u stupcima A i B. oblikovanjem u plastelinu. in..izražavanje Nivo Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE 1) neverbalno: imitiranje. school furniture. dopunjavanje. prisvojni pridjevi (my. *Prostorije u kući i namještaj (kitchen. sittingroom. sister. tired. the). ispunjavanje tabela. friend) *Članovi uže i šire porodice (mother. bojenje. shop. označavanje tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji. 19 . I can't) . pokazne (this. sandwich. upitni pridjevi (what color). have. crtanje.) *Raspoloženje: happy. cup. bridge. *Škola: school things. Prilozi: za mjesto (here. body. redanje teksta prema smislu. posters. redanjem ilustracija. uncle. dom godina • Moja učenja okolina engle(u gradu i skog selu) jezika • Svakodnevni život Prvi ste• Škola pen ele• Slobodno mentarvrijeme nog znanja Imenice: vlastite. push. table. povezivanjem ilustracija sa odgovarajućim tekstom. scared. Mary’s) Zamjenice: lične. butter.dani u sedmici . chair. bathroom (toothpaste. at). itd. izvršavanje uputa i naređenja.. itd. on. tired. scared. prisvojni genitive (John’s. upitni oblik). school subjects. pomoćni glagol be. itd. village. fork. plate. hall.identificiranje ljudi i predmeta . draw. cry.raspoloženja i stanja (ograničeno) . Gramatika Ponavljanje.boje predmeta . there). opisni (sad. eat. upitni oblik). vrijeme (at. her).opisivanje ljudi i predmeta . talk. give. hill. hungry. are there?) . izvršavanje uputa i naređenja označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji.

watch TV. toothbrush. pjevati i igrati jezičke igre. upitnoj i zapovjednoj rečenici (There is a.- posjedovanja (John's book. pa sve izvoditi ležerno i kroz igru. igrati uloge. u vezi sa datim temama i gramatikom.) Učenici će koristiti: Afikse. my house) izražavanje molbe (Can I? May I?) ponuda. u vezi sa datim temama i gramatikom (bigsmall. 20 . podvlačiti. give-take. push-pull) Složenice. PRODUKCIJA a) GOVOR: ponavljanje riječi koje su izgovorene. odričnoj.. toys. učestvovati u razgovoru sa drugim učenicima i nastavnikom. redati riječi u smisaone rečenice. milk). look at this. pisanje pojedinih riječi po diktatu.. have breakfast. Brojevi: 20-100 Rečenice: red riječi. ispunjavanje tabela i križaljki. Pisanje na ovom nivou nije prioritet. odgovori na pitanja. sports. npr. u vezi sa datim temama. postavljati zahtjeve. schoolfriend) Kolokacije.. osnovni tip u potvrdnoj. itd. davati upute i naredbe. (– s.. npr. There are. turn on / off) b) PISANJE: prepisivanje kratkih tekstova. ubacivati. u vezi sa datim temama (kitchen table. recitirati. dovršavati rečenice. njeno prihvatanje i odbijanje orange juice. moliti. -ing) Antonime.

izjave. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. naglašava riječi. pitanja. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. • • • • • • Govor Pisanje • • • Znanje o jeziku • 21 . radoznalosti i kreativnosti U nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne težiti dostizanju nivoa A 1. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. upozorenja. NJEMAČKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Osposobljavanje učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz neposrednog okruženja Podsticanje motivacije za učenjem njemačkog jezika Očekivani rezultati/ ishodi učenja • • učenik prepoznaje glasove.1.2. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva.2. • • • Čitanje i razumijevanje Podsticanje mašte. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova.1 Evropskog okvira za strane jezike. naglasak. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje.

Božića 6. Nove godine.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.horsko i pojedinačno. Muzička kultura. godišnja doba 3. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. . poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas koncipirajući ga kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebalo da traje duže od deset minuta . Interkulturalne vještine Učenici će: . mjeseci. škola i učionica 2. atmosfersko vrijeme 4. porodica i život u porodici 5. kao napr. slobodno vrijeme DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE I u četvrtom razredu učenici jezik uče imitiranjem i ponavljanjem. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. osposobi učenike da samostalno rade kako za vrijeme časa tako i kod kuće. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama.upoznavati različite kulture i tradicije. 22 . u nastavu integrira igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Likovna kultura. dani u sedmici. piše pismene pripreme za svaki čas. jelo i piće 8. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. sadržaje koje obrađuje približi učenicima dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. proslava rođendana. životinje 7. Moja okolina. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Tjelesna i zdravstvena kultura.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. uoči sposobnosti svakog pojedinog učenika i pomogne mu da dostigne svoj maksimum.

postavljati jednostavna pitanja.rekonstruirati riječi.reći svoj broj telefona. die Tafel. . .. .odgovarati na pitanja. Basketball. PISANJE Učenici će: . der Malkasten Dani u sedmici.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) neverbalno. npr: crtanjem. npr.u prezentu .: ..razvrstavanjem slika.. piti . rečenice i kraće tekstove..iskazati želju vezano za poklon . npr: . . . dein.crtanjem.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . .brojati do 20 . Milch. Dienstag. Jahre alt.čitati rečenice i kraće tekstove . . Mein Bruder ist . Gramatika Učenici će: koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch. unser) .recitirati.imenovati životinje Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. piće: essen.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: .. es schneit Porodica i život u porodici: Oma. turnen.lice jednine i 2...čestitati nekome rođendan. : Škola: rechnen. .. Musik hören. pridruživanjem slike tekstu.. braći i sestrama -pozvati nekog na rođendansku proslavu .reći šta vole / žele jesti. . Tante... was...pitati za vrijeme . Saft. Computerspiele.. Ich esse gern Schokolade.davnjem kraćih odgovora. Novu godinu. Wasser. Tee. am Sonntag. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . Božić. Životinje: Ich habe eine Katze. ihr. npr.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.za izražavanje želje oblik möchte .nabrojati dane u sedmici.dati osnovne informacije o svojim roditeljima. ..: .. godišnja doba: Montag. npr.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. Sie ist schwarz. der Frühling.imperativ za 2. pjevati. im Sommer es regnet. . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.. razvrstavanjem slika.navesti školske aktivnosti .imenovati članove porodice. malen.. Meine Straße heißt . sein. lice množine Brojeve: do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Učenici ce proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. trinken. Käse. lesen.Ich wünsche mir einen Teddy.Njemački jezik – druga godina učenja Vještine Učenici će znati: .reći kakvo je vrijeme .. Meine Katze heißt . . Ich wohne in .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Brot.imenovati predmete u svojoj školskoj torbi . Onkel.dopunjavanjem teksta .. Zamjenice: . wie. warum Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: . Alles Gute zum Geburtstag! Jelo. der Pinsel..Lične . . . .upitne: wann. Slobodno vrijeme: Fußball. ..od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. Opa. die Bücher.prepisivati pojedinačne riječi .povezivanjem slike i slušanog teksta.. 23 . naabrojati mjesece i godišnja doba .Prisvojne zamjenice (mein. Rođendanska zabava: Komm zu mir! Ich mache eine Party.dopunjavati izostavljene riječi.igrati uloge.reći gdje stanuju... . . Meine Telefonnummer ist .

moja bliža okolina. škola. pitanja. lično predstavljanje. napisane riječi i kraće rečenice čitaće naglas poznate riječi i rečenice uočiće glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove.1 Evropskog okvira za strane jezike.2. naglasak.1. dom. radoznalosti i kreativnosti. izjave. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivaće pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisaće pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. upozorenja. Osposobljavanje učenika da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeće jednostavna uputstva. FRANCUSKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. poštovaće ritam i intonaciju rečenice postavljaće jednostavna pitanja i davaće odgovore na njih učestvovaće u razgovoru po modelu davaće jednostavne informacije o sebi. Čitanje i razumijevanje • • • Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opšta tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizovati sposobnosti) 24 . porodica. Očekivani rezultati / ishodi učenja • učenik će prepoznavati glasove. naglašavati riječi. kratka objašnjenja nastavnika i reagiraće na odgovarajući • razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavaće slova.3. porodici i prijateljima opisivaće u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivaće. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. Podsticanje mašte.

Veoma je važno da nastavnik uputstva ponudjena u programu. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. Učenje kako učiti Učenici će da: . Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru.- Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uslovima u kojima radi. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) .kroz crtanje. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagodjenom programu 25 .koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . Potrebno je takodjer primjenjivati direktni.kroz sportove i igre Tjelesna i zdravstvena kultura) . grupni i individualni pristup.upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. slikanje.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) .zajedničkom šetnjom kroz prirodu i sl. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. cilj i način rada. brojevi. (Moja okolina – ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će se: . Ovo može podrazumijevati npr. zamjenice. oponašanjem i ponavljanjem. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. ples) . npr. oblikovanje itd (Likovna kultura.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . ten a prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne dodje do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi I kraćih rečenica. imenice.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). ples. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. Ocjenjivanje je opisno i brojčano. razviju i podrže zainteresovanost za učenje jezika. frontalni. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. npr: . Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.

á.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . u vezi sa datim temama.jednina i množina . itd. l’amie de Paul) Zamjenice . Au revoir. gestikuliranjem. cahier. npr. grand-petit. pain. lijepljenjem slika. triste. npr. beau itd Glagole . pyjama.. • Opisivanje. jeans. sandwich.Pokazne. itd. stylo. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. crtanjem. grand-père. celui.Salut. quel? quelle? (Quelle couleur…?) . npr. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.Prisvojne pridjeve. actions (npr. najosnovnije. životinjskih glasova itd. heureux. oncle. • Prostorije u kući i namještaj. 2) verbalno. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. npr.L’Impératif Priloge za: . robe. poudre á laver. crayon. • Škola. oponašanjem glasova/zvukova. itd.puni sati . • Bliža okolina. god.Francuski jezik.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) Prijedloge. mon/ma. soeur. glumljenjem (npr.) .predstaviti sebe ili druge . ma maison) .locirati ljude i predmete .: heureux.boire. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. nešto prošireniji vokabular. qui. Složenice. raspoloženje. maintenant Brojeve: 1-20 Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. ton/ta. sur (u osnovnim značenjima) 26 . grand-mère.identificirati ljude i predmete . crtanjem. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. npr. chambre á coucher. ici.. ili pokazivanjem. nešto prošireniji vokabular. npr. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. • Raspoloženja. Il a les cheveux noirs. brojeve itd. frère. père. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.vrijeme.: • Pozdravljanje: Bonjour. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . les . npr. sretan).: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. npr.Upitne. fatigué. salle á manger Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. machine á laver. npr. oponašanjem glasova/zvukova (npr. • Svakodnevni život. jupe) nourriture (npr. • Moje lice. npr.prisvojni genitiv (la maison de Nicole. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa karatica na kojima se te riječi nalaze itd. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr.brojati predmete . avoir .Lične .Članove. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju.. Qui est-ce? Qu’est-ce que c’est? Comment t’appelles-tu? Oui/Non…itd.druga godina učenja Nivo Teme 4. un. moje tijelo. couloir itd.. quoi itd Determinatore: . lá . itd. son/sa itd .: Elle est mince.mjesto.Le présent . tužan. nešto prošireniji vokabular.: mère. npr. imitiranjem zvuka voza. prendre).ideju posjedovanja (le livre de Jean. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira.). • Predstavljanje: Je suis … C’est…Je m’appelle….izraziti . celle. redanjem slika itd.). manger. onih koje označavaju neku aktivnost. la.: gestikuliranjem. rutinske aktivnosti. npr. glumljenjem. razred Osnovna škola 2. u vezi sa datim temama. učenja francuskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja • Porodica • Kuća.Upitne pridjeve.Glagole être. vêtements (npr. cuisine. donner-prendre. iz crtića). itd. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Imenice .: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.opisati ljude i predmete boje predmeta veoma ograničen broj raspoloženja .).ponudu. jouet.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. nešto prošireniji vokabular • Određivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Pourriez vous me dire… C’est á droit / á gauche itd… • Članovi uže i neki članovi šire porodice. nešto prošireniji vokabular. npr.reći koliko je sati. itd. livre. npr. tante. nešto prošireniji vokabular. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. dans.Opisne pridjeve. des. lait).Pozdravljati . feu. zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. njeno prihvatanje ili odbijanje Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. autobus. malheureux. npr. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime. itd. le. dom • Svakodnevni život • Škola • Moja okolina • Slobodno vrijeme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . une. jus d’orange. itd . De quelle couleur est …? itd Quel âge as-tu? J’ai … ans itd. salon. train. 2) verbalno. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koje čuju sa kasetofona. parler. npr. rue.triste. • Vrijeme: Quelle heure est-il? Il est .

davati uputstva i naredbe Kolokacije. redati riječi po određenom redoslijedu itd. 27 . glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . podvlačiti. učenici će: . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. tu te promènes. je me lave. u vezi sa datim temama.povremeno prepisivati izolovane riječi . npr. .sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom .zamjenjivati inicijale punim riječima .ubacivati. b) PISANJE: Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. recitovati.učiti pisati pomoću igara na CD-u.igrati uloge.pjevati i igrati jezične igre . pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.

105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. pisanje tanwina. ali primjereno uslovima u kojima radi. odgovornost i motivaciju za učenje. sa postepenim uvođenjem čitanja i pisanja. kratki i dugi vokali. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (IV razred). pjesmu. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. razvija pozitivnu atmosferu u učionici.1.2. pripremajući zadatke za pojedine učenike. ponavljanje. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. grupe i cijeli razred. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. ples. marljivost. već da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. piše pismene pripreme za svaki čas. ARAPSKI JEZIK (3 časa sedmično . razvija kod učenika radne navike. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. postavljajući ciljeve. detaljno razrađujući načine kako da ih postigne. - 28 . Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas.4. udžbenicima i priručnicima. da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. pisanje određenog člana.

poboljšanju njihovih jezičkih znanja. kao i njegovanju prisnijih odnosa između učenika i nastavnika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. vjeronauka itd. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. njihove prednosti su velike.zajedničkom šetnjom kroz park. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. tjelesni odgoj. Izlasci djece u prirodu su također prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. rado insceniraju naučene dijaloge. oblikovanjem (Likovna kultura) . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. stvara živa atmosfera u učionici. upoređivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. likovna kultura. Čas može trajati i kraće radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: . muzička kultura. moja okolina.praznici (Vjeronauka) . kao što su npr.pjevanjem (Muzička kultura) .brojanjem (Matematika) . prirodu i sl.plesom. Nastava je razredna pa se mogu lahko formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. te između samih učenika. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. Treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u drugoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti.crtanjem.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. igrom (Tjelesna i zdravstvena kultura) . rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 29 . Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre.Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno.opisivanje ( Maternji jezik i književnost) . veoma pažljivo i nenametljivo. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. (Moja okolina . Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvođenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Razvija se takmičarski duh. kao i na trajanje časa.

fawqa.povezivanjem slike i teksta. Prijedlozi (fi. min. .Arapski jezik-druga godina učenja Nivo Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: III razred Proširivanje .Svakodnevni život . 'anta.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi) 3) verbalno. 'amama.tražiti određene informacije u tekstu i reagirati: 3) neverbalno.Reći koliko je sati (puni sat) . pjesmice.čitati kraće tekstove naglas i u sebi.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona .. 2.Bliža okolina . . Potvrdne i prepoznavanj odrične riječi e.dopunjavanjem teksta ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarn og znanja . npr: crtanjem. 'ila.Porodica i prijatelji . pridruživanjem slike tekstu. 'anti. . tilka ) Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular. hiya. npr: .Odjevni predmeti .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . npr.davanjem kraćih odgovora.: .Kuća .recitirati. Gramatika Lične zamjenice ('ana.Nabrojati dane u sedmici . huwa. ponavljanje. crtanje i (na`am.Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića Kroz dijalog (igre.postavljati jednostavna pitanja.dopunjavanjem teksta . pjevati . 'a) vokabular.Predstaviti sebe i druge Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno. npr. razvrstavanjem slika.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . harihi. .razvrstavanjem slika. ma. la) druge vježbe) uvježbavati Upitne partikule osnovni (hal. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno. kam) Pokazne zamjenice (hara.Hrana i piće .Brojati od 1 do 10 . .: .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta . wara'a) 30 . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. ralika.Imenovati članove svoje uže porodice . `ala) Sekundarni prijedlozi (tahta.crtanjem.Škola .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .Pozdravljanje na tema formalan i neformalan Osnovna -Pozdravljanje način škola i upoznavanje . nahnu) Upitne zamjenice (man.

od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. sad. qasir.) ̉ 31 .- odgovarati na pitanja. \amil) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) PISANJE Učenici se: . .dopunjavati izostavljene riječi. igrati uloge. sagir. . učestvovati u dramatizacijama.rekonstruirati riječi. tawil.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove.prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf. yn itd. . pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge Upitna riječ “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. .

vodi i vazduhu kao uvjetima života Ÿ O gibanju zraka i promjeni osobina materije Ÿ O zelenoj biljci i njenim dijelovima Ÿ Čovjeku kao prirodnom i društvenom biću Ÿ Atmosferskim padavinama Ÿ Prošlosti i sadašnjosti kraja Ÿ Osnovnim obilježjima kraja Ÿ kulturnim. razvijenosti. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju Ÿ prirodnim obilježjima kantona Ÿ saobraćajnoj povezanosti. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti Ÿ Da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da ju je potrebno njegovati i razvijati Ÿ Da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagađivač tla i vazduha i da svaki pojedinac može daati vlastiti dorinos zaštiti od zagađenja ZNANJE 32 . javne i prosvjetne ustanove u zavičaju Ÿ Prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja Ÿ Da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj.70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODR UČJA UČENJ A CILJEVI Sticanje znanja o: Ÿ Raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi Ÿ Živim bićima. prirodno geografskim odlikama i turizmu Ÿ prirodno geografskim odlikama BiH Ÿ kulturi življenja Ÿ zagađenosti tla i vazduha i zaštiti od zagađivanja OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju Ÿ Prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi Ÿ Uspostaviti logične veze između živih bića i pojava u prirodi Ÿ Nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke Ÿ Da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje Ÿ Nabrojati i prepoznati atmosferske pojave Ÿ Osnovne podatke o proslosti i sadašnjosti zavičaja Ÿ Osnovna obilježja kraja u kojem žive Ÿ Nabrojati kulturne.3. uzajamnim vezama Ÿ O sunčevoj svjetlosti. da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao possebna grana privrede Ÿ Da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe Ÿ Da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju Ÿ Da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. lancima ishrane. MOJA OKOLINA (2 sata sedmično .1. njihovim osobinama.

samostalno i u grupi Ÿ posmatrati i izvoditi zaključke. traženje ideja i provođenjem jednostavnih i vođenih posmatranja i ogleda. svojoj porodici. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu Ÿ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti Ÿ poštivati različite stavove Ÿ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. dijelovi biljke. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. učenje kod kuće. sam ili u timu. tvari. vjetar. prezentiranje postignutih rezultata Ÿ Koristiti prethodna iskustva Ÿ Koristiti određene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka Ÿ Uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja Ÿ Pratiti redosljed uputstava pri istraživanju i mjerenju Ÿ Uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija Ÿ Praviti jednostavna poređenja. korištenje dodatne literature.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Učenici će : Ÿ učiti. te donositi odgovarajuće zaključke Ÿ Koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje problema Ÿ Koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. samostalno i u grupi Ÿ planirati svoj rad i rad svoje grupe Ÿ razvijati kritičko razmišljanje Ÿ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke Ÿ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju Ÿ dobivati i prezentirati dokaze Ÿ razmatrati dokaze i vršiti procjene Ÿ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: Ÿ učenje u školi. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. pojava i procesa u prirodi i društvu VRIJEDNOSTI. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine 33 . PONAŠANJE Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: Ÿ prema sebi samima. STAVOVI. brzina i smjer vjetra. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. te poređenjem svojih predviđanja sa stvarnim rezultatima Ÿ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. prema drugima. voda i vazduh kao uvjeti života Kretanje vazduha .

razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i događajima. razvoj pravilnog odnos prema društvenom i prirodnom okruženju. 34 . Učenike treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvođenja ogleda. Prilikom planiranja i izvođenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja na ovom uzrastu. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja međuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. Zato je neophodno podsticati učenički istraživački pristup svijetu koji ga okružuje. maštu i divergentno mišljenje . predviđaju šta će se desiti. mjerenja vremena satom Orjentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja Izrada geografske karte uže okoline (tlocrt) 3. DRUŠTVO Kulturne. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se događalo i zbog čega . sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. Osnovni cilj mu je doživjeti i osvijestiti složenost. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagađenost tla.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih znanstvenih područja. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . VRIJEME I PROSTOR Prošlost. raznolikost i međusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. da li su predviđanja bila ispravna. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Moja okolina u 4. na način koji je svojstven nauci. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. vode i vazduha DIDAKTIČKO.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvođenja ogleda. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. a znanja povezati i upotrijebiti. bilježe i uređuju dobivene podatke.2. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini.

Prati se napredak učenika i ocjenjuje: . učenički projekti. Ovim se izbjegava demotiviranost učenika. uzimajući u obzir razvoj nauke. a ne da se računa da će to nekako doznati. ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. potrebno je voditi računa i o međupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. . razredu šire se znanja o sadržajima obrađenim u 3. kulturnim i javnim ustanovama. promjeni osobina materije. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. Dakle. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije učeniku o njegovom napretku. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. za vrijeme izvođenja te aktivnosti. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. Praćenje učenika počinje od prvog školskog dana.sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvođenja aktivnosti (učenički ogled. istraživanja i dr.učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnost u odjeljenju. razredu. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. .). Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo onih učenika koji traže više pažnje). čulima. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko učenik trenutno zna. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. atmosferskim padavinama. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. posmatranje i vrednovanje. ulozi pojedinih dijelova. podstiče aktivnost svihi. usmeno i pisano izvještavanje i drugo). te o ljudskom organizmu.U 4.portfolio učenika»1.. a rezultati koji se postižu su bolji. Praćenje i ocjenjivanje Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. njenu primjenu i korištenje. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa šro štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno obrazovnog procesa.putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka .. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. biljci i njenim dijelovima. praktičan rad. U skladu s tim. 1 Nastavni plan i program za prvi razred devetogodišnje osnovne škole 35 . Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. Pitanja koja nastavnici postavljaju moraju biti tako koncipirana da svi učenici mogu na njih odgovoriti i da imaju osjećaj da su jednako važni.

Ponašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. vode i vazduha. opadanju lišća. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice. donošenje osobnih zaključaka. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. uzgajanje biljaka Planiranje rada. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. LOKALNI VJETROVI Posjeduju osnovna znanja o nastanku vjetra. VJETAR. Izrada didaktičkim materijala. pripremanje. Znaju da bez vode. Podsticanje razvoja radnih i navika. kretanju. Obrtanju zemlje oko ose-smjena dana i noći. ispunjavanje obaveza. izvođenje radova u okolišu škole. BRZINA. obzbjeđivanje uvjeta za zdrav život. Kultivisanje zemljišta. sposobnost izvođenja jednostavnih ogleda Planiranje osobnog rada. sunčeve svjetlosti i vazduha nema života na zemlji. vinogradu. osmišljavanje ogleda. sistematiziranje. pomaganje starijima u aktivnostima. prikupljanje. izvođenje ogleda. podsticanje radoznalosti. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. vrtu. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da dođu do hrane. donošenje zaključaka. SUNČEVA SVJETLOST. izrada domaćih zadataka. voćnjaku. Ne ugrožava životne uvjete. električne. Izvođenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. mašte i razvoj kreativnosti. životinje. svjetlosne. rastenju. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. uzgoj kućnog cvijeća Razvijena svijest o prirodnim procesima. Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Davanje osobnog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. gorenju. zaključivanje. vode i vazduha nema života na zemlji. disanju hrđanju. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba Motiviranje učenika za rad. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. truljenju. čuva okolinu od zagađenja. ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. magnetne i druge pojave Znanje o međusoboj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. kretanje zemlje oko sunca – smjena godišnjih doba. Sposobnost izvođenja jednostavnijih radova u vrtu. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. 36 . Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti. donošenje zaključaka. PONAŠANJE Pozitivan stav prema prirodnim procesima. Priprema stočne hrane za zimu. organiziranje i izvođenje posmatranja. Priprema ukrasnih biljaka za zimu. demonstracija. zaštita od elementarnih nepogoda. vrenju. davanje pojašnjenja za određene procese. Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima. pomaganje drugima. sakupljanje materijala. na njivi. na njivi. učestvovanje u izvođenju ogleda. Zimsko mirovanje. evaluacija RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Posjedovanje znanja o klijanju. Saradnja sa lokalnom zajednicom . KRETANJE VAZDUHA. izvođenje ogleda. Čuvanje zdravog okoliša. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. gibanju. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. vodi i vazduhu kako uvjetima života. OCJENJIVANJE) Planiranje. Pomaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba. radovi u vrtu. pomaganje životinjama. toploti. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini. SMJER . demonstracija ogleda.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. voćnjaku i na njivi. STAVOVI. zimski san. VODA I VAZDUH KAO UVJETI ŽIVOTA Posjedovanje osnovnih znanja o sunčevoj svjetlosti. imenovanje. čuvanježivotne sredine od zagađivanja. Posmatranje i praćenje napretka učenika. Procjenjivanje napretka učenika. posmatranje i procjenjivanje. Ishrana biljaka. u voćnjaku. njegovim karakteristikama i vrstama. UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. mijenjanje krzna Uzajamno pomaganje. životinja. Pripremanje ogleda i demonstriranje. izrada panoa Aktivno učešće u radu kolektiva. Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. pripremanje izvora znanja.

Podstrekavanje. razvijenost. izrada tematskog panoa Prikupljanje različitih slika i modela satova. Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka.00 sati (24 sata). Predlaganje i rukovođenje školskim aktivnostima. Pozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Posjedovanje osnovnih znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada. demonstrira. Znaju mjeriti vrijeme satom Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) 37 . institucija. nastanak. Praćenje. fotografijama. Pomaganje učenicima. Posmatranje. zaključivanje. Pozitivan stav o zavičaju Planiranje. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti. priprema i realizira nastavu. Komunikacija. sličnosti i razlike između muškarca i žene. Posmatranje. Organiziranje i izvođenje različitih ogleda. BILJKA. Izgrađen pozitivan stav prema historiji kraja. zaštita od atmosferskih padavina. komunikacija. Učestvovanje u grupnom radu. DAN I SAT. položaj. sličnosti i razlikama između biljaka. ULOGA Posjedovanje znanja o raznovrsnosti biljaka. planiranje. Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina. prepoznavanja na slikama. bilježenje. ponašanje ljudi i životinja. ATMOSFERSKE PADAVINE Posjedovanje osnovnih znanja o atmosferskim padavinama. Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. saobraćajna povezanost Vještina imenovanja obilježja zavičaja. tradiciji i običajima Organizacija posjeta kulturno historijskim spomenicima i građevinama kraja. Obilazak značajnih spomenika kulture. MJERENJA VREMENA SATOM Posjedovanje znanja o danu i mjerenju vremena. DIJELOVI BILJKE. pomaganje. životinaj i ljudi. mišljenje. Dan traje od 0. Izvođenje ogleda. demonstriranje. Sposobnost samostalnog posmatranja i izvođenja zaključaka. o spomenicima. pomaganje. Učešće u zajedničkom radu. Planiranje. praćenje. bilježenje. Prepoznavanje i imenovanje karakteristika kraja. konfiguracija terena.PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. građevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima. Prikupljanje građe o prošlosti zavičaja. pripremanje. prikupljanje građe. pripremanje. Izrada modela satova. Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem. PROŠLOST. izvještavanje. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena. Planiranje. podsticanje. organizacija rada u učionici i izvan nje. bilježenje. OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znanje o obilježjima zavičaja. SADAŠNJOST I BUDEUĆNOST KRAJA Posjedovanje znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. ilustracijama. Pozitivan i izgrađen stav o ljudima bez obzira na boju. Planira. Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti između biljaka. muzeja. Priprema materijala. pomoć učenicima u samostalnom radu. evaluacija. govor. prikupljanje. Prepoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. pravljenje tematskih panoa. društvenost). organizam čovjeka. Pomaganje učenicima u izradi modela satova. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina. izgled. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. uočavanje. značajnih građevina. podučava. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice.00 sati do 24. Uzajamna pomoć između učenika Praćenje rada.

KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Posjedovanje znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Posjeta nekim od kulturnih. Organiziranje nastavnog procesa. čuvanje historijskih tekovima 38 . Obezbjeđivanje neophodnih sredstava za učenje i rad. Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. pomaganje učenicima u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu. organizacija posmatranja. organizacija i realizacija nastave. Posjete raznim mjestima u kantonu. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. Demonstriranje načina izrade geografske karte. riječne kotline) Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti Pripremanje Organizacija i realizacija nastave Praćenje napretka učenika i procjena postignutog Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja. javnim i prosvjetnim ustanovama. prepoznavanje osnovnih kartografskih zankova Učešće u izradi «prve geografske karte». Rad na promociji turizma u zavičaju. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama. Pripremanje. Uzajamno pomaganje. Osmišljavanje interaktivnog učenje. izrada tematskih panoa. saradnja sa lokalnom zajednicom. Planiranje i pripremanje. istraživanje. Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti. posjeta kulturnim. Priprema materijala za izradu geografske karte. planiranje i realiziranje planiranog. PTT mreža) Posjedovanje osnovnih znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu Korištenje dodatnih izvora znanja. Priprema i organizacija nastavanog procesa. Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze među obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. demonstriranje. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Posjedovanje znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. znaju izraditi plan učionice I znaju se snalaziti na planu Znaju da je geografska karta umanjeno predstavljanje jednog dijela zemljine površine sa svim njegovim obilježjima Posjeduju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. zaključivanje UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Razumijevanje odnosa između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefuplanine ravnice. Razumiju razmjer 1:10.KANTON Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. Praćenji napretka učenika i procjena postignuća. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani Posmatranje. posmatranje. Posmatranje.ORJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI – KAKO NASTAJE GEOGRAFSKA KARTA IZRADA GEOGRAFSKE KARTE UŽE OKOLINE (TLOCRT) Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj. bilježenje. ŠIRI ZAVIČAJ . bilježenje. polja. bilježenje i interpretiranje Izrada tematskog panoa. linije. Prepoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona. kartografskih znakova Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (određivanje strana svijeta). organizacija i izvođenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu. Izrađuju tlocrt učionice Svjesnost o mogućnosti umanjenog predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema geografskoj karti Mjerenje. Učešće u radu odjeljenja i grupe. briga o bezbjednosti djece Pripremanje nastavnog procesa. Izgrađen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja. posmatranje. Pripremanje i organiziranje nastavnog procesa. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini.

ODJEĆA O OBUĆA

Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije, te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Odjeća i obuća u različita godišnja doba, higijena odjeće i obuće

Samostalno obuvanje i oblačenje, čuvanje odjeće i obuće, prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće

Održavanje odjeće i obuće, slaganje odjeće prilikom svlačenja, samostalno svlačenje i oblačenje.

Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće, slaganje odjeće i obuće, prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije

Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave, organizacija nastave

ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIOJENSKA NAVIKA

Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti, te mentalne aktivnosti ljudi

Čuvanje od zaraznih bolesti. Održavanje lične higijene i higijene prostora

Pravilan i pozitivan odnos prema zdravlju, ličnih higijeni i higijeni prostora

Čuvanje lične higijene i higijene prostora. Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor sa ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje, prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Čuvanje okoline, izvođenje akcije čišćenja okoline

Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene. Priprema materijala i sredstava za rad. Pomoć učenicima u samostalnom radu.

UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA

Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije. Čistoća je pola zdravlja. Kako očuvati zdravlje

Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti. Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda, kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagađenog od nezagađenog zemljišta, tla vode i vazduha Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi

Izgrađen odnos prema uzročnicima bolesti Ponašanje u skladu sa kućnim redom i civiliziranim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta, vode i vazduha od zagađivanja,

Organizacija nastave van učionice.

KULTURA ŽIVLJENJA

Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja, ishrani, odijevanju, obuvanju...

Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja

ZAGAĐENOST TLA, VODE I VAZDUHA

Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagađivanja tla, vode i vazduha

Učešće u pripremi i organizaciji izvođenja akcija na čišćenju okruženja.

39

1.4. MATEMATIKA
(4 časa sedmično – 140 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Sticanje znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i desethiljadice - uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih, i četverocifrenih brojeva - predstavljanje brojeva na brojevnoj liniji -uspoređivanje brojeva do 1000 - redni brojevi 1-1000 i njihovo prisanje rimskim ciframa − formiranje pojmova, uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − formiranje predodžbe (predstave) o pravoj , polupravoj i duži − o krugu i kružnici. Krug kao ravna površina valjka i kupe −crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − znaju jedinice mjerenja i njihovu praktičnu upotrebu. OČEKIVANI REZULTATI Učenik treba znati: −prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik i simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljade, njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000, njihovu strukturu − sa sigurnošću obavljati računanja , provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 −sastavljati i rješavati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − rješavati zadatke date riječima (problemske zadatake) - strukturirati brojeve do 10 000 - sabirati i oduzimati višekratnike broja 10 i 100 u skupu brojeva do 10 000 − uočiti važnost procjene i provjere reuzltata pomoću jedinica za duljinu, masu i zapreminu − razlikuje i shvata odnose između jedinice mjerenja iste vrste − pravilno, na različitim proizvodima čitati i prepoznavati jedince mjerenja − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja. Učenik treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima - s lakoćom uporediti ma koja dva broja u skupu brojeva prve hiljade - predstavljati na brojevnoj crti brojeve do 10 000 - izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom − koristiti pomagala za crtanje pravih, polupravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjnjivanje i pravilan izbor jedinica mjerenja. - crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika pomoću šestara. - koristiti kreativnost i maštu za rješavanje učenicma primjerenih problema, moći primjeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Učenik će: - prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu -imati pozitivan stav prema novim saznanjima −pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti da sasluša argumentaciju i da kritički preispituje lične stavove i stavove drugih. − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutarnje nagrade, pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − osnažiti vlastite motive, emocije i doživljaje - pokazati više samopouzdanja i odgovornosti

Znanje

Sposobnosti i vješine

Razvijanje vještina i sposobnosti: −razvrstavanja −uspoređivanja −nizanja −slijeđenja niza uputa −prostornog organiziranja i orijentiranja − vizuelizacije i vizuelnog grupiranja −procjenjivanja, kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poređenje sa rezultatima drugih - sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrazaca (formula) −induktivnog mišljenja −induktivnog analognog zaključivanja −različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja −logičkog i kritičkog mišljenja

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: − argumetiranja ličnih stavova i poštivanje i uvažavanje stavova drugih, − kolektivnog (timskog) rada, − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − prema istini, tačnosti, preciznosti i upornost − samopouzdanje, samoaktuelizacija

Vrijednosti i stavovi

40

TEMATSKE CJELINE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Brojevi prve hiljade (tisuće) Prava u ravni (pravac u ravnini) Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu (tisuću) Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina

1. Brojevi prve hiljade (tisuće) Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. Struktura brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade. Brojevna crta 0-1000. Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000. Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa). Upoređivanje brojeva prve hiljade. 2. Prava u ravni (pravac u ravnini) Prava/pravac , poluprava/polupravac i duž/dužina Tačka i prava.Duž kao dio prave. Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom Uzajamni položaj pravih: sijeku se, paralelne su (i poklapaju se). Okomite prave 3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Usmeno sabiranje i oduzimanje Svojstva sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. 4. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. Modeliranje krugova od papira. Određivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Određivanje središta. prečnika i poluprečnika Crtanje kružnice šestarom. Elementi kruga i kružnice. 5. Množenje i dijeljenje u hiljadu (tisuću) Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost). Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti). Usmeno množenje u prvoj hiljadi. (Množenje višekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg broja) Pismeno množenje u prvoj hiljadi.

41

a ne u formalnoj geometriji (tačka−linija−površ−tijelo).Dijeljenje u prvoj hiljadi. 1cg. u potpunosti na umu. (-. Još jednom podvlačimo da princip očiglednosti treba biti stalno prisutan u radu sa učenicima. njihovim relacijama. što sa ranije stečenim znanjem čine osnovu za uspješno savladavanje računskih operacija predviđenih za obradu u ovom razredu. 1 hm. deka. 1 hg. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi (tisući) Ovdje je predviđeno postepeno uvođenje pojmova usmeno odnosno pismeno računanje.METODIČKE NAPOMENE 1. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice u skupu do 10 000. centi. do pojma prave (i poluprave) učenik dolazi misaonim produžavanjem duži preko njenih granica. 1 dl. 1 g. Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja. mjesnim i brojnim vrijednostima cifara i drugim osobinama. Brojevi prve hiljade (tisuće) U prethodnim razredima stvorena je solidna osnova za realizaciju programskih sadržaja u IV razredu. (U rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika). sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000. Struktura brojeva prve hiljade (višecifreni brojevi). 42 . 1 kl. 3. U IV razredu se postavljaju složeniji zahtjevi u pogledu znanja učenika i interpretaciji tih sadržaja na višem nivou. Jedinice za mjenje dužine: 1 m. Učenike treba prvo upoznati sa čitanjem i zapisivanjem brojeva prve hiljade. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati učenicima imajući. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. DIDAKTIČKO . Od naročitog su značaja zadaci učenicima da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. 2. četiri poluprave). 1 dm. 1 km. 1dal. kilo) Mjerenje mase. Princip očiglednosti treba koristiti i pri predstavljanju brojeva na brojnoj osi. Problemski zadaci. 6.1 mg. Dakle. deci. 1dag. (-. 1cl. Jedinice mjerenje mase: 1 g. duž.1 ml. 1dam. Posebnu pažnju posvetiti zapisivanju brojeva rimskim ciframa. 1 l. U radu se neophodno pridržavati principa postupnosti. 1cm.1 mm. Pored izraza beskonačno treba učenike postupno uvoditi u termin «preko svakog broja». hekto. 1 dg. da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačka). mili) 1m. Jedinice za mjerenja zapremine tekućine: 1 l. Brojevna linija 0-10000. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. dvije tačke. 7. te je na početku školske godine neophodno ponoviti gradivo iz prethodnih razreda. 1 hl.

Težište će se dati na uočavanje. radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. a nakon toga. Model miligrama od copy−papira učenici mogu sami isjeći .33 L dovesti u vezu navedene mjere (šta je ovdje zarez. daje niz jasnih metodičkih uputstava i učitelju i autoru udžbenika.4. time što će se govoriti o množenju i dijeljnju u okviru prve hiljade. bez limitiranja veličine množitelja («jednocifrenim brojem»). 43 . nerazgovjetne oznake 0. Elemente kruga i kružnice. ima masu približno 1 g. Ovdje predviđamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“ . Dimenzije su mu približno: 4 mmx3mm. istina na odgovarajućoj temperaturi. 5. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadi. 6. Nadamo se da će učenici koji ovladaju ovim znanjem moći. Koristeći se različitim pomagalima učenik može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. potcrtavamo da smo u intutivnoj geometriji. Krug i kružnica Već i sama strukura teksta koji je naveden. U programu smo. 7. kada na primjer. Množenje i dijeljenje u okviru prve hiljade (tisuće) Gledano sa aspekta pojmova množenja i dijeljenja. pa onda kružnicu. i konačno 1 cg na 10 mg. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljade stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardiziranih jedinica mjerenja veličina i njihovih odnosa. na bocama Coca –cole nađu i oznake 33 cl umjesto. i moguće ) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigrama. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. u prvoj hiljadi se proširuju i produbljuju sadržaji iz prve stotine. zatim 1 dg na 10 cg. Sično se može dijeliti sadžaj vrećica šećera od 1g na 10 dg. Naime. zašto je L umjesto l?) Pravo značenje mase od jednog grama učenik shvaća nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. predloženim metodičkim rješenjima . lako je objasniti. sekunda) . Crtaju kružnicu i isjecaju model kruga. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte kruga i kružnice. nakon ovakvog pristupa. odstupili od uobičajenog sistema (metar. centigrama i miligrama. Dijeljnjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i jedinicama mjerenja ranije upoznatih veličina. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. za njih. kada su u pitanju jedinice za masu. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva prve hiljade na skup brojeva do 10 000 treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. kilogram. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i oduzimanje i na popularno pravilo «svaki sa svakim». Međutim. Naime. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u učenikovom domu). Redoslijed: učenici na predmetima prvo uočavaju krug.

Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti 01000. -Pomaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija. -Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije.Sa učenicima izrađiuje didaktički materijal. −Nizanja. slijeđenja niza uputa. čitaju i određuju položaj (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti od 0-1000 -Koriste redne brojeve do 1000 -Prepoznaju. ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. .Upoređivanje brojeva prve hiljade. X. C. čitaju i uspoređuju brojeve do 1000 . ishoda. . posebno grupnom . . -Zapisuju. -Pažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarađuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu. preciznost. mjesečne.Redovito uči i izrađuje domaće zadatke − Daje puni doprinos kolektivnom radu.Pokazuju interesovanje za rješavanje problema i zadataka samostalno. −Prostornog organiziranja. M) −Razvrstavanja.Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. orijentiranja.Operacionalizira nastavni program.Redni brojevi prve hiljade.Pokazuju interesovanje za istraživački rad -Poštuju pravila edukativne igre ..Stotice prve hiljade (1−100. -Primjenjuje metode i strategije poučavanja primjerene stepenu sposobnosti učenika − Redovno prati i vrednuje rad učenika i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja -Pokazuju upornost.SADRŽAJI 1. PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA −Prepoznaju. uradaka i iskustava sa drugovima/cama i nastavnikom/com . D. . V. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti − 44 .Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole − Razumiju strukturu brojeva prve hiljade.Aktivno učestvuje u svim oblicina nastavnog rada. Brojevi prve hiljade (tisuće) .Primjenjivanje matematičkih znanja u svakodnevnom životu -Samostalno i timsko formuliranje zaključaka -Razmjene informacija. -Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada. L. . -Izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) . .Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. sedmične i dnevne) .Sudjeluje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života -Korsiti udžbenik i drugu literaturu. .Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. čitaju i pišu brojeve rimskim ciframa do M (pomoću I. .Zanimaju se za složenije matematičke igre -Pokazuju svijest o značaju igre u učenju.uspoređivanja. 101−200. zapisivanje brojeva rimskim ciframa. STAVOVI. . u paru i timu -Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih . . −Induktivnog mišljenja −Induktivnog analognog zaključuvanja −Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja -Korištenja matematičkog jezika i simbola .. klasificiranja. identifikuje teškoće u njihovom radu. kreira i modelira planove rada (godišnje. zapisuju. i vizuelnog grupiranja −Procjenjivanja.Struktura brojeva prve hiljade .Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata -Pokazuju interesovanje za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima.

niže. uz korištenje olakšica 45 . sabiraju dva ili više broja prve hiljade. u svojoj teci.Međusobnog povezivanja i upotrebe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. iskustvima i − − Računa sigurno. poluprave i duži − Uočavaju da je duž dio prave i poluprave Opisati tačku i pravu kao osnovne matematičke pojamove . čita. bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da usvoji programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje.Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi . poluprava/polupravac i duž.Nejednačine oblika x+8<45 . −Prepoznaju (modele) pravih u okruženju −Da prava nema granica . .Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi.Prava/pravac. prave i poluprave . pismeno i usmeno. dužina duži. . Duž kao dio prave. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi -Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike.Uzajamni položaj pravih u ravni: ukrštene i paralelne.o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine −Primijenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve prve hiljade. komutacije itd u bilo kojem brojnom nizu je isti) -Usmeno i pismeno sabirati u skupu brojeva do 1000 -Primijeniti stečena znanja sabiranja i oduzimanja u − − Prilagođava zahtjeve svakom učeniku pojedinačno u skladu sa sposobnostima učenika Primjenjuje različite oblike nastavnog rada sukladno učeničkim interesovanjima. uspoređuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve prve hiljade Pouzdano obavlja četiri osnovne računske operacije u prvoj hiljadi i redovito procjenjuje i provjerava rezultate Posvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja − − − − 3.Uočavaju da jedna tačka ne određuje jednu pravu zahtjeve koji su optimalno usaglašeni sa učeničkim sposobnostima −Apstrahovanja i konkretizovanja vizuelnog pamćenja i uopćavanja.Prava koja prolazi jednom tačkom. uz .Crtaju i označavaju duži. Prava u ravni .Tačka i prava. Okomite prave i prave koje se poklapaju. -Usmeno sabiranje i oduzimanje. prepoznavanje i korištenje obrazaca (formula) -Prostorne organizacije i orijentacije -Slijeđenje niza uputa -algoritam − Pokazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih − Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Učenike uključuje u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s učenikovom porodicom (starateljima) prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća − Uredno.Jasan im je pojam prave.2. . . sastavljaju i rješavaju jednostavnje zadatake zadane riječima. .Prava koja prolazi dvjema tačkama . − Pouzdano i brzo.

Uočavaju da je prva hiljada 1-1000 a deseta 9001. Krug i kružnica . asocijativnost i distributivnost). Množenje i dijeljnje u okviru prve hiljade (tisuće) -Osobine produkta (komutativnost. označavaju elemente kružnice i kruga Određuju elemente kruga i kružnice korisetći se origami tehnikom Uočavaju na kružnici središte. simbole i grafove sigurno i svrsishodno. prepoznaje i imenuje jedinice mjerenja na različitim predmetima iz okruženja − − − 5. -Određivanje elemenata kružnice na modelima urađenim origami tehnikom.Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. − − − − − Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima. i nejednačina odgovarajućih oblika svakodnevnom životu − Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljade. . Rješavaju jednostavne problemske zadatke.Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje − − − − − − Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. prostorna orijentacija i organizacija.Crtanje kružnice šestarom. -Dijeljenje u prvoj hiljadi.Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. . zna ih mjeriti i koristiti jedinice mjerenja Precizno mjeri. znaju ih Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod učenika komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i simbola.primjenu jednačina. prečnik i poluprečnik − − − − − − Crtanje kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. Uočiti i razlikovati krug i kružnicu kao i njihove osnovne elemente Vizuelno grupisanje. -Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi. . Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja sposobnostima − Omogućava učenicima da prije nego što budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod učenika i samostalnost u radu Ostvaruje korelaciju matematike i drugih nastavnih predmeta Razvija kritički pristup učenika u rješavanju zadataka i problema − 4. čitaju i zapisuju svaki broj do − − − − Korištenje algoritama (postupaka) računanja Zaključivanje analogijom Stvaranje i korištenje modela (načina) računanja Koristi naučena znanja o rednim brojevima (prepoznaje i tumači zapise rednih brojeva rimskim ciframa) Koriste tablice.10 000 . Prepoznaju. Slijeđenje uputa za niz koraka Analiziranje i sintetiziranje Korištenje origami tehnike − − Pravilno koristi geometrijski pribor i precizno crta Prepoznaje veličine. preciznost u izražavanju itd) Pomaže učenicima da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke − − − 46 .

Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika − Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih problema iz života − interpretirati (obrazložiti) Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti sadržaje sa realnim životnim situacijama − Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže učenicima da kritički sagledaju ono što su naučili − 6.Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu brojeva 1. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) -Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 .Primjenjuju znanja o brojevima u svakodnevnom životu 47 .− − − − 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju višekratnike broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer učenicima . kreira saradničku i pozitivnu atmosferu − Prema svakom učeniku se odnosi s pažnjom.Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavno pedagoškog rada − . Brojevi do 10 000 .Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 -Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva -Prepoznaju.Struktura brojeva do 10 000 -Brojevna linija (crta) 010000. čitaju i zapisuju cifre (znamenke) na brojevnoj liniji do 10 000 -Sabiraju i oduzimaju višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija − U razredu. poštovanjem i uvažavanjem − Svojim ponašanjem.10 000 . a višekratnike broja 10 s brojevima do 1000.

1 kg) − 48 . 1 l. Mjerenje veličina -Mjerenje dužine . 1dal. 1 hm. deci. uočavaju odnose među njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja − − Na predmetima prepoznaju oznake veličina i razumiju njihove odnose Procjenjivati veličine od 1m (1 l. Problemski zadaci. 1dag. decigram. 1dam. 1cg. Preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju ishode (rezultate) mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim. 1 hg. kilo) -Mjerenje mase . (-. 1 dl. deka. -Jedinice za mjerenje dužine: 1 m. -Jedinice za mjerenje mase: 1 g. hekto.7. (-. miligram i mililitar. mili) 1m. 1 dg. 1 dm. 1 km. 1 kl. 1 g. milimetar. centi. Jedinice mjerenja za zapreminu tekućine: 1 l. 1cl..1 mm. 1cm. 1 hl. i decilitar. 1 kg − − − − -Mjerenje zapremine tekućine. odnosno većim jedinicama mjerenja.1 ml. Spoznaju da jedan mililitar vode (na određenoj temperaturi) ima masu od jednog grama. − Intuicijom i analogijom povezuju decimetar.. 1 mg. -Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja .

sekonda volta.predviđanja rezultata u improvizaciji -Izražavanje doživljaja djela likovno. polovinku. . .Muzičke igre. naslova i autora. tempa i dinamike. dvoglasno. .aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje. repeticija. 3 i 4-dijelnudobnu mjeru ritamskim govorom. OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: . -orkestarskim instrumenatima po grupama: gudački. -Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. .U notnom zapisu prepoznaje osminku. . Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -uočavanja. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma.razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. ritam. -Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog).Sviranje kao pratnja pjevanju.osnovnih muzičkih pojmova : trajanja. ______________________________ -Postavljati pitanja kad se nađe pred novim muzičkim zadatkom. ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE 49 . -Uvođenje muzičkih termina: prima volta. MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (2 sata sedmično . duhački drveni i limeni (truba. melodija. udaraljke.Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2.O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru. cijelu notu i odgovarajuće pause. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. četvrtinka. -improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije i predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije. . dinamika . mjera). -Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi).1. literarno i pokretom.5. . tempo.korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje.70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: Pjevanje jednoglasno. trombon). -Zvučno i vizuelno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu). aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente. u kanonu (od solističkog do skupog -Poznavanje oznaka i termina (talij. -Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. saopštavnja razlika u notnom zapisu (melodija.da izlažu svoje mišljenje i ideje i praviti poređenja ostvarenog. ta-te) . ligatura. polovinke i cijele note). -sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina. ritam. -O značaju i potrebi muzike u životu. -Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi među njima u sviranju i igri različiti . . .) za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu .Uočava i obrazlaže primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristi u improvizaciji. . četvrtinku. mjera.Koristiti određene kriterije za izvođenje i/ili procjenu slušanog djela. . -memoriranja djela.

dinamike. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. forme muzičkog djela. .upisuje se u muzičku školu PROGRAMSKI SADRŽAJI I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -prema sebi kao pjevaču i sviraču. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i određivanju tempa. mjere (2.Iskazuje svoje mišljenje.Shvata i razlikuje te aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje -Uviđa i objašnjava ulogu muzike u životu. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. tempa i dinamike. sintisajzer. a posebno na kultivisanju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. u cjelini odnosno po strofama. 3 i 4-dijelne). I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. -sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike VRIJEDNOSTI. . zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . četvrtinka. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku.Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. Razlike među učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. korigira sebe i druge. a u odnosu na druge. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. gitara).samopouzdanje u pjevanju. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih 50 . PONAŠANJE -o značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. te pjesmu tačno interpretiraju. te poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. -Uključuje se u muzičke sekcije. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. izvođača i sastava. želi da je često sluša (potreba) -Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključuje u projekte. . STAVOVI. -ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom -interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni . a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. nesvjesno i usputno (muzički termini). polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). kao i slušanje muzike. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. razvoju opsega dječijeg glasa. vrste glasova u horu. U skladu sa dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povečan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. muzičkih instrumenata orkestra.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. . tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije. učenici će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka.

sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. složeniji ritam i metriku. sa zadovoljstvom i interesom. instrumentima koje su nnapravila djeca. Podsticati djecu da izmisljaju priče. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjavanja. 51 . pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. Brojalice. samoinicijativno. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. pored ostalog podržava život u prirodi i razne radove. te grupnu i kolektivnu. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. Potsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. trombon) i udaraljke. te raznih kretnji ruku. komunikaciju putem dijaloga: u paru. duvački: drveni (flauta. One imaju različit sadržaj koji. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. ritam. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. tapkanje. pljeskanje. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. koja će omogućiti izvođenje lakjših brojalica na osnovu notnog zapisa. te da improviziraju na zadanu melodiju. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. te izmiasljaju melodije na date stihove. okreti. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). koje su dječija igra. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. Igre i narodna kola. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. sasvim prirodna. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. U takvim slučajevima. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. klarinet) i limeni (truba. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlađivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. mogu imati utvrđene figure i kretnje. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. tradicionalne narodne običaje i drugo. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastritog tijela. Slušanjem treba bliže upoznati vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas).muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. predmeta u okolini. a koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. poskakivanje s plesnim elementima.

potoče (M. umjeren. zna da objasni i koristi oznake za dinamiku na maternjem i talijanskom jeziku (p. kanon. stihovi Brato Pavlović) 8. Basrak) 11. U Proljeće (Evo nas opet). -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. 21. 52 .Kad zatreba traži. -Poznaje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu: (dinamika.Prihvata i shvata svrhu korekcije pojedinaca radi podizanja kvaliteta muziciranja u razredu. ne da majka sina ( uspavanka. . .Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. priredbe. .Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. STAVOVI. u porodici). kuća. sefarska trad 18. ta-te). Hej. -Prihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja koja dovode do kvalitetag pjevanja (intonacija. 19. Uspavanka za jednu lutku ( Refik Hodžić.. . Štamparska greška (Asim Horozić. tezu i arzu. u poređenju sa rezultatima u trećem razredu. izleti. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. (Francuska pjesma). Rihtman. Medo kočijaš ( Franjo Povia) 5. artikulacija. Nina. dikcija).Šipovo 17. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Vladimir Đorđević 2.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. tempo. Tišina-B. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Lubovo.Bratec Martin. . Zapisao Cvjetko Rihtman. note i pauze po trajanju . grupnom i individualnom muziciranju. Mačak i miš (Asim Horozić. Nestašni dječaci (Josif Marinković) 6. narodna pjesma 9. polovinka. zapisao C. a i sam pruža pomoć. stihoviIsmet Bekrić) -Ima veliki fond pjesmica. Pokraj grada Sarajeva. f i druge) . OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. -Pjevanje kanona u dva glasa -Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. . -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinuje sa priručnim. -Komentarima i praktičnim djelovanjem ookazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . Uspavanka. Korunović) 3. .Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Jagoda baštovanka (E. Šamac) 14. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji.Upoređuje se sa drugima i koriguje vlastito pjevanje i sviranje . brz). malo ububano (uspavanka.3 i 4.Rihtman.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu . Baba nina. drugima i sarađuje.. Pandur) 15. Milić) 20. . Avanture maloga Juju (Petar Bergamo) 4. .Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Vrši samoprocjenjiv i u odnosu na druge. četvrtinka . -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Razimije i svijesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. nina. . cijela nota i pauze. Dva i dva su četiri 16.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muiziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. romska trad. -Razlikuje note po trajanju: osminka. Uspavanka. Cazin) 13.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. mf. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . -Poznaje i objašnjava oznake za tempo na maternjem i talijanskom jeziku (spor.Ima više povjerenja u sebe i samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente. -Poznaje. Školski odmor ( D. Vrani se konji igraju (svatovska..Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2.Motiva rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima . Jesen u šumi (M. -Inicira i rganizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. stihovi Kemal Coco) 7. zapisao C. Na kiši (St. i prihvata pomoć. Notni stan (Marija Matanović 22.Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Meršnik) 10. Majčica (Vera Makjanić) 12.

-Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni -Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti . kanon (Z. . Hula hop (Adnan Mušanović. ____________________ 53 . -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. pokazuje simulacije na kompjuteru -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad -Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) 4. u dvorištu. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji.Predlaganje muzičke igre za priredbe -Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvođenje pokreta uz pjevanje.kanon (M. -Pamti i imenuje pojedine pjesme.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru . demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. Tomasa) 9. narodno kolo (Sarajevo i okolica) 3. vrtu. stihopvi Grigor Vitez) 7. Treskavica sitna. Skače vrabac u kolu (zapisao Cvjetko Rihtman) 2. igre i kola -Primjenjuje ranije znanje na novu igru.Sova. stihovi Jasmina Mušanović) 8. . -Pokretima opisuje događaje u muzičkoj igri (u prirodi. Skaka. pomaže. -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. starogradsko kolo iz Livna _____________________ -Ima veliki fond muzičkih igara. . na izletu). -Upućuje. -Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu.23.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju -Osmišljava. Anceva) 24. narodne običaji) -Samostalno izvodi zadane pokrete. Koko graja (Adnan Mušanović.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala -Odabiranje prikladne igre u učionici. Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. Urodile tetrejike. pokretom i pjevanjem.. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici -Vodi aktivnosti.Igra kolo veselo. narodno kolo (Sela iz okolice Bosanskog Šamca) 5. Muzikaš (iz zbirke J. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikaama) . .Samostalno izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše.Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. Grgošević) IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. -Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. -Shvatanje i razumije značaj pokreta u plesu i kolu -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Podsticanje kreativnosti igrom. na raznim mjestima (u razredu. stihovi Jasmina Mušanović) 6.

saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka . odbrojavanjem rukom. Arlen. u raketi 9. Rajičić -test Čika Andra) 8.Često traži da se djelo ponovno sluša. Igralica (Zapisala Bogdanka Đurić. .Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. beglen (Sarajevo) 2. koordinira rad -Usmjerava aktivnosti učenika. -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju.Uočava. „Mali šlager“ 3. Ako pođeš negdje van 5. Harburg). leti.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. -Pokreti su precizni i tačni -Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. Cetinje) 7.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem.Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima. . -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika._______________________ III BROJALICE Izbor : 1.Y. Pjesma šumskih vila. Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović). Senj) 4. 54 . iz Četiri godišnja doba A. dvoglasni hor) 5.Pomaže. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. mišiću 8. -Prepoznaje i saopštava ime kompozitora -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. što ih motiviše na učenje -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . belem ( Zapisao Branko Rakijaš. udaraljke) . razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . hor (horski glasoviženski. mišu. Došlo pismo iz Bosne (narodna. . Ljeto (II stav. ptičica 6. Srbija) 3. -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. Bumbari i pčele (S. predlaže i izvodi pratnju. dječije radne i kulturne navike IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. .Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Pokazuje i demonstrira izvođenje i sviranje -Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje . .Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu.Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom.Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke). sortiranje i izvođenje zaključaka -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. -Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku.Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici. Iznad duge (Over the Rainbow). tip (Nestašni vrapćići) _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i po sjećanju ih izvodi. Tip. odlomak iz opere „Aska i vuk“. -Razvija kreativnost. . ta-te) __________________________ . -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima. Eglen. -Poigrava se s brojalicom. Sretna Nova godina (Arsen Dedić) . odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. 7. . tip. obrada Rrešad Arnautović. Alaj ovaj Miki lep (Zapisala Elly Bašić. duhački drveni i limeni. kombinuje instrumente (aranžmani). .Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja. Ne dam kamen zemlje moje ( Slavko Olujić-stihovi Zlatka Artuković) 2.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar) -Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. . -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta -Izvođenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumenatima. -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. Eti peti. -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih. -Prema zadatku zvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu . upoređuje.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. izgovaranjem ritamskih slogova. -Komentira osobine djela. gudački kvartet. Mišu. . dječiji hor) -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje jačinu (glasnoću). Leti.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša. koraćanjem u koloni.Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Razlikuje izvođačke ansamble: orkestar.Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala -Osmišljava i realizuije simulacione igre za djecu. tempo i druge karakteristike djela -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Asim Horozić 4. E. Vivaldi) 6. Elem. .

Gerhwin) 21. Klovnovi (D. Neko me voli (G. Za djecu svijeta na kril'ma vjetra (Suad Arnautović. Kornjače. pohbale i nagrade. Ples pilića u ljuskama. posebno na koncertu. poštuje pravila ponašanja.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Posmatranje i praćenje napretka učenika.Haydn ili Leopold Mozart). . -Planira termine za posjete -Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju -Poznaje i pamti imena bh. Mali crnac pleše (C.. iz svite Karneval životinja (C. kontrabas 14.9. -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: -Objašnjava ponašanje na koncertu. -Prilikom slušanja muzike. melodija. _______________________ 55 . Bosna. Musorgski) 17. Žuta podmornica (Bitlsi) -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . Kabalevski) 19.S. Slon. Darovi za svu djecu (Pajo Kanižaj. Walt Desney 20. iz svite Karneval životinja (C. Ples šećerne vile i ruski ples-Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) 15. -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija) -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. 16. Debussy) 18.Traži da ih vidi uživo na koncertima -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu -Apšlaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. stihovi Velimir Milošević) 12.S. Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima (Narodno pozorište. ritam.Sans). .Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Prepoznaje vokalno. instrumenata. stav iz djela Slike sa izložbe (Modest P. staccato. oblačenje. stihovi Sanela Pršeš) 10. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje -Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato.Sans) 13. Bosnia ( Džani Hot) 11. Pjesma sedam patuljaka iz filma „Snjeguljica“. -Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama . Dječija simfonija I stav (J. pjesma iz Engleske) 22. Sretan rođendan (Happy birthday. Nebo i planete ( Nedžad Merdžanović. i za imenovanje i opis djela. stihovi Dijana Bujlat 23. školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini. kompozitora i njihova najpoznatija djela Vođenje intervjua sa umjetnicima.

.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. -Slobodnija improvizacija kolektivna. u paru (dijalogom). -Priprema.Podstiče kreativne oblike ispoljavanja.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . -Izvođenjemuzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva Procjenjuje učenička postignuća. dodaje. -Predlaze instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza. grupna.__________________________ V DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju. .Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji . -Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem . ______________________ -koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema -Samostalno smišlja. -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici -Prati pjevanje instrumentima igurnije i samostalnije. instrumenata. .Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira -Pravi varijacije na zadanu temu (melodiju. -Improvizacijom kreira nove aranžmnane za pjesmice i brojalice. 56 . .Plesna dramatizacija. pokreta i likovnim izrazom. istražuje i kombinuje instrumente. ritam) -Spontano na muziku progovara pokretom. upoređuje. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Eksperimentiše.Stvara kombinacijom riječi.Vidno iskazuje i saopštava interes i želju za njihovim kombinovanjem. individualna -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. priredbama -saradnja sa lokalnom zajednicom -Izražava razne ritmove iz života instrumentima. hvali i ohrabruje. -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. . rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu . -Posjete koncertima. -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. likovno ili literarno. -Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. mijenja.

…/. flomasteri /crni ili tamni/ 57 . PPD.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa.Nevizuelni poticaji: emocije. crtačka tekstura.. prostiranje linija.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta.. . solidarnosti. značajni datumi. životinje. čula. lavirani tuš. kontrasta. smjerova i analiza uočenog i istraženog .Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima. etnografsko nasljeđe . ritam. manipulativnih.Olovka.Iz djetetove okoline: ljudi. snalažljivosti. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. zaključivanja.Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta.Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i Kompozicionim odnosima u vizuelno likovnim sadržajima . bajka. jačanje i bogaćenje emocija . TAČKA I LINIJA . tačkom i mrljom .. LIKOVNA KULTURA ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . ritma. uočavanja.Kombinovanje linije/crte sa plohom. kontrast. . pjesma. muzika …… . tuš i kist.Razvijanje sposobnosti posmatranja. spremnost za saradnju i timski rad. smjer. .Razvijanje kod učenika senzornih. tlocrt Odgojni i socijalizirajući ciljevi . orijentacija u vremenu i prostoru 1. pojave u prirodi.. objekti.Uočiti.Iz narodnih običaja: praznici. kreativnog. poslovica. biljke. BiH kulturne baštine. samostalnost.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. . tuš i drvce. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. prostori . površina.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE/OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Obrazovni ciljevi . njihovih odnosa. ritam. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. istorije/historije. . izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje.Crtačke teksture .Razvijanje humanosti. drugarstva.1.Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline.. muzičke i tjelesne kulture. matematike. angažovanost.6. mrlja. .

izrada čestitki. .Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja . razređivanje boje. šablon /matrica za preslikavanje/.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/.Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu..Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika. pojava u prirodi. fleomasteri opažanje u okruženju i na u boji /za manje formate likovnim djelima kontrast radova/ kvaliteta razlika /degradacija boja/.Mehaničko i optičko miješanje boja . emocija i sl.2. optičko miješanje boja. štampanje . razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast.Uočiti. grafičar.Akvarel. . tonsko i kolorističko slikanje. matrica.Uočiti.Usmjereno istraživanje i kolaž. fundamentalni elemenat grafike .Crta i ploha. grafička boja. uređenje životnog prostora. tempera .. tempera. BOJA .Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. pastel. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu . kroz likovni izraz 58 . gvaš. . kvalitet boje. priče. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog . komplementarn kontrast.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ . grafički otisak. ukrasnih predmeta. velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. događaja.. slikarska tekstura 3. rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/. .Višebojna papir grafika . nakita.Tonsko i kolorističko slikanje .Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja. njihova praktična primjena u odjevanju. pjesme.Slikarske teksture . razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose.Izrada složenije šablone za grafički otisak . PLOHA .

Koncentrisana pažanja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa /simetrije. razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije. filma.Glina. scene i scenske maske.Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija . maska. asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima./ .Zaštitni znakovi .Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije. scena. glinamol. kompozicija oblika i prostora.Puna plastika i reljef . bosančica. opreme knjige.. simetrija i asimetrija. kadar.Crno bijeli film . fotografije. reljef 59 . maski. puna plastika. maekani lim. asimetrije/ u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog . film. spotove i zaštitne znakove. kaligrafija. karton.Uloga i značaj vizuelnih medija.Scena i scenografija i scenska maska-oblikovanje i razumijevanje .Boja na filmu .Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata.Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost . zaštitni znak. papirna ambalaža. stripu. MASA I PROSTOR . drveni otpadni materijal . video.Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. strip 5.Kadrovi u nizu . TV-a. prostorni crtež.4. papir.Plastične teksture /teksture u prostoru/ .Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog . reklama /pismo kao elemenat vizuelnih poruka/ tehnike . TV-slici . scenografija.. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma.Ploha u prostoru .Registrovati.Vizuelno opažanje kadra na fotografiji.crta/linija u prostoru /prostorni crtež . plastelin. lutki.Spot i njegovo značenje . trodimenzionalna tekstura. značaj boje u medijima . POVRŠINA . žica. čestitki.

učenici četvrtog razreda radiće na daljem savladavanju korištenja linije. .da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. smjerovi prostiranja linije. osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UĆENJA Da učenici usvoje pojmove.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. flomasterima u boji.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . . a prisutne su i ahromatske boje. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzio nalnih odblika na plohi i u prostoru. za oblast slikarstva: .. akvarelu./ . masa i prostor: . grafičar. rješenja u prikazivanju prostora / svoje perspektive/ i prostornih odnosa. video. Sa psihičkim odrastanjem učenika na likovnom radu povećava se broj predstavljenih detalja.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ .da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. . 60 . . . štampanje . grafički otisak. temperi. po prostiranju.da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru. Očekuje se da učenik polazeći od sopstvanih iskustava iznalazi vlastita. strip. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. gvašu. . a šta reljef . da kreiraju kadar stripa. prospekt…. da savladaju tehniku lavranog tuša. školi/. tuša i kista.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/. zaštitni znak.da znaju da je površina .da kreativno izvedu masku.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina. 2. Boje se postepeno miješaju i sa drugim bojama te se na taj način proširuje paleta učenika.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . kadar PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.da usvoje pojam šablon /matrica/. bijela i siva. .da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/.da shvate šta je proporcija. tušai drvceta. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja učenici postepeno uvode i izvedene /sekundare/ boje. kolažu.da znaju šta je simetrija i asimetrija. pastelu.da usvoje pojmove. olovke. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. .da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ . film. . crna.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: .da dalje usavršavaju tehniku korištenja.

u tehnici papir grafike. odnosa slike i teksta. predmeti primijenjene umjetnosti. U četvrtom razredu. plastelin.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizuje se kroz likovne oblasti. slikanje. pored organizacije kompozicije u formi ritma /ponavljanja oblika/. uočavanju i razumijevanju spota. glinamol. građenje. BOJA 3. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. 4. oblikovanje maske. makete. grafičkog dizajna. TAČKA I LINIJA 2. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. Definišu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici i reljefu. 5. POVRŠINA 61 . Teme /motivi za rad/ su iz učenikovog okruženja. anlizi fotografije. koje djece doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. MASA I PROSTOR 5.3. izmjenjenog ritma. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU mogu se realizovati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. stiropor. vunica i žica. značajniji boj sati može biti usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike. grafika. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. transparentnosti oblika. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. Učenici rade na izradi stripa. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. slikarskih tekstura. Izrada scenografije. znakova vizuelnih komunikacija. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. 1. žira. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1.CRTANJE . kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. životinja. crtanje. predstave ljudi. PLOHA 4. OBLIKOVANJE NA PLOHI . šišarke i slično/. objekti. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . neoblikovani materijal /ambalaža. primijenjenu umjetnost i dizajn. kružnog ritma. razreda. U kreativnom procesu koriste se: glina. kutijice……/ i drugi prirodni materijali /plodovi kestena. vata. MASA I PROSTOR Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. dizajna.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: .PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . vizuelne medijske poruke.SLIKANJE . kostima.

. kadar. etnografsko nasljeđe . škola. akvalitet boje. video. smjer. šablon /matrica za preslikavanje/. crtačka tekstura. komplementarni kontrast. biljke…. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja.nevizuelni poticaji. maska. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. štampanje GRAFIKA: PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. slikarska tekstura višebojna grafika. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. puna plastika. značajni datumi.. scenografija. ritam. bajka. pojave u prirodi.iz neposrednog okruženja djeteta. objekti. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . sposobnosti i likovne kreativnosti djece. simetrija i asimetrija. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : SLIKANJE: odnos linija/crta. prostori. mrlja. film. grafičar. zaštitni znak.. maternjeg jezika /priča. čula.iz narodnih običaja /tradicije/. muzika.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. kompozicija oblika i prostora. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. moje okoline. glazbene kulture. porodica. pjesmica. razređivanje boje. mjesto stanovanja. emocije /osjećanja/. poslovica. prostorni crtež. novih medija i okruženja. tonsko i kolorističko slikanje. površina. praznici. niti bilo koju tehniku. i interakciju umjetnosti. matematike. scena. tlocrt intenzitet boje.likovni i kompozicioni elementi. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. tjelesne i zdravstvene kulture . trodimenzionalna tekstura. strip VIZUELNA KOMUNIKACIJA: 62 . basna. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. reljef grafički dizajn. grafički otisak. optičko miješanje boja.. nauke i društva. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava.

predmeta i pojava. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. 63 . Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. 1. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Dakle. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Nema loših dječijih radova. svoje viđenje svijeta. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. aktivnost na časovima likovne kulture. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. odnos prema estetskom.OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. pedagoškog. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. svoje strahove i oduševljenja. stečenog znanja i usvojenih navka. psihološkog 3. estetskog 2. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. upornosti i iskustva. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet.

visok. ocjena za poligon natraške: loše. vrlo visok. ima kulturu objedovanja posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene zna zašto su psihoaktivne supstance štetne tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. kičme i grudnog koša. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. učenja I igre izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć poznaje principe pravilne i redovne ishrane. podprosječno. prosječan. nizak. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. ili zna za takav slučaj u početnom i u završnom stanju*. nadprosječno. utvrđen napredak u težini: normalan. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. spavanja. krvni pritisak je: vrlo nizak. utvrđeno stvarno stanje: stopala. nadprosječno. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje porodično koristi zdravstvene usluge ima usklađen dnevni ritam odmora. utvrđena karakteristična odstupanja među učenicima od prosjeka (razreda. ocjena za taping rukom: loše.1. loš. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. podprosječan u početnom i u završnom stanju. podprosječno. potrebne aktivnosti za korekciju u početnom i u završnom stanju. podprosječno. vrlo visok. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. smanjen. nadprosječan. prosječno. podprosječno. povećan. utvrđen odnos težina – visina: normalan. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. grudnog koša. s primjetnim znacima zamora. prosječno. prosječno. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i njegovanje zdravlja zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. koje pomaže zdravlju zna da je čovjek dio prirode i da tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu zna zašto kvalitet. oblik i veličina. ekstremiteta. utvrđen napredak u visini: prosječan. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama u početnom i u završnom stanju. izvrsno. nadprosječno. podprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. u početnom i u završnom stanju. nizak. izvrsno. podprosječan. utvrđen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. ocjena za podizanje trupa: loše. izvrsno. visok. normalan. prosječno. mršavost. Očuvanje i unapređenje zdravlja Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj Antropometrijaska obilježja 64 . potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. prosječno. s izraženim znacima zamora. s izrazito izraženim znacima zamora. izvrsno. podprosječno. nadprosječno. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptaptira na primjerene tjelesne napore: normalno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. puls u mirovanju je: vrlo nizak. umjeren. izvrsno. prosječno. nadprosječan. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. nadprosječnu. gojaznost.7.

skok u dalj iz mjesta i zaleta. podprosječne. zagrijavanje i smirivanje organizma. razvoj i funkcioniranje organizma zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. plesa i narodnih igara umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. razvijanje sistema vrijednosti. istezanja i labavljenja zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara: zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. izvrsno. koje se mogu povećavati i prilagođavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja poznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. hodanju i trčanju pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesne i zdravstvene kulture upoznaje i prihvata svoje osobine. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. njegovih osobina i sposobnosti zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina zna da je visina pretežno urođena karakteristika. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. stajanju. igre posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima poznaje rodne (spolne) karakteristike. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. uvažava suprotan spol uvažava kolektiv i međusobnu saradnju podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi u igri je aktivno. znojenje. različito važna za razne sportove zna da je. prosječne. pokreta i kretanja zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. nesvjestica itd. skok u vis i bacanje predmeta zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnasike – vježbe oblikovanja: jačanja. brži rad srca. u odnosu na visinu. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. interaktivno i kreativno razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. stavovi i navike znanja 65 .• nadprosječno. nepristojno ponašanje razvija dobre ekološke navike početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (drugi) osnovnog obrazovanja Usvajanje znanja. stavova. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. kršenje pravila.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. stavova i navika vrijednosti. izvrsne. nadprosječne. visoki i niski start. kao atletskih sadržaja: trčanje.

odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. (3) sigurnost učenika. mentalno zdravlje. Kombinacije koluta naprijed i natrag). 14. II. 9. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. U 4. Višenja i upiranja (13. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje učenika sa povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. 15. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. 30. 12. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. VI. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. Penjanje na mornarske ljestve. Dječiji rukomet. Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom. razredu potrebno je usavšiti sva osnovna motorička znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. 3. Igre (21. VIII. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture su: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. III. 24. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. VII. 23. zdrava životna sredina. 29. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korišćenje pomagala). 28. Šut na gol sredinom hrpta stopala). povrede. 25. 27. trčanja. Učenike je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. 66 . Hodanja i trčanja (1. različiti faktori rizika. antropološku odgojnu komponentu. 2:2.PROGRAMSKI SADRŽAJI I. 22. Dječija odbojka. Ritmičke i plesne strukture (17. 18. Dječiji nogomet. Saskok iz upora prednjeg odnjihom). Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja). ishrana. Vučenja i potiskivanja (16. Program tjelesne i zdravstvene kulture integrira obrazovnu. sportsku rekreaciju. Dječija košarka. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m). zaštita od bolesti itd. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji. Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta). Hodanje zadatom brzinom. Skakanja i preskakanja (4. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute. Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja). Preskakivanje kratke vijače u kretanju. 7. Bacanja i gađanja (8. Vaga zanoženjem na tlu. Skok u dalj iz zaleta). IX. Penjanja (11. Vis prednji na karikama. Galop naprijed i bočno 19. 5. Uvoditi učenike u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suđenje različitih kineziolških djelatnosti. upoznati ih sa kontrolnim uređajem za sprečavanje pojave pretilosti i sa razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. 2. Sadržaji zdravstvene kulture uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. humani odnosi među spolovima. 26. Trokorak. međuljudski odnosi. IV. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. Igre vršnim odbijanjem 1:1. Kolutanja (10. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala. V. 20. 6.

koordinacije – poligon natraške. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. (16) poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja i (17) podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama 67 . (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. preciznosti. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja.. drugi. (8) razvijanje vještine svladavanja straha. odbojke i rukometa. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika u vezi sa tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu.skakanja. agilnosti. gipkosti. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. (7) razvijanje sposobnosti samokontrole. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. (4) prihvaćanje i uvažavanje različitosti. i 6. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. U drugom cikiusu ocjenjivanje brojčano i opisno. odnosno brzinskim aktivnostima. (5) prihvaćanje vlastite ličnosti. (13) praćenje vlastitog napretka. (15) razvijanje osjećaja zadovoljstva. 3. repetitivne snage – pretklon trupa. težine i držanja tijela). Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspjenošti i napredka učenika. ravnoteža i gibljivost. snage. razred osnovne škole. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervnomiπićne koordinacije kontrolu pokreta. (10) postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. (2) razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. 5. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. ravnoteže. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. koordinacija. (14) razvijanje komunikacijskih vještina. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. statističke snage – vis u zgibu. Također započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. jeste postupno. što obuhvaća 4. fleksibilnosti – pretklon raznožno. (6) razvijanje pozitivne slike o sebi. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema te djelovanje na kvalitet koštanomišićnog sistema. tjelesna masa i držanje tijela. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. 2. (3) podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. treći i četvrti razred osnovne škole: (1) stiecanje higijenskih navika. Antropološka komponenta odnosi na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim ljudskim aktivnostima. (11) razvoj saradničkoga ponašanja. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te sprečavanje pretilosti. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. ali progresivno razlikovanje učenica i učenika u morfološkim osobinama. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. (9) podsticanje ustrajnosti. (12) prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. njegove saradnje. motoričkih i funkcionalnih obilježja učenika. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti.

(2) ona mora da bude konkretna. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. tj. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. umiju. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije. eventualno. (Detaljna uputstva za praćenje i mjerenja. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak djeteta a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. kao i potrebni instrumenti nalaze se u priručniku za nastavnike. o svojim sposobnostima.) 68 . sklonosti. o onome što znaju. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. kao i za njihovo ocjenjivanje. (3) ona mora biti pozitivna. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. formiranju realne sliku o sebi. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. pozitivno i adekvatno obrazloženo).i. ili tokom obavljanja aktivnosti. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. kontinuirano. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. konkretno. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi.

DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA OKVIRNI PROGRAMSKI SADRŽJI ZA IV RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA UČENIKE SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU 69 .

.................................................... 79 Moja okolina ................................................................................................SADRŽAJ Uvod Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju i učenju Prilagođavanje postupaka djeci sa poteškoćama u učenju i razvoju Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost ............ 83 Muzička/glazbena kultura ............................. 81 Matematika ....... 88 Likovna kultura ..... 75 Engleski jezik ..................................................................... 96 70 ................................................................................................................. 90 Tjelesna i zdravstvena kultura ..........................................................................................................................................................................

Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim školama odvijat će se. rehabilitator. Iz tog razloga i poštujući savremena teorijska saznanja. Individualni i individualizirani pristup učenicima je temeljini stav. Ukoliko dijete značajnio odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagođeni plan i program ( sastavni je dio redovnog Nastavnog plana i programa). socijalni radnik. Ovaj Prijedlog programa je proširen sadržajima programa redovne nastave. i u određenoj mjeri ih pripremiti za život i rad. kao integralni dio svih odgojno – obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogućnostima. i njihovim mogućnostima razvoja. djeca sa deficitom pažnje i hiperaktivnošću. logoped. odaberu i predvide oni nastavni sadržaji i oblici. zdravstveni radnici različitih profila i specijalni pedagozi različitih profila. interdisciplinarno stručno procijenjenim i utvrđenim stepenom mogućnosti razvoja učenika. pedagog. orjentaciono po ovom nastavnom planu i programu uz obavezan individualno prilagođeni program ( u pismenoj formi) i usvojenu od strane stručnog tima škole i roditelja djeteta. Različite psihofizičke mogućnosti djece zahtijevaju specifičnosti u organizaciji. Kako bi učenici sa poteškoćama u razvoju i učenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i programe. oblika i metoda rada određen je prvenstveno. oblicima. te uključiti u aktivan društveni život. Ovaj Prijedlog programa upravo treba da posluži u svrhu individualizacije minimuma programskih sadržaja u redovnom odjeljenju redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa. Individualni prilagođeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj školi. po potrebi izrade idividualno prilagođenih programa. sredstvima i metodama rada. U koncipiranju ovog plana i programa polazi se od osnovne postavke da se. Posebno izražena heterogenost po mogućnostima razvoja i po različitim psihofizičkim osobenostima (npr.UVOD Odgoj i obrazovanje djece sa poteškoćama u razvoju i učenju koja imaju potrebu posebnog pristupa je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog odgojno – obrazovnog sistema. a posebno sa djecom sa poremećajima u razvoju moraju se angažovati stručnjaci različitih profila: defektolog (oligofrenolog). psiholog. Korekciono terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produženog stručnog tretmana sastavni su dio i ovih programa. UČENJU I ADAPTIBILNOM PONAŠANJU 71 . tako da se može reći da svako dijete ima svoj individualni tempo razvoja. u što potpunijoj saglasnosti sa prirodom djece sa potrebom posebnog pristupa zbog poteškoća u razvoju ili učenju. Opšte mogućnosti razvoja djece se značajno razlikuju od djeteta do djeteta. kao i najsavremenija praktična iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama. Odgojno – obrazovni i edukativno-rehabilitativni korekcioni rad sa ovom djecom je višestruko značajan za pravilan i svestran psihofizički i socijalni razvoj ličnosti djeteta. raznim emocionalnim i socijalnim poremećajima i slično) zahtijeva znatno elastičniji pristup u utvrđivanju ukupnih odgojno – obrazovnih zadataka i u određivanju obima i širine nastavnih sadržaja koje učenici mogu i treba da usvoje. tako što će omogućiti rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju ili učenju unutar redovnih odjeljenja. koji će obezbjeđivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofizički razvoj djeteta. Kriterij za utvrđivanje sadržaja. bez kojeg nema adekvatnog rada sa ovom kategorijom učenika. OPSERVACIJA I IDENTIFIKACIJA DJECE SA POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU.

uočavaju se kao otežano savladavanje pedagoških zahtjeva u školi. Vrijeme opservacije započinje na prijedlog nastavnika ili roditelja. .usporeni razvoj govora. .postižu nizak nivo na testu percepcije prostora. Poteškoće u razvoju fine motorike kasnije se ispoljavaju kao problemi vezani za poteškoće u početoim čitanju i pisanju. . . . . odstupanje se može posebno uočiti primjenom instrumenata za procjenu perceptivne organizovanosti i drugim metodama.odsustvo straha od realnih opasnosti.agresivnost ili autoagresivnost. .dijete otežano drži olovku i pribor.dijete može da neprestano manipuliše predmetima.bezrazložni strah. nemogućnost crtanja romba i kvadrata od strane djeteta školskog uzrasta je indikator vrijedan daljih procjena. .nedovoljno razvijena artikulacija glasova.tikovi kod djece. . • • • • • 72 .Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju. . Indikatori odstupanja na intelektualnom planu: .nesposobnost razumijevanja drugih. .napadi bijesa pri sputavanju.snižene aktivnosti u odnosu na povod. . Navedeni subjekti mogu raditi i u korealiciji. Najčešća odstupanja u razvoju govora manifestuju se kao: . čupkanje kose. trljanje dijelova tijela. .povećane aktivnosti u odnosu na povod.ne uočavaju sličnosti i razlike među zadataim likovima. škole ili u zahtjevnijim slučajevima u pripadajućem Centru za opservaciju i dijagnostiku.rivalstvo. .neurotska ispoljavanja kao sisanje palca. zatim kroz mobilne timove ili putem stručnih timova škola. . Indikatori odstupanja u socijalnom i emocionalnom razvoju mogu se manifestovati u sljedećim oblicima ponašanja : . Navodimo neka odstupanja koja mogu identifikovati stručni timovi škole pri polasku djeteta u školu: • Indikatori odstupanja u razvoju krupne motorike: . učenju i adaptibilnom ponašanju vrši se u prirodnom okruženju porodice. a za učenike prvih razreda prvo polugodište.nizak nivo tolerancije na frustarciju.adksiozno-depresivno povlačenje.nerazumljiv govor.mucanje.ta djeca često postižu nizak nivo na testu crteža ljudske figure. .nemotivisana agresivnost ka sebi i drugima. odnosno staratelja. . Aproksimativno. .dijete može biti motorno nestabilno. . . .zakašnjeli razvoj govora. Indikatori odstupanja se mogu identifikovati na planu voljno usmjerene i slušne percepcije i pažnje. Indikatori odstupanja u razvoju fine motorike: . Trajanje opservacije je do tri mjeseca .dijete može biti stalno u pokretu.potencirani znaci izolacije. . .otežan ili neobičan hod. hiperaktivno.

Podsticati prijateljske odnose od strane druge djece. Radovi na velikim površinama (papir. Stalno podsticati dijete na govorno-usmjereno-izražavanje. logopeda. uvijek dati primjer kako će se pričati. Individualno pristupati djetetu.tapšanje po ramenu.nagrade. Pronalaziti djetetu interesantne sadržaje.igre za vježbanje koncentracije.igre za konstruktivno rješavanje sukoba.milovanje Podsticanje interpersonalnih odnosa:učitelj-učenik. Koristiti igre za vježbanje i učenje o skupovima. 3. enkompreza anoreksija. Raditi sa predmetima u učionici (određenih oblika).i postepeno ih proširivati. bulimija. Koristiti situacije kada je dijete raspoloženo za neku oblast. psihologa. najbolje je da to uradi neki drugi učenik.tabla. pedagogom. psihologom i socijalnim radnikom.prijekori Neverbalna komunikacija-zagrljaji. Uključivati dijete u izradu panoa i sl.saradnja i pomaganje Upućivanje na slušanje govora drugog Postaviti zahtjeve za koje znate da ih učenik može izvršiti.igre kretanja i opuštanja. enureza.savjetovati ga i bodriti. Uključiti učenika u vannastavne aktivnosti. 73 ... kako bi bilo jasno šta se od učenika očekuje. logopedom.manipuliranje.prema svojim sposobnostima i interesovanjima. Uvijek davati primjer prije nego damo zadatak djetetu. U skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini identifikaciju vrši Komisija sa pripadajućim školskim pedijatrom. Učestvovanje učenika u pripremanju i izvođenju zadataka Fizičko približavanje predmetu i pojavi koja se posmatra Verbalna komunikacija-pohvale. Ukljuivati dijete u grupne aktivnosti.stisak. Komisijama škola su na raspolaganju mobilni stručni timovi specijalnih ustanova sa različitim profilima specijalnih pedagoga (defektologa). Međusobno kominiciranje.• • • • ..PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Pri radu sa djecom koja imaju poteškoće potrebno je prilagođavati postupke: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Često poticati učenika na govorno izražavanje..).ohrabrivanje.rani tonični poremećaji. Ukoliko su odstupanja i poteškoće složenije stručni tim škole zahtijeva opservaciju i identifikaciju poteškoća u razvoju djeteta od strane pripadajućeg Centra za opservaciju i dijagnostiku ili u zahtjevnijim slučajevima zahtijeva kliničku procjenu. Razvijati osjećaj pripadnosti grupi-kroz igru.gdje će se i ono isticati. Dovoditi dijete u situacije koje izazivaju određene reakcije. Uključivanje djeteta u pripreme za rad u učionici. Rad bazirati na djetetovim interesovanjima. ljekara i ostalih ili mobilni timovi formirani na nekom drugom nivou organizovanja.savjeti. Ponavljati upute nekoliko puta. školske sekcije…. Izbjegavati apstrakcije.učenik-učenik-razredni odjel Podsticaj kroz igre:igre za bolju grupnu povezanost.igre za podsticanje mašte i kreativnosti. Materijale i sadržaje vezati za konkretne situacije.

Navoditi ga da sam shvati u čemu griješi i tražiti da sam kaže gdje je pogriješio. povratna informacija je važna s vremena na vrijeme kako biste bili sigurni da vas učenik prati. Neka učenik daje obavijesti koje se tiču cijelog razreda.dobro artikulisano.izrezivanja. Zadaću pregledaju i potpisuju i roditelji i učitelj.svjetlo i dr.poznatog materijala. Neka dijete sa “dobrim” ponašanjem sjedi pored učenika u prvoj klupi. Kroz igre jačati socijalizaciju djeteta u razredu.(neka to bude pravilo za svu djecu u razredu).dijagramima i modelima. Provodite vježbe motorike i igre kada god je moguće i razvijajte opažanje putem kopiranja.organizovati zadatak koji je lakši ili zadati vježbe motorike.posebno da izrazi ono što misli da je rečeno. Uvijek potićite na pažnju koristeći različite tehnike:glas. Verbalne informacije dobro je dati popraćene slikama. Ispitivati učenika u prvom dijelu časa. Govorite jasno. Napraviti “zakletvu”razreda za određeni dan tipa: Danas X pomaže Y djetetu u razredu. Davanje uputa mora biti jasno.. radije mu dajte neki zadatak a zatim razgovarajte o tome (uradite to kao primjer u cijelom razredu).disanja. “Javno” u razredu isticati pravila rada i tražiti od učenika da to ponovi. Ne zovite ga imenom.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Brinuti pri izvršavanju pismenih zadataka o zamoru. Vježbe disanja. Neka dobije šansu da bude pohvaljen od strane drugara iz razreda. Feed-back. Vježbe relaksacije i ventilacije uz dogovor između učitelja i učenika. Uvijek kada je to moguće nova znanja demonstrirati preko modela.koncentracije. Rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka.uspostaviti pozitivne emocije s učenikom.hrabriti učenika da ponavlja. Stimulirati učenika da pita.jednostavno konstruisano.aktivno sudjelovanje usmjerava pažnju i reducira distraktibilnost. Ispitivanje i provjeru znanja vršiti na početku časa.te obavezno produžiti vrijeme izvršavanja pismenih zadataka.To znači da niko drugi danas ne obavlja taj posao. Prijelaz na novi materijal mora biti postupan s polazištem od starog.sporo.preslikavanja a sve to ne smije trajati duže od 30 minuta.i ne opominjite kada ne sluša.humor isl. Što češće igrati igre uloga u razredu (konkretne situacije iz razreda). Ne potičite negativne asocijacije npr. Dobro je pažnju usmjeriti na sadržaje kroz šalu.pažnje. Sjedeći rad i pasivno slušanje mora biti prekidano pauzama ili nekim drugim aktivnostima. Pitati ga i poticati ga da i ono pita.relaksacije…. Odrediti dnevni zadatak/obavezu za učenika.polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti. Mijenjanjem aktivnosti pomoći učeniku u zadržavanju koncentracije. Nove materijale davati na početku časa.. 74 .za dobro obavljen zadatak. Na početku časa uvesti igrice kad god je to moguće. Instrukcije treba ponavljati. Preferirati usmeno ispitivanje.

2. BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Sadržaji Prilagođeni postupci. određivanje glavnih i sporednih likova ( .forsirati verbalnu komunikaciju. memorisanje strofe po njegovom izboru. 4. mjesta radnje. Najvažnije je da je ponuđeni materijal u skladu sa mogućnostima razumjevanja djeteta. i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti na školskim i priredbama van škole. čitanje prilagođenog teksta naglas. uočiti likove i njihove osobine ( na temelju njihovih postupaka ) i moći reproducirati. pravilno i izražajno čitanje u skladu sa učenikovim mogućnostima. . U izražavanju čitanje prilagođenog teksta i određivanje: 1.manje zanimljive sadržaje približiti učenicima pomoću igre.stalno podsticati dijete na govorno izražavanje. toka događaja ( početak. jasnim i realnim slikama. vrijeme radnje. razmak između redova nešto veći.omogućiti učeniku prilikom dramatizacije da učestvuje u jednoj od uloga prema svojim mogućnostima u svrhu emocionalnog doživljavanja određenog lika. čitanje sa razumjevanjem i reprodukovanjem. . Kod uvođenja sasvim novih elemenata 75 . glavni dio i završetak ) 2. 3. čitanje sa prepoznavanjem interpunkcijskih znakova. razumjeti riječi. . uočavanje najvažnijih trenutaka u priči. Didaktički materijal i sredstva 1. sadržaj teksta. 1. 5. - Književni tekstovi moraju biti jednostavni ali opis mora biti sa lijepim. izraze i rečenice. igre sa svrhom i povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.prilagođavati sadržaje tekstova u skladu sa učenikovim mogućnostima i raditi na razumjevanju pročitanog sadržaja u skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove ličnosti. podsticaji i ciljevi u radu U čitanju: .omogućiti učeniku prilikom obrade pjesme. . Čitanje i obrada književnih tekstova usavršavanje tehnike čitanja. Slova treba da su velika i podebljana.

kod problema sa govorom postupke prilagođavati po preporuci logopeda. 76 . vježbe imitacije. čitanje priče.1. komunikacijskim prilagođenim tekstovima i zadržati se na razini prepoznavanja jezičkih sadržaja. . podsticati maštu. situacijskom govornom kontekstu.analiza likova ).približiti učenika situaciji određenog događaja ili doživljaja koji će on moći opisati prema svojim mogućnostima. dramatizacija književnog teksta.forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je moguće ostvariti uspješnu komunikaciju. uvažavanju i poštovanju drugog. .davanjem adekvatnih pismenih pitanja.upućivanje učenika u tehniku pravilnog pisanja čestitke u povodu rođendana ili blagdana u cilju učenja učtivosti u obraćanju. Podsticati čitanje. inicirati pravilne pismene odgovore . prepričavanje teksta na temelju detaljnih i uopćenih pitanja. 2. Koristiti slike jedne i više radnji. jer djete još uvijek ima problema sa čitanjem. Usmeno izražavanje razgovor. . situacijski razgovor. pa će to biti sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. U pisanju uvijek koristiti i nešto što je djetetu već dobro poznato. U gramatici .omogućavanje učeniku doživljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa. bogatiti riječnik.prepisivanjem kraćih tekstova sa zanimljivim sadržajem usavršavati tehniku pisanja. Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lakše izražavaju kad su sakrivena iza toga. . opis poznatog predmeta. 6. vježbe memorisanja. s obzirom na konkretnost kao temeljno obilježje njegova mišljenja. . pričanje događaja predstavljenog jednom ili nizom slika. bajke i pjesme.sadržaji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju učeniku četvrtog razreda. Koristiti slike jednog predmeta. Još uvijek učenici nisu spremni usvajati apstrektne sadržaje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji. određivanje osobina likova u priči. Kultura izražavanja 2. pitanje – odgovor. čitanje po ulogama. . i tim Koristiti audio-vizuelne materijale sa pričama i bajkama i kraćim crtanim filmovima. Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta. pričanje događaja i doživljaja iz dječjeg života.

Pouka o jeziku .vrste riječi: 1. prepričavanje po pitanjima i na osnovu zajedničkog plana. Omogućiti učeniku pričanje događaja i doživljaja iz njegovog života. zbivanje ). auditivna i manipulativna sredstva kako bi učenici mogli zamisliti. broj i rod ).abeceda – pojam. osjetiti i izraziti svoje emocije i svoja viđenja putem naracije ili pismenog sastava. Pismeno izražavanje usavršavanje tehnike pisanja. Pronalaziti situacije u kojima će se učenik snalaziti u verbalnim igrama. 3. pismeno opisivanje prirodnih pojava. Obratiti pažnju na psihološki kriterij koji podrazumijeva primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika. pretvaranje viđenog i doživljenog u riječi. Koristiti vizuelna. jasnim i smislenim rečenicama. pisanje pisanih latiničnih slova i pravilno povezivanje u strukturu riječi. rečenica ( izjavna. upitna i uzvična.2. Omogućiti učeniku čitanje sopstvenog pismenog rada. Istaći etički kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednosti koji je ne prolazan. pisanje razglednica i čestitki. stanje. 3. slike i situacije koje su za dijete interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja. čuti. vidjeti. sastavljanje kraće priče prema slici ili nizu slika. pomagati u boljem izražavanju misli i osjećaja. potvrdna i odrična ). 2. glagoli ( radnja. . imenice ( vlastite i zajedničke.- izražavanje kratkim. Izrađenu i napisanu čestitku izložiti na izložbi u učionici ili ponijeti kući roditeljima kao poklon. Pronalaziti predmete. pismeno opisivanje poznatog predmeta.gramatička analiza ( gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici i Bitno je u toku rada koristiti predmete iz dječje okoline. Podsticati govor igrom i kroz igru. Obratiti pažnju na estetski kriterij što podrazumijeva umjetničku vrijednost teksta. 77 . . pismeno opisivanje doživljaja i događaja. 2.

pisanje rječce li u upitnim rečenicama. Razvijanje nježnostii prijateljskog odnosa nastavnika sa učenicima su značajan i veliki podsticaj za učenika.pravopis: 1. Književni tekstovi: Ismet Bekrić Enisa Osmančević-Ćurić Ismet Bekrić Vladimir Nazor Rabindranat Tagore Ezop Muhidin Šarić Zejćir Hasić Njemačka narodna priča Hasan Kikić Oldržih Sirovatka Lav Tolstoj Ešref Berbić Grigor Vitez Dječije nebo Za sretan put po dukat žut Jesen u gradu Đače Papirnati brodovi Lisica i jarac Šta to potok radi zimi Pahulja Tri leptira Bosna je vječna Pijevac i lisica Dva druga Iz proljeća u ljeto Tiha tiha pjesma 78 . Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kao podsticaj u radu. 5. Uključivati dijete u pripreme za čas u učionici ili negdje drugo gdje će se izvoditi nastava. 2. dvotačka u nabrajanju.ć. . veliko i malo slovo. upitnik i uskličnik. 4. pravilan izgovor i pisanje glasova: č. Muziku koristiti za stvaranje vedre i opuštene atmosfere pogodne za rad. pisanje imena planina.povezivanje riječi i rečenica u smislene cjeline ). gradova i sela. rijeka. upitne i usklične rečenice bez definicija.dž i đ. 7. tačka. pisanje odrične rječce ne uz glagole. 6. 3. Koristiti kompijuterske igre prilagođene sposobnostima učenika. polja.

crtanjem. crn. brother *Škola: teacher. read) Prilozi (here.2. blackboard. Yes/ No.. 2) verbalno davanjem kratkih odgovora.Present Simple (samo potvrdni oblik. father.samo uvođenje naznake svakodnevne radnje Aktivnosti Učenici će što više slušati i: 1) neverbalno pokazati razumijevanje gestikuliranjem. Gramatika Učenici će koristiti: Imenice . popunjavanjem praznina riječima (pojedinačno ili horski). Hi.osnovne boje (crven. lijepljenjem slika ili ilustracija... *Uža porodica: mother. That's right. black * Mjesto: Here/ There.. desk Zamjenice .This is. bojenjem. predmeta) 2) verbalno ponavljanjem . Good morning. glagoli play.. red. that) -Upitne (who.pokazati osobe.. davanjem kratkih odgovora Yes/No.sister. *Opisivanje: Big / small.pozdravljati . pokazivanjem. *Predstavljanje: I am.jednina i množina (najčešći primjeri) Vokabular Samo osnovni vokabular: *Pozdravljanje: Hello.Lične -Pokazne (this. bijel) .. what) Glagoli -to be. Reagiranje na napisane riječi ili kratke rečenice: 1) neverbalno prepoznavanjem riječi i pokazivanjem.brojati (1-10) .2. ENGLESKI JEZIK Nivo Prva godina učenja Prvi stepen elementarnog znanja Teme • Lično predstavljanje • Porodica • Drugovi • Kuća / dom • Škola / vrtić Funkcije i vještine Učenici će znati: . to have / have got . redanjem (slika. there) 79 ..My name is. itd. zamjenjivanjem ilustracija ponuđenim riječima. predmete .predstaviti se .

smjenjivanje sadržaja i metoda. pa uključivati relaksaciju.NAPOMENE Rad sa djecom u ustanovama za djecu sa posebnim potrebama je veoma delikatan i zahtjevan. što se vrlo dobro uklapa u osnovne principe nastave stranog jezika. *bodriti i podsticati svako dijete pohvalama i toplinom odnosa. 80 . te po vlastitom nahođenju i prema tipu djece u grupi odabrati i prilagoditi pojedine dijelove. * ponavljati upute i izgovorene modele koliko god puta je potrebno. *primjenjivati individualni i individualizirani pristup učenicima. *veoma poželjnu obuku koju pruži specijalizirani tim stručnjaka kako bi pristup bio primjeren i usklađen sa radom ostalih nastavnika. *sadržaj i materijale vezati za konkretne situacije. pa od nastavnika stranog jezika zahtjeva: *senzibilitet prema općoj situaciji djece. *voditi brigu o zamoru ove djece i rasponu pažnje. *koristiti IGRE. PJESMICE. *pogledati metodološka uputstva i zahtijeve programa redovne devetogodišnje osnovne škole. MUZIKU najveći dio vremena.

) uz obavezno imenovanje kvaliteta prirodnih elemenata koje proučavamo.čitanje prikladnih tekstova. dijafilmova. Bosna.sastav zraka atmosfere.važnost vode za živa bića. OČEKIVANI REZULTATI -EVALUACIJAUčenik treba da usvoji znanje o prirodi i društvenim karakteristikama BiH.tri agregatna stanja vode. . zaštitia rijeka i jezera.provoditi vježbe opipa (glatko. moć prirodnih potencijala Za razvoj privrede.grafoskop i kompjuterska prezentacija.2.Vode BiH (rijeke u BiH: Sava. Samostalno da posmatra i uočava bitno i donosi zaključke za shvatanje uzročnoposljedičnih vezanosti prirodnih pojava.klima BiH). Ekskurzija (najbliža planina. Obavezno radaiti na razvoju percipiranja i govora djeteta. Učenik treba savladati sadržaje vezane za ulogu čovjeka u mijenjanju žive i nežive prirode i njenog iskorištavanja. POSTUPCI I DIDAKTIČKI MATERIJAL Obezbijedtiti kratke ekskurzije i dosta očiglednog materijala. Neretva.koristiti što više prirodnih predmeta i polaziti od neposredno doživljenih promjena u prirodi ili koristiti modele.sirove).Priroda.Vrbas. -Zrak/vazduh. PODSTICAJ. Jadransko more).prirodne pojave i procesi.eksperiment.kao i da se postigne njihovo aktivno uključivanje u tu sredinu.oštro.kruženje vode u prirodi. slika.gibanje.disanje.prirodne pojave i procesi (neživa i živa priroda.mehko i td.Sunce-izvor svjetlosti i topline. Priroda priča o bogatstvu naše planete zemlje .opad anje lišća.hladno.te da upoznaju prirodne resurse kao osnov za razvoj privrede i uvjete za život i rad ljudi kao i da upoznaju prošlost i sadašnjost BiH.preparate(suhe.svojstva i rasprostranjenost(kretanje-gibanje zraka.klijanje i rastenje. Drina.dijafilmovi. Korištenje kompsa. Čarobno putovanje geografskom kartom .rijeka i ravnica u mjestu) Učenik treba da stekne osnovno znanje o prirodno-geografskim odlikama. MOJA OKOLINA SADRŽAJI 1.Voda (svojstva vode.industrijske vode). vode. jezera i mora u BiH Poznavanje prirodnog bogatstva cijele BiH.odnos žive i nežive prirode. jezera-prirodna i vještačka.izrada modela ili predmeta. reljefa. planina.gorenje.tvrdo.značaj čistog zraka).kretanje.truhljenje. 81 .hrapavo.samostalno izvršavanje praktičnih zadataka i dr. 2.pretvaranje energije vode u druge oblike.filmovi.3. Vježbe sa slijepom kartom BiH. poljoprivrede i turizma.

Planine BiH . odmor i rekreacija kao higijenske potrebe) 5.ishrana i zarazne bolesti. BiH. sticanje znanja o različitim oblicima energije i primjena u stvaranju boljih uvjeta za kvalitet življenja.posjeta uzornom odmaralištu za djecu.proslava i obilježavanje značajnih datuma iz bliže prošlosti. stočarstvo) Ekskurzije u hidroelektrane i termoelektrane. vinogradarstvo.posmatranje saobraćaja i međukantonalnih entiteta i veza. Kod učenika treba razviti ekološku kulturu i ljubav prema prirodi. primorski i zdravstveni) Poljoprivreda (ratarstvo. termoelektrane. povrede.Znanjem i radom razvijamo pivredu naše domovine Stanje i mogućnosti razvoja privrede u BiH (hidroelektrane. rudarstvo.prošlost. Posjeta stočarskoj farmi i poljoprivrednom dobru. Učenik treba usvojiti znanje o zdravoj ishrani radi očuvanja zdravlja i opasnostima o nezdravom načinu života i značaju higijene i navika za očuvanje zdravlja.tematski panoi.Ravnice BiH ( Posavina i Semberija) 3. Slike sa poučnim porukama. Posjeta Zemaljskom muzeju Sarajeva i Muzeju Sarajeva sa etnografskim karakteristikama nekog BiH kraja.voćarstvo. njega bolesnika. Koristiti aktuelna događanja kao npr. knjige. značaj za privredu.Društveno geografske odlike. seoski. ljudi i vrijeme nekad i sad.. sadašnjost i budućnost .kraći filmovi. u industrijski pogon. 82 . industrija i saobraćaj) Šumarstvo-grana privrede Turizam (planinski.Koristiti TV. štampu. Čovjek-to sam ja Ishrana (značaj zdrave ishrane. 4.

BROJEVI • Prepoznati I koristiti znake <. • Aktivno sudjeluje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja. oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici • Provjeriti zbrajanje poput: 10+4. pronalaženje najkraćeg puta…). • Zbrajanje i • Koristiti mamtematički jezik i simbole • Razviti sposobnost komuniciranja. mjerenja. samostalno i sa učenicima. vunom. • Prikuplja didaktički material za rad. • U bližem i širem okružju 83 .Zbrajanje i znati odabrati oduzimanje u skupu izravnog sljedbenika i brojeva do 20 predhodnika datog broja. • Priprema zadataka i zaduženja za svakog učenika u skupini. časopisima i svakodnevnom životu…). obratno. MATEMATIKA SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI 1. 17 – 4. • Kritički vrednovati vlastita postignuća i uspoređivati ih s rezultatima drugih (par. STAVOVI. skupina.4. • Upotreba zagrada u zbrajanju i • Znati da su oduzimanju. • Podstiče kako samostalan rad učenika. =. kao skup od 10 jedinica. • Režira matematičke igre koristeći zbrajanje i oduzimanje kroz društvene igre (Čovječe ne ljuti se. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • Planira nastavne sadržaje. zbrajanje i oduzimanje suprotne računske • Zbrajanje brojeva i radnje. • Razviti sposobnost da pogrešku shvaća kao poticaj za nove pokušaje. procjenjivanja i predviđanja i značenju tih radnji u svakodnevnom životu. tako i rad u većim i manjim grupama. manjoj ili većoj skupini. • Izračunavanje • Znati pismeno i zbrojeva od tri pribrojnika usmeno zbrajati i oduzimati do 20. 10+10) Koristiti svojstva radnje zbrajanja (komutativnost i asocijativnost). zapisivanje rimskih brojeva pomoću žigica. tombola.1. 14 – 4. pomoću odizimanja i 13+4. VRIJEDNOSTI.2. >. vrijednost i vrijeme. PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA • Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništva kao factor koji utiče na formiranje pozitivnih crta osobenosti. • Tematski povezuje matemetičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. • Sudjeluje u svim etapama rada na satu. razred). 1. • Razvoj smisla za rad u paru. • Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore učenika i njegov rad. masu. Vrednovanje svojih i tuđih mišljenja. • Razvoj pozitivnok mišljenja u ponašanju i sklonosti k otkrivanju i istraživanju. • U matematičkim igrama primjenjivati stečeno znanje (igre koncem. pronalaženje rednih i rimskih brojeva u novinama. (ponavljanje i prepoznati deseticu produbljivanje znanja). • Razvoj svijesti o potrebi računanja. igra parnih i neparnih brojeva. • Zbrajanje i predstavljati prirodne oduzimanje brojeva u brojeve na brojevnom prvoj desetici pravcu. bacanje kockica. Procijeniti dužinu. • Razviti sposobnost uporabe jednostavnog matetamatičkog pribora. razmjene obavijesti i iskustava. igre sa kartama.

• Nizati prirodne brojeve do 20. umanjitelj jednak umanjeniku. tačke. V i X kao oznake pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do 20. znati oznake I. 84 . • Koristiti jednostavne grafikone. • Zbrajanje kada su pribrojci iz prve desetice. • Nepoznati broj. • Izračunati vrijednost izraza s i bez zagrada. • Pravilo zamjene mjesta pribrojnika. • Svojstva zbroja: nula kao pribrojnik. 10 . a zbroj iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. • Sastavljati jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. • Čitati i pisati brojeve do 20. • Veza između zbrajanja i oduzimanja. • Pomoću različitih materijala izrađivati oblike i površine. na tržnicu itd. • Uočiti kako se mijenja zbroj i razlika u ovisnosti o promjeni komponenti. • Koristiti svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. pronalaziti crte. Rimski brojevi od I do XX.oduzimanje oblika : 6+4=10.). • Odrediti nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. • I slovo nekad uzimamo da je broj. • Riješiti jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješenje brojnog izraza. plošine i oblike. • Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima.4 (ponavljanje i produbljivanje). • Svojstva razlike: nula kao umanjitelj.

85 . kut crtanje i polupravac. krug. 1. masu. vrijeme. 20KF…). njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi. • Procjenjuju vjerojatni ishod u igrama na sreću. 1 dm).• Prepoznati i imenovati dotad • Mjerenje naučene jedinice za dužine. dužinu (1m. 1 dl). • Uočavanje likova oblika trokuta.2. grama). • Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova. • Sposobnost uočavanja razlika između paralelnih i okomitih pravaca. duž. Jedinica za masu (1kg. 1m razdijeliti tekućinu (1l. pravokutnik. 1dag 10 jedinice u manje (1l. obilježavanje. 1. dan. duž. • Sadržaj Nastavnog programa utvrđuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagođava zahtjeve postavljene Programom kako bi bio uspješno ostvaren. 1 KM • Jedinice za usitniti po 10KF ili vrijeme (tjedan. 1 dag) (dag kojima se obavljaju njerenja. • Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila. KF). pojmove: pravac. pravokutnika i kruga u okružju. • Vrednuju osobine i stavove drugih. obujam i novac. kut. minuta). kvadrata. nap o 10dm. može • Mjerenje imenovati sprave mase. • Poznaju i imenuju • Pravac. površine i klasificiraju likovi i crte ih. • Znati • Jedinica za rješavati jednostavne novac (KM. Geometrija • Opažaju i imenuju Ravne i zakrivljene ravne i zakrivljene plohe (površine). polupravac. Mjerenja i mjere • Voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. • Sudjeluju u sastavljanju i • Koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih. Jedinica za dužinu. sat. ponašanja za rad i igru. kvadrat. znati je oznaka za pretvarati veće dekagram. razliti u posudice od • Jedinice za 10 dl. kružnica. tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i radnje sa njima. • Crtanje paralelnih i • Konstruiraju okomitih pravaca. • Razvijaju pozitivne stavove.3.

• Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i opažanja. • Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa. razlikuju crte i konstruiraju ih. kružnice. procjenjuju i uspoređuju ishode mjerenja. • Upotrebljaju množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama. kruga.4. • Sposobnost razlikovanja značenja termina “jednakost” i “jednadžba”. • Samostalno uočavaju. • Razlikuju kružnicu i krug. pravokutnika. uspoređivanje i procjenjivanje objašnjavju djeci. • Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. • Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stupanj razvoja djeteta. • Prepoznaje značenje termina “dvostruko više (dvostruki broj)” i polovina broja. • Prepoznaje znak “X” (puta) kao oznaku za množenje i znak “:” kao oznaku za dijeljenje. trokut. • Crtanje likova oblika trokuta. • Znak “X” (puta). • Izvode precizna mjerenja geometrijskim priborom. množenik (množenje broja i množenje brojem) i umnožak. Podudarne duži. kao i “nejednakost”. • Množitelj. Oduzimanje duži. • Konstruiraju duž i matematički ih označavaju. definiraju. uporabljujući što više primjera i očitih sredstava iz okružja. • Zbrajanje duži. zapisuju i predstavljaju ishode. • Crtaju pravac i polupravac. • Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili. • Predviđaju. kvadrata. • Zna množiti i dijeliti u skupu brojeva do 20. • Uključuje matematiku u druga nastavna područja. • Poduzimaju • Mjerenje. • Vrednuje ishode cjelokupnog rada. • Prilagođava nastavu svakom učeniku pojedinačno. 1. • Usvojili su tablicu množenja i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života. kružnicu.• Uspoređivanje duži. • Dijele na jednake dijelove. • Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja ishoda: 86 . Množenje i dijeljenje do 20 • Množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika.

• Mjere uz primjenu dogovorenih jedinica i sprava. • Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija.• Činitelji ili faktori. 87 . mjerenja i predviđaju ishod. • Veza množenja i dijeljenja dijeljenja broja 2 do automatizma. • Tablica dijeljenja broja 2. • Rješavaju jednostavne jednadžbe i nejednadžbe. • Mjere uporabljujući mjerne jedinice. tačno izražavaju ishode mjerenja • Predviđaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadatka u kojima se koriste mjerene jedinice. • koriste mjerne instrumente. • Tablica množenja broja 2. s i bez upotrebe zagrade.

motorika.Maestral (Josip Stamac) .primjenjivati pravila muzičke igre .na koje oblasti se treba fokusirati kod učenika.Bumbari i pčele (S. glasno.sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti.eksperimentisanj-em kao pojedinac i komuniciranje unutar timskog rada . ozbiljan.Šaputanje (N.Na kiši (S.Procjena se vrši na osnovu testa ritmičkih struktura . ninala te majka ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJE 88 .Kišobran za dvoje (Đelo Jusić) .Nini nini moj sine jedini Uspavanke .prezentiranja interpretacije muzičke memorije Razvijanje pozitiv-nih vrijednosti i mišljenja .razvijanje ljubavi prema muzičkoj baštini BiH .2.Proljetna pjesma (Staniša Korunović .) .o značenju i potrebi muzike u životu .prepoznati instrument .Igralica .kako reagira na instrumente (brzo. tiho i dr.izvođenje ritma brojalice . priredbe) . npr.Kad si sretan .prema sebi kao pjevaču .najkvalitetniju izvedbu nagrađuje pljeskom .poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih .Nina sine. tužan. verbalizacija .kakva je njegova motorika . koncerti.Da li je sviranje na instrumentima potrebno vježbati kako bi muziciranje bilo skladno .) OČEKIVANI REZULTATI UČENJA . Hercigonja) Brojalice .o postavljanju glasa i tačna intonacija . socijalizacija.Kad ja pođoh na Bentbašu (narodna) . sporo.partitura u slikama Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine .Zeko i potočić (Branko M.kako izgleda učenikov spektar emocija (sretan. Korunović) .da li učenik uživa u ritmičkim ili muzičkim instrumentima . Rajčić) . MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja .odgovornost za kvalitet muziciranja SADRŽAJ Izbor Pjesmice .prema porodici kao horu .Eglen beglen .razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici PROCJENA .5. uzbuđen) .

Improvizacija pokreta u ritmu i plesu .Ptičija tuga (L. vodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima .Dočaravanje osjećaja kroz slušanje izvedbe . A.Literarno i likovno izražavanje doživljaja muzike . Mozart) .Kroz kreativne načine ritmičkoga izražavanja jača samosvijest .Čarobna frula (W.V.Razgovara o osjećaju ugode i opuštanja . A.Proljeće (I stav) iz četiri godišnja doba (Vivaldi) DJEČIJE STVARALAŠTVO .Dopuna zidnog panoa novim slikama . Mozart) . Schumann) . STAVOVI.Saint Saens) .SLUŠANJE MUZIKE .Plesna dramatizacija VRIJEDNOSTI.Često traži ponovno slušanje djela AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA . Beethoven) .Magarac i pijanist iz karnevala životinja (C.Priprema.Skupljaju slike instrumenata .Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima 89 .Čežnja za proljećem (W.Divlji jahač (R.Pravljenje instrumenata od papira . PONAŠANJE .

spremnost za saradnju i timski rad.…/. značajni datumi. zaključivanja. jačanje i bogaćenje emocija . .Crtačke teksture .6.Razvijanje sposobnosti posmatranja. tlocrt .Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta..Razvijanje kod učenika senzornih. . objekti. TAČKA I LINIJA . poslovica.Kombinovanje linije/crte sa plohom.2.Nevizuelni poticaji: emocije.Uočiti. BiH kulturne baštine. LIKOVNA KULTURA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE MOTIVI I CJELINE / TEHNIKE OBLASTI 1. tuš i ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Odgojni i Obrazovni ciljevi socijalizirajući ciljevi . očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. kontrast.Olovka. prostori .Pozitivan odnos prema radu: inicijativa.Razvijanje humanosti. crtačka tekstura. . manipulativnih.. 90 . tačkom i mrljom .Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizuelnolikovnim sadržajima . životinje. . angažovanost.. biljke. matematike... ritam. snalažljivosti. pojave u prirodi.Iz narodnih običaja: praznici. uočavanja. istorije/historije. čula. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje. muzičke i tjelesne kulture. prostiranje linija. . drugarstva. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. etnografsko nasljeđe . pjesma. njihovih odnosa. površina. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte.Iz djetetove okoline: ljudi. kreativnog.Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. solidarnosti.Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta. ritam. smjer. kontrasta. samostalnost. PPD. bajka.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. mrlja. . ritma. muzika …… .Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima. smjerova i analiza uočenog i istraženog .

događaja. razređivanje boje. nakita.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja.Uočiti.. BOJA . flomasteri /crni ili tamni/ 2.. PLOHA . pojava u prirodi.Slikarske teksture 3. slikarska tekstura orijentacija u vremenu i prostoru . kvalitet boje. velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. ukrasnih predmeta. njihova praktična primjena u odjevanju. gvaš. emocija i sl. grafičar. tuš i kist. kolaž. optičko miješanje boja. grafička boja. rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/. fleomasteri u boji /za manje formate radova/ .Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika /degradacija boja/.. . tempera. .Tonsko i kolorističko slikanje .Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika.Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ .Višebojna papir grafika .Akvarel. matrica. razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose. tonsko i kolorističko slikanje. uređenje životnog prostora.Mehaničko i optičko miješanje boja . kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarno g kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog .Crta i ploha. lavirani tuš. kroz likovni izraz 91 .Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. fundamentalni elemenat grafike . tempera . pjesme. .Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja . pastel. razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. štampanje .Izrada složenije šablone za grafički otisak .Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. šablon /matrica za preslikavanje/.Uočiti. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast. komplementarn kontrast. priče. izrada čestitki. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu .drvce.Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. grafički otisak.

fotografije. čestitki. MASA I PROSTOR .Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn.Vizuelno opažanje kadra na fotografiji.Ploha u prostoru . film. TV-a. zaštitni znak.Crno bijeli film .Koncentrisana pažanja na . /simetrije. trodimenzionalna tekstura. značaj boje u medijima . scena. TV-slici . papir. strip . plastelin.Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost . kompozicionih lutki. papirna . scene i scenske maske. prostorni crtež.Glina. reklama asimetrije/ u /pismo kao okolini i na elemenat umjetničkim vizuelnih djelima i poruka/ tehnike predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež . razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije.Registrovati. maska. /teksture u karton. scenografija. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma.Scena i scenografija i scenska maska – oblikovanje i razumijevanje .Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. stripu. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog . simetrija i asimetrija. puna plastika. reljef 92 . asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima.. drveni prostora je otpadni materijal rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija .Plastične teksture .Spot i njegovo značenje . kadar. POVRŠINA . žica. mekani prostoru/ lim./ ..Zaštitni znakovi 5. filma.Karakter oblika i ambalaža. kaligrafija.Boja na filmu . spotove i zaštitne znakove.Puna plastika i reljef .Realizacija u istraživanje i materijalu po uočavanje izboru: proporcija oblika izrada scenskih i prostora elemenata.Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije. glinamol. bosančica. odnosa opreme knjige.Uloga i značaj vizuelnih medija. video. osnovnih maski.4.Kadrovi u nizu . kompozicija oblika i prostora.

tuša i kista.da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru. . . za oblast slikarstva: .CRTANJE .da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/. . da kreiraju kadar stripa.SLIKANJE . video. strip..da znaju šta je simetrija i asimetrija.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. film.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina.da usvoje pojam šablon /matrica/. flomasterima u boji. olovke.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ .da shvate šta je proporcija. grafički otisak. gvašu.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: 93 . realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. . .da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/.da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. . OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. da savladaju tehniku lavranog tuša. akvarelu. . osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu.OČEKIVANI REZULTATI Da učenici usvoje pojmove. školi/. temperi. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . masa i prostor: .da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ .da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ .dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. zaštitni znak.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . Za oblikovanje na plohi kroz područja: . kadar DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. .da znaju da je površina .da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. pastelu.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ .da kreativno izvedu masku. prospekt…. smjerovi prostiranja linije. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. a šta reljef . tušai drvceta. kolažu. . OBLIKOVANJE NA PLOHI .usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: .da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. po prostiranju./ . usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. grafičar.da usvoje pojmove. štampanje .

tjelesne i zdravstvene kulture . što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. emocije /osjećanja/. Vizuelne motive 2.iz narodnih običaja /tradicije/. Nevizuelne motive 3. površina. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. nauke i društva.. BOJA 3.. POVRŠINA Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. tlocrt 94 .nevizuelni poticaji. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . etnografsko nasljeđe . škola. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . smjer. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast.. biljke…. razreda. TAČKA I LINIJA 2. mrlja. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . ritam. novih medija i okruženja. 1. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. niti bilo koju tehniku. praznici. pjesmica.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. poslovica. pojave u prirodi. crtačka tekstura. MASA I PROSTOR 5.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. basna. glazbene kulture. prostori. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava.iz neposrednog okruženja djeteta. matematike.likovni i kompozicioni elementi. porodica. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. mjesto stanovanja. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : odnos linija/crta. i interakciju umjetnosti. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. značajni datumi. objekti. PLOHA 4. moje okoline. čula. muzika. . maternjeg jezika /priča.. bajka. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja.

grafički otisak. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. aktivnost na časovima likovne kulture. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. svoje strahove i oduševljenja. simetrija i asimetrija. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.SLIKANJE: intenzitet boje. akvalitet boje. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. razređivanje boje. šablon /matrica za preslikavanje/. film. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. pedagoškog. strip OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. optičko miješanje boja. predmeta i pojava. Nema loših dječijih radova. 95 . kompozicija oblika i prostora. scenografija. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. odnos prema estetskom. estetskog 2. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. puna plastika. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. grafičar. kadar. prostorni crtež. upornosti i iskustva. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. video. scena. Dakle. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. reljef VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. psihološkog 3. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. tonsko i kolorističko slikanje. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. maska. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. komplementarni kontrast. zaštitni znak. stečenog znanja i usvojenih navka. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. trodimenzionalna tekstura. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. 1. svoje viđenje svijeta. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece.

Tu ulaze vježbe postrojavanja i prestrojavanja. vježbe sa spravama (loptice. pravilnom disanju. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Sadržaj Osnovna znanja. palice.2. vježbe na spravama (niska greda. švedska klupa… Poticati učenika na pravilno trčanje uz usmjeravanje pažnje učenika na pravilno disanje Koristiti muziku i pjesmu Razvijanje jačine odraza i sposobnosti izvođenja 96 . alkohola i narkotika. krugovi. o promjenama u dječijem razvoju Općepripremni sadržaji Gimnastičke vježbe kao osnovni sadržaj pripremnog dijela svakog sata. vježbe sa raznim estetskim sadržajima Hodanje i trčanje Hodanje i trčanje naprijed i nazad. Rješavanje zadataka u fazi leta. vježbe pravilnog držanja tijela.7. metode očvršćivanja. o značaju tjelesnog odgoja. švedska klupa). Trčanje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom. krugovi. vijače. osnovne tehnike brzog trčanja i start iz različitih položaja. skokovi preko niskih prirodnih Ciljevi Sticane znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja. o važnosti održavanja osobne higijene. niska greda. palice. o razvijanju kontrole pokreta. vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. Didaktički materijal i sredstva Poticati učenika na pravilno izvođenje vježbi. vježbe u parovima. vježbe oblikovanja. brzo trčanje na 30-50 metara. Upotrebljavati rekvizite kao što su: lopte. kao i stvaranje higijenskih navika kod učenika. o štetnosti pušenja. načini samoregulacije i samokontrole Upoznati učenike o osnovama zdrvog života. lopte i kratke vijače). Hodanje uz pjesmu i muziku.

plesna struktura i plesni koraci Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti održavanja ravnoteže Jačanje tijela u cjelini Razvoj osjećaja za ritam i estetskih vrijednosti Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzičke kulture. švedske klupe). razvoj koordinacije ekstremiteta Koristiti predmete kao što su švedska klupa. vučenje i nadvlačenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad. povezivanje više kolutova nazad. borba u parovima za predmete (lopta. uz kosinu. pojedinačno i grupno potiskivanje. palica. vijače. skokovi pomoću odskočne daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje. zavjes za oba potkoljena. provlačenja.provlačenje i puzanje ispod različitih predmeta (grede. u dalj i u vis iz mjesta. švedski sanduk. palice. iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vježbe ritmičkog kretanja uz upotrebu lopte. vijače.prepreka. grede. švedski sanduk. hodanja i trčanja Vučenje. kolut naprijed sa zaletom. medicinke 97 . puzanje i provlačenje Penjanje na različite predmete (švedska klupa. naskoci i saskoci u upor. potiskivanje i nadvlačenje Vučenje premeta po tlu. iz hoda i zaleta skoka sa obje noge Razvijanje tehnike skoka. Višenje i upiranje Njihanje. vijače… Jačanje tijela u cjelini Koristiti lopte. razapete vijače. kombiniranje penjanja. realizacija zadanog ritma. klim i ljuljanje u visu. puzanja. vježbe napetosti i opuštanja. modernu Koristiti loptice i druge pogodne predmete Razvoj snage i spretnosti tijela.) i silaženje sa istih. vijača. razvijanje snage nogu i ravnoteže tijela Koristiti niske prepreke i odskočnu dasku Razvoj snage i spretnosti ruku Penjanje. medicinka). hvatanje i gađanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj. čunjeva i drugih rekvizita.

košarke i nogometa Posebni sadržaji Vježbe ravnoteže. štafetne i timske igre. padanje i ustajanje iz pada Razvoj pozitivnog stava prema sportu. vježbe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi. vježbe brzine i frekvencije pokreta. razvoj takmičarskog duha Razvijanje sposobnosti održavanja ravnoteže. sticanje osnovnih znanja o sportovima. igre u vodi Skijanje Nošenje i stavljanje skija. jačanje i pravilan razvoj tijela u cjelini. jačanje zdravlja djeteta.Igre Elementarne. uvježbavanje elemenata tehnike rukometa. penjanje i spuštanje niz blagu padinu. razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi.ronjenje. kretanje sa i bez štapova. Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospješuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i štapove kao i ostalu skijašku opremu 98 . razvoj socijalizacije djeteta. vježbe koordinacije. pravolno disanje. plutanja klizanja po površini vode. između dvije i četiri vatre. jačanje tijela u cjelini muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvođenje igara Koristiti loptu. Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu. štap ….

99 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful