Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole

JULI, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Sadržaj
Nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole
1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ………………….……... 4 1.2. Prvi strani jezik (engleski, njemački) ....................................................... 16 1.2.1. Engleski ......................................................................................... 16 1.2.2. Njemački ....................................................................................... 21 1.2.3. Francuski ....................................................................................... 24 1.2.4. Arapski .......................................................................................... 28 1.3. Moja okolina ............................................................................................. 32 1.4. Matematika ............................................................................................... 40 1.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 49 1.6. Likovna kultura ........................................................................................ 57 1.7. Tjelesni i zdravstveni odgoj ................................................................. 64 2. Program za učenike sa poteškoćama u učenju i razvoju 2.0. Uvod ......................................................................................................... 71 2.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ....................................... 75 2.2. Engleski jezik ........................................................................................... 79 2.3. Moja okolina ............................................................................................. 81 2.4. Matematika ............................................................................................... 83 2.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 88 2.6. Likovna kultura ........................................................................................ 90 2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura .................................................................. 96

NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1.

Bosanski / Hrvatski/ Srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička /Glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Vjeronauka/Vjeronauk Odjeljenjska zajednica

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI 4

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI 140

2. 3. 4. 5. 6. 7.

3 2 4 2 2 2 19 1 1

105 70 140 70 70 70 665 35 35

UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA :

21

735

Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda. 4 . oblika nastavnog rada. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književno-teorijskih pojmova Vježbe usmjerene na usavršavanje pisanja latiničnim pismom .teksta) 1+1+1 Pričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Deskriptivni Opisivanje poznatog predmeta 1+1+1 Opis lika 1+1+1 Informativni Pisanje izvještaja 1+1 20 MEDIJSKA KULTURA 5 • Dokumentarni film 1 Crno-bijeli i film u boji 1 Nijemi i zvučni film 1 Radio-emisije 1 Dječiji listovi 1 Broj nastavnih sati uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviđenih programskih sadržaja. potcrtavanje značaja znanja i knjige u odgoju i samoodgoju 50 Rječnik JEZIK 35 KULTURA IZRAŽAVANJA 5 Gramatika 20 Pravogovor i pravopis 10 Mješoviti Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 1+1 Narativni oblici Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana 2+1+1 Pričanje na osnovu datog početka (slike.tehnika pisanja . Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa između prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za dalji rad.1.1.preciznost u saopštavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi 2 Usvajanje pisanih slova ćirilice - - usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukture riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 25 Lektira 15 Osamostaljivanje u čitanju. brzinei izražajnosti ) Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog 30 INTERPRETACI JA KNJIŽEVNOG TEKSTA 3 Čitanačka štiva 35 Interpretacija proznih i poetskih tekstova . naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. Ali sve je podređeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. nastavnih sredstava sredstava. BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST (4 sata sedmično -140 sati godišnje) ČITANJE I PISANJE Posebni sati čitanja Usavršavanje tehnike (pravilnosti.

Č I T A NJ E I P I S A NJ E

Standardi očekivanih postignuća
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci
Pojačavanje spoznaje o značaju čitanja; Vježbanje u koncentraciji na sadržaj; Čitanje kao učenje kako da se čita; Svijest o zadatku (šta se traži od mene? Gdje to mogu naći u udžbeniku? Šta mi je još potrebno? Koji izvori informacija postoje? Razvijanje sposobnosti čitanja radi sticanja informacija Razvijanje sposobnosti kritičkog čitanja Osposobljavanje za čitanje u sebi i brzo uočavanje ključnih riječi Osposobljavanje za samostalno čitanje i razumijevanje pročitnog Priprema za vrijednosnu analizu i rrednovanje umjetničkih i životnih poruka Osposobljavanje za čitanje pjesme, memorisanje sadržaja i recitovanje

Programski sadržaji
Č i t a nj e proznog teksta štampaog /tiskanog latiničnim pismom

Minimum (zadovoljavava)

Prosječno (dobar)

Iznad prosjeka (visok standard)

Čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom (glasno i u sebi , razumijevanje pročitanog

Pravilno i tečno čitanje s razumijevanjem smisla pročitanog reproduktivna i svaralačka razima Izražajno čitanje naglas i u sebi, prepoznavanje pjesničkih slika, ritma, rime Recitovanje

Čitanje naglas Čitanje usebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje

Čitanje i recitovanje po samoizboru

Izražajno čitanje i stvaralačko izražavanje (mogućnost kritičke ocjene,unošenja izmjena)

Čitanje i recitovanje lirske pjesme

Ilustriranje doživljaja pjesme Poznavanje slova ćiriličnog pisma, pravilno čitanje riječi i rečenica razumijevanje pročitanog

Razumijevanje sadržajnih, kompozicijskih aspekata pažljivo strukturiranje pisanog rada Tečno čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom

Čitanje sadržaja štampanog ćiriličnim pismom, razumijevanje i reprodukcija.

Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom

Pravilno čitanje , razumijevanje i reprodukcija pročitanog.

5

P i s a nj e Usavršavanje pisanja Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima Pisanje o sadržajima mašte Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat,diktat s predusretanjem pogrešaka,izborni diktat,stvaralački diktati,kontrolni diktat) Usvajanje pisanih slova ćiriličnog pisma
(pravilno pisanje i povezivanje slova u strukture riječi, razumijevanje napisanog) Usavršavanje tehnike pisanja latiničnim pismom , dalji rad na estetskoj strani rukopisa Razvijanje svijesti o značaju kulture pismenog izražavanja. raspored teksta, ortografski zahtjevi, usklađenost sadržaja mišljenja i napisanog sadržaja) Poznavanje pisanih slova latinice i mogućnost pravilnog pisanja riječi, rečenica, kraćih tekstova Pisanje po diktatu riječi,rečenica, kratkog teksta Poznavanje pisanih slova ćirilice,mogućnost povezivanja slova u strukture riječi Prepisivanje riječi Pisanje riječi po diktatu Potpuno snalaženje u pisanju slovima latinice (pravilan i estetski izgrađen rukopis) Pisanje riječi, rečenica, sastava Usvojena pisana slova ćirilice, Pravilno pisanje svih slova , njihovo pravilno povezivanje u strukturama riječi Razumijevanje napisanog Mogućnost prepisivanja rečenica šampanih ćiriličnim pismom pisanim slovima ćirilice Izgrađen rukopis i pisanje dovedeno do nivoa automatizma (u latiničnom pismu)

Osposobljavanje za analizu napisanog, uočavanje nedostataka, evidentiranje vlastitih grešaka, procjena nivoa postignuća

Razumije sadržajne, kompozicijske aspekte, pažljivo strukturira pisani rad

Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje Prepisivanje riječi ,rečenica, kraćeg teksta

Razumijevanje značaja poznavanjajednog i drugog pisma i osposobljavanje za čitanje tekstova štampanih ćiriličnim pismom i mogućnost služenja pisanim slovima ćirilice u pismenim vježbama i komunikaciji.

Pisanje kraćih rečenica

Pisanje ćirilicom bez zastoja, čitko i lijepo

6

INTERPRETACJA KNJIŽEVNOG TEKSTA / 50 / Književni tekstovi
Književno-teorijski pojmovi
Tok događaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi-njihov izgled, postupci, osobine Uočavanje i upoređivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suoprotstavljeni) Uspostavljanje analogije: književni lik –likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Afirmacija moralnih vrijednosti:dobrote, plemenitosti, poštenja, discipliniranosti i osjećaja za mjeru, marljivosti)
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci

Ishodi druženja s književnim tekstom Zadovoljavajući Prosječni Iznad prosjeka
Pamćenje slijeda događaja Razumijevanje sadržaja na razini reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog događaja,glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja

Čitanačka štiva
Nasiha Kapidžić-Hadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Indijska narodna priča: Kako je postalo drago kamenje Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Šukrija Pandžo: Draga laž Alija Isaković Priča o Pink Panteru Advan Hozić: Kućni špijun Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan:

Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi, rečenice, teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne,kognitivne i socijalne komponente Izražavanje vlastitog stava o liku, pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima

Razumijevanje na razini uopštavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama

Potpuno samostalno čitanje, razumijevanje pročitanog, mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju. Izgrađen vlastiti odnos premma književnom tekstu .

Razumijevanje kao rezultat uviđanja uzroka i posljedice. formuliranje poruke

Proljeće je slikar
Maja Gjerek -Lovreković Zimska priča

7

o čemu se govori u knjizi). likovima. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj pisanje pjesme. likovnom izrazu. Čitanje radi sticanja i proširivanja znanja Radi upoznacvanja s knjigom (naslovna strana.atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitovanje. izdavač. vježbanje ekspresivnosti i smisla za isticanje značajnih elemenata Izražajno predstavljanje teksta Ostvarivanje uloge u igrokazu kao vid govorne produkcije Obično. Mogućnost poređenja. imaginativne komponente.poruci Samostalan/nost u prezentaciji pročitane knjige. Ljepotu će doživljavati svim čulima. Može sudjelovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju. izvođenja zaključak Lektira Ivica Vanja Rorić: Plavi vjetar Bisera Alikadić: Kraljica iz dvorišta Ahmed Hromadžić: Patuljak iz zaboravljene zemlje Karlo Kolodi: Pinokio Vrelo ljepote/Stihovi u lektiri/ (izbor iz bosanskohercegovačke poezije za djecu) Razumijevanje smisla čitanja. pravilno čitanje Pravilno čitanje Pjesme.glasovno podudaranje krajnjih slogova (dvosložna rima) Učenici će o s j e ć a t i .svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do uestetskog doživljaja i spajanja emotivne. 8 .preuzi manje uloge lika. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: Prvi snijeg Dalji rad na čitanju dramskog teksta(prirodno i bez patetike. sastava Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Ritam –podizanje i spuštanje glasa u govoru i čitanju. raspoloženje u pjesmi. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi.vrijeme za pjesmu: Čitamo odabrane dijelove dragih štiva.Dramski tekstovi: Željka Horvat – Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Čunčić-Bandov: Jesenska šumska šala Piščev govor i govor lika Didaskalije Pjesnička slika Pjesme Alija H. Rad na glasovnoj izražajnosti. mislima i osjećanjima. izmjena dugih i kratkih slogova) Rima. knjige. recitovanje pjesme Dočaravanje likova. broj stranica. razumijevanja.Zašto čitamo? Kako samostalno čitati ? Čitanje radi uživanja. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. pamćenje i mogućnost prezentacije Razumijevanje značaja znanja i uloge čitanja u učenju i odgoju i samoodgoju Vrijeme za priču. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. vježba u predstavljanju teksta . odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje sadršaja dijaloga. Sudjelovaće u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. Osposobljavanje učenika za samostalno čitanje. Uočavaće slikovitost. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi. Može odgovarati na postavljena Pitanja. muzičkom djelu.recitujemo pjesmu po samoizboru Učenici će moći samostalno pročitati tekstove predviđene za domaću lektiru. spoznajne. vrijednosne. autor. reprodukcije i produkcije. razumijevanje pojmova predviđenih programom Gluma. Učenik je pročitao knjigu.

emisija List kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu Percepcija i recepcija filmskog sadržaja Uočavanje karakteristika i značaja dokumentarnog filma Zauzimanje stava Praćenje i razumijevanje fimskog sadržaja.ME DIJSKA KULTURA Programski sadržaji Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi Očekivana postignuća Zadovoljavajući Prosječan Iznad prosjeka Uočavanje Povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma Posjedovanje razvijene kulture slušanja i izbora sadržaja Mogućnost kritičkog čitanja Mogućnost praćenja filmskog sadržaja u kontinuitetu i razumijevanje sadržaja filma Filmske vrste Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Šta je igrani . razumijevanje poruke Poređenje efekata Crno-bijelog i efekata filma u boji. mogućnost reprodukcije Čita i komentira 9 .film u boji -Nijemi i zvučni film -Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja.a šta dokumentarni fim U istoriji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma -tehnički aspekti . Pamćenja osnovnih informacija Samostalno čitanje Uočavanje relacije tehnika snimanjai punoće doživljaja Pažljivo praćenje. memorisanje sadržaja. kulture i zabave primjerene djeci Radio.film u crno-bijeloj tehnici . zvučnog u odnosu na nijemi fil Ogoj i obrazovanje praćenje radio-emisija) Sudjelovanje u programima školske radio-stanice Uočavanje razlike u tehnici snimanja Radio –emisije Dječiji listovi Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncenrtracije i slušanja.

Šime. pravogovor i pravopis Programski Odgojno-obrazovni ciljevi i sadržaji zadaci Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. Posjedovanje bogatog fonda riječi Rječnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja.J E Z I K: Rječnik. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru. na putovanju. Tačno artikuliranje potrebe.pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje.? Mi smo slova D i H . aktivnosti Upotreba riječi na nov i originalan način Prilagođavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu 10 . situacije. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja). služenje riječima iz književnih djela Razumijevanje značenja riječi.Koje je slovo do mene.Koja su slova Između nas? Sređivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. štap. traženje informacije (u kupovini. sređivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Prosječna Iznad prosjeka Adekvatna upotreba riječi u različitim situacijama. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Očekivana postignuća Zadovoljavajuća.njihova u govoru i pisanju Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzrom na uzrast i programske zahtjeve Posjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženje. gramatika.

časopisa U pisanju imena pripadnika naroda Pisanje imena životinja subjekatski i predikatski skup Veliko slovo u primjerima koji su predviđeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima KULTURA IZRAŽAVANJA Pravilno rastavljanje riječi na kraju retka Riječ-slograstavljanje riječi 11 .škola. teksta. Razlikovanje primjera od (ne) primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. broj Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekat i predikat u rečenici glagol kao predikat Imenica kao subjekat Usavršavanje perceptivnih. . gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekat i predikat u rečenici.ulica. pridjevi u funkciji razlikovanje pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv. škrt darežljiv ... trgova. sebičan. bulevara . intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni sistem (pozitivna svojstva i imenovanje.analitič kih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice.. predikat.Gramatika Ciljevi i zadaci Očekivana Zadovoljavajuća postignuća Iznad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi.) Prosječna Azbuka Vrste riječi: I m e n i c e (rod i broj) Z birne i gradivne imenice Zamjenice (lične i prisvojne ) Pridjevi (opisni. listova. prisvojni. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja Pojmovi Azbuka Imenice-rod. drag. izvođenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina.knjiga. Prosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup Prosta proširena rečenica Pravogovor i pravopis Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekat. dodaci ) Pravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuđih grešaka u pisanim radovima Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Veliko slovo u pisanju naziva : .

apstrahovanja i generalizacije (kognitivna razina ). Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama. mašte i kreativnosti u izražavanju Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijamaa. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizovane priče Zapažanje važnih osobina.Ishodi rada na usmenom i pismenom izražavanju Oblik izražavanja Vj e ž b a Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Osposobljavanje za samostalno čitanje teksta. svrsishodnost. pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. mašte. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. Upoređivanje opisa lika u književnom djelu . Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. tečnog izražavanja Narativni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa osmišljenost.opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). Njegovanje govornog i pisanog jezika . rečenicama. Izazivanje širokog spektra asocijacija. Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuđenih riječi. stvaralačkog nerva. sinteze. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formulisanje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. prilagođavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Prosječni Iznad prosjeka Posjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. ali i mogućnost uspostavljanja relacija: vidljivo i skriveno Pričanje na osnovu datog početka (slike. teksta) Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja Posjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način Posjedovanje dara zapažanja i Raspolaganje rječnikom kojim Zapaženo može izraziti riječima. mogućnost poređenja i zaključivanja 12 Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. postupaka. čujem) i o osjećanjima Osmišljeno i pravilno izražavanje u usmenoj i pisanoj Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Opis poznatog predmeta Opis lika iz najbliže okoline Deskriptivni Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju. Poticanje individualnog.

pismo obavijest Pisanje sa svrhom. aktivnosti sposobnost sistematičnog predstavljanja Informativni Prilagođavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u događaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja događaja. važnih elemenata u događaju. situacije Izvještaj ima sve potrebne elemente Pisanje pisma . izgled papira.način obraćanja.Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto ? Osposobljavanje za uočavanje redosljeda događanja. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Pisanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Mješoviti .oslovljavanje. situaciji. stil. rukopis.pismo zahvale Bogatstvo misli i asocijacija. originalnost u upotrebi riječi 13 .

Neka u razgovoru. Kreativnijim. stvorite atmosferu u kojoj će učenici osjetiti zvučnost. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. pisanju.pojmova i doživljaja. da ilustrira. maštu. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. Dozvolite učenicima da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku. To je nepresušan izvor riječi . programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. iskustvom bogatiji. To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. jasnog govora . Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. ilustriraju.da ostavi traga u doživljajnom smislu. obim. prisustvo naracije ideskripcije. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. izrazi pročitano na njemu svojstven način. neka više uživaju u ritmu. raspravi. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju ponavljanja.Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. Ističite značaj osmišljenog. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktnije su usmjereni na poboljšavanje nivoa opšte pismenosti. Poeziju treba čitati i u njoj uživati.ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno. obrazlože izbor. U interpretaciji lirske pjesme novi su. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme.da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih sati.). Učenici su misaono jači. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. Neka biraju pjesmu. a ne da bude na popisu “pročitanih”. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. Sadržaji nastave gramatike. međusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. Važno je da učenik čita. Pjesma do pjesme. razumijevanju sadržaja. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih sati. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. slikovitost i ritam. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima. pravilnog. razumije. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. nametljivo poučava. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. priče. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite učenike u svijet literature i razvijajte s a m o s t a l n o s t u druženju s knjigom. dominantan vrijednosni sistem. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. misli. To je naznačeno u standardima postignuća. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati učenike čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. Stavite na pano tekst pjesme.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu povećen je fond nastavnih sati. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i potcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. u pojmovnom smislu. 14 . Dogovorite se s učenicima o nivoima postignuća. izbor IV a razreda. Neka se pripreme za čitanje i recitovanje odabrane pjesme. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). ritam i rima. posebno ne da nameće stavove i poruke. odabrali učenici IVb itd. Tako treba i dalje raditi. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnov su za realizaciju svih programskih zahtjeva. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti učenika četvrtog razreda. a manje pamte pojmove. Isto možete uraditi i sa pričama.

tečno. Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. Pojmovi se međusobno razlikuju po stupnju apstrakcije. kada. I na kraju. tako i u ukupnom ljudkom saznanju. drugi da čita monotono. Uvijek su u odnosu međuzavisnosti. Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. Mogu pročitati tekst bez greške. teksta. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata :Nema univerzalne preporuke ni za navedene stupnjeve i za sve aspekte znanja i vještina. 15 . izražajno. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1. Ne zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog učenika i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće.U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća:zadovoljavajuća (minimalna) postignuća . Uostalom. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. dobra. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća. Analiza je zajednička. šta smatrate posebno važnim. Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. individualne i individualizirane linije razvojja. Plan daljih aktivnosti podrazumijeva utvrđivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poređenja). Neka svaki učenik postavi sam sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetioti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne) primjera. Svi su ocjenjivači.5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stupnjevima. Važno je da i učenike vježbate u samoocjenjivanju.

16 . Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine).1. PRVI STRANI JEZIK 1. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka čitanju pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica.2. dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja podsticanje temeljitosti. predviđenim funkcijama i vještinama). razigranog stava prema učenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti. Vokabular (koji odgovara datim temama.1. davati kratke pismene odgovore. a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje pozitivnog. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta). Gramatika (gramatička područja za dati nivo). predanosti i preciznosti u učenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. ENGLESKI JEZIK ( 3 sata sedmično – 105 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi Nastaviti na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja). primjereno uzrastu kroz igru. - Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenici će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati.2.

zadatke za učenike pojedinačno. da priprema materijal i opremu. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. grupni i individualni pristup. da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. bosanski jezik (opisivanje). I dalje je moguće i poželjno paralelno izvođenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. cilj i način rada. • Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. matematike (brojevi. razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. razvijanje pozitivnog. da procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i 17 . konkretno i pozitivno. Trajanje časa ne postavljati kruto. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. razvija komunikacijske sposobnosti. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. razvija od početka radne navike. • Praćenje i vrednovanje treba da je kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. • Interdisciplinarni sadržaj Učenje stranog jezika je izuzetno povezano sa područjima drugih školskih predmeta. da primjenjuje direktni. razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. frontalni. koje imaju za cilj da pobude. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. osposobi učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. sarađuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. sabiranje). kućni ljubimci). primjerenosti i postupnosti. ali primjereno uslovima u kojima radi. za grupe i cijeli razred. život i rad u školi. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. slobodno oblikuje svoje časove. vjeronauka (praznici). Ono treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. kultura življenja (higijenske navike). da se drži principa jednostavnosti. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. piše pismene pripreme za svaki čas. prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama učenika. poređenje sa vlastitom kulturom i tradicijom. proširuje materijal prema datoj situaciji. Napomena: na ovom nivou nema učenika koji ne zadovoljava predviđeni minimum. udžbenicima i priručnicima. njeguje poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. U četvrtom razredu učenici se ocjenjuju brojčano . stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. tolerantnog stava prema različitostima.DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje.

igranje po ulogama. i rad u parovima. Role playing. igre riječima. pogađanje. Primjenjivati frontalni i individualni pristup. pretending. pantomima. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. vedrom i privlačnom okruženju. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pjevanje horsko i pojedinačno. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. 18 . drama-playing.učenje jezika provoditi u razigranom. igre pogađanja su neki oblici koji su se pokazali učinkoviti i koje treba primjenjivati. maskiranje. kao i rad u manjim i većim grupama.

*Svakodnevni život: sleep. Prilozi: za mjesto (here. pull. grandfather. have got modalni glagol can (potvrdni. sittingroom.trenutne aktivnosti . cry. what) Pridjevi: Determinatori. draw. prisvojni pridjevi (my. 2) verbalno: ponavljanje za izgovorenim. bridge. redanjem ilustracija. *Prostorije u kući i namještaj (kitchen. hall. on. yard. ispunjavanje tabela. povezivanjem ilustracija sa odgovarajućim tekstom. itd. food (bread. oblikovanjem u plastelinu. thirsty).dani u sedmici . sister. bus stop. good. table.opisivanje ljudi i predmeta . sandwich. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Čitanje kratkih tekstova usebi ili naglas i reagiranje: 1) neverbalno: crtanjem. fork.lociranje ljudi i predmeta . his. cup. have.• Engleski jezik-druga godina učenja Teme Funkcije i vještine pozdravljanje predstavljanje sebe i drugih . village. scared. Prijedlozi: za mjesto (in. izrezivanjem. school subjects. give. happy. Present Continuous (potvrdni. clothes (pyjamas. Mary’s) Zamjenice: lične. that). itd. itd. opisni (sad. hill. in. friend) *Članovi uže i šire porodice (mother. vrijeme (today. book case. car. upitni oblik). eat. 2. after).izražavanje sposobnosti (I can . ispunjavanje tabela. push. get up. pokazne (this. gluma. dog. cat. toothbrush). proširivanje. odrični. cinema. school furniture.čitanje vremena . there). hungry. množina.. jeans. at). sad. 19 . chair.loo/lavatory. posters. bathroom (toothpaste. take.izražavanje dopadanja . bedroom. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Vokabular Ponavljanje.upitne (who.izražavanje Nivo Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE 1) neverbalno: imitiranje. father. upitni oblik). itd. tablewear (spoon. gestikuliranje. lake. horse. bathroom. Gramatika Ponavljanje. tired. uncle. povezivanje riječi u stupcima A i B. shop. trees. body. redanje. talk. glass). wood.svakodnevne aktivnosti i radnje . Glagoli: Present Simple (potvrdni. curtain) *Okolina u gradu i na selu (garden. ispunjavanje križaljki.. coffeetable. scared. član (a/an. cut out. izvršavanje uputa i naređenja. dom godina • Moja učenja okolina engle(u gradu i skog selu) jezika • Svakodnevni život Prvi ste• Škola pen ele• Slobodno mentarvrijeme nog znanja Imenice: vlastite. prisvojni genitive (John’s. nice. vrijeme (at. brother.. the).) *Raspoloženje: happy. raincoat). označavanje tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji. bird. redanje teksta prema smislu. I can't) .raspoloženja i stanja (ograničeno) . dovršavanje rečenica. izvršavanje uputa i naređenja označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. are there?) . pomoćni glagol be. naughty. odrični. park. upitni oblik). Proširivanje tema: 4. • Lično razred predstavljanje Osnovna škola • Porodica • Kuća. negativni. bad. shoes.boje predmeta . butter. fine. river.. kratki odgovori na nastavnikova pitanja.brojanje (How many . her). upitni pridjevi (what color). now). knife. pig. dopunjavanje. povezivanje ilustracija sa tekstom. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: *Predstavljanje: ( name. put. cow. drink. crtanje. post office. opće. *Škola: school things. traffic-lights. face. aunt. plate.. your.identificiranje ljudi i predmeta . 2) verbalno: kratki odgovori na pitanja. podvlačenje. tired. bojenje. grandmother.

u vezi sa datim temama (kitchen table. u vezi sa datim temama. podvlačiti. sports. igrati uloge. upitnoj i zapovjednoj rečenici (There is a. -ing) Antonime. redati riječi u smisaone rečenice. u vezi sa datim temama i gramatikom. milk). 20 . itd. toothbrush. (– s. recitirati. toys. npr..) Učenici će koristiti: Afikse. give-take. have breakfast. u vezi sa datim temama i gramatikom (bigsmall. Brojevi: 20-100 Rečenice: red riječi.- posjedovanja (John's book. my house) izražavanje molbe (Can I? May I?) ponuda. postavljati zahtjeve. npr. odričnoj. look at this.. moliti. There are. schoolfriend) Kolokacije. pjevati i igrati jezičke igre. odgovori na pitanja. učestvovati u razgovoru sa drugim učenicima i nastavnikom. dovršavati rečenice. Pisanje na ovom nivou nije prioritet.. njeno prihvatanje i odbijanje orange juice. turn on / off) b) PISANJE: prepisivanje kratkih tekstova. pa sve izvoditi ležerno i kroz igru. watch TV. push-pull) Složenice. pisanje pojedinih riječi po diktatu. osnovni tip u potvrdnoj. PRODUKCIJA a) GOVOR: ponavljanje riječi koje su izgovorene. ubacivati. davati upute i naredbe. ispunjavanje tabela i križaljki..

• • • Čitanje i razumijevanje Podsticanje mašte. upozorenja.1. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. naglasak. NJEMAČKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Osposobljavanje učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz neposrednog okruženja Podsticanje motivacije za učenjem njemačkog jezika Očekivani rezultati/ ishodi učenja • • učenik prepoznaje glasove.1 Evropskog okvira za strane jezike. radoznalosti i kreativnosti U nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne težiti dostizanju nivoa A 1. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove. dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. pitanja.2. • • • • • • Govor Pisanje • • • Znanje o jeziku • 21 . naglašava riječi.2. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova. izjave.

Moja okolina.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. . Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. jelo i piće 8. kao napr. dani u sedmici. slobodno vrijeme DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE I u četvrtom razredu učenici jezik uče imitiranjem i ponavljanjem.horsko i pojedinačno. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas koncipirajući ga kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebalo da traje duže od deset minuta . Tjelesna i zdravstvena kultura. atmosfersko vrijeme 4. uoči sposobnosti svakog pojedinog učenika i pomogne mu da dostigne svoj maksimum. 22 . mjeseci. Likovna kultura. godišnja doba 3. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. sadržaje koje obrađuje približi učenicima dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. porodica i život u porodici 5. Božića 6. u nastavu integrira igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. piše pismene pripreme za svaki čas. životinje 7.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.upoznavati različite kulture i tradicije. Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. Muzička kultura. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. osposobi učenike da samostalno rade kako za vrijeme časa tako i kod kuće. škola i učionica 2. proslava rođendana. Interkulturalne vještine Učenici će: . Nove godine.

Lične ..dopunjavanjem teksta . PISANJE Učenici će: . Meine Katze heißt . sein. Meine Telefonnummer ist ..: . 23 . npr: .pitati za vrijeme . lice množine Brojeve: do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Učenici ce proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. .Prisvojne zamjenice (mein.. ..recitirati... : Škola: rechnen..rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . dein.dopunjavati izostavljene riječi.. Novu godinu. Onkel.. . malen. pjevati. Slobodno vrijeme: Fußball. Meine Straße heißt . turnen. Mein Bruder ist . . . Saft. Basketball.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.reći svoj broj telefona. es schneit Porodica i život u porodici: Oma.. Ich esse gern Schokolade..imenovati članove porodice.za izražavanje želje oblik möchte .dati osnovne informacije o svojim roditeljima. Dienstag. Rođendanska zabava: Komm zu mir! Ich mache eine Party. razvrstavanjem slika. wie. Gramatika Učenici će: koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch. . die Tafel. .igrati uloge. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . braći i sestrama -pozvati nekog na rođendansku proslavu .čitati rečenice i kraće tekstove . npr.povezivanjem slike i slušanog teksta. . pridruživanjem slike tekstu.razvrstavanjem slika. . . am Sonntag. Ich wohne in ..upitne: wann. was. Sie ist schwarz. unser) . der Malkasten Dani u sedmici. trinken... Computerspiele.Ich wünsche mir einen Teddy.. Alles Gute zum Geburtstag! Jelo.reći gdje stanuju.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.. npr. . Tee. npr. der Frühling.crtanjem. piti . Opa.brojati do 20 .lice jednine i 2. Milch. Životinje: Ich habe eine Katze.nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .odgovarati na pitanja.imperativ za 2. lesen. piće: essen.davnjem kraćih odgovora. .imenovati životinje Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. der Pinsel.postavljati jednostavna pitanja. . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.čestitati nekome rođendan.. ihr... godišnja doba: Montag. . . Božić.Njemački jezik – druga godina učenja Vještine Učenici će znati: ..nabrojati dane u sedmici. Brot.. . die Bücher. naabrojati mjesece i godišnja doba . ..imenovati predmete u svojoj školskoj torbi . Zamjenice: . Jahre alt. im Sommer es regnet. Tante. rečenice i kraće tekstove. .reći kakvo je vrijeme .prepisivati pojedinačne riječi .iskazati želju vezano za poklon . Musik hören.: ..u prezentu .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.navesti školske aktivnosti ... Käse.rekonstruirati riječi. npr: crtanjem.reći šta vole / žele jesti.tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) neverbalno. Wasser. warum Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .

kratka objašnjenja nastavnika i reagiraće na odgovarajući • razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavaće slova. moja bliža okolina. porodica.1 Evropskog okvira za strane jezike. • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opšta tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizovati sposobnosti) 24 . Čitanje i razumijevanje • • • Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. radoznalosti i kreativnosti. Osposobljavanje učenika da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja.2. poštovaće ritam i intonaciju rečenice postavljaće jednostavna pitanja i davaće odgovore na njih učestvovaće u razgovoru po modelu davaće jednostavne informacije o sebi. porodici i prijateljima opisivaće u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivaće. napisane riječi i kraće rečenice čitaće naglas poznate riječi i rečenice uočiće glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeće jednostavna uputstva. lično predstavljanje. naglasak. izjave. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivaće pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisaće pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. pitanja. škola. naglašavati riječi. Podsticanje mašte. upozorenja. FRANCUSKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji.3. dom. Očekivani rezultati / ishodi učenja • učenik će prepoznavati glasove.1.

Ovo može podrazumijevati npr. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponudjena u programu. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće. razviju i podrže zainteresovanost za učenje jezika. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . brojevi. Potrebno je takodjer primjenjivati direktni.budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik .zajedničkom šetnjom kroz prirodu i sl. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. (Moja okolina – ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će se: .kroz sportove i igre Tjelesna i zdravstvena kultura) .upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude. slikanje.kroz crtanje.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama .slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) .- Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr. kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagodjenom programu 25 . Ocjenjivanje je opisno i brojčano. oblikovanje itd (Likovna kultura.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. cilj i način rada. ten a prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne dodje do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi I kraćih rečenica. frontalni. Učenje kako učiti Učenici će da: . udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uslovima u kojima radi. npr: . Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). zamjenice. ples. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru. oponašanjem i ponavljanjem. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. grupni i individualni pristup. Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta. imenice.upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene .razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika . npr. ples) .

jednina i množina . avoir . Složenice. crtanjem. iz crtića). nešto prošireniji vokabular • Određivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Pourriez vous me dire… C’est á droit / á gauche itd… • Članovi uže i neki članovi šire porodice. nešto prošireniji vokabular.Pozdravljati . bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. pain. á. rutinske aktivnosti. De quelle couleur est …? itd Quel âge as-tu? J’ai … ans itd.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. • Moje lice.prisvojni genitiv (la maison de Nicole. razred Osnovna škola 2. glumljenjem. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju.boire. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koje čuju sa kasetofona. Au revoir. triste. une..Francuski jezik. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: .: heureux. manger..: • Pozdravljanje: Bonjour. nešto prošireniji vokabular. popunjavanjem praznina riječima odabranim sa karatica na kojima se te riječi nalaze itd. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B. god. robe. lá . zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. npr. onih koje označavaju neku aktivnost. chambre á coucher. sretan). životinjskih glasova itd.Glagole être.). npr. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. celui. npr.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . jus d’orange.ideju posjedovanja (le livre de Jean. npr. maintenant Brojeve: 1-20 Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.triste. npr. npr. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. u vezi sa datim temama.vrijeme. brojeve itd. grand-petit. itd.identificirati ljude i predmete .dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. père. gestikuliranjem.opisati ljude i predmete boje predmeta veoma ograničen broj raspoloženja . ton/ta. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.mjesto.. u vezi sa datim temama.: Elle est mince. • Vrijeme: Quelle heure est-il? Il est .učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) Prijedloge. salon. feu. npr. tužan. actions (npr.puni sati . pyjama. un. beau itd Glagole . raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. couloir itd.: gestikuliranjem. dom • Svakodnevni život • Škola • Moja okolina • Slobodno vrijeme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Članove. Il a les cheveux noirs. itd . des. cuisine. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime. nešto prošireniji vokabular.Opisne pridjeve. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama. • Opisivanje.L’Impératif Priloge za: . sur (u osnovnim značenjima) 26 . dans.druga godina učenja Nivo Teme 4. glumljenjem (npr. redanjem slika itd. les . le. npr.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja. celle. parler. qui. donner-prendre.izraziti . 2) verbalno. grand-mère. Qui est-ce? Qu’est-ce que c’est? Comment t’appelles-tu? Oui/Non…itd. • Raspoloženja. itd. npr. itd. livre. sandwich. ma maison) . jeans. jouet. imitiranjem zvuka voza.). oncle. lijepljenjem slika. njeno prihvatanje ili odbijanje Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira.). itd.predstaviti sebe ili druge . fatigué.: mère. jupe) nourriture (npr. oponašanjem glasova/zvukova (npr. npr. • Predstavljanje: Je suis … C’est…Je m’appelle…. raspoloženje. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Imenice . oponašanjem glasova/zvukova. poudre á laver. npr. mon/ma. prendre). zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. moje tijelo. malheureux.Upitne. • Škola. itd. la. heureux.Pokazne. tante.Salut.reći koliko je sati.Le présent .locirati ljude i predmete . nešto prošireniji vokabular. rue. npr. npr.. soeur.ponudu. 2) verbalno. cahier. quoi itd Determinatore: . • Svakodnevni život. quel? quelle? (Quelle couleur…?) . stylo. son/sa itd .brojati predmete . npr. l’amie de Paul) Zamjenice . podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. npr.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. grand-père. itd.) . • Prostorije u kući i namještaj. salle á manger Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. itd.Lične . npr. ili pokazivanjem. crtanjem. crayon. najosnovnije. lait). • Bliža okolina.Prisvojne pridjeve. frère. machine á laver. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. nešto prošireniji vokabular.Upitne pridjeve. ici. učenja francuskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja • Porodica • Kuća. train. autobus. vêtements (npr.

ubacivati. glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku .davati uputstva i naredbe Kolokacije.zamjenjivati inicijale punim riječima . podvlačiti. je me lave. .učiti pisati pomoću igara na CD-u. u vezi sa datim temama. npr.povremeno prepisivati izolovane riječi . društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. redati riječi po određenom redoslijedu itd.pjevati i igrati jezične igre . 27 .sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . b) PISANJE: Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. tu te promènes. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama.igrati uloge. učenici će: . recitovati.

razvija pozitivnu atmosferu u učionici. da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. ples. vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (IV razred). poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. marljivost.4. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. detaljno razrađujući načine kako da ih postigne. kratki i dugi vokali. pjesmu. ponavljanje. pripremajući zadatke za pojedine učenike. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. sa postepenim uvođenjem čitanja i pisanja. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. razvija kod učenika radne navike.1. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. ARAPSKI JEZIK (3 časa sedmično . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. već da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. postavljajući ciljeve. pisanje tanwina. grupe i cijeli razred. udžbenicima i priručnicima. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. - 28 . podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). piše pismene pripreme za svaki čas. pisanje određenog člana.105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. ali primjereno uslovima u kojima radi. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti.2. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. odgovornost i motivaciju za učenje. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika.

kao i njegovanju prisnijih odnosa između učenika i nastavnika.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. igrom (Tjelesna i zdravstvena kultura) . vjeronauka itd. muzička kultura. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. Čas može trajati i kraće radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. oblikovanjem (Likovna kultura) . kao i na trajanje časa.praznici (Vjeronauka) .crtanjem. Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. prirodu i sl. stvara živa atmosfera u učionici. Treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. njihove prednosti su velike. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u drugoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti. uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici.plesom. Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. tjelesni odgoj.opisivanje ( Maternji jezik i književnost) . poboljšanju njihovih jezičkih znanja. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. likovna kultura. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. (Moja okolina . Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvođenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Izlasci djece u prirodu su također prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.brojanjem (Matematika) .zajedničkom šetnjom kroz park. Nastava je razredna pa se mogu lahko formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. te između samih učenika. Razvija se takmičarski duh. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre.pjevanjem (Muzička kultura) . upoređivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. veoma pažljivo i nenametljivo. rado insceniraju naučene dijaloge. kao što su npr. moja okolina. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 29 .Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: .

'anti. Potvrdne i prepoznavanj odrične riječi e. ma.: .Imenovati članove svoje uže porodice .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . harihi. kam) Pokazne zamjenice (hara. npr. 'a) vokabular.Bliža okolina . npr: . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno.Nabrojati dane u sedmici . 'ila.tražiti određene informacije u tekstu i reagirati: 3) neverbalno.: .Predstaviti sebe i druge Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno.Porodica i prijatelji . la) druge vježbe) uvježbavati Upitne partikule osnovni (hal. .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .recitirati. . koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. wara'a) 30 .Pozdravljanje na tema formalan i neformalan Osnovna -Pozdravljanje način škola i upoznavanje .navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi) 3) verbalno.dopunjavanjem teksta .dopunjavanjem teksta ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . pjevati .postavljati jednostavna pitanja.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. tilka ) Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular. pridruživanjem slike tekstu. ralika. . Prijedlozi (fi. 2.Reći koliko je sati (puni sat) . . pjesmice. 'anta. min.Svakodnevni život . Gramatika Lične zamjenice ('ana.Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića Kroz dijalog (igre.Arapski jezik-druga godina učenja Nivo Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: III razred Proširivanje .razvrstavanjem slika.crtanjem. . npr: crtanjem. 'amama. hiya.. npr. crtanje i (na`am. ponavljanje.Škola . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarn og znanja . nahnu) Upitne zamjenice (man. razvrstavanjem slika.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Odjevni predmeti . huwa. fawqa.Hrana i piće .povezivanjem slike i teksta.Brojati od 1 do 10 .davanjem kraćih odgovora.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona .Kuća . `ala) Sekundarni prijedlozi (tahta.

tawil. učestvovati u dramatizacijama. qasir. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge Upitna riječ “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. . \amil) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) PISANJE Učenici se: . igrati uloge.- odgovarati na pitanja. yn itd. sad. .prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. sagir.dopunjavati izostavljene riječi. .) ̉ 31 .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. .rekonstruirati riječi.

javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju Ÿ prirodnim obilježjima kantona Ÿ saobraćajnoj povezanosti. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti Ÿ Da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da ju je potrebno njegovati i razvijati Ÿ Da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagađivač tla i vazduha i da svaki pojedinac može daati vlastiti dorinos zaštiti od zagađenja ZNANJE 32 . MOJA OKOLINA (2 sata sedmično . da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao possebna grana privrede Ÿ Da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe Ÿ Da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju Ÿ Da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. njihovim osobinama. javne i prosvjetne ustanove u zavičaju Ÿ Prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja Ÿ Da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. vodi i vazduhu kao uvjetima života Ÿ O gibanju zraka i promjeni osobina materije Ÿ O zelenoj biljci i njenim dijelovima Ÿ Čovjeku kao prirodnom i društvenom biću Ÿ Atmosferskim padavinama Ÿ Prošlosti i sadašnjosti kraja Ÿ Osnovnim obilježjima kraja Ÿ kulturnim. uzajamnim vezama Ÿ O sunčevoj svjetlosti. lancima ishrane. razvijenosti. prirodno geografskim odlikama i turizmu Ÿ prirodno geografskim odlikama BiH Ÿ kulturi življenja Ÿ zagađenosti tla i vazduha i zaštiti od zagađivanja OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju Ÿ Prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi Ÿ Uspostaviti logične veze između živih bića i pojava u prirodi Ÿ Nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke Ÿ Da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje Ÿ Nabrojati i prepoznati atmosferske pojave Ÿ Osnovne podatke o proslosti i sadašnjosti zavičaja Ÿ Osnovna obilježja kraja u kojem žive Ÿ Nabrojati kulturne.3.1.70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODR UČJA UČENJ A CILJEVI Sticanje znanja o: Ÿ Raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi Ÿ Živim bićima.

pojava i procesa u prirodi i društvu VRIJEDNOSTI. tvari. učenje kod kuće. prezentiranje postignutih rezultata Ÿ Koristiti prethodna iskustva Ÿ Koristiti određene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka Ÿ Uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja Ÿ Pratiti redosljed uputstava pri istraživanju i mjerenju Ÿ Uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija Ÿ Praviti jednostavna poređenja. PONAŠANJE Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: Ÿ prema sebi samima. te poređenjem svojih predviđanja sa stvarnim rezultatima Ÿ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. prema drugima.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Učenici će : Ÿ učiti. korištenje dodatne literature. dijelovi biljke. brzina i smjer vjetra. te donositi odgovarajuće zaključke Ÿ Koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje problema Ÿ Koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. voda i vazduh kao uvjeti života Kretanje vazduha . uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine 33 . samostalno i u grupi Ÿ posmatrati i izvoditi zaključke. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. STAVOVI. traženje ideja i provođenjem jednostavnih i vođenih posmatranja i ogleda. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. vjetar. sam ili u timu. prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu Ÿ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti Ÿ poštivati različite stavove Ÿ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. svojoj porodici. samostalno i u grupi Ÿ planirati svoj rad i rad svoje grupe Ÿ razvijati kritičko razmišljanje Ÿ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke Ÿ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju Ÿ dobivati i prezentirati dokaze Ÿ razmatrati dokaze i vršiti procjene Ÿ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: Ÿ učenje u školi.

kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja međuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. na način koji je svojstven nauci. pomoći im da uoče sličnosti i razlike.2.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvođenja ogleda. VRIJEME I PROSTOR Prošlost. DRUŠTVO Kulturne. predviđaju šta će se desiti. Moja okolina u 4. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu.kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagađenost tla. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i događajima. Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. 34 . turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . da li su predviđanja bila ispravna. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. vode i vazduha DIDAKTIČKO. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. a znanja povezati i upotrijebiti. Prilikom planiranja i izvođenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. mjerenja vremena satom Orjentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja Izrada geografske karte uže okoline (tlocrt) 3. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se događalo i zbog čega . razvoj pravilnog odnos prema društvenom i prirodnom okruženju. bilježe i uređuju dobivene podatke. raznolikost i međusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju. maštu i divergentno mišljenje . Zato je neophodno podsticati učenički istraživački pristup svijetu koji ga okružuje. Osnovni cilj mu je doživjeti i osvijestiti složenost. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih znanstvenih područja. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja na ovom uzrastu. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. Učenike treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvođenja ogleda.

usmeno i pisano izvještavanje i drugo).učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. uzimajući u obzir razvoj nauke. . U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. istraživanja i dr.. Praćenje i ocjenjivanje Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. promjeni osobina materije. U skladu s tim. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije učeniku o njegovom napretku. biljci i njenim dijelovima. a rezultati koji se postižu su bolji. 1 Nastavni plan i program za prvi razred devetogodišnje osnovne škole 35 . Ovim se izbjegava demotiviranost učenika. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. potrebno je voditi računa i o međupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata.. Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje.sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvođenja aktivnosti (učenički ogled. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni.U 4. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnost u odjeljenju. Dakle. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća. Prati se napredak učenika i ocjenjuje: . . Pitanja koja nastavnici postavljaju moraju biti tako koncipirana da svi učenici mogu na njih odgovoriti i da imaju osjećaj da su jednako važni. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko učenik trenutno zna. razredu.portfolio učenika»1. čulima. te o ljudskom organizmu. atmosferskim padavinama. Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa šro štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno obrazovnog procesa. ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti.putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka .). a ne da se računa da će to nekako doznati. njenu primjenu i korištenje. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. ulozi pojedinih dijelova. praktičan rad. posmatranje i vrednovanje. kulturnim i javnim ustanovama. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti. učenički projekti. za vrijeme izvođenja te aktivnosti. razredu šire se znanja o sadržajima obrađenim u 3. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo onih učenika koji traže više pažnje). Praćenje učenika počinje od prvog školskog dana. podstiče aktivnost svihi.

Saradnja sa lokalnom zajednicom . donošenje osobnih zaključaka. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Davanje osobnog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. Priprema ukrasnih biljaka za zimu. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. Čuvanje zdravog okoliša. vinogradu. Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. Kultivisanje zemljišta. UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. njegovim karakteristikama i vrstama. imenovanje. izrada panoa Aktivno učešće u radu kolektiva. Pripremanje ogleda i demonstriranje. svjetlosne. Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima. truljenju. Ishrana biljaka. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. pomaganje drugima. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. demonstracija ogleda. kretanju. BRZINA. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. Znaju da bez vode. električne. u voćnjaku. sunčeve svjetlosti i vazduha nema života na zemlji. Obrtanju zemlje oko ose-smjena dana i noći. Izvođenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. obzbjeđivanje uvjeta za zdrav život. magnetne i druge pojave Znanje o međusoboj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. ispunjavanje obaveza. čuvanježivotne sredine od zagađivanja. Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da dođu do hrane. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. Procjenjivanje napretka učenika. na njivi. životinje. Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini. donošenje zaključaka. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. sistematiziranje. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. LOKALNI VJETROVI Posjeduju osnovna znanja o nastanku vjetra. PONAŠANJE Pozitivan stav prema prirodnim procesima. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. vode i vazduha nema života na zemlji. Podsticanje razvoja radnih i navika. Ponašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. zimski san. zaštita od elementarnih nepogoda. donošenje zaključaka. Priprema stočne hrane za zimu. posmatranje i procjenjivanje. mašte i razvoj kreativnosti. uzgoj kućnog cvijeća Razvijena svijest o prirodnim procesima. pomaganje životinjama. vode i vazduha. čuva okolinu od zagađenja. izvođenje ogleda. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. OCJENJIVANJE) Planiranje. VODA I VAZDUH KAO UVJETI ŽIVOTA Posjedovanje osnovnih znanja o sunčevoj svjetlosti. Posmatranje i praćenje napretka učenika. SUNČEVA SVJETLOST. demonstracija. gibanju. izvođenje ogleda. VJETAR. uzgajanje biljaka Planiranje rada. vrenju. pripremanje. prikupljanje. evaluacija RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Posjedovanje znanja o klijanju. pravljenje i postavljanje hranilica za ptice. Izrada didaktičkim materijala. životinja. izvođenje radova u okolišu škole. podsticanje radoznalosti. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba Motiviranje učenika za rad. SMJER . učestvovanje u izvođenju ogleda. vrtu. radovi u vrtu. zaključivanje. voćnjaku i na njivi. pripremanje izvora znanja. 36 . organiziranje i izvođenje posmatranja. Pomaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba. Zimsko mirovanje. STAVOVI. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. pomaganje starijima u aktivnostima. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini. ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. Ne ugrožava životne uvjete. opadanju lišća. gorenju. Sposobnost izvođenja jednostavnijih radova u vrtu. osmišljavanje ogleda. na njivi. voćnjaku. mijenjanje krzna Uzajamno pomaganje. KRETANJE VAZDUHA. disanju hrđanju. sakupljanje materijala. davanje pojašnjenja za određene procese. izrada domaćih zadataka. rastenju. toploti. vodi i vazduhu kako uvjetima života. kretanje zemlje oko sunca – smjena godišnjih doba. Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. sposobnost izvođenja jednostavnih ogleda Planiranje osobnog rada.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti.

praćenje. Učešće u zajedničkom radu. PROŠLOST. Planira. organizacija rada u učionici i izvan nje. o spomenicima. demonstriranje. bilježenje. ponašanje ljudi i životinja. Posmatranje. organizam čovjeka. položaj. Obilazak značajnih spomenika kulture. sličnosti i razlike između muškarca i žene. razvijenost. SADAŠNJOST I BUDEUĆNOST KRAJA Posjedovanje znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. ULOGA Posjedovanje znanja o raznovrsnosti biljaka. Učestvovanje u grupnom radu. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. Prepoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. zaštita od atmosferskih padavina. bilježenje. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice. Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina. DAN I SAT. planiranje. značajnih građevina. tradiciji i običajima Organizacija posjeta kulturno historijskim spomenicima i građevinama kraja. Sposobnost samostalnog posmatranja i izvođenja zaključaka. Pozitivan i izgrađen stav o ljudima bez obzira na boju. Predlaganje i rukovođenje školskim aktivnostima. priprema i realizira nastavu. OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znanje o obilježjima zavičaja. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti. Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa. pomaganje. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. Znaju mjeriti vrijeme satom Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) 37 . izvještavanje. Pozitivan stav o zavičaju Planiranje. evaluacija. saobraćajna povezanost Vještina imenovanja obilježja zavičaja. Planiranje. BILJKA. konfiguracija terena. zaključivanje. Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti između biljaka. Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem. Prepoznavanje i imenovanje karakteristika kraja. komunikacija. bilježenje. životinaj i ljudi. pripremanje. mišljenje. Pozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Posjedovanje osnovnih znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. Izvođenje ogleda. Prikupljanje građe o prošlosti zavičaja. Izrada modela satova.00 sati (24 sata). životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena. građevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada. Organiziranje i izvođenje različitih ogleda. Izgrađen pozitivan stav prema historiji kraja. Pomaganje učenicima u izradi modela satova. pravljenje tematskih panoa. ilustracijama. Pomaganje učenicima. prepoznavanja na slikama. Uzajamna pomoć između učenika Praćenje rada. ATMOSFERSKE PADAVINE Posjedovanje osnovnih znanja o atmosferskim padavinama. pomoć učenicima u samostalnom radu. prikupljanje. govor. Planiranje. institucija. Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina. uočavanje. podučava. Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka. sličnosti i razlikama između biljaka. pomaganje. Podstrekavanje. društvenost). pripremanje. muzeja. demonstrira. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. fotografijama. Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima.00 sati do 24. nastanak. Posmatranje. Priprema materijala. izrada tematskog panoa Prikupljanje različitih slika i modela satova. prikupljanje građe. Praćenje. DIJELOVI BILJKE. podsticanje. MJERENJA VREMENA SATOM Posjedovanje znanja o danu i mjerenju vremena. izgled.PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva. Komunikacija. Dan traje od 0.

Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti. organizacija posmatranja. Rad na promociji turizma u zavičaju. Razumiju razmjer 1:10. posmatranje. pomaganje učenicima u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu. Priprema i organizacija nastavanog procesa. izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. ŠIRI ZAVIČAJ . javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama. sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti. saradnja sa lokalnom zajednicom. Obezbjeđivanje neophodnih sredstava za učenje i rad. Posjete raznim mjestima u kantonu. Osmišljavanje interaktivnog učenje. javnim i prosvjetnim ustanovama. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu Korištenje dodatnih izvora znanja. Priprema materijala za izradu geografske karte. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti Pripremanje Organizacija i realizacija nastave Praćenje napretka učenika i procjena postignutog Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja. Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. Uzajamno pomaganje. Izrađuju tlocrt učionice Svjesnost o mogućnosti umanjenog predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema geografskoj karti Mjerenje. riječne kotline) Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. Posmatranje. znaju izraditi plan učionice I znaju se snalaziti na planu Znaju da je geografska karta umanjeno predstavljanje jednog dijela zemljine površine sa svim njegovim obilježjima Posjeduju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Posjedovanje znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. Pripremanje. Demonstriranje načina izrade geografske karte. planiranje i realiziranje planiranog. bilježenje. bilježenje i interpretiranje Izrada tematskog panoa. Organiziranje nastavnog procesa. Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Posjedovanje znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Posjeta nekim od kulturnih. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani Posmatranje. Prepoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona. istraživanje. Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. posjeta kulturnim. Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. Planiranje i pripremanje. Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze među obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. Izgrađen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja.KANTON Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. Pripremanje i organiziranje nastavnog procesa. Praćenji napretka učenika i procjena postignuća. kartografskih znakova Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (određivanje strana svijeta). zaključivanje UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Razumijevanje odnosa između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefuplanine ravnice.ORJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI – KAKO NASTAJE GEOGRAFSKA KARTA IZRADA GEOGRAFSKE KARTE UŽE OKOLINE (TLOCRT) Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj. prepoznavanje osnovnih kartografskih zankova Učešće u izradi «prve geografske karte». o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. Učešće u radu odjeljenja i grupe. čuvanje historijskih tekovima 38 . posmatranje. bilježenje. polja. organizacija i realizacija nastave. PTT mreža) Posjedovanje osnovnih znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. briga o bezbjednosti djece Pripremanje nastavnog procesa. demonstriranje. organizacija i izvođenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu. izrada tematskih panoa. linije.

ODJEĆA O OBUĆA

Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije, te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Odjeća i obuća u različita godišnja doba, higijena odjeće i obuće

Samostalno obuvanje i oblačenje, čuvanje odjeće i obuće, prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće

Održavanje odjeće i obuće, slaganje odjeće prilikom svlačenja, samostalno svlačenje i oblačenje.

Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće, slaganje odjeće i obuće, prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije

Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave, organizacija nastave

ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIOJENSKA NAVIKA

Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti, te mentalne aktivnosti ljudi

Čuvanje od zaraznih bolesti. Održavanje lične higijene i higijene prostora

Pravilan i pozitivan odnos prema zdravlju, ličnih higijeni i higijeni prostora

Čuvanje lične higijene i higijene prostora. Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor sa ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje, prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Čuvanje okoline, izvođenje akcije čišćenja okoline

Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene. Priprema materijala i sredstava za rad. Pomoć učenicima u samostalnom radu.

UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA

Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije. Čistoća je pola zdravlja. Kako očuvati zdravlje

Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti. Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda, kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagađenog od nezagađenog zemljišta, tla vode i vazduha Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi

Izgrađen odnos prema uzročnicima bolesti Ponašanje u skladu sa kućnim redom i civiliziranim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta, vode i vazduha od zagađivanja,

Organizacija nastave van učionice.

KULTURA ŽIVLJENJA

Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja, ishrani, odijevanju, obuvanju...

Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja

ZAGAĐENOST TLA, VODE I VAZDUHA

Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagađivanja tla, vode i vazduha

Učešće u pripremi i organizaciji izvođenja akcija na čišćenju okruženja.

39

1.4. MATEMATIKA
(4 časa sedmično – 140 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Sticanje znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i desethiljadice - uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih, i četverocifrenih brojeva - predstavljanje brojeva na brojevnoj liniji -uspoređivanje brojeva do 1000 - redni brojevi 1-1000 i njihovo prisanje rimskim ciframa − formiranje pojmova, uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − formiranje predodžbe (predstave) o pravoj , polupravoj i duži − o krugu i kružnici. Krug kao ravna površina valjka i kupe −crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − znaju jedinice mjerenja i njihovu praktičnu upotrebu. OČEKIVANI REZULTATI Učenik treba znati: −prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik i simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljade, njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000, njihovu strukturu − sa sigurnošću obavljati računanja , provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 −sastavljati i rješavati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − rješavati zadatke date riječima (problemske zadatake) - strukturirati brojeve do 10 000 - sabirati i oduzimati višekratnike broja 10 i 100 u skupu brojeva do 10 000 − uočiti važnost procjene i provjere reuzltata pomoću jedinica za duljinu, masu i zapreminu − razlikuje i shvata odnose između jedinice mjerenja iste vrste − pravilno, na različitim proizvodima čitati i prepoznavati jedince mjerenja − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja. Učenik treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima - s lakoćom uporediti ma koja dva broja u skupu brojeva prve hiljade - predstavljati na brojevnoj crti brojeve do 10 000 - izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom − koristiti pomagala za crtanje pravih, polupravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjnjivanje i pravilan izbor jedinica mjerenja. - crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika pomoću šestara. - koristiti kreativnost i maštu za rješavanje učenicma primjerenih problema, moći primjeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Učenik će: - prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu -imati pozitivan stav prema novim saznanjima −pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti da sasluša argumentaciju i da kritički preispituje lične stavove i stavove drugih. − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutarnje nagrade, pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − osnažiti vlastite motive, emocije i doživljaje - pokazati više samopouzdanja i odgovornosti

Znanje

Sposobnosti i vješine

Razvijanje vještina i sposobnosti: −razvrstavanja −uspoređivanja −nizanja −slijeđenja niza uputa −prostornog organiziranja i orijentiranja − vizuelizacije i vizuelnog grupiranja −procjenjivanja, kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poređenje sa rezultatima drugih - sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrazaca (formula) −induktivnog mišljenja −induktivnog analognog zaključivanja −različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja −logičkog i kritičkog mišljenja

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: − argumetiranja ličnih stavova i poštivanje i uvažavanje stavova drugih, − kolektivnog (timskog) rada, − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − prema istini, tačnosti, preciznosti i upornost − samopouzdanje, samoaktuelizacija

Vrijednosti i stavovi

40

TEMATSKE CJELINE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Brojevi prve hiljade (tisuće) Prava u ravni (pravac u ravnini) Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu (tisuću) Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina

1. Brojevi prve hiljade (tisuće) Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. Struktura brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade. Brojevna crta 0-1000. Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000. Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa). Upoređivanje brojeva prve hiljade. 2. Prava u ravni (pravac u ravnini) Prava/pravac , poluprava/polupravac i duž/dužina Tačka i prava.Duž kao dio prave. Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom Uzajamni položaj pravih: sijeku se, paralelne su (i poklapaju se). Okomite prave 3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Usmeno sabiranje i oduzimanje Svojstva sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. 4. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. Modeliranje krugova od papira. Određivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Određivanje središta. prečnika i poluprečnika Crtanje kružnice šestarom. Elementi kruga i kružnice. 5. Množenje i dijeljenje u hiljadu (tisuću) Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost). Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti). Usmeno množenje u prvoj hiljadi. (Množenje višekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg broja) Pismeno množenje u prvoj hiljadi.

41

Dakle. mjesnim i brojnim vrijednostima cifara i drugim osobinama. 7. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. do pojma prave (i poluprave) učenik dolazi misaonim produžavanjem duži preko njenih granica. Još jednom podvlačimo da princip očiglednosti treba biti stalno prisutan u radu sa učenicima. 1 g. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. U radu se neophodno pridržavati principa postupnosti.1 ml. centi. 42 . 1cg. dvije tačke. a ne u formalnoj geometriji (tačka−linija−površ−tijelo). (U rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika). Princip očiglednosti treba koristiti i pri predstavljanju brojeva na brojnoj osi. Posebnu pažnju posvetiti zapisivanju brojeva rimskim ciframa. 1dal. 1dam. U IV razredu se postavljaju složeniji zahtjevi u pogledu znanja učenika i interpretaciji tih sadržaja na višem nivou. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000. deka. Jedinice mjerenje mase: 1 g. 1 hg. u potpunosti na umu. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati učenicima imajući. (-. kilo) Mjerenje mase. duž. 1 km. Učenike treba prvo upoznati sa čitanjem i zapisivanjem brojeva prve hiljade. 1 dm. 3. Jedinice za mjerenja zapremine tekućine: 1 l. Struktura brojeva prve hiljade (višecifreni brojevi). 1 dg. DIDAKTIČKO . 6. 1 hm. te je na početku školske godine neophodno ponoviti gradivo iz prethodnih razreda.1 mm. mili) 1m. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi (tisući) Ovdje je predviđeno postepeno uvođenje pojmova usmeno odnosno pismeno računanje. 1 l. 1cl. 1 dl. hekto. 2. njihovim relacijama. Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja. Brojevna linija 0-10000. Pored izraza beskonačno treba učenike postupno uvoditi u termin «preko svakog broja».Dijeljenje u prvoj hiljadi. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. što sa ranije stečenim znanjem čine osnovu za uspješno savladavanje računskih operacija predviđenih za obradu u ovom razredu. Problemski zadaci.METODIČKE NAPOMENE 1. četiri poluprave). Jedinice za mjenje dužine: 1 m. da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačka). 1 hl. Brojevi prve hiljade (tisuće) U prethodnim razredima stvorena je solidna osnova za realizaciju programskih sadržaja u IV razredu. Od naročitog su značaja zadaci učenicima da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. 1cm. (-.1 mg. deci. 1 kl. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice u skupu do 10 000. 1dag.

radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i jedinicama mjerenja ranije upoznatih veličina. predloženim metodičkim rješenjima . Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljade stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardiziranih jedinica mjerenja veličina i njihovih odnosa. Sično se može dijeliti sadžaj vrećica šećera od 1g na 10 dg. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. Naime. centigrama i miligrama. kada na primjer. na bocama Coca –cole nađu i oznake 33 cl umjesto. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i oduzimanje i na popularno pravilo «svaki sa svakim». Redoslijed: učenici na predmetima prvo uočavaju krug. lako je objasniti. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte kruga i kružnice. odstupili od uobičajenog sistema (metar. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u učenikovom domu). 7. a nakon toga. 5. Elemente kruga i kružnice. Težište će se dati na uočavanje. Nadamo se da će učenici koji ovladaju ovim znanjem moći. Množenje i dijeljenje u okviru prve hiljade (tisuće) Gledano sa aspekta pojmova množenja i dijeljenja. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadi.33 L dovesti u vezu navedene mjere (šta je ovdje zarez. 6. kilogram. Dijeljnjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. Krug i kružnica Već i sama strukura teksta koji je naveden. U programu smo. daje niz jasnih metodičkih uputstava i učitelju i autoru udžbenika. 43 . i moguće ) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigrama. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. Koristeći se različitim pomagalima učenik može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. zatim 1 dg na 10 cg.4. bez limitiranja veličine množitelja («jednocifrenim brojem»). istina na odgovarajućoj temperaturi. Međutim. Crtaju kružnicu i isjecaju model kruga. nakon ovakvog pristupa. zašto je L umjesto l?) Pravo značenje mase od jednog grama učenik shvaća nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva prve hiljade na skup brojeva do 10 000 treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. i konačno 1 cg na 10 mg. ima masu približno 1 g. Dimenzije su mu približno: 4 mmx3mm. Ovdje predviđamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“ . za njih. Naime. time što će se govoriti o množenju i dijeljnju u okviru prve hiljade. pa onda kružnicu. nerazgovjetne oznake 0. kada su u pitanju jedinice za masu. u prvoj hiljadi se proširuju i produbljuju sadržaji iz prve stotine. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. Model miligrama od copy−papira učenici mogu sami isjeći . potcrtavamo da smo u intutivnoj geometriji. sekunda) .

−Nizanja. -Zapisuju. posebno grupnom . . . .Redni brojevi prve hiljade. čitaju i pišu brojeve rimskim ciframa do M (pomoću I.Upoređivanje brojeva prve hiljade. . STAVOVI.Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade.Primjenjivanje matematičkih znanja u svakodnevnom životu -Samostalno i timsko formuliranje zaključaka -Razmjene informacija. identifikuje teškoće u njihovom radu. .. kreira i modelira planove rada (godišnje. . mjesečne. preciznost.Stotice prve hiljade (1−100. . V. D. −Prostornog organiziranja. sedmične i dnevne) . .Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika.Pokazuju interesovanje za istraživački rad -Poštuju pravila edukativne igre . -Pažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarađuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu. . i vizuelnog grupiranja −Procjenjivanja.Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole − Razumiju strukturu brojeva prve hiljade. -Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada.SADRŽAJI 1.Zanimaju se za složenije matematičke igre -Pokazuju svijest o značaju igre u učenju.Aktivno učestvuje u svim oblicina nastavnog rada. orijentiranja. -Izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) . .. X. klasificiranja. M) −Razvrstavanja.Operacionalizira nastavni program.Redovito uči i izrađuje domaće zadatke − Daje puni doprinos kolektivnom radu. ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. L. -Primjenjuje metode i strategije poučavanja primjerene stepenu sposobnosti učenika − Redovno prati i vrednuje rad učenika i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja -Pokazuju upornost. u paru i timu -Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih .Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti 01000. zapisuju.Struktura brojeva prve hiljade . zapisivanje brojeva rimskim ciframa.Sudjeluje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života -Korsiti udžbenik i drugu literaturu. -Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije. čitaju i određuju položaj (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti od 0-1000 -Koriste redne brojeve do 1000 -Prepoznaju.Sa učenicima izrađiuje didaktički materijal. čitaju i uspoređuju brojeve do 1000 . PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA −Prepoznaju. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti − 44 .Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata -Pokazuju interesovanje za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima. −Induktivnog mišljenja −Induktivnog analognog zaključuvanja −Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja -Korištenja matematičkog jezika i simbola . 101−200. Brojevi prve hiljade (tisuće) . C.uspoređivanja. slijeđenja niza uputa. ishoda. uradaka i iskustava sa drugovima/cama i nastavnikom/com . -Pomaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija.Pokazuju interesovanje za rješavanje problema i zadataka samostalno.

niže.Crtaju i označavaju duži. iskustvima i − − Računa sigurno. u svojoj teci. poluprave i duži − Uočavaju da je duž dio prave i poluprave Opisati tačku i pravu kao osnovne matematičke pojamove . pismeno i usmeno. Prava u ravni .Prava koja prolazi jednom tačkom. uspoređuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve prve hiljade Pouzdano obavlja četiri osnovne računske operacije u prvoj hiljadi i redovito procjenjuje i provjerava rezultate Posvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja − − − − 3. prave i poluprave . −Prepoznaju (modele) pravih u okruženju −Da prava nema granica . Okomite prave i prave koje se poklapaju. dužina duži. . bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da usvoji programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. . komutacije itd u bilo kojem brojnom nizu je isti) -Usmeno i pismeno sabirati u skupu brojeva do 1000 -Primijeniti stečena znanja sabiranja i oduzimanja u − − Prilagođava zahtjeve svakom učeniku pojedinačno u skladu sa sposobnostima učenika Primjenjuje različite oblike nastavnog rada sukladno učeničkim interesovanjima.o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine −Primijenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve prve hiljade. prepoznavanje i korištenje obrazaca (formula) -Prostorne organizacije i orijentacije -Slijeđenje niza uputa -algoritam − Pokazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih − Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Učenike uključuje u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s učenikovom porodicom (starateljima) prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća − Uredno.Prava/pravac. uz korištenje olakšica 45 .Uočavaju da jedna tačka ne određuje jednu pravu zahtjeve koji su optimalno usaglašeni sa učeničkim sposobnostima −Apstrahovanja i konkretizovanja vizuelnog pamćenja i uopćavanja. sabiraju dva ili više broja prve hiljade. . . uz .Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi.Prava koja prolazi dvjema tačkama .Tačka i prava.Nejednačine oblika x+8<45 . − Pouzdano i brzo. poluprava/polupravac i duž.2.Uzajamni položaj pravih u ravni: ukrštene i paralelne.Jasan im je pojam prave. Duž kao dio prave. sastavljaju i rješavaju jednostavnje zadatake zadane riječima. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi -Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike.Međusobnog povezivanja i upotrebe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. -Usmeno sabiranje i oduzimanje. čita.Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi . .

označavaju elemente kružnice i kruga Određuju elemente kruga i kružnice korisetći se origami tehnikom Uočavaju na kružnici središte. . Rješavaju jednostavne problemske zadatke. − − − − − Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima. čitaju i zapisuju svaki broj do − − − − Korištenje algoritama (postupaka) računanja Zaključivanje analogijom Stvaranje i korištenje modela (načina) računanja Koristi naučena znanja o rednim brojevima (prepoznaje i tumači zapise rednih brojeva rimskim ciframa) Koriste tablice. -Dijeljenje u prvoj hiljadi.primjenu jednačina. Uočavaju da je prva hiljada 1-1000 a deseta 9001.Crtanje kružnice šestarom. Slijeđenje uputa za niz koraka Analiziranje i sintetiziranje Korištenje origami tehnike − − Pravilno koristi geometrijski pribor i precizno crta Prepoznaje veličine. Prepoznaju. zna ih mjeriti i koristiti jedinice mjerenja Precizno mjeri. Množenje i dijeljnje u okviru prve hiljade (tisuće) -Osobine produkta (komutativnost. znaju ih Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod učenika komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i simbola.10 000 . . i nejednačina odgovarajućih oblika svakodnevnom životu − Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljade. preciznost u izražavanju itd) Pomaže učenicima da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke − − − 46 .Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. -Određivanje elemenata kružnice na modelima urađenim origami tehnikom. asocijativnost i distributivnost). Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja sposobnostima − Omogućava učenicima da prije nego što budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod učenika i samostalnost u radu Ostvaruje korelaciju matematike i drugih nastavnih predmeta Razvija kritički pristup učenika u rješavanju zadataka i problema − 4. prostorna orijentacija i organizacija. -Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi. simbole i grafove sigurno i svrsishodno.Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. Uočiti i razlikovati krug i kružnicu kao i njihove osnovne elemente Vizuelno grupisanje. . Krug i kružnica . prepoznaje i imenuje jedinice mjerenja na različitim predmetima iz okruženja − − − 5.Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje − − − − − − Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. prečnik i poluprečnik − − − − − − Crtanje kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara.

Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavno pedagoškog rada − . sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) -Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 . kreira saradničku i pozitivnu atmosferu − Prema svakom učeniku se odnosi s pažnjom. a višekratnike broja 10 s brojevima do 1000. Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika − Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih problema iz života − interpretirati (obrazložiti) Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti sadržaje sa realnim životnim situacijama − Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže učenicima da kritički sagledaju ono što su naučili − 6.Primjenjuju znanja o brojevima u svakodnevnom životu 47 .Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 -Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva -Prepoznaju.10 000 .− − − − 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju višekratnike broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100.Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu brojeva 1. Brojevi do 10 000 . otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer učenicima . čitaju i zapisuju cifre (znamenke) na brojevnoj liniji do 10 000 -Sabiraju i oduzimaju višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija − U razredu.Struktura brojeva do 10 000 -Brojevna linija (crta) 010000. poštovanjem i uvažavanjem − Svojim ponašanjem.

1 mm. deci. milimetar. 1 km. 1 dg. odnosno većim jedinicama mjerenja.1 ml.7. 1dam. decigram. 1 kg) − 48 . hekto.. − Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. -Jedinice za mjerenje mase: 1 g. 1 dm. 1 g. (-. 1 hm. 1cm. 1dal. 1cg. -Jedinice za mjerenje dužine: 1 m. 1 mg. uočavaju odnose među njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja − − Na predmetima prepoznaju oznake veličina i razumiju njihove odnose Procjenjivati veličine od 1m (1 l. 1 l. miligram i mililitar. kilo) -Mjerenje mase . 1 hg. 1 kl. Preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju ishode (rezultate) mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim. deka. i decilitar. 1 dl. Spoznaju da jedan mililitar vode (na određenoj temperaturi) ima masu od jednog grama. 1dag. mili) 1m. (-. Mjerenje veličina -Mjerenje dužine . 1cl. Jedinice mjerenja za zapreminu tekućine: 1 l. -Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja . 1 hl.. centi. 1 kg − − − − -Mjerenje zapremine tekućine. Problemski zadaci.

MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (2 sata sedmično .1.) za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu . . repeticija.razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka. . Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -uočavanja.korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. 3 i 4-dijelnudobnu mjeru ritamskim govorom. ritam. -Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju. -Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog). ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE 49 . .Muzičke igre. dvoglasno. . .Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. dinamika .aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje. ligatura. .da izlažu svoje mišljenje i ideje i praviti poređenja ostvarenog. udaraljke.osnovnih muzičkih pojmova : trajanja. četvrtinku.5. u kanonu (od solističkog do skupog -Poznavanje oznaka i termina (talij. pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. sekonda volta. tempo. -O značaju i potrebi muzike u životu. polovinke i cijele note).Koristiti određene kriterije za izvođenje i/ili procjenu slušanog djela. polovinku. . aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente. -improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije i predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije. -orkestarskim instrumenatima po grupama: gudački. -Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi). tempa i dinamike. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. ______________________________ -Postavljati pitanja kad se nađe pred novim muzičkim zadatkom. cijelu notu i odgovarajuće pause. saopštavnja razlika u notnom zapisu (melodija. OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: . . ritam. -memoriranja djela. naslova i autora. -sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina. -Zvučno i vizuelno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu). mjera. . mjera).Sviranje kao pratnja pjevanju.U notnom zapisu prepoznaje osminku.predviđanja rezultata u improvizaciji -Izražavanje doživljaja djela likovno. -Uvođenje muzičkih termina: prima volta.70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: Pjevanje jednoglasno. -Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi među njima u sviranju i igri različiti .O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru. . četvrtinka. . duhački drveni i limeni (truba. trombon). -Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. melodija. ta-te) . literarno i pokretom.Uočava i obrazlaže primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristi u improvizaciji.

Razlike među učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. mjere (2. u cjelini odnosno po strofama. nesvjesno i usputno (muzički termini). razvoju opsega dječijeg glasa. uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. . I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze). Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih 50 . tempa i dinamike. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i određivanju tempa. -ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom -interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni . vrste glasova u horu.samopouzdanje u pjevanju. . Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . korigira sebe i druge.Shvata i razlikuje te aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje -Uviđa i objašnjava ulogu muzike u životu. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. STAVOVI. -Uključuje se u muzičke sekcije. kao i slušanje muzike. učenici će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. 3 i 4-dijelne). . želi da je često sluša (potreba) -Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključuje u projekte. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. te pjesmu tačno interpretiraju. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije.Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata. izvođača i sastava. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica.upisuje se u muzičku školu PROGRAMSKI SADRŽAJI I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. muzičkih instrumenata orkestra. -sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike VRIJEDNOSTI. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu. PONAŠANJE -o značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. dinamike. a u odnosu na druge. a posebno na kultivisanju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. sintisajzer. treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -prema sebi kao pjevaču i sviraču. četvrtinka. .Iskazuje svoje mišljenje. U skladu sa dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povečan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. te poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. gitara). djeca je uče pjevajući uz nastavnika. forme muzičkog djela. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu.

sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. sa zadovoljstvom i interesom. složeniji ritam i metriku. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. te grupnu i kolektivnu. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. samoinicijativno. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. te raznih kretnji ruku. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastritog tijela. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. Podsticati djecu da izmisljaju priče. mogu imati utvrđene figure i kretnje. ritam. trombon) i udaraljke. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. pored ostalog podržava život u prirodi i razne radove. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. koje su dječija igra. predmeta u okolini. Slušanjem treba bliže upoznati vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. a koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. Igre i narodna kola. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlađivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. komunikaciju putem dijaloga: u paru. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. Brojalice. sasvim prirodna. duvački: drveni (flauta. tradicionalne narodne običaje i drugo. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice). sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. 51 . Potsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. tapkanje. One imaju različit sadržaj koji. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. klarinet) i limeni (truba. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjavanja. okreti. U takvim slučajevima. instrumentima koje su nnapravila djeca. pljeskanje. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. poskakivanje s plesnim elementima. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo.muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. te da improviziraju na zadanu melodiju. te izmiasljaju melodije na date stihove. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. koja će omogućiti izvođenje lakjših brojalica na osnovu notnog zapisa. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije.

Ima više povjerenja u sebe i samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente. četvrtinka . Medo kočijaš ( Franjo Povia) 5. zapisao C. ta-te).Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. . -Pjevanje kanona u dva glasa -Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. izleti. -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Razimije i svijesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. narodna pjesma 9..Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muiziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. Pokraj grada Sarajeva. Vrani se konji igraju (svatovska. Hej. Notni stan (Marija Matanović 22. . Vladimir Đorđević 2. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. Školski odmor ( D. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinuje sa priručnim. Dva i dva su četiri 16. . Korunović) 3. . zapisao C. tezu i arzu.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. .Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu .. a i sam pruža pomoć.. malo ububano (uspavanka. sefarska trad 18. tempo. Na kiši (St.3 i 4. -Inicira i rganizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. Avanture maloga Juju (Petar Bergamo) 4. Uspavanka. Rihtman. kanon.Upoređuje se sa drugima i koriguje vlastito pjevanje i sviranje . . ne da majka sina ( uspavanka. Cazin) 13.Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. -Razlikuje note po trajanju: osminka. polovinka. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . f i druge) . Šamac) 14. dikcija).Šipovo 17. kuća. U Proljeće (Evo nas opet). 21. Milić) 20. Basrak) 11. cijela nota i pauze. -Poznaje. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. stihovi Kemal Coco) 7. brz). priredbe. Nestašni dječaci (Josif Marinković) 6. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. Pandur) 15.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. Nina. artikulacija. (Francuska pjesma). . Uspavanka za jednu lutku ( Refik Hodžić. Štamparska greška (Asim Horozić. Tišina-B. Lubovo. note i pauze po trajanju . Mačak i miš (Asim Horozić. Jagoda baštovanka (E.Kad zatreba traži. i prihvata pomoć. drugima i sarađuje. 19. Majčica (Vera Makjanić) 12. 52 . Zapisao Cvjetko Rihtman. potoče (M. Baba nina. . u porodici). -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Uspavanka. STAVOVI. umjeren. -Poznaje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu: (dinamika. mf.Rihtman. u poređenju sa rezultatima u trećem razredu. Meršnik) 10. stihoviIsmet Bekrić) -Ima veliki fond pjesmica.Prihvata i shvata svrhu korekcije pojedinaca radi podizanja kvaliteta muziciranja u razredu.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Vrši samoprocjenjiv i u odnosu na druge.Bratec Martin. grupnom i individualnom muziciranju. Jesen u šumi (M. -Poznaje i objašnjava oznake za tempo na maternjem i talijanskom jeziku (spor.Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. -Prihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja koja dovode do kvalitetag pjevanja (intonacija. . stihovi Brato Pavlović) 8. . -Komentarima i praktičnim djelovanjem ookazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . nina.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. zna da objasni i koristi oznake za dinamiku na maternjem i talijanskom jeziku (p.Motiva rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima . romska trad.

igre i kola -Primjenjuje ranije znanje na novu igru.. -Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. starogradsko kolo iz Livna _____________________ -Ima veliki fond muzičkih igara. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikaama) . narodne običaji) -Samostalno izvodi zadane pokrete. Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. . demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu. . Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) 4. -Shvatanje i razumije značaj pokreta u plesu i kolu -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Podsticanje kreativnosti igrom.Igra kolo veselo.23. pokretom i pjevanjem. na izletu).kanon (M. -Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni -Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti . -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju -Osmišljava.Predlaganje muzičke igre za priredbe -Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvođenje pokreta uz pjevanje. Urodile tetrejike. na raznim mjestima (u razredu. stihovi Jasmina Mušanović) 6.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala -Odabiranje prikladne igre u učionici. -Pokretima opisuje događaje u muzičkoj igri (u prirodi.Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. . narodno kolo (Sela iz okolice Bosanskog Šamca) 5. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo. Muzikaš (iz zbirke J. Koko graja (Adnan Mušanović. narodno kolo (Sarajevo i okolica) 3. Treskavica sitna. pomaže. -Pamti i imenuje pojedine pjesme.Sova. Skaka. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. Hula hop (Adnan Mušanović. Anceva) 24. Grgošević) IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici -Vodi aktivnosti. stihovi Jasmina Mušanović) 8.Samostalno izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše. vrtu.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru . ____________________ 53 . pokazuje simulacije na kompjuteru -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad -Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. -Upućuje. . u dvorištu. Tomasa) 9. -Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu. Skače vrabac u kolu (zapisao Cvjetko Rihtman) 2. kanon (Z. stihopvi Grigor Vitez) 7.

-Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka . beglen (Sarajevo) 2. udaraljke) . odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. -Poigrava se s brojalicom. hor (horski glasoviženski. Harburg).Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima. izgovaranjem ritamskih slogova. -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja. kombinuje instrumente (aranžmani). 54 . . Ljeto (II stav. . -Komentira osobine djela. Tip. -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima.U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar) -Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . leti.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. .Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja. Mišu. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. Elem. Eti peti. . Bumbari i pčele (S. -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. upoređuje.Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke). „Mali šlager“ 3. Ako pođeš negdje van 5. -Prema zadatku zvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu .Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Pokazuje i demonstrira izvođenje i sviranje -Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje . odlomak iz opere „Aska i vuk“. Arlen. -Pokreti su precizni i tačni -Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta. gudački kvartet.Y._______________________ III BROJALICE Izbor : 1. sortiranje i izvođenje zaključaka -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. koraćanjem u koloni. ptičica 6. tip (Nestašni vrapćići) _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i po sjećanju ih izvodi. u raketi 9. iz Četiri godišnja doba A. . Senj) 4. -Prepoznaje i saopštava ime kompozitora -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački. . .Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici.Uočava. ta-te) __________________________ . E.Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . Rajičić -test Čika Andra) 8.Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Razlikuje izvođačke ansamble: orkestar.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre. koordinira rad -Usmjerava aktivnosti učenika. belem ( Zapisao Branko Rakijaš.Pomaže. -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih. -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. 7.Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala -Osmišljava i realizuije simulacione igre za djecu. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi.Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom. tempo i druge karakteristike djela -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Ne dam kamen zemlje moje ( Slavko Olujić-stihovi Zlatka Artuković) 2. predlaže i izvodi pratnju. Igralica (Zapisala Bogdanka Đurić. obrada Rrešad Arnautović. . Alaj ovaj Miki lep (Zapisala Elly Bašić. tip. odbrojavanjem rukom. Srbija) 3.Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu. -Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. dječiji hor) -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje jačinu (glasnoću). -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta -Izvođenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumenatima. Cetinje) 7. Iznad duge (Over the Rainbow). Sretna Nova godina (Arsen Dedić) . Leti. mišu. . Došlo pismo iz Bosne (narodna. . što ih motiviše na učenje -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje. Asim Horozić 4. . dvoglasni hor) 5. Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović). mišiću 8. dječije radne i kulturne navike IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. Vivaldi) 6.Često traži da se djelo ponovno sluša. duhački drveni i limeni. Eglen.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša. -Razvija kreativnost. Pjesma šumskih vila.

Kabalevski) 19. Žuta podmornica (Bitlsi) -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . melodija. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima (Narodno pozorište. Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. Klovnovi (D.. Debussy) 18. Darovi za svu djecu (Pajo Kanižaj.Sans) 13. Kornjače. . -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: -Objašnjava ponašanje na koncertu. Sretan rođendan (Happy birthday. Mali crnac pleše (C. kontrabas 14.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Prepoznaje vokalno. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija) -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. Bosnia ( Džani Hot) 11. posebno na koncertu. instrumenata. stihovi Velimir Milošević) 12. stihovi Dijana Bujlat 23.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Posmatranje i praćenje napretka učenika. poštuje pravila ponašanja. Musorgski) 17.Gerhwin) 21. i za imenovanje i opis djela. -Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama . Dječija simfonija I stav (J. školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini. -Prilikom slušanja muzike. oblačenje. iz svite Karneval životinja (C.S. Nebo i planete ( Nedžad Merdžanović. _______________________ 55 . -Planira termine za posjete -Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju -Poznaje i pamti imena bh.Haydn ili Leopold Mozart). Neko me voli (G. . Ples šećerne vile i ruski ples-Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) 15. Ples pilića u ljuskama. Bosna. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje -Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. kompozitora i njihova najpoznatija djela Vođenje intervjua sa umjetnicima. Walt Desney 20. pjesma iz Engleske) 22. ritam. Za djecu svijeta na kril'ma vjetra (Suad Arnautović.9. stihovi Sanela Pršeš) 10.Sans). Pjesma sedam patuljaka iz filma „Snjeguljica“. 16. Slon. pohbale i nagrade. staccato.S. iz svite Karneval životinja (C.Traži da ih vidi uživo na koncertima -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu -Apšlaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici. -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja. stav iz djela Slike sa izložbe (Modest P.

-Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Eksperimentiše.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad. -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici -Prati pjevanje instrumentima igurnije i samostalnije. istražuje i kombinuje instrumente. ritam) -Spontano na muziku progovara pokretom. .Vidno iskazuje i saopštava interes i želju za njihovim kombinovanjem. likovno ili literarno. u paru (dijalogom). pokreta i likovnim izrazom. dodaje. instrumenata. grupna.Plesna dramatizacija. -Slobodnija improvizacija kolektivna. -Posjete koncertima. -Priprema.Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi .__________________________ V DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju. -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza. -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. . upoređuje.Stvara kombinacijom riječi. . -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. -Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira -Pravi varijacije na zadanu temu (melodiju. .Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji . -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu . -Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem . ______________________ -koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema -Samostalno smišlja. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. -Improvizacijom kreira nove aranžmnane za pjesmice i brojalice. hvali i ohrabruje. individualna -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi.Podstiče kreativne oblike ispoljavanja. 56 . . -Izvođenjemuzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva Procjenjuje učenička postignuća. priredbama -saradnja sa lokalnom zajednicom -Izražava razne ritmove iz života instrumentima. -Predlaze instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. mijenja.

i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa.Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. njihovih odnosa.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. solidarnosti. . angažovanost. . izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje. površina.Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima. manipulativnih. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. značajni datumi. poslovica. pjesma. kontrast. TAČKA I LINIJA .Uočiti.. tuš i kist.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE/OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Obrazovni ciljevi . očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. . prostori . kreativnog.Nevizuelni poticaji: emocije.Razvijanje kod učenika senzornih. orijentacija u vremenu i prostoru 1. samostalnost.Kombinovanje linije/crte sa plohom. zaključivanja. smjerova i analiza uočenog i istraženog .Crtačke teksture .Iz narodnih običaja: praznici. tlocrt Odgojni i socijalizirajući ciljevi . konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. tuš i drvce. kontrasta. PPD. snalažljivosti.. jačanje i bogaćenje emocija . . BiH kulturne baštine...…/. mrlja. pojave u prirodi. smjer. životinje. uočavanja.Razvijanje humanosti. matematike.6. istorije/historije. ritam. crtačka tekstura. etnografsko nasljeđe .Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i Kompozicionim odnosima u vizuelno likovnim sadržajima .Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta. flomasteri /crni ili tamni/ 57 . tačkom i mrljom .Olovka. ritma..1. . spremnost za saradnju i timski rad. muzika …… .Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta. LIKOVNA KULTURA ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . . bajka. biljke.Razvijanje sposobnosti posmatranja. prostiranje linija. lavirani tuš. čula.Iz djetetove okoline: ljudi. muzičke i tjelesne kulture. objekti. drugarstva. ritam.

razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu . priče. razređivanje boje. emocija i sl.Višebojna papir grafika . . tonsko i kolorističko slikanje. izrada čestitki. njihova praktična primjena u odjevanju. štampanje .Uočiti.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja. grafički otisak. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast.Mehaničko i optičko miješanje boja .Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika. optičko miješanje boja. slikarska tekstura 3. BOJA . grafičar. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog . pastel. događaja. . grafička boja.2.Usmjereno istraživanje i kolaž.Izrada složenije šablone za grafički otisak . razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose. uređenje životnog prostora. PLOHA . velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. fundamentalni elemenat grafike . tempera. šablon /matrica za preslikavanje/.Akvarel. . tempera . gvaš. . pjesme. razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. nakita.Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja .Tonsko i kolorističko slikanje . komplementarn kontrast. kvalitet boje.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/. kroz likovni izraz 58 .Slikarske teksture .Crta i ploha.. rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/. ukrasnih predmeta.. pojava u prirodi.Uočiti.. fleomasteri opažanje u okruženju i na u boji /za manje formate likovnim djelima kontrast radova/ kvaliteta razlika /degradacija boja/. matrica.Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje.Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ .

4.Plastične teksture /teksture u prostoru/ . scena. POVRŠINA . razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije. drveni otpadni materijal .Spot i njegovo značenje . maekani lim.Boja na filmu . TV-slici . žica.Puna plastika i reljef .Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. zaštitni znak.. stripu. fotografije.Kadrovi u nizu . glinamol.Uloga i značaj vizuelnih medija. strip 5. lutki. kaligrafija. puna plastika.Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. scene i scenske maske. trodimenzionalna tekstura. maski.Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija . spotove i zaštitne znakove. scenografija. sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog . karton. kadar. maska.Crno bijeli film ./ .Scena i scenografija i scenska maska-oblikovanje i razumijevanje .Registrovati.Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost .Glina. asimetrije/ u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog . papirna ambalaža. filma. čestitki. simetrija i asimetrija..Vizuelno opažanje kadra na fotografiji.Zaštitni znakovi . TV-a. asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. reklama /pismo kao elemenat vizuelnih poruka/ tehnike . opreme knjige.Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. plastelin. bosančica. film. papir.Ploha u prostoru .Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije.Koncentrisana pažanja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa /simetrije. značaj boje u medijima .crta/linija u prostoru /prostorni crtež . prostorni crtež. video. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma. MASA I PROSTOR . reljef 59 . kompozicija oblika i prostora.

BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja učenici postepeno uvode i izvedene /sekundare/ boje. prospekt…. akvarelu. smjerovi prostiranja linije. da kreiraju kadar stripa. 2. strip.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ .da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ .da usvoje pojam šablon /matrica/. rješenja u prikazivanju prostora / svoje perspektive/ i prostornih odnosa. flomasterima u boji. grafički otisak.da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama. kolažu. za oblast slikarstva: . tušai drvceta.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ .usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: . masa i prostor: . zaštitni znak.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. .da shvate šta je proporcija. Sa psihičkim odrastanjem učenika na likovnom radu povećava se broj predstavljenih detalja.da kreativno izvedu masku.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UĆENJA Da učenici usvoje pojmove.da znaju šta je simetrija i asimetrija. 60 . Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija./ . po prostiranju. a šta reljef . Očekuje se da učenik polazeći od sopstvanih iskustava iznalazi vlastita. bijela i siva. video.da znaju da je površina . školi/.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . . . pastelu. gvašu. ..da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . da savladaju tehniku lavranog tuša. temperi. olovke.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/. učenici četvrtog razreda radiće na daljem savladavanju korištenja linije.da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja. kadar PROGRAMSKI SADRŽAJI 1.da usvoje pojmove. grafičar.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu.da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/. Boje se postepeno miješaju i sa drugim bojama te se na taj način proširuje paleta učenika. . a prisutne su i ahromatske boje. film. osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu. . .da dalje usavršavaju tehniku korištenja. . crna. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzio nalnih odblika na plohi i u prostoru. . tuša i kista. štampanje .

vata. vunica i žica. Teme /motivi za rad/ su iz učenikovog okruženja. kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. slikarskih tekstura. makete. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. neoblikovani materijal /ambalaža. životinja. primijenjenu umjetnost i dizajn. grafika. MASA I PROSTOR Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. znakova vizuelnih komunikacija. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. anlizi fotografije. građenje. kružnog ritma.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. U četvrtom razredu. Definišu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici i reljefu. 1.CRTANJE . BOJA 3. uočavanju i razumijevanju spota. Izrada scenografije. odnosa slike i teksta. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU mogu se realizovati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. stiropor. 5. značajniji boj sati može biti usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike. kostima. objekti. u tehnici papir grafike. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. šišarke i slično/. Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost. kutijice……/ i drugi prirodni materijali /plodovi kestena. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. crtanje. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizuje se kroz likovne oblasti. izmjenjenog ritma. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. vizuelne medijske poruke.SLIKANJE . razreda. 4.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. pored organizacije kompozicije u formi ritma /ponavljanja oblika/. OBLIKOVANJE NA PLOHI . POVRŠINA 61 . Za oblikovanje na plohi kroz područja: .GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: .3. predstave ljudi. transparentnosti oblika. predmeti primijenjene umjetnosti. dizajna.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . plastelin. oblikovanje maske. MASA I PROSTOR 5. slikanje. glinamol. PLOHA 4. koje djece doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. U kreativnom procesu koriste se: glina. Učenici rade na izradi stripa. grafičkog dizajna. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. žira. TAČKA I LINIJA 2.

basna. slikarska tekstura višebojna grafika. scena. površina. smjer. Nevizuelne motive 3. kadar. muzika.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. škola. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. poslovica. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. maska. i interakciju umjetnosti. čula. ritam. crtačka tekstura. razređivanje boje. objekti. mjesto stanovanja. pojave u prirodi. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. značajni datumi.iz narodnih običaja /tradicije/. grafičar.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. matematike. prostorni crtež. prostori. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . Vizuelne motive 2. strip VIZUELNA KOMUNIKACIJA: 62 . prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. porodica. . mrlja.Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. maternjeg jezika /priča. komplementarni kontrast. tjelesne i zdravstvene kulture . Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja.likovni i kompozicioni elementi. štampanje GRAFIKA: PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. emocije /osjećanja/. bajka. etnografsko nasljeđe . scenografija. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. puna plastika. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. kompozicija oblika i prostora. praznici. simetrija i asimetrija. niti bilo koju tehniku.. akvalitet boje. optičko miješanje boja. tonsko i kolorističko slikanje.nevizuelni poticaji. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. novih medija i okruženja. film. glazbene kulture. tlocrt intenzitet boje. trodimenzionalna tekstura. biljke…. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja.iz neposrednog okruženja djeteta.. zaštitni znak. video. šablon /matrica za preslikavanje/. moje okoline. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . pjesmica.. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. grafički otisak. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : SLIKANJE: odnos linija/crta. nauke i društva. reljef grafički dizajn.

OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Dakle. svoje viđenje svijeta. estetskog 2. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. 1. 63 . odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. stečenog znanja i usvojenih navka. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. psihološkog 3. predmeta i pojava. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. aktivnost na časovima likovne kulture. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. svoje strahove i oduševljenja. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. pedagoškog. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. upornosti i iskustva. Nema loših dječijih radova. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. odnos prema estetskom. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija.

nadprosječno. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptaptira na primjerene tjelesne napore: normalno. podprosječno. spavanja. nadprosječno. ekstremiteta. oblik i veličina. izvrsno. podprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. izvrsno. podprosječan. gojaznost. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. nadprosječno. potrebne aktivnosti za korekciju u početnom i u završnom stanju. s izraženim znacima zamora.7. prosječno. prosječno. kičme i grudnog koša. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama u početnom i u završnom stanju. ocjena za podizanje trupa: loše. prosječno. smanjen. s primjetnim znacima zamora. s izrazito izraženim znacima zamora. vrlo visok. izvrsno. mršavost. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. utvrđen napredak u visini: prosječan. visok. ocjena za taping rukom: loše. vrlo visok. učenja I igre izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć poznaje principe pravilne i redovne ishrane. ili zna za takav slučaj u početnom i u završnom stanju*. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. utvrđeno stvarno stanje: stopala. izvrsno. nadprosječnu. utvrđen napredak u težini: normalan. ocjena za poligon natraške: loše. Očuvanje i unapređenje zdravlja Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj Antropometrijaska obilježja 64 . krvni pritisak je: vrlo nizak. utvrđen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. prosječno. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje porodično koristi zdravstvene usluge ima usklađen dnevni ritam odmora. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. podprosječno. ima kulturu objedovanja posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene zna zašto su psihoaktivne supstance štetne tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. visok. umjeren. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. povećan. normalan. grudnog koša. utvrđen odnos težina – visina: normalan. prosječan. nadprosječan. prosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. podprosječno. nizak. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i njegovanje zdravlja zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. nizak. loš. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. koje pomaže zdravlju zna da je čovjek dio prirode i da tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu zna zašto kvalitet. nadprosječno. puls u mirovanju je: vrlo nizak. podprosječno.1. nadprosječan. utvrđena karakteristična odstupanja među učenicima od prosjeka (razreda. prosječno. izvrsno. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. u početnom i u završnom stanju. podprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. podprosječan u početnom i u završnom stanju.

razvijanje sistema vrijednosti. različito važna za razne sportove zna da je. u odnosu na visinu. znojenje. razvoj i funkcioniranje organizma zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. skok u vis i bacanje predmeta zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnasike – vježbe oblikovanja: jačanja. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. zagrijavanje i smirivanje organizma. podprosječne. izvrsne. hodanju i trčanju pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesne i zdravstvene kulture upoznaje i prihvata svoje osobine. uvažava suprotan spol uvažava kolektiv i međusobnu saradnju podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi u igri je aktivno.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. nadprosječne. istezanja i labavljenja zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara: zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike.• nadprosječno. izvrsno. koje se mogu povećavati i prilagođavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja poznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. skok u dalj iz mjesta i zaleta. stavova i navika vrijednosti. stavovi i navike znanja 65 . stavova. njegovih osobina i sposobnosti zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina zna da je visina pretežno urođena karakteristika. nepristojno ponašanje razvija dobre ekološke navike početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (drugi) osnovnog obrazovanja Usvajanje znanja. plesa i narodnih igara umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. stajanju. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. visoki i niski start. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. kao atletskih sadržaja: trčanje. igre posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima poznaje rodne (spolne) karakteristike. interaktivno i kreativno razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. prosječne. kršenje pravila. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. brži rad srca. nesvjestica itd. pokreta i kretanja zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja.

Kombinacije koluta naprijed i natrag). 23. ishrana. 26. međuljudski odnosi. VI. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korišćenje pomagala). Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji. sportsku rekreaciju. 14. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo. Učenike je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). VIII. 30. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja). pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. Igre (21. povrede. zaštita od bolesti itd. Program tjelesne i zdravstvene kulture integrira obrazovnu. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju. mentalno zdravlje. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Dječija odbojka. 18. Penjanje na mornarske ljestve. humani odnosi među spolovima. 20. 2:2. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. IX. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. Bacanja i gađanja (8. upoznati ih sa kontrolnim uređajem za sprečavanje pojave pretilosti i sa razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. 27. 2. (3) sigurnost učenika. 12. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. Penjanja (11. odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. Vučenja i potiskivanja (16. različiti faktori rizika. 7. 15. Skok u dalj iz zaleta). Saskok iz upora prednjeg odnjihom). Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. 9. Trokorak. IV. Galop naprijed i bočno 19. V. Dječiji nogomet. Šut na gol sredinom hrpta stopala). razredu potrebno je usavšiti sva osnovna motorička znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Hodanje zadatom brzinom. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. 5. trčanja. Sadržaji zdravstvene kulture uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Dječija košarka. 22. VII.PROGRAMSKI SADRŽAJI I. Dječiji rukomet. Hodanja i trčanja (1. Preskakivanje kratke vijače u kretanju. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala. 66 . Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. zdrava životna sredina. Vis prednji na karikama. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje učenika sa povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. 24. Skakanja i preskakanja (4. II. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta). Kolutanja (10. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. Vaga zanoženjem na tlu. U 4. Ritmičke i plesne strukture (17. 29. Igre vršnim odbijanjem 1:1. Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci. 28. antropološku odgojnu komponentu. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m). Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom. Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja). Uvoditi učenike u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suđenje različitih kineziolških djelatnosti. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture su: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. 6. Višenja i upiranja (13. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. III. 3. 25.

gipkosti. (4) prihvaćanje i uvažavanje različitosti. tjelesna masa i držanje tijela. agilnosti. (5) prihvaćanje vlastite ličnosti. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. drugi. (3) podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. (12) prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama. fleksibilnosti – pretklon raznožno. (11) razvoj saradničkoga ponašanja. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama 67 . odnosno brzinskim aktivnostima. jeste postupno. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. (9) podsticanje ustrajnosti. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema te djelovanje na kvalitet koštanomišićnog sistema. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspjenošti i napredka učenika. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. razred osnovne škole. što obuhvaća 4. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. njegove saradnje. (15) razvijanje osjećaja zadovoljstva. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. (8) razvijanje vještine svladavanja straha. (10) postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. preciznosti. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervnomiπićne koordinacije kontrolu pokreta. (2) razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. (6) razvijanje pozitivne slike o sebi. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. ali progresivno razlikovanje učenica i učenika u morfološkim osobinama.skakanja. 3. repetitivne snage – pretklon trupa. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. koordinacija. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te sprečavanje pretilosti. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika u vezi sa tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. 5. težine i držanja tijela). koordinacije – poligon natraške. treći i četvrti razred osnovne škole: (1) stiecanje higijenskih navika. motoričkih i funkcionalnih obilježja učenika. ravnoteža i gibljivost. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. (7) razvijanje sposobnosti samokontrole. U drugom cikiusu ocjenjivanje brojčano i opisno. odbojke i rukometa.. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. ravnoteže. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. Također započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. Antropološka komponenta odnosi na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. (13) praćenje vlastitog napretka. statističke snage – vis u zgibu. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim ljudskim aktivnostima. i 6. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. (16) poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja i (17) podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. (14) razvijanje komunikacijskih vještina. snage. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. 2.

Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. tj. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. ili tokom obavljanja aktivnosti. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. kao i potrebni instrumenti nalaze se u priručniku za nastavnike. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. (3) ona mora biti pozitivna. konkretno. (Detaljna uputstva za praćenje i mjerenja. o svojim sposobnostima. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. umiju. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. sklonosti. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak djeteta a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. eventualno. o onome što znaju. kontinuirano. formiranju realne sliku o sebi. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. kao i za njihovo ocjenjivanje.i. pozitivno i adekvatno obrazloženo). (2) ona mora da bude konkretna. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije.) 68 . da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu.

DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA OKVIRNI PROGRAMSKI SADRŽJI ZA IV RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA UČENIKE SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU 69 .

................. 81 Matematika ...................................................................................................................................................SADRŽAJ Uvod Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju i učenju Prilagođavanje postupaka djeci sa poteškoćama u učenju i razvoju Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost ........................... 96 70 ............................................................ 90 Tjelesna i zdravstvena kultura ................. 79 Moja okolina .............. 75 Engleski jezik .................................................................................................................... 88 Likovna kultura ........................................................................................................ 83 Muzička/glazbena kultura ...................................................

a posebno sa djecom sa poremećajima u razvoju moraju se angažovati stručnjaci različitih profila: defektolog (oligofrenolog). Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim školama odvijat će se. oblika i metoda rada određen je prvenstveno. Individualni i individualizirani pristup učenicima je temeljini stav. socijalni radnik. Kako bi učenici sa poteškoćama u razvoju i učenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i programe. Ovaj Prijedlog programa je proširen sadržajima programa redovne nastave. Opšte mogućnosti razvoja djece se značajno razlikuju od djeteta do djeteta. zdravstveni radnici različitih profila i specijalni pedagozi različitih profila. i njihovim mogućnostima razvoja. interdisciplinarno stručno procijenjenim i utvrđenim stepenom mogućnosti razvoja učenika. U koncipiranju ovog plana i programa polazi se od osnovne postavke da se. Različite psihofizičke mogućnosti djece zahtijevaju specifičnosti u organizaciji. UČENJU I ADAPTIBILNOM PONAŠANJU 71 . orjentaciono po ovom nastavnom planu i programu uz obavezan individualno prilagođeni program ( u pismenoj formi) i usvojenu od strane stručnog tima škole i roditelja djeteta. pedagog. odaberu i predvide oni nastavni sadržaji i oblici. logoped. tako da se može reći da svako dijete ima svoj individualni tempo razvoja. Kriterij za utvrđivanje sadržaja. Ukoliko dijete značajnio odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagođeni plan i program ( sastavni je dio redovnog Nastavnog plana i programa). OPSERVACIJA I IDENTIFIKACIJA DJECE SA POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU. rehabilitator. koji će obezbjeđivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofizički razvoj djeteta. sredstvima i metodama rada. kao integralni dio svih odgojno – obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogućnostima. raznim emocionalnim i socijalnim poremećajima i slično) zahtijeva znatno elastičniji pristup u utvrđivanju ukupnih odgojno – obrazovnih zadataka i u određivanju obima i širine nastavnih sadržaja koje učenici mogu i treba da usvoje. Odgojno – obrazovni i edukativno-rehabilitativni korekcioni rad sa ovom djecom je višestruko značajan za pravilan i svestran psihofizički i socijalni razvoj ličnosti djeteta. oblicima. psiholog. djeca sa deficitom pažnje i hiperaktivnošću. Korekciono terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produženog stručnog tretmana sastavni su dio i ovih programa.UVOD Odgoj i obrazovanje djece sa poteškoćama u razvoju i učenju koja imaju potrebu posebnog pristupa je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog odgojno – obrazovnog sistema. Iz tog razloga i poštujući savremena teorijska saznanja. kao i najsavremenija praktična iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama. Ovaj Prijedlog programa upravo treba da posluži u svrhu individualizacije minimuma programskih sadržaja u redovnom odjeljenju redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa. po potrebi izrade idividualno prilagođenih programa. tako što će omogućiti rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju ili učenju unutar redovnih odjeljenja. Individualni prilagođeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj školi. Posebno izražena heterogenost po mogućnostima razvoja i po različitim psihofizičkim osobenostima (npr. bez kojeg nema adekvatnog rada sa ovom kategorijom učenika. i u određenoj mjeri ih pripremiti za život i rad. te uključiti u aktivan društveni život. u što potpunijoj saglasnosti sa prirodom djece sa potrebom posebnog pristupa zbog poteškoća u razvoju ili učenju.

.dijete može biti stalno u pokretu. . .zakašnjeli razvoj govora. . . . . Indikatori odstupanja u razvoju fine motorike: .napadi bijesa pri sputavanju. . . nemogućnost crtanja romba i kvadrata od strane djeteta školskog uzrasta je indikator vrijedan daljih procjena. Indikatori odstupanja na intelektualnom planu: . zatim kroz mobilne timove ili putem stručnih timova škola. . Indikatori odstupanja se mogu identifikovati na planu voljno usmjerene i slušne percepcije i pažnje. .uočavaju se kao otežano savladavanje pedagoških zahtjeva u školi. trljanje dijelova tijela. Indikatori odstupanja u socijalnom i emocionalnom razvoju mogu se manifestovati u sljedećim oblicima ponašanja : .bezrazložni strah. Navedeni subjekti mogu raditi i u korealiciji. a za učenike prvih razreda prvo polugodište. .rivalstvo.nedovoljno razvijena artikulacija glasova.dijete otežano drži olovku i pribor. Trajanje opservacije je do tri mjeseca . . odstupanje se može posebno uočiti primjenom instrumenata za procjenu perceptivne organizovanosti i drugim metodama.neurotska ispoljavanja kao sisanje palca. čupkanje kose.dijete može biti motorno nestabilno.tikovi kod djece. .nemotivisana agresivnost ka sebi i drugima. Navodimo neka odstupanja koja mogu identifikovati stručni timovi škole pri polasku djeteta u školu: • Indikatori odstupanja u razvoju krupne motorike: .ta djeca često postižu nizak nivo na testu crteža ljudske figure. Aproksimativno.dijete može da neprestano manipuliše predmetima.adksiozno-depresivno povlačenje. . Poteškoće u razvoju fine motorike kasnije se ispoljavaju kao problemi vezani za poteškoće u početoim čitanju i pisanju.nerazumljiv govor. škole ili u zahtjevnijim slučajevima u pripadajućem Centru za opservaciju i dijagnostiku.odsustvo straha od realnih opasnosti.agresivnost ili autoagresivnost.postižu nizak nivo na testu percepcije prostora. učenju i adaptibilnom ponašanju vrši se u prirodnom okruženju porodice.potencirani znaci izolacije. Najčešća odstupanja u razvoju govora manifestuju se kao: .nizak nivo tolerancije na frustarciju. .otežan ili neobičan hod. . odnosno staratelja. . .Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju. .povećane aktivnosti u odnosu na povod. .snižene aktivnosti u odnosu na povod.mucanje. hiperaktivno. . .usporeni razvoj govora. Vrijeme opservacije započinje na prijedlog nastavnika ili roditelja. • • • • • 72 .ne uočavaju sličnosti i razlike među zadataim likovima.nesposobnost razumijevanja drugih.

rani tonični poremećaji.tapšanje po ramenu.. logopedom.gdje će se i ono isticati. Individualno pristupati djetetu. najbolje je da to uradi neki drugi učenik. Raditi sa predmetima u učionici (određenih oblika).stisak. psihologa. ljekara i ostalih ili mobilni timovi formirani na nekom drugom nivou organizovanja. uvijek dati primjer kako će se pričati. Ukljuivati dijete u grupne aktivnosti. pedagogom.igre za vježbanje koncentracije. Ponavljati upute nekoliko puta.prijekori Neverbalna komunikacija-zagrljaji. Uključiti učenika u vannastavne aktivnosti.učenik-učenik-razredni odjel Podsticaj kroz igre:igre za bolju grupnu povezanost.igre kretanja i opuštanja. bulimija. enkompreza anoreksija.. Učestvovanje učenika u pripremanju i izvođenju zadataka Fizičko približavanje predmetu i pojavi koja se posmatra Verbalna komunikacija-pohvale. Podsticati prijateljske odnose od strane druge djece. Komisijama škola su na raspolaganju mobilni stručni timovi specijalnih ustanova sa različitim profilima specijalnih pedagoga (defektologa).savjeti. Dovoditi dijete u situacije koje izazivaju određene reakcije.).saradnja i pomaganje Upućivanje na slušanje govora drugog Postaviti zahtjeve za koje znate da ih učenik može izvršiti. Materijale i sadržaje vezati za konkretne situacije.ohrabrivanje. Razvijati osjećaj pripadnosti grupi-kroz igru.manipuliranje. Koristiti igre za vježbanje i učenje o skupovima.i postepeno ih proširivati. Stalno podsticati dijete na govorno-usmjereno-izražavanje.milovanje Podsticanje interpersonalnih odnosa:učitelj-učenik.• • • • .PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Pri radu sa djecom koja imaju poteškoće potrebno je prilagođavati postupke: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Često poticati učenika na govorno izražavanje. Rad bazirati na djetetovim interesovanjima.igre za konstruktivno rješavanje sukoba. U skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini identifikaciju vrši Komisija sa pripadajućim školskim pedijatrom. psihologom i socijalnim radnikom. 73 . Uključivanje djeteta u pripreme za rad u učionici. Uključivati dijete u izradu panoa i sl.tabla. Uvijek davati primjer prije nego damo zadatak djetetu. 3.nagrade. logopeda. Pronalaziti djetetu interesantne sadržaje.. Radovi na velikim površinama (papir.. Međusobno kominiciranje. Koristiti situacije kada je dijete raspoloženo za neku oblast.savjetovati ga i bodriti. školske sekcije…. Ukoliko su odstupanja i poteškoće složenije stručni tim škole zahtijeva opservaciju i identifikaciju poteškoća u razvoju djeteta od strane pripadajućeg Centra za opservaciju i dijagnostiku ili u zahtjevnijim slučajevima zahtijeva kliničku procjenu. kako bi bilo jasno šta se od učenika očekuje.prema svojim sposobnostima i interesovanjima. Izbjegavati apstrakcije.igre za podsticanje mašte i kreativnosti. enureza.

Preferirati usmeno ispitivanje. Uvijek kada je to moguće nova znanja demonstrirati preko modela.pažnje.(neka to bude pravilo za svu djecu u razredu). Nove materijale davati na početku časa.koncentracije. Navoditi ga da sam shvati u čemu griješi i tražiti da sam kaže gdje je pogriješio. Ispitivati učenika u prvom dijelu časa. Dobro je pažnju usmjeriti na sadržaje kroz šalu. povratna informacija je važna s vremena na vrijeme kako biste bili sigurni da vas učenik prati. Neka dijete sa “dobrim” ponašanjem sjedi pored učenika u prvoj klupi. Mijenjanjem aktivnosti pomoći učeniku u zadržavanju koncentracije. Vježbe disanja. Na početku časa uvesti igrice kad god je to moguće. Sjedeći rad i pasivno slušanje mora biti prekidano pauzama ili nekim drugim aktivnostima. Verbalne informacije dobro je dati popraćene slikama.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Brinuti pri izvršavanju pismenih zadataka o zamoru.i ne opominjite kada ne sluša. Pitati ga i poticati ga da i ono pita. Ne potičite negativne asocijacije npr.te obavezno produžiti vrijeme izvršavanja pismenih zadataka. radije mu dajte neki zadatak a zatim razgovarajte o tome (uradite to kao primjer u cijelom razredu).dobro artikulisano. Stimulirati učenika da pita. Instrukcije treba ponavljati. Davanje uputa mora biti jasno.. Zadaću pregledaju i potpisuju i roditelji i učitelj. Kroz igre jačati socijalizaciju djeteta u razredu..disanja.humor isl.poznatog materijala.hrabriti učenika da ponavlja.sporo. Govorite jasno. Neka dobije šansu da bude pohvaljen od strane drugara iz razreda.preslikavanja a sve to ne smije trajati duže od 30 minuta. Ispitivanje i provjeru znanja vršiti na početku časa.jednostavno konstruisano. Napraviti “zakletvu”razreda za određeni dan tipa: Danas X pomaže Y djetetu u razredu.za dobro obavljen zadatak.posebno da izrazi ono što misli da je rečeno.uspostaviti pozitivne emocije s učenikom.relaksacije…. Vježbe relaksacije i ventilacije uz dogovor između učitelja i učenika.izrezivanja. Uvijek potićite na pažnju koristeći različite tehnike:glas.polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti. Provodite vježbe motorike i igre kada god je moguće i razvijajte opažanje putem kopiranja. Rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka. Neka učenik daje obavijesti koje se tiču cijelog razreda. 74 .dijagramima i modelima.To znači da niko drugi danas ne obavlja taj posao.aktivno sudjelovanje usmjerava pažnju i reducira distraktibilnost. Što češće igrati igre uloga u razredu (konkretne situacije iz razreda). “Javno” u razredu isticati pravila rada i tražiti od učenika da to ponovi.organizovati zadatak koji je lakši ili zadati vježbe motorike.svjetlo i dr. Feed-back. Ne zovite ga imenom. Prijelaz na novi materijal mora biti postupan s polazištem od starog. Odrediti dnevni zadatak/obavezu za učenika.

razmak između redova nešto veći. 3.2.omogućiti učeniku prilikom dramatizacije da učestvuje u jednoj od uloga prema svojim mogućnostima u svrhu emocionalnog doživljavanja određenog lika. razumjeti riječi. . uočiti likove i njihove osobine ( na temelju njihovih postupaka ) i moći reproducirati. podsticaji i ciljevi u radu U čitanju: . . BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Sadržaji Prilagođeni postupci. vrijeme radnje. mjesta radnje. memorisanje strofe po njegovom izboru.stalno podsticati dijete na govorno izražavanje. Didaktički materijal i sredstva 1. .omogućiti učeniku prilikom obrade pjesme. igre sa svrhom i povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. određivanje glavnih i sporednih likova ( . Čitanje i obrada književnih tekstova usavršavanje tehnike čitanja. 4. 1. 5. Kod uvođenja sasvim novih elemenata 75 . Slova treba da su velika i podebljana.forsirati verbalnu komunikaciju. - Književni tekstovi moraju biti jednostavni ali opis mora biti sa lijepim. izraze i rečenice. uočavanje najvažnijih trenutaka u priči. čitanje sa prepoznavanjem interpunkcijskih znakova. . U izražavanju čitanje prilagođenog teksta i određivanje: 1. čitanje prilagođenog teksta naglas. pravilno i izražajno čitanje u skladu sa učenikovim mogućnostima.manje zanimljive sadržaje približiti učenicima pomoću igre. toka događaja ( početak. Najvažnije je da je ponuđeni materijal u skladu sa mogućnostima razumjevanja djeteta.prilagođavati sadržaje tekstova u skladu sa učenikovim mogućnostima i raditi na razumjevanju pročitanog sadržaja u skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove ličnosti. i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti na školskim i priredbama van škole. jasnim i realnim slikama. čitanje sa razumjevanjem i reprodukovanjem. sadržaj teksta. glavni dio i završetak ) 2.

. U gramatici .forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je moguće ostvariti uspješnu komunikaciju. opis poznatog predmeta. Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lakše izražavaju kad su sakrivena iza toga. U pisanju uvijek koristiti i nešto što je djetetu već dobro poznato. Usmeno izražavanje razgovor.davanjem adekvatnih pismenih pitanja. prepričavanje teksta na temelju detaljnih i uopćenih pitanja. Kultura izražavanja 2. . čitanje priče. . . Koristiti slike jedne i više radnji. vježbe imitacije. . Podsticati čitanje. Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta. bogatiti riječnik. .kod problema sa govorom postupke prilagođavati po preporuci logopeda. komunikacijskim prilagođenim tekstovima i zadržati se na razini prepoznavanja jezičkih sadržaja. inicirati pravilne pismene odgovore . situacijski razgovor. bajke i pjesme. jer djete još uvijek ima problema sa čitanjem. 6. Koristiti slike jednog predmeta. pričanje događaja i doživljaja iz dječjeg života.sadržaji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju učeniku četvrtog razreda. čitanje po ulogama. dramatizacija književnog teksta. podsticati maštu. vježbe memorisanja.analiza likova ). određivanje osobina likova u priči. pričanje događaja predstavljenog jednom ili nizom slika. i tim Koristiti audio-vizuelne materijale sa pričama i bajkama i kraćim crtanim filmovima. 76 . 2.omogućavanje učeniku doživljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa.prepisivanjem kraćih tekstova sa zanimljivim sadržajem usavršavati tehniku pisanja. pa će to biti sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. uvažavanju i poštovanju drugog.upućivanje učenika u tehniku pravilnog pisanja čestitke u povodu rođendana ili blagdana u cilju učenja učtivosti u obraćanju. Još uvijek učenici nisu spremni usvajati apstrektne sadržaje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji. situacijskom govornom kontekstu.1.približiti učenika situaciji određenog događaja ili doživljaja koji će on moći opisati prema svojim mogućnostima. pitanje – odgovor. s obzirom na konkretnost kao temeljno obilježje njegova mišljenja.

Pronalaziti predmete. imenice ( vlastite i zajedničke. sastavljanje kraće priče prema slici ili nizu slika. 3. stanje. pismeno opisivanje doživljaja i događaja. Podsticati govor igrom i kroz igru. čuti. rečenica ( izjavna. pismeno opisivanje prirodnih pojava. pretvaranje viđenog i doživljenog u riječi. broj i rod ). glagoli ( radnja. prepričavanje po pitanjima i na osnovu zajedničkog plana. 3. Pismeno izražavanje usavršavanje tehnike pisanja. 77 . Obratiti pažnju na psihološki kriterij koji podrazumijeva primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika. auditivna i manipulativna sredstva kako bi učenici mogli zamisliti. osjetiti i izraziti svoje emocije i svoja viđenja putem naracije ili pismenog sastava. Omogućiti učeniku pričanje događaja i doživljaja iz njegovog života. Omogućiti učeniku čitanje sopstvenog pismenog rada. slike i situacije koje su za dijete interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja. . . jasnim i smislenim rečenicama. Pouka o jeziku . Obratiti pažnju na estetski kriterij što podrazumijeva umjetničku vrijednost teksta. 2. potvrdna i odrična ). pisanje pisanih latiničnih slova i pravilno povezivanje u strukturu riječi. Koristiti vizuelna.gramatička analiza ( gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici i Bitno je u toku rada koristiti predmete iz dječje okoline. zbivanje ).2.abeceda – pojam.- izražavanje kratkim. 2.vrste riječi: 1. vidjeti. pisanje razglednica i čestitki. Pronalaziti situacije u kojima će se učenik snalaziti u verbalnim igrama. pismeno opisivanje poznatog predmeta. pomagati u boljem izražavanju misli i osjećaja. Izrađenu i napisanu čestitku izložiti na izložbi u učionici ili ponijeti kući roditeljima kao poklon. upitna i uzvična. Istaći etički kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednosti koji je ne prolazan.

pisanje odrične rječce ne uz glagole. 7.ć. rijeka. pravilan izgovor i pisanje glasova: č. 5.pravopis: 1. Koristiti kompijuterske igre prilagođene sposobnostima učenika.povezivanje riječi i rečenica u smislene cjeline ). 3. 6. upitnik i uskličnik. 4. polja. Uključivati dijete u pripreme za čas u učionici ili negdje drugo gdje će se izvoditi nastava. pisanje imena planina. Muziku koristiti za stvaranje vedre i opuštene atmosfere pogodne za rad. veliko i malo slovo.dž i đ. dvotačka u nabrajanju. Književni tekstovi: Ismet Bekrić Enisa Osmančević-Ćurić Ismet Bekrić Vladimir Nazor Rabindranat Tagore Ezop Muhidin Šarić Zejćir Hasić Njemačka narodna priča Hasan Kikić Oldržih Sirovatka Lav Tolstoj Ešref Berbić Grigor Vitez Dječije nebo Za sretan put po dukat žut Jesen u gradu Đače Papirnati brodovi Lisica i jarac Šta to potok radi zimi Pahulja Tri leptira Bosna je vječna Pijevac i lisica Dva druga Iz proljeća u ljeto Tiha tiha pjesma 78 . pisanje rječce li u upitnim rečenicama. . 2. Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kao podsticaj u radu. Razvijanje nježnostii prijateljskog odnosa nastavnika sa učenicima su značajan i veliki podsticaj za učenika. upitne i usklične rečenice bez definicija. tačka. gradova i sela.

brother *Škola: teacher.This is. *Predstavljanje: I am. crn.osnovne boje (crven..pozdravljati . zamjenjivanjem ilustracija ponuđenim riječima. red.2.My name is.. that) -Upitne (who.. blackboard. That's right. Gramatika Učenici će koristiti: Imenice . predmete .predstaviti se .brojati (1-10) . bojenjem. father..pokazati osobe.jednina i množina (najčešći primjeri) Vokabular Samo osnovni vokabular: *Pozdravljanje: Hello.Lične -Pokazne (this.. davanjem kratkih odgovora Yes/No. Reagiranje na napisane riječi ili kratke rečenice: 1) neverbalno prepoznavanjem riječi i pokazivanjem. *Opisivanje: Big / small. Good morning. Hi. Yes/ No. there) 79 . ENGLESKI JEZIK Nivo Prva godina učenja Prvi stepen elementarnog znanja Teme • Lično predstavljanje • Porodica • Drugovi • Kuća / dom • Škola / vrtić Funkcije i vještine Učenici će znati: . read) Prilozi (here. pokazivanjem. desk Zamjenice . black * Mjesto: Here/ There. predmeta) 2) verbalno ponavljanjem . to have / have got .samo uvođenje naznake svakodnevne radnje Aktivnosti Učenici će što više slušati i: 1) neverbalno pokazati razumijevanje gestikuliranjem. popunjavanjem praznina riječima (pojedinačno ili horski). redanjem (slika. 2) verbalno davanjem kratkih odgovora. glagoli play. what) Glagoli -to be. crtanjem.. lijepljenjem slika ili ilustracija.Present Simple (samo potvrdni oblik. itd..sister.. bijel) .2. *Uža porodica: mother.

*pogledati metodološka uputstva i zahtijeve programa redovne devetogodišnje osnovne škole. *koristiti IGRE. MUZIKU najveći dio vremena. *bodriti i podsticati svako dijete pohvalama i toplinom odnosa. 80 . smjenjivanje sadržaja i metoda. *voditi brigu o zamoru ove djece i rasponu pažnje.NAPOMENE Rad sa djecom u ustanovama za djecu sa posebnim potrebama je veoma delikatan i zahtjevan. *veoma poželjnu obuku koju pruži specijalizirani tim stručnjaka kako bi pristup bio primjeren i usklađen sa radom ostalih nastavnika. te po vlastitom nahođenju i prema tipu djece u grupi odabrati i prilagoditi pojedine dijelove. pa uključivati relaksaciju. PJESMICE. pa od nastavnika stranog jezika zahtjeva: *senzibilitet prema općoj situaciji djece. * ponavljati upute i izgovorene modele koliko god puta je potrebno. *primjenjivati individualni i individualizirani pristup učenicima. što se vrlo dobro uklapa u osnovne principe nastave stranog jezika. *sadržaj i materijale vezati za konkretne situacije.

Neretva. slika.prirodne pojave i procesi. dijafilmova.3. Obavezno radaiti na razvoju percipiranja i govora djeteta.koristiti što više prirodnih predmeta i polaziti od neposredno doživljenih promjena u prirodi ili koristiti modele.Voda (svojstva vode.sirove).) uz obavezno imenovanje kvaliteta prirodnih elemenata koje proučavamo.samostalno izvršavanje praktičnih zadataka i dr. reljefa.preparate(suhe.Vode BiH (rijeke u BiH: Sava. Vježbe sa slijepom kartom BiH. vode.opad anje lišća.eksperiment. OČEKIVANI REZULTATI -EVALUACIJAUčenik treba da usvoji znanje o prirodi i društvenim karakteristikama BiH.kao i da se postigne njihovo aktivno uključivanje u tu sredinu.gorenje.rijeka i ravnica u mjestu) Učenik treba da stekne osnovno znanje o prirodno-geografskim odlikama. planina.grafoskop i kompjuterska prezentacija.mehko i td.oštro. Ekskurzija (najbliža planina.pretvaranje energije vode u druge oblike. 2.Priroda.kruženje vode u prirodi. Samostalno da posmatra i uočava bitno i donosi zaključke za shvatanje uzročnoposljedičnih vezanosti prirodnih pojava. Učenik treba savladati sadržaje vezane za ulogu čovjeka u mijenjanju žive i nežive prirode i njenog iskorištavanja.hladno.klijanje i rastenje.provoditi vježbe opipa (glatko. -Zrak/vazduh.filmovi. 81 . Bosna.značaj čistog zraka). Priroda priča o bogatstvu naše planete zemlje . PODSTICAJ.tri agregatna stanja vode.dijafilmovi. zaštitia rijeka i jezera. MOJA OKOLINA SADRŽAJI 1.gibanje.te da upoznaju prirodne resurse kao osnov za razvoj privrede i uvjete za život i rad ljudi kao i da upoznaju prošlost i sadašnjost BiH. POSTUPCI I DIDAKTIČKI MATERIJAL Obezbijedtiti kratke ekskurzije i dosta očiglednog materijala.Sunce-izvor svjetlosti i topline.čitanje prikladnih tekstova.kretanje.hrapavo.klima BiH).tvrdo. moć prirodnih potencijala Za razvoj privrede.odnos žive i nežive prirode.Vrbas. Čarobno putovanje geografskom kartom .izrada modela ili predmeta. jezera-prirodna i vještačka. . Drina.truhljenje. jezera i mora u BiH Poznavanje prirodnog bogatstva cijele BiH.disanje.prirodne pojave i procesi (neživa i živa priroda. Korištenje kompsa.2. Jadransko more).važnost vode za živa bića. poljoprivrede i turizma.svojstva i rasprostranjenost(kretanje-gibanje zraka.industrijske vode).sastav zraka atmosfere.

Ravnice BiH ( Posavina i Semberija) 3. BiH. njega bolesnika. knjige. Učenik treba usvojiti znanje o zdravoj ishrani radi očuvanja zdravlja i opasnostima o nezdravom načinu života i značaju higijene i navika za očuvanje zdravlja. Koristiti aktuelna događanja kao npr. termoelektrane. rudarstvo.proslava i obilježavanje značajnih datuma iz bliže prošlosti.prošlost.posjeta uzornom odmaralištu za djecu. industrija i saobraćaj) Šumarstvo-grana privrede Turizam (planinski.Koristiti TV. Posjeta Zemaljskom muzeju Sarajeva i Muzeju Sarajeva sa etnografskim karakteristikama nekog BiH kraja.Planine BiH .voćarstvo.. u industrijski pogon.tematski panoi. Slike sa poučnim porukama. primorski i zdravstveni) Poljoprivreda (ratarstvo. povrede. ljudi i vrijeme nekad i sad. Čovjek-to sam ja Ishrana (značaj zdrave ishrane.posmatranje saobraćaja i međukantonalnih entiteta i veza. značaj za privredu. stočarstvo) Ekskurzije u hidroelektrane i termoelektrane. Kod učenika treba razviti ekološku kulturu i ljubav prema prirodi. odmor i rekreacija kao higijenske potrebe) 5.kraći filmovi.Znanjem i radom razvijamo pivredu naše domovine Stanje i mogućnosti razvoja privrede u BiH (hidroelektrane. 4. sadašnjost i budućnost . štampu. sticanje znanja o različitim oblicima energije i primjena u stvaranju boljih uvjeta za kvalitet življenja.ishrana i zarazne bolesti. vinogradarstvo.Društveno geografske odlike. Posjeta stočarskoj farmi i poljoprivrednom dobru. seoski. 82 .

• Režira matematičke igre koristeći zbrajanje i oduzimanje kroz društvene igre (Čovječe ne ljuti se. >. BROJEVI • Prepoznati I koristiti znake <. vunom. igra parnih i neparnih brojeva.1. • Sudjeluje u svim etapama rada na satu.4. zbrajanje i oduzimanje suprotne računske • Zbrajanje brojeva i radnje. oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici • Provjeriti zbrajanje poput: 10+4. obratno. procjenjivanja i predviđanja i značenju tih radnji u svakodnevnom životu. pronalaženje najkraćeg puta…). bacanje kockica. • Upotreba zagrada u zbrajanju i • Znati da su oduzimanju. • U bližem i širem okružju 83 . • Razviti sposobnost uporabe jednostavnog matetamatičkog pribora. • Zbrajanje i predstavljati prirodne oduzimanje brojeva u brojeve na brojevnom prvoj desetici pravcu. masu. • Priprema zadataka i zaduženja za svakog učenika u skupini. • Razvoj pozitivnok mišljenja u ponašanju i sklonosti k otkrivanju i istraživanju. • Kritički vrednovati vlastita postignuća i uspoređivati ih s rezultatima drugih (par. • Razvoj smisla za rad u paru. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • Planira nastavne sadržaje. samostalno i sa učenicima. =. Procijeniti dužinu. pomoću odizimanja i 13+4. • Razvoj svijesti o potrebi računanja. MATEMATIKA SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI 1. PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA • Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništva kao factor koji utiče na formiranje pozitivnih crta osobenosti. 17 – 4. pronalaženje rednih i rimskih brojeva u novinama. mjerenja. (ponavljanje i prepoznati deseticu produbljivanje znanja). časopisima i svakodnevnom životu…). 1. STAVOVI.Zbrajanje i znati odabrati oduzimanje u skupu izravnog sljedbenika i brojeva do 20 predhodnika datog broja.2. skupina. razmjene obavijesti i iskustava. Vrednovanje svojih i tuđih mišljenja. VRIJEDNOSTI. • Podstiče kako samostalan rad učenika. vrijednost i vrijeme. • Izračunavanje • Znati pismeno i zbrojeva od tri pribrojnika usmeno zbrajati i oduzimati do 20. • Zbrajanje i • Koristiti mamtematički jezik i simbole • Razviti sposobnost komuniciranja. • Razviti sposobnost da pogrešku shvaća kao poticaj za nove pokušaje. zapisivanje rimskih brojeva pomoću žigica. • Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore učenika i njegov rad. • Tematski povezuje matemetičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. tako i rad u većim i manjim grupama. • Prikuplja didaktički material za rad. kao skup od 10 jedinica. igre sa kartama. manjoj ili većoj skupini. 14 – 4. 10+10) Koristiti svojstva radnje zbrajanja (komutativnost i asocijativnost). tombola. razred). • Aktivno sudjeluje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja. • U matematičkim igrama primjenjivati stečeno znanje (igre koncem.

• Nepoznati broj. • Pomoću različitih materijala izrađivati oblike i površine. • Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima. • Izračunati vrijednost izraza s i bez zagrada. umanjitelj jednak umanjeniku. • Odrediti nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. pronalaziti crte. • Čitati i pisati brojeve do 20.4 (ponavljanje i produbljivanje). • Zbrajanje kada su pribrojci iz prve desetice. Rimski brojevi od I do XX. na tržnicu itd. 10 . plošine i oblike. • Sastavljati jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku.). tačke. • Veza između zbrajanja i oduzimanja. • Uočiti kako se mijenja zbroj i razlika u ovisnosti o promjeni komponenti. • Svojstva zbroja: nula kao pribrojnik.oduzimanje oblika : 6+4=10. • Koristiti svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. • I slovo nekad uzimamo da je broj. • Riješiti jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješenje brojnog izraza. 84 . znati oznake I. • Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. V i X kao oznake pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do 20. • Koristiti jednostavne grafikone. a zbroj iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje. • Nizati prirodne brojeve do 20. • Pravilo zamjene mjesta pribrojnika.

ponašanja za rad i igru. polupravac. 1 dl). 85 . 1 dm). obilježavanje. razliti u posudice od • Jedinice za 10 dl. pravokutnik. obujam i novac. • Uočavanje likova oblika trokuta. pravokutnika i kruga u okružju. Jedinica za dužinu. minuta). grama). Mjerenja i mjere • Voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. kružnica. sat. kut. • Razvijaju pozitivne stavove. duž. 1 dag) (dag kojima se obavljaju njerenja. Jedinica za masu (1kg. • Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova. Geometrija • Opažaju i imenuju Ravne i zakrivljene ravne i zakrivljene plohe (površine). vrijeme. • Procjenjuju vjerojatni ishod u igrama na sreću. • Znati • Jedinica za rješavati jednostavne novac (KM. 1 KM • Jedinice za usitniti po 10KF ili vrijeme (tjedan. znati je oznaka za pretvarati veće dekagram. KF). kut crtanje i polupravac. 1m razdijeliti tekućinu (1l. 20KF…). kvadrat. pojmove: pravac. tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i radnje sa njima. može • Mjerenje imenovati sprave mase. • Sudjeluju u sastavljanju i • Koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih. 1. krug. duž. površine i klasificiraju likovi i crte ih. dan. • Sadržaj Nastavnog programa utvrđuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagođava zahtjeve postavljene Programom kako bi bio uspješno ostvaren. • Crtanje paralelnih i • Konstruiraju okomitih pravaca. • Sposobnost uočavanja razlika između paralelnih i okomitih pravaca.3. nap o 10dm. 1. • Poznaju i imenuju • Pravac. 1dag 10 jedinice u manje (1l.2. • Vrednuju osobine i stavove drugih. • Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila. kvadrata. masu. dužinu (1m. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi.• Prepoznati i imenovati dotad • Mjerenje naučene jedinice za dužine.

1. • Prepoznaje značenje termina “dvostruko više (dvostruki broj)” i polovina broja. • Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili. kruga. • Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. trokut. • Usvojili su tablicu množenja i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života. • Dijele na jednake dijelove. • Konstruiraju duž i matematički ih označavaju. • Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja ishoda: 86 . kao i “nejednakost”. uspoređivanje i procjenjivanje objašnjavju djeci. procjenjuju i uspoređuju ishode mjerenja. • Znak “X” (puta). uporabljujući što više primjera i očitih sredstava iz okružja. kvadrata. Oduzimanje duži. • Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stupanj razvoja djeteta. • Crtaju pravac i polupravac. • Sposobnost razlikovanja značenja termina “jednakost” i “jednadžba”.4. • Razlikuju kružnicu i krug. kružnicu. • Izvode precizna mjerenja geometrijskim priborom. • Zna množiti i dijeliti u skupu brojeva do 20. • Prilagođava nastavu svakom učeniku pojedinačno. • Prepoznaje znak “X” (puta) kao oznaku za množenje i znak “:” kao oznaku za dijeljenje. • Zbrajanje duži. • Crtanje likova oblika trokuta. • Poduzimaju • Mjerenje. • Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa. • Samostalno uočavaju. pravokutnika. • Uključuje matematiku u druga nastavna područja. • Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i opažanja. zapisuju i predstavljaju ishode. • Predviđaju. • Vrednuje ishode cjelokupnog rada. • Upotrebljaju množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama. kružnice. Podudarne duži. • Množitelj.• Uspoređivanje duži. definiraju. razlikuju crte i konstruiraju ih. množenik (množenje broja i množenje brojem) i umnožak. Množenje i dijeljenje do 20 • Množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika.

• Činitelji ili faktori. • Mjere uporabljujući mjerne jedinice. • Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. • Veza množenja i dijeljenja dijeljenja broja 2 do automatizma. s i bez upotrebe zagrade. • koriste mjerne instrumente. • Mjere uz primjenu dogovorenih jedinica i sprava. tačno izražavaju ishode mjerenja • Predviđaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadatka u kojima se koriste mjerene jedinice. • Tablica dijeljenja broja 2. • Tablica množenja broja 2. 87 . mjerenja i predviđaju ishod. • Rješavaju jednostavne jednadžbe i nejednadžbe.

koncerti.Šaputanje (N. Rajčić) .sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti. sporo.Maestral (Josip Stamac) .Nina sine.Bumbari i pčele (S.5.Kad ja pođoh na Bentbašu (narodna) .Kad si sretan .na koje oblasti se treba fokusirati kod učenika.o značenju i potrebi muzike u životu .razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici PROCJENA . socijalizacija. ninala te majka ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJE 88 .izvođenje ritma brojalice .prema sebi kao pjevaču .2. priredbe) .Zeko i potočić (Branko M. tužan.eksperimentisanj-em kao pojedinac i komuniciranje unutar timskog rada . glasno. npr. tiho i dr.Igralica .primjenjivati pravila muzičke igre .prepoznati instrument . Korunović) . MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja .odgovornost za kvalitet muziciranja SADRŽAJ Izbor Pjesmice . verbalizacija .Procjena se vrši na osnovu testa ritmičkih struktura .Eglen beglen .Na kiši (S.prezentiranja interpretacije muzičke memorije Razvijanje pozitiv-nih vrijednosti i mišljenja .Kišobran za dvoje (Đelo Jusić) .prema porodici kao horu .Da li je sviranje na instrumentima potrebno vježbati kako bi muziciranje bilo skladno . motorika.razvijanje ljubavi prema muzičkoj baštini BiH .Proljetna pjesma (Staniša Korunović .kako reagira na instrumente (brzo. Hercigonja) Brojalice .najkvalitetniju izvedbu nagrađuje pljeskom .) . uzbuđen) .kako izgleda učenikov spektar emocija (sretan.da li učenik uživa u ritmičkim ili muzičkim instrumentima .) OČEKIVANI REZULTATI UČENJA . ozbiljan.Nini nini moj sine jedini Uspavanke .partitura u slikama Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine .o postavljanju glasa i tačna intonacija .poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih .kakva je njegova motorika .

Razgovara o osjećaju ugode i opuštanja .Pravljenje instrumenata od papira . Mozart) .Priprema.V.Proljeće (I stav) iz četiri godišnja doba (Vivaldi) DJEČIJE STVARALAŠTVO . Schumann) .Magarac i pijanist iz karnevala životinja (C.Literarno i likovno izražavanje doživljaja muzike .Divlji jahač (R.Često traži ponovno slušanje djela AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA .Kroz kreativne načine ritmičkoga izražavanja jača samosvijest . vodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima .Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima 89 .Dočaravanje osjećaja kroz slušanje izvedbe .Čarobna frula (W.Plesna dramatizacija VRIJEDNOSTI.SLUŠANJE MUZIKE .Čežnja za proljećem (W. STAVOVI.Skupljaju slike instrumenata . A.Dopuna zidnog panoa novim slikama .Ptičija tuga (L.Saint Saens) . A. Mozart) . PONAŠANJE .Improvizacija pokreta u ritmu i plesu . Beethoven) .

samostalnost. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. etnografsko nasljeđe . 90 . drugarstva. . zaključivanja.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta. ritma.Uočiti.6. angažovanost.Iz djetetove okoline: ljudi. tlocrt .Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. jačanje i bogaćenje emocija . pjesma.2. spremnost za saradnju i timski rad.Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta. muzičke i tjelesne kulture. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. objekti.Razvijanje sposobnosti posmatranja. snalažljivosti. . BiH kulturne baštine.Iz narodnih običaja: praznici.Nevizuelni poticaji: emocije. muzika …… .Razvijanje humanosti. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline.. TAČKA I LINIJA .Razvijanje kod učenika senzornih. značajni datumi.. ritam. smjerova i analiza uočenog i istraženog . tačkom i mrljom . bajka. čula. poslovica. matematike. kontrast.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča.. PPD.Crtačke teksture .Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima. prostori . kontrasta. crtačka tekstura. . . prostiranje linija. ritam. pojave u prirodi. uočavanja. . istorije/historije.Olovka. smjer. biljke. životinje... njihovih odnosa.Kombinovanje linije/crte sa plohom. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. LIKOVNA KULTURA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE MOTIVI I CJELINE / TEHNIKE OBLASTI 1.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa. manipulativnih. solidarnosti. mrlja. kreativnog.Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizuelnolikovnim sadržajima .…/. površina. . tuš i ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Odgojni i Obrazovni ciljevi socijalizirajući ciljevi . izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje.

slikarska tekstura orijentacija u vremenu i prostoru .Izrada složenije šablone za grafički otisak . tempera . . velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. tonsko i kolorističko slikanje. fundamentalni elemenat grafike . optičko miješanje boja. šablon /matrica za preslikavanje/.Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja .Crta i ploha. izrada čestitki. tuš i kist. tempera. BOJA . uređenje životnog prostora. grafička boja. matrica.Mehaničko i optičko miješanje boja .Uočiti.Tonsko i kolorističko slikanje . štampanje . grafički otisak. kroz likovni izraz 91 . događaja. nakita. lavirani tuš. ukrasnih predmeta. njihova praktična primjena u odjevanju. pojava u prirodi. komplementarn kontrast.Višebojna papir grafika .drvce.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/.Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ . pastel. emocija i sl. kolaž. rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu . . razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja.Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika /degradacija boja/.Slikarske teksture 3. grafičar. kvalitet boje.Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika. razređivanje boje.Uočiti.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja.Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje.. flomasteri /crni ili tamni/ 2.. pjesme. fleomasteri u boji /za manje formate radova/ . gvaš.Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina. PLOHA .. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast.Akvarel. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarno g kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog . . priče.

koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma. mekani prostoru/ lim. papirna .Kadrovi u nizu . filma. strip .Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije.. kadar. maska.Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. glinamol. zaštitni znak. kompozicionih lutki.Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost . simetrija i asimetrija.Zaštitni znakovi 5. fotografije. značaj boje u medijima . spotove i zaštitne znakove. scenografija.Spot i njegovo značenje .Glina. čestitki. TV-a.Realizacija u istraživanje i materijalu po uočavanje izboru: proporcija oblika izrada scenskih i prostora elemenata.Crno bijeli film . TV-slici . reljef 92 .Puna plastika i reljef . trodimenzionalna tekstura. POVRŠINA . osnovnih maski..Koncentrisana pažanja na .Scena i scenografija i scenska maska – oblikovanje i razumijevanje . odnosa opreme knjige. plastelin. kompozicija oblika i prostora. scene i scenske maske. reklama asimetrije/ u /pismo kao okolini i na elemenat umjetničkim vizuelnih djelima i poruka/ tehnike predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež . sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog . razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije.Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija.Boja na filmu . kaligrafija. /teksture u karton. scena. prostorni crtež.Uloga i značaj vizuelnih medija.4. stripu. papir. video. drveni prostora je otpadni materijal rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija . bosančica.Ploha u prostoru . žica.Vizuelno opažanje kadra na fotografiji.Plastične teksture . MASA I PROSTOR . puna plastika. film. asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima./ . /simetrije.Karakter oblika i ambalaža.Registrovati.

strip.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. .da dalje usavršavaju tehniku korištenja. .SLIKANJE . OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. da savladaju tehniku lavranog tuša. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. smjerovi prostiranja linije.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ .GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: 93 .da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . kolažu. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . film. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1..dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru. . Za oblikovanje na plohi kroz područja: .da usvoje pojmove.da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu. . akvarelu.da znaju da je površina .da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.da znaju šta je simetrija i asimetrija. . .da usvoje pojam šablon /matrica/.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ . flomasterima u boji. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti.OČEKIVANI REZULTATI Da učenici usvoje pojmove.da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/. tuša i kista.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/. štampanje . grafički otisak. pastelu.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . za oblast slikarstva: . realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. kadar DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. a šta reljef .da shvate šta je proporcija. da kreiraju kadar stripa.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: . video.da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. . OBLIKOVANJE NA PLOHI . . olovke. tušai drvceta. masa i prostor: .CRTANJE . .da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu. školi/. gvašu./ .da kreativno izvedu masku. temperi. grafičar. prospekt….da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina. zaštitni znak. po prostiranju.

bajka. niti bilo koju tehniku. etnografsko nasljeđe . poslovica. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. . nauke i društva. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . mrlja. glazbene kulture. ritam. škola. POVRŠINA Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. praznici. novih medija i okruženja.iz neposrednog okruženja djeteta. značajni datumi. biljke….likovni i kompozicioni elementi. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. tjelesne i zdravstvene kulture . Nevizuelne motive 3. muzika. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : odnos linija/crta. moje okoline. BOJA 3. emocije /osjećanja/. sposobnosti i likovne kreativnosti djece.iz narodnih običaja /tradicije/.. mjesto stanovanja. pojave u prirodi. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. prostori. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. tlocrt 94 . matematike. maternjeg jezika /priča.. čula. Vizuelne motive 2. površina. objekti.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9.. smjer. PLOHA 4.nevizuelni poticaji. porodica. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . crtačka tekstura. i interakciju umjetnosti. MASA I PROSTOR 5. pjesmica. basna. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. razreda. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija.. TAČKA I LINIJA 2.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . 1. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.

obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. aktivnost na časovima likovne kulture. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. reljef VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. video. prostorni crtež. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. simetrija i asimetrija. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. razređivanje boje. upornosti i iskustva. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. odnos prema estetskom. svoje viđenje svijeta. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/.SLIKANJE: intenzitet boje. scena. 95 . film. strip OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. svoje strahove i oduševljenja. zaštitni znak. tonsko i kolorističko slikanje. grafički otisak. puna plastika. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. trodimenzionalna tekstura. akvalitet boje. estetskog 2. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. kompozicija oblika i prostora. optičko miješanje boja. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. komplementarni kontrast. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. grafičar. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. 1. predmeta i pojava. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. maska. Nema loših dječijih radova. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. pedagoškog. scenografija. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Dakle. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. stečenog znanja i usvojenih navka. kadar. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. psihološkog 3. šablon /matrica za preslikavanje/.

Didaktički materijal i sredstva Poticati učenika na pravilno izvođenje vježbi. Tu ulaze vježbe postrojavanja i prestrojavanja. o promjenama u dječijem razvoju Općepripremni sadržaji Gimnastičke vježbe kao osnovni sadržaj pripremnog dijela svakog sata. o štetnosti pušenja. načini samoregulacije i samokontrole Upoznati učenike o osnovama zdrvog života. alkohola i narkotika. krugovi. švedska klupa). metode očvršćivanja. brzo trčanje na 30-50 metara. osnovne tehnike brzog trčanja i start iz različitih položaja. Upotrebljavati rekvizite kao što su: lopte. pravilnom disanju. vježbe oblikovanja. vježbe na spravama (niska greda. palice. vježbe sa raznim estetskim sadržajima Hodanje i trčanje Hodanje i trčanje naprijed i nazad. o razvijanju kontrole pokreta.2. vježbe pravilnog držanja tijela. vježbe u parovima. Hodanje uz pjesmu i muziku.7. vježbe sa spravama (loptice. palice. Trčanje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom. švedska klupa… Poticati učenika na pravilno trčanje uz usmjeravanje pažnje učenika na pravilno disanje Koristiti muziku i pjesmu Razvijanje jačine odraza i sposobnosti izvođenja 96 . lopte i kratke vijače). vijače. skokovi preko niskih prirodnih Ciljevi Sticane znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja. o važnosti održavanja osobne higijene. Rješavanje zadataka u fazi leta. kao i stvaranje higijenskih navika kod učenika. vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. krugovi. niska greda. o značaju tjelesnog odgoja. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Sadržaj Osnovna znanja.

palica. hvatanje i gađanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj. iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vježbe ritmičkog kretanja uz upotrebu lopte. modernu Koristiti loptice i druge pogodne predmete Razvoj snage i spretnosti tijela. u dalj i u vis iz mjesta.prepreka. vučenje i nadvlačenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad. vijače… Jačanje tijela u cjelini Koristiti lopte. grede. borba u parovima za predmete (lopta. pojedinačno i grupno potiskivanje. medicinke 97 . puzanja.provlačenje i puzanje ispod različitih predmeta (grede. plesna struktura i plesni koraci Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti održavanja ravnoteže Jačanje tijela u cjelini Razvoj osjećaja za ritam i estetskih vrijednosti Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzičke kulture. hodanja i trčanja Vučenje. zavjes za oba potkoljena. uz kosinu. razvoj koordinacije ekstremiteta Koristiti predmete kao što su švedska klupa. kombiniranje penjanja. razapete vijače. razvijanje snage nogu i ravnoteže tijela Koristiti niske prepreke i odskočnu dasku Razvoj snage i spretnosti ruku Penjanje. švedski sanduk. vijača. povezivanje više kolutova nazad. klim i ljuljanje u visu. realizacija zadanog ritma. kolut naprijed sa zaletom. iz hoda i zaleta skoka sa obje noge Razvijanje tehnike skoka. naskoci i saskoci u upor. provlačenja.) i silaženje sa istih. švedske klupe). vijače. medicinka). vijače. palice. skokovi pomoću odskočne daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje. čunjeva i drugih rekvizita. puzanje i provlačenje Penjanje na različite predmete (švedska klupa. vježbe napetosti i opuštanja. potiskivanje i nadvlačenje Vučenje premeta po tlu. Višenje i upiranje Njihanje. švedski sanduk.

Igre Elementarne. vježbe koordinacije. sticanje osnovnih znanja o sportovima. Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu. između dvije i četiri vatre. Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospješuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i štapove kao i ostalu skijašku opremu 98 . padanje i ustajanje iz pada Razvoj pozitivnog stava prema sportu. uvježbavanje elemenata tehnike rukometa. razvoj takmičarskog duha Razvijanje sposobnosti održavanja ravnoteže. štafetne i timske igre. vježbe brzine i frekvencije pokreta. razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi. jačanje i pravilan razvoj tijela u cjelini. vježbe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi.ronjenje. štap …. pravolno disanje. plutanja klizanja po površini vode. igre u vodi Skijanje Nošenje i stavljanje skija. penjanje i spuštanje niz blagu padinu. jačanje zdravlja djeteta. razvoj socijalizacije djeteta. kretanje sa i bez štapova. jačanje tijela u cjelini muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvođenje igara Koristiti loptu. košarke i nogometa Posebni sadržaji Vježbe ravnoteže.

99 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful