SIGURNOST NA MORU

STCW (International Convention on Standards of Training Certification and Wathckeeping) konvencija o standardima uvjezbavanja , stjecanja ovlastenja i drzanja straze. 1964.god uspostavljen je zajednicki odbor IMO-a i ILO-a posvecen uvjezbavanju pomoraca (IMO / ILO Joint Commitee on Training). Odbor je pripremao spis (Document for Guidance) koji je trebao posluziti kao uputa drzavama o nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjednika , casnika i clanova posade. Na temelju tog spisa skupstina IMO-a je 1971.god donijela odluku o usvajanju posebne konvencije posvecene naobrazbi pomoraca. Danas konvencija obvezuje 135 drzava. Tijekom 80-tih godina odredbe konvecnije vise nisu zadovoljavale potrebe meunarodne pomorske zajednice (zbog razvoja tehnologije , smanjivanja broja clanova posade , multinacionalnih posada). Zbog toga se na konferenciji 1995.god potpuno mijenja prilog konvencije , koji stupa na snagu 1997.god. Drzavama je ostavljeno 5 godina za potpunu primjenu odredaba konvencije. Prilog konvecnije se sastoji od 8 poglavlja. U prvom poglavlju utvrena su prava i obveze drzava. Drugo poglavlje utvruje nacin i uvjete stjecanja ovlastenja za zapovjednike , casnike palube i clanove posade palube.

Trece poglavlje utvruje nacine i uvjete stjecanja ovlastenja za sluzbu stroja. Cetvrto poglavlje se odnosi na casnike i clanove posade koji su odgovorni za radiokomunikacije u slucaju opasnosti. Peto poglavlje propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti zapovjednici , casnici i clanovi posade na pojedinim vrstama brodova. Sesto poglavlje se odnosi na uvjete sjecanja ovlastenja casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu U sedmo poglavlje uvrstene su odredbe: MEUNARODNE ORGANIZACIJE SIGURNOSTI PLOVIDBE Meunarodne pomorske organizacije udruzenja s pretezitim ciljem unapreivanja djelatnosti u svezi s iskoristavanjem mora i podmorja , pomorstvom i pomorskom plovidbom. SLUZBENE ORGANIZACIJE Meudrzavne ili meuvladine organizacije bave se zadacima organizacije i koordinacije djelatnosti od zajednickog znacaja Specijalizirane ustanove UN-a: -Meunarodna pomorska organizacija -Meunarodni savez za telekomunikacije -Svjetska meteroloska organizacija -Meunarodna zdravstvena organizacija -Meunarodna organizacija rada NESLUZBENE ORGANIZACIJE Vezane su uz iskoristavanje i istrazivanje mora , pomorstva i pomorske plovidbe Posebno se isticu: -Meunarodna hidrografska organizacija (IHO) -Meunarodno udruzenje ustanova za svjetionike (IALA) -Meunarodni savez udruzenja zapovjednika pomorskih brodova (IFSMA) -Meunarodni pomorski odbor (CMI)

-Meunarodno udruzenje luka i pristanista (IAPH) -Meunarodno udruzenje pomorskih peljara (IAMP) MEUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA International Maritime Organization (IMO) Osnovana je konvencijom o meuvladinoj pomorskoj savjetodavnoj organizaciji (IMCO Intergovernmental Maritime Consultative Organization) Usvojena je 1948.god u Zenevi , stupila je na snagu 1958.god Zadace organizacije: Da osigura ustroj s ciljem suradnje izmeu vlada na polju drzavne uprave i prakse o tehnickim predmetima svake vrste koji utjecu na pomorstvo uposleno u meunarodnoj trgovini; da ohrabri i pruzi podrsku opcem usvajanju najvisih standarda u pogledu pomorske sigurnosti uspjesnosti plovidbe te sprecavanja i nadziranja oneciscenja mora s brodova Ima 158 drzava clanica (98,47 % svjetske trgovacke flote) i dva pridruzena clana Uzdrzava se izravnim uplatama drzava clanica (iznos je razmjeran postotku tonaze flote pojedine drzave) Sastoj se od: SKUPSTINA-najvece upravljacko tijelo, clanovi su sve drzave clanice organizacije, sastaje se svake dvije godine Odgovorna je za odobravanje programa rada , proracuna , te bira clanove vijeca Na prijedlog clanova donosi redukcije VIJECE-izvrsno tijelo Organizacije , ima 32 clana izabrana na zasjedanju skupstine. Nadzire rad Organizacije izmeu dva zasijedanja Skupstine, usklauje rad tijela organizacije, prima izvjesca, imenuje tajnika Organizacije

ODBOR ZA POMORSKU SIGURNOST- (Maritime Safety Commitee MSC) Najvise tehnicko tijelo organizacije Clanovi odbora su sve drzave clanice organizacije Zadace odbora su da razmotri svaki predmet vezan za pomagala za navigaciju, konstrukciju i opremu brodova, pravila o sprecavanju sudara na moru, rukovanje opasnim teretima, istrazivanje pomorskih nezgoda. PRAVNI ODBOR (Legal Commitee LC) Uspostavljen je 1967.god. kao posebno tijelo organizacije Ovlasten je djelovati u svim pravnim pitanjima u djelokrugu organizacije clanovi odbora su sve drzave clanice organizacije. Posebno je vazan rad odbora na izradi tekstova konvencija , te na tumacenju meunarodno prihvacenih spisa. ODBOR ZA ZASTITU MORSKOG OKOLISA (Maritime Environment Protection Commitee MEPC) Zaduzen je za razmatrati svaki predmet vezan za sprecavanje i nadzor oneciscenja mora s brodova

ODBOR ZA TEHNICKU SURADNJU (Technical Co-opreation Commitee TCC) Podreeno tijelo vijecu, kasnije kao zasebni odbor. Zaduzen je za sve predmete koji se ticu tehnicke suradnje izmeu drzava ODBOR ZA OLAKSICE (Facilitation Commitee FC) Djelovanje na uklanjanju nepotrebnih formalnosti u meunarodnom pomorskom prometu. TAJNISTVO

Zaduzeno je za obavljanje svakodnevnih poslova potrebnih za redovno djelovanje organizacije. Na celu se nalazi glavni tajnik organizacije.

MEUNARODNA KONVENCIJA O SIGURNOSTI LJUDSKIH ZIVOTA NA MORU International Convention on the Safety of Life at Sea SOLAS 1914.god. nakon potonuca Titanica danas je na snazi konvencija iz 1974.god. a obvezuje 141 drzavu Utvrene su tehnicke znacajke izgradnje i opreme brodova, te nacini obavljanja pojedinih postupaka sa stajalista sigurnosti broda i ljudi u moru. Poglavlje I Opce odredbe ima tri dijela U dijelu A- primjena i definicije- utvruje se opseg primjene konvencije (svi putnicki brodovi, teretni brodovi veci od 500BT) U dijelu B- pregledi i svjedobe- propisuju se nacini pregleda brodova, odnosno svjedobe koje se izdaju temeljem konvencije. Pravo drzave da pregledava brodove drugih drzava ako postoj opravdana sumlja. U dijelu C- nezogede- drzave se obvezuju provoditi istrazne radnje u slucaju pomorskih nezgoda. Poglavlje II Konstrukcija, struktura, pregradnja i stabilnost, strojni i elektricni ureaji, protupozarna zastita, otkrivanje i gasenje pozara Poglavlje III Sredstva i ureaji za spasavanje. Dio A donosi opce odredbe, izuzeca te nacin ispitivanja sredstva za spasavanje.

Dio B (zahtjevi za brodove i sredstva za spasavanje) donosi zahtjeve koje mora ispunjavati svaki brod. Poglavlje IV Radiokomunikacije Utvruje broj i obiljezja telekomunikacijske opreme broda sa stajalista sigurnosti. U dijelu A navode se opce odredbe o primjeni i zadacama sustava U dijelu B navode se obveze drzava ugovornica U dijelu C navode se zahtjevi koje mora ispunjavati brodska radiokomunikacijska oprema Poglavlje V Sigurnost plovidbe, sadrzi odredbe koje se odnose na ureenje, te djelatnosti sa stajalista sigurnosti. Nacini primanja i predaje poruke o pogibelji, plovidbe u blizini leda Poglavlje VI Prijevoz tereta odnosi se na rukovanje teretima Dio A- opce odredbe Dio B- posebne odredbe za rasute terete osim zita Dio C- prijevoz zita Poglavlje VII Prijevoz opasnih tereta, utvruje nacin prijevoza opasnih tereta Poglavlje VIII Nuklearni brodovi, mjere sigurnosti, nadzor, svjedobe, te nacin istrage u slucaju nezgode nuklearnih brodova. Poglavlje IX Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti, brodar se obvezuje da na brodovima kojima upravlja uspostavi sustav upravljanja sigurnoscu i zastitom okolisa. Cilj sustava je osigurati zadovoljavajucu sigurnost plovidbe, sprecavanje ozljeda i gubitaka zivota, izbjegavanje oneciscenja.

Poglavlje X Mjere sigurnosti za vrlo brze brodove, odnosi se na plovila koja se krecu velikim brzinama (High Speed Craft) Poglavlje XI Posebne mjere za unapreenje sigurnosti Utvruje se na nacin ovlastenja za rad organizacija koje u ime pojedine drzave izdaju svjedobe o sposobnosti broda za plovidbu Poglavlje XII Dodatne mjere za brodove koji prevoze rasute terete Obvezuje brodove za prijevoz teskih rasutih tereta duzine 150m ili vise da izdrze naplavljivanje jednog prostora, da budu pregledavani prema poboljsanom postupku nadzora.

KONVENCIJA O MEUNARODNIM PRAVILIMA O IZBJEGAVANJU SUDARA NA MORU 1972 Prva konvencija 1889.god. u Washingtonu Danas su na snazi pravila donesena 1972, a stupila su na snagu 1977.god. obvezuje 135 drzava. Prilog konvencije sadrzi 37 pravila podijeljenih u pet poglavlja i tri dodatka Prvo je poglavlje uvodno Drugo poglavlje navodi pravila o izbjegavanju sudara na moru u svim uvjetima vidljivosti Trece poglavlje propisuje pravila koristenja svjetlosnih i zvucnih znakova Cetvrto poglavlje utvruje nacin koristenja zvucnih i svjetlosnih znakova Peto poglavlje navodi dopustena izuzeca, u dodacima pravila navode se zahtijevna tehnicka obiljezja zvucnih i vizualnih oznaka

MEUNARODNA KONVENCIJA O SPRIJECAVANJU ONECISCENJA MORA S BRODOVA International Convention on the Prevention of Pollution from Ships MARPOL 1973 London- da bi utvrdila postupke pomoraca odnosno opremu broda poradi djelotvorna sprecavanja odnosno umanjivanja oneciscenja mora s brodova Sastoj se od osnovnog teksta, dva protokola i pet priloga Prilog I odnosi se na prijevoz nafte morem, utvruje pravila u pogledu konstruktivne zastite od oneciscenja te nacin i kolicinu dopustenog ispustanja nafte u more.

Prilog II- odnosi se na druge tekuce terete (osim nafte) koji se prevoze brodovima za prijevoz kemikalija. Stetne tvari podijeljene su u cetiri skupine, a za svaku su tvar odreeni nacini ispustanja u more ovisno o podrucju plovidbe Prilog III-mjere sprecavanja oneciscenja tvarima koje se prevoze zapakirane ili u spremnicima Prilog IV-sprecavanje oneciscenja mora fekalijama s brodova Prilog V-oneciscenje mora smecem Svaki prilog stupa na snagu odvojeno, prva dva priloga su obvezna, pristupanje ostalim prilozima prepusteno je volji drzava. MEUNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM LINIJAMA International Convention on Load Lines LOADLINE 1966.god. London utvrivanje uvjeta koje moraju zadovoljiti

brodovi koji obavljaju meunarodna putovanja sa stajalista najmanjeg dopustenog nadvoa. Stupila je na snagu 1968.god. obvezuje 145 drzava Sastoji se od opceg dijela i tri priloga Opci dio-navedene su obveze vlada ugovornica pri primjeni konvencije , te uvjeti pod kojima brodovi mogu obavljati meunarodna putovanja Prilog I-pravila za odreivanje teretnih vodenih linija. Teretna vodena linija se odreuje neizravno, odreivanjem najmanjeg nadvoa na temelju duljine broda. Svi brodovi u potpuno nakrcanom stanju moraju prebroditi naolavljivanje bilo kojeg zatvorenog prostora. Prilog II-naveden je zemljovid s ucrtanim podrucijma u kojma se dopusta uranjanje broda do pojedine propisane oznake na boku broda sukladno hidrometeoroloskim uvjetima Prilog III- sadrzava uzroke svjedobi koje propisuje konvencija MEUNARODNA KONVENCIJA O BAZDARENJU 1969 International Convention on Tonnage Measurement of Ships London 1969, stupila na snagu 1982, obvezuje 126 drzava Utvren je nacin proracuna velicine (tonaze) broda s prvenstvenom namjerom odreivanja obveznosti primjene pojedinih nacionalnih i meunarodnih propisa. Velicinu broda odreuju brutotonaza i netotonaza, koje se izracunavaju neovisno. U pravilu je netotonaza za 30% manja od brutotonaze. Tonaza je bezdimenzionalni broj.

MEUNARODNA KONVENCIJA O STANDARDIMA UVJEZBAVANJA STJECANJA OVALSTENJA I DRZANJA

STRAZE International Convention on Standards od Training Certification and Watchkeeping STCW Zajednicki odbor IMO-a i ILO-a pripremio je poseban spis (Document for guidance) koji je trebao posluziti kao uputam drzavama o nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjenika, casnika i clanova posade. 1978.god. u Londonu usvojena je posebna konvencija o naobrazbi i izobrazbi pomoraca (najveca i najznacajnija konvencija do tada) Stupila je na snagu 1984 god obvezuje 135 drzava Vec tijekom 80-tih godina odredbe konvencije vise nisu zadovoljavale potrebe meunarodne pomorske zajednice 1995 sazvana je nova konferencija na kojoj je potpuno izmjenjen prilog konvencije, koji je stupio na snagu 1997god Drzavama je ostavljeno 5 godina za primjenu Prilog konvencije sastoj se od osam poglavlja Prvo poglavlje- utvrena su prava i obveze drzava prema vlastitim pomorcima i prema IMO-u. Drugo poglavlje- utvruje nacin i uvjete stjecanja ovlastenja za zapovjednike, casnike i clanove posade palube. Trece poglavlje- utvruje nacine i uvjete stjecanja ovlastenja za sluzbu stroja Cetvrto poglavlje- se odnosi na casnike ili clanove posade odgovorne za radiokomunikacije u slucaju opasnosti. Peto poglavlje- propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti zapovjednici, casnici i clanovi posade na pojedinim vrstama brodova. Sesto poglavlje- ovlastenja i uvjete stjecanja ovlastenja casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu (napustanje broda, sigurnost broda) Sedmo poglavlje- uvrstene su odredbe kojima je

omoguceno uvoenje ovlastenja odnosno duznosti koje odskacu od uobicajene strukture posade broda Osmo poglavlje- propisuje nacine obavljanja straze, te posebice mjere za sprecavanje posljedica umora Izdan je i poseban pravilnik (STCW Code) koji je podijeljen u dva dijela A i B. Primjena priloga A je obvezna, a njime su propisana obvezna znanja i vjestine, te nacin njihove provjere pri stjecanju pojedinog ovlastenja. Pritom se razina znanja razlikuje s obzirom na razinu odgovornosti. Dio B je preporuka (uputa) drzavama o nacinu primjene odredaba iz odjela A.

MEUNARODNA KONVENCIJA O POMORSKOM TRAGANJU I SPASAVANJU 1978 International Convention on Maritime Search and Rescue SAR Hamburg 1978.god. stupila na snagu 1985.god prilog konvencije mijenjan je rezolucijom iz 1998.god. a izmjene su stupile na snagu 2000.god Prilog izmjene konvencije sadrzi 5 poglavlja Za razliku od drugih konvencija SAR najvise obvezuje drzavu Prihvatilo je 66 drzava U prvom poglavlju priloga konvencije navode se definicije koje se koriste u tekstu. U drugom poglavlju obvezuju se drzave da utvrde pravnu utemeljenost sluzbe traganja i spasavanja, odrede ovlasti, osiguraju sredstva i komunikacijske veze, odrede podrucja ovlasti. Drzave preuzimaju obvezu da uspostave centre za koordinaciju traganja i spasavanja, te da ih obvezu na blisku suradnju sa zrakoplovnim sluzbama traganja i spasavanja Trece poglavlje posveceno je suradnji izmeu sluzbi traganja i spasavanja susjedih drzava.

U cetvrtom poglavlju se pozivaju drzave da stave na raspolaganje podatke, planove i informacije o svojim centrima za koordinaciju traganja i spasavanja Peto poglavlje posveceno je sustavima izvjescivanja s brodova Uz konvenciju je pridruzen prirucnik (International Aeronautical and Maritime Search and Rescue Manual IAMSAR), koji je podijeljen u tri dijela: 1. Ustroj i upravljanje (Organization and Menagment) 2. Usklaivanje traganja i spasavanja (Mision Co-ordination) 3. Jedinice traganja i spasavanja (Mobile Facilities)

PRIMJENA MEUNARODNIH KONVENCIJA I PREPORUKA prihvacanjem meunarodnih konvencija drzave preuzimaju obveze njihove primjene

TRAGANJE I SPASAVANJE NA MORU OBVEZA SPASAVANJA Pruzanje pomoci osobama u nevolji na moru od davnina je prihvacneo pravilo, tu obvezu nalazu mnoge konvencije, te odredbe nacionalnih zakonodavstva. Obveza drzave da organizira pruzanje pomoci na moru temelji se na odredbama konvencije UN-a o pravu mora kojima je utvreno da ce svaka obalna drzava podupirati osnivanje, rad i odrzavanje prikladne sluzbe traganja i spasavanja radi sigurnosti na moru i iznad mora Drzava se obvezuje da ce sluzbi traganja i spasavanja: -osigurati pravni okvir djelovanja -imenovati mjerodavnu vlast

-osigurati sredstva -osigurati sredstva -osigurati sredstva veze -osigurati provedbu djelatnih zadaca -omoguciti unapreenje rada sluzbe

Obveza zapovijednika Zapovijednik broda koji je u mogucnosti pruziti pomoc duzan je sto brze krenuti u pomoc i obavijestiti unesrecene i sluzbu traganja i spasavanja

USTROJ SLUZBE TRAGANJA I SPASAVANJA Spasavanje je najcesce povezano sa traganjem (traganje prethodi spasavanju ako polozaj nije poznat) Traganje i spasavanje nece biti uspjesno bez stalno pripravne sluzbe Temeljna nacela ustroja takve sluzbe utvrena su SAR konvencijom (1979.Hamburg) i IAMSAR prirucnikom Prema SAR-u drzave bi trebale usklaivati rad sluzbi traganja i spasavanja (bilateralnim ili multilateralnim ugovorima), takvim ugovorima treba urediti pitanja prelaska drzavnje granice i poziv u pomoc jedinica druge drzave. Susjedne drzave bi morale dopustiti spasilackim jedinicama druge drzave ulazak na svoj teritorij iskljucivo radi traganja i spasavanja. Ovlastena osoba sluzbe traganja i spasavanja duzna je zatraziti dopustenje za ulaz ili prolaz na teritorij druge drzave, u zahtjevu se moraju navesti svi podaci o radnjama koje se namjeravaju provesti. Drzave se poticu da ostvare sto bolju suradnju izmeu pomorskih i zrakoplovnih jedinica Rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja dio je drzavnje

uprave, odgovorno za uspostavu, ustroj i odrzavanje rada sluzbe (najcesce mjerodavno ministarstvo) Rukovodstvo sluze duzno je izraditi plan sluzbe traganja i spasavanja i u tom planu: -ustvrditi podrucije nadleznosti -osigurati sredstva, opremu i osoblje -zaljuciti ugovore sa korisnicima sredstva , susjednim zemljama, drugim osobama koje pruzaju usluge sluzbe -podijeliti podrucje nadleznosti na odreen broj podpodrucja -izraditi program obucavanja osoblja

CENZAR ZA KOORDINACIJU TRAGANJA I SPASAVANJA Rescue Co-ordination Center RCC Temeljna je jedinica sluzbe odgovorna za provedbu traganja i spasavanja u podrucju nadleznosti. U pravilu drzava uspostavlja jedan centar na cijelom podrucju nadleznosti Centar mora imati: -razraen plan provedbe traganja i spasavanja -prostor za rad -sredstva i opremu -uvjezbano osoblje Za rad centra odgovoran je njegov rukovoditelj, djelatnosti centra temelje se na planu djelatnosti koji sadrzi pravila i podatke o: -djelatnim postupcima -djelatnostima pojednih odjela -sredstvima veza i nacinu njihova koristenja -osoblju -prikupljanju podataka

RCC mora raspolagati pouzdanim sredstvima veze za komunikaciju sa: -spasilackim jedinicama -spasilackim podcentrima -meteoroloskim uredima -medicinskim ustanovama

SPASILACKI PODCENTAR Rescue Sub-Centre RSC Osniva se na podrucju nadleznosti RCC-a u slucajevima kada centar nije u mogucnosti obavljati neposredan nadzor nad spasilackim jedinicama na tom podrucju To ce biti u slucajevima: -ako sredstva veze ne omogucuju pouzdano prenosenje poruka izmeu centra za koordinaciju i spasilackih jedinica -ako centar obuhvaca podrucje nekoliko drzava -ako se pretpostavlja da ce nadzor i usklaivanje traganja i spasavanja biti djelotvorniji iz blizeg sredstva Podrucje nadleznosti, ovlastenja podcentra odreuje rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja.Podcentri nisu ovlasteni za izravnu suradnju sa susjednim drzavama. U pravilu je podcentar skromnije opremljen od centra

STANICE ZA UZBUNJIVANJE Mogu se uspostaviti kao dio sluzbe traganja i spasavanja na pogodnim mjestima i o njima se obavjestava javnost. Zadaca im je prijam obavijesti o nezgodi iz prigodnih izvora ili neposrednim opazanjem Nakon prijama obavijesti stanice o tome obavjestavaju centar ili podcentar radi usklaivanja provedbe traganja i spasavanja Moraju imati dobra sredstva veze.

OBALNE RADIOSTANICE Cast Radio Stations CRS Smatraju se dijelom sluzbe traganja i spasavanja, zahvaljujuci prikladnoj opremi i sluzbi slusanja cesto prve prime obavijest o nezgodi Centri i podcentri odrzavaju tjesnu suradnju s obalnim radiostanicama Uobicajena uloga CRS-a je da odrzava neposrednu vezu izmeu RCC-a , RSC-a i osoba na mjestu nezgode i osiguraju komunikacijsku podrsku tijekom traganja i spasavanja.

UVJEZBAVANJE OSOBLJA SLUZBE TRAGANJA I SPASAVANJA Uspjesnost rada sluzbe traganja i spasavanja temelji se na uvjezbanosti osoblja. Program uvjezbavanja izrauje rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja i nijme je obuhvaceno osoblje centra, podcentra i spasilackih jedinica. Program uvjezbavanja treba sadrzavati: -osnovni program za stjecanje znanja i vjestina -program uvjezbavanja za stjecanje iskustva -vjezbe Vjezbe su najvazniji dio i izvode se u redovnim vremenskim razmacima SREDSTVA TRAGANJA I SPASAVANJA Vlastita sredstva sluzbe traganja i spasvanja ili sredstva i osoblje od drugih drzavnih sluzbi ili lokalnih vlasti Drzave uglavnom koriste postojeca sredstva u svom vlasnistvu, koja nisu namijenjena traganju i spasavanju, ali se mogu prilagoditi (sredstva MO-a i MUP-a, ali i drugih sluzbi kao sto su vatrogasci, obalne radio stanice itd...) Veliku pomoc mogu pruziti sredstva privatnih poduzeca i pojedinaca, cime se uvelik smanjuju troskovi i unapreuje

djelatnost sluzbe. (zrakoplovna i brodska poduzeca, brodovi na redovnim prugama, ribarski brodovi) S takvim se organizacijama i pojedincima zakljucuju posebni ugovori o suradnji kako bi sto brze mogli zapoceti traganje i spasavanje

SPASILACKE JEDINICE Rescue Unit RU RU je svako pomorsko, zracno ili kopneno sredstvo s prikladnom opremom, sredstvima veze i obucenim osobljem, koje je odgovorilo na poziv u pomoc Spasilackom jedinicom smatra se i trgovacki brod ili zrakoplov koji je duzan sudjelovati u traganju i spasavanju (ne smije ugroziti vlastitu sigurnost) Namjenskim jedinicama smatraju se jedinice pod neposrednom upravom sluzbe traganja i spasavanja, izgraene ili opremljene za te poslove. Djelotvornost namjenskih jedinica - vrijeme potrebno za okupljanje posade i vrijeme potrebno za pripremu broda ili zrakoplova Osoblje spasilacke jedinice mora biti u dobrom fizickom stanju, upoznato s obiljezjima podrucja djelovanja, osposobljeno za odrzavanje opreme i pruzanje prve pomoci Meu osobljem mora se nalaziti ljecnik Spasilacke jedinice dijele se na pomorske, zrakoplovne i kopnene.

POMORSKE SPASILACKE JEDINICE

Pomorski brodovi ili pomorske brodice, mogu biti namijenjene traganju i spasavanju i opce namjene Pomorski brodovi (Rescue Vesel RV) mogu sudjelovati u traganju i spasavanju na otvorenom moru, daleko od maticnih luka. Imaju dobra manevarska obiljezja, veliko podrucje djelovanja , veliku brzinu, dovoljan prostor za opremu i prezivjele. U pravilu su to zatvoreni brodovi visoka nadgraa sto im omogucava plovidbu po nepovoljnim vremenskim uvjetima Duzina im je 17-35m , a brzina 25-30 cvorova Opremljeni su radarima, rasvjetnim tijelima (za traganje) te opremom za podizanje ljudi iz mora, za prvu pomoc, za tegljenje (spasavanje) Visoki troskovi nabave i odrzavanja Oznaka RV+brzina (RV 10) Za traganje i spasavanje mogu posluziti manji ratni brodovi, tegljaci, peljarski brodovi Pomorske spasilacke brodice (Rescue Boat RB) Koriste se u podrucjima uz obalu, grade se kao deplasmanska plovila duzine do 15m i brzine do 25cvorova. Mogu biti od krutog materijala ili kombinacija krutog dna i pneumatskih spremnika (brodica do 10m) Glavni cilj im je omogucavanje podizanja ljudi iz mora i prebacivanje s drugih brodova i brodica. Oprema namijenjena traganju rijetko se ugrauje. Nedostatak im je ogranicena mogucnost djelovanja pri nepovoljnim vremenskim uvjetima Oznaka RB (14) Vrlo brzi spasilacki brodovi Fast Rescue Boat FRB Pneumatske brodice s krutim dnom, duljine 8-15m motorom snage 150-250kW brzina im je veca od 30cvorova

Osnovna namjena im je da za vrlo kratko vrijeme stignu do mjesta nezgode, podignu ljude iz mora i vrate se u maticnu luku ZRAKOPLOVNE SPASILACKE JEDINICE Zrakoplovi su najpogodnija sredstva za brzo pretrazivanje sirokih prostora. Sluzba nadzora zracnog prometa moze pozvati svaki zrakoplov da pruzi pomoc, ali ce njihove mogucnosti biti ogranicene (ako to nije zrakoplov sluzbe traganje i spasavanja). U skladu s tim osnovna pomoc koju pruzaju trgovacki zrakoplovi sastoji se u pracenju odasiljanja na zrakoplovnim frekvencijama pogibli (121.5 MHz i 243 MHz) i prenosenju poruka sluzbi za traganje i spasavanje. Zbog ogranicene kolicine goriva, vrijeme zadrzavanja zrakoplova na mjestu nezgode je ograniceno, stoga se dijele na zrakoplove: -kratkog dometa (SR) podrucje djelovanja do 150M i do sata zadrzavanja -srednjeg dometa (MR) do 400M , 2 sata -dugog dometa (LR) do 750M , 2 sata -vrlo dugog dometa (VLR) vise od 1000M , 2 sata -iznimno dugog dometa (ULR) vise od 1500M , 2 sata Najcesce se koriste turboelisni zrakoplovi (omogucuju veliku max.brzinu leta i male brzine za pretrazivanje) Brzina leta za traganje 100-150cvorova, a visina izmeu 150500m (danju), odnosno 500-700m (nocu). Helikopteri su izvaredne letjelice za traganje , ali i za spasavanje. Nedostatak im je ograniceno vrijeme leta, odnosno podrucje djelovanja. Mogu ostvarivati zadatke pri vjetru do 8 Bf.

Dijele se na: -lake (HEL-L) podrucje djelovanja do 100M i 5 osoba -srednje (HEL-M) do 200M i 15 osoba -teske (HEL-H) iznad 200M i vise od 15 osoba Imaju opremu za podizanje, za prvu pomoc, te opremu za traganje Posadu helikoptera cine 2-4 osobe

OPREMA I SREDSTVA ZA PREZIVLJAVANJE KOJA SE DOSTAVLJAJU OSOBAMA U OPASNOSTI Da bi se ocuvali zivoti i zdravlje ugozenih osoba nuzno je dostaviti hranu i opremu za prezivljavanje. Paketi koji se dostavljaju mogu sadrzavati: -medicinsku opremu -hranu -odjecu i pokrivace -sredstva za signalizaciju ili komunikaciju -sredstva za paljenje vatre i osvjetljavanje -razne predmete (otvaraci za limenke, posue, kompas) Ovom popisu mogu se dodati dodatne kolicine tekucine, pribor za desanilizaciju, pribor za ribolov, prsluke za spasavanje. Spremnici i paketi u kojima se dostavlja oprema moraju biti vodonepropusni i cvrsti, moraju se lako otvarati. Sadrzaj svakog paketa ili spremnika mora biti naveden na prilozenim uputama. Za oznacavanje sluze ove boje: -crvena za lijekove i prvu pomoc -plava za hranu i vodu

-zuta za pokrivace i odjecu -crna za raznu opremu -kombinacija boja za mjesovit sadrzaj Oprema koja se dostavlja uskladistena je na prikladnim mjestima i mora se redovito pregledavati.

SUSTAVI IZVJESCAVANJA S BRODOVA Ship Reporting Systems SRS Osnovna namjena je unapreenje razine sigurnosti plovidbe u pojedinom podrucju Ti sustavi se mogu podjeliti na dobrovoljne i obvezne. Cilj dobrovoljnog izvjescivanja s brodova: -smanjiti vremenski razmak od trenutka posljednjeg javljanja broda i pocetka traganja -omoguciti brzo odreivanje polozaja brodova koji mogu pruziti pomoc -omoguciti odreivanje sto manjeg podrucja traganja -olaksati pruzanje hitne medicinske pomoci Obvezni sustavi izvjescivanja temelje se na odredbama SOLAS konvecnije, a cilj im je unaprijediti sigurnost plovidbe. IMO je jedina organizacija ovlastena donositi upute, uvjete i pravila koji se odnose na ove sustave na meunarodnoj razini. Ovi sustavi se uobicajeno odnose na brodove iznad odreene velicine ili na brodove koji prevote opasne tvari, a zapovjednici tih brodova duzni su dostavljati izvjesca o kretanju prema sluzbenim uputama. Izvjesca brodova predaju se ili u pravilim vremenskim

razmacima ili prolaskom dogovorenih granicnih crta, a mogu biti: -plan plovidbe -izvjesce o polozaju -izvjesce o skretanju -zavrsno izvjece

TRAGANJE NA MORU Svrha traganja je utvrditi polozaj ljudi u nevolji (za najkrace moguce vrijeme). Spasitelji moraju iskoristiti svaki doprinos ljudi u nevolji (dok su jos sposobni) ali i svih drugih ljudi koji mogu pomoci.

Pocetak traganja Traganje odnosno spasavanje moze zapoceti izravnim pozivom ljudi u nevolji ili na temelju zakljucka da su ljudi o cijem stanju nema drugih obavijesti u nevolji

Izravnim pozivom u pomoc smatraju se poruke koje sadrze ili potvrdu poziva upuceno: -izravno u RCC s broda ili zrakoplova -s broda ili zrakoplova posredstvom obalne radiostanice -od druge meunarodno potvrene pomorske sredisnjice ili MRSC-a -od centra COSPAS SARSAT sluzbe ili INMARSAT-a o primljenoj poruci EPIRB-a -od drzavnih sluzbi Porukama opasnosti smatraju se: -radiotelefonski signal pogibelji (MAYDAY) -signal pogibli upucen preko DSC ureaja

-SOS Morseov signal -rakete crvene boje -komad narancaste jedrenine -dimni signal (narancasti dim) -neprekidno trubljenje Nakon primanja obavijesti centar ce poceti voditi dnevnik u koji se unose svi primljeni podaci. Ako je polozaj broda ili ljudi u opasnosti poznat spasavanje pocinje centar na cijem se podrucju objekt nalazi. Ako je polozaj broda u opasnosti nepoznat centar koji je prvi obavijesten o tome preuzeti ce odgovornost za traganje i spasavanje. Centar za koordinaciju utvruje stupanj opasnosti koji moze biti: -stupanj neizvjesnosti -stupanj pripravnosti -stupanj pogibelji

Rukovoenje traganjem i spasavanjem Traganjem i spasavanjem rukovode: -koordinator u centru za koordinaciju -zapovjenik mjesta nezgode ili -koordinator povrsinskog traganja Koordinator u centru (SAR Mission Co-ordinator) je dezurni i ovlasteni sluzbenik RCC-a. Ta zadaca traje samo dotle dok traje traganje i spasavanje ili vjezba. U pravilu svoje zadace obavlja iz centra. Opseg duznosti koordinatora u centru odreen je sluzbenim prirucnikom. Zapovjenik mjesta nezgode (On Scene Commander

OSC) je zapovjednik namjenske jedinice sluzbe traganja i spasavanja kojeg je koordinator u centru odredio da usklauje operaciju na podrucju traganja. U pravilu to je zapovjednik naj prikladnijeg broda iz sastava sluzbe. Koordinator povrsinskog traganja (Co-ordinator Surface Search - CSS) je zapovjednik najpogodnijeg trgovackog broda. Njega odreuje koordinator akcije ili sporazumno zapovjednici trgovackih brodova koji dolaze u pomoc Brod koji obavlja koordinaciju mora danju istaknuti slova FR , a nocu svjetlosnu oznaku koju sam odreuje. Postupak broda koji krece u traganje i spasavanje Brodovi koji krecu prema podrucju nezgode, nakon prijama poziva, moraju na kartu ucrtati polozaj broda u nevolji te procijeniti vrijeme dolaska (ETA-Estimated Time of Arrival). Brod koji polazi u pomoc mora prikupiti sto detaljnije podatke o mjestu nezgode. Tijekom plovidbe prema mjestu nesrece treba: -uspostaviti vezu s daleznim centrom za koordinaciju -izvjestiti koordinatora povrsinskog traganja ili zapovjednika mjesta nezgode o svakoj novoj informaciji -privezati konopac uz oba boka broda na vodenoj liniji -pripremiti brodski teretni ureaj (dizalice, samarice) -pripremiti splav -rasporediti posadu -izabrati nacin traganja (uskalditi ga s brodovima koji su vec na mjestu nezgode)

Podrucje traganja Cilj je svakog traganja podrobno pretraziti cijelo podrucje u

kojem se mogu nalaziti osobe u opasnosti. To se naziva mogucim podrucjem traganja (Possible Search Area) i opisuje se kao najmanje podrucje u kojem se sigurno nalaze ljudi u nevolji. Velicina moguceg podrucija utvruje se na temelju najveceg moguceg kretanja cila traganja: -nakon posljednjeg isplovljenja ili nakon posljednog javljenog polozaja -od pretpostavljenog ili tocnog polozaja u trenutku nezgode do trenutka pretpostavljenog dolaska spasilackih jedinica Svakom se podrucju dodjeluje vjerojatnost kojom se opisuje koliko je ocekivanje da ce se tu nalaziti ljudi u opasnosti To se naziva vjerojatsnocu zadrzavanja (Probability of Containment- POC) R- velicina ukupne navigacijske greske u jedinicama standardne devijacije Polozaj ljudiu nevolji moze se odrediti kao: -zemljopisna tocka -pravac -podrucje Podrucje ili pravac odreuje samo koordinator u centru i to samo ako je opremljen odgovarajucim racunalnom opremom. U svim drugim slucajevima podrucje traganja se odreuje kao tocka Ako se podrucje traganja odreuje bez racunala, odreuje se crtanjem kruznice oko posljednjeg poznatog polozaja s

radijusom koji je jednak najvecoj mogucoj udaljenosti koju je cilj mogao prevaliti, uzimajuci u obzir pocetnu gresku polozaja (5,10 ili 15M) -5M (brodovi i zrakoplovi s dva motora) -10M (zrakoplovi s vise od dva motora) -15M (manji plovni objekti, zrakoplovi s jednim motorom) Posebnu paznju treba obratiti zanosenju cilja (morska struja, plima i oseka, vjetar, stalna morska struja)

Uspjesnost traganja Moze se odrediti kao vjerojatnost da ce spasilacke jedinice pronaci cilj traganja (Probability of Success POS) POS= POC PODu otkrivanja) PODu (Total Probability of Detection ukupna vjerojatnost

Ukupna vjerojatnost otkrivanja ovisna je o: -obiljezjima spasilacke jedinice -naporima spasavatelja Najvaznija obiljezja cilja koja utjecu na uspjesnost traganja su vrsta cilja, velicina, boja i oblik, izvor svjetla... Trenutacno stanje okoline takoer utjece na uspjesnost traganja, posebice vidljivost, doba dana, stanje mora i sl. Vidljivost traganja udaljenost na kojoj se neki cilj moze otkriti promatranjem sa zadanje visine iznad povrsine mora Pri traganju je nuzno ostvariti koeficijent pokrivenosti veci od 1.15 1.5 , sto se postize ukljucivanjem vecg broja spasilackih jedinica

TRAGANJE BRODOVIMA Traganje pocinje od najvjerojatnijeg polozaja cilja, koji se oznacuje postavljanjem splavi ili sl. To cini brod koji je prvi stigao do tog mjesta. Traganje se provodi prema preporucenim obrascima traganja. Obrasci se dijele na traganje brodovima, zrakoplovima ili njihovo zajednicko traganje. Kada traganje izvode brodovi i / ili brodice, obrazac ovisi o broju raspolozivih spasilackih jedinica. Ako u traganju sudjeluje samo jedan brod, moze se koristiti obrazac prosirenog cetverokuta ili traganja u sektorima

Traganje po prosirenom cetverokutu (Expanded Square Search SS) obavlja u pravilu prvi brod koji pristize na mjesto nezgode, ako drugi brodovi stizu sa vecim zakasnjenjem. Taj je nacin preporucen i ako traganje provode veci trgovacki brodovi (koji teze manevriraju). Posebice se preporucuje u slucaju potrage za covjekom u moru. Traganje po sektorima (Sector Search VS) koristi se ako je polozaj cilja poznat i unutar ogranicenog podrucja. Svaka promjena smjera plovidbe je 120. Traganje pocinje od najvjerojatnijeg polozaja cilja. Po zavrsetku prvog traganja smjer se pomice za 30 u desno. Prikladno je u slucaju kruznog podrucja traganja, pri cemu duzina plovidbe u istom smjeru treba biti izmeu 2 i 5M (tako da cijelokupno traganje ne traje duze od 4 sata) Ako u traganju sudjeluje vise brodova obavlja se po usporednim stazama, pri cemu svaki brod plovi po svojoj stazi. Traganje po stazi (Track Search TS) primjenjuje se kao pocetno traganje u slucjau kad a je zrakoplov ili brod nestao na prethodno poznatom plovnom putu. Obavlja se pracenjem poznatog planiranog puta broda u nevolji. Najcesce ga obavljaju zrakoplovi. Traganje po usporednim stazama (Parallel Sweep Search PSS) Najcesce upotrebljavaju brodovi i zrakoplovi pri pretrazivanju vecih povrsina u slucaju kada je polozaj cilja iznimno nepouzdan. Traganje dvaju brodova provodi se tako da dva broda, svaki s jedne strane najvjerojatnijeg polozaja, plove u smjeru

zanosenja na odgovarajucem razmaku (promjena smjera na <20M) Traganje triju brodova dva broda plove s jedne , a treci s druge strane. Smjer plovidbe je smjer ocekivanog zanosenja. Promjenu mjera obavlja prvo brod koji je najvise udaljen (20M) Traganje sa cetiri broda po dva broda sa svake strane (kao i kod tri broda) Traganje sa pet ili vise brodova svi brodovi plove usporedno u smjeru ocekivanog zanosenja (24M)

TRAGANJE ZRAKOPLOVIMA Nacin traganja ovisi o svojstvima zrakoplova odnosno o njihovoj namjeni Namjenski zrakoplovi najcesce ce najvjerojatniji polozaj cilja oznaciti izbacivanjem radio oznaka, dimnih naprava, svjetlosnih i obojenih oznaka. Zbog toga ce mnogo pomoci ako osobe u opasnosti istaknu svjetlosne, dimne ili slicne oznake. Preporuceno je nekoliko obrazaca traganja: traganje po stazama, usporedno traganje, traganje po vijugavoj stazi, traganje po kvadratnoj shemi, po sektorima i elektronsko traganje. ZAJEDNICKO TRAGANJE BRODOVA I ZRAKOPLOVA Ovo je cesto najuspjesniji nacin traganja. Kod ovog obrasca brod sluzi kao osnovna navigacijska tocka zrakoplovu u letu, sto je posebno vazno tijekom traganja daleko od obale. Brod moze biti od velike vaznosti u slucaju nezgode zrakoplova (ako se mora prinudno spustiti na more)

Brod u tijeku traganja izvjestava zrakoplov, a ako zrakoplov otrkije cilj brod ce biti upucen prema osobama u opasnosti. Zajednicko traganje se obavlja tako da brod plovi najvecom brzinom u smjeru zanosenja dok jedan zrakoplov leti vijugavom putanjom okomito na smjer kretanja broda, tako da povremeno presjeca putanju broda, u pravilu na krmi. Udaljenost od smjera kretanja broda na kojoj zrakoplov mijenja smjer je usklaena s napredovanjem broda Brzina kretanja broda: Vs brzina broda S razmak izmeu staza (M) Va stvarna brzina zrakoplova u cvorovima L duzina kraka staze traganja zrakoplova u naut. Miljama Traganje s jednim brodom i dva zrakoplova (koji lete usporedno ili svaki s jedne strane smjera kretanja broda) provodi se rjee iako pruza vece izglede za uspjeh razlog tome je opasnost sudara zrakoplova. Pri nocnom traganju zrakoplov izbacuje svjetlece rakete uz vjetar tako da se one nau iznad broda tocno u polovici vremena osvjetljavanja

NASTAVAK, OBUSTAVA I PREKID TRAGANJA Kada je traganje obavljeno po odgovarajucem obrascu, koordinator u centru, zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog traganja moraju donijeti odluku treba li traganje nastaviti ili ga prekinuti Neuspjeh u otkrivanju cilja moze se prepisati: -pogresci u polozaju -pogresci u procjeni zanosenja -propustu pri promatranju -cinjenici da je brod potonuo bez traga -navigacijskoj greski Daljni postupci mogu biti sljedeci: -ponovo pretraziti isto podrucje -povecati podrucje traganja -odrediti novo podrucje traganja Traganje se moze prekinuti kada se utvrdi da ne postoj razumna nada da ce se osobe u opasnosti pronaci. Prekid moze biti privremeni ili trajni Privremeni prekid se izbjegava zato sto se vjerojatnost uspjesna spasavanja s vremenom znatno smanjuje O prekidu traganja treba izvjestiti sve jedinice traganja , vlasti i sluzbe koje su sudjelovale u traganju ili su o njemu obavijestene

SPASAVANJE SPASAVANJE BRODOVIMA Nakon sto je cilj pronaen zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog traganja duzan je donijeti odluku o

nacinu spasavanja i spasilackim jedinicama koje ce to poduzeti Ako je brod otkrio cilj duzan je u sto kracem vremenu izvjestiti da je cilj pronaen i to bljeskanjem signalnom svjetiljkom, zvucnim signalom ili ispaljivanjem dviju, po mogucnosti zelenih oznaka u razmaku od nekoliko sekundi. Brod je duzan obavijestiti koordinatora povrsinskog traganja o pronalasku cilja i dati mu sljedece podatke: -vrijeme kad je cilj uocen -polozaj cilja -opce stanje na mjestu nezgode -uoceno stanje cilja i osoba u opasnosti -potreba za hranom i opremom za prezivljavanje -vremenske prilike i stanje mora Prije pocetka samog spasavanja treba uspostaviti radio vezu izmeu brodice ili splavi i spasavatelja (najbolje je koristiti VHF ureaj, ako postoj) Ako je veza uspostavljena treba izvjestiti zapovjednika brodice ili splavi o nacinu spasavanja. Smjer prilazenja brodu , plovilu za spasavanje ili prezivjelima ovisi o okolnostima. Brodici u plamenu prilazi se iz privjetrine, a drugima iz zavjetrine. (splav, ljudi) Ako je more uzburkano jedan brod treba postaviti tako da stvara zavjetrinu. Kad se brod spasavatelj nalazi na udaljenosti manjoj od 200m treba koristiti spravu za bacanje konopca i dodati ga brodici ili splavi. U slucajevima kada brod spasavatelj ne moze pristati uz bok brodice u opasnosti, prekrcaj ljudi treba obaviti vlastitim splavima ili brodicama Na brodu spasavatelju treba postaviti na razini vodene linije konopac za koji ce se brodica i splav privezati Penjanje po jakobicama ili mrezi treba zapoceti kad se brodica ili splav nalaze na vrhu vala

SPASAVANJE ZRAKOPLOVIMA Ako su brodica ili splav primjeceni iz zrakoplova pilot ce potvrditi da su uoceni na jedan od sljedecih nacina: -ispustanjem poruke s vrpcom -leteci nisko iznad cilja sa svjetlima -bljeskanjem svjetiljke -ispustanjem radiooznaka ili svjetlecih oznaka -njihanjem krila gore-dolje (danju) -Morseovim signalima T ili R ( - ili . - ) Ako je s brodice ili splavi zrakoplovu upucena poruka koju pilot nije razumio, pilot ce nastaviti let bez njihanja ili odaslati signal RPT (.- .-- .-) Pilot moze spustiti opremu za radiokomunikaciju Neposredno nakon otkrivanja cilja zrakoplov treba izvjestiti koordinatora povrsinskog traganja. Zrakoplovi ce u pravilu ostati na mjestu nezgode dok ne bude smijenjen, prinuen na povratak ili do kraja spasavanja. Ako se mora udaljiti prije odlaska broda polozaj cilja mora oznaciti prikladnim oznakama (najcesce radio oznakama) Zrakoplovi se cesto uspjesno koriste pri traganju, dok za spasavanje nisu pogodni (ne mogu sletjeti na uzburkano more) Helikopter je vrlo prikladno sredstvo za podizanje ljudi s brodica, splavi ili iz mora.

U slucaju podizanja ljudi s broda spasavetalja nuzno je uspostaviti radiovezu (izravno ili preko obalne radiostanice) Komunikacija najcesce tece na 121.5 Mhz (zrakoplovna frekvencija pogibli) ili 156.8 Mhz (pomorska frekvencija pogibli) Podizanjem ljudi rukovodi tehnicar, a ne pilot. Helikopter prilazi nepokretnom brodu u pravilu uz vjetar. Ako brod plovi treba mu prici iz smjera krme, pri tome brod treba zadrzati stalnu brzinu, a smjer tako da mu vjetar dolazi pod kutem od 30 lijevo od pramca. Ako helikopter slijece na brod, prostor na palubi mora biti ociscen od svih pokretnih dijelova i oznacen zutim krugom promjera 5m. Da bi se pilotu pokazalo smjer vjetra treba istaknuti zastave, odnosno izvor dima. Prije podizanja treba pripremiti protupozarnu opremu Za podizanje ljudi koriste se: pojas , nosila , ili sjedalo (najcesce pojas)

POSTUPAK SA SPASENIM OSOBAMA Nakon sto su spasene osobe ukrcane u brod, treba im pruziti neposrednu pomoc. U pravilu spasavanje preuzima brod koji ima lijecnika ili najbrzi brod. Ako pomoc treba pruziti na brodu, medicinska se pomoc moze zatraziti radiovezom od RCC-a ili drugog broja Nakon sto je prezivjelima pruzena pomoc, treba pristupiti ispitivanju. Cilj ispitivanja je prikupiti podatke koji ce omoguciti uspjesan nastavak traganja. Ispitivanje treba saznati koliko je bilo osoba na brodu, koliko ih se ukrcalo u brodice ili splavi, koliko je bilo djece, kada je doslo do

nezgode. Sve prikupljene obavijesti treba prenijeti koordinatoru povrsinskog traganja ili koordinatoru u centru Ako se pronau tijela umrlih osoba ili smrt nastupi na brodu , mora se sastaviti zapisnik o smrti. U zapisnik se unosi ime i prezime umrle osobe, mjesto i datum, te uzrok smrti. Zapisnik se sastavlja na jeziku zemlje ciju zastavu brod vije i / ili na engleskom jeziku. Tijelo treba umotati u planto i smjestiti na prikladno mjesto (brodski hladnjak)

COVJEK U MORU Podizanje covjeka iz mora veoma je slozen manevar na otvorenom moru covjeku treba baciti pojas za spasavanje da bi se oznacio njegov polozaj (pojas s dimnim ili svjetlecim signalom) Casnik straze duzan je zabiljeziti vrijeme i polozaj broda u trenutku pada, te obavijestiti zapovjednika i casnika stroja. Manevar moze biti: -neposredni zaokret (Andersonov) -Williamsonov zaokret -Scharnovov zaokret Neposredni zaokret brodovi koji mogu uciniti puni zaokret s manjim promjerom okreta, te koji mogu brzo zaustaviti brod. Nakon sto je brod promijenio smjer za 250 kormilo se postavlja u sredinu, a strojevima se vozi krmom kako bi se brod zaustavio. Brod treba zaustaviti u polozaju u kojem stvara zavjetrinu Willamsonov zaokret kada je s veceg broda uocena osoba u moru posebice pri padu covjeka u plovidbi. Tim se zaokretom brod dovodi u smjer suprotan prvobitnom

(u vlastitu brazdu), cesto se upotrebljava kada je zapovjednik naknadno obavijesten o covjeku u moru. Kormilo se postavlja na jednu stranu pod istim kutem, dok brod ne promijeni smjer za 60, nakon toga se kormilo postavlja na suprotnu stranu pod istim kutem , dok brod ne postigne smjer 20 razlicit od smjera suprotnog pocetnom smjeru. U tom trenutku se kormilo postavlja u sredinu dok brod ne postigne smjer suprotan pocetnom. Scharnowov zaokret izvodi se u istim okolnostima kao i Williamsonov. Kormilo se postavi na stranu dok brod ne promijeni smjer za 240 , nakon toga se postavlja na drugu stranu dok brod ne postigne smjer za 20 razlicit od smjera suprotnog pocetnom. Tada se kormilo postavlja u sredinu dok brod ne postigne smjer suprotan pocetnom Prije izvoenja okreta nuzno je obavijestiti dezurnog casnika stroja i smanjiti brzinu broda ( na 6-8 cvorova )

SPASAVANJE ZRAKOPLOVA NAKON PRINUDNOG SPUSTANJA Zbog vrlo kratkog vremena koje stoji na raspolaganju za pruzanje pomoci moraju biti upoznati zapovjednici trgovackih brodova zato sto ce najcesce oni biti u prilici prvi pruziti pomoc Obavijest o opasnosti koja prijeti zrakoplovu brod moze primiti od RCC-a , obalne radiostanice, kontrole leta ili od samog zrakoplova u opasnosti. Zrakoplovi mogu odaslati samo poruke hitnosti (PAN PAN) ili

pogibli (MAYDAY) na frekvencijama 121.5 Mhz ili 243 Mhz Ako zrakoplov ne moze poslati poruku radiosredstvima obavit ce to spustanjem sletnih kotaca ili paljenjem sletnih svjetala. Prije prinudnog slijetanja pilot ce odbaciti teret i visak goriva. Smjer slijetanja se u pravilu odabire usporedan s primarnim valovljem Neposredno nakon spustanja posada i putnici trebaju sto brze napustiti zrakoplov. Brod koji je primio poruku pogibli treba: -uputiti zrakoplovu znak za navoenje -radarom ili promatranjem otkriti zrakoplov -dojaviti pilotu podatke o smjeru i snazi vjetra -postaviti brod u smjer usporedan sa smjerom spustanja

SREDSTVA ZA SPASAVANJE Tek nakon potonuca Titanica obveza posjedovanja sredstva za spasavanje postaje meunarodno prihvacena Najvazniji ciljevi sredstava za spasavanje: -zastita ljudi od utjecaja hladnoce (hipotermija) -sigurno napustanje broda -pronalazenje ljudi na / u moru za sto krace vrijeme

OSOBNA SREDSTVA ZA SPASAVANJE Prsluk za spasavanje (lifejacket) je osnovno sredstvo

sigurnosti u slucaju napustanja broda ili pada u more. Osnovna namjena je sprijeciti utapanje covjeka zbog umora ili nesvjestice. Razlikuju se prsluci za djecu i prsluci za odrasle (razliciti uzgon) Prsluke dijelimo na krute prsluke i na prsluke na napuhavanje. Prsluci su narancaste boje i otporni na djelovanje nafte i njenih derivata, te na plamen. Opremljeni su zvizdaljkom i reflektirajucin oznakama. Konstruirani su tako da ih i nevjesta osoba moze lako obuci (brze od 1minute). Uzgon koji prsluk pruza mora omoguciti da u mirnoj vodi usta onesvijestene osobe budu bar 120mm iznad vode, a tijelo postavljeno u pravilan polozaj za manje od 5 sekundi. Pri boravku u vodi duzem od 24 sata uzgon prsluka ne smije se smanjiti za vise od 5% Pneumatski prsluk ima najmanje dvije komore za uzgon, pri cemu svaka komora osigurava dovoljan uzgon. Napuhavanje moze biti iz posuda pod tlakom ili ustima Ako prsluk ima svjetlo, izvor mora odrzavati jakost svjetla od 75 svijeca bar 8 sati. Izvor svjetla je baterija izraena tako da morska voda zatvara strujni krug ili omogucuje stvaranje elektricne energije. Na brodu mora biti dovoljno za sve osobe na brodu, te clanove posade na strazu. Na putnickim brodovima mora biti dovoljno prsluka za djecu (najmanje 10% od ukupnog broja putnika) Pojas za spasavanje (life buoy) sprecava utapanje covjeka koji se nenadano nae u moru. Moraju biti smjesteni tako da se u svakom trenutku mogu baciti osobi koja se iznenada nae u moru. Ne smiju biti pricvrsceni za brod i moraju biti ravnomjerno rasporeeni.

Bar jedan pojas na svakoj strani broda mora biti opremljen plivajucim konopcem duzim do dvostruke visine na kojoj je smjesten (minimalno 30m) Najmanje polovica pojaseva opremljena je svijetlom, a najmanje dva pojasa sa svjetlom moraju imati dimni signal (u blizini zapovjednickog mosta) Na svakom pojasu mora biti oznaceno ime broda i luka upisa. Vanjske dimenzije pojasa moraju biti manje od 800mm a unutrasnje vece od 400mm. Masa pojasa ne smije biti manja od 2.5kg, a uzgon mora biti dovoljan za odrzavanje 14.5kg zeljeza najmanje 24 sata. Svaki pojas ima konopac koji ne smije biti kraci od cetiri vanjska promjera. Odijelo za spasavanje Zastita covjeka u moru od hladnoce , omogucava duzi boravak u hladnom moru bez opasnosti od hipotermije Razlikuju se odijela za zastitu od hladne vode (Immersion suits) i za zastitu od vremenskih nepogoda (Anti-Immersion suits) Dvije su osnovne vrste odijela: sto se oblace ispod prsluka za spasavanje i s vlastitim uzgonom. Odijela su izraena od materijala koji ima toplinsku provodljivost manju od 0.25Wm K Odijelo je izraeno od vodonepropusnih materijala tako da se moze obuci za manje od dvije minute, a otporno je na izravni plamen do dvije sekunde Svako odijelo za zastitu od hladne vode mora: -imati naznaku da se oblaci preko tople odijece -osigurati da temperatura tijela nakon jednog sata u vodi temperature 5 C ne padne vise od 2 C Namjena odijela za zastitu od vremenskih nepogoda je omoguciti duzi rad osobama u hladnim vremenskim uvijetima

Na brodu postoj dovoljan broj odijela za sve clanove posade brodice za prikupljanje. Sredstva za zastitu od gubitka topline (Thermal Protective Aid TPA) Namjena je zastita ljudskog tijela od utjecaja hladnoce tijekom duzeg boravka u brodicama i na splavima. Izrauju se od materijala toplinske prijelaznosti manje od 7800 Wm K Imaju oblik vrece u koju se moze smjestiti osoba u opasnosti

BRODICE ZA SPASAVANJE

Konstrukcijska svojstva brodica za spasavanje (Lifeboat) Osnovna namjena je omoguciti duzi boravak na moru nakon potonuca broda. Dijele se na drvene, aluminijske ili celicne i stakloplasticne Osnovni materijal za brodice za spasavanje su razne vrste stakloplastike (Glass Reinforced Plastic GRP) Osnva je smola za opcu upotrebu, a vatrootporni sloj je od smole otporne truljenje, vatru i koroziju. Obicno se sastoje od tri dijela: trup, klupe i pokrov. Pokrov i trup izrauju se sadwich tehnologijom, a meuprostor se ispunjava poliuretanskom pjenom, sto omogucava dovoljan uzgon. Uzgon potpuno opremljene brodice osigurava dovoljnu plovnost u slucaju potpunog naplavljivanja.

Mora biti osiguran dodatni uzgon od 280N za svaku osobu u brodici. Cvrstoca brodice dovoljna je da omoguci sigurno spustanje s najvecim brojem osoba pri brzini broda od 5cvorova Trup i pokrov su nezapaljivi Brodica moze izdrzati pad u vodu s visine od 3 metra ili udarac u brod brzinom od 3,5m/s Dimenzije i kapacitet brodice moraju biti oznaceni na svakom boku brodice a ime i luka upisa broda sa obje strane pramca broda. Za ukrcaj u brodicu na raspolaganju su jakobice ili slicno pomagalo (najniza stuba 40cm u vodi) Brodica mora imati motorni pogon koji se pokrece rucno ili pomocu akumulatora. Motor moze raditi najmanje 5min izvan vode, opremljen je spojkom za voznju naprijed, natrag i rad u mjestu. Brzina opterecene brodice je najmanje 6 cvorova, odnosno 2 cvora pri tegljenju splavi s 25 osoba. Goriva mora biti dovoljno za rad motora najmanje 24sata Najcesce se ugrauju dizelski motori snage 24-36kW

Oprema brodice za spasavanje Mora imati kormilo s rudom pricvrscenom za trup Oko brodice je postavljen plivajuci konopac za prihvat osoba iz mora Ako brodica nije samouspravljajuca s donje strane ima rukohvate za okretanje Ima otvor na dnu trupa za odvod kisnice dok nije u upotrebi (sa cepom) Vodonepropusni prostori za opremu, vodu i hranu ispod klupa i sjedista Mehanizam za istodobno otpustanje kuka (Off-load release i

On-load Release) Svjetiljka sa prekidacem koja je nocu vidljiva najmanje dvije milje i traje najmanje 12sati Ureaj za izbacivanje vode (u zatvorenim brodicama su to rotacijske kaljuzne crpke) Oprema bordice ukljucuje: -plivajuca vesla -dvije caklje -dva kablica za vodu -upute za prezivljavanje -kompas -zavlacno sidro -dvije sjekire -cetiri rakete s padobranima -dva plivajuca dimna signala -heliograf -pribor za ribolov -prijenosni ureaj za gasenje pozara -alat za odrzavanje motora -radar reflektor Djelomicno zatvorene brodice Izmjenom konvencije iz 1983.god. na putnickim brodovima (za razliku od teretnih) dopustene su poluzatvorene brodice umjesto potpuno zatvorenih. Time je omogucen brzi ukrcaj zbog vecih otvora na boku. Te brodice moraju ispunjavati sve uvjete kao i potpunozatvorene, te dodatne uvjete. Cvrsti dio pokrova proteze se preko najmanje 20% njezine duzine, od krme i pramca prema sredini. Preko sredisnjeg dijela postavlja se pomicni pokrov. Sredisnji dio mogu postaviti dvije osobe , a sastavljen je od najmanje dva sloja materijala

Vanjska boja pokrova mora biti uocljiva s vece udaljenosti a unutrasnja ne smije smetati osobama u brodici Otvori se mogu otvoriti iznutra i izvana, moraju omoguciti kolanje zraka i sprijeciti prodiranje vode. Potpuno zatvorene brodice Namijenjene su spasavanju osoba u slucaju napustanja broda i obvezne su na svim brodovima, osim na putnickim. Moraju ispunjavati uvjete sto se tice samouspravljivosti. Moraju omoguciti vodonepropusno zatvaranje i zastitu osoba od vanjskih utjecaja. Brodica se moze spustiti upravljanjem iz nje same, a omoguceno je i veslanje (prilicno otezano). Osobe su zasticene od utjecaja plinova iz motora, a svako mjesto je opremljeno pojasom koji sprijecava ozljede u slucaju prevrtanja. Ako se brodica prevrne, motor ce nastaviti normalno raditi ili ce se sigurno zaustaviti uz mogucnost pokretanja nakon uspravljanja brodice. Primjereno tome, izraen je sustav hlaenja, podmazivanja, i dovod goriva. Ako je predviena za spustanje slobodnim padom izdrzat ce udarac u more pod potpunim opterecenjem sa zahtjevane visine i u slucaju nepovoljnog polozaja broda. Brodice sa zastitom od otrovnih plinova Na brodovima koji prevoze opasan teret koji ispusta ili stvara otrovne plinove, brodice moraju imati sustav koji ce osigurati da u unutrasnjosti ne prodru ti plinovi. Takav sustav (Self contained air supported system) omogucuje dovoljno zraka za normalno disanje najvecem dopustenom broju osoba za najmanje 10min. Za to vrijeme tlak u brodici je veci od vanjskog cime se sprecava prodiranje otrovnih plinova u unutrasnjost

Taj sustav se najcesce sastoj od posuda sa zrakom, cjevovoda i redukcijskog ventila. Tlak u brodicama ne smije biti veci od vanjskog za vise od 20mb to je osigurano sigurnosnim ventilom. Da bi se sprijecilo zadrzavanje ispusnih plinova iz motora, ispust zraka iz posuda obicno se smjesta na pramcanom dijelu, a motor na krmenom dijelu. Brodice otporne na vatru Postoji li povecani rizik od pozara pri napustanju broda (kod tankera) brodice uz sustav zraka moraju biti opremljene i sustavom koji omogucuje sigurno udaljavanje od broda (Fireprotected lifeboats) Sustav se sastoj od crpke i sustava za oplakivanje vanjske povrsine brodice morskom vodom, tako se sprijecava povecanje temeperature u brodici. Osnovni dijelovi sustava su: -usisni sustav -centrifugalna crpka -tlacni sustav cjevovoda -sapnice Da bi se postiglo ravnomjerno oplakivanje cijelog nadgraa i palube postavljaju se sapnice u vise redova, uzduzno po cijeloj duzini brodice (30-50 sapnica za brodicu 7-8m). Uobicajeni kapacitet sustava je 500-1000l/min. Temperatura u brodici pri prolasku kroz plamen, tijekom prvih 8 minuta ne smije biti veca od 60 C Nakon svakog koristenja sustav treba isprati slatkom vodom.

Opca obiljezja sredstava za spustanje brodica Osnovni preduvjet sigurnog koristenja brodica za spasavanje

je njihovo brzo i sigurno spustanje u more (sohama ili drugim napravama). Sigurno je spustanje moguce pri nagibu broda do 20, odnosno trima do 10 . Za tankere i brodove koji prevoze kemikalije taj je uvjet postrozen na (kut nagiba veci od 20) Spustanje brodica mora biti neovisno o brodskom sustavu napajanja pa se ugalvnom koristi gravitacijska sila. Spustanje moze obaviti jedan covjek s palube ili iz brodice Brzina spustanja: S = 0,4 + (0,02 H) gdje je H visina vrha sohe iznad mora Ureaj za spustanje mora imati kocnicu i mogucnost rucnog i motornog podizanja potpuno opterecene brodice. Gravitacijske sohe Koriste gravitacijsu silu odnosno tezinu brodice, brodica je smjestena tako da ce se nakon oslobaanja osiguraca spustiti zbog vlastite tezine (uz ogranicenje kocnicom) Najcesca izvedba ukljucuje brodicu objesneu na polugama koje se nakon otpustanja osiguraca iskrecu u polozaj iz kojeg je moguce okomito spustanje u more. Manje uspjesna je izvedba s brodicom ???? objesenom na nosacu s kotacima, otpustanjem osiguraca, nosac se spusta po vodilicama u polozaj iz kojeg je moguce okomito spustanje. Najbolji nacin spustanja brodica je postavljanje brodice okomito iznad mjesta spustanja. Nedostatak je sto zauzima previse mjesta pa je na trgovackim brodovima neprikladno. Pri spustanju brodice zahtijeva se imenovanje zapovjednika brodice i njegovog zamjenika koji su odgovorni za spustanje brodice, zamjenika koji su odgovorni za spustanje brodice. Zapovjednik provjerava da li su postavljene privezaljke, te izvaeni osiguraci soha. Zapovjednik prvi ulazi u brodicu,

zatim putnici i posada, a zadnji zamjenik zapovjednika. Slobodan pad Da bi se brodica spustila slobodnim padom mora biti potpuno zatvorean i samouspravljajuca , mora biti postavljena na kosom lezistu s kotacima, obicno na krmi broda. Spusta se oslobaanjem kocnice, nedostatak je jak udarac o povrsinu mora, a prednost je brzo napustanje broda. Dosad su proizvedene brodice koje se sigurno spustaju s visine od 26m. Prije spustanja brodice slobodnim padom, zapovjednik mora provjeriti da li su svi otvori cvrsto zatvoreni i da li su sve osobe vezanje pojasevima. Ovakvo spustanje je opasno i treba ga izbjegavati. Samooslobaanje (Free float) Koristi se na novijim brodovima kako pomocni nacin spustanja brodica koje se inace spustaju slobodnim padom. Brodica nije pricvrscena za brod vec je samo objesena, u slucaju potonuca broda brodica ce ispasti iz lezista i slobodno isplivati, ovakav nacin je veoma prikladan kada naglo doe do potonuca.

BRODICA ZA PRIKUPLJANJE Opca obiljezja brodica za prikupljanje (Rescue boat) Svaki brod mora imati brodicu za prikupljanje duljine 3.8 do 8.5m za najmanje pet osoba u sjedecem i jednu u lezecem polozaju. Mora omoguciti brzo i sigurno spustanje, spasavanje i podizanje. Izvedena je s krutim i/ili pneumatskim dnom

Pramcani dio brodice mora imati pokrov od 15% duzine, mora moci razviti brzinu od najmanje 6 cvorova u razdoblju od 4sata i tegliti potpuno nakrcanu najvecu splav koju brod ima. U ovakve brodice dopustena je ugradnja i benzinskih motora, a moze se koristiti i mlazni pogon. Pneumatske brodice moraju biti dovoljno cvrste za spustanje i podizanje potpuno opterecene brodice. Uzgon mora osiguravati jedna komora podijeljena u najmanje pet potkomora, svaka je komora opremljena bespovratnim ventilom. Mora izdrzati boravak u moru najmanje 30dana Za spustanje brodica za prikupljanje u pravilu se koriste namjenske dizalice koje se isporucuju s brodicom. RO-RO putnicki brodovi moraju biti opremljeni brzim brodicama za prikupljanje (Fast Rescue boat) duzine 6-8.5m i brzinom vecom od 20 cvorova

Oprema brodice za prikupljanje Oprema mora biti pricvrscena i spremljena u vodonepropusne prostore, a mora sadrzavati: -plivajuca vesla -plivajuci uspolac -kompas -zavlacno sidro -uze za tegljenje -vodootpornu el. Svjetiljku -zvizdaljku -pribor za prvu pomoc -radar-reflektor

-prijenosnu opremu za gasenje pozara

SPLAVI ZA SPASAVANJE Opca obiljezja Bitna razlika izmeu brodice i splavi je poriv. Brodica mora imati porivni ureaj, dok je splav bez ikakva poriva Splavi se dijele na krute i pneumatske Moze sigurno izdrzati boravak na moru bar 30 dana. Moze bez ostecenja izdrzati pad sa najmanje 18m Potpuno opterecena splav moze se tegliti brzinom od 3 cvora. Pokrov splavi izveden je tako da moze izdrzati skok covjeka s visine od najmanje 4,5m, pokrov je izraen od dvostrukog materijala, ima otvore za ulaz i za zracenje, omogucuje skupljanje kisnice. Oprema splavi za spasavanje -plivajuci konopac s prstenom, najmanje 30m -noz s plivajucom drskom -jedan ispolac (2 za vise od 12 osoba) -dvije spuzve -upute za prezivljavanje -dva zavlacna sidra -dva plivajuca vesla -tri otvaraca za limenke i skare -pribor za prvu pomoc -zvizdaljku -cetiri rakete s padobranima -dva plivajuca dimna signala -vodootpornu el.svjetiljku -radar reflektor

-heliograf -pribor za ribolov -obrok hrane (10.000 kJ po osobi) -1.5l vode po osobi -gradiranu posudu za vodu Ako ima svu opremu oznaka SOLAS A PACK, ako ne SOLAS B PACK Pneumatske splavi za spasavanje Uzgon osiguravaju dvije odvojene komore koje se pune kroz bespovratni ventil, a svaka je dovoljna za najvece dopusteno opterecenje splavi. Splav se napuhuje neotrovnim plinom u roku od jedne minute Svaka komora moze izdrzati tri puta veci tlak od normalnog. Splav ima najmanje jedan otvor opremljen odgovarajucim sredstvom za pristup iz mora ili posebne jakobice. U slucaju prevrtanja jedna osoba moze vratiti splav u ispravan polozaj, moze se tegliti brzinom od 3 cvora. Stabilnost se osigurava simetricno postavljenim vodenim zepovima, koji se pune nakon sto se splav napuse. Opremljena je sjvetlom vidljivim 2M koje radi 12sati i unutarnjim svjetlom, oba svjetla se pale automatski nakon napuhavanja. Na splavi je oznaceno ime proizvoaca, broj splavi, datum proizvodnje, ime i mjesto servisa koji je obavio zadnji pregled, te broj osoba koje moze primiti Koristenje pneumatskih splavi koje se bacaju u more Prije koristenja nuzno je provjeriti da li je privezaljka sigurno

pricvrscena za cvrsti dio broda, te osloboditi splav od priveza na nosacu. Splav se najcesce baca u more (zajedno sa spremnikom), ako tijekom pada privezaljka nije u cijelosti izvucena , treba povuci ostatak privezaljke iz spremnika cime se otvara posuda pod tlakom koja napuhuje splav. Ukrcaj se obavlja pomocu konopca , jakobica ili iz mora, nakon ukrcaj treba izbaciti cipele i sve ostale predmete koji mogu ostetiti splav. U hladnim vremenskim uvjetima treba napuhati dno splavi Splav treba prozraciti , osusiti i izbaciti zavlacno sidro. Koristenje samooslobaajucih splavi Oslobaanje pomoci hidrostatskog ureaja za otpustanje (Hydrostatic release unit HRV), taj ureaj oslobaa i napuhuje splav kad se pri potonucu brod nae na odreenoj dubini. Splav se oslobaa s membrane ili noza. Pri izvedbi s membranom voda prodire u ureaj i tlaci membranu, na dubiti od 4.5m hidrostatski tlak oslobaa zapinjac i oslobaa splav. Zbog uzgona splav isplivava i oslobaa privezaljku (Weak link) nakon cega se splav napuhuje. Izvedba s nozem radi na istom principu samo sto u ovom slucaju hidrostatski tlak pomice noz koji oslobaa privezaljku i tako oslobaa splav. Jos se koriste i elektromagnetski ureaji koji pristiskom na gumb oslobaaju splavi, koje padaju u more. Spustanje pneumatskih splavi dizalicama Ako je splav zajedno sa spremnikom teza od 185kg spusta se

dizalicom. Prednost je takvog spustanja mogucnost ukrcavanja u splav bez ulaska u more. Splav se oslobodi te se dizalicom postavi izvan broda., u tom polozaju splav se napuhuje povlacenjem privezaljke. Nakon toga se splav privlaci uz bok broda i ukrcavaju se putnici, u splav se ubacuje privezaljka i splav se spusta, kada je dotakla more povlacenjem uzice oslobaa se osigurac i time je splav osloboena Krute splavi za spasavanje Uzgon daje kruta trvar (najcesce ekspandorana plasticna pjena) otporna na plamen i smjestena uz rubove splavi. Rijetko se koriste jer zauzimaju vise prostora i podloznije su ostecenjima od pneumatskih. Najmanje jedan ulaz u splav mora biti opremljen rampom odnosno jakobicama za prihvat ljudi. Splav je ili samouspravljajuca ili je jedna osoba moze lako uspraviti Moze podnijeti tegljenje brzinom od 3 cvora, opremljena je svijetlom vidljivim 2M (12sati) i unutarnjim svijetlom, svjetla se pale automatski. Oznake su kao kod pneumatske splavi Koristenje kurtih splavi Prije spustanja treba otpustiti priveze i skinuti pokrov, provjeriti da li je privezaljka ispravno pricvrscena. Nakon spustanja, privezaljku treba snazno povuci cime se podize pokrov i pali svjetiljka, te privlaci splav. Ukrcavanje se odbavlja pomocu konopca, jakobica ili iz mora Sustavi za brzo napustanje broda Marine evacuation systems MES Omogucuje na putnickim brodovima ukrcaj veceg broja ljudi u splavi

Sastoj se od: -pneumatskih staza (tobogana) duljine 10-15m -prekrcajne splavi -pneumatske splavi za prihvat putnik i clanova posade Najcesce se koriste jednostruke ili dvostruke ukrcajne staze (pod nagibom 30 55 ) ili tuneli. Sustav moze uspostaviti jedna osoba uklanjanjem mehanickog osiguraca i povlacenjem poluge. Sustavj je spreman za prihvat putnika za 2-5 minuta. Prekrcajne splavi su povrsine vece od 10m , bez pokrova cime se bitno ubrzava napustanje broda Prekrcaj je moguc pri stanju mora od 6Bf

OPREMLJENOST SREDSTVIMA ZA SPASAVANJE Opremljenost putnickih brodova plovilima za spasavanje ovisi o vrsti i duljini putovanja koje brod obavlja. Ako brod obavlja duga meunarodna putavanja mora biti opremljen djelomicno ili potpuno zatvorenim brodicama dovoljnim za 50% ukupnog broja ljudi, na svakoj strani te dodatnim splavima koje mogu ukrcati jos najmanje 25% ukupnog broja ljudi. Odreen broj brodica moze biti zamijenjen splavima (ne vise od 12.5% ukupnog broja ljudi) Putnicki brodovi koji obavljaju kratka meunarodna putovanja moraju imati djelomicno ili potpuno zatvorene brodice za 30% ukupnog broja ljudi , te splavi do ukupnog broja ljudi. Brod mora imati i dodatne splavi za jos najmanje 25% ukupnog broja ljudi. Brodovi manji od 500BT i manje od 200 putnika mogu biti opremljeni samo splavima (150% ukupnog broja ljudi)

Putnicki brod veci od 500BT mora imati po jednu brodicu za prikupljanje na svakoj strani Putnicki brod -125% ukupnog broja ljudi Teretni brod -300% ukupnog broja ljudi

SIGNALNA SREDSTVA Signalne rakete Lagana prijenosna sredstva za privlacenje paznje brodova u blizini, ispaljuju se iz ruke i dostizu visinu od 300m Nakon te visine izacuju padobran i pale baklju koja gori jarkocrvenom bojom (30.000 svijeca) najmanje 40 sekundi , uz brzinu pada najvise 5m/s Otisnuta je uputa o koristenju, cuvaju se u vodonepropusnoj kutiji, koriste se danju i nocu Rucne baklje Tocno oznacuju polozaj brodice ili splavi, gore jarkocrvenom bojom (15.000 svijeca) bar 1min. Nece se ugasiti ako su uronjene u vodu duboku 100mm do 10 sekundi Ne smiju ugrozavati brodicu ili splav, upute su otisnute na vodonepropusnoj kutiji Plivajuci dimni signali Ravnomjerno izbacuju dim jarke boje, najamnje 3 minute Namjena im je privlacenje zrakoplova u blizini , nemogu se ugasiti kratkotrajnim uranjanjem. Nedostatak zbog vjetra ne pokazuju tocan polozaj , mogu se korisiti samo danju Koristenje priotehnickih signalnih sredstava

Temeljno nacelo je razumna i pravodobna uporaba (ogranicen broj) Koriste se jedino ako su ljudi sigurni da ce neko vidjeti signal Nocu treba koristiti svjetiljku a danju heliograf. Sprava za bacanje konpca Raketni pistolj koji izbacuje raketu za koju je pricvrscen konopac dugacak najmanje 230mm , prije upotrebe kraj konpca treba privezati za brod.

ODRZAVANJE SREDSTAVA ZA SPASAVANJE Oprema za spasavanje mora biti ispravna i spremna za koristenje u svakom trenutku. Opremu treba redovito odrzavati i pregledavati i to unijeti u dnevnik. Jednom tjedno mora se obaviti pregled brodica i splavi i opreme za spustanje i pustiti u rad motore brodica (min 3minute) , te isporbati sustav za uzbunjivanje. Mjesecni pregled mora se obaviti uz popis opreme i treba ga unijeti u dnevnik. Pneumatske splavi, prsluke na napuhavanje i hidrostatske ureaje mogu pregledavati samo ovlastena ustanova (min jednom godisnje)

SREDSTVA ZA KOMUNIKACIJU USTROJ POMORSKOG KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA U pocetku se sustav komunikacija u opasnosti zasnivao na izravnoj vezi broda (ljudi) u nevolji i spasavatelja. Uspostavljen je sustav sigurnosti u pogibli (Global Maritime Distress and Safety System GMDSS) namijenjen osiguranju

pouzdanih komunikacija radi sprecavanja nezgoda odnosno spasavanja ljudi Meunarodni savez za telekomunikacije (International Telecomunication Union ITU) Osnovan je 1947 u Zenevi, specijalizirana je ustanova OUN-a sa zadacom odrzavanja, unapreenja i usklaivanja meunarodne suradnje na podrucju telekomunikacija. Meunarodna pomorska satelitska organizacija (International Maritime Satelite Organization INMARSAT)

UZBUNJIVANJE S obzirom na stupanj opasnosti poruke se dijele na: -poruke sigurnosti (Safety messages) -poruke hitnosti (Urgency messages) -poruke pogibli (Distress messages) Poruke sigurnosti i hitnosti Poruke upozorenja salju brodovi koji u plovidbi opaze neku pojavu od posebnog znacenja za sigurnost plovidbe. Upozorenja (Warning messages) mogu biti poruke sigurnosti ili poruke hitnosti Porukama sigurnosti smatraju se sve poruke kojma se upozorava na potencijalnu opasnost za plovidbu nekim podrucjem. Poruke hitnosti obuhvacaju sve poruke o neposrednoj stvarnoj opasnosti koja ne prijeti bordu koji odasilje poruku i ne odnose se na slucaj kada je brodu neposredno potrebna pomoc. Zapovjednik broda duzan je odaslati upozorenje kada opazi sante leda, podrtinu ili bilo koju drugu opasnost.

Poruke sigurnosti SECURITE , a poruke hitnosti PAN PAN Poruke pogibli (Distress message) Poruke koje odasilje brod koji se nalazi u neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti, te mu je potrebna hitna pomoc. Poruke pogibli mogu biti upucene: otvorenim govorom, koristenjem radiotelefonskih sredstava na VHF ili MF/HF frekvencijama ili INMARSAT sustavom. Pisanom porukom koristenjem radioteleks sustava na MF/HF frekvencijama ili koristenjem INMARSAT sustava (standard A/B/C) Koristenjem posebnih ureaja: EPIRB, SART ili radiotelefonski autoalarm Porukama u pisanom obliku prethodi rijec SOS Zapovjednik broda koji je primio poruku pogibli od broda u opasnosti (Ship-to-ship distress) , duzan je sto prije izvjestiti brod od kojega je primio poruku o primitku poruke (Distress acknowledgement), te kreniti u pomoc Digitalni selektivni poziv Poruke pogibli upucene u okviru DSC sustava su standardne unaprijed propisane poruke, koje korisnik DSC-a odabire na tipkovnici ureaja, te ih odasilje na propisnim frekvencijama. DSC omogucava slanje: -poruke pogibli (Distress call) -poruke svim brodovima (All ship call) -selektivni poziv jednom brodu (Selective call to one ship) -selektivni poziv na skupinu brodova (Selective group call) -selective area call -selective call to coast stations Brod koji se poziva mora imati dodijeljen digitalni selektivni broj (Maritime Mobile Service Identity MMSI) Taj broj DSC ureaj automatski umece u poruku, a sastoj se

od devet znamenki, prve tri znamenke su oznaka drzave (Hrvatska 238) Poruke sigurnosti , hitnosti i pogibli INMARSAT sustava Za predaju poruka koje spadaju u poruke upozorenja , predviene su dvoslovcane oznake (Two-digit code ili Special Access Code) Nedostatak ovog sustava je sto CES-ovi nisu duzni podrzavati sve oznake. Poruke se mogu davati telefonom ili teleksom, preporucuje se koristenje teleksa, prethodi znak SOS Brodske SES stanice moraju imati sustav za odvojeno slanje poruka pogibli Brodska radiostanica mora omoguciti prvenstveno slanje poruke pogibli prema nekom RCC-u na kopnu (Ship-to-shore distress)

KOMUNIKACIJE TIJEKOM TRAGANJA I SPASAVANJA Komunikacijska podrska traganju i spasavanju temelji se na odredbama SAR konvencije Razlikuke se komunikacija izmeu: -RCC-a i koordinatora povrsinskog traganja -koordinatora povrsinskog traganja i jedinice traganja i spasavanja Komunikacija izmeu RCC-a i koordinatora povrsinskog traganja uspostavljena je INMARSAT sustavom , u prvom redu teleks-sluzbom ili preko MF/HF primopredajnika Kod MF/HD primopredajnika koriste se frekvencije 3023kHz i 5680kHz , a po potrebi 4125kHz Komunikaciju izmeu brodova koji obavljaju traganje mora

se ograniciti na samo najnuznije poruke. Za govornu komunikaciju treba koristiti standardne propisane izraze (Standard Marine Communication Phrases SMCPs) Za komunikaciju na mjestu nezgode koriste se VHF ureaji na frekvenciji 156,8MHz (Ch 16) , te na MF podrucju , 2182kHz Duznost RCC-a je da svaka tri sata obavijestava o tijeku traganja i spasavanja sve jedinice na mjestu nezgode Ti izvjestaji moraju odgovarati propisanom formatu (standard SAR situation report SAR SITREP) ODREIVANJE POLOZAJA LJUDI I BRODOVA U OPSANOSTI Ureaji za navoenje (Homing devices) Omogucuje odreivanje smjera u kojem se nalaze ljudi u nevolji. Osnovni ureaj je radarski transponder (SART) Svaki teretni brod veci od 500BT i svaki putnicki brod moraju imati najmanje dva SART-a SART je prijenosni ureaj koji na pobudu (9GHz) odasilje iste takve signale koji na radarskom zaslonu ostavljaju niz ravnomjerno razmaknutih tockica. Domet ureaja je najmanje 5M, ureaj je zute boje, ima svjetlosni i zvucni pokazivac rada, te mogucnost rucnog ukljucivanja. Vodootporan je i mora izdrzati pad u vodu sa 20metara. Napajanje mora nakon 96 sati slusanja omoguciti jos 8 sati predaje. VHF DSC EPIRB je ureaj za navoenje dopusten brodovima koji plove na podrucju A1. Takav ureaj odasilje signal pogibli jednakih obiljezja kao i

VHF DSC ureaj s razlikom sto se kao oznaka nezgode navodi EPIRB Emmision, bez oznake mjesta i vremena nezgode. Takav ureaj sadrzi i prijamno-predajni skolp SART ureaja, tako da spasilacki brodovi lako otkrivaju njegov polozaj. Ureaji za otkrivanje polozaja Omogucuju odreivanje polozaja broda ili ljudi u nevolji i obavijestavaju nadlezne ustanove U takve ureaje spadaju EPIRB ureaji ili Standard E INMARSAT ureaji COMPAS SARSAT Sustav je utemljen dogovorom SAD-a Rusije , Kanade i Francuske SAD i Rusija osiguravaju svemirsku tehnologiju, a sve cetiri drzave komunikacijske i mjerne ureaje satelita

Sustav se sastoj od: -zemljskog dijela (kontrolni centri i lokalni terminal) -svemirskog segmenta (sateliti COSPAS na 1000km SARSAT na 850km i GOES na 35700km) -predajnika (pomorski , zrakoplovni , kopneni) U COSPAS SARSAT sustavu polozaj EPIRB-a odreuje se mjerenjem Dopplerova pomaka primljene frekvencije Sustav podrzava dva nacina rada: -u realnom vremenu (Real time mode) -globalni nacin rada (Global Mode)

UPOZORAVANJE BRODOVA (World wide Navigational

Warning Service WWNWS) Sustav je uspostavljen 1977.god. a zazivio je 1797.god. Svjetski sustav navigacijskih obavijesti (Marine Safety Information MSI) obuhvaca sva morska podrucja svijeta Navigacijska podrucja su podijeljena na 16 podrucija (NAVAREA podrucja) , a svako podrucje na veci broj podpodrucja. Drzave koordinatori NAVAREA podrucja su: I VB , II Francuska , III Spanjolska , IV SAD , V Brazil , VI Argentina , VII JAR , VII Indija , IX Pakistan , X Australija , XI Japan , XII SAD , XIII Rusija , XIV Novi Zeland , XV Cile i XVI Peru NAVAREA koordinator je osoba odnosno ustanova koja raspolaze strucnim i pouzdanim izvorima informacija, hidrografskom sluzbom i pozuzdanim komunikacijskim vezama (domet predaje min. 700M preko NAVAREA porducja) NAVAREA poruke su sve poruke koje imaju vaznost za cijelo podrucje

NAPUSTANJE BRODA UZROCI NAPUSTANJA BRODA Do napustanja broda dolazi zbog okolnosti izazvanih nekim izvanrednim dogaajem, koji se nije mogao predvidjeti Izvanredni dogaaji se mogu podijeliti na: -dogaaje koji nisu izazvali stetne posljedice niti su ih mogli izazvati

-dogaaje koji nisu izazvali stetne posljedice, ali su ih mogli izazvadi (near misses) -dogaaje koji su izazvali stetne posljedice Pomorskim nezgodama nazivaju se dogaaji koji su izazvali posljedice kojima su ugrozeni ljudski zivoti ili imovina. Nezgode zbog kojih je potrebno napustiti brod se dijele na: potonuca, pozare i/ili eksplozije, nasukanje, sudare i udare, ostecenja trupa i strojeva POTONUCE BRODA Do potonuca broda moze doci zbog gubitka uzgona , gubitka stabilnosti ili gubitka cvrstoce trupa. Do gubitka uzgona dolazi zbog naplavljivanja broda. Do naplavljivanja kroz otvore na trupu (grotla, vrata) dolazi zbog njihovog nepravilnog zatvaranja ili neispravnosti mehanizama za osiguravanje. Tome su posebno izlozeni brodovi niskog nadgraa na nemirnom moru. Sile koje nastaju pri udaru vala lako mogu otkinuti poklopce skladista i tako napuniti brod. Najvaznija mjera predostroznosti je osiguranje svih otvora kroz koje voda moze prodjeti. Do naplavljivanja moze doci i kroz pukotine na trupu broda, koje nastaju zbog dotrajalosti konstrukcije, u takvim slucajevima najcesce nemoguce sprijeciti daljno pucanje trupa, pa valja zapoceti pripreme za napustanje broda. Ako je kolicina vode koja je prodla u brod veca od rezervnog uzgona dolazi do potonuca broda. Do gubitka stabilnosti dolazi zbog prevelikog nagibnog momenta. Vanjske sile (valovi i vjetar) izazivaju nagib broda kojemu se

suprostavlja moment stabilnosti broda. Ako je nagibni moment valova i vjetra veci od momenta stabilnosti broda , dolazi do prevrtanja Do prevrtanja dolazi i u slucaju kada je prirodni period valjanja broda jednak ili dvostruko veci od perioda valjanja kojeg izazivaju valovi (bocno) odnosno u slucaju jahanja na valovima (Surf riding) kada se brzina broda izjednaci s brzinom valova (po krmi) Do prevrtanja moze doci i zbog promjene polozaja tereta, koji se, ako nije dobro pricvrscen, zbog valjanja pomice i izaziva naginjanje odnosno prevrtanje broda. Do potonuca moze doci i zbog gubitka uzduzne cvrstoce broda (lom konstrukcije). Zbog razlike izmeu sile tezine i sile uzgona javljaju se smicne sile koje nastoje presjeci brod. Posebno nepovoljna okolnost je sto se pri plovidbi na dugackim valovima raposred uzgona mijenja u kratkim vremenskim razmacima. Najveca opterecenja proizvode valovi cija je duzina priblizno jednaka duzini broda i to kad se brod nalazi na dvama vrhovima , ili se val nae na sredini broda.

NASUKAVANJE Nasukavanje je polozaj broda u mirovanju , u kojem brod dira morsko dno u mjeri koja ne dopusta daljnju plovidbu. Do nasukavanja moze doci: -namjerno radi spasavanja broda od druge opasnosti -zbog navigacijske greske -kao posljedica kvara stroja Do namjernog nasukanja dolazi ako zapovjednik, smatrajuci da prijeti opasnost od potonuca broda, nastoj spasiti brod

nasukavajuci ga na pomno izabrani dio obale, vazno je da pri tome ima sto manju brzinu, radi manjeg ostecenja. Nasukavanje zbog navigacijske greske spada u skupinu nezgoda koje se tesko mogu sprijeciti djelovanjem izvan okruzenja broda. Smanjivanje broja nasukavanja mose se postici boljim oznacavanjem plovnog puta, te boljom izobrazbom casnika. Do nasukavanja broda na sidristu moze doci kada brod pod utjecajem vjetra i valova bude bacen na obalu, to se moze dogoditi zbog kvara na brodskoj opremi. Nasukavanje je cesto i posljedica kvara stroja u plovidbi, ili kvara na upravljackom sustavu. Osnovna opasnot kod nasukavanja je prevrtanje broda , pogotovo pri losim vremenskim uvjetima, u tom slucaju treba sto prije napustiti brod, pri napustanju broda cesto se koriste hlace za spasavanje ili kolica

SUDAR I UDAR Sudar broda je sraz broda s drugim brodom u plovidbi ili na sidristu. Udar broda je sraz broda s objektom koji nije brod. Sudar i udar mogu biti sa ostecenjem ili bez ostecenja trupa Do sudara odnosno udara broda dolazi iskljucivo krivnjom jednog ili oba casnika. Posljedice sudara ovise o brzini i polozaju brodova, zbog velike mase brodova ostecenja pri sudaru su velika. Najopasniji sudar je kada jedan brod pod kutom od 45 udara u pramcana ramena drugog broda u tom slucaju cesto dolazi

do potonuca udarenog broda. Ako brod koji udara ima bulb, moguce je da oba broda ostanu plivati, dok se ne odvoje. U tom slucaju posada udarenog broda mora sto prije preci na brod udarac. Ako u sudaru sudjeluju jedan ili dva tankera lako moze doci do pozara i/ili eksplozije zbog visokih temp koje se razvijaju trenjem. Pri udaru rijetko dolazi do vecih ostecenja, prvenstveno zato sto do udara uglavnom dolazi u luckim podrucjima pri malim brzinama broda. Osnovne mjere sigurnosti provode se vec pri izgradnji broda ugradnjom sudarnih pregrada i pojacanjima konstrukcije.

POZAR I EKSPLOZIJA Pozar broda je nekontrolirano gorenje cijelog broda ili njegovih dijelova Eksplozija je trenutacno izgaranje tereta ili zapaljivih plinova i para. Omjer potpunih gubitaka u odnosu prema pozarima je 10% , zbog toga sto vecina pozara nastaje u stroju i ne uspijeva se prosiriti na prostore tereta. Do pozara dolazi zbog sudara ili neprikladnih radnih postupaka posade. Pri pozaru i eksploziji moze doci do velikih ostecenja ili cak i potonuca broda, pogotovo ako pozar zahvati tvari koje gore visokim temperaturama. Pozar se razlikuje od svih ostalih nezgoda po tome sto dobro uvjezbana posada moze bitno umanjiti njegove posljedice i sprijeciti gubitak broda. U slucaju izbijanja pozara ili u slucaju sumlje potrebno je sto

prije dati znak za uzbunu Ako se nakon svih poduzetih mjera pozar ne ogranici ili ugasi treba provesti pripreme za napustanje broda, no ne preporucuje se udaljavanje od broda zbog mogucnosti povratka na brod.

OSTECENJA TRUPA, OPREME I STROJEVA To su kvarovi zbog kojih je brod onesposobljen za plovidbu Razlikujemo kvarove porivnog ureaja , kormilarskog ureaja i sve druge kvarove Kada je rije o ostecenju stroja i kormila mogu se dogoditi dva slucaja: -kvar moze otkloniti posada stroja -kvar se nemoze otkloniti, te je potrebno tegljenje

RASPORED ZA UZBUNU Sadrzaj rasporeda za uzbunu Da bi se izbjegla neorganiziranost u slucaju opasnosti SOLAS konvencija sadrzi upute koje mora postovati svaka drzava potpisnica, a odnose se na raspored duznosti clanova posade u slucaju opasnosti. Raspored za uzbunu sadrzi opis znakova za napustanje broda i nacin izdavanja nareenja u slucaju napustanja broda. Raspored ukljucuje upute o: -zatvaranje vodonepropusnih i protupozarnih vrata i ostalih otvora -opremanje bordica, splavi i ostalih sredstava za spasavanje -pripremu i spustanje brodica za spasavanje -nacine okupljanja putnika

-koristenje sredstva veze -upravljanje skupinama za gasenje pozara Rasporedom za uzbunu utvruju se casnici odgovorni za odrzavanje sredstava za spasavanjei protupozarne opreme. Na putnickim brodovima rasporedom se utvruju duznosti vezane za upozoravanje putnika, provjere ispravnosti koristenja prsluka za spasavanje, prikupljanje putnika na zbornim mjestima. Primjerci rasporeda za uzbunu postavljaju se na zapovjednickom mostu , strojarnici , i nastambama posade. Obrazac rasporeda za uzbunu na putnickim brodovima mora odobriti nadlezna vlast. Uvjezbavanje napustanja broda Gubici zivota mogu se sprijeciti obveznim i ucestalim uvjezbavanjem postupaka u slucaju opasnosti SOLAS konvencija propisuje obvezu uvjezbavanja prema kojoj svaki clan posade mora sudjelovati u jednoj vjezbi napustanja broda i gasenja pozara bar jednom na mjesec. Ako se izmjeni vise od 25% posade, vjezba se mora obaviti 24sata nakon ispolvljavanja. Na putnickim brodovima vjezba okupljanja putnika mora se provesti 24 sata nakon ukrcaja putnika i putnike treba upoznati s radnjama u slucaju opasnosti Vjezba napustanja broda mora sadrzavati radnje: -okupiti putnike i posadu -provjeriti da li su putnici i posada prikladno odjeveni -provjeriti da li su prsluci za spasavanje ispravno navuceni -obaviti vjezbu traganja i izvlacenja putnika

-provesti pripreme za spustanje brodica za spasavanje -spustiti barem jednu brodicu i obaviti manevar uz paljenje motora Vjezba protupozarne zastite mora sadrzavati: -javljanje na zborno mjesto -upucivanje protupozarne crpke s najmanje dva mlaza -provjera opreme vatrogasaca -provjera komunikacijskih sredstava -provjera vodonepropusnih i protupozarnih vrata O obavljenim vjezbama treba voditi biljeske, koje se zapisuju u poseban dnevnik ili u brodski dnevnik. Prirucnik za vjezbe Svaki brod mora imati prirucnik za vjezbe, u kojem mora biti objasnjeno: -navlacenje prsluka i odijela -prikupljanje na oznacenim mjestima -ukrcaj i spustanje plovila za spasavanje -nacin spusatanja plovila iz samog plovila -rasvjeta u nuzdi -upotreba opreme za prezivljavanje -upotreba ureaja za otrkivanje polozaja -upotreba radioureaja -upotreba lijekova -upotreba motora -podizanje plovila za spasavanje -opasnost od hladnoce -postupci iz rasporeda za uzbunu Brodski sustav uzbune Sluzi za obavjestavanje posade i putnika o tome da je potrebno napustiti brod ili obaviti neku drugu radnju vaznu

za sigurnost ljudi i broda. Njime se upravlja sa zapovjednickog mosta, razina zvuka mora biti najmanje 80dB, odnostno 10dB iznad uobicajene razine buke. Opca uzbuna sedam ili vise kratkih signala popracenih jednim dugim pomocu zvizdaljke ili sirene

PRIPREME ZA NAPUSTANJE BRODA Oduka o napustanju broda Brod ne treba napustati dok to nije prijeko potrebno, jer je brod najsigurnije zakloniste na moru. Odluku o napustanju broda donosi zapovijednik , kada procijeni da je sigurnije prijeci u brodice i splavi nego ostati na brodu. Postupci pri napustanju broda Svaka brodica za spasavanje mora imati potreban broj clanova posade. Zapovjednik brodice zaduzen je za rukovoenje spustanjem brodice i za upravljanje nakon spustanja. Osim zapovjednika mora biti imenovan i njegov zamjenik, od njega se ocekuje da pomaze zapovjedniku ili da ga potpuno zamijeni u slucaju potrebe Zapovjednik i zamjenik moraju biti autoritativne osobe Prije pocetka napustanja broda treba smanjiti brzinu broda na 2-3cvora ili manje Pri napustanju broda svaka osoba mora obuci toplu odijecu i prsluk za spasavanje, prsluk mora biti dobro pritegnut da osoba nebi ispala u slucaju skakanja u more. Na putnickim brodovima okupljanje putnika je predvieno na odreenim mjestima (Muster stations) , da bi se izbjegla guzba i panika.

Clanovi posade su zaduzeni za spustanje brodice, nakon sto su navukli prsluke trebaju skiniti zastitni pokrov i sloziti ga na prikladno mjesto u brodici. Dvojca ulaze u brodicu, jedan postavlja cevpove na otvore, a drugi dodaje privezaljku. Ako ima dovodljno vremena, brodice i splavi treba opskrbiti dodatnim kolicinama vode, hrane i opreme. Ljudi u moru Pri napustanju broda najveca opasnost za ljude je utjecaj niskih temperatura Stanje tijela izazvano padom tjelesne temperature ispod 35 C naziva se HIPOTERMIJA Hipotermija nastupa kada se pocinje snizavati unutarnja temperatura tijela (u blizini srca i pluca). Hipotermija moze nastupiti i pri vjetrovitom i kisnom vremenu pri temp zraka od 10 C , a posebice je izrazena kada se covjek iznenada nae u hladnom moru. Tijelo gubi toplinu zbog: -prijenosa topline s tijela vise temp. na tijelo nize temperature (kondukcija) -odvoenja topline strujanjem zraka ili tekucine nize temperature (konvekcija) -zracenja toplinskih zraka (radijacija) -isparivanja kapljica tekucine (evaporacija) Btzina kojom opada unutrasnja temperatura tijla ovisi o odjeci, temperaturi zraka ili vode, brzini cirkulacije zraka ili vode, fizicka predispozicija tijela (debljina) Prva reakcija tija pri dodiru s hladnom vodom je jaka bol (cool shock), te brzo disanje (hipervetilacija). Nakon toga dolazi do suzavanja krvnih zila, a time i do smanjenja protoka krvi (do 100 puta).

Kada temperatura tijela padne ispod 35 C pocinje se javljati osjecaj umora, zbunjenosti i gubi se sposobnost obavljanja pokreta, kada temperatura padne izmeu 31 C i 33 C nastupa nesvjestica, puls slabi i u plucima se skuplja voda , a smrt moze nastupiti u svakom trenutku. Osnovne naznake hipotermije su promijene ponasanja, smanjena usklaenost pokreta, hladna koza, zadah slican mirisu acetona, nekontrolirano uriniranje. Pruzanje prve pomoci osobama koje su provele odreeno vrijeme u hladnoj vodi: -ako osoba ne dise odmah zapoceti s umjetnim disanjem -pruzati prvu pomoc i ako nema vidljivih znakova zivota -izbjegavati svako pokretanje pothlaene osobe -osoba se ne smije masirati ni davati joj alkohol -ako je osoba pri svijesti dati joj topli napitak

POSTUPCI NEPOSREDNO NAKON NAPUSTANJA BRODA Neposredno nakon napustanja broda treba provjeriti ima li ljudi u moru i prihvatiti ih u brodice Ako su ljudi u moru ozlijeeni ili slabi treba koristiti kopcu na leima prsluka, jakobice ili rampu za ukrcaj. Na brodicama treba sto prije podignuti pokrov, pri niskim temperaturama ljudi trebaju leci sto blize jedni uz druge u zavjetrini. Ozljeenima sto prije pruziti medicinsku pomoc, treba uzeti lijek protiv morske bolesti, da bi se sprijecilo gubljenje tekucine. Brodica opremljena motorom treba prihvatiti u tegalj brodice bez motora i splavi, u vodu treba spustiti zavlacna sidra da bi se smanjilo zanosenje. Ako se brodica ili splav napunila morem treba ga sto prije izbaciti pomocu crpke ili spuzve, jednu spuzvu treba sacuvati

za prikupljanje kisnice

PREZIVLJAVANJE NA MORU ORGANIZACIJA ZIVOTA U BRODICI ILI SPLAVI Psiholoski stav (moral) osoba u brodicama ili splavima jedan je od osnovnih uvijeta uspjesnosti prezivljavanja na moru. Nuzno je da u brodici jedna osoba organizira radnje koje se poduzimaju (najcesce zapovjednik brodice). Najveci problemi s kojima se susrece zapovjednik su panika, histerija, pad samopouzdanja, da bi se to sprijecilo treba organizirati zivot u brodici tako da svi dobiju odreena zaduzenja. Zaduzenja u brodici: -organizirati stalna dezurstva -zaduziti odreen broj osoba da dezura uz ranjene tijekom 24 sata -uspostaviti pracenje radioprograma (ako postoj ureaj) -postaviti strazu uz vodu i hranu -postaviti promatrace -organizirati zajednicko druzenje -zaduziti osobe za ribolov Za slanje poruka pogibli moze uspjesno posluziti signalno zrcalo (heliograf) , za privlacenje paznje brodova i zrakoplova u blizini. Ureaj se sastoj od zrcala, te od stapica s prstenom na jednom kraju povezanim sa zrcalom konopcem tocno odreene duzine, u donjem lijevom uglu zrcala se nalazi rupica. Heliograf je upotrebljiv danju , a moze se uociti na udaljenosti od 5M.

ZASTITA LJUDI U BRODICI ILI SPLAVI Hladnoca Najveca opasnost za ljude u brodicama ili splavima su promrzline, javljaju se kada se zbog utjecaja vanjske temperature pocmu smrzavati tjelesne tekucine u pojedinim djelovima tijela. Do promrzlina dolazi mnogo brze ako su pojedini dijelovi tijela nezasticeni ili izlozeni vjetru. Do pothlaivanja dolazi ponajprije zbog vjetra (Wind chill) zato sto vjetar prividno snizava temp. zraka. Prvi su znaci ozeblina jako blijedilo i osjecaj ukocenosti, nakon toga dolazi do potpune obamrtvilosti i neosjetljivosti. Trebalo bi organizirati da dio posade brodice pazi na pojavu ozeblina drugog dijela i da se izmjenjuju. Osnovno sredstvo sprecavanja ozeblina je izbjegavanje izlaganja gole koze zraku i pravilno koristenje sredstava za zastitu. Pri pojavi prvih znakova ozeblina treba ugrijati zahvacene dijelove tijela, smrznuti dijelo tijela ne smijeu se trljati ili masiratiToplina Visoke temperature su opasne zbog suncanice ili toplotnog udara, uz to se javlja opasnost od opeklina i povecanja potrebe za tekucinom. Suncanica se javlja zbog duze izlozenosti suncu bez zastite glave, cesce pogaa plavokose i celave, djecu i starije. Toplotni udar nastaje ako zakaze mehanizam hlaenja organizma (znojenje) , zbog cega dolazi do povisene tjelesne temperature Znaci suncanice i toplotnog udara su glavobolja, vrtoglavica, povracanje, bol u trbuhu i porast temperature.

Nakon pojave prvih znakova suncanice ili toplotnog udara treba se osloboditi viska odjece, ali ne i skinuti se potpuno. Osobu koja ima suncanicu treba hladiti i dati joj malo vode, polegnuti je. Bolesnik mora mirovati sto duze (najmanje 48sati) i ni u kojem slucaju ne smije ulaziti u more. Hrana i voda u brodicama i splavima Svaka brodica i splav opremljena je odreenom kolicinom vode i hrane, veoma je vazno da se te kolicine pravilno upotrebljavaju. Ljudski zivot je mnogo ugrozeniji zbog nedostatka vode nego hrane, bez hrane se moze prezivjeti i do 40 dana a bez vode 3-14 dana. Hrana u brodicama sastoj se od tvari koje daju najvecu kolicinu energije i zahtjevaju malu potrosnju vode u organizmu. Osnovno je pravilo prezivljavanja da se u prva 24 sata ne izdaje ni voda ni hrana, iznimka su ozlijeene osobe, posebice ako krvare. Smatra se da osoba dnevno gubi litre tekucine znojenjem i litre uriniranjem, uzimanjem vode od litre na da omogucava se prezivljavanje najmanje do 10-12 dana bez posljedica na zdravlje. Pri raspodijeli hrane i vode treba paziti da sve osobe dobiju jednake obroke, vodu je najbolje davati 3 puta na dan. Vazan izvor pitke vode je kisnica , vazno je prije skupljanja kisnice povrsine oprati od soli, uz kisnicu moze se skupljati rosa za to treba sacuvati od soli cistu spuzvu. Prije upotrebe obavezno provjeriti da li je voda slana. Do vode se moze doci i pomocu desalinizatora koji morsku vodu oslobaaju od soli i minerala.

Razlikujemo kemijske i solarne desalinizatore. Kemijski desalinizator sastoj se od vrecice od guminarong platna koja se napuni vodom, u vrecicu se ubaci sredstvo koje iz morske vode veze soli i minerale, voda se moze piti nakon 30min. Solarni desalinizator omogucuje dobivanje pitke vode isparavanjem mora zbog zagrijavanja suncevom energijom. Prednost u odnosu na kemijski desalinizator je neogranicena kolicina vode, a nedostatak je sto se moze koristiti samo pri suncanom vremenu. Najboljim se smatraju desalinizatori kod kojih se voda dobiva nacelom reverzibilne osmoze, ureaj tlaci morsku vodu na polupropusnu membranu pritiskom od 55bara i s druge strane membrane izlazi pitka voda. Do hrane se moze doci i ribarenjem, uglavnom su sve ribe pokrivene ljuskom dobre za jelo, riba se moze i osusiti. Ribu ne valja jesti ako nema bar litre vode po osobi na dan.

NAPUSTANJE MJESTA NEZGODE Jedna od najtezih odlukka zapovjednika brodice je da li ostati u blizini mjesta nezgode ili se uputiti prema najblizoj obali. Osnovna cinjenica kojom se pri tome treba voditi je da li je poziv za pomoc primljen, odnosno da li je uspostavljena veza sa spasavateljima. Ako je veza uspostavljena moze se razmatrati mogucnost odlaska s mjesta nezgode, pri tom treba voditi racuna o kolicini goriva u brodici. U plovidbi brodicom za spasvanje koristi se kompas brodice , kurs ocitan na tom kompasu moze znatno odstupiati od tocnog. Velsa treba koristiti jedino:

-pri udaljavanju od broda nakon napustanja -zbog izbjegavanja neposredne opasnosti -zbog podlvacenja pod oblak iz kojeg kisi -pri iskrcavanju na kopno Nae li se brodica u blizini obale, a obala se ne vidi znaci koji upucuju na blizinu obale su ptice, boja mora, zvuk loma valova, mirisi s obale. U slucajevima nesigurnosti bolje je ostati u blizini mjesta nesrece, nego se uputiti prema obali.

Koristenje zavlacnog sidra Namjena zavlacnog sidra je da ublazi nekontrolirano valjanje i sprijeci udaljavanje (odnosenje) brodice ili splavi. Zavlacno sidro vezuje se na pramcani dio, da bi se pramac usmjerio na vjetar i time smnjila opasnost od prevrtanja. Zavlacno sidro ima oblik krnjeg stosca kojem krajeve tvore dva metalna prstena razlicitih promjera, prsteni su meusobno spojeni cvrstim platnom. Zavlacna sidra za splavi izraena su od platna, bez prstenova i u obliku padobrana. Zavlacno sidro se pricvrscuje za brodicu s dva konopca od kojih je jedan vezan za veci, a drugi za manji prsten, da bi se olaksalo izvlacenje sidra. Upotreba motora u brodici za spasavanje -Na brodice za spasavanje postavljaju se dizelski motori, zbog svoje pouzdanosti i smanjenje opasnosti od pozara. Na otvore i djelomicno zatvorene brodice ugrauju se motori sa zracnim hlaenjem, dok zatvorene brodice imaju motore sa vodenim hlaenjem, ali to nije pravilo. Motori su izvedeni tako da mogu raditi bez hlaenja do tri minute. Svaki je motor opremljen alatom, rezervnim djelovima i

uputom o pokretanju i koristenju. Da bi motor ispravno radio potreban je odgovarajuc omjer goriva i zraka i dovoljna kolicina ulja. Vazan dio pogonskog sklopa je spojka koja omogucuje voznju naprijed, natrag i rad u mjestu. Ostecenja brodice ili splavi Ako brodica odgovara uvjetima SOLAS konvencije, niti nakon ostecenja nece potonuti, ipak ako je moguce treba otkloniti ostecenje. Ostecenje se zatvara s vanjske strane tkaninom ili najlonom. Vodu koja je prodrla treba sto prije izbaciti. Pojedine brodice su opremljene i patentnim cepovima u obliku kisobrana, koji se posebnim vijkom pritegnu uz bok brodice. Ostecenja splavi otklanjaju se s prilozenom opremom, koriste se drveni ili gumeni cepovi ili gumeni pokrivka koja se lijepi na otvor. Prije ljepljenja povrsinu treba osusiti i obrusiti.

PROTUPOZARNA ZASTITA NA BRODOVIMA GORENJE, POZAR I EKSPLOZIJA Gorenje je kemijski proces u kojem se spaja goriva tvar i kisik, uz oslobaanje topline i pojavu svjetlosti Pozar se definira kao nekontrolirani proces gorenja Da bi gorenje zapocelo, odnosno trajalo moraju biti ispunjeni odreeni uvjeti: -prisutnost gorive tvari -prisutnost kisika -dovoljna temperatura paljenja Zapaljive krute tvari Krute tvari se dijele na nezapaljive, tesko zapaljive i lako

zapaljive Nezapaljive krute tvari su sve krute tvari koje se pri normalnom tlaku nece zapaliti niti u uvjetima visoke temperature Teskozapaljivim tvarima smatraju se krute tvari koje se pod utjecajem plamena zapale i gore, ali samo dok su izravno izlozene plamenu (vuna) Pojedine krute tvari podlozne su samozapaljenju, koje je posljedica samozagrijavanja uzrokovanog fizikalnim, kemijskim ili bioloskim promjenama (aluminijski prah, pamuk, riblje brasno, sijeno) Zapaljive tekucine Tekucine ne izgaraju izravno vec mijenjaju agregatno stanje i izgaraju kao plinovi i pare. Da bi doslo do gorenja tekucih tvari temperatura tekucine mora biti dovoljno visoka da se iznad povrsine tekucine stvori dovoljna koncetracija plinova i para. Zapaljivost tekucina ispituje se u zatvorenoj posudi (Closed cup test) ili rijee u otvorenoj posudi. Ispitivanje se provodi tako da se tekucina ulije u zatvorenu posudu i postupno zagrijava, iznad povrsine se dovodi izvor paljenja (elektricna iskra). Porastom temperature dolazi do vece koncentracije plinova i para , a time i paljenja. Ta temperatura se naziva temperatura paljenja (Flash point). Daljnim porastom temperature ubrzava se isparivanje tekucine i dolazi do koncentracije plinova i para koja omogucuje trajno gorenje bez vanjskog dovoenja topline temperatura gorenja (Flash point) Daljnim zagrijavanjem molekule nakon odvajanja s povrsine tekucine imaju dovoljnu temp. da se pale u dodiru s kisikom bez vanjskog izvora topline temperatura samozapaljenja

(Auto ignition point) Zapaljivim tekucinama smatraju se sve tekucine kojma je temperatura paljenja niza od 61 C , a dijele se na: -visokozapaljive temp. paljenja niza od -18 C -srednje zapaljive izmeu -18 C i 23 C -teskozapaljive izmeu 23 C i 61 C Zapaljivi plinovi i pare Izgaranje plinova i para redovito pocinje eksplozijom Eksplozija je kemijska promjena pri kojoj se velika kolicina gorive tvari trenutacno spaja s kisikom uz oslobaanje velike kolicine topline Da bi doslo do eksplozije plinova i para potrebno je da udjel plinova i para i kisika bude unutra granica eksplozivnosti. Donjom granicom eksplozivnosti (Lower flameable limit LFL) naziva se najmanji prostorni udjel zapaljivih plinova i para pri kojem je eksplozija jos moguca. Drugi nuzan uvjet da bi doslo do eksplozije je vanjski izvor topline. Razlikuju se eksplozije deflagracijom i detonacijom. Pri deflagraciji nastupa ubrzano izgaranje pri cemu se granica reakcije od sredista eksplozije siri brzinom 10 do 10 m/s. Podrucje zahvaceno izgaranjem postize sirinu od nekoliko milimeara Ako je doslo do detonacije brzina sirenja je 10 m/s (veca od brzine zvuka zbog cega dolazi do praska) , a sirina podrucja kemijske reakcije ne prelazi 10 mm. Temperature pri detonaciji su 1600 4000 C , a tlakovi iznad 2000 bara. Izvori topline

Sve tvari ili tijela koje zbog svoje povisene temperature mogu izazvati nekontrolirano gorenje u svojoj okolini. Izvore topline dijelimo na mehanicke, elektricne, nuklearne i kemijske izvore. Pozari izazvani elektricnim strujom nastaju porastom temperature vodica ili izbijanjem elektricne iskre. Pozari izazvani mehanickim izvorima topline nastaju pri trenju dvije cvrste tvari. To je cest uzrok pozara i velikih pritisaka pri sudaru brodova. U kemijske izvore ubrajaju se mnogi egzotermni procesi izmeu dvije ili vise tvari (polimerizacija). Veliki broj pozara uzrokovan je izravnim prijenosom topline sa tvari visoke temperature na tvari nize temperature. Toplina se moze prenositi provoenjem (kondukcijom), strujanjem (konvekcijom) , i zracenjem (radijacijom)

Nacela gasenja i podjela pozara Pozar se moze ugasiti hlaenjem, odvajanjem, gusenjem i izravnim djelovanjem na kemijski proces. Pri hlaenju pozara odgovarajucim sredstvom, spusta se temperatura gorive tvari ispod temperature paljenja nakon cega prestaje proces izgaranja. Hlaenjem se uglavnom gase pozari krutih tvari, a najcesce sredstvo je voda. Odvajanje gorive tvari obuhvaca postupke kojma se iz podrucja gorenja uklanja goriva tvar koja jos nije pocela gorjeti. Primjeri takvog gasenja je prekid dovoenja goriva (zatvarnjem ventila) ili ograivanje podrucja gorenja (sumski pozari) Gasenje pozara temelji se na sprecavanju pristupa kisika gorivoj tvari , ostvaruje se tako da se oporazena tvar

potpuno prekrije nekim inertnim plinom , nezapaljivom tekucinom ili krutom , u pravilu sipkim materijalom. Prema ISO standardu pozari se dijele na: -klasa A pozari krutih tvari -klasa B pozari tekucih tvari -klasa C pozari plinova -klasa D pozari zapaljivih metala -klasa E pozari elektricnih instalacija

SREDSTVA ZA OTKRIVANJE POZARA Rucni javljaci pozara Namijenjeni su brzom prijensu informacije o otkrivanju pozara, najcesce se izrauju kao elektromehanicki prekidaci kojma se zatvara strujni krug. Da bi se prekidac ukljucio potrebno je ukloniti zastitu (razbiti stakleni ili plasticni pokrov) Nakon ukljucivanja prekidac mora ostati u tom polozaju da bi se moglo utvrditi koji je prekidac ukljucen, uobicajeno se ugrauju u crvena kucista. Na brodovima se na svakom ulazu odnosno u prolazima nastamba, pomocnim prostorijama i nadzornim prostorima postavlja po jedan rucni javljac tako da niti jedan dio hodnika nije udaljen od javljaca vise od 20m. Toplinski javljaci pozara Primjenjuju se u prostorima u kojima se ocekuje brz porast temperature. Izrauju se kao termoaksimalni i termodiferecijalni javljaci

Termomaksimalni javljaci kao parametar okoline mjere temperaturu zraka. Uzbunu daju kada temperatura poraste iznad odreene granicne vrijednosti, mjerenje temperature se najcesce obavlja pomocu bimetalne vrpce ili toplinskog osjetila. Porastom temperature dolazi do promjene oblika koje zatvara strujni krug. Temperatura zraka moze se mjeriti i neizravno, promjenom tlaka, a mogu biti izvedeni i s metalom niske tocke taljenja. Termodiferencijalni javljaci mjere promjenu temperature u vremenu. Najcesce se temelje na komori s pomicnom opnom spojenom s okolinom kapilarnim otvorom (sapunicom) . Ako temperatura okoline u kratkom vremenu poraste brze od granicnog temp. gradijenta , porast ce tlak zraka u komori zbog cega ce doci do pomaka opne. Uobicajeno se postavljaju za temp. gradijent 5,10 ili 15 C / min Uobicajeno se termomaksimalni i termodiferencijalni javljaci ugrauju u isto kuciste, kako bi se ujedinile njihove prednosti, ugrauju se na razmaku od najvise 9m odnosno tako da pokrivaju najvise 37m Dimni javljaci pozara Prozivode se kao ionizacijski ili opticki javljaci , namijenjeni su za prostore u kojma se u slucaju gorenja ocekuju vece kolicine dima. Ionizacijski javljac sastoj se od dvije komore: -otvorene (mjerne) -zatvorene (referentne) Zrak u obje komore ionizira se slabim izvorom radioaktivnog

zracenja, dok je zrak u obje komore cist, zrak izmeu struja koje teku je zanemarivo mala. Ako se u sticenoj prostoriji pojavi dim, cestice dima ulaze u otvorenu komoru i apsorbiraju dio zracenja i time se smanjuje tijek struje u otvorenoj komori. Posljedica toga je jaca struja napajanja iz stanice. Ako ta struja postigne granicnu vrijednost (oko 25mA) smatra se da prijeti pozarna opasnost. Ne smiju se postavljati gdje vlaznost prelazi 80% i gdje je brzina strujanja zraka veca od 0.5 m/s , nedostatak im je velik broj laznih uzbuna. Opticki javljaci otkrivaju prisutnost dima mjerenjem kolicine svjetla koje dopire do fotoelemenata koju primljenu kolicinu svjetlosne energije pretvara u elektricnu. Razlikuju se javljaci koji mjere rasprsivanje i koji mjere ukupnu apsorpciju. Javljaci koji mjere rasprsivanje sastoje se od komore u kojoj je izvor svjetlosti (bljeskalica ili LED dioda). Kada u komoru ue cestice dima dio svjetlosnog snopa se odbija i pada na fotootpornik. S promjenom otpora iz stanice potece jaca struja, sto se smatra opasnoscu pozara. JAVLJACI POZARA Namijenjeni su otrkivanju plamena tako da mjere prisutnost svjetlosnih zraka u dijelo svjetlosnog spektra koji se javlja samo u slucaju otvorenog plamena Dijele se na infracrvene i ultraljubicaste javljace. Infracrveni javljaci sastoje se od sabrine lece, filtra i namjenske fotocelije. Zracenje od opozarene tvari sabire se i filtrira tako da do

fotocelije pristizu samo zrake valjnje duljine 0.85 1.2 m, taj raspon valnih duljina odgovara najjacem zracenju sto ga odasilje tijelo temp. 1700 2200 C Javljac daje dovoljno pobudne struje u slucaju plamena velicine 15cm na udaljenosti od 6m. Javljac moze biti opremljen sklopom za kasnjenje (6-30s) da ga nebi pokrenuo plamen upaljaca ili slicno. Ultraljubicasti javljaci otrkivaju pozar tako sto zracenju izlazu cvrsto tijelo koje pod utjecajem zracenja postaje provodno i time javlja opasnost od pozara. Nedostaka javljaca plamena je sto gust dim ili prasina mogu sprijeciti prijam zracenja i time odloziti pravodobnu dojavu pozara. Do laznih dojava moze doci i zbog odbijanja sunceve svijetlosti

VATRODOJAVNA STANICA Sklop koji prikazuje trenutacna stanja svih javljaca prikljucenih na stanicu. Vatrodojavna stanica smjesta se na zapovjednicki most odnosno na mjesto gdje postoj stalna straza. Ako je na stanicu prikljucen veci broj javljaca, prikazani su po skupinama, pri cemu su skupine sastavljene od javljaca smjestenih na istoj palubi. Kraj svakog pokazivaca naznaceno je na koji se dio broda odnosi. Razlikuju se stanice koje stanje javljaca prikazuju binarno i stanice koje prikazuju visestruke promjene javljaca. U slucaju dojave o pozaru na stanici se ukljucuje zvucni i svjetlosni signal, nakon njegova ukljucenja posada ima dvije

minute za prihvacenje znaka pozarne opasnosti. Ako to nije ucinjeno sklop ce izazvati ukljucenje opce uzbune. Vatrodojavna stanica i svi prikljuceni strujni krugovi moraju imati dvostruko napajanje. Stanje napajanja mora biti posebno prikazano, ako je napajanje ili bilo koji dio dojavnih vodova u kvaru na stanici se mora oglasiti zvucni i svijetlosni signal razlicit od znaka pozarne opasnosti.

CIJEVNI VATRODOJAVNI SUSTAV Cijevni vatrodojavni javljac (Sample extraction smoke detector system) sastoj se od sustava cijevi, promjera najmanje 12mm, koji iz sticenih prostora stalno usisava zrak i dovodi ga do nadzorne stanice. U svakoj sticenoj prostoriji mora biti najmanje jedna usisna cijev, na stropu prostorije. Ukupan broj cijevi po sticenoj prostroiji i njihov raspored mora biti takav da nijedan dio stropa nije od usisne cijevi udaljen vise od 12m. U slucaju da u usisnom zraku ima cestica dima (vise od 6.65%) dimni javljac postavljen u nadzornoj stanici dat ce zvucni i svjetlosni signal. Sustav mora imati odusnik izveden tako da otrovni plinovi i dim nemogu uci u prostore gdje borave ljudi. Sustav mora imati dvostruko napajanje, a u slucaju prekida napajanja daje zvucni i svjetlosni signal razlicit od znaka pozarne opasnosti. Protok zraka osiguravaju najmanje dva ventilatora uz mogucnost stalnog vizualnog nadzora protoka (propeler ili pero) Sustav je namijenjen ponajprije zastiti teretnih prostora na brodovima za prijevoz suhih tereta.

SREDSTVA ZA GASENJE POZARA VODA Voda je najstarije, najpouzdanije i najcesce sredstvo za gasenje pozara, najcesce se upotrebljava za gasenje krutih tvari. Prednost vode kao sredstva za gasenje su dostupnost, jednostavnost prenosenja u velikim kolicinama, neotrovnost. Vodom se ne smiju gasiti pozari visokih temperatura (koks) ni pozari u kojma gore tvari s kojma voda burno reagira. U tu skupinu ubrajaju se alkalni i zemnoalkalni metali (Li, Na, K, Al, Mg) U slucaju pozara tih metala stvaraju se visoke temperature zbog cega se voda raspada sto ima za posljedicu eksplozije i erupcije gorive tvari. Sto je manji promjer kapljica vode, gasenje je ucinkovitije. Voda se moze upotrebljavati u obliku punog mlaza, rasprsenog mlaza ili vodene magle. Puni mlaz sluzi za izbacivanje vode na sto vecu udaljenost, pri cemu je iskoristivost samo 8-10% Rasprseni mlaz odlikuje manja udaljenost djelovanja, ali mnogo veca iskoristivost vode 20-25% Vodena magla dobiva se primjenom visokog radnog tlaka (iznad 30 bara), moze se koristiti samo kad je mlaznica blizu izvora pozara. Vodom je zabranjeno gasenje pozara elektricnih instalacija.

PJENA Ponajprije se koristi za gasenje zapaljivih tekucina.

Osnovno nacelo gasenja pjenom je potpuno prekrivanje opozarene tvari (odvajanje od okolnog kisika) S obzirom na stupanj ekspanzije razlikujemo: -teske pjene (manji od 20) -srednje teske pjene (20-200) -lake pjene (veci od 200) Kemijska pjena nastaje djelovanjem kiselih soli na alkane soli, pri cemu nastaje karbonatna kiselina uz oslobaanje CO2 koji ispunjava mjehurice pjenei sluzi za izbacivanje pjene. Zracna pjena je mjesavine vode, pjenila i zraka. Nastaje mehanickim dodavanjem pjenila u kolicini 2-6% ukupnje mase. Pjenila mogu biti proteinska, sinteticka i univerzalna. Ako svojstva sticene tvari ne pogoduju uspjesnoj primjeni pjene primjenjuju se pjenila s posebnim dodacima. Pozari tvari topivih u vodi (alkohol, lakovi, aceton) ne mogu se gasiti uobicajenim pjenilima, tada treba koristiti alkoholna pjenila.

PRAH Da bi se prah koristio kao sredstvo za gasenje mora zadovoljavati odreene uvjete. Najvaznijim se smatraju odgovarajuca velicina cestica, sto manja tezina, neotpornost, otpornost na vodu, zgrusavanje, tlak, sto manja elektrovodljivost. Najprikladnija velicina cestica je 35-55 m, a gustoca oko 2 kg/dm. Prah moze djelovati antikataliticki, gusenjem, rashlaivanjem odnosno odvajanjem. Prah koji kao osnovu ima natrij hidrogenkarbonat namijenjen je gasenju pozara tekucih i plinovitih tvari, te u blizini elektricne struje (BCE-prah) ,nije prikladan za istodobnu

upotrebu s pjenom. Prah koji kao osnovu ima diamonij fosfat prikladan je za gasenje svih vrsta pozara (ABCDE- prah), pri grijanju se tali i raspada zbog cega na povrsini ostavlja tanak sloj koji onemogucava pristup kisiku, a time sprecava daljnje gorenje. Za gasenje lakih metala koristi se prah koji se sastoj od vise tvari (D-prah ili M-prah)

UGLJICNI DIOKSID CO2 plin bez boje, okusa i mirisa i ne provodi elektricnu struju. Pozare gasi ugusivanjem (istiskivanjem zraka) vec pri 14% -tnoj koncentraciji. Gasenje je moguce potpunim prekrivanjem (Total flooding) odnosno ispunjavanjem sticenog prostora ili neposrednom primjenom (Local application) iznad opozarene tvari. Djelomicno djeluje i hlaenjem. U gasenju se najcesce upotrebljava kao plin ili kao suhi led koji nastaje pri nagloj ekspanziji. Veca uspjesnost se postize suhim ledom, zbog toga sto se duze zadrzava na povrsini. Uspjesno se koristi za gasenje tekucina, dok je manje uspijesan kod tvari koje gore zarom. Nije prikladan za gasenje lakih metala jer se raspada i time potice gorenje.

HALOGENIZIRANI UGLJIKOVODICI To su spojevi ugljikovodika u kojma je jedan ili vise vodikovih atoma zamijenjen halogenim elementom (klor, flour, brom ili jod). Pozar gase ponajprije antikatalitickim djelovanjem, zbog

visoke temperature se raspadaju pri cemu nastaju slobodni radiklali koji prekidaju proces gorenja. Najcesce se upotrebljavaju halon 1211 i 1301. Halon 1211 je plin sest puta tezi od zraka, zbog toga pri gasenju djeluje i ugusujuci. Termicki je stabilan do 500 C Skladisti se u posudama u tekucem stanju i pod vlastitim tlakom. Za izbacivanje se kao pogonski plin najcesce koristi dusik pod tlakom 20-30bara. Kad se u prostoru nalazi 30% halona 1211, udjel kisika se smanjuje na 14% zbog cega prijeti opasnost od gusenja. Halon 1301 skladisti se u tekucem stanju, toksicnost mu je mala pa se moze primjnjivati u prisutnosti ljudi. Koristi se za zastitu elektronskih ureaja, postrojenja, vozila i brodova. Zbog nepovoljnog utjecaja na ozonski omotac njegova primjena je zabranjena. klasa klasa klasa klasa klasa A voda, pjena, prah B pjena, prah, CO2 (halon) C prah, CO2 , halon D prah E CO2 , prah , halon

PROTUPOZARNA ZASTITA BRODA PRIJENOSNI UREAJI ZA GASENJE POZARA Estinkeri su ureaji koji sadrze sredstvo za gasenje koje se zbog unutranjeg tlaka izbacuje u zeljenom smjeru. Tlak moze biti tlak sredstva, tlak pogonskog plina ili tlak kemijske reakcije.

Namijenjeni su gasenju pocetnih pozara. Ureaji mogu sadrzavati: vodu, pjenu, prah, CO2, halon. Ureaji za gasenje vodom namijenjeni su za gasenje drva, papira, tkanine. Voda se izbacuje tlakom inertnog plina, ne smiju se upotrebljavati u blizini izvora elektricne struje. Ureaji za gasenje pjenom koriste se za gasenje drva, papira, tkanine te zapaljivih tekucina. Ureaj je napunjen mjesavinom vode i pjenila, u spremniku je smjestena posuda s inertnim plinom pod tlakom. Izbacivanjem tekucine i njenim prolaskom kroz mlaznicu nastaje pjena. Ureaj za gasenje prahom koriste se za gasenje svih vrsta pozara. Prah se izbacuje tlakom inertnog plina. Gasenje se provodi antikatalitickim djelovanjem na kemijsku reakciju, odnosno odvajanjem gorive tvari. Ureaj za gasenje ugljicnim dioksidom sadrze ukapljen plin pod tlakom (oko 70 bara). Prikladni su za gasenje pozara zapaljivih tekucina i plinova i u blizini izvora elektricne energije. Gasenje se provodi stvaranjem inertne atmosfere iznad opozarene tvari. Masa prijenosnog ureaja je najmanje 5kg (CO2 ili prah) odnosno 9 litara (pjena). Najveca dopustena masa mora biti manja od 23kg.

Ureaji moraju biti ispravno i citko oznaceni ukljucujuci:

-naziv proizvoaca -klasu pozara za koju su namijenjeni -vrstu i kolicinu sredstava za gasenje -poziv na odobrenje -upute za koristenje -godinu proizvodnje -temperaturno radno podrucje -ispitni tlak -upozorenje ako se ne smiju gasiti pozari el. Energije Uz prijenosne ureaje na brodovima se koriste i prijevozni ureaji za gasenje. Ukupna im je masa manja od 250kg (najcesce 100kg) , uobicajeno su to ureaji sa prahom, pjenom ili CO2

PALUBNI PROTUPOZARNI SUSTAV To je osnovni sustav za gasenje pozara na brodovima, mora biti pripravan za brzo ukljucivanje te omoguciti automatsko ukljucivanje. Sastoj se od protupozarnih crpki, cjevovoda, hidranta, protupozarnih cijevi i mlaznica. Protupozarna crpka je svaka brodska crpka kapaciteta najmanje 25m /h , koja je sustavom ventila spojena s palubnim protupozarnim sustavom. Brod mora imati barem dvije takve crpke. Crpke ne smiju imati isti izvor energije i ne smiju biti smjestene u istim prostorima, da u slucaju pozara ne budu sve neupotrebljive. Pogon crpki je neovisni dizelski ili elektromotor. Dizelski motor mora imati dovoljno goriva za najmanje tri sata rada.

Protupozarni cjevovod smjesten je na palubi, promjer cijevi mora izdrzavati tlak vode koji istodobno proizvede najmanje dvije crpke, odnosno najmanje 140m/h. Broj i polozaj hidranata omogucuje da najmanje dva mlaza s razlicitih hidranata mogu doseci svaku tocku broda. Protupozarne cijevi duzine najmanje 10m i opremljene mlaznicom smjestene su u ormaricima blizu hidranata. Mlaznice promjera usnika 12,16 ili 19mm omogucavaju puni mlaz, zastitnu maglu i zatvaranje mlaza , a imaju domet oko 12m. Napajanje brodskog palubnog sustava vodom pod tlakom s kopna osigurava se najmanje jednom meunarodnom prirubnicom. Prirubnica je standardnih dimenzija i moze se koristiti na obje strane broda.

UGRAENI SUSTAVI ZA GASENJE POZARA Sustavi za gasenje pozara vodom Mogu biti sustavi za gasenje rasprsenom vodom (drencher) u strojarnici i teretnim prostorima ili automatski (sprinkler) u nastambama putnika i posade i javnim prostorima. Sustav za gasenje vodenom maglom (Fixed pressure water spraying system) namijenjen je gasenju pozara strojarnice i slicnih prostora u kojma je moguce sirenje zapaljivih tekucina. Sustav tijekom gasenja osigurava najmanje 5l/m /min, a sastoj se od crpke, tlacne posude, cjevovoda i mlaznica. Najbolji se ucinci postizu mlaznicama koje mogu istodobno stvarati kapljice razlicitih velicina, cime se postize vece

prodiranje u zapaljivu tekucinu. Nedostatak sustava je velika kolicina vode koja moze imati negativan utjecaj na stabilnost broda. Automatski sustav za gasenje (sprinkler) namijenjen je gasenju prvenstveno pozara klase A u nastambama putnika i posade te javnim prostorima. Sustav se sastoj od crpke, tlacne posude, cjevovoda i sprinkler mlaznica. Mora imati kapacitet dovoljan za prekrivanje 280m s najmanje 5l/m /min vode. Automatsko djelovanje postize se odrzavanjem stalnog tlaka vode u cjevovodu. U glavi mlaznice postavljen je element koji oslobaa protok vode u slucaju porasta temperature. Temperatura oslobaanja protoka je 68 79 C. Padom tlaka slatke vode ukljucuje se crpka koja osigurava stalnu dobavu morske vode. Sustavi za gasenje pozara ugljicnim dioksidom Namijenjeni su za gasenje pozara u strojarnici te u teretnim prostorima broda. Sastoje se od posuda s CO2 pod tlakom, spojnih cijevi, ventila, manometra, cjevovoda i mlaznice. Ako je sustav namijenjen za gasenje prostora u kojima se mogu naci ljudi, mora imati i zvucni signal koji u trajanju od minimalno 20s upozorava na paljenje sustava. Automatsko ukljucivanje sustava njie dopusteno. Kolicina slobodnog plina u posudama mora biti dovoljna za njmanje 30% obujma njaveceg sticenog prostora (35% - 40% za strojarnicu). Sustav dovodnih cijevi odnosno tlak u posudama omogucuje da najmanje 85% plina dospije u prostor strojarnice u vremenu kracem od 2 minute, odnosno cijelokupna kolicina

u 10min u teretne prostore. Sustavi za gasenje pozara pjenom Za gasenje pozara na plaubi se koristi u pravilu teska pjena, a u zatvorenim prostorima laka pjena. Sustavi koji koriste tesku pjenu (Deck fixed low-expansion foam system) postavljaju se radi zastite palube na tankerima i sastoje se od crpke mora, spremista s pjenilom, mjesalice, cjevovoda i monitora. Mjesanje vode s pjenilom ostvaruje se primjenom mlazne crpke (ejektora) ili posebnom crpkom za pjenilo sa sutavom ujednacavanja tlakova (Foam proportionator) Sustav je u stanju prekriti pjenom cijelu povrsinu tankova. Kapacitet monitora je najmanje 3l/m /min sticene povrsine odnosno najmanje 1250l/min. Sustav za gasenje teskom pjenom u stanju je proizvesti dovoljno pjene da u 5 min prekrije najvecu sticenu povrsinu pjenom debljine najmanje 150mm Sustavi za gazenje lakom pjenom u stanju je proizvesti najmanje jedan metar visine pjene, za najvecu sticenu prostoriju u minuti. Ne smiju se koristiti pjenila kojma je koeficjent pjenjenja veci od 1000. Spremiste pjenila dovoljnog je kapaciteta za proizvodnju pjene obujma najmanje 5 puta veceg od obujma najvece sticene prostorije. Sustavi za gasenje pozara prahom Upotrebljava se na brodovima za prijevoz kemikalija i ukapljenih plinova, te za zastitu spremista boja. Sustav se sastoj od spremista praha, posude s pogonskim plinom pod tlakom i sustava cijevi s mlaznicama ili topovima. Kao pogonski plin koristi se dusik pod tlakom 10-20 bara ili

CO2. Djelovanje sustava zapocinje najvise za 30 sekundi od trenutka otvaranja posuda s pogonskim plinom. Sustav moze biti izveden kao samostalna jedinica ili kao konstruktivni dio broda. Nedostatak sustava je prilicno smanjenje vidljivosti pri koristenju u zatvorenim prostorima. Kolicina praha dovoljna je za najmanje 45 sekundi rada sustava uz upotrebu svih mlaznica i topova. Brzina ispustanja rucnih mlaznica je najmanje 3.5kg/s , a domet najmanje 8m. Brzina ispustanja topova je najmanje 10kg/s a domet 1040m Nakon nekog koristenja cjevovod se mora dobro propuhati kako bi se sprjecilo zacepljenje. Sustavi za gasenje halogeniziranim ugljikovodicima Sastoj se od posuda s ukapljenim plinom pod tlakom, sustava cjevovoda i upravljackog ormarica. Mogu se upotrebljavati samo za potpuno ispunjivanje prostora odnosno samo u prostorima brodskih strojeva i prostorima za prijevoz vozila bez putnika i tereta. Ispustanje se provodi rucno uz istodobno zaustavljanje sustava ventilacije sticenih prostora, a vrijeme ispustanja krace je od 20sekundi. Kolicina potrebnog plina ovisi o obujmu sticenog prostora i vrsti plina. Spremnici s plinom opremljeni su menometrima radi mogucnosti stalnog nadzora tlaka (za halon 1301 dusik, za 2405 zrak). Samo se halon 1301 moze skladistiti u sticenim prostorima, ostali moraju biti smjesteni izvan njih. Ugradnja ovakvih sustava zabranjena je na brodovima cija je

izgradnja zapocela nakon 1. listopada 1994.

PROTUPOZARNA ZASTITA TANKERA Osnovna je namjena sustava za inertiranje atmosfere smanjiti razinu kisika u tankovima ispod razine pri kojoj je moguca eksplozija. Sustav je ugraen na svim tankerima nosivosti 20 000 tona ili vise. Inertiranje moze biti plinom koji se puni na kopnu i pohranjuje na brodu ili se proizvodi na brodu. U najvecem broju slucajeva koristi se inertni plin dobiven iz generatora dusika, brodskih kotlova ili generatora inertnog plina. Generator dusika se uobicajeno koristi na brodovima za prijevoz kemikalija, uobicajeni kapacitet generatora dusika je oko 1500m /h Inertni plin koji proizvode brodski kotlovi (Funnel gas inering system) koristi se na brodovima koji koriste turbinsko porivno postrojenje. Osnovni nedostatak je sto kvaliteta dobivenog plina ovisi o kvaliteti goriva koje izgara u brodskim kotlovima. Na najvecem broju tankera se koriste generatori inertnog plina (Inert gas generators). Ureaj se sastoj od namjenskog lozista u kojem se postize spajanje gotovo cjelokupne kolicine kisika s gorivom tvari, tako dobiveni plin sadrzi do 1% kisika i vise od 98% dusika. Kapacitet ureaja je oko 15 000m /h. Nakon dobivanja inertnog plina iz kotlova ili generatora plin se dovodi u prociscivac (scrubber) u kojem se hladi morskom vodom, te mu se oduzimaju necistoce.

Nakon procistaca plinu se podize tlak, i puni ga se u tankove, prije ulaska u tankove temperatura plina ne smije biti veca od 50 C

Inertiranje tankova moze se obavljati razrjeivanjem (olifution) ili potiskivanjem (displacement) atmosfere tankova. Razrijeivanje se obavlja tako da se plin uvodi u dnu tanka, a prethodni sadrzaj tanka se ispusta kroz odusnik na vrhu tanka. Potiskivanjem se zbog vece tezine inertnog plina od para ugljikovodika, inertni plin dovodi na vrh tanka, dok je odusna cijev smjestena na dnu tanka.

SREDSTVA OSOBNE ZASTITE U sredstvima osobne zastite ubrajaju se: -zastitna odjeca -zastitna obuca -zastitna kaciga -elektricna svjetiljka -sjekira Zastitna odjeca napravljena je od vatrootpornog materijala koji stiti tijelo od toplinskog zracenja i oparotina. Osnovna namijena zastitne odjece i obuce je omogucavanje kraceg boravka i rada u opozarenim prostorima. Zastitna odjeca i obuca moraju sprijeciti bol i ozljede uzrokovane utjecajem topline i agresivnih tekucina. Pri dugotrajnom utjecanju povisene topline, najprije se javlja bol, a zatim i opekline. Zastitna obuca izraena je od gume ili slicnog materijala koji

ne provodi elektricnu struju. Zastitna kaciga mora biti dovoljno cvrsta da sprijeci ozljede glave pri padu cvrstog predmeta. Svjetiljka ne smije proizvoditi iskre prilikom paljenja i gasenja, te mora imati izvor napajanja za najmanje tri sata rada. Ureaj za disanje (Breathing apparatus) treba osigurati zrak za disanje u prostorima u kojima nema dovoljno kisika i sprijeciti udisanje vruceg zraka. Mora osigurati zrak za najmanje 30min rada. Kada kolicina zraka padne ispod 10% ukupne kolicine oglasava se zvucni signal Zastitna maska ima siroko vidno polje sa manjim predtlakom koji osigurava dobro nalijeganje. Ukupna masa ureaja je 8-12kg Uz svaki ureaj za disanje na raspolaganju je i konopac duljine najmanje 30m.

GASENJE POZARA NA BRODU Gasenje pozara u nastambama za putnike i posadu Obavlja se prijenosnim ureajima za gasenje, te pomocu ugraenog sustava za gasenje vodom (sprinkler) Osoba koja je uocila pozar ili dim mora ukljuciti opcu uzbunu, pritiskom na rucni javljac, i odmah pristupiti gasenju pozara.