SIGURNOST NA MORU

STCW (International Convention on Standards of Training Certification and Wathckeeping) – konvencija o standardima uvjezbavanja , stjecanja ovlastenja i drzanja straze. 1964.god uspostavljen je zajednicki odbor IMO-a i ILO-a posvecen uvjezbavanju pomoraca (IMO / ILO Joint Commitee on Training). Odbor je pripremao spis (Document for Guidance) koji je trebao posluziti kao uputa drzavama o nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjednika , casnika i clanova posade. Na temelju tog spisa skupstina IMO-a je 1971.god donijela odluku o usvajanju posebne konvencije posvecene naobrazbi pomoraca. Danas konvencija obvezuje 135 drzava. Tijekom 80-tih godina odredbe konvecnije vise nisu zadovoljavale potrebe međunarodne pomorske zajednice (zbog razvoja tehnologije , smanjivanja broja clanova posade , multinacionalnih posada). Zbog toga se na konferenciji 1995.god potpuno mijenja prilog konvencije , koji stupa na snagu 1997.god. Drzavama je ostavljeno 5 godina za potpunu primjenu odredaba konvencije. Prilog konvecnije se sastoji od 8 poglavlja. U prvom poglavlju utvrđena su prava i obveze drzava. Drugo poglavlje utvrđuje nacin i uvjete stjecanja ovlastenja za zapovjednike , casnike palube i clanove posade palube.

Trece poglavlje utvrđuje nacine i uvjete stjecanja ovlastenja za sluzbu stroja. Cetvrto poglavlje se odnosi na casnike i clanove posade koji su odgovorni za radiokomunikacije u slucaju opasnosti. Peto poglavlje propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti zapovjednici , casnici i clanovi posade na pojedinim vrstama brodova. Sesto poglavlje se odnosi na uvjete sjecanja ovlastenja casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu U sedmo poglavlje uvrstene su odredbe: MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE SIGURNOSTI PLOVIDBE Međunarodne pomorske organizacije udruzenja s pretezitim ciljem unapređivanja djelatnosti u svezi s iskoristavanjem mora i podmorja , pomorstvom i pomorskom plovidbom. SLUZBENE ORGANIZACIJE Međudrzavne ili međuvladine organizacije bave se zadacima organizacije i koordinacije djelatnosti od zajednickog znacaja Specijalizirane ustanove UN-a: -Međunarodna pomorska organizacija -Međunarodni savez za telekomunikacije -Svjetska meteroloska organizacija -Međunarodna zdravstvena organizacija -Međunarodna organizacija rada NESLUZBENE ORGANIZACIJE Vezane su uz iskoristavanje i istrazivanje mora , pomorstva i pomorske plovidbe Posebno se isticu: -Međunarodna hidrografska organizacija (IHO) -Međunarodno udruzenje ustanova za svjetionike (IALA) -Međunarodni savez udruzenja zapovjednika pomorskih brodova (IFSMA) -Međunarodni pomorski odbor (CMI)

-Međunarodno udruzenje luka i pristanista (IAPH) -Međunarodno udruzenje pomorskih peljara (IAMP) MEĐUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA International Maritime Organization (IMO) Osnovana je konvencijom o međuvladinoj pomorskoj savjetodavnoj organizaciji (IMCO – Intergovernmental Maritime Consultative Organization) Usvojena je 1948.god u Zenevi , stupila je na snagu 1958.god Zadace organizacije: “Da osigura ustroj s ciljem suradnje između vlada na polju drzavne uprave i prakse o tehnickim predmetima svake vrste koji utjecu na pomorstvo uposleno u međunarodnoj trgovini; da ohrabri i pruzi podrsku opcem usvajanju najvisih standarda u pogledu pomorske sigurnosti uspjesnosti plovidbe te sprecavanja i nadziranja oneciscenja mora s brodova“ Ima 158 drzava clanica (98,47 % svjetske trgovacke flote) i dva pridruzena clana Uzdrzava se izravnim uplatama drzava clanica (iznos je razmjeran postotku tonaze flote pojedine drzave) Sastoj se od: SKUPSTINA-najvece upravljacko tijelo, clanovi su sve drzave clanice organizacije, sastaje se svake dvije godine Odgovorna je za odobravanje programa rada , proracuna , te bira clanove vijeca Na prijedlog clanova donosi redukcije VIJECE-izvrsno tijelo Organizacije , ima 32 clana izabrana na zasjedanju skupstine. Nadzire rad Organizacije između dva zasijedanja Skupstine, usklađuje rad tijela organizacije, prima izvjesca, imenuje tajnika Organizacije

(Maritime Safety Commitee – MSC) Najvise tehnicko tijelo organizacije Clanovi odbora su sve drzave clanice organizacije Zadace odbora su da razmotri svaki predmet vezan za pomagala za navigaciju. kao posebno tijelo organizacije Ovlasten je djelovati u svim pravnim pitanjima u djelokrugu organizacije clanovi odbora su sve drzave clanice organizacije. istrazivanje pomorskih nezgoda. rukovanje opasnim teretima. TAJNISTVO .god.ODBOR ZA POMORSKU SIGURNOST. te na tumacenju međunarodno prihvacenih spisa. pravila o sprecavanju sudara na moru. Posebno je vazan rad odbora na izradi tekstova konvencija . kasnije kao zasebni odbor. konstrukciju i opremu brodova. ODBOR ZA ZASTITU MORSKOG OKOLISA (Maritime Environment Protection Commitee – MEPC) Zaduzen je za razmatrati svaki predmet vezan za sprecavanje i nadzor oneciscenja mora s brodova ODBOR ZA TEHNICKU SURADNJU (Technical Co-opreation Commitee –TCC) Podređeno tijelo vijecu. Zaduzen je za sve predmete koji se ticu tehnicke suradnje između drzava ODBOR ZA OLAKSICE (Facilitation Commitee – FC) Djelovanje na uklanjanju nepotrebnih formalnosti u međunarodnom pomorskom prometu. PRAVNI ODBOR (Legal Commitee – LC) Uspostavljen je 1967.

Pravo drzave da pregledava brodove drugih drzava ako postoj opravdana sumlja.pregledi i svjedođbe. pregradnja i stabilnost.drzave se obvezuju provoditi istrazne radnje u slucaju pomorskih nezgoda.propisuju se nacini pregleda brodova.Zaduzeno je za obavljanje svakodnevnih poslova potrebnih za redovno djelovanje organizacije. protupozarna zastita. teretni brodovi veci od 500BT) U dijelu B. odnosno svjedođbe koje se izdaju temeljem konvencije. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O SIGURNOSTI LJUDSKIH ZIVOTA NA MORU International Convention on the Safety of Life at Sea SOLAS 1914.nezogede. otkrivanje i gasenje pozara Poglavlje III Sredstva i uređaji za spasavanje.utvrđuje se opseg primjene konvencije (svi putnicki brodovi.primjena i definicije. izuzeca te nacin ispitivanja sredstva za spasavanje. te nacini obavljanja pojedinih postupaka sa stajalista sigurnosti broda i ljudi u moru. Dio A donosi opce odredbe. Poglavlje I Opce odredbe ima tri dijela U dijelu A. Na celu se nalazi glavni tajnik organizacije. strojni i elektricni uređaji. nakon potonuca Titanica danas je na snazi konvencija iz 1974. . a obvezuje 141 drzavu Utvrđene su tehnicke znacajke izgradnje i opreme brodova. struktura. Poglavlje II Konstrukcija.god.god. U dijelu C.

plovidbe u blizini leda Poglavlje VI Prijevoz tereta odnosi se na rukovanje teretima Dio A. U dijelu A navode se opce odredbe o primjeni i zadacama sustava U dijelu B navode se obveze drzava ugovornica U dijelu C navode se zahtjevi koje mora ispunjavati brodska radiokomunikacijska oprema Poglavlje V Sigurnost plovidbe. svjedođbe. Poglavlje IX Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti. . sprecavanje ozljeda i gubitaka zivota.Dio B (zahtjevi za brodove i sredstva za spasavanje) donosi zahtjeve koje mora ispunjavati svaki brod. izbjegavanje oneciscenja. Nacini primanja i predaje poruke o pogibelji. Poglavlje IV Radiokomunikacije Utvrđuje broj i obiljezja telekomunikacijske opreme broda sa stajalista sigurnosti. brodar se obvezuje da na brodovima kojima upravlja uspostavi sustav upravljanja sigurnoscu i zastitom okolisa. sadrzi odredbe koje se odnose na uređenje. Cilj sustava je osigurati zadovoljavajucu sigurnost plovidbe. nadzor. utvrđuje nacin prijevoza opasnih tereta Poglavlje VIII Nuklearni brodovi.posebne odredbe za rasute terete osim zita Dio C.opce odredbe Dio B. mjere sigurnosti. te djelatnosti sa stajalista sigurnosti. te nacin istrage u slucaju nezgode nuklearnih brodova.prijevoz zita Poglavlje VII Prijevoz opasnih tereta.

da budu pregledavani prema poboljsanom postupku nadzora. u dodacima pravila navode se zahtijevna tehnicka obiljezja zvucnih i vizualnih oznaka . a stupila su na snagu 1977.god. KONVENCIJA O MEĐUNARODNIM PRAVILIMA O IZBJEGAVANJU SUDARA NA MORU 1972 Prva konvencija 1889. u Washingtonu Danas su na snazi pravila donesena 1972. odnosi se na plovila koja se krecu velikim brzinama (High Speed Craft) Poglavlje XI Posebne mjere za unapređenje sigurnosti Utvrđuje se na nacin ovlastenja za rad organizacija koje u ime pojedine drzave izdaju svjedođbe o sposobnosti broda za plovidbu Poglavlje XII Dodatne mjere za brodove koji prevoze rasute terete Obvezuje brodove za prijevoz teskih rasutih tereta duzine 150m ili vise da izdrze naplavljivanje jednog prostora. Prilog konvencije sadrzi 37 pravila podijeljenih u pet poglavlja i tri dodatka Prvo je poglavlje uvodno Drugo poglavlje navodi pravila o izbjegavanju sudara na moru u svim uvjetima vidljivosti Trece poglavlje propisuje pravila koristenja svjetlosnih i zvucnih znakova Cetvrto poglavlje utvrđuje nacin koristenja zvucnih i svjetlosnih znakova Peto poglavlje navodi dopustena izuzeca.god. obvezuje 135 drzava.Poglavlje X Mjere sigurnosti za vrlo brze brodove.

prva dva priloga su obvezna.god.odnosi se na druge tekuce terete (osim nafte) koji se prevoze brodovima za prijevoz kemikalija. Stetne tvari podijeljene su u cetiri skupine.MEĐUNARODNA KONVENCIJA O SPRIJECAVANJU ONECISCENJA MORA S BRODOVA – International Convention on the Prevention of Pollution from Ships MARPOL 1973 London. a za svaku su tvar određeni nacini ispustanja u more ovisno o podrucju plovidbe Prilog III-mjere sprecavanja oneciscenja tvarima koje se prevoze zapakirane ili u spremnicima Prilog IV-sprecavanje oneciscenja mora fekalijama s brodova Prilog V-oneciscenje mora smecem Svaki prilog stupa na snagu odvojeno. London utvrđivanje uvjeta koje moraju zadovoljiti .da bi utvrdila postupke pomoraca odnosno opremu broda poradi djelotvorna sprecavanja odnosno umanjivanja oneciscenja mora s brodova Sastoj se od osnovnog teksta. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM LINIJAMA International Convention on Load Lines LOADLINE 1966. utvrđuje pravila u pogledu konstruktivne zastite od oneciscenja te nacin i kolicinu dopustenog ispustanja nafte u more. dva protokola i pet priloga Prilog I – odnosi se na prijevoz nafte morem. Prilog II. pristupanje ostalim prilozima prepusteno je volji drzava.

Stupila je na snagu 1968. U pravilu je netotonaza za 30% manja od brutotonaze.god.brodovi koji obavljaju međunarodna putovanja sa stajalista najmanjeg dopustenog nadvođa. Teretna vodena linija se određuje neizravno. Svi brodovi u potpuno nakrcanom stanju moraju prebroditi naolavljivanje bilo kojeg zatvorenog prostora. stupila na snagu 1982. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O STANDARDIMA UVJEZBAVANJA STJECANJA OVALSTENJA I DRZANJA . te uvjeti pod kojima brodovi mogu obavljati međunarodna putovanja Prilog I-pravila za određivanje teretnih vodenih linija. određivanjem najmanjeg nadvođa na temelju duljine broda. obvezuje 126 drzava Utvrđen je nacin proracuna velicine (tonaze) broda s prvenstvenom namjerom određivanja obveznosti primjene pojedinih nacionalnih i međunarodnih propisa. Prilog II-naveden je zemljovid s ucrtanim podrucijma u kojma se dopusta uranjanje broda do pojedine propisane oznake na boku broda sukladno hidrometeoroloskim uvjetima Prilog III.sadrzava uzroke svjedođbi koje propisuje konvencija MEĐUNARODNA KONVENCIJA O BAZDARENJU 1969 International Convention on Tonnage Measurement of Ships London 1969. Velicinu broda određuju brutotonaza i netotonaza. obvezuje 145 drzava Sastoji se od opceg dijela i tri priloga Opci dio-navedene su obveze vlada ugovornica pri primjeni konvencije . Tonaza je bezdimenzionalni broj. koje se izracunavaju neovisno.

ovlastenja i uvjete stjecanja ovlastenja casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu (napustanje broda.utvrđuje nacin i uvjete stjecanja ovlastenja za zapovjednike. sigurnost broda) Sedmo poglavlje. casnike i clanove posade palube. koji je stupio na snagu 1997god Drzavama je ostavljeno 5 godina za primjenu Prilog konvencije sastoj se od osam poglavlja Prvo poglavlje. u Londonu usvojena je posebna konvencija o naobrazbi i izobrazbi pomoraca (najveca i najznacajnija konvencija do tada) Stupila je na snagu 1984 god obvezuje 135 drzava Vec tijekom 80-tih godina odredbe konvencije vise nisu zadovoljavale potrebe međunarodne pomorske zajednice 1995 sazvana je nova konferencija na kojoj je potpuno izmjenjen prilog konvencije. Drugo poglavlje. Peto poglavlje. Sesto poglavlje.propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti zapovjednici.utvrđena su prava i obveze drzava prema vlastitim pomorcima i prema IMO-u.uvrstene su odredbe kojima je . 1978. casnika i clanova posade.god.utvrđuje nacine i uvjete stjecanja ovlastenja za sluzbu stroja Cetvrto poglavlje. Trece poglavlje. casnici i clanovi posade na pojedinim vrstama brodova.se odnosi na casnike ili clanove posade odgovorne za radiokomunikacije u slucaju opasnosti.STRAZE International Convention on Standards od Training Certification and Watchkeeping STCW Zajednicki odbor IMO-a i ILO-a pripremio je poseban spis (Document for guidance) koji je trebao posluziti kao uputam drzavama o nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjenika.

Drzave preuzimaju obvezu da uspostave centre za koordinaciju traganja i spasavanja.god Prilog izmjene konvencije sadrzi 5 poglavlja Za razliku od drugih konvencija SAR najvise obvezuje drzavu Prihvatilo je 66 drzava U prvom poglavlju priloga konvencije navode se definicije koje se koriste u tekstu.propisuje nacine obavljanja straze. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O POMORSKOM TRAGANJU I SPASAVANJU 1978 International Convention on Maritime Search and Rescue SAR Hamburg 1978. Dio B je preporuka (uputa) drzavama o nacinu primjene odredaba iz odjela A.god prilog konvencije mijenjan je rezolucijom iz 1998.god. Pritom se razina znanja razlikuje s obzirom na razinu odgovornosti.god. te da ih obvezu na blisku suradnju sa zrakoplovnim sluzbama traganja i spasavanja Trece poglavlje posveceno je suradnji između sluzbi traganja i spasavanja susjedih drzava. stupila na snagu 1985. a izmjene su stupile na snagu 2000. odrede podrucja ovlasti. te nacin njihove provjere pri stjecanju pojedinog ovlastenja.omoguceno uvođenje ovlastenja odnosno duznosti koje odskacu od uobicajene strukture posade broda Osmo poglavlje. U drugom poglavlju obvezuju se drzave da utvrde pravnu utemeljenost sluzbe traganja i spasavanja. te posebice mjere za sprecavanje posljedica umora Izdan je i poseban pravilnik (STCW Code) koji je podijeljen u dva dijela A i B. . Primjena priloga A je obvezna. odrede ovlasti. osiguraju sredstva i komunikacijske veze. a njime su propisana obvezna znanja i vjestine.

rad i odrzavanje prikladne sluzbe traganja i spasavanja radi sigurnosti na moru i iznad mora“ Drzava se obvezuje da ce sluzbi traganja i spasavanja: -osigurati pravni okvir djelovanja -imenovati mjerodavnu vlast .U cetvrtom poglavlju se pozivaju drzave da stave na raspolaganje podatke. Ustroj i upravljanje (Organization and Menagment) 2. Usklađivanje traganja i spasavanja (Mision Co-ordination) 3. koji je podijeljen u tri dijela: 1. tu obvezu nalazu mnoge konvencije. Jedinice traganja i spasavanja (Mobile Facilities) PRIMJENA MEĐUNARODNIH KONVENCIJA I PREPORUKA prihvacanjem međunarodnih konvencija drzave preuzimaju obveze njihove primjene TRAGANJE I SPASAVANJE NA MORU – OBVEZA SPASAVANJA Pruzanje pomoci osobama u nevolji na moru od davnina je prihvacneo pravilo. te odredbe nacionalnih zakonodavstva. Obveza drzave da organizira pruzanje pomoci na moru temelji se na odredbama konvencije UN-a o pravu mora kojima je utvrđeno da ce “svaka obalna drzava podupirati osnivanje. planove i informacije o svojim centrima za koordinaciju traganja i spasavanja Peto poglavlje posveceno je sustavima izvjescivanja s brodova Uz konvenciju je pridruzen prirucnik (International Aeronautical and Maritime Search and Rescue Manual IAMSAR).

Hamburg) i IAMSAR prirucnikom Prema SAR-u drzave bi trebale usklađivati rad sluzbi traganja i spasavanja (bilateralnim ili multilateralnim ugovorima). Drzave se poticu da ostvare sto bolju suradnju između pomorskih i zrakoplovnih jedinica Rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja dio je drzavnje .-osigurati sredstva -osigurati sredstva -osigurati sredstva veze -osigurati provedbu djelatnih zadaca -omoguciti unapređenje rada sluzbe Obveza zapovijednika Zapovijednik broda koji je u mogucnosti pruziti pomoc duzan je sto brze krenuti u pomoc i obavijestiti unesrecene i sluzbu traganja i spasavanja USTROJ SLUZBE TRAGANJA I SPASAVANJA Spasavanje je najcesce povezano sa traganjem (traganje prethodi spasavanju ako polozaj nije poznat) Traganje i spasavanje nece biti uspjesno bez stalno pripravne sluzbe Temeljna nacela ustroja takve sluzbe utvrđena su SAR konvencijom (1979. u zahtjevu se moraju navesti svi podaci o radnjama koje se namjeravaju provesti. Susjedne drzave bi morale dopustiti spasilackim jedinicama druge drzave ulazak na svoj teritorij iskljucivo radi traganja i spasavanja. takvim ugovorima treba urediti pitanja prelaska drzavnje granice i poziv u pomoc jedinica druge drzave. Ovlastena osoba sluzbe traganja i spasavanja duzna je zatraziti dopustenje za ulaz ili prolaz na teritorij druge drzave.

uprave. ustroj i odrzavanje rada sluzbe (najcesce mjerodavno ministarstvo) Rukovodstvo sluze duzno je izraditi plan sluzbe traganja i spasavanja i u tom planu: -ustvrditi podrucije nadleznosti -osigurati sredstva. U pravilu drzava uspostavlja jedan centar na cijelom podrucju nadleznosti Centar mora imati: -razrađen plan provedbe traganja i spasavanja -prostor za rad -sredstva i opremu -uvjezbano osoblje Za rad centra odgovoran je njegov rukovoditelj. opremu i osoblje -zaljuciti ugovore sa korisnicima sredstva . djelatnosti centra temelje se na planu djelatnosti koji sadrzi pravila i podatke o: -djelatnim postupcima -djelatnostima pojednih odjela -sredstvima veza i nacinu njihova koristenja -osoblju -prikupljanju podataka . susjednim zemljama. odgovorno za uspostavu. drugim osobama koje pruzaju usluge sluzbe -podijeliti podrucje nadleznosti na određen broj podpodrucja -izraditi program obucavanja osoblja CENZAR ZA KOORDINACIJU TRAGANJA I SPASAVANJA Rescue Co-ordination Center – RCC Temeljna je jedinica sluzbe odgovorna za provedbu traganja i spasavanja u podrucju nadleznosti.

RCC mora raspolagati pouzdanim sredstvima veze za komunikaciju sa: -spasilackim jedinicama -spasilackim podcentrima -meteoroloskim uredima -medicinskim ustanovama SPASILACKI PODCENTAR – Rescue Sub-Centre RSC Osniva se na podrucju nadleznosti RCC-a u slucajevima kada centar nije u mogucnosti obavljati neposredan nadzor nad spasilackim jedinicama na tom podrucju To ce biti u slucajevima: -ako sredstva veze ne omogucuju pouzdano prenosenje poruka između centra za koordinaciju i spasilackih jedinica -ako centar obuhvaca podrucje nekoliko drzava -ako se pretpostavlja da ce nadzor i usklađivanje traganja i spasavanja biti djelotvorniji iz blizeg sredstva Podrucje nadleznosti. U pravilu je podcentar skromnije opremljen od centra STANICE ZA UZBUNJIVANJE Mogu se uspostaviti kao dio sluzbe traganja i spasavanja na pogodnim mjestima i o njima se obavjestava javnost. . ovlastenja podcentra određuje rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja. Zadaca im je prijam obavijesti o nezgodi iz prigodnih izvora ili neposrednim opazanjem Nakon prijama obavijesti stanice o tome obavjestavaju centar ili podcentar radi usklađivanja provedbe traganja i spasavanja Moraju imati dobra sredstva veze.Podcentri nisu ovlasteni za izravnu suradnju sa susjednim drzavama.

koja nisu namijenjena traganju i spasavanju. ali se mogu prilagoditi (sredstva MO-a i MUP-a. UVJEZBAVANJE OSOBLJA SLUZBE TRAGANJA I SPASAVANJA Uspjesnost rada sluzbe traganja i spasavanja temelji se na uvjezbanosti osoblja.. zahvaljujuci prikladnoj opremi i sluzbi slusanja cesto prve prime obavijest o nezgodi Centri i podcentri odrzavaju tjesnu suradnju s obalnim radiostanicama Uobicajena uloga CRS-a je da odrzava neposrednu vezu između RCC-a .. obalne radio stanice itd. podcentra i spasilackih jedinica.OBALNE RADIOSTANICE Cast Radio Stations – CRS Smatraju se dijelom sluzbe traganja i spasavanja. ali i drugih sluzbi kao sto su vatrogasci. RSC-a i osoba na mjestu nezgode i osiguraju komunikacijsku podrsku tijekom traganja i spasavanja. cime se uvelik smanjuju troskovi i unapređuje . Program uvjezbavanja treba sadrzavati: -osnovni program za stjecanje znanja i vjestina -program uvjezbavanja za stjecanje iskustva -vjezbe Vjezbe su najvazniji dio i izvode se u redovnim vremenskim razmacima SREDSTVA TRAGANJA I SPASAVANJA Vlastita sredstva sluzbe traganja i spasvanja ili sredstva i osoblje od drugih drzavnih sluzbi ili lokalnih vlasti Drzave uglavnom koriste postojeca sredstva u svom vlasnistvu. Program uvjezbavanja izrađuje rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja i nijme je obuhvaceno osoblje centra.) Veliku pomoc mogu pruziti sredstva privatnih poduzeca i pojedinaca.

upoznato s obiljezjima podrucja djelovanja. zrakoplovne i kopnene. brodovi na redovnim prugama. osposobljeno za odrzavanje opreme i pruzanje prve pomoci Među osobljem mora se nalaziti ljecnik Spasilacke jedinice dijele se na pomorske.djelatnost sluzbe. koje je odgovorilo na poziv u pomoc Spasilackom jedinicom smatra se i trgovacki brod ili zrakoplov koji je duzan sudjelovati u traganju i spasavanju (ne smije ugroziti vlastitu sigurnost) Namjenskim jedinicama smatraju se jedinice pod neposrednom upravom sluzbe traganja i spasavanja. Djelotvornost namjenskih jedinica . izgrađene ili opremljene za te poslove. zracno ili kopneno sredstvo s prikladnom opremom. POMORSKE SPASILACKE JEDINICE . ribarski brodovi) S takvim se organizacijama i pojedincima zakljucuju posebni ugovori o suradnji kako bi sto brze mogli zapoceti traganje i spasavanje SPASILACKE JEDINICE Rescue Unit – RU RU je svako pomorsko. (zrakoplovna i brodska poduzeca. sredstvima veze i obucenim osobljem.vrijeme potrebno za okupljanje posade i vrijeme potrebno za pripremu broda ili zrakoplova Osoblje spasilacke jedinice mora biti u dobrom fizickom stanju.

Imaju dobra manevarska obiljezja. peljarski brodovi Pomorske spasilacke brodice (Rescue Boat RB) Koriste se u podrucjima uz obalu. za tegljenje (spasavanje) Visoki troskovi nabave i odrzavanja Oznaka RV+brzina (RV 10) Za traganje i spasavanje mogu posluziti manji ratni brodovi. a brzina 25-30 cvorova Opremljeni su radarima. Mogu biti od krutog materijala ili kombinacija krutog dna i pneumatskih spremnika (brodica do 10m) Glavni cilj im je omogucavanje podizanja ljudi iz mora i prebacivanje s drugih brodova i brodica. veliku brzinu. grade se kao deplasmanska plovila duzine do 15m i brzine do 25cvorova. duljine 8-15m motorom snage 150-250kW brzina im je veca od 30cvorova . Oprema namijenjena traganju rijetko se ugrađuje. Nedostatak im je ogranicena mogucnost djelovanja pri nepovoljnim vremenskim uvjetima Oznaka RB (14) Vrlo brzi spasilacki brodovi Fast Rescue Boat – FRB Pneumatske brodice s krutim dnom. rasvjetnim tijelima (za traganje) te opremom za podizanje ljudi iz mora. za prvu pomoc. tegljaci. U pravilu su to zatvoreni brodovi visoka nadgrađa sto im omogucava plovidbu po nepovoljnim vremenskim uvjetima Duzina im je 17-35m . veliko podrucje djelovanja .Pomorski brodovi ili pomorske brodice. daleko od maticnih luka. dovoljan prostor za opremu i prezivjele. mogu biti namijenjene traganju i spasavanju i opce namjene Pomorski brodovi (Rescue Vesel RV) mogu sudjelovati u traganju i spasavanju na otvorenom moru.

ali i za spasavanje. Mogu ostvarivati zadatke pri vjetru do 8 Bf. Zbog ogranicene kolicine goriva. 2½ sata -iznimno dugog dometa (ULR) vise od 1500M . 2½ sata -vrlo dugog dometa (VLR) vise od 1000M . U skladu s tim osnovna pomoc koju pruzaju trgovacki zrakoplovi sastoji se u pracenju odasiljanja na zrakoplovnim frekvencijama pogibli (121. a visina između 150500m (danju).Osnovna namjena im je da za vrlo kratko vrijeme stignu do mjesta nezgode. odnosno 500-700m (nocu). odnosno podrucje djelovanja. ali ce njihove mogucnosti biti ogranicene (ako to nije zrakoplov sluzbe traganje i spasavanja). 2½ sata Najcesce se koriste turboelisni zrakoplovi (omogucuju veliku max. vrijeme zadrzavanja zrakoplova na mjestu nezgode je ograniceno. 2½ sata -dugog dometa (LR) do 750M . podignu ljude iz mora i vrate se u maticnu luku ZRAKOPLOVNE SPASILACKE JEDINICE Zrakoplovi su najpogodnija sredstva za brzo pretrazivanje sirokih prostora. Nedostatak im je ograniceno vrijeme leta. Sluzba nadzora zracnog prometa moze pozvati svaki zrakoplov da pruzi pomoc. Helikopteri su izvaredne letjelice za traganje . . stoga se dijele na zrakoplove: -kratkog dometa (SR) podrucje djelovanja do 150M i do ½ sata zadrzavanja -srednjeg dometa (MR) do 400M .5 MHz i 243 MHz) i prenosenju poruka sluzbi za traganje i spasavanje.brzinu leta i male brzine za pretrazivanje) Brzina leta za traganje 100-150cvorova.

Spremnici i paketi u kojima se dostavlja oprema moraju biti vodonepropusni i cvrsti. za prvu pomoc. pribor za ribolov. pribor za desanilizaciju. Paketi koji se dostavljaju mogu sadrzavati: -medicinsku opremu -hranu -odjecu i pokrivace -sredstva za signalizaciju ili komunikaciju -sredstva za paljenje vatre i osvjetljavanje -razne predmete (otvaraci za limenke. kompas) Ovom popisu mogu se dodati dodatne kolicine tekucine. Sadrzaj svakog paketa ili spremnika mora biti naveden na prilozenim uputama. prsluke za spasavanje. moraju se lako otvarati. te opremu za traganje Posadu helikoptera cine 2-4 osobe OPREMA I SREDSTVA ZA PREZIVLJAVANJE KOJA SE DOSTAVLJAJU OSOBAMA U OPASNOSTI Da bi se ocuvali zivoti i zdravlje ugozenih osoba nuzno je dostaviti hranu i opremu za prezivljavanje. Za oznacavanje sluze ove boje: -crvena – za lijekove i prvu pomoc -plava – za hranu i vodu .Dijele se na: -lake (HEL-L) podrucje djelovanja do 100M i 5 osoba -srednje (HEL-M) do 200M i 15 osoba -teske (HEL-H) iznad 200M i vise od 15 osoba Imaju opremu za podizanje. posuđe.

uvjete i pravila koji se odnose na ove sustave na međunarodnoj razini. a zapovjednici tih brodova duzni su dostavljati izvjesca o kretanju prema sluzbenim uputama.-zuta – za pokrivace i odjecu -crna – za raznu opremu -kombinacija boja – za mjesovit sadrzaj Oprema koja se dostavlja uskladistena je na prikladnim mjestima i mora se redovito pregledavati. a cilj im je unaprijediti sigurnost plovidbe. IMO je jedina organizacija ovlastena donositi upute. Cilj dobrovoljnog izvjescivanja s brodova: -smanjiti vremenski razmak od trenutka posljednjeg javljanja broda i pocetka traganja -omoguciti brzo određivanje polozaja brodova koji mogu pruziti pomoc -omoguciti određivanje sto manjeg podrucja traganja -olaksati pruzanje hitne medicinske pomoci Obvezni sustavi izvjescivanja temelje se na odredbama SOLAS konvecnije. SUSTAVI IZVJESCAVANJA S BRODOVA Ship Reporting Systems – SRS Osnovna namjena je unapređenje razine sigurnosti plovidbe u pojedinom podrucju Ti sustavi se mogu podjeliti na dobrovoljne i obvezne. Izvjesca brodova predaju se ili u pravilim vremenskim . Ovi sustavi se uobicajeno odnose na brodove iznad određene velicine ili na brodove koji prevote opasne tvari.

Spasitelji moraju iskoristiti svaki doprinos ljudi u nevolji (dok su jos sposobni) ali i svih drugih ljudi koji mogu pomoci. Pocetak traganja Traganje odnosno spasavanje moze zapoceti izravnim pozivom ljudi u nevolji ili na temelju zakljucka da su ljudi o cijem stanju nema drugih obavijesti u nevolji Izravnim pozivom u pomoc smatraju se poruke koje sadrze ili potvrdu poziva upuceno: -izravno u RCC s broda ili zrakoplova -s broda ili zrakoplova posredstvom obalne radiostanice -od druge međunarodno potvrđene pomorske sredisnjice ili MRSC-a -od centra COSPAS – SARSAT sluzbe ili INMARSAT-a o primljenoj poruci EPIRB-a -od drzavnih sluzbi Porukama opasnosti smatraju se: -radiotelefonski signal pogibelji (MAYDAY) -signal pogibli upucen preko DSC uređaja . a mogu biti: -plan plovidbe -izvjesce o polozaju -izvjesce o skretanju -zavrsno izvjece TRAGANJE NA MORU Svrha traganja je utvrditi polozaj ljudi u nevolji (za najkrace moguce vrijeme).razmacima ili prolaskom dogovorenih granicnih crta.

-SOS Morseov signal -rakete crvene boje -komad narancaste jedrenine -dimni signal (narancasti dim) -neprekidno trubljenje Nakon primanja obavijesti centar ce poceti voditi dnevnik u koji se unose svi primljeni podaci. Ako je polozaj broda u opasnosti nepoznat centar koji je prvi obavijesten o tome preuzeti ce odgovornost za traganje i spasavanje. Centar za koordinaciju utvrđuje stupanj opasnosti koji moze biti: -stupanj neizvjesnosti -stupanj pripravnosti -stupanj pogibelji Rukovođenje traganjem i spasavanjem Traganjem i spasavanjem rukovode: -koordinator u centru za koordinaciju -zapovjenik mjesta nezgode ili -koordinator povrsinskog traganja Koordinator u centru (SAR Mission Co-ordinator) je dezurni i ovlasteni sluzbenik RCC-a. Ta zadaca traje samo dotle dok traje traganje i spasavanje ili vjezba. Zapovjenik mjesta nezgode (On Scene Commander – . Ako je polozaj broda ili ljudi u opasnosti poznat spasavanje pocinje centar na cijem se podrucju objekt nalazi. Opseg duznosti koordinatora u centru određen je sluzbenim prirucnikom. U pravilu svoje zadace obavlja iz centra.

U pravilu to je zapovjednik naj prikladnijeg broda iz sastava sluzbe. Postupak broda koji krece u traganje i spasavanje Brodovi koji krecu prema podrucju nezgode.CSS) je zapovjednik najpogodnijeg trgovackog broda. moraju na kartu ucrtati polozaj broda u nevolji te procijeniti vrijeme dolaska (ETA-Estimated Time of Arrival). nakon prijama poziva. Brod koji polazi u pomoc mora prikupiti sto detaljnije podatke o mjestu nezgode. a nocu svjetlosnu oznaku koju sam određuje.OSC) je zapovjednik namjenske jedinice sluzbe traganja i spasavanja kojeg je koordinator u centru odredio da usklađuje operaciju na podrucju traganja. Njega određuje koordinator akcije ili sporazumno zapovjednici trgovackih brodova koji dolaze u pomoc Brod koji obavlja koordinaciju mora danju istaknuti slova FR . samarice) -pripremiti splav -rasporediti posadu -izabrati nacin traganja (uskalditi ga s brodovima koji su vec na mjestu nezgode) Podrucje traganja Cilj je svakog traganja podrobno pretraziti cijelo podrucje u . Koordinator povrsinskog traganja (Co-ordinator Surface Search . Tijekom plovidbe prema mjestu nesrece treba: -uspostaviti vezu s daleznim centrom za koordinaciju -izvjestiti koordinatora povrsinskog traganja ili zapovjednika mjesta nezgode o svakoj novoj informaciji -privezati konopac uz oba boka broda na vodenoj liniji -pripremiti brodski teretni uređaj (dizalice.

U svim drugim slucajevima podrucje traganja se određuje kao tocka Ako se podrucje traganja određuje bez racunala.POC) R.velicina ukupne navigacijske greske u jedinicama standardne devijacije Polozaj ljudiu nevolji moze se odrediti kao: -zemljopisna tocka -pravac -podrucje Podrucje ili pravac određuje samo koordinator u centru i to samo ako je opremljen odgovarajucim racunalnom opremom. Velicina moguceg podrucija utvrđuje se na temelju najveceg moguceg kretanja cila traganja: -nakon posljednjeg isplovljenja ili nakon posljednog javljenog polozaja -od pretpostavljenog ili tocnog polozaja u trenutku nezgode do trenutka pretpostavljenog dolaska spasilackih jedinica Svakom se podrucju dodjeluje vjerojatnost kojom se opisuje koliko je ocekivanje da ce se tu nalaziti ljudi u opasnosti To se naziva vjerojatsnocu zadrzavanja (Probability of Containment.kojem se mogu nalaziti osobe u opasnosti. određuje se crtanjem kruznice oko posljednjeg poznatog polozaja s . To se naziva mogucim podrucjem traganja (Possible Search Area) i opisuje se kao najmanje podrucje u kojem se sigurno nalaze ljudi u nevolji.

zrakoplovi s jednim motorom) Posebnu paznju treba obratiti zanosenju cilja (morska struja. Vidljivost traganja – udaljenost na kojoj se neki cilj moze otkriti promatranjem sa zadanje visine iznad povrsine mora Pri traganju je nuzno ostvariti koeficijent pokrivenosti veci od 1.radijusom koji je jednak najvecoj mogucoj udaljenosti koju je cilj mogao prevaliti. Trenutacno stanje okoline također utjece na uspjesnost traganja. izvor svjetla. velicina. sto se postize ukljucivanjem vecg broja spasilackih jedinica . doba dana.. stanje mora i sl. stalna morska struja) Uspjesnost traganja Moze se odrediti kao vjerojatnost da ce spasilacke jedinice pronaci cilj traganja (Probability of Success – POS) POS= POC PODu otkrivanja) PODu – (Total Probability of Detection ukupna vjerojatnost Ukupna vjerojatnost otkrivanja ovisna je o: -obiljezjima spasilacke jedinice -naporima spasavatelja Najvaznija obiljezja cilja koja utjecu na uspjesnost traganja su vrsta cilja. posebice vidljivost. uzimajuci u obzir pocetnu gresku polozaja (5. plima i oseka.15 – 1.5 .. vjetar.10 ili 15M) -5M (brodovi i zrakoplovi s dva motora) -10M (zrakoplovi s vise od dva motora) -15M (manji plovni objekti. boja i oblik.

Traganje se provodi prema preporucenim obrascima traganja.TRAGANJE BRODOVIMA Traganje pocinje od najvjerojatnijeg polozaja cilja. moze se koristiti obrazac prosirenog cetverokuta ili traganja u sektorima . zrakoplovima ili njihovo zajednicko traganje. Obrasci se dijele na traganje brodovima. Kada traganje izvode brodovi i / ili brodice. koji se oznacuje postavljanjem splavi ili sl. Ako u traganju sudjeluje samo jedan brod. To cini brod koji je prvi stigao do tog mjesta. obrazac ovisi o broju raspolozivih spasilackih jedinica.

Posebice se preporucuje u slucaju potrage za covjekom u moru. Traganje po stazi (Track Search – TS) primjenjuje se kao pocetno traganje u slucjau kad a je zrakoplov ili brod nestao na prethodno poznatom plovnom putu. Obavlja se pracenjem poznatog planiranog puta broda u nevolji. Taj je nacin preporucen i ako traganje provode veci trgovacki brodovi (koji teze manevriraju). plove u smjeru .Traganje po prosirenom cetverokutu (Expanded Square Search – SS) obavlja u pravilu prvi brod koji pristize na mjesto nezgode. svaki s jedne strane najvjerojatnijeg polozaja. Traganje po usporednim stazama (Parallel Sweep Search – PSS) Najcesce upotrebljavaju brodovi i zrakoplovi pri pretrazivanju vecih povrsina u slucaju kada je polozaj cilja iznimno nepouzdan. Svaka promjena smjera plovidbe je 120. Najcesce ga obavljaju zrakoplovi. Traganje po sektorima (Sector Search – VS) koristi se ako je polozaj cilja poznat i unutar ogranicenog podrucja. Po zavrsetku prvog traganja smjer se pomice za 30 u desno. Traganje pocinje od najvjerojatnijeg polozaja cilja. pri cemu svaki brod plovi po svojoj stazi. Prikladno je u slucaju kruznog podrucja traganja. pri cemu duzina plovidbe u istom smjeru treba biti između 2 i 5M (tako da cijelokupno traganje ne traje duze od 4 sata) Ako u traganju sudjeluje vise brodova obavlja se po usporednim stazama. Traganje dvaju brodova provodi se tako da dva broda. ako drugi brodovi stizu sa vecim zakasnjenjem.

ZAJEDNICKO TRAGANJE BRODOVA I ZRAKOPLOVA Ovo je cesto najuspjesniji nacin traganja. svjetlosnih i obojenih oznaka. po sektorima i elektronsko traganje. sto je posebno vazno tijekom traganja daleko od obale. Kod ovog obrasca brod sluzi kao osnovna navigacijska tocka zrakoplovu u letu. a treci s druge strane. traganje po vijugavoj stazi. dimne ili slicne oznake. Promjenu mjera obavlja prvo brod koji je najvise udaljen (20M) Traganje sa cetiri broda po dva broda sa svake strane (kao i kod tri broda) Traganje sa pet ili vise brodova svi brodovi plove usporedno u smjeru ocekivanog zanosenja (24M) TRAGANJE ZRAKOPLOVIMA Nacin traganja ovisi o svojstvima zrakoplova odnosno o njihovoj namjeni Namjenski zrakoplovi najcesce ce najvjerojatniji polozaj cilja oznaciti izbacivanjem radio oznaka. Smjer plovidbe je smjer ocekivanog zanosenja. dimnih naprava.zanosenja na odgovarajucem razmaku (promjena smjera na <20M) Traganje triju brodova dva broda plove s jedne . Brod moze biti od velike vaznosti u slucaju nezgode zrakoplova (ako se mora prinudno spustiti na more) . usporedno traganje. traganje po kvadratnoj shemi. Preporuceno je nekoliko obrazaca traganja: traganje po stazama. Zbog toga ce mnogo pomoci ako osobe u opasnosti istaknu svjetlosne.

u pravilu na krmi. Udaljenost od smjera kretanja broda na kojoj zrakoplov mijenja smjer je usklađena s napredovanjem broda Brzina kretanja broda: Vs – brzina broda S – razmak između staza (M) Va – stvarna brzina zrakoplova u cvorovima L – duzina kraka staze traganja zrakoplova u naut.Brod u tijeku traganja izvjestava zrakoplov. Zajednicko traganje se obavlja tako da brod plovi najvecom brzinom u smjeru zanosenja dok jedan zrakoplov leti vijugavom putanjom okomito na smjer kretanja broda. Pri nocnom traganju zrakoplov izbacuje svjetlece rakete uz vjetar tako da se one nađu iznad broda tocno u polovici vremena osvjetljavanja . Miljama Traganje s jednim brodom i dva zrakoplova (koji lete usporedno ili svaki s jedne strane smjera kretanja broda) provodi se rjeđe iako pruza vece izglede za uspjeh razlog tome je opasnost sudara zrakoplova. tako da povremeno presjeca putanju broda. a ako zrakoplov otrkije cilj brod ce biti upucen prema osobama u opasnosti.

NASTAVAK. koordinator u centru. Prekid moze biti privremeni ili trajni Privremeni prekid se izbjegava zato sto se vjerojatnost uspjesna spasavanja s vremenom znatno smanjuje O prekidu traganja treba izvjestiti sve jedinice traganja . OBUSTAVA I PREKID TRAGANJA Kada je traganje obavljeno po odgovarajucem obrascu. zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog traganja moraju donijeti odluku treba li traganje nastaviti ili ga prekinuti Neuspjeh u otkrivanju cilja moze se prepisati: -pogresci u polozaju -pogresci u procjeni zanosenja -propustu pri promatranju -cinjenici da je brod potonuo bez traga -navigacijskoj greski Daljni postupci mogu biti sljedeci: -ponovo pretraziti isto podrucje -povecati podrucje traganja -odrediti novo podrucje traganja Traganje se moze prekinuti kada se utvrdi da ne postoj razumna nada da ce se osobe u opasnosti pronaci. vlasti i sluzbe koje su sudjelovale u traganju ili su o njemu obavijestene SPASAVANJE SPASAVANJE BRODOVIMA Nakon sto je cilj pronađen zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog traganja duzan je donijeti odluku o .

nacinu spasavanja i spasilackim jedinicama koje ce to poduzeti Ako je brod otkrio cilj duzan je u sto kracem vremenu izvjestiti da je cilj pronađen i to bljeskanjem signalnom svjetiljkom. prekrcaj ljudi treba obaviti vlastitim splavima ili brodicama Na brodu spasavatelju treba postaviti na razini vodene linije konopac za koji ce se brodica i splav privezati Penjanje po jakobicama ili mrezi treba zapoceti kad se brodica ili splav nalaze na vrhu vala . zvucnim signalom ili ispaljivanjem dviju. ljudi) Ako je more uzburkano jedan brod treba postaviti tako da stvara zavjetrinu. ako postoj) Ako je veza uspostavljena treba izvjestiti zapovjednika brodice ili splavi o nacinu spasavanja. Kad se brod spasavatelj nalazi na udaljenosti manjoj od 200m treba koristiti spravu za bacanje konopca i dodati ga brodici ili splavi. Smjer prilazenja brodu . po mogucnosti zelenih oznaka u razmaku od nekoliko sekundi. U slucajevima kada brod spasavatelj ne moze pristati uz bok brodice u opasnosti. plovilu za spasavanje ili prezivjelima ovisi o okolnostima. a drugima iz zavjetrine. (splav. Brodici u plamenu prilazi se iz privjetrine. Brod je duzan obavijestiti koordinatora povrsinskog traganja o pronalasku cilja i dati mu sljedece podatke: -vrijeme kad je cilj uocen -polozaj cilja -opce stanje na mjestu nezgode -uoceno stanje cilja i osoba u opasnosti -potreba za hranom i opremom za prezivljavanje -vremenske prilike i stanje mora Prije pocetka samog spasavanja treba uspostaviti radio vezu između brodice ili splavi i spasavatelja (najbolje je koristiti VHF uređaj.

-.. Ako se mora udaljiti prije odlaska broda polozaj cilja mora oznaciti prikladnim oznakama (najcesce radio oznakama) Zrakoplovi se cesto uspjesno koriste pri traganju.ili . splavi ili iz mora. prinuđen na povratak ili do kraja spasavanja.) Ako je s brodice ili splavi zrakoplovu upucena poruka koju pilot nije razumio. Zrakoplovi ce u pravilu ostati na mjestu nezgode dok ne bude smijenjen. pilot ce nastaviti let bez njihanja ili odaslati signal RPT (.. dok za spasavanje nisu pogodni (ne mogu sletjeti na uzburkano more) Helikopter je vrlo prikladno sredstvo za podizanje ljudi s brodica. . .-) Pilot moze spustiti opremu za radiokomunikaciju Neposredno nakon otkrivanja cilja zrakoplov treba izvjestiti koordinatora povrsinskog traganja.SPASAVANJE ZRAKOPLOVIMA Ako su brodica ili splav primjeceni iz zrakoplova pilot ce potvrditi da su uoceni na jedan od sljedecih nacina: -ispustanjem poruke s vrpcom -leteci nisko iznad cilja sa svjetlima -bljeskanjem svjetiljke -ispustanjem radiooznaka ili svjetlecih oznaka -njihanjem krila gore-dolje (danju) -Morseovim signalima T ili R ( ..

U pravilu spasavanje preuzima brod koji ima lijecnika ili najbrzi brod. Ako helikopter slijece na brod. koliko ih se ukrcalo u brodice ili splavi. nosila . treba im pruziti neposrednu pomoc. medicinska se pomoc moze zatraziti radiovezom od RCC-a ili drugog broja Nakon sto je prezivjelima pruzena pomoc. koliko je bilo djece. Prije podizanja treba pripremiti protupozarnu opremu Za podizanje ljudi koriste se: pojas . pri tome brod treba zadrzati stalnu brzinu. Ispitivanje treba saznati koliko je bilo osoba na brodu.5 Mhz (zrakoplovna frekvencija pogibli) ili 156. prostor na palubi mora biti ociscen od svih pokretnih dijelova i oznacen zutim krugom promjera 5m. Cilj ispitivanja je prikupiti podatke koji ce omoguciti uspjesan nastavak traganja.U slucaju podizanja ljudi s broda spasavetalja nuzno je uspostaviti radiovezu (izravno ili preko obalne radiostanice) Komunikacija najcesce tece na 121. Ako brod plovi treba mu prici iz smjera krme. kada je doslo do . treba pristupiti ispitivanju. odnosno izvor dima.8 Mhz (pomorska frekvencija pogibli) Podizanjem ljudi rukovodi tehnicar. Helikopter prilazi nepokretnom brodu u pravilu uz vjetar. Ako pomoc treba pruziti na brodu. ili sjedalo (najcesce pojas) POSTUPAK SA SPASENIM OSOBAMA Nakon sto su spasene osobe ukrcane u brod. Da bi se pilotu pokazalo smjer vjetra treba istaknuti zastave. a ne pilot. a smjer tako da mu vjetar dolazi pod kutem od 30 lijevo od pramca.

Manevar moze biti: -neposredni zaokret (Andersonov) -Williamsonov zaokret -Scharnovov zaokret Neposredni zaokret – brodovi koji mogu uciniti puni zaokret s manjim promjerom okreta.nezgode. U zapisnik se unosi ime i prezime umrle osobe. a strojevima se vozi krmom kako bi se brod zaustavio. Nakon sto je brod promijenio smjer za 250 kormilo se postavlja u sredinu. te obavijestiti zapovjednika i casnika stroja. Brod treba zaustaviti u polozaju u kojem stvara zavjetrinu Willamsonov zaokret – kada je s veceg broda uocena osoba u moru posebice pri padu covjeka u plovidbi. Tijelo treba umotati u planto i smjestiti na prikladno mjesto (brodski hladnjak) COVJEK U MORU Podizanje covjeka iz mora veoma je slozen manevar na otvorenom moru covjeku treba baciti pojas za spasavanje da bi se oznacio njegov polozaj (pojas s dimnim ili svjetlecim signalom) Casnik straze duzan je zabiljeziti vrijeme i polozaj broda u trenutku pada. Tim se zaokretom brod dovodi u smjer suprotan prvobitnom . mora se sastaviti zapisnik o smrti. Zapisnik se sastavlja na jeziku zemlje ciju zastavu brod vije i / ili na engleskom jeziku. te koji mogu brzo zaustaviti brod. te uzrok smrti. Sve prikupljene obavijesti treba prenijeti koordinatoru povrsinskog traganja ili koordinatoru u centru Ako se pronađu tijela umrlih osoba ili smrt nastupi na brodu . mjesto i datum.

Kormilo se postavlja na jednu stranu pod istim kutem. dok brod ne postigne smjer 20 razlicit od smjera suprotnog pocetnom smjeru. Zrakoplovi mogu odaslati samo poruke hitnosti (PAN PAN) ili . Kormilo se postavi na stranu dok brod ne promijeni smjer za 240 . U tom trenutku se kormilo postavlja u sredinu dok brod ne postigne smjer suprotan pocetnom. kontrole leta ili od samog zrakoplova u opasnosti. Scharnowov zaokret – izvodi se u istim okolnostima kao i Williamsonov. Tada se kormilo postavlja u sredinu dok brod ne postigne smjer suprotan pocetnom Prije izvođenja okreta nuzno je obavijestiti dezurnog casnika stroja i smanjiti brzinu broda ( na 6-8 cvorova ) SPASAVANJE ZRAKOPLOVA NAKON PRINUDNOG SPUSTANJA Zbog vrlo kratkog vremena koje stoji na raspolaganju za pruzanje pomoci moraju biti upoznati zapovjednici trgovackih brodova zato sto ce najcesce oni biti u prilici prvi pruziti pomoc Obavijest o opasnosti koja prijeti zrakoplovu brod moze primiti od RCC-a . cesto se upotrebljava kada je zapovjednik naknadno obavijesten o covjeku u moru. nakon toga se kormilo postavlja na suprotnu stranu pod istim kutem . dok brod ne promijeni smjer za 60. obalne radiostanice. nakon toga se postavlja na drugu stranu dok brod ne postigne smjer za 20 razlicit od smjera suprotnog pocetnom.(u vlastitu brazdu).

pogibli (MAYDAY) na frekvencijama 121. Smjer slijetanja se u pravilu odabire usporedan s primarnim valovljem Neposredno nakon spustanja posada i putnici trebaju sto brze napustiti zrakoplov. Brod koji je primio poruku pogibli treba: -uputiti zrakoplovu znak za navođenje -radarom ili promatranjem otkriti zrakoplov -dojaviti pilotu podatke o smjeru i snazi vjetra -postaviti brod u smjer usporedan sa smjerom spustanja SREDSTVA ZA SPASAVANJE Tek nakon potonuca Titanica obveza posjedovanja sredstva za spasavanje postaje međunarodno prihvacena Najvazniji ciljevi sredstava za spasavanje: -zastita ljudi od utjecaja hladnoce (hipotermija) -sigurno napustanje broda -pronalazenje ljudi na / u moru za sto krace vrijeme OSOBNA SREDSTVA ZA SPASAVANJE Prsluk za spasavanje (lifejacket) je osnovno sredstvo .5 Mhz ili 243 Mhz Ako zrakoplov ne moze poslati poruku radiosredstvima obavit ce to spustanjem sletnih kotaca ili paljenjem sletnih svjetala. Prije prinudnog slijetanja pilot ce odbaciti teret i visak goriva.

Razlikuju se prsluci za djecu i prsluci za odrasle (razliciti uzgon) Prsluke dijelimo na krute prsluke i na prsluke na napuhavanje. Pri boravku u vodi duzem od 24 sata uzgon prsluka ne smije se smanjiti za vise od 5% Pneumatski prsluk ima najmanje dvije komore za uzgon. Moraju biti smjesteni tako da se u svakom trenutku mogu baciti osobi koja se iznenada nađe u moru. izvor mora odrzavati jakost svjetla od 75 svijeca bar 8 sati. Uzgon koji prsluk pruza mora omoguciti da u mirnoj vodi usta onesvijestene osobe budu bar 120mm iznad vode. Napuhavanje moze biti iz posuda pod tlakom ili ustima Ako prsluk ima svjetlo. Konstruirani su tako da ih i nevjesta osoba moze lako obuci (brze od 1minute). Osnovna namjena je sprijeciti utapanje covjeka zbog umora ili nesvjestice. Na putnickim brodovima mora biti dovoljno prsluka za djecu (najmanje 10% od ukupnog broja putnika) Pojas za spasavanje (life buoy) sprecava utapanje covjeka koji se nenadano nađe u moru. te na plamen. te clanove posade na strazu.sigurnosti u slucaju napustanja broda ili pada u more. pri cemu svaka komora osigurava dovoljan uzgon. Izvor svjetla je baterija izrađena tako da morska voda zatvara strujni krug ili omogucuje stvaranje elektricne energije. . Na brodu mora biti dovoljno za sve osobe na brodu. Prsluci su narancaste boje i otporni na djelovanje nafte i njenih derivata. a tijelo postavljeno u pravilan polozaj za manje od 5 sekundi. Ne smiju biti pricvrsceni za brod i moraju biti ravnomjerno raspoređeni. Opremljeni su zvizdaljkom i reflektirajucin oznakama.

Bar jedan pojas na svakoj strani broda mora biti opremljen plivajucim konopcem duzim do dvostruke visine na kojoj je smjesten (minimalno 30m) Najmanje polovica pojaseva opremljena je svijetlom, a najmanje dva pojasa sa svjetlom moraju imati dimni signal (u blizini zapovjednickog mosta) Na svakom pojasu mora biti oznaceno ime broda i luka upisa. Vanjske dimenzije pojasa moraju biti manje od 800mm a unutrasnje vece od 400mm. Masa pojasa ne smije biti manja od 2.5kg, a uzgon mora biti dovoljan za odrzavanje 14.5kg zeljeza najmanje 24 sata. Svaki pojas ima konopac koji ne smije biti kraci od cetiri vanjska promjera. Odijelo za spasavanje Zastita covjeka u moru od hladnoce , omogucava duzi boravak u hladnom moru bez opasnosti od hipotermije Razlikuju se odijela za zastitu od hladne vode (Immersion suits) i za zastitu od vremenskih nepogoda (Anti-Immersion suits) Dvije su osnovne vrste odijela: sto se oblace ispod prsluka za spasavanje i s vlastitim uzgonom. Odijela su izrađena od materijala koji ima toplinsku provodljivost manju od 0.25Wm K Odijelo je izrađeno od vodonepropusnih materijala tako da se moze obuci za manje od dvije minute, a otporno je na izravni plamen do dvije sekunde Svako odijelo za zastitu od hladne vode mora: -imati naznaku da se oblaci preko tople odijece -osigurati da temperatura tijela nakon jednog sata u vodi temperature 5 C ne padne vise od 2 C Namjena odijela za zastitu od vremenskih nepogoda je omoguciti duzi rad osobama u hladnim vremenskim uvijetima

Na brodu postoj dovoljan broj odijela za sve clanove posade brodice za prikupljanje. Sredstva za zastitu od gubitka topline (Thermal Protective Aid –TPA) Namjena je zastita ljudskog tijela od utjecaja hladnoce tijekom duzeg boravka u brodicama i na splavima. Izrađuju se od materijala toplinske prijelaznosti manje od 7800 Wm K Imaju oblik vrece u koju se moze smjestiti osoba u opasnosti

BRODICE ZA SPASAVANJE

Konstrukcijska svojstva brodica za spasavanje (Lifeboat) Osnovna namjena je omoguciti duzi boravak na moru nakon potonuca broda. Dijele se na drvene, aluminijske ili celicne i stakloplasticne Osnovni materijal za brodice za spasavanje su razne vrste stakloplastike (Glass Reinforced Plastic – GRP) Osnva je smola za opcu upotrebu, a vatrootporni sloj je od smole otporne truljenje, vatru i koroziju. Obicno se sastoje od tri dijela: trup, klupe i pokrov. Pokrov i trup izrađuju se sadwich tehnologijom, a međuprostor se ispunjava poliuretanskom pjenom, sto omogucava dovoljan uzgon. Uzgon potpuno opremljene brodice osigurava dovoljnu plovnost u slucaju potpunog naplavljivanja.

Mora biti osiguran dodatni uzgon od 280N za svaku osobu u brodici. Cvrstoca brodice dovoljna je da omoguci sigurno spustanje s najvecim brojem osoba pri brzini broda od 5cvorova Trup i pokrov su nezapaljivi Brodica moze izdrzati pad u vodu s visine od 3 metra ili udarac u brod brzinom od 3,5m/s Dimenzije i kapacitet brodice moraju biti oznaceni na svakom boku brodice a ime i luka upisa broda sa obje strane pramca broda. Za ukrcaj u brodicu na raspolaganju su jakobice ili slicno pomagalo (najniza stuba 40cm u vodi) Brodica mora imati motorni pogon koji se pokrece rucno ili pomocu akumulatora. Motor moze raditi najmanje 5min izvan vode, opremljen je spojkom za voznju naprijed, natrag i rad u mjestu. Brzina opterecene brodice je najmanje 6 cvorova, odnosno 2 cvora pri tegljenju splavi s 25 osoba. Goriva mora biti dovoljno za rad motora najmanje 24sata Najcesce se ugrađuju dizelski motori snage 24-36kW

Oprema brodice za spasavanje Mora imati kormilo s rudom pricvrscenom za trup Oko brodice je postavljen plivajuci konopac za prihvat osoba iz mora Ako brodica nije samouspravljajuca s donje strane ima rukohvate za okretanje Ima otvor na dnu trupa za odvod kisnice dok nije u upotrebi (sa cepom) Vodonepropusni prostori za opremu, vodu i hranu ispod klupa i sjedista Mehanizam za istodobno otpustanje kuka (Off-load release i

na putnickim brodovima (za razliku od teretnih) dopustene su poluzatvorene brodice umjesto potpuno zatvorenih. Cvrsti dio pokrova proteze se preko najmanje 20% njezine duzine. od krme i pramca prema sredini. Time je omogucen brzi ukrcaj zbog vecih otvora na boku.On-load Release) Svjetiljka sa prekidacem koja je nocu vidljiva najmanje dvije milje i traje najmanje 12sati Uređaj za izbacivanje vode (u zatvorenim brodicama su to rotacijske kaljuzne crpke) Oprema bordice ukljucuje: -plivajuca vesla -dvije caklje -dva kablica za vodu -upute za prezivljavanje -kompas -zavlacno sidro -dvije sjekire -cetiri rakete s padobranima -dva plivajuca dimna signala -heliograf -pribor za ribolov -prijenosni uređaj za gasenje pozara -alat za odrzavanje motora -radar reflektor Djelomicno zatvorene brodice Izmjenom konvencije iz 1983. Preko sredisnjeg dijela postavlja se pomicni pokrov. Te brodice moraju ispunjavati sve uvjete kao i potpunozatvorene.god. a sastavljen je od najmanje dva sloja materijala . te dodatne uvjete. Sredisnji dio mogu postaviti dvije osobe .

motor ce nastaviti normalno raditi ili ce se sigurno zaustaviti uz mogucnost pokretanja nakon uspravljanja brodice. izrađen je sustav hlađenja. i dovod goriva. a svako mjesto je opremljeno pojasom koji sprijecava ozljede u slucaju prevrtanja. Osobe su zasticene od utjecaja plinova iz motora. Moraju ispunjavati uvjete sto se tice samouspravljivosti. Brodica se moze spustiti upravljanjem iz nje same. Ako se brodica prevrne. brodice moraju imati sustav koji ce osigurati da u unutrasnjosti ne prodru ti plinovi. Potpuno zatvorene brodice Namijenjene su spasavanju osoba u slucaju napustanja broda i obvezne su na svim brodovima. Moraju omoguciti vodonepropusno zatvaranje i zastitu osoba od vanjskih utjecaja. a omoguceno je i veslanje (prilicno otezano). Ako je predviđena za spustanje slobodnim padom izdrzat ce udarac u more pod potpunim opterecenjem sa zahtjevane visine i u slucaju nepovoljnog polozaja broda. Takav sustav (Self contained air supported system) omogucuje dovoljno zraka za normalno disanje najvecem dopustenom broju osoba za najmanje 10min. osim na putnickim. Brodice sa zastitom od otrovnih plinova Na brodovima koji prevoze opasan teret koji ispusta ili stvara otrovne plinove.Vanjska boja pokrova mora biti uocljiva s vece udaljenosti a unutrasnja ne smije smetati osobama u brodici Otvori se mogu otvoriti iznutra i izvana. podmazivanja. Za to vrijeme tlak u brodici je veci od vanjskog cime se sprecava prodiranje otrovnih plinova u unutrasnjost . Primjereno tome. moraju omoguciti kolanje zraka i sprijeciti prodiranje vode.

Osnovni dijelovi sustava su: -usisni sustav -centrifugalna crpka -tlacni sustav cjevovoda -sapnice Da bi se postiglo ravnomjerno oplakivanje cijelog nadgrađa i palube postavljaju se sapnice u vise redova.Taj sustav se najcesce sastoj od posuda sa zrakom. ispust zraka iz posuda obicno se smjesta na pramcanom dijelu. Da bi se sprijecilo zadrzavanje ispusnih plinova iz motora. Tlak u brodicama ne smije biti veci od vanjskog za vise od 20mb to je osigurano sigurnosnim ventilom. a motor na krmenom dijelu. Uobicajeni kapacitet sustava je 500-1000l/min. uzduzno po cijeloj duzini brodice (30-50 sapnica za brodicu 7-8m). tijekom prvih 8 minuta ne smije biti veca od 60 C Nakon svakog koristenja sustav treba isprati slatkom vodom. Opca obiljezja sredstava za spustanje brodica Osnovni preduvjet sigurnog koristenja brodica za spasavanje . Temperatura u brodici pri prolasku kroz plamen. Brodice otporne na vatru Postoji li povecani rizik od pozara pri napustanju broda (kod tankera) brodice uz sustav zraka moraju biti opremljene i sustavom koji omogucuje sigurno udaljavanje od broda (Fireprotected lifeboats) Sustav se sastoj od crpke i sustava za oplakivanje vanjske povrsine brodice morskom vodom. cjevovoda i redukcijskog ventila. tako se sprijecava povecanje temeperature u brodici.

Zapovjednik prvi ulazi u brodicu. . Pri spustanju brodice zahtijeva se imenovanje zapovjednika brodice i njegovog zamjenika koji su odgovorni za spustanje brodice.02 H) gdje je H visina vrha sohe iznad mora Uređaj za spustanje mora imati kocnicu i mogucnost rucnog i motornog podizanja potpuno opterecene brodice. Gravitacijske sohe Koriste gravitacijsu silu odnosno tezinu brodice. Spustanje moze obaviti jedan covjek s palube ili iz brodice Brzina spustanja: S = 0. odnosno trima do 10 . Za tankere i brodove koji prevoze kemikalije taj je uvjet postrozen na (kut nagiba veci od 20) Spustanje brodica mora biti neovisno o brodskom sustavu napajanja pa se ugalvnom koristi gravitacijska sila. nosac se spusta po vodilicama u polozaj iz kojeg je moguce okomito spustanje. Manje uspjesna je izvedba s brodicom ???? objesenom na nosacu s kotacima. zamjenika koji su odgovorni za spustanje brodice.je njihovo brzo i sigurno spustanje u more (sohama ili drugim napravama).4 + (0. Zapovjednik provjerava da li su postavljene privezaljke. brodica je smjestena tako da ce se nakon oslobađanja osiguraca spustiti zbog vlastite tezine (uz ogranicenje kocnicom) Najcesca izvedba ukljucuje brodicu objesneu na polugama koje se nakon otpustanja osiguraca iskrecu u polozaj iz kojeg je moguce okomito spustanje u more. Najbolji nacin spustanja brodica je postavljanje brodice okomito iznad mjesta spustanja. Nedostatak je sto zauzima previse mjesta pa je na trgovackim brodovima neprikladno. otpustanjem osiguraca. te izvađeni osiguraci soha. Sigurno je spustanje moguce pri nagibu broda do 20.

a zadnji zamjenik zapovjednika.8 do 8. Brodica nije pricvrscena za brod vec je samo objesena. mora biti postavljena na kosom lezistu s kotacima. obicno na krmi broda. Prije spustanja brodice slobodnim padom. Mora omoguciti brzo i sigurno spustanje. spasavanje i podizanje. Spusta se oslobađanjem kocnice. zapovjednik mora provjeriti da li su svi otvori cvrsto zatvoreni i da li su sve osobe vezanje pojasevima. Dosad su proizvedene brodice koje se sigurno spustaju s visine od 26m. Ovakvo spustanje je opasno i treba ga izbjegavati. nedostatak je jak udarac o povrsinu mora.zatim putnici i posada. ovakav nacin je veoma prikladan kada naglo dođe do potonuca.5m za najmanje pet osoba u sjedecem i jednu u lezecem polozaju. a prednost je brzo napustanje broda. Slobodan pad Da bi se brodica spustila slobodnim padom mora biti potpuno zatvorean i samouspravljajuca . Samooslobađanje (Free float) Koristi se na novijim brodovima kako pomocni nacin spustanja brodica koje se inace spustaju slobodnim padom. Izvedena je s krutim i/ili pneumatskim dnom . u slucaju potonuca broda brodica ce ispasti iz lezista i slobodno isplivati. BRODICA ZA PRIKUPLJANJE Opca obiljezja brodica za prikupljanje (Rescue boat) Svaki brod mora imati brodicu za prikupljanje duljine 3.

a mora sadrzavati: -plivajuca vesla -plivajuci uspolac -kompas -zavlacno sidro -uze za tegljenje -vodootpornu el. mora moci razviti brzinu od najmanje 6 cvorova u razdoblju od 4sata i tegliti potpuno nakrcanu najvecu splav koju brod ima.Pramcani dio brodice mora imati pokrov od 15% duzine. Pneumatske brodice moraju biti dovoljno cvrste za spustanje i podizanje potpuno opterecene brodice. Mora izdrzati boravak u moru najmanje 30dana Za spustanje brodica za prikupljanje u pravilu se koriste namjenske dizalice koje se isporucuju s brodicom. a moze se koristiti i mlazni pogon.5m i brzinom vecom od 20 cvorova Oprema brodice za prikupljanje Oprema mora biti pricvrscena i spremljena u vodonepropusne prostore. RO-RO putnicki brodovi moraju biti opremljeni brzim brodicama za prikupljanje (Fast Rescue boat) duzine 6-8. Svjetiljku -zvizdaljku -pribor za prvu pomoc -radar-reflektor . U ovakve brodice dopustena je ugradnja i benzinskih motora. svaka je komora opremljena bespovratnim ventilom. Uzgon mora osiguravati jedna komora podijeljena u najmanje pet potkomora.

Brodica mora imati porivni uređaj. omogucuje skupljanje kisnice. Moze bez ostecenja izdrzati pad sa najmanje 18m Potpuno opterecena splav moze se tegliti brzinom od 3 cvora. ima otvore za ulaz i za zracenje. najmanje 30m -noz s plivajucom drskom -jedan ispolac (2 za vise od 12 osoba) -dvije spuzve -upute za prezivljavanje -dva zavlacna sidra -dva plivajuca vesla -tri otvaraca za limenke i skare -pribor za prvu pomoc -zvizdaljku -cetiri rakete s padobranima -dva plivajuca dimna signala -vodootpornu el.5m. dok je splav bez ikakva poriva Splavi se dijele na krute i pneumatske Moze sigurno izdrzati boravak na moru bar 30 dana. Oprema splavi za spasavanje -plivajuci konopac s prstenom.-prijenosnu opremu za gasenje pozara SPLAVI ZA SPASAVANJE Opca obiljezja Bitna razlika između brodice i splavi je poriv.svjetiljku -radar reflektor . Pokrov splavi izveden je tako da moze izdrzati skok covjeka s visine od najmanje 4. pokrov je izrađen od dvostrukog materijala.

ako ne SOLAS B PACK Pneumatske splavi za spasavanje Uzgon osiguravaju dvije odvojene komore koje se pune kroz bespovratni ventil. Na splavi je oznaceno ime proizvođaca. Splav ima najmanje jedan otvor opremljen odgovarajucim sredstvom za pristup iz mora ili posebne jakobice. a svaka je dovoljna za najvece dopusteno opterecenje splavi. te broj osoba koje moze primiti Koristenje pneumatskih splavi koje se bacaju u more Prije koristenja nuzno je provjeriti da li je privezaljka sigurno . broj splavi. oba svjetla se pale automatski nakon napuhavanja. Opremljena je sjvetlom vidljivim 2M koje radi 12sati i unutarnjim svjetlom. Stabilnost se osigurava simetricno postavljenim vodenim zepovima.5l vode po osobi -gradiranu posudu za vodu Ako ima svu opremu oznaka SOLAS A PACK. datum proizvodnje. ime i mjesto servisa koji je obavio zadnji pregled.-heliograf -pribor za ribolov -obrok hrane (10. moze se tegliti brzinom od 3 cvora. koji se pune nakon sto se splav napuse.000 kJ po osobi) -1. U slucaju prevrtanja jedna osoba moze vratiti splav u ispravan polozaj. Splav se napuhuje neotrovnim plinom u roku od jedne minute Svaka komora moze izdrzati tri puta veci tlak od normalnog.

te osloboditi splav od priveza na nosacu. Splav se oslobađa s membrane ili noza. treba povuci ostatak privezaljke iz spremnika cime se otvara posuda pod tlakom koja napuhuje splav. Jos se koriste i elektromagnetski uređaji koji pristiskom na gumb oslobađaju splavi.pricvrscena za cvrsti dio broda. jakobica ili iz mora. Spustanje pneumatskih splavi dizalicama Ako je splav zajedno sa spremnikom teza od 185kg spusta se . Splav se najcesce baca u more (zajedno sa spremnikom). Koristenje samooslobađajucih splavi Oslobađanje pomoci hidrostatskog uređaja za otpustanje (Hydrostatic release unit –HRV). koje padaju u more. Zbog uzgona splav isplivava i oslobađa privezaljku (Weak link) nakon cega se splav napuhuje. Ukrcaj se obavlja pomocu konopca . Pri izvedbi s membranom voda prodire u uređaj i tlaci membranu. na dubiti od 4. taj uređaj oslobađa i napuhuje splav kad se pri potonucu brod nađe na određenoj dubini. ako tijekom pada privezaljka nije u cijelosti izvucena .5m hidrostatski tlak oslobađa zapinjac i oslobađa splav. Izvedba s nozem radi na istom principu samo sto u ovom slucaju hidrostatski tlak pomice noz koji oslobađa privezaljku i tako oslobađa splav. osusiti i izbaciti zavlacno sidro. nakon ukrcaj treba izbaciti cipele i sve ostale predmete koji mogu ostetiti splav. U hladnim vremenskim uvjetima treba napuhati dno splavi Splav treba prozraciti .

u tom polozaju splav se napuhuje povlacenjem privezaljke. u splav se ubacuje privezaljka i splav se spusta. jakobica ili iz mora Sustavi za brzo napustanje broda Marine evacuation systems MES Omogucuje na putnickim brodovima ukrcaj veceg broja ljudi u splavi . provjeriti da li je privezaljka ispravno pricvrscena. privezaljku treba snazno povuci cime se podize pokrov i pali svjetiljka. te privlaci splav. Nakon toga se splav privlaci uz bok broda i ukrcavaju se putnici. svjetla se pale automatski. Prednost je takvog spustanja mogucnost ukrcavanja u splav bez ulaska u more.dizalicom. opremljena je svijetlom vidljivim 2M (12sati) i unutarnjim svijetlom. Splav se oslobodi te se dizalicom postavi izvan broda. kada je dotakla more povlacenjem uzice oslobađa se osigurac i time je splav oslobođena Krute splavi za spasavanje Uzgon daje kruta trvar (najcesce ekspandorana plasticna pjena) otporna na plamen i smjestena uz rubove splavi. Rijetko se koriste jer zauzimaju vise prostora i podloznije su ostecenjima od pneumatskih. Oznake su kao kod pneumatske splavi Koristenje kurtih splavi Prije spustanja treba otpustiti priveze i skinuti pokrov. Ukrcavanje se odbavlja pomocu konopca. Splav je ili samouspravljajuca ili je jedna osoba moze lako uspraviti Moze podnijeti tegljenje brzinom od 3 cvora. Nakon spustanja.. Najmanje jedan ulaz u splav mora biti opremljen rampom odnosno jakobicama za prihvat ljudi.

Ako brod obavlja duga međunarodna putavanja mora biti opremljen djelomicno ili potpuno zatvorenim brodicama dovoljnim za 50% ukupnog broja ljudi. na svakoj strani te dodatnim splavima koje mogu ukrcati jos najmanje 25% ukupnog broja ljudi.5% ukupnog broja ljudi) Putnicki brodovi koji obavljaju kratka međunarodna putovanja moraju imati djelomicno ili potpuno zatvorene brodice za 30% ukupnog broja ljudi . Određen broj brodica moze biti zamijenjen splavima (ne vise od 12. Brodovi manji od 500BT i manje od 200 putnika mogu biti opremljeni samo splavima (150% ukupnog broja ljudi) . te splavi do ukupnog broja ljudi.Sastoj se od: -pneumatskih staza (tobogana) duljine 10-15m -prekrcajne splavi -pneumatske splavi za prihvat putnik i clanova posade Najcesce se koriste jednostruke ili dvostruke ukrcajne staze (pod nagibom 30 – 55 ) ili tuneli. bez pokrova cime se bitno ubrzava napustanje broda Prekrcaj je moguc pri stanju mora od 6Bf OPREMLJENOST SREDSTVIMA ZA SPASAVANJE Opremljenost putnickih brodova plovilima za spasavanje ovisi o vrsti i duljini putovanja koje brod obavlja. Sustavj je spreman za prihvat putnika za 2-5 minuta. Brod mora imati i dodatne splavi za jos najmanje 25% ukupnog broja ljudi. Prekrcajne splavi su povrsine vece od 10m . Sustav moze uspostaviti jedna osoba uklanjanjem mehanickog osiguraca i povlacenjem poluge.

ispaljuju se iz ruke i dostizu visinu od 300m Nakon te visine izacuju padobran i pale baklju koja gori jarkocrvenom bojom (30. uz brzinu pada najvise 5m/s Otisnuta je uputa o koristenju.Putnicki brod veci od 500BT mora imati po jednu brodicu za prikupljanje na svakoj strani Putnicki brod -125% ukupnog broja ljudi Teretni brod -300% ukupnog broja ljudi SIGNALNA SREDSTVA Signalne rakete Lagana prijenosna sredstva za privlacenje paznje brodova u blizini. gore jarkocrvenom bojom (15. Nece se ugasiti ako su uronjene u vodu duboku 100mm do 10 sekundi Ne smiju ugrozavati brodicu ili splav. upute su otisnute na vodonepropusnoj kutiji Plivajuci dimni signali Ravnomjerno izbacuju dim jarke boje.000 svijeca) bar 1min. cuvaju se u vodonepropusnoj kutiji. koriste se danju i nocu Rucne baklje Tocno oznacuju polozaj brodice ili splavi.000 svijeca) najmanje 40 sekundi . najamnje 3 minute Namjena im je privlacenje zrakoplova u blizini . mogu se korisiti samo danju Koristenje priotehnickih signalnih sredstava . nemogu se ugasiti kratkotrajnim uranjanjem. Nedostatak zbog vjetra ne pokazuju tocan polozaj .

ODRZAVANJE SREDSTAVA ZA SPASAVANJE Oprema za spasavanje mora biti ispravna i spremna za koristenje u svakom trenutku. Mjesecni pregled mora se obaviti uz popis opreme i treba ga unijeti u dnevnik.Temeljno nacelo je razumna i pravodobna uporaba (ogranicen broj) Koriste se jedino ako su ljudi sigurni da ce neko vidjeti signal Nocu treba koristiti svjetiljku a danju heliograf. Opremu treba redovito odrzavati i pregledavati i to unijeti u dnevnik. Jednom tjedno mora se obaviti pregled brodica i splavi i opreme za spustanje i pustiti u rad motore brodica (min 3minute) . Sprava za bacanje konpca Raketni pistolj koji izbacuje raketu za koju je pricvrscen konopac dugacak najmanje 230mm . Uspostavljen je sustav sigurnosti u pogibli (Global Maritime Distress and Safety System – GMDSS) namijenjen osiguranju . Pneumatske splavi. prsluke na napuhavanje i hidrostatske uređaje mogu pregledavati samo ovlastena ustanova (min jednom godisnje) SREDSTVA ZA KOMUNIKACIJU USTROJ POMORSKOG KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA U pocetku se sustav komunikacija u opasnosti zasnivao na izravnoj vezi broda (ljudi) u nevolji i spasavatelja. te isporbati sustav za uzbunjivanje. prije upotrebe kraj konpca treba privezati za brod.

. Međunarodna pomorska satelitska organizacija (International Maritime Satelite Organization – INMARSAT) UZBUNJIVANJE S obzirom na stupanj opasnosti poruke se dijele na: -poruke sigurnosti (Safety messages) -poruke hitnosti (Urgency messages) -poruke pogibli (Distress messages) Poruke sigurnosti i hitnosti Poruke upozorenja salju brodovi koji u plovidbi opaze neku pojavu od posebnog znacenja za sigurnost plovidbe. Poruke hitnosti obuhvacaju sve poruke o neposrednoj stvarnoj opasnosti koja ne prijeti bordu koji odasilje poruku i ne odnose se na slucaj kada je brodu neposredno potrebna pomoc.pouzdanih komunikacija radi sprecavanja nezgoda odnosno spasavanja ljudi Međunarodni savez za telekomunikacije (International Telecomunication Union – ITU) Osnovan je 1947 u Zenevi. podrtinu ili bilo koju drugu opasnost. Upozorenja (Warning messages) mogu biti poruke sigurnosti ili poruke hitnosti Porukama sigurnosti smatraju se sve poruke kojma se upozorava na potencijalnu opasnost za plovidbu nekim podrucjem. specijalizirana je ustanova OUN-a sa zadacom odrzavanja. unapređenja i usklađivanja međunarodne suradnje na podrucju telekomunikacija. Zapovjednik broda duzan je odaslati upozorenje kada opazi sante leda.

koristenjem radiotelefonskih sredstava na VHF ili MF/HF frekvencijama ili INMARSAT sustavom. SART ili radiotelefonski autoalarm Porukama u pisanom obliku prethodi rijec SOS Zapovjednik broda koji je primio poruku pogibli od broda u opasnosti (Ship-to-ship distress) . Pisanom porukom koristenjem radioteleks sustava na MF/HF frekvencijama ili koristenjem INMARSAT sustava (standard A/B/C) Koristenjem posebnih uređaja: EPIRB.Poruke sigurnosti SECURITE . a poruke hitnosti PAN PAN Poruke pogibli (Distress message) Poruke koje odasilje brod koji se nalazi u neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti. te mu je potrebna hitna pomoc. koje korisnik DSC-a odabire na tipkovnici uređaja. te kreniti u pomoc Digitalni selektivni poziv Poruke pogibli upucene u okviru DSC sustava su standardne unaprijed propisane poruke. DSC omogucava slanje: -poruke pogibli (Distress call) -poruke svim brodovima (All ship call) -selektivni poziv jednom brodu (Selective call to one ship) -selektivni poziv na skupinu brodova (Selective group call) -selective area call -selective call to coast stations Brod koji se poziva mora imati dodijeljen digitalni selektivni broj (Maritime Mobile Service Identity – MMSI) Taj broj DSC uređaj automatski umece u poruku. a sastoj se . Poruke pogibli mogu biti upucene: otvorenim govorom. duzan je sto prije izvjestiti brod od kojega je primio poruku o primitku poruke (Distress acknowledgement). te ih odasilje na propisnim frekvencijama.

predviđene su dvoslovcane oznake (Two-digit code ili Special Access Code) Nedostatak ovog sustava je sto CES-ovi nisu duzni podrzavati sve oznake. hitnosti i pogibli INMARSAT sustava Za predaju poruka koje spadaju u poruke upozorenja . prethodi znak SOS Brodske SES stanice moraju imati sustav za odvojeno slanje poruka pogibli Brodska radiostanica mora omoguciti prvenstveno slanje poruke pogibli prema nekom RCC-u na kopnu (Ship-to-shore distress) KOMUNIKACIJE TIJEKOM TRAGANJA I SPASAVANJA Komunikacijska podrska traganju i spasavanju temelji se na odredbama SAR konvencije Razlikuke se komunikacija između: -RCC-a i koordinatora povrsinskog traganja -koordinatora povrsinskog traganja i jedinice traganja i spasavanja Komunikacija između RCC-a i koordinatora povrsinskog traganja uspostavljena je INMARSAT sustavom .od devet znamenki. u prvom redu teleks-sluzbom ili preko MF/HF primopredajnika Kod MF/HD primopredajnika koriste se frekvencije 3023kHz i 5680kHz . preporucuje se koristenje teleksa. a po potrebi 4125kHz Komunikaciju između brodova koji obavljaju traganje mora . prve tri znamenke su oznaka drzave (Hrvatska 238) Poruke sigurnosti . Poruke se mogu davati telefonom ili teleksom.

uređaj je zute boje. VHF DSC EPIRB je uređaj za navođenje dopusten brodovima koji plove na podrucju A1. te mogucnost rucnog ukljucivanja. Za govornu komunikaciju treba koristiti standardne propisane izraze (Standard Marine Communication Phrases – SMCPs) Za komunikaciju na mjestu nezgode koriste se VHF uređaji na frekvenciji 156.se ograniciti na samo najnuznije poruke. Napajanje mora nakon 96 sati „slusanja“ omoguciti jos 8 sati predaje. Osnovni uređaj je radarski transponder (SART) Svaki teretni brod veci od 500BT i svaki putnicki brod moraju imati najmanje dva SART-a SART je prijenosni uređaj koji na pobudu (9GHz) odasilje iste takve signale koji na radarskom zaslonu ostavljaju niz ravnomjerno razmaknutih tockica. te na MF podrucju .8MHz (Ch 16) . Takav uređaj odasilje signal pogibli jednakih obiljezja kao i . Domet uređaja je najmanje 5M. ima svjetlosni i zvucni pokazivac rada. 2182kHz Duznost RCC-a je da svaka tri sata obavijestava o tijeku traganja i spasavanja sve jedinice na mjestu nezgode Ti izvjestaji moraju odgovarati propisanom formatu (standard SAR situation report – SAR – SITREP) ODREĐIVANJE POLOZAJA LJUDI I BRODOVA U OPSANOSTI Uređaji za navođenje (Homing devices) Omogucuje određivanje smjera u kojem se nalaze ljudi u nevolji. Vodootporan je i mora izdrzati pad u vodu sa 20metara.

kopneni) U COSPAS – SARSAT sustavu polozaj EPIRB-a određuje se mjerenjem Dopplerova pomaka primljene frekvencije Sustav podrzava dva nacina rada: -u realnom vremenu (Real – time mode) -globalni nacin rada (Global Mode) UPOZORAVANJE BRODOVA (World – wide Navigational . a sve cetiri drzave komunikacijske i mjerne uređaje satelita Sustav se sastoj od: -zemljskog dijela (kontrolni centri i lokalni terminal) -svemirskog segmenta (sateliti COSPAS na 1000km SARSAT na 850km i GOES na 35700km) -predajnika (pomorski . tako da spasilacki brodovi lako otkrivaju njegov polozaj. bez oznake mjesta i vremena nezgode. Kanade i Francuske SAD i Rusija osiguravaju svemirsku tehnologiju. Uređaji za otkrivanje polozaja Omogucuju određivanje polozaja broda ili ljudi u nevolji i obavijestavaju nadlezne ustanove U takve uređaje spadaju EPIRB uređaji ili Standard E INMARSAT uređaji COMPAS – SARSAT Sustav je utemljen dogovorom SAD-a Rusije .VHF DSC uređaj s razlikom sto se kao oznaka nezgode navodi EPIRB Emmision. Takav uređaj sadrzi i prijamno-predajni skolp SART uređaja. zrakoplovni .

god. X Australija . IV SAD .Warning Service WWNWS) Sustav je uspostavljen 1977. IX Pakistan . VII JAR . hidrografskom sluzbom i pozuzdanim komunikacijskim vezama (domet predaje min. koji se nije mogao predvidjeti Izvanredni događaji se mogu podijeliti na: -događaje koji nisu izazvali stetne posljedice niti su ih mogli izazvati . VII Indija . XIV Novi Zeland . a svako podrucje na veci broj podpodrucja. VI Argentina .god. XI Japan . II Francuska . XIII Rusija . XV Cile i XVI Peru NAVAREA koordinator je osoba odnosno ustanova koja raspolaze strucnim i pouzdanim izvorima informacija. 700M preko NAVAREA porducja) NAVAREA poruke su sve poruke koje imaju vaznost za cijelo podrucje NAPUSTANJE BRODA UZROCI NAPUSTANJA BRODA Do napustanja broda dolazi zbog okolnosti izazvanih nekim izvanrednim događajem. a zazivio je 1797. V Brazil . Svjetski sustav navigacijskih obavijesti (Marine Safety Information – MSI) obuhvaca sva morska podrucja svijeta Navigacijska podrucja su podijeljena na 16 podrucija (NAVAREA podrucja) . Drzave koordinatori NAVAREA podrucja su: I VB . XII SAD . III Spanjolska .

koje nastaju zbog dotrajalosti konstrukcije. Najvaznija mjera predostroznosti je osiguranje svih otvora kroz koje voda moze prodjeti. Vanjske sile (valovi i vjetar) izazivaju nagib broda kojemu se . Do naplavljivanja kroz otvore na trupu (grotla. pa valja zapoceti pripreme za napustanje broda. nasukanje. ali su ih mogli izazvadi (near misses) -događaje koji su izazvali stetne posljedice Pomorskim nezgodama nazivaju se događaji koji su izazvali posljedice kojima su ugrozeni ljudski zivoti ili imovina. ostecenja trupa i strojeva POTONUCE BRODA Do potonuca broda moze doci zbog gubitka uzgona . sudare i udare. Tome su posebno izlozeni brodovi niskog nadgrađa na nemirnom moru. Do naplavljivanja moze doci i kroz pukotine na trupu broda. pozare i/ili eksplozije. Sile koje nastaju pri udaru vala lako mogu otkinuti poklopce skladista i tako napuniti brod. u takvim slucajevima najcesce nemoguce sprijeciti daljno pucanje trupa. vrata) dolazi zbog njihovog nepravilnog zatvaranja ili neispravnosti mehanizama za osiguravanje. Do gubitka stabilnosti dolazi zbog prevelikog nagibnog momenta. Ako je kolicina vode koja je prodla u brod veca od rezervnog uzgona dolazi do potonuca broda. Nezgode zbog kojih je potrebno napustiti brod se dijele na: potonuca.-događaje koji nisu izazvali stetne posljedice. gubitka stabilnosti ili gubitka cvrstoce trupa. Do gubitka uzgona dolazi zbog naplavljivanja broda.

koji se. Ako je nagibni moment valova i vjetra veci od momenta stabilnosti broda . NASUKAVANJE Nasukavanje je polozaj broda u mirovanju . u kojem brod dira morsko dno u mjeri koja ne dopusta daljnju plovidbu. Posebno nepovoljna okolnost je sto se pri plovidbi na dugackim valovima raposred uzgona mijenja u kratkim vremenskim razmacima. nastoj spasiti brod . ili se val nađe na sredini broda.suprostavlja moment stabilnosti broda. Najveca opterecenja proizvode valovi cija je duzina priblizno jednaka duzini broda i to kad se brod nalazi na dvama vrhovima . Do nasukavanja moze doci: -namjerno radi spasavanja broda od druge opasnosti -zbog navigacijske greske -kao posljedica kvara stroja Do namjernog nasukanja dolazi ako zapovjednik. Do potonuca moze doci i zbog gubitka uzduzne cvrstoce broda (lom konstrukcije). ako nije dobro pricvrscen. smatrajuci da prijeti opasnost od potonuca broda. dolazi do prevrtanja Do prevrtanja dolazi i u slucaju kada je prirodni period valjanja broda jednak ili dvostruko veci od perioda valjanja kojeg izazivaju valovi (bocno) odnosno u slucaju jahanja na valovima (Surf – riding) kada se brzina broda izjednaci s brzinom valova (po krmi) Do prevrtanja moze doci i zbog promjene polozaja tereta. Zbog razlike između sile tezine i sile uzgona javljaju se smicne sile koje nastoje presjeci brod. zbog valjanja pomice i izaziva naginjanje odnosno prevrtanje broda.

Smanjivanje broja nasukavanja mose se postici boljim oznacavanjem plovnog puta. Najopasniji sudar je kada jedan brod pod kutom od 45 udara u pramcana ramena drugog broda u tom slucaju cesto dolazi . Udar broda je sraz broda s objektom koji nije brod. Nasukavanje je cesto i posljedica kvara stroja u plovidbi. Posljedice sudara ovise o brzini i polozaju brodova. Do nasukavanja broda na sidristu moze doci kada brod pod utjecajem vjetra i valova bude bacen na obalu. Osnovna opasnot kod nasukavanja je prevrtanje broda . Sudar i udar mogu biti sa ostecenjem ili bez ostecenja trupa Do sudara odnosno udara broda dolazi iskljucivo krivnjom jednog ili oba casnika. radi manjeg ostecenja. ili kvara na upravljackom sustavu. Nasukavanje zbog navigacijske greske spada u skupinu nezgoda koje se tesko mogu sprijeciti djelovanjem izvan okruzenja broda. pri napustanju broda cesto se koriste hlace za spasavanje ili kolica SUDAR I UDAR Sudar broda je sraz broda s drugim brodom u plovidbi ili na sidristu. pogotovo pri losim vremenskim uvjetima. te boljom izobrazbom casnika. u tom slucaju treba sto prije napustiti brod. zbog velike mase brodova ostecenja pri sudaru su velika. to se moze dogoditi zbog kvara na brodskoj opremi.nasukavajuci ga na pomno izabrani dio obale. vazno je da pri tome ima sto manju brzinu.

zbog toga sto vecina pozara nastaje u stroju i ne uspijeva se prosiriti na prostore tereta. Ako u sudaru sudjeluju jedan ili dva tankera lako moze doci do pozara i/ili eksplozije zbog visokih temp koje se razvijaju trenjem. moguce je da oba broda ostanu plivati. U slucaju izbijanja pozara ili u slucaju sumlje potrebno je sto . U tom slucaju posada udarenog broda mora sto prije preci na brod udarac. pogotovo ako pozar zahvati tvari koje gore visokim temperaturama. Omjer potpunih gubitaka u odnosu prema pozarima je 10% . Pri udaru rijetko dolazi do vecih ostecenja. Do pozara dolazi zbog sudara ili neprikladnih radnih postupaka posade. dok se ne odvoje. Pri pozaru i eksploziji moze doci do velikih ostecenja ili cak i potonuca broda. prvenstveno zato sto do udara uglavnom dolazi u luckim podrucjima pri malim brzinama broda.do potonuca udarenog broda. Ako brod koji udara ima bulb. POZAR I EKSPLOZIJA Pozar broda je nekontrolirano gorenje cijelog broda ili njegovih dijelova Eksplozija je trenutacno izgaranje tereta ili zapaljivih plinova i para. Osnovne mjere sigurnosti provode se vec pri izgradnji broda ugradnjom sudarnih pregrada i pojacanjima konstrukcije. Pozar se razlikuje od svih ostalih nezgoda po tome sto dobro uvjezbana posada moze bitno umanjiti njegove posljedice i sprijeciti gubitak broda.

Raspored za uzbunu sadrzi opis znakova za napustanje broda i nacin izdavanja naređenja u slucaju napustanja broda. Raspored ukljucuje upute o: -zatvaranje vodonepropusnih i protupozarnih vrata i ostalih otvora -opremanje bordica. no ne preporucuje se udaljavanje od broda zbog mogucnosti povratka na brod. te je potrebno tegljenje RASPORED ZA UZBUNU Sadrzaj rasporeda za uzbunu Da bi se izbjegla neorganiziranost u slucaju opasnosti SOLAS konvencija sadrzi upute koje mora postovati svaka drzava potpisnica. OSTECENJA TRUPA. kormilarskog uređaja i sve druge kvarove Kada je rije o ostecenju stroja i kormila mogu se dogoditi dva slucaja: -kvar moze otkloniti posada stroja -kvar se nemoze otkloniti.prije dati znak za uzbunu Ako se nakon svih poduzetih mjera pozar ne ogranici ili ugasi treba provesti pripreme za napustanje broda. splavi i ostalih sredstava za spasavanje -pripremu i spustanje brodica za spasavanje -nacine okupljanja putnika . OPREME I STROJEVA To su kvarovi zbog kojih je brod onesposobljen za plovidbu Razlikujemo kvarove porivnog uređaja . a odnose se na raspored duznosti clanova posade u slucaju opasnosti.

prikupljanje putnika na zbornim mjestima. Uvjezbavanje napustanja broda Gubici zivota mogu se sprijeciti obveznim i ucestalim uvjezbavanjem postupaka u slucaju opasnosti SOLAS konvencija propisuje obvezu uvjezbavanja prema kojoj svaki clan posade mora sudjelovati u jednoj vjezbi napustanja broda i gasenja pozara bar jednom na mjesec. Primjerci rasporeda za uzbunu postavljaju se na zapovjednickom mostu .-koristenje sredstva veze -upravljanje skupinama za gasenje pozara Rasporedom za uzbunu utvrđuju se casnici odgovorni za odrzavanje sredstava za spasavanjei protupozarne opreme. provjere ispravnosti koristenja prsluka za spasavanje. Na putnickim brodovima rasporedom se utvrđuju duznosti vezane za upozoravanje putnika. Obrazac rasporeda za uzbunu na putnickim brodovima mora odobriti nadlezna vlast. i nastambama posade. vjezba se mora obaviti 24sata nakon ispolvljavanja. strojarnici . Ako se izmjeni vise od 25% posade. Na putnickim brodovima vjezba okupljanja putnika mora se provesti 24 sata nakon ukrcaja putnika i putnike treba upoznati s radnjama u slucaju opasnosti Vjezba napustanja broda mora sadrzavati radnje: -okupiti putnike i posadu -provjeriti da li su putnici i posada prikladno odjeveni -provjeriti da li su prsluci za spasavanje ispravno navuceni -obaviti vjezbu traganja i izvlacenja putnika .

koje se zapisuju u poseban dnevnik ili u brodski dnevnik. u kojem mora biti objasnjeno: -navlacenje prsluka i odijela -prikupljanje na oznacenim mjestima -ukrcaj i spustanje plovila za spasavanje -nacin spusatanja plovila iz samog plovila -rasvjeta u nuzdi -upotreba opreme za prezivljavanje -upotreba uređaja za otrkivanje polozaja -upotreba radiouređaja -upotreba lijekova -upotreba motora -podizanje plovila za spasavanje -opasnost od hladnoce -postupci iz rasporeda za uzbunu Brodski sustav uzbune Sluzi za obavjestavanje posade i putnika o tome da je potrebno napustiti brod ili obaviti neku drugu radnju vaznu .-provesti pripreme za spustanje brodica za spasavanje -spustiti barem jednu brodicu i obaviti manevar uz paljenje motora Vjezba protupozarne zastite mora sadrzavati: -javljanje na zborno mjesto -upucivanje protupozarne crpke s najmanje dva mlaza -provjera opreme vatrogasaca -provjera komunikacijskih sredstava -provjera vodonepropusnih i protupozarnih vrata O obavljenim vjezbama treba voditi biljeske. Prirucnik za vjezbe Svaki brod mora imati prirucnik za vjezbe.

da bi se izbjegla guzba i panika. Opca uzbuna – sedam ili vise kratkih signala popracenih jednim dugim pomocu zvizdaljke ili sirene PRIPREME ZA NAPUSTANJE BRODA Oduka o napustanju broda Brod ne treba napustati dok to nije prijeko potrebno. odnostno 10dB iznad uobicajene razine buke. od njega se ocekuje da pomaze zapovjedniku ili da ga potpuno zamijeni u slucaju potrebe Zapovjednik i zamjenik moraju biti autoritativne osobe Prije pocetka napustanja broda treba smanjiti brzinu broda na 2-3cvora ili manje Pri napustanju broda svaka osoba mora obuci toplu odijecu i prsluk za spasavanje. Postupci pri napustanju broda Svaka brodica za spasavanje mora imati potreban broj clanova posade. jer je brod najsigurnije zakloniste na moru. razina zvuka mora biti najmanje 80dB. . prsluk mora biti dobro pritegnut da osoba nebi ispala u slucaju skakanja u more. Osim zapovjednika mora biti imenovan i njegov zamjenik.za sigurnost ljudi i broda. Na putnickim brodovima okupljanje putnika je predviđeno na određenim mjestima (Muster stations) . Njime se upravlja sa zapovjednickog mosta. Odluku o napustanju broda donosi zapovijednik . Zapovjednik brodice zaduzen je za rukovođenje spustanjem brodice i za upravljanje nakon spustanja. kada procijeni da je sigurnije prijeci u brodice i splavi nego ostati na brodu.

hrane i opreme. nakon sto su navukli prsluke trebaju skiniti zastitni pokrov i sloziti ga na prikladno mjesto u brodici.Clanovi posade su zaduzeni za spustanje brodice. . fizicka predispozicija tijela (debljina) Prva reakcija tija pri dodiru s hladnom vodom je jaka bol (cool shock). Dvojca ulaze u brodicu. na tijelo nize temperature (kondukcija) -odvođenja topline strujanjem zraka ili tekucine nize temperature (konvekcija) -zracenja toplinskih zraka (radijacija) -isparivanja kapljica tekucine (evaporacija) Btzina kojom opada unutrasnja temperatura tijla ovisi o odjeci. brzini cirkulacije zraka ili vode. Ako ima dovodljno vremena. te brzo disanje (hipervetilacija). a time i do smanjenja protoka krvi (do 100 puta). Hipotermija moze nastupiti i pri vjetrovitom i kisnom vremenu pri temp zraka od 10 C . Nakon toga dolazi do suzavanja krvnih zila. Ljudi u moru Pri napustanju broda najveca opasnost za ljude je utjecaj niskih temperatura Stanje tijela izazvano padom tjelesne temperature ispod 35 C naziva se HIPOTERMIJA Hipotermija nastupa kada se pocinje snizavati unutarnja temperatura tijela (u blizini srca i pluca). a drugi dodaje privezaljku. temperaturi zraka ili vode. jedan postavlja cevpove na otvore. Tijelo gubi toplinu zbog: -prijenosa topline s tijela vise temp. brodice i splavi treba opskrbiti dodatnim kolicinama vode. a posebice je izrazena kada se covjek iznenada nađe u hladnom moru.

Ako se brodica ili splav napunila morem treba ga sto prije izbaciti pomocu crpke ili spuzve.Kada temperatura tijela padne ispod 35 C pocinje se javljati osjecaj umora. pri niskim temperaturama ljudi trebaju leci sto blize jedni uz druge u zavjetrini. da bi se sprijecilo gubljenje tekucine. hladna koza. zbunjenosti i gubi se sposobnost obavljanja pokreta. u vodu treba spustiti zavlacna sidra da bi se smanjilo zanosenje. jednu spuzvu treba sacuvati . a smrt moze nastupiti u svakom trenutku. Osnovne naznake hipotermije su promijene ponasanja. Ozljeđenima sto prije pruziti medicinsku pomoc. jakobice ili rampu za ukrcaj. Brodica opremljena motorom treba prihvatiti u tegalj brodice bez motora i splavi. zadah slican mirisu acetona. nekontrolirano uriniranje. Na brodicama treba sto prije podignuti pokrov. kada temperatura padne između 31 C i 33 C nastupa nesvjestica. puls slabi i u plucima se skuplja voda . treba uzeti lijek protiv morske bolesti. smanjena usklađenost pokreta. Pruzanje prve pomoci osobama koje su provele određeno vrijeme u hladnoj vodi: -ako osoba ne dise odmah zapoceti s umjetnim disanjem -pruzati prvu pomoc i ako nema vidljivih znakova zivota -izbjegavati svako pokretanje pothlađene osobe -osoba se ne smije masirati ni davati joj alkohol -ako je osoba pri svijesti dati joj topli napitak POSTUPCI NEPOSREDNO NAKON NAPUSTANJA BRODA Neposredno nakon napustanja broda treba provjeriti ima li ljudi u moru i prihvatiti ih u brodice Ako su ljudi u moru ozlijeđeni ili slabi treba koristiti kopcu na leđima prsluka.

Najveci problemi s kojima se susrece zapovjednik su panika. histerija. Nuzno je da u brodici jedna osoba organizira radnje koje se poduzimaju (najcesce zapovjednik brodice). a moze se uociti na udaljenosti od 5M. Uređaj se sastoj od zrcala. pad samopouzdanja. u donjem lijevom uglu zrcala se nalazi rupica. . za privlacenje paznje brodova i zrakoplova u blizini. Heliograf je upotrebljiv danju . da bi se to sprijecilo treba organizirati zivot u brodici tako da svi dobiju određena zaduzenja. te od stapica s prstenom na jednom kraju povezanim sa zrcalom konopcem tocno određene duzine.za prikupljanje kisnice PREZIVLJAVANJE NA MORU ORGANIZACIJA ZIVOTA U BRODICI ILI SPLAVI Psiholoski stav (moral) osoba u brodicama ili splavima jedan je od osnovnih uvijeta uspjesnosti prezivljavanja na moru. Zaduzenja u brodici: -organizirati stalna dezurstva -zaduziti određen broj osoba da dezura uz ranjene tijekom 24 sata -uspostaviti pracenje radioprograma (ako postoj uređaj) -postaviti strazu uz vodu i hranu -postaviti promatrace -organizirati zajednicko druzenje -zaduziti osobe za ribolov Za slanje poruka pogibli moze uspjesno posluziti signalno zrcalo (heliograf) .

zbog cega dolazi do povisene tjelesne temperature Znaci suncanice i toplotnog udara su glavobolja. nakon toga dolazi do potpune obamrtvilosti i neosjetljivosti. cesce pogađa plavokose i celave. Toplotni udar nastaje ako zakaze mehanizam hlađenja organizma (znojenje) . . Prvi su znaci ozeblina jako blijedilo i osjecaj ukocenosti. Osnovno sredstvo sprecavanja ozeblina je izbjegavanje izlaganja gole koze zraku i pravilno koristenje sredstava za zastitu. Do pothlađivanja dolazi ponajprije zbog vjetra (Wind chill) zato sto vjetar prividno snizava temp. djecu i starije.ZASTITA LJUDI U BRODICI ILI SPLAVI Hladnoca Najveca opasnost za ljude u brodicama ili splavima su promrzline. bol u trbuhu i porast temperature. zraka. Pri pojavi prvih znakova ozeblina treba ugrijati zahvacene dijelove tijela. smrznuti dijelo tijela ne smijeu se trljati ili masiratiToplina Visoke temperature su opasne zbog suncanice ili toplotnog udara. Trebalo bi organizirati da dio posade brodice pazi na pojavu ozeblina drugog dijela i da se izmjenjuju. Do promrzlina dolazi mnogo brze ako su pojedini dijelovi tijela nezasticeni ili izlozeni vjetru. povracanje. Suncanica se javlja zbog duze izlozenosti suncu bez zastite glave. vrtoglavica. javljaju se kada se zbog utjecaja vanjske temperature pocmu smrzavati tjelesne tekucine u pojedinim djelovima tijela. uz to se javlja opasnost od opeklina i povecanja potrebe za tekucinom.

iznimka su ozlijeđene osobe. veoma je vazno da se te kolicine pravilno upotrebljavaju. Bolesnik mora mirovati sto duze (najmanje 48sati) i ni u kojem slucaju ne smije ulaziti u more. Osnovno je pravilo prezivljavanja da se u prva 24 sata ne izdaje ni voda ni hrana. Pri raspodijeli hrane i vode treba paziti da sve osobe dobiju jednake obroke. vazno je prije skupljanja kisnice povrsine oprati od soli. Hrana i voda u brodicama i splavima Svaka brodica i splav opremljena je određenom kolicinom vode i hrane. Prije upotrebe obavezno provjeriti da li je voda slana.Nakon pojave prvih znakova suncanice ili toplotnog udara treba se osloboditi viska odjece. uzimanjem vode od ½ litre na da omogucava se prezivljavanje najmanje do 10-12 dana bez posljedica na zdravlje. uz kisnicu moze se skupljati rosa za to treba sacuvati od soli cistu spuzvu. Hrana u brodicama sastoj se od tvari koje daju najvecu kolicinu energije i zahtjevaju malu potrosnju vode u organizmu. Vazan izvor pitke vode je kisnica . Osobu koja ima suncanicu treba hladiti i dati joj malo vode. vodu je najbolje davati 3 puta na dan. Do vode se moze doci i pomocu desalinizatora koji morsku vodu oslobađaju od soli i minerala. Ljudski zivot je mnogo ugrozeniji zbog nedostatka vode nego hrane. bez hrane se moze prezivjeti i do 40 dana a bez vode 3-14 dana. ali ne i skinuti se potpuno. posebice ako krvare. Smatra se da osoba dnevno gubi ½ litre tekucine znojenjem i ½ litre uriniranjem. polegnuti je. .

Do hrane se moze doci i ribarenjem. Osnovna cinjenica kojom se pri tome treba voditi je da li je poziv za pomoc primljen. Prednost u odnosu na kemijski desalinizator je neogranicena kolicina vode. Kemijski desalinizator sastoj se od vrecice od guminarong platna koja se napuni vodom. uređaj tlaci morsku vodu na polupropusnu membranu pritiskom od 55bara i s druge strane membrane izlazi pitka voda. odnosno da li je uspostavljena veza sa spasavateljima. Velsa treba koristiti jedino: . riba se moze i osusiti. pri tom treba voditi racuna o kolicini goriva u brodici. Ribu ne valja jesti ako nema bar ½ litre vode po osobi na dan. Solarni desalinizator omogucuje dobivanje pitke vode isparavanjem mora zbog zagrijavanja suncevom energijom. Ako je veza uspostavljena moze se razmatrati mogucnost odlaska s mjesta nezgode. uglavnom su sve ribe pokrivene ljuskom dobre za jelo.Razlikujemo kemijske i solarne desalinizatore. kurs ocitan na tom kompasu moze znatno odstupiati od tocnog. a nedostatak je sto se moze koristiti samo pri suncanom vremenu. voda se moze piti nakon 30min. U plovidbi brodicom za spasvanje koristi se kompas brodice . NAPUSTANJE MJESTA NEZGODE Jedna od najtezih odlukka zapovjednika brodice je da li ostati u blizini mjesta nezgode ili se uputiti prema najblizoj obali. u vrecicu se ubaci sredstvo koje iz morske vode veze soli i minerale. Najboljim se smatraju desalinizatori kod kojih se voda dobiva nacelom reverzibilne osmoze.

Zavlacna sidra za splavi izrađena su od platna. a obala se ne vidi znaci koji upucuju na blizinu obale su ptice. nego se uputiti prema obali. boja mora. Svaki je motor opremljen alatom. Zavlacno sidro ima oblik krnjeg stosca kojem krajeve tvore dva metalna prstena razlicitih promjera. U slucajevima nesigurnosti bolje je ostati u blizini mjesta nesrece. Na otvore i djelomicno zatvorene brodice ugrađuju se motori sa zracnim hlađenjem. Koristenje zavlacnog sidra Namjena zavlacnog sidra je da ublazi nekontrolirano valjanje i sprijeci udaljavanje (odnosenje) brodice ili splavi. ali to nije pravilo. Zavlacno sidro se pricvrscuje za brodicu s dva konopca od kojih je jedan vezan za veci. Upotreba motora u brodici za spasavanje -Na brodice za spasavanje postavljaju se dizelski motori. rezervnim djelovima i . mirisi s obale. da bi se olaksalo izvlacenje sidra. Motori su izvedeni tako da mogu raditi bez hlađenja do tri minute.-pri udaljavanju od broda nakon napustanja -zbog izbjegavanja neposredne opasnosti -zbog podlvacenja pod oblak iz kojeg kisi -pri iskrcavanju na kopno Nađe li se brodica u blizini obale. a drugi za manji prsten. da bi se pramac usmjerio na vjetar i time smnjila opasnost od prevrtanja. zvuk loma valova. bez prstenova i u obliku padobrana. zbog svoje pouzdanosti i smanjenje opasnosti od pozara. prsteni su međusobno spojeni cvrstim platnom. Zavlacno sidro vezuje se na pramcani dio. dok zatvorene brodice imaju motore sa vodenim hlađenjem.

uputom o pokretanju i koristenju. Prije ljepljenja povrsinu treba osusiti i obrusiti. Ostecenje se zatvara s vanjske strane tkaninom ili najlonom. uz oslobađanje topline i pojavu svjetlosti Pozar se definira kao nekontrolirani proces gorenja Da bi gorenje zapocelo. natrag i rad u mjestu. niti nakon ostecenja nece potonuti. Ostecenja splavi otklanjaju se s prilozenom opremom. koji se posebnim vijkom pritegnu uz bok brodice. koriste se drveni ili gumeni cepovi ili gumeni pokrivka koja se lijepi na otvor. PROTUPOZARNA ZASTITA NA BRODOVIMA GORENJE. Pojedine brodice su opremljene i patentnim cepovima u obliku kisobrana. tesko zapaljive i lako . POZAR I EKSPLOZIJA Gorenje je kemijski proces u kojem se spaja goriva tvar i kisik. Ostecenja brodice ili splavi Ako brodica odgovara uvjetima SOLAS konvencije. Da bi motor ispravno radio potreban je odgovarajuc omjer goriva i zraka i dovoljna kolicina ulja. Vazan dio pogonskog sklopa je spojka koja omogucuje voznju naprijed. odnosno trajalo moraju biti ispunjeni određeni uvjeti: -prisutnost gorive tvari -prisutnost kisika -dovoljna temperatura paljenja Zapaljive krute tvari Krute tvari se dijele na nezapaljive. Vodu koja je prodrla treba sto prije izbaciti. ipak ako je moguce treba otkloniti ostecenje.

koje je posljedica samozagrijavanja uzrokovanog fizikalnim. Zapaljivost tekucina ispituje se u zatvorenoj posudi (Closed cup test) ili rijeđe u otvorenoj posudi. riblje brasno. Ta temperatura se naziva temperatura paljenja (Flash point). a time i paljenja. da se pale u dodiru s kisikom bez vanjskog izvora topline – temperatura samozapaljenja . kemijskim ili bioloskim promjenama (aluminijski prah. sijeno) Zapaljive tekucine Tekucine ne izgaraju izravno vec mijenjaju agregatno stanje i izgaraju kao plinovi i pare.zapaljive Nezapaljive krute tvari su sve krute tvari koje se pri normalnom tlaku nece zapaliti niti u uvjetima visoke temperature Teskozapaljivim tvarima smatraju se krute tvari koje se pod utjecajem plamena zapale i gore. Daljnim porastom temperature ubrzava se isparivanje tekucine i dolazi do koncentracije plinova i para koja omogucuje trajno gorenje bez vanjskog dovođenja topline – temperatura gorenja (Flash point) Daljnim zagrijavanjem molekule nakon odvajanja s povrsine tekucine imaju dovoljnu temp. Da bi doslo do gorenja tekucih tvari temperatura tekucine mora biti dovoljno visoka da se iznad povrsine tekucine stvori dovoljna koncetracija plinova i para. ali samo dok su izravno izlozene plamenu (vuna) Pojedine krute tvari podlozne su samozapaljenju. Ispitivanje se provodi tako da se tekucina ulije u zatvorenu posudu i postupno zagrijava. Porastom temperature dolazi do vece koncentracije plinova i para . iznad povrsine se dovodi izvor paljenja (elektricna iskra). pamuk.

a dijele se na: -visokozapaljive – temp. a tlakovi iznad 2000 bara. Temperature pri detonaciji su 1600 – 4000 C . Pri deflagraciji nastupa ubrzano izgaranje pri cemu se granica reakcije od sredista eksplozije siri brzinom 10 do 10 m/s. paljenja niza od -18 C -srednje zapaljive – između -18 C i 23 C -teskozapaljive – između 23 C i 61 C Zapaljivi plinovi i pare Izgaranje plinova i para redovito pocinje eksplozijom Eksplozija je kemijska promjena pri kojoj se velika kolicina gorive tvari trenutacno spaja s kisikom uz oslobađanje velike kolicine topline Da bi doslo do eksplozije plinova i para potrebno je da udjel plinova i para i kisika bude unutra granica eksplozivnosti. Izvori topline . Drugi nuzan uvjet da bi doslo do eksplozije je vanjski izvor topline. Donjom granicom eksplozivnosti (Lower flameable limit – LFL) naziva se najmanji prostorni udjel zapaljivih plinova i para pri kojem je eksplozija jos moguca. Razlikuju se eksplozije deflagracijom i detonacijom. Podrucje zahvaceno izgaranjem postize sirinu od nekoliko milimeara Ako je doslo do detonacije brzina sirenja je 10 m/s (veca od brzine zvuka zbog cega dolazi do praska) .(Auto – ignition point) Zapaljivim tekucinama smatraju se sve tekucine kojma je temperatura paljenja niza od 61 C . a sirina podrucja kemijske reakcije ne prelazi 10 mm.

To je cest uzrok pozara i velikih pritisaka pri sudaru brodova. Pozari izazvani elektricnim strujom nastaju porastom temperature vodica ili izbijanjem elektricne iskre. i zracenjem (radijacijom) Nacela gasenja i podjela pozara Pozar se moze ugasiti hlađenjem. elektricne. nuklearne i kemijske izvore. Veliki broj pozara uzrokovan je izravnim prijenosom topline sa tvari visoke temperature na tvari nize temperature. odvajanjem. Pri hlađenju pozara odgovarajucim sredstvom. gusenjem i izravnim djelovanjem na kemijski proces. Pozari izazvani mehanickim izvorima topline nastaju pri trenju dvije cvrste tvari.Sve tvari ili tijela koje zbog svoje povisene temperature mogu izazvati nekontrolirano gorenje u svojoj okolini. strujanjem (konvekcijom) . Hlađenjem se uglavnom gase pozari krutih tvari. ostvaruje se tako da se oporazena tvar . spusta se temperatura gorive tvari ispod temperature paljenja nakon cega prestaje proces izgaranja. U kemijske izvore ubrajaju se mnogi egzotermni procesi između dvije ili vise tvari (polimerizacija). a najcesce sredstvo je voda. Toplina se moze prenositi provođenjem (kondukcijom). Odvajanje gorive tvari obuhvaca postupke kojma se iz podrucja gorenja uklanja goriva tvar koja jos nije pocela gorjeti. Izvore topline dijelimo na mehanicke. Primjeri takvog gasenja je prekid dovođenja goriva (zatvarnjem ventila) ili ograđivanje podrucja gorenja (sumski pozari) Gasenje pozara temelji se na sprecavanju pristupa kisika gorivoj tvari .

Toplinski javljaci pozara Primjenjuju se u prostorima u kojima se ocekuje brz porast temperature. Izrađuju se kao termoaksimalni i termodiferecijalni javljaci . najcesce se izrađuju kao elektromehanicki prekidaci kojma se zatvara strujni krug.potpuno prekrije nekim inertnim plinom . uobicajeno se ugrađuju u crvena kucista. pomocnim prostorijama i nadzornim prostorima postavlja po jedan rucni javljac tako da niti jedan dio hodnika nije udaljen od javljaca vise od 20m. Na brodovima se na svakom ulazu odnosno u prolazima nastamba. u pravilu sipkim materijalom. nezapaljivom tekucinom ili krutom . Prema ISO standardu pozari se dijele na: -klasa A – pozari krutih tvari -klasa B – pozari tekucih tvari -klasa C – pozari plinova -klasa D – pozari zapaljivih metala -klasa E – pozari elektricnih instalacija SREDSTVA ZA OTKRIVANJE POZARA Rucni javljaci pozara Namijenjeni su brzom prijensu informacije o otkrivanju pozara. Da bi se prekidac ukljucio potrebno je ukloniti zastitu (razbiti stakleni ili plasticni pokrov) Nakon ukljucivanja prekidac mora ostati u tom polozaju da bi se moglo utvrditi koji je prekidac ukljucen.

gradijent 5. namijenjeni su za prostore u kojma se u slucaju gorenja ocekuju vece kolicine dima.Termomaksimalni javljaci kao parametar okoline mjere temperaturu zraka. Porastom temperature dolazi do promjene oblika koje zatvara strujni krug. mjerenje temperature se najcesce obavlja pomocu bimetalne vrpce ili toplinskog osjetila. kako bi se ujedinile njihove prednosti. promjenom tlaka. Uzbunu daju kada temperatura poraste iznad određene granicne vrijednosti. Temperatura zraka moze se mjeriti i neizravno. Termodiferencijalni javljaci mjere promjenu temperature u vremenu. ugrađuju se na razmaku od najvise 9m odnosno tako da pokrivaju najvise 37m Dimni javljaci pozara Prozivode se kao ionizacijski ili opticki javljaci . Najcesce se temelje na komori s pomicnom opnom spojenom s okolinom kapilarnim otvorom (sapunicom) .10 ili 15 C / min Uobicajeno se termomaksimalni i termodiferencijalni javljaci ugrađuju u isto kuciste. a mogu biti izvedeni i s metalom niske tocke taljenja. Uobicajeno se postavljaju za temp. porast ce tlak zraka u komori zbog cega ce doci do pomaka opne. gradijenta . Ionizacijski javljac sastoj se od dvije komore: -otvorene (mjerne) -zatvorene (referentne) Zrak u obje komore ionizira se slabim izvorom radioaktivnog . Ako temperatura okoline u kratkom vremenu poraste brze od granicnog temp.

Zracenje od opozarene tvari sabire se i filtrira tako da do .5 m/s .zracenja. Kada u komoru uđe cestice dima dio svjetlosnog snopa se odbija i pada na fotootpornik. dok je zrak u obje komore cist. JAVLJACI POZARA Namijenjeni su otrkivanju plamena tako da mjere prisutnost svjetlosnih zraka u dijelo svjetlosnog spektra koji se javlja samo u slucaju otvorenog plamena Dijele se na infracrvene i ultraljubicaste javljace. Ako se u sticenoj prostoriji pojavi dim. Infracrveni javljaci sastoje se od sabrine lece. Opticki javljaci otkrivaju prisutnost dima mjerenjem kolicine svjetla koje dopire do fotoelemenata koju primljenu kolicinu svjetlosne energije pretvara u elektricnu. Ako ta struja postigne granicnu vrijednost (oko 25mA) smatra se da prijeti pozarna opasnost. Javljaci koji mjere rasprsivanje sastoje se od komore u kojoj je izvor svjetlosti (bljeskalica ili LED dioda). Ne smiju se postavljati gdje vlaznost prelazi 80% i gdje je brzina strujanja zraka veca od 0. filtra i namjenske fotocelije. nedostatak im je velik broj laznih uzbuna. Razlikuju se javljaci koji mjere rasprsivanje i koji mjere ukupnu apsorpciju. cestice dima ulaze u otvorenu komoru i apsorbiraju dio zracenja i time se smanjuje tijek struje u otvorenoj komori. S promjenom otpora iz stanice potece jaca struja. sto se smatra opasnoscu pozara. zrak između struja koje teku je zanemarivo mala. Posljedica toga je jaca struja napajanja iz stanice.

2 m. Ako je na stanicu prikljucen veci broj javljaca. Javljac moze biti opremljen sklopom za kasnjenje (6-30s) da ga nebi pokrenuo plamen upaljaca ili slicno. Ultraljubicasti javljaci otrkivaju pozar tako sto zracenju izlazu cvrsto tijelo koje pod utjecajem zracenja postaje provodno i time javlja opasnost od pozara. Vatrodojavna stanica smjesta se na zapovjednicki most odnosno na mjesto gdje postoj stalna straza. taj raspon valnih duljina odgovara najjacem zracenju sto ga odasilje tijelo temp. Do laznih dojava moze doci i zbog odbijanja sunceve svijetlosti VATRODOJAVNA STANICA Sklop koji prikazuje trenutacna stanja svih javljaca prikljucenih na stanicu. U slucaju dojave o pozaru na stanici se ukljucuje zvucni i svjetlosni signal. nakon njegova ukljucenja posada ima dvije .fotocelije pristizu samo zrake valjnje duljine 0.85 – 1. 1700 – 2200 C Javljac daje dovoljno pobudne struje u slucaju plamena velicine 15cm na udaljenosti od 6m. Razlikuju se stanice koje stanje javljaca prikazuju binarno i stanice koje prikazuju visestruke promjene javljaca. pri cemu su skupine sastavljene od javljaca smjestenih na istoj palubi. Kraj svakog pokazivaca naznaceno je na koji se dio broda odnosi. prikazani su po skupinama. Nedostaka javljaca plamena je sto gust dim ili prasina mogu sprijeciti prijam zracenja i time odloziti pravodobnu dojavu pozara.

Vatrodojavna stanica i svi prikljuceni strujni krugovi moraju imati dvostruko napajanje. na stropu prostorije. Sustav mora imati dvostruko napajanje. promjera najmanje 12mm. Sustav mora imati odusnik izveden tako da otrovni plinovi i dim nemogu uci u prostore gdje borave ljudi.65%) dimni javljac postavljen u nadzornoj stanici dat ce zvucni i svjetlosni signal. Ako to nije ucinjeno sklop ce izazvati ukljucenje opce uzbune. Stanje napajanja mora biti posebno prikazano. ako je napajanje ili bilo koji dio dojavnih vodova u kvaru na stanici se mora oglasiti zvucni i svijetlosni signal razlicit od znaka pozarne opasnosti. Protok zraka osiguravaju najmanje dva ventilatora uz mogucnost stalnog vizualnog nadzora protoka (propeler ili pero) Sustav je namijenjen ponajprije zastiti teretnih prostora na brodovima za prijevoz suhih tereta. a u slucaju prekida napajanja daje zvucni i svjetlosni signal razlicit od znaka pozarne opasnosti. koji iz sticenih prostora stalno usisava zrak i dovodi ga do nadzorne stanice. U svakoj sticenoj prostoriji mora biti najmanje jedna usisna cijev. Ukupan broj cijevi po sticenoj prostroiji i njihov raspored mora biti takav da nijedan dio stropa nije od usisne cijevi udaljen vise od 12m.minute za prihvacenje znaka pozarne opasnosti. U slucaju da u usisnom zraku ima cestica dima (vise od 6. CIJEVNI VATRODOJAVNI SUSTAV Cijevni vatrodojavni javljac (Sample extraction smoke detector system) sastoj se od sustava cijevi. .

Mg) U slucaju pozara tih metala stvaraju se visoke temperature zbog cega se voda raspada sto ima za posljedicu eksplozije i erupcije gorive tvari. jednostavnost prenosenja u velikim kolicinama. najpouzdanije i najcesce sredstvo za gasenje pozara. Vodom se ne smiju gasiti pozari visokih temperatura (koks) ni pozari u kojma gore tvari s kojma voda burno reagira. K. Vodom je zabranjeno gasenje pozara elektricnih instalacija. najcesce se upotrebljava za gasenje krutih tvari. ali mnogo veca iskoristivost vode 20-25% Vodena magla dobiva se primjenom visokog radnog tlaka (iznad 30 bara). neotrovnost. Puni mlaz sluzi za izbacivanje vode na sto vecu udaljenost. U tu skupinu ubrajaju se alkalni i zemnoalkalni metali (Li. Prednost vode kao sredstva za gasenje su dostupnost. Voda se moze upotrebljavati u obliku punog mlaza. Sto je manji promjer kapljica vode. moze se koristiti samo kad je mlaznica blizu izvora pozara. Na. rasprsenog mlaza ili vodene magle.SREDSTVA ZA GASENJE POZARA VODA Voda je najstarije. Al. pri cemu je iskoristivost samo 8-10% Rasprseni mlaz odlikuje manja udaljenost djelovanja. PJENA Ponajprije se koristi za gasenje zapaljivih tekucina. gasenje je ucinkovitije. .

gusenjem. Nastaje mehanickim dodavanjem pjenila u kolicini 2-6% ukupnje mase. tlak. Prah koji kao osnovu ima natrij hidrogenkarbonat namijenjen je gasenju pozara tekucih i plinovitih tvari. Ako svojstva sticene tvari ne pogoduju uspjesnoj primjeni pjene primjenjuju se pjenila s posebnim dodacima. Prah moze djelovati antikataliticki. rashlađivanjem odnosno odvajanjem. a gustoca oko 2 kg/dm.Osnovno nacelo gasenja pjenom je potpuno prekrivanje opozarene tvari (odvajanje od okolnog kisika) S obzirom na stupanj ekspanzije razlikujemo: -teske pjene (manji od 20) -srednje teske pjene (20-200) -lake pjene (veci od 200) Kemijska pjena nastaje djelovanjem kiselih soli na alkane soli. lakovi. sinteticka i univerzalna. neotpornost. Najvaznijim se smatraju odgovarajuca velicina cestica. Najprikladnija velicina cestica je 35-55 m. te u blizini elektricne struje (BCE-prah) .nije prikladan za istodobnu . sto manja elektrovodljivost. tada treba koristiti alkoholna pjenila. pri cemu nastaje karbonatna kiselina uz oslobađanje CO2 koji ispunjava mjehurice pjenei sluzi za izbacivanje pjene. aceton) ne mogu se gasiti uobicajenim pjenilima. zgrusavanje. Pjenila mogu biti proteinska. otpornost na vodu. Pozari tvari topivih u vodi (alkohol. Zracna pjena je mjesavine vode. pjenila i zraka. PRAH Da bi se prah koristio kao sredstvo za gasenje mora zadovoljavati određene uvjete. sto manja tezina.

zbog toga sto se duze zadrzava na povrsini. Uspjesno se koristi za gasenje tekucina. okusa i mirisa i ne provodi elektricnu struju.prah). U gasenju se najcesce upotrebljava kao plin ili kao suhi led koji nastaje pri nagloj ekspanziji.upotrebu s pjenom. Pozar gase ponajprije antikatalitickim djelovanjem. Pozare gasi ugusivanjem (istiskivanjem zraka) vec pri 14% -tnoj koncentraciji. zbog . dok je manje uspijesan kod tvari koje gore zarom. flour. Veca uspjesnost se postize suhim ledom. Djelomicno djeluje i hlađenjem. Nije prikladan za gasenje lakih metala jer se raspada i time potice gorenje. pri grijanju se tali i raspada zbog cega na povrsini ostavlja tanak sloj koji onemogucava pristup kisiku. Za gasenje lakih metala koristi se prah koji se sastoj od vise tvari (D-prah ili M-prah) UGLJICNI DIOKSID CO2 plin bez boje. a time sprecava daljnje gorenje. brom ili jod). HALOGENIZIRANI UGLJIKOVODICI To su spojevi ugljikovodika u kojma je jedan ili vise vodikovih atoma zamijenjen halogenim elementom (klor. Gasenje je moguce potpunim prekrivanjem (Total flooding) odnosno ispunjavanjem sticenog prostora ili neposrednom primjenom (Local application) iznad opozarene tvari. Prah koji kao osnovu ima diamonij fosfat prikladan je za gasenje svih vrsta pozara (ABCDE.

Halon 1301 skladisti se u tekucem stanju. udjel kisika se smanjuje na 14% zbog cega prijeti opasnost od gusenja. Najcesce se upotrebljavaju halon 1211 i 1301.visoke temperature se raspadaju pri cemu nastaju slobodni radiklali koji prekidaju proces gorenja. Halon 1211 je plin sest puta tezi od zraka. prah. Koristi se za zastitu elektronskih uređaja. halon D – prah E – CO2 . postrojenja. Termicki je stabilan do 500 C Skladisti se u posudama u tekucem stanju i pod vlastitim tlakom. vozila i brodova. Kad se u prostoru nalazi 30% halona 1211. zbog toga pri gasenju djeluje i ugusujuci. Zbog nepovoljnog utjecaja na ozonski omotac njegova primjena je zabranjena. Tlak moze biti tlak sredstva. klasa klasa klasa klasa klasa A – voda. toksicnost mu je mala pa se moze primjnjivati u prisutnosti ljudi. prah . halon PROTUPOZARNA ZASTITA BRODA PRIJENOSNI UREĐAJI ZA GASENJE POZARA Estinkeri su uređaji koji sadrze sredstvo za gasenje koje se zbog unutranjeg tlaka izbacuje u zeljenom smjeru. pjena. CO2 (halon) C – prah. tlak pogonskog plina ili tlak kemijske reakcije. Za izbacivanje se kao pogonski plin najcesce koristi dusik pod tlakom 20-30bara. CO2 . . prah B – pjena.

Uređaji mogu sadrzavati: vodu. papira. u spremniku je smjestena posuda s inertnim plinom pod tlakom. Prah se izbacuje tlakom inertnog plina. pjenu. ne smiju se upotrebljavati u blizini izvora elektricne struje. tkanine te zapaljivih tekucina. Masa prijenosnog uređaja je najmanje 5kg (CO2 ili prah) odnosno 9 litara (pjena). Uređaj za gasenje prahom koriste se za gasenje svih vrsta pozara. Uređaji za gasenje pjenom koriste se za gasenje drva. Izbacivanjem tekucine i njenim prolaskom kroz mlaznicu nastaje pjena. Najveca dopustena masa mora biti manja od 23kg. Voda se izbacuje tlakom inertnog plina. halon. prah. Uređaj je napunjen mjesavinom vode i pjenila.Namijenjeni su gasenju pocetnih pozara. Prikladni su za gasenje pozara zapaljivih tekucina i plinova i u blizini izvora elektricne energije. Uređaj za gasenje ugljicnim dioksidom sadrze ukapljen plin pod tlakom (oko 70 bara). papira. Uređaji za gasenje vodom namijenjeni su za gasenje drva. CO2. tkanine. Gasenje se provodi stvaranjem inertne atmosfere iznad opozarene tvari. Gasenje se provodi antikatalitickim djelovanjem na kemijsku reakciju. odnosno odvajanjem gorive tvari. Uređaji moraju biti ispravno i citko oznaceni ukljucujuci: .

Brod mora imati barem dvije takve crpke. . Pogon crpki je neovisni dizelski ili elektromotor. mora biti pripravan za brzo ukljucivanje te omoguciti automatsko ukljucivanje. Dizelski motor mora imati dovoljno goriva za najmanje tri sata rada. Energije Uz prijenosne uređaje na brodovima se koriste i prijevozni uređaji za gasenje. pjenom ili CO2 PALUBNI PROTUPOZARNI SUSTAV To je osnovni sustav za gasenje pozara na brodovima. da u slucaju pozara ne budu sve neupotrebljive. cjevovoda. Protupozarna crpka je svaka brodska crpka kapaciteta najmanje 25m /h . koja je sustavom ventila spojena s palubnim protupozarnim sustavom. uobicajeno su to uređaji sa prahom.-naziv proizvođaca -klasu pozara za koju su namijenjeni -vrstu i kolicinu sredstava za gasenje -poziv na odobrenje -upute za koristenje -godinu proizvodnje -temperaturno radno podrucje -ispitni tlak -upozorenje ako se ne smiju gasiti pozari el. Crpke ne smiju imati isti izvor energije i ne smiju biti smjestene u istim prostorima. Sastoj se od protupozarnih crpki. protupozarnih cijevi i mlaznica. Ukupna im je masa manja od 250kg (najcesce 100kg) . hidranta.

Protupozarni cjevovod smjesten je na palubi. Broj i polozaj hidranata omogucuje da najmanje dva mlaza s razlicitih hidranata mogu doseci svaku tocku broda. Najbolji se ucinci postizu mlaznicama koje mogu istodobno stvarati kapljice razlicitih velicina. odnosno najmanje 140m/h. a imaju domet oko 12m. Sustav tijekom gasenja osigurava najmanje 5l/m /min. Sustav za gasenje vodenom maglom (Fixed pressure water spraying system) namijenjen je gasenju pozara strojarnice i slicnih prostora u kojma je moguce sirenje zapaljivih tekucina. cime se postize vece . Prirubnica je standardnih dimenzija i moze se koristiti na obje strane broda. a sastoj se od crpke. zastitnu maglu i zatvaranje mlaza . promjer cijevi mora izdrzavati tlak vode koji istodobno proizvede najmanje dvije crpke. UGRAĐENI SUSTAVI ZA GASENJE POZARA Sustavi za gasenje pozara vodom Mogu biti sustavi za gasenje rasprsenom vodom (drencher) u strojarnici i teretnim prostorima ili automatski (sprinkler) u nastambama putnika i posade i javnim prostorima. Protupozarne cijevi duzine najmanje 10m i opremljene mlaznicom smjestene su u ormaricima blizu hidranata. Napajanje brodskog palubnog sustava vodom pod tlakom s kopna osigurava se najmanje jednom međunarodnom prirubnicom. tlacne posude.16 ili 19mm omogucavaju puni mlaz. cjevovoda i mlaznica. Mlaznice promjera usnika 12.

spojnih cijevi. Sustav se sastoj od crpke. Sustav dovodnih cijevi odnosno tlak u posudama omogucuje da najmanje 85% plina dospije u prostor strojarnice u vremenu kracem od 2 minute. cjevovoda i sprinkler mlaznica. manometra. Mora imati kapacitet dovoljan za prekrivanje 280m s najmanje 5l/m /min vode. mora imati i zvucni signal koji u trajanju od minimalno 20s upozorava na paljenje sustava. odnosno cijelokupna kolicina . Padom tlaka slatke vode ukljucuje se crpka koja osigurava stalnu dobavu morske vode. Nedostatak sustava je velika kolicina vode koja moze imati negativan utjecaj na stabilnost broda. Ako je sustav namijenjen za gasenje prostora u kojima se mogu naci ljudi.prodiranje u zapaljivu tekucinu. Sustavi za gasenje pozara ugljicnim dioksidom Namijenjeni su za gasenje pozara u strojarnici te u teretnim prostorima broda. Automatsko djelovanje postize se odrzavanjem stalnog tlaka vode u cjevovodu.40% za strojarnicu). tlacne posude. ventila. cjevovoda i mlaznice. Kolicina slobodnog plina u posudama mora biti dovoljna za njmanje 30% obujma njaveceg sticenog prostora (35% . U glavi mlaznice postavljen je element koji oslobađa protok vode u slucaju porasta temperature. Temperatura oslobađanja protoka je 68 – 79 C. Sastoje se od posuda s CO2 pod tlakom. Automatski sustav za gasenje (sprinkler) namijenjen je gasenju prvenstveno pozara klase A u nastambama putnika i posade te javnim prostorima. Automatsko ukljucivanje sustava njie dopusteno.

Sustav se sastoj od spremista praha. Mjesanje vode s pjenilom ostvaruje se primjenom mlazne crpke (ejektora) ili posebnom crpkom za pjenilo sa sutavom ujednacavanja tlakova (Foam proportionator) Sustav je u stanju prekriti pjenom cijelu povrsinu tankova. Sustavi koji koriste tesku pjenu (Deck fixed low-expansion foam system) postavljaju se radi zastite palube na tankerima i sastoje se od crpke mora. za najvecu sticenu prostoriju u minuti. Kao pogonski plin koristi se dusik pod tlakom 10-20 bara ili . mjesalice. Sustavi za gasenje pozara prahom Upotrebljava se na brodovima za prijevoz kemikalija i ukapljenih plinova. a u zatvorenim prostorima laka pjena. Ne smiju se koristiti pjenila kojma je koeficjent pjenjenja veci od 1000.u 10min u teretne prostore. posude s pogonskim plinom pod tlakom i sustava cijevi s mlaznicama ili topovima. Sustavi za gasenje pozara pjenom Za gasenje pozara na plaubi se koristi u pravilu teska pjena. cjevovoda i monitora. te za zastitu spremista boja. spremista s pjenilom. Kapacitet monitora je najmanje 3l/m /min sticene povrsine odnosno najmanje 1250l/min. Spremiste pjenila dovoljnog je kapaciteta za proizvodnju pjene obujma najmanje 5 puta veceg od obujma najvece sticene prostorije. Sustav za gasenje teskom pjenom u stanju je proizvesti dovoljno pjene da u 5 min prekrije najvecu sticenu povrsinu pjenom debljine najmanje 150mm Sustavi za gazenje lakom pjenom u stanju je proizvesti najmanje jedan metar visine pjene.

CO2. Djelovanje sustava zapocinje najvise za 30 sekundi od trenutka otvaranja posuda s pogonskim plinom. Sustav moze biti izveden kao samostalna jedinica ili kao konstruktivni dio broda. Nedostatak sustava je prilicno smanjenje vidljivosti pri koristenju u zatvorenim prostorima. Kolicina praha dovoljna je za najmanje 45 sekundi rada sustava uz upotrebu svih mlaznica i topova. Brzina ispustanja rucnih mlaznica je najmanje 3.5kg/s , a domet najmanje 8m. Brzina ispustanja topova je najmanje 10kg/s a domet 1040m Nakon nekog koristenja cjevovod se mora dobro propuhati kako bi se sprjecilo zacepljenje. Sustavi za gasenje halogeniziranim ugljikovodicima Sastoj se od posuda s ukapljenim plinom pod tlakom, sustava cjevovoda i upravljackog ormarica. Mogu se upotrebljavati samo za potpuno ispunjivanje prostora odnosno samo u prostorima brodskih strojeva i prostorima za prijevoz vozila bez putnika i tereta. Ispustanje se provodi rucno uz istodobno zaustavljanje sustava ventilacije sticenih prostora, a vrijeme ispustanja krace je od 20sekundi. Kolicina potrebnog plina ovisi o obujmu sticenog prostora i vrsti plina. Spremnici s plinom opremljeni su menometrima radi mogucnosti stalnog nadzora tlaka (za halon 1301 dusik, za 2405 zrak). Samo se halon 1301 moze skladistiti u sticenim prostorima, ostali moraju biti smjesteni izvan njih. Ugradnja ovakvih sustava zabranjena je na brodovima cija je

izgradnja zapocela nakon 1. listopada 1994.

PROTUPOZARNA ZASTITA TANKERA Osnovna je namjena sustava za inertiranje atmosfere smanjiti razinu kisika u tankovima ispod razine pri kojoj je moguca eksplozija. Sustav je ugrađen na svim tankerima nosivosti 20 000 tona ili vise. Inertiranje moze biti plinom koji se puni na kopnu i pohranjuje na brodu ili se proizvodi na brodu. U najvecem broju slucajeva koristi se inertni plin dobiven iz generatora dusika, brodskih kotlova ili generatora inertnog plina. Generator dusika se uobicajeno koristi na brodovima za prijevoz kemikalija, uobicajeni kapacitet generatora dusika je oko 1500m /h Inertni plin koji proizvode brodski kotlovi (Funnel gas inering system) koristi se na brodovima koji koriste turbinsko porivno postrojenje. Osnovni nedostatak je sto kvaliteta dobivenog plina ovisi o kvaliteti goriva koje izgara u brodskim kotlovima. Na najvecem broju tankera se koriste generatori inertnog plina (Inert gas generators). Uređaj se sastoj od namjenskog lozista u kojem se postize spajanje gotovo cjelokupne kolicine kisika s gorivom tvari, tako dobiveni plin sadrzi do 1% kisika i vise od 98% dusika. Kapacitet uređaja je oko 15 000m /h. Nakon dobivanja inertnog plina iz kotlova ili generatora plin se dovodi u prociscivac (scrubber) u kojem se hladi morskom vodom, te mu se oduzimaju necistoce.

Nakon procistaca plinu se podize tlak, i puni ga se u tankove, prije ulaska u tankove temperatura plina ne smije biti veca od 50 C

Inertiranje tankova moze se obavljati razrjeđivanjem (olifution) ili potiskivanjem (displacement) atmosfere tankova. Razrijeđivanje se obavlja tako da se plin uvodi u dnu tanka, a prethodni sadrzaj tanka se ispusta kroz odusnik na vrhu tanka. Potiskivanjem se zbog vece tezine inertnog plina od para ugljikovodika, inertni plin dovodi na vrh tanka, dok je odusna cijev smjestena na dnu tanka.

SREDSTVA OSOBNE ZASTITE U sredstvima osobne zastite ubrajaju se: -zastitna odjeca -zastitna obuca -zastitna kaciga -elektricna svjetiljka -sjekira Zastitna odjeca napravljena je od vatrootpornog materijala koji stiti tijelo od toplinskog zracenja i oparotina. Osnovna namijena zastitne odjece i obuce je omogucavanje kraceg boravka i rada u opozarenim prostorima. Zastitna odjeca i obuca moraju sprijeciti bol i ozljede uzrokovane utjecajem topline i agresivnih tekucina. Pri dugotrajnom utjecanju povisene topline, najprije se javlja bol, a zatim i opekline. Zastitna obuca izrađena je od gume ili slicnog materijala koji

pritiskom na rucni javljac. Svjetiljka ne smije proizvoditi iskre prilikom paljenja i gasenja.ne provodi elektricnu struju. GASENJE POZARA NA BRODU Gasenje pozara u nastambama za putnike i posadu Obavlja se prijenosnim uređajima za gasenje. Zastitna kaciga mora biti dovoljno cvrsta da sprijeci ozljede glave pri padu cvrstog predmeta. . Ukupna masa uređaja je 8-12kg Uz svaki uređaj za disanje na raspolaganju je i konopac duljine najmanje 30m. i odmah pristupiti gasenju pozara. Mora osigurati zrak za najmanje 30min rada. Uređaj za disanje (Breathing apparatus) treba osigurati zrak za disanje u prostorima u kojima nema dovoljno kisika i sprijeciti udisanje vruceg zraka. te mora imati izvor napajanja za najmanje tri sata rada. te pomocu ugrađenog sustava za gasenje vodom (sprinkler) Osoba koja je uocila pozar ili dim mora ukljuciti opcu uzbunu. Kada kolicina zraka padne ispod 10% ukupne kolicine oglasava se zvucni signal Zastitna maska ima siroko vidno polje sa manjim predtlakom koji osigurava dobro nalijeganje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful