Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole

JULI, 2008.
e-mail: monks@ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

Sadržaj
Nastavni plan za četvrti razred devetogodišnje osnovne škole
1. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ………………….……... 4 1.2. Prvi strani jezik (engleski, njemački) ....................................................... 16 1.2.1. Engleski ......................................................................................... 16 1.2.2. Njemački ....................................................................................... 21 1.2.3. Francuski ....................................................................................... 24 1.2.4. Arapski .......................................................................................... 28 1.3. Moja okolina ............................................................................................. 32 1.4. Matematika ............................................................................................... 40 1.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 49 1.6. Likovna kultura ........................................................................................ 57 1.7. Tjelesni i zdravstveni odgoj ................................................................. 64 2. Program za učenike sa poteškoćama u učenju i razvoju 2.0. Uvod ......................................................................................................... 71 2.1. Bosanski / Hrvatski / Srpski jezik i književnost ....................................... 75 2.2. Engleski jezik ........................................................................................... 79 2.3. Moja okolina ............................................................................................. 81 2.4. Matematika ............................................................................................... 83 2.5. Muzička /Glazbena kultura ....................................................................... 88 2.6. Likovna kultura ........................................................................................ 90 2.7. Tjelesna i zdravstvena kultura .................................................................. 96

NASTAVNI PLAN ZA ČETVRTI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

1.

Bosanski / Hrvatski/ Srpski jezik i književnost Prvi strani jezik Moja okolina Matematika Muzička /Glazbena kultura Likovna kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO: Vjeronauka/Vjeronauk Odjeljenjska zajednica

SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI 4

GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI 140

2. 3. 4. 5. 6. 7.

3 2 4 2 2 2 19 1 1

105 70 140 70 70 70 665 35 35

UKUPNO OPTEREĆENJE UČENIKA :

21

735

preciznost u saopštavanju sadržaja mišljenja u pisanoj formi 2 Usvajanje pisanih slova ćirilice - - usvajanje grafičke strukture slova povezivanje slova u strukture riječi pisanje riječi i rečenica prepisivanje kraćeg teksta 25 Lektira 15 Osamostaljivanje u čitanju. 4 .teksta) 1+1+1 Pričanje na osnovu datih tematskih riječi 1+1+1 Deskriptivni Opisivanje poznatog predmeta 1+1+1 Opis lika 1+1+1 Informativni Pisanje izvještaja 1+1 20 MEDIJSKA KULTURA 5 • Dokumentarni film 1 Crno-bijeli i film u boji 1 Nijemi i zvučni film 1 Radio-emisije 1 Dječiji listovi 1 Broj nastavnih sati uz pojedina područja je samo orijentaciona naznaka vremena potrebnog za realizaciju predviđenih programskih sadržaja. Imaju punu slobodu u izboru nastavnih metoda.1. naravno u skladu sa savremenim tendencijama u metodici nastavnog rada. brzinei izražajnosti ) Rad na poboljšanju razumijevanja pročitanog 30 INTERPRETACI JA KNJIŽEVNOG TEKSTA 3 Čitanačka štiva 35 Interpretacija proznih i poetskih tekstova . nastavnih sredstava sredstava. potcrtavanje značaja znanja i knjige u odgoju i samoodgoju 50 Rječnik JEZIK 35 KULTURA IZRAŽAVANJA 5 Gramatika 20 Pravogovor i pravopis 10 Mješoviti Pismo kao obavijest Pismo kao izraz zahvalnosti 1+1 Narativni oblici Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana 2+1+1 Pričanje na osnovu datog početka (slike. BOSANSKI/HRVATSKI/SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST (4 sata sedmično -140 sati godišnje) ČITANJE I PISANJE Posebni sati čitanja Usavršavanje tehnike (pravilnosti. Nastavnici imaju slobodu u planiranju i uspostavljanju balansa između prethodnih postignuća u pojedinim područjima i vremena potrebnog za dalji rad.1. Ali sve je podređeno postavljenim ciljevima i jasno naznačenim ishodima učenja. doživljaj književno-umjetničkih štiva i usvajanje književno-teorijskih pojmova Vježbe usmjerene na usavršavanje pisanja latiničnim pismom . oblika nastavnog rada.tehnika pisanja .

Č I T A NJ E I P I S A NJ E

Standardi očekivanih postignuća
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci
Pojačavanje spoznaje o značaju čitanja; Vježbanje u koncentraciji na sadržaj; Čitanje kao učenje kako da se čita; Svijest o zadatku (šta se traži od mene? Gdje to mogu naći u udžbeniku? Šta mi je još potrebno? Koji izvori informacija postoje? Razvijanje sposobnosti čitanja radi sticanja informacija Razvijanje sposobnosti kritičkog čitanja Osposobljavanje za čitanje u sebi i brzo uočavanje ključnih riječi Osposobljavanje za samostalno čitanje i razumijevanje pročitnog Priprema za vrijednosnu analizu i rrednovanje umjetničkih i životnih poruka Osposobljavanje za čitanje pjesme, memorisanje sadržaja i recitovanje

Programski sadržaji
Č i t a nj e proznog teksta štampaog /tiskanog latiničnim pismom

Minimum (zadovoljavava)

Prosječno (dobar)

Iznad prosjeka (visok standard)

Čitanje tekstova štampanih latiničnim pismom (glasno i u sebi , razumijevanje pročitanog

Pravilno i tečno čitanje s razumijevanjem smisla pročitanog reproduktivna i svaralačka razima Izražajno čitanje naglas i u sebi, prepoznavanje pjesničkih slika, ritma, rime Recitovanje

Čitanje naglas Čitanje usebi Čitanje po ulogama Izražajno čitanje

Čitanje i recitovanje po samoizboru

Izražajno čitanje i stvaralačko izražavanje (mogućnost kritičke ocjene,unošenja izmjena)

Čitanje i recitovanje lirske pjesme

Ilustriranje doživljaja pjesme Poznavanje slova ćiriličnog pisma, pravilno čitanje riječi i rečenica razumijevanje pročitanog

Razumijevanje sadržajnih, kompozicijskih aspekata pažljivo strukturiranje pisanog rada Tečno čitanje tekstova štampanih latiničnim i ćiriličnim pismom

Čitanje sadržaja štampanog ćiriličnim pismom, razumijevanje i reprodukcija.

Čitanje teksta štampanog ćiriličnim pismom

Pravilno čitanje , razumijevanje i reprodukcija pročitanog.

5

P i s a nj e Usavršavanje pisanja Pisanje rečenica o pročitanim sadržajima Pisanje o sadržajima mašte Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objašnjeni diktat,diktat s predusretanjem pogrešaka,izborni diktat,stvaralački diktati,kontrolni diktat) Usvajanje pisanih slova ćiriličnog pisma
(pravilno pisanje i povezivanje slova u strukture riječi, razumijevanje napisanog) Usavršavanje tehnike pisanja latiničnim pismom , dalji rad na estetskoj strani rukopisa Razvijanje svijesti o značaju kulture pismenog izražavanja. raspored teksta, ortografski zahtjevi, usklađenost sadržaja mišljenja i napisanog sadržaja) Poznavanje pisanih slova latinice i mogućnost pravilnog pisanja riječi, rečenica, kraćih tekstova Pisanje po diktatu riječi,rečenica, kratkog teksta Poznavanje pisanih slova ćirilice,mogućnost povezivanja slova u strukture riječi Prepisivanje riječi Pisanje riječi po diktatu Potpuno snalaženje u pisanju slovima latinice (pravilan i estetski izgrađen rukopis) Pisanje riječi, rečenica, sastava Usvojena pisana slova ćirilice, Pravilno pisanje svih slova , njihovo pravilno povezivanje u strukturama riječi Razumijevanje napisanog Mogućnost prepisivanja rečenica šampanih ćiriličnim pismom pisanim slovima ćirilice Izgrađen rukopis i pisanje dovedeno do nivoa automatizma (u latiničnom pismu)

Osposobljavanje za analizu napisanog, uočavanje nedostataka, evidentiranje vlastitih grešaka, procjena nivoa postignuća

Razumije sadržajne, kompozicijske aspekte, pažljivo strukturira pisani rad

Pisanje riječi i rečenica uz ilustrirane sadržaje Prepisivanje riječi ,rečenica, kraćeg teksta

Razumijevanje značaja poznavanjajednog i drugog pisma i osposobljavanje za čitanje tekstova štampanih ćiriličnim pismom i mogućnost služenja pisanim slovima ćirilice u pismenim vježbama i komunikaciji.

Pisanje kraćih rečenica

Pisanje ćirilicom bez zastoja, čitko i lijepo

6

INTERPRETACJA KNJIŽEVNOG TEKSTA / 50 / Književni tekstovi
Književno-teorijski pojmovi
Tok događaja u vremenskom slijedu (na obimnijem tekstu) Uočavanje mjesta i vremena radnje Likovi-njihov izgled, postupci, osobine Uočavanje i upoređivanje postupaka glavnih likova (likovi čiji su postupci izrazito suoprotstavljeni) Uspostavljanje analogije: književni lik –likovi iz svakodnevnih životnih situacija Stav prema likovima i objašnjenje stava Uočavanje opisa lika u književnom tekstu Uočavanje opisa pojave u književnom tekstu Afirmacija moralnih vrijednosti:dobrote, plemenitosti, poštenja, discipliniranosti i osjećaja za mjeru, marljivosti)
Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci

Ishodi druženja s književnim tekstom Zadovoljavajući Prosječni Iznad prosjeka
Pamćenje slijeda događaja Razumijevanje sadržaja na razini reprodukcije pročitanog Uočavanje glavnog događaja,glavnih i sporednih likova Mogućnost reprodukcije (odgovori na pitanja u usmenoj formi i na pojednostavljena pitanja u pisanoj formi) Razlikovanje vrsta književnog teksta na osnovi osnovnih obilježja

Čitanačka štiva
Nasiha Kapidžić-Hadžić: Divna zemlja i tetka Devla Jakov Jurišić: Srne na santi leda Zehra Hubijar: Kestenjar Indijska narodna priča: Kako je postalo drago kamenje Ivan Cankar: Zastidio se majke Japanska bajka: Zlatna sjekira Šukrija Pandžo: Draga laž Alija Isaković Priča o Pink Panteru Advan Hozić: Kućni špijun Branko Ćopić: Nećeš mi vjerovati Nedžati Zekerija: Zar vam nisam rekao Jure Kaštelan:

Spoznavanje onoga što nije neposredno dato ali je konstitutivni dio značenja riječi, rečenice, teksta Misaono i emocionalno poistovjećivanje s likovima Bogaćenje emocionalne,kognitivne i socijalne komponente Izražavanje vlastitog stava o liku, pronalaženje argumenata i formiranje vlastitog ponašanja u skladu s pozitivnim primjerima

Razumijevanje na razini uopštavanja i formuliranja podnaslova logičkim cjelinama

Potpuno samostalno čitanje, razumijevanje pročitanog, mogućnost samostalne analize i raspravljanja o pročitanom sadržaju. Izgrađen vlastiti odnos premma književnom tekstu .

Razumijevanje kao rezultat uviđanja uzroka i posljedice. formuliranje poruke

Proljeće je slikar
Maja Gjerek -Lovreković Zimska priča

7

Učenik je pročitao knjigu. broj stranica.poruci Samostalan/nost u prezentaciji pročitane knjige. odgoj za ljepotu pjesničkog kazivanja Razumijevanje sadršaja dijaloga. razumijevanja. vrijednosne. razumijevanje pojmova predviđenih programom Gluma. recitovanje pjesme Dočaravanje likova. imaginativne komponente. autor.atmosfere izražajnim čitanjem Izražajno čitanje recitovanje. pamćenje i mogućnost prezentacije Razumijevanje značaja znanja i uloge čitanja u učenju i odgoju i samoodgoju Vrijeme za priču. likovnom izrazu.preuzi manje uloge lika.glasovno podudaranje krajnjih slogova (dvosložna rima) Učenici će o s j e ć a t i .svakodnevno u pjesmi Izvori nadahnuća Ritam i rima kao izrazi doživljaja Poezijom do uestetskog doživljaja i spajanja emotivne. izmjena dugih i kratkih slogova) Rima. izdavač. Moći će porediti kazivanje u proznom tekstu. Čitanje radi sticanja i proširivanja znanja Radi upoznacvanja s knjigom (naslovna strana. sastava Ismet Bekrić: Domovina nije riječ iz spomenara Kasim Deraković: Ljetna noć Muharem Omerović: Moja baka Šukrija Pandžo: Osluškivanje Grigor Vitez: Svirala od vrbe Ritam –podizanje i spuštanje glasa u govoru i čitanju. Osposobljavanje učenika za samostalno čitanje.Zašto čitamo? Kako samostalno čitati ? Čitanje radi uživanja. likovima. Ljepotu će doživljavati svim čulima. Uočavaće slikovitost. prepoznavati i doživljavati snagu i ljepotu pjesničke riječi.recitujemo pjesmu po samoizboru Učenici će moći samostalno pročitati tekstove predviđene za domaću lektiru. knjige. izvođenja zaključak Lektira Ivica Vanja Rorić: Plavi vjetar Bisera Alikadić: Kraljica iz dvorišta Ahmed Hromadžić: Patuljak iz zaboravljene zemlje Karlo Kolodi: Pinokio Vrelo ljepote/Stihovi u lektiri/ (izbor iz bosanskohercegovačke poezije za djecu) Razumijevanje smisla čitanja. jezgrovitost u pjesničkom izrazu. muzičkom djelu. reprodukcije i produkcije. Mogućnost poređenja. o čemu se govori u knjizi). vježbanje ekspresivnosti i smisla za isticanje značajnih elemenata Izražajno predstavljanje teksta Ostvarivanje uloge u igrokazu kao vid govorne produkcije Obično. raspoloženje u pjesmi. spoznajne.vrijeme za pjesmu: Čitamo odabrane dijelove dragih štiva. pravilno čitanje Pravilno čitanje Pjesme. stvarnog i maštovitog Njegovanje senzibiliteta za sugestivnost pjesničke riječi. 8 . Može odgovarati na postavljena Pitanja. Sudjelovaće u analizi u skladu s mogućnostima samostalnog čitanja. mislima i osjećanjima. vježba u predstavljanju teksta . Rad na glasovnoj izražajnosti. unošenje promjena u tekst Stvaralački odgovor na pjesmu kao poticaj pisanje pjesme.Dramski tekstovi: Željka Horvat – Vukelja: Reumatični kišobran Jadranka Čunčić-Bandov: Jesenska šumska šala Piščev govor i govor lika Didaskalije Pjesnička slika Pjesme Alija H. Dubočanin: Jesenja pisma Gustav Krklec: Prvi snijeg Dalji rad na čitanju dramskog teksta(prirodno i bez patetike. Može sudjelovati u analizi i samostalno govoriti o sadržaju.

kulture i zabave primjerene djeci Radio. emisija List kao komunikacija i izraz stvaralaštva odraslih za djecu i djece za djecu Percepcija i recepcija filmskog sadržaja Uočavanje karakteristika i značaja dokumentarnog filma Zauzimanje stava Praćenje i razumijevanje fimskog sadržaja. zvučnog u odnosu na nijemi fil Ogoj i obrazovanje praćenje radio-emisija) Sudjelovanje u programima školske radio-stanice Uočavanje razlike u tehnici snimanja Radio –emisije Dječiji listovi Razvijanje općih odgojnih vrijednosti Mogućnost koncenrtracije i slušanja.film u crno-bijeloj tehnici .ME DIJSKA KULTURA Programski sadržaji Pojmovi Odgojno-obrazovni ciljevi Očekivana postignuća Zadovoljavajući Prosječan Iznad prosjeka Uočavanje Povezanosti izražajnih sredstava i ostvarenih efekata Produkcija ideja za snimanje dokumentarnog filma koji se odnosi na život u školi ili široj zajednici Mogućnost šireg objašnjavanja povezanosti pojedinih segmenata u procesu stvaranja filma Posjedovanje razvijene kulture slušanja i izbora sadržaja Mogućnost kritičkog čitanja Mogućnost praćenja filmskog sadržaja u kontinuitetu i razumijevanje sadržaja filma Filmske vrste Dokumentarni film Crno-bijeli film i film u boji Nijemi i zvučni film Šta je igrani . Pamćenja osnovnih informacija Samostalno čitanje Uočavanje relacije tehnika snimanjai punoće doživljaja Pažljivo praćenje.film u boji -Nijemi i zvučni film -Radio kao medij i radio-emisija u funkciji popularizacije znanja. mogućnost reprodukcije Čita i komentira 9 .a šta dokumentarni fim U istoriji filma prve filmske predstave odnose se na dokumentarni film i snimljene situacije iz svakodnevnog života Napredak u razvoju filma -tehnički aspekti . memorisanje sadržaja. razumijevanje poruke Poređenje efekata Crno-bijelog i efekata filma u boji.

? Mi smo slova D i H .Koja su slova Između nas? Sređivanje kartona riječi sa različitim inicijalnim znakom. traženju pomoći u slučaju nesnalaženja). gramatika. sređivanje kartona riječi koje imaju isto slovo na početku (šuma Šemsa. aktivnosti Upotreba riječi na nov i originalan način Prilagođavanje rječnika situaciji i situacionom kontekstu 10 . Tačno artikuliranje potrebe. Šime.Koje je slovo do mene.njihova u govoru i pisanju Upotreba riječi koje su nove i neočekivane s obzrom na uzrast i programske zahtjeve Posjedovanje smisla za izbor pravih riječi radi dočaravanja raspoloženje.pisanju Upotreba riječi u komunikaciji: predstavljanje. zahtjeva Izbor riječi kojima opisujemo Riječi kojima pojačavamo argumentaciju Očekivana postignuća Zadovoljavajuća. situacije. šećer) Razvijanje sposobnosti izbora adekvatnih riječi u govoru.J E Z I K: Rječnik. vježbe koje potiču na takmičenje i brzo snalaženje (Ja sam slovo C. Pravilan izgovor riječi koje su dominantne u svakodnevnom govoru Prosječna Iznad prosjeka Adekvatna upotreba riječi u različitim situacijama. traženje informacije (u kupovini. služenje riječima iz književnih djela Razumijevanje značenja riječi. štap. pravogovor i pravopis Programski Odgojno-obrazovni ciljevi i sadržaji zadaci Služenje rječnikom i snalaženje u abecedno i azbučnom slijedu (traženje riječi. Posjedovanje bogatog fonda riječi Rječnik Riječi u priči i pjesmi Riječi opisivači Riječi informacije Riječi poruke Razumijevanje značenja riječi u književnom tekstu i mogućnost njihove upotrebe u reprodukciji sadržaja. na putovanju.

listova. dodaci ) Pravilna upotreba pravila o pisanju velikog slova Uočavanje i ispravljanje vlastitih i tuđih grešaka u pisanim radovima Prepoznavanje subjekta i predikata u rečenici Veliko slovo u pisanju naziva : .Gramatika Ciljevi i zadaci Očekivana Zadovoljavajuća postignuća Iznad prosjeka Razlikovanje vrsta riječi. izvođenja zaključaka Razlikovanje navedenih vrsta riječi i prepoznavanje u tekstu Jednostavna i proširena rečenica u komunikaciji (brzina. gradivni) Brojevi (glavni i redni) Rečenica Subjekat i predikat u rečenici. prisvojni. uočavanje njihove funkcije u rečenici Mogućnost prepoznavanja Pojmovi Azbuka Imenice-rod.ulica.analitič kih i lingvističkih sposobnosti Razvijanje sposobnosti gramatičke analize rečenice. drag. intonacijski modaliteti) Gramatika i vrijednosni sistem (pozitivna svojstva i imenovanje. trgova. pridjevi u funkciji razlikovanje pozitivnih i negativnih osobina: druželjubiv.knjiga.škola. škrt darežljiv .) Prosječna Azbuka Vrste riječi: I m e n i c e (rod i broj) Z birne i gradivne imenice Zamjenice (lične i prisvojne ) Pridjevi (opisni.. ... predikat. bulevara . broj Zamjenice Pridjevi Brojevi Subjekat i predikat u rečenici glagol kao predikat Imenica kao subjekat Usavršavanje perceptivnih. časopisa U pisanju imena pripadnika naroda Pisanje imena životinja subjekatski i predikatski skup Veliko slovo u primjerima koji su predviđeni programom Primjena pravila o upotrebi velikog slova u primjerima koje predviđa Program Pravilna upotreba znakova interpunkcije Pisanje u skladu s pravilima koja su obuhvaćena programskim sadržajima KULTURA IZRAŽAVANJA Pravilno rastavljanje riječi na kraju retka Riječ-slograstavljanje riječi 11 . Razlikovanje primjera od (ne) primjera Razvijanje sposobnosti generalizacije. teksta. Prosta neproširena rečenica Subjekatski i predikatski skup Prosta proširena rečenica Pravogovor i pravopis Razlikovanje navedenih vrste riječi u jednostavnijim primjerima rečenica Snalaženje u analizi rečenice u obimu koji podrazumijevaju navedeni programski sadržaji u tekstu Samostalna analiza rečenice (subjekat. sebičan.

pričom Dobro zapažanje i bogat rječnik. prilagođavanje načina izražavanja situacijama Mogućnost stvaranja sadržaja koji ima logičan slijed Prosječni Iznad prosjeka Posjedovanje bogatog leksičkog fonda i mogućnost spontanog. svrsishodnost. Snalaženje u nedovršenim jezičkim strukturama. pravilnost i jasnoća izražavanja Uspostavljanje logičkih veza i stvranje smislene i kompozicijski organizovane priče Zapažanje važnih osobina. rečenicama. Upoređivanje opisa lika u književnom djelu . sinteze. riječi za označavanje vidljivih osobina i riječi za označavanje ponašanja. Njegovanje govornog i pisanog jezika . Izazivanje širokog spektra asocijacija. ali i mogućnost uspostavljanja relacija: vidljivo i skriveno Pričanje na osnovu datog početka (slike.Ishodi rada na usmenom i pismenom izražavanju Oblik izražavanja Vj e ž b a Prepričavanje na osnovu samostalno sastavljenog plana Odgojno-obrazovni ciljevi i zadaci Osposobljavanje za samostalno čitanje teksta.opisivanje poznatih osoba (izbor adekvatnih riječi deskriptora). Poticanje individualnog.apstrahovanja i generalizacije (kognitivna razina ). mogućnost poređenja i zaključivanja 12 Mogućnost govorenja i pisanja o konkretnim sadržajima (vidim. stvaralačkog nerva. Stvaranje sadržaja na osnovu poticajnih riječi. Osposobljavanje za adekvatan izbor riječi. stvaranje rečeničnih struktura u kontekstu tematskog kruga ponuđenih riječi. postupaka. čujem) i o osjećanjima Osmišljeno i pravilno izražavanje u usmenoj i pisanoj Uočavanje smislene povezanosti tematskih riječi Uočavanje reprezentativnih osobina Opis poznatog predmeta Opis lika iz najbliže okoline Deskriptivni Razvijanje sposobnosti posmatranja i zapažanja svega što je u okruženju. tečnog izražavanja Narativni Sposobnost hipotetičkog mišljenja zamišljanje brojnih alternativa osmišljenost. teksta) Pričanje na osnovu datih tematskih riječi Sposobnost pisanja emotivno obojenih sadržaja Posjedovanje bogatstva ideja i mogućnost oblikovanja misli na zanimljiv način Posjedovanje dara zapažanja i Raspolaganje rječnikom kojim Zapaženo može izraziti riječima. razumijevanje uočavanje logičkih cjelina i samostalno formulisanje podnaslova tim cjelinama Razvijanje sposobnosti analize. mašte i kreativnosti u izražavanju Zadovoljavajući Snalaženje u jednostavnim i uobičajenim situacijamaa. mašte.

oslovljavanje.pismo obavijest Pisanje sa svrhom.način obraćanja. situaciji. stil. važnih elemenata u događaju. aktivnosti sposobnost sistematičnog predstavljanja Informativni Prilagođavanje namjeni sadržaja i oblika izražavanja Mogućnost praćenja vremenskog slijeda u događaju ili aktivnosti Registrovanje u formi kratkih rečenica Sposobnost sažetog i objektivnog prikazivanja događaja. situacije Izvještaj ima sve potrebne elemente Pisanje pisma .Pisanje izvještaja Šta? Gdje? Kada? Kako? Zašto ? Osposobljavanje za uočavanje redosljeda događanja. rukopis. urednost kao pokazatelji koliko poštujemo osobu kojoj pišemo Pisanje sadrži elemente slikovitog i maštovitog kazivanja Mješoviti . originalnost u upotrebi riječi 13 . izgled papira.pismo zahvale Bogatstvo misli i asocijacija.

To bi svakako povećalo odgovornost prema izgovorenoj riječi i ulaganju napora u oblikovanje rečenice.da ostavi traga u doživljajnom smislu. Ne unositi podatke o pročitanim knjigama u bilo kakve obrasce Svako je djelo posebno i traži specifičan pristup. nametljivo poučava.Postepeno ih uvodite u jasnu pojmovnu diferencijaciju. Dozvolite učenicima da čitaju i da izdvajaju pjesme koje se njima posebno dopadaju. Čitanačka štiva su istovremeno vrijedna književna djela i osnov su za realizaciju svih programskih zahtjeva. U razrednoj nastavi vježba usmenog izražavanja uvijek prethodi pismenoj vježbi. Važno je da učenik čita. u pojmovnom smislu. razumije. Tako treba i dalje raditi. programska struktura ovog nastavnog predmeta u prethodnim razredima i definirani ishodi učenja u pojedinim područjima. Pjesma do pjesme. Bilo bi poželjno da nastavnici ocjenjuju i kvalitet usmenog izražavanja. kakvom usmenom i pismenom izražavanju. neka više uživaju u ritmu. Stavite na pano tekst pjesme. Ti se tekstovi razlikuju s obzirom na tematiku.). Kreativnijim. maštu. pisanju. a onda te listove uvežite i dogovorite se s njima o naslovu (Najljepše pjesme. posebno ne da nameće stavove i poruke. ilustriraju. Čitanje i pisanje ostaju u prvom planu. misli. U interpretaciji lirske pjesme novi su.ali koliko mogu biti od pomoći u ostvarivanju ciljeva ostalih područja nastave maternjeg jezika. Neka lijepo prepišu tekst pjesme (sigurno će se truditi da to bude lijepo. obim. razumijevanju sadržaja. suprotstavljanjem mišljenja dolaze do zaključaka. međusobna povezanost i prožimanje sadržaja pojedinih područja nastave maternjeg jezika. raspravi. Za pet naslova ostavljeno je 20 nastavnih sati. Da taj susret predstavlja doživljaj ugodnog literarnog iskustva. dominantan vrijednosni sistem. Na početku godine važno je izvršiti evaluaciju postignuća u prethodnim razredima i upoznati učenike čemu težimo u pojedinim područjima: kakvom čitanju. Manje insistirajte na reprodukciji u pojmovnom smislu. napišite na razredni pano šta očekujete u pojedinim područjima.pojmova i doživljaja. Važno je da knjiga ostane u sjećanju. Neka se pripreme za čitanje i recitovanje odabrane pjesme. ali uvesti ocjenjivanje kvaliteta govora. kriteriji važni za izbor nastavnih sadržaja. Učenici su misaono jači. da ilustrira. fleksibilnijim pristupima radu na ovim tekstovima uvodite učenike u svijet literature i razvijajte s a m o s t a l n o s t u druženju s knjigom. Ne robovati bilo kakvim šablonima i ne smještati sve u racionalne okvire. a ne da bude na popisu “pročitanih”.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu povećen je fond nastavnih sati. kulture usmenog i pismenog izražavanja direktnije su usmjereni na poboljšavanje nivoa opšte pismenosti. zahtjevi ostalih nastavnih predmeta i karakteristike receptivnih mogućnosti učenika četvrtog razreda. Neka u razgovoru. Izbor iz poezije bosanskohercegovačkih autora je poticaj za kreativnije pristupe. Posebno mjesto u Programu ima domaća lektira. odabrali učenici IVb itd. a to je onda i vježba usmjerena na estetsku stranu rukopisa). Dogovorite se s učenicima o nivoima postignuća. 14 . Isto možete uraditi i sa pričama. To je nepresušan izvor riječi . To znači da treba povećati očekivanja i jasno postaviti zahtjeve. a manje pamte pojmove. pravilnog. Ističite značaj osmišljenog. U stvaranju ukupne programske strukture uvažavani su važni elementi: broj nastavnih sati. Važno je da učenici umjetnička štiva dožive kao nešto što je snažno i lijepo i što djeluje na osjećanja. stvorite atmosferu u kojoj će učenici osjetiti zvučnost. Poeziju treba čitati i u njoj uživati. U samoj interpretaciji teksta treba stalno imati na umu da prava umjetnost ostaje u sferi estetskih osjećanja i nije joj zadatak da direktno.da može objasniti zašto mu se nešto dopada ili ne dopada. jasnog govora . Interpretacija teksta kao područje u osnovi je gramatike i nastave usmenog i pismenog izražavanja. pojačalo bi potrebu da se izbjegavaju ponavljanja. prisustvo naracije ideskripcije. iskustvom bogatiji. slikovitost i ritam. priču koja se odjeljenju kao takva dopada. obrazlože izbor. Medijsku kulturu valja posmatrati u kontekstu ukupnih programskih zahtjeva i potcrtavati potrebu selektivnog pristupa ovim sadržajima. a jačala bi ukupna motivacija za rad na usmenom izražavanju. ritam i rima. Sadržaji nastave gramatike. To je naznačeno u standardima postignuća. izbor IV a razreda. izrazi pročitano na njemu svojstven način. Neka biraju pjesmu. priče.

Zajednički dolazimo i do mjera koje će djelovati na poboljšanje postignuća pojedinca i odjeljenja. ukupna postignuća valja iskazati numeričkom ocjenom. Uvijek su u odnosu međuzavisnosti. I na kraju. Kažite na koji način ćete bodovati odgovore i neka oni sami upišu ocjenu nakon uvida u tačnost (na bazi poređenja). Napravite i na panou prikaz očekivanih rezultata opisanih po stupnjevima. Pojmovi se međusobno razlikuju po stupnju apstrakcije. tako i u ukupnom ljudkom saznanju. Primjera radi: Moje čitanje ima sve karakteristike dobrog čitanja: pravilno je. kada. Plan daljih aktivnosti podrazumijeva utvrđivanje bližih i daljih koraka i ciljeva. prosječna i ona iznad prosjeka – visoka postignuća.5 ipak su važan orijentir u postavljanju zahtjeva. Uz programske sadržaje su tri nivoa postignuća:zadovoljavajuća (minimalna) postignuća . Kažite im unaprijed šta ćete ocjenjivati. 15 . Veoma je važno da i roditelji budu upućeni u smisao ocjenjivanja. šta smatrate posebno važnim. Analiza je zajednička. Ne zaboraviti da ocjena ima onoliko smisla koliko vodi ukupnom napredovanju svakog učenika i koliko u njemu budi želju da se potrudi i poboljša postignuće. Tako će lakše diferencirati primjere od (ne) primjera. Svi su ocjenjivači. Na pojmovima raditi uvijek u kontekstu rečenice. Sličan pristup odredite i u ostalim područjima. Mogu pročitati tekst bez greške. Uostalom. tečno. Iako ti nivoi nisu podudarni sa skalom ocjenjivanja od 1. treći da griješi mnogo u izgovoru riječi. kako u okviru ovog nastavnog predmeta. izražajno. Važno je da i učenike vježbate u samoocjenjivanju. individualne i individualizirane linije razvojja. Neka svaki učenik postavi sam sebi pitanje: Gdje sam ja? Neko će primijetioti da njegovo čitanje nije dovoljno brzo. dobra. nastavnik kao ocjenjivač mora uvažavati mnoštvo elemenata :Nema univerzalne preporuke ni za navedene stupnjeve i za sve aspekte znanja i vještina. teksta.U realizaciji sadržaja nastave gramatike i pravopisa oslanjati se na dječije doživljavanje jezika. drugi da čita monotono.

Vokabular (koji odgovara datim temama. pjesmu i ples učiniti da učenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo postupni i odmjereni prelaz ka čitanju pisanju najjednostavnijih riječi i rečenica. Gramatika (gramatička područja za dati nivo). davati kratke pismene odgovore. predviđenim funkcijama i vještinama). primjereno uzrastu kroz igru.2. 16 . a ne o jeziku dalje njegovati razvijanje pozitivnog. predanosti i preciznosti u učenju jezika njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitoj produkciji naučenog. Aktivnosti (kojima se realiziraju vještine). Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija primjerena datom nivou učenja).1. popunjavati slova i riječi razviti samopouzdanje u izražavanju primjereno uzrastu prepoznati zadovoljstvo i korist pri proširivanju znanja stranog jezika - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (tematska područja vezana za svakodnevni život. - Očekivani rezultati / ishodi učenja Učenici će: razviti želju i ljubav prema učenju engleskog jezika razumjeti primjerene sadržaje na engleskom jeziku prihvatiti logički pristup upotrebi naučenog izražavati slobodu i samostalnost u govoru i direktnom reagiranju znati čitati riječi pojedinačno povezano sa konkretnim pojmovima znati čitati jednostavne rečenice znati prepisivati. ENGLESKI JEZIK ( 3 sata sedmično – 105 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi Nastaviti na naglašavanju ciljeva promoviranih u prvoj godini učenja: učenje jezika. dalje njegovanje razumijevanja i logičkog pamćenja podsticanje temeljitosti. aktivnosti i interesovanja djeteta ovog uzrasta).1. razigranog stava prema učenju jezika podsticati motiviranje odgovornog i aktivnog stava podsticanje radoznalosti i kreativnosti. PRVI STRANI JEZIK 1.2.

• Praćenje i vrednovanje treba da je kontinuirano i provedeno veoma pažljivo i nenametljivo. da primjenjuje direktni. za grupe i cijeli razred. kako u nastavnim aktivnostima tako u rasporedu i trajanju časova. konkretno i pozitivno. da praktikuje prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem. život i rad u školi. razvijanje pozitivnog. kućni ljubimci). razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. bosanski jezik (opisivanje). da procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uvjetima. razvija od početka radne navike. • Preporuke Za organizaciju i realizaciju nastave engleskog jezika u drugoj godini učenja i dalje je naglašena potreba za fleksibilnošću. cilj i način rada. da priprema materijal i opremu. kultura življenja (higijenske navike). osposobi učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće. Napomena: na ovom nivou nema učenika koji ne zadovoljava predviđeni minimum. U četvrtom razredu učenici se ocjenjuju brojčano . Trajanje časa ne postavljati kruto. koje imaju za cilj da pobude. njeguje poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja. idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. primjerenosti i postupnosti. frontalni. razvija komunikacijske sposobnosti. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvođenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. piše pismene pripreme za svaki čas. Korelacija je naročito izražena sa predmetima likovne i muzičke kulture. tjelesnog i zdravstvenog odgoja. slobodno oblikuje svoje časove. sarađuje sa kolegama i stručnim savjetnikom. poređenje sa vlastitom kulturom i tradicijom. nego da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. a potom usmenu upotrebu bilo izolovano ili u govornoj interakciji. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima. grupni i individualni pristup. zadatke za učenike pojedinačno. da se drži principa jednostavnosti. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i 17 . razviju i podržavaju zainteresiranost za učenje jezika. • Interkulturalne vještine Upoznavanje kulture engleskog govornog područja. vjeronauka (praznici). tolerantnog stava prema različitostima. Ono treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. moja okolina (naše tijelo i zdravlje. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje. udžbenicima i priručnicima. matematike (brojevi. proširuje materijal prema datoj situaciji.DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja usmjeriti pažnju na razumijevanje. • Interdisciplinarni sadržaj Učenje stranog jezika je izuzetno povezano sa područjima drugih školskih predmeta. ali primjereno uslovima u kojima radi. sabiranje). prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama učenika.

Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. pantomima. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. igre riječima. kao i rad u manjim i većim grupama. igranje po ulogama. vedrom i privlačnom okruženju. pogađanje. pjevanje horsko i pojedinačno. i rad u parovima.učenje jezika provoditi u razigranom. rješavanje jezičke zagonetke i križaljke. pretending. maskiranje. Role playing. igre pogađanja su neki oblici koji su se pokazali učinkoviti i koje treba primjenjivati. drama-playing. Nastavne metode i oblici rada Koristiti što raznovrsnije nastavne metode i oblike rada. 18 . Primjenjivati frontalni i individualni pristup.

odrični.. povezivanjem ilustracija sa odgovarajućim tekstom.dani u sedmici ..izražavanje sposobnosti (I can .raspoloženja i stanja (ograničeno) . izrezivanjem. bad. have got modalni glagol can (potvrdni. redanje. horse. after). I can't) . upitni oblik).čitanje vremena . cup. Prilozi: za mjesto (here. river. scared. član (a/an. crtanje. Mary’s) Zamjenice: lične. itd. povezivanje riječi u stupcima A i B. sister. raincoat).) *Raspoloženje: happy. tablewear (spoon.. izvršavanje uputa i naređenja. pokazne (this. bathroom (toothpaste. cry. give. draw. now). upitni oblik).lociranje ljudi i predmeta . gluma. proširivanje osnovnog vokabulara na teme: *Predstavljanje: ( name. negativni.identificiranje ljudi i predmeta . drink.opisivanje ljudi i predmeta . bedroom. upitni oblik). table.• Engleski jezik-druga godina učenja Teme Funkcije i vještine pozdravljanje predstavljanje sebe i drugih . ispunjavanje tabela. friend) *Članovi uže i šire porodice (mother. good. butter. sad. coffeetable. put. cut out. pomoćni glagol be. knife. brother. sandwich. fine. in. pull. korištenje sljedećeg gramatičkog gradiva: Vokabular Ponavljanje.loo/lavatory. *Svakodnevni život: sleep. cinema. bird. school subjects. 2) verbalno: ponavljanje za izgovorenim. odrični. glass). park. • Lično razred predstavljanje Osnovna škola • Porodica • Kuća. pig. book case. there). grandfather. 2) verbalno: kratki odgovori na pitanja. Gramatika Ponavljanje. at). redanje teksta prema smislu. uncle. naughty. opisni (sad. wood. vrijeme (today.svakodnevne aktivnosti i radnje . father. prisvojni pridjevi (my. the). happy. oblikovanjem u plastelinu. cow. village. vrijeme (at. curtain) *Okolina u gradu i na selu (garden. aunt. povezivanje ilustracija sa tekstom. what) Pridjevi: Determinatori. dovršavanje rečenica. redanjem ilustracija. cat. hall. have. ispunjavanje tabela. trees. itd. bojenje. fork. Present Continuous (potvrdni. množina.izražavanje dopadanja . *Škola: school things. dog. bus stop. take. post office. bathroom. dopunjavanje. thirsty). opće. plate. dom godina • Moja učenja okolina engle(u gradu i skog selu) jezika • Svakodnevni život Prvi ste• Škola pen ele• Slobodno mentarvrijeme nog znanja Imenice: vlastite.upitne (who. car. podvlačenje. nice. are there?) .izražavanje Nivo Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE 1) neverbalno: imitiranje. chair. proširivanje. prisvojni genitive (John’s. itd. itd. talk. food (bread. lake. your.trenutne aktivnosti . upitni pridjevi (what color). grandmother. tired. on. eat. tired. 19 . toothbrush).boje predmeta . sittingroom. face. b) ČITANJE I REAGIRANJE: Čitanje kratkih tekstova usebi ili naglas i reagiranje: 1) neverbalno: crtanjem. get up. body. her). izvršavanje uputa i naređenja označavanjem tačnih/netačnih tvrdnji. jeans. gestikuliranje. hungry. posters. Glagoli: Present Simple (potvrdni. push.. 2. označavanje tačnih/netačnih (T/F) tvrdnji.brojanje (How many .. ispunjavanje križaljki. Prijedlozi: za mjesto (in. shoes. traffic-lights. *Prostorije u kući i namještaj (kitchen. Proširivanje tema: 4. shop. hill. scared. yard. kratki odgovori na nastavnikova pitanja. school furniture. his. bridge. that). clothes (pyjamas.

recitirati.- posjedovanja (John's book. sports. dovršavati rečenice. push-pull) Složenice. Pisanje na ovom nivou nije prioritet. PRODUKCIJA a) GOVOR: ponavljanje riječi koje su izgovorene.. davati upute i naredbe. -ing) Antonime. Brojevi: 20-100 Rečenice: red riječi. u vezi sa datim temama (kitchen table. u vezi sa datim temama i gramatikom (bigsmall. toothbrush. osnovni tip u potvrdnoj. ubacivati. watch TV. toys. 20 . my house) izražavanje molbe (Can I? May I?) ponuda. u vezi sa datim temama i gramatikom. pisanje pojedinih riječi po diktatu.. npr. moliti. turn on / off) b) PISANJE: prepisivanje kratkih tekstova. podvlačiti. u vezi sa datim temama.. postavljati zahtjeve. pa sve izvoditi ležerno i kroz igru. upitnoj i zapovjednoj rečenici (There is a. pjevati i igrati jezičke igre.. njeno prihvatanje i odbijanje orange juice. milk). There are. look at this. odgovori na pitanja. schoolfriend) Kolokacije.) Učenici će koristiti: Afikse. igrati uloge. itd. učestvovati u razgovoru sa drugim učenicima i nastavnikom. redati riječi u smisaone rečenice. (– s. npr. odričnoj. ispunjavanje tabela i križaljki. have breakfast. give-take.

dopunjava i samostalno piše riječi i kraće rečenice zapisuje pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu piše pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. • • • Čitanje i razumijevanje Podsticanje mašte. radoznalosti i kreativnosti U nastavi njemačkog jezika u četvrtom razredu osnovne težiti dostizanju nivoa A 1.1. pitanja. porodici i prijateljima opisuje u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisuje. ritam i intonaciju u jeziku koji uči razumije jednostavna uputstva. NJEMAČKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Osposobljavanje učenika da na njemačkom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz neposrednog okruženja Podsticanje motivacije za učenjem njemačkog jezika Očekivani rezultati/ ishodi učenja • • učenik prepoznaje glasove. kratka objašnjenja nastavnika i reagira na odgovarajući način na iste razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznaje slova.2. upozorenja.1 Evropskog okvira za strane jezike.2. naglasak. poštuje ritam i intonaciju rečenice postavlja i odgovara na jednostavna pitanja učestvuje u razgovoru po modelu daje jednostavne informacije o sebi. izjave. • • • • • • Govor Pisanje • • • Znanje o jeziku • 21 . naglašava riječi. napisane riječi i kraće rečenice čita naglas poznate riječi i rečenice uoči glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno artikulira glasove.

Moja okolina. 22 . Nove godine. te pisanje (preslikavanje a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje (prepoznavanje već naučenih riječi) . proslava rođendana. škola i učionica 2.PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. Muzička kultura. piše pismene pripreme za svaki čas. njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. životinje 7. Likovna kultura. Tjelesna i zdravstvena kultura.horsko i pojedinačno. sadržaje koje obrađuje približi učenicima dobrom i pažljivo osmišljenom vizualizacijom. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa aktivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. kao napr. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. u nastavu integrira igru i sve one aktivnosti koje će doprinijeti usvajanju sadržaja svim čulima. godišnja doba 3.upoznavati različite kulture i tradicije. dani u sedmici. mjeseci. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. slobodno vrijeme DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE I u četvrtom razredu učenici jezik uče imitiranjem i ponavljanjem. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas koncipirajući ga kao smjenu više faza od kojih nijedna ne bi trebalo da traje duže od deset minuta . atmosfersko vrijeme 4. Interkulturalne vještine Učenici će: . porodica i život u porodici 5. uoči sposobnosti svakog pojedinog učenika i pomogne mu da dostigne svoj maksimum.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. osposobi učenike da samostalno rade kako za vrijeme časa tako i kod kuće. Božića 6. Rad u parovima ili manjim grupama uz smjenu više različitih aktivnosti i angažiranje svih čula doprinose dinamici časa i održavanju neophodne pažnje učenika. jelo i piće 8. . Praćenje i vrednovanje U četvrtom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi.

navesti školske aktivnosti . .. . .igrati uloge..davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.dati osnovne informacije o svojim roditeljima. der Malkasten Dani u sedmici. Rođendanska zabava: Komm zu mir! Ich mache eine Party. es schneit Porodica i život u porodici: Oma. . turnen. Tante.u prezentu . pjevati.od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice.reći šta vole / žele jesti.imenovati predmete u svojoj školskoj torbi ... Novu godinu. unser) . Meine Katze heißt . Sie ist schwarz. npr.prepisivati pojedinačne riječi . . Jahre alt. npr: ..tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1) neverbalno. Milch. ..Lične . lesen.povezivanjem slike i slušanog teksta. Slobodno vrijeme: Fußball.imenovati članove porodice.. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.. Musik hören.. npr: crtanjem.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 2) verbalno.brojati do 20 . was.upitne: wann. PISANJE Učenici će: .imenovati životinje Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. warum Pridjeve u predikativnoj upotrebi Glagole: .dopunjavati izostavljene riječi. Onkel. Opa. piće: essen. der Pinsel.. Computerspiele..dopunjavanjem teksta .razvrstavanjem slika. Ich wohne in . sein.. Tee. Käse. der Frühling.: . Božić.rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: . 23 . . : Škola: rechnen. ihr. Meine Telefonnummer ist . Dienstag. rečenice i kraće tekstove.lice jednine i 2. Zamjenice: . dein. Mein Bruder ist .Prisvojne zamjenice (mein.crtanjem... wie. braći i sestrama -pozvati nekog na rođendansku proslavu . . pridruživanjem slike tekstu. piti .Ich wünsche mir einen Teddy. Brot.reći kakvo je vrijeme . lice množine Brojeve: do 20 Priloge za mjesto i vrijeme Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Učenici ce proširivati osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.davnjem kraćih odgovora. . npr.. naabrojati mjesece i godišnja doba .iskazati želju vezano za poklon . .. .postavljati jednostavna pitanja. Basketball.čestitati nekome rođendan.čitati rečenice i kraće tekstove .. Saft. . Alles Gute zum Geburtstag! Jelo.. .nabrojati dane u sedmici.za izražavanje želje oblik möchte . .pitati za vrijeme . npr. die Bücher.. Meine Straße heißt .nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .reći gdje stanuju. . trinken. godišnja doba: Montag. im Sommer es regnet. Gramatika Učenici će: koristiti (ali neće učiti o tome): Imenice sa članom u jednini i množini: das Buch.odgovarati na pitanja. die Tafel. malen... . Životinje: Ich habe eine Katze..reći svoj broj telefona. Ich esse gern Schokolade. Wasser. ..Njemački jezik – druga godina učenja Vještine Učenici će znati: . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .imperativ za 2.: . razvrstavanjem slika. . am Sonntag..pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.recitirati.rekonstruirati riječi..

2.1 Evropskog okvira za strane jezike. moja bliža okolina. upozorenja. naglasak. Učenje stranog jezika učeniku treba da olakša razumijevanje drugih i različitih kultura i tradicija i jača motivaciju za učenje stranih jezika. ritam i intonaciju u jeziku koji uči • razumjeće jednostavna uputstva. Podsticanje mašte. kratka objašnjenja nastavnika i reagiraće na odgovarajući • razumije kratke dijaloge o poznatim temama prepoznavaće slova. Osposobljavanje učenika da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruženja. škola. naglašavati riječi. • • • • • Pisanje • • • Znanje o jeziku • PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opšta tematska područja kao osnov za dalju razradu zavisno o datim okolnostima nastavne prakse npr. lično predstavljanje. porodica.3. Očekivani rezultati / ishodi učenja • učenik će prepoznavati glasove. FRANCUSKI JEZIK (3 sata sedmično – 105 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Jezičke vještine Slušanje i razumijevanje Ciljevi Razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogućnosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije naš maternji. dom. Čitanje i razumijevanje • • • Govor Težiti dostizanju nivoa A 1. pitanja.1. izjave. radoznalosti i kreativnosti. porodici i prijateljima opisivaće u nekoliko rečenica poznatu situaciju prepisivaće. napisane riječi i kraće rečenice čitaće naglas poznate riječi i rečenice uočiće glavnu misao kratkog pisanog teksta u kojem su mu sve riječi poznate pravilno će artikulirati glasove. poštovaće ritam i intonaciju rečenice postavljaće jednostavna pitanja i davaće odgovore na njih učestvovaće u razgovoru po modelu davaće jednostavne informacije o sebi. dopunjavati i samostalno pisati riječi i kraće rečenice zapisivaće pojedine (poznate) riječi ili kraće rečenice po modelu / diktatu pisaće pojedinačne riječi i kratke rečenice o sebi i svom okruženju Na ovom nivou učenja jezika učenik ne stječe znanje o jeziku nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezičke elemente. svakodnevni život) Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou) Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomoću kojih je moguće realizovati sposobnosti) 24 .

razviju i podrže zainteresovanost za učenje jezika. npr. Veoma je važno da nastavnik uputstva ponudjena u programu. ples. cilj i način rada. Potrebno je takodjer primjenjivati direktni. ples) . Razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom jeziku i u maternjem jeziku učenika. frontalni. Preporučuje se rad u parovima ili manjim grupama uz smjenjivanje različitih aktivnosti što treba da doprinese dinamici časa i održavanju pažnje učenika ovog uzrasta. (Moja okolina – ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će se: .budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se uči jezik . ten a prepisivanje riječi i kratkih rečenica dok ne dodje do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi I kraćih rečenica.koriste ključne metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama . brojevi. Nastavnik treba da pažljivo planira svaki čas. oblikovanje itd (Likovna kultura. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (koješta!) tien! (gle!) itd. grupni i individualni pristup.slušanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (Muzička kultura) . ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja će sadržavati elemente zabavnih aktivnosti koje imaju za cilj da pobude.učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je prirodan za kulturu zemlje čiji jezik uče. Ovo može podrazumijevati npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) . zamjenice.kroz sportove i igre Tjelesna i zdravstvena kultura) .kroz crtanje. Jezik se u ovom uzrastu uči kroz igru.ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda. npr: .upoznavati sa kulturom svoje zemlje i učiti da je bolje poštuju i cijene . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukaže takva potreba rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagodjenom programu 25 . Ocjenjivanje je opisno i brojčano. imenice. Nakon usmenog usvajanja treba postepeno preći na čitanje (horsko i pojedinačno). Interdisciplinarni sadržaji Učenici će takodjer učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta.razvijaju pozitivan stav prema učenju jezika .upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmedju njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog područja (npr. udžbenicima i priručnicima ne prihvata kruto nego da kreativno i fleksibilno kreira rad primjereno uslovima u kojima radi. glagoli itd koje će učenici koristiti a ne učiti o tome!) Vokabular (predlaže se vokabular koji je u skladu s datim temama) DIDAKTIČKO-METODOLOŠKE NAPOMENE U prvim godinama učenja francuskog jezika treba usmjeriti pažnju na razumijevanje. oponašanjem i ponavljanjem. slikanje. Učenje kako učiti Učenici će da: . kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve Praćenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u službi motivacije učenika i da služi nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva.- Gramatika (gramatička područja koja odgovaraju datom nivou npr.zajedničkom šetnjom kroz prirodu i sl. Treba da kod učenika razvija radne navike i komunikacijske sposobnosti te da ih osposobi za samostalan rad kako tokom časa tako i kod kuće.

npr. nešto prošireniji vokabular. vêtements (npr. grand-père. nešto prošireniji vokabular. stylo.: davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja.jednina i množina . maintenant Brojeve: 1-20 Vokabular Učenici će učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. sretan). najosnovnije. • Moje lice. mon/ma. De quelle couleur est …? itd Quel âge as-tu? J’ai … ans itd..Glagole être. onih koje označavaju neku aktivnost. l’amie de Paul) Zamjenice . npr. • Raspoloženja. sandwich. ma maison) .locirati ljude i predmete . oncle. salle á manger Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi ili uputa i reagovati: 1) neverbalno. parler. jouet. npr. raspoređivanjem ilustracija po određenom redu prema pisanim uputstvima itd. npr.L’Impératif Priloge za: . u vezi sa datim temama. biranjem ili povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. npr. heureux.Članove. dom • Svakodnevni život • Škola • Moja okolina • Slobodno vrijeme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . Il a les cheveux noirs. salon. povezivanjem riječi u stupcu A sa odgovarajućim ilustracijama u stupcu B..: Elle est mince. god. des. iz crtića). pyjama.opisati ljude i predmete boje predmeta veoma ograničen broj raspoloženja . dans. ton/ta. jus d’orange. malheureux. itd. tužan. nešto prošireniji vokabular.Le présent .Francuski jezik. les . feu. itd.: • Pozdravljanje: Bonjour. itd. á.Pokazne.puni sati .ponudu. npr. raspoloženje. npr. npr. autobus. nešto prošireniji vokabular.dopadanje sposobnost da nešto urade (Je peux. itd. 2) verbalno. npr. beau itd Glagole . • Predstavljanje: Je suis … C’est…Je m’appelle…. Složenice. une. npr.) . jeans.Salut. pokazivanjem određenih ilustracija koje se odnose na riječi koje im se usmeno upućuju. crayon.Upitne. prendre). • Škola. manger. sur (u osnovnim značenjima) 26 .Pozdravljati .). • Prostorije u kući i namještaj. oponašanjem glasova/zvukova (npr.boire.Lične . fatigué. itd.mjesto.druga godina učenja Nivo Teme 4. glumljenjem.ideju posjedovanja (le livre de Jean. podvlačenjem ili bojenjem riječi koje im se usmeno upućuju. • Svakodnevni život. soeur. itd . lá . la.učestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) Prijedloge. npr. npr. glumljenjem (npr. robe.Prisvojne pridjeve. oponašanjem glasova/zvukova.: ponavljanjem riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. učenja francuskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja • Porodica • Kuća. chambre á coucher.: heureux. bojenjem ili podvlačenjem samo određenih riječi (npr. livre. quel? quelle? (Quelle couleur…?) . cuisine. životinjskih glasova itd. avoir . père. • Vrijeme: Quelle heure est-il? Il est . grand-petit. npr.identificirati ljude i predmete .prisvojni genitiv (la maison de Nicole. pain.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne ličnosti (npr. tante.Opisne pridjeve. train.: gestikuliranjem.. machine á laver.predstaviti sebe ili druge . • Opisivanje.reći koliko je sati. • Bliža okolina. pravljenjem raznih oblika od plastelina itd. pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. redanjem slika itd. crtanjem. frère. izvršavanjem uputstava nastavnika ili uputstava koje čuju sa kasetofona.triste. quoi itd Determinatore: . ili pokazivanjem. b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će koristiti (a ne učiti o tome!): Imenice . npr. crtanjem. actions (npr. poudre á laver. jupe) nourriture (npr. Qui est-ce? Qu’est-ce que c’est? Comment t’appelles-tu? Oui/Non…itd. bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama.izraziti . grand-mère. u vezi sa datim temama. un. nešto prošireniji vokabular. imitiranjem zvuka voza. lijepljenjem slika. Učenici će vježbati da koriste (a ne učiti o tome!): Antonime. moje tijelo.vrijeme. celui. njeno prihvatanje ili odbijanje Gramatika Aktivnosti RECEPCIJA: a) SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. npr. triste. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira. gestikuliranjem. qui. brojeve itd. son/sa itd . couloir itd. zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuđenim riječima. rue. celle..ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona . lait). zamjenjivanjem inicijala punim riječima ili popunjavanjem praznina odgovarajućim riječima itd. itd. 2) verbalno. donner-prendre. razred Osnovna škola 2. itd. Au revoir. le. PRODUKCIJA: a) GOVOR: Učenici će: . rutinske aktivnosti. npr.: mère. ici. davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.).brojati predmete .). popunjavanjem praznina riječima odabranim sa karatica na kojima se te riječi nalaze itd.Upitne pridjeve. nešto prošireniji vokabular • Određivanje mjesta i položaja: Où se trouve… Pourriez vous me dire… C’est á droit / á gauche itd… • Članovi uže i neki članovi šire porodice. cahier.

npr.ubacivati.sa drugim učenikom/učenicima ili nastavnikom . u vezi sa datim temama. pomoću društvene igre u kojoj se sastavljaju riječi od slova na kockama. 27 .povremeno prepisivati izolovane riječi .pjevati i igrati jezične igre . redati riječi po određenom redoslijedu itd. recitovati. učenici će: .igrati uloge.učiti pisati pomoću igara na CD-u. je me lave.zamjenjivati inicijale punim riječima . podvlačiti.davati uputstva i naredbe Kolokacije. glumiti/dramatizirati poznatu priču/bajku . b) PISANJE: Budući da učenje pisanja na ovom nivou nije prioritet. društvene igre u kojoj se slažu pločice sa slovima jedna na drugu itd. tu te promènes. .

već da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okvirima zacrtanog. detaljno razrađujući načine kako da ih postigne. Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre.1. pisanje određenog člana. postavljajući ciljeve. “sunčevih” i “mjesečevih” slova. da ne prihvata kruto uputstva data u programu. kao i dodatne materijale u slučaju neočekivanih situacija. razvija kod učenika radne navike. te planirajući trajanje svakog segmenta aktivnosti u učionici. udžbenicima i priručnicima. Usvajanje grafičke strukture slova (po grupama slova). pjesmu. pripremajući materijale/opremu koja je potrebna u učionici. ples. ARAPSKI JEZIK (3 časa sedmično .105 časova godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati / ishodi učenja Nastaviti sa naglašavanjem ciljeva koji su dati u prvoj godini učenja učenje jezika. grupe i cijeli razred. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude zabavno postupan prelaz ka čitanju i pisanju jednostavnih riječi i rečenica ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razumijevanje jednostanih sadržaja na arapskom jeziku sloboda i samostalnost u govoru čitanje riječi. predanosti i preciznosti u učenju jezika razvijanje samostalnosti u govoru putem igara. marljivost. Nastavnik treba da: pažljivo planira svaki čas. razvija pozitivnu atmosferu u učionici.2. piše pismene pripreme za svaki čas.4. podstičući ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti. procijeni kojim fondom riječi učenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima. razvija komunikacijske sposobnosti kod učenika. kratki i dugi vokali. pripremajući zadatke za pojedine učenike. - 28 . vezanih za konkretan pojam (samostalno upotrebljenih) čitanje jednostavnih rečenica prepisivanje riječi i kratkih sadržaja kratki usmeni i pismeni odgovori popunjavanje slova i riječi razvijanje samopouzdanja u izražavanju prepoznavanje zadovoljstva i koristi pri proširivanju znanja arapskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Specifičnosti arapskog pisma će usloviti i rad u drugoj godini učenja arapskog jezika (IV razred). ponavljanje. ali primjereno uslovima u kojima radi. poštuje osnovne didaktičke principe primjerenosti i postupnosti. da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva a u skladu sa uvjetima u kojima radi. pisanje tanwina. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. a ne o jeziku razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika razvijanje radoznalosti i kreativnosti razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja razvijanje temeljitosti. da kontrolira i razvija kod učenika pravilno usvajanje izgovora. sa postepenim uvođenjem čitanja i pisanja. razvija vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika. odgovornost i motivaciju za učenje.

Treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje ambicije za učenje arapskog jezika. Čas može trajati i kraće radi postizanja maksimalnog intenziteta pažnje kod djece. U četvrtom razredu ocjenjivanje je brojčano. veoma pažljivo i nenametljivo.opisivanje ( Maternji jezik i književnost) . uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici. kao što su npr. (Moja okolina . stvara živa atmosfera u učionici.plesom. rado insceniraju naučene dijaloge.pjevanjem (Muzička kultura) . igrom (Tjelesna i zdravstvena kultura) . Ovo podrazumijeva i moguće paralelno izvođenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta. rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu 29 . Učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja. muzička kultura. moja okolina.ekološki odgoj) Interkulturalne vještine Učenici će upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre. prirodu i sl. upoređivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. kao i na trajanje časa. tjelesni odgoj. Nastava je razredna pa se mogu lahko formirati grupe koje će se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta.Praćenje i vrednovanje Treba da je stalno. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika.zajedničkom šetnjom kroz park. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak.crtanjem. vjeronauka itd.brojanjem (Matematika) . te između samih učenika. Razvija se takmičarski duh. Izlasci djece u prirodu su također prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.praznici (Vjeronauka) . Rad sa djecom sa posebnim potrebama: Ukoliko se ukaže takva potreba. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti. poboljšanju njihovih jezičkih znanja. oblikovanjem (Likovna kultura) . njihove prednosti su velike. kao i njegovanju prisnijih odnosa između učenika i nastavnika. likovna kultura. Interdisciplinarni sadržaj U svim oblastima sadržaj je povezan sa drugim školskim predmetima: . Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u drugoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti.

pridruživanjem slike tekstu.Reći koliko je sati (puni sat) . 'anta. harihi. npr. wara'a) 30 . npr: crtanjem. 'a) vokabular. .Imenovati članove svoje uže porodice .Pozdravljanje na tema formalan i neformalan Osnovna -Pozdravljanje način škola i upoznavanje . Prijedlozi (fi. ma. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji 4) verbalno. 'anti. . hiya.Nabrojati dane u sedmici .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta .crtanjem.dopunjavanjem teksta .dopunjavanjem teksta ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . ralika.povezivanjem slike i teksta. .Odjevni predmeti .razvrstavanjem slika.recitirati. razvrstavanjem slika.Nabrojati nekoliko osnovnih prehrambenih proizvoda i vrsta pića Kroz dijalog (igre.Hrana i piće . pjevati .davanjem kraćih odgovora. .Predstaviti sebe i druge Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati 1) neverbalno. .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona . npr: .tražiti određene informacije u tekstu i reagirati: 3) neverbalno. npr.: . 'ila.navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni zapisi) 3) verbalno.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .: . ponavljanje. 2. tilka ) Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular.Kuća .Svakodnevni život .rješavanjem jednostavnijih zadataka sa višestrukim izborom GOVOR: Učenici će: .Brojati od 1 do 10 . `ala) Sekundarni prijedlozi (tahta. la) druge vježbe) uvježbavati Upitne partikule osnovni (hal.. pjesmice. huwa. Potvrdne i prepoznavanj odrične riječi e. koji će biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) rečenica. 'amama.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . nahnu) Upitne zamjenice (man.Bliža okolina . Gramatika Lične zamjenice ('ana.postavljati jednostavna pitanja.čitati kraće tekstove naglas i u sebi. min.Škola .Arapski jezik-druga godina učenja Nivo Teme Funkcije i vještine Učenici će znati: III razred Proširivanje . fawqa.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . crtanje i (na`am.Porodica i prijatelji . godina učenja arapskog jezika Prvi stepen elementarn og znanja . kam) Pokazne zamjenice (hara.

.prepisivati pojedinačne riječi i kraće tekstove. igrati uloge. tawil.dopunjavati izostavljene riječi. . \amil) Boje (osnovne) Razlomljeni plural (nekoliko usvojenih imenica) PISANJE Učenici se: . yn itd.rekonstruirati riječi.) ̉ 31 . .od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. sad. učestvovati u dramatizacijama.- odgovarati na pitanja. pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge Upitna riječ “'ayna” Prepoznavanje gramatičkog ženskog roda (okruglo “ta”) Brojevi (1 do 10) Pridjevi (kabir. qasir. . sagir.prepoznavanje i korištenja slova koja ne postoje u bosanskom jeziku ( qaf.

70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODR UČJA UČENJ A CILJEVI Sticanje znanja o: Ÿ Raznovrsnosti pojava i procesa u prirodi Ÿ Živim bićima.1. prirodno geografskim odlikama i turizmu Ÿ prirodno geografskim odlikama BiH Ÿ kulturi življenja Ÿ zagađenosti tla i vazduha i zaštiti od zagađivanja OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici znaju Ÿ Prepoznati raznovrsne pojave i procese u prirodi Ÿ Uspostaviti logične veze između živih bića i pojava u prirodi Ÿ Nabrojati dijelove zelene biljke i objasniti ulogu pojedinih dijelova za život i rast biljke Ÿ Da je čovjek prirodno i društveno biće i da ima neizmjeran uticaj na okruženje Ÿ Nabrojati i prepoznati atmosferske pojave Ÿ Osnovne podatke o proslosti i sadašnjosti zavičaja Ÿ Osnovna obilježja kraja u kojem žive Ÿ Nabrojati kulturne. MOJA OKOLINA (2 sata sedmično . da naša domovina ima izuzetne prirodno geografske odlike na osnovu kojih se može razvijati turizam kao possebna grana privrede Ÿ Da je odjeće i obuća životna potreba svakog čovjeka i da se ona tokom historije mijenjala i obilježavala pojedine epohe Ÿ Da je čistoća pola zdravlja i da svaki pojedinac ima svoje higijenske navike koje se usvajaju i razvijaju Ÿ Da su mikroorganizmi uzročnici bolesti. njihovim osobinama. vodi i vazduhu kao uvjetima života Ÿ O gibanju zraka i promjeni osobina materije Ÿ O zelenoj biljci i njenim dijelovima Ÿ Čovjeku kao prirodnom i društvenom biću Ÿ Atmosferskim padavinama Ÿ Prošlosti i sadašnjosti kraja Ÿ Osnovnim obilježjima kraja Ÿ kulturnim. razvijenosti. da su prljave ruke i prostor za stanovanje česti uzročnici bolesti Ÿ Da je kultura življenja odraz vremena u kojem živimo i da ju je potrebno njegovati i razvijati Ÿ Da je čovjek i njegovo djelovanje najveći zagađivač tla i vazduha i da svaki pojedinac može daati vlastiti dorinos zaštiti od zagađenja ZNANJE 32 . javne i prosvjetne ustanove u zavičaju Ÿ Prepoznati i opisati prirodna obilježja zavičaja Ÿ Da dobra saobraćajna povezanost znači i razvijen kraj. javnim i prosvjetnim ustanovama u kraju Ÿ prirodnim obilježjima kantona Ÿ saobraćajnoj povezanosti. lancima ishrane.3. uzajamnim vezama Ÿ O sunčevoj svjetlosti.

STAVOVI. dijelovi biljke. voda i vazduh kao uvjeti života Kretanje vazduha . pojava i procesa u prirodi i društvu VRIJEDNOSTI.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE Učenici će : Ÿ učiti. tvari. te donositi odgovarajuće zaključke Ÿ Koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje problema Ÿ Koristiti jednostavan naučni jezik za saopštavanje ideja i za imenovanje i opis živih bića. učenje kod kuće. prema drugima. sam ili u timu. lokalni vjetrovi Promjena osobina materije zagrijavanjem Zelena biljka. uloga pojedinih dijelova Čovjek kao prirodno i društveno biće Atmosferske padavine 33 . prirodnoj i društvenoj okolini i učenju kao cjeloživotnom procesu Ÿ pokazivati više samopouzdanja i odgovornosti Ÿ poštivati različite stavove Ÿ prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem žive i za poboljšanje kvaliteta života PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. PONAŠANJE Učenik će razviti pozitivne vrijednosti i stavove: Ÿ prema sebi samima. vjetar. svojoj porodici. te poređenjem svojih predviđanja sa stvarnim rezultatima Ÿ sistematiziranje znanja kroz izradu tematskih plakata. raspravljati o tome šta se dešava i u kojim uvjetima. korištenje dodatne literature. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI Raznovrsnost pojava i procesa u prirodi Osobine živih bića u vezi sa životnim okruženjem Živa bića u godišnjim i vremenskim promjenama Čovjekove aktivnosti vezane za godišnja doba Sunčeva svjetlost. traženje ideja i provođenjem jednostavnih i vođenih posmatranja i ogleda. samostalno i u grupi Ÿ planirati svoj rad i rad svoje grupe Ÿ razvijati kritičko razmišljanje Ÿ provoditi istraživanja i bilježiti zaključke Ÿ izvoditi mjerenja i voditi evidenciju Ÿ dobivati i prezentirati dokaze Ÿ razmatrati dokaze i vršiti procjene Ÿ prenositi informacije putem individualnog i timskog rada kroz: Ÿ učenje u školi. prezentiranje postignutih rezultata Ÿ Koristiti prethodna iskustva Ÿ Koristiti određene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka Ÿ Uz pomoć nastavnika razvijati plan istraživanja Ÿ Pratiti redosljed uputstava pri istraživanju i mjerenju Ÿ Uz pomoć nastavnika procjenjivati relevantnost podataka i informacija Ÿ Praviti jednostavna poređenja. samostalno i u grupi Ÿ posmatrati i izvoditi zaključke. brzina i smjer vjetra.

Osnovni cilj mu je doživjeti i osvijestiti složenost. Moja okolina ujedinjuje sadržaje različitih znanstvenih područja. HIGIJENA Odjeća i obuća Odmor i rekreacija kao higijenska potreba Uzročnici bolesti – neprijatelji zdravlja Kultura življenja Zagađenost tla. na način koji je svojstven nauci. 34 .kantonu Razvijenost šireg zavičaja: privreda. Učenike treba naučiti da posmatraju šta se dešava u prirodi i šta se dešava prilikom izvođenja ogleda. maštu i divergentno mišljenje . Ta saznanja se u nastavi produbljuju i proširuju. sadašnjost i budućnost kraja Obilježja zavičaja Dan i sat. a znanja povezati i upotrijebiti.2. Kako učenici o nekoj aktivnosti najbolje uče na neposrednom iskustvu. razredu zasnovana je na senzitivnom iskustvu prirode i društvenoj sredini. razvijanje pravilnog odnosa prema ljudima i događajima. prirodna obilježja Saobraćajna povezanost u širem zavičaju . Prilikom planiranja i izvođenja ogleda bitno je kod učenika podsticati radoznalost. raznolikost i međusobnu povezanost svih činilaca koji djeluju u dječjem prirodnom i društvenom okruženju.METODIČKE NAPOMENE U nastavi Moje okoline važno je osposobljavati učenike da kritički razmišljaju i razumiju koncepte. da li su predviđanja bila ispravna. DRUŠTVO Kulturne. naučiti ih kako da koriste svoja čula u tom procesu. predviđaju šta će se desiti. Zato je neophodno podsticati učenički istraživački pristup svijetu koji ga okružuje. pomoći im da uoče sličnosti i razlike. snošljivo i otvoreno prihvatanje različitih stavova i mišljenja te poticanje znatiželje za otkrivanjem pojava u prirodnom i društvenom okruženju. kritički razmatraju uočeno i donose odgovarajuće zaključke i upozoriti ih na eventualne opasnosti. dominantno mjesto treba da imaju ogledi koje izvode učenici individualno ili u timovima. mjerenja vremena satom Orjentacija na geografskoj karti – pronalaženje značajnih geografskih obilježja Izrada geografske karte uže okoline (tlocrt) 3. Pri tome je neophodno objasniti učenicima procedure i tehnike izvođenja ogleda. ohrabriti ih za drugačije i nove oglede. Značaj predmeta Moja okolina leži u tome što je to jedan od glavnih nosilaca spoznajnog razvoja na ovom uzrastu. razvoj pravilnog odnos prema društvenom i prirodnom okruženju. Predstavlja nastavak i usmjeravanje spontanog dječjeg istraživanja i otkrivanja međuzavisnosti pojava i procesa u prirodnom i društvenom okruženju. Predmet je istovremeno i izvor informacija za upoznavanje načina kako što više saznati. VRIJEME I PROSTOR Prošlost. javne i prosvjetne ustanove u mom mjestu Širi zavičaj – kanton. vode i vazduha DIDAKTIČKO. bilježe i uređuju dobivene podatke. Moja okolina u 4. turizam Uzajamni odnos privrede i obilježja zavičaja Prirodno geografske odlike Bosne i Hercegovine 4. te kako objasniti i koristiti dobivene rezultate. Poslije provedenog ogleda treba zajedno sa učenicima pažljivo razmotriti šta se događalo i zbog čega .

Nastavni predmet Moja okolina je kompleksan predmet i zato je vrlo bitno kontinuirano praćenje. a rezultati koji se postižu su bolji.putem zadataka objektivnog tipa i drugih odgovarajućih ispitnih postupaka . praktičan rad. Najvažniji aspekt takvog ocjenjivanja je redovitost (ne samo onih učenika koji traže više pažnje). Pitanja koja nastavnici postavljaju moraju biti tako koncipirana da svi učenici mogu na njih odgovoriti i da imaju osjećaj da su jednako važni. Ocjenjivanje u četvrtom razredu je brojčano Uobičajeni oblici ocjenjivanja se temelje na nastavnikovom posmatranju aktivnost u odjeljenju. Dakle. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su učenicima interesantni. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo strukturiranje osigurava povezanost društvenih i prirodnih pojava i proučavanje prirode u njenom jedinstvu sa različitih aspekata. Više nego i u jednom drugom nastavnom predmetu ovdje dolazi do izražaja posmatranje i bilježenje Najvažnija zadaća ocjenjivanja je osiguranje korisne i poticajne povratne informacije učeniku o njegovom napretku. Praćenje i ocjenjivanje Učenici se ocjenjuju na osnovu sposobnosti da razumiju koncepte i kritički razmišljaju. razredu šire se znanja o sadržajima obrađenim u 3. njihovih obrazovnih postignuća i sposobnosti primjene novog znanja. biljci i njenim dijelovima. Praćenje učenika počinje od prvog školskog dana.sposobnosti i vještine učenika za vrijeme izvođenja aktivnosti (učenički ogled. Novi sadržaji odnose se na znanja o gibanju zraka. za vrijeme izvođenja te aktivnosti. istraživanja i dr. njenu primjenu i korištenje.portfolio učenika»1. Za realizaciju programskih sadržaja preporučuje se što češća izvanučionička nastava. Prati se napredak učenika i ocjenjuje: . Primjena principa korelacije sa drugim predmetima doprinosi racionalizaciji nastavnog procesa šro štedi dragocjeno vrijeme i povećava kvalitet odgojno obrazovnog procesa. te uticaj na društvo i okolinu i korištenjem metodologije aktivnog učenja. Praćenje tih aktivnosti od strane nastavnika mora biti kontinuirano i aktivno u smislu da nastavnici aktivno ispituju koliko učenik trenutno zna.). usmeno i pisano izvještavanje i drugo). razredu. uzimajući u obzir razvoj nauke. atmosferskim padavinama.. Korelacija omogućava multidisciplinaran pristup nastavnoj temi pa se za kratko vrijeme ostvari više zadataka.učešće i doprinos u interakciji (rad u velikim i malim grupama. Ovim se izbjegava demotiviranost učenika. učenički projekti. te o ljudskom organizmu. kulturnim i javnim ustanovama.. promjeni osobina materije. čulima. . podstiče aktivnost svihi. U skladu s tim. ocjenjivanje u predmetu Moja okolina zasniva se na praćenju cjelokupnih odjeljenjskih aktivnosti. potrebno je voditi računa i o međupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajedničkih školskih projekata. ulozi pojedinih dijelova. posmatranje i vrednovanje. U smislu toga predloženi model može da posluži kao pomoć nastavniku. 1 Nastavni plan i program za prvi razred devetogodišnje osnovne škole 35 . Ocjene kroz duže razdoblje bi se trebale temeljiti na različitim ocjenjivačkim aktivnostima radi pokrića različitih aspekata postignuća.U 4. . a ne da se računa da će to nekako doznati. Učenike treba posmatrati i ocjenjivati u aktivnosti.

pravljenje i postavljanje hranilica za ptice. magnetne i druge pojave Znanje o međusoboj ovisnosti sredine živih bića i čovjeka. vinogradu. razvijeni osobni stavovi o prirodnim procesima Davanje osobnog doprinosa stvaranju povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. Izvođenje ogleda koji pokazuju da bez sunčeve svjetlosti. Pripremanje ogleda i demonstriranje. demonstracija. Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajanje cvijeća u učionici. korištenje njenih resursa za potrebe nastave. Izrada didaktičkim materijala. Sposobnost izvođenja jednostavnijih radova u vrtu. donošenje zaključaka. Imenovanje vjetrova prema vrsti i brzini. OCJENJIVANJE) Planiranje. Procjenjivanje napretka učenika. mijenjanje krzna Uzajamno pomaganje. opadanju lišća. Aktivno učešće u pripremi ukrasnih biljaka za zimu. imenovanje. uzgajanje ukrasnog bilja u školi. planiranje aktivnosti zajedno sa odjeljenjem. čuva okolinu od zagađenja. mašte i razvoj kreativnosti. disanju hrđanju. radovi u vrtu. Ne ugrožava životne uvjete. rastenju. pripremanje. učestvovanje u izvođenju ogleda. čuvanježivotne sredine od zagađivanja. sunčeve svjetlosti i vazduha nema života na zemlji. demonstracija ogleda. gorenju. kretanje zemlje oko sunca – smjena godišnjih doba. sposobnost izvođenja jednostavnih ogleda Planiranje osobnog rada. uočavanje potreba vezanih za godišnja doba Motiviranje učenika za rad. uzgoj kućnog cvijeća Razvijena svijest o prirodnim procesima. 36 . zaštita od elementarnih nepogoda. na njivi. njegovim karakteristikama i vrstama. vode i vazduha. KRETANJE VAZDUHA. na njivi. Priprema stočne hrane za zimu. Priprema ukrasnih biljaka za zimu. životinje. briga o čistoj i zdravoj životnoj sredini Prepoznavanje godišnjih doba na osnovu vremenskih prilika. STAVOVI. osmišljavanje ogleda. Podsticanje razvoja radnih i navika. pomaganje starijima u aktivnostima. pomaganje drugima. u voćnjaku. pripremanje izvora znanja. Ishrana biljaka. donošenje zaključaka. VJETAR. kretanju. Saradnja sa lokalnom zajednicom . Uzgoj ukrasnog bilja u učionici Briga o životinjama i biljkama koje u toku zime ne mogu da dođu do hrane. razvijena svijest o različitosti prirodnih procesa. BRZINA. izrada panoa Aktivno učešće u radu kolektiva. donošenje osobnih zaključaka. voćnjaku i na njivi. Sposobnost su opisivanja procesa uzajamnosti. Obrtanju zemlje oko ose-smjena dana i noći. organiziranje i izvođenje posmatranja. planiranje i realiziranje planiranog ŽIVA BIĆA U GODIŠNJIM I VREMENSKIM PROMJENAMA Karakteristike živih bića u različitim godišnjim dobima – biljke. evaluacija RAZNOVRSNOST POJAVA I PROCESA U PRIRODI Posjedovanje znanja o klijanju. Čuvanje zdravog okoliša. izvođenje radova u okolišu škole. sistematiziranje. Znaju da bez vode. znaju izvesti jednostavne oglede koji pokazuju uzajamnu ovisnost biljnog i životinjskog svijeta od sunčeve svjetlosti. VODA I VAZDUH KAO UVJETI ŽIVOTA Posjedovanje osnovnih znanja o sunčevoj svjetlosti. izvođenje ogleda. vodi i vazduhu kako uvjetima života. uzgajanje biljaka Planiranje rada. SUNČEVA SVJETLOST. vode i vazduha nema života na zemlji. toploti. Posmatranje i praćenje napretka učenika. SMJER . podsticanje radoznalosti. aktivno učešće u radu Osmišljavanje situacija za interaktivno učenje. životinja.TEME ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI. sakupljanje materijala. električne. izrada domaćih zadataka. vrenju. ispunjavanje obaveza. gibanju. Osmišljavanje ogleda i aktivnosti. Pomaganje starijima u radovima vezanim za godišnje doba. Stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. ČOVJEKOVE AKTIVNOSTI VEZANE ZA GODIŠNJA DOBA Znanja o čovjekovim aktivnostima uvjetovanim godišnjim dobima. posmatranje i procjenjivanje. davanje pojašnjenja za određene procese. Kultivisanje zemljišta. uticaj čovjeka na razvoj živih organizama. obzbjeđivanje uvjeta za zdrav život. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. UVJETI POD KOJIMA SE RAZVIJAJU ŽIVI ORGANIZMI Razlikovanje povoljnih od nepovoljnih uvjeta za razvoj živih organizama. vrtu. LOKALNI VJETROVI Posjeduju osnovna znanja o nastanku vjetra. Znaju izmjeriti temperaturu pomoću termometra. svjetlosne. prikupljanje. PONAŠANJE Pozitivan stav prema prirodnim procesima. zaključivanje. Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima. zimski san. truljenju. Zimsko mirovanje. izvođenje ogleda. voćnjaku. Ponašanje u slučaju vremenskih nepogoda vjetrova Posmatranje. organizacija posjeta plasteniku u bližoj okolini. pomaganje životinjama.

Pravilno postupanje prilikom različitih atmosferskih padavina. saobraćajna povezanost Vještina imenovanja obilježja zavičaja. pripremanje. ATMOSFERSKE PADAVINE Posjedovanje osnovnih znanja o atmosferskim padavinama. sličnosti i razlike između muškarca i žene. BILJKA. organizacija rada u učionici i izvan nje. Znaju mjeriti vrijeme satom Sposobnost očitavanja vremena na satu Pozitivan stav o protoku vremena (dana i sata kao jedinica za vrijeme) 37 . SADAŠNJOST I BUDEUĆNOST KRAJA Posjedovanje znanja o prošlosti i sadašnjosti zavičaja. Prepoznavanje i imenovanje atmosferskih padavina. Pravilan stav prema prirodi i prirodnim procesima. Predlaganje i rukovođenje školskim aktivnostima. pravljenje tematskih panoa. društvenost). pomaganje. Pozitivan stav i odnos prema biljnom svijetu i čuvanju biljnog svijeta ČOVJEK KAO PRIRODNO I DRUŠTVENO BIĆE Posjedovanje osnovnih znanja o odlikama čovjeka (uspravan hod. OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znanje o obilježjima zavičaja. Učešće u zajedničkom radu. Komunikacija. Svjesnost o promjeni osobina materije zagrijavanjem. položaj. prikupljanje građe. konfiguracija terena. pripremanje. Praćenje.00 sati (24 sata). ULOGA Posjedovanje znanja o raznovrsnosti biljaka. Izgrađen pozitivan stav prema historiji kraja. bilježenje. Sposobnost samostalnog posmatranja i izvođenja zaključaka. evaluacija. Pomaganje učenicima. fotografijama. izvještavanje. izgled. demonstrira. PROŠLOST. Prepoznavanje i imenovanje karakteristika kraja. Izrada modela satova. Dan traje od 0. Planiranje. Izvršavanje obaveza proisteklih iz svakodnevnog rada. Obilazak značajnih spomenika kulture. DIJELOVI BILJKE. sličnosti i razlikama između biljaka. prikupljanje. zaključivanje. pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad. Posmatranje. Pozitivan i izgrađen stav o ljudima bez obzira na boju. Uzajamna pomoć između učenika Praćenje rada. značajnih građevina. tradiciji i običajima Organizacija posjeta kulturno historijskim spomenicima i građevinama kraja. prepoznavanja na slikama. muzeja. o spomenicima. organizam čovjeka. nastanak. demonstriranje. ilustracijama. razvijenost. Posmatranje i uočavanje karakteristika atmosferskih padavina. Sposobnost razlikovanja i imenovanja različitih biljaka. zaštita od atmosferskih padavina. pomaganje. podsticanje. Sposobnost pravljenja razlike i opisivanje sličnosti između biljaka. DAN I SAT. Podstrekavanje. priprema i realizira nastavu. izrada tematskog panoa Prikupljanje različitih slika i modela satova. Organiziranje i izvođenje različitih ogleda. bilježenje. životinaj i ljudi.00 sati do 24. institucija. uočavanje. Pomaganje učenicima u izradi modela satova. bilježenje. Posmatranje. govor. priprema i organizacija nastavnih aktivnosti. Planiranje. planiranje. mišljenje. građevinama i pisanim spomenicima kao svjedocima prošlosti Sposobnost opisivanja prošlosti zavičaja. podučava. Pozitivan stav o zavičaju Planiranje. o osnovnim dijelovima biljke na primjeru jedne stablašice.PROMJENA OSOBINA MATERIJE ZAGRIJAVANJEM Znaju da materije zagrijavanjem mijenjaju svojstva. Planira. praćenje. sistematiziranje prema zajedničkim osobinama. Priprema materijala. ponašanje ljudi i životinja. pomoć učenicima u samostalnom radu. naciju i vjeroispovijest Istraživanje. životinja i čovjeka Sposobnost razlikovanja muškaraca od žena. Izvođenje ogleda. MJERENJA VREMENA SATOM Posjedovanje znanja o danu i mjerenju vremena. Učestvovanje u grupnom radu. Prikupljanje građe o prošlosti zavičaja. učestvovanje u radu odjeljenja i grupe. komunikacija. Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa.

sposobnost prepoznavanja značajnih geografskih obilježja na geografskoj karti. kartografskih znakova Sposobnost snalaženja na geografskoj karti (određivanje strana svijeta). izvještavanje Prikupljanje materijala o Bosni i Hercegovini. PTT mreža) Posjedovanje osnovnih znanja o privredi i njenoj razvijenosti u kantonu. te turizmu kao značajnoj privrednoj grani Posmatranje. Prepoznavanje značaja saobraćane povezanosti za razvoj zavičaja – kantona. organizacija i izvođenje nastave i jednodnevnih izleta u kantonu. planiranje i realiziranje planiranog. izrada tematskih panoa. javnih i prosvjetnih ustanova u mjestu Sposobnost imenovanja kantona u kojem žive i interpretacija znanja o geografskim obilježjima i drugim karakteristikama. Praćenji napretka učenika i procjena postignuća. javnim i prosvjetnim ustanovama. Posmatranje. Priprema i organizacija nastavanog procesa. bilježenje. organizacija i realizacija nastave. posmatranje. Pozitivan stav prema širem zavičaju Pravilan odnos prema saobraćaju. prepoznavanje osnovnih kartografskih zankova Učešće u izradi «prve geografske karte». Organiziranje nastavnog procesa. Posjete raznim mjestima u kantonu. Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti. zaključivanje UZAJAMNI ODNOS PRIVREDE I OBILJEŽJA ZAVIČAJA Znaju napraviti vezu između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju Razumijevanje odnosa između obilježja zavičaja i privrede u zavičaju PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE BOSNE I HERCEGOVINE Osnovna znanja o prirodno geografskim odlikama Bosne i Hercegovine (reljefuplanine ravnice. istraživanje. KULTURNE I JAVNE I PROSVJETNE USTANOVE U MOM MJESTU Posjedovanje znanja o kulturnim prosvjetnim i javnim ustanovama u mjestu i njihovom značaju za život čovjeka Pozitivan stav prema navedenim ustanovama Posjeta nekim od kulturnih. Izgrađen pozitivan stav o radu Korištenje geografske karte za usvajanje znanja. Sposobnost imenovanja i prepoznavanja kulturnih. Prepoznavanje značajnih geografskih obilježja na osnovu boje. linije. posjeta kulturnim. Učešće u radu odjeljenja i grupe. Priprema materijala za izradu geografske karte. Planiranje i pripremanje. Obezbjeđivanje neophodnih sredstava za učenje i rad. Demonstriranje načina izrade geografske karte. o geografskim i drugim obilježjima zavičaja Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka. posmatranje. Sposobnost razlikovanja razvijene od nerazvijene privrede i turizma Sposobnost prepoznavanja privrednih obilježja i pravljenja uzajamne veze među obilježjima i privredi u zavičaju Vještina prepoznavanja geografskih odlika na geografskoj karti. javnih ili prosvjetnih ustanova u mjestu Korištenje dodatnih izvora znanja. čuvanje historijskih tekovima 38 . bilježenje i interpretiranje Izrada tematskog panoa. Razumiju razmjer 1:10. raspoznaju kartografske znake i boje na geografskoj karti. riječne kotline) Ljubav prema zavičaju i državi Bosni i Hercegovini. znaju izraditi plan učionice I znaju se snalaziti na planu Znaju da je geografska karta umanjeno predstavljanje jednog dijela zemljine površine sa svim njegovim obilježjima Posjeduju elementarna znanja za pretvaranje skice u jednostavnu geografsku kartu. Osmišljavanje interaktivnog učenje. Izrađuju tlocrt učionice Svjesnost o mogućnosti umanjenog predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi Pozitivan stav prema učenju i izvršavanju zadataka Pozitivan stav prema geografskoj karti Mjerenje. čuvanje saobraćajnih znakova Pozitivan stav prema privrednim granama i turizmu u zavičaju SAOBRAĆAJNA POVEZANOST U KANTONU RAZVIJENOST ŠIREG ZAVIČAJA – PRIVREDA I TURIZAM Posjedovanje znanja o razvijenosti infrastrukture u mjestu (saobraćaj. briga o bezbjednosti djece Pripremanje nastavnog procesa. Pripremanje i organiziranje nastavnog procesa.ORJENTACIJA NA GEOGRAFSKOJ KARTI – PRONALAŽENJE ZNAČAJNIH GEOGRAFSKIH OBILJEŽJA UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI – KAKO NASTAJE GEOGRAFSKA KARTA IZRADA GEOGRAFSKE KARTE UŽE OKOLINE (TLOCRT) Osnovna znanja o geografskoj karti i snalaženju na njoj. Obilazak značajnih privrednih kapaciteta. organizacija posmatranja. Rad na promociji turizma u zavičaju. bilježenje. saradnja sa lokalnom zajednicom. polja. ŠIRI ZAVIČAJ . Pripremanje. umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti Pripremanje Organizacija i realizacija nastave Praćenje napretka učenika i procjena postignutog Izrada jednostavne geografske karte bliže okoline škole sa pravilnom upotrebom simbola i boja.KANTON Imaju osnovna znanja o širem zavičaju – kantonu. Uzajamno pomaganje. demonstriranje. pomaganje učenicima u samostalnom radu Organiziranje posjeta značajnim privrednim kapacitetima i turističkim destinacijama u kantonu.

ODJEĆA O OBUĆA

Osnovna znanja o odjeći i obući kao dijelu kulture i tradicije, te zadovoljavanja osnovnih ljudskih potreba. Odjeća i obuća u različita godišnja doba, higijena odjeće i obuće

Samostalno obuvanje i oblačenje, čuvanje odjeće i obuće, prepoznavanje i imenovanje različitih dijelova odjeće

Održavanje odjeće i obuće, slaganje odjeće prilikom svlačenja, samostalno svlačenje i oblačenje.

Vježbanje svlačenja i oblačenja odjeće i obuće, slaganje odjeće i obuće, prikupljanje odjeće i obuće za humanitarne organizacije

Organizacija prikupljanja odjeće i obuće za humanitarne organizacije koje se time bave, organizacija nastave

ODMOR I REKREACIJA KAO HIGIOJENSKA NAVIKA

Znanje da je odmor i rekreacija osnovna ljudska potreba koja utiče na zdravlje i radne aktivnosti, te mentalne aktivnosti ljudi

Čuvanje od zaraznih bolesti. Održavanje lične higijene i higijene prostora

Pravilan i pozitivan odnos prema zdravlju, ličnih higijeni i higijeni prostora

Čuvanje lične higijene i higijene prostora. Prevencija od uzročnika bolesti Posjeta nekoj od zdravstvenih ustanova i razgovor sa ljekarom o uzročnicima bolesti Istraživanje, prikupljanje materijala i prezentiranje naučenog o kulturi življenja Čuvanje okoline, izvođenje akcije čišćenja okoline

Razvijanje radnih navika kod učenika po pitanju higijene. Priprema materijala i sredstava za rad. Pomoć učenicima u samostalnom radu.

UZROČNICI BOLESTI – NEPRIJATELJI ZDRAVLJA

Osnovni uzročnici bolesti su virusi i bakterije. Čistoća je pola zdravlja. Kako očuvati zdravlje

Preventivno djelovanje na sprečavanju zaraznih bolesti. Pravilna upotreba lijekova Sposobnost pridržavanja osnovnih pravila kućnog reda, kultura stanovanja i življenja Razlikovanje zagađenog od nezagađenog zemljišta, tla vode i vazduha Sposobnost razumijevanja značaja čistog okoliša za zdravlje ljudi

Izgrađen odnos prema uzročnicima bolesti Ponašanje u skladu sa kućnim redom i civiliziranim dostignućima Razvijena svijest o očuvanju zemljišta, vode i vazduha od zagađivanja,

Organizacija nastave van učionice.

KULTURA ŽIVLJENJA

Znanja o osnovnoj kulturi stanovanja i življenja, ishrani, odijevanju, obuvanju...

Vlastitim primjerom pokazuje civilizacijska dostignuća iz kulture življenja

ZAGAĐENOST TLA, VODE I VAZDUHA

Znaju da je čovjek i njegovo djelovanje najveći uzročnik zagađivanja tla, vode i vazduha

Učešće u pripremi i organizaciji izvođenja akcija na čišćenju okruženja.

39

1.4. MATEMATIKA
(4 časa sedmično – 140 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA CILJEVI Sticanje znanja: − poznavanje i upotreba matematičkih simbola − formiranje pojmova hiljadice i desethiljadice - uočavanje strukture i zakonitosti predstavljanja trocifrenih, i četverocifrenih brojeva - predstavljanje brojeva na brojevnoj liniji -uspoređivanje brojeva do 1000 - redni brojevi 1-1000 i njihovo prisanje rimskim ciframa − formiranje pojmova, uočavanje zakonitosti i usvajanje postupaka četiri osnovne računske operacije − formiranje predodžbe (predstave) o pravoj , polupravoj i duži − o krugu i kružnici. Krug kao ravna površina valjka i kupe −crtanje i označavanje elemenata kružnice i kruga − znaju jedinice mjerenja i njihovu praktičnu upotrebu. OČEKIVANI REZULTATI Učenik treba znati: −prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematički jezik i simbole u skupu brojeva do 1000 − prepoznati brojeve prve hiljade, njihov položaj na brojevnoj crti 0−1000, njihovu strukturu − sa sigurnošću obavljati računanja , provjeravati jednu matematičku operaciju pomoću suprotne u skupu brojeva do 1000 −sastavljati i rješavati brojevne izraze prema datim (tekstualnim) uvjetima − rješavati zadatke date riječima (problemske zadatake) - strukturirati brojeve do 10 000 - sabirati i oduzimati višekratnike broja 10 i 100 u skupu brojeva do 10 000 − uočiti važnost procjene i provjere reuzltata pomoću jedinica za duljinu, masu i zapreminu − razlikuje i shvata odnose između jedinice mjerenja iste vrste − pravilno, na različitim proizvodima čitati i prepoznavati jedince mjerenja − izvoditi jednostavnija praktična mjerenja. Učenik treba moći: − sigurno razvrstavati brojeve i po različitim kriterijima - s lakoćom uporediti ma koja dva broja u skupu brojeva prve hiljade - predstavljati na brojevnoj crti brojeve do 10 000 - izvoditi jednostavnije zaključke induktivnim mišljenjem i analogijom − koristiti pomagala za crtanje pravih, polupravih i duži − mjeriti dužine uz prethodno procjnjivanje i pravilan izbor jedinica mjerenja. - crtati kružnicu zadanog središta i poluprečnika pomoću šestara. - koristiti kreativnost i maštu za rješavanje učenicma primjerenih problema, moći primjeniti matematička znanja u svakodnevnom životu i radu Učenik će: - prepoznati značaj i važnost primjene matematike u svakodnevnom životu i radu -imati pozitivan stav prema novim saznanjima −pokazivati više zanimanja za timski rad i socijalizaciju − naučiti da sasluša argumentaciju i da kritički preispituje lične stavove i stavove drugih. − prepoznavati vrijednosti unutrašnjeg života i unutarnje nagrade, pokazati više samopouzdanja i vlastite odgovornosti i inicijative − osnažiti vlastite motive, emocije i doživljaje - pokazati više samopouzdanja i odgovornosti

Znanje

Sposobnosti i vješine

Razvijanje vještina i sposobnosti: −razvrstavanja −uspoređivanja −nizanja −slijeđenja niza uputa −prostornog organiziranja i orijentiranja − vizuelizacije i vizuelnog grupiranja −procjenjivanja, kritičkog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poređenje sa rezultatima drugih - sposobnosti prezentiranja podataka i prenošenja informacija kroz različite oblike rada − prepoznavanja obrazaca (formula) −induktivnog mišljenja −induktivnog analognog zaključivanja −različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja −logičkog i kritičkog mišljenja

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: − argumetiranja ličnih stavova i poštivanje i uvažavanje stavova drugih, − kolektivnog (timskog) rada, − pozitivnih osobina ličnosti − radovanje ličnom uspjehu i uspjehu drugih − prema istini, tačnosti, preciznosti i upornost − samopouzdanje, samoaktuelizacija

Vrijednosti i stavovi

40

TEMATSKE CJELINE 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Brojevi prve hiljade (tisuće) Prava u ravni (pravac u ravnini) Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Krug i kružnica Množenje i dijeljenje do hiljadu (tisuću) Brojevi do 10 000 Mjerenje veličina

1. Brojevi prve hiljade (tisuće) Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade. Struktura brojeva prve hiljade Stotice prve hiljade. Brojevna crta 0-1000. Položaji brojeva na brojevnoj crti 0-1000. Redni brojevi prve hiljade (zapisivanje rimskim ciframa). Upoređivanje brojeva prve hiljade. 2. Prava u ravni (pravac u ravnini) Prava/pravac , poluprava/polupravac i duž/dužina Tačka i prava.Duž kao dio prave. Prava koja prolazi dvjema tačkama Prava koja prolazi jednom tačkom Uzajamni položaj pravih: sijeku se, paralelne su (i poklapaju se). Okomite prave 3. Sabiranje i oduzimanje do hiljadu (tisuću) Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike Usmeno sabiranje i oduzimanje Svojstva sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi. Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. 4. Krug i kružnica Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. Modeliranje krugova od papira. Određivanje elemenata kružnice na modelima origami-tehnikama. Određivanje središta. prečnika i poluprečnika Crtanje kružnice šestarom. Elementi kruga i kružnice. 5. Množenje i dijeljenje u hiljadu (tisuću) Osobine produkta (komutativnost i asocijativnost). Množenje brojem zbira i razlike (zakon distributivnosti). Usmeno množenje u prvoj hiljadi. (Množenje višekratnika broja 10, broja 100 i ma kojeg broja) Pismeno množenje u prvoj hiljadi.

41

mili) 1m. 1dag. u potpunosti na umu. Brojevi do 10 000 Hiljadice i stotice u skupu do 10 000. 1 kl. 42 . (U rješavanju koriste se jednačine i nejednačine odgovarajućih oblika). do pojma prave (i poluprave) učenik dolazi misaonim produžavanjem duži preko njenih granica. 1dam. Princip očiglednosti treba koristiti i pri predstavljanju brojeva na brojnoj osi. 1dal. 7. Brojevna linija 0-10000. 1cl. hekto. te je na početku školske godine neophodno ponoviti gradivo iz prethodnih razreda. 1cm. 1 l. Još jednom podvlačimo da princip očiglednosti treba biti stalno prisutan u radu sa učenicima. Jedinice za mjenje dužine: 1 m. (-. U radu se neophodno pridržavati principa postupnosti. Dakle. duž. Prava u ravni Geometrijske sadržaje početne nastave matematike treba prezentirati učenicima imajući. 1 dm. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000. 1cg. Jedinice za mjerenja zapremine tekućine: 1 l. Učenike treba prvo upoznati sa čitanjem i zapisivanjem brojeva prve hiljade. deci. 6. mjesnim i brojnim vrijednostima cifara i drugim osobinama. deka. Problemski zadaci. (-. U IV razredu se postavljaju složeniji zahtjevi u pogledu znanja učenika i interpretaciji tih sadržaja na višem nivou. a ne u formalnoj geometriji (tačka−linija−površ−tijelo). Brojevi prve hiljade (tisuće) U prethodnim razredima stvorena je solidna osnova za realizaciju programskih sadržaja u IV razredu. Zadaci zadani riječima i složeniji brojevni izrazi u prvoj hiljadi. Jedinice mjerenje mase: 1 g. 1 g. Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja.1 mg. 1 hl. DIDAKTIČKO . 1 dl. četiri poluprave). Posebnu pažnju posvetiti zapisivanju brojeva rimskim ciframa.Dijeljenje u prvoj hiljadi. 1 dg.METODIČKE NAPOMENE 1. 1 km. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi (tisući) Ovdje je predviđeno postepeno uvođenje pojmova usmeno odnosno pismeno računanje.1 mm. Struktura brojeva prve hiljade (višecifreni brojevi). Pored izraza beskonačno treba učenike postupno uvoditi u termin «preko svakog broja».1 ml. 1 hm. dvije tačke. 1 kg Mjerenje zapremine tekućine. 1 hg. Od naročitog su značaja zadaci učenicima da prepoznaju i imenuju sve geometrijske oblike na pravoj i na njoj dviju naznačenih tačaka (prava. njihovim relacijama. centi. Mjerenje veličina Mjerenje dužine. da smo ovdje u neformalnoj (intuitivnoj) geometriji (tijelo − površ− linija − tačka). što sa ranije stečenim znanjem čine osnovu za uspješno savladavanje računskih operacija predviđenih za obradu u ovom razredu. 2. 3. kilo) Mjerenje mase.

Množenje i dijeljenje u okviru prve hiljade (tisuće) Gledano sa aspekta pojmova množenja i dijeljenja. Koristeći se različitim pomagalima učenik može postići takva znanja i sposobnosti da procjenjuje masu jedne kapi vode ili masu suze. petina jednog standardnog (80 gramskog) copy-papira. pa višekratnika broja 100 i konačno broja 10 u prvoj hiljadi. Krug i kružnica Već i sama strukura teksta koji je naveden. time što će se govoriti o množenju i dijeljnju u okviru prve hiljade. (a oznaka miligrama su pune fioke za lijekove u učenikovom domu). Crtaju kružnicu i isjecaju model kruga. 6. Brojevi do 10 000 Proširivanje skupa brojeva prve hiljade na skup brojeva do 10 000 treba realizirati postupno: upoznavanjem svih višekratnika broja hiljade. 7. kada su u pitanju jedinice za masu. Ovo treba uraditi uz korištenje brojevnih linija. predloženim metodičkim rješenjima . radeći na sličan način i modeli mase 1 cg i 1 mg. Mjerenje veličina Usvajanjem brojeva prve hiljade stvorene su osnove za zaokruživanje svih standardiziranih jedinica mjerenja veličina i njihovih odnosa. U suštini ova tematska cjelina ima za cilj da se prošire i prodube znanja o mjerenju i jedinicama mjerenja ranije upoznatih veličina. i konačno 1 cg na 10 mg. Međutim. Elemente kruga i kružnice. odstupili od uobičajenog sistema (metar. zašto je L umjesto l?) Pravo značenje mase od jednog grama učenik shvaća nakon spoznaje da je masa jednog mililitra vode jedan gram. iz više razloga smatramo da je uputno (ali. nakon ovakvog pristupa. U programu smo. Sično se može dijeliti sadžaj vrećica šećera od 1g na 10 dg. kilogram. Model miligrama od copy−papira učenici mogu sami isjeći . Nadamo se da će učenici koji ovladaju ovim znanjem moći. lako je objasniti. nerazgovjetne oznake 0. Ovdje predviđamo izvjesno proširivanje dosadašnjeg zahtjeva „množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem“ . Redoslijed: učenici na predmetima prvo uočavaju krug. ima masu približno 1 g. Presavijanjem modela kruga uočavaju središte kruga i kružnice. 43 . za njih. na bocama Coca –cole nađu i oznake 33 cl umjesto. Naime. u prvoj hiljadi se proširuju i produbljuju sadržaji iz prve stotine. a nakon toga. Dimenzije su mu približno: 4 mmx3mm.33 L dovesti u vezu navedene mjere (šta je ovdje zarez. potcrtavamo da smo u intutivnoj geometriji. daje niz jasnih metodičkih uputstava i učitelju i autoru udžbenika. zatim 1 dg na 10 cg. sekunda) . centigrama i miligrama. bez limitiranja veličine množitelja («jednocifrenim brojem»). i moguće ) u četvrtom razredu operirati pojmovima: decigrama. pa onda kružnicu. Naime. 5. istina na odgovarajućoj temperaturi. razumijevanje i primjenu zakona distributivnosti množenja prema sabiranju i oduzimanje i na popularno pravilo «svaki sa svakim».4. kada na primjer. Dijeljnjem ovog modela na 10 jednakih dijelova u dječijim je rukama model mase od 1 dg. Težište će se dati na uočavanje.

. -Stara se da nastava poprimi forme interaktivne komunikacije. uradaka i iskustava sa drugovima/cama i nastavnikom/com .Pokazuju interesovanje za istraživački rad -Poštuju pravila edukativne igre .Redovito uči i izrađuje domaće zadatke − Daje puni doprinos kolektivnom radu. V. Brojevi prve hiljade (tisuće) . mjesečne. ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Stotice prve hiljade (1−100. .. sedmične i dnevne) . orijentiranja. −Prostornog organiziranja. preciznost.. L.Primjenjivanje matematičkih znanja u svakodnevnom životu -Samostalno i timsko formuliranje zaključaka -Razmjene informacija. slijeđenja niza uputa. . −Induktivnog mišljenja −Induktivnog analognog zaključuvanja −Različitih načina matematičkog izražavanja i komuniciranja -Korištenja matematičkog jezika i simbola .Sudjeluje u sastavljanju i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života -Korsiti udžbenik i drugu literaturu. -Zapisuju. -Primjenjuje metode i strategije poučavanja primjerene stepenu sposobnosti učenika − Redovno prati i vrednuje rad učenika i vodi uredne zabilješke o tome Bira zadatke i postavlja -Pokazuju upornost. -Pažljivo sluša i prati izlaganje nastavnika i neposredno sarađuje u kreiranju različitih edukativnih situacija u razredu. kreira i modelira planove rada (godišnje.Kritičko vrednovanje vlastitih rezultata -Pokazuju interesovanje za učenje o brojevima i kvantitativnim odnosima.Operacionalizira nastavni program. čitaju i određuju položaj (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti od 0-1000 -Koriste redne brojeve do 1000 -Prepoznaju. i vizuelnog grupiranja −Procjenjivanja.SADRŽAJI 1.Poznaju i upotrebljavaju matematičke simbole − Razumiju strukturu brojeva prve hiljade. . zapisivanje brojeva rimskim ciframa.Redni brojevi prve hiljade.Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. čitaju i uspoređuju brojeve do 1000 . C. identifikuje teškoće u njihovom radu. -Izvršava zahtjeve nastavnika (dovoljno vremena posvećuje vježbanju i rješavanju zadataka) .Sa učenicima izrađiuje didaktički materijal.Struktura brojeva prve hiljade . klasificiranja. -Pomaže nastavniku kod izrade nastavnih sredstava i dizajniranja edukacijskih situacija. −Nizanja.Aktivno učestvuje u svim oblicina nastavnog rada.uspoređivanja. u paru i timu -Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih .Zanimaju se za složenije matematičke igre -Pokazuju svijest o značaju igre u učenju. dosljednost i ostale pozitivne crte ličnosti − 44 . čitaju i pišu brojeve rimskim ciframa do M (pomoću I. 101−200. .Zapisivanje i čitanje brojeva prve hiljade.Položaji (redoslijed) brojeva na brojevnoj crti 01000. . PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA −Prepoznaju. . -Znaju prvi i zadnji broj stotina i hiljada. STAVOVI. . M) −Razvrstavanja. D. . zapisuju. X. .Upoređivanje brojeva prve hiljade.Pokazuju interesovanje za rješavanje problema i zadataka samostalno. ishoda. posebno grupnom .Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju.

-Usmeno sabiranje i oduzimanje. uz . sastavljaju i rješavaju jednostavnje zadatake zadane riječima. .Prava/pravac. Prava u ravni .Međusobnog povezivanja i upotrebe prethodno stečenih znanja o zakonitostima i pravilima sabiranja i oduzimanja (zakon asocijacije. Duž kao dio prave.Uočavaju da jedna tačka ne određuje jednu pravu zahtjeve koji su optimalno usaglašeni sa učeničkim sposobnostima −Apstrahovanja i konkretizovanja vizuelnog pamćenja i uopćavanja. u svojoj teci. Sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi -Pravila o nepromjenljivosti zbira i nepromjenljivosti razlike.Prava koja prolazi jednom tačkom. dužina duži.Uzajamni položaj pravih u ravni: ukrštene i paralelne.Usvajaju pravila i zakonitosti sabiranja i oduzimanja u prvoj hiljadi . uz korištenje olakšica 45 .Prava koja prolazi dvjema tačkama . sabiraju dva ili više broja prve hiljade.Nejednačine oblika x+8<45 . niže. Okomite prave i prave koje se poklapaju.o strukturi trocifrenog broja i predstavljanju brojeva iz prve hiljade na različite načine −Primijenjuju svojstva sabiranja i oduzimanja na brojeve prve hiljade. . bilježi informacije koje mu sugerira nastavnik Ulaže napore da usvoji programske zahtjeve nastave matematike za IV razred: zapisuje. pismeno i usmeno. komutacije itd u bilo kojem brojnom nizu je isti) -Usmeno i pismeno sabirati u skupu brojeva do 1000 -Primijeniti stečena znanja sabiranja i oduzimanja u − − Prilagođava zahtjeve svakom učeniku pojedinačno u skladu sa sposobnostima učenika Primjenjuje različite oblike nastavnog rada sukladno učeničkim interesovanjima. . prave i poluprave . poluprava/polupravac i duž.Tačka i prava. prepoznavanje i korištenje obrazaca (formula) -Prostorne organizacije i orijentacije -Slijeđenje niza uputa -algoritam − Pokazuju inicijativu i želju za usvajanjem novih znanja i proširivanje postojećih − Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u razredu Učenike uključuje u aktivan i saradnički rad Ostvaruje saradnju s učenikovom porodicom (starateljima) prilikom identifikacije teškoća u učenju matematike kao i u otklanjanju identifikovanih teškoća − Uredno. poluprave i duži − Uočavaju da je duž dio prave i poluprave Opisati tačku i pravu kao osnovne matematičke pojamove . iskustvima i − − Računa sigurno. .Pismeno sabiranje i oduzimanje u prvoj hiljadi.Jasan im je pojam prave. −Prepoznaju (modele) pravih u okruženju −Da prava nema granica . . uspoređuje na brojevnoj crti predstavlja brojeve prve hiljade Pouzdano obavlja četiri osnovne računske operacije u prvoj hiljadi i redovito procjenjuje i provjerava rezultate Posvećuje punu pažnju preciznosti "vodoravnog" i "uspravnog" računanja − − − − 3.2. čita. − Pouzdano i brzo.Crtaju i označavaju duži.

-Usmeno i pismeno množenje u prvoj hiljadi. Množenje i dijeljnje u okviru prve hiljade (tisuće) -Osobine produkta (komutativnost. zna ih mjeriti i koristiti jedinice mjerenja Precizno mjeri. prečnik i poluprečnik − − − − − − Crtanje kružnice i kruga pomoću modela i pomoću šestara. i nejednačina odgovarajućih oblika svakodnevnom životu − Analizira i sintetizira različite zapise brojeva prve hiljade. asocijativnost i distributivnost). Strpljivo i pažljiva obavlja složenije zadatke množenja i dijeljenja sposobnostima − Omogućava učenicima da prije nego što budu pitani i sami pitaju Podstiče istraživački duh kod učenika i samostalnost u radu Ostvaruje korelaciju matematike i drugih nastavnih predmeta Razvija kritički pristup učenika u rješavanju zadataka i problema − 4.primjenu jednačina. Prepoznaju. preciznost u izražavanju itd) Pomaže učenicima da matematički izražavaju svoje ideje i zapažanja Povezuje matematičke − − − 46 .Crtanje kružnice pomoću kupe i valjka. -Dijeljenje u prvoj hiljadi. simbole i grafove sigurno i svrsishodno. Krug i kružnica . prostorna orijentacija i organizacija.10 000 . − − − − − Sastavljaju brojevne izraze po zadanim uvjetima. Slijeđenje uputa za niz koraka Analiziranje i sintetiziranje Korištenje origami tehnike − − Pravilno koristi geometrijski pribor i precizno crta Prepoznaje veličine.Crtanje kružnice šestarom.Elementi kruga i kružnice i njihovo označavanje − − − − − − Uočavaju oblike kruga i kružnice u okruženju Crtaju kružnicu Crtaju. čitaju i zapisuju svaki broj do − − − − Korištenje algoritama (postupaka) računanja Zaključivanje analogijom Stvaranje i korištenje modela (načina) računanja Koristi naučena znanja o rednim brojevima (prepoznaje i tumači zapise rednih brojeva rimskim ciframa) Koriste tablice. . Uočavaju da je prva hiljada 1-1000 a deseta 9001. znaju ih Poučavanjem i matematičkim sadržajima razvija kod učenika komunikacijske vještine i sposobnosti (korištenje matematičkog jezika i simbola. Uočiti i razlikovati krug i kružnicu kao i njihove osnovne elemente Vizuelno grupisanje. .Uočavanje kruga i kružnice na valjku i kupi. . označavaju elemente kružnice i kruga Određuju elemente kruga i kružnice korisetći se origami tehnikom Uočavaju na kružnici središte. Rješavaju jednostavne problemske zadatke. prepoznaje i imenuje jedinice mjerenja na različitim predmetima iz okruženja − − − 5. -Određivanje elemenata kružnice na modelima urađenim origami tehnikom.

Prepoznaju i imenuju (čitaju) brojeve do 10 000 -Uočavaju strukturu višecifrenih brojeva -Prepoznaju. Brojevi do 10 000 .10 000 . poštovanjem i uvažavanjem − Svojim ponašanjem. kreira saradničku i pozitivnu atmosferu − Prema svakom učeniku se odnosi s pažnjom.Permanentno se usavršava u svim segmentima nastavno pedagoškog rada − . čitaju i zapisuju cifre (znamenke) na brojevnoj liniji do 10 000 -Sabiraju i oduzimaju višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 Podstiče ih na saradnju i razmjenu informacija − U razredu. otvorenošću prema novim saznanjima i pozitivnom stavu prema cjeloživotnom učenju daje dobar primjer učenicima .− − − − 10 000 Povezuju i primjenjuju zakonitosti i pravila množenja i dijeljenja u računanju Znaju višekratnike broja 100 u skupu brojeva do 10 000 povezati s brojevima do 100. a višekratnike broja 10 s brojevima do 1000. sa naznačenim višekratnicima broja 100 (10) -Sabiranje i oduzimanje višekratnika broja 10 u skupu brojeva do 10 000 .Vrše jednostavnija sabiranja i oduzimanja u skupu brojeva 1.Struktura brojeva do 10 000 -Brojevna linija (crta) 010000. Pismeno množe i dijele u prvoj hiljadi Rješavaju matematičke zadatke koristeći se jednačinama i nejednačinama odgovarajućih oblika − Koriste množenje i dijeljenje pri rješavanju svakodnevnih problema iz života − interpretirati (obrazložiti) Učestvuje u edukativnim igrama uz puno razumijevanje njihove svrsishodnosti sadržaje sa realnim životnim situacijama − Tematski povezuje sadržaje unutar nastavnog programa Pomaže učenicima da kritički sagledaju ono što su naučili − 6.Primjenjuju znanja o brojevima u svakodnevnom životu 47 .

1 ml. 1cl. mili) 1m. 1 kg − − − − -Mjerenje zapremine tekućine. kilo) -Mjerenje mase . Mjerenje veličina -Mjerenje dužine . hekto.. Problemski zadaci. (-. 1 km. i decilitar. 1cm. 1 g. -Zadaci sa mjerenjima i jedinicama mjerenja . 1 hl. − Intuicijom i analogijom povezuju decimetar. Jedinice mjerenja za zapreminu tekućine: 1 l. 1 dl. -Jedinice za mjerenje dužine: 1 m. 1 dg.1 mm. Preračunavaju jedinice mjerenja istovrsnih veličina Tačno izražavaju ishode (rezultate) mjerenja Rješavaju problemske zadatke sa mjernim jedinicama Usvajaju znanja o manjim. milimetar. miligram i mililitar. 1dag. 1dal. 1 hm. 1cg. 1 dm. 1 hg. 1 kg) − 48 . Spoznaju da jedan mililitar vode (na određenoj temperaturi) ima masu od jednog grama. centi. odnosno većim jedinicama mjerenja. uočavaju odnose među njima i kroz primjenu u svakodnevnom životu shvataju praktičnu vrijednost mjera i jedinica mjerenja − − Na predmetima prepoznaju oznake veličina i razumiju njihove odnose Procjenjivati veličine od 1m (1 l. 1 mg.. deci. (-. decigram. 1 l. 1 kl. deka. -Jedinice za mjerenje mase: 1 g. 1dam.7.

______________________________ -Postavljati pitanja kad se nađe pred novim muzičkim zadatkom. tempa i dinamike. naslova i autora.Koristiti određene kriterije za izvođenje i/ili procjenu slušanog djela. .aktivne muzičke interakcije sa okruženjem kroz sve muzičke sadržaje.U notnom zapisu prepoznaje osminku. -Uvođenje muzičkih termina: prima volta. sekonda volta. dvoglasno. . dinamika . saopštavnja razlika u notnom zapisu (melodija. 3 i 4-dijelnudobnu mjeru ritamskim govorom. -improvizacije na Orffovim instrumentima postaju originalnije i predstavljanje razredu (publici) sve slobodnije. -Kvalitetne interpretacije muzičkog djela (od solističkog do skupnog). ligatura. repeticija.predviđanja rezultata u improvizaciji -Izražavanje doživljaja djela likovno. ritam. cijelu notu i odgovarajuće pause. mjera). . -Zvučno i vizuelno prepoznavanje melodijskih Orffovih instrumenata (sviranje na metalofonu). . Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: -uočavanja.5. u kanonu (od solističkog do skupog -Poznavanje oznaka i termina (talij.Svjesno izvodi jednostavne brojalice prema notnom zapisu u 2. -Koristiti prethodna muzička iskustva i muzičke termine. -memoriranja djela. -orkestarskim instrumenatima po grupama: gudački.razumije trajanje nota i odgovarajućih pauza (osminka.70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja o: Pjevanje jednoglasno. polovinke i cijele note).da izlažu svoje mišljenje i ideje i praviti poređenja ostvarenog. . aktivno učešće u izradi aranžmana za Orffove muzičke instrumente. ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE 49 .O potrebi stalnog vježbanja pjevanja i sviranja svakog pojedinaca i znanja muzičkih termina u interpretaciji muzičkog djela u horu i orkestru. .) za gradacije u tempu i dinamici slušanjem i u notnom zapisu . melodija. udaraljke. . četvrtinku.Sviranje kao pratnja pjevanju. -sistematiziranja muzičkih znanja uz korištenje muzičkih termina. duhački drveni i limeni (truba. mjera. -O značaju i potrebi muzike u životu. ta-te) .Muzičke igre. literarno i pokretom. . OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Učenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: .Uočava i obrazlaže primjenu raznih instrumenata u izradi aranžmana i kreativno ih koristi u improvizaciji. . tempo. ritam. četvrtinka. -Improvizacija i prezentacija ideja (individualno i u grupi). .korištenja znanja u osmišljavanju ideja za kreativno ispoljavanje. trombon). . pokret i ples kao elementi u izražavanju ritma. -Da svaki instrument ima značaj u orkestru i da su odnosi među njima u sviranju i igri različiti . -Ispravljati svoje i ukazivati na greške drugih u muziciranju.osnovnih muzičkih pojmova : trajanja. MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA (2 sata sedmično .1. Podjela jedinice mjere na dva dijela (ta. polovinku.

Predložene pjesme odgovaraju opsegu dječijeg glasa. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 20 pjesama u toku školske godine. te pjesmu tačno interpretiraju. I dalje u središtu nastavnog djelovanja ostaje rad na otklanjanju problema koje dijete ima. vrste glasova u horu.Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -prema sebi kao pjevaču i sviraču. tačnosti intonacije i opsegu muzičke memorije.Iskazuje sve veću želju i potrebu za posjećivanjem koncerata.samopouzdanje u pjevanju. a po sadržaju i karakteru su interesantne su i bliske djeci u četvrtom razredu.Shvata i razlikuje te aplauzom nagrađuje najkvalitetnije izvođenje -Uviđa i objašnjava ulogu muzike u životu. želi da je često sluša (potreba) -Sa vidnim zadovoljstvom sve samostalnije se uključuje u projekte. -sve snažnije ispoljavanje dječije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike VRIJEDNOSTI. STAVOVI. te razvoju muzičkih sposobnosti tokom godine. izvođača i sastava. nesvjesno i usputno (muzički termini). sintisajzer. a u odnosu na druge. -ispoljavanje intenzivne želje za bavljenjem muzikom -interesi i ljubav prema sadržajima muzičke baštine BiH postaju intenzivni .Iskazuje svoje mišljenje. te poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih. polovinka i cijela nota i odgovarajuće pauze).upisuje se u muzičku školu PROGRAMSKI SADRŽAJI I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE III BROJALICE IV SLUŠANJE MUZIKE V DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE U četvrtom razredu polazeći od nivoa postignuća svakog pojedinog učenika. Razlike među učenicima bit će u skladu s razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vještina. četvrtinka. korigira sebe i druge. . mjere (2. . . Raditi na sve samostalnijem tačnom zapažanju i određivanju tempa. gitara). forme muzičkog djela. dinamike. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. zalaganje i odgovornost za kvalitet skupnog muziciranja . muzičkih instrumenata orkestra. U skladu sa dječijim uzrastom i navedenim zahtjevima i potrebama povečan je broj pjesama za pjevanje i sviranje. učenici će učvrstiti znanja iz notnih vrijednosti (osminka. Treba i nadalje raditi na razvoju osjećaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzičke/glazbene igre. Kreativnost u ovoj oblasti ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih 50 . u cjelini odnosno po strofama. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. PONAŠANJE -o značaju muzike u životu i potrebi učenja muziciranja kao cjeloživotnom procesu. . treba naročito raditi na korigiranju problema u razvoju muzičkih sposobnosti i muzičkom opismenjavanju koje je u ranijim razredima bilo spontano. a smanjen broj muzičkih igara i brojalica. upoznavanju notnih znakova i prihvatanju muzičkih termina kroz svjesno reprodukciju trajanja prikazanim u notnom zapisu. a posebno na kultivisanju glasa i porastu kvalitetu pjevanja. tempa i dinamike.Razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece. razvoju opsega dječijeg glasa. 3 i 4-dijelne). uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. -Uključuje se u muzičke sekcije. kao i slušanje muzike.

mogu imati utvrđene figure i kretnje. koja će omogućiti izvođenje lakjših brojalica na osnovu notnog zapisa. komunikaciju putem dijaloga: u paru. a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. te da improviziraju na zadanu melodiju. pljeskanje. klarinet) i limeni (truba. pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije. U toku školske godine učenici treba da nauče najmanje 8 muzičkih igara koje uključuju pokret. Slušanjem treba bliže upoznati vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački (kontrabas). te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. instrumentima koje su nnapravila djeca.muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. te grupnu i kolektivnu. sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. predmeta u okolini. Brojalice. pa to predstavlja stvarni početak muzičkog opismenjavanja. samoinicijativno. sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju. okreti. pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog značaja. Nastavnik u četvrtom razredu treba posvetiti posebnu pažnju organiziranju maštovitih načina njene interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima. koreografije okretnih igara i narodnih kola iz različitih krajeva svih naroda i narodnosti. bez pretjeranog opterećenja muzičkom terminologijom. U takvim slučajevima. trombon) i udaraljke. sasvim prirodna. slikaju seriju slika i muzičko-scenske igre koje će povezati razne umjetničke oblasti i dinamizirati rad u razredu. 51 . Slušanje pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. Ovakav rad će snažno doprinijeti razvoju dječije kompetentnosti i kreativnih sposobnosti u oblasti muzike kao neverbalne komunikacije. sa zadovoljstvom i interesom. kao i stihove na zadanu ili novu melodiju. Zato u četvrtom razredu treba upoznati najmanje 20 kompozicija. sada i uz svjesnu primjenu novih znanja. sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. U četvrtom razredu treba naučiti najmanje 8 brojalica što je nešto manje nego u prethodnoj godini. Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomažu i podržavaju savlađivanje i ostalih sadržaja ovog razreda. koje su dječija igra. One imaju različit sadržaj koji. a koje se bazira na osvještavanje ranijih doživljaja muzičkih zakonitosti. Navedene oblike dječijeg stvaralaštva raditi uz korištenje instrumenata vlastritog tijela. Podsticati djecu da izmisljaju priče. Usvajanje muzičkih pojmova i dalje treba da bude prirodno. kao i Orffovog dječijeg instrumentarija. i ritamskog govora (ta i ta-te) je novina. djelujući snažno i na sva druga nastavnih područja. U oblasti dječijeg stvaralaštva učenike treba uputiti na samostalnije praćenje pjevanja. složeniji ritam i metriku. duvački: drveni (flauta. tapkanje. te raznih kretnji ruku. ritam. pa je i korelacija sa svim drugim predmetima. sa težištem i nadalje na umjetničko-doživljajnoj komponenti. pored ostalog podržava život u prirodi i razne radove. poskakivanje s plesnim elementima. Igre i narodna kola. te izmiasljaju melodije na date stihove. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno. Potsticati i pratiti nivo učešća u muziciranju: po zadatku. jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje. tradicionalne narodne običaje i drugo. Imenovanje nota po trajanju i podjela jedinice mjere na dva dijela. ohrabrujući i poštujući dječije prijedloge jer je brojalica dio svakodnevne dječije igre na igralištu i školskom dvorištu. kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. imaju u ovom razredu veoma različit sadržaj (racionalne i iracionalne brojalice).

Cazin) 13. stihovi Brato Pavlović) 8. -Planira i osmišljava muzičke igre kao podsticaj za učenje -Pokazuje veliko zalaganje i trud da svoje muiziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom. romska trad. Meršnik) 10.Rihtman. kuća. tempo. stihovi Kemal Coco) 7. Baba nina. Vladimir Đorđević 2. narodna pjesma 9. .Imenuje i korigira greške u pjevanju i sviranju. -Razlikuje note po trajanju: osminka. . -Stalno komunicira sa djecom i upućuje ih na izvore znanja. četvrtinka . -Poznaje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu: (dinamika. .. .Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja i aktivno učestvuje u izradi aranžmana. ne da majka sina ( uspavanka. zapisao C. brz). 19. cijela nota i pauze. dikcija). i prihvata pomoć. -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. drugima i sarađuje. f i druge) . Milić) 20.Ima više povjerenja u sebe i samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente.SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. . umjeren. zapisao C. Štamparska greška (Asim Horozić.Motiva rad i nenametljivo rukovodi dječijim aktivnostima . -Ponašanje u skladu sa zahtjevima muzičke igre. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. . Tišina-B. Lubovo. . Na kiši (St.. Notni stan (Marija Matanović 22. note i pauze po trajanju . -Pjevanje kanona u dva glasa -Razvija osjet za ritam: podjela jedinice mjere na dva : ta. stihoviIsmet Bekrić) -Ima veliki fond pjesmica. Uspavanka za jednu lutku ( Refik Hodžić. Pokraj grada Sarajeva. Hej. tezu i arzu. . Uspavanka. u poređenju sa rezultatima u trećem razredu. -Poznaje mogućnosti i Orffovih instrumenata i adekvatno ih i kombinuje sa priručnim. OCJENJIVANJE) I PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. mf.Šipovo 17.Prihvata i shvata svrhu korekcije pojedinaca radi podizanja kvaliteta muziciranja u razredu.Često pjeva i svira jer uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet -Vrši samoprocjenjiv i u odnosu na druge. potoče (M.Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o značaju svakog pojedinca u horu . -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji -Razimije i svijesno obavlja muzičke zadatke i obaveze ( kao pojedinac ili dio grupe) -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže deci u kolektivnom. U Proljeće (Evo nas opet). Jagoda baštovanka (E.Samostalno istraživanje i uključivanje u sviranje pratnje pjesmi. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Basrak) 11. nina. grupnom i individualnom muziciranju. ta-te).Upoređuje se sa drugima i koriguje vlastito pjevanje i sviranje . Šamac) 14. Pandur) 15. Vrani se konji igraju (svatovska. sefarska trad 18. -Inicira i rganizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. 21. (Francuska pjesma).Bratec Martin. izleti. -Komentarima i praktičnim djelovanjem ookazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici . malo ububano (uspavanka.Kad zatreba traži. -Prihvata korekcije i poštuje pravila pjevanja koja dovode do kvalitetag pjevanja (intonacija. Uspavanka..Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor da se doprinese boljem zvučanju. Majčica (Vera Makjanić) 12.3 i 4. Školski odmor ( D. Nestašni dječaci (Josif Marinković) 6.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni -Prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. . zna da objasni i koristi oznake za dinamiku na maternjem i talijanskom jeziku (p. kanon. polovinka. Jesen u šumi (M. Medo kočijaš ( Franjo Povia) 5. Rihtman. . 52 . -Poznaje i objašnjava oznake za tempo na maternjem i talijanskom jeziku (spor. STAVOVI. -Poznaje. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) . Nina. artikulacija.Razvija osjet za mjeru i promjenu mjere: 2. Korunović) 3. a i sam pruža pomoć. priredbe. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji. Avanture maloga Juju (Petar Bergamo) 4. Dva i dva su četiri 16. Mačak i miš (Asim Horozić. Zapisao Cvjetko Rihtman. u porodici).

Samostalno izražava kretnjama ono šta muzika sugeriše.kanon (M. stihovi Jasmina Mušanović) 6. igre i kola -Primjenjuje ranije znanje na novu igru. -Crtanje (slikanje) narodnih nošnji. -Prepoznaje pojedine tradicionalne nošnje. Anceva) 24.Učlanjenje u ritmičku i/ili folklornu sekciju -Osmišljava. Muzikaš (iz zbirke J. Starobosansko kolo osnovni korak (sela iz okolice Glamoča) 4. Djeca se igraju hvatača (Refik Hodžić. -Samostalno pjeva i igra sa osjećajem sigurnosti. . -Ispravno primjenjuje pravila muzičke igre. -Upućuje. stihovi Jasmina Mušanović) 8. -Shvatanje i razumije značaj pokreta u plesu i kolu -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzičkom stvaralaštvu BiH sa utvrđenim pravilima (koreografija) -Podsticanje kreativnosti igrom. Hula hop (Adnan Mušanović. . ____________________ 53 . vrtu.Izrada nošnji od različitih materijala u učionici. pokazuje simulacije na kompjuteru -Sarađuje sa roditeljima i uključuje ih u rad -Organizira praktične vježbe i odlazak na probu folklorne sekcije u školi i u KUD. Tomasa) 9. narodne običaji) -Samostalno izvodi zadane pokrete. Grgošević) IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE Izbor: 1. narodno kolo (Sarajevo i okolica) 3.Sova. Skaka. -Pravilno izvodi igru odnosno kolo. Skače vrabac u kolu (zapisao Cvjetko Rihtman) 2. starogradsko kolo iz Livna _____________________ -Ima veliki fond muzičkih igara. na raznim mjestima (u razredu. -Rasprave o ponašanju u situacijama na smotri i koncertu. Koko graja (Adnan Mušanović. narodno kolo (Sela iz okolice Bosanskog Šamca) 5.. . Treskavica sitna. na izletu). stihopvi Grigor Vitez) 7. -Predlaže i nove pokrete koji su adekvatni -Samostalno igra u kolu i usvaja ih sa više sigurnosti . Urodile tetrejike. -Uključenje u modeliranje narodnih nošnji ( prema originalu ili slikaama) . priprema i organizira igre posebno tradicionalne u učionici -Vodi aktivnosti.Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. pomaže. . -Pokretima opisuje događaje u muzičkoj igri (u prirodi.Predlaganje muzičke igre za priredbe -Praktičan rad: zajedničko i pojedinačno izvođenje pokreta uz pjevanje.Slobodno i organizovano kretanje u prostoru .Igra kolo veselo. pokretom i pjevanjem. kanon (Z.23. u dvorištu. demonstrira i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti -Posmatra i prati učenika u radu -Stimulira ih i direktnim učešćem u igrama i kolu.Razvijanje svijesti o kulturi ponašanja na nastupima folklornih ansambala -Odabiranje prikladne igre u učionici. -Pamti i imenuje pojedine pjesme.

hor (horski glasoviženski. odlomak iz opere „Aska i vuk“. 7. . -Brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota i obrazlaže ih. .U knjigama i štampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata (simfonijski orkestar) -Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali. -Procjenjuje interesovanja i napredak učenika. Bumbari i pčele (S. izvođače i kompozitore -Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi . udaraljke) . Harburg). -Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka . -Prepoznaje i saopštava ime kompozitora -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudački.Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom. . -Pokreti su precizni i tačni -Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice (ritamskim slogovima: ta.Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice (muzičke zagonetke). Asim Horozić 4. -Shvata da je orkestar muzički uređena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta -Izvođenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima -Osmišljava nove maštovite igre sa instrumenatima. Igralica (Zapisala Bogdanka Đurić. gudački kvartet.Tačno izvodi mjeru i ritam skandiranjem. mišiću 8. Ne dam kamen zemlje moje ( Slavko Olujić-stihovi Zlatka Artuković) 2.Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja. razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu . -Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom -Biranim riječima i odnosom pokazuje da cijeni muziku. -Poigrava se s brojalicom._______________________ III BROJALICE Izbor : 1.Crtanje i fotografisanje instrumenata i njihova samostalna prezentacija -Pokazuje i demonstrira izvođenje i sviranje -Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje . Arlen.Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja -Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša. Elem. izgovaranjem ritamskih slogova. kombinuje instrumente (aranžmani). sortiranje i izvođenje zaključaka -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima. Vivaldi) 6. Ako pođeš negdje van 5. . odbrojavanjem rukom. Eti peti. Amsej Paka Poan (Adnan Mušanović). u raketi 9. saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada. . beglen (Sarajevo) 2. što ih motiviše na učenje -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nošnji naroda BiH -Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje.Y. . tip (Nestašni vrapćići) _______________________ -Ima u memoriji veći broj ranije obrađenih brojalica i po sjećanju ih izvodi. mišu. koja razvija osjećaj pripadnosti grupi. tip. Mišu. Srbija) 3. -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima. -Razvija kreativnost. -Komentira osobine djela. ta-te) __________________________ . Pjesma šumskih vila. obrada Rrešad Arnautović. . Iznad duge (Over the Rainbow). Cetinje) 7. predlaže i izvodi pratnju. duhački drveni i limeni.Sa posebnim zadovoljstvom se uključuje u izvođenje i raduje novim iskustvima. Došlo pismo iz Bosne (narodna.Uočava. Ljeto (II stav. . . -Pozitivno vrednuje brojalicu kao maštovitu igru i komunikaciju. iz Četiri godišnja doba A. Rajičić -test Čika Andra) 8. Alaj ovaj Miki lep (Zapisala Elly Bašić. koraćanjem u koloni.Brzo uočava i saopštava izvođača djela -Razlikuje izvođačke ansamble: orkestar. leti. -Razgovora o osjećaju ugodnosti i opuštanja.Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre.Pomaže.Često traži da se djelo ponovno sluša. koordinira rad -Usmjerava aktivnosti učenika. Senj) 4. Eglen.Upoređuje note i njihovo trajanje u brojalici.Pronalaženje i zapisivanje brojalica. Tip. 54 . upoređuje. Leti.Kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja jača samosvijest.Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala -Osmišljava i realizuije simulacione igre za djecu. -Prema zadatku zvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu . dječije radne i kulturne navike IV SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. E. „Mali šlager“ 3. dječiji hor) -Samostalno određuje karakter kompozicije -Tačno određuje jačinu (glasnoću). dvoglasni hor) 5.Sa vidnim zadovoljstvom izražava utiske o slušanom djelu. tempo i druge karakteristike djela -Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije -Pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Sretna Nova godina (Arsen Dedić) . belem ( Zapisao Branko Rakijaš. . . odlomak iz mjuzikla „Čarobnjak iz Oza“ (H. -Uči i druge izvođenju ritma na instrumentima. ptičica 6.

Žuta podmornica (Bitlsi) -Izrađuju zidne panoe sa tematskim sadržajima . školi i okolini -Razgovorom o muzici u okolini. -Saradnja sa roditeljima i umjetničkim ustanovama . Ples pilića u ljuskama.S.. Bosna. Za djecu svijeta na kril'ma vjetra (Suad Arnautović. Neko me voli (G. stihovi Velimir Milošević) 12. _______________________ 55 . stav iz djela Slike sa izložbe (Modest P. 16.Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Prepoznaje vokalno. Darovi za svu djecu (Pajo Kanižaj. instrumenata. . oblačenje. Walt Desney 20. Klovnovi (D. instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvođenje -Sposoban je da uz slušanje praćenje jednostavni notni zapis i primjeni muzičke termine: legato. kompozitora i njihova najpoznatija djela Vođenje intervjua sa umjetnicima. . Kornjače. ritam.Haydn ili Leopold Mozart). -Posjeta koncertima u osnovnoj muzičkoj školi -Osmišljava i obavlja temeljitu pripremu učenika za izlaske iz škole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama: -Objašnjava ponašanje na koncertu.Traži da ih vidi uživo na koncertima -Pokazuje kulturu ponašanja kad sluša izvođenje djece u razredu i na koncertu -Apšlaudiranjem drugarima i na koncertu pokazuje pozitivan odnos prema djelima i muzičkim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o značaju muzike u porodici.Shvata da muzika ima važnu ulogu za poboljšanje kvaliteta života Posmatranje i praćenje napretka učenika. kontrabas 14. poštuje pravila ponašanja. Kabalevski) 19. melodija. pjesma iz Engleske) 22. pohbale i nagrade. Dječija simfonija I stav (J.Sans) 13. Slon. Ples šećerne vile i ruski ples-Trepak iz baleta“ Krcko Oraščić“ (Petar Iljič Čajkovski) 15. posebno na koncertu. stihovi Dijana Bujlat 23. Debussy) 18.S. iz svite Karneval životinja (C. i za imenovanje i opis djela.Sans).9. Opera) -Prikupljanje isječaka iz štampe sa najavom koncerata u gradu (Vodič kroz kulturne muzičke događaje) -Posjeta najznačajnijim kulturnim objektima u mjestu. Sretan rođendan (Happy birthday. -Koristiti jednostavan muzički jezik za saopštavanje ideja. stihovi Sanela Pršeš) 10. staccato. Bosnia ( Džani Hot) 11.Gerhwin) 21. iz svite Karneval životinja (C. Izrada plakata sa važnijim telefonskim brojevima (Narodno pozorište. ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija) -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je škola -Ukazuje na adekvatan način izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata. -Prilikom slušanja muzike. Nebo i planete ( Nedžad Merdžanović. -Planira termine za posjete -Pravljenje zajedničke makete koncertnog podijuma kulturnim ustanova i bilježi ih na kalendaru -Prepoznaje narodnu muzičku tradiciju -Poznaje i pamti imena bh. Mali crnac pleše (C. Pjesma sedam patuljaka iz filma „Snjeguljica“. Musorgski) 17.

pokreta i likovnim izrazom. u paru (dijalogom). -Literarno i /ili likovno izražavanje doživljaja muzike -Osmišljavanje nekoliko novih muzičkih igrokaza. ritam) -Spontano na muziku progovara pokretom. mijenja. -Predlaze instrumente za dočaravanje likova u igrokazu -Pronalaženje priča i bajki čiji se likovi mogu muzikom „ozvučiti“. . 56 . hvali i ohrabruje.Sam predlaže ideje i uključuje se u rad na muzičkoj dramatizaciji . priredbama -saradnja sa lokalnom zajednicom -Izražava razne ritmove iz života instrumentima.__________________________ V DJEČIJE STVARALAŠTVO -Izmišljanje novih pjesmica na zadani ili novi tekst -Izmišljanje teksta na zadanu ili izmišljenu melodiju. instrumenata. -Prezentacija rezultata samostalnog i grupnog rada -Eksperimentiše. upoređuje. istražuje i kombinuje instrumente. -Priprema. -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu . grupna. -Predlaganje oblika muzičkog stvaralaštva. -Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima. .Stvara kombinacijom riječi.Vidno iskazuje i saopštava interes i želju za njihovim kombinovanjem.Samostalno istražuje instrument i na njemu improvizira -Pravi varijacije na zadanu temu (melodiju. -Slobodna improvizacija na Orffovim instrumentima: -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu. individualna -Učešće sa zadovoljstvom u muzičkim igrokazima svog razreda Učešće u prezentaciji muzičkih igrokaza na školskoj priredbi. -Posjete koncertima. . -Dogovaranje o improvizaciji koja omogućava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju. -Slobodnija improvizacija kolektivna. . dodaje.Podstiče kreativne oblike ispoljavanja. -Improvizacijom kreira nove aranžmnane za pjesmice i brojalice. -Izvođenjemuzičkog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca likova i kolektiva Procjenjuje učenička postignuća. rukovodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima. -Samostalno spontano dovrši započetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem . -Željom za čestim muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici -Prati pjevanje instrumentima igurnije i samostalnije.Na podsticaj ali i spontano daje svoje ideje za rad.Plesna dramatizacija. ______________________ -koristiti sopstvenu kreativnost i maštu za rješavanje jednostavnih praktičnih problema -Samostalno smišlja. .Pravi improvizaciju ritmičke pratnje pjesmi . likovno ili literarno.

prostiranje linija. biljke.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. tuš i drvce.Razvijanje kod učenika senzornih. angažovanost.Uočiti. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje..Nevizuelni poticaji: emocije..Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. . uočavanja.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta. manipulativnih. jačanje i bogaćenje emocija .Crtačke teksture . očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline.1. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. crtačka tekstura. životinje.OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE CJELINE/OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Obrazovni ciljevi . tačkom i mrljom .Razvijanje sposobnosti posmatranja.Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i Kompozicionim odnosima u vizuelno likovnim sadržajima . kreativnog.…/. prostori .Pozitivan odnos prema radu: inicijativa. orijentacija u vremenu i prostoru 1. flomasteri /crni ili tamni/ 57 . ritam. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte.Razvijanje humanosti. TAČKA I LINIJA . mrlja.Olovka. snalažljivosti. samostalnost. čula. .Iz narodnih običaja: praznici. spremnost za saradnju i timski rad. objekti. . drugarstva. . PPD. smjer. poslovica. površina. LIKOVNA KULTURA ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO . etnografsko nasljeđe . solidarnosti. lavirani tuš. matematike. . tlocrt Odgojni i socijalizirajući ciljevi .. kontrast. ritma. tuš i kist. razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima. značajni datumi. bajka. pjesma. muzičke i tjelesne kulture. zaključivanja.. istorije/historije.Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta. muzika …… .. smjerova i analiza uočenog i istraženog . BiH kulturne baštine. njihovih odnosa.Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima.Iz djetetove okoline: ljudi. kontrasta.Kombinovanje linije/crte sa plohom.6. . pojave u prirodi. ritam.

kvalitet boje. PLOHA . razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/. komplementarn kontrast.Crta i ploha. grafički otisak.Mehaničko i optičko miješanje boja .Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. priče. grafičar. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast.Višebojna papir grafika .Tonsko i kolorističko slikanje . pojava u prirodi. događaja. pastel. velikih razlika /kontrast/ obojenih površina.Usmjereno istraživanje i kolaž. gvaš.Akvarel. štampanje . kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarnog kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog . BOJA . uređenje životnog prostora.Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja. fundamentalni elemenat grafike . ukrasnih predmeta. razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose.Uočiti..2. grafička boja. šablon /matrica za preslikavanje/. . razređivanje boje. tonsko i kolorističko slikanje. matrica. emocija i sl.Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ . rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/. njihova praktična primjena u odjevanju. fleomasteri opažanje u okruženju i na u boji /za manje formate likovnim djelima kontrast radova/ kvaliteta razlika /degradacija boja/.Izrada složenije šablone za grafički otisak . kroz likovni izraz 58 .. . razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu .Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu.Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. .. nakita.Slikarske teksture .Uočiti.Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja . tempera . . optičko miješanje boja. tempera. izrada čestitki. pjesme. slikarska tekstura 3.

značaj boje u medijima . sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog .4. žica.Ploha u prostoru .Boja na filmu .Zaštitni znakovi .Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija. maekani lim. reklama /pismo kao elemenat vizuelnih poruka/ tehnike . trodimenzionalna tekstura. scene i scenske maske. zaštitni znak. strip 5. maska.Crno bijeli film . lutki. simetrija i asimetrija.Spot i njegovo značenje ..Scena i scenografija i scenska maska-oblikovanje i razumijevanje .Glina. film. TV-a. karton. puna plastika./ . prostorni crtež.crta/linija u prostoru /prostorni crtež . filma.Karakter oblika i prostora je rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija .Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost .Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije. scena. čestitki.Realizacija u materijalu po izboru: izrada scenskih elemenata. razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije.Registrovati.Uloga i značaj vizuelnih medija.Koncentrisana pažanja na istraživanje i uočavanje proporcija oblika i prostora osnovnih kompozicionih odnosa /simetrije.Vizuelno opažanje kadra na fotografiji. kaligrafija.Kadrovi u nizu .Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. papir. maski.Plastične teksture /teksture u prostoru/ . opreme knjige. scenografija. papirna ambalaža. video. POVRŠINA . glinamol. spotove i zaštitne znakove. drveni otpadni materijal . koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma. MASA I PROSTOR . kadar. plastelin. kompozicija oblika i prostora. TV-slici . stripu. reljef 59 .Puna plastika i reljef . asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima.. fotografije. asimetrije/ u okolini i na umjetničkim djelima i predstavljanje istraženog i uočenog . bosančica.

da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.da usvoje pojmove. . a šta reljef .da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu.OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UĆENJA Da učenici usvoje pojmove. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: U okviru ovog likovnog područja.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ .da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. da savladaju tehniku lavranog tuša. prospekt…. masa i prostor: . . strip. školi/. tušai drvceta. grafičar. .da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. Očekuje se da učenik polazeći od sopstvanih iskustava iznalazi vlastita.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina. . a prisutne su i ahromatske boje. video./ . olovke. kolažu.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ . pastelu. Boje se postepeno miješaju i sa drugim bojama te se na taj način proširuje paleta učenika. da kreiraju kadar stripa.da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu. .da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/. bijela i siva. grafički otisak. .. Sa psihičkim odrastanjem učenika na likovnom radu povećava se broj predstavljenih detalja. film. BOJA Likovno područje slikanje: U slikanim radovima primjećuje se da pored intenzivnih osnovnih boja učenici postepeno uvode i izvedene /sekundare/ boje. temperi.da dalje usavršavaju tehniku korištenja. štampanje . za oblast slikarstva: .da znaju da je površina . 2.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: . flomasterima u boji.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ .da kreativno izvedu masku.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/. zaštitni znak. 60 . gvašu. .da shvate šta je proporcija. crna.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ . smjerovi prostiranja linije. učenici četvrtog razreda radiće na daljem savladavanju korištenja linije.da znaju šta je simetrija i asimetrija. Još uvijek je prisutna naglašena konturna linija. po prostiranju. da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . . kadar PROGRAMSKI SADRŽAJI 1. tačke i mrlje kao izražajnog sredstva u predstavljanju prostora i trodimenzio nalnih odblika na plohi i u prostoru. rješenja u prikazivanju prostora / svoje perspektive/ i prostornih odnosa.da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru. tuša i kista. akvarelu.da usvoje pojam šablon /matrica/. .

POVRŠINA 61 . MASA I PROSTOR 5. razreda. žira.CRTANJE . Učenici rade na izradi stripa. anlizi fotografije. značajniji boj sati može biti usmjeren prema daljem savladavanju oblasti grafike. dizajna. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. odnosa slike i teksta. znakova vizuelnih komunikacija.SLIKANJE . kutijice……/ i drugi prirodni materijali /plodovi kestena. šišarke i slično/. jednobojne i višebojne /visokog tiska/. u tehnici papir grafike. 5. POVRŠINA Tematska oblast Površina realizuje se kroz likovne oblasti. Izrada scenografije. životinja. Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost. 4. objekti. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava. izmjenjenog ritma.dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. TAČKA I LINIJA 2. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. predstave ljudi. U četvrtom razredu.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . kroz analizu i uočavanju proporcija i odnosa oblika i površina. koje djece doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. vizuelne medijske poruke. PLOHA 4.3. usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. slikarskih tekstura. kružnog ritma. I dalje u ovom uzrastu prisutan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru. plastelin. predmeti primijenjene umjetnosti. Za oblikovanje na plohi kroz područja: . makete. BOJA 3. U kreativnom procesu koriste se: glina. grafičkog dizajna. grafika.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: . kompozicionih odnosa: simetrije i asimetrije. vunica i žica. MASA I PROSTOR Tematska oblast Masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje. kostima. građenje. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. primijenjenu umjetnost i dizajn. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU mogu se realizovati sve likovne oblasti koje se predstavljaju u dvodimenzionalnoj formi. 1. crtanje. transparentnosti oblika. OBLIKOVANJE NA PLOHI . glinamol. vata. stiropor. Definišu se pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici i reljefu. slikanje. uočavanju i razumijevanju spota. DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. neoblikovani materijal /ambalaža. pored organizacije kompozicije u formi ritma /ponavljanja oblika/. Teme /motivi za rad/ su iz učenikovog okruženja. oblikovanje maske.

površina. grafički otisak. kompozicija oblika i prostora.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. muzika. moje okoline. optičko miješanje boja. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja.. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. komplementarni kontrast. smjer. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. film. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. bajka. strip VIZUELNA KOMUNIKACIJA: 62 . Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje.Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. mrlja. poslovica. maternjeg jezika /priča. i interakciju umjetnosti. emocije /osjećanja/. ritam. značajni datumi. matematike. razređivanje boje. maska. zaštitni znak. trodimenzionalna tekstura.. simetrija i asimetrija. basna. scena. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. glazbene kulture.iz neposrednog okruženja djeteta. nauke i društva. prostori. štampanje GRAFIKA: PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. tonsko i kolorističko slikanje. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . crtačka tekstura.likovni i kompozicioni elementi. puna plastika.. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : SLIKANJE: odnos linija/crta. porodica. reljef grafički dizajn. objekti. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. grafičar. pojave u prirodi. pjesmica. etnografsko nasljeđe . permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . Nevizuelne motive 3. biljke…. tlocrt intenzitet boje. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.iz narodnih običaja /tradicije/. niti bilo koju tehniku. prostorni crtež. . video.Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. škola. kadar. šablon /matrica za preslikavanje/. tjelesne i zdravstvene kulture . slikarska tekstura višebojna grafika. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. akvalitet boje. scenografija. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. praznici. novih medija i okruženja.nevizuelni poticaji. mjesto stanovanja. Vizuelne motive 2. čula.

odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. svoje viđenje svijeta. svoje strahove i oduševljenja. upornosti i iskustva. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. 1. psihološkog 3. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Nema loših dječijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. stečenog znanja i usvojenih navka. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. 63 . odnos prema estetskom. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. predmeta i pojava. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. estetskog 2. pedagoškog. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. aktivnost na časovima likovne kulture. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Dakle. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati.

podprosječan u početnom i u završnom stanju. ekstremiteta. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. izvrsno.7. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. s izrazito izraženim znacima zamora. visok. umjeren. ocjena za taping rukom: loše. grudnog koša. vrlo visok. nadprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. ocjena za podizanje trupa: loše. nadprosječnu. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. podprosječno. podprosječan. izvrsno. prosječan. utvrđeno stvarno stanje: stopala. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ( 2 sata sedmično – 70 sati godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA zna zašto je zdravlje osnov i preduvjet za sve ljudske aktivnosti zna zašto tjelesna aktivnost utiče na očuvanje i njegovanje zdravlja zna zašto je pravilno držanje tijela uvjet da se spriječe deformacije kičme. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. ili zna za takav slučaj u početnom i u završnom stanju*. koje pomaže zdravlju zna da je čovjek dio prirode i da tjelesne aktivnosti u prirodi posebno važna za djecu zna zašto kvalitet. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. prosječno. emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno. mršavost. ekstremiteta i da se osigura normalano funkcioniranje organizma zna zašto je prekomjerna tjelesna težina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najčešći uzrok nepravilna ishrana i nekretanje zna zašto je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloženja. predložene aktivnosti za normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. podprosječno. utvrđen odnos težina – visina: normalan. krvni pritisak je: vrlo nizak. škole) i izvršena klasifikacija učenika prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama u početnom i u završnom stanju. u početnom i u završnom stanju. spavanja. izvrsno. vrlo visok. visok. izvrsno. ima kulturu objedovanja posjeduje osnovne navike lične i kolektivne higijene zna zašto su psihoaktivne supstance štetne tražit će pomoć ukoliko je zlostavljano (tjelesno. nizak. prosječno. podprosječno. nadprosječno. nizak. povećan. prosječno. gojaznost. funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se adaptaptira na primjerene tjelesne napore: normalno.1. prosječno. izvrsno. prosječno. ocjena za skok udalj s mjesta: loše. smanjen. puls u mirovanju je: vrlo nizak. ocjena za poligon natraške: loše. utvrđen odnos potkožnog masnog tkiva i mišićne mase: izvrstan. za četiri minute pretrči distancu za ocjenu aerobne izdržljivosti: loše. prosječno. Očuvanje i unapređenje zdravlja Psihomotoričke sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Rast i razvoj Antropometrijaska obilježja 64 . loš. podprosječno. potrebne aktivnosti za praćenje i normaliziranje stanja u početnom i u završnom stanju. nadprosječan. s primjetnim znacima zamora. ocjena za izdržaj u visu zgibom: loše. normalan. potrebne aktivnosti za korekciju u početnom i u završnom stanju. nadprosječno. utvrđen napredak u težini: normalan. s izraženim znacima zamora. nadprosječno. nadprosječan. oblik i veličina. učenja I igre izbjegava situacije u kojima može da se povrijedi i umije da traži pomoć poznaje principe pravilne i redovne ishrane. utvrđen napredak u visini: prosječan. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. podprosječno. kičme i grudnog koša. potrebne aktivnosti za normaliziranje odnosa u početnom i u završnom stanju. podprosječno. utvrđena karakteristična odstupanja među učenicima od prosjeka (razreda. te vanjskim prilikama i aktivnosti neprimjerena obuća i odjeća mogu negativno uticati na zdravlje porodično koristi zdravstvene usluge ima usklađen dnevni ritam odmora.

sposobnosti i ograničenja značajna za učešće u tjelesnoj aktivnosti samostalno primjenjuje naučene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka zna zašto je period djetinjstva i mladosti odlučujući za potpun rast i razvoj čovjeka. izvrsne. njegovih osobina i sposobnosti zna zašto su osobine i sposobnosti čovjeka nedjeljiva cjelina zna da je visina pretežno urođena karakteristika.• nadprosječno. potrebne aktivnosti za stimuliranje napretka u početnom i u završnom stanju. u odnosu na visinu. podprosječne. skok u dalj iz mjesta i zaleta. znojenje. visoki i niski start. stavova i navika vrijednosti. interaktivno i kreativno razvija smisao za takmičenje uz poštovanje pravila igre i takmičenja prepoznaje nesportsko ponašanje: gruba igra. istezanja i labavljenja zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elementarnih i sportskih igara: zna pravilno izvesti osnovne sadržaje planiranih elemenata ritmike. različito važna za razne sportove zna da je. stavova. stavovi i navike znanja 65 . koje se mogu povećavati i prilagođavati potrebama čovjeka svakodnevnim vježbanjem u djetinjstvu i mladosti zna da su za povećavanje nivoa i kvaliteta različitih kretnih sposobnosti potrebne i različite vježbe zna zašto je igra posebno značajna za razvoj dječijih osobina i sposobnosti zna ulogu dijelova tijela prilikom vježbanja poznaje termine za označavanje osnovnih vježbovnih položaja. nepristojno ponašanje razvija dobre ekološke navike početno (inicijalno) i završno (finalno) stanje veže se za školsku godinu i za cikluse (drugi) osnovnog obrazovanja Usvajanje znanja. zagrijavanje i smirivanje organizma. nesvjestica itd. plesa i narodnih igara umije pantomimom i pokretom prikazati različite životne situacije naviklo je pravilno držati tijelo pri sjedenju. razvoj i funkcioniranje organizma ukoliko vježba svakodnevno zna da bez kisika čovjek ne može živjeti i da je dovoljna količina kisika uvjet za normalan rast. brži rad srca. prosječne.) i umije da traži pomoć ako se loše osjeća zna da je kretanje čovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uvjet za normalan rast. procjenjene psihomotoričke sposobnosti: loše. hodanju i trčanju pozitivno doživljava i vrednuje nastavu tjelesne i zdravstvene kulture upoznaje i prihvata svoje osobine. nadprosječne. igre posjeduje pozitivno iskustvo uspešnosti kroz ovladavanje sve složenijim kretnim zadacima poznaje rodne (spolne) karakteristike. uvažava suprotan spol uvažava kolektiv i međusobnu saradnju podstiče prijateljstvo i strpljivo ponašanje u grupi u igri je aktivno. razvijanje sistema vrijednosti. pokreta i kretanja zna tri kompleta jutarnjih vježbi u trajanju od po 12 minuta zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja. izvrsno. stajanju. kršenje pravila. skok u vis i bacanje predmeta zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnasike – vježbe oblikovanja: jačanja. razvoj i dobro funkcioniranje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti zna da se svakodnevnim vježbanjem pomaže organizmu da optimalno regulira potrebu za kisikom prepoznaje fiziološke znake umjerenog opterećenja i zamora (npr. razvoj i funkcioniranje organizma zna da čovjek posjeduje kretne sposobnosti. normalna težina preduvjet za optimalno funkcioniranje organizma i uspjeh u psihomotoričkim i drugim aktivnostima zna zašto je potkožno masno tkivo izvor tjelesnih i psihičkih problema zna zašto je pravilna ishrana i svakodnevno vježbanje smanjuje potkožno masno tkivo i povećava mišićnu masu zna zašto tjelesna aktivnost utiče na pravilan rast. kao atletskih sadržaja: trčanje.

mentalno zdravlje. Galop naprijed i bočno 19. Šut na gol sredinom hrpta stopala). 26. Vučenja i potiskivanja (16. odnosno na modificiranim biološkim i osnovnim kineziološkim znanjima. zaštita od bolesti itd. 12. kao i o uzrocima mogućih nesrazmjera u odnosu visine i težine. Penjanja (11. Program tjelesne i zdravstvene kulture integrira obrazovnu. sportsku rekreaciju. Dječija odbojka. Ritmičke i plesne strukture (17. Kombinacije koluta naprijed i natrag). II. V. 7. Saskok iz upora prednjeg odnjihom). zdrava životna sredina. Dodavanje i hvatanje lopte u kretanju. Naskok na povišenje do 60 cm i različiti saskoci. VI. DIDAKTIČKO – METODIČKE NAPOMENE Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesne i zdravstvene kulture su: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. 6. različiti faktori rizika. Gađanje lopticom u pokretni cilj s udaljenosti do 5 m. Igre vršnim odbijanjem 1:1. antropološku odgojnu komponentu. Preskakivanje kratke vijače u kretanju. upoznati ih sa kontrolnim uređajem za sprečavanje pojave pretilosti i sa razlozima pojave umora u školi i načinima njegova otklanjanja. 23. humani odnosi među spolovima. Vaga zanoženjem na tlu. Vučenje i potiskivanje suvježbača na različite načine uz korišćenje pomagala). III. U razrednoj nastavi težište obrazovne komponente je usvajanju bitnih teorijskih i psihomotoričkih znanja. U 4. 28. upotpunjenim osnovnim teorijskim znanjima iz kineziologije. Dječiji nogomet. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Skakanja i preskakanja (4. Ciklična kretanja različitim tempom do 4 minute. povrede. razredu potrebno je usavšiti sva osnovna motorička znanja kao pripremu za predmetnu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. 29. 3. Bacanje medicinke od 1 kg suručno iz različitih položaja). 27. Brzo trčanje na 50 m iz poluvisokog starta). Penjanje na mornarske ljestve. međuljudski odnosi. VII. Hodanja i trčanja (1. Višenja i upiranja (13. Vis stojeći prednji provlakom u vis stojeći stražnji. Narodni ples po izboru iz zavičajnog područja). 24. Trokorak. Dječiji rukomet. Vođenje lopte sredinom hrpta stopala. Sadržaji zdravstvene kulture uvjetovani su činjenicom da je zdravstveni odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom društvenom vrijednošću. Osnovno dodavanje i hvatanje lopte u mjestu i kretanju. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. Sunožni naskok na odskočnu dasku i skok pruženo. 22. 2:2. 30. 20. 9. ishrana. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice. Cilj primjene osnovnih teorijskih znanja o ubrzanim biološkim promjenama u organizmu je upoznavanje učenika sa povezanošću tjelesnog vježbanja i voluminoznosti tijela. Hodanje zadatom brzinom. Penjanje na konopac ili motku uz pomoć ruku i nogu do 2 m). 15. 14. Vis prednji na karikama. Igre (21. Učenike je potrebno uputiti u način izračunavanja ITM (indeks tjelesne mase). 25. 66 . odnos zdravstvenog radnika i pacijenta. Osnovna promjena pravca i tempa kretanja bez i s loptom. 2. Kolutanja (10. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika.PROGRAMSKI SADRŽAJI I. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. 18. Bacanja i gađanja (8. Skok u dalj iz zaleta). (3) sigurnost učenika. VIII. prenošenje saznanja o uticaju pravilne prehrane na zdravlje. Uz osnovna motorička znanja iz hodanja. Dječija košarka. IX. Uvoditi učenike u organizaciju sportskih natjecanja s naglaskom na uključivanje u suđenje različitih kineziolških djelatnosti. trčanja. pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. 5. IV.

(14) razvijanje komunikacijskih vještina. Također započeti značajnije djelovati na sisteme anaerobnog dobivanja energije potrebne pri eksplozivnim. (2) razvijanje individualne odgovornosti za vlastito zdravlje. (5) prihvaćanje vlastite ličnosti. gipkosti. drugi. 3. (13) praćenje vlastitog napretka. preciznosti. Antropološka komponenta odnosi na sistemsku i trajnu promjenu prvenstveno morfoloških. koordinacije – poligon natraške. statističke snage – vis u zgibu. brzine i izdržljivosti) i funkcionalnih (kardiovaskularnih i respiratornih) sposobnosti i (3) ocjenjivanjem znanja. U ovom razvojnom razdoblju treba podsticati aktivaciju motoričkih jedinica s obzirom na potrebnu snagu i brzinu u jednostavnijim pokretima i kretanjima. potrebno je posebno usvojiti osnovne sadržaje iz nogometa. fleksibilnosti – pretklon raznožno. Opći morfološki učinci podrazumijevaju uticaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te sprečavanje pretilosti. (7) razvijanje sposobnosti samokontrole. (8) razvijanje vještine svladavanja straha. (11) razvoj saradničkoga ponašanja. razred osnovne škole. čime povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim ljudskim aktivnostima. ravnoteže. U drugom cikiusu ocjenjivanje brojčano i opisno. tjelesna masa i držanje tijela. Obilježje četvrtog razvojnog razdoblja. odnosno drugog osnovnoškolskog ciklusa. odnosno brzinskim aktivnostima. odbojke i rukometa. repetitivne snage – pretklon trupa. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja. (15) razvijanje osjećaja zadovoljstva. agilnosti. te psihomotoričkim i funkcionalnim sposobnostima. 5. Motoričke sposobnosti koje su posebno pod uticajem podražaja su: brzina. što obuhvaća 4. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute. koordinacija. (3) podsticanje interesa za bavljenje sportom i sportskom rekreacijom. treći i četvrti razred osnovne škole: (1) stiecanje higijenskih navika. njegove saradnje. (9) podsticanje ustrajnosti. Pozitivno djelovanje na imunološki sistem jednako je potrebno za održavanje zdravlja i sprečavanje akutnih i hroničnih bolesti. ali progresivno razlikovanje učenica i učenika u morfološkim osobinama. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja učenika u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture izvodi se: (1) procjenjivanjem tjelesnog razvoja (visine. težine i držanja tijela). i 6. (6) razvijanje pozitivne slike o sebi.skakanja. 2. snage. pri čemu istodobno poboljšavaju aerobne i anaerobne sisteme dobijanja energije. Tjelesni razvoj: tjelesna visina. te iz narodnog plesa iz zavičajnog područja. funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. (4) prihvaćanje i uvažavanje različitosti. aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama 67 . sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Odgojni zadaci koji se podjednako odnose na prvi. Složenijim kretanjima razvijati sa stajališta nervnomiπićne koordinacije kontrolu pokreta. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta – taping rukom. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspjenošti i napredka učenika. jeste postupno. ravnoteža i gibljivost. (16) poznavanje i pridržavanje mjera opreza za očuvanje života i zdravlja i (17) podsticanje poštovanja tradicije kolektivnog identiteta. Odgojna komponenta ima za cilj stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika u vezi sa tjelesnim vježbanjem da tokom života samoinicijativno i trajno provode tjelovježbu. Samosvojnost tjelesne i zdravstvene kulture ogleda se i u prostoru razvoja motoričkih sposobnosti. (2) testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih (koordinacije. eksplozivne snage – skok u dalj s mjesta. (12) prihvaćanje i razumijevanje potreba djece s teškoćama.. motoričkih i funkcionalnih obilježja učenika. (10) postavljanja cilja i postupno dolaženje do njega. Fiziološki učinci su usmjereni na podsticanje funkcija krvotoka i dišnog sistema te djelovanje na kvalitet koštanomišićnog sistema. U području funkcionalnih sposobnosti uključivanjem aerobnih programa uticati na srčano-žilni i dišni sistem te na razvoj maksimalnog relativnog primitka kisika.

umiju. u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika. eventualno. doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. (3) ona mora biti pozitivna. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije.i. sklonosti. tj. da sadrži isticanje onih elemenata koji su za pohvalu. mora da se odnosi na aktivnosti i učinak djeteta a ne na ličnost ili trajne karakteristike osobe. što znači da se mora voditi računa o sljedećem: (1) povratna informacija je efikasna kada je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi. što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. ili tokom obavljanja aktivnosti. Rezultati praćenja sIuže kao osnova za programiranje rada. kao i potrebni instrumenti nalaze se u priručniku za nastavnike. kao i za njihovo ocjenjivanje. formiranju realne sliku o sebi. (2) ona mora da bude konkretna.) 68 . (Detaljna uputstva za praćenje i mjerenja. Ovako postavljeno i realizirano praćenje napretka učenika i ocjenjivanje (kvalitativno. o onome što znaju. konkretno. pozitivno i adekvatno obrazloženo). o svojim sposobnostima. kontinuirano. a tek potom onih elemenata u odnosu na koje bi dijete trebalo ili moglo da uloži dodatne napore.

DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA OKVIRNI PROGRAMSKI SADRŽJI ZA IV RAZRED DEVETOGODIŠNJEG ODGOJA I OBRAZOVANJA ZA UČENIKE SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU 69 .

.........................................................................................................SADRŽAJ Uvod Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju i učenju Prilagođavanje postupaka djeci sa poteškoćama u učenju i razvoju Bosanski/Hrvatski/Srpski jezik i književnost ............................................................................................................................................................................... 79 Moja okolina .............................................................. 96 70 ................... 81 Matematika ............................ 88 Likovna kultura ................................................ 83 Muzička/glazbena kultura .................................... 75 Engleski jezik ...................... 90 Tjelesna i zdravstvena kultura ..........................................................

i njihovim mogućnostima razvoja. Različite psihofizičke mogućnosti djece zahtijevaju specifičnosti u organizaciji. Ovaj Prijedlog programa je proširen sadržajima programa redovne nastave.UVOD Odgoj i obrazovanje djece sa poteškoćama u razvoju i učenju koja imaju potrebu posebnog pristupa je od prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog odgojno – obrazovnog sistema. te uključiti u aktivan društveni život. Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim školama odvijat će se. socijalni radnik. Korekciono terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produženog stručnog tretmana sastavni su dio i ovih programa. Ukoliko dijete značajnio odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagođeni plan i program ( sastavni je dio redovnog Nastavnog plana i programa). odaberu i predvide oni nastavni sadržaji i oblici. UČENJU I ADAPTIBILNOM PONAŠANJU 71 . raznim emocionalnim i socijalnim poremećajima i slično) zahtijeva znatno elastičniji pristup u utvrđivanju ukupnih odgojno – obrazovnih zadataka i u određivanju obima i širine nastavnih sadržaja koje učenici mogu i treba da usvoje. logoped. sredstvima i metodama rada. bez kojeg nema adekvatnog rada sa ovom kategorijom učenika. Kriterij za utvrđivanje sadržaja. u što potpunijoj saglasnosti sa prirodom djece sa potrebom posebnog pristupa zbog poteškoća u razvoju ili učenju. Odgojno – obrazovni i edukativno-rehabilitativni korekcioni rad sa ovom djecom je višestruko značajan za pravilan i svestran psihofizički i socijalni razvoj ličnosti djeteta. Individualni i individualizirani pristup učenicima je temeljini stav. tako što će omogućiti rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju ili učenju unutar redovnih odjeljenja. pedagog. kao i najsavremenija praktična iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama. tako da se može reći da svako dijete ima svoj individualni tempo razvoja. rehabilitator. U koncipiranju ovog plana i programa polazi se od osnovne postavke da se. Kako bi učenici sa poteškoćama u razvoju i učenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i programe. kao integralni dio svih odgojno – obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogućnostima. zdravstveni radnici različitih profila i specijalni pedagozi različitih profila. OPSERVACIJA I IDENTIFIKACIJA DJECE SA POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU. a posebno sa djecom sa poremećajima u razvoju moraju se angažovati stručnjaci različitih profila: defektolog (oligofrenolog). orjentaciono po ovom nastavnom planu i programu uz obavezan individualno prilagođeni program ( u pismenoj formi) i usvojenu od strane stručnog tima škole i roditelja djeteta. Ovaj Prijedlog programa upravo treba da posluži u svrhu individualizacije minimuma programskih sadržaja u redovnom odjeljenju redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa. i u određenoj mjeri ih pripremiti za život i rad. Posebno izražena heterogenost po mogućnostima razvoja i po različitim psihofizičkim osobenostima (npr. po potrebi izrade idividualno prilagođenih programa. Opšte mogućnosti razvoja djece se značajno razlikuju od djeteta do djeteta. oblika i metoda rada određen je prvenstveno. Iz tog razloga i poštujući savremena teorijska saznanja. djeca sa deficitom pažnje i hiperaktivnošću. Individualni prilagođeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj školi. oblicima. interdisciplinarno stručno procijenjenim i utvrđenim stepenom mogućnosti razvoja učenika. koji će obezbjeđivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofizički razvoj djeteta. psiholog.

Najčešća odstupanja u razvoju govora manifestuju se kao: . škole ili u zahtjevnijim slučajevima u pripadajućem Centru za opservaciju i dijagnostiku. . .dijete može biti stalno u pokretu.adksiozno-depresivno povlačenje.nizak nivo tolerancije na frustarciju. Navedeni subjekti mogu raditi i u korealiciji.nesposobnost razumijevanja drugih. .nemotivisana agresivnost ka sebi i drugima.postižu nizak nivo na testu percepcije prostora. .dijete može da neprestano manipuliše predmetima.neurotska ispoljavanja kao sisanje palca. Vrijeme opservacije započinje na prijedlog nastavnika ili roditelja. • • • • • 72 . a za učenike prvih razreda prvo polugodište. .rivalstvo.tikovi kod djece.nerazumljiv govor. . . Trajanje opservacije je do tri mjeseca .Opservacija i identifikacija djece sa poteškoćama u razvoju. Indikatori odstupanja na intelektualnom planu: .nedovoljno razvijena artikulacija glasova. Indikatori odstupanja u razvoju fine motorike: . Aproksimativno.zakašnjeli razvoj govora.napadi bijesa pri sputavanju. . .ta djeca često postižu nizak nivo na testu crteža ljudske figure. . zatim kroz mobilne timove ili putem stručnih timova škola.bezrazložni strah. . trljanje dijelova tijela. učenju i adaptibilnom ponašanju vrši se u prirodnom okruženju porodice. . odstupanje se može posebno uočiti primjenom instrumenata za procjenu perceptivne organizovanosti i drugim metodama. . Indikatori odstupanja se mogu identifikovati na planu voljno usmjerene i slušne percepcije i pažnje.dijete otežano drži olovku i pribor. hiperaktivno. . .odsustvo straha od realnih opasnosti. .uočavaju se kao otežano savladavanje pedagoških zahtjeva u školi.snižene aktivnosti u odnosu na povod.ne uočavaju sličnosti i razlike među zadataim likovima. odnosno staratelja.potencirani znaci izolacije. . Poteškoće u razvoju fine motorike kasnije se ispoljavaju kao problemi vezani za poteškoće u početoim čitanju i pisanju. .dijete može biti motorno nestabilno.povećane aktivnosti u odnosu na povod.otežan ili neobičan hod.usporeni razvoj govora. .agresivnost ili autoagresivnost. Navodimo neka odstupanja koja mogu identifikovati stručni timovi škole pri polasku djeteta u školu: • Indikatori odstupanja u razvoju krupne motorike: .mucanje. čupkanje kose. . . . . Indikatori odstupanja u socijalnom i emocionalnom razvoju mogu se manifestovati u sljedećim oblicima ponašanja : . nemogućnost crtanja romba i kvadrata od strane djeteta školskog uzrasta je indikator vrijedan daljih procjena.

nagrade.učenik-učenik-razredni odjel Podsticaj kroz igre:igre za bolju grupnu povezanost. Radovi na velikim površinama (papir. Izbjegavati apstrakcije. Uključivati dijete u izradu panoa i sl. Međusobno kominiciranje. enkompreza anoreksija. Ukljuivati dijete u grupne aktivnosti. 3.• • • • .savjeti.milovanje Podsticanje interpersonalnih odnosa:učitelj-učenik. Individualno pristupati djetetu. pedagogom. Dovoditi dijete u situacije koje izazivaju određene reakcije.igre za podsticanje mašte i kreativnosti. Koristiti situacije kada je dijete raspoloženo za neku oblast.rani tonični poremećaji.igre za konstruktivno rješavanje sukoba. Uvijek davati primjer prije nego damo zadatak djetetu. školske sekcije…. Uključivanje djeteta u pripreme za rad u učionici. Uključiti učenika u vannastavne aktivnosti. Rad bazirati na djetetovim interesovanjima. kako bi bilo jasno šta se od učenika očekuje. uvijek dati primjer kako će se pričati. Razvijati osjećaj pripadnosti grupi-kroz igru. Podsticati prijateljske odnose od strane druge djece. psihologom i socijalnim radnikom. logopedom. logopeda. Raditi sa predmetima u učionici (određenih oblika).. Komisijama škola su na raspolaganju mobilni stručni timovi specijalnih ustanova sa različitim profilima specijalnih pedagoga (defektologa). Koristiti igre za vježbanje i učenje o skupovima. Materijale i sadržaje vezati za konkretne situacije. psihologa.tapšanje po ramenu. Učestvovanje učenika u pripremanju i izvođenju zadataka Fizičko približavanje predmetu i pojavi koja se posmatra Verbalna komunikacija-pohvale. 73 ..savjetovati ga i bodriti. Stalno podsticati dijete na govorno-usmjereno-izražavanje..prijekori Neverbalna komunikacija-zagrljaji.manipuliranje. Pronalaziti djetetu interesantne sadržaje.i postepeno ih proširivati.stisak.gdje će se i ono isticati. najbolje je da to uradi neki drugi učenik.prema svojim sposobnostima i interesovanjima. Ukoliko su odstupanja i poteškoće složenije stručni tim škole zahtijeva opservaciju i identifikaciju poteškoća u razvoju djeteta od strane pripadajućeg Centra za opservaciju i dijagnostiku ili u zahtjevnijim slučajevima zahtijeva kliničku procjenu.saradnja i pomaganje Upućivanje na slušanje govora drugog Postaviti zahtjeve za koje znate da ih učenik može izvršiti. bulimija. Ponavljati upute nekoliko puta.tabla.igre kretanja i opuštanja.PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Pri radu sa djecom koja imaju poteškoće potrebno je prilagođavati postupke: • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Često poticati učenika na govorno izražavanje.). U skladu sa Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i Hercegovini identifikaciju vrši Komisija sa pripadajućim školskim pedijatrom..ohrabrivanje. enureza.igre za vježbanje koncentracije. ljekara i ostalih ili mobilni timovi formirani na nekom drugom nivou organizovanja.

Ne zovite ga imenom. Vježbe disanja..jednostavno konstruisano. Rad treba prekidati i nakon svakog napornijeg zadatka.koncentracije.preslikavanja a sve to ne smije trajati duže od 30 minuta.relaksacije….uspostaviti pozitivne emocije s učenikom. Instrukcije treba ponavljati.svjetlo i dr. radije mu dajte neki zadatak a zatim razgovarajte o tome (uradite to kao primjer u cijelom razredu).(neka to bude pravilo za svu djecu u razredu). Stimulirati učenika da pita. Prijelaz na novi materijal mora biti postupan s polazištem od starog.disanja.. Ispitivati učenika u prvom dijelu časa. Navoditi ga da sam shvati u čemu griješi i tražiti da sam kaže gdje je pogriješio. Uvijek potićite na pažnju koristeći različite tehnike:glas. Preferirati usmeno ispitivanje. Davanje uputa mora biti jasno. Napraviti “zakletvu”razreda za određeni dan tipa: Danas X pomaže Y djetetu u razredu. Ne potičite negativne asocijacije npr.organizovati zadatak koji je lakši ili zadati vježbe motorike. Što češće igrati igre uloga u razredu (konkretne situacije iz razreda).dobro artikulisano. Mijenjanjem aktivnosti pomoći učeniku u zadržavanju koncentracije.• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • Brinuti pri izvršavanju pismenih zadataka o zamoru. Provodite vježbe motorike i igre kada god je moguće i razvijajte opažanje putem kopiranja.za dobro obavljen zadatak.poznatog materijala. Feed-back.pažnje.humor isl. Neka učenik daje obavijesti koje se tiču cijelog razreda.To znači da niko drugi danas ne obavlja taj posao. Na početku časa uvesti igrice kad god je to moguće. Neka dobije šansu da bude pohvaljen od strane drugara iz razreda. povratna informacija je važna s vremena na vrijeme kako biste bili sigurni da vas učenik prati. “Javno” u razredu isticati pravila rada i tražiti od učenika da to ponovi. Govorite jasno.hrabriti učenika da ponavlja.sporo. 74 . Kroz igre jačati socijalizaciju djeteta u razredu. Ispitivanje i provjeru znanja vršiti na početku časa. Nove materijale davati na početku časa.i ne opominjite kada ne sluša. Zadaću pregledaju i potpisuju i roditelji i učitelj.posebno da izrazi ono što misli da je rečeno. Neka dijete sa “dobrim” ponašanjem sjedi pored učenika u prvoj klupi. Vježbe relaksacije i ventilacije uz dogovor između učitelja i učenika.dijagramima i modelima. Sjedeći rad i pasivno slušanje mora biti prekidano pauzama ili nekim drugim aktivnostima. Dobro je pažnju usmjeriti na sadržaje kroz šalu.aktivno sudjelovanje usmjerava pažnju i reducira distraktibilnost.izrezivanja.te obavezno produžiti vrijeme izvršavanja pismenih zadataka. Pitati ga i poticati ga da i ono pita. Odrediti dnevni zadatak/obavezu za učenika. Uvijek kada je to moguće nova znanja demonstrirati preko modela.polagano kako bi se informacija mogla prihvatiti. Verbalne informacije dobro je dati popraćene slikama.

omogućiti učeniku prilikom dramatizacije da učestvuje u jednoj od uloga prema svojim mogućnostima u svrhu emocionalnog doživljavanja određenog lika. . 4. glavni dio i završetak ) 2. toka događaja ( početak. memorisanje strofe po njegovom izboru. mjesta radnje. i prezentaciju njegovih recitatorskih sposobnosti na školskim i priredbama van škole. uočavanje najvažnijih trenutaka u priči. U izražavanju čitanje prilagođenog teksta i određivanje: 1. Slova treba da su velika i podebljana.forsirati verbalnu komunikaciju. igre sa svrhom i povezivanjem tih sadržaja sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. 5. . . vrijeme radnje. BOSANSKI / HRVATSKI / SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST Sadržaji Prilagođeni postupci. razumjeti riječi. - Književni tekstovi moraju biti jednostavni ali opis mora biti sa lijepim. . čitanje prilagođenog teksta naglas. Čitanje i obrada književnih tekstova usavršavanje tehnike čitanja. čitanje sa prepoznavanjem interpunkcijskih znakova. Najvažnije je da je ponuđeni materijal u skladu sa mogućnostima razumjevanja djeteta. pravilno i izražajno čitanje u skladu sa učenikovim mogućnostima. Didaktički materijal i sredstva 1.2. uočiti likove i njihove osobine ( na temelju njihovih postupaka ) i moći reproducirati.prilagođavati sadržaje tekstova u skladu sa učenikovim mogućnostima i raditi na razumjevanju pročitanog sadržaja u skladu sa emocionalnim i drugim osobinama djetetove ličnosti. sadržaj teksta. podsticaji i ciljevi u radu U čitanju: . 3. razmak između redova nešto veći. 1.manje zanimljive sadržaje približiti učenicima pomoću igre.omogućiti učeniku prilikom obrade pjesme. čitanje sa razumjevanjem i reprodukovanjem. jasnim i realnim slikama. Kod uvođenja sasvim novih elemenata 75 . izraze i rečenice.stalno podsticati dijete na govorno izražavanje. određivanje glavnih i sporednih likova ( .

bogatiti riječnik.forsirati igru kao ugodan situacijski kontekst u kome je moguće ostvariti uspješnu komunikaciju. . čitanje po ulogama. U pisanju uvijek koristiti i nešto što je djetetu već dobro poznato.analiza likova ). pričanje događaja i doživljaja iz dječjeg života. uvažavanju i poštovanju drugog. komunikacijskim prilagođenim tekstovima i zadržati se na razini prepoznavanja jezičkih sadržaja. . 6.kod problema sa govorom postupke prilagođavati po preporuci logopeda. prepričavanje teksta na temelju detaljnih i uopćenih pitanja. bajke i pjesme. s obzirom na konkretnost kao temeljno obilježje njegova mišljenja. . i tim Koristiti audio-vizuelne materijale sa pričama i bajkama i kraćim crtanim filmovima. jer djete još uvijek ima problema sa čitanjem. Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta. pričanje događaja predstavljenog jednom ili nizom slika. pitanje – odgovor.davanjem adekvatnih pismenih pitanja. dramatizacija književnog teksta.sadržaji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju učeniku četvrtog razreda. Koristiti slike jednog predmeta. Još uvijek učenici nisu spremni usvajati apstrektne sadržaje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji. situacijskom govornom kontekstu.omogućavanje učeniku doživljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa. Koristiti slike jedne i više radnji. Usmeno izražavanje razgovor. .1. podsticati maštu. 2. vježbe memorisanja. čitanje priče.upućivanje učenika u tehniku pravilnog pisanja čestitke u povodu rođendana ili blagdana u cilju učenja učtivosti u obraćanju. . opis poznatog predmeta. inicirati pravilne pismene odgovore . pa će to biti sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. .prepisivanjem kraćih tekstova sa zanimljivim sadržajem usavršavati tehniku pisanja. U gramatici . 76 . vježbe imitacije. Podsticati čitanje. određivanje osobina likova u priči.približiti učenika situaciji određenog događaja ili doživljaja koji će on moći opisati prema svojim mogućnostima. situacijski razgovor. Kultura izražavanja 2. Koristiti lutke i maske jer se djeca puno lakše izražavaju kad su sakrivena iza toga.

77 . pisanje razglednica i čestitki. Omogućiti učeniku pričanje događaja i doživljaja iz njegovog života. pismeno opisivanje poznatog predmeta. imenice ( vlastite i zajedničke. Omogućiti učeniku čitanje sopstvenog pismenog rada. pismeno opisivanje doživljaja i događaja. stanje. Obratiti pažnju na estetski kriterij što podrazumijeva umjetničku vrijednost teksta. . glagoli ( radnja. Pismeno izražavanje usavršavanje tehnike pisanja. 2. pismeno opisivanje prirodnih pojava. jasnim i smislenim rečenicama.vrste riječi: 1. sastavljanje kraće priče prema slici ili nizu slika. auditivna i manipulativna sredstva kako bi učenici mogli zamisliti. čuti. Obratiti pažnju na psihološki kriterij koji podrazumijeva primjerenost teksta receptivnim mogućnostima učenika. . 2. Koristiti vizuelna. zbivanje ). broj i rod ). potvrdna i odrična ). Istaći etički kriterij koji podrazumijeva afirmaciju sustava vrijednosti koji je ne prolazan.- izražavanje kratkim. 3.gramatička analiza ( gramatički pravilan redoslijed riječi u rečenici i Bitno je u toku rada koristiti predmete iz dječje okoline. osjetiti i izraziti svoje emocije i svoja viđenja putem naracije ili pismenog sastava. Podsticati govor igrom i kroz igru. vidjeti. Izrađenu i napisanu čestitku izložiti na izložbi u učionici ili ponijeti kući roditeljima kao poklon. pisanje pisanih latiničnih slova i pravilno povezivanje u strukturu riječi. prepričavanje po pitanjima i na osnovu zajedničkog plana. upitna i uzvična. pretvaranje viđenog i doživljenog u riječi. Pronalaziti predmete. Pouka o jeziku . rečenica ( izjavna.abeceda – pojam. pomagati u boljem izražavanju misli i osjećaja. 3.2. slike i situacije koje su za dijete interesantne u cilju njihovog usmenog i pismenog opisivanja. Pronalaziti situacije u kojima će se učenik snalaziti u verbalnim igrama.

pisanje odrične rječce ne uz glagole. pravilan izgovor i pisanje glasova: č. Koristiti kompijuterske igre prilagođene sposobnostima učenika. polja. Raditi na izgradnji pripadnosti grupi koji bi se kasnije koristio kao podsticaj u radu. 6. gradova i sela. upitne i usklične rečenice bez definicija. pisanje rječce li u upitnim rečenicama. 2. Muziku koristiti za stvaranje vedre i opuštene atmosfere pogodne za rad. dvotačka u nabrajanju. 3. 4. 7. Književni tekstovi: Ismet Bekrić Enisa Osmančević-Ćurić Ismet Bekrić Vladimir Nazor Rabindranat Tagore Ezop Muhidin Šarić Zejćir Hasić Njemačka narodna priča Hasan Kikić Oldržih Sirovatka Lav Tolstoj Ešref Berbić Grigor Vitez Dječije nebo Za sretan put po dukat žut Jesen u gradu Đače Papirnati brodovi Lisica i jarac Šta to potok radi zimi Pahulja Tri leptira Bosna je vječna Pijevac i lisica Dva druga Iz proljeća u ljeto Tiha tiha pjesma 78 .ć. veliko i malo slovo. tačka.dž i đ. .pravopis: 1. pisanje imena planina. rijeka.povezivanje riječi i rečenica u smislene cjeline ). 5. Razvijanje nježnostii prijateljskog odnosa nastavnika sa učenicima su značajan i veliki podsticaj za učenika. upitnik i uskličnik. Uključivati dijete u pripreme za čas u učionici ili negdje drugo gdje će se izvoditi nastava.

Hi. Yes/ No. black * Mjesto: Here/ There.. davanjem kratkih odgovora Yes/No. to have / have got . predmete . red. crn. Gramatika Učenici će koristiti: Imenice . *Opisivanje: Big / small. itd. redanjem (slika. *Uža porodica: mother. blackboard.. desk Zamjenice .Lične -Pokazne (this..My name is..osnovne boje (crven..samo uvođenje naznake svakodnevne radnje Aktivnosti Učenici će što više slušati i: 1) neverbalno pokazati razumijevanje gestikuliranjem.. there) 79 .pokazati osobe.2.brojati (1-10) .. ENGLESKI JEZIK Nivo Prva godina učenja Prvi stepen elementarnog znanja Teme • Lično predstavljanje • Porodica • Drugovi • Kuća / dom • Škola / vrtić Funkcije i vještine Učenici će znati: . *Predstavljanje: I am. bijel) . what) Glagoli -to be. crtanjem. lijepljenjem slika ili ilustracija..sister. predmeta) 2) verbalno ponavljanjem .This is. That's right. pokazivanjem. Good morning. that) -Upitne (who.predstaviti se .jednina i množina (najčešći primjeri) Vokabular Samo osnovni vokabular: *Pozdravljanje: Hello. brother *Škola: teacher. zamjenjivanjem ilustracija ponuđenim riječima. popunjavanjem praznina riječima (pojedinačno ili horski). glagoli play. father.2. read) Prilozi (here.Present Simple (samo potvrdni oblik. bojenjem. 2) verbalno davanjem kratkih odgovora. Reagiranje na napisane riječi ili kratke rečenice: 1) neverbalno prepoznavanjem riječi i pokazivanjem.pozdravljati .

* ponavljati upute i izgovorene modele koliko god puta je potrebno. što se vrlo dobro uklapa u osnovne principe nastave stranog jezika. *primjenjivati individualni i individualizirani pristup učenicima. pa uključivati relaksaciju. *veoma poželjnu obuku koju pruži specijalizirani tim stručnjaka kako bi pristup bio primjeren i usklađen sa radom ostalih nastavnika. *koristiti IGRE.NAPOMENE Rad sa djecom u ustanovama za djecu sa posebnim potrebama je veoma delikatan i zahtjevan. pa od nastavnika stranog jezika zahtjeva: *senzibilitet prema općoj situaciji djece. *voditi brigu o zamoru ove djece i rasponu pažnje. smjenjivanje sadržaja i metoda. *sadržaj i materijale vezati za konkretne situacije. *pogledati metodološka uputstva i zahtijeve programa redovne devetogodišnje osnovne škole. PJESMICE. 80 . te po vlastitom nahođenju i prema tipu djece u grupi odabrati i prilagoditi pojedine dijelove. MUZIKU najveći dio vremena. *bodriti i podsticati svako dijete pohvalama i toplinom odnosa.

poljoprivrede i turizma.odnos žive i nežive prirode.rijeka i ravnica u mjestu) Učenik treba da stekne osnovno znanje o prirodno-geografskim odlikama.filmovi.) uz obavezno imenovanje kvaliteta prirodnih elemenata koje proučavamo.klima BiH).kao i da se postigne njihovo aktivno uključivanje u tu sredinu.prirodne pojave i procesi. jezera i mora u BiH Poznavanje prirodnog bogatstva cijele BiH. jezera-prirodna i vještačka. Jadransko more).sastav zraka atmosfere.tvrdo.kruženje vode u prirodi. Drina.preparate(suhe.važnost vode za živa bića.hrapavo.Voda (svojstva vode. Ekskurzija (najbliža planina. 2.te da upoznaju prirodne resurse kao osnov za razvoj privrede i uvjete za život i rad ljudi kao i da upoznaju prošlost i sadašnjost BiH. Samostalno da posmatra i uočava bitno i donosi zaključke za shvatanje uzročnoposljedičnih vezanosti prirodnih pojava. Neretva. dijafilmova. MOJA OKOLINA SADRŽAJI 1.2. . planina.koristiti što više prirodnih predmeta i polaziti od neposredno doživljenih promjena u prirodi ili koristiti modele.prirodne pojave i procesi (neživa i živa priroda.3.Priroda.dijafilmovi. Čarobno putovanje geografskom kartom .Vrbas.izrada modela ili predmeta. 81 .svojstva i rasprostranjenost(kretanje-gibanje zraka.industrijske vode). Bosna.gibanje.kretanje.opad anje lišća.eksperiment. vode. -Zrak/vazduh.oštro. POSTUPCI I DIDAKTIČKI MATERIJAL Obezbijedtiti kratke ekskurzije i dosta očiglednog materijala.sirove). PODSTICAJ.čitanje prikladnih tekstova. OČEKIVANI REZULTATI -EVALUACIJAUčenik treba da usvoji znanje o prirodi i društvenim karakteristikama BiH. Obavezno radaiti na razvoju percipiranja i govora djeteta.značaj čistog zraka). zaštitia rijeka i jezera.klijanje i rastenje. Učenik treba savladati sadržaje vezane za ulogu čovjeka u mijenjanju žive i nežive prirode i njenog iskorištavanja. moć prirodnih potencijala Za razvoj privrede.samostalno izvršavanje praktičnih zadataka i dr.truhljenje.gorenje.pretvaranje energije vode u druge oblike.hladno. Korištenje kompsa. reljefa. slika.disanje.provoditi vježbe opipa (glatko. Vježbe sa slijepom kartom BiH.Sunce-izvor svjetlosti i topline.Vode BiH (rijeke u BiH: Sava. Priroda priča o bogatstvu naše planete zemlje .grafoskop i kompjuterska prezentacija.tri agregatna stanja vode.mehko i td.

vinogradarstvo. Posjeta stočarskoj farmi i poljoprivrednom dobru. ljudi i vrijeme nekad i sad. sticanje znanja o različitim oblicima energije i primjena u stvaranju boljih uvjeta za kvalitet življenja. termoelektrane.posjeta uzornom odmaralištu za djecu.Društveno geografske odlike. BiH. Slike sa poučnim porukama. 4.Znanjem i radom razvijamo pivredu naše domovine Stanje i mogućnosti razvoja privrede u BiH (hidroelektrane. 82 .tematski panoi.Koristiti TV. primorski i zdravstveni) Poljoprivreda (ratarstvo. povrede.posmatranje saobraćaja i međukantonalnih entiteta i veza. Učenik treba usvojiti znanje o zdravoj ishrani radi očuvanja zdravlja i opasnostima o nezdravom načinu života i značaju higijene i navika za očuvanje zdravlja. stočarstvo) Ekskurzije u hidroelektrane i termoelektrane.prošlost. Kod učenika treba razviti ekološku kulturu i ljubav prema prirodi. industrija i saobraćaj) Šumarstvo-grana privrede Turizam (planinski.voćarstvo. seoski. knjige. njega bolesnika. značaj za privredu.Ravnice BiH ( Posavina i Semberija) 3. sadašnjost i budućnost . Koristiti aktuelna događanja kao npr. rudarstvo. Čovjek-to sam ja Ishrana (značaj zdrave ishrane. u industrijski pogon. odmor i rekreacija kao higijenske potrebe) 5. štampu.Planine BiH . Posjeta Zemaljskom muzeju Sarajeva i Muzeju Sarajeva sa etnografskim karakteristikama nekog BiH kraja.kraći filmovi.proslava i obilježavanje značajnih datuma iz bliže prošlosti..ishrana i zarazne bolesti.

zbrajanje i oduzimanje suprotne računske • Zbrajanje brojeva i radnje. vunom. oduzimanje brojeva u drugoj desetici (oblici • Provjeriti zbrajanje poput: 10+4. 1. • Izračunavanje • Znati pismeno i zbrojeva od tri pribrojnika usmeno zbrajati i oduzimati do 20. • Režira matematičke igre koristeći zbrajanje i oduzimanje kroz društvene igre (Čovječe ne ljuti se. bacanje kockica. kao skup od 10 jedinica. zapisivanje rimskih brojeva pomoću žigica. (ponavljanje i prepoznati deseticu produbljivanje znanja). skupina. • U bližem i širem okružju 83 . • Kontinuirano prati i opisno vrednuje napore učenika i njegov rad. samostalno i sa učenicima. • Kritički vrednovati vlastita postignuća i uspoređivati ih s rezultatima drugih (par. pronalaženje rednih i rimskih brojeva u novinama. pronalaženje najkraćeg puta…). STAVOVI. =. • Podstiče kako samostalan rad učenika. mjerenja. • Zbrajanje i • Koristiti mamtematički jezik i simbole • Razviti sposobnost komuniciranja.4. MATEMATIKA SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI 1. • Prikuplja didaktički material za rad. BROJEVI • Prepoznati I koristiti znake <. • Razvoj svijesti o potrebi računanja. 17 – 4. igra parnih i neparnih brojeva. • Zbrajanje i predstavljati prirodne oduzimanje brojeva u brojeve na brojevnom prvoj desetici pravcu. razmjene obavijesti i iskustava.2.1. >. • Razvoj pozitivnok mišljenja u ponašanju i sklonosti k otkrivanju i istraživanju. masu. PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA • Razvoj interesa i smisla za kolektivne igre i zajedništva kao factor koji utiče na formiranje pozitivnih crta osobenosti. • Aktivno sudjeluje u matematičkim igrama primjenjujući ranije stečena znanja. manjoj ili većoj skupini. • Priprema zadataka i zaduženja za svakog učenika u skupini. VRIJEDNOSTI. tombola. vrijednost i vrijeme. procjenjivanja i predviđanja i značenju tih radnji u svakodnevnom životu. • Razvoj smisla za rad u paru. AKTIVNOSTI NASTAVNIKA • Planira nastavne sadržaje.Zbrajanje i znati odabrati oduzimanje u skupu izravnog sljedbenika i brojeva do 20 predhodnika datog broja. • Razviti sposobnost uporabe jednostavnog matetamatičkog pribora. obratno. • U matematičkim igrama primjenjivati stečeno znanje (igre koncem. • Razviti sposobnost da pogrešku shvaća kao poticaj za nove pokušaje. igre sa kartama. Vrednovanje svojih i tuđih mišljenja. razred). Procijeniti dužinu. tako i rad u većim i manjim grupama. • Tematski povezuje matemetičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. časopisima i svakodnevnom životu…). 10+10) Koristiti svojstva radnje zbrajanja (komutativnost i asocijativnost). pomoću odizimanja i 13+4. • Upotreba zagrada u zbrajanju i • Znati da su oduzimanju. • Sudjeluje u svim etapama rada na satu. 14 – 4.

V i X kao oznake pomoću kojih pišemo sve rimske brojeve do 20. tačke. znati oznake I. • Svojstva razlike: nula kao umanjitelj. • Sastavljati jednostavne brojne izraze koji odgovaraju tekstualnom zadatku. pronalaziti crte. • Odrediti nepoznatu komponentu u jednostavnim tekstualnim zadacima. • Svojstva zbroja: nula kao pribrojnik. umanjitelj jednak umanjeniku. • Riješiti jednostavne problemske zadatke koji se svode na rješenje brojnog izraza. • Nizati prirodne brojeve do 20. • Uočiti kako se mijenja zbroj i razlika u ovisnosti o promjeni komponenti. • Veza između zbrajanja i oduzimanja. • Pomoću različitih materijala izrađivati oblike i površine. • Čitati i pisati brojeve do 20. a zbroj iz druge desetice i odgovarajuće oduzimanje.4 (ponavljanje i produbljivanje). • Koristiti jednostavne grafikone. • Pravilo zamjene mjesta pribrojnika. Rimski brojevi od I do XX.). plošine i oblike. 84 . na tržnicu itd. 10 . • Koristiti svakodnevne situacije za primjenu stečenih matematičkih znanja (odlazak u trgovinu. • Nepoznati broj.oduzimanje oblika : 6+4=10. • Izračunati vrijednost izraza s i bez zagrada. • I slovo nekad uzimamo da je broj. • Zbrajanje kada su pribrojci iz prve desetice. • Razvoj ekološke svijesti i pozitivnog odnosa prema spolovima.

može • Mjerenje imenovati sprave mase. dan. kut. nap o 10dm. 1. krug. • Znati • Jedinica za rješavati jednostavne novac (KM. 1m razdijeliti tekućinu (1l.3. grama). 1 dl). • Razvijaju pozitivne stavove. • Procjenjuju vjerojatni ishod u igrama na sreću. Jedinica za dužinu. vrijeme.• Prepoznati i imenovati dotad • Mjerenje naučene jedinice za dužine. 1 dm). • Uočavanje likova oblika trokuta. polupravac. • Sposobnost uočavanja razlika između paralelnih i okomitih pravaca. 85 . • Rješavaju probleme kroz igru i zabavu poštujući pravila. Mjerenja i mjere • Voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova u igrama i zaduženjima. duž.2. • Crtanje paralelnih i • Konstruiraju okomitih pravaca. 1dag 10 jedinice u manje (1l. pravokutnik. njeguje pozitivan odnos prema okolini i prirodi. dužinu (1m. 1 dag) (dag kojima se obavljaju njerenja. duž. 1. Jedinica za masu (1kg. 1 KM • Jedinice za usitniti po 10KF ili vrijeme (tjedan. 20KF…). • Poznaju i imenuju • Pravac. Geometrija • Opažaju i imenuju Ravne i zakrivljene ravne i zakrivljene plohe (površine). kvadrat. • Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematičkih pojmova. obujam i novac. sat. masu. površine i klasificiraju likovi i crte ih. ponašanja za rad i igru. kut crtanje i polupravac. • Sudjeluju u sastavljanju i • Koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih. kružnica. znati je oznaka za pretvarati veće dekagram. pojmove: pravac. • Vrednuju osobine i stavove drugih. obilježavanje. KF). razliti u posudice od • Jedinice za 10 dl. pravokutnika i kruga u okružju. kvadrata. • Sadržaj Nastavnog programa utvrđuje prema interesima i sposobnostima učenika i prilagođava zahtjeve postavljene Programom kako bi bio uspješno ostvaren. minuta). tekstualne zadatke u kojima se koriste mjerne jedinice i radnje sa njima.

definiraju. • Uključuje matematiku u druga nastavna područja. • Predviđaju. • Razlikuju kružnicu i krug. uspoređivanje i procjenjivanje objašnjavju djeci. • Dijele na jednake dijelove. • Crtaju pravac i polupravac. 1.4. • Vrednuje ishode cjelokupnog rada.• Uspoređivanje duži. • Samostalno uočavaju. Podudarne duži. • Zna množiti i dijeliti u skupu brojeva do 20. • Sposobnost razlikovanja značenja termina “jednakost” i “jednadžba”. uporabljujući što više primjera i očitih sredstava iz okružja. • Konstruiraju duž i matematički ih označavaju. kvadrata. • Pomaže djeci da kritički sagledaju ono što su naučili. • Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja ishoda: 86 . • Usvojili su tablicu množenja i rješavanju matematičkih zadataka iz svakodnevnog života. trokut. procjenjuju i uspoređuju ishode mjerenja. • Znak “X” (puta). Oduzimanje duži. kao i “nejednakost”. • Istražuju različite načine množenja i dijeljenja. • Izvode precizna mjerenja geometrijskim priborom. kruga. • Prilagođava nastavu svakom učeniku pojedinačno. • Množitelj. • Poduzimaju • Mjerenje. množenik (množenje broja i množenje brojem) i umnožak. razlikuju crte i konstruiraju ih. kružnice. • Pomaže djeci da poboljšaju izražavanje svojih matematičkih ideja i opažanja. • Prepoznaje značenje termina “dvostruko više (dvostruki broj)” i polovina broja. pravokutnika. • Upotrebljaju množenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama. Množenje i dijeljenje do 20 • Množenje kao zbrajanje jednakih pribrojnika. • Tematski povezuje nastavne sadržaje unutar Nastavnog plana i programa. zapisuju i predstavljaju ishode. • Prepoznaje znak “X” (puta) kao oznaku za množenje i znak “:” kao oznaku za dijeljenje. • Crtanje likova oblika trokuta. kružnicu. • Zbrajanje duži. • Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvažava stupanj razvoja djeteta.

87 . • Veza množenja i dijeljenja dijeljenja broja 2 do automatizma.• Činitelji ili faktori. • koriste mjerne instrumente. • Tablica množenja broja 2. s i bez upotrebe zagrade. mjerenja i predviđaju ishod. • Tablica dijeljenja broja 2. • Osposobljeni su za rješavanje matematičkih zadataka sa više računskih operacija. tačno izražavaju ishode mjerenja • Predviđaju ishode mjerenja i provjeravaju rješenja zadatka u kojima se koriste mjerene jedinice. • Mjere uporabljujući mjerne jedinice. • Mjere uz primjenu dogovorenih jedinica i sprava. • Rješavaju jednostavne jednadžbe i nejednadžbe.

verbalizacija . ninala te majka ZNANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE VRIJEDNOSTI STAVOVI PONAŠANJE 88 .prezentiranja interpretacije muzičke memorije Razvijanje pozitiv-nih vrijednosti i mišljenja . ozbiljan. socijalizacija.Maestral (Josip Stamac) .odgovornost za kvalitet muziciranja SADRŽAJ Izbor Pjesmice .kako izgleda učenikov spektar emocija (sretan.) OČEKIVANI REZULTATI UČENJA .kako reagira na instrumente (brzo. tiho i dr.Igralica .da li učenik uživa u ritmičkim ili muzičkim instrumentima .najkvalitetniju izvedbu nagrađuje pljeskom . koncerti.Proljetna pjesma (Staniša Korunović .) . npr. Rajčić) .o značenju i potrebi muzike u životu .izvođenje ritma brojalice .eksperimentisanj-em kao pojedinac i komuniciranje unutar timskog rada .razvijanje ljubavi prema muzičkoj baštini BiH . tužan.Kad ja pođoh na Bentbašu (narodna) .kakva je njegova motorika .5. Hercigonja) Brojalice .razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici PROCJENA .Nina sine.Šaputanje (N.Eglen beglen .sa zadovoljstvom se uključuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti.prepoznati instrument .partitura u slikama Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine .Zeko i potočić (Branko M.o postavljanju glasa i tačna intonacija .Bumbari i pčele (S. Korunović) . MUZIČKA/GLAZBENA KULTURA PODRUČJA UČENJA CILJEVI Sticanje znanja .Na kiši (S.Da li je sviranje na instrumentima potrebno vježbati kako bi muziciranje bilo skladno .primjenjivati pravila muzičke igre . glasno. uzbuđen) .prema porodici kao horu . sporo.Kad si sretan .Kišobran za dvoje (Đelo Jusić) .Nini nini moj sine jedini Uspavanke .poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih .na koje oblasti se treba fokusirati kod učenika.Procjena se vrši na osnovu testa ritmičkih struktura . priredbe) .prema sebi kao pjevaču .2. motorika.

vodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima .SLUŠANJE MUZIKE . A.Dočaravanje osjećaja kroz slušanje izvedbe .Skupljaju slike instrumenata . STAVOVI.Literarno i likovno izražavanje doživljaja muzike . PONAŠANJE . Mozart) .Pravljenje instrumenata od papira .Divlji jahač (R.Dopuna zidnog panoa novim slikama .Saint Saens) . A.Ptičija tuga (L.Proljeće (I stav) iz četiri godišnja doba (Vivaldi) DJEČIJE STVARALAŠTVO .Čežnja za proljećem (W.Priprema.Improvizacija pokreta u ritmu i plesu .Često traži ponovno slušanje djela AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA .Magarac i pijanist iz karnevala životinja (C. Beethoven) .Plesna dramatizacija VRIJEDNOSTI. Mozart) . Schumann) .V.Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima 89 .Razgovara o osjećaju ugode i opuštanja .Čarobna frula (W.Kroz kreativne načine ritmičkoga izražavanja jača samosvijest .

uočavanja. izražajnih i praktičkih sposobnosti sa naglaskom na divergentno mišljenje. značajni datumi. crtačka tekstura. .Formiranje stavova i odnosa prema vrijednostima. kreativnog. očuvanje kulturne baštine i prirodne okoline. manipulativnih. 90 . spremnost za saradnju i timski rad. poslovica. ritam. ritma. konkretnog i apstraktnog mišljenja i mašte. i moći se izražavati linijama različitog karaktera i toka. prostiranje linija.. pjesma. smjer.Fokusirano istraživanje i uočavanje /registrovanje/ u okruženju i na likovnim djelima bogatstvo raznolikosti linija/crta. . prostori .…/. PPD.Usvojeni pojmovi za oblast liniju: odnos linija/crta. samostalnost. snalažljivosti.Iz sadržaja ostalih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/: maternjeg jezika /priča. kontrasta. . angažovanost. tlocrt . njihovih odnosa. zaključivanja. ritam.. mrlja. tuš i ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI Odgojni i Obrazovni ciljevi socijalizirajući ciljevi . životinje. istorije/historije.Razvijanje kod učenika senzornih.. muzičke i tjelesne kulture. površina. bajka.Tačka i crta/linija kao samostalni likovni elemenat sa svim svojim karakteristikama i kompozicionim odnosima u vizuelnolikovnim sadržajima . objekti..Razvijanje sposobnosti posmatranja. TAČKA I LINIJA . biljke. . LIKOVNA KULTURA PROGRAMSKI SADRŽAJI TEMATSKE MOTIVI I CJELINE / TEHNIKE OBLASTI 1.Iz narodnih običaja: praznici. drugarstva. matematike. etnografsko nasljeđe .2. jačanje i bogaćenje emocija . razumijeti i moći predstaviti crtačku teksturu kroz kontrast skupljenih i raspršenih tačaka i linija u različitim odnosima.Nevizuelni poticaji: emocije. pojave u prirodi.Razvijanje humanosti. .Crtačke teksture .Kombinovanje linije/crte sa plohom.Uočiti.Iz djetetove okoline: ljudi. BiH kulturne baštine. tačkom i mrljom . čula. . muzika …… .6.Pozitivan odnos prema radu: inicijativa. smjerova i analiza uočenog i istraženog . solidarnosti. kontrast.Olovka.Uočiti i uporediti na svojim i umjetničkim radovima..

Razumijeti i moći predstaviti mehaničko miješanje boja /dvije osnovne boje daju izvedenu boju/ . pastel. kroz likovni izraz 91 . . optičko miješanje boja. emocija i sl.Akvarel.Tonsko i kolorističko slikanje . tonsko i kolorističko slikanje. . matrica. tempera. grafički otisak. pjesme. flomasteri /crni ili tamni/ 2. grafička boja. grafičar.Papir grafika /izrada šablona od papira kartona/. velikih razlika /kontrast/ obojenih površina. PLOHA .Usvojeni pojmovi za oblast ploha /grafika: višebojna grafika.. kolaž.Uočiti.Razumijeti i moći predstaviti optičko miješanje boja upotrebom obojenih tačaka osnovnih boja .Usmjereno istraživanje i opažanje u okruženju i na likovnim djelima kontrast kvaliteta razlika /degradacija boja/. uređenje životnog prostora.Višebojna papir grafika . razumijeti i moći predstaviti kontrast malih razlika obojenih površina.Razvijanje sposobnosti dovođenja u sklad tonova boja.Usvojeni pojmovi za oblast boja: intenzitet boje. razređivanje boje. njihova praktična primjena u odjevanju.Izrada složenije šablone za grafički otisak . . kvalitet boje. slikarska tekstura orijentacija u vremenu i prostoru . rad na izradi šablona za grafički otisak /papir grafika jednobojna i višebojna/. uočiti razumijeti i izraziti komplementarni kontrast. izrada čestitki. štampanje . šablon /matrica za preslikavanje/. priče. događaja..Crta i ploha. razumijeti i moći predstaviti grafičke odnose.Razvijanje sposobnosti predstavljanja sadržaja. kontrasta kvantiteta /količine/ i komplementarno g kontrasta i prezentiranje istraženog i uočenog . ukrasnih predmeta. komplementarn kontrast. fundamentalni elemenat grafike .Uočiti.drvce. gvaš. pojava u prirodi.Mehaničko i optičko miješanje boja .Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. fleomasteri u boji /za manje formate radova/ .Slikarske teksture 3. razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu . BOJA . nakita. tempera .. tuš i kist. lavirani tuš.

video.Koncentrisana pažanja na . POVRŠINA .Karakter oblika i ambalaža. plastelin. koristiti pismo kao elemenat vizuelnih poruka /likovnost pisma.Plastične teksture .Spot i njegovo značenje . značaj boje u medijima . fotografije. odnosa opreme knjige. papir. čestitki.Uočavanje proporcija oblika i prostora i prostornih odnosa /simetrije.. TV-slici ./ . sposobnost predstavljanja istraženog i zapaženog . reljef 92 . kompozicionih lutki.Usvojeni pojmovi masa i prostor: proporcija.Ploha u prostoru . maska.Zaštitni znakovi 5.Usvojeni pojmovi za oblast površina: grafički dizajn. scena. zaštitni znak. žica. drveni prostora je otpadni materijal rezultat / što proizlazi iz njihovih funkcija . scene i scenske maske.Vizuelno opažanje kadra na fotografiji. kompozicija oblika i prostora. reklama asimetrije/ u /pismo kao okolini i na elemenat umjetničkim vizuelnih djelima i poruka/ tehnike predstavljanje istraženog i uočenog crta/linija u prostoru /prostorni crtež .Glina. spotove i zaštitne znakove. scenografija.Scena i scenografija i scenska maska – oblikovanje i razumijevanje . bosančica. trodimenzionalna tekstura. film. puna plastika. stripu. simetrija i asimetrija. papirna . MASA I PROSTOR .. asimetrije/ u neposrednom okruženju i na umjetničkim djelima. prostorni crtež.Kadrovi u nizu . glinamol. /simetrije. filma. TV-a.Realizacija u istraživanje i materijalu po uočavanje izboru: proporcija oblika izrada scenskih i prostora elemenata.4. osnovnih maski.Puna plastika i reljef . /teksture u karton.Registrovati. kaligrafija.Crno bijeli film . mekani prostoru/ lim. kadar. strip .Boja na filmu .Uloga i značaj vizuelnih medija.Pismo kao elemenat vizuelnih poruka i njegova likovnost . razumijeti i moći predstavit: elemente scenografije.

SLIKANJE .. tušai drvceta. školi/. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije. osmisle scenografiju teksta /za predstavu u razredu. da savladaju tehniku lavranog tuša. po prostiranju. film. temperi.da usvoje pojmove.da tlocrt predstavlja crtež osnove nekog objekta /neke građevine/ . prospekt…. gvašu.GRAFIKA Oblikovanje u prostoru kroz područja: 93 . pastelu. smjerovi prostiranja linije. kadar DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Likovna kultura u IV razredu. grafičar. . za oblast slikarstva: . usvojenom razumijevanju likovne umjetnosti. strip.da znaju šta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedea sa nekim oblikovnim materijalom/ . . akvarelu.CRTANJE .OČEKIVANI REZULTATI Da učenici usvoje pojmove.da znaju koristiti mrlju i tačku kao likovni elemenat u predstavljanju različitih tekstura i osmišljavanju kompozicije. OBLIKOVANJE NA PLOHI . flomasterima u boji.optičko miješanje boja /tačkice dvije različite boje na jednoj površini daju treću boju/ . tuša i kista. realizuju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. . da kreiraju kadar stripa.da dobiju osnovne pojmove o komplementarnom kontrastu /boje koje se slažu a nalaze se u suprotnosti/. zaštitni znak.da kreativno izvedu masku.da miješaju boje i da upotrebljavaju različite intenzitete boja /da se boja može oslabiti/ ./ . kolažu. .da znaju razlikovati liniju po intenzitetu /jačini/. grafički otisak. olovke.da prepoznaju ritam kao princip komponovanja. . video. .da su u stanju izvesti prostorni crtež /crtež sa tankom mekom žicom/ . da se znaju koristiti materijalima i sredstvima za oblast liniju: . . .da znaju da je površina . a šta reljef .da rade na jednostavnim rješenjima grafičkog dizajna /naslovna strana za knjigu.da shvate šta je proporcija.da savladaju princip izrade jednostavnog šablona za višebojnu grafiku /papir grafika/ za oblast površina.da dalje usavršavaju tehniku korištenja.usvojit će da način na koji je nanesena boja predstavlja slikarsku tekstur za oblast ploha/grafika: . Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. Za oblikovanje na plohi kroz područja: .da znaju šta je simetrija i asimetrija. masa i prostor: .dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. podrazumijeva angažovanje i povezivanja novih vizuelnih iskustava sa do tada usvojenim znanjem i dodavanjem novih likovnih sadržaja i likovnih iskustava.da raspoznaju šta je puna plastika /figura u prostoru/.da usvoje pojam šablon /matrica/. . štampanje .da dopunjuju i proširuju znanja o slikarskim tehnikama.da su sposobni organizovati kompoziciju oblika u prostoru.

praznici. pojave u prirodi. Ovakav pristup zaokruživanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost i sistematizovanje gradiva koje učenici trebaju usvojiti i njegovo logičko ponovno proširivanje u drugom polugodištu Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. basna. poslovica. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : odnos linija/crta. BOJA 3. prostori. etnografsko nasljeđe .Tematsske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast. biljke…. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali. niti bilo koju tehniku. površina. muzika. maternjeg jezika /priča. objekti. razreda. tlocrt 94 . prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. škola.iz neposrednog okruženja djeteta.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ . tjelesne i zdravstvene kulture . mjesto stanovanja. bajka. Nevizuelne motive 3. nauke i društva. pjesmica. glazbene kulture. shodno učeničkom uzrastu razriješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata . matematike. Motivi – teme /likovni sadržaji/ Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doživljaji i spoznaje. Vizuelne motive 2. crtačka tekstura. značajni datumi.. moje okoline. novih medija i okruženja.nevizuelni poticaji. PLOHA 4. . MASA I PROSTOR 5. ritam..likovni i kompozicioni elementi. POVRŠINA Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE .. i interakciju umjetnosti.iz narodnih običaja /tradicije/. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja. mrlja. sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. 1. doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. porodica. emocije /osjećanja/. čula. sposobnosti i likovne kreativnosti djece. TAČKA I LINIJA 2. smjer. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se kroz formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve razrede od 1-9. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem kojih učenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu..

estetskog 2. grafički otisak. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. obzirom da crtež predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. šablon /matrica za preslikavanje/. video. 1. optičko miješanje boja. prostorni crtež. 95 . Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u likovne elemente. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” percipirano. da doživljavaju i gledaju očima odraslih svijet oko sebe. svoje strahove i oduševljenja. slikarska tekstura GRAFIKA: višebojna grafika. štampanje PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: proporcija. scenografija. razređivanje boje. aktivnost na časovima likovne kulture. predmeta i pojava. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. maska. pedagoškog. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. psihološkog 3. simetrija i asimetrija. puna plastika. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. strip OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. Dakle. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti. komplementarni kontrast. grafičar. napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. svoje viđenje svijeta. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti. Nema loših dječijih radova. kadar. tonsko i kolorističko slikanje. i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Učenici koji nisu nadareni ne bi smjeli biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što je priroda “zaboravila” da ih obdari sposobnosti za likono-kreativno izražavanje /ne posjeduju likovni talenat/. reljef VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafički dizajn. kompozicija oblika i prostora. film. akvalitet boje.SLIKANJE: intenzitet boje. zaštitni znak. onda su svi ti radovi “stenografski zapis duše” i kao takvi moraju biti dobri. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. odnos prema estetskom. stečenog znanja i usvojenih navka. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. upornosti i iskustva. scena. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. trodimenzionalna tekstura.

Trčanje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom. vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka. palice. kao i stvaranje higijenskih navika kod učenika. švedska klupa). vježbe u parovima. švedska klupa… Poticati učenika na pravilno trčanje uz usmjeravanje pažnje učenika na pravilno disanje Koristiti muziku i pjesmu Razvijanje jačine odraza i sposobnosti izvođenja 96 . osnovne tehnike brzog trčanja i start iz različitih položaja. vježbe sa raznim estetskim sadržajima Hodanje i trčanje Hodanje i trčanje naprijed i nazad. Rješavanje zadataka u fazi leta. Hodanje uz pjesmu i muziku. vijače. Tu ulaze vježbe postrojavanja i prestrojavanja. krugovi. alkohola i narkotika.2. vježbe oblikovanja. vježbe pravilnog držanja tijela. brzo trčanje na 30-50 metara. palice. načini samoregulacije i samokontrole Upoznati učenike o osnovama zdrvog života.7. o važnosti održavanja osobne higijene. Didaktički materijal i sredstva Poticati učenika na pravilno izvođenje vježbi. metode očvršćivanja. skokovi preko niskih prirodnih Ciljevi Sticane znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja. niska greda. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Sadržaj Osnovna znanja. vježbe na spravama (niska greda. o razvijanju kontrole pokreta. lopte i kratke vijače). o promjenama u dječijem razvoju Općepripremni sadržaji Gimnastičke vježbe kao osnovni sadržaj pripremnog dijela svakog sata. vježbe sa spravama (loptice. o značaju tjelesnog odgoja. krugovi. o štetnosti pušenja. pravilnom disanju. Upotrebljavati rekvizite kao što su: lopte.

plesna struktura i plesni koraci Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti održavanja ravnoteže Jačanje tijela u cjelini Razvoj osjećaja za ritam i estetskih vrijednosti Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzičke kulture. vučenje i nadvlačenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad.) i silaženje sa istih. medicinka). vijače. vježbe napetosti i opuštanja. zavjes za oba potkoljena. razapete vijače. švedske klupe). iz hoda i zaleta skoka sa obje noge Razvijanje tehnike skoka. pojedinačno i grupno potiskivanje. modernu Koristiti loptice i druge pogodne predmete Razvoj snage i spretnosti tijela. u dalj i u vis iz mjesta. švedski sanduk. palica.provlačenje i puzanje ispod različitih predmeta (grede. iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vježbe ritmičkog kretanja uz upotrebu lopte. vijače… Jačanje tijela u cjelini Koristiti lopte. medicinke 97 . naskoci i saskoci u upor. švedski sanduk. čunjeva i drugih rekvizita. povezivanje više kolutova nazad. skokovi pomoću odskočne daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje. grede.prepreka. razvoj koordinacije ekstremiteta Koristiti predmete kao što su švedska klupa. klim i ljuljanje u visu. puzanja. provlačenja. kolut naprijed sa zaletom. puzanje i provlačenje Penjanje na različite predmete (švedska klupa. palice. vijača. hvatanje i gađanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj. hodanja i trčanja Vučenje. kombiniranje penjanja. vijače. uz kosinu. Višenje i upiranje Njihanje. potiskivanje i nadvlačenje Vučenje premeta po tlu. razvijanje snage nogu i ravnoteže tijela Koristiti niske prepreke i odskočnu dasku Razvoj snage i spretnosti ruku Penjanje. realizacija zadanog ritma. borba u parovima za predmete (lopta.

Igre Elementarne.ronjenje. jačanje tijela u cjelini muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvođenje igara Koristiti loptu. štap …. padanje i ustajanje iz pada Razvoj pozitivnog stava prema sportu. sticanje osnovnih znanja o sportovima. vježbe brzine i frekvencije pokreta. košarke i nogometa Posebni sadržaji Vježbe ravnoteže. razvoj takmičarskog duha Razvijanje sposobnosti održavanja ravnoteže. pravolno disanje. jačanje i pravilan razvoj tijela u cjelini. razvoj socijalizacije djeteta. između dvije i četiri vatre. vježbe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi. igre u vodi Skijanje Nošenje i stavljanje skija. Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospješuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i štapove kao i ostalu skijašku opremu 98 . vježbe koordinacije. penjanje i spuštanje niz blagu padinu. razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi. uvježbavanje elemenata tehnike rukometa. štafetne i timske igre. plutanja klizanja po površini vode. jačanje zdravlja djeteta. kretanje sa i bez štapova. Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu.

99 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful