OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za trei razred devetogodinje osnovne kole

Sadraj

Okvirni nastavni plan za drugi razred devetogodinje osnovne kole..... 3 Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost.............................................4-17 Matematika...............................................................................................18-24 Moja okolina.............................................................................................25-35 Muzika kultura........................................................................................36-43 Likovna kultura.........................................................................................44-54 Tjelesna i zdravstvena kultura..................................................................45-60 Engleski jezik...........................................................................................61-64 Njemaki jezik.........................................................................................65-70 Francuski jezik.........................................................................................71-77 Arapski jezik............................................................................................78-84

REDNI BROJ

OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost Strani jezik Matematika Moja okolina Muzika kultura Likovna kultura Tjelesna i zdravstvena kultura UKUPNO:

SEDMINI BROJ NASTAVNIH ASOVA 4 2 3 3 2 2 2 18

GODINJI BROJ NASTAVNIH ASOVA 140 70 105 105 70 70 70 630

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Izborni, fakultativni predmeti .

UKUPNO OPTEREENJE UENIKA :

BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

Bosanski, hrvatski, srpski jezik i knjievnost

140 nastavnih asova

itanje i pisanje
Usavravanje tehnike itanja: pravilno i izraajno itanje Rad na poboljanju razumijevanja proitanog Usvajanje tampanih slova irilinog pisma Sricanje, itanje rijei, reenica tampanih irilinim pismom itanje kraeg teksta tampanog irilinim pismom, reprodukcija proitanog Napomena: Usvajanje tampanih slova irilice se moe realizovati u prvom ili u drugom polugoditu, po izboru nastavnika.

itanje i interpretacija knjievnog teksta tiva u itankama Lektira

Jezik
Rjenik Gramatika Pravogovor Pravopis

Kultura izraavanja
Narativni i deskriptivni oblici Prianje Prepriavanje

Medijska kultura
Filmske vrste: Igrani film (film za djecu) Izraajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tiina, muzika (knjievno djelo-film,uporedba) Glumac, uloga, gluma

ITANJE I PISANJE ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI I ZADAE OEKIVANI REZULTATI

SPOZNAJNO PODRUJE Znanja, vjetine, sposobnosti
AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi PSIHOMOTORIKO PODRUJE OEKIVANI REZULTATI

U latininom pismu
- Usredotoenost panje na sadraj, prepoznavanje ortografskih znakova i njihove uloge, posebno u glasnom itanju - Mogunost razumijevanja i reprodukcije - Mogunost uoavanja uporinog mjesta u tekstu - Sposobnost uopavanja - itanje reenica usebi, razumijevanje smisla - itanje kraeg teksta usebi, odgovori na postavljena pitanja o toku dogaaja, o likovima, zakljuivanje o poruci - itanje poslovice, objanjavanje smisla - Pisanje pisanih latininih slova, pravilno povezivanje u strukture rijei

- Knjiga nije samo poruka, nego i radost, uitak - itanjem sakupljemo obavijesti, proirujemo znanje, poboljavamo komuniciranje - Ne itamo samo knjige - itamo tragove - itamo misli - itamo geografske karte - Prepoznajemo namjere (itamo) - Prepoznajemo osjeaje - itamo da bismo razumjeli sebe i svijet oko sebe - Knjige su vane i u sticanju iskustva (itamo upute, poruke, obavijesti) - itamo iz knjiga, s TV ekrana, plakata, reklamnih panoa, kompjuterskog zaslona - Pismo je veoma vano u komuniciranju - Kompjuter ne moe zamijeniti nae pisanje

- Kombinuje rijei i pokrete radi prenoenja poruke - Predstavljaju situacijski kontekst neverbalnim znacima (pogledom izraavam sumnju, strah, njenost) - Izrazom lica pokazuju kako se osjeao lik u prii, kako je izgledao u situaciji razoarenja, izgubljenosti ili kad je bio sretan - Sastavljanje reenica od ispremetanih rijei, a da reenica nosi mudrost i da je poticaj za razmiljanje - Rije do rijei-poruka tampane rijei, reenice, tekst prepisujemo pisanim slovima - Pisanje poruka pisanim slovima

- Mogu se usredotoiti na sadraj, sluati s ciljem da uju obavijesti, priu, pjesmu - Rjeavaju zadatke tipa: - proitaj i objasni ta to znai; - proitaj i dopuni nepotpunu reenicu; - proitaj i objasni svojim rijeima; - dopii izostavljene rijei i reenice; - sastavi reenice od napisanih rijei; - uspostavi pravilan redoslijed rijei u reenici; - proitaj i ispriaj ta si proitao; - proitaj i kai ta je izostavljeno u reenici, prii. - Reenica moe zadrati smisao ako u njoj jednu rije zamijenimo drugom ili ako neke rijei izostavimo - Razumjet e ta znai itati s namjerom da dou do odreenih informacija - Znaju nai u rjeniku rije, pojam - Znaju u knjizi (analiziranjem sadraja) doi do traene stranice, odnosno naslova - Znaju povezati pronaene informacije - itat e rado i bez zahtjeva odraslih U pisanju - Znaju latinina slova na nivou automatizovane radnje, piu lijepo - Povezuju slova, a pisanje ve ima lini peat. - Usvojili su tampana slova irilinog pisma, sriu, itaju rijei, reenice, tekst i razumiju proitano.

- Pisanje o iskustvu /nekoliko reenica/ (Desilo mi se, Vidio sam, Uplaio sam se)

U irilinom pismu - Zna tampana irilina slova, srie rijei reenice, ita - Razumije smisao proitanog i reprodukuje

- Lijepo pisanje je znak potovanja, uvaavanja osobe kojoj piemo - Pismo je dio jezikog i kulturnog identiteta - Vano je znati iskazati misao u usmenom i pisanom obliku

PROGRAMSKI SADRAJI

i t a nj e i pisanje sadraja pisanih latininim pismom

itanje naglas i itanje usebi Dalji rad na razvijanju i usavravanju tehnike itanja (pravilnosti, brzine i izraajnosti) itanje proznog teksta, prie, bajke itanje dramskog teksta itanje poetskog teksta itanje stripa

Usvajanje tampanih slova irilice i pravilno itanje rijei i reenica

Razumijevanje sadraja tampanih latininim pismom i u opsegu: Razumijevanje sadraja na nivou reprodukcije proitanog Razumijevanje na nivou uoavanja glavnog dogaaja, glavnih i sporednih likova Razumijevanje na nivou uopavanja i formulisanja podnaslova logikim cjelinama u knjievnom tekstu Razumijevanje kao ishod uvianja uzroka i posljedice Razumijevanje sadraja tampanih irilinim pismom Razumijevanje na nivou uoavanja dogaaja Na nivou mogunosti odgovaranja na postavljena pitanja Dopunjavanje nepotpunih reenica Mogunost ilustrovanja proitanog

P i s a nj e
Dalji rad na usavravanju tehnike pisanja Usavravanje estetske strane rukopisa Pisanje rijei i reenica uz ilustrovane sadraje iz direktno datog okruenja Pisanje reenica o proitanim sadrajima Pisanje o sadrajima mate Prepisivanje rijei, reenica, kraeg teksta Pisanje po diktatu (diktat s komentarom, objanjeni diktat, diktat s prepriavanjem greaka, izborni diktat, stvaralaki diktati, kontrolni diktat)

ITANJE I INTERPRETACIJA KNJIEVNOG TEKSTA ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI, ZADACI I REZULTATI UENJA
SPOZNAJNO PODRUJE Znanja, vjetine, AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi

PSIHOMOTORIKO PODRUJE - Pisanje o pojedinostima iz knjievnog teksta - Prepisivanje reenica, karakteristinih kraih dijelova teksta - Opis predmeta, likova prirodnih pojava, pretvara u slike, boje crtee, stripove - Izmjena toka dogaaja u prii ilustrovanjem - Razrjeavanje situacije pomou stripa - Predstavljanje dominantnih osjeanja bojom. - Crtanje u funkciji razrjeavanja konflikta u prii - Dio teksta zamjenjuje ilustracijom - Ponuenu ilustraciju stavljamo u kontekst prie - Ilustrujemo kljune rijei u prii - Neverbalnim znacima pokazujem prevladavajui osjeaj lika

OEKIVANI REZULTATI

- Opaanje bitnih misli u tekstu - Izdvajanje reenica koje upuuju na poruku - Opaanje meusobne povezanosti reenica i dijelova teksta - Uoavanje logikih cjelina u tekstu - Formulisanje podnaslova dijelovima teksta - Izraavanje doivljaja teksta na svoj nain - Pokazati inventivnost u izboru rijei u prepriavanju - Uoavanje opisa prirode, lika, pojave u knjievnom tekstu - Povezati pjesniku sliku, likovni izraz, muziku - Iskustvo lika i moje iskustvo - Pisanje dijaloga iz teksta s novim obrtima Uporedba tekstova: - U kojim se tekstovima pojavljuju pozitivni likovi? - U kojim smo priama upoznali sebine osobe? - U kojoj smo prii prepoznali pravdu?
- Moja omiljena pria.

- Uenici su svjesniji znaaja knjige - itamo s ciljem prikupljanja obavijesti o ljudima i dogaajima, o pojavama i okruenju - Vjerovanje u vanost osobina: -potenja, - meusobnog uvaavanja osobina koje su vane za uspjeh: rad, upornost, saradnja i kooperativnost, samokontrola - Ponaanje u situacijama neuspjeha - Usklaenost rijei i djela - Vrijednost otvorenosti, vedrine, optimizma u ivotu - Sposobnost razumijevanja smisla ivota: ivimo da bismo razumjeli smisao, znali doivljavati ljepotu i stvarati lijepo, da doprinesemo razvoju ljudske zajednice i humanijem ivotu. - Sila ne vodi niem i nikamo - Razgovorom se moe mnogo postii - Prijateljstvo je vano - Mudrost je vana i mogunost predvianja posljedica odreenog postupka

- Tekst tampanim latininim pismom ita pravilno i izraajno - ita rado, radi zadovoljstva - Razumije upute: itaj bre, sporije, proitaj usebi i kai toa si proitao, itaj tako da ti se u glasu prepoznaje njenost, strogost, neka to bude grub glas, itaj tako da se u glasu osjea radost, tuga - Razumjet e poruku i moe ju iskazati u obliku kratke reenice - Moe prepriati tekst na reproduktivnom nivou - Moe u prepriavanja ukljuiti elemente kreativnosti: promjenom toka dogaaja u prii (uvoenjem novog lika u priu), promjenom zavretka ili unoenjem elemenata opisa (proirivanje teksta) - Moe samostalno proitati tekst i odgovoriti na zadatke koji se odnose: - na tok dogaaja, mjesto i vrijeme, glavni dogaaj u prii; - na osobine glavnih i sposrednih likova; - na formulisanje podnaslova dijela teksta - Zna ta je pria, razlikuje bajku i basnu - Zna ta je pjesma, stih, kitica (strofa) - Prepoznaje dramske testove - Prepoznaje strip i zna predstaviti dijelove teksta ili dogaaje i likove stripom

itanje i interpretacija knjievnog teksta / programski sadraji /

Pria: - tok dogaaja, - mjesto i vrijeme radnje, - uoavanje najvanijih trenutaka u prii. Likovi u prii: glavni i sporedni Osobine likova: osobine likova u prii Logike cjeline u prii Formulisanje podnaslova dijelovima (logikim cjelinama) teksta Pria u stripu, dramatizacija prie u stripu Bajka Pjesma: * Dijelovi pjesme (stih, kitica)

Knjievnoteorijski pojmovi:
(Orijentacione naznake opsega i dubine) Pria pjesma (prepoznavanje u toku rada i interpretacije na nastavnim asovima). U priama itamo o dogaajima i doivljajima, o ivotinjama, pisci mataju i piu prie. Priu moemo prepriati. Moemo ilustrovati proitano.Iz prie uimo o ivotu.U prii najee nema nadnaravnih bia i udesnih dogaanja.

Pria ima sadraj

Pria je ispriana odreenim redoslijedom: ima poetak, glavni dio i zavretak. Lik u prii i basni Postoje glavni i sporedni likovi. Najvie se govori o glavnom liku. Pria u nama izaziva osjeaje. itajui priu, mi doivljavamo radost, tugu, bude nam lijepo, ugodno ili neugodno. Doivljaj moemo izraziti rijeima, pokretom, crteom, slikom, zvukom. Basna je kratka pria u kojoj su glavni likovi ivotinje, a ponekad i biljke i predmeti. Basna ima sadraj i pouku. Pjesma: Pjesmu itamo, uimo napamet, recitujemo. I pjesma u nama izaziva razliite osjeaje.

Pjesmu ne prepriavamo.
Igrokaz: U igrokazu likovi razgovaraju na pozornici. Glumci predstavljaju likove, igrom na pozornici prikazuju tekst. Prava pozornica postoji u pozoritu.
Gledalite, pozornica, publika-gledatelji (objanjenja u kontekstu dramske radnje i realizacije dramskog teksta).

Knjievni tekstovi
Alija H.Duboanin: Ahmet Hromadi: Luko Paljetak: Jevrejska narodna pjesma: Eref Berbi: Branko opi: Bisera Alikadi: Azra Mulali: Oton upani: Jermenska pria: Nasiha Kapidi-Hadi: Stanislav Femeni: Rizo Dafi: Zoran Jovanovi: imo Ei: ukrija Pando: Narodna basna : Ferida Durakovi: Fikreta Kenovi-Salihovi: Stanko Rakita: Ivica Vanja Rori: ani Rodari: Grigor Vitez: elja Plamena Rijeka Izgubljeno stado uvar Bosna Na pijaci Lastavice Zlatna kantica up sa zlatom Trimo za suncem Carevo tree uho Skrovite Drug Kako je procvjetala prva visibaba List na putu Vrba i trn Vanost Asja Cvjetovi udesna pjesma Ribar iz Cefalua Zima se razboljela

Lektira Nasiha Kapidi-Hadi : imo Ei: Ahmet Hromadi: Stanislav Femeni: ..................... Pjesme (po izboru) Vezena torbica Zelena uma (Prie: Ledena gora; Prijatelji; Mi vitez) Idi pa vidi

10

JEZIK
ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI , ZADACI I OEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUJE Znanja,vjetine,sposobnosti AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi PSIHOMOTORIKO PODRUJE OEKIVANI REZULTATI

- Jaati saznanje o znaaju rijei i jezika u komunikaciji i ukupnom uenju - Rije-smisao-poruka Rije ima mnogo znaenja, sasvim odreeno znaenje ima u reenici (uoavanje na primjerima) - Poznavanje abecede - Razlikuje imenice i glagole u opsegu koji je naznaen u programskim sadrajima - Prepoznaje gramatiki pravilnu od gramatiki nepravilne reenice - Pravilno artikulie sve glasove, posebno glasove , , d, , h, te glasovne skupove je i ije u rijeima - Jasno izgovara rijei - Izgovara reenice jasno i tempom koji osigurava sluanje i razumijevanje izgovorenog - Zna gdje treba napisati veliko slovo - Razvijanje jezikih sposobnosti - Razumijevanje upotrebne vrijednosti jezika

- Poticanje interesa za jezik analizom knjievnih djela - Promjenom lingvodidaktike osnove pri usvajanju sadraja jezika i knjievnosti - Poticati interes i uticati na saznanje o irokim mogunostima govornog i pisanog izraza - Znanje o jeziku i umijee pisanja u slubi razvoja sposobnosti samostalnog izraavanja - Poznavanje znaenja rijei pomae u orijentaciji i u drugim podrujima - Razumiju pojmove: -tekst, djelo -naslov teksta -pisac pjesnik -dio teksta -sadraj prie - ta je taka, zarez, upitnik, usklinik -Znanje daje sigurnost,a sigurnost jaa motivaciju za dalje uenje, jaa samopotovanje

- Razumijevanje znaaja usmenog i pisanog naina izraavanja - Pokuaji usklaivanja izraavanja u usmenom i pisanom obliku - Postepeno oslobaanje i odvajanje od reproduktivnog pristupa i slobodnije lino izraavanje - Poboljanje koncentracije na bitne elemente sadraja - Razvijanje kulture sluanja sagovornika bez obzira na razlike u jeziku, nivo razvijenosti komunikativnih sposobnosti - Uvaavanje posebnih potreba sagovornika (govorne tekoe, smetnje, oskudan rjenik, sporost u pisanju, crtanju) - Pomo i saradnja u prepoznavanju zahtjeva

- Vidljiv je i mjerljiv napredak u izraavanju s obzirom na izbor izraajnih sredstava i spretniju upotrebu rijei u usmenom i pismenom izraavanju - Znaju napamet abecedu - Razlikuju pojmove: Imenica (vlastita, opa, rod i broj imenice i da li oznaavaju neto umanjeno ili uveano) Glagol prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prolo, sadanje i budue vrijeme) - Znaju da reenica moe biti izjavna, upitna, usklina, u potvrdnom i odrinom obliku - Piu pravilno rijecu ne i rijecu li uz glagol - Poznavaju interpunkcijske znake u obimu koji je predvien Programom i pravilno ih upotrebljavaju u pismenom radu, odnosno uvaavaju u itanju - Uoavaju i ispravljaju greke u svom radu

11

JEZIK - PROGRAMSKI SADRAJI U ovom su podruju sljedee cjeline: - Rjenik - Gramatika /slovnica - Pravogovor (ortoepija) - Pravopis (ortografija) Rjenik Gramatika

Abeceda Samoglasnici i suglasnici (samoglasnik, suglasnik, slog) Vrste rijei: Imenice Vlastite i ope Broj i rod imenica Umanjenice i uveanice G l a g o l i: prepoznavanje glagola i glagolskih vremena u tekstu (glagolska vremena: prolo, sadanje i budue vrijeme) Reenica: izjavna, upitna, usklina Potvrdna, odrina Gramatiki pravilan redoslijed rijei u reenici (povezivanje rijei, reenica u smislene cjeline: dopuni, promijeni rije u reenici da ona ne mijenja smisao, napii rijei u niz koji ima smisao, sloi reenice prema slijedu dogaaja) Vjebe koncentracije u slubi trajnijeg pamenja: od slova u nizu koji ne daje rije sastavi rije: roziver elet, itel, hejims. Koje su to vrste rijei? Ima niz rijei. Prepii samo imenice i glagole. Imenice u uta polja, glagole u plava polja. Ima rijei. Dopii slovo i dobit e novu vrstu rijei: vara (vatra), sad izostavi slovo i ponovo dobiva rije s novim znaenjem. Uenici sami pronalaze nove primjere. Pravogovor i pravopis Veliko i malo slovo Pisanje imena planina, polja, rijeka Dvotaka u nabrajanju, taka, upitnik, usklinik na kraju izjavne, upitne, uskline reenice Pisanje odrine rijece ne uz glagole Pisanje upitne rijece li u upitnim reenicama Glasovi i glasovni skupovi: , , d , h, je i ije u izgovorenim i napisanim rijeima Pravilan izgovor i pisanje glasova , , d i u umanjenicama (ami, prozori, loni, kljui) Izgovor i pisanje glasova i u imenicama za oznaavanje zanimanja: voar, dimnjaar, bibliotekar, muziar, uitelj, vodeniar, matiar.

12

K U L T U R A I Z R A A V A NJ A
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAE I OEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUJE Znanja,vjetine,sposobnosti AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi PSIHOMOTORIKO PODRUJE OEKIVANI REZULTATI

- Znaju ta je govor, ta razgovor - Memorisanje teksta i reprodukcija osnovnih informacija i poruka - Prepriavanje teksta na osnovu detaljnih i uopenih pitanja - Prepriavaju tekst na osnovu zajedniki sainjenog plana: -u uslovima frontalnog rada -u grupi -u paru - Slikom predstavljen sadraj ispriati rijeima (sposobnost predvianja, smisao za dedukciju (pretpostavljanje, pokuaj nadogradnje unoenjem elemenata linog doivljavanja) - Poticanje mate (pria moe imati i ovakav zavretak)

- Svjesniji su ljepote jezika, govora, komuniciranja i uloge vjebanja, itanja u izgraivanju kulture usmenog i pismenog izraavanja - Uoavaju da je kultura govora sastavni dio ope kulture - Na govor govori o nama (poeljno u govoru, nepoeljno, kontrola izgovorenog) - Rije moe ohrabriti, oraspoloiti, moe djelovati poticajno, obeshrabriti i uvrijediti - Izraavaju interes i elju za uenjem - Svjesni su razlika u nainima govora: -pred razredom, -pred nepoznatim sluateljima, -kada netko drugi govori, -kada oni govore. - Ue o potrebi prilagoavanja govora i ponaanja prilikama (jaina glasa, boja , brzina)

- Izbor rijei koje e uljepati priu - Prepisivanje rijei bez kojih ne moemo opisati predmet, govoriti o iskustvu - Prepisivanje reenica s unoenjem promjena s obzirom na znaenje - Promjene usmjerene na stil - Kraj prie predstavljamo pantomimom - Pokazujem izrazom lica prevladavajue osjeanje u prii

- Govori i pie gramatiki tano /zahtjevi Programa/ - Pie jasne reenice i logiki ih povezuje u cjelinu teksta - Uspjeno prepriava tekst na osnovu uopenih pitanja u usmenom i pisanom obliku - Moe prepriati tekst : unoenjem elemenata kreativnosti: - promjenom toka dogaaja u prii (uvoenjem novog lika u priu), -promjenom zavretka prie unoenjem elemenata opisa) - Moe opisati situaciju, govoriti o iskustvu na jednostavan nain

- Moe povezati sadraj u

cjelinu (vezani tekst) tako da su prepoznatljivi: uvodni dio, glavni i zavrni dio, i da je mogue prepoznati uzrok i posljedicu (koherencija i kohezija) - Kritiki razmilja i zna misao izraziti u usmenom i pisanom obliku (Ovo nije dobro jer........., Mislim da je ova poruka veoma mudra zato to........, Ljudi nedovoljno brinu o okoliu pa to moe tetno za...... Objasnit u..... ) - Moe kritiki posmatrati vlastiti pismeni rad i procijeniti: uoiti dobre strane i one koje mogu biti bolje (rukopis mi je dobar, ali imam mnogo

- Jaanje kompetencije jo uvijek elementarnog jezikog komuniciranja na usmenom i pismenom nivou

pogreaka u ...)

13

Kultura izraavanja Programski sadraji

NARATIVNI I DESKRIPTIVNI OBLICI Prepriavanje Prepriavanje na osnovu uopenih pitanja 1+1+1 Prepriavanje na osnovu zajedniki sastavljenog plana 2+1+1 Prepriavanje s promjenom: a) toka dogaaja 1+1+1 b) kraja prie 1+1 + 1 c) unoenjem elemenata deskripcije (proirivanje teksta) 1+1+1 Prianje Prianje dogaaja predstavljenog slikom 1+1+1

Tematika Sadraji nastave kulture izraavanja su u direktnoj stvarnosti i iskustvu (dogaaji i doivljaji, predmeti, biljni i ivotinjski svijet, igra, druenje, rad stvaralatvo) Slike i nizovi slika Knjievni tekstovi Sadraji filma, radija i televizije Sadraji mate

14

MEDIJSKA KULTURA
ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI, ZADAE I OEKIVANI REZULTATI
SPOZNAJNO PODRUJE Znanja,vjetine,sposobnosti
AFEKTIVNO PODRUJE Stavovi, vrijednosti, interesi

PSIHOMOTORIKO PODRUJE

OEKIVANI REZULTATI

- Usvajanje znanja o filmu - Percepcija i recepcija sadraja filma - Razumijevanje igranoga filma ( i u filmu je uoljiv tok dogaaja, mjesto i vrijeme radnje, likovi) - U knjievnom tekstu jezik je osnovno sredstvo - U filmu je to slika, rije, zvuk, tiina - Sposobnost razlikovanja filma za djecu i filma za odrasle - Glumci tumae uloge - Oni glume u filmu - ta znai oznaka RP?

- Film je veoma privlaan, nudi korisne informacije o ljudima, ivotu, prirodi, ali moe biti veoma tetan ako ne znamo napraviti izbor - Postepeno djelovati na stavove: nije dobro sve to je privlano i drago - O svemu valja razmisliti - Razvijanje pozitivnih stavova prema filmovima koji su umjetnika djela

- Priu iz itanke pretvaramo u filmsku priu (ilustrujemo slike, dijelimo uloge, igramo pred razredom) - Reprodukcija snimljenog govora i pokazivanje ilustrovanog sadraja - Moemo osmisliti i muziku koja prati prikazivanje - Poreenje likova iz knjievnih tekstova i likova iz filmskih pria

-Uenici e znati da je igrani film pria koja ima svoj tok, uzbudljiva mjesta - Filmsku sliku prate: muzika, zvuk, tiina - Uloge tumae glumci - Likovi u filmskoj prii mogu biti dobri, hrabri, poteni, ali i loi, kukavice, prevaranti, ba kao i u prii u itankama, kao i u ivotu - Moi e govoriti o toku dogaaja - Kritiki govoriti o likovima - Znaju zato postoji napomena prije projekcije: RODITELJSKA PANJA - ta to znai? Koje i kakve sadraje djeca ne smiju gledati? Zato? - Imat e toliko snage da kau sebi: Neu gledati taj film. Bolje je da uradim zadau ili proitam koju stranicu, ili da to vrijeme...

Medijska kultura
Programski sadraji Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izraajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tiina, muzika (knjievno djelo-film, poreenje) Glumac, uloga, gluma

15

U SLUBI REALIZACIJE PROGRAMSKIH SADRAJA I OSTVARIVANJA POSTAVLJENIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH CILJEVA I ZADATAKA SU:

Specifine metode i postupci i oblici rada U itanju i pisanju:

- Grupna i monografska obrada tampanih slova irilinog pisma (drugo polugodite)

Oblici jezike komunikacije

Komunikacijski postupci

Estetske aktivnosti, sadraji i sredstva

Aktivnosti RECEPCIJE Pretpostavke: - Tiina i usredotoenost panje prema izvoru informacija. Aktivnosti PRODUKCIJE

- Posmatranje, sluanje, doivljavanje, izraavanje - Govorne igre u slubi brzine miljenja i reagovanja - Neverbalno i verbalno - Rije i pokret, gest, mimika - Pokreti i radnje, znaenje - Na osnovu glasa prepoznajemo osjeaje - Mata kao komunikacija - Ljepota nam govori, s ljepotom razgovaramo (cvijet na kamenu, cvijet na livadi, ubrani cvijet; drvo u umi, drvo u gradskoj vrevi ... Rijeka moru govori)

- Slike dogaaja, predmeta, bia, pojava - itanje, recitovanje, pjevanje - Igranje uloga - itanje, prepriavanje - Opisivanje - Slikanje - Kreativno pisanje Sadraji: prie, bajke, basne, nauno-popularni tekstovi, uspavanke, stripovi - Filmovi u slubi razvijanja estetskog senzibiliteta - Dramski tekst i interakcija Sredstva: -govor, -likovni sadraji, -gluma, -muzika, - pokret.

itavanje
itanje Analiza na reproduktivnom nivou Analiza usmjerena na kreativnu produkciju - Sveobuhvatna i detaljna analiza, uporeivanje - Jezika i stilska analiza - Etika analiza - Analiza likova - Gramatika analiza - Induktivna i deduktivna metoda - Heuristika metoda - Rjeavanje problema
Grupni oblik rada: - rad u parovima, frontalni rad - individualni rad - individualizovani rad - igraonice-mataonice - igraonice-radionice - igraonice- priaonice Individualni programi u uionici za sve

/Usmene/pismene/ Pretpostavke: - odgovarajua motivacija; - poznavanje sadraja; - posjedovanje odgovarajueg leksikog bogatstva. INTERAKCIJA - Uzajamno djelovanje uesnika koji koriste produkciju i interakciju. Razmjena informacija. Pretpostavke: - paljivo sluanje; - meusobno uvaavanje; - mogunost anticipacuje (predvianja) reakcije. MEDIJACIJA (Usmena /pismena) - Istodobno prisustvo recepcije i produkcije u slubi prenosa informacije nekoj treoj osobi (prepriavanjem teksta uenik je posrednik izmeu teksta i onog komu prepriava; pisanjem obavijesti posreduje izmeu onog koji obavjetava i onih koje se obavjetava itd.). Pretpostavke: - poznavanje sadraja; - posjedovanje adekvatne terminologije; - sposobnost selektiranja sadraja po vanosti.

- Igre rijei
- Piemo reklame, oglase (obine, duhovite) - Upozorenje kao komunikacija - Sluamo glasove u prirodi i oponaamo

Didaktiko-metodike napomene

U I i II razredu uenici su usvojili tampana i pisana slova latinice, itanje i pisanje.

16

U prvom i drugom razredu uenici su usvojili tampana i pisana latinina slova, itanje i pisanje. Treba nastaviti rad na usavravanju kvaliteta itanja (pravilno itanje, itanje brzinom koja odgovara karakteristikama teksta, unoenje elemenata izraajnosti), itanje s razumijevanjem, kritiko itanje i uoavanje uporinih mjesta.Vjebati itanje naglas i itanje usebi. U pisanju latininim pismom treba realizovati vjebe primjerene uenicima III razreda koje su navedene uz programske sadraje.Raditi na estetskoj strani rukopisa i istovremeno ne zaboraviti da u treem razredu ueniki rukopis poinje poprimati obiljeje njegove osobnosti. U drugom polugoditu usvajaju tampana slova irilice, itavaju i itaju. Prestaje potreba oponaanja tueg pisanja. Dijete formira vlastiti i prepoznatljiv rukopis. Isto se dogaa i sa drugim aktivnostima.Uenici itaju, pa su samim tim samostalniji u uenju.Tek e samostalna komunikacija s tekstom uticati na emocionalno otvaranje uenika prema knjizi i prihvatanje knjige srcem.To je presudno u razvoju italake samostalnosti i otvorenosti prema knjizi. U interpretaciji knjievnog teksta jo je uvijek u prvom planu doivljaj knjievnog djela, uoavanje i izraavanje onih elemenata koji su ueniku III razreda, s obzirom na ukupne znaajke, najblii: dogaaj, tok radnje, upeatljiva mjesta, likovi i njihove karakteristike. Postepeno ih poinjemo navikavati na uopavanja, pa odreujemo i podnaslove dijelovima teksta.To je istodobno priprema za asove kulture izraavanja i prepriavanje teksta na osnovu plana. Jo uvijek uenike ne treba opteretiti sloenijim pojmovima. Neka itaju i itaju. itanje e ih obogatiti, pa e kasnije i pojmove bez tekoa razumjeti. Moramo ekati vrijeme i spremnost uenika (u psiholokom smislu) za recepciju sadraja koji su suvie uopeni. Sadraji nastave bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika, posebno sadraji kulture izraavanja, morali bi biti u slubi doivljavanja bogatstva i ljepote ljudskog govora. Nastavnik im to pokazuje i vlastitim govorom, demonstrira nijanse u tonu, jaini i boji glasa, reeninim ritmom i intonacijom ,a ukupan uspjeh posmatra samo u kontekstu promjena na planu komunikacije shvaene u najirem znaenju rijei. Nastava bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika je u funkciji razvoja opih sposobnosti, svijesti o jeziku i kulturi. To je mogue postii jasnim odreenjem ciljeva i posredstvom sadraja koji su povezani sa sadrajima drugih nastavnih predmeta. Evo i primjera mogue podjele nastavnih asova po podrujima, s tim to nastavnik ima slobodu da u procesu planiranja, na osnovu procjene potreba njegovog razreda, odstupi od ovog modela.

itanje i pisanje /38/

Usavravanje tehnike itanja: pravilno i izraajno itanje Rad na poboljanju razumijevanja proitanog Usvajanje tampanih slova irilinog pisma Sricanje, itanje rijei ,reenica tampanih irilinim pismom itanje kraeg teksta tampanog irilinim pismom.

itanje i interpretacija /40/ knjievnog teksta

tiva iz itanke 28 Lektira 12

Kultura izraavanja /25/

Narativni i deskriptivni oblici
Prepriavanje (16) Prianje (3)

Jezik

/ 30 / Rjenik Gramatika

Pravogovor Pravopis

Medijska kultura /10/

Filmske vrste: igrani film (film za djecu) Izraajna sredstva filmske umjetnosti: filmska slika, zvuk, tiina, muzika (knjievno djelo-film, poreenje) Glumac, uloga, gluma

17

MATEMATIKA

18

Programski sadraji
Programska struktura predmetnih podruja
1. Sabiranje i oduzimanje do 100 2. Ravne i zakrivljene plohe (povrine) likovi, linije 3. Mnoenje i dijeljenje do 100 4. Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje ____________________________________________________________________ 1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i - Odreivanje nepoznatih brojeva (x<14, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajua oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajua oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka vei od 10 i odgovarajua oduzimanja - Sabiranje vie sabiraka. Zagrade - Oduzimanje vie brojeva. Zagrade - Veza sabiranja i oduzimanja - Zadaci sa dvije operacije - Brojevni izrazi. Rjeavanje jednostavnijih jednaina - Izraunavanje nepoznatog sabirka - Izraunavanje nepoznatog umanjenika - Izraunavanje nepoznatog umanjioca - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci - Rimski brojevi od XI do XX - Redni brojevi do 100 - Parni i neparni brojevi do 100 - Stotice prve hiljade 2. Ravne i zakrivljene plohe (povrine), likovi i linije - Pravac, polupravac, du, ugao crtanje i obiljeavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca - Uporeivanje dui

19

3. Mnoenje i dijeljenje do 100 - Mnoenje kao sabiranje jednakih sabiraka - Znak (puta). Mnoilac, mnoenik (mnoenje broja i mnoenje brojem) i produkt umnoak. - initelj ili faktori - Mnoenje brojeva (i mnoenje brojem) prve desetice - Tablica mnoenja - Broj 1 i broj 0 initelj mnoenja - Osobine proizvoda: zamjena mjesta initelja (komutativnost i asocijativnost) - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b - Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), kolinik (ishod dijeljenja) - Dijeljenje brojevima prve desetice - Kolinik iji je djeljenik broj 0 - Kolinik iji je djelitelj broj 1. (dijeljenje nulom nema smisla) - Tablica dijeljenja - Veza mnoenja i dijeljenja - Mnoenje zbira i dijeljenje zbira - Osobine dijeljenja: distributivnost - Izvantablina mnoenja i izvantablina dijeljenja (30:2, 20:10) - Rjeavanje jednaina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8) - Raunske operacije prvog i raunske operacije drugog reda. Red raunanja u izrazima s vie raunskih operacija. Upotreba zagrada. 4. Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje Mjerenje duine. Jedinice za duinu (1m, 1 dm, 1 cm) Mjerenje mase. Jedinice za masu (1kg, 1 dag, 1 g) Jedinice za tekuinu (1 l, 1 dl, 1cl) Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, sedmica, dan, sat, minuta) Jedinice za novac (KM, KF)

20

MATEMATIKA
Za III razred devetogodinje osnovne kole (3 asa sedmino)
PODRUJA UENJA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI UENJA

Sticanje znanja: upotreba simbola; predstavljanje prirodnih brojeva do 100 na brojevnom pravcu; povezivanje broja i skupa; formiranje brojnog niza do 100; zna rimske brojeve do XX; osnovne raunske operacije u skupu brojeva do 100; usvajanje osnovnih mjera i mjernih jedinica, upoznavanje njihovih meusobnih odnosa; crtanje i oznaavanje osnovnih geometrijskih figura (prava, poluprava, du).

Uenici bi trebali znati: koristiti matematiki jezik i simbole za osnovne matematike operacije u skupu brojeva do 100; rjeavati sloenije tekstualne zadatke; uoiti vezu i redoslijed izmeu osnovnih raunskih operacija i vriti provjeru jedne operacije pomou druge; mjeriti, uporeivati i procjenjivati pomou jedinica za duinu, masu, vrijeme

Znanje
-

Sposobnosti i vjetine

Razvijanje: - logikog i kritikog miljenja; - sposobnosti kritikog vrednovanja vlastitih rezultata i njihovo poreenje sa rezultatima drugih; - sposobnosti predvianja, mjerenja, uporeivanja i procjenjivanja.

da uz pomo nastavnika procjenjuje, uporeuje i u jednostavnim situacijama donosi zakljuke; koristi kreativnost i matu za rjeavanje njima primjerenih problema; koristiti jednostavni matematiki jezik za saopavanje ideja.

Vrijednosti i stavovi

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - prema sebi samome; - prema drugima; - prema okolini; - prema uenju.

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti; potovati razliite stavove; prepoznati ulogu i znaaj matematike u svakodnevnom ivotu.

21

MATEMATIKA ZA III RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA

SADRAJ
1. Sabiranje i oduzimanje do 100 - Sabiranje i oduzimanje brojeva unutar desetica (oblici kao: 50+4, 54-4, 73+4, 77-4) - Upoznavanje relacija i odreivanje nepoznatih brojeva (x<15, 40<x<50) - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabirka manji od 10 (ab+cd, b+d<10) i odgovarajua oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka jednak 10 i odgovarajua oduzimanja - Sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka vei od 10 i odgovarajua oduzimanja - Sabiranje vie sabiraka. Zagrade - Oduzimanje vie brojeva. Zagrade - Veza sabiranja i oduzimanja - Zadaci sa dvije operacije - Brojevni izrazi. Rjeavanje jednostavnijih jednaina - Izraunavanje nepoznatog sabirka - Izraunavanje nepoznatog umanjenika - Izraunavanje nepoznatog umanjitelja - Jednostavniji tekstualni (problemski) zadaci - Redni brojevi do 100 - Rimski brojevi od XI do XX - Parni i neparni brojevi do 100 - Stotice prve hiljade

ZNANJE
- Prepoznaju, zapisuju, itaju i uporeuju brojeve do 100 - Sabiraju i oduzimaju sa i bez prelaza do100 - Prepoznaju podatke koji su poznati i koji su nepoznati u jednainama i nejednainama - Rjeavaju jednostavne jednaine i tekstualne zadatke do 100 - Rjeavaju jednostavnije nejednaine - Upotrebljavaju redne brojeve do 100 - Zna simbole I, V i X kao simbole pomou kojih piemo sve rimske brojeve do XX - Upotrebljavaju jednostavne tabele - Interpretiraju (pravilno) jednostavnije grafikone - Upotrebljavaju matematiki jezik, rjeavaju matematike i logike zadatke - itaju, zapisuju, uporeuju stotice prve hiljade - Opaaju i imenuju ravne i zakrivljene povrine i klasifikuju ih - Prepoznaju i imenuju pojmove: pravac, polupravac, du, ugao, krunica i krug - Razlikuju krunicu i krug - Samostalno uoavaju, definiu, razlikuju linije i konstruiu ih - Crtaju pravac i polupravac - Rjeavaju geometrijske zadatke - Vrednuju ishode cjelokupnog rada

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

- Osposobljeni su za samostalan rad, rad u parovima, malim i velikim grupama - Pokazuju smisao, elju, zanimanje i odvanost za otkrivanje i istraivanje novog i nepoznatog - Pokazuju zanimanje prilikom upoznavanja novih pojmova i proirivanja matematikog znanja - Pokazuju zanimanje za uestvovanje u matematikim kolektivnim igrama - Rjeavaju probleme kroz igru i zabavu, potujui pravila - Vrednuju line i stavove drugih - Razvijaju pozitivne stavove, ponaanja za rad i igru - Uestvuju u sastavljanju i rjeavanju matematikih zadataka iz svakodnevnog ivota - Mnoe i dijele u skupu brojeva do 100

AKTIVNOSTI UENIKA
- Uestvuju u svim etapama i oblicima rada (grupa, tim, par) - Aktivno uestvuju u matematikim igrama i primjenjuju ranije steena znanja i iskustva - itaju i zapisuju brojeve do 100 - Predstavljaju odnose meu brojevima, upotrebljavajui matematike znake - Identifikuju prethodnika i sljedbenika zadanog broja - U raunanju zbira koriste zamjenu mjesta sabiraka (osobina komutativnosti zbira) - Koriste simbole za raunske operacije - Sabiraju i oduzimaju u skupu brojeva do 100 - Predviaju priblian ishod operacija - Rjeavaju probleme sabiranjem i oduzimanjem - Raunaju na razliite naine, okomito i vodoravno, pomou brojne ose - Koriste jednostavne grafikone i interpretiraju ih - Imenuju i zapisuju redne brojeve do 100 -itaju, zapisuju i uporeuju stotice prve hiljade - Procjenjuju vjerovatni rezultat u igrama na sreu - Putem dvaju ula osjeaju odnose granice/ruba i regije/podruja, linije, povrine i prostora - Samostalno crtaju paralelne i okomite pravce, upotrebljavajui

AKTIVNOSTI NASTAVNIKA
- Sadraje Nastavnog programa utvruje prema interesima i sposobnostima uenika i prilagoava zahtjeve postavljene programom kako bi bio uspjeno ostvaren - Stavlja naglasak na razumijevanje osnovnih matematikih pojmova - Pomae djeci da poboljaju izraavanje svojih matematikih ideja i zapaanja - Prilagoava nastavu svakom ueniku pojedinano - Primjenjuje pristupe i postupke kojima se uvaava stepen razvoja djeteta - Pomae djeci da kritiki sagledaju ono to su nauili - Tematski povezuje nastavne sadraje unutar Nastavnog plana i programa - Ukljuuje matematiku u druge nastavne oblasti

- Sposobnost upotrebe matematikog jezika i simbola - Sposobnost primjene matematikih znanja u svakodnevnom ivotu - Samostalno i timsko formulisanje zakljuaka - Razvijanje logike sposobnosti kroz igru i rjeavanje matematikih problema - Sposobnost za razmjenu informacija, rezultata i iskustava a drugovima/cama i nastavnikom - Sposobnost kritikog vrednovanja vlastitih ishoda i uporeivanje s ishodima drugih (par, grupa, razred...) - Sposobnost uoavanja razlika izmeu paralelnih i okomitih pravaca - Uoavanje likova oblika trougla, kvadrata, pravougla i kruga u okruju

2. Ravne i zakrivljene povri, likovi i linije - Pravac, polupravac, du, ugaocrtanje i obiljeavanje - Crtanje paralelnih i okomitih pravaca - Uporeivanje dui

- Sposobnost meusobnog povezivanja i uporabe osnovnih raunskih operacija do nivoa automatizma.

22

geometrijski pribor 3.Mnoenje i dijeljenje do 100 - Mnoenje kao sabiranje jednakih sabiraka - Znak (puta). Mnoitelj, mnoenik (mnoenje broja i mnoenjem brojem) i umnoak - initelj ili faktori. - Mnoenje brojeva ( i mnoenje brojem) prve desetice - Tablica mnoenja - Broj 1 i broj 0 kao initelji mnoenja - Osobine umnoka: zamjena mjesta initelja (komutativnost i asocijativnost) - Pisanje dvocifrenog broja u obliku a10+b - Djeljenik (broj koji se dijeli), djelitelj (broj kojim se dijeli), kolinik (ishod dijeljenja) - Dijeljenje brojevima prve desetice - Kolinik iji je djeljenik broj 0 - Kolinik iji je djelitelj broj 1. (dijeljenje nulom nema smisla) - Tablica dijeljenja - Veza mnoenja i dijeljenja - Mnoenje zbroja i dijeljenje zbroja - Osobine dijeljenja: distributivnost - Izvantablina mnoenja i izvantablina dijeljenja (30:2, 20:10) - Rjeavanje jednaina oblika 3X=18, X4=24, 45:X=5, X:9=8) - Raunske operacije prvog i raunske operacije drugog reda. Red raunanja u izrazima sa vie raunskih operacija. Upotreba zagrada 4. Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje - Mjerenje duine. Jedinice za duinu(1m, 1dm, 1 cm) - Mjerenje mase. Jedinice za masu (1kg, 1 dag, 1 g) (dag je oznaka za dekagram, 1 dag=10 grama) - Jedinice za tenost (1 l, 1 dl, 1cl) - Jedinice za vrijeme (godina, mjesec, sedmica, dan, sat, minuta) - Jedinica za novac (KM, KF) - Prepoznaju znak kao oznaku za mnoenje i znak : kao oznaku za dijeljenje - Znaju mnoiti i dijeliti u skupu brojeva do 100 - Prepoznaju znaenje termina dvostruko vie (dvostruki broj) i polovina broja - Usvojili su tablicu mnoenja i dijeljenja do nivoa automatizma - Rjeavaju jednostavnije jednaine i nejednaine - Samostalno sastavljaju i rjeavaju jednostavne matematike probleme putem jednaina i nejednaina - Osposobljeni su za rjeavanje matematikih zadataka sa vie raunskih operacija, sa i bez upotrebe zagrada - Mjere uz koritenje dogovorenih jedinica i sprava; tano izraavaju rezultate mjerenja - Predviaju ishode mjerenja i provjeravaju rjeenja zadataka u kojima se koriste mjerne jedinice - Koriste standardne jedinice za duinu, masu, obujam, vrijeme i novac u svakodnevnom ivotu - Sposobnost razlikovanja znaenja termina jednakost i jednaina, kao i nejednakost - Sposobnost samostalnog mjerenja i zapisivanja rezultata - Obavljaju pripremne radnje za osnovne operacije - Sastavljaju i rastavljaju brojeve - Dovode u vezu odnose izmeu brojeva i operacija - Brojne nizove izraavaju verbalno i simboliki - Interpretiraju operacije kroz transformacije - Koriste strelice, grafikone, tablice, simbole za operacije i brojne relacije - Pravilno interpretiraju grafikone i tabele - Uporabljuju mnoenje i dijeljenje u svakodnevnim radnjama i situacijama - Istrauju razliite naine mnoenja i dijeljenja - Dijele na jednake dijelove - Predviaju priblian rezultat - Vrednuju ishode - Poduzimaju mjerenja i predviaju ishode - Koriste mjerne instrumente - Mjere koristei se mjernim jedinicama - Izraavaju ishode mjerenja - Koriste standardne jedinice za mjerenje duine, mase, obujma tekuine, vremena i novca. - Koriste mjerenje za rjeavanje problema - Logiki zakljuuju i raunaju - Prikupljaju podatke iz stvarnih situacija - Vrednuju ishode mjerenja - Koriste kreativne postupke za rjeavanje svakodnevnih problema i objanjavaju poduzete postupke - Pripremaju didaktiki materijal - Samostalno smiljaju zadatke - Pomae uenicima da naue pravilno koristiti geometrijski pribor pri crtanju i konstruisanju geometrijskih likova oblika trougla, kvadrata, pravougla i kruga - Mjerenje, uporeivanje i procjenjivanje objanjavaju djeci, upotrebljavajui to vie primjera i oiglednih sredstava iz okruenja

23

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE za III razred devetogodinje osnovne kole

Za uspjeno savladavanje programskih sadraja u nastavi matematike za III razred devetogodinjeg osnovnog obrazovanja neophodno je napraviti uspjean spoj tradicionalnih i savremenih oblika i metoda rada. Pri tome je znaajno voditi rauna o spoznajnim mogunostima uenika, o sposobnosti shvatanja i razumijevanja matematikih zakonitosti, te o interesima i optimalnim igrovnim metodama kojima e se apstraktni pojmovi i injenice pribliiti uenikim spoznajnim mogunostima. Ravnopravno zastupiti tri pristupa: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni (koritenje brojevnih slika) kod predstavljanja brojeva. Pribliiti sabiranje brojeva prve stotice kada je zbir naznaenih jedinica sabiraka manji od 10 (ab+cd, b+d<10). Na primjer 23+34, 3+4<10. Objasniti sabiranje i oduzimanje s prelazom razliitim metodama. Kroz pouavanje i uenje brojeva, a naroito mnoenja i dijeljenja, insistirati na razumijevanju, a tek kasnije na pamenju. Produbljivanje i proirivanje pojma brojeva do 100, te stotica do 1000. U geometrijskim sadrajima uenika dovesti na nivo prepoznavanja, poimanja, imenovanja i oznaavanja (prava, du, ugao, krunica). U domeni mjera i mjerenja uenik treba da zna mjeriti, uporeivati, procjenjivati jedinice. Primjenjivati didaktiki materijal s ciljem boljeg razumijevanja odreenih matematikih radnji. Kroz razliite oblike rada poticati i razvijati samostalnost, kooperativnost, kreativnost i istraivaki duh. Sakupljanje didaktikog materijala iz okoline i njegova primjena u odgovarajuim situacijama. Ukazivati na oblike, slike i primjere predmeta u blioj okolini. Nastojati uspostaviti to uu korelaciju unutar samog predmeta, a i sa drugim predmetima.

Spomenute programske zahtjeve realizovati kroz sva tri postupka: skupovni, brojevni i perceptivno-predodbeni. Uz pomo brojevne linije omoguiti oiglednost nizanja i niza brojeva prve stotine, i stotica prve hiljade. U domeni mjera i mjerenja, osim praktinih aktivnosti, uenik treba znati zapisati i pretvarati mjere.

24

MOJA OKOLINA

25

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA UENJA

CILJEVI

OEKIVANI REZULTATI Uenici znaju

Sticanje znanja: o uoj i iroj okolini, uem i irem zaviaju i deavanjima u njima osnovne pojmove vezane za ui i iri zaviaj aktuelnosti u uem i irem zaviaju

ZNANJE

o meusobnoj zavisnosti meu ivim biima o ovjeku, njegovom zdravlju i odnosu prema prirodi orijentaciji u prostoru i vremenu, na geografskoj karti, privredi u zaviaju

razlike izmeu ive i neive prirode, slinosti i razlike izmeu ivih bia pravilan odnos ovjeka prema prirodi, njegovom zdravlju odrediti glavne i sporedne strane svijeta pomou sunca, kompasa i objekata u prirodi i na geografskoj karti ta ini privredu zaviaja

naseljima i saobraaju u uem i irem zaviaju, uzajamnoj zavisnosti ljudi

svojstva naselja u uem i irem zaviaju uzajamnu zavisnost ljudi u uem i irem zaviaju

o promjenama na biljkama i ivotinjama u razliita godinja doba, ivotnim zajednicama biljaka i ivotinja

uoiti i opisati promjene na biljkama i ivotinjama u razliitim godinjim dobima ta ini ivotnu zajednicu biljaka i ivotinja

Uenici e:

primjenjuju prethodna iskustva primjenjuju odreene kriterije za prikupljanje i zapisivanje podataka uz nastavnikovu pomo razvijati plan istraivanja pratiti redoslijed uputa pri istraivanju i mjerenju uz nastavnikovu pomo procjenjivati relevantnost podataka i informacija praviti jednostavna poreenja, raspravljati o tome ta se dogaa i u kojim uslovima, te donositi odgovarajue zakljuke primijeniti vlastitu kreativnost i matu za rjeavanje problema koristiti jednostavan nauni jezik za priopavanje ideja i za imenovanje i opis ivih bia, tvari, pojava i procesa u prirodi i drutvu

SPOSOBNOSTI I VJETINE

posmatrati samostalno ili u grupi izvoditi zakljuke razvijati kritiko miljenje samostalno ili u grupi planirati provoditi istraivanja izvoditi mjerenja dobivati i prezentirati dokaze razmatrati dokaze i procjenjivati prenositi informacije individualnim i timskim radom

kroz:

traenje ideja i provoenje jednostavnih posmatranja i ogleda, te poreenje svojih predvianja sa stvarnim rezultatima sistematizovanje znanja prezentiranje postignutih rezultata

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Uenici razvijaju pozitivne vrijednosti i stavove:

pokazivati vie samopouzdanja i odgovornosti potivati razliite stavove prepoznavati ulogu nauke za razumijevanje svijeta u kojem ive i za poboljanje kvaliteta ivota

prema sebi samima, prema drugima, svojoj porodici, okolini i uenju kao cjeloivotnom procesu

26

NASTAVNI SADRAJI / Teme

1. PRIRODA I PRIRODNI PROCESI
1. 1. BILJKE I IVOTINJE; IVOTNE ZAJEDNICE 1. 2. ZNAENJE BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI 1. 3. ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI 1. 4. IVOTINJE; DOMAE I DIVLJE 1. 5. PTICE 1. 6. MEUSOBNA ZAVISNOST BILJNOG I IVOTINJSKOG SVIJETA 1. 7. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJITE 1. 8. RAVNICE I POLJA U ZAVIAJU 1. 9. POZNATE PLANINE U ZAVIAJU 1.10. UME U ZAVIAJU 1.11. VODE U ZAVIAJU

2. VRIJEME I PROSTOR 2.1. ORIJENTACIJA U PROSTORU (GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA, STAJALITE, VIDIK, VIDIKOVA LINIJA. RAZLIITI NAINI ORIJENTACIJE) 2.2. ORIJENTACIJA U VREMENU 2.3. GODINJA DOBA 2.4. PRAENJE VREMENSKIH PROMJENA; KALENDAR PRIRODE 3. GEOGRAFSKA KARTA 3.1. IZGLED UEG I IREG ZAVIAJA; RELJEFNA OBILJEJA 3.1.1. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI 3.1.2. SKICA OKOLINE KOLE 3.1.3.SNALAENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI 4. DRUTVO 4.1. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4.2. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST 4.3. NASELJA U IREM ZAVIAJU 4.4. PRIVREDA U UEM ZAVIAJU 4.5. SAOBRAAJ U IREM ZAVIAJU 4.6. PRAZNICI 5. HIGIJENA 5.1. LINA HIGIJENA 5.2. ISTOA I KULTURA STANOVANJA 6. ZDRAVLJE 6.1. ZDRAVSTVENE USTANOVE 6.3. ISHRANA 6.4. DUHAN, ALKOHOL I DROGA 6.5. ZDRAV OKOLI

27

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Dominantno mjesto u Programu imaju ciljevi i oekivani rezultati uenja u podrujima znanja, razvoja sposobnosti, sticanja vjetina, vrijednosti, stavova i ponaanja. Podruje znanja ine sadraji i procesi s kojima je tijesno povezan razvoj sposobnosti koje su od bitnog znaaja za uvoenje uenika u istraivaki rad i razvoj naunog miljenja. U ovom razredu ire se znanja o koli i porodici, mjestu ivljenja i njegovoj okolini, ivotu i radu ljudi, uzajamnoj povezanosti izmeu ivih bia. Novi sadraji se odnose na znanje o Bosni i Hercegovini kao domovini i dravi, te na znanje i razumijevanje prolosti, sadanjosti i budunosti kao toka vremena i deavanja koje karakteriu meusobna povezanost i odnosi, znanje o geografskoj karti, irem zaviaju i deavanjima u njemu. Takoer se ire znanja i u dijelu koji se bavi izuavanjem prirode, kroz sadraje o ovjeku i njegovom odnosu prema prirodi, te izuavanjem ivotinjskog i biljnog svijeta u bliem okruenju. Ovakav izbor nastavnog gradiva i njegovo struktuisanje osigurava povezanost drutvenih i prirodnih pojava i prouavanje prirode u njenom jedinstvu s razliitih aspekata. U skladu s tim, potrebno je voditi rauna i o meupredmetnoj korelaciji i planirati izradu zajednikih kolskih projekata. Date teme treba razraditi kroz kontekst pojava i procesa koji su uenicima interesantni, uzimajui u obzir razvoj nauke, njenu primjenu i koritenje, te uticaj na drutvo i okolinu, koritenjem metodologije aktivnog uenja. U smislu toga, predloeni model moe posluiti kao pomo nastavniku.

28

PREDLOENI MODEL
SPOSOBNOSTI I VJETINE VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE
AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

TEME

ZNANJE Znanje: -o ljudima, biljkama i ivotinjama u razliitim godinjim dobima - o promjenama u prirodi i prirodnim procesima na biljkama i ivotinjama u toku ljeta - o vrtu i radovima u vrtu u toku ljeta - na njivi i radovima na njivi u toku ljeta - o vonjaku i vinogradu u toku ljeta - o vou i povru koje dozrijeva u toku ljeta - o itaricama i industrijskim biljkama, njihovom uzgajanju i upotrebi - o razlikama izmeu zeljastih i drvenastih biljaka - o ivotnim zajednicama; o vrtu, vonjaku, livadi, umi - Uenici/ce znaju da ljudi uzgajaju razliite biljne vrste: itarice, voe, povre, znaju njihov znaaj za ishranu ljudi - Posjeduju osnovna znanja o uzgoju cvijea, o ouvanju uma, te o tome da su biljke proizvoai kisika koji je neophodan za ivot ljudi i ivotinja - Znaju uzajamnu zavisnost ljudi, biljaka i ivotinja razumiju i objanjavaju lance ishrane - Uenici/ce posjeduju znanja o jeseni kao godinjem dobu - Znaju da se u jesen izvode radovi u vrtu, na njivi, u vonjaku i vinogradu - Znaju da se u jesen vri sjetva penice i jo nekih biljnih kultura - Posjeduju znanja o znaaju voa i povra kao izvora neophodnih sastojaka za zdravu ishranu ljudi, te o berbi voa i njegovom spremanju za zimu - Imaju osnovna znanja o domaim ivotinjama znaju podjelu na krupne i sitne domae ivotinje, o mladunadima domaih ivotinja i njihovim karakteristikama - Znaju da uzgoj domaih ivotinja moe biti nomadski i stajski -Prepoznaju i imenuju divlje ivotinje i njihovu mladunad, znaju njihove karakteristike

AKTIVNOST UENIKA

1.PRIRODA I PRIRODNI PROCESI

1. 1. BILJKE I IVOTINJE; IVOTNE ZAJEDNICE

- Prepoznaju karakteristike ljeta, uoavaju promjene na biljnom i ivotinjskom svijetu u toku ljeta - Uoavaju razliku izmeu vrta, vonjaka, vinograda i njive - Razlikuju voe od povra - Prepoznaju itarice prema zrnevlju - Razlikuju drvenaste od zeljastih biljaka - Posmatraju, prepoznaju, zakljuuju

- Pozitivan stav o koli - Svakodnevno ispunjavanje kolskih obaveza - Ponaanje u skladu sa kunim redom i razrednim pravilima - Razvijanje svijesti o pripadnosti kolskoj zajednici - Svakom pravu prethode obaveze - Higijena nije obaveza samo pojedinaca, ve briga svih lanova kole

- Ispunjavanje domaih zadataka - Saradnja, posmatranje, sakupljanje informacija, dogovaranje, diskutovanje, razmjena iskustava, predvianje - Sakupljanje materijala, sistematizovanje

- Planiranje, osmiljavanje igara i interakcijskog uenja - Komuniciranje sa uenicima/cama, diskutovanje - Upuivanje uenika na razliite izvore znanja - Ukljuivanje roditelja i drugih uposlenika u koli u realizaciju programskih sadraja - Motivisanje uenika za rad

1. 2. ZNAAJ BILJAKA ZA ISHRANU LJUDI

- Uenici/ce su sposobni za jednostavnije radove u vrtu, vonjaku i na njivi - Samostalno ili u saradnji sa drugima uzgajaju cvijee u uionici i ne zagauje ivotnu sredinu, brinu da ona uvijek bude ista i zdrava - Definiu lance ishrane - Na osnovu posmatranja izvode logike zakljuke o jeseni, radovima u toku jeseni, promjenama u biljnom i ivotinjskom svijetu - Razlikuju voe od povra po obliku i okusu

- Ispravan stav prema biljkama koje se koriste u ishrani ljudi - Uzgoj i njegovanje jestivog bilja

- Sakupljanje, sistematizovanje, zakljuivanje, izrada panoa - Pomaganje drugima

- Posmatranje i procjenjivanje - Osmiljavanje igara u uionici - Organizacija praktinih vjebi - Saradnja sa roditeljima

1. 3. ZAVISNOST RADOVA LJUDI OD VREMENSKIH PROMJENA U PRIRODI

- Samostalno ili uz pomo drugih, uzgajanje i briga o nekim vrstama jestivog bilja - Procjenjuje koje radove i zbog ega ljudi izvode u odreeno godinje doba

- Uee u radovima u okolini kole - Pomo roditeljima - Posmatranje, izvoenje zakljuaka, predvianje

- Saradnja sa lokalnom zajednicom, koritenje njenih resursa za potrebe nastave - Procjenjivanje napretka uenika, podsticanje radoznalosti, mate i razvoj kreativnosti

- Razlikuju domae od divljih ivotinja - Sakupljaju podatke, posmatraju, zakljuuju, koriste dodatne izvore znanja

1. 4. IVOTINJEDOMAE I DIVLJE

- Pozitivan stav o ivotinjama - titi ivotinje, svjestan je koristi koje pruaju divlje i domae ivotinje

- Posjeta farmi, posjeta seoskom domainstvu - Crtanje domaih i divljih ivotinja - Izrada panoa - Ispunjavanje domaih zadataka

- Pripremanje, organizacija posjeta seoskim domainstvima i farmama za uzgoj stoke - Izrada didaktikih materijala - Posmatranje i praenje napretka uenika

29

- Razlikuju pojedine vrste ptica u zaviaju 1. 5. PTICE - Imaju osnovna znanja o pticama u zaviaju i njihovim karakteristikama - Izvode logike zakljuke o pticama, njihovom ivotu, ishrani, brizi za potomstvo - Razlikuju biljni od ivotinjskog svijeta - Uoavaju promjene i ivotne procese kod biljaka i ivotinja - Uspostavljaju logike zakljuke o uzajamnosti biljnog i ivotinjskog svijeta - Prepoznaju plodno i neplodno tlo, obradivo i neobradivo tlo - Svojim aktivnostima neplodno tlo pretvaraju u plodno - Prikupljaju, sistematizuju, zakljuuju - Uoavaju geografska obiljeja zemljita u zaviaju - Prema boji na geografskoj karti pronalaze ravnice i brda - Uspostavljaju logike veze u ivotnoj zajednici polja

- Pozitivan stav o pticama - U toku zime pomae pticama stanaricama -Ne unitava gnijezda ptica - Posmatranje, zakljuivanje -Izrada kuica za ptice

- Osmiljavanje situacija za interaktivno uenje - Organizacija izleta - Podsticanje razvoja radnih i navika

1. 6. MEUSOBNA ZAVISNOST BILJNOG I IVOTINJSKOG SVIJETA

- Znaju da biljke i ivotinje zajedno ine ivi svijet - Imaju osnovna znanja o ivom svijetu i njegovim znaajkama - Znaju da ishrana ljudi i ishrana ivotinja zavise jedna od druge i da biljni svijet ima vanu ulogu za ishranu ljudi i ivotinja - Imaju znanja o vezi izmeu biljaka i ivotinja

- Svojim ponaanjem ne naruava sklad izmeu biljnog i ivotinjskog svijeta - Svjesnost o znaaju ouvanja biljnog i ivotinjskog svijeta

- Posmatranje, biljeenje, prikupljanje, sistematizovanje prema zajednikim osobinama

- Planiranje, pripremanje i podsticanje uenika na kreativan i istraivaki rad - Predlaganje i rukovoenje kolskim projektom

1. 7. OBRADIVO I NEOBRADIVO ZEMLJITE

- Znaju razlikovati plodno od neplodnog i obradivo od neobradivog tla - Imaju osnovna znanja o uticaju ovjeka na promjenu zemljita od neobradivog do obradivog zemljita

- Ne zagauje obradivo zemljite otpadom - Ukazivanje drugima na znaaj obradivog zemljita - Uestvuje u akcijama poumljavanja goleti

- Uestvuje u akcijama pretvaranja manjih neobradivih u obradive povrine - Posmatranje, biljeenja, zakljuivanje

- Organizovanje malih radnih akcija, motivisanje uenika

1. 8. RAVNICE I POLJA U ZAVIAJU

- Znaju posmatrati geografska obiljeja zemljita u zaviaju i da zelena boja na geografskoj karti predstavlja ravnice - Znaju imenovati ravnice i polja u zaviaju - Imaju osnovna znanja o polju kao ivotnoj zajednici

- Pozitivan stav i odnos prema prirodnim ljepotama nae domovine

- Posjet ravnici ili polju u zaviaju, posmatranje, zakljuivanje

- Planiranje, pripremanje, podsticanje, voenje - Izrada edukativnih i didaktikih materijala - Biljeenje, pomaganje, sistematiziranje - Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom - Procjenjivanje postignua

30

- Imaju osnovna znanja o planinama

1. 9. POZNATE PLANINE U ZAVIAJU

- Znaju imenovati planine u zaviaju - Znaju da je planina ivotna zajednica

- Neposredno uoavaju i opisuju karakteristike planine - Posmatraju, biljee, izvode zakljuke - Uspostavljaju logiku vezu u ivotnoj zajednici planine
- Razlikuju crnogorino drvee od bjelogorinog -Opisuju, navode znaajke, prikupljaju, sistematizuju, zakljuuju - Uspostavljaju logiku vezu u ivotnoj zajednici ume - Prepoznaju opasnosti od poara, otklanjaju te opasnosti - Nabrajaju koristi od iskoritavanja uma, vre sadnju drvea u kolskom dvoritu

- Svjestan je prirodnih ljepota planina u zaviaju - S roditeljima ili s razredom ide na izlete u prirodu

- Posjeta najblioj planini

- Razvijanje interesovanja i poeljnih navika uenika - Praenje zdravlja uenika - Motivisanje uenika na igre i sport

- Posjeduju osnovna znanja o vrstama uma i vrstama drvea bjelogorino (listopadno), crnogorino (zimzeleno) - Da je uma ivotna zajednica
1.10. UME U ZAVIAJU

- Ispravan stav o umskom bogatstvu domovine - Uestvuje u akcijama poumljavanja - Svjestan je znaaja uma za opstanak ovjeka i ivotinja - Posjeta umi u blizini kole, prikupljanje, posmatranje, zakljuivanje

- Organizacija izleta u umu - Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH - Motiviranje, praenje, procjenjivanje

-Imaju znanja o znaaju i ouvanju uma, poumljavanju, opasnosti od poara, iskoritavanju uma

- Imaju osnovna znanja o karakteristikama vode - Znaju razlikovati stajae od tekuih voda
1.11. VODA - Razlikuju istu od zagaene vode, tekuu od stajae - Posmatraju, zakljuuju, izvode jednostavne oglede - Bez problema odreuju lijevu i desnu obalu rijeke - Uspostavljaju logike veze u ivotnoj zajednici voda - Na osnovu boje na geografskoj karti prepoznaju vode - Posmatranje i uoavanje karakteristika vode - Svojim ponaanjem ne zagauju istu vodu - Uestvuju u akcijama ureenja izvora u prirodi - Izvoenje ogleda sa vodom - Uee u ureenju izvora - ienje korita potoka ili rijeke - tednja vode

- Posjeduju znanja o izvoru i toku rijeke, odreivanju lijeve i desne obale, znaju ta je ue - Znaju da ivot i zdravlje ljudi zavisi od vode -Imaju osnovna znanja o ivotnoj zajednici vode - Znaju uoiti vode na geografskoj karti

- Organizacija i izvoenje razliitih ogleda s vodom - Priprema materijala - Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa - Organizacija ureenja izvora

2. VRIJEME I PROSTOR
2.1. ORIJENTACIJA U PROSTORU; GLAVNE I SPOREDNE STRANE SVIJETA, STAJALITE, VIDIK, VIDIKOVA LINIJA. RAZLIITI NAINI ORIJENTACIJE

-Imaju osnovna znanja o glavnim i sporednim stranama svijeta - Znaju da se u prirodi moe orijentisati pomou kompasa i elemenata iz prirode (panj, mahovina, zvijezda Sjevernjaa) i graevinskih objekata (crkve, damije) te grobalja - Imaju znanja o stajalitu, vidiku i vidikovoj liniji

- Pomou Sunca odreuju glavne i sporedne strane svijeta - Znaju se orijentisati u prostoru pomou kompasa i elemenata iz prirode (panj, mahovina, zvijezda Sjevernjaa) i graevinskih objekata (crkve, damije) te grobalja - Pojmove stajalite, vidik i vidikova linija koriste pravilno - Posmatraju, biljee, prikupljaju,

- Izlet u bliu okolinu kole - Izgraen pozitivan stav u pogledu orijentacije u prostoru - Orijentacija u prostoru - Odreivanje glavnih strana svijeta . - Organizacija izlaska u prirodu - Podstrekavanje, praenje, pomaganje

31

izvode zakljuke

- Imaju osnovna znanja o prolosti, sadanjosti i budunosti - Znaju se orijentisati u vremenu, svjesni su pojmova sat, dijelovi sata, dan, dijelovi dana, sedmica, dani u sedmici, mjeseci i godine

- Bez veih potekoa se snalaze na kalendaru - Svjesni su trajanja kalendarske godine, mjeseca, dana... - Dnevni raspored rada sainjava sam i pridrava se istog - Dan koristi za rad, a no za odmor -Prepoznaju godinja doba na osnovu vremenskih prilika - Odijevaju i obuvaju se u skladu sa vremenskim prilikama - Na osnovu posmatranja izvode ispravne zakljuke - Prate vremenske promjene i biljee ih u kalendar prirode - Izvode zakljuke na osnovu praenja - Opisuju vremenske promjene - Samostalno vode zidni kalendar prirode - Uee u posmatranju vremenskih promjena, biljeenje - Izvoenje razliitih ogleda s vodom - Izvoenje zakljuaka - Predvianje - Odijeva se u skladu sa godinjim dobima - Biljeenje uoenih promjena u toku dana, sedmice, mjeseca, godine - Izvoenje zakljuaka - Izrada kalendara i modela sata - Odijevanje i obuvanje u skladu sa godinjim dobima

- Planiranje, pripremanje, podsticanje i rukovoenje u istraivanju - Pomaganje uenicima u izradi kalendara, plakata i drugog obrazovnog materijala

2.2. ORIJENTACIJA U VREMENU

2.3. GODINJA DOBA

- Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom -Planiranje, pripremanje, organiziranje -Praenje, biljeenje, pomaganje

2.4. PRAENJE VREMENSKIH PROMJENA; KALENDAR PRIRODE

- Imaju osnovna znanja o vremenskim promjenama i atmosferskim padavinama - Znaju se koristiti kalendarom prirode, prepoznaju i pravilno koriste simbole

- Svjesnost o vremenskim promjenama i razliitosti klime - Ispravno koritenje simbola za voenje kalendara prirode

- Pripremanje i voenje izvoenja uenikih istraivakih ogleda / projekata - Ukazivanje na koristi i tete vremenskih promjena

32

3. GEOGRAFSKA KARTA

- Znaju posmatrati reljefna obiljeja ueg zaviaja i izraditi jednostavan reljef

3.1. IZGLED UEG I IREG ZAVIAJA; RELJEFNA OBILJEJA 3.1.1. UMANJENO PREDSTAVLJANJE PREDMETA I UDALJENOSTI

- Razumiju omjer 1:10, znaju izraditi plan uionice i znaju se snalaziti na planu

- Percipiraju prostor i skiciraju ga - Raspoznaju geografske karte -Raspoznaju reljef prema konfiguraciji tla - Predstavljaju geografske elemente na geografskoj karti - Prepoznaju kartu ueg zaviaja - Izrauju najjednostavnije geografske karte - Umanjeno predstavljaju predmete i udaljenosti - Izrauju tlocrt uionice

- Pozitivan stav o geografskoj karti i njenom doprinosu u razvoju nauke

- Izrada skica

-Priprema, organizacija i realizacija nastave

-Svjesnost o mogunosti umanjenog predstavljanja objekata i udaljenosti u prirodi

- Mjerenje, umanjeno predstavljanje predmeta i udaljenosti

- Praenje napretka uenika i procjena postignua

3.1.2. SKICA OKOLINE KOLE

- Imaju osnovna znanja o izradi skice i znaju uraditi skicu kolske okoline - Uenici se znaju sluiti razliitim materijalima i tehnikama za izradu najjednostavnijih geografskih karata

- izrauju skicu blie okoline kole

- Pozitivan stav prema uenju i izvravanju zadataka, te pozitivan stav prema nauci

- Priprema materijala za izradu skice - Izrada skice kolske okoline

- Izrada skice (demonstriranje)

3.1.3. SNALAENJE NA GEOGRAFSKOJ KARTI

- Direktno se orijentisati na geografskoj karti (odrediti strane svijeta)

- bez veih potekoa odreuju strane svijeta na geografskoj karti - Prepoznaju osnovne kartografske znakove

- Snalaze se na geografskoj karti, odreuju strane svijeta, prepoznaju kartografske karte

- Odreivanje strana svijeta na geografskoj karti

- Osmiljavanje priprema, realizovanje programskih sadraja

33

- Znaju granice Bosne i Hercegovine i prepoznaju dravna obiljeja Bosne i Hercegovine 4. DRUTVO 4.1. MOJA DOMOVINA BOSNA I HERCEGOVINA 4. 2. PROLOST, SADANJOST, BUDUNOST - Razumiju pojam prolosti, sadanjosti i budunosti, imaju osnovna znanja za izradu trake vremena - Prepoznaju dravna obiljeja: grb, zastavu, himnu

- Pozitivan stav o Bosni i Hercegovini kao domovini - Izgraen pozitivan stav o prolosti -Pravilno ponaanje -Ispravna predstava o budunosti - Ponaa se u skladu sa prilikama u kojima se nalazi -Cijeni urbanu i ruralnu sredinu pozitivno

- Izrada dravnih obiljeja: grba i zastave -Sakupljanje slika i tekstova koji govore o naoj domovini - Izrada panoa - Razgovor, zakljuivanje, raunanje sa jedinicama za vrijeme - Izrada trake vremena - Posjeta selu gradu - Posmatranje, ilustrovanje - Razvijanje ljubavi prema domovini - Priprema materijala i vizuelnih sredstava za rad - Pomo uenicima u samostalnom radu - Priprema materijala, interakcijskih igrica, pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu - Priprema i realizacija posjete selu gradu

- Imaju osnovna znanja o naseljima u uem i irem zaviaju i uoavaju ih na geografskoj karti - Razlikuju grad i selo, znaju tipove sela, razumiju ivot u gradu i na selu - Razumiju kulturu ivljenja i imaju osnovna znanja o ouvanju ivotne sredine

- Odreuju dogaaje iz prolosti, sadanjosti, planiraju budunost - Razlikuju privredne objekte i imenuju ih - Razlikuje razliite grane privrede

4.3. NASELJA U IREM ZAVIAJU

4.4. PRIVREDA U UEM ZAVIAJU

- Uenici/ce imaju znanja o poljoprivredi, ratarstvu, voarstvu, vinogradarstvu, uzgoju ljekovitog bilja,uzgoju industrijskih i krmnih biljaka - Imaju znanja o stoarstvu u uem zaviaju, lovu i ribolovu - Znaju nabrojati fabrike i rudnike u uem zaviaju

- Razlikuju privredne objekte i imenuju ih - Razlikuju razliite grane privrede

- Cijeni privredu u zaviaju i ima izgraen stav o znaaju privrede za razvoj drutva uope

- Posjete, posmatranje, razgovor, zakljuivanje

- Organizacija nastave van uionice

4.5. SAOBRAAJ U IREM ZAVIAJU

- Razlikuju vrste saobraaja i saobraajnih sredstava - Razumiju uee djece u saobraaju na putu od kue do kole, imaju znanja o saobraajnoj povezanosti naselja u uem i irem zaviaju, i to uoavaju na geografskoj karti - Pravilno se kreu putevima u naselju i van naselja.

- Sposobni su se kretati putem u naselju i van naselja, odnosno putem koji ima trotoar i putem koji ga nema - Upotrebljavaju javni prevoz, prepoznaju saobraajna sredstva.

- U saobraaju se ponaa u skladu sa propisima.

- Uee u saobraaju u razliitim situacijama - Uee u saobraajnim simulacijskim igrama

- Osmiljavanje interakcijskih saobraajnih igrica - Saobraajne vjebe van uionice.

4.6. PRAZNICI

- Znaju nabrojati vrste praznika (dravni, vjerski, kolski) - Pripremaju i slave praznike u lokalnoj zajednici

- Razlikuju vrste praznika

- Slavi dravne i druge praznike i ima pozitivan stav o praznicima

- Uee u aktivnostima na obiljeavanju praznika - Upuivanje estitki - Organizovanje proslave roendana - Samostalno odravanje line higijene

- Uee u pripremi organizacija proslave praznika

5. HIGIJENA 5.1. LINA HIGIJENA - Uenici/ce posjeduju znanja o jutarnjoj, dnevnoj, nonoj i sedminoj higijeni - Znaju nabrojati i koristiti - Odravaju linu higijenu i higijenu ivotnog prostora

- Pozitivan stav o linoj higijeni - Odrava linu higijenu samostalno

- Stvaranje preduslova za odravanje line istoe u koli

34

sredstva za odravanje line higijene, znaju da neistoa izaziva zarazne bolesti - Znaju koje su najee bolesti kolske djece i kako se uva zdravlje - Odravaju istou stambenog prostora - Znaju odravati istou stambenog prostora i okoline - Potuju kuni red - Ispravno upotrebljavaju zajednike prostorije u stanu i stambenoj zgradi - uvaju vlastito zdravlje - Prepoznaju zdravstvene ustanove i oznake na zdravstvenim ustanovama

ili uz manju pomo odraslih

5.2. HIGIJENA I KULTURA STANOVANJA

- Pozitivan stav o higijeni stanovanja - Ponaa se u skladu sa kunim redom, ima izgraene pozitivne stavove o kulturi stanovanja

-Odravanje istoe stambenog prostora, istoe zgrade (okoline kue) - Ponaanje u skladu sa kunim redom

- Saradnja sa drugim uenicima, lokalnom zajednicom, kunim savjetima

6. ZDRAVLJE 6.1. ZDRAVSTVENE USTANOVE

- Razlikuju zdravstvene ustanove (ambulanta, dom zdravlja, poliklinika, bolnica) - Znaju da je neophodna redovna posjeta zdravstvenim ustanovama

- Redovno ide u posjetu zdravstvenim ustanovama radi kontrole i ouvanja zdravlja

- Posjeta zdravstvenim ustanovama - Razgovor sa zdravstvenim radnicima

- Priprema i organizacija posjeta zdravstvenim ustanovama

6.3. ZDRAVA ISHRANA

- Posjeduju znanja o hrani biljnog i ivotinjskog porijekla (raznovrsnost hrane) - Razumiju znaaj ishrane ljudi

- Upotrebljavaju zdravu hranu - Samostalno postavljaju sto i pospremaju ga nakon objeda - Razlikuju zdravu od nezdrave hrane

- U ishrani koristi samo zdravu hranu

- Odabir i upotreba zdrave hrane - Sainjavanje dnevnog jelovnika - Postavljanje i pospremanje stola

- Prikupljanje odreenih koliina zdrave hrane, njena priprema i konzumiranje

6.4. DUHAN, ALKOHOL I DROGA

- Znaju da su duhan, alkohol i droga tetni za ljudsko zdravlje

- Prepoznaju lica u alkoholiziranom stanju

- Svjestan je tetnosti duhana, alkohola i droge, i na to upozorava druge

- Posmatranje, zakljuivanje -Izrada panoa

- Omoguavanje posmatranja, prikupljanje materijala, pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu

6.5. ZDRAV OKOLI 6.5.1. Zatita i uvanje okolia 6.5.2. Otpad - kako otpad moe biti koristan 6.5.3. Postupanje s otpadom u koli

- Znaju uvati okoli - Znaju prepoznati znak za reciklau na ambalai -Znaju razvrstati otpad i odloiti ga na za to predvieno mjesto

- uvaju zdrav okoli - Prepoznaju znak za reciklau na ambalai - Razvrstavaju otpad i odlau ga na za to predvieno mjesto

-Pozitivan stav o zdravom okoliu - Ponaanje u skladu sa zdravim okoliom

- Aktivno uee u ekolokim aktivnostima odjeljenja, kole, zajednice

- Organizacija akcija ouvanja zdravog okolia

35

MUZIKA KULTURA

36

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

PODRUJA UENJA CILJEVI
Sticanje znanja o: - daljem radu na artikulaciji i intonaciji; - odgovarajuoj upotrebi gradacije u tempu (spor, umjeren, brz) i dinamici (p, mf, f ); od soliste do hora; - odgovarajuoj upotrebi Orffovih muzikih instrumenata uz pjevanje; - upoznavanju informativno orkestarskih instrumenata po grupama (gudaki, duhaki, drveni i limeni, udaraljke); - samostalnom sviranju na melodijskim instrumentima (metalofon, ksilofon, blok flauta, melodika); - sviranju kao pratnji pjevanju, izvoenju ritma brojalice, sviranju na osnovu partitura u slikama (sa simbolima); - prepoznavanju odnosa po visini, trajanju, boji, dinamici i tempu ; - izraavanju ritma, tempa i dinamike pokretom i plesom ; - prepoznavanju i svjesnom izvoenju mjera (2, 3 i 4-dijelnu-dobnu) i ritma brojalica; - upoznaje polovinku, cijelu notu i odgovarajue pauze i razlikuje ih od etvrtinke i osminke kroz grafiki prikaz i notni zapis.

OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA

Uenici bi trebali imati znanje i razumijevanje: -da zajedniko muziciranje treba vjebati i da lijepog muziciranja u horu nema bez tanog pjevanja i uklapanja svakog pojedinca; - uoava i obrazlae razlike izmeu zvukova odreene visine i adekvatno ih koristi u improvizaciji; - da je sviranje na instrumentima potrebno vjebati da bi muziciranje u orkestru bilo skladno; - da svaki instrument ima znaajno mjesto u orkestru i da su odnosi meu njima u sviranju i igri razliiti; -o znaaju i potrebi muzike u ivotu; - poznaje i razumije osnovne muzike pojmove (melodiija, ritam, tempo dinamika); -razlikuje i pokazuje da razumije trajanje nota i odgovarajuih pauza (polovinke i cijele note, u odnosu na etvrtinke i osminke);

ZNANJE

Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: -uoavanja, saopavanja i biljeenja razlika u grafikom i/ili notnom zapisu; -kvalitetne interpretacije i prezentacije muziciranja; -memorisanja muzikih djela; -vrlo aktivne muzike interakcije sa okruenjem (kroz pjevanje i sviranje, brojalice, muzike igre, narodna kola, muziko-scenske igre i improvizaciju); - samostalnog eksperimentisanja, u paru i kroz timski rad-komunikaciju; -sistematizovanja muzikih znanja, samostalno i/ili u grupi; - koritenja znanja u osmiljavanju ideja za kreativno ispoljavanje; - predvianja rezultata u improvizaciji; - izraavanje doivljaja djela likovno, literarno i pokretom.

SPOSOBNOSTI I VJETINE

- adekvatno koristiti prethodna muzika iskustva i muzike termine; - postavljati pitanja kad se nae pred novim muzikim zadatkom; - primjenjivati odreene kriterije za izvoenje i/ili procjenu sluanog djela, improvizaciju; - slobodnije iznositi svoje miljenje i ideje i praviti poreenja ostvarenog; - primjenjivati pravila muzike igre, - ispravljati svoje i ukazivati na greke drugih u muziciranju; - samostalnije i originalnije improvizovati na instrumentima.

37

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: -prema sebi kao pjevau i svirau, a u odnosu na druge; -muziciranju u grupi, razrednom horu i orkestru; -o znaaju glazbe u ivotu i potrebi uenja muziciranja kao cjeloivotnom procesu; -sve snanije ispoljavanje djeije emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike; -ispoljavanje intenzivne elje za bavljenjem muzikom; -ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadrajima muzike batine BiH; - ispoljavanje pozitivnog odnosa prema djeci koja su lanovi muzike sekcije; -pokazivanje posebnog zanimanja za djecu koja idu u muziku kolu; - razvijanje trajnih interesa i ljubavi prema muzici kako bi ona postala trajna potreba djece.

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

- sve vee samopouzdanje u pjevanju; - odgovornost za kvalitet muziciranja iskazuje rijeima i zalaganjem; - koriguje sebe i druge u skupnom muziciranju (horu, orkestru); - pokazuje da shvata i razlikuje kvalitet interpretacije; - najkvalitetnije izvoenje nagrauje aplauzom; - potuje i cijeni miljenja i stavove drugih; - uvia i objanjava ulogu muzike u ivotu; - esto trai da slua muziku i/ili pjeva i sam i sa drugom djecom, to ukazuje na narastanje ove potrebe uenika; - sa primjetnim zadovoljstvom se ukljuuje i daje sve samostalniji doprinos u interakciji (projekti, koncerti, jubileji); - iskazuje sve veu elju i potrebu za posjeivanjem koncerata; - ukljuuje se u muzike sekcije.

38

STRUKTURA SADRAJA
I. II. III. IV. V. PJEVANJE I SVIRANJE MUZIKE IGRE BROJALICE SLUANJE MUZIKE DJEIJE STVARALATVO

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
U III razredu nadalje raditi na ostvarivanju postavljenih muzikih odgojno-obrazovnih ciljeva kroz navedene programske sadraje, polazei od nivoa postignua svakog pojedinog uenika. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 15 pjesama u toku kolske godine. Predloene pjesme odgovaraju opsegu djeijeg glasa, a po sadraju i znaenju zanimljive su i bliske djeci u III razredu. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika u cjelini, odnosno po kiticama, uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, uenici e (osim etvrtinke i osminke u II razredu) upoznati i polovinku i cijelu notu i odgovarajue pauze, biti sposobni prepoznati i izvoditi mjeru (2, 3 i 4-dobnu) tempo i dinamiku (tri oznake), te pjesmu tano interpretirati. Kreativnost u ovom podruju oitovat e se kroz uee u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. U toku kolske godine uenici treba da naue najmanje 10 muzikih igara koje ukljuuju pokret. Pjesme i u ovom razredu imaju razliit sadraj koji, izmeu ostalog, podrava ivot u prirodi i razne radove, tradicionalne narodne obiaje i drugo. Igre i narodna kola pomau i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzike tradicije, jer se sastoje iz osnovnih pokreta: hodanje, poskakivanje s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku, pljeskanja, tapkanja, okreta. U takvim sluajevima koreografije okretnih igara i narodnih kola iz razliitih krajeva svih naroda i narodnosti mogu imati utvrene figure i kretnje. U treem razredu treba nauiti 12 brojalica to je neto manje nego u prethodnoj godini. Brojalice, koje su djeija igra, a istovremeno i djeije tradicionalno stvaralatvo, imaju u ovom razredu veoma razliit sadraj, sloeniji ritam i metriku, pa su u razvoju muzikalnosti djeteta ove dobi od izuzetnog znaaja. Nastavnik u treem razredu treba posvetiti posebnu panju organizovanju matovitih naina njihove interpretacije sa i bez sviranja na instrumentima, potujui i djeije prijedloge jer su oni dio njihove drage svakodnevne igre. Sluanje prua obilje mogunosti za upoznavanje muzike umjetnosti i muzike literature. Zato u III razredu treba upoznati najmanje 15 kompozicija, sa teitem na umjetniko-doivljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. Nakon doivljaja muzike, usvajanje muzikih pojmova, koji su apstraktni djeci ovog uzrasta, treba se odvijati postepeno i nenametljivo, bez pretjeranog optereenja muzikom terminologijom. Sluanjem treba upoznati informativno orkestarske instrumente po grupama. I nadalje poticati djecu da svoje zapaanje i doivljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost. U oblasti djeijeg stvaralatva uenike treba uputiti na samostalnije praenje pjevanja, sigurniju i slobodniju individualnu improvizaciju, komunikaciju putem dijaloga: u paru, te grupnu i kolektivnu. Podsticati i pratiti nivo uea u muziciranju: po zadatku, samoinicijativno, sve ee i sa zadovoljstvom, i sve veim interesom. Poticati djecu da izmiljaju prie ili naslikaju seriju slika koje e samoinicijativno i mnogo samostalnije uz pomo instrumenata oivjeti. U III razredu mogue je uraditi nekoliko muzikih dramatizacija uz koritenje Orffovog djeijeg instrumentarija, prirunih i improvizovanih instrumenata, sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost djeijih rjeenja. U sreditu nastavnikovog interesa treba da bude korigovanje i otklanjanje problema koje dijete ima, razvoj opsega djeijeg glasa, poboljanje kvaliteta pjevanja, tanosti intonacije i opsega muzike memorije. Treba nadalje raditi na razvoju osjeaja za ritam i metrike kroz brojalice i muzike igre, na upoznavanju notnih znakova kroz svjesno pronalaenje razlika u trajanjima prikazanim u notnom zapisu. Uiti i poticati djecu da sa sve veom tanou zapaaju i odreuju tempo, dinamiku, formu kompozicije, izvoae i sastave, muzike instrumente orkestra po grupama, vrste glasova u horu. Razlike meu uenicima bit e u skladu sa razlikama u samom startu i dinamici napredovanja u usvajanju znanja i vjetina, te razvoju muzikih sposobnosti u toku godine. Muziki sadraji u sebi imaju sve elemente koji prirodno pomau i podravaju savladavanje i ostalih sadraja ovog razreda, pa je i korelacija sa drugim predmetima sasvim prirodna.

39

RAZRADA SADRAJA (TABLICA)

SADRAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE AKTIVNOST UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA (ORGANIZACIJA I
METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE)

I. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. Maestral (Josip Stamac) 2. Vrste kie (Damir Pjani) 3. Proljena pjesma (Stania Korunovi) 4. ala, alica (Ajka Kolakovi) 5. Svemirac (Refik Hodi) 6. Zaplovi barka (kanon) (Zlatko Grgoevi) 7. Zekini jadi (Alfi Kabiljo) 8. Trimo za suncem (Refik Hodistihovi Nasiha Kapidi-Hadi) 9.Igrajmo se svi (Melisa SalihoviIbrahimbegovi) 10.Reci Bosno ljubavi (Asim Horozi) 11. Tri ciklame (Refik Hodistihovi Nasiha Kapidi-Hadi) 12. estitka majici (Josip Kaplan) 13. Kad se male ruke sloe (Arsen Dedi) 14. Kiobran za dvoje (elo Jusi) 15.elim (Nino Pre, stihovi Sanela Pre) 16. Zelen lie goru kiti, narodna 17. Kad ja pooh na Bentbau, narodna 18. Majka Smaju pod ulom rodila (Mostar)- uspavanka 19. Spavaj, zlato, san te prevario (Kozarac) 20. emu slue roditelji

-Ima veliki fond pjesmica, brojalica i muzikih igara -Prihvata korekcije i potuje pravila pjevanja (intonacija, artikulacija, dikcija) koja dovode do kvalitetnijeg skupnog muziciranja -Raspoznaje pojedine muzike znakove u notnom zapisu (dinamika, tempo) note i pauze po trajanju -Razlikuje i pronalazi osminke, etvrtinke i uporeuje ih sa polovinkama i cijelim notama i njihovim pauzama - Imenuje i koriguje greke u pjevanju i sviranju -Poznaje i objanjava oznake za dinamiku (p, mf, f) i koristi ih u igri -Pronalazi i objanjava tri oznake za tempo (spor, umjeren, brz) - Prihvata korekcije i shvata njihovu svrhu -kvalitet muziciranja u razredu - Samostalnije pjeva i svira Orffove instrumente i ima vie povjerenja u sebe

- Razvija osjet za mjeru (dvodijelnu, trodijelnu i etverodijelnu), tezu i arzu, ritam (duge i kratke slogove), tempo i dinamiku - Uporeuje i koriguje vlastito pjevanje i sviranje u odnosu na druge - Samostalno snalaenje i istraivanje u sviranju kao pratnji pjesmi -Kad osjeti da mu treba trai, prihvata i prua pomo, te sarauje sa drugima -Zna mogunosti i adekvatno koristi Orffove instrumente i kombinuje ih sa prirunim - Muzicira samoinicijativno i bez podsticaja -Pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizovanju

-Vidljivo se trudi da svoje muiziciranje usaglasi sa grupom i kolektivom - esto pjeva i svira jer uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet -Procjenjuje sebe u odnosu na druge - Ima pozitivnu sliku i razvija svijest o znaaju svakog pojedinca u horu - Jasna mu je potreba uklapanja svog glasa u hor da doprinese boljem zvuanju - Svjesno obavlja muzike zadatke, razumije obaveze i potrebu ispunjavanja, (kao pojedinac ili dio grupe) -uva i odrava instrumente i pokazuje pozitivne stavove i vrijednosti prema muzici

-Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji) -Ponaanje u skladu sa pravilima muzike igre -Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata -Samostalna izrada vlastitih improvizovanih instrumenata -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme - Pokazuje da muziku doivljava i cijeni kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje

-Planira i osmiljava muzike igre kao podsticaj za uenje -Organizuje pjevanje i sviranje u interakciji i uenje u koli, u porodici -Stalno komunicira sa djecom i upuuje ih na izvore znanja - Nenametljivo rukovodi aktivnostima i motivie rad uenika - Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju -Prati i procjenjuje njihova individualna postignua u poreenju sa rezultatima u drugom razredu

40

II. MUZIKE IGRE Izbor: 1. Brzojav (telegram) Vladimir Tomerlin 2. Golubovi 3. Izgubljeno pile (Vl. Tomerlin) 4. Ljetna pjesma 5.Grliica proso brala, narodna za zabavljanje 6. I mi znamo svirati (G. Odak, Kupres) 7. Dvi se babe vozale (Gua Gora-Travnik) 8. Poskakua, (Centralna Bosna) 9. Roma (Polog i okolica Mostara) narodno kolo 10. Treskavica okolo (Sarajevo i okolica), narodno kolo 11. U ovom dvoru bijelom (Livno) 12. Razbolje se lisica (Minja i Lidija) 13. Padaju, padaju s neba bijele zvijezde (hor Kolibri)

-Pokretom prati ritam pjesmice, odnosno izvodi zadatu koreografiju -Primjenjuje ranije znanje na novu igre -Pamti i imenuje pojedine pjesme, igre i kola -Ispravno primjenjuje pravila muzike igre -Pravilno izvodi igru, odnosno kolo -Prepoznaje pojedine tradicionalne nonje

-Sigurno i samostalno pjeva i igra -Pokretima opisuje dogaaje u prirodi (ivot u prirodi, radovi, narodni obiaji) -Izvodi zadane pokrete bez pomoi -Predlae nove pokrete koji su adekvatni -Mnogo samostalnije igra u kolu i usvaja ih sa vie sigurnosti - Samostalnije izraava kretnjama ono ta muzika sugerie - Vei osjeaj za mjeru, ritam i izraavanje kroz muziko djelo

-Shvatanje znaaja pokreta u plesu i kolu -Razvijanje svijesti o kolima kao tradicionalnom muzikom stvaralatvu BiH sa utvrenim pravilima (koreografija) -Podsticanje kreativnosti igrom, pokretom i pjevanjem - Slobodno i organizovano kretanje u prostoru - Razvijanje svijesti o kulturi ponaanja na koncertima i nastupima folklornih ansambala

-Izbor prikladne igre u uionici - Predlaganje muzike igre za priredbe -Praktian rad: zajedniko i pojedinano izvoenje pokreta uz pjevanje, na raznim mjestima (u razredu, u dvoritu, vrtu, na izletu) -Ukljuenje u modeliranje narodnih nonji (prema originalu ili slikama) - Izrada nonji od razliitih materijala u uionici -Crtanje (slikanje) narodnih nonji -Rasprave o ponaanju u situacijama na koncertu - Ulanjenje u ritmiku i/ili folklornu sekciju

-Posmatra i prati uenika u radu -Osmiljava, priprema i organizuje igre, posebno tradicionalne u uionici -Vodi aktivnosti, demonstrira i usmjerava u pravcu interesa i mogunosti djece -Stimulie ih i direktnim ueem u igrama i kolu -Upuuje, pomae, pokazuje simulacije na kompjuteru -Sarauje sa roditeljima i ukljuuje ih u rad -Organizuje praktine vjebe i odlazak na probu u KUD

41

III. BROJALICE Izbor : 1. En, den, dore 2. Patka patku pojela 3. Kia, kia 4. Jabuice crvena 5. Tike, tike take 6. Jedna maka iva 7. Jedna kola uta 8. Hajd izai medvjede 9. Boc, boc iglicama 10. Mijau, mijau, maka 11. Ide kolo naokolo 12. Jedan dodan, dimi, disi (Sarajevo) 13. Pipalica pipa (Jezero-Jajce)

-Razumije i izvodi brojalicu prema zadatku, precizno i tano -Izvodi odgovarajue pokrete u mjeri i ritmu na razne naine - Svira pravilno ritam na ritmikom instrumentu po uzoru i na osnovu vlastitih ideja -Pokreti su precizni i tani -Po sjeanju izvodi vei broj ranije obraenih brojalica -Izgovaranjem i gledanjem u notni zapis odreuje duge i kratke note (slogove teksta) - Ima vei fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja

- Prema slogovima rijei brojalice, uporeuje note i trajanja - Uoava slinosti i razlike kroz posmatranje i razgovor -Prepoznavanje ranije nauene brojalice na osnovu ritma bez teksta (zagonetka) - Tano izvodi mjeru i ritam skandiranjem, odbrojavanjem rukom, koraanjem u koloni -Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima -Poigrava se s brojalicom, predlae i izvodi pratnju, kombinuje instrumente

-Pozitivno vrednuje brojalicu kao matovitu igru i komunikaciju, koja razvija osjeaj pripadnosti grupi - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmilja nove zajednike igre -Ukljuuje se u izvoenje sa vidnim zadovoljstvom i raduje se novim iskustvima -Ui druge izvoenju ritma na instrumentima - Kroz kreativne naine ritmikog izraavanja jaa samosvijest -Shvata da je orkestar muziki ureena zajednica koja svira prema pravilima i znaku dirigenta

- Pronalaenje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvoenje zakljuaka -Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima -Izvoenje zapisa na originalnim i napravljenim instrumentima -Dopunjavanje razredne izlobestalna postavka -Osmiljava matovite igre sa djeijim instrumentima - Crtanje i fotografisanje instrumenata doprinos prezentaciji

- Pomae, upuuje koordinira rad rukovodi po potrebi -Osmiljava prigodne muzike igre za interaktivno uenje -Usmjerava aktivnosti uenika -Pokazuje i demonstrira izvoenje i sviranje -Procjenjuje interesovanja i napredak uenika -Razvija kreativnost, djeije radne i kulturne navike

IV. SLUANJE MUZIKE Izbor : 1. Menuet (L. Bocherini) 2. Gle igre li krasne, iz opere arobna frula (W.A.Mozart) 3. elja (F. Chopin) 4. Divlji jaha (R. Schumann) 5. Sanjarenje (R. Schumann) 6. enja za proljeem (W.A.Mozart) 7. Ptija tuga (L.v. Beethoven) 8. Proljee (I stav) iz etiri godinja doba, A. Vivaldi 9. Magarac i pijanist iz karnevala ivotinja (C. Saint Saens) 10. Valcer cvijea, iz baleta Krcko Orai (P. I. ajkovski) 11. Bumbarov let, odlomak iz opere Bajka o caru Saltanu

- Ima vei fond djela koja prepoznaje prilikom sluanja -Prepoznaje i saopava ime kompozitora -Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama (gudaki, duhaki, drveni i limeni, udaraljke) -Razlikuje izvoake sastave (orkestar, solista, hor, horski glasovi, djeiji hor) -Prepoznaje instrumente predstavnike grupa (flauta, truba, violonelo, klarinet harfa, gitara, bubanj, dobo)

-Sluajui brzo pamti i pjevui melodiju -Tano uoava, razlikuje, uporeuje, izvodi zakljuke o sluanom djelu - Brzo uoava i saopava izvoaa djela -Samostalno odreuje karakter kompozicije -Tano odreuje jainu (glasnou), tempo i druge karakteristike djela

- Izraava ugodnost i utiske o sluanom djelu -Razgovora o osjeaju ugodnosti i oputanja - esto trai da se djelo ponovo slua -Komentarie osobine djela, saopava zato mu se dopada ili ne dopada -Vidljivo pokazuje pozitivne navike i potrebu za muzikom -Rijeima i odnosom pokazuje da cijeni muziku, izvoae i kompozitore - Trai da ih vidi uivo na koncertima -Pokazuje kulturu ponaanja kad slua izvoenje i na koncertu

-Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja e se sluati u koli - U knjigama i tampi pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzikih instrumenata (simfonijski orkestar) -Pronalaze i prikupljaju slike tradicionalnih narodnih instrumenata i nonji naroda BiH -Izrauju zidne panoe sa tematskim sadrajima -Pronalaze i prikupljaju tradicionalne instrumente iz kraja gdje je kola

-Osmiljava i realizuije simulacione igre za djecu. -Priprema i voi djecu kroz aktivnosti dijaloga i interakcije. -Pomo uenicima u samostalnom i grupnom radu. -Osposobljava ih za uoavanje i biljeenje. - Upuuje i podstie na prikupljanje materijala .

42

(N.R. Korsakov) 12. Zeko i potoi (Branko Mihaljevi) 13. Da se pita dijete (Nino Pre, stihovi Sanela Pre) 14. Sa unukom Janom (Avdo Smailovi) 15. Vrteka (Milan Prebanda) 16. Vrapci i straila (Vlado Miloevi) 17. Djevojka vie iz tanka grla, narodna (Read Arnautovi obrada za dvoglasni enski hor) 18. Bosno moja (narodna)

-Prepoznaje vokalno, instrumentalno i vokalnoinstrumentalno izvoenje -Prepoznaje narodnu muziku tradiciju -Poznaje i pamti imena bh. kompozitora

- Razlikuje i poznaje pojedine instrumente i vizuelno i auditivno -Sposoban je za praenje jednostavnog notnog zapisa i primjenu termina (ritam, melodija, legato, staccato) -Prilikom sluanja muzike, posebno na koncertu, potuje pravila ponaanja

-Aplauzom drugarima i na koncertu pokazuje pozitivno ponaanje prema djelima i muzikim umjetnicima -Pokazuje razvoj svijesti o znaaju muzike u porodici, koli i okolini - Razgovorom o muzici u okolini ispoljava svoje stavove i potrebe za lijepim (auditivna ekologija)

-Posjeta koncertima u osnovnoj muzikoj koli -Pravljenje zajednike makete koncertnog podija -Pravljenje preglednog panoa na koji se dodaju slike instrumenata koje su upoznali, to ih motivie na uenje -Posjeta najznaajnijim kulturnim objektima u mjestu

-Ukazuje na adekvatan nain izrade preglednih zidnih kalendara sa terminima koncerata.

-Planira termine

za posjete kulturnim ustanova i biljei ih na kalendaru. -Osmiljava i obavlja temeljitu pripremu uenika za izlaske iz kole i posjete koncertu i kulturnim ustanovama (ponaanje, oblaenje).

V. DJEIJE STVARALATVO - Izmiljanje melodija na zadani ili novi tekst -Slobodnija improvizacija na Orffovim instrumentima -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu - Plesna dramatizacija -Literarno i /ili likovno izraavanje doivljaja muzike -Osmiljavanje vie novih muzikih igrokaza - Posjeta koncertu u mjestu

-Samostalno, spontano dovri zapoetu pjesmu pjevanjem ili sviranjem - Samostalno istrauje instrument i na njemu improvizuje -Pravi varijacije na zadanu temu -Spontano na muziku progovara pokretom, likovno ili literarno - Na podsticaj, ali i spontano daje svoje ideje za rad

-Samostalno osmiljava, uporeuje, dodaje, mijenja

-eljom za muziciranjem pokazuje pravilan odnos prema muzici -Sigurnije i samostalnije praenje pjevanja - Saopava interes i elju za njihovim kombinovanjem -Slobodnija kolektivna, grupna, u paru (dijalogom), individualna improvizacija -Sa zadovoljstvom uestvuje u muzikim igrokazima svog razreda

-Pronalaenje pria i bajki iji se likovi mogu ozvuiti muzikom -Dogovaranje o improvizaciji koja omoguava neverbalnu komunikaciju i socijalizaciju -Izvoenje muzikog igrokaza uz kombinaciju pojedinaca - likova i kolektiva -Komunikacija kroz muziku i kooperacija u radu

-Izraava razne ritmove iz ivota instrumentima - Pravi improvizaciju ritmike pratnje pjesmi - Stvara kombinacijom rijei, instrumenata, pokreta i likovnim izrazom - Bez vanjskog podsticaja sam predlae ideje i ukljuuje se u rad -Predlae instrumente za doaravanje likova u igrokazu

- Svojim odnosom i stavovima priprema, rukovodi i razvija interes uenika prema muzici -Planira aktivnosti i muzike sadraje u korelaciji sa ostalim umjetnikim i drugim odgojnim podrujima -Posjete koncertima, priredbama saradnja sa lokalnom zajednicom -Procjenjuje uenika postignua, podstie kreativnost

43

LIKOVNA KULTURA

44

CILJEVI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA - (2 asa sedmino- 70 asova godinje)

SADRAJI U CRTEU Za svaki navedeni sadraj neophodno je da nastavnik formulie: 1. Likovno podruje 2. Likovni element 3. Likovni problem 4. Likovno sredstvo 5. Motiv 6. Likovnu formu
I. Motivi, teme po sjeanju: - Doivljaji s ljetnog raspusta - Ja i moja porodica - Izlet u prirodu - Jesenji plodovi - Vraaju se laste, gnijezda i ptice - Praznici - Zimske radosti - Doek Nove godine - Doivljaji sa zimskog raspusta - Gradnja u mom gradu, selu ili naselju - Prvi simboli proljea - Ptice selice se vraaju - Proljetni radovi u bati i na njivi - Saobraajna nesrea na ulici II. Sadraji po direktnom posmatranju: - Klupe i stolice u mom razredu - Od krokia jedne figure do kompozicije figura - Jesenje lie,otisak lista u tri boje - Autoportret, slikanje svog lica po opisu - Otisak prstiju i dlana na papiru, akvarel

LIKOVNE FORME

KREATIVAN CRTE

KOMUNIKACIJA I OTVARANJE UENIKA

- Uenik spontano i iskustveno koristi likovne elemente i njihove regulatore - Za raspored figura i predmeta u prostoru: gore i dolje, lijevo i desno, ispred i iza, manje i vee - Izmilja ili se inspirie iz prirode i umjetnosti - Kompoziciju u crteu i prostoru reda: horizontalno i vertikalno, koso i dijagonalno, kruno ili elipsasto - Plastine prirodne oblike voa i povra transformie u plonu sliku - Svjetlost i boja iz prirode i umjetnosti bogati njegov kolorizam

- Ljepota forme raste s ljepotom sadraja - Ljepota se osjea u subjektu i objektu, u prirodi i umjetnosi, djetetu i crteu - Ono ta nedostaje objektu, dijete dodaje u crteu - Ueniki crte nastaje iz nagona za igrom kao ivim doivljajem i zbiljom - Crte je unutranji ivot vanjskog oblika - Njegova je mo da pobudi estetske emocije socijalnog karaktera

- Kada djeak baca kamen u vodu, divei se krugovima koji se u vodi ire kao jednoj tvorevini u kojoj zadovoljava oiglednu sliku neega to je njegovo, to bi trebala bi biti ideja vodilja ka otvaranju djeteta - Kako dijete komunicira sa sadrajem i formom u crteu, tako ono u analizi crtea komunicira sa uenicima u razredu - Pria o onome to se pojavljuje, otkriva asocijacije i likovnu formu pretae u verbalnu i obratno

45

- Frotiranje reljefnih predmeta: novi, klju,drvo,... - Slikanje cvijea za estitku za 8. mart III. Sadraji iz mate: - Japanska umjetnost savijanja papira, origami - Igra linija i boja - Igra trouglova - Rorahove mrlje - 1001 boja crvenih, utih i plavih takica - Razlaganje boja, crvene, ute i plave linije - Zamiljene ivotinje sa balonima - Igre krugova u boji - ta sanjam i ega se plaim IV. Prema tekstilu ilustracija: Nastavnik, po svom izboru, predlae rad prema tekstuilustraciji na osnovu vanijih objekata lokalne zajednice - Ilustracija crtanog filma - Ilustracija lutkarske predstave - Legenda o Arslanagia mostu - Ilustracija tekstova o Starom mostu - Ilustracija knjievnog teksta: bajke, prie, pjesme basne..po izboru uitelja V. Inspiracija iz umjetnosti: - Umjetnost mog zaviaja: Sarajevo, Mostar, Tuzla - Mersad Berber, Konj -Paul Klee, Moja soba -Bosanski ilim -Fotografija iz Walt Disney filma, Bambi -Bosanska narodna nonja -Edgar Degas, Balerina -Henri Matisse, Otvoreni prozor - Etrurska umjetnost - Ranokranska umjetnost - Islamska umjetnost (Uenici ne memoriu, ve gledaju likovna djela kao estetski in)

- Dijete se izraava impresivno i ekspresivno, shematsko simboliko intelektualno - Svjesno linijom, bojom, plohom i volumenom gradi svoju kompoziciju, a podsvjesno izraava unutranji treptaj, ritam, likovnu formu, rukopis i stil

- U crteu je uenik i porodica - ulna iskustva piu po dui djeteta na hiljadu naina dok ne proizvedu osjet i opaanje, a ova ideju i crte - Ueniki crte nije oponaanje, ve mijenjanje i stvaranje - On izmilja nove forme za stare sadraje, to je in kreacije - Nasuprot kreativnom crteu je klie i ki. Ako se odvoje kliirani i objektivni, iza njih isplivaju kreativni crtei koje treba afirmisati

- Dijete crta i govori, pie i brie, oduzima i dodaje - Uenik se u crteu bori i troi, gubi i dobiva, tuguje i raduje se - U tom procesu uenik zadovoljava svoju radoznalost i komunicira sa sobom i okolinom - Dok se u verbalnoj prii tuga prikriva, u crteu se ona otkriva - ira sadrajna, likovna, estetska i tehnika, te psiholoko socioloko - pedagoka analiza crtea otkriva i otvara uenike -Ono vie nije uvijen duh u sebi, ve otvoren

46

OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA

Djeca otkrivaju jedan skriveni unutranji, subjektivni doivljaj, svijet u sebi crteu i umjetnosti. I dalje je u treem razredu ueniki crte subjektivan, ali je zato analiza crtea subjektivno-objektivna. Crte se analizom objektivizira, oekuje se objektivna analiza o tome ta je uenik nesvjesno ili svjesno iznosio u svom crteu. Iako uenici upotrebljavaju sve boje, izraavaju se simbolikom bojom, to treba gajiti. Sigurniji su u sadrajnoj, likovnoj, estetskoj i tehnikoj procjeni crtea i umjetnosti. Uenici se sigurnije slue likovnim terminima: kolorizam, ritam, kompozicija, simetrija i asimetrija, ploha, volumen. Znaju ta je original, kopija, ilustracija, ta je klie, ta je objektivno, a ta subjektivno. Slue se udbenikom Likovne kulture u kojem su vidjeli i upoznali umjetnost antikog vijeka, lutkarsku umjetnost i popularne crtane filmove Walta Disneya. Razvija se likovna radoznalost. Uenici su traei inspiraciju za svoj crte nenametljivo vidjeli simboliku umjetnost i upoznali legende, basne i bajke. Djelimino su zakoraili u religijske umjetnosti, kao i domae i svjetske umjetnosti antikog doba i srednjeg vijeka i svijeta, upoznali legende o Kozijoj upriji i Arslanagia mostu... Ve su usvojili ta je kist, paleta, tafelaj, kopija, original, imitacija, ilustracija, inspiracija, ta je crte u boji, plitki i duboki reljef, arhitektura, freska, mozaik, keramika, terakota i porculan, vitra, spomenik, galerija, muzej, ta je domaa i svjetska likovna umjetnost ili batina.

47

IZVORI SADRAJA

Uenicima III razreda se nude iroki vremenski sadraji iz prolosti, sadanjosti i budunosti; motivi, teme, ilustracije i inspiracije po sjeanju, posmatranju, ilustraciji teksta i inspiraciji iz umjetnosti. Sadraj po sjeanju Kada se dijete ne bi moglo sjetiti prolosti, ne bi imalo iskustva. Rad po uenikom sjeanju proizlazi iz bliskih i uzbudljivih dogaaja u kojima je dijete neposredno uestvovalo. Objektivni dogaaj, a zatim subjektivni doivljaj vezani su za igru uope, rad u koli ili van nje. Dakle, prvo dogaaj, a zatim doivljaj i likovna interpretacija. Rad po sjeanju proistie iz injenice da djeca i uenici do 9. godine ivota imaju naglaen doivljaj, transformiui ono to se objektivno desilo. Transformiui dogaaj u estetsku ideju, tj. razmiljajui o tome ta se i kako se desilo. Sadraj sjeanja kod uenika razvija pamenje i miljenje, bogati emocije i razvija likovne sposobnosti. Sjeanje se uzima iz daleke, ali ee iz bliske i neposredne prolosti, o emu uenici priaju, prepiru se i svaaju, gdje su emotivno uestvovali. Crte po neposrednom posmatranju Podrazumijeva direktno posmatranje prirode, ivota i rada. Ovaj rad je u suprotnosti sa tvrdnjom da uenici razredne nastave rade ono ta znaju, a ne ono ta vide, ali time mladi stiu naviku za posmatranje, ne da se kopira priroda, ve da ona motivie i inspirie. Neka cvijet, jabuka, ptica ili bicikl stoje na dohvat ruke djeteta, da ono vidom, opipom i mirisom upozna karakteristiku i funkciju. Po posmatranju se moe raditi sve ono to se moe donijeti na nastavni as. Na taj nain e djeca izvornije upoznati psihike i fizike karakteristike i bolje e se likovno izraziti. Rad po neposrednom posmatranju kod uenika razvija ljubav prema prirodi i tehnici, sposobnost vizuelne percepcije, uoavanje lokalnih karakteristika volumena i proporcije, sjaj materijala, prozirnost, veliinu, oblik i zvuk, upoznaje temperaturu, miris i ukus, te mirovanje ili kretanje, a to znai da treba ii od percepcije do predstave, postavljanjem zakljuaka da je jabuka dio biljke, da se razvija iz cvijeta, da je u njoj sjemenka, ta da sjemenka slui ta razmnoavanje jabuke. I ovdje, nakon objektivnog upoznavanja, slijedi ne objektivna, ve subjektivna likovna interpretacija. Sadraj iz mate ili fantazije ta je mata ili fantazija, te ta je podsvijest i simbol i kada se oni javljaju, ta su nae dileme? Jedni smatraju da se u mati radi o sadraju, drugi misle da se tu radi o formi. Sigurnije je prihvatiti da je to spoj i jednog i drugog. Ljepota forme raste s ljepotom sadraja. Savremeni estetiari i psiholozi u centar mate stavljaju in sna i podsvijest. Tome je blisko djeije sanjarenje na javi, kada djeca izmiljaju formu i sadraj. Sadraj sna sam po sebi moe biti iz sadanjosti, ali vie iz prolosti. Neki misle, kao i stari narodi i stari proroci, kako je san, kao i telva u fildanu, ono to prorie budunost. Meutim, i to bi, kao i gatanje u dlan, mogla biti mata. Iz sna je nastala Bajka o Kiru, o Parisu u Trojanskom ratu ali vratimo se mati u crteu, te simbolu i podsvijesti. Dok se u drugim sadrajima rjeavaju likovni problemi i zadaci, u radu po mati se preko likovne forme dolazi do skrivenih sadraja. Tu uitelji i uiteljice direktno idu na teme: ta sanjam, ega se plaim i ta me raduje. Sa druge strane crteom se moe polaziti i od apstraktnih linija i geometrijskih slika u kojima se naknadno trae neki podsvjesni sadraji. Mata je oblik djeijeg miljenja. Sve to je dijete znalo pa zaboravilo, zatim se u snu ili na javi sjetilo, bi bila mata.

48

Mata i podsvijest moe biti iz bliske, ali i iz daleke prolosti. Kamion koji prolazi pored nas, kojeg gledamo i mislimo o njemu, i koji odlazi i iza okuke se izgubi, istovremeno se gubi i u naoj svijesti i ide u podsvijest. Nikakav genije nije nikada sjeo s perom ili kistom u ruci i rekao: sad u izmisliti simbol, i zato simbol niko ne moe rijeiti. Ni djeca svjesno ne izmiljaju simbol, ve ga nesvjesno unose, kao to se on javlja u snovima, jer se simboli dogaaju, a ne izmiljaju. ak i kolektivni religijski simboli potiu iz iskonskih snova i stvaralakih mata. Ima ih individualnih i kolektivnih. Znak uvijek znai neto manje, a simbol neto vie. U historiji umjetnosti se mata ili fantazija predstavlja djelom Rousseaua, (Rusoa) Carinika, San, i navodi:Ono to se deava u zaaranom svijetu nije potrebno objanjavati, niti je ono mogue, kao i u naem crteu, ali od koje analize ne odustajemo. U tome i jeste zagonetka mate, simbola i podsvijesti, koji samo oekuje odgonetku, pri emu je na pokuaj estetski in.

Sadraj inspirisan tekstom - ilustracija i strip Knjievnost za djecu, ilustracije i strip su namijenjeni djeci. Kako uenici, posmatrajui crte, priaju priu, tako oni itajui ili prepriavajui priu crtaju crte. Potpuniji je doivljaj ako uiteljica i uenici dramatizuju tekst. Pretakanje knjievne forme mita i legende, bajke i basne, prie i pjesme u likovnu formu crte, grafiku i sliku, reljef i kip u jednu formu je ilustracija, a u nekoliko scena i sa tekstom je strip. Treba li kazati kako je to za djecu senzacionalna ideja. Za razliku od motiva i tema sjeanja, gdje uenici u sebi trae i sadraj i formu, kod ilustracije i stripa im se nudi sadraj, a oni sami trae formu. U ilustraciji je sadraj primaran, a forma sekundarna. Treba, prilikom ilustrovanja, izbjegavati ilustraciju odraslih, jer dovoljno je to se djeci nudi sadraj, neka oni sami trae likovnu formu. Ako je tekst bogat, ako obiluje ivim biima, neoekivanim i uzbudljivim situacijama, djeca e istim arom realizovati tekst, sa istim arom kojim prate crtane filmove i slikovnice. Rad prema tekstu razvija ljubav prema knjizi, svijest o nacionalnoj i internacionalnoj kulturnoj batini, upoznaje i zbliava narode svijeta i razvija emocionalne, intelektualne, moralne i estetske doivljaje i sposobnosti. Inspiracije iz likovnih i ilustracije iz knjievnih umjetnosti Umjetnost je sama po sebi estetska kategorija, a crte je dijete umjetnosti. Inspiracije i ilustracije, kao to su: 1. Apolon iz Veja na krovu etruanskog hrama, 2. Ranokranska umjetnost, aranje jaja, 3. Islamska umjetnost, biljni i geometrijski ornamenti i arabeske, 4. Umjetnost bosanskih steaka, steak Kule , reljef, scene Lova, 5. Legenda o Kozjoj upriji, Legenda o Arslanagia mostu, 6. Mersad Berber, Konj, 7. Paul Klee, Moja soba, 8. Bosanski ilim, 9. Fotografija iz Walt Disney filma, Bambi, 10. Bosanska narodna nonja, 11. Edgar Degas, Balerina, 12. Henri Matisse, Otvoreni prozor Uz umjetnost se nude i mitovi i legende, bajke i basne, zagonetke i odgonetke, tj. uz likovnu i knjievna umjetnost koje su se istovremeno inspirisale i dopunjavale. LIKOVNI JEZIK ILI FORMA Crtanje CRTE, crtanje, linija nastaje pokretom take, trag neke materije. Ima jednu dimenziju, duinu, ali se nalazi na plohi, te crte moe biti dvodimenzionalan ili vizuelno trodimenzionalan. On je linearna likovna forma. Nastaje crnom, sivom ili bijelom bojom, ali i svim drugim bojama, pa ga nazivamo i crteom u boji, sve dok u njemu dominira linija. Nastaje na svim neutralnim i bojenim podlogama. Crte moe biti i u formi skice, krokija, studije i kreacije. Neogranien je broj crtakih tehnika i materijala, koje se stavljaju na

49

razliite podloge: grafitna i hemijska olovka, olovka u boji, flomaster, pastel, ugljen, kreda, metalno pero i pero ptice, trska, ak i sve slikarske i kiparske tehnike izvedene linijom, kistom i tvrdim predmetom. Crte je sve crtano linijom, dok ne pree u plohu i boju i postane slika ili crte u reljefu. Postoji cijela skala linija, isprekidane i neprekidne, duge i kratke, takice i mrlje, cik-cak, elegantne i trome, rasute i skupljene i sve one koje dijete nanosi, i kako god nanese na svoju podlogu, ono je crte dok ne pree u plohu, boju i sliku. A onaj dodir koji dijete isprobava i dira, igra se, stavlja boju njeno kao pahuljicu ili s njom snano probija papir je njegov temperament, rukopis ili ritam po kojemu prepoznajemo dijete u crteu. Linija je istovremeno i materijalna i psiholoka. Crteom se rjeavaju svi likovni regulatori, kao i bojom u slici. Slikanje SLIKA, slikanje, slika se slika. Ranije su i slikari prvo crtali, a zatim slikali sliku. Taj se prevazieni manir zadrao i u koli, pa uenik prvo crta, a zatim u te crtake okvire, tekom mukom, utiskuje boju i bez razloga robuje vlastitom crteu. Likovni rad rijeen bojom i plohom na papiru je slika. Bojom se, kao i linijom, grade: simetrija, opisni prostor, kompozicija i psiholoka proporcija, ritam i rukopis, a zatim impresija i ekspresija gdje uenik hvali i kudi. Pri tome uenici upotrebljavaju sve boje koje imaju, ali se vie ili manje nesvjesno opredjeljuju za simbolike, a ne za lokalne boje, to je prednost, a ne nedostatak. I ne treba uriti da uenici to prije izau iz svoje simbolike ili zlatne faze. Ako postoji interes kod nekih uenika kako e mijeanjem osnovnih dobiti ovu ili onu izvedenu boju, treba im kazati kako, ali kod naeg uzrasta generalno treba imenovati sve boje kako se one zovu, i zvanino imenovati samo osnovne i izvedene, neutralne, tople i hladne. Loa je usluga ueniku kazati da mu obojeni predmet nije obojen lokalnom bojom; odmah mu se oduzima ono njegovo. A to se slikarskih tehnika tie, kolske tehnike su: olovka u boji, flomaster, pastel, akvarel, tempera i gva, foro-kola, imitacija mozaika i vitraa i sve druge vodene boje do kojih se moe doi i njihove kombinacije, ali i na svim razliitim podlogama: bijelim, crnim, sivim i na svim bojenim podlogama i formatima: kvadrat, pravougaonik i krug. I boja je materijalna i psiholoka. Prostorno oblikovanje Prostor i oblikovanje u prostoru. Odmah smo u tzv. trodimenzionalnoj formi koja zauzima neki prostor. Radi se o kipu, plitkom i dubokom reljefu i gradnji ili arhitekturi. Zapravo se radi o spoju i sputanju umjetnosti kiparstva i arhitekture u kolu pod nazivom Prostorno oblikovanje. I druge likovne forme crtanje, slikanje, grafika i primijenjene umjetnosti, kao i kiparstvo i arhitektura, zapravo se transformiu i sputaju uenicima u nastavu likovne kulture u koli. Time uenici upoznaju prostor i odnose u njemu. Prostorno oblikovanje je za uenike naeg uzrasta opipljiv likovni element kojim oni rado manipuliu, za kojeg postoji naglaena radoznalost. Njeni su praiskonski izvori majino i sopstveno tijelo i priroda. Otud naglaeno ulo opipa, a preko njega i put do spoznaje. Ako se tome dodaju savremeni materijali u boji, to proiruje radoznalost uenika za neku novu formu. Djeci se danas igra, i plastine igrake kao primijenjena umjetnost, ali i kao ki, osmjehuju se na svakom izlogu. Nastava treba da im ponudi umjetnost kao estetsku inspiraciju i prostorno oblikovanje kao vlastitu kreaciju. Dekorativni rad s grafikom Zanatlije prave upotrebni predmet, zatim ga dekorateri dekoriu, ukraavaju. Iz toga nastaje primijenjena umjetnost. To je spoj zanata i umjetnosti. Tako smo dobili umjetnost koja se primjenjuje u svakodnevnom ivotu. Tu figurira termin are, dekoracije, arabeske.

50

Grafika je umjetnost novijeg datuma. I njen je put od zanata do umjetnosti. Te se dvije umjetnosti spajaju i sputaju u kolu, u dekorativni rad s grafikom. Dekor, ukras moe biti cjelovit, kao friz na predmetu, na vanjskom i unutranjem zidu zgrade ili samo kao neki detalj, motiv koji neto ukraava. Dekorativni rad ukraava ili dekorie neto drugo, a ne sam sebe. Od likovnih elemenata koristi liniju i boju, i regulatore simetriju i ritam. Dekoracija i arabeska su se usavrile u umjetnosti islama, grafika se usavrila u Evropi, a danas obogatila kompjuterskom grafikom. Grafika se realizuje sistemom tampanja, otiska, s bezbroj originala. Za formu dekorativni rad sa grafikom uenici su veoma zainteresovani, posebno djevojice, jer se radi o elementima ukraavanja svakodnevnih predmeta, nakita i kostima. To su nacrti i kreacije, ureenje svoje ue i ire radne i rekreativne sredine i okoline. Koristi se bezbroj crtakih, slikarskih i kiparskih tehnika i materijala. Pogodan je za individualni i grupni rad. Uenici treeg razreda upotrebljavaju prirodne otiske krompir i platno, list i dlan s tehnikama vodenih boja. Vizuelno-estetsko procjenjivanje Analizom crtea i umjetnosti pokriva se teorija i historija likovnih umjetnosti. Reeno je da se nastava likovne kulture realizuje praktino tri, i teoretski jedan nastavni as. Tu su dobro dole teoretske pauze da uenici gledaju i doivljavaju umjetnost kao estetski in. Sadraji iz umjetnosti osvjeavaju i obogauju nastavu. Nije se ranije ni primjeivalo da uenici iz sata u sat, ne etiri, ve osam godina, crtaju, a samo simbolino ili bojaljivo gledaju umjetnost. U muzikoj kulturi, kao i bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku takve anomalije da je knjievnost odvojena od nastavnog predmeta u koli nisu postojale, naprotiv! Uenici treba da analiziraju svoj crte i umjetnost kao estetske kategorije. Time se uenik otvara da pria o onome ta posmatra crta, bogati rjenik i upoznaje umjetnost. Uenici analiziraju prostor i predmete iz svoje okoline i umjetnost zaviaja, te vlastitog crtea. U treem razredu se uenicima nude ilustracije i inspiracije starog i srednjeg vijeka kao in vizuelnoestetske analize umjetnosti djetinjstva ovjeanstva.

51

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE
Svi drugi predmeti u koli imaju uzlaznu liniju, pa se daju stepenovati, na neki su nain logini; u likovnoj kulturi nisu, zato? Zato to u prvom i drugom razredu svi uenici znaju crtati, u osmom i devetom razredu saopavaju da ne znaju. Zato, na neki nain, svi ostali predmeti biljee logine rezultate napretka, a likovna kultura nazatka, pa se onda izvodi definicija da se djeci i uenicima nudi crte kao sredstvo odgoja i obrazovanja, dok ona ele da crtaju, a da se ta elja u devetom razredu prirodno gasi. Djecu proe crtanje kao to ih proe djetinjstvo. Zato neki pedagozi ele da djeca, da bi due crtala, to due budu djeca. Ta injenica predmet Likovna kultura ini specifinom, te on tako ne lii ni na jedan drugi predmet, ve je identian samom sebi. Crte naeg uzrasta je u usponu, da bi crte u 6. razredu objektivno bio bolji, ali je subjekivni crte kreativniji crte u kojem je potpuniji izraz djeteta. A to uenici kada odrastu prestaju crtati nije kriva ni kola ni uitelj niti nastavnik, ve je to prirodni proces; iako nastavnik uvijek od uenika zahtijeva maksimum. K tome treba dodati i sljedee: iako se spoznaja moe razviti po nekoj odreenoj metodi i bez svijesti o njoj, kao to bi to moglo da se primijeni za djeiji crte, da dijete crta ak i bez svijesti o sebi i crteu, ipak nastava likovne kulture ima svoje jasne metode i principe u kojima nastavnik u praksi sa manje truda postie zavidne stvaralake rezultate. Ovdje samo istiemo princip nastavnikovog rukovoenja i metode igre, nastave i stvaralatva kao jedinstva suprotnosti i metodu aktivnog doivljaja u kojima uenik aktivno uestvuje u procesu raanja svog subjektivnog crtea. Specifinost je i u internacionalnom likovnom jeziku, u kojemu je sve simbolino, jer nitko ne zna ta ova ili ona linija i boja koju je dijete stavilo kistom na papir predstavlja. Da li zato to je od svih moguih djeak izabrao ba tu ili zato to na paleti nije imao neku drugu, pa mi onda, iako to sve izvire iz njegove duboke psihe, nagaamo ta je uenik htio da kae. Ali, da bi opravdali sebe, formuliemo: estetsko nastoji da u crteu razotkrije tajnu koja u njemu ipak ostaje sauvana. Stoga je simboliku umjetnost, crte i u njima simbole teko odgonetati. Ali je takva umjetnost i takav crte bogata umjetnost i bogat crte. Nastava se realizuje u 2 odvojena nastavna asa jer je za uzrast 1. razreda, kada su oni juer bili u obdanitu, zanimanje koje traje ne vie od 25 minuta. I u 1. i u 2. razredu uenici svoj crte brzo zavre, za 25 minuta, a 20 minuta je dovoljno vrijeme za uvodni i zavrni dio nastavnog asa. Uenike ne treba do kraja iscrpljivati, niti da oni opet gnjave svoj crte. Oni treba da kreiraju brz i svje crte, te da sedmino crtaju 2 crtea. Tek bi u 5. razredu uenici mogli crtati u blok-asu. Predloeni okvirni broj asova (Svaki nastavni as ima sadraj i formu pa broj nastavnih asova nije 140, ve 70 asova godinje):

Sadraji
Po sjeanju Po direktnom posmatranju Iz mate Ilustracija teksta Inspiracija iz likovnih umjetnosti

Br.asova
15 11 16 17 11

Forma ili likovni jezik

Crtanje Slikanje Osnovi grafike Prostorno oblikovanje Vizuelno-estetska analiza crtea

Br.asova
15 16 11 13 15

Napomena: Sadraji se izraavaju formom (sadraj-jabuka, forma-slikanje = 1 nast. as)!

52

UENICI SA POSEBNIM POTREBAMA Dok se na dnu due i svjesno tuga prikriva i okree sama sebi, u crteu se tuga nesvjesno ispoljava, pa se na prvi pogled prepoznaju crtei uenika sa posebnim potrebama. S toga je psiholoka analiza vrlo sloena. Kao to sijedi ribar netremice posmatra plovak koji ga ne zanima, ve oslukuje pokrete u dubini vode, tako bi nastavnik preko mirnog crtea uenika trebao da otkrije nemir njegove due. Tu djeluje zagonetka subjektivnog simbola koji treba odgonetati. Bilo kako, na je pokuaj odgonetke estetski in. Rad sa djecom sa posebnim potrebama iziskuje od nastavnika naglaenu tehniku pomo, ali ona mora biti takva da dijete koliko je god mogue samo uestvuje u procesu graenja crtea. Primjera radi, pria iz prakse kae da ima razliitih izuzetaka gdje nastavnici s nekim uenicima jedva izlaze na kraj. esto, dakle, nastavnik nemoan stane pred problemom djeteta kojem treba pomoi. Mnogi pedagozi, psiholozi i sociolozi iznose razliite reakcije u crteu djece. Jer djeca u svom crteu iznose sebe, svoja osjeanja, ljubav i mrnju, strah, tugu i radost, dijete iznosi svoj svijet i svijet odraslih, posebno porodice kao svog nukleusa. Pria roditelja je nuno iskrivljena u osvjetljavanju slike koju daje o svojoj djeci, tako da crte zamjenjuje svaki drugi nain komunikacije izmeu uenika i terapeuta, zato je crte zahvalno sredstvo za upoznavanje uenika i porodice. Crte i kod uenika sa posebnim potrebama, ali i kod redovnih uenika, kazuje ono ta pria uenika i roditelja zaobilazi. Na crteu porodice u kojoj je dijete na posljednjem mjestu, u stvarnosti je ono na tom mjestu i u njoj; na crteu gdje su mukarac i ena odvojeni debelom linijom iskazuje svau i odvojenost roditelja; kua vezana za drvo izraava strah od naputanja djeteta od porodice; crte kue sa mnogo prozora i likova djeaka izraava umnoeno ekanje da se mama vrati kui; crte gdje se figure dre za ruke izraava harmoniju u ivotu obitelji...

OPISNO OCJENJIVANJE UENIKOG CRTEA Subjektivna ocjena subjektivnog crtea Likovna pismenost (dobar), likovna kultura (vrlo dobar), likovna kreativnost (odlian). Likovna pismenost bi bila nivo koji svi uenici mogu osvojiti, interes da uenici crtaju. Likovna kultura je uz crte kod uenika ono kada oni znaju da kau neto o umjetnosti i crteu. Likovna kreativnost je rijedak neponovljiv subjektivni doivljaj crtea koji zavisi od trenutka inspiracije, od uenika i nastavnika, kod onih uenika koji u svom crteu, traei neto, odu najdalje. Nastavnici prepoznaju one uenike koji su kreativci i one koji precrtavaju. U udbeniku su prezentirani kreativni crtei. Ovaj koncept valorizacije ili opisnog ocjenjivanja se nudi u 1. 2. i 3. razredu.

IZLOBE I DOKUMENTACIJA Pratei uenika u prvom kvartalu, nastavnik vodi sukcesivno opisnu dokumentaciju. Ako ne postoji zahtjev uenika, roditelja ili staratelja da oni posjeduju crte uenika, nastavnik crtee u koli, kao dragocjenu dokumentaciju, treba da cijeni i uva. Na razrednom panou ili na drugom mjestu u koli od najboljih, kreativnih crtea, i uz pedagoki

53

odabir, treba sukcesivno izlagati. Izlobe mogu biti sedmine, mjesene, polugodinje i godinje. Pored toga, crtee uenika treba prezentirati i na opinskim, kantonalnim, federalnim, dravnim i internacionalnim izlobama. U tom smislu, estetska ocjena i procjena treba da budu osnovne orijentacije. To je i mogunost objektiviziranja i afirmacije uenika, nastavnika i kole. S druge strane, nastavnik ima dokumentovan pregled likovnog razvoja i napretka uenika.

54

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

55

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

(2 asa sedmino 70 asova godinje) CILJEVI I ISHODI TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE
CILJEVI ISHODI UENJA
- zna zato je zdravlje osnova i preduslov za sve ljudske aktivnosti - zna zato tjelesna aktivnost utie na ouvanje i unapreivanje zdravlja - zna zato je pravilno dranje tijela uslov da se sprijee deformacije kime, grudnog koa, ekstremiteta i da se osigura normalno funkcionisanje organizma - zna zato je prekomjerna tjelesna teina izvor brojnih tegoba i zdravstvenih problema i da joj je najei uzrok nepravilna ishrana i nekretanje -zna zato je tjelesna aktivnost izvor dobrog raspoloenja, koje pomae zdravlju -zna da je ovjek dio prirode i da je tjelesna aktivnost u prirodi posebno vana za djecu - zna zato kvalitet, oblik i veliina, vanjske prilike i aktivnosti, neprimjerena obua i odjea mogu negativno uticati na zdravlje - porodino koristi zdravstvene usluge - ima usklaen dnevni ritam odmora, spavanja, uenja i igre, primjeren uzrastu, uz asistenciju odraslih - izbjegava situacije u kojima moe da se povrijedi i umije da trai pomo - poznaje principe pravilne i redovne ishrane, ima kulturu objedovanja - posjeduje osnovne navike line i kolektivne higijene - zna zato su psihoaktivne supstance tetne - trait e pomo ukoliko je zlostavljano (tjelesno, emocionalno ili seksualno) i (ili) zanemareno, ili zna za takav sluaj - u poetnom i u zavrnom stanju, utvrena su karakteristina odstupanja meu uenicima od prosjeka (razreda, kole) i izvrena klasifikacija uenika prema njihovom stvarnom stanju i razvojnim potrebama - u poetnom i u zavrnom stanju, utvreno je stvarno stanje: stopala, ekstremiteta, kime i grudnog koa; potrebne aktivnosti za korekciju - u poetnom i u zavrnom stanju, utvren je napredak u visini: prosjean, natprosjean, potprosjean - u poetnom i u zavrnom stanju, utvren je napredak u teini: normalan, povean, smanjen - u poetnom i u zavrnom stanju, utvren je odnos teina visina: normalan, mravost, gojaznost; potrebne aktivnosti za normalizovanje odnosa - u poetnom i u zavrnom stanju, utvren je odnos potkonog masnog tkiva i miine mase: izvrstan, natprosjean, prosjean, potprosjean, lo; potrebne aktivnosti za normalizovanje odnosa - u poetnom i u zavrnom stanju, za tri minute pretri distancu za ocjenu aerobne izdrljivosti: loe, potprosjeno, prosjeno, natprosjeno, izvrsno; predloene aktivnosti za normalizovanje stanja - u poetnom i u zavrnom stanju, puls u mirovanju je: vrlo nizak, nizak, umjeren, visok, vrlo visok; potrebne aktivnosti za praenje i normalizovanje stanja - u poetnom i u zavrnom stanju, krvni pritisak je: vrlo nizak, nizak, normalan, visok, vrlo visok; potrebne aktivnosti za praenje i normalizovanje stanja - u poetnom i u zavrnom stanju, funkcionalne sposobnosti osiguravaju mu da se prilagodi na primjerene tjelesne napore: normalno, s primjetnim znacima umora, s izraenim znacima umora, s izrazito izraenim znacima umora; potrebne aktivnosti za praenje i normalizovanje stanja - u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za taping rukom: loe, potprosjeno, prosjeno, natprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimulisanje napretka - u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za skok udalj s mjesta: loe, potprosjeno, prosjeno, natprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimulisanje napretka - u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za poligon natrake: loe, potprosjeno, prosjeno, natprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimulisanje napretka - u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za izdraj u visu zgibom: loe, potprosjeno, prosjeno, natprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimulisanje napretka - u poetnom i u zavrnom stanju, ocjena za podizanje trupa: loe, potprosjeno, prosjeno, natprosjeno, izvrsno; potrebne aktivnosti za stimulisanje napretka - u poetnom i u zavrnom stanju, procjenjene su psihomotorike sposobnosti: loe, potprosjene, prosjene, natprosjene, izvrsne; potrebne aktivnosti za stimulisanje napretka - zna zato je period djetinjstva i mladosti odluujui za potpuni rast i razvoj ovjeka, njegovih osobina i sposobnosti - zna zato su osobine i sposobnosti ovjeka nedjeljiva cjelina

Ouvanje i unapreenje zdravlja Rast i razvoj nje siste ma vrij Zna nja Psihomotorike sposobnosti Funkcionalne sposobnosti Antropometrijska obiljeja

56

- zna da je visina preteno uroena karakteristika, razliito vana za razne sportove - zna da je, u odnosu na visinu, normalna teina preduslov za optimalno funkcionisanje organizma i uspjeh u psihomotorikim i drugim aktivnostima - zna zato je potkono masno tkivo izvor tjelesnih i psihikih problema - zna zato pravilna ishrana i svakodnevno vjebanje smanjuje potkono masno tkivo i poveava miinu masu - zna zato tjelesna aktivnost utie na pravilan rast, razvoj i funkcionisanje organizma, ukoliko vjeba svakodnevno - zna da bez kisika ovjek ne moe ivjeti i da je dovoljna koliina kisika uslov za normalan rast, razvoj i dobro funkcionisanje organizma tokom svih ljudskih aktivnosti - zna da se svakodnevnim vjebanjem pomae organizmu da optimalno regulie potrebu za kisikom - prepoznaje fizioloke znake umjerenog optereenja i zamora (npr. bri rad srca, znojenje, nesvjestica itd.) i umije da trai pomo ako se loe osjea - zna da je kretanje ovjekova prirodna potreba i da je svakodnevno kretanje uslov za normalan rast, razvoj i funkcionisanje organizma - zna da ovjek posjeduje kretne sposobnosti koje se mogu poveavati i prilagoavati potrebama ovjeka svakodnevnim vjebanjem u djetinjstvu i mladosti - zna da su za poveavanje nivoa i kvaliteta razliitih kretnih sposobnosti potrebne i razliite vjebe - zna zato je igra posebno znaajna za razvoj djeijih osobina i sposobnosti - zna ulogu dijelova tijela prilikom vjebanja - poznaje termine za oznaavanje osnovnih vjebovnih poloaja, stavova, pokreta i kretanja - zna tri kompleta jutarnjih vjebi u trajanju od po 12 minuta - zna pravilno izvesti raznovrsne forme prirodnih oblika kretanja kao atletskih sadraja: tranje, visoki i niski start, skok udalj iz mjesta i zaleta, skok uvis i bacanje predmeta - zna pravilno izvesti osnovne elemente gimnastike vjebe oblikovanja: jaanja, istezanja i labavljenja - zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elementarnih i sportskih igara - zna pravilno izvesti osnovne sadraje planiranih elemenata ritmike, plesa i narodnih igara - zna pantomimom i pokretom prikazati razliite ivotne situacije - naviklo je pravilno drati tijelo pri sjedenju, stajanju i hodanju - pozitivno doivljava i vrednuje nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja - upoznaje i prihvata svoje osobine, sposobnosti i ogranienja znaajna za uee u tjelesnoj aktivnosti - samostalno primjenjuje nauene modele tjelesne aktivnosti: jutarnja gimnastika, zagrijavanje i smirivanje organizma, igre - posjeduje pozitivno iskustvo uspjenosti kroz ovladavanje sve sloenijim kretnim zadacima - poznaje rodne (spolne) karakteristike, uvaava suprotan spol - uvaava kolektiv i meusobnu saradnju - podstie prijateljstvo i strpljivo ponaanje u grupi - u igri je aktivno, interaktivno i kreativno - razvija smisao za takmienje, uz potovanje pravila igre i takmienja - prepoznaje nesportsko ponaanje: gruba igra, krenje pravila, nepristojno ponaanje - razvija dobre ekoloke navike

Vrijednosti, stavovi i navike

57

SADRAJI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA

1. Osnovna znanja, metode ovrivanja, naini samoregulacije i samokontrole: predvidjeti posebne asove (po jedan mjeseno), ili na drugi nain upoznati uenike sa osnovama zdravog ivota, neophodnosti odravanja line higijene, znaajem tjelesne kulture, tetnosti puenja, alkohola, narkotika, pozitivnim uticajem sunca, zraka i vode na djeiji organizam, razvijanjem kontrole pokreta, regulacijom tonusa miia, pravilnim disanjem i samomasaom, nainom praenja promjena u njihovom razvoju, mjerenjem mase tijela, mjerenjem visine te mjerenjem pulsa. 2. Opepripremni sadraji: gimnastike vjebe predstavljaju jedan od osnovnih sadraja pripremnog dijela svakog asa, a u njih ulaze: prosti oblici postrojavanja i prestrojavanja, vjebe oblikovanja (fizioloki: jaanja miia i labavljenja miia i umjerenog istezanja tetiva i miia; topoloki: ruku i ramenog pojasa, trupa, nogu i karlinog pojasa); vei dio opepripremnih vjebi bez sprava, sa spravama (loptice, palice, krugovi, lopte i kratke vijae), na spravama (vedska klupa, niska greda) i u parovima; opepripremne vjebe u obliku postavljanja motorikih zadataka; vjebe s raznim estetskim sadrajima. Veliki znaaj ima pratea muzika, te aktivnost po grupama i kontrola disciplinovanosti u grupi. 3. Hodanje i tranje: kretanje u razliitim formacijama; hodanje s ubrzavanjem i usporavanjem tempa; hodanje zadatom brzinom; ciklina kretanja do dvije minute; tranje na krae i due staze sa startom iz odgovarajueg poloaja. 4. Skakanje: preskoci kratke i duge vijae sunonim odrazima; skokovi preko prirodnih horizontalnih i vertikalnih prepreka; nagazni skok na povienje do 50 cm i saskok; skok udalj zgrno; skok uvis kosim zaletom, odrazom s lijeve ili desne noge. 5. Bacanje, hvatanje i gaanje: bacanje i hvatanje loptice na razliite naine; dodavanje i hvatanje lopte u kretanju; gaanje lopticom u nepokretne i pokretne ciljeve s udaljenosti do 5 m; bacanje loptice o zid i hvatanje. 6. Penjanje, puzanje i provlaenje: penjanje na razliite predmete (vedska klupa, vedski sanduk, uz kosinu, prirodni uspon i sl.) i silaenje, puzanje i provlaenje u razliitim kretnim manifestacijama (pojedinano, u parovima, grupno..); kombinacija provlaenja, puzanja, hodanja, tranja; provlaenje ispod raznih predmeta (grede, vedske klupe, razapete vijae). 7. Vuenje, potiskivanje i nadvlaenje: vuenje predmeta po tlu; vuenje i potiskivanje suvjebaa uz koritenje pomagala (palice, medicinke, vijae); grupno vuenje, potiskivanje i nadvlaenje. 8. Kotrljanje i kolutanje: kolut naprijed na povienju; kolut naprijed i nazad povezano; stav na rukama uz pomo; vaga zanoenjem. 9. Vienje i upiranje: zavjes sa oba potkoljena; iz upora prednjeg spusta naprijed; vienje i upiranje na spravama kao preprekama; naskoci i saskoci u upor, kleei, uei i saskok; preskoci zgreno i raznoke. 10. Plesne strukture: vjebe napetosti i oputanja; hodanje, tranje i poskoci u raznim tlocrtnim oblicima; realizacija zadatog ritma; plesna struktura i plesni koraci. 11. Igre: elementarne, tafetne i timske igre; djeiji nogomet, rukomet i koarka. 12. Posebni sadraji: vjebe ravnotee sa otvorenim i sa zatvorenim oima (stajanje i hodanje na ogranienoj i podignutoj podlozi, okretanje tijela oko vertikalne i horizontalne ose, hodanje i tranje sa otrim okretanjem glave u stranu, skokovi, poskoci i okreti u mjestu, hodanje natrake, bono i dijagonalno i sl.); vjebe brzine pojedinanih pokreta i frekvencije pokreta istih i razliitih amplituda (pokreti, kruenja i lupkanja rukama i nogama u razliitim smjerovima); vjebe koordinacije (ruku: voenje, hvatanje, odbojanje i prebacivanje lopte s jednom rukom, s obje ruke i naizmjenino - u stajanju, u hodu, u okretu; nogu: pisanje i crtanje nogama - po horizontalnoj, kosoj i vertikalnoj povrini, poskoci i sunoni poskoci s okretima); vjebe preciznosti (ciljanjem: ciljanje rukom i nogom u metu, ciljanje rukom i nogom natrake, ciljanje tapom u pokretnu metu; gaanjem: gaanje horizontalnog, vertikalnog i pokretnog cilja rukom i nogom naprijed, ustranu i natrake, gaanje glavom vertikalnog cilja). 13. Plivanje: Poetak obuke plivanja se preporuuje od 4. razreda, ali ukoliko kola posjeduje odgovarajue uslove, obuka moe poeti i od 1. razreda. Sadraji obuke su: plivanje u dubokoj vodi, ronjenje, plivanje pod vodom sa otvorenim oima, pravilno disanje, plutanja i klizanja na povrini vode, igre u vodi, poetno plivanje na grudima (kraul), poetno plivanje na leima (leni kraul), plivanje na distancu. Plivanje prestavlja nezamjenjivo sredstvo za jaanje zdravlja djeteta, jer doprinosi normalnom razvoju, poboljava rad kardiovaskularnog, respiratornog i nervnog sistema.

58

14. Skijanje: Usvajanje poetnih elemenata, kao to su noenje i stavljanje skija, kretanje bez i sa tapovima, prelaenje od 1 do 2 km, penjanje uz i sputanje niz blagu padinu, padanje i ustajanje iz pada i slino. 15. Varijabilni dio sadraja: U skladu je sa individualnim potrebama uenika, ambijentalnim karakteristikama i mogunostima. 16. Tjelesno-zdravstvene aktivnosti u toku nastavnog dana: Izvode se prije asova, za vrijeme asova i za vrijeme odmora. Gimnastike vjebe prije asova sastoje se od nekoliko vjebi niskog intenziteta, ukupnog trajanja 5-7 minuta. Izvode se na poetku prvog asa, pod nadzorom nastavnika. Cilj im je da poveaju radnu sposobnost uenika, da ih pripreme za predstojeu nastavu, kao i da preduprede negativne pojave izazvane duim zadravanjem u sjedeem poloaju. Vjebe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja i mijenja ih petnaestodnevno. U toku asova vjebaju se 2-3 vjebe, usmjerene na relaksaciju miia lea, ruku i ramenog pojasa. Izvode se po odluci i uz kontrolu nastavnika, a treba ih raditi i za vrijeme rjeavanja domaih zadataka. Za vrijeme odmora preporuuju se vjebe sa loptama, vijaom, elementi plesa, elementarne i sportske igre. Pri kraju aktivnosti, intezitet se smanjuje da uenici budu spremni za sljedei as. Vjebe priprema nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja. Uenike neposredno nadgleda deurni nastavnik, zajedno sa deurnim uenicima. 17. Promocija tjelesne kulture i sporta: Cilj aktivnosti je promocija tjelesne kulture i sporta, kao i ukljuivanje uenika u aktivno bavljenje tjelesnom i sportskom aktivnou izvan kole. Mogu se organizovati kao dani zdravlja i sporta, slobodne igre i takmienja, prigodna spotrska druenja. S obzirom na ogranienja u nastavnom procesu, najvei uspjeh nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja je animiranje i priprema uenike za svakodnevno vjebanje.

59

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE

Poetno (inicijalno) i zavrno (finalno) stanje vee se za kolsku godinu i za cikluse (prvi) osnovnog obrazovanja. U obrazovno-odgojnom procesu, odgoj je specifino ljudski jer se koristi procesima miljenja, ime se nastoji osjeajnu komponentu neke vrijednosti, stava ili navike osnovati na odgovarajuoj kognitivnoj osnovi. U konceptu tjelesnog odgoja, odgoj se koristi u irem znaenju i obuhvata i pojam obrazovanja. To znai da se nastoji odgajati pomou obrazovanja, to posebno dolazi do izraaja ako se proces zasniva na viim oblicima uenja, a ne na klasinom i instrumentalnom ulnom uslovljavanju. Program nastave tjelesnog i zdravstvenog odgoja u treem razredu osnovne kole izraava kontinuitet ciljeva nastavnog predmeta u prvom ciklusu i usmjeren je na usvajanje osnovnih sadraja tjelesnog i zdravstvenog odgoja, uz postepeno uvoenje i onih sadraja koji su neophodni individualnim sposobnostima uenika, njihovim sklonostima i ambijentalnim osobinama. Smatra se da, slijedom ishoda u 1. i 2. razredu, postoji dovoljno saznanja o svakom ueniku, o njegovim morfolokim, funkcionalnim i psihomotorikim, te kognitivnim, konativnim i sociolokim karakteristikama, koja e osigurati da odgojni proces u potpunosti uvaava razvojne potrebe uenika i, ujedno, kod uenika izgradi aktivan odnos prema linim, tjelesnim i zdravstvenim potrebama. Teorijski odgojni sadraji trebaju biti u potpunoj vezi sa praktinim sadrajima. Uz stimulisanje optimalnog razvoja osobina i sposobnosti svakog djeteta, to je dominantni cilj, postepeno se intenzivira proces usvajanja znanja i razvijanja sistema vrijednosti, stavova i navika. Ovaj uzrasni period je pogodan za razvijanje baznih psihomotorikih sposobnosti koordinacije, ravnotee, frekvencije pokreta, preciznosti i gibljivosti, za sticanje kretnih navika, kao i za realizovanje socijalizacijskih sadraja. Neophodna je primjena igre, a posebno je vano pravilno nazivanje i demonstriranje svake vjebe, uz blagovremeno ispravljanje greaka kako bi dijete bilo u stanju da samostalno, pravilno vjeba. Nezamjenjiva je aktivna uloga roditelja (ili staratelja) u dostizanju najboljih ishoda za djecu u podruju tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

U cilju pravilnog rasta i razvoja veoma je bitan odabir vjebi oblikovanja i zagrijavanja. Posebnu panju treba obratiti na vjebe zagrijavanja, istezanja vrata (ni u kojem sluaju se ne smiju izvoditi isti i nagli pokreti glave). Treba izbjegavati kretanje u unju zbog moguih oteenja zglobova. Naroito treba izbjegavati jaanje sklopa trbunih miia zbog povijanja kimenog stuba. Kod skakanja treba paziti da svi poskoci budu u pokretima (nikako veliki doskoci). Kod gimnastikih preskakanja treba obratiti panju na mogunosti uenika, te na veliinu i visinu predmeta kojeg preskau.

60

ENGLESKI JEZIK

61

ENGLESKI
Uloga i znaaj

JEZIK

Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti, prijeko potrebne za meunarodne kontakte, nauna istraivanja, obavijesti i komunikacije koritenjem elektronikih tehnologija i openito, da slui kao instrument za sticanje znanja. Pouavanje engleskog jezika treba posmatrati kao uenje osnovne pismenosti nune u svijetu interkulturalnih, interdisciplinarnih i globalnih zbivanja. Stoga je uloga nastave engleskog jezika veoma znaajna i svakim danom biva sve znaajnija. Kako znanje engleskog jezika predstavlja imperativ dananjeg vremena, tako i rani poetak uenja zauzima posebno mjesto u nastavnom planu i programu za osnovnu kolu*.

Cilj i zadaa
Cilj uenja engleskog jezika je da uenika osposobi za aktivno i pozitivno ivljenje u savremenom svijetu, uz zahtijeve i izazove koji se neprestano mijenjaju. Znanje engleskog jezika danas predstavlja vid osnovne pismenosti i nastava ima za cilj da uenika osposobi za meunarodne kontakte, nauna istraivanja, sakupljanja obavijesti i komuniciranje koritenjem elektronikih tehnologija, i openito da slui kao instrument za sticanje znanja. Zadaci nastave engleskog jezika su: razvoj jezike kompetencije kod uenika; upoznavanje kulture naroda iji se jezik izuava i pozitivan stav prema razliitostima; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju; razvijanje samopouzdanja i samopotovanja; razvijanje i podravanje radoznalosti, samostalnosti i kreativnosti; razvijanje sposobnosti sluanja, usredotoenosti panje i praenja logikog smisla; razvijanje i podravanje kontinuiteta u uenju jezika kao osnovnog principa.

.........................................................................................................................................
Posebne napomene: Poetak uenja engleskog jezika, kako je predloeno u ovom nastavnom planu i programu, u III razredu osnovne kole je s dva nastavna asa sedmino. U katolikim kolskim centrima u Federaciji BiH uenje engleskog jezika poinje u I razredu, s jednim nastavnim asom sedmino. U nekim osnovnim kolama u BiH, engleski jezik se fakultativno ui od I razreda. Ovakve prilike zahtijevaju dodatni angaman prosvjetno-pedagokih savjetnika na obradi segmenata ovog programa, primjereno dobi i djeijim sposobnostima.

62

NIVO: PRVA GODINA UENJA III razred osnovne kole (2 asa sedmino 70 asova godinje)
CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave engleskog jezika Oekivani ishodi uenja
uiti jezik, a ne o jeziku; dalje njegovati razvijanje pozitivnog, razigranog stava prema uenju jezika; podsticati motivisanje odgovornog i aktivnog stava; podsticanje radoznalosti i kreativnosti; dalje njegovanje razumijevanja i logikog pamenja; poticati temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika; njegovanje samostalnosti u govoru i vlastitom produkovanju nauenog, primjereno dobi; kroz igru, pjesmu i ples uiniti da uenje engleskog jezika bude zabava i zadovoljstvo; postepeno i odmjereno prelaziti ka itanju i pisanju najjednostavnijih rijei i reenica. njegovanje i dalje podsticanje elje i ljubavi prema uenju engleskog jezika; razumijevanje primjerenih sadraja na engleskom jeziku; prihvatanje logikog pristupa upotrebi nauenog; izraavanje slobode i samostalnosti u govoru i direktnom reagovanju; itanje rijei pojedinano, povezano s konkretnim pojmovima; itanje jednostavnih reenica; prepisivanje, kratki pismeni odgovori, popuna slova i rijei.

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnova za dalju obradu, u zavisnosti od datih okolnosti nastavne prakse); Funkcije i vjetine (usmena ili pismena kompetencija kao zacrtani cilj na datom nivou); Aktivnosti (pomou kojih se realizuju vjetine); Gramatika (gramatika podruja za dati nivo); Vokabular (predloeni vokabular u okviru datih tema). DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

U prvim godinama uenja potrebno je usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju sa zabavnim aktivnostima, kojima je cilj pobuditi, razviti i poduprijeti zainteresovanost za uenje jezika. Nastavnik treba: - paljivo planirati svaki as, cilj i nain rada; pripremati materijal i opremu, zadatke za uenike pojedinano, za grupe i cijeli razred; pisati pismene pripreme za svaki as; - proizvesti pozitivno i zabavno ozraje za uenje; - od poetka razvijati radne navike; - razvijati komunikacijske sposobnosti; - razviti vlastiti sistem praenja i provjere napretka kod svakog uenika; - osposobiti uenike da samostalno rade u toku asa i kod kue; - njegovati potivanje drugog u toku zajednikog rada i takmienja;

63

- slobodno oblikovati svoje asove, proirivati materijal prema datoj situaciji, saraivati s kolegama i strunim savjetnikom; - drati se naela jednostavnosti, primjerenosti i postepenosti, idui od jednostavnih ka sloenijim jezikim ciljevima; - procijeniti kojim rjenikim fondom rijei uenici trebaju ovladati u datoj grupi i datim uslovima; - primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup; - praktikovati prvo usvajanje pravilnog izgovora auditivnim putem, a zatim usmenu upotrebu ili izolovano, ili u govornoj interakciji; - ne prihvaati kruto upute date u programu, udbenicima i prirunicima, nego kreativno i fleksibilno kreirati svoj rad u okvirima zacrtanog, ali primjereno uslovima u kojima radi.

Praenje i vrednovanje na ovom nivou je u slubi motivisanja uenika i slui nastavniku za procjenu realizacije zadanih ciljeva. Interdisciplinarni sadraj Sadraj je u svim podrujima vezan za druge kolske predmete (posebno za likovnu i muziku kulturu, tjelesna i zdravstvena kultura). Interkulturalne vjetine Upoznati kulturu naroda engleskog govornog podruja, uporeivati je s vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema toleranciji i razliitosti. Preporuke

* Preporuke za organizaciju nastave engleskog jezika u prvoj godini uenja prvenstveno se odnose na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti, kao i na trajanje asova. To podrazumijeva paralelno izvoenje nastave engleskog jezika s nastavom drugih predmeta, kao to su, npr., muzika kultura, likovni odgoj i sl. as moe trajati i krae (20-25 minuta) radi intenziteta panje kod djece ovog uzrasta. Nastava je razredna, pa se lako mogu organizovati grupe koje e se smjenjivati na uporednoj nastavi iz dvaju predmeta. Ukoliko uslovi doputaju, mogu se organizovati uvjebavanja jezikog znanja kroz igru i pjesmu u toku odmora ili perioda relaksacije, a u dogovoru s nastavnicima drugih predmeta uvjebavanja mogu biti podrka usvajanju gradiva iz tih predmeta, osvjeenje u toku asa. Izlasci djece u prirodu su, takoer, prilika za igre i pjesme na engleskom jeziku. Preporuka se odnosi na nastavnike i kole koje imaju mogunost za njeno provoenje. Efekti nastave bi na ovaj nain bili poboljani. * Rad sa djecom sa posebnim potrebama: ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba da se odvija prema uputama grupe autora datim u Inkluzivnom pristupu odgojno-obrazovnom radu u I, II i III razredu devetogodinje osnovne kole, dio - Djeca sa oteenim sluhom i tekoama u uenju govora.

64

Nastavni plan i program za III razred , prva godina uenja engleskog jezika Funkcije i Nivo Teme Aktivnosti Gramatika Vokabular vjetine
3. razred Osnovna kola 1. godina uenja engleskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja Lino predstavljanje: -Porodica -Kua, dom -Moja blia okolina -kola -Svakodnevni ivot Uenici e znati: -pozdravljati -predstaviti sebe ili druge -identifikovati ljude i predmete -opisati: -ljude i predmete -boje predmeta -veoma ogranien broj raspoloenja -brojati predmete -locirati ljude i predmete -rei koliko je sati -puni sati -izraziti: -dopadanje -sposobnost da neto urade (I can...) -ideju posjedovanja (Jonh's book, my house)
RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr.: imitiranjem nastavnika ili neke popularne linosti (npr. iz crtia), gestikuliranjem, oponaanjem glasova/zvukova, glumljenjem, izvravanjem uputstava nastavnika ili upustva koje uju s kasetofona, pokazivanjem odreenih ilustracija koje se odnose na rijei koje im se usmeno upuuju, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/lica navedenim bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei koje im se usmeno upuuju, lijepljenjem slika, redanjem slika itd. 2) verbalno, npr.: ponavljanjem rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli s kasetofona, davanjem veoma kratkih odgovora na pitanje nastavnika ili pitanja koja su uli s kasetofona, popunjavanjem praznina rijeima odabranim sa flash kartica, ili sa zidnih karata na kojima se te rijei nalaze itd. b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili uputstava i reagovati: 1) neverbalno npr.: gestikuliranjem, oponaanjem glasova/zvukova (npr. imitiranjem zvuka voza, ivotinjskih glasova itd.), glumljenjem (npr. tuan, sretan), ili pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira, pravljenjem raznih oblika od plastelina itd.), bojenjem ili podvlaenjem samo odreenih rijei (npr. onih koje oznaavaju neku aktivnost, raspoloenje, brojeve itd.), rasporeivanjem ilustracija po odreenom redu prema pisanim uputstvima itd.

Uenici e koristiti (a ne uiti o tome!): Imenice: -Jednina i mnoina -Prisvojni genitiv (Jhon's, Jan' s) Zamjenice: -Line -Pokazne, this, that -Upitne, who, what Pridjeve: -Determinatore: -lanove, a/an, the -Posesivne pridjeve, my, your, his, her -Upitne pridjeve, what (color) -Opisne pridjeve: Najosnovnije, npr. sad, happy, nice, bad, good, fine. Glagole: -Present Simple -Modalni glagol can - Glagol be, have, have got -Imperativ, 2. lice jednine i mnoine Priloge za mjesto, here, there Brojeve: 1-20 Prijedloge on, in, at (u osnovnim znaenjima)

Uenici e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: *Pozdravljanje: Hello, Hi, Good morning itd. *Predstavljanje: I am... This is... My name is... itd. What's this? What's your name? Is it a...? Yes/No... That's right. It's a... *Opisivanje: He is tall, It's big/small. What color is...? What's your favorite color? Red, blue, green, white, itd. How old are you? I am... *Moje lice, moje tijelo, samo osnovne rijei *Odreivanje mjesta i poloaja: Where's...? Here. There. He/She's in the... Where are you? I'm... *lanovi ue porodice: mother, father, brother, sister *Raspoloenja: Happy, sad, *Prostorije u kui i namjetaj: kitchen, sittingroom, window, armchair itd. *Blia okolina: street, garden, trees, park, shop, bus

65

Aktivnosti
2) verbalno, npr.: davanjem kratkih pisanih ili usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuenim rijeima, povezivanjem rijei u stupcu A s odgovarajuim ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim rijeima ili popunjavanjem praznina odgovarajuim rijeima. *kola: teacher, pupils, schoolmates, school things, school farniture itd. *Vrijeme: What's the time? It's... o'clock *Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti, npr. sleep, get up, wash, go, bus, bicycle, car, walk, sports Uenici e vjebati da koriste (a ne uiti o tome!): -Afikse, u vezi s datim temama i gramatikom, npr. s -Antonime, u vezi s datim temama, npr. good-bad, big small -Sloenice, u vezi s datim temama, npr. kitchen door, bathroom, schoolgirl, schoolbag -Kolokacije, u vezi s datim temama, npr. have breakfast, watch TV, listen to me

PRODUKCIJA a) GOVOR
Uenici e: -ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene s kasetofona; -uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) s drugim uenicima ili nastavnikom; - igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati jezike igre -davati uputstva i naredbe. a) PISANJE Budui da uenje pisanja na ovom nivou nije prioritet, uenici e: -povremeno prepisivati izolirane rijei; -uiti pisati pomou igara na CDu, pomou drutvene igre pod nazivom Scrablle (u kojoj se sastavljaju rijei od slova na kockama), drutvene igre pod nazivom Upwords ( u kojoj se slau ploice sa slovima jedna na drugu) itd; -zamjenjivati, podvlaiti, redati rijei po odreenom redoslijedu itd. Pjesmice Igre

Izbor primjeren dobi i broju uenika u grupi i okruenju. Napomena: Literatura, prirunici i uputstva bit e naknadno dati.

66

NJEMAKI JEZIK

67

NJEMAKI JEZIK
Uloga i znaaj nastave njemakog jezika u osnovnoj koli U toku cjelokupnog procesa uenja, i u okviru nastave stranih jezika, posebno je neophodno razvijanje svijesti o potrebi poznavanja stranih jezika. Bosna i Hercegovina se ve godinama ukljuuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kad e postati punopravni lan Evropske unije. Evropska unija je multietnika zajednica, iji su opstanak i prosperitet uslovljeni viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Bosna i Hercegovina je vijekovima bila upuena na Srednju Evropu. Nae privredne veze e, kao do sada i ubudue, prvenstveno biti upuene na ovaj dio Evrope, u kojem se intenzivno koristi njemaki jezik. Znanje njemakog jezika je neophodno kako za uspostavljanje privrednih, tako i meunarodnih kontakata, naunih istraivanja, informacija i komunikacija koje su nune u dananjem uurbanom svijetu globalnih, interkulturalnih i interdisciplinarnih dogaanja, te primjene savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Uz navedene argumente, vezane kako za trite rada, tako i za uspostavljanje meunarodnih kontakata i komunikacija svake vrste, ne smije se zaboraviti ni kulturno-historijska veza nae zemlje sa zemljama njemakog govornog podruja. Svo ovo uenje njemakog jezika namee se kao imperativ u toku cjelokupnog osnovnokolskog obrazovanja sa poetkom u najranijoj dobi, odnosno od treeg razreda osnovne kole. Cilj Cilj uenja njemakog jezika je osposobljavanje uenika za komunikaciju na njemakom jeziku, u usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog ivota. Kroz nastavu stranog jezika kod uenika se razvija svijest o znaaju viejezinosti u savremenom svijetu, odnosno svijest o tome da uspjeno ovladavanje jezikim kompetencijama doprinosi afirmaciji linosti i njenom optimalnom razvoju. Razvijajui pozitivan stav prema slinostima i razlikama u kulturama, kod uenika se razvija kosmopolitski stav, duh tolerancije, humanizma i internacionalizma. Zadaci nastave njemakog jezika su: razvijanje sve etiri jezike vjetine, ovladavanje neophodnim leksikim, pravopisnim, fonetikim i gramatikim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje i podravanje kontinuiteta u uenju jezika, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja, praenja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

68

NJEMAKI JEZIK
PRVA GODINA UENJA, III RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino - 70 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u treem razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A 1.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja Sluanje i uenik prepoznaje glasove, naglasak, ritam i intonaciju u razumijevanje jeziku koji ui razumije ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice razumije i reaguje na odgovarajui nain na kratke usmene poruke, pri emu mu je potrebna znatna pomo (ponavljanje, pokazivanje i sl.) itanje i razumijevanje prepoznaje slova i napisane rijei, te kratke reenice prepoznaje poznate rijei i kratke reenice i zna ih povezati sa ilustracijama pravilno artikulie glasove, naglaava rijei, potuje ritam i intonaciju reenice daje osnovne informacije o sebi i svom okruenju, sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih shema sa sagovornicima razmjenjuje nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisuje, dopunjava i samostalno pie rijei i kratke reenice Na ovom nivou uenja jezika uenik ne stie znanje o jeziku, nego prepozaje i pravilno upotrebljava osnovne jezike elemente.

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

69

PROGRAMSKI SADRAJI Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Vjetine Uenici e znati: - pozdravljati se na formalan i neformalan nain -predstaviti sebe i druge - rei koliko imaju godina -imenovati lanove svoje ue porodice -rei nekoliko najjednostavnijih reenica o: - ljudima i predmetima iz neposrednog okruenja, - prostorijama u kui / stanu. -locirati ljude i predmete - imenovati predmete u kolskoj torbi i u uionici - brojati od 1 do 12 -rei koliko je sati (puni sat) - nabrojati dane u sedmici - rei: a) kome ta pripada, c) koje je ta boje. Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli ili izvravanjem naredbi koje uju, - bojenjem navedenih predmeta/osoba, - slaganjem slika redoslijedom koji proizlazi iz teksta koji su uli, - pokazivanjem na odreene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli. 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, - vjebom falsch/richtig. ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili reenica i reagovati: 1) neverbalno, npr: - gestikulisanjem, imitiranjem, - bojenjem, crtanjem, izrezivanjem, povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr: kraim odgovorima na pitanja, dopunjavanjem izostavljenih slova ili rijei u tekstu, povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona, - pjevati, - recitovati krae pjesmice, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom,

Pozdravljanje Predstavljanje Porodica, prijatelji Kua, okolina kola Svakodnevni ivot Odjevni predmeti
Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Gramatika Uenici e: koristiti (ali nee uiti o tome): Imenice - jednina - prisvojni genitiv, npr.: Juttas Bleistift Zamjenice - Line - Upitne: wer, was, wie, - Posvojne: mein, dein Predikativno upotrebljene pridjeve, npr.: gut, schn blau... Glagole - prezent - imperativ za 2. lice jednine i 2. lice mnoine: Lies! Schreibe! Antworte! Ergnze!...itd. Priloge za mjesto: hier, dort..itd. Brojeve: od 1 do 12 Prijedloge u njihovoj funkcionalnoj upotrebi Vokabular Uenici e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme npr. : Pozdravljanje Hallo!, Guten Morgen!, Guten Tag! Auf Wiedersehen! Wie geht es dir? Wie geht es Ihnen? itd Predstavljanje Ich bin... Das ist... Mein Name ist..., Was ist das? Wer ist das? Wie heit du? Wie alt bist du? Opisivanje npr.: Das Haus ist gro. Mein Bleistift ist grn. itd. Odreivanje mjesta i poloaja Hier. Dort. Er/Sie ist hier... Wer ist dort?. Izricanje naredbe Komm her! Male! Schreibe! lanovi ue porodice npr.: Mutter,Vater, Bruder,Schwester ... Prostorije u kui (osnovne rijei), npr.: die Wohnung, das Wohnzimmer, das Schlafzimmer, die Kche,das Bad, itd. kola (osnovne rijei), npr. der Lehrer,der Schler, die Schule,die Tafel, die Bank, die Kreide, schreiben, sagen, lesen, hren, itd.

70

- glumiti itd. PISANJE Pisanje na ovom nivou nije prioritet. Uenici prvo preslikavaju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? uenici trebaju popuniti izostavljena slova), - rekonstruisanje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

Svakodnevni ivot npr.: schlafen, Hausaufgabe machen, gehen, spielen Igrake der Teddy, das Schiff; das Auto; der Roboter; der Ball; die Puppe (Das ist mein Teddy. Mein Teddy ist gro.) Vrijeme Wie spt ist es? Es ist sechs Uhr. Odjevni predmeti (osnovni pojmovi) die Jacke, die Hose, das T-Shirt

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE U prvim godinama uenja njemakog jezika potrebno je usmjeriti panju na aktivnosti koje imaju za cilj da pobude i razviju zainteresovanost uenika za uenje jezika. Jezik se u ovom uzrastu ui imitiranjem i ponavljanjem, sa postepenim prijelazom na itanje i pisanje i uz angairanje svih ula. Rad u parovima ili manjim grupama, uz smjenu vie razliitih aktivnosti, doprinose dinamici asa i odravanju neophodne panje uenika. Uenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces funkcionalno integriu i igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose poveanju uenike aktivnosti, poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeu uenika i nastavnika, te izmeu samih uenika. Razvija se takmiarski duh, stvara iva atmosfera u uionici, to doprinosi poveanju motivacije za uenje jezika. Nastavnik treba da: - paljivo planira svaki as za koji pie pismenu pripremu, postavljajui ciljeve te detaljno razraujui naine (strategiju) kako da ih postigne, pripremajui adekvatne nastavne materijale (vizualizacija je na poetnom nivou uenja stranog jezika neophodna), pripremajui zadatke za pojedine uenike, grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici; - kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uslovima u kojima radi; - procijeni kojim fondom rijei uenici trebaju ovladati u datoj grupi i datim uslovima; - potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postepenosti; - razvija pozitivnu atmosferu u uionici; - razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje; - razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; - kod uenika podstie pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost; - razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.

71

Praenje i vrednovanje Na poetnom nivou uenja stranog jezika nastavnik samoaktivno razvija i prati motivaciju i interes uenika za uenje njemakog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa, njegovih ciljeva i zadataka. O odnosu uenika prema nastavnim obavezama, njegovom aktivnom ueu u nastavi i rezultatima koje pokazuje, nastavnik daje opisnu ocjenu. Interdisciplinarni sadraj Programski sadraj je meusobno povezan sa drugim predmetima. Uenici e tako uiti jezik i proirivati svoj vokabular, oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, ali i kombinujui uenje stranog jezika sa aktivnostima preuzetim iz nekih drugih predmeta, npr.: - crtanjem, slikanjem, oblikovanjem (likovna kultura), - plesom, igrom (tjelesna i zdravstvena kultura), - pjevanjem (muzika kultura), - zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (moja okolina - ekoloki odgoj). Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznavati razliite kulture i tradicije, - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je primjeren kulturi zemlje iji jezik ue. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae takva potreba, rad sa ovom djecom treba se odvijati prema uputstvima grupe autora, datim u Inkluzivnom pristupu vaspitno-obrazovnom radu u I, II, III razredu devetogodinje osnovne kole, dio Djeca sa oteenim sluhom i tekoama u uenju govora.

72

FRANCUSKI JEZIK

73

FRANCUSKI JEZIK

ULOGA I ZNAAJ Uenje jezika prua uenicima anse da prihvate razliitosti i da imaju vie potovanja prema drugima. Iskustvo uenja jezika e poveati svijest uenika o jeziku, te moe imati pozitivan uticaj na opi razvoj i kosmopolitski stav. Nastava i uenje stranog jezika treba da pomogne uenicima i doprinese njegovom ukupnom intelektualnom razvoju. Kod uenika treba da se razvije svijest da je jezik jedan od najvanijih elemenata druge kulture, koja je jednako vrijedna kao i njegova vlastita, treba da mu uenje stranog jezika bude podsticaj za uoavanje kulturalnih slinosti, ali i razliitosti u kojima je bogatstvo. Uenjem francuskog jezika uenicima se otvara mogunost da postanu dio velike porodice govornika francuskog jezika, koja broji 56 zemalja na pet kontinenata. Pored engleskog, francuski jezik je jedini jezik koji se izuava u svim zemljama svijeta, a to je istovremeno zvanini i radni jezik svih relevantnih meunarodnih institucija i organizacija.

CILJ
Predmet ima za cilj osposobljavanje uenika za aktivno i pozitivno ivljenje u savremenom svijetu. Poznavanje stranog jezika, u ovom sluaju francuskog, predstavlja vid osnovne pismenosti i obrazovanja, i ima za cilj osposobljavanje uenika za meunarodne kontakte, prikupljanja informacija i komuniciranja putem elektronikih tehnologija. Poznavanje stranog jezika treba da bude instrument za sticanje drugih znanja. ZADACI Zadaci nastave francuskog jezika su: omoguiti razvoj jezike kompetencije uenika, a naroito razviti njihove komunikacijske sposobnosti, bolje upoznati uenike s elementima civilizacije i kulture zemlje iji jezik ue, kao i sa vlastitom kulturom, te ih nauiti da cijene, razumiju i potuju druge kulture, omoguiti uenicima uivanje u uenju, motivaciju za uenje, kod uenika razviti pozitivnu radoznalost, samostalnost, kreativnost, razvijati kod uenika sposobnost paljivog sluanja i uvaavanja miljenja drugih.

74

FRANCUSKI JEZIK
PRVA GODINA UENJA, III razred osnovne kole (2 asa sedmino, 70 asova godinje)
Cilj nastave francuskog jezika u treem razredu osnovne kole je razvijanje svijesti o postojanju drugih jezika i mogunosti komuniciranja na nekom drugom jeziku koji nije bosanski, hrvatski ili srpski. Uenje stranog jezika ueniku treba olakati razumijevanje drugih i razliitih kultura i tradicija i jaati motivaciju za uenje stranih jezika. Uenik se treba osposobiti da na francuskom jeziku komunicira na osnovnom nivou o temama iz svog neposrednog okruenja. Uenje stranog jezika treba da podstakne njegovu matu, radoznalost i kreativnost. U nastavi francukog jezika u treem razredu osnovne kole treba teiti dostizanju nivoa A 1.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Sluanje i razumijevanje Oekivani rezultati / ishodi uenja Uenik e: prepoznavati glasove, naglasak, ritam i intonaciju u jeziku koji ui razumjeti ogranien broj rijei i izraza, kratke dijaloge o poznatim temama, pjesmice razumjeti i reagovati na odgovarajui nain na kratke usmene poruke, pri emu mu je potrebna znatna pomo (ponavljanje, pokazivanje i sl.) prepoznavati slova i napisane rijei, te kratke reenice prepoznavati poznate rijei i kratke reenice i znati ih povezati sa ilustracijama pravilno artikulisati glasove, naglaavati rijei, potovati ritam i intonaciju reenice davati osnovne informacije o sebi i svom okruenju opisivati u nekoliko reenica poznatu situaciju, sluei se pritom ogranienim brojem osnovnih rijei i zapamenih reeninih shema razmjenjivati sa sagovornicima nekoliko osnovnih iskaza u vezi sa konkretnom situacijom prepisivati, dopunjavati i samostalno pisati rijei i krae reenice Uenik nee na ovom nivou uenja jezika sticati znanje o jeziku, nego e prepoznavati i pravilno upotrebljavati osnovne jezike elemente

itanje i razumijevanje

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

75

PROGRAMSKI SADRAJI
Teme (opa tematska podruja kao osnova za dalju razradu, u zavisnosti od datih okolnosti nastavne prakse, npr.: lino predstavljanje, porodica, dom, moja blia okolina, kola, svakodnevni ivot). Funkcije i sposobnosti (usmena ili pismena kompetencija koja predstavlja zacrtani cilj na datom nivou). Aktivnosti (navedene su aktivnosti pomou kojih je mogue realizovati sposobnosti). Gramatika (gramatika podruja koja odgovaraju datom nivou, npr.: imenice, zamjenice, brojevi, glagoli itd., koje e uenici koristiti, a ne uiti o tome!) Vokabular (predlae se vokabular koji je u skladu sa datim temama). DIDAKTIKO-METODOLOKE NAPOMENE U prvim godinama uenja francuskog jezika treba usmjeriti panju na razumijevanje, ponavljanje i na usmenu komunikaciju koja e sadravati elemente zabavnih aktivnosti, koje imaju za cilj pobuditi, razviti i podrati zainteresovanost za uenje jezika. Nastavnik treba paljivo planirati svaki as, cilj i nain rada. Treba kod uenika razvijati radne navike i komunikacijske sposobnosti, te ih osposobiti za samostalan rad kako tokom asa, tako i kod kue. Potrebno je, takoer, primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup. Veoma je vano da nastavnik uputstva, ponuena u programu, udbenicima i prirunicima, ne prihvata kruto, nego da kreativno i fleksibilno kreira rad, primjereno uslovima u kojima radi. Interdisciplinarni sadraji Uenici e, takoer, uiti jezik i proirivati svoj vokabular, oslanjajui se na znanje koje su stekli uenjem nekih drugih kolskih predmeta, npr.: - kroz crtanje, slikanje, ples, oblikovanje itd. (likovno obrazovanje, ples), - kroz sportove i igre (tjelesna i zdravstvena kultura), - sluanjem i pjevanjem omiljene vrste muzike (muziko obrazovanje). Interkulturalne vjetine Uenici e se: - upoznavati sa kulturom svoje zemlje i uiti da je bolje potuju i cijene, - upoznavati se sa nekim osnovnim razlikama izmeu njihove kulture i kulture naroda sa francuskog govornog podruja (npr. razlike u upotrebi nekih pozdrava u francuskom i u bosanskom, hrvatskom, srpskom jeziku, npr. Dobro jutro i dobar dan / Bonjour) - uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama, na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue. Ovo moe podrazumijevati, npr. uzvike (helas! (Jao!) ili eh bien! (pa lijepo! No!) ta ta ta! (kojeta!) tien! (gle!) itd.

Uenje kako uiti Uenici e da: - razvijaju pozitivan stav prema uenju jezika, - budu odgovorni i aktivni u situacijama kada se ui jezik, - koriste kljune metode iz prakse pri radu u parovima ili malim grupama, - ocjenjuju svoje aktivnosti i aktivnosti svojih drugova iz razreda, kao i nivo svog i njihovog znanja u odnosu na postavljene ciljeve.

76

Praenje i vrednovanje na ovom nivou treba da bude u slubi motivacije uenika i da slui nastavniku za procjenu realizacije zadatih ciljeva. Ocjenjivanje je opisno i brojano.

77

Nivo 3. razred Osnovna kola godina uenja francuskog Prvi stepen poetnog znanja

Teme Lino predstavljanje Porodica Kua Moja blia okolina kola Svakodnevni ivot

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - pozdravljati, - predstaviti sebe ili druge, - identifikovati ljude i predmete, - opisati ljude i predmete, - boje predmeta, - veoma ogranien broj raspoloenja, - brojati predmete, - locirati ljude i predmete, - rei koliko je sati puni sati, - izraziti dopadanje, - sposobnost da neto urade (Je peux), -ideju posjedovanja (le livre de Jean, ma maison).

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr.: -imitiranjem nastavnika ili neke popularne linosti (npr. iz crtia), gestikulacijom, oponaanjem glasova/zvukova, glumom, izvravanjem uputstava nastavnika ili uputstava koje uju sa kasetofona, pokazivanjem odreenih ilustracija koje se odnose na rijei koje im se usmeno upuuju, crtanjem, bojenjem navedenih predmeta/osoba navedenim bojama, podvlaenjem ili bojenjem rijei koje im se usmeno upuuju, lijepljenjem slika, redanjem slika itd. 2) verbalno, npr.: -ponavljanjem rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, davanjem veoma kratkih odgovora na pitanja nastavnika ili pitanja koja su uli sa kasetofona, popunjavanjem praznina rijeima, odabranim sa zidnih karata na kojima se te rijei nalaze itd. b) ITANJE I REAGOVANJE Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili uputa i reagovati: 1) neverbalno, npr.: -gestikuliranjem, oponaanjem glasova/zvukova (npr. imitiranjem zvuka voza, ivotinjskih glasova itd.), glumom (npr. tuan, sretan), ili pokazivanjem, biranjem ili povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, crtanjem, pravljenjem/oblikovanjem stvari (npr. rezanjem zahtijevanih oblika/likova iz papira, pravljenjem raznih oblika od plastelina itd.), bojenjem ili podvlaenjem samo odreenih rijei (npr. onih koje oznaavaju neku aktivnost, raspoloenje, brojeve itd.),

Gramatika Uenici e koristiti (a ne uiti o tome!): Imenice jednina i mnoina Zamjenice - Line - Pokazne, celui, celui-ci, celui-la, celle, celle-ci, celle-l - Upitne, qui? De/ qui? Que? De/ quoi Determinatore - lanove, un, une, des, le, la, l, les - Prisvojne pridjeve mon, ton, son, ma, ta, sa - Opisne pridjeve, najosnovnije, npr. Triste, malheureux, beau, Glagole - Le prsent - Pomone glagole tre, avoir - Impratif Priloge za mjesto, ici, l, devant, dehors Brojeve 1-10 Prijedloge - , dans,sur, avec (u osnovnim znaenjima)

Vokabular Uenici e uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, npr.: PozdravljanjeBo njour, Salut, Au revoir itd. PredstavljanjeJe mappelle Je suis, Cest itd. Questce que cest ? Qui est-ce? Oui / non Opisivanje Il est grand / petit. Il a les cheveux noirs, brun, blonds. De quelle couleur est? rouge, jaune, blanc itd. Quel ge as tu? Jai Moje lice, moje tijelo, samo osnovne rijei Odreivanje mjesta i poloaja Pardon, pour aller Cest loin (de) / prs (de) Aller tout droit, tourner droit / gauche lanovi ue porodice mre, pre, frre, soeur Raspoloenja heureux, triste Prostorije u kui i namjetaj cuisine, sale manger, chamber, armoire, chaise, table, lit,itd. Blia okolina rue, jardin, arbre, parc, kola insegnant, lve, livre, cahier itd. Vrijeme Qelle heure est-il? Il est Svakodnevni ivot, rutinske aktivnosti npr.: dormir se lever, se laver, prendre autobus, se promener Uenici e vjebati

78

rasporeivanjem ilustracija po odreenom redu, prema pisanim uputstvima itd. 2) verbalno, npr.: -davanjem kratkih pismenih ili usmenih odgovora na pitanja, zamjenjivanjem ilustracija u tekstu ponuenim rijeima, povezivanjem rijei u stupcu A sa odgovarajuim ilustracijama u stupcu B, zamjenjivanjem inicijala punim rijeima ili popunjavanjem praznina odgovarajuim rijeima itd. PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e: -ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona, uestvovati u razgovoru (pitanja/odgovori) sa drugim uenikom/uenicima ili nastavnikom, igrati uloge, recitovati, pjevati i igrati jezike igre davati uputstva i naredbe. b) PISANJE Budui da uenje pisanja na ovom nivou nije prioritet, uenici e: -povremeno prepisivati izolovane rijei, uiti pisati pomou igara na CD-u, pomou drutvene igre u koju se sastavljaju rijei od slova na kockama, drutvene igre u kojima se slau ploice sa slovima jedna na drugu itd. -zamjenjivati inicijale punim rijeima, ubacivati, podvlaiti, redati rijei po odreenom redoslijedu itd.

koristiti (a ne uiti o tome!): Afikse, u vezi sa datim temama i gramatikom, npr. s Antonime, u vezi sa datim temama, npr. Bon mauvais, grand petitl Sloenice, u vezi sa datim temama, npr. Sale manger sac dos, itd Kolokacije, u vezi sa datim temama, npr. Prendre un bain, il fait froid, faire attention

79

ARAPSKI JEZIK

80

ARAPSKI

JEZIK

Uloga i znaaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili vie stranih jezika. Evropska unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uslovljeni viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Vijekovima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredne veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u vie od 20 zemalja sa vie od 200 miliona govornika kao zvanini jezik koristi arapski. Pored toga, vie od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Znaajno je napomenuti da je u jednom periodu nae historije nemali broj knjievnika pisao djela na arapskom jeziku. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti uenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne kole. Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizamu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura, razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

81

NIVO: PRVA GODINA UENJA - III RAZRED OSNOVNE KOLE (2 asa sedmino/70 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja su: - ljubav i spremnost za uenje - uenje jezika, a ne o jeziku arapskog jezika - razvijanje pozitivnog stava prema - razumijevanje jednostavnih uenju jezika sadraja na arapskom jeziku - razvijanje radoznalosti i - sloboda i samostalnost u govoru kreativnosti - itanje rijei vezanih za konkretan - razvijanje razumijevanja i pojam (samostalno upotrebljenih) logikog pamenja - itanje jednostavnih reenica - razvijanje temeljitosti, predanosti - prepisivanje rijei i kratkih i preciznosti u uenju jezika sadraja - razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa, - popunjavanje slova i rijei - uiniti da uenje arapskog jezika bude zabavno - postepen prelaz ka itanju i pisanju jednostavnih rijei i reenica

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnova za dalji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realizuju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Specifinosti arapskog pisma e usloviti i poetnu fazu uenja arapskog jezika. Neophodno je, uz uenje osnovnih fraza, usvojiti: osnovne oblike slova, varijante pisanja slova, kratke i duge vokale, sukun, tadid, tanwin, vezivanje slova u rijei i krae reenice.

82

Nivo III razred Osnovna kola 1. godina uenja arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja

Teme - Pozdravljanje i upoznavanje - Porodica i prijatelji - Kua - Svakodnevni ivot - kola - Blia okolina - Odjevni predmeti

Funkcije i vjetine Uenici e znati: - Pozdravljanje na formalan i neformalan nain - Predstaviti sebe i druge - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta

Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta/osoba, - ljepljenjem, odnosno slaganjem slika redoslijedom koji proizlazi iz teksta koji su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli, odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona. ITANJE I RAZUMIJEVANJE Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei ili reenica i reagovati: 2) neverbalno, npr.: - gestikulacijom, imitiranjem - povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, - bojenjem, crtanjem, oblikovanjem plastelinom, izrezivanjem, - podvlaenjem pojedinih rijei. 2) verbalno, npr.: kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, dopunjavanjem izostavljenih slova ili rijei u tekstu, povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona, - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili nastavnikom;

Gramatika Line zamjenice ('ana, 'anta, 'anti, huwa, hiya, nahnu) Upitne zamjenice (man, ma) Pokazne zamjenice (hara, harihi) Vokativna partikula ya Potvrdne i odrine rijei (na`am, la) Upitne partikule (hal, 'a) Prijedlozi (fi, min, 'ila, `ala) Upitna rije 'ayna Prepoznavanje gramatikog enskog roda (okruglo ta) Brojevi (od 1 do 10)

Vokabular Uenici e: -uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za tvorbu kratkih (imenskih) reenica, -kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular.

83

- pjevati, - recitovati krae pjesmice, - glumiti itd. PISANJE Uenici prvo preslikavaju slova koja su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja slova (npr.: Gdje su nestala slova? - nastavnik ispisuje rijei na tabli, izostavljajui odreena slova koja uenici treba da popune), - rekonstruisanje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

84

DIDAKTIKO METODIKE NAPOMENE U prvim godinama uenja arapskog jezika panju treba usmjeriti na aktivnosti koje imaju za cilj razviti zainteresovanost uenika za uenje jezika. Arapski jezik se na ovom nivou ui kroz razliite jezike igre, ponavljanje, pjesmu, ples, kao i postepenim uvoenjem itanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici asa i veoj angaovanosti uenika. Nastavnik treba da: paljivo planira svaki as, postavljajui ciljeve, detaljno razraujui naine kako da ih postigne, pripremajui materijale/opremu koja je potrebna u uionici, kao i dodatne materijale u sluaju neoekivanih situacija, pripremajui zadatke za pojedine uenike, grupe i cijeli razred, te planirajui trajanje svakog segmenta aktivnosti u uionici; pie pismene pripreme za svaki as; da kreativno i fleksibilno kreira svoj rad u okviru zacrtanih ciljeva, a u skladu sa uslovima u kojima radi, procjeni kojim fondom rijei uenici treba da ovladaju u datoj grupi i datim uslovima; da kontrolie i razvija kod uenika pravilno usvajanje izgovora; potuje osnovne didaktike principe primjerenosti i postepenosti; razvija pozitivnu atmosferu u uionici; razvija kod uenika radne navike, marljivost, odgovornost i motivaciju za uenje; razvija vlastiti sistem praenja i provjeravanja napredovanja svakog uenika; razvija komunikacijske sposobnosti kod uenika, podstiui ih da maksimalno koriste vlastite talente i sposobnosti.

Praenje i vrednovanje Na poetnom nivou uenja arapskog jezika nastavnik samoaktivno prati i razvija motivaciju i interes uenika za uenje arapskog jezika i procjenjuje realizaciju zacrtanog programa, njegovog cilja i zadatka. Interdisciplinarni sadraj U svim oblastima sadraj je povezan sa drugim kolskim predmetima: crtanjem, oblikovanjem (likovna kultura) plesom, igrom (tjelesna i zdravstvena kultura) pjevanjem (muzika kultura) zajednikom etnjom kroz park, prirodu i sl. (moja okolina - ekoloki odgoj)

Interkulturalne vjetine Uenici e: - upoznati kulturu i obiaje razliitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, uporeivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema razliitosti.

85

Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u prvoj godini uenja preporuke se odnose prvenstveno na fleksibilnost u organizaciji nastave i ukupnom rasporedu nastavnih aktivnosti, kao i na trajanje asa. Ovo podrazumijeva i mogue paralelno izvoenje nastave arapskog jezika sa nastavom drugih predmeta, kao to su, naprimjer, muzika kultura, likovna kultura, tjelesni odgoj, moja okolina itd. as moe trajati i krae (20-25 minuta) radi postizanja maksimalnog intenziteta panje kod djece. Nastava je razredna pa se lako mogu formirati grupe koje e se smjenjivati na uporednoj nastavi dva predmeta. Uenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju nauene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriu igre, njihove prednosti su velike. Igre doprinose poveanju uenike aktivnosti, poboljanju njihovih jezikih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u uionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa izmeu uenika i nastavnika, te izmeu samih uenika. Razvija se takmiarski duh, stvara iva atmosfera u uionici. Postojanje i njegovanje takmiarskog duha tijesno je povezano sa uenikom motivacijom za uenje jezika. Izlasci djece u prirodu su takoer prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku.

86