P. 1
DOP_hr

DOP_hr

|Views: 97|Likes:
Published by portir2

More info:

Published by: portir2 on May 30, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/30/2012

pdf

text

original

Sections

  • PREDGOVOR
  • SKRAĆENICE
  • SADRŽAJ
  • SAŽETAK
  • KONTEKST
  • DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U HRVATSKOJ
  • PROMOCIJA
  • DOP-A U HRVATSKOJ: INICIJATIVE I SUDIONICI
  • ANALIZA
  • KAPACITETA ZA PRIMJENU DOP-A U HRVATSKIM PODUZEĆIMA - NALAZI ISTRAŽIVANJA
  • PRIMJERI
  • DOBRE PRAKSE STRATEŠKOG PRISTUPA DOP-U - TRI STUDIJE SLUČAJA
  • ZAKLJUČAK I
  • PREPORUKE
  • PRILOG 1
  • PRILOG 2
  • PRILOG 3
  • PRILOG 4

UBRZANJE PRAKSI DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

u novim zemljama članicama EU i zemljama kandidatkinjama kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU

1

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Izvještaj o društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj
Istraživanje provele: Marina Škrabalo, Nives Miošić-Lisjak, Aida Bagić Projektni partneri UNDP-a: Zajednica za društveno odgovorno poslovanje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Pripremu i izdavanje publikacije financirala je Europska Unija. Izraženi pogledi u istraživanju odražavaju mišljenja autora i nužno ne predstavljaju stajališta Europske Unije ili Programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Publikacija je pripremljena u okviru Projekta ‘’Ubrzanje praksi društveno odgovornog poslovanja u novim zemljama članicama eu i zemljama kandidatkinjama kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU’’. Više informacija na: www.acceleratingcsr.eu. Copywright © Program Ujedinjenih naroda za razvoj, Hrvatska 2007 Program Ujedinjenih naroda za razvoj Radnička cesta 41/8 10000 Zagreb Croatia UNDP je zaštićeni logo organizacije Programa Ujedinjenih naroda za razvoj. Sva prava pridržana. Kraći dijelovi ove publikacije smiju se reproducirati bez odobrenja autora, bez izmjena i pod uvjetom da se navede podatak o izvoru. Naslovnica i dizajn: Pseudoprodukt Lektura: Vicko Krampus ISBN: 978-953–7429-10-2

2

Poštovani čitatelji,
velika nam je čast predstaviti Vam prvu sveobuhvatnu analizu stanja Društveno Odgovornog Poslovanja (DOP) u Hrvatskoj. Istraživanje, čije rezultate dijelimo s Vama u ovoj publikaciji, obavljeno je u sklopu regionalnog projekta „Ubrzanje praksi društveno odgovornog poslovanja u novim zemljama članicama EU-a i zemljama kandidatkinjama, kao sredstvo usklađivanja, konkurentnosti i društvene kohezije u EU“, a financirali su ga Europska komisija (EC) i Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). Ova analiza temelji se na radu mnogih aktera koji vjeruju da istinsko društveno odgovorno poslovanje može učiniti poduzeće održivijim, profitabilnijim i angažiranijim u razvoju. UNDP u Hrvatskoj aktivno je sudjelovao u promociji DOP-a kroz razne projekte, a od 2004. godine kroz inicijativu Global Compacta. Bilo da ste predstavnik poslovnog sektora, Vlade ili civilnog društva, nadamo se da ćete naći ovu publikaciju korisnom u Vašoj profesionalnoj svakodnevici. Ona pruža uvid u relevantne organizacije i inicijative u koje se možete uključiti; također pruža analitički pregled trenutnog stanja DOP-a među tvrtkama koje djeluju u Hrvatskoj. Daje korisne preporuke za poslovne subjekte, Vladu i organizacije civilnog društva u kojima možete pronaći nadahnuće. Samo naše zajedničke više sektorske inicijative mogu Hrvatsku učiniti boljim domom za sve i zato Vas pozivamo da se pridružite rastućem krugu onih koji prakticiraju DOP. Zašto je DOP tako važna tema? DOP oslobađa veliki potencijal za inovacije na svim korporativnim razinama. On nam pruža okvir za sustavno upravljanje, uzimajući u obzir financijska, ekološka, socijalna, upravljačka i etička pitanja. Pomaže nam u smanjenju troškova, potrošnje energije i otpada; pomaže istaknuti i razlikovati Vašu tvrtku među ostalima; izbjeći prilagodbe u budućnosti; potiče stvaranje inovativnih proizvoda i poslovnih procesa; otvaranje novih tržišta; pomaže privući i zadržati najbolje zaposlenike; poboljšati sliku Vaše tvrtke kod dioničara i javnosti; smanjiti pravne rizike i troškove osiguranja, te konačno, osigurati bolju kvalitetu života. Dugoročno, DOP donosi vjernost marki (brandu), te stoga i profitabilnost. Ugraditi održivost u strategiju poslovanja svake tvrtke nije teret, već je izazov za sudjelovanje u uzbudljivim i inovativnim procesima koji usmjeravaju svijet sada i ovdje i još i više prema budućnosti. Održivost bi mogla postati temeljna moralna vrijednost svake„pametne“ (ili mudre) organizacije, kroz koju će se gledati jednako važno na ljude, planet i profit. Iskreno se nadamo da ćete pronaći korisne informacije u ovoj publikaciji, te Vas pozivamo da se s nama upustite na putovanje prema održivosti. Yuri Afanasiev

Stalni predstavnik UNDP Hrvatska

3

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪ PREDGOVOR

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪ SKRAĆENICE
AED - Academy for Educational Development AIESEC - Association Internationale des Étudiants en Sciences Économiques et Commerciales AMCHAM - American Chamber of Commerce BCBN - British-Croatian Business Network BDP - Bruto domaći proizvod CEDAW - Convention to Eliminate All Forms of Discrimination Against Women DOP - Društveno odgovorno poslovanje EFQM - European Foundation for Quality management’s model of business excellence FINA - Financijska agencija GEF - Global Environmental Facility GMO - Genetski modificirani organizmi GRI - Global Reporting Initiative HGK - Hrvatska gospodarska komora IBRD - International Bank for Reconstruction and Development ILO - International Labour Organization ISO - International Organization for Standardization NESsT - Nonprofit Enterprise and Self-sustainability Team NVO - Ne-vladine organizacije OHSAS 18001 - Occupational Health and Safety Advisory Service REACH - Registration, Evaluation and Authorization of Chemicals ROHS - Restriction of Hazardous Substances SA 8000 - Social Accountability 8000 Standard UMIS - SMEA - Udruga malih i srednjih poduzetnika UNDP - Program Ujedinjenih Naroda za razvoj UNIDO - United Nations Industrial Development Organization UNSSC - United Nations System Staff College WEEE - Waste from Electric and Electronic Equipment

4

Strategijski razvoj društveno odgovornog poslovanja 2./2007. Verifikacija izvještaja Primjeri dobre prakse strateškog pristupa DOP-u tri studije slučaja Studija slučaja: Holcim Hrvatska Studija slučaja: Hartmann Studija slučaja: Hauska&Partner International Communications (H&P) 9 13 14 16 19 19 21 21 22 23 24 25 25 26 Zaključak i preporuke Preporuke za ubrzani razvoj DOP-a u Hrvatskoj PRILOG 1 . Upravljanje i DOP Specifične DOP inicijative relevantne za Hrvatsku 4.) PRILOG 2 – Popis poduzeća i dionika uključenih u istraživanje PRILOG 3 . Uključivanje i komunikacija s dionicima 3. – 05.Ključni događaji vezani uz razvoj DOP-a u Hrvatskoj (01.Definicija ocjena prema metodologiji (IET) PRILOG 4 ./2004.stupanj uspješnosti u provedbi programa DOP-a 5. godine Analiza kapaciteta za primjenu DOP-a u hrvatskim poduzećima – nalazi istraživanja Bilješka o metodologiji Pregled glavnih nalaza o razvijenosti DOP-a u Hrvatskoj 1. Izvedba .Bibliografija 63 67 69 73 75 83 85 35 35 36 38 39 41 46 47 48 56 59 59 61 62 5 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ SADRŽAJ . Javno objavljivanje o DOP-u u Hrvatskoj 6.Sažetak Kontekst društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj Ekonomski i pravni okvir za razvitak DOP-a Pravni okvir za razvoj DOP-a Promocija DOP-a u Hrvatskoj: Inicijative i sudionici Poslovna udruženja Stručne i savjetodavne organizacije Vladine institucije i javne agencije Međunarodne razvojne organizacije Akademska zajednica: istraživanja i edukacija Organizacije civilnog društva Sindikati Mediji Pregled napretka u društveno odgovornom poslovanju od 2004.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 6 .

Sažetak 7 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 8 .

One su najčešće motiviranije i posjeduju resurse za strukturiranje. praćenje i izvještavanje o njihovoj društveno odgovornoj praksi. te je sačinjena analiza 21 web stranice nakon čega je uslijedio telefonski ili e-mail kontakt radi potvrde nalaza analize. competitiveness. organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija. and social cohesion in the EU (Ubrzanje društveno odgovornih praksi u novim zemljama članicama EU i zemljama kandidatkinjama kao sredstvo usklađivanja.. dok primjeri različitih načina ulaganja u zajednicu datiraju iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata. društveno odgovorno poslovanje postalo je dovoljno važan koncept da potakne suradnju između poduzeća. godine. Opća je procjena. akademske zajednice. Vodeća poslovna udruženja. U proljeće 2007. To su pretežno velika poduzeća sa značajnim udjelom stranog vlasništva. DOP u Hrvatskoj treba razmotriti u kontekstu tranzicije. postoje edukativni moduli o DOP-u i korporacijskom upravljanju. Socijalizam „radničkog samoupravljanja“ uveo je praksu širokog sudjelovanja u upravljačkim procesima. uz pomoć međunarodnih razvojnih agencija. stoljeća. Interes za DOP-om koncentriran je u proizvodnoj i prerađivačkoj 9 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ SAŽETAK . uzimajući u obzir proces približavanja Europskoj uniji i liberalizaciju tržišta s jedne strane ili pak specifičan kontekst zajednica članica bivše Jugoslavije. Relativno nove poslovne prakse. a uključivalo je obiman pregled literature. konkurentnosti i društvene kohezije u EU) koje je proveo UNDP uz potporu i za potrebe Europske komisije. Radi se i na razvoju sektorskih DOP inicijativa.Ovo je izvješće dio komparativnog istraživanja Accelerating CSR practices in the new EU member states and candidate countries as a vehicle for harmonization. ukupno je više od 70 osoba bilo intervjuirano ili izravno konzultirano za potrebe ovog izvješća. predstavljaju glavne pokretače DOP-a u Hrvatskoj.. često su kombinacija suvremenih zapadnjačkih pristupa upravljanju kvalitetom i domaćeg nasljeđa. Istovremeno. razvijenoj za potrebe ovog projekta. temeljena na ovom i prethodnim istraživanjima. poput promocije timskog rada i savjetovanje s dionicima. kompanije izlistane na burzi te one usmjerene na izvoz. da u Hrvatskoj djeluje oko 200 poduzeća koja su prihvatila DOP kao dio svoje vrijednosne i strateške orijentacije. Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je u razdoblju od ožujka do svibnja 2007. interes poslovnog sektora za upravljanjem kvalitetom datira iz 60-ih godina 20. odnosno prethodnih istraživanja o DOP-u te dodatno terensko istraživanje koje se temeljilo na pilot metodologiji. održana su 3 grupna intervjua s predstavnicima različitih dionika (medija. gotovo tri godine nakon prve nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005.U sklopu istraživanja intervjuirano je 25 kompanija. priručnici o razvoju programa DOP-a ili se pak mogu obratiti nekom od poslovnih udruženja ili organizacija za savjet. i u određenoj mjeri poslovnih medija. sindikata i nevladinih organizacija). Dok prije tri godine to nije bilo moguće. zainteresirane kompanije sada informacije mogu pronaći na nekoliko web stranica. S obzirom da je na nekim intervjuima sudjelovalo više predstavnika kompanije ili organizacije. što je rezultiralo udruživanjem koje potiče horizontalnu razmjenu najboljih upravljačkih praksi i redovno javno objavljivanje nefinancijskih podataka na temelju kojih se može procijeniti doprinos kompanije održivom razvoju.

osigurat će pravovemeno definiranje i razmjenu potrebnih znanja o pokretačima i preprekama za razvoj DOP-a. upravljanje dobavljačkim lancem i društveno odgovorno ulaganje. te uslijed manjkavosti prijenosa znanja i podupirućih mehanizama dostupnih malim i srednjim poduzećima. još uvijek je velik jaz što se tiče informiranosti. Glavni pokretači DOP-a u Hrvatskoj prvenstveno su interne naravi. ponajviše naporima same poslovne zajednice. kao i tisuća velikih koji se bore s pitanjem opstanka na tržištu. podrazumijeva niz učinkovitih ulaganja od strane donatora i Vlade. integriranje DOP-a u procjenu rizika i razvoj poslovne strategije. integraciju tržišta i uspostavljanje dobrih odnosa s dionicima. posebice medija i civilnog društva. Daljnje jačanje kapaciteta poslovnih udruženja koja promoviraju i zagovaraju DOP i održivi razvoj. zadovoljstvo potrošača. ključno područje poboljšanja u narednom razdoblju. učinkovitost. . Premda se stvara poticajno okruženje za DOP u Hrvatskoj. zaštita okoliša.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 10 industriji. Razmjena najboljih praksi s kolegama iz drugih europskih zemalja s različitom tradicijom i opsegom DOP-a. financijskom sektoru i telekomunikacijama. kao i inovativnim mjerama. uvelike uslijed nedostatka specifičnih vladinih politika. Na taj način može se postići pravodobno stvaranje kritične mase društveno osviještenih poduzeća različitih veličina i područja djelatnosti. potpomognuto odgovarajućim finanaciranjem iz javnog i privatnog sektora i Europske unije. Konačno. Prakse DOP-a u Hrvatskoj relativno su dobro razvijene. ulaganje i partnerstvo u zajednici. Upravo je jačanje uloge vlade u promociji DOP-a. kompetencija i profitabilnosti. Daljnje uključivanje akademske zajednice na istraživanju i promociji DOP-a. puno manje sustavna. a manje učestale u područjima kao što su korporacijsko upravljanje. prvenstveno poslovnih i nevladinih aktera pridonose povjerenju i učenju. . uvažavajući interese i potrebe različitih dionika. Ključna područja poboljšanja praksi DOP-a na razini poduzeća odnose se na uključivanje DOP-a u poslovne strategije koje je potrebno sustavno uvoditi. Jačanje komplementarne uloge Vlade na promoviranju DOP-a od prioritetne je važnosti. Vertikalne interakcije zaostaju za horizontalnima. i proizlaze iz procjene samih poduzeća o dugoročnim prilikama i rizicima koji se odnose na produktivnost. Intenzivnije zagovaranje DOP-a u medijima rezultiralo bi kvalitetnijim i zastupljenijim informacijama o društveno odgovornom poslovanju u javnosti. učestalije na područjima kao što su kvaliteta i sigurnost radnog mjesta. Horizontalne interakcije između različitih. te kako bi djelovale kao konstruktivne i respektabilne organizacije koje kontroliraju odgovornost. postoji potreba za snažnijim interesom države i vanjskih pokretača. civilnog društva i akademske zajednice. može se postići njihovom proaktivnijom ulogom. poticaja i sankcija. koja čine gotovo 90% svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. jačanje kapaciteta nevladinih organizacija za stvaranje partnerstava s poslovnim sektorom. koji dijeli lidere od najvećeg broja srednjih i malih poduzeća. dok je komplementarna uloga nevladinih organizacija i sindikata kao „kontrolora korporativne neodgovornosti“. a uspjeh je moguće postići samo u partnerstvu s poslovnim sektorom. Premda postoje uzori i najbolje prakse. od ključne je važnosti kontinuirana podrška već započetim ili osmišljenim inicijativama poslovnog sektora. i to među liderima u sektoru. i to u partnerstvu s poslovnim sektorom. ali i pojedinih kompanija. U tom smislu. u suradnji s međunarodnim organizacijama. najkorisnija bi bila za širenje i daljnju razradu hrvatskih napora na razini pojedinih sektora.

Kontekst društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj 11 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 12 .

uz potporu njemačke zaklade Konrad Adenauer i u partnerstvu s više poslovnih udruženja. 64% nije udovoljio razvojnim ciljevima. 287. pokazuje to nedostatak korektivnih mjera temeljem Izvještaja o reviziji privatizacije Dražavnog ureda za reviziju u razdoblju od 2001.. nakon pobjede koalicijske vlade na čelu sa socijaldemokratima započelo je razdoblje konsolidacije demokratskih institucija što je pozitivno utjecalo na međunarodnu reputaciju Hrvatske. dok se razni oblici korporativnih ulaganja u zajednicu. 75% ih je smanjio broj zaposlenih za više od 50% i samo 5% je privatizirano u potpunosti sukladno važećim zakonima (Državni ured za reviziju. u uvjetima političke nestabilnosti. nasljeđe egalitarizma negativno se odražava na poduzetničku klimu i široko društveno prihvaćanje pravedne tržišne utakmice. godine. Uzevši u obzir opterećen politički i ekonomski kontekst 1990-ih. 203... Interes poslovnog sektora za upravljanje kvalitetom seže u 60-te godine prošlog stoljeća. Hrvatska je tek 1998. 13 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . povratak izbjeglica srpske nacionalnosti i zaštitu ljudskih prava građana u Hrvatskoj. hrvatske političke i ekonomske elite usredotočile su svoju pažnju na dugoročne potencijale socioekonomskog razvoja u europskom političkom prostoru i integriranoj tržišnoj ekonomiji. Proces demontiranja ove vrste „kroni-kapitalizma“ je u tijeku i još uvijek zahtijeva udružene napore različitih sektora hrvatskog društva. ali ipak uzimajući u obzir nasljeđe samoupravnog socijalizma. Ključni događaj u Hrvatskoj – prva nacionalna konferencija o DOP-u Agenda 2005. ne čudi kako prepoznatljivost DOP-a u poslovnoj zajednici u Hrvatskoj korespondira s procesom europskih integracija. međunarodnih organizacija. Njezina priprema bila je zajednički napor Ekonomskog instituta. Tranzicija iz socijalizma u kapitalizam u Hrvatskoj je započela 1990. sjednice Zastupničkog doma Sabora. 2006. ratna razaranja i uspostavu suverene države. 2007:5). 1 Izvješće na dnevnom redu 12.-04. ratnih događanja i raspada Jugoslavije. poput promocije timskog rada i savjetovanja s dionicima često su kombinacija suvremenih zapadnjačkih pristupa upravljanju kvalitetom i domaćeg nasljeđa (Bagić et al. citirano u Stubbs et al. Rat se često smatra jednim od glavnih razloga „odlaganja“ ili „duženja“ tranzicije u Hrvatskoj. posebice zakladništvo.). gospodarski rast. Već je samoupravni socijalizam uveo praksu sudjelovanja radnika u upravljačkim procesima i očekivane potpore poduzeća društvenom razvitku zajednica i regija u kojima djeluju.. bilježe još prije Drugog svjetskog rata. godine. S druge strane. savjetodavnih tvrtki i nevladinih organizacija. okupivši na jednom mjestu preko 120 praktičara i istraživača. koji je pokazao da od 1566 poduzeća. veljače 2005. Relativno nove poslovne prakse.▪ KONTEKST DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U HRVATSKOJ Procjenu razvijenosti društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj treba promatrati u kontekstu tranzicije općenito. omogućivši tako formuliranje zajedničkih prioriteta za razvitak DOP-a u Hrvatskoj. Kada je Hrvatska dobila status zemlje kandidatkinje u lipnju 2004. dok neki od vodećih hrvatskih ekonomista prvi val privatizacije opisuju kao „legaliziranu pljačku kroz različite oblike fiktivnih ili politički dirigiranih transakcija“ (Baletić. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. – održala se u prosincu 2004. 2004:48-49)1. koji je započeo 2001. godine osigurala cjelovit integritet nad svojim teritorijem i 2000.

49. Udio privatnog sektora u ukupnoj zaposlenosti povećao se sa 66. 2007:6). Uvođenje koncepta u svakodnevni jezik hrvatske poslovne zajednice i javni diskurs. godini. označava trenutnu gustoću interakcije preko sektora i organizacija usmjerenu prema stvaranju poslovnog i šireg društvenog okruženja za DOP gdje Vladini sustavni poticaji još uvijek nedostaju. u rubrikama u medijima i edukativnim aktivnostima“ (Stubbs et al. kao upravljački okvir. u kontekstu europskih integracija. zaštitom okoliša ili odnosima s dionicima izuzetno ograničene. DOP je. na 68% u 2005.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 14 Sljedeći pregled ključnih događaja i inicijativa od 2004. njihove su mogućnosti za ulaganje u sustave upravljanja kvalitetom..7% bruto prihoda te zapošljava 33. pravne probleme. upravljanja dobavljačkim lancem i društveno odgovornog investiranja. Važna je motivacija i izvozna orijentacija koja zahtijeva uvođenje sustava upravljanja kvalitetom te niza certifikata specifičnih za određene industrije na ciljnim tržištima. u privatnom stranom ili domaćem vlasništvu. a posljednjih je godina taj postotak tek neznatno uvećan. ciljanih stranih jezika te timskog rada za cjelokupnu radnu snagu. Na hrvatskom se jeziku najčešće koriste izrazi ‘društveno/socijalno odgovorno poslovanje’ i ‘korporacijska/korporativna društvena odgovornost’. Iako mala i srednja poduzeća često spontano ulažu u razvoj svojih zajednica. koje se primarno bave osnovnim kršenjima potrošačkih prava poput monopolističkog određivanja cijena. 2007). brige o zadovoljstvu potrošača te odnosa sa zajednicom.. uz svladavanje specijalističkih vještina. U tom kontekstu treba shvatiti i učestalo razumijevanje društvene odgovornosti kao dosljednosti u poštivanju zakonskih odredbi. Ulazak stranih partnera. 2006. Velika industrijska koncentracija očituje se u podatku da 400 najvećih kompanija donosi 51. citirano u Stubbs et al. Glavna je dobit društveno odgovornog poslovanja reputacija i diferenciranje poduzeća i robnih marki. što je vidljivo iz višestrukog povećanja broja normi proteklih pet godina. ali i medija za što većom vidljivošću te ugledom takvih akcija u društvu smanjenih socijalnih standarda i sposobnosti države za zadovoljenje niza komunalnih i socijalnih potreba (Bagić et al. 2006). premda postoji potencijal njihovog većeg značaja u budućnosti. integracije DOP-a u analize rizika i sveukupnu poslovnu strategiju.2% 2004. Nedostatak takvih praksi uvjetovan je slabošću vanjskih motivirajućih čimbenika. posebno u brodogradnji i metalnoj industriji. Također se očekuje konsolidacija rastućeg tržišta kapitala. čije su izvorište traumatična privatizacija u proteklom desetljeću ekonomske stagnacije te vrijednosno i političko nasljeđe egalitarizma. ograničen na velika.. bez promocije odgovorne potrošnje. uvođenje sustava upravljanja kvalitetom. Zakon o zaštiti potrošača usvojen je tek 2003. Mnogo slabije razvijene i manje česte prakse DOP-a nalazimo u područjima korporativnog upravljanja. Hrvatsko gospodarstvo obilježava prevaga mikro poduzeća po brojnosti te primat manjine velikih poduzeća u dohodovnoj strukturi. U kasnim 90-ima udio privatnog sektora u hrvatskom BDP-u bio je samo 60%. Reputacija je usko povezana i s konkurentnošću proizvoda i usluga u odnosu na zahtjeve sve informiranijih potrošača za kvalitetom i zdravstvenom sigurnošću. koja omogućuje zaobilaženje zakona bez sankcija kao i izostanak snažnije društvene osude. Glavni čimbenici koji usporavaju privatizaciju uključuju nevoljkost vladinog sektora. posebice u svjetlu dominantnih negativnih društvenih stavova o korumpiranosti i bešćutnosti hrvatskog poslovnog sektora. Istovremeno. Takvo shvaćanje društvene odgovornosti uvjetovano je slabošću nadzornih mehanizama poput inspekcijskih službi i pravosuđa. 86% su . godini (Privredni vjesnik. a najčešća kratica je ‘DOP’. izravno je povezana s deficitom takve radne snage na tržištu rada te nedostatne prilagođenosti formalnog obrazovanja potrebama gospodarstva. Živa tradicija korporativnog darivanja povezana je s interesom poduzeća.5% dobiti prije oporezivanja. Prethodna su istraživanja o DOP-u u Hrvatskoj pokazala raširenost odgovornih poslovnih praksi u području zaštite okoliša (prvenstveno među industrijskim proizvođačima). čime se. ▪ EKONOMSKI I PRAVNI OKVIR ZA RAZVITAK DOP-A Prema zadnjem Izvještaju o napretku pridruživanju RH EU. i to posebice menadžerskog kadra i specijalizirane radne snage. uz prepoznavanje prilika za osnaživanje sustavnih pristupa DOP-u putem prijenosa dobrih praksi iz drugih zemalja te skretanja pozornosti na već postojeće prakse DOP-a među hrvatskim poduzećima. dok se sustavan pristup razvoju poslovnih strategija i upravljanju širi među vodećim kompanijama. kako u pogledu dodatne kapitalizacije tako i u pogledu regulacije kvalitete i transparentnosti korporativnog upravljanja. Državne intervencije i vlasništvo i dalje su značajne. slab interes ulagača i u nekim slučajevima nerealne uvjete prodaje (European Commission. ljudskih resursa. kao i na važnost liderske potpore i vizije za osiguranje prepoznatljivosti i dugoročnosti društveno odgovornih politika i aktivnosti. privatizacija još uvijek teče puno sporije od planiranog. u posljednje četiri godine došlo je „promjene paradigme s niske razine pozornosti za pitanja DOP-a na danas sveprisutnu „društvenu odgovornost“ koja se spominje na poslovnim konferencijama. odnosno tradicionalno visokih standarda radnih prava i sve viših standarda zaštite okoliša.). Također se često čuje skraćena verzija ‘odgovorno poslovanje’ kako bi se izbjeglo razumijevanje DOP-a kao primarno „društvenog“ ili još uže pitanja socijalnih povlastica i podrške.. uspješna poduzeća.000 aktivnih poduzeća u 2005.4% svih zaposlenih osoba u 2005. Primjerice. Raširenost ulaganja u edukaciju zaposlenika. od 73. uvelike povećava dugoročna zapošljivost niže kvalificiranih radnika. 2006. Postoje svega dvije nacionalne organizacije za zaštitu potrošača. a propisana struktura lokalnih vijeća za zaštitu potrošača još nije konsolidirana. učinilo je prepoznatljivim niz tradicionalnih poslovnih praksi kao društveno odgovornih.. Kako su primijetili poznati istraživači i praktičari DOP-a. imperativ povećanja produktivnosti i izvozna orijentacija razlozi su za sve češće uvođenje obvezne edukacije iz IKT-a.

370.654.097. mil. Prosječni prihod po glavi stanovnika u 2005. 2 Ruđer Friganović.1 2.120 malih poduzeća (11 .6 18.8 4 376 1420 574 17. travnja 2007. godine. USD SALDO TRGOVINSKE RAZMJENE.mikro. EUR BRUTO INOZEMNI DUG.3 15 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . Po glavi stanovnika BDP se povećao s 8.3 9.0 4.9 -2.1 7.. USD DRŽAVNI PRORAČUN Ukupni prihodi. USD BDP.400047 5. Strukturom radne snage.756.4 -9.030 USD u 2004. travnja 2007. USD) BDP po stanovniku.560.7% u srpnju 2006.915. mil.7 28. (Izvod iz ekonomskih pokazatelja HGK).841.488.6 108. USD CIJENE.509 35.997. HRK INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U RH. godine. % INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA.9 7.4 25.IZVOZ.726. Osim toga. http://hgk.322849 5.2 2.112.5 2. Rast BDP-a u 2005.645.949959 8.biznet.0 6. Hrvatska sve više svjedoči o trendovima u razvijenim društvima.031216 8. USD TRGOVINSKA RAZMJENA.3 -11.3 5.261.3 22.560.5 3.49 zaposlenih). godini iznosio je 4.839170 10.772.1 8.9 -4.249 zaposlenih) i 6. 87 661 4 441 1759 492 42.787.6 96.1 4 603 1467 876 16.7%. mil. realne stope rasta. mil.789. 31% u ne-poljoprivrednim djelatnostima i 6% u poljoprivrednim djelatnostima (UNDP. 87 661 4 439 1.9% u srpnju 2005.780. USD GROSS EXTERNAL DEBT.3 3.5 7. Iako se stopa zaposlenosti u Hrvatskoj konstantno povećava od 2001.7 7.5 1.625.8 -2.).2 -8. 87 661 4 442 1729 312 38. Direktor Sektora za industriju Hrvatske gospodarske komore. 2006:24). aktivno je bilo 359 javnih poduzeća2. s 63% radne snage u rastućim uslužnim djelatnostima. istraživanje radne snage pokazuje nešto nižu realnu stopu nezaposlenosti od 12. u HRK BROJ ZAPOSLENIH STOPA NEZAPOSLENOSTI % DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA. mil. 2.520 srednjih ( 50 .7 -1. Iako je službena stopa nezaposlenosti smanjena s 16.268.446.8 106.174.0 -3.9 -3.5 16. stopa dugotrajne nezaposlenosti iznosi 7. u odnosu na 3. Dok je službena stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj najviša među zemljama centralne i istočne Europe.6 4 173 1. mil.901. godini na 9.659 poduzeća uključuje 1.376.664.poduzeća s manje od 10 zaposlenih.3%. HRK 2004.664 USD u 2006.2 3. tekuće cijene (mil.583. mil.409.495680 6.) Pokazatelji za Hrvatsku Ukupna površina.719.6 7. mil. na 15. mil.4 4. km2 Ukupno stanovništvo.8% iz 2004. a stopa nezaposlenosti mladih iznosi visokih 30% (Europska komisija.3%. 4.UVOZ.753. relativno visoka stopa nezaposlenosti i ograničeno tržište poslova predstavljaju jedan od najvažnijih ekonomskih problema.030.022.8 4.5 8. USD TEKUĆI RAČUN PLATNE BILANCE.3 21.4 2005. ‘000 Aktivno stanovništvo BDP. stopa rasta u % POTROŠAČKE CIJENE – inflacija% PROMET U TRGOVINI NA MALO.990.1 85.019 velikih (s 250 i više zaposlenih). Tablica 2: Odabrani ekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva (prilagođeno temeljem podataka Hrvatske gospodarske komore.882.576. HRK Ukupni suficit/ deficit. mil.466. godini povećan je na predviđenih 47% prosjeka EU – 25 (pokazatelj kupovne mnoći).1 95.4 1.540.xls. 2006.7 80.2 2006. dok preostalih 9.hr/hgk/fileovi/9517. realne stope rasta u % NETO PLAĆA.634 18.3 2. PROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/USD TRGOVNSKA RAZMJENA.1 4.9 35. stopa rasta u % PROSJEČNI SREDNJI TEČAJ HRK/EUR.235.

.). što je u prvom redu uzrokovano nedostacima u pravosudnoj reformi te nedovoljnim kapacitetima javne uprave (European Commission. (www. javnu nabavu. zaštitu okoliša. Proširen mandat. Analitičari i praktičari se slažu kako su neka područja preregulirana. a uključuje sljedeće djelatnosti: trgovinu. radnih odnosa i zaštite na radu. treba napomenuti da velikom broju hrvatskih kompanija. Pritom treba imati na umu da ubrzanu prilagodbu pravnoj stečevini EU prati kroničan problem učinkovitog praćenja i konzistentne primjene niza postojećih zakona. kojega podržavaju i strože kazne. postoji niz zakona relevantnih za različite aspekte DOP-a.inspektorat. 2007: 13) 16 . uključuje predlaganje i procjenu zakonskih promjena te provođene specifičnih inspekcija u poduzećima kako bi se utvrdilo poštivanje zakonskih odredbi.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRAVNI OKVIR ZA RAZVOJ DOP-A U Hrvatskoj ne postoje zakoni koji se eksplicite odnose na društveno odgovorno poslovanje. elektroenergetike. još uvijek predstavlja problem ispunjavanje postojećih zakonskih obveza. odnose s radnicima i pitanja sigurnosti na radu. te reformirano 2004. uključujući privatizaciju i pitanja korporativnih upravljanja. ako govorimo o pravnom i policy okruženju relevantnom za društveno odgovorne poslovne prakse (Stubbs et al. Unatoč izostanku jedinstvenog pravnog okvira za DOP. rudarstva i posuda pod tlakom. Nadzor radnih i tržišnih odnosa i dalje predstavlja ključna područja na kojima se očekuju poboljšanja prema zadnjem Izvještaju o napretku Europske komisije. bez obzira na veličinu. Uzmemo li pak u obzir činjenicu da je jedan od ključnih elemenata definicije DOP-a „aktivnost preko zakonskih odredbi“.. koje su dotada bile pod jurisdikcijom četiri ministarstva. U tom je kontekstu jačanje kapaciteta Državnog inspektorata od iznimne važnosti. a neka druga podregulirana. premda ih zakon na to obvezuje (Grčar i Mateljić. To je tijelo osnovano 1997. 2007. nadzor obrta i kontrolu kvalitete uvezenih i domaćih proizvoda. pa čak i korporativna davanja.hr) 3 Ovo ilustriramo podatkom kako od 238 javnih dioničkih društava njih 108 nije predalo financijsko izvješće Upravnom odboru Zagrebačke burze. kada su se objedinile razne inspekcijske službe. 2006). catering. Istom je prilikom povećan broj inspektora na 50.

Promocija DOP-a u Hrvatskoj: Inicijative i sudionici 17 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 18 .

akademske zajednice. HR PSOR-a djeluje kao katalizator razmjene najboljih praksi u različitim područjima DOP-a i održivog razvoja. godinu priprema se u 19 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . godine HR PSOR aktivno promiče društveno odgovorno poslovanje (prijevod GRI smjernica.. vlade.. nedovoljno shvaćen i poduprt od strane vlasti. ▪ POSLOVNA UDRUŽENJA Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR). Grupa hrvatskih poduzeća i nevladinih organizacija osnovala ga je prije deset godina (1997. Osim toga. koncept društveno odgovornog poslovanja postao je dovoljno važan kako bi potaknuo suradnju između poduzeća. zajednički projekt sa Zajednicom za DOP HGK-a. medija. Proteklih je deset godina primarni je fokus bio na zaštiti okoliša (eko-učinkovitost). itd. vodeće je poslovno udruženje koje promiče održivi razvoj među poslovnim sektorom. gotovo tri godine nakon prve nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005. a uz članstvo od 34 poduzeća djeluje kao nacionalna organizacija Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj (WBCSD). prema riječima izvršne direktorice. te uslijed manjkavosti prijenosa znanja i podupirućih mehanizama dostupnih malim i srednjim poduzećima.▪ PROMOCIJA DOP-A U HRVATSKOJ: INICIJATIVE I SUDIONICI U proljeće 2007. do 2006. što je rezultiralo udruživanjem koje potiče horizontalnu razmjenu najboljih upravljačkih praksi i redovno javno objavljivanje nefinancijskih podataka na temelju kojih se može procijeniti doprinos kompanija održivom razvoju. civilnog društva i sindikata. dok je komplementarna uloga nevladinih organizacija i sindikata kao „kontrolora korporativne neodgovornosti“ puno manje sustavna. Ovdje donosimo samo osnovne informacije o trenutnim naporima poslovnih udruženja. prvenstveno poslovnih i nevladinih aktera pridonose povjerenju i učenju. tržišno utemeljen sustavan pristup. Horizontalne interakcije između različitih.) Od 1997. organizacija radionice o korupciji u poslovnom sektoru s UNIDO-m. poticaja i sankcija. Vertikalne interakcije zaostaju za horizontalnima. izrade hrvatskog indeksa odgovornog poslovanja i održivosti. uvelike uslijed nedostatka specifičnih vladinih politika. uključujući projekte eko-učinkovitosti i izvještavanja o održivosti. Izdanje za 2007. koji je. međunarodnih agencija. organizacija civilnog društva i drugih stručnih organizacija. HR PSOR je važan predstavnik interesa poslovnog sektora u konzultativnim procesima s nacionalnom i lokalnim vlastima o pitanjima održivog razvoja.) kao neprofitnu organizaciju. stručnih organizacija. zagovarajući učinkovit. HR PSOR je surađivao s poslovnim tjednikom Privredni vjesnik na izradi godišnjeg specijaliziranog izdanja „Održivi razvoj“ koji je predstavljao ključne inicijative poslovnog sektora na području DOP-a i održivog razvoja. Slijedi prikaz ključnih organizacija uključenih u promociju i pružanje stručne pomoći kompanijama zainteresiranima za izgradnju ili proširivanje svojih društveno odgovornih praksi. a od 2004.

godine. Time HUB sve aktivnije djeluje kao inicijator aktivnosti vezanih uz DOP bankarskog sektora.hr) Hrvatska udruga menadžera (HUM-CROMA). Pretpostavlja se da će prvi učinci Kodeksa na razinu transparentnosti javnih dioničkih društava postati vidljivi tijekom 2008. organizirana u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu i Splitu. HR PSOR izdaje vlastiti tromjesečnik „Gospodarstvo i održivost“ koji je dostupan i na web stranici www. godine.croma. (4) Poticati razmjenu dobre prakse društveno odgovornog poslovanje te time utjecati na kvalitetu društveno odgovornog poslovanja i brojnost tvrtki koje ga prakticiraju. Od travnja 2005. CROMA kroz edukaciju i izdavačke aktivnosti naglasak stavlja na edukaciju menadžera o područjima kao što je poslovna etika. jedina burza u Hrvatskoj) promovira Kodeks korporativnog upravljanja.. HUM-CROMA je u partnerstvu s Varaždinskom županijom i Caux Round Table (CRT) organizirala dvodnevni simpozij “Moralni kapitalizam – zašto ne?“.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP) Dio godišnje ceremonije dodjele Zlatne kune čini i dodjela priznanja „Hrvatska kvaliteta“ i „Hrvatski proizvod“ Centra za kvalitetu HGK-a.. koje će sintetizirati izvještaje pojedinih kompanija.amcham. godine kao udruženje poduzeća koja zagovaraju društveno odgovorne poslovne prakse u Hrvatskoj. inicijativa pridonosi vidljivosti malih domaćih proizvođača. (www. (3) Pružiti djelatnu potporu pojedinačnim i zajedničkim inicijativama članica HGK-a.nordicchamber.hr ).. sadrži i nekoliko aktivnosti vezanih za DOP. (2) Pridonijeti stvaranju poticajnog okruženja za društveno odgovorno poslovanje s obzirom na djelatnosti HGK-a kao cjeline. borbe protiv korupcije i okoliša. Nordijska gospodarska komora. Zajednica za društveno odgovorno poslovanje Hrvatske gospodarske komore osnovana je 2005. s poveznicom na početnoj stranici. perspektivi Hrvatske u svjetlu CRT načela moralnog kapitalizma. uz financijsku podršku AED-a i UNDP-a. Premda joj DOP i održivi razvoj nisu središnje područje interesa. godine.hgk. Premda DOP ne predstavlja prioritetno područje.hr). Udruženje hrvatskih proizvođača cementa usvojilo je Povelju o održivom razvoju i sprema se predstaviti inicijativu temeljenu na Inicijativi održivog cementa Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Ta se priznanja dodjeljuju kompanijama koje prednjače u inovativnosti. Britansko-hrvatska poslovna mreža) sve češće u svoje redovne aktivnosti uključuju teme vezane uz DOP.hr.zse. Indeks bi trebao nadopuniti i utjecati na kriterije dodjele najprestižnije hrvatske poslovne nagrade “Zlatne kune”. stavljajući poseban naglasak na pitanja poput inovacija. (www. Cilj je koordinacije olakšati zajedničko pozicioniranje. (www. U ožujku 2007.. u prvom redu usmjerenih na uključivanje DOP-a u razne podsektore unutar HUP-a. (www. čemu svjedoči nedavno održana edukacija o korporacijskom upravljanju za članove nadzornih odbora poduzeća. Hrvatska udruga banaka (HUB) je u suradnji s UNDP-em osmislila i provodi prvi sektorski projekt društveno odgovornog poslovanja zasnovan na uključivanju zaposlenika u zajednici. Kodeks je dostupan na www. koji je predstavljen u travnju 2007.org) .bcbn. Zagrebačka burza i Hanfa namjeravaju pripremiti godišnje izvješće o korporativnom upravljanju. usmjerena je na izgradnju profesionalnog samopouzdanja i kompetencija hrvatskih menadžera. Tom prilikom osnovan je i CRT Klub Hrvatske. 1993. kojeg nadopunjuje detaljan upitnik za javna dionička društva o njihovim upravljačkim strukturama i praksama. (5) Promicati koncept i hrvatske primjere društveno odgovornog poslovanja u stručnoj i široj javnosti te time pridonijeti prepoznavanju uloge poslovnog sektora kao nositelja pozitivnih promjena u hrvatskom gospodarstvu i društvu. od spajanja s Varaždinskom burzom u siječnju 2007. Svrha Zajednice je logistička podrška i veći programski fokus HGK-a za DOP. što potvrđuje i osnivanje Koordinacije za održivi razvoj 2006. usmjerenim na promociju i poboljšanje društveno odgovornog poslovanja. Prvi veliki projekt „Hrvatski indeks odgovornog poslovanja i održivosti“ upravo se provodi u partnerstvu s HR PSOR-om. održane u prosincu 2004.hrpsor. nakon razdoblja upoznavanja i interne reorganizacije praksi korporativnog izvještavanja. Zajednica je započela s radom 2006. dok Plan aktivnosti za 2007. Kodeks predstavlja niz dobrovoljnih smjernica. oni i unutar ove organizacije sve više dobivaju na važnosti. Zaposlenici devet vodećih banaka u Hrvatskoj razvili su i u osam gradova u Hrvatskoj provode besplatne radionice za građane o upravljanju osobnim financijama.hr. (www. drugih poslovnih udruga. godine. a slijedom preporuka s prve nacionalne konferencije o DOP-u. te razvoj etičkih kodeksa za svaku industrijsku granu (etički kodeks IKT industrije je u pripremi) kao i stvaranje sektorskih planova aktivnosti. državnih institucija.hup. Na simpoziju se raspravljalo o prijedlogu prvog hrvatskog Kodeksa korporativnog upravljanja iz aspekta društvene odgovornosti poduzeća i uloge menadžmenta. trenutačno broji 87 članova i svoje aktivnosti objavljuje na posebnom dijelu web stranice HGK-a.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 20 suradnji s poslovnim tjednikom Lider. stručnih organizacija te medija. Ovaj projekt uključuje razvoj metodologije izrade indeksa prilagođene hrvatskim uvjetima. Ciljevi Zajednice za DOP su: (1) Povećati razumijevanje važnosti društveno odgovornog poslovanja i opseg znanja o njemu u kontekstu procesa pridruživanja EU-u i povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. (www. naručili su prvo i još uvijek jedino istraživanje o stavovima i praksi menadžera o poslovnoj etici te promovirali vlastiti Etički kodeks za menadžere i poduzetnike. Inozemna trgovinska udruženja u Hrvatskoj (Američka gospodarska komora. osnovana 1990. jedinstvenosti i kvaliteti svojih proizvoda. godine organizirali su prvi seminar o menadžerskoj etici. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je najsnažnija dobrovoljna poslovna udruga u Hrvatskoj i jedina poslovna udruga predstavljena u nacionalnom tripartitnom tijelu za socijalni dijalog.hr) Zagrebačka burza (osnovana 1991. a formuliran u partnerstvu s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Premda ova priznanja nisu izravno vezana za DOP. zagovaranje i lobiranje vladinih tijela o pitanjima zakonodavstva vezanog za zaštitu okoliša. uz mentorstvo britanske organizacije Business in the Community. a 1997. Koordinacija ima status jednoga od tri strateška projekta HUP-a. u suradnji s HR PSOR-om. čiji proizvodi u velikom broju slučajeva ne zagađuju okoliš. HUM-CROMA je jedno od prvih poslovnih udruženja koje se bavilo pitanjima poslovne etike.

energetske učinkovitosti. Sedma konferencija o kvaliteti u Hrvatskoj održana je u svibnju 2006. DOP se vrlo općenito spominje u Poglavlju 4. (www. raspravljala o etičkim i poslovnim kodeksima. mingorp. ali ti su napori nesustavni. (www. radna okolina. organizirao je dva ciklusa edukacije hrvatskih procjenitelja u prosincu 2006. UPS je također ključni promotor EFQM modela izvrsnosti u Hrvatskoj. godine Regionalnim forumom za DOP u sektoru malog i srednjeg poduzetništva u središnjoj i istočnoj Europi.cro-cpc. (www. koje financira Vlada. UPS je glavni organizator prvoga ciklusa od pet edukativnih modula o DOP-u: DOP i poslovna etika. velikim i srednjim poduzećima. Forum je okupio 100 predstavnika Vladinog i korporativnog sektora iz 12 zemalja koji su raspravljali o budućim nacionalnim programima razvoja DOP-a. postoji nekoliko programa i projekata vezanih uz razvoj DOP-a. godine kvaliteti i zajednici održala se specijalna radionica o DOP-u u suradnji s UNDP-em. kao dijela buduće suradnje s UNIDO-m. Promocija DOP-a navodi se kao jedan od šest vladinih ciljeva u ovom strateškom području i uključuje aktivnosti formuliranja Vladinih smjernica i preporuka kompanijama za uspostavljanje transparentnih korporacijskih natječaja za programe koje preporučuju stručna državna tijela.. i lipnju 2007.strategija.-06. rada i poduzetništva je u partnerstvu s UNIDO-m od 2004.htm) ▪ VLADINE INSTITUCIJE I JAVNE AGENCIJE Ne postoji određena organizacijska jedinica unutar strukture državne vlasti u Hrvatskoj koja bi bila odgovorna za osnaživanje DOP-a. koji je uključio procjenu razvijenosti DOP-a i stvaranje prilika za Vladine potpore te praktičniju komponentnu pružanja tehničke pomoći za četiri srednje velika poduzeća putem Hrvatskog centra za čistiju proizvodnju. Mott i UNDP-a.hr) Slijedi prikaz Vladinih aktivnosti i struktura koji su neizravno vezani uz stvaranje poticajnog institucionalnog i društvenog okruženja za DOP: Ministarstvo gospodarstva. Mađarskoj i Češkoj.hr) Udruga poslovnih savjetnika (UPS-AMC) je profesionalno udruženje poslovnih savjetnika koje promovira profesionalnu etiku kao ključnu kompetenciju poslovnih savjetnika. provodilo regionalni projekt „Razvitak DOP-a u Republici Hrvatskoj“. zasad se ne vide učinci projekta na stvaranje Vladinog programa potpore razvoju DOP-a. godine. moduli su postali dio redovitih edukativnih aktivnosti UPS-a u sljedeće dvije godine. osim službeno podržanog prijedloga za osnivanje regionalnog resursnog centra za DOP u Hrvatskoj.-2013. na temu čistije proizvodnje. Istovremeno. Potpisivanje Profesionalnog etičkog kodeksa za konzultante i osnovni trening o poslovnoj etici predstavljaju uvjet za članstvo. Osim toga. Nakon treninga za trenere koji je održan u listopadu 2006. koji je pripremio Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU-a. radni odnosi. To je sveobuhvatan strateški dokument koji služi kao temelj za razvoj specifičnih nacionalnih strategija te programiranje predpristupnih fondova. koja pruža tehničku pomoć uglavnom besplatno ili po nižim cijenama. (www. Projekt je završio u ožujku 2006. okoliš i održivi razvoj. pripremama za ISO 14001. okolišnom računovodstvu i odnedavno DOP-u (ljudska prava. DOP se spominje u Nacionalnom strateškom okviru za razvoj 2006. većinom putem bilateralnih projekata UNIDO-a i hrvatske Vlade te u suradnji s drugim europskim organizacijama poput Regionalnog centra za čistiju proizvodnju i nacionalnim centrima za čistiju proizvodnju u Slovačkoj. Vlada daje izvjesnu podršku pitanjima korporacijskog upravljanja i transparentnosti. Projekt je osmišljen u partnerstvu s MAP Savjetovanja i uz financijsku podršku zaklade Charles S. ima 85 korporativnih i 200-tinjak individualnih članova te služi kao glavni katalizator razmjene znanja i informacija o upravljanju kvalitetom. a namjera UPS-a je postati licencirani partner EFQM-a u Hrvatskoj. Od 2001. ulaganje u zajednicu i izvještavanje.org) Hrvatsko društvo za kvalitetu (HDK) osnovano 1993. sa sloganom „Kvaliteta i održivi razvoj“ i predstavila je nekoliko globalnih DOP inicijativa. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.. ups-amc.hr) 21 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . Ministarstvo je također službeni partner UNDP-u u provođenju projekta društveno odgovornog poslovanja te je partner u projektu „Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj”. Ipak. Hrvatsko društvo za kvalitetu objavljuje svoje tromjesečno glasilo.. Promocija DOP-a nije eksplicite vezana na druge strateške teme poput poduzetničke klime.▪ STRUČNE I SAVJETODAVNE ORGANIZACIJE Hrvatski centar za čistiju proizvodnju je stručna neprofitna organizacija osnovana 2000.kvaliteta. (www. i pilot faze od ožujka do svibnja 2007. Socijalna kohezija i socijalna pravda.. Provode se u suradnji s drugim poslovnim udruženjima i zainteresiranim kompanijama. transporta i energije ili prostora. kao jedan od načina osiguravanja socijalne kohezije. te uspostavljanje nacionalnih nagrada za DOP s adekvatnom medijskom pažnjom. društvena ulaganja). godine. Web stranica HDK-a je jedini vjerodostojan izvor informacija o broju ISO certifikacija temeljem podataka koje dostavljaju agencije za certificiranje. U sklopu konferencija 2007. okoliša i regionalnog razvitka. Svjetsku banku i GEF. stranica je i vrijedan resurs s člancima praktičara i studijama slučaja o upravljanju kvalitetom. donijela izjavu o društveno odgovornom poslovanju te razmjeni najboljih praski unutar i izvan organizacije. prirode.net/index. uz Hrvatsku narodnu banku za obnovu i razvitak.

Putem CroNGO programa. uključujući i savjetovanje o dobrom upravljanju kojeg je organizirao MAP Savjetovanja d. na web stranicama Ministarstva). Također je financirala dva projekta vezana uz DOP . u ožujku 2006. Integracija normi predstavlja izazovan zadatak u hrvatskom procesu pridruživanja. HZN sudjeluje u regionalnim konzultativnim procesima za razvoj ISO 26000. koje je dalo osnovu za izradu nacionalnog kodeksa korporacijskog upravljanja 2007.hr) ▪ MEĐUNARODNE RAZVOJNE ORGANIZACIJE Većina spomenutih hrvatskih organizacija i institucija svoje aktivnosti provodi u izravnom partnerstvu s međunarodnim agencijama i stranim razvojnim nevladinim organizacijama.mingorp. Još jedan izazov predstavlja nedostatak sveobuhvatne nacionalne baze podataka o broju različitih certifikata. godine.hr ) Hrvatski zavod za norme (HZN) je javni institut odgovoran za integraciju europskih i međunarodnih normi u Hrvatski sustav normiranja. mzopu. Također je odgovaran za osnivanje potrošačkih savjetodavnih službi. (www.fzoeu. Istraživanje je provedeno 2003. Kredit pokriva maksimum 150 000 USD i 50% troškova projektne dokumentacije.hr) Ministarstvo zaštite okoliša. godine. koji je dosad. prostornog uređenja i graditeljstva je član Svjetske mreže znaka zaštite okoliša i dodjeljuje priznanje “Prijatelj okoliša”. Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i njezini partneri koji provode programe bili su među predvodnicima u uvođenju koncepta i terminologije vezane uz DOP u Hrvatskoj. Način dodjele sredstava Fonda je kombinacija javnih natječaja i investicijskih ugovora.. industrijski zagađivači.o. partnerstava u zajednici i zaklada s ciljem umrežavanja. 2005. i minimalnim iznosom kredita od 13 500 eura. Novi program kreditiranja za pripremu projekata obnovljivih izvora energije predstavljen je 2007. godine kao autonomni javni fond koji se primarno financira iz Vladinih izvora od sredstava za zaštitu okoliša koje u obliku obveznih davanja imaju određene skupine djelatnosti (prijevoznici. 10 kompanija (popis za 2005.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 22 U sklopu Ministarstva djeluje i poseban Odjel za zaštitu potrošača unutar Uprave za trgovinu i unutarnje tržište. te nekoliko projekta koji su se razvili nakon tog putovanja. a putem . s mandatom pronalaženja konsenzusa o svim pravnim kao i pitanjima vezanim uz različite politike koje se tiču interesa zaposlenika i poslodavaca u kontekstu kolektivnog pregovaranja te Vladinih strategija i politika. obrte.promociju DOP-a u sedam sjevernohrvatskih županija koju je proveo Centar za civilne inicijative (2005. u partnerstvu s Prince of Wales International Business Leaders Forum (IBLF) koji je već podržao slična zagovaračka istraživanja u drugim zemljama središnje i istočne Europe te s lokalnom konzultantskom kompanijom MAP Savjetovanja d. osnovan u rujnu 2001. (www.hr).o. što pokazuje i dosad integriranih svega 40% EU normi. nagrada je posljednji put dodijeljena 2004. USAID je financijski podupro i istraživanje o korporativnom upravljanju u javnim poduzećima na burzi (Bajuk et al. (www. GSV je osnovan temeljem Sporazuma svih strana.hr) Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osnovala je Vlada RH 2004. uključujući i nagradu za „društveno odgovornu kompaniju“. Odjel priprema i nadzire izmjene zakona koji se tiču zaštite potrošača u kontekstu EU integracija. između ostalih integrirao ISO 9000 i ISO 14000.-07.hbor. posebice u pogledu njihove dugoročne održivosti u kontekstu smanjivanja međunarodne podrške organizacijama civilnog društva.potrosac. (drugo izdanje iz 2006.) te projekt izrade hrvatskog indeksa održivosti kojeg u partnerstvu provode HR PSOR i Zajednica za DOP Hrvatske gospodarske komore (2007.o.aed. (www. U listopadu 2004. dostupno je na www.hzn. proizvođači industrijskog otpada). sindikata i Vlade. stručnu podršku Nacionalnom savjetu za zaštitu potrošača te upravljanje CARDS projektima koji se bave zaštitom potrošača. Ministarstvo dodjeljuje i godišnje nagrade za zaštitu okoliša tvrtkama. Eksplicitan cilj ove studije bio je dati početne podatke za veću suradnju NVO-a s poslovnim sektorom. USAID je financirao studijsko putovanje praktičara DOP-a iz svih sektora iz Hrvatske u Veliku Britaniju.hr) Hrvatska banka za obnovu i razvitak ima program kreditiranja za projekte zaštite okoliša. sukladno Pravilniku o znaku zaštite okoliša (NN 64/96. suradnju uz stručnu podršku udrugama za zaštitu potrošača. Prema dostupnim informacijama. znak zaštite okoliša trenutno ima svega 12 proizvoda. energetskom učinkovitošću i drugim aspektima održivog razvoja. godinu je 120 000 eura. godine. Jednu od prvih sveobuhvatnih studija o DOP-u u Hrvatskoj naručila je Akademija za edukaciju i razvoj.hr) Struktura Vlade RH uključuje i Ured za socijalno partnerstvo. Proračun Fonda za 2007. kao dio programa podrške nevladinom sektoru u Hrvatskoj kojeg je financirao USAID. Prema web stranicama Ministarstva.).o. godine s mandatom koordiniranja i pružanja stručne pomoći nacionalnom tripartitnom tijelu za socijalni dijalog – Gospodarsko-socijalnom vijeću – koje okuplja po šest predstavnika poslodavaca. energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije za tvrtke svih veličina. kao i transferima iz državnog proračuna. čistijom proizvodnjom. Regionalna gospodarsko-socijalna vijeća osnovana su na razini 21 županije. zaštitom bioraznolikosti. Akademija za edukaciju i razvoj organizirala je u protekle dvije godine nekoliko edukativnih događanja na temu korporativne filantropije. socijalno-partnerstvo. lokalnim samoupravama i nevladinim organizacijama. uz kamatnu stopu od 4% godišnje. donacija i samofinanciranjem Fond daje financijsku podršku u četiri oblika – zajmovi. (www. a financira se putem donacije GEF/IBRD-a.). (www. lokalnih proračuna. s godišnjom kamatnom stopom od 4% do 6%. financijske potpore i donacije – kompanijama i neprofitnim organizacijama koje se bave tehnološkim inovacijama ili projektima za poboljšano upravljanje otpadom. prikupljanje informacija o pravima potrošača i njihovim kršenjima.). subvencije. lokalnu samoupravu. Izdavanje tih kredita još uvijek ovisi o usvajanju paketa Vladinih uredbi koje se odnose na obnovljive izvore energije.

Seminar je osmišljen i proveden u suradnji sa System Staff Collegeom Ujedinjenih naroda (UNSSC). HGK. U sklopu svog prvog projekta usmjerenog na razvoj društveno odgovornog poslovanja koji je financirala norveška vlada. zaposlenici šest banaka. 23 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . Međunarodnom organizacijom rada i Međunarodnim forumom poslovnih lidera (IBLF). godine kroz svoj program Poslovna partnerstva. političarima i javnim dužnosnicima koji su članovi nadzornih odbora. godine. Kroz navedeni je DOP projekt. kako bi se poduprlo prihvaćanje poslovnih praksi usmjerenih na očuvanje bioraznolikosti u tim kompanijama. poljoprivredi i ribarstvu na Jadranu.hr).energetska-efikasnost. uključujući tri javna ekonomska fakulteta u Zagrebu. Od prvih 61 članica Global Compacta iz poslovnog sektora. 2005. www. Oba partnerska projekta jedni su od prvih na taj način osmišljenih primjera uspostavljanja suradnje između poslovnog sektora i organizacija u zajednici na rješavanju specifičnih pitanja od zajedničkog interesa. Trenutačni projekt COAST (OBALA) usmjeren je na kompanije u turizmu. Kazahstan i Rumunjska. Splitu i Osijeku i dvije privatne škole u Zagrebu. ▪ AKADEMSKA ZAJEDNICA: ISTRAŽIVANJA I EDUKACIJA Premda još uvijek nema cjelovitog akademskog programa fokusiranog na DOP ili održivi razvoj. UNDP sustavno podupirao sve važne programe i organizacije vezane uz društveno odgovorno poslovanje. UNDP i Hrvatska udruga banaka inicirali su partnerski projekt čiji cilj je pomoći. U prilagodbi priručnika bili su uključeni stručnjaci i praktičari iz raznih područja DOP-a koji su davali smjernice vezane uz hrvatski kontekst te primjere najboljih hrvatskih praksi. U ljeto 2005. godine. Tečaj je namijenjen poslovnim ljudima.drustvena-odgovornost. Internet portal o DOP-u. tj. održali su niz besplatnih radionica o upravljanju osobnim financijama za 300-tinjak građana. što ukazuje na dodanu vrijednost UNDP-a u mobiliziranju kompanija za pitanja DOP-a. HUB je radionice uvrstio u dio svojih redovnih aktivnosti.). poboljšavanje standarda korporativnih praksi i promociju održivog razvoja i investiranje u nerazvijene regije u Hrvatskoj. Nadalje. Rezultati su nove kreditne linije za projekte energetske učinkovitosti hrvatskih kompanija. UNDP je predstavio hrvatsku mrežu kompanija i drugih organizacija predanih poštivanju deset načela Global Compacta. UNDP je u suradnji s međunarodnom organizacijom rada organizirao seminar o DOP-u za grupu od 35 hrvatskih konzultanata i menadžera. Svjetsku banku i Međunarodnu banku za obnovu i razvitak. kojeg je UNDP postavio 2006.. odgovorio je na jednu od ključnih potreba identificiranih na nacionalnoj konferenciji o DOP-u u prosincu 2004. – potrebom za lakim pronalaženjem informacija o DOP-u. Projekti se provode u bliskoj suradnji s nekoliko Vladinih institucija. 2007. Projekt je inače dio regionalne partnerske inicijative između UNDP-a i Coca-Cole. Global Environmental Fund. uz izvanrednu medijsku pokrivenost te nazočnost najviših vladinih dužnosnika. sve je veći broj predmeta o poslovnoj etici i DOP-u koji se slušaju kao obvezni ili izborni predmeti na dodiplomskim i postdiplomskim studijima javnih i privatnih fakulteta i poslovnih škola. Važan praktičan tečaj Korporativno upravljanje za članove nadzornih odbora najavljen je u ožujku 2007. promjenu negativnih učinaka industrije na okoliš i zaštitu bioraznolikosti. godine. a na postdiplomskim u Zagrebu i Osijeku. U pilot fazi projekta u Zagrebu financijski stručnjaci. u Italiji. Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP Hrvatska) od 2004. koji se fokusira na zaštitu vodenih resursa i promociju održivog turizma u poslijeratnom području uz rijeku Gacku. Na dodiplomskim studijima predmeti se nude u Zagrebu i Splitu. UNDP je 2005. Najavu tečaja popratilo je snažno medijsko zanimanje i podrška premijera. UNDP Hrvatska provodi nekoliko projekata usmjerenih na promjenu korporativnih praksi i stvaranje poticajnog financijskog okruženja za energetsku učinkovitost (www. godine izdao hrvatskim uvjetima prilagođen priručnik Časno do pobjede. koji je naglasio potrebu za sustavnom naobrazbom članova nadzornih odbora u svjetlu brojnih medijskih popraćenih skandala koji su implicirali nedostatak nadzora nad financijskim operacijama nekolicine vodećih hrvatskih kompanija. uključujući i Hrvatsku banku za obnovu i razvitak.undp. Tijekom ovog istraživanja identificirali smo pet različitih institucija višeg obrazovanja koje nude poslovnu etiku i/ili DOP. uključujući i onaj o poslovnoj strategiji i DOP-u te korporativnom izvještavanju i reviziji. Unutar drugog programskog područja Upravljanje okolišem. Ekonomski fakultet Split i Hrvatska udruga menadžera i poduzetnika.undp. u trajanju od ukupno 60 sati podijeljenih u pet modula. DOP se tako uvodi u formalnu edukaciju budućih menadžera i ekonomista. organizacija studenata ekonomije i menadžmenta AIESEC Hrvatska provodi intership projekt o DOP-u zbog povećanog interesa svojih članova. U ožujku 2007. godine UNDP Hrvatska je ušla u partnerstvo s Coca-Colom na projektu održivog razvoja zajednice. njih oko 60% nisu članovi ni HRPSOR-a ni Zajednice za DOP. Turska. 2006.hr. proširivši projekt na devet banaka i osam gradova u kojima se provode radionice. podupire inicijative koje doprinose stvaranju povoljnog okruženja za DOP te nova partnerstva usmjerena na razvoj poduzetništva. a pilot-zemlje u kojima se provodi su Hrvatska. Nakon uspješnih rezultata pilot faze. educirati građane kako bolje upravljati osobnim financijama. a prvi se održao u razdoblju od svibnja do rujna 2007.projekta Poduzetna Hrvatska organizirao je i seriju regionalnih prezentacija EFQM modela tijekom 2006. koji se održao u Torinu.-07. a zajednički ga organiziraju Ekonomski fakultet Zagreb. kojeg je prvotno izdala britanska organizacija Business in the Community (Eterović et al. Županijska komora Otočac je glavni lokalni partner u ovom projektu.

izvještavanje o održivosti).efst. kao dio njihovih napora u poboljšavanju strukture i sadržaja na svojim internetskim stranicama. zahvaljujući i glasnoj potpori Katoličke crkve.ekokvarner. organizira multisektorske seminare o održivom razvoju i DOP-u za NVO-e. Maja Vehovec. Paul Stubbs. Znanstvena bibliografija svih autora dostupna je na https://bib. . mala nevladina organizacija s Krka bila je najvidljiviji zagovarač uspješne obustave investicijskog projekta regionalnog naftovoda Družba Adria. Darko Tipurić. Odraz je organizirao jedan od prvih okruglih stolova o DOP-u u Hrvatskoj gospodarskoj komori. unutar šireg istraživačkog projekta o odnosima s investitorima.hr) ▪ ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA Dvije su glavne skupine NVO-a u području DOP-a u Hrvatskoj. godine. građanske inicijative i mala i srednja poduzeća. ZŠEM provodi godišnju anketu o korporativnom upravljanju i DOP-u u vodećim hrvatskim kompanijama. korporativna filantropija). čemu slijede zagovaračke akcije spram lokalnih vlasti i kompanija. godine nakon. „bijele“ i „crne“ liste kompanija.hr 24 DOP. a inicirala je i formiranje Plavog foruma. na osnovi izvješća samih kompanija o upotrebi GMO-a. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu. ali ipak sve većem broju istraživanja domaćih autora4 o DOP-u uključuju Ekonomski institut Zagreb (korporativno upravljanje.-04. Zelena akcija je članica Zelenog foruma. Druga skupina promovira i daje modele međusektorskih partnerstava. i dobiva značajnu medijsku pažnju što rezultira u nekolicini prezentacija unutar samih kompanija. nacionalne mreže organizacija za zaštitu okoliša i aktivna članica srednjoeuropske organizacije CEE Bankwatch.hr) Zajednica udruga za zaštitu potrošača je nacionalna mreža sedam regionalnih udruga potrošača koja organizira edukaciju potrošača.hr) Eko-Kvarner. Projekt je primijenjene prirode. korporativne filantropije i investicija u zajednicu te je sklonija izravnom angažiranju u inicijativama vezanima uz 4 Istraživači koji su obavili radove o DOP-u su Dr. nedostaju inicijative koje potiču društveno i okolišno osviještenu potrošnju. sc. ali je zbog nedostatka organizacijskih kapaciteta projekt zaustavljen.. koje čine više od 80% tržišta kapitala i 66% prometa na hrvatskim burzama.pbwiki. Domagoj Hruška. Borna Bebek. Gojko Bežovan. sc. poput Hrvatske ili Litve koja su predstavljena na konferenciji održanoj u svibnju 2007. (www.irb.hr) CERANEO je neprofitni think-tank koji je u sklopu CIVICUS istraživanja indeksa civilnog društva iz 2005. (www. Ekonomski institut Zagreb (korporativno upravljanje). Sveukupno je fokus organizacija civilnog društva na DOP razmjerno slab zbog nedostatka kontinuiranih.hr) ODRAZ (akronim za ‘Održivi razvoj zajednice’) je profesionalizirana nevladina organizacija koja provodi istraživanja i pruža tehničku pomoć i edukaciju o zakladama u zajednici. i uz financijsku podršku USAID-a. stručnjaka i građana. provodi projekt Zeleni telefon zadnjih 15 godina. dr. Otok znanja (korporativno upravljanje).zelena-akcija. sc. na zajedničkoj platformi regionalnih energetskih projekata. Vladimir Cvijanović. a član je i Zajednice za DOP HGK-a. osnovana 1990. Eko-Kvarner je 2006. koji bi služili kao vanjski poticaj za veću odgovornost kompanija. Zajednica ima svog predstavnika u Vijeću za zaštitu potrošača. priprema novosti za specijaliziranu emisiju na javnoj televiziji o pravima potrošača. Budući da su udruge za zaštitu potrošača fokusirane na osnovna prava potrošača vezana uz fer cijene za očekivanu kvalitetu proizvoda i usluga. Rezultati ankete citiraju se i u nekolicini godišnjih izvještaja kompanija koje su obuhvaćene istraživanjem. mr. Branka Mraović. sc. usvajanja Zakona o zaštiti potrošača.potrosac. (www. Ekonomski institutu Zagreb bio je glavni organizator prve Nacionalne konferencije o DOP-u Agenda 2005. Domagoj Račić. koja je održana u prosincu 2004. Ekonomski fakultet Split organizira istraživačke konferencije Ekonomije u tranzicije svake dvije godine.zsem. izradio i studiju slučaja o izvještavanju o različitim aspektima DOP-a na internetskim stranicama deset vodećih hrvatskih kompanija. Ekonomski institut Zagreb. Svake godine u istraživanje je uključeno 40 ili više kompanija koje kotiraju na burzi i kompanija „javne prirode“ (komunalne usluge i značajne financijske institucije). sc. sc. Kampanja je mobilizirala širok spektar organizacija za zaštitu okoliša. koje je osnovano 2003. (http://www. (www. najvidljivija organizacija za zaštitu okoliša. dr. sc. Mislav Ante Omazić. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (poslovna etika i leadership). Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (organizacijske mreže i DOP). sc. dr. u suradnji s CERANEO-m. dr. izdaje informativne letke i vodiče za potrošače te ulazi u zagovaračke projekte i sudbene procese (najvidljivija akcija bila je usmjerena na T-Com). u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj i Svjetske banke. putem kojeg građani mogu prijaviti probleme vezane uz okoliš u svojim zajednicama. dr. ali koji zbog snažnog pritiska javnosti nije zadobio potporu stručnjaka u pitanjima potencijalnih rizika po okoliš.hr/eitconf/programm. Zelena akcija je objavila „zelene“.odraz. Najprisutnija su bila pitanja zaštite okoliša . dr. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (korporativno upravljanje). http:// paulstubbs. Zelena akcija. Prva skupina nadzire kompanije putem praćenja i javnog kritiziranja aktivnosti pojedinih kompanija ili lobiranjem za zakonodavne promjene koje bi regulirale ponašanje poslovnog sektora. koalicije organizacija za zaštitu okoliša na jadranskoj obali. koordiniranih projekata monitoringa. na okoliš.com (prakse izvještavanja o održivosti)). Fakultet za socijalni rad Pravnog fakulteta u Zagrebu (povijest DOP-a u Hrvatskoj. Ekonomski institut Zagreb (poslovna etika). Ekonomski fakultet u Zagrebu (korporativno upravljanje kao primarni fokus) i Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZŠEM). Nikša Alfirević. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (korporativno upravljanje). (www. sa snažnim fokusom na prezentacije recentnih istraživanja o DOP-u iz tranzicijskih zemalja. Organizacija se aktivno umrežava sa slovenskim i talijanskim organizacijama za zaštitu okoliša. Tijekom 2003.. koja prati učinke međunarodnih financijskih institucija.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Ključne akademske istraživačke institucije koje su doprinijele umjerenom.php) Od 2004. dr. u suradnji s East-West Management Institute Inc. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. godine protestirao protiv INA-inih najnižih cijena za lošu kvalitetu benzina i zbog nedostatka transparentnosti u pregovaranju o nacionalnim energetskim projektima. sc. U jesen 2004.

Sindikat se zalaže za ograničenje rada nedjeljom (što snažno podupire Katolička crkva) i javno proziva trgovačke lance s lošim rezultatima po pitanjima radničkih prava. izuzev malog broja specijaliziranih. poput zdravlja u slučaju Plive ili dobrobiti djece u slučaju Coca-Cole (Bežovan et al. održan pod sloganom “Radnik nije roba”. lijepa-nasa. tijekom posljednje dvije godine povećao se broj specijaliziranih reportaža ili umetaka o DOP-u objavljenih u vodećim poslovnim tjednicima. bez obzira na strogost zakonodavnog rješenja.hr) Lijepa naša. Sindikat radnika u maloprodaji prati kršenja prava radnika u trgovini (na temelju anketa među radnicima.pomakonline. što je značajan pomak u odnosu na 2000. Stručnjaci za radnička prava iz sindikata sudjelovali su u nekoliko multisektorskih inicijativa koje su se bavile DOP-om – edukacija o DOP-u organizaciji UNDP-a u ljeto 2005. većinom fokusiran na medije i nedostaju mu pokazatelji u obliku tematskih izvještaja. udruge za organsku poljoprivredu Biopa i Eko Centra Mavrović koji pružaju tehničku pomoć o organskoj poljoprivredi. Primjer uspješnog javnog zago- 25 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . što je potpomogao i prijevod „Crne knjige o Lidlu“ kojeg je pripremio njemački sindikat Verdi tijekom 2005. a koja je ovisna o interesima i stručnosti pojedinaca. uvijek ovisan o korporativnim vrijednostima i kulturi otvorene komunikacije s dionicima.smart. Istovremeno.hr) varanja temeljenog na stvarnim pokazateljima bila je kampanja podizanja svijesti o negativnoj međunarodnoj reputaciji trgovačkog lanca Lidl. specijalizirani izvještaji pojavili ▪ SINDIKATI Postoji sporadična. volontiranja i korporativnog davanja. (2) pomoć pri stvaranju međusektorskih partnerstava između kompanija i NVO-a i (3) stvaranje županijskih koordinacijskih tijela za DOP. izravnog iskustva u kolektivnom pregovaranju izvještajima inspekcija rada u različitim kompanijama). primarno poslovnih časopisa i nekih radiostanica.i kvalitete proizvoda. uz pomoć “Podravke” koja prodaje njihove proizvode. Glavni izazov predstavlja prevalentna percepcija novinara kako je DOP u prvom redu oblik suptilnog samoreklamiranja. koji je u prosincu 2006. koje je proveo MediaNet u razdoblju rujan 2004. U 2006.. gdje se često ističu ISO standardi.hr) Centar za civilne inicijative.cci. Predstavnici sindikata koje smo intervjuirali tijekom ovog istraživanja priznaju kako je DOP važan za unaprjeđenje standarda radničkih prava u praksi. Ključni nalazi šestomjesečnog istraživanja sadržaja hrvatskih medija o DOP-u. u vrijeme kad je Lidl ulazio na hrvatsko tržište. dok SLAP koordinira te odnose i daje doprinos za pitanja menadžmenta i DOP-a. većinom nesustavna aktivnost sindikata koja se odnosi na DOP. U novostima vezanima uz DOP. posvetio upravo DOP-u. Projekt financijski podupire AED/USAID. dok svega nekoliko novinara koji prate ekonomska pitanja doista i razumiju njegovu važnost kao globalnog trenda među korporacijama. bio je jedino takvo specijalizirano izdanje u vodećem poslovnom mjesečniku. kojeg je UNDP izdao 2005. ▪ MEDIJI Hrvatski se mediji rijetko fokusiraju na sustavan način na različite aspekte DOP-a. (www. SLAP objavljuje on-line glasilo Pomak koje sadrži rubriku o DOP-u. godini 121 plaža i marina dobile su plavu zastavicu.. priprema hrvatske verzije priručnika Časno do pobjede. većinom usmjeravajući pažnju javnosti spram negativnih učinaka korporativnog ponašanja. Najvažnija uloga medija ostaje ona nadzorna. 8% na zaštitu okoliša i održivi razvoj i 2% na ljudske resurse. ceraneo.. Udruga za razvoj civilnog društva iz Rijeke je vodeća organizacija za pružanje tehničke pomoći i obuku organizacija civilnog društva iz područja upravljanja NVO-ima. idealno unutar županijskih gospodarskih komora. Ipak. uloga medija u mobiliziranju javnosti u vrijeme masovnih humanitarnih akcija i izvještavanja o korporativnom darivanju koje kompanije same najavljuju je široko raširena pojava. godinu kada je bilo svega 22 certificirane plaže i/ili marine.). a svaki se fokusirao na specifična područja. Od 2005.. sa značajnom medijskom pažnjom u posljednjih deset godina. Rezultat te kampanje je ocjena sindikata kako Lidl Hrvatska poštuje odredbe hrvatskog Zakona o radu.com) SMART. Godišnji posebni broj „Održivi razvoj“ kojeg su objavljivali Privredni vjesnik i HR PSOR do 2006. (www.-svibanj 2005. (www. organizacija koja podupire razvoj zajednica. pokazali su kako su teme vezane za DOP prisutne u svega 2. Odnosi sa zajednicom eksplicitno su bili navedeni na internetskim stranicama četiriju kompanija. (www. provodi projekt u partnerstvu s HGK-om u sedam županija središnje Hrvatske koji obuhvaća (1) tehničku pomoć kompanijama zainteresiranima za poboljšanje svojih društveno odgovornih praksi. često u suradnji ili u sponzorstvu zainteresiranih organizacija. 2005. osmišljavanje edukativnog modula o radnoj okolini u sklopu modula o DOP-u Udruge poslovnih savjetnika i MAP Savjetovanja. putem koje se promovira zaštitu okoliša unutar turističkih naselja. udruga za kreativni razvoj iz Osijeka je profesionalizirana organizacija koja promovira socijalno poduzetništvo i međusektorska partnerstva koja potiču razvoj zajednica. U Belišću je SLAP pokrenuo agro školu koja se fokusira na jačanje kapaciteta poljoprivrednika-poduzetnika. Iz tih je razloga Savez samostalnih sindikata Hrvatske dio svog kongresa.hr) SLAP. unutar koje se predstavljaju najbolje prakse pojedinih kompanija i partnerstava u zajednicama. 70% se odnosilo na korporativnu filantropiju. Ovaj je rad međutim. međusektorskim partnerstvima. koji je. posebice predstavnicima radnika. (www.. organizacija je za zaštitu okoliša koja djeluje kao nacionalni koordinator međunarodne nagrade „plava zastavica“.7 % ukupnog broja članaka ili reportaža o ekonomskim pitanjima (koji čine svega 8% ukupnog medijskog prostora) i svega 0.2% ukupnog medijskog prostora. godine.

nema redovnog programa ili sekcije o DOP-u u bilo kojim općenitim tiskanim ili elektroničkim medijima. Poslovni dnevnik (www.pomakonline.hr). godine izdaje HR PSOR. održana u prosincu 2004. zaštite okoliša i korporativnog upravljanja.hrpsor. s preko 120 učesnika i učesnica iz različitih sektora organizirali Ekonomski institut Zagreb i Konrad Adenauer Stiftung.hr (www. prostornog uređenja i graditeljstva (http://okolis. neprofitnim poduzetništvom i društveno odgovornim poslovanjem (www.poslovni.asp) 26 . ▪ Bilten „Okoliš“ koji izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. godine bila je ključni događaj u smislu okupljanja svih relevantnih aktera na novonastalom prostoru DOP-a u Hrvatskoj. a sadrži informacije o primjerima politika.Agenda 2005.hr). dok zajednički identificirani dugoročni ciljevi i ključna pitanja služe kao vodilja k ostvarenju strateškog pristupa. GODINE Nacionalna konferencija o promociji DOP-a . u partnerstvu s nekoliko kompanija. Većina DOP inicijativa tijekom protekle dvije godine proizašla je iz rasprava s konferencije ili kao rezultat suradnje uspostavljene na konferenciji. poslovnom mjesečniku u izdanju Banke i Hrvatske udruge poslodavaca te poslovnim tjednicima Bussiness. Agenda 2005. Nekoliko srednjoročnih 5 Potpuna lista govornika/ca. i njihovom kasnijem napretku značajno je pridonijelo uključivanje sudionika konferencije. program konferencije i zapisnici radne skupine dostupni su na www.hr) koji pružaju i medijska sponzorstva događanjima vezanima uz DOP. hr).business. strategija i aktivnosti identificirano je za područja radne okoline. ▪ PREGLED NAPRETKA U DRUŠTVENO ODGOVORNOM POSLOVANJU OD 2004..hr/agenda/program_1.hr).poslovniforum. godine producirao seriju mjesečnih radioemisija o DOP-u u suradnji s Radijom 101.5 Umjesto stvaranja jednog centraliziranog projekta. omogućivši razvoj zajedničkih strategija unutar specifičnih područja njihovog interesa. odnosa na tržištu.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA su se u Eukonomistu.. a ne postoje niti specijalizirani znanstveni časopisi ili popularni magazini posvećeni DOP-u i održivom razvoju. Neke od inicijativa koje se trenutno provode bile su predstavljene na konferenciji. Konferenciju su.liderpress. ▪ Web magazin „Pomak“ posvećen je društvenom razvoju. uređuje ga NVO Slap i bavi se multisektorskim partnerstvima. UNDP je 2005. partnerskim projektima i društveno odgovornom poslovanju (dostupan na www. Slijedi prikaz napretka u društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj prema ključnim preporukama i predloženim aktivnostima koje su zajednički definirane na prvoj Nacionalnoj konferenciji u prosincu 2004. Istovremeno. najboljih poslovnih praksi. a pod pokroviteljstvom Ministarstva europskih integracija. zamišljena je kao platforma za brojne povezane aktivnosti koje bi se provodile u samoiniciranim partnerstvima.com). zajednice.mzopu. Slijedi prikaz biltena i časopisa koji se bave pitanjima vezanim uz DOP: ▪ Bilten „Gospodarstvo i održivost“ koji od 2005. poslovnih udruženja i nevladinih organizacija. i Lider (www.

-07.hr) 2007. kad su svega dvije kompanije izvijestile sukladno GRI smjernicama. Organizatori: HR PSOR.org u organizaciji HR PSOR-a. ali je uključena u uvodni edukativni modul o DOP-u. Ostvaren napredak (travanj 2007. kao dio svog šireg DOP programa «Zajedno» i kao doprinos Agendi 2005.hrpsor. Serija javnih tribina o DOP-u u županijskim komorama Edukacija novinara o DOP-u u suradnji s profesionalnim udruženjima. i Europskoj godini DOP-a.hr). . 27 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Promocija poticajnog okruženja za DOP slijedom preporuka Agende 2005. Mott Foundation.drustvena-odgovornost. Zajednica za DOP i HR PSOR provode projekt izrade Indeksa društvene odgovornosti i održivog razvoja poslovnog sektora.G3 smjernice (uključujući protokole za indikatore) se prevode i objavljuju na www.službena promocija službene verzije G3 smjernica u organizaciji HR PSOR-a i ureda GRI-a Ožujak 2006.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP) 2005. .hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP) 2006. MAP Savjetovanja i Ekonomski institut Zagreb.HR PSOR Internetski portal dodao je sekciju o izvještavanju o održivosti i GRI. Mott Foundation. specijaliziranim NVO-ima i akademskim institucijama Razvoj hrvatske terminologije za DOP 2006. Jesen 2007. sindikate i NVO-e. što predstavlja napredak u odnosu na 2004.Agenda 2005. Sustavna promocija Kodeksa nedostaje. kojeg nudi Udruga poslovnih savjetnika.G3 prezentacija Pogled izbliza održana u Zagrebu. uz potporu AED-a i UNDP Hrvatska. – prijevod smjernica GRI 2002 u organizaciji MAP Savjetovanja i HR PSOR-a. 500 tiskanih primjeraka očekuju se na jesen 2007. Nema sustavne edukacije Svibanj 2005. Materijali uključuju detaljne informacije o Global Compact-u. uz stručnu potporu Hauska & Partner vezano uz odnose s javnošću. u kojem prikazuje najbolje prakse pojedinih kompanija i partnerstva na razini zajednica. šest je kompanija izradilo izvješća sukladno GRI smjernicama za izvještavanje.Internetski portal o DOP-u postavio je UNDP (www. čemu slijedi dobrovoljno pristupanje individualnih kompanija i podsektora Postavljanje hrvatskog internetskog portala o DOP-u Svibanj 2005. globalreporting. . aktivna od 2006. uz pomoć korporativnih donacija. (www. partnerstvima s poslovnim sektorom i Global Compactu. kao stalne radne grupe s tajništvom. . .) Zajednica za DOP osnovana 2005. Prijevod je službeno odobrio GRI te ga objavio na GRI Internetskim stranicama. Ožujak 2007. u sklopu izrade prijevoda GRI 2002 te izrade prijevoda G3 smjernica za izvještavanje.pomakonline. Veljača 2006. . Daljnji razvoj standarda za izvještavanje i verifikaciju izvješća o DOP-u Usvajanje Etičkog kodeksa u poslovanju na skupštini HGK-a. uz financijsku podršku Charles S.hgk. koji se dalje definiraju kroz Indeks DOP-a i održivog razvoja HGK-a i HR PSOR-a. – Centar za civilne inicijative u partnerstvu s HGK-om radio je na promociji i pružanju tehničke pomoći u sedam sjevernohrvatskih županija (uz financijsku podršku USAID/AED-a). 2007.com kojeg uređuje SLAP ima poseban dio o DOP-u. – Zagrebačka banka organizirala je seminar „Društvena odgovornost – trendovi u Hrvatskoj i inozemstvu“. 2007. (16% svih aktivnih velikih i srednjih poduzeća ili 6% svih aktivnih kompanija s više od 10 zaposlenih). (www. u partnerstvu s Međunarodnim centrom za obuku novinara. još je u inicijalnoj fazi. – postavljen portal Zajednice za DOP pri HGK.–07.: predložena inicijativa Osnivanje Zajednice za DOP pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. 2005. UNDP je u sklopu DOP projekta organizirao niz press-briefinga o DOP-u..hgk. koji je uključio hrvatske kompanije. najbolje prakse hrvatskih kompanija te poveznice na druge relevantne resurse. čemu je uslijedio konzultativni proces o nacrtu smjernica za izvještavanje G3. partnera MAP Savjetovanja i Charles S.internetsko glasilo www. uz sponzorstvo Ericsson NT-a te mentorstvo Business in the Community. .undp. priručnik „Časno do pobjede“. s najavom na početnioj stranici portala Komore. radna skupina praktičara i istraživača DOP-a raspravila je i ponudila inicijalni skup pojmova vezanih uz DOP. 570 kompanija je potpisalo Kodeks do travnja 2007..Skupština HGK usvojila je Kodeks etike u poslovanju za koji se preporučuje članicama Komore da ga usvoje na razini poduzeća. (www.. 2006. .

2001.hr) Travanj 2007. Italija. Planira se u organizaciji Zajednice za DOP HGK i UNDP-a Hrvatska početkom 2008. u suradnji s ILO. nakon čega nisu uslijedile aktivnosti na pripremi politika. u organizaciji Varaždinske županije i HUM-CROMA u suradnji s Caux Round Table. .croma. .php) Svibanj 2007. VERN. . koje međutim nisu rezultirale vladinim akcijskim planom. .sk). predstavljenih na Regionalnom forumu u ožujku 2006.-05. – UNDP. .Ekonomski fakultet u Splitu organizirao je VII. Izvještaj o problemima korupcije u sektoru malih i srednjih poduzeća i Priručnik o DOP-u za mala i srednja poduzeća. organizatori: IMPACT.efst.) Usprkos nekolicini rasprava. izuzev konzultacija o nacrtu preporuka koje je predložilo Ministarstvo gospodarstva.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Organizacija dvodnevne nacionalne konferencije o DOP-u. objavljen 2005.kvaliteta.8.DOP i poslovna etika uključeni su u studijske programe poduzetništva i ekonomije na većini javnih i privatnih sveučilišta i poslovnih škola (npr. Ekonomski fakultet Zagreb.Međunarodni simpozij „Moralni kapitalizam – zašto ne?“ u Varaždinu..Zaklada Integra provela je tri projekta o razvoju malih i srednjih poduzeća i DOP-u (uz pomoć EU CARDS programa Democratic Stabilisation and Civil Society) koji su rezultirali trima publikacijama za mala i srednja poduzeća na hrvatskom jeziku – prijevod Etičkog kodeksa i priručnika za mala i srednja poduzeća (nedostupno). ZŠEM.hr/eitconf/topics. 28 . Europski centar za međunarodnu suradnju.Seminar o poduzetničkoj filantropiji u Zadru. Edukacija je organizirana za 35 poslovnih savjetnika i praktičara DOP-a u Hrvatskoj. Ekonomski fakultet Split. hrvatska konferencija o kvaliteti: ’Društveno odgovorne poslovne prakse’ Hrvatskog društva za kvalitetu. međunarodnu konferenciju ’Enterprise in Transition’: Towards the Enhancement of Social Responsibility and Business Ethics: Modern Theory And Practice”. Edukativni moduli za DOP Udruge poslovnih savjetnika. IBLF i UN Staff Colleage organizirao jednotjednu edukaciju o DOP-u i kvalitetnom random mjestu u Torinu.. od ožujka 2007. (www. . (www. Svibanj 2007.hr) Razvoj edukativnih modula za DOP za mala i srednja poduzeća. konferencija koju bi inicirao poslovni sektor još nije organizirana. 2007. Zagovaranje državnih poticaja za DOP Niti jedna zagovaračka inicijativa do sada nije zaživjela. rada i poduzetništva i UNIDO organizirali su Regionalni forum o DOP-u u malim i srednjim poduzećima srednje i istočne Europe.Ministarstvo gospodarstva. NESsT i Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva Ožujak 2007. (oba su dostupna na www. sadrže neke dijelove relevantne za mala i srednja poduzeća.integra. . fokusirane na razmjenu najboljih praksi i raspravu o okviru za nacionalnu strategiju promocije DOP-a (listopad 2006. Raspravljane su preporuke za nacionalnu DOP agendu. Poslijediplomski studij poduzetništva u Osijeku). Srpanj 2005. (www. Ožujak 2006. UNDP.inet.

– UNDP u suradnji s IBLF-om i IMPACT-om organizira radionicu o Uključivanju zaposlenika u zajedicu. Nema napretka Nema napretka. Razvoj programa za volontiranje zaposlenika (povezano i s DOP-om u zajednici) Udruge MI i Most iz Splita niz godina organiziraju konferencije. . 2006.AED. – procjena kvalitete radne okoline mjesta uključena je u nacrt metodologije za izradu hrvatskog indeksa održivosti HR PSOR-a i HGK. pokreće natječaj „Poslodavac godine za osobe s invaliditetom". . objavljuje listu poduzeća koja zapošljavaju radnu snagu “na crno” te provodi kampanju “Stop radu na crno”u suradnji s lokalnim vlastima radi uspostavljanja gradova bez sive ekonomije. Jesen 2007. na temelju anketa koje ispunjavaju zaposlenici. DOP u dobavljačkom lancu i odnosima s potrošačima 2005. 2007. Razvoj metodologije za procjenu kvalitete radnih mjesta Ostvaren napredak 2007.o. Studeni 2005. sajmove i događanja na temu volontiranja.moj-posao. Promocija suradnje između kompanija i udruga potrošača o pitanjima edukacije zaposlenika i javnosti o pravima potrošača Edukacija potrošača o društveno odgovornoj kupovini i potrošnji Razvoj smjernica i edukacija kompanija o praksama DOP-a u odnosu na dobavljače Promoviranje pozitivnih primjera DOP-a unutar dobavljačkog lanca Ostvaren napredak 2007. Srpanj. – 2007.poslodavacpartner. je predstavio priznanje Poslodavac partner. uspostavila suradnju s udrugom za zaštitu potrošača “Potrošač”. IBLF I UNDP organiziraju konferenciju Ulaganje u zajednicu o suradnji poslovnog sektora i NVO-a za dobrobit zajednice. (www. s nagradama i javnom kampanjom (povezana s nezavisnim monitoringom sindikata) Nema zasebne nagrade Godišnja anketa internetskog portala Moj Posao o najpoželjnijim poslodavcima.o. . uz sudjelovanje lokalnih poduzeća. Godišnja ocjena najboljih i najlošijih poslodavaca u Hrvatskoj. Ne sustavno 29 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA DOP u radnoj okolini 2005.net) Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH). portal Moj Posao u suradnji s UNDP-om Hrvatska. – obilježavajući Europsku godinu jednakih mogućnosti. – 2007.Agenda 2005. (www. Agenda 2005. bez komentara sindikata.org) 2007. Hrvatska udruga banaka je slijedom partnerskog projekta o upravljanju osobnim financijama za građane. Organizacija uključuje praksu sekondiranja zaposlenika u partnerske projekte. Listopad. iako postoje primjeri nekolicine poduzeća s odgovarajućom praksom. s ciljem razvoja sustava rješavanja pritužbi vezanih na bankovne usluge.Selectio d. kao komercijalnu uslugu zainteresiranim kompanijama.

. – Seminar o poduzetničkoj filantropiji u organizaciji IMPACT-a. Nastavak i širenje edukacije o međusektorskim partnerstvima fokusiranima na razvoj zajednice Ostvaren napredak 2007.donacije.Investicije u zajednicu i međusektorska partnerstva su jedan od modula o DOP-u koje nudi Udruga poslovnih savjetnika od proljeća 2007. – AED-ova konferencija „Ulaganje u zajednicu – praktični pristupi za tvrtke“ predstavlja najbolje primjere iz Velike Britanije. izuzev fokusiranih inicijativa HR PSOR-a i HUP-a (npr. bez pozitivnog rezultata). predstavljen u proljeće 2005.o. – okrugli stol o međusektorskim partnerstvima u zaštiti okoliša na EMAT sajmu. – 2007. Edukacija kompanija o transparentnom i učinkovitom investiranju u zajednicu Svibanj 2007. 2006. i G3 hrvatski prijevodi doprinose znanju o dobrim praksama izvještavanja o investicijama u zajednicu. DOP i odnosi sa zajednicom 2005. Nije bilo zajedničkih javnih kampanji na nacionalnoj razini koje se izravno vežu na konferenciju. i dalje je neadekvatno reguliran i primijenjen. Rujan 2005. 30 . Alternativni prijedlog poslovnog sektora o Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu. Agenda 2005. (www. zaštita okoliša i održivi razvoj 2005. s prikazom najboljih praksi iz Velike Britanije.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA DOP.info) Travanj 2007. – Nagrada za korporativnu filantropiju predstavljena je na neprofitnom internetskom portalu o korporativnom darivanju Donacije.o. Daljnji razvoj i poboljšanje kvalitete korporativnog izvještavanja o odnosima sa zajednicom i investicijama 2005. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva uspostavlja i u Zadru otvara međunarodni centar za istraživanje i edukaciju međusektorskih partnerstava.info. uključujući i poslovni sektor. – 2007.-07. kad je Zelena akcija prekinula monitoring upotrebe GMO-a u korporacijama. Nikakav nakon 2004. 2007. . Agenda 2005. Listopad 2006. Konzultativni proces između Vlade i nevladinih aktera. – istraživanja korporativnog izvještavanja ZŠEM-a te GRI 2002. – Konferencija AED-a o Korporativnoj filantropiji. Sporadični lokalni protesti sa značajnom medijskom pokrivenošću. Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i NESst-a. Promocija najboljih korporativnih praksi u zaštiti okoliša putem zajedničke javne kampanje Razvoj nezavisnog monitoringa korporativnih praksi vezanih za zaštitu okoliša Intenziviranje komunikacije poslovnog sektora i nacionalnih i lokalnih vladinih institucija Ostvaren napredak 2007. uz podršku Selectio d./Moj Posao i AED/USAID. Nije došlo do sustavnih napora. Europskog centra za međunarodnu suradnju.

Tatjana. Krkač. Hruška. Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Zagreb:CROMA. koje kotiraju na burzi. 2006. .hr) 2004. Mislav Ante. izuzev oporbenih zakonodavnih prijedloga za zaštitu zviždača. – 2007. Vladimir. www.zsem.hr) Nema sustavne rasprave. 2007. sadrži podatke o sektorskim inicijativama tijekom 2004. . Istraživanje o praksama korporativnog upravljanja u Hrvatskoj. Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduzeća. Omazić. Menadžerski ugovori – modeli.Agenda 2005.o. i ZŠEM.o. UNDP i IBLF organizirali su jednodnevnu zatvorenu radionicu o korupciji za menadžere velikih korporacija.. – Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta provela je godišnju anketu o korporativnom upravljanju i DOP-u u vodećim hrvatskim kompanijama. Domagoj.).-05. 2007.zse. Kantarelis. uz prezentaciju nalaza istraživanja6 Ostvaren napredak 2007. i 2006. 2. Hruška... HR PSOR i UNIDO organizirali su jednodnevnu radionicu o korupciji za menadžere malih i srednjih poduzeća. Dadić. 2007. koji bi omogućili rano otkrivanje problema i kontrolu štete. Zagreb: MATE d. Ožujak 2006.Anthology 2005.). pregledi i izlaganja: Barbić Jakša. Demetri (ur. 31 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Korporativno upravljanje 2005.Vlasnička koncentracija i korporativno upravljanje u Hrvatskoj. Nadzorni odbori – vodič kroz sustav korporativnog upravljanja.. Nadzorni odbor i korporativno upravljanje. . ”Corporate Social Responsibility and Croatian Managers – Empirical Study” Global Business & Economics Review . Mislav Ante. 2007. savjeti i praksa.-300. Račić. Ekonomskog falulteta u Splitu i HUM-CROMA. Zagreb: HUM-CROMA. Bajuk. (www. Korporacijsko upravljanje u javnim dioničkim društvima u Republici Hrvatskoj. 2007.map. 2004. Domagoj. Omazić. sadrži i analizu korporativnog upravljanja. 2005..edukacija Korporativno upravljanje za članove nadzornih odbora u organizaciji Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.. 2006. Parać Branko and Josip Šaban. Jože. 2006. Zagreb : Ekonomski fakultet . Tipurić.Worcester. Esad.hr/edukacija/korporacijsko-upravljanje. Esad. – Drugo izdanje Pregleda društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj iz 2004. Čolaković. Domagoj and Melita Veršić Marušić. 2005. 2005. Kristijan (ur.UNDP/EC komparativno istraživanje o DOP-u u novim zemljama članicama i zemljama kandidatkinjama provedeno u svibnju 2007. 2007. izdanje. 2006. Čolaković. (www.Zagreb. Darko. 289. – Kolokvij Dobre prakse dobrog upravljanja u organizaciji MAP savjetovanja uključio je više prezentacija domaćih istraživanja o korporativnom upravljanju. (www. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Doktorska disertacija. Priručnici. 2006.vse. 6 Znanstvena istraživanja: Tipurić. Darko.pdf . te na taj način stvorila smjernice skupini od 40 kompanija uključenih u uzorak. – Kodeks korporativnog upravljanja Zagrebačke burze i HANFA-e predstavljen nakon više od dvije godine priprema i konzultacija s poslovnim sektorom. Cvijanović. Magistarski rad. Zagreb : Sinergija nakladništvo. procjenjujući razinu on-line izvještavanja i godišnje izvještće..hr) Participativan konzultativni proces u razvoju Nacionalnog kodeksa korporativnog upravljanja Razvoj smjernica za kompanije o transparentnom komuniciranju s investitorima i širom javnošću putem korporativnih internetskih stranica Organiziranje javne rasprave o „zviždačima“ i internim mehanizmima izvještavanja.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 32 .

Analiza kapaciteta za primjenu DOP-a u hrvatskim poduzećima .nalazi istraživanja 33 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 34 .

35 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . DOP početnici). pripremljen u svibnju 2007. godini). 3 javne i državne institucije. godine bio blizu 200 milijardi kuna. ovim je istraživanjem obuhvaćen i 31 predstavnik različitih dioničkih organizacija među kojima su 2 poslovne udruge. Uz kompanije koje su bile fokus ovog istraživanja. njih 11 je intervjuirano uživo. tematski novinski članci i poslovne publikacije. radi razumijevanja okružja i utjecaja dionika na razvitak DOP-a u Hrvatskoj. istraživački je tim glavnom uzorku pridodao i dodatni uzorak od 12 poduzeća i 12 dionika. 1 certifikacijska agencija. Od 12 poduzeća u dodatnom uzorku. te poduzeća o kojima nema informacija o njihovom društveno odgovornom poslovanju (tvz. Glavni se uzorak sastoji od 35 poduzeća slučajno odabranih s popisa 500 najuspješnijih poduzeća u Hrvatskoj. Popis se zasniva na kriteriju neto dobiti u 2005. pri čemu je korišten isti vodič za intervjue te tablica za bodovanje. dok je procjena preostalih 21 provedena putem pretrage internetskih stranica te izravnog kontakta putem telefona i emaila. objavljenog u posebnom prilogu Nacionala u prosincu 2006. 3 nevladine organizacije i 3 znanstveno7 Ukupan prihod 35 poduzeća u uzorku je 2005. dok je izvješće na engleskom jeziku. DOP lideri). U svrhu ovog istraživanja. godine. 7 gospodarskih medija. korištena su dva uzorka poduzeća – glavni uzorak (35 poduzeća) i dodatni uzorak (12 poduzeća). na temelju NET-ove preliminarne pretrage. Prikupljanje podataka provedeno je tijekom ožujka i travnja 2007. pri čemu su kao pokazatelji korišteni članstvo u relevantnim poslovnim inicijativama. onih koji svoje vrijednosti i načela započinju prevoditi u specifične društveno odgovorne prakse. Među 35 poduzeća u glavnom uzorku. njih 14 je intervjuirano. kao hrvatski prilog studiji i podloga za ovo izvješće na hrvatskom jeziku.NALAZI ISTRAŽIVANJA ▪ BILJEŠKA O METODOLOGIJI Prikupljanje podataka uključivalo je analizu postojeće domaće literature o društveno odgovornom poslovanju. a ukupan broj zaposlenika bio je 183 069 (13% ukupno zaposlenih u Hrvatskoj u 2005. ciljanu pretragu internetskih stranica poduzeća te izravno intervjuiranje i korespondenciju predstavnika poduzeća i dionika u skladu s metodološkim smjernicama međunarodnog stručnog tima koje su poslužile i za bodovanje razvijenosti DOP-a na hrvatskom uzorku poduzeća.▪ ANALIZA KAPACITETA ZA PRIMJENU DOP-A U HRVATSKIM PODUZEĆIMA . Kako bi se osigurala reprezentativnost aktualnih trendova razvitka DOP-a u Hrvatskoj. dok je jedno poduzeće odgovorilo na upitnik pismenim putem. u skladu sa službenim podacima FINE7. Time je u uzorku obuhvaćen otprilike jednaki broj kompanija s opsežnim iskustvom primjene DOP-a (tvz. kao što su znanstvena i stručna istraživanja. ukupna neto dobit iznosila je 18 milijardi kuna. 5 sindikata. način na koji se sami predstavljaju i reputacija koju imaju u medijima i poslovnoj zajednici. Dodatni uzorak ciljano je odabran na temelju prethodnih istraživanja među poduzećima koja su zainteresirana za primjenu i promociju načela društvene odgovornosti.

NET tim napravio je 25 individualnih intervjua s poduzećima. (2) uključenost dionika. ali i druga nenavedena pitanja Usluge 9 ▪ Dionici uključuju potrošače. medija i nevladinih organizacija. 6 individualnih intervjua. Na temelju indikatora. Aktivni Kemikalije. Grafikon 1 prikazuje razine razvijenosti DOP-a u poduzećima uključenima u glavni uzorak u Hrvatskoj.domaće vlasništvo 13 12 25 ▪ Pitanja zaštite okoliša uključuju upravljanje otpadom. opasnim Ukupno 16 19 35 tvarima. dok je troje istraživača koji se bave DOP-om višekratno konzultirano. energijom. vodom. ali i druga nenavedena pitanja ▪ Etička pitanja uključuju snažno korporativno upravljanje. „na putu” ili „dobra praksa i više”. Sektor. više od 70 osoba izravno je intervjuirano za potrebe ovog istraživanja. Provedena su tri grupna intervjua s predstavnicima sindikata. a svaka od dimenzija mogla je dobiti ocjenu „bez/malo dokaza”. u kojem lokalna ili drugo 1 regionalna vlast i poslovna zajednica podupiru te procese. Sveukupno. (4) izvedba. ▪ PREGLED GLAVNIH NALAZA O RAZVIJENOSTI DOP-A U HRVATSKOJ Ovo se istraživanje usredotočilo na sustavnost i strukturiranost društvene odgovornosti u poslovnoj strategiji i specifičnim poslovnim procesima. inovacije i kreativnost. te u kojem nezavisno civilno društvo djeluje kao izvor ideja. Poljoprivreda 4 NVO-e. (3) upravljanje. Obzirom da je nekoliko predstavnika poduzeća sudjelovalo na intervjuima. etički kodeks. ali i druga nenavedena pitanja Sektor djelatnosti 35 poduzeća u glavnom uzorku ▪ Šira gospodarska pitanja uključuju izbjegavanje mita i korupcije. (prema klasifikaciji međunarodnog istraživačkog tima): transparentno određivanje cijena i ugovaranje poslova. Ukupno (50-249 zaposlenih) (250 i više zaposlenih) ▪ Društvena pitanja uključuju pitanja poštivanja različitosti i ljudskih prava. tražili su se dokazi kako na razini poduzeća Glavna obilježja poduzeća u uzorku postoji sustav upravljanja i pristupanja društvenim pitanjima. sindikata i NVO-a). kao i vođenje računa o biorazličitosti. kao i analizu 21 internetske stranice nakon čega je slijedila telefonska ili e-mail provjera zaključaka internetskih stranica. i (6) verifikacija. dobavljače. te druge nenavedene zainteresirane strane i pojedince koji mogu imati utjecaja na poslovanje poduzeća. nafta. na temelju procjene u skladu s propisanom metodologijom: 36 . odgovorni markeSektor Broj poduzeća ting. obrazovanja Privatno – podružnica 2 4 6 i cjeloživotnog učenja. zaposlenike. ili na Financije 3 koje poslovanje poduzeća može imati izravan ili neizravan utjecaj. uspješnost u provebi programa (5) objavljivanje.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA istraživačke institucije. te širim gospodarskim i etičkim pitanjima. 3 grupna intervjua s predstavnicima dionika (medija. pitanja Državno vlasništvo 1 3 4 siromaštva i socijalne uključenosti. veličina i razvojna faza DOP-a 12 poduzeća u dodatnom uzorku: Sektor Veličina Velika Proizvodnja Srednja Mala Velika Service Srednja Mala DOP lider 4 1 1 1 DOP početnik 1 1 3 - Prema metodološkim smjernicama međunarodnog istraživačkog tima razvijenost kapaciteta i praksi DOP-a na razini poduzeća podijeljena je u šest dimenzija koje se zasebno analiziraju: (1) strategija. tj. dioničare. ali i druga nenavedena multinacionalne kompanije pitanja Privatno . pitanjima okoliša. konstruktivne kritike i ponekad neposluha. plin 2 dionici pretpostavka su pozitivnog okruženja za DOP. Vladu i lokalne zajednice. utjeProizvodnja 16 lovljene vrijednosti. kao i razina do koje poVeličina i vlasnička struktura 35 poduzeća u glavnom uzorku: duzeća odgovaraju na očekivanja dionika spram Srednja poduzeća Velika poduzeća tih pitanja.

Grafikon 1 - Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj Razvijenost DOP-a u Hrvatskoj
100 % 90 % 80 % 3% 9% 26 % 46 % 23 % 29 % 6% 6%

70 % 60 % 50 % 40 % 30 % 20 % 10 % 0%

74 % 51 %

77 %

91 % 66 %

94 %

Strategija

Uključenost dionika Dobra praksa

Upravljanje Na putu

Izvedba Bez/malo dokaza

Objavljivanje

Verifikacija

Rezultati procjene glavnog hrvatskog uzorka koji sačinjava 35 poduzeća, otkriva da je najrazvijenija dimenzija razvijenosti DOP-a „Strategija”, a slijede ju „Objavljivanje”, „Uključenost dionika” i „Upravljanje”, dok „Izvedba” i „Verifikacija” zaostaju. Nalazi procjene hrvatskog glavnog uzorka 35 poduzeća ukazuju na to da je sustavan i strukturiran pristup DOP-u tek na početku. Poduzeća s dobrim praksama upravljanja DOP-om iznimke su, a čak niti ona nemaju ujednačeno visoku kvalitetu u svim dimenzijama. Relativno visok udio poduzeća koja su „na putu“ integracije DOP-a u poslovnu strategiju, prvenstveno ukazuje na prepoznavanje DOP-a kao važne vrijednosne odrednice, dok je mnogo manji broj poduzeća koja DOP uključuju u svoje strateške ciljeve i specifične korporativne politike. Izvještavanje zainteresiranih javnosti o društveno odgovornim praksama provodi trećina kompanija u glavnom uzorku, s time da se sustavnost i temeljitost izvještavanja uvelike razlikuju, no očit je trend uključivanja DOP-a u javni profil tvrtke na službenim internetskim stranicama, pa i godišnjim izvještajima. Dok je interes za primjenu međunarodnih standarda za izvještavanje o održivosti, poput GRI-a sve veći, hrvatska poduzeća još uvijek nemaju na raspolaganju mehanizme verifikacije izvještaja putem nezavisnih stručnih tijela te stoga ne čudi što je upravo dimenzija verifikacija najniže ocijenjena. Uključivanje dionika pretežno je sporadično i često neformalno, najčešće u skladu s aktualnim potrebama poduzeća ili kao reakcija u kriznoj situaciji s rizikom po reputaciju, dok formulirane politike uključivanja dionika u sve

faze razvoja poslovanja, od analize rizika do povratne informacije o učinku, izostaju. Razvijenost upravljačke strukture za DOP i s njom povezana kvaliteta izvedbe (sustavi upravljanja i specifični poslovni procesi usmjereni na očekivane rezultate) prema propisanoj metodologiji ocijenjene su kao vrlo niske, što je i glavni pokazatelj da se pomak sa spontanog na sustavan pristup DOP-u, još nije dogodio unutar skupine najuspješnijih hrvatskih poduzeća. U dimenziji upravljanja, izražen je manjak pažnje uprave i posebice nadzornih odbora za pitanja DOP-a kojima se pretežno bave menadžeri za zaštitu okoliša, ljudske resurse i korporativne komunikacije. Organizacijska se kultura, naročito vertikalna i horizontalna „prohodnost“ informacija i ideja, ističe kao ključan čimbenik funkcionalnosti upravljačke strukture za DOP te su tako poduzeća s kulturom brze i neformalne suradnje djelotvornija u području DOP-a. Ipak, podloga za brzu uspostavu sustava upravljanja DOP-om postoji s obzirom na sve veću rasprostranjenost i iskustvo upravljanja kvalitetom i zaštitom okoliša, sve ozbiljnijim shvaćanjem korporativnog upravljanja te činjenicom da je velika većina poduzeća svjesna prednosti izgradnje profila društvene odgovornosti za svoj ugled, a time i poslovni uspjeh. Nalazi za svaku dimenziju detaljno su analizirani u sljedećim dijelovima ovog izvještaja te su obogaćeni primjerima dobre prakse iz glavnog i dodatnog uzorka, kako bi čitateljstvo dobilo potpuniju i realniju sliku o društveno odgovornom poslovanju u Hrvatskoj. Treba napomenuti da prvenstvo strategijske orijentacije spram DOP-a pred drugim dimenzijama ne treba uzeti zdravo za gotovo, o čemu će biti rasprave u nastavku izvještaja. 37

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

n=35

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

▪ 1. STRATEGIJSKI RAZVOJ DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA
Pri procjeni strategijskog usmjerenja na društveno odgovorno poslovanje tražile smo dokaze o tome je li se poslovnom strategijom poduzeća smjeraju postići i društveni te okolišni ciljevi, uz one financijske, kao i o tome je li nefinancijska strategija ukotvljena u samo poduzeće. Na temelju pruženih dokaza, dodijelile smo ocjene „bez/ malo dokaza“, „na putu“ i „dobra praksa i više“.8 Relativno velik udio poduzeća glavnog uzorka (16/35) dobio je ocjenu „na putu“ u ovoj dimenziji, i to uslijed eksplicitnog spomena društveno odgovornog poslovanja u ključnim dokumentima poduzeća (većinom izjavama o misiji ili viziji te poslovnim profilima), iako nedostaju dokazi o načinu na koji su ove izjave dalje razrađene i uključene u specifične strategijske ciljeve poduzeća. Unatoč ovome važnom nedostatku, smatrale smo da u ovim slučajevima nije uputno dati najnižu ocjenu „bez/malo dokaza“, i to stoga što u hrvatskom kontekstu, gdje je osviještenost o DOP-u tek u nastanku, prepoznavanje DOP-a kao relevantnog elementa poslovne strategije smatramo značajnim iskorakom. U skladu sa smjernicama za ocjenu, u hrvatskom glavnom uzorku pojavljuje se samo jedno poduzeće (Podravka) s jasnim dokazima o postojanju specifične strategije DOP-a, odnosno shvaćanja DOP-a kao sredstva za postizanje strategijskih ciljeva poduzeća. Skoro polovina poduzeća (16/35) u glavnom uzorku ocijenjena su kao „na putu“, pruživši neke podatke o tome da postoji strategija DOP-a, proračunske stavke za aktivnosti i komunikaciju vezane uz društveno odgovorno poslovanje. Dok je uzorak premalen za donošenje općenitih zaključaka o važnosti određenog sektora gospodarskih djelatnosti, veličine ili vlasništva, treba napomenuti da se redom radi o velikim poduzećima, s 250 ili više zaposlenih, među kojima ih je 8 u privatnom domaćem vlasništvu, četiri su podružnice multinacionalnih poduzeća, a četiri u državnom vlasništvu. Sva ova poduzeća na neki način objavljuju svoju strategiju DOP-a, svoju predanost zaštiti okoliša ili pak uključenost u razvoj zajednice, i to često u zasebnoj rubrici na internetskim stranicama te u sklopu izjave o misiji.

Primjeri spomena DOP-a u izjavama o misiji i korporativnim vrijednostima
Dalekovod d.d. potvrđuje svoju posvećenost zadovoljstvu klijenata i to postizanjem poslovne izvrsnosti i vrhunske kvalitete te naglašava da se poduzeće temelji „na principima organizacije koja uči i sposobnosti brze adaptacije turbulentnim utjecajima okoline. Djelovanje našeg poduzeća

obilježeno je stakeholderskim pristupom, posebno vidljivim iz činjenice što je poduzeće u većinskom vlasništvu sadašnjih i bivših radnika. Uvijek ćemo se ponašati kao odgovoran član društva, vodeći računa da naš održivi razvoj bude usklađen s interesima šire zajednice i zaštitom okoliša“.9 KONČAR Grupa na svojoj internetskoj stranici navodi da su njegove „poslovne i proizvodne aktivnosti u potpunosti u skladu sa zahtjevima moderne proizvodnje i načelima društvene odgovornosti”, a zasebna rubrika pod naslovom „društvena odgovornost” pruža dodatne informacije o politici održivog razvoja i zaštite okoliša, razvoju ljudskih resursa te o donacijama i sponzorstvima.10 Šećerana VIRO među svojim korporativnim vrijednostima navodi partnerstvo s klijentima, a svoje zaposlenike shvaća kao svoj najvrjedniji kapital. Društvena odgovornost je opisana na sljedeći način: „Naš je cilj biti odgovoran društveni partner, razvijajući uzajamno korisne odnose s našim kupcima, zaposlenicima, dobavljačima i lokalnom zajednicom. Nastavit ćemo svoja nastojanja u pravcu postizanja i održavanja najviših standarda u zaštiti okoliša.“11 Konačno, više od polovine poduzeća u glavnom uzorku (18/35) nema specifičnu strategiju društveno odgovornog poslovanja, odnosno ne navode nikakve podatke o tome da njihova poslovna strategija pokušava uključiti društvene i okolišne ciljeve. Iako se više njih nedavno pridružilo nekim inicijativama promocije DOP-a (Global Compact 1/18, HR PSOR 1/18, Kodeks etike u poslovanju HGK-a 4/18) ili dobilo relevantne certifikate (ISO 14001 2/18, ISO 9001 5/18), teško je tvrditi da ih su motivirali strateški interesi. Njihovo izvještavanje ne premašuje zakonske obveze financijskog izvještavanja i samo nekolicina njih (4/18) deklarativno izražava brigu za okoliš i energetsku učinkovitost. Među njima je jedno poduzeće u državnom vlasništvu, 3 su podružnice multinacionalnih kompanija, a 14 ih je u privatnom domaćem vlasništvu. Nadalje, uz ogradu zbog malog uzorka, svih 12 poduzeća srednje veličine u glavnom uzorku dobilo je ocjenu o potpunom ili pretežnom manjku strategije DOP-a. Dodatni uzorak 12 kompanija s deklariranom politikom DOP-a uključuje sedam poduzeća s dokazom o tome da su ciljevi DOP-a uključeni u opću poslovnu strategiju, te dodatnih 5 koji predstavljaju primjere najbolje prakse na ovom području u zemlji. Vrijedi primijetiti da je u ovoj drugoj skupini riječ o podružnicama multinacionalnih kompanija, ili o kompanijama s naglašenom stranom vlasničkom komponentom (Pliva, Holcim, Hartmann, Hauska&Partner International Communications i CocaCola Beverages Croatia). Dvije od dvanaest kompanija u dodatnom uzorku, obje u grupi malih i srednjih poduzeća, od nedavno su nositelji certifikata SA8000 i time potvrđuju svoju stratešku opredijeljenost društveno odgovornom poslovanju.
8 Ipak, definiciju IET-a za svaku od tri moguće ocjene nismo mogle primijeniti a da ne uzmemo u obzir postojanje graničnih slučajeva, posebno u slučaju između ocjene “bez/malo dokaza” i “na putu”. 9 www.dalekovod.com/misija-vizija-i-ciljevi.html 10 www.koncar.hr 11 www.secerana.hr/default.aspx?id=13

38

Postoji jasna povezanost razvijenosti strategije DOP-a i kapaciteta za izvještavanje o DOP-u jer je svih šest poduzeća koja su integrirala DOP u poslovnu strategiju (jedno u glavnom uzorku i pet u dodatnom uzorku) među predvodnicima korporativnog izvještavanja o održivom razvoju i DOP-u. U slučaju Coca-Cola Beverages Croatia, čini se da se strategijski pristup DOP-u uvelike razvio upravo uslijed potreba i prilika prepoznatih tijekom procesa izvještavanja. Od 2003. godine, odnosno pripreme prvog socijalnog izvještaja, Coca-Cola je na razini hrvatske kompanije razvila korporativne politike vezane uz sljedeće teme: kvalitetu, zaštitu okoliša, zaštitu na radu, zaštitu ljudskih prava, tretman djece u oglašavanju te HIV/AIDS. Podravka je jedina kompanija u glavnom uzorku za koju je procijenjeno da je integrirala DOP i održivi razvoj u poslovnu strategiju na razini dobre prakse, pri čemu takva vrijednosna orijentacija ali i razvitak relevantnih sustava upravljanja sežu u početak 1970-ih ako ne i ranije. Korporativna politika Podravke pruža pregled ključnih načela poslovanja, a to su briga i interes za potrebe dionika, očuvanje okoliša i doprinos društvenom razvoju, izgradnja reputacije, inovativnost, kvaliteta poslovnih procesa i učinkovitost, ulaganje u ljude i stvaranje organizacijske kulture učenja: „Srce je simbol naše kompanije. Od samih početaka ono izražava našu brigu, srčanost i ljubav - brigu za potrošače i sve zainteresirane za našu kompaniju, odlučnost u odgovorima izazovu vremena, osjećaje i ljubav prema Podravki.“12. Podravka ima definirane politike kvalitete, zadovoljstva kupaca i potrošača, zaštite okoliša te specifične smjernice za gospodarenje otpadom, vodama i primjenu načela čistije proizvodnje. Na snazi su i Kodeks korporacijskog upravljanja te Kodeks etike u poslovanju HGK-a. U slučaju Ericssona Nikola Tesla, društvena odgovornost integrirana je u ukupnu poslovnu strategiju kao jedan od ključnih čimbenika poslovne izvrsnosti koju je kompanija višekratno dokazala nizom domaćih i međunarodnih poslovnih nagrada, uključujući i certifikat Recognized for Excellence EFQM-a 2003. godine. U aktualnoj strategiji za sljedeće tri godine DOP je jedno od prioritetnih područja povezano s daljnjim razvitkom odlične reputacije, i to posebice kao (1) najboljeg pružatelja informacijskokomunikacijskih poslovnih rješenja u Hrvatskoj; (2) najboljeg poslodavca i (3) odgovornog poduzetnika, što je sukladno i s vizijom kompanije „doprinosa ukupnom blagostanju preuzimanjem aktivne uloge u razvoju moderne i ekonomski prosperitetne Hrvatske“. Tijekom 2007. godine jedan od strateških ciljeva je i razvitak društveno korisnih projekata i priprema prvog integralnog izvješća o održivom razvoju na razini Hrvatske.
12 Korporativna politika Podravke, http://www.podravka.hr/o_podravki/korporativna_politika_2.php 13 The Council functions as an advisory body to the Minister of the economy, labour and entrepreneurship and includes representatives of government administration, the Croatian Chamber of Economy, the Croatian Chamber of Trades and Crafts, the Croatian Employers’ Association, independent experts in the consumer protection field, and representatives of consumer protection NGOs. (http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/index.php) 14 The Economic-Social Council brings together representatives of employers, trade unions and government. Its mandate is to analyze and reach consensus on all legislative proposals regarding the interests of employees and employers in the context of collective bargaining and government strategies and policies. (www.socijalno-partnerstvo.hr)

▪ 2. UKLJUČIVANJE I KOMUNIKACIJA S DIONICIMA
Procjena uključenosti dionika uključuje dokaze o razvijenosti dijaloga s dionicima – organizacijama, institucijama, društvenim skupinama i pojedincima koji imaju sposobnost utjecati, ili pak na njih može utjecati poslovanje poduzeća – te o načinu na koji poduzeće razumije i komunicira pitanja od posebnog interesa za te skupine. Niti za jedno poduzeće u glavnom uzorku ne može se ustvrditi da je razvilo sustavne procese upravljanja odnosima sa svim relevantnim dionicima, niti pak da poduzeće u potpunosti razmatra i razumije gledišta svojih dionika. Stoga poslovne strategije ne uzimaju uvijek u obzir pitanja od posebnog interesa za dionike. Manje od jedne trećine poduzeća u glavnom uzorku (9/35) imalo je neki oblik interakcije sa svojim dionicima, i to većinom reaktivne prirode te često pod izravnim pritiskom dionika. Više intervjuiranih predstavnika poduzeća reklo je da su strukturiraniji pristup dionicima potakle krizne situacije, poput pritiska zajednica u slučaju percipirane štete po okoliš ili izravnih sindikalnih akcija. Za druge, povećana svijest o važnosti strukturiranog odnosa s dionicima rezultat je prijenosa dobre prakse unutar njihove multinacionalne grupe (primjerice u slučaju predstavnika hrvatske tvrtke Nestlé u godišnjim konzultativnim sastancima grupe s različitim dionicima na europskoj razini). Postojeći institucionalni okvir, poput Zakona o zaštiti potrošača koji daje osnovu za djelovanje Vijeća za zaštitu potrošača ili pak tripartitno nacionalno tijelo Gospodarsko-socijalno vijeće, također pružaju platformu za dijalog s dionicima poslovnog sektora. Postojanje ovih tijela može djelomično objasniti zašto su najrazvijenije prakse konzultiranja dionika vezane uz radna i potrošačka prava. Svih devet poduzeća ima neki oblik izravne komunikacije s potrošačima, kao što su besplatne telefonske linije za komentare i pritužbe potrošača o kvaliteti proizvoda ili usluga te više ili manje redovita istraživanja zadovoljstva potrošača koje za potrebe poduzeća provode vanjske agencije (npr. CATI istraživanja, mystery shopping itd.) Odgovornost prema potrošačima predstavlja temelj korporativne politike kvalitete proizvoda i usluga. Slično tomu, svih devet poduzeća potpisalo je granske kolektivne ugovore, što je važan pokazatelj strukturiranih odnosa s radnicima. Zastupljenost interesa zaposlenika često je osigurana članstvom predstavnika radnika u nadzornom odboru. Poduzeća rabe niz alata za internu komunikaciju. Uz intranet koji je čest u velikim poduzećima, prilično je uobičajeno izdavanje internih glasila koja služe kao kanal dvosmjerne komunikacije između uprave i zaposlenih, a poneka uključuju i vanjske dionike (poslovne partnere, organizacije u lokalnoj zajednici itd.)

39

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

40

Sportski i kulturni klubovi zaposlenika, s desetljetnom tradicijom u mnogim većim poduzećima poput INE, Plive, Podravke, Ericssona ili Končara također predstavljaju oblik uključivanja dionika i to stoga što tim putem poduzeća odgovaraju na specifične potrebe svojih radnika. Primjeri dobre prakse uključuju istraživanja zadovoljstva zaposlenika, koja često provode vanjske agencije. Rezultati se ponekad koriste za unaprjeđenje dvosmjerne komunikacije, što ilustrira primjer Zagrebačke banke čiji je odjel za komunikacije, u suradnji s upravom tijekom 2006. godine organizirao Roadshow - niz susreta i interaktivnih prezentacija članova uprave manjim skupinama zaposlenika po poslovnicama diljem Hrvatske. Taj je komunikacijski format prepoznat kao djelotvorniji od ustaljenih kanala informiranja zaposlenika putem biltena ili drugih oblika pismene komunikacije. Tijekom 2007. priprema se uvođenje novog sustava nagrađivanja koji uključuje varijabilni dio godišnjeg bonusa, dio kojeg se zasniva na doprinosu zaposlenika društvenoj odgovornosti i brizi za okoliš banke. Na temelju godišnje nezavisne procjene organizacijske klime, Zagrebačka banka je ustvrdila da razvitak internih komunikacija, ali i program društvene odgovornosti utječu na povećanje zadovoljstva zaposlenika koja je 2006. godine bilo na razini vodećih rezultata za članice Unicredit grupe u Europi. Dobre prakse u odnosima s dobavljačima uključuju besplatnu tehničku pomoć u području upravljanja kvalitetom proizvoda (što je posebno relevantno u prehrambenoj industriji gdje je pomoć usmjerena na male proizvođače mlijeka i drugih prehrambenih proizvoda). Neka poduzeća dodjeljuju nagrade najboljim dobavljačima s namjerom unaprjeđenja kvalitete proizvoda. Jedan od mnogorbrojnih primjera pružanja dodatnih, društveno odgovornih usluga potrošačima su akcije zbrinjavanja starih lijekova koje je provela Pliva, posljednji put u prosincu 2006., na području Grada Zagreba, u suradnji s ovlaštenom tvrtkom C.I.A.K. d.o.o. iz Zagreba koja je ovisno o dinamici punjenja, redovito praznila spremnike i lijekove odvozila u Vojnić gdje ta tvrtka posjeduje vlastito ovlašteno skladište opasnog otpada, nakon čega su lijekovi termički obrađeni u specijalnim spalionicama u inozemstvu. U akciji su uz građane sudjelovale i zdravstvene ustanove, a u posljednjem navratu krajem 2006. prikupljeno je preko 7000 litara lijekova. Ova je akcija Plive primjer preuzimanja odgovornosti za ukupan životni vijek proizvoda, ali i za sigurnost potrošača i okoliša. Ulaganja u zajednicu, možemo smatrati specifičnim oblikom uključivanja dionika, i to putem donacija i sponzorstava kao odgovor na izravne zahtjeve iz lokalnih zajednica ili pak putem razrađenih donatorskih programa te različitih partnerstava između poslovnog sektora, udruga i javnog sektora. Neka industrijska poduzeća organiziraju „dane otvorenih vrata“ gdje predstavljaju svoje proizvodne procese i koriste priliku za educiranje šire zajednice (školske djece, udruga i zainteresiranih građana) o načinu kako poduzeće brine za zaštitu okoliša, što je u slučajevima velikih proizvođača često i glavni izvor zabrinutosti lokalne zajednice. Tek su se nedavno, tijekom posljednje tri godine pojavili strukturiraniji programi korporativnih donacija, većinom u obliku javnih natječaja

za dodjelu donacija. Intervjuirani predstavnici poduzeća koja provode natječaje smatraju ih korisnim mehanizmom za obradu velikog broja zahtjeva za financijskom potporom (neka od najuspješnijih poduzeća u uzorku istakla su da ukupan godišnji financijski zahtjev za donacijama premašuje njihov ukupni godišnji prihod) kao i priliku za proaktivniji pristup različitim dionicima u lokalnim zajednicama. Inovativni način istodobnog uključivanja zaposlenika i šire zajednice ilustrira donatorski program T-HT grupe „Zajedno smo jači“ u sklopu kojeg se zaposlenike poziva da se uključe u dobrovoljni rad u zajednici i predlože primatelje donacija koje onda odabire nezavisno povjerenstvo s predstavnicima kompanije i zajednice Čini se da je komunikacijski kapacitet poslovnog sektora, ali i nevladinih organizacija ograničen kada se radi o kontroverznijim pitanjima. Jedna je intervjuirana voditeljica korporativnih komunikacija navela neuspješni pokušaj dogovora sastanka s istaknutim voditeljem udruge koja ja na svojoj internetskoj stranici objavila informacije o štetnom djelovanju tog poduzeća, za koje pak poduzeće smatra da su netočne. Voditelj udruge odbio je sastanak rekavši da su na„suprotnim stranama i da nikakav dijalog nije moguć“. Analiza 12 poduzeća u dodatnom uzorku također ukazuje da je sustavno uključivanje dionika među manje razvijenim područjima društveno odgovornih poslovnih praksi. Za dva od 12 poduzeća postoji nimalo ili malo dokaza o uključivanju dionika, dok njih devet ima neki oblik prepoznavanja i odgovaranja na interese dionika i u sklopu ukupne poslovne strategije, dok samo jedno poduzeće u tom uzorku ima definirane procese upravljanja dijalogom s različitim dionicima. Radi se o Holcimu Hrvatska, članici multinacionalne grupe poznate po vodećoj ulozi u promociji održivog razvoja i DOP-a u globalnoj poslovnoj zajednici. U Hrvatskoj, Holcim je prepoznat po svom izravnom uključivanju u život lokalne zajednice u kojoj posluje, posebice u Koromačnu u Istri. Uz organiziranje različitih javnih događanja poput godišnjeg susreta udruga ili građanskih sati, Holcim je uspostavio i vrlo transparentne natječaje za sponzorstva i donacije vezane uz razvoj lokalne zajednice i promociju održive izgradnje. Carlsberg Croatia pivovara je koja preuzima odgovornost za potencijalno štetne društvene posljedice pretjerane konzumacije svojeg proizvoda, posebice među mladima i maloljetnicima. Na razini sektora, Carlsberg Croatia je od 2005. potpisnica Kodeksa odgovornog marketinškog komuniciranja Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja u sklopu HGK-a, a koji pivare obvezuje na usmjeravanje reklamnih poruka isključivo prema punoljetnim osobama uz zagovaranje odgovorne konzumacije piva. Uz to, Carlsberg Croatia djeluje i u skladu s vlastitim Kodeksom marketinške prakse koji zabranjuje sugestivnu propagandu usmjerenu na maloljetnike. Sve veća raznolikost bankarskih usluga Zagrebačke banke, u skladu s prepoznatim potrebama potrošača, ukazuje na poslovnu opravdanost društveno odgovornog pristupa kojim se širi tržište, ali i povećava dostupnost i socijalna osjetljivost financijskih usluga. Tako je Zagrebačka banka prva uvela moratorij, odnosno poček na otplatu ukupnog kredita za vrijeme trajanja porodiljskog dopusta i civilnog služenja vojnog roka, a renoviranje poslovnica odvija se u skladu sa standardima dostupnosti oso-

Suradnja između odjela najčešća je prilikom izrade izvješća o društvenoj odgovornosti te godišnjih poslovnih izvješća. proizvodnja i prodaja alkohola i duhana itd. jedino Podravka. U tom svjetlu. U glavnom uzorku nalazi se i jedno posebno izvješće o korporativnom upravljanju koje je objavila PBZ Grupa za 2005. Premda je članstvo u HGK-u obvezatno za sva trgovačka društva u Hrvatskoj. Najrazvijeniji vid upravljanja DOP-om među poduzećima u uzorku jest spremnost na prihvaćanje vanjski formuliranih dobrovoljnih standarda i smjernica za poslovnu etiku. ali i namjerom autora i promotora Kodeksa da se njime potakne dijalog o pitanjima društvene odgovornosti unutar pojedinih poduzeća te poslovne zajednice kao cjeline. Najčešće su upravljačke prakse vezane uz usvajanje DOP-a i pridržavanje korporativnih politika transparentnosti i odgovornosti te ustaljeni neformalni suradnički odnosi viših menadžera zaduženih za različite poslovne operacije i resore relevantne za DOP.. godine. istaknuta banka u multinacionalnom vlasništvu koja je jedina javno obznanila Proceduru sprječavanja financiranja zabranjenih financijskih aktivnosti. ▪ 3. čije je prihvaćanje preduvjet članstva u HUP-u. dok se njih 9 od 35 (26%) pridružilo Global Compactu Ujedinjenih naroda u ožujku 2007. a sadrži i proceduru u slučaju kršenja odredbi Kodeksa. korporativno upravljanje i društvenu odgovornost. od kompanija u glavnom uzorku. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). uništavanje divljih životinja. Tri su glavna parametra procjene korporativnog upravljanja u odnosu na DOP: (1) postojanje i razvijenost korporativnih politika transparentnosti i odgovornosti. Takva je odredba u skladu s relevantnim zakonskim propisima. dok su konzultacije s upravom većinom neformalne i usmjerene na pojedine članove upravnog odbora. u dodatnom uzorku 12 poduzeća s deklariranim usmjerenošću na DOP nalaze se tri poduzeća čije se upravljanje vezano uz DOP može opisati kao dobra praksa. također ima vlastiti etički kodeks. kao što su primjerice proizvodi koji oštećuju ozonski pojas. dok granska udruženja unutar HUP-a razvijaju vlastite. Uz opće principe. Kodeks se bavi odnosima među poduzećima. posebice u strukovnim i industrijskim udruženjima pridonose promicanju dobre prakse i prepoznavanju neetičnog ponašanja. Ipak. dok je njih sedam ocijenjeno „na putu“ prema dobroj praksi. što uključuje četiri kodeksa poslovne etike. U glavnom uzorku postoji pet poduzeća (14%) koje imaju interne odnosno vlastite politike transparentnosti i odgovornosti. Croatia Airlines i Holcim. specifične kodekse. ne postoji imenovan izvršni menadžer zadužen za društveno odgovorno poslovanje. radi se zapravo o ohrabrujućem pokazatelju spremnosti vodećih hrvatskih poduzeća da se uključe o ove nove zajedničke inicijative na nacionalnoj i globalnoj razini. taktilne podne trake za slabovidne i slijepe osobe koja se proteže od ulaza u poslovnicu do bankomata te do najbližeg radnog mjesta na kojem je instaliran komunikator za nagluhe osobe. proizvodnja oružja. najjače dobrovoljno poslovno udruženje u zemlji. Ne postoje dostatni dokazi o tome da se o DOP-u raspravlja na razini upravnog i nadzornog odbora. jednakopravnosti 13 U komparativne svrhe tijekom posljednje dvije godine postojanja Etičkog kodeksa u poslovanju od HGK-a. unutarnjim odnosima u poduzeću. Nadzorni odbori se pretežno uopće ne bave ovom temom. jedan interni kodeks korporativnog upravljanja te jednu specifičnu politiku o pravima dioničara. (2) alociranje odgovornosti za DOP na razini višeg menadžmenta. postojanje formalnih odbora za DOP ne može poslužiti kao glavni pokazatelj razvijenosti upravljanja DOP-om te su potrebna temeljita istraživanja organizacijske kulture kako bi se opisala stvarnost odlučivanja o društveno odgovornom poslovanju koja je uvelike zavisna o općoj otvorenosti horizontalnih i vertikalnih komunikacijskih kanala u određenom poduzeću. UPRAVLJANJE I DOP Razvitak specifičnih upravljačkih struktura za politike i programe DOP-a tek je u začetku.13 Iako se ovaj postotak može učiniti malenim čitateljima koji nisu upoznati s hrvatskim kontekstom. no njihova je stegovna uloga u konkretnim slučajevima zloporabe još uvijek prilično slaba. obvezavši se na razvitak i izvještavanje o svojim društveno odgovornim praksama tijekom nadolazećih godina. kao što pokazuju nalazi ovog istraživanja. Svih 12 poduzeća u dodatnom uzorku imaju interne politike poslovne etike i transparentnosti korporativnog upravljanja. čak i ako su prakse DOP-a razvijene u područjima poput zaštite okoliša. Ovo pokazuje i podatak da je 14 od 35 poduzeća u glavnom uzorku (40%) potpisalo Kodeks etike u poslovanju HGK. Te i slične inicijative. imaju osobe čije je radno mjesto izravno vezano uz održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje. kockanje. godinu. Temeljem analize ovih parametara. obrazovanja zaposlenih ili donacija. Konkretno. niti se očekuje horizontalna koordinacija vezana uz DOP između različitih odjela. pri čemu se niti jedno poduzeće ne može smatrati primjerom dobre prakse u ovom pogledu. 570 kompanija ga je usvojilo 41 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Razvijenost politika transparentnosti i odgovornosti . odnosno poslovnih aktivnosti koje ova banka odbija izravno ili neizravno financirati uslijed mogućih štetnih posljedica po okoliš ili moral. potpisivanje Kodeksa poslovne etike od strane pojedinačnih poduzeća članica Komore je dobrovoljno. odnosima s vanjskim dionicima. upravnog i nadzornog odbora te definiranje suradnje između različitih odjela i (3) redovitost društveno odgovornog poslovanja na dnevnom redu upravnog i nadzornog odbora. U nekoliko slučaja te politike premašuju minimalne propise o profesionalnosti.bama s poteškoćama te se prilagodbe odnose na postavljanje pristupne rampe. To znači da u 77% slučajno odabranih poduzeća s popisa 500 najprofitabilnijih kompanija u Hrvatskoj 2005. Hauska. a među kompanijama u dodatnom uzorku. među 35 poduzeća u glavnom uzorku njih osam (23%) je „na putu“ razvijenog korporativnog upravljanja u odnosu na DOP.

no upravo se preoblikuje u široki korporativni program s primjerenom menadžerskom strukturom. U Podravci. Stoga i prakse društvene odgovornosti u tim poduzećima češće proizlaze iz ustaljenih poslovnih praksi i odnosa s lokalnom zajednicom nego iz inovacija u menadžmentu. poštenim tržišnim odnosima. zaštita imovine i informacija u vlasništvu poduzeća. te jedno poduzeće (Janaf) gdje je zamjenik predsjednika uprave zadužen za razvitak strategije i izvještavanja o DOP-u. procjenom rizika vezanih uz održivost u Elektrokontaktu. EKT ima i posebni kodeks poslovne etike koji je zajednički cijeloj Ericsson grupi te pruža smjernice za poslovno ponašanje u sljedećim područjima: poštivanje zaposlenih i ljudskih prava na radnom mjestu. no čija je privatizacija propala ili još nije provedena. Od 12 poduzeća u dodatnom uzorku. PBZ ima program DOP-a unutar odjela korporativnih komunikacija. Za očekivati je da će nedavno usvajanje Kodeksa korporativnog upravljanja Zagrebačke burze i HANFA-e iz travnja 2007. Važno je imati na umu i specifičnosti upravljanja poduzećima u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave. iznadprosječne plaće te mogućnosti ulaganja u lokalne zajednice. Zamjetno je da je glavna funkcija većine upravljačkih struktura bolja koordinacija aktivnosti DOP-a s malo slučajeva sveobuhvatnog pregleda i nadzora nad svim poslovnim aktivnostima i procesima relevantnima za 42 .UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA dioničara i jasnoći upravljačke strukture. prijavljivanje kršenja kodeksa. sa smanjenim tržišnim pritiscima što omogućuje postepeno restrukturiranje. sprječavanju sukoba interesa i sigurnosti informacija s kojima su sustavno upoznati svi zaposleni. OTP banka primjenjuje niz propisa preuzetih iz svoje međunarodne grupe o sprječavanju pranja novca. u sklopu korporativnih komunikacija. izvještavanjem o DOP-u u sklopu godišnjih izvješća i internetskih stranica u Končaru i pripremom zasebnih izvješća o okolišu u T-HT grupi. kako sve veći broj poduzeća usvaja standarde koje promiču domaća i međunarodna poslovna udruženja i organizacije. među kojima treba razlikovati aktualne ili bivše monopoliste u pružanju javnih usluga ili infrastrukture od onih poduzeća koja posluju na tržištu. najvažnije je da se informacije i planovi djelotvorno razmjenjuju i usklađuju. koji nisu članovi uprave no u poziciji su da osiguraju potporu uprave za uvođenje novih programa i aktivnosti. društvene i okolišne prakse mogu kritizirati. te u interakcije između članova uprave i različitih odjela vezane uz specifične inicijative DOP-a. ali i razvija vlastite korporativne politike u skladu sa svojom poslovnom strategijom i prepoznatim rizicima po reputaciju i koheziju. odgovornosti zaposlenih spram društva i okoliša. Druga podskupina većinom sadrži neučinkovita poduzeća s ograničenim strategijama i sposobnostima te kao takva nisu u mogućnosti značajnije poslovati u skladu s načelima društvene odgovornosti. U uzorku se nalaze dva poduzeća (INA i Atlantic grupa) koja imaju koordinacijske odbore za DOP koji omogućuju razmjenu informacija i suradnju između odjela. na različite načine upravljaju DOP-om na razini višeg menadžmenta. i to većinom u vezi s određenim zadatkom. veliku sigurnost radnih mjesta. Ericsson NT jedno je od malobrojnih poduzeća u Hrvatskoj koje je usvojilo vlastite Principe korporativnog upravljanja sa zasebnim odjeljcima o odgovornostima Upravnog i Nadzornog odbora. Kodeks poslovne etike poduzeća Croatia Airlines nadzire Odbor za etiku koji razmatra pritužbe i predlaže mjere generalnom direktoru. poput Global Compacta. među najaktivnijim promotorima DOP-a i uključenosti u zajednicu iako se njihova politika cijena. prema očekivanjima. odnosno 10 poduzeća deklarirane orijentacije spram DOP-u. sprječavanje sukoba interesa. upravljanje okolišem i ljudski resursi) odvija se neformalno i dok je njezina institucionalizacija dobrodošla. Odgovornosti višeg menadžmenta za DOP Temeljem analize glavnog uzorka 35 poduzeća vrlo je malo slučajeva formalne integracije DOP-a u odgovornosti članova uprave i višeg menadžmenta. jednom od vodećih promotora DOP-a postoji imenovani koordinator za izvještavanje o održivom razvoju i DOP-u. no koji je također uključen u razvoj programa korporativnih donacija. Holcim ima skup načela o poslovnoj etici. Takav je slučaj bio sa sustavom upravljanja okolišem u Dukatu. pravima dioničara te obvezama transparentnosti i izvještavanja. neka od ovih poduzeća već su primila izravna strana ulaganja te posluju u tržištima koja se liberaliziraju – upravo su ta poduzeća. Mnogim se poduzećima u prvoj podskupini upravlja i rukovodi na tradicionalniji način. i to u skladu sa svojim specifičnim organizacijskim kulturama te širom upravljačkom strukturom u slučajevima pripadnosti multinacionalnim korporacijama. Coca-Cola Beverages Croatia ima posebnu politiku o pristupu djeci u oglašavanju kao i antidiskriminacijsku politiku. kvaliteta. intenzivnija komunikacija između voditelja relevantnih odjela (korporativne komunikacije. Međutim. unatoč djelomičnoj privatizaciji. te snažnija promocija DOP-a i poslovnih kodeksa od strane poslovnih udruženja pozitivno utjecati na politike korporativnog upravljanja u nadolazećim godinama. U više slučajeva izvještavanje o DOP-u i susljedne programe pokreću pojedinačni menadžeri s vizijom. Primjerice. iako postoje neformalne konzultacije između odjela. koji je trenutno usmjeren na donacije i sponzorstva. profesionalnoj etici i procjeni okolišnog rizika u ulagačkim aktivnostima. većina. pridržavanje zakona. posebice s izvještavanjem i razvojem programa DOP-a. Može se zaključiti da su politike odgovornosti i transparentnosti u usponu u Hrvatskoj. poštivanju zakona. U ovim slučajevima.

U Hauska & Partner Internationals Communications osnovana je Radna grupa za DOP. raspravljaju i na Nadzornom odboru. uzmu li se u obzir parametri ovog istraživanja. iako neformalan. mjere zaštite okoliša. Povremeno se teme DOP-a. okoliš (ISO 140001) te zdravlje i sigurnost (OHSAS 18001). ljudskih resursa. koordinira izradu godišnjeg programa DOP-a uključujući aktivnosti različitih odjela. Ericsson NT. zdravlju i sigurnosti za potrebe godišnje procjene poslovanja s predsjednicom uprave. sudjeluje na svim sastancima menadžerskog tima (ekvivalenta uprave) i ima pravo glasa. pospješujući participativnu procjenu učinaka i izvedbe kao i primjerenost organizacijske strukture. te služeći kao početak zajedničkog praćenja provedbe predloženih poboljšanja. sa stalnim kontaktom s odjelom za ljudske resurse. još jednom vodećem poduzeću. okoliša. Troje koordinatora tih procesa čini tim koji priprema godišnje interno izvješće o kvaliteti. Zlata Bartl. Ona ujedno povremeno sudjeluje na sastancima uprave i redovito izvještava njene članove o aktivnostima Grupe. Zadužen je za uključivanje dionika i eksterne komunikacije. Također je zabilježeno više slučajeva neformalne komunikacije s predsjednicima uprava ili članovima uprave gdje je prvenstveni oblik utjecaja na odluke uprave uvjeravanje. direktor industrijske ekologije. u skladu sa svojim strateškim ciljevima DOP-a. korporativnog upravljanja i ulaganja u zajednicu. no nikako ne u kratkom roku. U tom kontekstu. posebice one vezane uz radne odnose. s izvršnim menadžmentom koji čini manje od 10% ukupne radne snage. U glavnom uzorku od 35 poduzeća Podravka je jedino poduzeće u kojem Upravni odbor redovito dobiva i razmatra izvještaje o aktivnostima društveno odgovornog poslovanja (npr. pokrenutog 1999. organizira interne komunikacijske aktivnosti o DOP-u kao i pripremu izvješća o DOP-u. a više je članova uprave izravno uključeno u korporativne programe DOP-a. U Coca-Cola Beverages Croatia. uključujući kvalitetu (ISO 90001).. okolišu. jer Odboru za održivi razvoj. U Holcimu Hrvatska. nije iznenađujuće da unatoč snažnoj usmjerenosti na stalno unaprjeđenje upravljanja održivošću. Elektrokontakt je također izdvojen slučaj poduzeća čija korporativna strategija održivog razvoja izravno proistječe iz razvojne vizije predsjednika uprave koji snažno podupire razvitak upravljanja okolišem. Važno je istaknuti da je spomenuta hrvatska tvrtka imala ulogu inovatora u području DOP-a na razini cijele Hauska & Partner Grupe. rasprava o održivom razvoju na razini uprave ograničena je na pitanja održivosti i okolišnih aspekata pojedinih proizvoda. tim za DOP smješten je unutar Korporativnog identiteta i komunikacija te izravno odgovara predsjedniku uprave. direktoricu korporativnih komunikacija (ključnu osobu za DOP u kompaniji). i to putem kvartalnih sastanaka imenovanih predstavnika zaposlenih i uprave. No. Ovi kratki opisi različitih upravljačkih struktura DOP-a koje su uspostavile vodeća hrvatska poduzeća pokazuju kako svako poduzeće treba tragati za vlastitim formatom. Postoji i više slučajeva poduzeća u glavnom uzorku koje. Češke i Latvije kojoj je na čelu direktorica za DOP za cijelu grupu. Jednako tako. Radna grupa sustavno integrira pitanja pojedina DOP-a u konzultanski rad. DOP na dnevnom redu upravnog i nadzornog odbora Pregled interakcija između upravnih odbora i menadžera zaduženih za DOP kao cjelinu ili neke njegove dimenzije govori u prilog ključnom nalazu nedostatne formaliziranosti upravljanja DOP-om u hrvatskoj poslovnoj zajednici. U Hartmannu. hrvatski lider u poslovnoj izvrsnosti. osim u slučaju snažne potpore vodstva. zdravlja i sigurnosti čija se provedba prati pomoću sustava uravnoteženih bodovnih kartica (balanced scorecard system). 43 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . Srbije. SA 8000 i OHSAS 18000. Suprotno tomu. Pliva je vjerojatno najbolji primjer dobre prakse u Hrvatskoj. oni zajednički pripremaju godišnji program kvalitete. pioniru strukturiranih programa korporativnih donacija. obilježava inercija same uprave te rigidnost komunikacijskih kanala. predsjeda predsjednik uprave koji i izvještava upravu o temama društveno odgovornog poslovanja. u nekoliko drugih vodećih poduzeća koja su uključena u ovo istraživanje sličnu poziciju ne prati korporativna kultura horizontalnih i vertikalnih konzultacija. Austrije. zaštite okoliša. s izuzetkom nadzora nad provedbom normi ISO 14001. slijedom pojedininih odluka uprave. ima integrirani sustav upravljanja poslovnim procesima. što usporava provedbu jasno prepoznatih prilika za razradu i integraciju brojnih društveno odgovornih praksi koje tako ostaju fragmentirane. zadužen za provedbu načela održivog razvoja. sigurnost radnih mjesta i sektorsku promociju održivog razvoja. koji uključuje predstavnike različitih odjela. izvještavanje o DOP-u ima integrativnu funkciju. još jednom lideru održivog razvoja među malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj. upravljačka struktura za DOP je nedavno razvijena i uključuje posebni (pod)odbor za DOP Upravnog odbora kao i Vijeće za DOP u kojem su zastupljeni lokalni direktori komunikacija i kvalitete.. unatoč razvijenim sustavima upravljanja i izvještavanja o DOP-u. a ujedno je i posrednik je u komunikaciji između zaposlenika i uprave. te menadžera kvalitete. Nakon revizije. u ovom slučaju. a ne razmatranje uspješnosti i predloženih mjera za razvitak DOP-a. Na razini matične kompanije sa sjedištem u Grčkoj. donacije). kao što su izrada izvješća o održivosti ili upravljanje korporativnom zakladom Dr. odjel za korporativne komunikacije zadužen je za ciljano uključivanje dionika i transparentnost i dostupnost izvještavanja.DOP. sačinjena od članova iz Hrvatske. Uz to. uzevši u obzir postojeća ograničenja i prilike koje nudi ustaljena korporativna kultura koju je moguće transformirati upravo pomoću DOP-a. što usporava provedbu sveobuhvatnog korporativnog programa održivog razvoja kojem je cilj integracija postojećih procedura i aktivnosti u području upravljanja kvalitetom. nema jasnih podjela menadžerskih odgovornosti. te uključuje zamjenika predsjednika uprave. U Zagrebačkoj banci. temeljem organizacijske kulture bez čvrste podjele između formalnog članstva u upravi i drugih menadžerskih pozicija. tim za DOP je dinamičan. I Hartmann i Hauska imaju definirane odgovornosti za praćenje provedbe norme SA 8000.

14 Hrvatska poduzeća i Vlada sudjelovali su u nekoliko ranih pokušaja uvođenja EMAS-a u širu srednje europsku regiju i zemlje nastale raspadom SSSR-a. tri od ova četiri poduzeća čine dio dodatnog uzorka dobrih praksi u DOP-u. najveći broj hrvatskih poduzeća u glavnom uzorku ima ISO 14001 (11/35). bez obzira na formalna zaduženja članova uprave. Vijeće za DOP. dok jedina dva poduzeća koja imaju Social Accountability 8000 certifikat i dva koja primjenjuju EFQM model izvrsnosti nisu dio glavnog uzorka ovog istraživanja. Holcim Hrvatska i Ericsson NT primjeri su snažne i plodonosne dvosmjerne komunikacije između uprave i menadžera za DOP.0 % 80. predsjednik i drugi članovi uprave iz svakog nacionalnog ureda sjede u odboru za DOP kojim pak predsjeda voditeljica hrvatskog tima za DOP koja nije članica uprave. u Hauski.2% od 72. ISO14001 je službeno preveden i objavljen kao nacionalni standard HRN EN ISO 14001 još 1998. Može se zaključiti da su izravna uključenost i autentični interes uprave za DOP.0 % 0. povremena i često nepredvidljiva komunikacija s upravom glavna prepreka bržoj i opsežnijoj integraciji DOP-a u ukupnu poslovnu strategiju i korporativnu kulturu. u tri slučaja intervjuirani predstavnici kompanija istakli su da je upravo formalna. U Plivi. Prijenos dobrih praksi i naučenih lekcija o osjetljivoj temi uspješnih stilova vođenja i strateških kompetencija mogu uspješno posredovati samo ugledna poslovna udruženja i forumi poslovnih lidera.0 % ISO 9001 ISO 14001 EFQM DA EMAS NE OHSAS SA8000 Ostalo 44 .0 % 60. dostupno na http://kvaliteta.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U dodatnom uzorku 12 poduzeća nalaze se tri slučaja izravne i redovite komunikacije o DOP-u između članova uprave i menadžera zaduženih za provedbu programa i aktivnosti DOP-a. održivi razvoj i DOP već su integrirani u ukupnu poslovnu strategiju.inet. preduvjeti uključivanja društveno odgovornog poslovanja u poslovnu strategiju te njezine sustavne provedbe. kojeg čine menadžeri DOP-a svih lokalnih kompanija.hr/14000/14000_firme. niti jedno poduzeće u Hrvatskoj nije primjenjivalo EMAS. Međutim. Ipak.htm. S druge strane. U trenutku istraživanja. provodila grupa 14 Svi brojevi odnose se na kraj fiskalne godine 2005. s 19 poduzeća u 2001. upravnu i izvršnu razinu povezuje predsjednik odbora za održivi razvoj koji je ujedno i predsjednik uprave. Sustavi upravljanja i certifikati Među inicijativama DOP-a koje je međunarodni tim stručnjaka identificirao kao relevantne.0 % 40.790 aktivnih poduzeća. 2% od 9.-2000. U CCHBC. na 197 u 2006.5% od 3539 aktivnih velikih i srednjih poduzeća. kao i dobre prakse iz drugih zemalja. kojeg je 1999.0 % 100. broj danas certificiranih poduzeća predstavlja tek 0. poput „EMAS Eastwards“. temeljena na devet certifikacijskih agencija koje rade u Hrvatskoj. U oba slučaja. savjetuje Odbor za DOP koji je radno tijelo Upravnog odbora matične kompanije.0 % 20. Izvor za brojeve aktivnih kompanija na kraju fiskalne godine 2005.: Sektor za industriju HGK-a Grafikon 2 – Poduzeća u glavnom uzorku – sustavi upravljanja i certifikati Sustavi upravljanja i certifikati (glavni uzorak) 120. Izvor za ISO 14001: internet baza podataka Hrvatskog društva za kvalitetu. što rezultira redovitim razmatranjem pitanja održivog razvoja i društvene odgovornosti na sastancima uprave. iako niti jedan član uprave nije posebno zadužen za DOP.659 aktivnih poduzeća s više od 10 zaposlenih ili 5. Broj certificiranih poduzeća rastao je tijekom posljednjih nekoliko godina.

dnv.hr). što predstavlja 17% ukupnog broja od 9659 poduzeća s 10 i više zaposlenih koja su bila financijski aktivna u posljednje tri fiskalne godine.» Project Report and Summary. dostupno na http://ec. jedne od dvije certifikacijske agencije koje nude ovu uslugu u Hrvatskoj19 – Hartmann. jer kao najvažnija međunarodna referenca za upravljanje kvalitetom izravno doprinosi izvoznim kapacitetima hrvatskih poduzeća. Standardised Environmental Management Systems in Central and Eastern Europe. koje je postalo zahtjevnije u tom smislu.sgs.ISO 9001 certifikati 2001 . 16 ISO 9001 i OHSAS 18001 ukazuju na veću predanost sustavnom pristupu osiguranju kvalitete proizvoda i usluga i dodatnu brigu za upravljanje sustavima zaštite i zdravlja na radu. doprinosi i kvaliteti proizvoda i usluga na hrvatskom tržištu.) Niti jedno drugo poduzeće nije bilo u procesu prijave ili certificiranja u vrijeme istraživanja. Ericsson NT.htm 19 Uz Det Norske Veritas (www. samo je Turska izvijestila o tri poduzeća koja primjenjuju EMAS kao pilot projekt.15 Pravni temelj za primjenu EMAS-a u Hrvatskoj postavit će se tek ove godine. Hrvatska je bila u grupi od pet zemalja sa samo jednim certificiranim poduzećem (zajedno s Bugarskom. premda je nekoliko poduzeća pokazalo interes. 2000.eu/environment/emas/ activities/accession_en.stručnjaka iz Britanije.pdf (pristupljeno 4.2007. 1800 1600 1400 1200 1295 970 675 478 327 1657 1733 Broj certifikata 1000 800 600 400 200 0 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 Godina 45 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . koji je trenutačno u Saborskoj proceduri. Krešimirom Paliska. Ralph i Starkey. Francuske i Švedske uz podršku Uprave za znanost i tehnologiju Europske komisije. Litvom. Trenutačan broj od 1733 certifikata ima 1675 poduzeća. Elektrokontakt.18 Samo su dva poduzeća dobila SA 8000 certifikat od Det Norske Grafikon 3 – Godišnji porast broja poduzeća certificiranih za ISO 9001 Veritas. Osim toga. u usporedbi s brojem ISO 9001 i 14001 certifikata. 16 Službena internetska stranica EMAS-a. DNV direktorom za Hrvatsku. do sredine 2007. hrvatska tvrtka danske kompanije za proizvodnju ambalaže (certificirana u srpnju 2006. to je SGS Adriatica (www. December 17. http://ec.europa. 20 Izvor: Intervju s g. Hrvatska .hr.20 Oba certificirana poduzeća pripadaju DOP liderima u Hrvatskoj te stoga čine dio dodatnog uzorka u ovom istraživanju. Broj ISO 9001 certifikata povećao se za više od pet puta u razdoblju od 2001. eu/environment/emas/pdf/general/emas_eastwards_report2000_en.). 17 Prema nepotpunom popisu dostupnom na internetskoj stranici Hrvatskog društva za kvalitetu.) 17 Prema internetskoj bazi podataka Hrvatskog društva za kvalitetu. travnja 2007.zitel. niti jedna kompanija koja ima ISO 14001 ne bi trebala imati poteškoća s primjenom EMAS-a.com). dok su podaci za Hrvatsku i Makedoniju službeno „nepoznati“. Izvor za broj poduzeća: Sektor za industriju HGK-a.europa. Kako su naglasili intervjuirani menadžeri za upravljanje kvalitetom (Končar. Prema podacima dostupnima na službenoj SA8000 internetskoj stranici. možda se može objasniti visokim zakonski propisanim standardima na području zaštite na radu. Madžarskom i Slovačkom). OHSAS 18001 trenutačno ima samo 31 poduzeće. 18 Popis zakona i propisa dostupan je na: http://www. Nexe grupa). u prosincu 2006. Richard: «Implications of the Spread of Voluntary.htm (pristupljeno 5. tvrtka mješovitog austrijsko-hrvatskog vlasništva za strateške komunikacije (certificirana u veljači 2007. ISO 9001 je posebice relevantan. Od tri trenutačne zemlje kandidatkinje za EU. stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti okoliša. 15 Meima. među zemljama uključenima u ovo istraživanje samo su Poljska i Turska imale između 5 i 10 certificiranih poduzeća. Danske.) i Hauska&Partner International Communications. travnja 2007. dok u Makedoniji niti jedno poduzeće nije bilo certificirano. Dukat.hr/sigurnost/propisi. Nesrazmjer između tako niskog broja ovih certifikata.

21 ▪ SPECIFIČNE DOP INICIJATIVE RELEVANTNE ZA HRVATSKU Većina poduzeća u glavnom uzorku (28/35) je uključena u druge inicijative važne za razvoj DOP-a u Hrvatskoj. premda je prvi put predstavljena prije samo dvije godine. a 2003. Među zemljama uključenima u ovo komparativno istraživanje DOP-a.0 % 60. Interes poduzeća za prolazak kroz zahtjevan postupak certificiranja kako bi dokazala sposobnost pružanja kvalitetnih radnih mjesta čini se da je motiviran primarno potrebom za privlačenjem najkvalitetnije radne snage. internetska baza EFQM-a navodi 24 poduzeća u Madžarskoj. Zanimljivo je kako 25 poduzeća već ima nagradu Poslodavacpartner.0 % 40. U Hrvatskoj su se dosad dvije organizacije prijavile za nagradu EFQM-a za izvrsnost. koju je. Zajednice za DOP (5/35). već je sudjelovala u benchmarking projektu Corporate citizenship EFQM-a te na tematskom događaju CSR Common Interest Day u Pragu. ili certifikata poput OHSAS 18001 (4/35) ili Poslodavac-partner (1/35).. ali do sada nije primijenila model. Podravka je korporativna članica EFQM-a od 2004.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Društvena odgovornost jedno je od osam načela modela poslovne izvrsnosti ugledne organizacije European Foundation for Quality Management (EFQM). koja se dodjeljuje za područje upravljanja ljudskim resursima. EFQM mu je dodijelio nagradu za izvrsnost. započeo s godišnjom samoprocjenom izvrsnosti 1996. 9 u Litvi. u svrhu samoprocjene. CARnet (Hrvatska akademska istraživačka mreža) je 2005. Više od polovine poduzeća iz glavnog uzorka su potpisnici Kodeksa etike u poslovanju HGK-a (21/35). godine.0 % 0. Relativno je visok i udio poduzeća-potpisnika Global Compacta (9/35). S druge strane.org/temp_efqm_ full/wwwroot/levels/reco/orglist_sort_all. što ne iznenađuje. usprkos velikom broju nezaposlenih.0 % 80. uzmemo li u obzir da je uzorak temeljen na listi najuspješnijih kompanija. U posljednje dvije godine Ericsson NT prešao je s EFQM modela na interni model izvrsnosti koji se provodi na razini Ericsson grupacije.0 % Global Compact Kodeks etike HGK DA Zajednica za DOP HGK NE HR PSOR Poslodavac partner Ostale inicijative 46 .0 % 100. a da gotovo sva poduzeća . 21 EFQM baza podtaka uspješnih kompanija: http://web-1. 18 u Turskoj.0 % 20.asp Grafikon 4 – Sudjelovanje poduzeća iz glavnog uzorka u DOP inicijativama specifičnima za Hrvatsku Sudjelovanje u DOP inicijativama (glavni uzorak) 120.efqm. glavni uzorak ima tek nekolicinu aktivnih članica relevantnih poslovnih udruženja poput HR PSOR-a (6/35). Ovaj projekt usmjeren je na prijenos dobrih praksi integriranja načela društvene odgovornosti u poslovne procese. a sličan je i udio poduzeća certificiranih za ISO 9001 (19/35). godine dobio nagradu za predanost izvrsnosti dok je Ericsson Nikola Tesla. i to u skladu s obvezama Global Compacta. još uvijek teško pronaći na hrvatskom tržištu rada. 3 u Slovačkoj i niti jednu u Makedoniji i Bugarskoj.potpisnici (61) spadaju upravo u ovu kategoriju. 13 u Poljskoj.

ISO 14001. Slijede kratki opisi najrazvijenijih praksi upravljanja izvedbom na području DOP-a u hrvatskim poduzećima. te stoga praćenje postignuća na području DOP-a uključuje prikupljanje podataka za većinu GRI indikatora. poslovnim procesima i rezultatima razvijeno u hrvatskoj poslovnoj zajednici bilo je najzahtjevniji dio ovog istraživanja. slijedom procjene međunarodnog tima od 3 EFQM procjenitelja. Od 2004. malo je dokaza o upravljanju DOP-om u odnosima s dobavljačima. ova poduzeća izvještavaju o upravljanju okolišem i postignutim rezultatima na tom području putem specijalnih izvješća o okolišu (3/11). godišnjih izvješća i/ili internetskih stranica. dok se članstvo u Zajednici za DOP i HR PSOR-u može smatrati pokazateljem inicijativnosti nekog poduzeća. u puno je slučajeva bilo iznimno teško utvrditi jesu li sustavi za upravljanje kvalitetom nekog poduzeća zamišljeni kao dio napora vezanih uz razvoj DOP-a. trenutačno čine 34 poduzeća. bez obzira na nedostatak unaprijed postavljenih i mjerljivih ciljeva i indikatora na razini zaposlenika. tj. godine. dok je 87 poduzeća u članstvu Zajednice za DOP HGK-a (poduzeća svih veličina iz različitih sektora. zaštite okoliša i zaštite na radu. a sve izvještavaju o DOP-u putem specijalnih izvješća. Naime. upravljanje programima DOP-a. IZVEDBA . U Coca-Cola Beverages Hrvatska (CCBH) neformalni tim kojeg čine zamjenik izvršnog direktora. na razini matične kompanije. zado- 47 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . Ericsson Nikola Tesla ima visoko razvijen sustav upravljanja kvalitetom. Dinamičan razvoj standardiziranih upravljačkih sustava tijekom posljednjih nekoliko godina djelomično su i rezultat preporuka iz izvješća o zaštiti okoliša i društvenih izvješća. menadžer za kvalitetu i direktorica korporativnih komunikacija prati rezultate na području DOP-a na razini kompanije. Ericssonov model izvrsnosti navodi korporativnu odgovornost kao jednu od glavnih čimbenika uspostavljanja odnosa s dionicima. Interne kontrole različitih poslovnih operacija provode se tijekom cijele godine. smatramo kako ovih 11 poduzeća zaslužuje ocjenu „upravljanje izvedbom na putu“. kako bismo pružili življi uvid u hrvatsku realnost. od velikih lidera na tržištu.Prihvaćanje Kodeksa poslovne etike može poslužiti kao indikator povećane predanosti etičnom poslovanju. Unutar ovog uzorka. preko srednjih poduzeća specijaliziranih za upravljanje otpadom i proizvodnju opreme za zaštitu okoliša do konzultantskih tvrtki za upravljanje okolišem.STUPANJ USPJEŠNOSTI U PROVEDBI PROGRAMA DOP-A Istraživanje stupnja do kojeg je izvedba. uključujući i dvije neprofitne institucije) HR PSOR. CCBH se obvezala na izvještavanje o održivosti svake dvije godine sukladno Globalnoj inicijativi za izvještavanje. premda niti jedno poduzeće nije navedeno kao primjer dobre prakse na ovom području. Općenito. koji kombinira certificirane i sustave razvijene na razini poduzeća. unutar koje nedostatak eksplicitnih ciljeva na području DOP-a nužno ne pokazuje nedostatak brige za pitanja okoliša ili društvenog razvoja. a među njima još jedna trećina (4/11 ili 11. Predanost izvrsnosti pokazuje se u godišnjoj samoprocjeni prema EFQM i internom modelu od 1996. godine Ericsson NT je dobio EFQMovu nagradu „Prepoznat za izvrsnost“. Godišnje vanjske procjene provode se za ISO 14001 i TCCQS standarde. Iz takve je perspektive malo dokaza za većinu hrvatskih kompanija iz uzorka gdje svega 3 od 35 kvantificira i specificira poboljšanja u izvedbi na području DOP-a putem evaluacija zaposlenika i procjene postignuća operativnih jedinica. Druge inicijative relevantne za DOP u Hrvatskoj uključuju niz certifikata i nagrada za specifično područje industrije i njihove inicijative. Kodeks etike u poslovanju HGK-a potpisalo je 6% svih aktivnih poduzeća s 10 i više zaposlenih (16% svih aktivnih velikih i srednjih poduzeća). S druge strane.4% svih poduzeća) upravlja i sigurnošću na radu prema OHSAS-u. Uzmemo li u obzir činjenicu da obje norme povisuju standarde upravljanja zaštitom okoliša i sigurnošću na radu preko ionako poprilično razrađenih zakonskih obveza. vodili smo se užim kriterijem identificiranja sustava upravljanja koje poduzeće povezuje sa svojom strategijom održivog razvoja ili DOP-a i to putem unaprijed postavljenih ciljeva i indikatora na razini pojedinih zaposlenika. od kojih tri imaju i OHSAS 18001. tada trećina poduzeća (11/35) u glavnom uzorku rade u skladu s ISO 14001. 2003. timova i jedinica. čime se ostvaruje suradnja između odjela te menadžera i uprave. ▪ 4. šest je slučajeva u kojima smo procijenili kako su prakse upravljanja rezultatima DOP-a razvijene. a koju je Ericsson NT dobio 2001. procjeni korporativnih donacija. Na razini matične kompanije. s višim standardima za članstvo. a nadgleda ih jedinica za upravljanje kvalitetom. operativne jedinice izvještavaju Pododbor za DOP Upravnog odbora i predstavljene su unutar Vijeća za DOP. DOP je uključen u procjenu postignutih rezultata na različitim organizacijskim razinama – u procjeni reputacije. Nadalje. timova i operativnih jedinica. Do travnja 2007. pet je poduzeća s ISO 14001. osim kvalitete proizvoda. godišnjih izvješća (5/11) i internetskih stranica (9/11). CCBH je jedino poduzeće u ovom istraživanju u Hrvatskoj čija procjena postignutih rezultata uključuje i procjenu postignuća za DOP. Indikator izvrsnih rezultata na području ljudskih prava je i Ericssonova europska nagrada za jednakopravnost (EEEA) koja se dodjeljuje za ravnopravnost spolova u poslovnom okruženju. uključujući i hrvatske menadžere. Na temelju konzultacija s međunarodnim timom stručnjaka. U našem dodatnom uzorku od 12 poduzeća s deklariranom orijentacijom k DOP-u. ako bi se upravljanje rezultatima procjenjivalo primarno na temelju upravljačkih sustava relevantnih za jedno ili više područja DOP-a. OHSAS 180001 i interni sustav kvalitete TCCQS). što pokazuje godišnja procjena liderskih kompetencija za 2007. Upravljački procesi poduzeća su standardizirani (ISO 9001.. i to zbog nedostatka eksplicitne i konzistentne integracije indikatora vezanih uz DOP na različitim organizacijskim razinama.

čak godinu dana prije donošenja hrvatskoga Pravilnika o električnom i elektroničkom otpadu 13. a tvornica ima vlastitu ambulantu. 14 procjena projekata i posebne procjene sukladnosti s trgovinskim direktivama korporacije. Godišnja izvješća o društvenoj odgovornosti i zaštiti okoliša još su jedan važan mehanizam praćenja rezultata. dok je daljnji razvoj sustava sigurnosti na radu jedan je od prioriteta voditelja kvalitete kao i voditelja sigurnosti na radu koji je sam certificirani auditor za normu OHSAS 18000. Zaštita okoliša regulirana je sustavom upravljanja ISO 140001. Inspirativno je sudjelovanje Carlsberga u natjecanju kompanija povodom Tjedna bez automobila koje svakog rujna organizira Grad Koprivnica. Od 2005. u skladu sa spomenutim direktivama kao i s direktivom REACH o uporabi kemijskih tvari. programe ranog umirovljenja i zapošljavanje u sestrinskim poduzećima. s 29% poduzeća iz uzorka s ocjenom „na putu“ i 5% onih čije su prakse izvještavanja sustavne i standardizirane. okoliš (ISO 14001). uključujući kvalitetu (ISO 9001). Poslovni procesi osiguranja kvalitete. izvještavanje je ograničeno većinom na velika poduzeća s izuzetnim poslovnim rezultatima i snažnim poticajima za transparentnošću koje postavljaju financijska tržišta. ali sve prisutnije javno objavljivanje o DOP-u Premda u početnoj fazi. Već dvije godine za redom pobjednica je upravo Carlsberg Croatia. Godišnja procjena uključuje i tematski sastanak izvršnog direktora s menadžerima za DOP. dok se potrošnja vode uslijed postavljenih ciljeva i akcijskih planova povećanja energetske efikasnosti od 2003. ▪ 5. prekvalifikaciju. Svi zaposleni redovito se putem oglasnih ploča i kvartalnog biltena obavještavaju o programima zaštite okoliša i sigurnosti na radu. a novi pogon iz 1997. prema ovom istraživanju. posebice putem preporuka pretočenih u plan aktivnosti za nadolazeću godinu. 20 procjena dobavljača. premda nema određen upravljački sustav s eksplicitno postavljenim DOP indikatorima. U sklopu ove manifestacije kompanija svojim dugogodišnjim zaposlenicima koji te godine slave svoj jubilej poklanja bicikl te i na taj način pokazuje svoju brigu za ljude. Glavni direktor za kvalitetu svake godine provodi u prosjeku 19 procjena organizacijskih jedinica. s tri specifična instrumenta. zahvaljujući svojim zaposlenicima koji toga tjedna u Koprivnici pređu najviše kilometara bez automobila. Od 2004. okoliš i zajednicu. uključujući i zaštitu okoliša koja je postala medijski zanimljiva tek od proljeća 2007. Carlsberg Croatia suočava se s izazovom pobuđivanja interesa medija za svoje inicijative. Upravljački sustav OHSAS 18001:1999 uveden je u sve organizacijske jedinice. a svake dvije godine provode se dodatni medicinski pregledi za rizične skupine radnika u proizvodnji. Pivovara Carlsberg Croatia ističe se po svojoj brizi za zaštitu okoliša koja obvezuje kompaniju na maksimalnu transparentnost. uslijed pozicije internog dobavljača za matičnu njemačku kompaniju EGO. uključujući i protokol za upravljanje rizicima na radnom mjestu. Ipak. srpnja 2007. godine u Elektrokontaktu postoji dvorište tehnološkog otpada u kojem se sve više materijala pretvara u sirovinu koja se prodaje. od vitalne važnosti čak prijevremena prilagodba europskim standardima sigurnosti proizvoda i zaštite okoliša te je tako u Hrvatskoj tvornica poslovala u skladu s WEEE i RoHS direktivama EU. Naša analiza također ukazuje na korelaciju između strateške orijentacije na DOP. upola smanjila. Sam proces izvještavanja o DOP-u – naročito ako se provodi na sustavan način – predstavlja prijelomni trenutak za uvođenje sustavnog pristupa DOP-u općenito. ISO 14001:1996 je uveden u svim proizvodnim organizacijskim jedinicama. Elektrokontakt pridaje veliku pažnju procjeni rizika po okoliš i sigurnost zaposlenih. Ciljevi na razini Sektora za upravljanje ljudskim resursima uključuju stratešku prevenciju otkaza putem rotacije na radnim zadacima. kontinuirana ulaganja u ekološki prihvatljivu tehnologiju i pozitivan utjecaj na svoje zaposlenike. Elektrokontakt i matična kompanija EGO usmjereni su na uporabu čišćih materijalima te tako imaju proceduru sigurnosno-tehničke provjere svojih dobavljača. deklarirani poslovni ciljevi) i javnog izvještavanja. nakon fatalnog akcidenta vezanog uz Karlovačku pivovaru. godine podaci o upravljanju otpadom i izlazni parametri otpadnih voda i emisija u zrak objavljuju se u godišnjem izvješću o okolišu. koju pokazuje integracija DOP-a u glavne korporativne dokumente (izjave o misiji i viziji. u skladu je s najvišim ekološkim standardima i uključuje i prvo postrojenje za pročišćenje otpadnih voda u hrvatskoj pivarskoj industriji. Javno je objavljivanje. tako i u širini i kvaliteti samih izvješća. te su tako definirane kritične točke koje se redovito prate. javno objavljivanje korporativnih strategija i praksi vezanih uz različita područja DOP-a sve je prisutnije u Hrvatskoj. Na snazi je norma ISO 14001. drugo najrazvijenije područje DOP-a u Hrvatskoj.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 48 voljstvu internih i vanjskih klijenata i putem Dijaloga – godišnje vanjske procjene zadovoljstva radnika. poslovne partnere i dobavljače. INA. zdravlje i sigurnost (OHSAS 18001). zaštite okoliša. primjenjuje nekoliko certificiranih sustava za upravljanje u područjima relevantnima za DOP. Unatoč svojem obuhvatnom pristupu društvenoj odgovornosti. zdravlja i sigurnosti prate se putem sustava usklađenih bodovnih kartica i evaluacija zaposlenika (varijabilni dio menadžerskih plaća je i do 15%). čak i u onim slučajevima kada DOP prakse pojedinog poduzeća još nisu sazrele u obliku dobro definiranih i konzistentno provođenih programa koje prati određeni sustav upravljanja. JAVNO OBJAVLJIVANJE O DOP-U U HRVATSKOJ Ograničeno. Ericsson NT ima integriran sustav upravljanja poslovnim procesima. priprema prvog socijalnog izvješća na . kako u broju poduzeća koja objavljuju izvješća. Za Elektrokontakt je. Primjerice.

i to zbog velikog postotka poduzeća (63%) koja su 2006.0 % 80.0 % 40. dok su godišnji izvještaji tri puta češći izvori informacija o revizijama od internetskih stranica. područje za poboljšanje i dalje je ogromno. poput Korporativnog etičkog kodeksa.2 % 20. svega ih je 2% koristilo internet kako bi izvijestile o usklađenosti sa standardima zaštite ljudskih prava. Ključni izvor informacija koji omogućava preliminarni uvid u trenutne trendove o izvještavanju je longitudinalno istraživanje „Izvještavanje o DOP-u vodećih hrvatskih kompanija“.0 % 2006 (n=43) 2005 (n=48) % izvještavanja o korporativnom upravljanju % izvještavanja o politici zaštite okoliša % izvještavanja o društvenom utjecaju 49 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . Istovremeno..3 % 2004 (n=43) 11. što je 7% više u odnosu na 2005.7 % 14. Usporedba rezultata istraživanja u zadnje tri godine pokazuje da hrvatska javna dionička društva šire područje javnog izvještavanja. Istovremeno. velike financijske institucije i pružatelji komunalnih usluga u državnom vlasništvu.bazi GRI metodologije motivirala je INA-u da strukturira svoje korporativno darivanje u transparentan javni natječaj. Prosječno izvještavanje o DOP-u u godišnjim izvještajima i na Internet stranicama hrvatskih kompanija 60.0 % 20. i 48 poduzeća 2005. (Šulenta et al.).-2006.4 % 10 % 16. stimulirao certificiranje za ISO 14001 i rezultirao formulacijom nekoliko korporativnih politika. i 2004. U slučaju drugog lidera na području izvještavanja o DOP-u.9 % 6. 2007. S druge strane.0 % ZŠEM istraživanje 2004-2006. kojeg je provela Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta u razdoblju 2004. Broj poduzeća koja koriste internetske stranice i godišnja izvješća radi izvještavanja o korporativnoj upravljačkoj strukturi i naknadama radnicima približno je jednak.2 % 24.9 % 14. pod vodstvom direktorice korporativnih komunikacija posebno zainteresiranom za DOP. Ima međutim nekoliko zanimljivih razlika u korištenju dvaju ključnih kanala za informiranje. uspostavili su stalnu međuodjelnu radnu skupinu za DOP sa zadatkom izvještavanja o i predlaganja DOP inicijativa. Grafikon 5 – Rezultati longitudinalnog istraživanja ZŠEM-a o izvještavanju o DOP-u 100. koja drže 80% kapitalizacije tržišta i 66% prometa na hrvatskim burzama. donacija i politika zaštite okoliša. entuzijazam i inovativnost lokalnog menadžmenta. Međutim. utjecao je na kvalitetu izvještavanja čitave grupacije. Uzorak od 43 poduzeća 2006.9 % 16. Uzorak stoga predstavlja najvažnija poduzeća na hrvatskom tržištu kapitala. Tako najbolji rezultat čini 24.9% izvještavanja o socijalnim politikama. Coca-Cola Beverages Hrvatska. kojeg održava više od 90% poduzeća koje ZŠEM istražuje svake godine. godine koristila svoje internetske stranice za promociju sponzorskih i programa doniranja.0 % 0. Važno je naglasiti kako je internetska stranica ključni kanal za informiranje. godine činila su poduzeća izlistana na burzama. uključujući i prvu korporativnu HIV/AIDS politiku u Hrvatskoj. godišnja izvješća objavljuje 51% poduzeća istraživanih u 2006. Internetske stranice se koriste dva puta više od godišnjih izvještaja radi objavljivanja sponzorstava.

Ipak. (www.zsem. manje čestih. korisne za privlačenje radne snage (politika upravljanja ljudskim resursima) i javni imidž (sponzorstva i donacije). ali ipak u rastu. pažljivije čitanje specifičnih indikatora pokazuje nesrazmjer između relativno česte objave informacija o upravljačkoj strukturi (koja raste s 40% u 2003. a pokazao se i ohrabrujući pomak s ništice 2003. s kvalitativnim osvrtom na specifični sadržaj. na 49% u godišnjim izvješćima 2005. koje propisuju specifični upravljački standardi (npr. na 16% 2006.22 prikazana je u sljedećem grafikonu: 22 Podaci iz ZŠEM-ovog istraživanja 2004.-2006. premda je i dalje korelirana s izvrsnim poslovnim rezultatima.-2006. upravljačka struktura i revizija) najčešće objavljena DOP tema s najkonzistentnijim trendom sveukupnog poboljšanja. Izvor informacija Baza podataka ZŠEM istraživanja 2003. usklađenosti sa standardima zaštite ljudskih i radnih prava te specifične informacije o procesima i rezultatima upravljanja okolišem..) i revizijama (u porastu s 37% 2003.-2006. na 16% u godišnjem izvještaju za 2005. kako bi se usporedili slučajevi izvještavanja o nekoj od specifičnih tema unutar tri šire kategorije DOP-a u ZŠEM-ovom istraživanju – korporativno upravljanje.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Frekvencija DOP tema u korporativnim izvješćima u Hrvatskoj 2003. Sponzorstva i donacije spadaju među najzastupljenije teme DOP-a. Svako je poduzeće moglo dobiti samo 1 bod za svaku od kategorija (da/ne).hr) (prosječan postotak izvještavanja u godišnjim izvjećima i na internetskim stranicama) Najviša frekvencija izvještavanja Struktura korporativnog upravljanja 49% Sponzorstva i donacije 31% Informacije vezane uz reviziju poslovanja 29% Politika upravljanja ljudskim resursima i radnička prava 4% Politike razvoja i naknade za zaposlenike 28% Korištenje energije i vode 6% Politika zapošljavanja 14% Kontakti osoba i odjela zaduženih za upravljanje okolišem 7% Prava dioničara +13% Politika zaštite zdravlja i sigurnosti +10% Informacije vezane uz reviziju poslovanja +10% Usklađenost s propisima i standardima zaštite okoliša +13% Najniža frekvencija izvještavanja Etički kodeks 3% Integracija okolišnih aspekata u upravljanje dobavljačkim lancem 4% Najveće poboljšanje u izvještavanju Sponzorstva i donacije (prvenstveno putem web stranica) +33% Politike razvoja i naknade za zaposlenike +17% 50 Očigledno je korporacijsko upravljanje (tj. u godišnjim izvješćima). Ukupan broj izvještaja o DOP-u izračunat je oduzimanjem broja kompanija bez izvješća u sve tri kategorije od ukupnog broja kompanija u istraživanju. politici zapošljavanja te usklađenosti sa standardima zaštite okoliša. objavljivanje politike zaštite okoliša sukladno ISO 14001). i 2005. na 49% 2005. U slučaju potonjih. Čini se i kako su popravili objavljivanje učinaka po okoliš (nije bilo takvih podataka u razdoblju 2003. informacija o pravima dioničara (u porastu s 5% 2003. gdje je izvještavanje na internetu i u godišnjim izvješćima bilježeno kao prisutno ili neprisutno.-2005. a ne kvalitetu i dubinu izvještavanja o određenoj kategoriji. dodatno su analizirani.-06. kompanije najčešće objavljuju usklađenost s pravilima i standardima. politika zaštite okoliša i socijalna politika. jasno ukazuje kako je izvještavanje o DOP-u u godišnjim izvješćima i na internetskim stranicama uvelike nesustavno i fokusirano na teme koje se procjenjuju kao zanimljive za investitore (korporativno upravljanje). poput ISO 14001. Takav je pristup odabran kako bi se osigurala usporedivost s podacima dobivenima u našem istraživanju 35 kompanija u glavnom uzorku.) dok stagniraju informacije vezane uz interni etički kodeks (2% u godišnjim izvješćima za 2003. Usporedba s preračunatim podacima iz ZŠEM-ovog istraživanja za 2006. nasumce odabranih iz popisa 500 najprofitabilnijih hrvatskih kompanija.). ZŠEM-ovo istraživanje 2004. ali vrlo rijetko poduzeća objavljuju informacije o integraciji brige za okoliš u upravljanje dobavljačkim lancem. Stoga podaci indiciraju kvantitetu.. . Nalazi našeg istraživanja na 35 poduzeća u glavnom uzorku indiciraju kako se frekvencija izvještavanja o DOP-u smanjuje kad se promatra izvan konteksta kapitalnih tržišta. čemu slijede informacije o naknadama radnicima. putem interneta). Najrjeđe objavljene informacije su one o usklađenosti s etičkim kodeksima.

nakon predstavljanja dobrovoljnog etičkog kodeksa Zagrebačke burze i HANFA-e u travnju 2007. održivom razvoju. nakon što je postupno proširio opseg izvještavanja o DOP-u na internetu i u godišnjim poslovnim izvješćima. S obzirom na tržišnu konkurenciju 51 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Grafikon 6 – Trendovi u izvještavanju – usporedni rezultati dvaju istraživanja .Izvještavanje o DOP-u u Hrvatskoj Usporedni nalazi ovog i istraživanja ZŠEM-a iz 2006. uz izuzetak osiguranja kvalitete. Zagrebačka burza i HANFA namjeravaju pripremiti godišnje izvješće o korporativnom upravljanju. nakon razdoblja upoznavanja i interne reorganizacije korporativnih praksi izvještavanja. Kompanija se sprema pripremiti prvo tematsko izvješće o održivom razvoju. poput Australije i nordijskih zemalja. Očekuje se kako će se prvi učinci Kodeksa na razinu transparentnosti javno izlistanih kompanija postati vidljivi 2008. Za ovog vodećeg hrvatskog izvoznika GRI je logičan izbor kao najšire prihvaćen svjetski standard obuhvatnog izvještavanja o održivost. očekujemo kako će se javno izvještavanje o DOP-u povećati u sljedeće dvije godine. kao i u ostalim europskim zemljama. jačanje vodeće pozicije unutar sektora ili održavanje koraka s konkurencijom te predanost izvrsnosti i organizacijskom učenju. Sve veću važnost komunikacije vlastitih postignuća živopisno je prikazala direktorica marketinga i informiranja Končar grupe: „Još uvijek smo premalo prisutni u javnosti s našim društveno odgovornim aktivnostima. što ne bi trebalo predstavljati veliki izazov za već dobro uređena poduzeća s uspostavljenim sustavom mjerila i pokazatelja uspješnosti. Zanimljivo je primijetiti kako 10 od 13 poduzeća koja daju podatke o DOP-u na svojim internetskim stranicama čine dio grupe od 16 javno izlistanih kompanija na Zagrebačkoj burzi unutar glavnog uzorka. zahtjeve određenih visoko razvijenih stranih klijenata. naknade zaposlenicima. dok njih 8 (20%) dio informacija o DOP-u prikazuje unutar godišnjih izvješća. Nama je godinama bilo dovoljno da znamo napraviti dobar transformator.hr. (n=43) DOP u godišnjim izvještajima Korištenje GRI smjernica Ovo istraživanje (n=35) Od 35 poduzeća u glavnom uzorku. Najčešće DOP teme. Končar grupa je izvrstan primjer kompanije koja postupno širi opseg izvještavanja o DOP-u u skladu s interesom koji sve češće iskazuju novi kupci na međunarodnim tržištima. Iz tog razloga. detaljan upitnik može biti od koristi „drugom valu“ vodećih kompanija koje već planiraju proširiti svoja javna DOP izvješća te popraviti svoje ukupne DOP rezultate. Kodeks je popraćen detaljnim upitnikom. S jedne strane. pripreme za izmjenu strukture vlasništva. uključuju politiku zaštite okoliša. godine. Može se zaključiti kako u Hrvatskoj. od Kine do Egipta”. tj. njih 13 (37%) ima poseban dio o DOP-u. edukativne programe i donacije.zse. uključuju orijentaciju na izvoz. prisutnost poduzeća na tržištima kapitala služi kao važan poticaj javnom izvještavanju o DOP-u. To možemo smatrati verifikacijom pozitivnog utjecaja tržišta kapitala na korporativno javno izvještavanje o DOP-u. S druge strane. koji može imati dvojak učinak na korporativno izvještavanje. prilagođen mikroklimatskim uvjetima i potrebama na različitim točkama svijeta. Drugi ključni izvori motivacije. politici zaštite okoliša ili donacijama na internetskim stranicama. Kodeks je dostupan na www. unutar kojeg će sintetizirati izvješća pojedinih poduzeća. 100 % 90 % 80 % 70 % 60 % 50 % 40 % 30 % 20 % 10 % 0% 74 % 51 % 37 % 29 % 17 % 16 % 6% Posebni izvještaji za DOP/održivi razvoj/okoliš 9% DOP na Internet stranicama ZSEM istraživanje za 2006. njegova temeljitost može zbuniti i obeshrabriti poduzeća s malo iskustva ili interesa za nefinancijsko izvještavanje. prema intervjuima.

Tako poduzeća koja izvještavaju uključuju ona u državnom vlasništvu. Izvještavanje je naglo poraslo nakon 2003. 13 izvješća o održivosti i 8 socijalnih izvješća. poput Coca-Cole i Hartmanna. Podravka. godinu identificirao sedam izvješća (dva o okolišu. godine.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA i potrebu usvajanja novih standarda. telekomunikacije i konzalting) s jasnim vodećim pozicijama na nacionalnoj (npr. s prvom pojavom socijalnih i izvješća o održivosti. ali i kvalitetni odnosi u kompaniji koje njegujemo već niz desetljeća i stvarno ne bismo trebali imati kompleks manje vrijednosti u odnosu na multinacionalne kompanije u području DOP-a. koji su proširili opseg izvještavanja i otvorili prostor za izvještavanje onim po- duzećima koja nisu primarno zabrinuta za ekološke rizike. INA. za Končar je „zato ključni poticaj za DOP svjetsko tržište.-97. PBZ). s potencijalnim utjecajem na ostale kompanije. Uzevši u obzir činjenicu da je do sad samo 12 poduzeća u Hrvatskoj objavilo zasebna izvješća o DOP-u. što je bio slučaj u prethodnim godinama. ZABA. Holcim ili Carlsberg Croa- Grafikon 7 – Povećanje broja izvještaja Izvještavanje o DOP-u za financijske godine 1996. u sektorima industrije (9) i usluga (4 – financije. a nalazi se u privatnom nacionalnom vlasništvu) te tri podružnice multinacionalnih kompanija sa snažnom orijentacijom na održivi razvoj Holcim. (za 2003. Prvo socijalno izvješće izdala je 2004. a uskoro su uslijedila izvješća Zagrebačke banke. u kombinaciji s rastućim brojem objavljenih izvješća o DOP-u ili društvenom razvoju potaknula interes za izvještavanjem. tri o DOP-u i dva o održivom razvoju). godinu. te “pridošlice” s globalnom poviješću izvještavanja o održivosti poput Holcima. PBZ-a. Pregled predvodnika izvještavanja o DOP-u Priprema posebnih izvješća o DOP-u seže u 1997.d. poput INA-e. (ukupno 13 poduzeća koja izvještavaju) 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Broj izvješća po godini ukupni broj izvješća izvješća o okolišu socijalna izvješća izvješća o održivosti broj poduzeća koja izvještavaju 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 52 . kad je INA d. Takav zaključak indiciraju godišnji planovi i tekuće pripreme izvješća koje opisuje šest od 35 intervjuiranih poduzeća u glavnom uzorku i dva od 14 poduzeća u dodatnom uzorku. Desetljeće kasnije.-2005. podružnice multinacionalnih kompanija s dugogodišnjom prisutnošću na hrvatskom tržištu. društvenih ili izvješća o održivosti objavilo je ukupno 42 godišnjih izvješća. poduzeća koja su prije bila u državnom vlasništvu s dugogodišnjim vodećim pozicijama na tržištu poput Podravke i Plive. od kojih 21 okolišnih. godinu) Coca-Cola Beverages Croatia. HEP. Pliva je prva izdala izvješće o održivosti 2002. Analiza profila 13 poduzeća koja su objavljivala izvješća tijekom posljednjih 9 godina ukazuje kako su većina velika poduzeća (11 od 13). ili regionalnim razinama (npr.“ Čini se kako je promocija izvještavanja o održivosti koju provode poslovna udruženja poput HR PSOR-a tijekom posljednje dvije godine. Učestalost posebnih izvješća o DOP-u ili okolišu slična je u ovom i istraživanju ZŠEM-a – ovo istraživanje identificiralo je šest izvješća kompanija (tri izvješća o okolišu i tri o održivom razvoju). objavila svoje prvo izvješće o okolišu za razdoblje 1996. dok je ZŠEM za 2006. INA-e i izvješće konzultantske tvrtke za strateške komunikacije Hauska & Partner. 14 poduzeća iskusnih u pripremi okolišnih. godine. Hartmann i Coca-Cola Beverages Croatia. a netom iza izdala ga je i Podravka (jedino poduzeće koje objavljuje izvješća. očekivani minimalni porast od 50% u sljedeće dvije godine je od značaja.

a istovremeno su vrlo prisutna u javnosti zbog svog značaja za hrvatsko gospodarstvo. a tek jedna u većinskom privatnom nacionalnom vlasništvu. Iznimke su Hartmann. Osnovni motiv za izvještavanje bilo je prenošenje poruke o već postojećim praksama DOP-a na sveobuhvatan način kako bi se poboljšala i proširila percepcija interne i vanjske publike o društvenoj odgovornosti poduzeća. što je još uvijek rijetka usluga na hrvatskom tržištu). inozemni napisi o rizicima po okoliš i radna prava iste multinacionalne kompanije. Polovina ih je izlistana na Zagrebačkoj burzi. konzultantska tvrtka za komunikacije. dok Hauska gradi svoj međunarodni portfelj strateških komunikacija. Ova skupina najboljih DOP izvještavača uključuje i jedina dva poduzeća u Hrvatskoj koja imaju SA 8000. srednje veliko poduzeće za proizvodnju ambalaže u vlasništvu danske multinacionalne kompanije te Hauska&Partner. Gotovo polovina ih je primijenila GRI smjernice 2002. tri su u većinskom državnom vlasništvu. kritike organizacija za zaštitu okoliša. Istovremeno. deset ih ima ISO 9001. pri čemu su radi redom o proizvodnim poduzećima kojima je izvještavanje o okoliši prioritet. Usporedbe radi. a devet ISO 14001 certifikate. Njihove prakse izvještavanja primarno su motivirane unutarnjim čimbenicima.tia). U nekoliko je slučajeva prvo izvješće pripremljeno kao odgovor na specifičan izazov kojeg su postavili vanjski dionici (npr. od razmjene najboljih praksi do upravljanja kvalitetom podržavaju jedna drugu i od ključne su važnosti za hrvatsku zajednicu za DOP. poput upravljanja ljudskim resursima i okolišem. ta su dva poduzeća jedini predstavnici malog i srednjeg poduzetništva među kompanijama koje izvještavaju o DOP-u.7 inicijativa. Veza između visokih standarda izvještavanja o DOP-u i uključenosti u druge inicijative koje se tiču DOP-a. uključujući i konzultantsku podršku za DOP. procjene potencijalnog rizika vezanog uz sigurnost na radu i prava Grafikon 8 – Sudjelovanje izvještavača u raznim DOP inicijativama Sudjelovanje 13 hrvatskih kompanija s poviješću istraživanja u DOP inicijativama 14 13 12 11 10 9 8 7 6 5 4 3 2 1 0 Socijalni izvještaj HR PSOR Global Compact Kodeks poslovanja HGK Zajednica za DOP ISO 9001 ISO 14001 Izvještaj o okolišu Izvještaj o održivosti Veliko (preko 250 zaposlenih) Srednje (50-249 zaposlenih Malo (10-49 zaposlenih) SA 8000 GRI OHSAS 53 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . prema posebnom izdanju Nacionala objavljenom u prosincu 2006. korporativnom strategijom i kulturom te specifičnostima njihovih tržišnih niša (Hartmann se specijalizirao za proizvodnju ambalaže od recikliranog papira i jedini je takav proizvođač u Europi. posebice u odnosu na interne poslovne procese. tj. Može se zaključiti kako je izvještavanje o DOP-u primarno važno onim poduzećima koja investiraju u pozicioniranje na tržištu i reputaciju. prosječna uključenost u iste inicijative pojedinih poduzeća uključenih u naš glavni uzorak čini svega 0. a četiri se nalaze u skupini od 15 vodećih hrvatskih izvoznika za 2005. Očigledno je da različite DOP inicijative. jer u prosjeku svako od 13 poduzeća koje je objavilo posebno izvješće sudjeluje u 4. Hartmann. ili u posebnim područjima specijalizacije (npr. Motivi za izvještavanje o DOP-u reflektiraju specifične interese i izazove s kojima se poduzeća susreću. više je nego jasna. Čak 9 od 13 poduzeća su podružnice internacionalnih ili multinacionalnih kompanija. Hauska & Partner). godinu.9. Samo tri od 14 poduzeća nisu učlanjena u barem jedno poslovno udruženje ili mrežu specijaliziranu za DOP.

Stoga poslovnom sektoru u Hrvatskoj nedostaju važni vanjski izvori motivacije. uvođenje korporativnih etičkih kodeksa i najvažnije. za rezultate njihovih izvješća. INA. kao i nedostatnim povratnim informacijama. formulaciju specifičnih poslovnih politika. 23 CCBH. lokalna izrada izvješća imala je pozitivan učinak na matičnu kompaniju. ali s vrlo malo uspjeha . te praktičara za DOP iz drugih poduzeća. Zanimljivo je da su izravne koristi od izvještavanja o DOP-u gotovo isključivo vezane na internu sferu odnosa i praksi unutar poduzeća. što potkrepljuje predanost kontinuitetu devet od 13 kompanija koje su izdale izvješća. što je izravno vezano za učinkovitije upravljanje na svim operativnim razinama. 54 . Podravka. koje se danas provodi kao cjelovit proces edukacije i savjetovanja sa zaposlenicima na raznim forumima. stvaranje menadžerske strukture i specifičnih DOP programa unutar poduzeća. Koristi uključuju povećanu lojalnost radne snage. dok se članovi Radne grupa za DOP sastaju svaka tri mjeseca.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA radnika u privatizacijskom procesu). Svi intervjuirani predstavnici poduzeća koji imaju iskustva s izvještavanjem bili su iznenađeni nedostatkom interesa medija. CCBH je organizirala i fokus grupe nakon objave prvog socijalnog izvješća. tako i kao niza specifičnih poslovnih praksi i preuzetih obaveza. premda je bilo nekoliko izvrsnih prilika (npr. Zagrebačka banka i Hauska javno su predstavili svoja izvješća. Treba napomenuti kako je nekoliko poduzeća na sustavan način tražilo povratne informacije na izvješća. U slučaju Hauska&Partner International Communications tim u Hrvatskoj bio je inicijator sustavnog organizacijskog učenja o DOP-u na razini grupe. Tablica koja slijedi daje pregled glavnih motiva i koristi za izvještavanje o DOP-u. Jaz između spremnosti na izvještavanje i spremnosti na odgovor ukazuje kako je hrvatska javnost. između ostalog redovitim jednogodišnjim okupljanjem nazvano World Café tijekom kojeg zaposlenici iz raznih ureda raspravljaju o strateškim i etičkim pitanjima. uključujući i kritike. popraćene tiskanim i online upitnicima. uključujući i specijalizirane poslovne časopise. izvan uskog kruga zrelih poduzeća koja su motivirana vlastitim strateškim prioritetima. od strane vanjskih dionika poput sindikata ili organizacija za zaštitu okoliša. Izvještavanje o DOP-u na sustavan način ponekad je bio i svjestan napor usmjeren na razvoj strategije i sustava za DOP. što ima negativan učinak na širu primjenu DOP-a. kako ih je opisalo sedam predstavnika intervjuiranih poduzeća. koja je osnažila svoju upravljačku strukturu te proširila područje izvještavanja o održivosti. Dosad izvješća za DOP nisu kritički procjenjivale niti civilne inicijative niti sindikati. Interne koristi su bile dovoljno jasne i važne te su osigurale da izvještavanje o DOP-u postane dio redovite korporativne prakse. tj. U INA-i je povratna informacija akademske zajednice. U slučaju CCBH. kao menadžera i zaposlenika INA-e bila vrlo korisna za planiranje budućih izvještaja. što je u kontradikciji s općenitim dojmom kako se DOP izvješća koriste diljem svijeta kao snažno oruđe u odnosima s javnošću. u kontekstu jako vidljivog štrajka organiziranog godinu dana nakon objave socijalnog izvješća CCBH ili tijekom demonstracija protiv INA-ine rafinerije u Sisku). te u svrhu povećanja upoznatosti radnika s DOP praksama svog poduzeća. oni koji su zainteresirani za društvenu ulogu poslovnog sektora još uvijek nedovoljno svjesni DOP-a. kako kao koncepta.

Hartmann) ▪ Manifestacija tradicionalne predanosti poduzeća održivosti i snažno oruđe za vanjske komunikacije (Podravka) Ugled ▪ Komuniciranje korporativnog nasljeđa visokih standarda radne snage novom suvlasniku (INA) ▪ Upravljanje rizicima po okoliš (CCBH. INA. Holcim) ▪ DOP kao važna komponenta povjerenja potrošača u robnu marku poduzeća (Zagrebačka banka) ▪ Povećana lojalnost zaposlenih (Zagrebačka banka) ▪ Pozicioniranje unutar zajednice za DOP u nastajanju (Hauska&Partner. T-HT grupa) ▪ Sinergija i pozitivni učinci na daljnji razvoj strategije DOP-a i izvještavanje na razini matične kompanije (CCBH) 55 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .Motivi za izvještavanje Koristi od izvještavanja Ugled Primjena strategije ▪ Primjena globalne strategije održivog razvoja/DOP-a. preko korporativne filantropije (Zagrebačka banka) Organizacijsko učenje ▪ Povećanje svijesti zaposlenih o DOP programima poduzeća (Zagrebačka banka) ▪ Revizija i strateško integriranje DOP praksi (CCBH. Zagrebačka banka) ▪ Poboljšanje ukupnih sustava upravljanja u skladu s integriranom. Podravka) ▪ Daljnja diferencijacija na tržištu (Holcim) Razvoj programa i sustava ▪ Povećana svijest zaposlenih o DOP-u (Zagrebačka banka.) ▪ Povećanje svijesti javnosti o naporima poduzeća na području DOP-a. Izvješće o održivosti 2005.) ▪ Temeljita uspostava sustava upravljanja ISO 14001 (Carlsberg Croatia) ▪ Razvoj DOP strategije na razini grupe (Hauska&Partner) ▪ Intelektualna znatiželja potpomognuta podrškom najviših menadžerskih struktura (CCBH) ▪ Pozitivno rangiranje na razini grupe (CCBH. Izvješće o okolišu 1998.) ▪ Javno predstavljanje investicija u zaštitu okoliša i akumulirane ekspertize (INA. Izvješće o okolišu 2002. CCBH) ▪ Kodeks poslovne etike (INA) ▪ Strukturiranje korporativnog darivanja (INA) ▪ Povećano organizacijsko učenje (CCBH. CCBH. INA) ▪ Veći fokus na partnerske programe u zajednici (CCBH. održivom poslovnom strategijom (Hartmann) ▪ Povećana koordinacija među odjelima vezana za DOP (INA. koja traži praćenje postignutih rezultata sukladno korporativnim standardima (Holcim. Hauska&Partner) ▪ Razvoj upravljačke strukture za DOP (specifične politike. organizacijska struktura) i promjena korporativne kulture (CCBH.

angažirali su lokalnog stručnjaka za korporativno upravljanje i DOP. bez procjene autentičnosti predstavljenih informacija. svega su se u dva slučaja nastojale priskrbiti vanjske verifikacije i to na vrlo bazičnoj razini kratkih vanjskih recenzija ili mišljenja o relevantnosti izvješća i njegove usklađenosti s GRI smjernicama (osnovna provjera uključenosti svih indikatora). koja je objavljena kao završno poglavlje izvješća.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ 6. U dodatnom uzorku od 12 kompanija s deklariranom orijentacijom na DOP. Ovo je još uvijek jedini primjer EFQM procjene provedene u privatnom poduzeću u Hrvatskoj. Raspravlja se i oko sukoba interesa između pružanja konzultantskih usluga tijekom pripreme izvješća i vanjske verifikacije. INA se raspitivala o opcijama za međunarodnu reviziju. koje bi uključivale iste pojedince. četiri su primjera napora u smislu osiguranja nezavisne verifikacije izvješća o DOP-u. Pitanje dostupnosti vanjske verifikacije trenutačno se raspravlja unutar Zajednice za DOP i HR PSOR-a. Dva su poduzeća pokušala organizirati vanjsku verifikaciju. ali je zbog vremenskih ograničenja morala odustati od ovog inovativnog pristupa. Zagrebačka banka je kao dio svog socijalnog izvješća planirala pozvati dionike da pripreme nezavisne vanjske recenzije na izvješće prije njegova objavljivanja. od kojih je svega jedna kompanija uspjela angažirati britansku konzultantsku tvrtku koja je provjeravala izvore informacija. U druga dva slučaja. ali nisu uspjela zbog nedostatka vremena i kontakata. razgovarala s timom koji je pripremao izvješće te se pozvala na AA 1000 standarde u svojoj nezavisnoj izjavi o verifikaciji nalaza. Premda u Hrvatskoj trenutačno nedostaju mehanizmi nezavisne verifikacije DOP izvješća. a koja je uzela u obzir i primjenu strategije za DOP u poduzeću. koji se fokusirao na provjeru usklađenosti sadržaja izvješća s GRI Indeksom. 56 . i koja je rezultirala nagradom „Prepoznat za izvrsnost“. s prijedlogom da se identificira određeni broj stručnjaka ili stvori neovisni odbor za verifikaciju unutar nekog poslovnog udruženja fokusiranog na DOP. ali kad su ustanovili da niti jedna međunarodna konzultantska tvrtka to ne radi na području Hrvatske. tražile su nezavisne recenzije sveukupne kvalitete izvješća. U glavnom uzorku 35 poduzeća. VERIFIKACIJA IZVJEŠĆA Nedostatnost kapaciteta za verifikaciju izvješća Nedostatak resursa za vanjske verifikacije DOP izvješća je glavni uzrok vrlo ograničenog broja verifikacija za DOP izvješća hrvatskih kompanija. poduzeća koja izvještaju kao i poslovna udruženja prepoznali su tu potrebu. Ericsson Nikola Tesla je jedino privatno poduzeće u Hrvatskoj koje je tražilo nezavisnu EFQM procjenu. bez provjere autentičnosti sadržaja.

tri studije slučaja 57 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .Primjeri dobre prakse strateškog pristupa DOP-u .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 58 .

Hartmann Hrvatska je proizvođač ambalaže s 180 zaposlenih u jednoj tvornici koja posluje 30 godina.hr Holcim Hrvatska vodi jednu tvornicu cementa (bivša Tvornica cementa Koromačno. 7 tvornica betona i 3 kamenoloma u kojima radi 400-tinjak zaposlenih. tradicionalno važan poslodavac). što potvrđuje i prva pozicija na Dow Jones Sustainability Indeksu zadnje tri godine. Nadalje. a obvezao se i na buduća poboljšanja putem nove inicijative Sigurnost prije svega! kojoj je cilj razviti sigurniju kulturu rada. kako po pitanju pozitivnog društvenog ili utjecaja na okoliš tako i po pitanju njihove stvarne ili potencijalne liderske uloge. Holcim zadržava lidersku poziciju u sektoru već tri godine zaredom.sustainability-indexes. Takvim pristupom željeli smo prenijeti poruku kako razvijena DOP strategija nije isključivo moguća u najvećim i najbogatijim poduzećima. procijenilo lokalne potrebe u područjima i kojima radi. Prenosimo opis Holcimovih rezultata u održivosti kako je navedeno na internet stranici Dow Jones Sustainability indeksa. Svaka od ovih kompanija pokazuje kako se globalna vizija održivosti može prenijeti na lokalno prihvatljiv način interakcija unutar i izvan organizacijskih granica. i opisuju poduzeća čije su DOP prakse integrirane u poslovne strategije. te su sustavne i učinkovite. kulturni i društveni razvoj. a zajedno zapošljavaju više od 1000 ljudi. Odabrane kompanije su različitih veličina i bave se različitim poslovima. S kontinuiranom integracijom načela održivosti u svakodnevni rad grupe. beton i agregat mogu biti zeleni i prijateljski raspoložen? www.TRI STUDIJE SLUČAJA Studije slučaja koje slijede odabrane su u skladu s gore opisanim trendovima. Studija slučaja: Holcim Hrvatska Koliko cement.24 24 Izvor: www.▪ PRIMJERI DOBRE PRAKSE STRATEŠKOG PRISTUPA DOP-U . Poduzeće je pokazalo izvanredne rezultate u zaštiti okoliša te u klimatskim i strategijama recikliranja s ciljem smanjenja emisija ugljičnog dioksida kroz proizvodnju novih proizvoda te promociju korištenja zamjenskih izvora energije (korištenje otpada kao gorivo). dio međunarodne grupe koja osigurava zastupljenost nacionalnih tvrtki u konzorciju u regionalnoj upravljačkoj strukturi.pdf 59 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . Poduzeće koristi različite metode kako bi doprlo do svojih dionika. Hauska&Partner je konzultantska tvrtka za strateške komunikacije s 15 zaposlenih. Tvrtka je dinamična članica Holcim grupe koja radi u 70 zemalja svijeta s centralom u Švicarskoj i svjetski je lider u održivim poslovnim praksama.com/djsi_pdf/Bios07/Holcim_07. razvoj i održavanje snažnih veza s dionicima je od ključne važnosti.holcim. Holcim je popravio i rezultate na području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. promoviralo uključivanje zajednice i unaprijedilo obrazovni. Holcim Hrvatska je poduzeće za proizvodnju cementa s 300 zaposlenih s industrijskom tradicijom iz socijalizma.

školama i NVO-ima. Koristi su toliko jasne i prelaze dozvolu na rad postrojenja. osvojio prvu nacionalnu nagradu za korporativnu filantropiju za najbolji korporacijski program doniranja. svibnja 2007. čime se osnažuju regionalne mreže zajednica. predstavnici lokalne vlasti i aktivisti ispričati priču o poduzeću koje brine o tome da se djeca mogu kupati u moru tik do tvornice koja je otvorena za dobre partnerske ideje razvoja zajednice.moj-posao. Holcim Hrvatska iskoračio je iz uloge korporativnog donatora i postao važan čimbenik mobilizacije i razvoja zajednice. Ne čudi stoga što je Holcim u svibnju 2007.” 25 Izvor: članak objavljen na web portalu www. koju će dodijeliti Holcim. spola. ukoliko posjetite Koromačno i susjedne zajednice u Istri i upitate za Holcim. dok se časopis zajednice Ča je novega? objavljuje tromjesečno i svim građanima dostavlja uz pomoć lokalnog ribičkog kluba. Istovremeno. To nam daje komparativnu prednost pred konkurentnima i omogućava da dobijemo povratnu informaciju cijelog niza dionika u momentu. čak i kad sam jedini predstavnik poslovnog sektora i stoga često izložen kritikama koje nemaju veze s našim poduzećem. u partnerstvu sa stručnim institucijama počelo se razvijati polje za testiranje najprikladnijih biljaka. ▪ Svake godine sva Holcimova postrojenja organiziraju Dan otvorenih vrata. formulirane u kontekstu Svjetskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. godine. 60 . gdje je Holcim kupio lokalnu tvornicu cementa. Ipak. s mogućno- šću osvajanja nagrade za najbolji diplomski rad. godine Holcim je započeo u Hrvatskoj prvu biološku revitalizaciju kamenoloma paralelno s proizvodnjom u tom kamenolomu u Očuri. Mene zovu zabrinuti građani. ▪ 2007.net 18. Holcim katalizira sudjelovanje građana u životu zajednice na načine koji se ne očekuju od strane korporacije za proizvodnju cementa. etničke pripadnosti. gdje se Holcimova upotreba starih automobilskih guma kao zamjenskog izvora energije u kombinaciji sa sofisticiranim filterima često ističe kao jedna od najboljih praksi. hrvatskom sjedištu poduzeća. Naš princip otvorenih vrata se isplati. itd. održivu izgradnju. godine Holcim je potpisao petogodišnji ugovor s Arhitektonskim fakultetom i Fakultetom građevinarstva Sveučilišta u Zagrebu. poput revitalizacije kamenoloma u Očuri. koji pokazuju kako poduzeće može djelovati kao odgovoran i proaktivan čimbenik u razvoju zajednice. osim Holcimovim konkurentima udruženima u Hrvatsku udrugu proizvođača cementa. Partnerstva sa zajednicom ključna su za prijenos globalnog strateškog opredjeljenja poduzeća održivom razvoju. Sastanci u dvorani lokalne zajednice. Putem stalnih konzultacija i zajedničkog planiranja projekata s lokalnim vlastima. Holcim financijski podupire inovativni projekt transformacije povijesnog rudnika u podzemno turističko odmaralište.) te zahtijeva da veće organizacije svoje znanje prenesu manjim skupinama u zajednici. „Ova nagrada predstavlja prepoznavanje naših napora da svoje poslovanje usmjerimo na održivi razvoj i Holcim će nastaviti svoje aktivnosti kako bi podržao razvoj Hrvatske“ 25 Holcimova načela sponzoriranja i doniranja objavljena na internetskoj stranici naglašavaju partnerski pristup usmjeren na samoodrživost dugotrajnijih projekata usmjerenih na zaštitu okoliša. Načela su jedinstvena u Hrvatskoj zbog antidiskriminacijskih odredbi (koje zabranjuju poduzeću da sponzorira bilo koga tko diskriminira na temelju rase. Stoga je naša primarna odgovornost ne naštetiti lokalnim zajednicama u kojima radimo i investirati u tehnološke inovacije kako bi naši proizvodi bili što prihvatljiviji za okoliš. Cementna industrija širom svijeta nije mogla izbjeći uključivanje u pokret za održivost samom činjenicom da značajno doprinosi onečišćenju okoliša. kako putem identificiranja prilika u svojim zajednicama tako i putem pružanja stručne ili organizacijske pomoći projektima koje Holcim podupire. vrijedan više od milijun kuna. ▪ U Koromačnu. Često sudjelujem na forumima i tribinama organizacija za zaštitu okoliša. i raspravljaju o svojim postignućima. Geografski fokus je na sve zajednice u okruženju Holcimovih postrojenja u Istri. Rijeci. roda. Holcimovi zaposlenici radili su zajedno s rezervatom na razvoju održivog plana marketinga. Jedna od lokalnih organizacija je domaćin skupa.. Slijedi nekoliko primjera Holcimovog angažmana u zajednici. rezultiravši s više od 6000 djece. Holcimovi zaposlenici aktivno su uključeni u program darivanja zajednice.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA U Hrvatskoj ove činjenice možda nisu dovoljno poznate. umjesto kao isključivo izvor financija. Prema izjavi predsjednika uprave Holcima. pohađanje novih kolegija i mentorsku podršku prilikom izrade diplomskih studija na temu održive izgradnje i razvoja. ▪ Dva puta godišnje Holcim Hrvatska organizira jednodnevno predstavljanje i evaluaciju tijekom kojih partnerske organizacije iz zajednice razmjenjuju iskustva rada u zajednici. zaštiti okoliša i tehnološkim inovacijama. tijekom kojeg se provode obrazovne ture za učenike. vjeroispovijesti. ▪ U industrijskom Labinu. umjesto pukog financiranja obližnjeg rezervata magaraca Liburna. Izvrsno je da naš međunarodni upravni odbor i naša matična kompanija vjeruje prosudbi lokalnih menadžera o tome koji su projekti održivi. Zadru i sjevernozapadnoj Hrvatskoj. imati priliku postaviti trend održivosti kao ključno poslovno načelo. to je jedini način da pokažemo kako radimo ono što pričamo. Usudio bih se reći da je u nekim slučajevima. gotovo je sigurno da će vam građani. beton i agregat nužni su za izgradnju i razvoj. koji se nazivaju Građanski satovi organiziraju se oko niza vrućih pitanja. Ostatak informirane javnosti čine ostale članice Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. obrazovanje i razvoj zajednice. ▪ 2003. pohađaju radionice za izgradnju vještina. koji će studentima omogućiti predavanja gostujućih predavača. uključujući posjete osnovnoškolaca iz cijele regije. a građani imaju priliku dobiti odgovore na sva pitanja koja se tiču Holcimovih postrojenja. cement. Komentari direktora industrijske ekologije Holcima Hrvatska pokazuju Holcimovu predanost dijalogu kao najvrjednijoj investiciji održivosti poduzeća: “Meni je izrazito motivirajuće biti u pionirskoj poziciji. kad pročitaju nešto o Holcimu u novinama. unutar koje je Holcim predstavio Povelju o održivosti cementne industrije. Holcim korak ispred javnog i neprofitnog sektora. ▪ 2006. 2007. kojeg provode udruženi arhitekti i kulturni aktivisti.

U Hrvatskoj. načela održivosti.” U praksi to znači da je Hartmannov glavni proizvod – ambalaža od oblikovanih mikrovlakana za hranu. Iako izvješća ne prate načela Globalne inicijative za izvještavanje. godine. Kako je naglasio financijski direktor Hartmanna. godine. dioničare i zaposlenike. godine postao prva kompanija u Hartmann Grupi. kontroliranu uporabu manje štetnih kemikalija te kontrolu kvalitete proizvoda dobavljača. sigurnosti i okolišem.hrpsor.hartmann. koje je korporacija potpisala na svjetskoj razini 2003. poput suradnje s poduzećima Unija. Hartmann Hrvatska je stoga izvozno orijentiran (90% prodaje čini izvoz) s godišnjim prihodom u 2006. i to posebice u osnovnim školama. Distripress i Netis koji su istodobno Hartmannovi dobavljači i partneri u zbrinjavanju otpada koji proističe iz Hartmannovih proizvoda. ova kompanija potiče svijest o zaštiti okoliša i spremnosti na recikliranje. ona sadrže relevantne informacije za pripremu Komunikacije o napretku za Global Compact. na razini 12. Hartmann aktivno promiče održivi razvoj u sklopu Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. Knjižica sadrži i pregled internog komunikacijskog protokola te žalbenog postupka te obvezu provedbe nezavisnog istraživanja zadovoljstva zaposlenika svake dvije godine koje rezultira akcijskim planovima za svaki odjel i proizvodnu jedinicu. svjetske korporacije sa sjedištem u Danskoj koja je specijalizirana za razvoj. Hartmann Hrvatska je postigao četvrtu razinu modela upravljanja STEP@Human . Konkurentnost Hartmanna Hrvatska na regionalnom i europskom tržištu potvrđuje i činjenica da je ovo po veličini relativno malo poduzeće uvršteno među 500 najprofitabilnijih hrvatskih kompanija u 2005. Proizvodni se pogon nalazi u Koprivnici. Pritom Hartmann donira svoje proizvode lokalnim školama te financira kulturne i umjetničke aktivnosti u Koprivnici. bolničku opremu itd. od 2000.) oznake zaštite okoliša za sve svoje proizvode koji se u potpunosti recikliraju. Hartmann svake godine organizira posjetu tvornici za školu koja je prikupila najviše starog papira. jer 98% Hartmannove nabave – većinom starog papira. pravedne plaće. s 14 menadžera i 166 radnika u proizvodnji koja čini 12 % ukupne proizvodnje te 10% prodaje Hartmann Grupe u Europi. Tvornica u Hrvatskoj djeluje preko 30 godina. godine Hartmann Hrvatska priprema vlastita trobilančna godišnja izvješća o održivosti. prvenstveno papira. zaštite radnih prava i radničke participacije. ali i kemijskih proizvoda te usluga prijevoza . Procjena životnog ciklusa (life-cycle assessmentLCA) integrirana je u poslovno planiranje te niz poslovnih aktivnosti. ali i u Hrvatskoj. antikorupcijske mjere i zaštitu okoliša. što Hartmann čini jedinim europskim proizvođačem ekološki prihvatljive te kupcima prilagođene ambalaže. što ga čini jedinstvenim primjerom dobre prakse među srednje velikim poduzećima u Hrvatskoj. Načela se usredotočuju na sigurnu radnu okolinu lišenu diskriminacije. STEP (Sustainability Tool for Entire Product Chain ili Alat za održivost cjelokupnog proizvodnog lanca) je Hartmannov modelu upravljanja koji jasno definira pet uzastopnih faza za provedbu dubinske analize sustava upravljanja ljudskim resursima. edukaciju zaposlenika o standardima zaštite okoliša. godinu dostupna su na www. odnosno prikupljanje i podastiranje prigovora zaposlenika putem otvorene komunikacije s menadžmentom. upravljanje ljudima i dobavljačkim lancem te izvještavanje.dk Hartmann Hrvatska je dio Brødrene Hartmann. radničko samoorganiziranje. pomoću specifičnih alata vezanih uz proizvodni proces. što uključuje primjenu norme 14001 (od 2004. koja je dobila normu SA 8000. Predanost kompanije održivom razvoju odražava se u Hartmannovim načelima održivosti koja su usklađena s načelima Global Compacta. za svoj svjetski model upravljanja životnim ciklusom proizvoda. a 1999.dolazi ih Hrvatske. godini. – napravljen od obnovljivih sirovina. a 2006. U partnerstvu sa svojim dobavljačem Unijom. potrošačku elektroniku. Izabrani je predstavnik zaposlenika zadužen za praćenje kvalitete provedbe norme SA 8000. godine kupio ju je dugogodišnji danski partner. proizvodnju i prodaju ekološke ambalaže od oblikovanih papirnih vlakana. Hartmann trenutno nema sustavni program korporativne filantropije.26 Hartmann Hrvatska je postigao četvrtu od pet razina upravljanja okolišem. Hrvatska kompanija opslužuje cjelokupno tržište Hartmanna u Jugoistočnoj Europi te odnedavno i u Turskoj. U skladu sa svojim modelom upravljanja. sustavi upravljanja 26 Izvješća o održivosti za 2004. u skladu s modelom STEP@Environment. Održivi razvoj kao strategijski odabir odražava se u Hartmannovoj misiji “stvaranja ambalaže s minimum sirovina i maksimumom vrijednosti za naše kupce.6 milijuna eura i 8% dobiti. obveze spram međunarodnih konvencija za zaštitu ljudskih prava (uključujući CEDAW i Konvenciju UN-a o pravima djeteta). dobio certifikat OHSAS. nakon što je 2005. i 2005. odgovornost i povjerenje) te prihvaćanjem Kodeksa etike u poslovanju HGK-a. s kontroliranom uporabom energije i vode. no svojim angažmanom u lokalnoj zajednici. Hartmannovo upravljanje dobavljačkim lancem ima pozitivne ekonomske i okolišne učinke na lokalne zajednice te Hrvatsku u cjelini. Svi zaposlenici upoznati su s korporativnom strategijom održivosti putem knjižice Štitimo vrijednosti koja opisuje korporativne vrijednosti.www. Ova su načela integrirana u poslovnu strategiju i sustave upravljanja na svim razinama poslovnih operacija te se odražavaju na pristup poslu svakog zaposlenika Hartmanna. Preostali zadatak za postizanje najviše razine STEP 5 je stalno povećanje već izvanrednih standarda sigurnosti na radu. Dobiti od tako temeljite provedbe načela održivosti i društvene odgovornosti se shvaćaju usko povezanima s ukupnom uspješnošću poduzeća. Hartmaann je dobitnik Menadžerske nagrade za održivi razvoj Europske komisije 2000. mreže Global Compacta. Kao prva kompanija u Hrvatskoj s certifikatom SA 8000 (i još uvijek jedna od dvije) Hartmann obraća posebnu pažnju na kvalitetu komunikacije i suradnje sa zaposlenicima.hr 61 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Studija slučaja: Hartmann i norma SA 8000 – Korak po korak do održivosti . Nordijske gospodarske komore (koja se zalaže za nordijske poslovne vrednote – inovaciju. otvorenost. Vezano uz upravljanje ljudskim resursima. zabranu prisilnog i dječjeg rada.

posebice s Hrvatskom udrugom izvoznika koju kompanija aktivno podupire. unutarnje odnose. pruživši svoju stručnost u odnosima s javnošću i medijima kao i svoje poslovne kontakte. bude posvećeno koordinaciji DOP-a na razini tima i cijele grupe. što od konzultanata H&P Grupe zahtijeva stalno učenje i inovativnost. Stoga je integracija korporativne odgovornosti u poslovnu strategiju i kulturu odgovorila na ključne potrebe kompanije – organizacijsku koheziju. Razvitak strategije DOP-a H&P Grupe simultano se događao protekle četiri godine u različitim timovima. godini. dodatno pospješen normom SA 8000 omogućuje im zapošljavanju izuzetno kompetentne i motivirane radne snage. H&P Grupa sastoji se od uvelike autonomnih lokalnih konzultantskih timova u Austriji. započeo je s certifikacijom norme SA 8000. putem kvartalnih sastanaka predstavnika zaposlenika i uprave. a u skladu sa smjernicama GRI-a. u skladu s vlastitim organizacijskim kapacitetima te je tako odlučeno da će se izvješće rabiti kao interni alat za analizu postignuća. Tijekom 2005. kako bi se upravljanje korporativnom odgovornošću u nastanku uspješno integriralo u ukupni sustav upravljanja. čime je stvorena osnova za izradu Kodeksa poslovanja nešto kasnije iste godine. u listopadu 2004. u opuštenoj atmosferi s glazbenom podlogom. Sve veći angažman H&P Grupe u različitim poslovnim inicijativama i forumima za društvenu odgovornost u Austriji. godine. klijenti i poslovni partneri. Češkoj i Latviji koji su zastupljeni u Upravnom odboru Grupe. Studija slučaja: Hauska&Partner International Communications (H&P) „Ne možemo biti uspješni ukoliko se savršeno ne razumijemo“ www. „stvarajući vrijednost ne samo za naše klijente i partnere. Hrvatskoj. s druge. u smjeru složenijih konzultantskih zadataka upravljanja strateškim komunikacijama. a imidž poželjnog poslodavca. briga o okoliša rezultirala je upola manjom potrošnjom vode. prilika i izazova vezanih uz određenu temu odgovornog poslovanja i održivog razvoja i tako poslužiti upravi u premošćivanju strategijske i operativne razine poslovanja. hrvatski se tim odlučio na važan korak naprijed u odnosu na ostale timove – istodobno pripremi izvješća o odgovornoj radnoj okolini.com/hr Hauska&Partner Hrvatska je jedan neobičan. Gledišta zaposlenika i uprave razmjenjuju se redovnim formalnim konzultacijama sa zaposlenicima u procjeni zadovoljstva radnim okruženjem te na godišnjoj Akademiji i neformalnom skupu nazvanom World Café. gdje je stvoren prostor za živu i otvorenu raspravu o dobitima i izazovima DOP-a između vodećih poslovnih lidera. H&P je pristupila DOP-u kao prilici za organizacijsko učenje.1 milijuna eura prihoda u 2007. upravljačkih praksi i pozicioniranja tvrtke u profesionalnoj i široj društvenoj areni. korporativne su vrijednosti H&P Grupe oblikovane participativnim procesom. sinergija poslovnih djelatnosti i društvene odgovornosti preduvjet je održivog rasta same tvrtke. novinara i gospodarskih stručnjaka. Sve su to preduvjeti uspješnog pozicioniranja kompanije na tržištu strateških komunikacija. Intenzivna samoprocjena provedena u sklopu pripreme prvog socijalnog izvješća. čime tvrtka namjerava osnažiti svoju reputaciju. Kao što je konzul- 62 tantica u H&P Hrvatska i direktorica korporativne odgovornosti H&P Grupe. Razigrana ozbiljnost prednosti H&P Grupe DOP-u možda se najjasnije očituje u odluci uprave da čak 60% radnog vremena jedne od najiskusnijih konzultantica u hrvatskom timu. . Samo na taj način tvrtka može uspješno djelovati u dinamičnom i izazovnom poslovnom okružju. H&P se pridružio organizacijskom odboru prve nacionalne konferencije o DOP-u. Uz to. no vrlo inspirativan primjer male međunarodne konzultantske tvrtke (osnivač joj je austrijski stručnjak za odnose s javnošću Leo Hauska) koja je uložila znatno vrijeme i intelektualne snage u oblikovanje svoje cjelovite strategije korporativne odgovornosti.hauska. Razrađena je zasebna procedura osiguranja zaštite dostojanstva zaposlenika i poštovanja odredbi Profesionalnog kodeksa. uključujući i savjetodavne usluge u području DOP-a. U Hrvatskoj. odnosima sa zaposlenicima te analizu mogućih akcija. Izvješće odražava predanost H&P Grupe putovanju prema održivosti. Godine 2006. u sadržajnim raspravama gdje se nove ideje bilježe na papirnatim stolnjacima okruglih stolova. uz mentorstvo Det Norske Veritas. Izvješće je izuzetno dobro prihvaćeno u Hrvatskoj na dinamičnom okruglom stolu „Izvan okvira tradicionalnog izvještavanja“ održanom u ožujku 2007. odnose s javnim institucijama. omogućili su dvostruko povećanje produktivnosti. Organizacijska struktura za praćenje provedbe norme je također uspostavljena. ona je volonterski angažirana kao potpredsjednica Zajednice za DOP HGK-a. kako bi se stvorila čvrsta veza između temeljne poslovne djelatnosti savjetovanja u području strategijskih komunikacija i odnosa s dionicima s jedne strane te korporativne kulture. Kompanija ima oko 40 zaposlenih koji su odgovorni za 3. uključujuću upravljanje kriznim situacijama. Tako je razrađen poslovnik o radu uz potporu sindikalnih pravnih stručnjaka čime je osigurana potpuna usklađenost s konvencijama MOR-a. poput norme ISO 9001. čiji su izvor zaposlenici.“ Od samog početka.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA kvalitetom. i to uslijed interakcija sa specifičnim poslovnim okruženjem u svakoj zemlji. već i našu poslovnu zajednicu i društvo u cjelini. usmjerenog na odgovornost u radnoj okolini. Hrvatskoj i Češkoj isprepleo se s novom poslovnom strategijom udaljavanja od tradicionalnih usluga odnosa s javnošću. medijima i specifičnim dionicima. uključila je anketu i dubinske rasprave o organizacijskoj klimi. Naredne godine. prepoznavanje kulturne različitosti kao komparativne prednosti te profesionalnu izvrsnost koja proističe iz stalnog učenja i razmjene često „hibridnih“ vještina i znanja. promicanjem pozitivnih promjena. definiranih u skladu s razinama organizacijskog rizika. Srbiji. utemeljena je radna skupina za korporativnu odgovornost koja okuplja članove uprave i ključne osobe za odgovorno poslovanje u svakom nacionalnom timu.

To znači da od njih. možemo očekivati iskrenu povratnu informaciju o našem radu i najvažnijim trendovima u društvu.Sljedeći pregled dobiti koje proizlaze iz prepoznavanja DOP-a kao ključnog strateškog usmjerenja. a odnosi se na konsolidaciju naših procedura i upravljačkih praksi na osnovu zajednički formuliranih vrijednosti i vizije budućnosti naše tvrtke čime smo već povećali koheziju između timova u različitim zemljama. uključujući i našu konkurenciju. jednom kada osvijeste i javno deklariraju svoju predanost odgovornom poslovanju. da istraže vlastiti put prema održivosti. DOP nam je pružio solidnu platformu za istinski dijalog s nizom zainteresiranih skupina. Ipak. i to u konzultantskoj tvrtki s ne više od 15 zaposlenih u hrvatskom uredu.“ tvrdi direktorica za društveno odgovorno poslovanje H&P Grupe. možda posluži kao ohrabrenje drugim malim poduzećima usmjerenima na potrebe i zadovoljstvo svojih klijenata te uvelike zavisnima o kreativnosti i lojalnosti svojih ljudi. Na kraju. sugerirala bih svima da. 63 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . krenu u provedbu uz dozu skromnosti – i te kako smo svjesni činjenice da se naša vjerodostojnost ogleda jedino u tome u kojoj mjeri uistinu djelujemo u skladu s načelima koja zagovaramo. najveća je dobit unutarnja. a sve u skladu s našom vizijom koja je usmjerena na postizanje dugoročno održivi rasti razvoj. bolje razumjeti njihova očekivanja i po potrebi mijenjati našu strategiju poslovanja. “Primjena načela odgovornog poslovanja u poslovanju tvrtke osposobila nas je za temeljito i obuhvatno savjetovanje naših klijenata u njihovim projektima društvene odgovornosti.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 64 .

Zaključak i preporuke 65 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 66 .

važno je da postoji značajan broj najvidljivijih i najutjecajnijih poduzeća koja su prihvatila DOP kao sredstvo vlastitog. tradicija kolektivnog pregovaranja. uključujući zaštitu na radu. provedene ujesen 2003. a pokretači su sljedeći: ▪ Usklađenost sa zakonodavstvom (visoka razina radnih standarda. Koncentrirane su u proizvodnji i preradi. viši okolišni standardi. kako su velike kompanije sa značajnim udjelom stranog vlasništva. one kojima se trguje na burzi i one koje su orijentirane izvozu znatno motiviranije i imaju više resursa organizirati. poslovni mediji. Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj. ukazalo je da su poslovni lideri u Hrvatskoj prepoznali društveno odgovorno poslovanja kao „globalni vlak na koji treba uskočiti ako se ne želi propustiti prilika“. godine. kao što se slikovito izrazio jedan od pionira DOP-a u Hrvatskoj. koji te lidere dijeli od najvećeg broja srednjih i malih poduzeća. zaštita okoliša. od 2004. još uvijek je velik jaz što se tiče informiranosti. Prakse DOP-a u Hrvatskoj relativno su dobro razvijene.Pregled postojeće literature o DOP-u u Hrvatskoj. koja čine gotovo 90% svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj kao i tisuća velikih koji se bore s pitanjem opstanka na tržištu. godine pitanja DOP-a i održivog razvoja nalaze se na agendama Hrvatske gospodarske komore. učestalije na područjima kao što su kvaliteta i sigurnost radnog mjesta. kao i sa svakom drugom dugoročnom sustavnom promjenom. i često su vodeće u svom sektoru. obogaćen analizom publikacija i intervjuima s više od 70 predstavnika poduzeća i dionika jasno je pokazala nastanak povoljnog okruženja za DOP u Hrvatskoj. ▪ Izvozna orijentacija koja zahtijeva uvođenje i posjedovanje certificiranih sustava upravljanja kvalitetom. Među srednje velikim poduzećima. do neke mjere. ali i napretka društva i koja su spremna stvarati prilike za učenje na razini cijelog poslovnog sektora. 67 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ ZAKLJUČAK I PREPORUKE . ulaganje i partnerstvo u zajednici. ▪ Tradicija korporativnog doniranja te velika vidljivost takvog djelovanja u situaciji opadajućeg društvenog standarda i sposobnosti države da osigura niz potreba u zajednici. Snažnijom promocijom. zadovoljstvo potrošača. kompetencija i profitabilnosti. pratiti i izvještavati o svojim praksama društveno odgovornog poslovanja. Ipak. prakse DOP koje nadilaze nesustavno korporativno darivanje i ulaganje u radnu snagu još su uvijek rijetki izuzeci. Ovo istraživanje potvrđuje nalaze prve sektorske analize o DOP-u u Hrvatskoj. ▪ Konkurentnost proizvoda i usluga vezana uz poštivanje osnovnih zahtjeva potrošača za kvalitetom i sigurnošću.). Premda postoje uzori. Zapaženo predstavljanje Global Compact inicijative u Hrvatskoj. (Bagić et al: 2004. financijama i telekomunikacijama. kojeg predvode vodeća poslovna udruženja uz pomoć međunarodnih razvojnih agencija i. ▪ Velika potražnja za radnom snagom sa specijalističkim i menadžerskim znanjima. posebice u kontekstu pristupanja EU). u proljeće 2007.

ustanovili da su u mnogim poduzećima postojale prakse društveno odgovornog poslovanja desetljećima prije nego li su svoje ponašanje imenovali izrazom koji je odgovarao trendu u globaliziranim gospodarstvima. Premda poslovni mediji sve više izvještavaju o DOP-u. godine. iako će njihov značaj u budućem razdoblju vjerojatno rasti: ▪ Zakon o zaštiti potrošača usvojen je tek 2003. DOP kao prostor suradnje potvrđuje i porast broja partnerstava između poslovnog sektora i organizacija civilnog društva. ako ne i više. U tom pogledu. zaštiti okoliša. s interneta preuzeti priručnike o DOP-u ili jednostavno nazvati jedno od poslovnih udruženja radi podrške ili savjeta. kao i njihovo izravno financiranje NVO-a potencijalno važan. očit nedostatak sustavnih poticaja države. 68 . većinom profitabilnih poduzeća. Očito je kako su glavni pokretači DOP-a u Hrvatskoj primarno interne naravi. utjecaj na uređivačke politike putem edukacija i partnerskih projekata. paralelno s procesom pristupanja EU. tržišne kapitalizacije i unaprjeđene kvalitete i transparentnosti korporativnog upravljanja u narednom razdoblju od nekoliko godina. tj. DOP je bio rijetko područje u kojem se kultivirala koopeticija puno prije nego li je većina praktičara počela koristiti novi popularno prihvaćen izraz. Fleksibilna podrška vanjskih aktera. Za razliku od prijašnjih godina. edukativnih modula za DOP ili projekta Hrvatske udruge banaka. Poštivanje lokalne međusektorske dinamike i učenje u ritmu specifičnog konteksta predstavlja formulu uspjeha koja je osigurala financiranje i tehničku podršku za razvoj DOP-a od strane različitih međunarodnih i nadnacionalnih organizacija i zaklada. nepristrane i konzistentne sankcije za protuzakonite aktivnosti poduzeća potrebne su u jednakoj mjeri. integriranje DOP-a u procjenu rizika i razvoj poslovne strategije. dok se svega dvije nacionalne organizacije za zaštitu potrošača koje se prvenstveno bave osnovnim kršenjima prava potrošača. osim onih koji se promoviraju unutar poslovnog sektora i s njim povezanih dionika. kada smo. preko zakonskih odredbi. hrvatsko tržište kapitala u fazi je čvrstog rasta. ▪ Sustavan pristup razvoju poslovne strategije i upravljanja još je uvijek ograničen na nekolicinu vodećih poduzeća. U tom je smislu mobiliziranje hrvatskih građana. Sljedeće dvije godine intenzivnog procesa pristupanja EU bit će izuzetno važne u povećanja učinkovitosti vladinih aktivnosti koje podupiru DOP i koje bi trebale nadopunjavati kontinuirane napore poslovnog sektora. Situacija je bila slična i prije tri godine. godine. obrazovanju. upravljanje dobavljačkim lancem i društveno odgovorno ulaganje. u vremenu zahtjevnog i dugotrajnog uvođenja vladavine prava. učinkovitost. i proizlaze iz procjene samih poduzeća o dugoročnim prilikama i rizicima koji se odnose na proizvodnju. kojeg sprječavaju komercijalni interesi vlasnika i profit iz reklamiranja. nagrada i tehničke pomoći za ona poduzeća koja ne krše zakon. onemogućava masovnije prihvaćanje DOP-a izvan kruga strateški orijentiranih. općenit nedostatak istraživačkog novinarstva. s perspektivom konsolidacije. u prvom redu urbane srednje klase za društveno osviještenu potrošnju. Pokrenute su i neke sektorske DOP inicijative. kako bi se ona počela ponašati društveno odgovorno. uključiti se u edukativne module o DOP-u i korporativnom upravljanju. Akademska se zajednica sve više orijentira na stvaranje primjenjivog znanja o DOP-u putem istraživačkih projekata i obrazovnih programa koji reflektiraju strateške potrebe poslovnog sektora. zainteresirane kompanije imaju pristup nekolicini resursnih internetskih stranica. kao i stvaranje prilika za nezavisne medijske projekte bit će od ključne važnosti u budućnosti. Na nedavni porast broja transparentnih programa doniranja utjecale su i konzultacije s NVO-ima i razmjena najboljih praksi u korporativnoj filantropiji među poduzećima. Izrazita dominacija nedržavnih aktera u promociji DOP-a s jedne strane jamče dobrovoljan razvoj društveno odgovornih vrijednosti i praksi koji je utemeljen na autentičnim interesima poduzeća. mnogo su slabiji. Kolegiji o poslovnoj etici i DOP-u sve se češće javljaju u sveučilišnim programima na studijima ekonomije i menadžmenta kako javnih tako i privatnih visokih učilišta. u gospodarstvu koje još uvijek prelazi iz vladavine moći i usluge za uslugu u vladavinu prava i izgledima za integriranje u EU. Stoga su ograničene na periodično fokusiranje na izrazito problematične slučajeve šteta po okoliš ili ljude. akademske zajednice i civilnog društva. Ohrabrujuće je i da se sve veći broj menadžera bavi praksama DOP-a u svojim poduzećima unutar svojih poslijediplomskih istraživačkih projekata. posebice u fazi začetka može ubrzati i učvrstiti suradnju na lokalnoj razini. Vanjski pokretači. zbog nedostatka organizacijskih kapaciteta za konzistentno praćenje na temelju dokaza. integraciju tržišta i uspostavljanje dobrih odnosa s dionicima. kao što je bio slučaj s prijevodom i promocijom GRI smjernica za izvještavanje. rezultira nedostatkom temeljitih i sofisticiranih reportaža o DOP-u. od poreznih olakšica. Nedostatak praksi u navedenim područjima uvelike ovisi o slabostima ili odsustvu određenih vanjskih pokretača. Nezavisne inicijative praćenja korporativnog ponašanja od strane NVO-a i sindikata razvijaju se sporije. Štoviše. itd.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Prakse DOP-a su pak manje učestale u područjima kao što su korporacijsko upravljanje. ne bave promocijom etičke potrošnje. još neiskorišten resurs. kao što je monopolističko određivanje cijena. kao i kritika objavljenih izvještaja o DOP-u. i zakonom propisana struktura lokalnih vijeća za zaštitu potrošača još nije zaživjela. Takvi kolegiji imaju potencijalno pozitivan učinak na buduće generacije poslovnih lidera i poduzetnika. što dovodi do samofinanciranja. provodeći prvo istraživanje o DOP-u. ▪ Od 2004. poput osnaživanja korporativnog upravljanja i istraživanja korelacije između konkurentnosti i korporativne odgovornosti. S druge strane. koje osmišljavaju inovativne kanale sustavne podrške korporacija razviju zajednica. Drugim riječima.

▪ Razvoj sredstava i sustava tehničke pomoći malim i srednjih poduzećima pri uvođenju društveno odgovorne prakse. izradom specifičnih smjernica. ▪ Kontinuiranu promociju izvještavanja od strane poslovnih udruženja i međunarodnih agencija (UNDP – Global Compact). 69 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Preporuke za ubrzani razvoj DOP-a u Hrvatskoj . Početi se može izvještavanjem na web stranicama i u godišnjim izvještajima. i podrazumijeva prijenos znanja. ▪ O programima i rezultatima odgovornog poslovanja potrebno je izvještavati. javnog utjecaja. postoji potreba za snažnijim naporima države i vanjskih pokretača. odnosno formalizacije obično neformalnih suradničkih odnosa među odjelima.Razvoj DOP-a ovisi o interakciji unutarnjih i vanjskih pokretača. postoji potreba za kontinuiranom podrškom već započetim ili osmišljenim inicijativama poslovnog sektora. Ključna područja poboljšanja praksi DOP-a na razini poduzeća odnose se na integraciju DOP-a u sveukupne poslovne strategije. ▪ Odgovorno upravljanje vrijednosnim lancem izuzetno je važno u ovom smislu. Pri tome treba razmotriti kako sustavi i aktivnosti odgovornog poslovanja mogu doprinijeti ostvarivanju strateških ciljeva. te uspostavljanjem institucionalnih veza između članova uprave zaduženih za DOP i menadžera relevantnih odjela. ▪ Promociju odgovornog upravljanja dobavljačkim lancem objavljivanjem najbolje prakse. kodeks korporativnog upravljanja. te širenje informacija o rezultatima. ▪ Više je pažnje općenito potrebno posvetiti strateškom pristupu razvoja poduzeća. ▪ Integracija sadržaja vezanih uz DOP u formalno obrazovanje novinara i u redovite programe neformalnog obrazovanja koje organizira Hrvatsko novinarsko društvo i druga profesionalna udruženja. timova i operativnih jedinica. ▪ Poticanje i financiranje istraživanja o DOP-u od strane domaćih znanstvenika. kojima se sustavno upravlja. te edukacijskih paketa. na sličan način. te sudjelovanja poduzeća u započetom projektu Hrvatskog indeksa DOP-a. te poticanje usvajanja odgovornih praksi i standarda od njihove strane. Rezultati na ovom području trebali bi postati dijelom sustava evaluacije uspješnosti svih zaposlenih. uključujući i srednja i mala. a posebice menadžera. ▪ Povećanje broja resursa dostupnih na internetu. potrebno je razmotriti koje skupine su poduzeću ključne za ostvarivanje tih ciljeva (analiza dionika). sve do redovitog i standardiziranog izvještavanja temeljem međunarodno usvojenih smjernica. edukacijom i uspostavom baze podataka domaćih stručnjaka. ključno je povezivati aktivnosti vezane za DOP s pitanjem konkurentnosti samog poduzeća. Razmjena najboljih praksi s kolegama iz drugih europskih zemalja s različitom tradicijom i obujmom DOP-a najkorisnija bi bila za širenje i daljnju razradu hrvatskih napora na razini pojedinih sektora i pojedinih kompanija. Na taj način može se postići pravodobno stvaranje kritične mase društveno osviještenih poduzeća. ▪ Razmjena dobrih praksi s vodećim europskim poslovnim medijima. te najbolje domaće prakse. ▪ Osiguranje održivosti. tehnologija i vještina s velikih na mala i srednja poduzeća. Na ovoj razini. koji sve više ovise stabilnim odnosima s nizom dionika temeljenih na povjerenju. vještina i informacija o ovom području u hrvatskim regijama. u suradnji s lokalnim ograncima poslovnih udruženja. Predlažemo financijsku podršku Vlade i međunarodnih razvojnih programa za sljedeće aktivnosti: ▪ Redovito uključivanje novinara i urednika u edukativne programe o DOP-u koje organiziraju poslovna udruženja. čiji su nositelji HGK i HRPSOR. ▪ Stvarnu i sustavnu primjenu mehanizama samoregulacije (etički kodeksi. započeti sustavni dijalog s njima. ▪ Zajedničko djelovanje prema Vladi u svrhu uspostavljanja šireg i učinkovitijeg konzultativnog procesa pri donošenju javnih politika vezanih za održivi razvoj i interese poslovne zajednice. ovisno o kapacitetima samog poduzeća. civilnog društva i akademske zajednice. posebice medija i nezavisnog praćenja. ▪ Širenje znanja. ▪ Potrebno je razmotriti mogućnost institucionalizacije DOP-a unutar poduzeća. ▪ Promicanje prakse nezavisne verifikacije korporativnih izvješća o DOP-u. ▪ DOP je potrebno formulirati ne samo kao dio vizije i misije poduzeća. ▪ Promicanje izvještavanja o vlastitim društveno odgovornim praksama od strane medijskih kuća. s naglaskom na priručnike i praktične alate. Daljnje podizanje kapaciteta poslovnih udruženja uključenih u promociju i zagovaranje DOP-a i održivog razvoja može se postići u suradnji s međunarodnim organizacijama kroz: ▪ Definiranje. te programe DOP-a formulirati u skladu s time. dokumentiranje. koje treba primijeniti na sustavan način i vodeći računa o interesima i potrebama različitih dionika. već i kao eksplicitne i mjerljive poslovne ciljeve. uz moguću nagradu za najbolji godišnje izvješće o DOP-u. ▪ Također u sklopu razvoja strategije. antikorupcijske mjere) na razini poslovnih udruženja. Podizanje svijesti o DOP-u među predstavnicima medija može rezultirati većom kvalitetom i širim opsegom informacija o DOP-u dostupnih javnosti. ▪ Poticanjem i promicanjem sektorskih inicijativa odgovornog poslovanja. promicanje i nagrađivanje standarda odgovornog poslovanja. Premda se povoljno okruženje za DOP u Hrvatskoj polako stvara. koji kombiniraju identifikaciju prilika te prepoznavanje rizika za dugoročnu poslovnu konkurentnost. Nadalje. ▪ Postizanje dogovora o jasnim smjernicama za razlikovanje plaćenih /sponzoriranih priloga od onih novinarskih.

kao pripravnički program ili service learning). Preporučamo sljedeće aktivnosti: ▪ Općenito. te promicanje njihovog usvajanja. ▪ Analiza učinkovitosti/utjecaja odredbe o poreznoj olakšici do 2% bruto dobiti u Zakonu o porezu na dobit za donacije. uspostava regulativnog okvira koji će jasnije poticati poduzeća na odgovorno poslovanje. preprekama i inovativnim aktivnostima relevantnima u domaćim uvjetima: ▪ Povećanje dostupnosti domaćih istraživanja o DOP-u stvaranjem znanstvene bibliografije o DOP-u. Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za uključivanje u partnerstva s poslovnim sektorom te za preuzimanje uloge vjerodostojnog i konstruktivnog kritičara zahtijeva niz smislenih investicija donatorskih organizacija i Vlade: ▪ Provedba obrazovnih programa za društveno odgovornu kupovinu i potrošnju. ▪ Potpomaganje suradnje između akademskih institucija. Jačanje komplementarne uloge Vlade u promociji DOP-a je od iznimne važnosti . uz adekvatno financiranje iz javnog i privatnog sektora i iz EU-a sigurno će osigurati pravovremeno stvaranje i dijeljenje potrebnog znanja o pokretačima. ▪ Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za suradnju s poslovnim sektorom na područjima od zajedničkog interesa. ▪ Potrebno je obrazovanje za društvenu odgovornost integrirati i u ranije faze obrazovanja. ▪ Institucionaliziranje odgovornosti za promicanje DOP-a u sklopu Vlade i/ili javne uprave. uključujući i poslovni. konferencije. pri donošenju javnih politika vezanih za održivi razvoj. ▪ Obrazovanje državnih službenika i dužnosnika o osnovnim postavkama održivog razvoja. ▪ Integriranje teme odgovornog poslovanja u formalnu edukaciju. ▪ Redovito uključivanje znanstvenika u primijenjena istraživanja koja iniciraju poslovni sektor i NVO-i (npr. ali može imati učinka jedino ako se radi u partnerstvu s poslovnim sektorom. studentskih organizacija i poslovnog sektora (pojedinih poduzeća ili poslovnih udruženja) na razvoju programa za DOP i u izvještavanju (npr. nezavisno praćenje). Jedna od mogućnosti u tom smislu jest i donošenje nacionalnog kodeksa konzultativne prakse. 70 . te njeno promicanje u javnosti. ▪ Povećanje kapaciteta organizacija civilnog društva za nezavisno i sustavno praćenje korporativnih praksi. već i javnih politika vezanih za područje održivog razvoja. ▪ Dostupnost financiranja znanstvenih projekata o DOP-u (istraživanja.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Daljnji angažman domaćih istraživača i akademske zajednice. ▪ Izrada smjernica za uključivanje standarda društveno odgovornog poslovanja u kriterije pri javnoj nabavi. ▪ Jačanje uloge socijalnog dijaloga i socijalnih partnera u donošenju ne samo zakonodavnih rješenja. ▪ Razmjena regionalnih i međunarodnih dobrih praksi uključivanja organizacija civilnog društva u DOP. ▪ Potpomaganje i nagrađivanje uspješnih međusektorskih partnerstava usmjerenih razvoju zajednice. odnosno sve relevantne kolegije diplomskog i poslijediplomskog obrazovanja. izrada indeksa. ▪ Uspostavljanje učinkovitog i sveobuhvatnog sustava prikupljanja podataka o primjeni normi i oznaka za zaštitu okoliša i društvenu odgovornost. te usvajanje obveze i prakse konzultiranja s nevladinim sektorom. nezavisna verifikacija. ▪ Potpomaganje međunarodnih suradnji akademskih institucija na temu DOP-a. ▪ Praktično promicanje europskog koncepta partnerstva. publikacije).

Prilozi 71 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 72 .

HUM-CROMA. Međunarodna konferencija “Moralni kapitalizam – zašto ne?” Svečano predstavljanje Global Compact Inicijative u Hrvatskoj Predstavljanje GRI 3 i jednodnevna stručna radionica o izvješćivanju o održivosti Ožujak.) Datum Događaj Glavni organizatori 2007 Svibanj.Ključni događaji vezani uz razvoj DOP-a u Hrvatskoj (01/2004.hr) UNDP (www. Nacionalno vijeće za konkurentnost.drustvena-ogovornost.aed. 6. Radionica o poslovnoj etici Lipanj .hr) Udruga poslovnih savjetnika. GRI (www.hr) UNDP.hr) Travanj. 18. ups-amc. efst. Zadar Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu (www. Konferencija “Ulaganje u zajednicu: Praktični pristupi za poduzeća” Edukativni moduli o DOP-u – edukacija trenera AED.org) UNDP. 20.-17. Europski centar za međunarodnu suradnju. 20. NESsT i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva Varaždinska županija.hrpsor. u suradnji s HGK-om. IBLF Hrvatska udruga banaka i članice.-20.listopad Pilot projekt besplatnih radionica o upravljanju osobnim financijama 73 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRILOG 1 . 24. UNDP. 27. inet. 7.-26. Charles S. BCBN-om. Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HR PSOR). Ožujak. konferencija o kvaliteti u Hrvatskoj: ”Društveno odgovorna poslovna praksa” Seminar o poduzetničkoj filantropiji. AMCHAM-om.php) Svibanj. Hrvatska gospodarska komora.o. IBL Zajednica za DOP HGK-a.hr/eitconf/topics. HR PSORom. 19. Caux Round Table (www.hr) Listopad. hub. UNDP.o. MAP Savjetovanja d. Međunarodna konferencija “Poduzeća u tranziciji”: Na putu prema jačanju društvene odgovornosti i poslovne etike: Moderna teorija i praksa 8. – 05/2007.croma. Listopad. u suradnji s HUP-om. uz financijsku podršku USAID-a (www.-29. Nordijska komora Veljača / Ožujak Serija radionica o Global Compactu/ DOP-u 2006 Listopad.undp..hr) IMPACT. UNDP (www. 14. 23. Mott Foundation (www. HUP-om. Ožujak. Hrvatsko društvo za kvalitetu (http://kvaliteta. UNDP.

Brijuni Svibanj AED/World Learning u suradnji s IBLF 74 . www. Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) (www.-30.org) UMIS-SMEA Listopad.zaba. UNDP.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Siječanj . 23. 27.poslovniforum.hr/map. Studijsko putovanje grupe praktičara DOP-a u Veliku Britaniju 2 radionice o partnerstvima između poslovnog i civilnog sektora.. 28. Ekonomski institute Zagreb. dodjela certifikata Poslodavac partner – 11 certificiranih poduzeća Radionica o DOP-u na Nacionalnoj konferenciji o socijalnom poduzetništvu Okrugli stol o DOP-u na Nacionalnoj konfereciji HUOJ-a Okrugli stol o međusektorskim partnerstvima za zaštitu okoliša u sklopu EMAT sajma Selectio d. MAP Savjetovanja and Zajednica za DOP HGK-a (www. 2005 Studeni 1. Regionalni forum za DOP u sektoru malog i srednjeg poduzetništva u središnjoj i istočnoj Europi G3 prezentacija Pogled izbliza i predstavljanje hrvatskog prijevoda GRI2 Veljača.o. 23. UNIDO HR PSOR (www. 5.html ) UNDP UNDP u suradnji s ILO.-31.asp) AED/World Learning u suradnji s IBLF Listopad.html) 2004 Prosinac.hrpsor. 19. 24. Prosinac Srpanj Promocija Priručnika za DOP “Časno do pobjede” Edukacija o DOP-u za hrvatske konzultante i menadžere u Torinu. Rujan. UNDP-om (www.hr. 10.hr/ info/abo/news/press/habo_press280. Hrvatska gospodarska komora Sviban.map.poslodavacpartner.pdf) Ministarstvo gospodarstva.hr/upload/ GRISmjernice_2002. Zagrebački velesajam (www. Konrad Adenauer Stiftung (www.zv. rada i poduzetništva .hr/agenda/ program_1.huoj. UNSSC.pdf) Ožujak.-7.-30.hr) Udruga Dupinov san.hr/sajmovi/033/index_ en. Zagrebačka banka (ZABA). Nacionalna konfererencija o promociji DOP-a: Agenda 2005. Italija Osnivanje Zajednice za DOP u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Usvajanje Kodeksa poslovne etike Seminar “Društvena odgovornost – trendovi u Hrvatskoj i svijetu” Svibanj. u suradnji s HUP-om.business. Međunarodni centar za edukaciju novinara (ICEJ) (www.prosinac Tehnička pomoć malim i srednjim poduzećima s naglaskom na zaštitu okoliša u turizmu Konferencija o dobrim upravljačkim praksama Hrvatski centar za čistiju proizvodnju Ožujak. 16. IBLF Rujan.o. 8.

d.hr Pregled internet stranice Pregled Prospekta 2006 Intervju Pregled internet stranice Pregled internet stranice Pregled internet stranice Branislav Bibić.anamarija. 03.2007 Đuro Đaković-Zavarene posude d.hr Pregled internet stranice www. d.o.atlantic.2007 75 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRILOG 2 . Tvornica boja i lakova. 2007.bina-istra.04.05.hr Pregled internet stranice www.autokreso.hr 28.hr www.ekz.o. www. Sesvete Atlantic Grupa Web stranica www.2007. direktor Odjela za zaštitu okoliša 26. Bina-Istra d.d.o. CHROMOS-SVJETLOST.d. Elektrokontakt www.hr 03.d.03.hr Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Pisani odgovor na vodič za intervju Pregled internet stranice Pregled izvještaja o okolišu 1998 i 2003 Intervju Pregled internet stranice Telefonski kontakt Pregled internet stranice Intervju Nikolina Peribonio. Dukat d.hr Istraživačke metode Pregled internet stranice Ime i funkcija intervjuriane/ ih osobe/a Datum www. Macinec CHROMOS BOJE I LAKOVI.o.centrometal.chromos-bil. Centrometal d.o.2007.hr Ernest Lehotkai.dukat.htnet.hr Pregled internet stranice www. Anamarija Company d.akd.o. Dalekovod www.hr www. www.Popis poduzeća i dionika uključenih u istraživanje Poduzeće AGENCIJA ZA KOMERCIJALNU DJELATNOST d.com Josip Popović 03.o. Poslovna cjelina podrške poslovnim procesima Damir Brlek.2007 AUTO-KREŠO d.duro-dakovic.o. menadžer za osiguranje kvalitete 02.chromos-svjetlost. glavni tajnik 20.o.03.dalekovod.o. www.05. d.

hr Areta Čuturaš.2007 Financijska agencija FINA www.04.hr 76 . Split Koka d. INA Industrija nafte d. voditeljica radne skupine za održivi razvoj i DOP Iva Jurković.vindija. direktor marketinga i ljudskih resursa 13.04. izvršni tajnik.hr Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice Pregled Prospekta za 2003 te ostalih informacija dostupnih na Zagrebčakoj burzi Telefonski i e-mail kontakt Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Intervju Prepiska elektroničkom poštom Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća za 2005. Ured uprave 17. pomoćnica izvršnog direktora za igre na sreću Svea Švel-Cerovečki.fina.o. izvršna direktorica za ljudske potencijale Nora Cecić.hr www.msan.2007 JANAF www. Split www.o. Sektor korporativnih komunikacija Darko Limanović.koncar.2007 Kerum d. HGspot Hrvatska lutrija www.hr www. voditeljica Odjela za upravljanje kvalitetom 21.hgspot.d.fima.o.hr Franck d.04.2007.com Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća (2002-2005) Telefonski i e-mail kontakt" Pregled internet stranice Pregled internet stranice Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Pisani odgovor na vodič za intervju Artur Gedike.lutrija. M-SAN Grupa www. Sektor korporativnih komunikacija Snježana Tabak.hr Pregled internet stranice Pregled socijalnih izvješća i izvješća o okolišu 2003-05 Intervju telefonski i prepiska elektorničkom poštom 11.d. Sektor upravljanja ljudskim resursima Rikardo Marelić.d.d. Varaždin www.2007 Konstruktor inženjering d.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA FIMA www2.janaf.kerum.hr www.hr www.03.hr Renata Godek.hr Končar Grupa www.d.lim-mont.ina.o. direktorica Korporativnih komunikacija Smilja Hero. i internih glasila 2004-07 Pregled internet stranice Pregled internet stranice 05. www.hr LIM-MONT .04.konstruktor-split.franck.

valamar.03.o. direktorica Sektora za financije Matija Hlebar.o.com Pregled internet stranice Pregled internet stranice Telefonski i e-mail kontakt Pregled internet stranice Pregled Prospekta 2006 Intervju Marina Majić.hr Melanija Bago.pbz.hr Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o održivosti i Godišnjeg izvještaja 2005 Intervju Prepiska elektroničkom poštom 19. Detaljan pismeni odgovor na vodič kroz intervju Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Intervju Krešimir Knežević.d. koordinator za izvještavanje o DOP-u. direktor Regije 2-Jug 03.hr Suzana Markotić Šilović.2007 Podravka d.NEXE Grupa www.) VIRO www.2007 Plava Laguna www. Vedran Banovac.hr www.t.HT Grupa www.o. Sektor za korporativne komunikacije 10.2007 Strabag d.o.03. i 2005.ht. voditeljica Odjela korporativnih komunikacija Miroslav Bijele.03. Projekt menadžer. viša konzultantica u Hauska&Partner International Communications i VIRO kontakt osoba za medije 21. Ured Uprave za korporativne komunikacije 28. direktor Sektora za upravljačke sustave 05.04. VALAMAR (RIVIERA POREČ d.2007 NINA COMMERCE d.2007 T .2007 www. www.04.d.hr www. specijalistkinja za odnose s javnošću Ana Smoljo.hr Pregled internet stranice Pregled godišnjeg izvješća 2005 Intervju Pregled internet stranice Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o DOP-u 2004 i 2005.secerana.termocommerce. Izvještaja o korporativnom upravljanju 2005 Pregled Izvještaja o održivosti matične kompanije za 2005. PBZ www.podravka.04.o.strabag. i Godišnjeg izvještaja za 2005.hr 77 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . www. Odjel za upravljanje ljudskim resursima Pregled internet stranice Pregled izvještaja o okolišu za 2004. pomoćnik direktora za osiguranje kvalitete i podršku korisnicima Ivan Mijačika. pomoćnik direktora. Danira Račić.plavalaguna.nexe.hr Termocommerce d.hr Loreto Radojković. Intervju Alemka Lisinski.elviton. viši savjetnik za odnose s javnošću.

voditeljica Odjela za ljudske resurse Dubravko Lakuš. direktor industrijske ekologije 21.04. globalnog Izvještaja o održivosti za 2005.coca-colahbc.dobivena na intervjuu Pregled internet stranice Pregled socijalnog izvješća (radna okolina) 2005 Prisustvovanje na okruglom stolu i promociji izvješća .hr Žarko Horvat.hr Pregled internet stranice Pregled Godišnjeg izvješća za 2005.13. viša konzultantica.hartmann.atlas. Intervju" Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o održivosti 2004 Pregled glasila Ča je novega te izdanje poduzeća o strategiji održivosti Intervju Prepiska elektroničkom poštom 05.2007 02.ericsson. direktor Korporativnih servisa Nina Butić.04. Izvještaja o održivosti za 2004. Hauska&Partners International www. lokalna stranica u izradi) Pregled Izvještaja o održivosti 2004 Intervju Pregled knjižice o DOP-u .03.2007 Carlsberg www.2007. te sekundarne literature Intervju Pregled internet stranice Intervju Željko Banović.2007 Croatia Airlines www.holcim. Intervju Pregled internet stranice (globalna stranica s dijelom o Hrvatskoj.04. direktorica Kompanijskih komunikacija "12.04. financijski direktor 18.05.2007.hr Zoran Bogdanović. i prijave na EFQM 2002. direktorica odgovornog poslovanja H&P Grupe Holcim www.hauska.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Popis poduzeća u Dodatnom uzorku Atlas www. Country General Manager Majda Tafra-Vlahović. predsjednik uprave i generalni direktor Ernest Nemet.hr Ivan Mišetić.03.croatiaairlines. savjetnik za kvalitetu Snježana Bahtijari.2007 Coca Cola Beverages Croatia www.04. " Ericsson Nikola Tesla d.d. predsjednik uprave. menadžer za sigurnost Dubravka Turkalj.com/hr Andreja Pavlović. savjetnica za održivi razvoj Ivica Oslić..carslberg.dk Sanja Grotić. www. ožujak 2007.hr 02. Odnosi s javnošću 30. direktorica Korporativnih komunikacija 10.hr Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice Pregled socijalnog izvješća za 2003.2007 Hartmann www.2007 78 .

slobodna poslovna novinarka Ratko Peter. časopis Banka 26.pliva.2007 Zagrebačka banka (ZABA) www. Katedra za organizaciju i management Grupni intervju s predstavnicima medija www.zaba. reporter RTL-a Tihomir Dokonal.o.2007 Popis intervjuiranih dionika Det Norske Veritas Adriatica d.mercator. zdravlja i sigurnosti Sandra Cvetko.2007 www.2007 PLIVA Hrvatska d.otpbanka. direktorica korporativnih komunikacija 23. www. Direkcija korporativnog i tržišnog komuniciranja .04. urednica u Poslovnom dnevniku Renata Ivanović.o. koordinatorica održivog razvoja. Odjel korporativnih komunikacija Damir Šmida.o. pomoćnik glavnog direktora Jadranka Čulo Petrovčić 30.2007.o.03.hr Pregled internet stranice Pregled Socijalnog izvješća 2004 Intervju 22. direktor okoliša.hr Pregled internet stranice Intervju Pregled ETNO smjernica za drušvenu odgovornost Pregled internet stranice Intervju Pregled internet stranice (lokalne i globalne) Pregled globalnog Izvještaja o okolišu 2000 Intervju Pregled internet stranice Pisani odgovor na vodič za intervju Pregled internet stranice Pregled Izvještaja o održivosti 20022005 Intervju Nela Gudelj.2007 Vesna Roller.03. voditeljica Odjela za edukaciju Ante Rončević.03. www.hr 03.hr Danijela Omelić.nestle.hr Olivera Međugorac.hr 23.o.03.2007 Mercator www.efzg.05.03.Društvena odgovornost 28.2007 OTP Banka www.hrt.hr Sanja Fresl. Public relations 04.hr Krešimir Paliska. direktor za Hrvatsku Mislav Ante Omazić 22.2007 Nestlé Adriatic d.o.03.dnv. Radio 101 Krešimir Sočković Tomislav Cerovec. Hrvatski radio Milan Koštro..03. 79 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA .HRT www. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

aktivistica i vanjska članica saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Tomislav Kiš.04.hr Mirjana Matešić.hr 26.hr 26.2007 80 . voditeljica sektora za organizaciju. voditeljica Koordinacije za održivi razvoj 26. pravni savjetnik Glas.2007.nordicchamber.2007 www. Predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva Vesna Kesić.hup.2007 Grupni intervju s predstavnicima sindikata www.hr 19.03.hrpsor.hr glas. www. savjetnica za gospodarsko-socijalne politike 27. rada i poduzetništva Nordijska gospodarska komora u Hrvatskoj Otok znanja www. koordinatorica za UNIDO projekt Jasmina Zečirević.03. načelnica Odjela za industriju i privatizaciju.zelena-akcija.03.03. Zelena akcija. predstojnik Ureda Dubravka Matić.Hr Marijan Sokačić. glavni tajnik .UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Grupni intervju s predstavnicima NVO-a www. Hrvatska udruga poslodavaca-Koordinacija za održivi razvoj Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj HRPSOR Hrvatski zavod za norme www. odnosi s javnošću Dragutin Funda.hzn.hr www.hr 30.2007 www. koordinator za suradnju s NVO-ima Maja Stanojević-Pokrovac.mingorp.03. Predjednica Matice hrvatskih sindikata javnih službi Ana Miličević-Pezelj. izvršna direktorica 16. Predsjednik udruge "Potrošač" Toni Vidan.hr www.2007 www.nhs. izvršna direktorica Domagoj Račić.03.otok-znanja.2007 Ured za socijalno partnerstvo Vlade RH www.hr Ilija Rkman. stručnjak za korporativno upravljanje i izvještavanje o DOP-u Vitomir Begović.hr 15.04.2007.potrosac.Novi Sindikat Zdenka Gizdić. Nezavisni hrvatski sindikati.sssh. ravnatelj Ivana Halle.03.socijalnopartnerstvo. obrazovanje i izdavačku djelatnost Luka Benko.2007 Ministarstvo gospodarstva. SSSH.hr Stanka Miljković.hr 02.

predavačica i istraživačica DOP-a na ZŠEM-u 03.hr Mirna Koričan.05. tajnik Zajednice za DOP HGK 11.2007 81 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA . zamjenica predsjednice Zajednice za DOP HGK Marko Gjeldum.2007 www.hr Ruđer Friganović.hgk.zsem.04.Zagrebačka škola ekonomije i menadžementa Zajednica za DOP Hrvatske gospodarske komore www. direktor Sektora trgovine Snježana Bahtijari. predsjednica Zajednice za DOP HGK Andreja Pavlović.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA 82 .

nisu postavljeni ciljevi koji bi poticali postizanje napretka te da se pitanjima DOP-a ne upravlja u odnosima s dobavljačima. alati i politike koje se odnose na DOP. 83 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRILOG 3 . Na putu znači kako postoji nekolicina sustava upravljanja koji su relevantni za DOP. kako ne postoje smjernice. kako dionici nisu jasno definirani te kako se unutar poduzeća ne upravlja odnosima s dionicima. poboljšanja izvedbe u DOP-u se mjere. ne dolazi do mjerenja poboljšanja izvedbe u DOP-u. te da dolazi do određenog mjerenja poboljšanja izvedbe. kako je kompanija pod pritiskom dionika. niti sredstva rezervirana za društveno odgovorne aktivnosti.Definicija ocjena prema metodologiji (IET) Definirane ocjene unutar dimenzije strategije Bez/malo dokaza znači kako ne postoji specifična strategija upravljanja rizicima i prilikama za društveno odgovorno poslovanje. a na proizvodima se koriste oznake zaštite okoliša. Definirane ocjene unutar dimenzije uključivanja dionika Bez/malo dokaza znači kako ne postoji ili je vrlo ograničena interakcija s dionicima. ali da program DOP-a ne podupire ili tek djelomično podupire strateške ciljeve poduzeća te da postoji određena suma sredstava rezervirana za aktivnosti i komunikaciju o DOP-u. Dobra praksa i više znači da postoje sustavi upravljanja koji se odnose na DOP. kako se u obzir uzimaju stavovi dionika i kako se pitanja od interesa dionicima rangiraju po važnosti i uključuju u poslovnu strategiju. da ne postoji osoba/menadžer odgovoran za DOP te da se DOP ne pojavljuje na dnevnom redu Upravnog odbora Na putu znači kako postoji osoba/menadžer odgovoran za pitanja DOP-a. Na putu znači kako ima dokaza o postojanju strategije upravljanja rizicima i prilikama za društveno odgovorno poslovanje. pitanjima DOP-a se upravlja i unutar dobavljačkog lanca. da Upravni odbor redovito dobiva izvještaje o DOP’u. da DOP program podupire strateške ciljeve poduzeća te ga se uzima u obzir kao sredstvo putem kojega se strateški ciljevi ostvaruju. kako je komunikacija s dionicima o pitanjima DOP-a reaktivna. ali da se izvještavanje Upravnog odbora o DOP-u javlja neredovito i da ne postoji zahtjev za redovitim izvještavanjem Upravnog odbora o DOP-u. da postoje politike koje promoviraju transparentnost i odgovornost poduzeća. pravedne trgovine i društvene odgovornosti. ali kako ne dolazi do identifikacije njihovih prioriteta Dobra praksa i više znači da postoje procesi za upravljanje odnosima s dionicima i vođenje dijaloga. Dobra praksa i više znači da postoji imenovana osoba odgovorna za pitanja DOP-a na razini Upravnog odbora/više upravljačke sturkture. postavljeni su ciljevi koji potiču poboljšanja u izvedbi. Dobra praksa i više znači da postoji specifična strategija upravljanja rizicima i prilikama za društveno odgovorno poslovanje. Definirane ocjene unutar dimenzije izvedba Bez/malo dokaza znači kako ne postoje upravljački sustavi koji se odnose na DOP. Definirane ocjene unutar dimenzije upravljanje Bez/malo dokaza znači kako ne postoje politike koje se odnose na transparentnost i društvenu odgovornost. Na putu znači kako postoji ad hoc interakcija s dionicima. te da se ne očekuje suradnja različitih odjela po pitanjima DOP-a. U tu svrhu razvijene su smjernice i alati koji omogućavaju primjenu DOP-a u poslovnoj strategiji poduzeća.

preko onih određenih zakonom Na putu znači kako postoje sporadične informacije o DOP-u dostupne javnosti. te da dolazi do uspostave sustava mjerenja kako bi olakšali strukturiranje informacija o izvedbi o DOP-u. Dobra praksa i više znači strukturirane/standardizirane informacije o DOP-u i s njime povezanim politikama i izvedbom dostupne javnosti Definirane ocjene unutar dimenzije verifikacije Bez/malo dokaza znači da nikad nisu provedeni verifikacijski postupci od strane nezavisne organizacije Na putu znači kako se planiraju ili pripremaju verifikacijski postupci od strane nezavisne organizacije Dobra praksa i više znači da je izvještaj o DOP-u/održivom razvoju/ zaštiti okoliša prošao verifikaciju nezavisne organizacije 84 .UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Definirane ocjene unutar dimenzije objavljivanje Bez/malo dokaza znači kako nema/vrlo je ograničena količina informacija dostupna javnosti (izvješće ili internet).

Gojko. 24-26. Zagreb:CROMA. 2005. European Commission.hr/DocSlike/ Bilten2007_2.eu/pdf/en/06/st10/ st10117. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Splitu. Tafra Vlahović.).o. Siniša Zrinščak i Marina Vugec “Civilno društvo u procesu stjecanja povjerenja u Hrvatskoj i izgradnje partnerstva s državom i drugim dionicima. Bajuk. Zagreb: MATE d. svibnja 2007. [Zelena knjiga «Promocija europskog okvira za društveno odgvorno poslovanje»] Brussels. Dostupno na: www.srce. Bežovan.hr/ edukacija/korporacijsko-upravljanje. Analitički bilten. “Croatia 2006 Progress Report” {Com(2006) 649 Final}.undp. rujna 2007. Zagreb: HUM-CROMA. Račić. 2005. Vol. 2006. 2006 Dostupno na: http://ec.europa. Cvijanović.consilium.pdf Barbić Jakša. Dostupno na: hrcak. Priručnik za društveno odgovorno poslovanje.europa. Pregled društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj. 2005.pbwiki. Bol.).pdf Grčar.php?show=clanak_download&id_clanak_jezik=16840 Krkač. Green Paper “Promoting a European framework for Corporate Social Responsibility” {COM(2001) 366 final}. Dostupno na: http://www. travnja 2007. ožujka do 20. 2007. 2.pdf Šulenta. Jože.. 4. Menadžerski ugovori – model.. Zagreb: 6. 12-13 Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ). 2. Kristijan (ur).pdf (2004. Ivica i Hrvoje Mateljić. “Creating Sustanaibility Competencies Through Reporting in Croatia.hr/hr/dokumenti/CSR_Report_2006. Zagreb: CERANEO i CIVICUS. i ZŠEM Stubbs. Čolaković.en06. Brussels. http://www.o. 2007. Škrabalo.pdf Global Reporting Initiative [Globalna inicijativa za izvješćivanje]. Majda i Denis Redžepagić. pp. pdf (2006. međunarodnoj konferenciji „Enterprise in Transition”.hzz. U Zborniku ekonomskog fakulteta u Zagrebu. [Obnovljena europska stratgija održivog razvoja]. 2006. 2006. Dostupno na: www.hr/upload/GRISmjernice_2002. 2006. Nadzorni odbori – vodič kroz sustav korporativnog upravljanja.” [Stvaranje kompetencija za održivost putem izvještavanja u Hrvatskoj] na 7.aed.hrpsor. Zagreb. Tatjana.. izdanje. 2001.aed. Domagoj and Melita Veršić Marušić. Dostupno na: http://register. Uvod u poslovnu etiku i korporacijsku društvenu odgovornost. Eterović Heidi.com/f/Stubbs%20Tafra%20Redzepagic%20Split. Parać Branko i Josip Šaban. 9.hr/index.) Časno do pobjede. 2006. Reporting on Corporate Social Responsibility by Leading Croatian Firms 2006 [Izvještavanje o društvenoj odgvornosti vodećih hrvatskih poduzeća u 2006. Lana. Dostupno na: http://www. 2004. Brussels.eu/enlargement/ pdf/key_documents/2006/nov/hr_sec_1385_en.hr European Commission. “Renewed EU Sustainable Development Strategy”. UNDP. br. Aida. Vladimir. Paul. zsem. “Tvrtke moraju sastavljati čak tri različita financijska izvješća”. Dostupno na: www. Dostupno na: http://paulstubbs. Leslie. Marina. Smjernice za izvještavanje o održivosti 2002.. 2007. Zagreb:HZZ. i Narančić.hr Referencirana literatura Bagić. Mirna Koričan i Andrijana Mušura. Korporacijsko upravljanje u javnim dioničkim društvima u Republici Hrvatskoj. Dostupno na: http://www.pdf Jošić.hr/hr/dokumenti/200403_CSRreport. Kurešević Ela i Andreja Kocijan (ur. God.eu/eur-lex/en/com/ gpr/2001/com2001_0366en01. 2006. savjeti i prakse. Dadić. Brač.drustvena-odgovornost.vse. ]: Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta (ZSEM) veljača 2007. Mislav. Čolaković.pdf 85 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA ▪ PRILOG 4 . “Investicijski fondovi i EU u procesu razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj”. Zagreb: AED. Lider poslovni tjednik. Dostupno na: http://europa.Bibliografija Bilješka: sve navedene internetske stranice posjećene su u razdoblju od 8.pdf European Communities. Esad. Esad.

Ured za socijalno partnerstvo. rada i poduzetništva. Odabrani ekonomski indikatori hrvatskog gospodarstva. Državni ured za reviziju.hr/en/pdf/Partner_06_en. Udruga za kreativni razvoj SLAP. Dostupno na: http://hgk.” Project Report and Summary.pdf Vuković.pdf Ured za javnu nabavu Vlade Republike Hrvatske. Priručnik o društveno odgovornom poslovanju.sk/downloads/20_Publications2_ cr. godinu . 2006. Strateški okvir za razvoj 2006.infotech. Zakon o porezu na dobit. Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj.hr/ upload/file/130/65076/FILENAME/WEB_hrvatska_verzija.europa. Zakon o privatizaciji.biznet.mingorp. 2006. Priručnik javne nabave za naručitelje. Zakon o trgovačkim društvima. NN 177/2004. Integra Foundation i Ruke—Small and Medium Enterprise Development Association. Zagreb: Ministarstvo gospodarstva. Dostupno na: http://www2. 71/97. Studeni 2006. php?a=b&page=tekst&id=362 Referencirani zakoni. Dostupno na: http://www. Croatia . 57/2006. Dostupno na: www. Prijedlog Zakona o zaštiti okoliša. zapisnik. Osijek. “Sirela’s Complete Wastewater Purification System and Further Treatment of Sludge by Composting Method an Eco-Efficiency Case Study.hr/WBSITE/ EXTERNAL/COUNTRIES/ECAEXT/CROATIAEXTN/0. 52/00. Ralph and Starkey. Zagreb: Vlada Republike Hrvatske ..2013. United Nations Development Programme (UNDP) Hrvatska. 8. “Društvena odgovornost i strategije hrvatskih poduzeća. Kyiv.” In 5th International Conference on Ethics and Environmental Policies. rada i poduzetništva. NN 117/01. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 128/99.hr/hgk/tekst. 2007. Volume 1: Promoting Social Inclusion and Regional Equity. Standardised Environmental Management Systems in Central and Eastern Europe. Damir.pdf Ministarstvo gospodarstva.hr/hr/izvjesce/revizije-pretvorbe-i-privatizacije Hrvatska Agenda 2005. 118/2003. NN 21/96. NN 82/94. Konzulitrana literatura: Begović.globalnet.revizija.hgk. NN 111/93. 86 .00. April 2-6.poslovniforum. 2004. 2004. 73/00 Zakon o radu.hr/agenda/program_1. uredbe i pravilnici: Pravilnik o znaku zaštite okoliša.program konferencije.. 2003.eu/environment/emas/pdf/general/emas_eastwards_report2000_en. “Izvješće o radu na reviziji pretvorbe i privatizacije”. Vol. Vodič kroz međusektorsku suradnju. Dostupno na: http://www. [Hrvatska: procjena životnog standarda. 92/05. Dostupno na: http://ec. Zakon o tržištu vrijednosnih papira. Brlek. ur.”Promicanje društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj: Agenda za 2005. 2007.hr/www. Sonja. Zagreb: Vlada RH. Dostupno na: www. Mislav Ante.UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA UNDP.worldbank. prijedlog inicijativa. Croatia: Living Standards Assessment. 34/99.. Izvješće o društvenom razvoju Hrvatska 2006. za odgovorno poslovanje. sudionici. NN 64/96. Dostupno na: http://www. 2007. Zagreb: Doktorska disertacija.Your Business Partner.strategija. 2000. NN 84/02. Dostupno na: http://kenny2.html Meima.pdf Omazić. 2006. Richard “Implications of the Spread of Voluntary. Zagreb. Zakon o javnoj nabavi. Dostupno na: http://iintegra. Business Styles and Sustainable Development. Neumreženi. Vitomir. Kolektivno pregovaranje u Republici Hrvatskoj.pdf Hrvatska gospodarska komora. 12. Hrvatska izvozna ofenziva: Strategija za razdoblje 2007. 90/2005. NN 59/96.hr World Bank.hr/UserDocsImages/hio/HIO_Strategija.asp Hrvatska gospodarska komora.2010.. 2003. Zakon o zaštiti na radu. Zakon o zaštiti okoliša. NN 137/04.contentMDK:21192606 ~pagePK:141137~piPK:141127~theSitePK:301245. Zagreb: 2006. 2007.undp. 2006. Vlada Republike Hrvatske. 2006. 1: Promocija društvene uključenosti i regionalnih jednakosti].

usig. Sveučilište u Splitu http://www. www.fzoeu.eu/environment/emas/activities/accession_en.hr Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija .hr Centar za civilne inicijative www.hr Državni zavod za statistiku www. prostornog uređenja i graditeljstva www.hr Hrvatska udruga poslodavaca www.strategija. poslovni tjednik www. Academy for Educational Development (AED) www.studio-artless.hr Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta www.hr STUDIO ARTLESS www.hr Hrvatska gospodarska komora www.hr/wps/portal/ZajednicaZaDOP Zelena akcija [Green Action] www.Projekt društvene odgovornosti poduzeća www.sk Udruga Lijepa naša www.o.hr Udruga poslovnih savjetnika .hr Ministarstvo gospodarstva.org/countryinfo/croatia.hr Social Accountability International http://www.hr Hrvatska banka za obnovu i razvitak www.ekokvarner.moj-posao.liderpress. Potrošač .hr UNDP.hr Hrvatski zavod za norme www.hgk.undp.integra.zv.hr ODRAZ .croma. Ekonomski fakultet u Osijeku http://www.hr The Integra Foundation www.hr SGS Adriatica www. Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.info www.hgk.hr/hr/gospodarstvo/ Ministarstvo zaštite okoliša.zsem.info Državni inspektorat Republike Hrvatske www.htm SMART .dzs.htm Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost www.php Ekonomski fakultet.inet.hr http://business.pspefos.ups-amc.hbor.Uprava za me- 87 UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Konzultirane internetske stranice: đunarodnu gospodarsku suradnju http://hgd.hr EMAS http://ec.Association of Management Consultants www.Bilješka: internetske stranice poduzeća uključenih u istraživanje nisu u ovom popisu.o.hr Hrvatska udruga za odnose s javnošću www. Eko Kvarner www.asp VERN Veleučilište www.hr EFQM.hrpsor.Projekt poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj www.Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske www.javnanabava.CROMA www.hzn.hr/sajmovi/033/index_en.undp.europa.vern.Odjel za zaštitu potrošača http://potrosac.hr Poslijediplomski studij Poduzetništvo.org Nordic Chamber of Commerce in Croatia www.asp. Business.o Sigurnost u radnom i životnom okružju http://www.Udruga za razvoj civilnog društva www. energetska-efikasnost.efzg.hr/.sgs.o.hr American Chamber of Commerce www.sa-intl.o.amcham.org/ temp_efqm_full/wwwroot/levels/reco/orglist_sort_all.hr Vlada Republike Hrvatske – Ured za javnu nabavu www.hr Zagrebački velesajam www.zse.efst.hr Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika .mingorp.huoj.cci.hr Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj (HRPSOR) www.hr Vlada Republike Hrvatske .cro-cpc.html Zajednica za društveno odgovorno poslovanje.hr MAP Savjetovanja d.smart. rada i poduzetništva .azo. Hrvatska gospodarska komora www.hr Lider.hr.hr Hrvatski centar za čistiju proizvodnju www.inspektorat.hr Selectio d.hr Ekonomski fakultet.nordicchamber.net Zagrebačka burza http://www.drustvenaodgovornost.hr Hrvatsko društvo za kvalitetu http://kvaliteta.hr United States International Grantmaking www.hr Det Norske Veritas www.Održivi razvoj zajednice www.Ured za socijalno partnerstvo www.hr .hr Agencija za zaštitu okoliša www.hr.odraz.donacije. socijalno-partnerstvo.zelena-akcija.hup.o.org UNDP . www.hr Donacije.lijepa-nasa.mzopu.map. već u popisu kontaktiranih poduzeća.hub.potrosac.mvpei.hr/eitconf/index.com Sigurnost u okolišu i graditeljstvu (SOG) i ZITEL d.org Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije www.dnv.poslodavacpartner.hr/sigurnost/propisi.aed.efqm.hr Certifikat Poslodavac Partner www.hr Hrvatska udruga banaka www. Sveučilište u Zagrebu www. Succesful Organisations Database http://web-1.zitel.

UBRZ ANJE PR AKSI DRUŠT VENO ODGOVORNOG POSLOVANJA Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Ured Stalnog predstavnika u Hrvatskoj Radnička cesta 41 10 000 Zagreb E-mail: registry.undp.hr@undp.org www.hr 88 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->