SIGURNOST NA MORU

STCW (International Convention on Standards of Training Certification and Wathckeeping) – konvencija o standardima uvjezbavanja , stjecanja ovlastenja i drzanja straze. 1964.god uspostavljen je zajednicki odbor IMO-a i ILO-a posvecen uvjezbavanju pomoraca (IMO / ILO Joint Commitee on Training). Odbor je pripremao spis (Document for Guidance) koji je trebao posluziti kao uputa drzavama o nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjednika , casnika i clanova posade. Na temelju tog spisa skupstina IMO-a je 1971.god donijela odluku o usvajanju posebne konvencije posvecene naobrazbi pomoraca. Danas konvencija obvezuje 135 drzava. Tijekom 80-tih godina odredbe konvecnije vise nisu zadovoljavale potrebe međunarodne pomorske zajednice (zbog razvoja tehnologije , smanjivanja broja clanova posade , multinacionalnih posada). Zbog toga se na konferenciji 1995.god potpuno mijenja prilog konvencije , koji stupa na snagu 1997.god. Drzavama je ostavljeno 5 godina za potpunu primjenu odredaba konvencije. Prilog konvecnije se sastoji od 8 poglavlja. U prvom poglavlju utvrđena su prava i obveze drzava. Drugo poglavlje utvrđuje nacin i uvjete stjecanja ovlastenja za zapovjednike , casnike palube i clanove posade palube.

Trece poglavlje utvrđuje nacine i uvjete stjecanja ovlastenja za sluzbu stroja. Cetvrto poglavlje se odnosi na casnike i clanove posade koji su odgovorni za radiokomunikacije u slucaju opasnosti. Peto poglavlje propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti zapovjednici , casnici i clanovi posade na pojedinim vrstama brodova. Sesto poglavlje se odnosi na uvjete sjecanja ovlastenja casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu U sedmo poglavlje uvrstene su odredbe: MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE SIGURNOSTI PLOVIDBE Međunarodne pomorske organizacije udruzenja s pretezitim ciljem unapređivanja djelatnosti u svezi s iskoristavanjem mora i podmorja , pomorstvom i pomorskom plovidbom. SLUZBENE ORGANIZACIJE Međudrzavne ili međuvladine organizacije bave se zadacima organizacije i koordinacije djelatnosti od zajednickog znacaja Specijalizirane ustanove UN-a: -Međunarodna pomorska organizacija -Međunarodni savez za telekomunikacije -Svjetska meteroloska organizacija -Međunarodna zdravstvena organizacija -Međunarodna organizacija rada NESLUZBENE ORGANIZACIJE Vezane su uz iskoristavanje i istrazivanje mora , pomorstva i pomorske plovidbe Posebno se isticu: -Međunarodna hidrografska organizacija (IHO) -Međunarodno udruzenje ustanova za svjetionike (IALA) -Međunarodni savez udruzenja zapovjednika pomorskih brodova (IFSMA) -Međunarodni pomorski odbor (CMI)

-Međunarodno udruzenje luka i pristanista (IAPH) -Međunarodno udruzenje pomorskih peljara (IAMP) MEĐUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJA International Maritime Organization (IMO) Osnovana je konvencijom o međuvladinoj pomorskoj savjetodavnoj organizaciji (IMCO – Intergovernmental Maritime Consultative Organization) Usvojena je 1948.god u Zenevi , stupila je na snagu 1958.god Zadace organizacije: “Da osigura ustroj s ciljem suradnje između vlada na polju drzavne uprave i prakse o tehnickim predmetima svake vrste koji utjecu na pomorstvo uposleno u međunarodnoj trgovini; da ohrabri i pruzi podrsku opcem usvajanju najvisih standarda u pogledu pomorske sigurnosti uspjesnosti plovidbe te sprecavanja i nadziranja oneciscenja mora s brodova“ Ima 158 drzava clanica (98,47 % svjetske trgovacke flote) i dva pridruzena clana Uzdrzava se izravnim uplatama drzava clanica (iznos je razmjeran postotku tonaze flote pojedine drzave) Sastoj se od: SKUPSTINA-najvece upravljacko tijelo, clanovi su sve drzave clanice organizacije, sastaje se svake dvije godine Odgovorna je za odobravanje programa rada , proracuna , te bira clanove vijeca Na prijedlog clanova donosi redukcije VIJECE-izvrsno tijelo Organizacije , ima 32 clana izabrana na zasjedanju skupstine. Nadzire rad Organizacije između dva zasijedanja Skupstine, usklađuje rad tijela organizacije, prima izvjesca, imenuje tajnika Organizacije

kasnije kao zasebni odbor. istrazivanje pomorskih nezgoda. Posebno je vazan rad odbora na izradi tekstova konvencija . rukovanje opasnim teretima.ODBOR ZA POMORSKU SIGURNOST. TAJNISTVO . pravila o sprecavanju sudara na moru. Zaduzen je za sve predmete koji se ticu tehnicke suradnje između drzava ODBOR ZA OLAKSICE (Facilitation Commitee – FC) Djelovanje na uklanjanju nepotrebnih formalnosti u međunarodnom pomorskom prometu. PRAVNI ODBOR (Legal Commitee – LC) Uspostavljen je 1967. ODBOR ZA ZASTITU MORSKOG OKOLISA (Maritime Environment Protection Commitee – MEPC) Zaduzen je za razmatrati svaki predmet vezan za sprecavanje i nadzor oneciscenja mora s brodova ODBOR ZA TEHNICKU SURADNJU (Technical Co-opreation Commitee –TCC) Podređeno tijelo vijecu.(Maritime Safety Commitee – MSC) Najvise tehnicko tijelo organizacije Clanovi odbora su sve drzave clanice organizacije Zadace odbora su da razmotri svaki predmet vezan za pomagala za navigaciju.god. te na tumacenju međunarodno prihvacenih spisa. konstrukciju i opremu brodova. kao posebno tijelo organizacije Ovlasten je djelovati u svim pravnim pitanjima u djelokrugu organizacije clanovi odbora su sve drzave clanice organizacije.

nakon potonuca Titanica danas je na snazi konvencija iz 1974. pregradnja i stabilnost. struktura.god. Poglavlje I Opce odredbe ima tri dijela U dijelu A. protupozarna zastita. Na celu se nalazi glavni tajnik organizacije.drzave se obvezuju provoditi istrazne radnje u slucaju pomorskih nezgoda. te nacini obavljanja pojedinih postupaka sa stajalista sigurnosti broda i ljudi u moru. izuzeca te nacin ispitivanja sredstva za spasavanje. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O SIGURNOSTI LJUDSKIH ZIVOTA NA MORU International Convention on the Safety of Life at Sea SOLAS 1914. Pravo drzave da pregledava brodove drugih drzava ako postoj opravdana sumlja. U dijelu C.pregledi i svjedođbe.utvrđuje se opseg primjene konvencije (svi putnicki brodovi.primjena i definicije. a obvezuje 141 drzavu Utvrđene su tehnicke znacajke izgradnje i opreme brodova. strojni i elektricni uređaji. .god. otkrivanje i gasenje pozara Poglavlje III Sredstva i uređaji za spasavanje. Poglavlje II Konstrukcija.Zaduzeno je za obavljanje svakodnevnih poslova potrebnih za redovno djelovanje organizacije.propisuju se nacini pregleda brodova.nezogede. teretni brodovi veci od 500BT) U dijelu B. Dio A donosi opce odredbe. odnosno svjedođbe koje se izdaju temeljem konvencije.

te nacin istrage u slucaju nezgode nuklearnih brodova. nadzor.Dio B (zahtjevi za brodove i sredstva za spasavanje) donosi zahtjeve koje mora ispunjavati svaki brod. sprecavanje ozljeda i gubitaka zivota. Nacini primanja i predaje poruke o pogibelji.opce odredbe Dio B. te djelatnosti sa stajalista sigurnosti. Cilj sustava je osigurati zadovoljavajucu sigurnost plovidbe. Poglavlje IX Sustav upravljanja u svrhu sigurnosti. . U dijelu A navode se opce odredbe o primjeni i zadacama sustava U dijelu B navode se obveze drzava ugovornica U dijelu C navode se zahtjevi koje mora ispunjavati brodska radiokomunikacijska oprema Poglavlje V Sigurnost plovidbe. sadrzi odredbe koje se odnose na uređenje. mjere sigurnosti. brodar se obvezuje da na brodovima kojima upravlja uspostavi sustav upravljanja sigurnoscu i zastitom okolisa. plovidbe u blizini leda Poglavlje VI Prijevoz tereta odnosi se na rukovanje teretima Dio A.posebne odredbe za rasute terete osim zita Dio C. izbjegavanje oneciscenja. utvrđuje nacin prijevoza opasnih tereta Poglavlje VIII Nuklearni brodovi. svjedođbe.prijevoz zita Poglavlje VII Prijevoz opasnih tereta. Poglavlje IV Radiokomunikacije Utvrđuje broj i obiljezja telekomunikacijske opreme broda sa stajalista sigurnosti.

da budu pregledavani prema poboljsanom postupku nadzora. odnosi se na plovila koja se krecu velikim brzinama (High Speed Craft) Poglavlje XI Posebne mjere za unapređenje sigurnosti Utvrđuje se na nacin ovlastenja za rad organizacija koje u ime pojedine drzave izdaju svjedođbe o sposobnosti broda za plovidbu Poglavlje XII Dodatne mjere za brodove koji prevoze rasute terete Obvezuje brodove za prijevoz teskih rasutih tereta duzine 150m ili vise da izdrze naplavljivanje jednog prostora. KONVENCIJA O MEĐUNARODNIM PRAVILIMA O IZBJEGAVANJU SUDARA NA MORU 1972 Prva konvencija 1889.god.god. u dodacima pravila navode se zahtijevna tehnicka obiljezja zvucnih i vizualnih oznaka . obvezuje 135 drzava. u Washingtonu Danas su na snazi pravila donesena 1972.Poglavlje X Mjere sigurnosti za vrlo brze brodove. a stupila su na snagu 1977. Prilog konvencije sadrzi 37 pravila podijeljenih u pet poglavlja i tri dodatka Prvo je poglavlje uvodno Drugo poglavlje navodi pravila o izbjegavanju sudara na moru u svim uvjetima vidljivosti Trece poglavlje propisuje pravila koristenja svjetlosnih i zvucnih znakova Cetvrto poglavlje utvrđuje nacin koristenja zvucnih i svjetlosnih znakova Peto poglavlje navodi dopustena izuzeca.

MEĐUNARODNA KONVENCIJA O SPRIJECAVANJU ONECISCENJA MORA S BRODOVA – International Convention on the Prevention of Pollution from Ships MARPOL 1973 London.da bi utvrdila postupke pomoraca odnosno opremu broda poradi djelotvorna sprecavanja odnosno umanjivanja oneciscenja mora s brodova Sastoj se od osnovnog teksta. Prilog II. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O TERETNIM LINIJAMA International Convention on Load Lines LOADLINE 1966. utvrđuje pravila u pogledu konstruktivne zastite od oneciscenja te nacin i kolicinu dopustenog ispustanja nafte u more. a za svaku su tvar određeni nacini ispustanja u more ovisno o podrucju plovidbe Prilog III-mjere sprecavanja oneciscenja tvarima koje se prevoze zapakirane ili u spremnicima Prilog IV-sprecavanje oneciscenja mora fekalijama s brodova Prilog V-oneciscenje mora smecem Svaki prilog stupa na snagu odvojeno.odnosi se na druge tekuce terete (osim nafte) koji se prevoze brodovima za prijevoz kemikalija. Stetne tvari podijeljene su u cetiri skupine.god. London utvrđivanje uvjeta koje moraju zadovoljiti . dva protokola i pet priloga Prilog I – odnosi se na prijevoz nafte morem. prva dva priloga su obvezna. pristupanje ostalim prilozima prepusteno je volji drzava.

brodovi koji obavljaju međunarodna putovanja sa stajalista najmanjeg dopustenog nadvođa.god. Teretna vodena linija se određuje neizravno. obvezuje 126 drzava Utvrđen je nacin proracuna velicine (tonaze) broda s prvenstvenom namjerom određivanja obveznosti primjene pojedinih nacionalnih i međunarodnih propisa. Prilog II-naveden je zemljovid s ucrtanim podrucijma u kojma se dopusta uranjanje broda do pojedine propisane oznake na boku broda sukladno hidrometeoroloskim uvjetima Prilog III. obvezuje 145 drzava Sastoji se od opceg dijela i tri priloga Opci dio-navedene su obveze vlada ugovornica pri primjeni konvencije . koje se izracunavaju neovisno. stupila na snagu 1982.sadrzava uzroke svjedođbi koje propisuje konvencija MEĐUNARODNA KONVENCIJA O BAZDARENJU 1969 International Convention on Tonnage Measurement of Ships London 1969. Tonaza je bezdimenzionalni broj. Svi brodovi u potpuno nakrcanom stanju moraju prebroditi naolavljivanje bilo kojeg zatvorenog prostora. Stupila je na snagu 1968. U pravilu je netotonaza za 30% manja od brutotonaze. te uvjeti pod kojima brodovi mogu obavljati međunarodna putovanja Prilog I-pravila za određivanje teretnih vodenih linija. Velicinu broda određuju brutotonaza i netotonaza. određivanjem najmanjeg nadvođa na temelju duljine broda. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O STANDARDIMA UVJEZBAVANJA STJECANJA OVALSTENJA I DRZANJA .

utvrđuje nacine i uvjete stjecanja ovlastenja za sluzbu stroja Cetvrto poglavlje.ovlastenja i uvjete stjecanja ovlastenja casnika i clanova posade s posebnim duznostima na brodu (napustanje broda.uvrstene su odredbe kojima je . Peto poglavlje. sigurnost broda) Sedmo poglavlje. casnika i clanova posade. u Londonu usvojena je posebna konvencija o naobrazbi i izobrazbi pomoraca (najveca i najznacajnija konvencija do tada) Stupila je na snagu 1984 god obvezuje 135 drzava Vec tijekom 80-tih godina odredbe konvencije vise nisu zadovoljavale potrebe međunarodne pomorske zajednice 1995 sazvana je nova konferencija na kojoj je potpuno izmjenjen prilog konvencije. Trece poglavlje. koji je stupio na snagu 1997god Drzavama je ostavljeno 5 godina za primjenu Prilog konvencije sastoj se od osam poglavlja Prvo poglavlje. Sesto poglavlje. 1978. casnici i clanovi posade na pojedinim vrstama brodova.god.utvrđena su prava i obveze drzava prema vlastitim pomorcima i prema IMO-u.utvrđuje nacin i uvjete stjecanja ovlastenja za zapovjednike. casnike i clanove posade palube.se odnosi na casnike ili clanove posade odgovorne za radiokomunikacije u slucaju opasnosti. Drugo poglavlje.propisuje uvjete koje moraju zadovoljiti zapovjednici.STRAZE International Convention on Standards od Training Certification and Watchkeeping STCW Zajednicki odbor IMO-a i ILO-a pripremio je poseban spis (Document for guidance) koji je trebao posluziti kao uputam drzavama o nacinu naobrazbe i izobrazbe zapovjenika.

Pritom se razina znanja razlikuje s obzirom na razinu odgovornosti. osiguraju sredstva i komunikacijske veze. a njime su propisana obvezna znanja i vjestine. Drzave preuzimaju obvezu da uspostave centre za koordinaciju traganja i spasavanja. MEĐUNARODNA KONVENCIJA O POMORSKOM TRAGANJU I SPASAVANJU 1978 International Convention on Maritime Search and Rescue SAR Hamburg 1978. te da ih obvezu na blisku suradnju sa zrakoplovnim sluzbama traganja i spasavanja Trece poglavlje posveceno je suradnji između sluzbi traganja i spasavanja susjedih drzava. odrede podrucja ovlasti. a izmjene su stupile na snagu 2000.god prilog konvencije mijenjan je rezolucijom iz 1998.omoguceno uvođenje ovlastenja odnosno duznosti koje odskacu od uobicajene strukture posade broda Osmo poglavlje.god Prilog izmjene konvencije sadrzi 5 poglavlja Za razliku od drugih konvencija SAR najvise obvezuje drzavu Prihvatilo je 66 drzava U prvom poglavlju priloga konvencije navode se definicije koje se koriste u tekstu. stupila na snagu 1985. te nacin njihove provjere pri stjecanju pojedinog ovlastenja. U drugom poglavlju obvezuju se drzave da utvrde pravnu utemeljenost sluzbe traganja i spasavanja.god.god. Primjena priloga A je obvezna. Dio B je preporuka (uputa) drzavama o nacinu primjene odredaba iz odjela A.propisuje nacine obavljanja straze. . odrede ovlasti. te posebice mjere za sprecavanje posljedica umora Izdan je i poseban pravilnik (STCW Code) koji je podijeljen u dva dijela A i B.

U cetvrtom poglavlju se pozivaju drzave da stave na raspolaganje podatke. koji je podijeljen u tri dijela: 1. Obveza drzave da organizira pruzanje pomoci na moru temelji se na odredbama konvencije UN-a o pravu mora kojima je utvrđeno da ce “svaka obalna drzava podupirati osnivanje. Jedinice traganja i spasavanja (Mobile Facilities) PRIMJENA MEĐUNARODNIH KONVENCIJA I PREPORUKA prihvacanjem međunarodnih konvencija drzave preuzimaju obveze njihove primjene TRAGANJE I SPASAVANJE NA MORU – OBVEZA SPASAVANJA Pruzanje pomoci osobama u nevolji na moru od davnina je prihvacneo pravilo. rad i odrzavanje prikladne sluzbe traganja i spasavanja radi sigurnosti na moru i iznad mora“ Drzava se obvezuje da ce sluzbi traganja i spasavanja: -osigurati pravni okvir djelovanja -imenovati mjerodavnu vlast . Ustroj i upravljanje (Organization and Menagment) 2. Usklađivanje traganja i spasavanja (Mision Co-ordination) 3. planove i informacije o svojim centrima za koordinaciju traganja i spasavanja Peto poglavlje posveceno je sustavima izvjescivanja s brodova Uz konvenciju je pridruzen prirucnik (International Aeronautical and Maritime Search and Rescue Manual IAMSAR). tu obvezu nalazu mnoge konvencije. te odredbe nacionalnih zakonodavstva.

Hamburg) i IAMSAR prirucnikom Prema SAR-u drzave bi trebale usklađivati rad sluzbi traganja i spasavanja (bilateralnim ili multilateralnim ugovorima). takvim ugovorima treba urediti pitanja prelaska drzavnje granice i poziv u pomoc jedinica druge drzave.-osigurati sredstva -osigurati sredstva -osigurati sredstva veze -osigurati provedbu djelatnih zadaca -omoguciti unapređenje rada sluzbe Obveza zapovijednika Zapovijednik broda koji je u mogucnosti pruziti pomoc duzan je sto brze krenuti u pomoc i obavijestiti unesrecene i sluzbu traganja i spasavanja USTROJ SLUZBE TRAGANJA I SPASAVANJA Spasavanje je najcesce povezano sa traganjem (traganje prethodi spasavanju ako polozaj nije poznat) Traganje i spasavanje nece biti uspjesno bez stalno pripravne sluzbe Temeljna nacela ustroja takve sluzbe utvrđena su SAR konvencijom (1979. u zahtjevu se moraju navesti svi podaci o radnjama koje se namjeravaju provesti. Susjedne drzave bi morale dopustiti spasilackim jedinicama druge drzave ulazak na svoj teritorij iskljucivo radi traganja i spasavanja. Drzave se poticu da ostvare sto bolju suradnju između pomorskih i zrakoplovnih jedinica Rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja dio je drzavnje . Ovlastena osoba sluzbe traganja i spasavanja duzna je zatraziti dopustenje za ulaz ili prolaz na teritorij druge drzave.

ustroj i odrzavanje rada sluzbe (najcesce mjerodavno ministarstvo) Rukovodstvo sluze duzno je izraditi plan sluzbe traganja i spasavanja i u tom planu: -ustvrditi podrucije nadleznosti -osigurati sredstva. U pravilu drzava uspostavlja jedan centar na cijelom podrucju nadleznosti Centar mora imati: -razrađen plan provedbe traganja i spasavanja -prostor za rad -sredstva i opremu -uvjezbano osoblje Za rad centra odgovoran je njegov rukovoditelj. susjednim zemljama.uprave. djelatnosti centra temelje se na planu djelatnosti koji sadrzi pravila i podatke o: -djelatnim postupcima -djelatnostima pojednih odjela -sredstvima veza i nacinu njihova koristenja -osoblju -prikupljanju podataka . drugim osobama koje pruzaju usluge sluzbe -podijeliti podrucje nadleznosti na određen broj podpodrucja -izraditi program obucavanja osoblja CENZAR ZA KOORDINACIJU TRAGANJA I SPASAVANJA Rescue Co-ordination Center – RCC Temeljna je jedinica sluzbe odgovorna za provedbu traganja i spasavanja u podrucju nadleznosti. opremu i osoblje -zaljuciti ugovore sa korisnicima sredstva . odgovorno za uspostavu.

U pravilu je podcentar skromnije opremljen od centra STANICE ZA UZBUNJIVANJE Mogu se uspostaviti kao dio sluzbe traganja i spasavanja na pogodnim mjestima i o njima se obavjestava javnost. .RCC mora raspolagati pouzdanim sredstvima veze za komunikaciju sa: -spasilackim jedinicama -spasilackim podcentrima -meteoroloskim uredima -medicinskim ustanovama SPASILACKI PODCENTAR – Rescue Sub-Centre RSC Osniva se na podrucju nadleznosti RCC-a u slucajevima kada centar nije u mogucnosti obavljati neposredan nadzor nad spasilackim jedinicama na tom podrucju To ce biti u slucajevima: -ako sredstva veze ne omogucuju pouzdano prenosenje poruka između centra za koordinaciju i spasilackih jedinica -ako centar obuhvaca podrucje nekoliko drzava -ako se pretpostavlja da ce nadzor i usklađivanje traganja i spasavanja biti djelotvorniji iz blizeg sredstva Podrucje nadleznosti. Zadaca im je prijam obavijesti o nezgodi iz prigodnih izvora ili neposrednim opazanjem Nakon prijama obavijesti stanice o tome obavjestavaju centar ili podcentar radi usklađivanja provedbe traganja i spasavanja Moraju imati dobra sredstva veze.Podcentri nisu ovlasteni za izravnu suradnju sa susjednim drzavama. ovlastenja podcentra određuje rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja.

zahvaljujuci prikladnoj opremi i sluzbi slusanja cesto prve prime obavijest o nezgodi Centri i podcentri odrzavaju tjesnu suradnju s obalnim radiostanicama Uobicajena uloga CRS-a je da odrzava neposrednu vezu između RCC-a . podcentra i spasilackih jedinica. RSC-a i osoba na mjestu nezgode i osiguraju komunikacijsku podrsku tijekom traganja i spasavanja. UVJEZBAVANJE OSOBLJA SLUZBE TRAGANJA I SPASAVANJA Uspjesnost rada sluzbe traganja i spasavanja temelji se na uvjezbanosti osoblja.OBALNE RADIOSTANICE Cast Radio Stations – CRS Smatraju se dijelom sluzbe traganja i spasavanja.) Veliku pomoc mogu pruziti sredstva privatnih poduzeca i pojedinaca.. ali se mogu prilagoditi (sredstva MO-a i MUP-a. obalne radio stanice itd. ali i drugih sluzbi kao sto su vatrogasci.. Program uvjezbavanja izrađuje rukovodstvo sluzbe traganja i spasavanja i nijme je obuhvaceno osoblje centra. Program uvjezbavanja treba sadrzavati: -osnovni program za stjecanje znanja i vjestina -program uvjezbavanja za stjecanje iskustva -vjezbe Vjezbe su najvazniji dio i izvode se u redovnim vremenskim razmacima SREDSTVA TRAGANJA I SPASAVANJA Vlastita sredstva sluzbe traganja i spasvanja ili sredstva i osoblje od drugih drzavnih sluzbi ili lokalnih vlasti Drzave uglavnom koriste postojeca sredstva u svom vlasnistvu. cime se uvelik smanjuju troskovi i unapređuje . koja nisu namijenjena traganju i spasavanju.

upoznato s obiljezjima podrucja djelovanja. osposobljeno za odrzavanje opreme i pruzanje prve pomoci Među osobljem mora se nalaziti ljecnik Spasilacke jedinice dijele se na pomorske. sredstvima veze i obucenim osobljem.vrijeme potrebno za okupljanje posade i vrijeme potrebno za pripremu broda ili zrakoplova Osoblje spasilacke jedinice mora biti u dobrom fizickom stanju. Djelotvornost namjenskih jedinica . koje je odgovorilo na poziv u pomoc Spasilackom jedinicom smatra se i trgovacki brod ili zrakoplov koji je duzan sudjelovati u traganju i spasavanju (ne smije ugroziti vlastitu sigurnost) Namjenskim jedinicama smatraju se jedinice pod neposrednom upravom sluzbe traganja i spasavanja. brodovi na redovnim prugama. (zrakoplovna i brodska poduzeca. zrakoplovne i kopnene. izgrađene ili opremljene za te poslove. zracno ili kopneno sredstvo s prikladnom opremom.djelatnost sluzbe. ribarski brodovi) S takvim se organizacijama i pojedincima zakljucuju posebni ugovori o suradnji kako bi sto brze mogli zapoceti traganje i spasavanje SPASILACKE JEDINICE Rescue Unit – RU RU je svako pomorsko. POMORSKE SPASILACKE JEDINICE .

a brzina 25-30 cvorova Opremljeni su radarima. mogu biti namijenjene traganju i spasavanju i opce namjene Pomorski brodovi (Rescue Vesel RV) mogu sudjelovati u traganju i spasavanju na otvorenom moru. tegljaci. Imaju dobra manevarska obiljezja. rasvjetnim tijelima (za traganje) te opremom za podizanje ljudi iz mora. za prvu pomoc. U pravilu su to zatvoreni brodovi visoka nadgrađa sto im omogucava plovidbu po nepovoljnim vremenskim uvjetima Duzina im je 17-35m . Mogu biti od krutog materijala ili kombinacija krutog dna i pneumatskih spremnika (brodica do 10m) Glavni cilj im je omogucavanje podizanja ljudi iz mora i prebacivanje s drugih brodova i brodica. za tegljenje (spasavanje) Visoki troskovi nabave i odrzavanja Oznaka RV+brzina (RV 10) Za traganje i spasavanje mogu posluziti manji ratni brodovi. dovoljan prostor za opremu i prezivjele.Pomorski brodovi ili pomorske brodice. daleko od maticnih luka. Oprema namijenjena traganju rijetko se ugrađuje. duljine 8-15m motorom snage 150-250kW brzina im je veca od 30cvorova . Nedostatak im je ogranicena mogucnost djelovanja pri nepovoljnim vremenskim uvjetima Oznaka RB (14) Vrlo brzi spasilacki brodovi Fast Rescue Boat – FRB Pneumatske brodice s krutim dnom. veliku brzinu. peljarski brodovi Pomorske spasilacke brodice (Rescue Boat RB) Koriste se u podrucjima uz obalu. veliko podrucje djelovanja . grade se kao deplasmanska plovila duzine do 15m i brzine do 25cvorova.

ali i za spasavanje. Mogu ostvarivati zadatke pri vjetru do 8 Bf. vrijeme zadrzavanja zrakoplova na mjestu nezgode je ograniceno. 2½ sata Najcesce se koriste turboelisni zrakoplovi (omogucuju veliku max.brzinu leta i male brzine za pretrazivanje) Brzina leta za traganje 100-150cvorova. ali ce njihove mogucnosti biti ogranicene (ako to nije zrakoplov sluzbe traganje i spasavanja). Zbog ogranicene kolicine goriva. a visina između 150500m (danju).5 MHz i 243 MHz) i prenosenju poruka sluzbi za traganje i spasavanje. . 2½ sata -vrlo dugog dometa (VLR) vise od 1000M . Helikopteri su izvaredne letjelice za traganje . podignu ljude iz mora i vrate se u maticnu luku ZRAKOPLOVNE SPASILACKE JEDINICE Zrakoplovi su najpogodnija sredstva za brzo pretrazivanje sirokih prostora. Nedostatak im je ograniceno vrijeme leta. stoga se dijele na zrakoplove: -kratkog dometa (SR) podrucje djelovanja do 150M i do ½ sata zadrzavanja -srednjeg dometa (MR) do 400M . 2½ sata -dugog dometa (LR) do 750M . Sluzba nadzora zracnog prometa moze pozvati svaki zrakoplov da pruzi pomoc.Osnovna namjena im je da za vrlo kratko vrijeme stignu do mjesta nezgode. odnosno 500-700m (nocu). 2½ sata -iznimno dugog dometa (ULR) vise od 1500M . odnosno podrucje djelovanja. U skladu s tim osnovna pomoc koju pruzaju trgovacki zrakoplovi sastoji se u pracenju odasiljanja na zrakoplovnim frekvencijama pogibli (121.

posuđe. Paketi koji se dostavljaju mogu sadrzavati: -medicinsku opremu -hranu -odjecu i pokrivace -sredstva za signalizaciju ili komunikaciju -sredstva za paljenje vatre i osvjetljavanje -razne predmete (otvaraci za limenke. kompas) Ovom popisu mogu se dodati dodatne kolicine tekucine. pribor za ribolov. prsluke za spasavanje. moraju se lako otvarati. te opremu za traganje Posadu helikoptera cine 2-4 osobe OPREMA I SREDSTVA ZA PREZIVLJAVANJE KOJA SE DOSTAVLJAJU OSOBAMA U OPASNOSTI Da bi se ocuvali zivoti i zdravlje ugozenih osoba nuzno je dostaviti hranu i opremu za prezivljavanje.Dijele se na: -lake (HEL-L) podrucje djelovanja do 100M i 5 osoba -srednje (HEL-M) do 200M i 15 osoba -teske (HEL-H) iznad 200M i vise od 15 osoba Imaju opremu za podizanje. Sadrzaj svakog paketa ili spremnika mora biti naveden na prilozenim uputama. pribor za desanilizaciju. Spremnici i paketi u kojima se dostavlja oprema moraju biti vodonepropusni i cvrsti. Za oznacavanje sluze ove boje: -crvena – za lijekove i prvu pomoc -plava – za hranu i vodu . za prvu pomoc.

-zuta – za pokrivace i odjecu -crna – za raznu opremu -kombinacija boja – za mjesovit sadrzaj Oprema koja se dostavlja uskladistena je na prikladnim mjestima i mora se redovito pregledavati. uvjete i pravila koji se odnose na ove sustave na međunarodnoj razini. a cilj im je unaprijediti sigurnost plovidbe. SUSTAVI IZVJESCAVANJA S BRODOVA Ship Reporting Systems – SRS Osnovna namjena je unapređenje razine sigurnosti plovidbe u pojedinom podrucju Ti sustavi se mogu podjeliti na dobrovoljne i obvezne. Cilj dobrovoljnog izvjescivanja s brodova: -smanjiti vremenski razmak od trenutka posljednjeg javljanja broda i pocetka traganja -omoguciti brzo određivanje polozaja brodova koji mogu pruziti pomoc -omoguciti određivanje sto manjeg podrucja traganja -olaksati pruzanje hitne medicinske pomoci Obvezni sustavi izvjescivanja temelje se na odredbama SOLAS konvecnije. IMO je jedina organizacija ovlastena donositi upute. Izvjesca brodova predaju se ili u pravilim vremenskim . a zapovjednici tih brodova duzni su dostavljati izvjesca o kretanju prema sluzbenim uputama. Ovi sustavi se uobicajeno odnose na brodove iznad određene velicine ili na brodove koji prevote opasne tvari.

razmacima ili prolaskom dogovorenih granicnih crta. Pocetak traganja Traganje odnosno spasavanje moze zapoceti izravnim pozivom ljudi u nevolji ili na temelju zakljucka da su ljudi o cijem stanju nema drugih obavijesti u nevolji Izravnim pozivom u pomoc smatraju se poruke koje sadrze ili potvrdu poziva upuceno: -izravno u RCC s broda ili zrakoplova -s broda ili zrakoplova posredstvom obalne radiostanice -od druge međunarodno potvrđene pomorske sredisnjice ili MRSC-a -od centra COSPAS – SARSAT sluzbe ili INMARSAT-a o primljenoj poruci EPIRB-a -od drzavnih sluzbi Porukama opasnosti smatraju se: -radiotelefonski signal pogibelji (MAYDAY) -signal pogibli upucen preko DSC uređaja . a mogu biti: -plan plovidbe -izvjesce o polozaju -izvjesce o skretanju -zavrsno izvjece TRAGANJE NA MORU Svrha traganja je utvrditi polozaj ljudi u nevolji (za najkrace moguce vrijeme). Spasitelji moraju iskoristiti svaki doprinos ljudi u nevolji (dok su jos sposobni) ali i svih drugih ljudi koji mogu pomoci.

Ako je polozaj broda u opasnosti nepoznat centar koji je prvi obavijesten o tome preuzeti ce odgovornost za traganje i spasavanje.-SOS Morseov signal -rakete crvene boje -komad narancaste jedrenine -dimni signal (narancasti dim) -neprekidno trubljenje Nakon primanja obavijesti centar ce poceti voditi dnevnik u koji se unose svi primljeni podaci. U pravilu svoje zadace obavlja iz centra. Centar za koordinaciju utvrđuje stupanj opasnosti koji moze biti: -stupanj neizvjesnosti -stupanj pripravnosti -stupanj pogibelji Rukovođenje traganjem i spasavanjem Traganjem i spasavanjem rukovode: -koordinator u centru za koordinaciju -zapovjenik mjesta nezgode ili -koordinator povrsinskog traganja Koordinator u centru (SAR Mission Co-ordinator) je dezurni i ovlasteni sluzbenik RCC-a. Zapovjenik mjesta nezgode (On Scene Commander – . Opseg duznosti koordinatora u centru određen je sluzbenim prirucnikom. Ako je polozaj broda ili ljudi u opasnosti poznat spasavanje pocinje centar na cijem se podrucju objekt nalazi. Ta zadaca traje samo dotle dok traje traganje i spasavanje ili vjezba.

Njega određuje koordinator akcije ili sporazumno zapovjednici trgovackih brodova koji dolaze u pomoc Brod koji obavlja koordinaciju mora danju istaknuti slova FR . Postupak broda koji krece u traganje i spasavanje Brodovi koji krecu prema podrucju nezgode. nakon prijama poziva. Tijekom plovidbe prema mjestu nesrece treba: -uspostaviti vezu s daleznim centrom za koordinaciju -izvjestiti koordinatora povrsinskog traganja ili zapovjednika mjesta nezgode o svakoj novoj informaciji -privezati konopac uz oba boka broda na vodenoj liniji -pripremiti brodski teretni uređaj (dizalice. moraju na kartu ucrtati polozaj broda u nevolji te procijeniti vrijeme dolaska (ETA-Estimated Time of Arrival). a nocu svjetlosnu oznaku koju sam određuje. Brod koji polazi u pomoc mora prikupiti sto detaljnije podatke o mjestu nezgode.OSC) je zapovjednik namjenske jedinice sluzbe traganja i spasavanja kojeg je koordinator u centru odredio da usklađuje operaciju na podrucju traganja. Koordinator povrsinskog traganja (Co-ordinator Surface Search .CSS) je zapovjednik najpogodnijeg trgovackog broda. samarice) -pripremiti splav -rasporediti posadu -izabrati nacin traganja (uskalditi ga s brodovima koji su vec na mjestu nezgode) Podrucje traganja Cilj je svakog traganja podrobno pretraziti cijelo podrucje u . U pravilu to je zapovjednik naj prikladnijeg broda iz sastava sluzbe.

To se naziva mogucim podrucjem traganja (Possible Search Area) i opisuje se kao najmanje podrucje u kojem se sigurno nalaze ljudi u nevolji. određuje se crtanjem kruznice oko posljednjeg poznatog polozaja s .POC) R.velicina ukupne navigacijske greske u jedinicama standardne devijacije Polozaj ljudiu nevolji moze se odrediti kao: -zemljopisna tocka -pravac -podrucje Podrucje ili pravac određuje samo koordinator u centru i to samo ako je opremljen odgovarajucim racunalnom opremom. U svim drugim slucajevima podrucje traganja se određuje kao tocka Ako se podrucje traganja određuje bez racunala. Velicina moguceg podrucija utvrđuje se na temelju najveceg moguceg kretanja cila traganja: -nakon posljednjeg isplovljenja ili nakon posljednog javljenog polozaja -od pretpostavljenog ili tocnog polozaja u trenutku nezgode do trenutka pretpostavljenog dolaska spasilackih jedinica Svakom se podrucju dodjeluje vjerojatnost kojom se opisuje koliko je ocekivanje da ce se tu nalaziti ljudi u opasnosti To se naziva vjerojatsnocu zadrzavanja (Probability of Containment.kojem se mogu nalaziti osobe u opasnosti.

izvor svjetla.. stalna morska struja) Uspjesnost traganja Moze se odrediti kao vjerojatnost da ce spasilacke jedinice pronaci cilj traganja (Probability of Success – POS) POS= POC PODu otkrivanja) PODu – (Total Probability of Detection ukupna vjerojatnost Ukupna vjerojatnost otkrivanja ovisna je o: -obiljezjima spasilacke jedinice -naporima spasavatelja Najvaznija obiljezja cilja koja utjecu na uspjesnost traganja su vrsta cilja.15 – 1.10 ili 15M) -5M (brodovi i zrakoplovi s dva motora) -10M (zrakoplovi s vise od dva motora) -15M (manji plovni objekti. uzimajuci u obzir pocetnu gresku polozaja (5. stanje mora i sl. posebice vidljivost. vjetar. boja i oblik. Trenutacno stanje okoline također utjece na uspjesnost traganja.5 . doba dana. plima i oseka. zrakoplovi s jednim motorom) Posebnu paznju treba obratiti zanosenju cilja (morska struja. Vidljivost traganja – udaljenost na kojoj se neki cilj moze otkriti promatranjem sa zadanje visine iznad povrsine mora Pri traganju je nuzno ostvariti koeficijent pokrivenosti veci od 1. sto se postize ukljucivanjem vecg broja spasilackih jedinica . velicina.radijusom koji je jednak najvecoj mogucoj udaljenosti koju je cilj mogao prevaliti..

TRAGANJE BRODOVIMA Traganje pocinje od najvjerojatnijeg polozaja cilja. Traganje se provodi prema preporucenim obrascima traganja. Kada traganje izvode brodovi i / ili brodice. Ako u traganju sudjeluje samo jedan brod. To cini brod koji je prvi stigao do tog mjesta. koji se oznacuje postavljanjem splavi ili sl. zrakoplovima ili njihovo zajednicko traganje. moze se koristiti obrazac prosirenog cetverokuta ili traganja u sektorima . obrazac ovisi o broju raspolozivih spasilackih jedinica. Obrasci se dijele na traganje brodovima.

Najcesce ga obavljaju zrakoplovi. Taj je nacin preporucen i ako traganje provode veci trgovacki brodovi (koji teze manevriraju). Posebice se preporucuje u slucaju potrage za covjekom u moru. Traganje po stazi (Track Search – TS) primjenjuje se kao pocetno traganje u slucjau kad a je zrakoplov ili brod nestao na prethodno poznatom plovnom putu. Po zavrsetku prvog traganja smjer se pomice za 30 u desno.Traganje po prosirenom cetverokutu (Expanded Square Search – SS) obavlja u pravilu prvi brod koji pristize na mjesto nezgode. Traganje pocinje od najvjerojatnijeg polozaja cilja. Traganje dvaju brodova provodi se tako da dva broda. ako drugi brodovi stizu sa vecim zakasnjenjem. Obavlja se pracenjem poznatog planiranog puta broda u nevolji. Traganje po usporednim stazama (Parallel Sweep Search – PSS) Najcesce upotrebljavaju brodovi i zrakoplovi pri pretrazivanju vecih povrsina u slucaju kada je polozaj cilja iznimno nepouzdan. pri cemu svaki brod plovi po svojoj stazi. Svaka promjena smjera plovidbe je 120. plove u smjeru . svaki s jedne strane najvjerojatnijeg polozaja. Prikladno je u slucaju kruznog podrucja traganja. Traganje po sektorima (Sector Search – VS) koristi se ako je polozaj cilja poznat i unutar ogranicenog podrucja. pri cemu duzina plovidbe u istom smjeru treba biti između 2 i 5M (tako da cijelokupno traganje ne traje duze od 4 sata) Ako u traganju sudjeluje vise brodova obavlja se po usporednim stazama.

svjetlosnih i obojenih oznaka. usporedno traganje. dimnih naprava. Brod moze biti od velike vaznosti u slucaju nezgode zrakoplova (ako se mora prinudno spustiti na more) . ZAJEDNICKO TRAGANJE BRODOVA I ZRAKOPLOVA Ovo je cesto najuspjesniji nacin traganja. traganje po vijugavoj stazi.zanosenja na odgovarajucem razmaku (promjena smjera na <20M) Traganje triju brodova dva broda plove s jedne . a treci s druge strane. po sektorima i elektronsko traganje. Preporuceno je nekoliko obrazaca traganja: traganje po stazama. Promjenu mjera obavlja prvo brod koji je najvise udaljen (20M) Traganje sa cetiri broda po dva broda sa svake strane (kao i kod tri broda) Traganje sa pet ili vise brodova svi brodovi plove usporedno u smjeru ocekivanog zanosenja (24M) TRAGANJE ZRAKOPLOVIMA Nacin traganja ovisi o svojstvima zrakoplova odnosno o njihovoj namjeni Namjenski zrakoplovi najcesce ce najvjerojatniji polozaj cilja oznaciti izbacivanjem radio oznaka. dimne ili slicne oznake. Smjer plovidbe je smjer ocekivanog zanosenja. Zbog toga ce mnogo pomoci ako osobe u opasnosti istaknu svjetlosne. sto je posebno vazno tijekom traganja daleko od obale. Kod ovog obrasca brod sluzi kao osnovna navigacijska tocka zrakoplovu u letu. traganje po kvadratnoj shemi.

tako da povremeno presjeca putanju broda.Brod u tijeku traganja izvjestava zrakoplov. Miljama Traganje s jednim brodom i dva zrakoplova (koji lete usporedno ili svaki s jedne strane smjera kretanja broda) provodi se rjeđe iako pruza vece izglede za uspjeh razlog tome je opasnost sudara zrakoplova. Pri nocnom traganju zrakoplov izbacuje svjetlece rakete uz vjetar tako da se one nađu iznad broda tocno u polovici vremena osvjetljavanja . u pravilu na krmi. Udaljenost od smjera kretanja broda na kojoj zrakoplov mijenja smjer je usklađena s napredovanjem broda Brzina kretanja broda: Vs – brzina broda S – razmak između staza (M) Va – stvarna brzina zrakoplova u cvorovima L – duzina kraka staze traganja zrakoplova u naut. a ako zrakoplov otrkije cilj brod ce biti upucen prema osobama u opasnosti. Zajednicko traganje se obavlja tako da brod plovi najvecom brzinom u smjeru zanosenja dok jedan zrakoplov leti vijugavom putanjom okomito na smjer kretanja broda.

OBUSTAVA I PREKID TRAGANJA Kada je traganje obavljeno po odgovarajucem obrascu. koordinator u centru. Prekid moze biti privremeni ili trajni Privremeni prekid se izbjegava zato sto se vjerojatnost uspjesna spasavanja s vremenom znatno smanjuje O prekidu traganja treba izvjestiti sve jedinice traganja . vlasti i sluzbe koje su sudjelovale u traganju ili su o njemu obavijestene SPASAVANJE SPASAVANJE BRODOVIMA Nakon sto je cilj pronađen zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog traganja duzan je donijeti odluku o . zapovjednik mjesta nezgode ili koordinator povrsinskog traganja moraju donijeti odluku treba li traganje nastaviti ili ga prekinuti Neuspjeh u otkrivanju cilja moze se prepisati: -pogresci u polozaju -pogresci u procjeni zanosenja -propustu pri promatranju -cinjenici da je brod potonuo bez traga -navigacijskoj greski Daljni postupci mogu biti sljedeci: -ponovo pretraziti isto podrucje -povecati podrucje traganja -odrediti novo podrucje traganja Traganje se moze prekinuti kada se utvrdi da ne postoj razumna nada da ce se osobe u opasnosti pronaci.NASTAVAK.

U slucajevima kada brod spasavatelj ne moze pristati uz bok brodice u opasnosti. zvucnim signalom ili ispaljivanjem dviju. po mogucnosti zelenih oznaka u razmaku od nekoliko sekundi. ako postoj) Ako je veza uspostavljena treba izvjestiti zapovjednika brodice ili splavi o nacinu spasavanja. ljudi) Ako je more uzburkano jedan brod treba postaviti tako da stvara zavjetrinu. plovilu za spasavanje ili prezivjelima ovisi o okolnostima. Brod je duzan obavijestiti koordinatora povrsinskog traganja o pronalasku cilja i dati mu sljedece podatke: -vrijeme kad je cilj uocen -polozaj cilja -opce stanje na mjestu nezgode -uoceno stanje cilja i osoba u opasnosti -potreba za hranom i opremom za prezivljavanje -vremenske prilike i stanje mora Prije pocetka samog spasavanja treba uspostaviti radio vezu između brodice ili splavi i spasavatelja (najbolje je koristiti VHF uređaj. Smjer prilazenja brodu . (splav.nacinu spasavanja i spasilackim jedinicama koje ce to poduzeti Ako je brod otkrio cilj duzan je u sto kracem vremenu izvjestiti da je cilj pronađen i to bljeskanjem signalnom svjetiljkom. Kad se brod spasavatelj nalazi na udaljenosti manjoj od 200m treba koristiti spravu za bacanje konopca i dodati ga brodici ili splavi. a drugima iz zavjetrine. Brodici u plamenu prilazi se iz privjetrine. prekrcaj ljudi treba obaviti vlastitim splavima ili brodicama Na brodu spasavatelju treba postaviti na razini vodene linije konopac za koji ce se brodica i splav privezati Penjanje po jakobicama ili mrezi treba zapoceti kad se brodica ili splav nalaze na vrhu vala .

pilot ce nastaviti let bez njihanja ili odaslati signal RPT (.. Zrakoplovi ce u pravilu ostati na mjestu nezgode dok ne bude smijenjen. .SPASAVANJE ZRAKOPLOVIMA Ako su brodica ili splav primjeceni iz zrakoplova pilot ce potvrditi da su uoceni na jedan od sljedecih nacina: -ispustanjem poruke s vrpcom -leteci nisko iznad cilja sa svjetlima -bljeskanjem svjetiljke -ispustanjem radiooznaka ili svjetlecih oznaka -njihanjem krila gore-dolje (danju) -Morseovim signalima T ili R ( ..ili . Ako se mora udaljiti prije odlaska broda polozaj cilja mora oznaciti prikladnim oznakama (najcesce radio oznakama) Zrakoplovi se cesto uspjesno koriste pri traganju.. prinuđen na povratak ili do kraja spasavanja. .-. splavi ili iz mora.) Ako je s brodice ili splavi zrakoplovu upucena poruka koju pilot nije razumio.-) Pilot moze spustiti opremu za radiokomunikaciju Neposredno nakon otkrivanja cilja zrakoplov treba izvjestiti koordinatora povrsinskog traganja. dok za spasavanje nisu pogodni (ne mogu sletjeti na uzburkano more) Helikopter je vrlo prikladno sredstvo za podizanje ljudi s brodica.

Da bi se pilotu pokazalo smjer vjetra treba istaknuti zastave. a smjer tako da mu vjetar dolazi pod kutem od 30 lijevo od pramca. Ako helikopter slijece na brod. koliko ih se ukrcalo u brodice ili splavi. treba im pruziti neposrednu pomoc. medicinska se pomoc moze zatraziti radiovezom od RCC-a ili drugog broja Nakon sto je prezivjelima pruzena pomoc. Ispitivanje treba saznati koliko je bilo osoba na brodu. ili sjedalo (najcesce pojas) POSTUPAK SA SPASENIM OSOBAMA Nakon sto su spasene osobe ukrcane u brod. kada je doslo do . odnosno izvor dima. U pravilu spasavanje preuzima brod koji ima lijecnika ili najbrzi brod. Helikopter prilazi nepokretnom brodu u pravilu uz vjetar.5 Mhz (zrakoplovna frekvencija pogibli) ili 156. a ne pilot. Ako brod plovi treba mu prici iz smjera krme. pri tome brod treba zadrzati stalnu brzinu. nosila . Cilj ispitivanja je prikupiti podatke koji ce omoguciti uspjesan nastavak traganja. Prije podizanja treba pripremiti protupozarnu opremu Za podizanje ljudi koriste se: pojas .8 Mhz (pomorska frekvencija pogibli) Podizanjem ljudi rukovodi tehnicar.U slucaju podizanja ljudi s broda spasavetalja nuzno je uspostaviti radiovezu (izravno ili preko obalne radiostanice) Komunikacija najcesce tece na 121. treba pristupiti ispitivanju. Ako pomoc treba pruziti na brodu. koliko je bilo djece. prostor na palubi mora biti ociscen od svih pokretnih dijelova i oznacen zutim krugom promjera 5m.

a strojevima se vozi krmom kako bi se brod zaustavio. Tim se zaokretom brod dovodi u smjer suprotan prvobitnom . Zapisnik se sastavlja na jeziku zemlje ciju zastavu brod vije i / ili na engleskom jeziku. Nakon sto je brod promijenio smjer za 250 kormilo se postavlja u sredinu. Brod treba zaustaviti u polozaju u kojem stvara zavjetrinu Willamsonov zaokret – kada je s veceg broda uocena osoba u moru posebice pri padu covjeka u plovidbi. Manevar moze biti: -neposredni zaokret (Andersonov) -Williamsonov zaokret -Scharnovov zaokret Neposredni zaokret – brodovi koji mogu uciniti puni zaokret s manjim promjerom okreta. te uzrok smrti. Sve prikupljene obavijesti treba prenijeti koordinatoru povrsinskog traganja ili koordinatoru u centru Ako se pronađu tijela umrlih osoba ili smrt nastupi na brodu . te koji mogu brzo zaustaviti brod. mora se sastaviti zapisnik o smrti. mjesto i datum. Tijelo treba umotati u planto i smjestiti na prikladno mjesto (brodski hladnjak) COVJEK U MORU Podizanje covjeka iz mora veoma je slozen manevar na otvorenom moru covjeku treba baciti pojas za spasavanje da bi se oznacio njegov polozaj (pojas s dimnim ili svjetlecim signalom) Casnik straze duzan je zabiljeziti vrijeme i polozaj broda u trenutku pada. U zapisnik se unosi ime i prezime umrle osobe. te obavijestiti zapovjednika i casnika stroja.nezgode.

obalne radiostanice. dok brod ne promijeni smjer za 60. Scharnowov zaokret – izvodi se u istim okolnostima kao i Williamsonov. U tom trenutku se kormilo postavlja u sredinu dok brod ne postigne smjer suprotan pocetnom. Kormilo se postavlja na jednu stranu pod istim kutem. Zrakoplovi mogu odaslati samo poruke hitnosti (PAN PAN) ili . nakon toga se postavlja na drugu stranu dok brod ne postigne smjer za 20 razlicit od smjera suprotnog pocetnom. nakon toga se kormilo postavlja na suprotnu stranu pod istim kutem .(u vlastitu brazdu). dok brod ne postigne smjer 20 razlicit od smjera suprotnog pocetnom smjeru. Tada se kormilo postavlja u sredinu dok brod ne postigne smjer suprotan pocetnom Prije izvođenja okreta nuzno je obavijestiti dezurnog casnika stroja i smanjiti brzinu broda ( na 6-8 cvorova ) SPASAVANJE ZRAKOPLOVA NAKON PRINUDNOG SPUSTANJA Zbog vrlo kratkog vremena koje stoji na raspolaganju za pruzanje pomoci moraju biti upoznati zapovjednici trgovackih brodova zato sto ce najcesce oni biti u prilici prvi pruziti pomoc Obavijest o opasnosti koja prijeti zrakoplovu brod moze primiti od RCC-a . kontrole leta ili od samog zrakoplova u opasnosti. cesto se upotrebljava kada je zapovjednik naknadno obavijesten o covjeku u moru. Kormilo se postavi na stranu dok brod ne promijeni smjer za 240 .

5 Mhz ili 243 Mhz Ako zrakoplov ne moze poslati poruku radiosredstvima obavit ce to spustanjem sletnih kotaca ili paljenjem sletnih svjetala. Prije prinudnog slijetanja pilot ce odbaciti teret i visak goriva. Brod koji je primio poruku pogibli treba: -uputiti zrakoplovu znak za navođenje -radarom ili promatranjem otkriti zrakoplov -dojaviti pilotu podatke o smjeru i snazi vjetra -postaviti brod u smjer usporedan sa smjerom spustanja SREDSTVA ZA SPASAVANJE Tek nakon potonuca Titanica obveza posjedovanja sredstva za spasavanje postaje međunarodno prihvacena Najvazniji ciljevi sredstava za spasavanje: -zastita ljudi od utjecaja hladnoce (hipotermija) -sigurno napustanje broda -pronalazenje ljudi na / u moru za sto krace vrijeme OSOBNA SREDSTVA ZA SPASAVANJE Prsluk za spasavanje (lifejacket) je osnovno sredstvo .pogibli (MAYDAY) na frekvencijama 121. Smjer slijetanja se u pravilu odabire usporedan s primarnim valovljem Neposredno nakon spustanja posada i putnici trebaju sto brze napustiti zrakoplov.

a tijelo postavljeno u pravilan polozaj za manje od 5 sekundi. Osnovna namjena je sprijeciti utapanje covjeka zbog umora ili nesvjestice. Na putnickim brodovima mora biti dovoljno prsluka za djecu (najmanje 10% od ukupnog broja putnika) Pojas za spasavanje (life buoy) sprecava utapanje covjeka koji se nenadano nađe u moru. pri cemu svaka komora osigurava dovoljan uzgon. Uzgon koji prsluk pruza mora omoguciti da u mirnoj vodi usta onesvijestene osobe budu bar 120mm iznad vode. Izvor svjetla je baterija izrađena tako da morska voda zatvara strujni krug ili omogucuje stvaranje elektricne energije. Konstruirani su tako da ih i nevjesta osoba moze lako obuci (brze od 1minute). Prsluci su narancaste boje i otporni na djelovanje nafte i njenih derivata. Pri boravku u vodi duzem od 24 sata uzgon prsluka ne smije se smanjiti za vise od 5% Pneumatski prsluk ima najmanje dvije komore za uzgon. te na plamen. Na brodu mora biti dovoljno za sve osobe na brodu. Razlikuju se prsluci za djecu i prsluci za odrasle (razliciti uzgon) Prsluke dijelimo na krute prsluke i na prsluke na napuhavanje. Ne smiju biti pricvrsceni za brod i moraju biti ravnomjerno raspoređeni.sigurnosti u slucaju napustanja broda ili pada u more. te clanove posade na strazu. . Moraju biti smjesteni tako da se u svakom trenutku mogu baciti osobi koja se iznenada nađe u moru. Opremljeni su zvizdaljkom i reflektirajucin oznakama. izvor mora odrzavati jakost svjetla od 75 svijeca bar 8 sati. Napuhavanje moze biti iz posuda pod tlakom ili ustima Ako prsluk ima svjetlo.

Bar jedan pojas na svakoj strani broda mora biti opremljen plivajucim konopcem duzim do dvostruke visine na kojoj je smjesten (minimalno 30m) Najmanje polovica pojaseva opremljena je svijetlom, a najmanje dva pojasa sa svjetlom moraju imati dimni signal (u blizini zapovjednickog mosta) Na svakom pojasu mora biti oznaceno ime broda i luka upisa. Vanjske dimenzije pojasa moraju biti manje od 800mm a unutrasnje vece od 400mm. Masa pojasa ne smije biti manja od 2.5kg, a uzgon mora biti dovoljan za odrzavanje 14.5kg zeljeza najmanje 24 sata. Svaki pojas ima konopac koji ne smije biti kraci od cetiri vanjska promjera. Odijelo za spasavanje Zastita covjeka u moru od hladnoce , omogucava duzi boravak u hladnom moru bez opasnosti od hipotermije Razlikuju se odijela za zastitu od hladne vode (Immersion suits) i za zastitu od vremenskih nepogoda (Anti-Immersion suits) Dvije su osnovne vrste odijela: sto se oblace ispod prsluka za spasavanje i s vlastitim uzgonom. Odijela su izrađena od materijala koji ima toplinsku provodljivost manju od 0.25Wm K Odijelo je izrađeno od vodonepropusnih materijala tako da se moze obuci za manje od dvije minute, a otporno je na izravni plamen do dvije sekunde Svako odijelo za zastitu od hladne vode mora: -imati naznaku da se oblaci preko tople odijece -osigurati da temperatura tijela nakon jednog sata u vodi temperature 5 C ne padne vise od 2 C Namjena odijela za zastitu od vremenskih nepogoda je omoguciti duzi rad osobama u hladnim vremenskim uvijetima

Na brodu postoj dovoljan broj odijela za sve clanove posade brodice za prikupljanje. Sredstva za zastitu od gubitka topline (Thermal Protective Aid –TPA) Namjena je zastita ljudskog tijela od utjecaja hladnoce tijekom duzeg boravka u brodicama i na splavima. Izrađuju se od materijala toplinske prijelaznosti manje od 7800 Wm K Imaju oblik vrece u koju se moze smjestiti osoba u opasnosti

BRODICE ZA SPASAVANJE

Konstrukcijska svojstva brodica za spasavanje (Lifeboat) Osnovna namjena je omoguciti duzi boravak na moru nakon potonuca broda. Dijele se na drvene, aluminijske ili celicne i stakloplasticne Osnovni materijal za brodice za spasavanje su razne vrste stakloplastike (Glass Reinforced Plastic – GRP) Osnva je smola za opcu upotrebu, a vatrootporni sloj je od smole otporne truljenje, vatru i koroziju. Obicno se sastoje od tri dijela: trup, klupe i pokrov. Pokrov i trup izrađuju se sadwich tehnologijom, a međuprostor se ispunjava poliuretanskom pjenom, sto omogucava dovoljan uzgon. Uzgon potpuno opremljene brodice osigurava dovoljnu plovnost u slucaju potpunog naplavljivanja.

Mora biti osiguran dodatni uzgon od 280N za svaku osobu u brodici. Cvrstoca brodice dovoljna je da omoguci sigurno spustanje s najvecim brojem osoba pri brzini broda od 5cvorova Trup i pokrov su nezapaljivi Brodica moze izdrzati pad u vodu s visine od 3 metra ili udarac u brod brzinom od 3,5m/s Dimenzije i kapacitet brodice moraju biti oznaceni na svakom boku brodice a ime i luka upisa broda sa obje strane pramca broda. Za ukrcaj u brodicu na raspolaganju su jakobice ili slicno pomagalo (najniza stuba 40cm u vodi) Brodica mora imati motorni pogon koji se pokrece rucno ili pomocu akumulatora. Motor moze raditi najmanje 5min izvan vode, opremljen je spojkom za voznju naprijed, natrag i rad u mjestu. Brzina opterecene brodice je najmanje 6 cvorova, odnosno 2 cvora pri tegljenju splavi s 25 osoba. Goriva mora biti dovoljno za rad motora najmanje 24sata Najcesce se ugrađuju dizelski motori snage 24-36kW

Oprema brodice za spasavanje Mora imati kormilo s rudom pricvrscenom za trup Oko brodice je postavljen plivajuci konopac za prihvat osoba iz mora Ako brodica nije samouspravljajuca s donje strane ima rukohvate za okretanje Ima otvor na dnu trupa za odvod kisnice dok nije u upotrebi (sa cepom) Vodonepropusni prostori za opremu, vodu i hranu ispod klupa i sjedista Mehanizam za istodobno otpustanje kuka (Off-load release i

Sredisnji dio mogu postaviti dvije osobe . od krme i pramca prema sredini. na putnickim brodovima (za razliku od teretnih) dopustene su poluzatvorene brodice umjesto potpuno zatvorenih. te dodatne uvjete. Cvrsti dio pokrova proteze se preko najmanje 20% njezine duzine. Preko sredisnjeg dijela postavlja se pomicni pokrov.god. Time je omogucen brzi ukrcaj zbog vecih otvora na boku. a sastavljen je od najmanje dva sloja materijala .On-load Release) Svjetiljka sa prekidacem koja je nocu vidljiva najmanje dvije milje i traje najmanje 12sati Uređaj za izbacivanje vode (u zatvorenim brodicama su to rotacijske kaljuzne crpke) Oprema bordice ukljucuje: -plivajuca vesla -dvije caklje -dva kablica za vodu -upute za prezivljavanje -kompas -zavlacno sidro -dvije sjekire -cetiri rakete s padobranima -dva plivajuca dimna signala -heliograf -pribor za ribolov -prijenosni uređaj za gasenje pozara -alat za odrzavanje motora -radar reflektor Djelomicno zatvorene brodice Izmjenom konvencije iz 1983. Te brodice moraju ispunjavati sve uvjete kao i potpunozatvorene.

a omoguceno je i veslanje (prilicno otezano). brodice moraju imati sustav koji ce osigurati da u unutrasnjosti ne prodru ti plinovi. podmazivanja. Brodice sa zastitom od otrovnih plinova Na brodovima koji prevoze opasan teret koji ispusta ili stvara otrovne plinove. Primjereno tome.Vanjska boja pokrova mora biti uocljiva s vece udaljenosti a unutrasnja ne smije smetati osobama u brodici Otvori se mogu otvoriti iznutra i izvana. Brodica se moze spustiti upravljanjem iz nje same. Moraju omoguciti vodonepropusno zatvaranje i zastitu osoba od vanjskih utjecaja. izrađen je sustav hlađenja. moraju omoguciti kolanje zraka i sprijeciti prodiranje vode. Ako se brodica prevrne. Osobe su zasticene od utjecaja plinova iz motora. motor ce nastaviti normalno raditi ili ce se sigurno zaustaviti uz mogucnost pokretanja nakon uspravljanja brodice. Potpuno zatvorene brodice Namijenjene su spasavanju osoba u slucaju napustanja broda i obvezne su na svim brodovima. Takav sustav (Self contained air supported system) omogucuje dovoljno zraka za normalno disanje najvecem dopustenom broju osoba za najmanje 10min. Moraju ispunjavati uvjete sto se tice samouspravljivosti. osim na putnickim. Za to vrijeme tlak u brodici je veci od vanjskog cime se sprecava prodiranje otrovnih plinova u unutrasnjost . Ako je predviđena za spustanje slobodnim padom izdrzat ce udarac u more pod potpunim opterecenjem sa zahtjevane visine i u slucaju nepovoljnog polozaja broda. i dovod goriva. a svako mjesto je opremljeno pojasom koji sprijecava ozljede u slucaju prevrtanja.

ispust zraka iz posuda obicno se smjesta na pramcanom dijelu. Brodice otporne na vatru Postoji li povecani rizik od pozara pri napustanju broda (kod tankera) brodice uz sustav zraka moraju biti opremljene i sustavom koji omogucuje sigurno udaljavanje od broda (Fireprotected lifeboats) Sustav se sastoj od crpke i sustava za oplakivanje vanjske povrsine brodice morskom vodom. Osnovni dijelovi sustava su: -usisni sustav -centrifugalna crpka -tlacni sustav cjevovoda -sapnice Da bi se postiglo ravnomjerno oplakivanje cijelog nadgrađa i palube postavljaju se sapnice u vise redova. uzduzno po cijeloj duzini brodice (30-50 sapnica za brodicu 7-8m). Opca obiljezja sredstava za spustanje brodica Osnovni preduvjet sigurnog koristenja brodica za spasavanje . cjevovoda i redukcijskog ventila.Taj sustav se najcesce sastoj od posuda sa zrakom. Tlak u brodicama ne smije biti veci od vanjskog za vise od 20mb to je osigurano sigurnosnim ventilom. Temperatura u brodici pri prolasku kroz plamen. tako se sprijecava povecanje temeperature u brodici. a motor na krmenom dijelu. tijekom prvih 8 minuta ne smije biti veca od 60 C Nakon svakog koristenja sustav treba isprati slatkom vodom. Da bi se sprijecilo zadrzavanje ispusnih plinova iz motora. Uobicajeni kapacitet sustava je 500-1000l/min.

Zapovjednik prvi ulazi u brodicu.je njihovo brzo i sigurno spustanje u more (sohama ili drugim napravama). otpustanjem osiguraca. brodica je smjestena tako da ce se nakon oslobađanja osiguraca spustiti zbog vlastite tezine (uz ogranicenje kocnicom) Najcesca izvedba ukljucuje brodicu objesneu na polugama koje se nakon otpustanja osiguraca iskrecu u polozaj iz kojeg je moguce okomito spustanje u more.4 + (0. te izvađeni osiguraci soha. zamjenika koji su odgovorni za spustanje brodice. Za tankere i brodove koji prevoze kemikalije taj je uvjet postrozen na (kut nagiba veci od 20) Spustanje brodica mora biti neovisno o brodskom sustavu napajanja pa se ugalvnom koristi gravitacijska sila. Najbolji nacin spustanja brodica je postavljanje brodice okomito iznad mjesta spustanja. Sigurno je spustanje moguce pri nagibu broda do 20.02 H) gdje je H visina vrha sohe iznad mora Uređaj za spustanje mora imati kocnicu i mogucnost rucnog i motornog podizanja potpuno opterecene brodice. Pri spustanju brodice zahtijeva se imenovanje zapovjednika brodice i njegovog zamjenika koji su odgovorni za spustanje brodice. nosac se spusta po vodilicama u polozaj iz kojeg je moguce okomito spustanje. odnosno trima do 10 . Nedostatak je sto zauzima previse mjesta pa je na trgovackim brodovima neprikladno. Manje uspjesna je izvedba s brodicom ???? objesenom na nosacu s kotacima. Zapovjednik provjerava da li su postavljene privezaljke. Spustanje moze obaviti jedan covjek s palube ili iz brodice Brzina spustanja: S = 0. . Gravitacijske sohe Koriste gravitacijsu silu odnosno tezinu brodice.

ovakav nacin je veoma prikladan kada naglo dođe do potonuca. BRODICA ZA PRIKUPLJANJE Opca obiljezja brodica za prikupljanje (Rescue boat) Svaki brod mora imati brodicu za prikupljanje duljine 3.8 do 8. nedostatak je jak udarac o povrsinu mora. Dosad su proizvedene brodice koje se sigurno spustaju s visine od 26m. u slucaju potonuca broda brodica ce ispasti iz lezista i slobodno isplivati. Slobodan pad Da bi se brodica spustila slobodnim padom mora biti potpuno zatvorean i samouspravljajuca . Mora omoguciti brzo i sigurno spustanje. Ovakvo spustanje je opasno i treba ga izbjegavati. Samooslobađanje (Free float) Koristi se na novijim brodovima kako pomocni nacin spustanja brodica koje se inace spustaju slobodnim padom. Brodica nije pricvrscena za brod vec je samo objesena. Spusta se oslobađanjem kocnice.5m za najmanje pet osoba u sjedecem i jednu u lezecem polozaju. zapovjednik mora provjeriti da li su svi otvori cvrsto zatvoreni i da li su sve osobe vezanje pojasevima. Prije spustanja brodice slobodnim padom.zatim putnici i posada. Izvedena je s krutim i/ili pneumatskim dnom . a prednost je brzo napustanje broda. spasavanje i podizanje. obicno na krmi broda. a zadnji zamjenik zapovjednika. mora biti postavljena na kosom lezistu s kotacima.

svaka je komora opremljena bespovratnim ventilom. RO-RO putnicki brodovi moraju biti opremljeni brzim brodicama za prikupljanje (Fast Rescue boat) duzine 6-8.5m i brzinom vecom od 20 cvorova Oprema brodice za prikupljanje Oprema mora biti pricvrscena i spremljena u vodonepropusne prostore. a moze se koristiti i mlazni pogon.Pramcani dio brodice mora imati pokrov od 15% duzine. Svjetiljku -zvizdaljku -pribor za prvu pomoc -radar-reflektor . Mora izdrzati boravak u moru najmanje 30dana Za spustanje brodica za prikupljanje u pravilu se koriste namjenske dizalice koje se isporucuju s brodicom. Pneumatske brodice moraju biti dovoljno cvrste za spustanje i podizanje potpuno opterecene brodice. Uzgon mora osiguravati jedna komora podijeljena u najmanje pet potkomora. U ovakve brodice dopustena je ugradnja i benzinskih motora. a mora sadrzavati: -plivajuca vesla -plivajuci uspolac -kompas -zavlacno sidro -uze za tegljenje -vodootpornu el. mora moci razviti brzinu od najmanje 6 cvorova u razdoblju od 4sata i tegliti potpuno nakrcanu najvecu splav koju brod ima.

najmanje 30m -noz s plivajucom drskom -jedan ispolac (2 za vise od 12 osoba) -dvije spuzve -upute za prezivljavanje -dva zavlacna sidra -dva plivajuca vesla -tri otvaraca za limenke i skare -pribor za prvu pomoc -zvizdaljku -cetiri rakete s padobranima -dva plivajuca dimna signala -vodootpornu el.5m. pokrov je izrađen od dvostrukog materijala. Brodica mora imati porivni uređaj. Oprema splavi za spasavanje -plivajuci konopac s prstenom. Moze bez ostecenja izdrzati pad sa najmanje 18m Potpuno opterecena splav moze se tegliti brzinom od 3 cvora. Pokrov splavi izveden je tako da moze izdrzati skok covjeka s visine od najmanje 4.-prijenosnu opremu za gasenje pozara SPLAVI ZA SPASAVANJE Opca obiljezja Bitna razlika između brodice i splavi je poriv. dok je splav bez ikakva poriva Splavi se dijele na krute i pneumatske Moze sigurno izdrzati boravak na moru bar 30 dana. ima otvore za ulaz i za zracenje. omogucuje skupljanje kisnice.svjetiljku -radar reflektor .

Splav se napuhuje neotrovnim plinom u roku od jedne minute Svaka komora moze izdrzati tri puta veci tlak od normalnog. Splav ima najmanje jedan otvor opremljen odgovarajucim sredstvom za pristup iz mora ili posebne jakobice.5l vode po osobi -gradiranu posudu za vodu Ako ima svu opremu oznaka SOLAS A PACK. ako ne SOLAS B PACK Pneumatske splavi za spasavanje Uzgon osiguravaju dvije odvojene komore koje se pune kroz bespovratni ventil. ime i mjesto servisa koji je obavio zadnji pregled. a svaka je dovoljna za najvece dopusteno opterecenje splavi. te broj osoba koje moze primiti Koristenje pneumatskih splavi koje se bacaju u more Prije koristenja nuzno je provjeriti da li je privezaljka sigurno . datum proizvodnje. koji se pune nakon sto se splav napuse.000 kJ po osobi) -1. moze se tegliti brzinom od 3 cvora.-heliograf -pribor za ribolov -obrok hrane (10. oba svjetla se pale automatski nakon napuhavanja. Stabilnost se osigurava simetricno postavljenim vodenim zepovima. Opremljena je sjvetlom vidljivim 2M koje radi 12sati i unutarnjim svjetlom. broj splavi. U slucaju prevrtanja jedna osoba moze vratiti splav u ispravan polozaj. Na splavi je oznaceno ime proizvođaca.

U hladnim vremenskim uvjetima treba napuhati dno splavi Splav treba prozraciti . Izvedba s nozem radi na istom principu samo sto u ovom slucaju hidrostatski tlak pomice noz koji oslobađa privezaljku i tako oslobađa splav. Splav se oslobađa s membrane ili noza. Splav se najcesce baca u more (zajedno sa spremnikom). taj uređaj oslobađa i napuhuje splav kad se pri potonucu brod nađe na određenoj dubini. osusiti i izbaciti zavlacno sidro. Pri izvedbi s membranom voda prodire u uređaj i tlaci membranu. Koristenje samooslobađajucih splavi Oslobađanje pomoci hidrostatskog uređaja za otpustanje (Hydrostatic release unit –HRV). Jos se koriste i elektromagnetski uređaji koji pristiskom na gumb oslobađaju splavi. treba povuci ostatak privezaljke iz spremnika cime se otvara posuda pod tlakom koja napuhuje splav. te osloboditi splav od priveza na nosacu. koje padaju u more. Spustanje pneumatskih splavi dizalicama Ako je splav zajedno sa spremnikom teza od 185kg spusta se . Zbog uzgona splav isplivava i oslobađa privezaljku (Weak link) nakon cega se splav napuhuje. ako tijekom pada privezaljka nije u cijelosti izvucena .5m hidrostatski tlak oslobađa zapinjac i oslobađa splav. nakon ukrcaj treba izbaciti cipele i sve ostale predmete koji mogu ostetiti splav. Ukrcaj se obavlja pomocu konopca . jakobica ili iz mora.pricvrscena za cvrsti dio broda. na dubiti od 4.

Oznake su kao kod pneumatske splavi Koristenje kurtih splavi Prije spustanja treba otpustiti priveze i skinuti pokrov.dizalicom. privezaljku treba snazno povuci cime se podize pokrov i pali svjetiljka. Prednost je takvog spustanja mogucnost ukrcavanja u splav bez ulaska u more. kada je dotakla more povlacenjem uzice oslobađa se osigurac i time je splav oslobođena Krute splavi za spasavanje Uzgon daje kruta trvar (najcesce ekspandorana plasticna pjena) otporna na plamen i smjestena uz rubove splavi. Splav je ili samouspravljajuca ili je jedna osoba moze lako uspraviti Moze podnijeti tegljenje brzinom od 3 cvora. Ukrcavanje se odbavlja pomocu konopca. jakobica ili iz mora Sustavi za brzo napustanje broda Marine evacuation systems MES Omogucuje na putnickim brodovima ukrcaj veceg broja ljudi u splavi . Nakon toga se splav privlaci uz bok broda i ukrcavaju se putnici. Rijetko se koriste jer zauzimaju vise prostora i podloznije su ostecenjima od pneumatskih. Splav se oslobodi te se dizalicom postavi izvan broda. Nakon spustanja. te privlaci splav. u tom polozaju splav se napuhuje povlacenjem privezaljke. svjetla se pale automatski. provjeriti da li je privezaljka ispravno pricvrscena. u splav se ubacuje privezaljka i splav se spusta. Najmanje jedan ulaz u splav mora biti opremljen rampom odnosno jakobicama za prihvat ljudi.. opremljena je svijetlom vidljivim 2M (12sati) i unutarnjim svijetlom.

Brodovi manji od 500BT i manje od 200 putnika mogu biti opremljeni samo splavima (150% ukupnog broja ljudi) . bez pokrova cime se bitno ubrzava napustanje broda Prekrcaj je moguc pri stanju mora od 6Bf OPREMLJENOST SREDSTVIMA ZA SPASAVANJE Opremljenost putnickih brodova plovilima za spasavanje ovisi o vrsti i duljini putovanja koje brod obavlja. Prekrcajne splavi su povrsine vece od 10m .5% ukupnog broja ljudi) Putnicki brodovi koji obavljaju kratka međunarodna putovanja moraju imati djelomicno ili potpuno zatvorene brodice za 30% ukupnog broja ljudi . Sustavj je spreman za prihvat putnika za 2-5 minuta. Brod mora imati i dodatne splavi za jos najmanje 25% ukupnog broja ljudi. na svakoj strani te dodatnim splavima koje mogu ukrcati jos najmanje 25% ukupnog broja ljudi. te splavi do ukupnog broja ljudi. Ako brod obavlja duga međunarodna putavanja mora biti opremljen djelomicno ili potpuno zatvorenim brodicama dovoljnim za 50% ukupnog broja ljudi.Sastoj se od: -pneumatskih staza (tobogana) duljine 10-15m -prekrcajne splavi -pneumatske splavi za prihvat putnik i clanova posade Najcesce se koriste jednostruke ili dvostruke ukrcajne staze (pod nagibom 30 – 55 ) ili tuneli. Određen broj brodica moze biti zamijenjen splavima (ne vise od 12. Sustav moze uspostaviti jedna osoba uklanjanjem mehanickog osiguraca i povlacenjem poluge.

najamnje 3 minute Namjena im je privlacenje zrakoplova u blizini . Nece se ugasiti ako su uronjene u vodu duboku 100mm do 10 sekundi Ne smiju ugrozavati brodicu ili splav. uz brzinu pada najvise 5m/s Otisnuta je uputa o koristenju. koriste se danju i nocu Rucne baklje Tocno oznacuju polozaj brodice ili splavi. mogu se korisiti samo danju Koristenje priotehnickih signalnih sredstava . Nedostatak zbog vjetra ne pokazuju tocan polozaj .Putnicki brod veci od 500BT mora imati po jednu brodicu za prikupljanje na svakoj strani Putnicki brod -125% ukupnog broja ljudi Teretni brod -300% ukupnog broja ljudi SIGNALNA SREDSTVA Signalne rakete Lagana prijenosna sredstva za privlacenje paznje brodova u blizini.000 svijeca) najmanje 40 sekundi . gore jarkocrvenom bojom (15. upute su otisnute na vodonepropusnoj kutiji Plivajuci dimni signali Ravnomjerno izbacuju dim jarke boje.000 svijeca) bar 1min. ispaljuju se iz ruke i dostizu visinu od 300m Nakon te visine izacuju padobran i pale baklju koja gori jarkocrvenom bojom (30. cuvaju se u vodonepropusnoj kutiji. nemogu se ugasiti kratkotrajnim uranjanjem.

Sprava za bacanje konpca Raketni pistolj koji izbacuje raketu za koju je pricvrscen konopac dugacak najmanje 230mm .Temeljno nacelo je razumna i pravodobna uporaba (ogranicen broj) Koriste se jedino ako su ljudi sigurni da ce neko vidjeti signal Nocu treba koristiti svjetiljku a danju heliograf. Opremu treba redovito odrzavati i pregledavati i to unijeti u dnevnik. Jednom tjedno mora se obaviti pregled brodica i splavi i opreme za spustanje i pustiti u rad motore brodica (min 3minute) . Pneumatske splavi. te isporbati sustav za uzbunjivanje. Uspostavljen je sustav sigurnosti u pogibli (Global Maritime Distress and Safety System – GMDSS) namijenjen osiguranju . Mjesecni pregled mora se obaviti uz popis opreme i treba ga unijeti u dnevnik. prije upotrebe kraj konpca treba privezati za brod. ODRZAVANJE SREDSTAVA ZA SPASAVANJE Oprema za spasavanje mora biti ispravna i spremna za koristenje u svakom trenutku. prsluke na napuhavanje i hidrostatske uređaje mogu pregledavati samo ovlastena ustanova (min jednom godisnje) SREDSTVA ZA KOMUNIKACIJU USTROJ POMORSKOG KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA U pocetku se sustav komunikacija u opasnosti zasnivao na izravnoj vezi broda (ljudi) u nevolji i spasavatelja.

Poruke hitnosti obuhvacaju sve poruke o neposrednoj stvarnoj opasnosti koja ne prijeti bordu koji odasilje poruku i ne odnose se na slucaj kada je brodu neposredno potrebna pomoc.pouzdanih komunikacija radi sprecavanja nezgoda odnosno spasavanja ljudi Međunarodni savez za telekomunikacije (International Telecomunication Union – ITU) Osnovan je 1947 u Zenevi. Međunarodna pomorska satelitska organizacija (International Maritime Satelite Organization – INMARSAT) UZBUNJIVANJE S obzirom na stupanj opasnosti poruke se dijele na: -poruke sigurnosti (Safety messages) -poruke hitnosti (Urgency messages) -poruke pogibli (Distress messages) Poruke sigurnosti i hitnosti Poruke upozorenja salju brodovi koji u plovidbi opaze neku pojavu od posebnog znacenja za sigurnost plovidbe. specijalizirana je ustanova OUN-a sa zadacom odrzavanja. podrtinu ili bilo koju drugu opasnost. Upozorenja (Warning messages) mogu biti poruke sigurnosti ili poruke hitnosti Porukama sigurnosti smatraju se sve poruke kojma se upozorava na potencijalnu opasnost za plovidbu nekim podrucjem. unapređenja i usklađivanja međunarodne suradnje na podrucju telekomunikacija. Zapovjednik broda duzan je odaslati upozorenje kada opazi sante leda. .

a poruke hitnosti PAN PAN Poruke pogibli (Distress message) Poruke koje odasilje brod koji se nalazi u neposrednoj i ozbiljnoj opasnosti. Pisanom porukom koristenjem radioteleks sustava na MF/HF frekvencijama ili koristenjem INMARSAT sustava (standard A/B/C) Koristenjem posebnih uređaja: EPIRB. te ih odasilje na propisnim frekvencijama. DSC omogucava slanje: -poruke pogibli (Distress call) -poruke svim brodovima (All ship call) -selektivni poziv jednom brodu (Selective call to one ship) -selektivni poziv na skupinu brodova (Selective group call) -selective area call -selective call to coast stations Brod koji se poziva mora imati dodijeljen digitalni selektivni broj (Maritime Mobile Service Identity – MMSI) Taj broj DSC uređaj automatski umece u poruku. SART ili radiotelefonski autoalarm Porukama u pisanom obliku prethodi rijec SOS Zapovjednik broda koji je primio poruku pogibli od broda u opasnosti (Ship-to-ship distress) . a sastoj se . te mu je potrebna hitna pomoc. te kreniti u pomoc Digitalni selektivni poziv Poruke pogibli upucene u okviru DSC sustava su standardne unaprijed propisane poruke.Poruke sigurnosti SECURITE . koje korisnik DSC-a odabire na tipkovnici uređaja. koristenjem radiotelefonskih sredstava na VHF ili MF/HF frekvencijama ili INMARSAT sustavom. Poruke pogibli mogu biti upucene: otvorenim govorom. duzan je sto prije izvjestiti brod od kojega je primio poruku o primitku poruke (Distress acknowledgement).

preporucuje se koristenje teleksa. predviđene su dvoslovcane oznake (Two-digit code ili Special Access Code) Nedostatak ovog sustava je sto CES-ovi nisu duzni podrzavati sve oznake. hitnosti i pogibli INMARSAT sustava Za predaju poruka koje spadaju u poruke upozorenja . prethodi znak SOS Brodske SES stanice moraju imati sustav za odvojeno slanje poruka pogibli Brodska radiostanica mora omoguciti prvenstveno slanje poruke pogibli prema nekom RCC-u na kopnu (Ship-to-shore distress) KOMUNIKACIJE TIJEKOM TRAGANJA I SPASAVANJA Komunikacijska podrska traganju i spasavanju temelji se na odredbama SAR konvencije Razlikuke se komunikacija između: -RCC-a i koordinatora povrsinskog traganja -koordinatora povrsinskog traganja i jedinice traganja i spasavanja Komunikacija između RCC-a i koordinatora povrsinskog traganja uspostavljena je INMARSAT sustavom .od devet znamenki. Poruke se mogu davati telefonom ili teleksom. a po potrebi 4125kHz Komunikaciju između brodova koji obavljaju traganje mora . prve tri znamenke su oznaka drzave (Hrvatska 238) Poruke sigurnosti . u prvom redu teleks-sluzbom ili preko MF/HF primopredajnika Kod MF/HD primopredajnika koriste se frekvencije 3023kHz i 5680kHz .

uređaj je zute boje. VHF DSC EPIRB je uređaj za navođenje dopusten brodovima koji plove na podrucju A1.8MHz (Ch 16) . Takav uređaj odasilje signal pogibli jednakih obiljezja kao i . te mogucnost rucnog ukljucivanja. Domet uređaja je najmanje 5M. Osnovni uređaj je radarski transponder (SART) Svaki teretni brod veci od 500BT i svaki putnicki brod moraju imati najmanje dva SART-a SART je prijenosni uređaj koji na pobudu (9GHz) odasilje iste takve signale koji na radarskom zaslonu ostavljaju niz ravnomjerno razmaknutih tockica. Napajanje mora nakon 96 sati „slusanja“ omoguciti jos 8 sati predaje. Vodootporan je i mora izdrzati pad u vodu sa 20metara. te na MF podrucju . Za govornu komunikaciju treba koristiti standardne propisane izraze (Standard Marine Communication Phrases – SMCPs) Za komunikaciju na mjestu nezgode koriste se VHF uređaji na frekvenciji 156. ima svjetlosni i zvucni pokazivac rada.se ograniciti na samo najnuznije poruke. 2182kHz Duznost RCC-a je da svaka tri sata obavijestava o tijeku traganja i spasavanja sve jedinice na mjestu nezgode Ti izvjestaji moraju odgovarati propisanom formatu (standard SAR situation report – SAR – SITREP) ODREĐIVANJE POLOZAJA LJUDI I BRODOVA U OPSANOSTI Uređaji za navođenje (Homing devices) Omogucuje određivanje smjera u kojem se nalaze ljudi u nevolji.

zrakoplovni . Takav uređaj sadrzi i prijamno-predajni skolp SART uređaja.VHF DSC uređaj s razlikom sto se kao oznaka nezgode navodi EPIRB Emmision. tako da spasilacki brodovi lako otkrivaju njegov polozaj. Kanade i Francuske SAD i Rusija osiguravaju svemirsku tehnologiju. kopneni) U COSPAS – SARSAT sustavu polozaj EPIRB-a određuje se mjerenjem Dopplerova pomaka primljene frekvencije Sustav podrzava dva nacina rada: -u realnom vremenu (Real – time mode) -globalni nacin rada (Global Mode) UPOZORAVANJE BRODOVA (World – wide Navigational . Uređaji za otkrivanje polozaja Omogucuju određivanje polozaja broda ili ljudi u nevolji i obavijestavaju nadlezne ustanove U takve uređaje spadaju EPIRB uređaji ili Standard E INMARSAT uređaji COMPAS – SARSAT Sustav je utemljen dogovorom SAD-a Rusije . a sve cetiri drzave komunikacijske i mjerne uređaje satelita Sustav se sastoj od: -zemljskog dijela (kontrolni centri i lokalni terminal) -svemirskog segmenta (sateliti COSPAS na 1000km SARSAT na 850km i GOES na 35700km) -predajnika (pomorski . bez oznake mjesta i vremena nezgode.

koji se nije mogao predvidjeti Izvanredni događaji se mogu podijeliti na: -događaje koji nisu izazvali stetne posljedice niti su ih mogli izazvati . XIV Novi Zeland . XIII Rusija . IV SAD . a svako podrucje na veci broj podpodrucja. Drzave koordinatori NAVAREA podrucja su: I VB . a zazivio je 1797. XII SAD . IX Pakistan . VII Indija . hidrografskom sluzbom i pozuzdanim komunikacijskim vezama (domet predaje min. XV Cile i XVI Peru NAVAREA koordinator je osoba odnosno ustanova koja raspolaze strucnim i pouzdanim izvorima informacija.Warning Service WWNWS) Sustav je uspostavljen 1977. X Australija .god. 700M preko NAVAREA porducja) NAVAREA poruke su sve poruke koje imaju vaznost za cijelo podrucje NAPUSTANJE BRODA UZROCI NAPUSTANJA BRODA Do napustanja broda dolazi zbog okolnosti izazvanih nekim izvanrednim događajem. V Brazil .god. XI Japan . VII JAR . III Spanjolska . VI Argentina . Svjetski sustav navigacijskih obavijesti (Marine Safety Information – MSI) obuhvaca sva morska podrucja svijeta Navigacijska podrucja su podijeljena na 16 podrucija (NAVAREA podrucja) . II Francuska .

Do naplavljivanja moze doci i kroz pukotine na trupu broda. pa valja zapoceti pripreme za napustanje broda. ostecenja trupa i strojeva POTONUCE BRODA Do potonuca broda moze doci zbog gubitka uzgona . Do gubitka stabilnosti dolazi zbog prevelikog nagibnog momenta. Do naplavljivanja kroz otvore na trupu (grotla. u takvim slucajevima najcesce nemoguce sprijeciti daljno pucanje trupa. Do gubitka uzgona dolazi zbog naplavljivanja broda. nasukanje. Vanjske sile (valovi i vjetar) izazivaju nagib broda kojemu se .-događaje koji nisu izazvali stetne posljedice. pozare i/ili eksplozije. vrata) dolazi zbog njihovog nepravilnog zatvaranja ili neispravnosti mehanizama za osiguravanje. Tome su posebno izlozeni brodovi niskog nadgrađa na nemirnom moru. sudare i udare. Sile koje nastaju pri udaru vala lako mogu otkinuti poklopce skladista i tako napuniti brod. ali su ih mogli izazvadi (near misses) -događaje koji su izazvali stetne posljedice Pomorskim nezgodama nazivaju se događaji koji su izazvali posljedice kojima su ugrozeni ljudski zivoti ili imovina. Ako je kolicina vode koja je prodla u brod veca od rezervnog uzgona dolazi do potonuca broda. koje nastaju zbog dotrajalosti konstrukcije. gubitka stabilnosti ili gubitka cvrstoce trupa. Nezgode zbog kojih je potrebno napustiti brod se dijele na: potonuca. Najvaznija mjera predostroznosti je osiguranje svih otvora kroz koje voda moze prodjeti.

koji se. ako nije dobro pricvrscen.suprostavlja moment stabilnosti broda. Posebno nepovoljna okolnost je sto se pri plovidbi na dugackim valovima raposred uzgona mijenja u kratkim vremenskim razmacima. u kojem brod dira morsko dno u mjeri koja ne dopusta daljnju plovidbu. dolazi do prevrtanja Do prevrtanja dolazi i u slucaju kada je prirodni period valjanja broda jednak ili dvostruko veci od perioda valjanja kojeg izazivaju valovi (bocno) odnosno u slucaju jahanja na valovima (Surf – riding) kada se brzina broda izjednaci s brzinom valova (po krmi) Do prevrtanja moze doci i zbog promjene polozaja tereta. zbog valjanja pomice i izaziva naginjanje odnosno prevrtanje broda. NASUKAVANJE Nasukavanje je polozaj broda u mirovanju . Najveca opterecenja proizvode valovi cija je duzina priblizno jednaka duzini broda i to kad se brod nalazi na dvama vrhovima . nastoj spasiti brod . Zbog razlike između sile tezine i sile uzgona javljaju se smicne sile koje nastoje presjeci brod. ili se val nađe na sredini broda. Do potonuca moze doci i zbog gubitka uzduzne cvrstoce broda (lom konstrukcije). smatrajuci da prijeti opasnost od potonuca broda. Do nasukavanja moze doci: -namjerno radi spasavanja broda od druge opasnosti -zbog navigacijske greske -kao posljedica kvara stroja Do namjernog nasukanja dolazi ako zapovjednik. Ako je nagibni moment valova i vjetra veci od momenta stabilnosti broda .

zbog velike mase brodova ostecenja pri sudaru su velika. to se moze dogoditi zbog kvara na brodskoj opremi. Do nasukavanja broda na sidristu moze doci kada brod pod utjecajem vjetra i valova bude bacen na obalu. u tom slucaju treba sto prije napustiti brod. Nasukavanje zbog navigacijske greske spada u skupinu nezgoda koje se tesko mogu sprijeciti djelovanjem izvan okruzenja broda. Udar broda je sraz broda s objektom koji nije brod. Nasukavanje je cesto i posljedica kvara stroja u plovidbi. Posljedice sudara ovise o brzini i polozaju brodova.nasukavajuci ga na pomno izabrani dio obale. pri napustanju broda cesto se koriste hlace za spasavanje ili kolica SUDAR I UDAR Sudar broda je sraz broda s drugim brodom u plovidbi ili na sidristu. ili kvara na upravljackom sustavu. Smanjivanje broja nasukavanja mose se postici boljim oznacavanjem plovnog puta. Najopasniji sudar je kada jedan brod pod kutom od 45 udara u pramcana ramena drugog broda u tom slucaju cesto dolazi . pogotovo pri losim vremenskim uvjetima. vazno je da pri tome ima sto manju brzinu. Sudar i udar mogu biti sa ostecenjem ili bez ostecenja trupa Do sudara odnosno udara broda dolazi iskljucivo krivnjom jednog ili oba casnika. radi manjeg ostecenja. Osnovna opasnot kod nasukavanja je prevrtanje broda . te boljom izobrazbom casnika.

U tom slucaju posada udarenog broda mora sto prije preci na brod udarac. Pozar se razlikuje od svih ostalih nezgoda po tome sto dobro uvjezbana posada moze bitno umanjiti njegove posljedice i sprijeciti gubitak broda. Ako brod koji udara ima bulb. moguce je da oba broda ostanu plivati. zbog toga sto vecina pozara nastaje u stroju i ne uspijeva se prosiriti na prostore tereta. pogotovo ako pozar zahvati tvari koje gore visokim temperaturama. dok se ne odvoje. Ako u sudaru sudjeluju jedan ili dva tankera lako moze doci do pozara i/ili eksplozije zbog visokih temp koje se razvijaju trenjem. prvenstveno zato sto do udara uglavnom dolazi u luckim podrucjima pri malim brzinama broda. Omjer potpunih gubitaka u odnosu prema pozarima je 10% . Pri pozaru i eksploziji moze doci do velikih ostecenja ili cak i potonuca broda. U slucaju izbijanja pozara ili u slucaju sumlje potrebno je sto . POZAR I EKSPLOZIJA Pozar broda je nekontrolirano gorenje cijelog broda ili njegovih dijelova Eksplozija je trenutacno izgaranje tereta ili zapaljivih plinova i para. Pri udaru rijetko dolazi do vecih ostecenja. Osnovne mjere sigurnosti provode se vec pri izgradnji broda ugradnjom sudarnih pregrada i pojacanjima konstrukcije. Do pozara dolazi zbog sudara ili neprikladnih radnih postupaka posade.do potonuca udarenog broda.

te je potrebno tegljenje RASPORED ZA UZBUNU Sadrzaj rasporeda za uzbunu Da bi se izbjegla neorganiziranost u slucaju opasnosti SOLAS konvencija sadrzi upute koje mora postovati svaka drzava potpisnica.prije dati znak za uzbunu Ako se nakon svih poduzetih mjera pozar ne ogranici ili ugasi treba provesti pripreme za napustanje broda. no ne preporucuje se udaljavanje od broda zbog mogucnosti povratka na brod. kormilarskog uređaja i sve druge kvarove Kada je rije o ostecenju stroja i kormila mogu se dogoditi dva slucaja: -kvar moze otkloniti posada stroja -kvar se nemoze otkloniti. OPREME I STROJEVA To su kvarovi zbog kojih je brod onesposobljen za plovidbu Razlikujemo kvarove porivnog uređaja . splavi i ostalih sredstava za spasavanje -pripremu i spustanje brodica za spasavanje -nacine okupljanja putnika . Raspored za uzbunu sadrzi opis znakova za napustanje broda i nacin izdavanja naređenja u slucaju napustanja broda. Raspored ukljucuje upute o: -zatvaranje vodonepropusnih i protupozarnih vrata i ostalih otvora -opremanje bordica. a odnose se na raspored duznosti clanova posade u slucaju opasnosti. OSTECENJA TRUPA.

provjere ispravnosti koristenja prsluka za spasavanje. Na putnickim brodovima vjezba okupljanja putnika mora se provesti 24 sata nakon ukrcaja putnika i putnike treba upoznati s radnjama u slucaju opasnosti Vjezba napustanja broda mora sadrzavati radnje: -okupiti putnike i posadu -provjeriti da li su putnici i posada prikladno odjeveni -provjeriti da li su prsluci za spasavanje ispravno navuceni -obaviti vjezbu traganja i izvlacenja putnika . i nastambama posade. prikupljanje putnika na zbornim mjestima. Ako se izmjeni vise od 25% posade.-koristenje sredstva veze -upravljanje skupinama za gasenje pozara Rasporedom za uzbunu utvrđuju se casnici odgovorni za odrzavanje sredstava za spasavanjei protupozarne opreme. Na putnickim brodovima rasporedom se utvrđuju duznosti vezane za upozoravanje putnika. vjezba se mora obaviti 24sata nakon ispolvljavanja. Obrazac rasporeda za uzbunu na putnickim brodovima mora odobriti nadlezna vlast. Primjerci rasporeda za uzbunu postavljaju se na zapovjednickom mostu . Uvjezbavanje napustanja broda Gubici zivota mogu se sprijeciti obveznim i ucestalim uvjezbavanjem postupaka u slucaju opasnosti SOLAS konvencija propisuje obvezu uvjezbavanja prema kojoj svaki clan posade mora sudjelovati u jednoj vjezbi napustanja broda i gasenja pozara bar jednom na mjesec. strojarnici .

u kojem mora biti objasnjeno: -navlacenje prsluka i odijela -prikupljanje na oznacenim mjestima -ukrcaj i spustanje plovila za spasavanje -nacin spusatanja plovila iz samog plovila -rasvjeta u nuzdi -upotreba opreme za prezivljavanje -upotreba uređaja za otrkivanje polozaja -upotreba radiouređaja -upotreba lijekova -upotreba motora -podizanje plovila za spasavanje -opasnost od hladnoce -postupci iz rasporeda za uzbunu Brodski sustav uzbune Sluzi za obavjestavanje posade i putnika o tome da je potrebno napustiti brod ili obaviti neku drugu radnju vaznu . koje se zapisuju u poseban dnevnik ili u brodski dnevnik. Prirucnik za vjezbe Svaki brod mora imati prirucnik za vjezbe.-provesti pripreme za spustanje brodica za spasavanje -spustiti barem jednu brodicu i obaviti manevar uz paljenje motora Vjezba protupozarne zastite mora sadrzavati: -javljanje na zborno mjesto -upucivanje protupozarne crpke s najmanje dva mlaza -provjera opreme vatrogasaca -provjera komunikacijskih sredstava -provjera vodonepropusnih i protupozarnih vrata O obavljenim vjezbama treba voditi biljeske.

Odluku o napustanju broda donosi zapovijednik . Zapovjednik brodice zaduzen je za rukovođenje spustanjem brodice i za upravljanje nakon spustanja. jer je brod najsigurnije zakloniste na moru. kada procijeni da je sigurnije prijeci u brodice i splavi nego ostati na brodu. da bi se izbjegla guzba i panika. . od njega se ocekuje da pomaze zapovjedniku ili da ga potpuno zamijeni u slucaju potrebe Zapovjednik i zamjenik moraju biti autoritativne osobe Prije pocetka napustanja broda treba smanjiti brzinu broda na 2-3cvora ili manje Pri napustanju broda svaka osoba mora obuci toplu odijecu i prsluk za spasavanje. Osim zapovjednika mora biti imenovan i njegov zamjenik. Njime se upravlja sa zapovjednickog mosta.za sigurnost ljudi i broda. Postupci pri napustanju broda Svaka brodica za spasavanje mora imati potreban broj clanova posade. Opca uzbuna – sedam ili vise kratkih signala popracenih jednim dugim pomocu zvizdaljke ili sirene PRIPREME ZA NAPUSTANJE BRODA Oduka o napustanju broda Brod ne treba napustati dok to nije prijeko potrebno. prsluk mora biti dobro pritegnut da osoba nebi ispala u slucaju skakanja u more. razina zvuka mora biti najmanje 80dB. Na putnickim brodovima okupljanje putnika je predviđeno na određenim mjestima (Muster stations) . odnostno 10dB iznad uobicajene razine buke.

jedan postavlja cevpove na otvore. Hipotermija moze nastupiti i pri vjetrovitom i kisnom vremenu pri temp zraka od 10 C . Ako ima dovodljno vremena. Ljudi u moru Pri napustanju broda najveca opasnost za ljude je utjecaj niskih temperatura Stanje tijela izazvano padom tjelesne temperature ispod 35 C naziva se HIPOTERMIJA Hipotermija nastupa kada se pocinje snizavati unutarnja temperatura tijela (u blizini srca i pluca).Clanovi posade su zaduzeni za spustanje brodice. hrane i opreme. temperaturi zraka ili vode. Nakon toga dolazi do suzavanja krvnih zila. na tijelo nize temperature (kondukcija) -odvođenja topline strujanjem zraka ili tekucine nize temperature (konvekcija) -zracenja toplinskih zraka (radijacija) -isparivanja kapljica tekucine (evaporacija) Btzina kojom opada unutrasnja temperatura tijla ovisi o odjeci. fizicka predispozicija tijela (debljina) Prva reakcija tija pri dodiru s hladnom vodom je jaka bol (cool shock). Tijelo gubi toplinu zbog: -prijenosa topline s tijela vise temp. nakon sto su navukli prsluke trebaju skiniti zastitni pokrov i sloziti ga na prikladno mjesto u brodici. a drugi dodaje privezaljku. te brzo disanje (hipervetilacija). brodice i splavi treba opskrbiti dodatnim kolicinama vode. Dvojca ulaze u brodicu. a posebice je izrazena kada se covjek iznenada nađe u hladnom moru. brzini cirkulacije zraka ili vode. a time i do smanjenja protoka krvi (do 100 puta). .

zbunjenosti i gubi se sposobnost obavljanja pokreta. smanjena usklađenost pokreta. jakobice ili rampu za ukrcaj. nekontrolirano uriniranje. hladna koza. kada temperatura padne između 31 C i 33 C nastupa nesvjestica. Ozljeđenima sto prije pruziti medicinsku pomoc. Pruzanje prve pomoci osobama koje su provele određeno vrijeme u hladnoj vodi: -ako osoba ne dise odmah zapoceti s umjetnim disanjem -pruzati prvu pomoc i ako nema vidljivih znakova zivota -izbjegavati svako pokretanje pothlađene osobe -osoba se ne smije masirati ni davati joj alkohol -ako je osoba pri svijesti dati joj topli napitak POSTUPCI NEPOSREDNO NAKON NAPUSTANJA BRODA Neposredno nakon napustanja broda treba provjeriti ima li ljudi u moru i prihvatiti ih u brodice Ako su ljudi u moru ozlijeđeni ili slabi treba koristiti kopcu na leđima prsluka. puls slabi i u plucima se skuplja voda . a smrt moze nastupiti u svakom trenutku. u vodu treba spustiti zavlacna sidra da bi se smanjilo zanosenje. Ako se brodica ili splav napunila morem treba ga sto prije izbaciti pomocu crpke ili spuzve.Kada temperatura tijela padne ispod 35 C pocinje se javljati osjecaj umora. da bi se sprijecilo gubljenje tekucine. Osnovne naznake hipotermije su promijene ponasanja. Na brodicama treba sto prije podignuti pokrov. pri niskim temperaturama ljudi trebaju leci sto blize jedni uz druge u zavjetrini. jednu spuzvu treba sacuvati . treba uzeti lijek protiv morske bolesti. zadah slican mirisu acetona. Brodica opremljena motorom treba prihvatiti u tegalj brodice bez motora i splavi.

. Nuzno je da u brodici jedna osoba organizira radnje koje se poduzimaju (najcesce zapovjednik brodice). te od stapica s prstenom na jednom kraju povezanim sa zrcalom konopcem tocno određene duzine. a moze se uociti na udaljenosti od 5M. Uređaj se sastoj od zrcala. Heliograf je upotrebljiv danju . histerija. Najveci problemi s kojima se susrece zapovjednik su panika. da bi se to sprijecilo treba organizirati zivot u brodici tako da svi dobiju određena zaduzenja.za prikupljanje kisnice PREZIVLJAVANJE NA MORU ORGANIZACIJA ZIVOTA U BRODICI ILI SPLAVI Psiholoski stav (moral) osoba u brodicama ili splavima jedan je od osnovnih uvijeta uspjesnosti prezivljavanja na moru. Zaduzenja u brodici: -organizirati stalna dezurstva -zaduziti određen broj osoba da dezura uz ranjene tijekom 24 sata -uspostaviti pracenje radioprograma (ako postoj uređaj) -postaviti strazu uz vodu i hranu -postaviti promatrace -organizirati zajednicko druzenje -zaduziti osobe za ribolov Za slanje poruka pogibli moze uspjesno posluziti signalno zrcalo (heliograf) . pad samopouzdanja. u donjem lijevom uglu zrcala se nalazi rupica. za privlacenje paznje brodova i zrakoplova u blizini.

Suncanica se javlja zbog duze izlozenosti suncu bez zastite glave. Toplotni udar nastaje ako zakaze mehanizam hlađenja organizma (znojenje) . zraka. Do promrzlina dolazi mnogo brze ako su pojedini dijelovi tijela nezasticeni ili izlozeni vjetru. Osnovno sredstvo sprecavanja ozeblina je izbjegavanje izlaganja gole koze zraku i pravilno koristenje sredstava za zastitu. Do pothlađivanja dolazi ponajprije zbog vjetra (Wind chill) zato sto vjetar prividno snizava temp. Trebalo bi organizirati da dio posade brodice pazi na pojavu ozeblina drugog dijela i da se izmjenjuju. djecu i starije.ZASTITA LJUDI U BRODICI ILI SPLAVI Hladnoca Najveca opasnost za ljude u brodicama ili splavima su promrzline. bol u trbuhu i porast temperature. smrznuti dijelo tijela ne smijeu se trljati ili masiratiToplina Visoke temperature su opasne zbog suncanice ili toplotnog udara. javljaju se kada se zbog utjecaja vanjske temperature pocmu smrzavati tjelesne tekucine u pojedinim djelovima tijela. Prvi su znaci ozeblina jako blijedilo i osjecaj ukocenosti. povracanje. Pri pojavi prvih znakova ozeblina treba ugrijati zahvacene dijelove tijela. uz to se javlja opasnost od opeklina i povecanja potrebe za tekucinom. cesce pogađa plavokose i celave. vrtoglavica. nakon toga dolazi do potpune obamrtvilosti i neosjetljivosti. . zbog cega dolazi do povisene tjelesne temperature Znaci suncanice i toplotnog udara su glavobolja.

Osnovno je pravilo prezivljavanja da se u prva 24 sata ne izdaje ni voda ni hrana. ali ne i skinuti se potpuno. Hrana u brodicama sastoj se od tvari koje daju najvecu kolicinu energije i zahtjevaju malu potrosnju vode u organizmu. Hrana i voda u brodicama i splavima Svaka brodica i splav opremljena je određenom kolicinom vode i hrane. iznimka su ozlijeđene osobe. Smatra se da osoba dnevno gubi ½ litre tekucine znojenjem i ½ litre uriniranjem. polegnuti je. Do vode se moze doci i pomocu desalinizatora koji morsku vodu oslobađaju od soli i minerala. Ljudski zivot je mnogo ugrozeniji zbog nedostatka vode nego hrane. Pri raspodijeli hrane i vode treba paziti da sve osobe dobiju jednake obroke. . uzimanjem vode od ½ litre na da omogucava se prezivljavanje najmanje do 10-12 dana bez posljedica na zdravlje. uz kisnicu moze se skupljati rosa za to treba sacuvati od soli cistu spuzvu.Nakon pojave prvih znakova suncanice ili toplotnog udara treba se osloboditi viska odjece. Vazan izvor pitke vode je kisnica . posebice ako krvare. Bolesnik mora mirovati sto duze (najmanje 48sati) i ni u kojem slucaju ne smije ulaziti u more. bez hrane se moze prezivjeti i do 40 dana a bez vode 3-14 dana. Prije upotrebe obavezno provjeriti da li je voda slana. vodu je najbolje davati 3 puta na dan. Osobu koja ima suncanicu treba hladiti i dati joj malo vode. veoma je vazno da se te kolicine pravilno upotrebljavaju. vazno je prije skupljanja kisnice povrsine oprati od soli.

Solarni desalinizator omogucuje dobivanje pitke vode isparavanjem mora zbog zagrijavanja suncevom energijom. uređaj tlaci morsku vodu na polupropusnu membranu pritiskom od 55bara i s druge strane membrane izlazi pitka voda. Ako je veza uspostavljena moze se razmatrati mogucnost odlaska s mjesta nezgode. pri tom treba voditi racuna o kolicini goriva u brodici. Ribu ne valja jesti ako nema bar ½ litre vode po osobi na dan. voda se moze piti nakon 30min. NAPUSTANJE MJESTA NEZGODE Jedna od najtezih odlukka zapovjednika brodice je da li ostati u blizini mjesta nezgode ili se uputiti prema najblizoj obali. a nedostatak je sto se moze koristiti samo pri suncanom vremenu. Najboljim se smatraju desalinizatori kod kojih se voda dobiva nacelom reverzibilne osmoze. u vrecicu se ubaci sredstvo koje iz morske vode veze soli i minerale. odnosno da li je uspostavljena veza sa spasavateljima. Velsa treba koristiti jedino: . Prednost u odnosu na kemijski desalinizator je neogranicena kolicina vode. riba se moze i osusiti. Do hrane se moze doci i ribarenjem.Razlikujemo kemijske i solarne desalinizatore. Kemijski desalinizator sastoj se od vrecice od guminarong platna koja se napuni vodom. Osnovna cinjenica kojom se pri tome treba voditi je da li je poziv za pomoc primljen. kurs ocitan na tom kompasu moze znatno odstupiati od tocnog. U plovidbi brodicom za spasvanje koristi se kompas brodice . uglavnom su sve ribe pokrivene ljuskom dobre za jelo.

zvuk loma valova. Zavlacno sidro vezuje se na pramcani dio. prsteni su međusobno spojeni cvrstim platnom. dok zatvorene brodice imaju motore sa vodenim hlađenjem. Svaki je motor opremljen alatom. boja mora.-pri udaljavanju od broda nakon napustanja -zbog izbjegavanja neposredne opasnosti -zbog podlvacenja pod oblak iz kojeg kisi -pri iskrcavanju na kopno Nađe li se brodica u blizini obale. Upotreba motora u brodici za spasavanje -Na brodice za spasavanje postavljaju se dizelski motori. rezervnim djelovima i . nego se uputiti prema obali. ali to nije pravilo. Motori su izvedeni tako da mogu raditi bez hlađenja do tri minute. Na otvore i djelomicno zatvorene brodice ugrađuju se motori sa zracnim hlađenjem. mirisi s obale. bez prstenova i u obliku padobrana. Zavlacna sidra za splavi izrađena su od platna. Zavlacno sidro ima oblik krnjeg stosca kojem krajeve tvore dva metalna prstena razlicitih promjera. U slucajevima nesigurnosti bolje je ostati u blizini mjesta nesrece. zbog svoje pouzdanosti i smanjenje opasnosti od pozara. da bi se olaksalo izvlacenje sidra. a drugi za manji prsten. Zavlacno sidro se pricvrscuje za brodicu s dva konopca od kojih je jedan vezan za veci. a obala se ne vidi znaci koji upucuju na blizinu obale su ptice. Koristenje zavlacnog sidra Namjena zavlacnog sidra je da ublazi nekontrolirano valjanje i sprijeci udaljavanje (odnosenje) brodice ili splavi. da bi se pramac usmjerio na vjetar i time smnjila opasnost od prevrtanja.

Vodu koja je prodrla treba sto prije izbaciti.uputom o pokretanju i koristenju. Da bi motor ispravno radio potreban je odgovarajuc omjer goriva i zraka i dovoljna kolicina ulja. niti nakon ostecenja nece potonuti. PROTUPOZARNA ZASTITA NA BRODOVIMA GORENJE. Pojedine brodice su opremljene i patentnim cepovima u obliku kisobrana. uz oslobađanje topline i pojavu svjetlosti Pozar se definira kao nekontrolirani proces gorenja Da bi gorenje zapocelo. Prije ljepljenja povrsinu treba osusiti i obrusiti. natrag i rad u mjestu. Ostecenja brodice ili splavi Ako brodica odgovara uvjetima SOLAS konvencije. koriste se drveni ili gumeni cepovi ili gumeni pokrivka koja se lijepi na otvor. koji se posebnim vijkom pritegnu uz bok brodice. tesko zapaljive i lako . ipak ako je moguce treba otkloniti ostecenje. Ostecenja splavi otklanjaju se s prilozenom opremom. POZAR I EKSPLOZIJA Gorenje je kemijski proces u kojem se spaja goriva tvar i kisik. odnosno trajalo moraju biti ispunjeni određeni uvjeti: -prisutnost gorive tvari -prisutnost kisika -dovoljna temperatura paljenja Zapaljive krute tvari Krute tvari se dijele na nezapaljive. Ostecenje se zatvara s vanjske strane tkaninom ili najlonom. Vazan dio pogonskog sklopa je spojka koja omogucuje voznju naprijed.

Da bi doslo do gorenja tekucih tvari temperatura tekucine mora biti dovoljno visoka da se iznad povrsine tekucine stvori dovoljna koncetracija plinova i para.zapaljive Nezapaljive krute tvari su sve krute tvari koje se pri normalnom tlaku nece zapaliti niti u uvjetima visoke temperature Teskozapaljivim tvarima smatraju se krute tvari koje se pod utjecajem plamena zapale i gore. Ispitivanje se provodi tako da se tekucina ulije u zatvorenu posudu i postupno zagrijava. da se pale u dodiru s kisikom bez vanjskog izvora topline – temperatura samozapaljenja . a time i paljenja. pamuk. Daljnim porastom temperature ubrzava se isparivanje tekucine i dolazi do koncentracije plinova i para koja omogucuje trajno gorenje bez vanjskog dovođenja topline – temperatura gorenja (Flash point) Daljnim zagrijavanjem molekule nakon odvajanja s povrsine tekucine imaju dovoljnu temp. iznad povrsine se dovodi izvor paljenja (elektricna iskra). kemijskim ili bioloskim promjenama (aluminijski prah. Ta temperatura se naziva temperatura paljenja (Flash point). ali samo dok su izravno izlozene plamenu (vuna) Pojedine krute tvari podlozne su samozapaljenju. sijeno) Zapaljive tekucine Tekucine ne izgaraju izravno vec mijenjaju agregatno stanje i izgaraju kao plinovi i pare. koje je posljedica samozagrijavanja uzrokovanog fizikalnim. riblje brasno. Zapaljivost tekucina ispituje se u zatvorenoj posudi (Closed cup test) ili rijeđe u otvorenoj posudi. Porastom temperature dolazi do vece koncentracije plinova i para .

Donjom granicom eksplozivnosti (Lower flameable limit – LFL) naziva se najmanji prostorni udjel zapaljivih plinova i para pri kojem je eksplozija jos moguca. Podrucje zahvaceno izgaranjem postize sirinu od nekoliko milimeara Ako je doslo do detonacije brzina sirenja je 10 m/s (veca od brzine zvuka zbog cega dolazi do praska) .(Auto – ignition point) Zapaljivim tekucinama smatraju se sve tekucine kojma je temperatura paljenja niza od 61 C . Temperature pri detonaciji su 1600 – 4000 C . a sirina podrucja kemijske reakcije ne prelazi 10 mm. paljenja niza od -18 C -srednje zapaljive – između -18 C i 23 C -teskozapaljive – između 23 C i 61 C Zapaljivi plinovi i pare Izgaranje plinova i para redovito pocinje eksplozijom Eksplozija je kemijska promjena pri kojoj se velika kolicina gorive tvari trenutacno spaja s kisikom uz oslobađanje velike kolicine topline Da bi doslo do eksplozije plinova i para potrebno je da udjel plinova i para i kisika bude unutra granica eksplozivnosti. a tlakovi iznad 2000 bara. a dijele se na: -visokozapaljive – temp. Drugi nuzan uvjet da bi doslo do eksplozije je vanjski izvor topline. Razlikuju se eksplozije deflagracijom i detonacijom. Izvori topline . Pri deflagraciji nastupa ubrzano izgaranje pri cemu se granica reakcije od sredista eksplozije siri brzinom 10 do 10 m/s.

elektricne. spusta se temperatura gorive tvari ispod temperature paljenja nakon cega prestaje proces izgaranja. Primjeri takvog gasenja je prekid dovođenja goriva (zatvarnjem ventila) ili ograđivanje podrucja gorenja (sumski pozari) Gasenje pozara temelji se na sprecavanju pristupa kisika gorivoj tvari . ostvaruje se tako da se oporazena tvar . odvajanjem. Pri hlađenju pozara odgovarajucim sredstvom. To je cest uzrok pozara i velikih pritisaka pri sudaru brodova. Odvajanje gorive tvari obuhvaca postupke kojma se iz podrucja gorenja uklanja goriva tvar koja jos nije pocela gorjeti. a najcesce sredstvo je voda. Veliki broj pozara uzrokovan je izravnim prijenosom topline sa tvari visoke temperature na tvari nize temperature. U kemijske izvore ubrajaju se mnogi egzotermni procesi između dvije ili vise tvari (polimerizacija). Toplina se moze prenositi provođenjem (kondukcijom).Sve tvari ili tijela koje zbog svoje povisene temperature mogu izazvati nekontrolirano gorenje u svojoj okolini. gusenjem i izravnim djelovanjem na kemijski proces. Hlađenjem se uglavnom gase pozari krutih tvari. Pozari izazvani mehanickim izvorima topline nastaju pri trenju dvije cvrste tvari. nuklearne i kemijske izvore. Pozari izazvani elektricnim strujom nastaju porastom temperature vodica ili izbijanjem elektricne iskre. i zracenjem (radijacijom) Nacela gasenja i podjela pozara Pozar se moze ugasiti hlađenjem. Izvore topline dijelimo na mehanicke. strujanjem (konvekcijom) .

Prema ISO standardu pozari se dijele na: -klasa A – pozari krutih tvari -klasa B – pozari tekucih tvari -klasa C – pozari plinova -klasa D – pozari zapaljivih metala -klasa E – pozari elektricnih instalacija SREDSTVA ZA OTKRIVANJE POZARA Rucni javljaci pozara Namijenjeni su brzom prijensu informacije o otkrivanju pozara. Izrađuju se kao termoaksimalni i termodiferecijalni javljaci .potpuno prekrije nekim inertnim plinom . Toplinski javljaci pozara Primjenjuju se u prostorima u kojima se ocekuje brz porast temperature. u pravilu sipkim materijalom. Da bi se prekidac ukljucio potrebno je ukloniti zastitu (razbiti stakleni ili plasticni pokrov) Nakon ukljucivanja prekidac mora ostati u tom polozaju da bi se moglo utvrditi koji je prekidac ukljucen. Na brodovima se na svakom ulazu odnosno u prolazima nastamba. pomocnim prostorijama i nadzornim prostorima postavlja po jedan rucni javljac tako da niti jedan dio hodnika nije udaljen od javljaca vise od 20m. najcesce se izrađuju kao elektromehanicki prekidaci kojma se zatvara strujni krug. uobicajeno se ugrađuju u crvena kucista. nezapaljivom tekucinom ili krutom .

gradijenta . ugrađuju se na razmaku od najvise 9m odnosno tako da pokrivaju najvise 37m Dimni javljaci pozara Prozivode se kao ionizacijski ili opticki javljaci . Ako temperatura okoline u kratkom vremenu poraste brze od granicnog temp. mjerenje temperature se najcesce obavlja pomocu bimetalne vrpce ili toplinskog osjetila. Termodiferencijalni javljaci mjere promjenu temperature u vremenu.10 ili 15 C / min Uobicajeno se termomaksimalni i termodiferencijalni javljaci ugrađuju u isto kuciste. a mogu biti izvedeni i s metalom niske tocke taljenja.Termomaksimalni javljaci kao parametar okoline mjere temperaturu zraka. porast ce tlak zraka u komori zbog cega ce doci do pomaka opne. namijenjeni su za prostore u kojma se u slucaju gorenja ocekuju vece kolicine dima. Uobicajeno se postavljaju za temp. Temperatura zraka moze se mjeriti i neizravno. Uzbunu daju kada temperatura poraste iznad određene granicne vrijednosti. Porastom temperature dolazi do promjene oblika koje zatvara strujni krug. gradijent 5. promjenom tlaka. Najcesce se temelje na komori s pomicnom opnom spojenom s okolinom kapilarnim otvorom (sapunicom) . kako bi se ujedinile njihove prednosti. Ionizacijski javljac sastoj se od dvije komore: -otvorene (mjerne) -zatvorene (referentne) Zrak u obje komore ionizira se slabim izvorom radioaktivnog .

Opticki javljaci otkrivaju prisutnost dima mjerenjem kolicine svjetla koje dopire do fotoelemenata koju primljenu kolicinu svjetlosne energije pretvara u elektricnu.5 m/s . Javljaci koji mjere rasprsivanje sastoje se od komore u kojoj je izvor svjetlosti (bljeskalica ili LED dioda). Ako ta struja postigne granicnu vrijednost (oko 25mA) smatra se da prijeti pozarna opasnost. filtra i namjenske fotocelije.zracenja. Infracrveni javljaci sastoje se od sabrine lece. Posljedica toga je jaca struja napajanja iz stanice. JAVLJACI POZARA Namijenjeni su otrkivanju plamena tako da mjere prisutnost svjetlosnih zraka u dijelo svjetlosnog spektra koji se javlja samo u slucaju otvorenog plamena Dijele se na infracrvene i ultraljubicaste javljace. Kada u komoru uđe cestice dima dio svjetlosnog snopa se odbija i pada na fotootpornik. Zracenje od opozarene tvari sabire se i filtrira tako da do . S promjenom otpora iz stanice potece jaca struja. cestice dima ulaze u otvorenu komoru i apsorbiraju dio zracenja i time se smanjuje tijek struje u otvorenoj komori. Ne smiju se postavljati gdje vlaznost prelazi 80% i gdje je brzina strujanja zraka veca od 0. sto se smatra opasnoscu pozara. dok je zrak u obje komore cist. nedostatak im je velik broj laznih uzbuna. zrak između struja koje teku je zanemarivo mala. Razlikuju se javljaci koji mjere rasprsivanje i koji mjere ukupnu apsorpciju. Ako se u sticenoj prostoriji pojavi dim.

Do laznih dojava moze doci i zbog odbijanja sunceve svijetlosti VATRODOJAVNA STANICA Sklop koji prikazuje trenutacna stanja svih javljaca prikljucenih na stanicu. pri cemu su skupine sastavljene od javljaca smjestenih na istoj palubi.2 m. nakon njegova ukljucenja posada ima dvije . prikazani su po skupinama. Ultraljubicasti javljaci otrkivaju pozar tako sto zracenju izlazu cvrsto tijelo koje pod utjecajem zracenja postaje provodno i time javlja opasnost od pozara. Razlikuju se stanice koje stanje javljaca prikazuju binarno i stanice koje prikazuju visestruke promjene javljaca. U slucaju dojave o pozaru na stanici se ukljucuje zvucni i svjetlosni signal.fotocelije pristizu samo zrake valjnje duljine 0. Kraj svakog pokazivaca naznaceno je na koji se dio broda odnosi. taj raspon valnih duljina odgovara najjacem zracenju sto ga odasilje tijelo temp. Ako je na stanicu prikljucen veci broj javljaca. Vatrodojavna stanica smjesta se na zapovjednicki most odnosno na mjesto gdje postoj stalna straza.85 – 1. Javljac moze biti opremljen sklopom za kasnjenje (6-30s) da ga nebi pokrenuo plamen upaljaca ili slicno. Nedostaka javljaca plamena je sto gust dim ili prasina mogu sprijeciti prijam zracenja i time odloziti pravodobnu dojavu pozara. 1700 – 2200 C Javljac daje dovoljno pobudne struje u slucaju plamena velicine 15cm na udaljenosti od 6m.

Sustav mora imati dvostruko napajanje.minute za prihvacenje znaka pozarne opasnosti. Ukupan broj cijevi po sticenoj prostroiji i njihov raspored mora biti takav da nijedan dio stropa nije od usisne cijevi udaljen vise od 12m. ako je napajanje ili bilo koji dio dojavnih vodova u kvaru na stanici se mora oglasiti zvucni i svijetlosni signal razlicit od znaka pozarne opasnosti. U svakoj sticenoj prostoriji mora biti najmanje jedna usisna cijev. promjera najmanje 12mm.65%) dimni javljac postavljen u nadzornoj stanici dat ce zvucni i svjetlosni signal. Protok zraka osiguravaju najmanje dva ventilatora uz mogucnost stalnog vizualnog nadzora protoka (propeler ili pero) Sustav je namijenjen ponajprije zastiti teretnih prostora na brodovima za prijevoz suhih tereta. . na stropu prostorije. a u slucaju prekida napajanja daje zvucni i svjetlosni signal razlicit od znaka pozarne opasnosti. Ako to nije ucinjeno sklop ce izazvati ukljucenje opce uzbune. U slucaju da u usisnom zraku ima cestica dima (vise od 6. CIJEVNI VATRODOJAVNI SUSTAV Cijevni vatrodojavni javljac (Sample extraction smoke detector system) sastoj se od sustava cijevi. Vatrodojavna stanica i svi prikljuceni strujni krugovi moraju imati dvostruko napajanje. koji iz sticenih prostora stalno usisava zrak i dovodi ga do nadzorne stanice. Stanje napajanja mora biti posebno prikazano. Sustav mora imati odusnik izveden tako da otrovni plinovi i dim nemogu uci u prostore gdje borave ljudi.

. Prednost vode kao sredstva za gasenje su dostupnost. najpouzdanije i najcesce sredstvo za gasenje pozara. K. PJENA Ponajprije se koristi za gasenje zapaljivih tekucina. gasenje je ucinkovitije. Vodom je zabranjeno gasenje pozara elektricnih instalacija. Na. Mg) U slucaju pozara tih metala stvaraju se visoke temperature zbog cega se voda raspada sto ima za posljedicu eksplozije i erupcije gorive tvari. pri cemu je iskoristivost samo 8-10% Rasprseni mlaz odlikuje manja udaljenost djelovanja. neotrovnost. ali mnogo veca iskoristivost vode 20-25% Vodena magla dobiva se primjenom visokog radnog tlaka (iznad 30 bara). U tu skupinu ubrajaju se alkalni i zemnoalkalni metali (Li. najcesce se upotrebljava za gasenje krutih tvari.SREDSTVA ZA GASENJE POZARA VODA Voda je najstarije. Puni mlaz sluzi za izbacivanje vode na sto vecu udaljenost. Al. jednostavnost prenosenja u velikim kolicinama. Sto je manji promjer kapljica vode. moze se koristiti samo kad je mlaznica blizu izvora pozara. Vodom se ne smiju gasiti pozari visokih temperatura (koks) ni pozari u kojma gore tvari s kojma voda burno reagira. Voda se moze upotrebljavati u obliku punog mlaza. rasprsenog mlaza ili vodene magle.

Pjenila mogu biti proteinska. zgrusavanje. Prah koji kao osnovu ima natrij hidrogenkarbonat namijenjen je gasenju pozara tekucih i plinovitih tvari.Osnovno nacelo gasenja pjenom je potpuno prekrivanje opozarene tvari (odvajanje od okolnog kisika) S obzirom na stupanj ekspanzije razlikujemo: -teske pjene (manji od 20) -srednje teske pjene (20-200) -lake pjene (veci od 200) Kemijska pjena nastaje djelovanjem kiselih soli na alkane soli. rashlađivanjem odnosno odvajanjem. pri cemu nastaje karbonatna kiselina uz oslobađanje CO2 koji ispunjava mjehurice pjenei sluzi za izbacivanje pjene. tlak. pjenila i zraka. Prah moze djelovati antikataliticki. aceton) ne mogu se gasiti uobicajenim pjenilima. Najprikladnija velicina cestica je 35-55 m.nije prikladan za istodobnu . sto manja elektrovodljivost. Zracna pjena je mjesavine vode. tada treba koristiti alkoholna pjenila. neotpornost. Najvaznijim se smatraju odgovarajuca velicina cestica. te u blizini elektricne struje (BCE-prah) . PRAH Da bi se prah koristio kao sredstvo za gasenje mora zadovoljavati određene uvjete. Nastaje mehanickim dodavanjem pjenila u kolicini 2-6% ukupnje mase. lakovi. sinteticka i univerzalna. Pozari tvari topivih u vodi (alkohol. sto manja tezina. otpornost na vodu. a gustoca oko 2 kg/dm. Ako svojstva sticene tvari ne pogoduju uspjesnoj primjeni pjene primjenjuju se pjenila s posebnim dodacima. gusenjem.

Veca uspjesnost se postize suhim ledom.prah). U gasenju se najcesce upotrebljava kao plin ili kao suhi led koji nastaje pri nagloj ekspanziji. Pozar gase ponajprije antikatalitickim djelovanjem. HALOGENIZIRANI UGLJIKOVODICI To su spojevi ugljikovodika u kojma je jedan ili vise vodikovih atoma zamijenjen halogenim elementom (klor. Za gasenje lakih metala koristi se prah koji se sastoj od vise tvari (D-prah ili M-prah) UGLJICNI DIOKSID CO2 plin bez boje. okusa i mirisa i ne provodi elektricnu struju. Gasenje je moguce potpunim prekrivanjem (Total flooding) odnosno ispunjavanjem sticenog prostora ili neposrednom primjenom (Local application) iznad opozarene tvari. Prah koji kao osnovu ima diamonij fosfat prikladan je za gasenje svih vrsta pozara (ABCDE. Pozare gasi ugusivanjem (istiskivanjem zraka) vec pri 14% -tnoj koncentraciji. Uspjesno se koristi za gasenje tekucina. brom ili jod). dok je manje uspijesan kod tvari koje gore zarom. flour. Djelomicno djeluje i hlađenjem.upotrebu s pjenom. pri grijanju se tali i raspada zbog cega na povrsini ostavlja tanak sloj koji onemogucava pristup kisiku. zbog toga sto se duze zadrzava na povrsini. a time sprecava daljnje gorenje. zbog . Nije prikladan za gasenje lakih metala jer se raspada i time potice gorenje.

Zbog nepovoljnog utjecaja na ozonski omotac njegova primjena je zabranjena. prah . . vozila i brodova. Halon 1301 skladisti se u tekucem stanju. CO2 (halon) C – prah. Halon 1211 je plin sest puta tezi od zraka. zbog toga pri gasenju djeluje i ugusujuci. CO2 . prah B – pjena. udjel kisika se smanjuje na 14% zbog cega prijeti opasnost od gusenja. Tlak moze biti tlak sredstva. Termicki je stabilan do 500 C Skladisti se u posudama u tekucem stanju i pod vlastitim tlakom. Najcesce se upotrebljavaju halon 1211 i 1301. Koristi se za zastitu elektronskih uređaja. tlak pogonskog plina ili tlak kemijske reakcije. halon PROTUPOZARNA ZASTITA BRODA PRIJENOSNI UREĐAJI ZA GASENJE POZARA Estinkeri su uređaji koji sadrze sredstvo za gasenje koje se zbog unutranjeg tlaka izbacuje u zeljenom smjeru. klasa klasa klasa klasa klasa A – voda. halon D – prah E – CO2 . pjena. postrojenja. Za izbacivanje se kao pogonski plin najcesce koristi dusik pod tlakom 20-30bara.visoke temperature se raspadaju pri cemu nastaju slobodni radiklali koji prekidaju proces gorenja. prah. toksicnost mu je mala pa se moze primjnjivati u prisutnosti ljudi. Kad se u prostoru nalazi 30% halona 1211.

Gasenje se provodi antikatalitickim djelovanjem na kemijsku reakciju. Uređaj za gasenje prahom koriste se za gasenje svih vrsta pozara. Uređaj je napunjen mjesavinom vode i pjenila. tkanine. prah. CO2. pjenu. halon. Prah se izbacuje tlakom inertnog plina. odnosno odvajanjem gorive tvari. Voda se izbacuje tlakom inertnog plina. Uređaji za gasenje vodom namijenjeni su za gasenje drva. Uređaj za gasenje ugljicnim dioksidom sadrze ukapljen plin pod tlakom (oko 70 bara). u spremniku je smjestena posuda s inertnim plinom pod tlakom. Uređaji moraju biti ispravno i citko oznaceni ukljucujuci: . papira. Uređaji za gasenje pjenom koriste se za gasenje drva. Masa prijenosnog uređaja je najmanje 5kg (CO2 ili prah) odnosno 9 litara (pjena). Uređaji mogu sadrzavati: vodu.Namijenjeni su gasenju pocetnih pozara. Gasenje se provodi stvaranjem inertne atmosfere iznad opozarene tvari. Izbacivanjem tekucine i njenim prolaskom kroz mlaznicu nastaje pjena. Najveca dopustena masa mora biti manja od 23kg. Prikladni su za gasenje pozara zapaljivih tekucina i plinova i u blizini izvora elektricne energije. papira. ne smiju se upotrebljavati u blizini izvora elektricne struje. tkanine te zapaljivih tekucina.

Ukupna im je masa manja od 250kg (najcesce 100kg) . protupozarnih cijevi i mlaznica. Sastoj se od protupozarnih crpki. pjenom ili CO2 PALUBNI PROTUPOZARNI SUSTAV To je osnovni sustav za gasenje pozara na brodovima. da u slucaju pozara ne budu sve neupotrebljive. cjevovoda. Protupozarna crpka je svaka brodska crpka kapaciteta najmanje 25m /h . Crpke ne smiju imati isti izvor energije i ne smiju biti smjestene u istim prostorima. uobicajeno su to uređaji sa prahom. Energije Uz prijenosne uređaje na brodovima se koriste i prijevozni uređaji za gasenje. . Dizelski motor mora imati dovoljno goriva za najmanje tri sata rada. Pogon crpki je neovisni dizelski ili elektromotor.-naziv proizvođaca -klasu pozara za koju su namijenjeni -vrstu i kolicinu sredstava za gasenje -poziv na odobrenje -upute za koristenje -godinu proizvodnje -temperaturno radno podrucje -ispitni tlak -upozorenje ako se ne smiju gasiti pozari el. Brod mora imati barem dvije takve crpke. koja je sustavom ventila spojena s palubnim protupozarnim sustavom. mora biti pripravan za brzo ukljucivanje te omoguciti automatsko ukljucivanje. hidranta.

odnosno najmanje 140m/h. Protupozarne cijevi duzine najmanje 10m i opremljene mlaznicom smjestene su u ormaricima blizu hidranata. UGRAĐENI SUSTAVI ZA GASENJE POZARA Sustavi za gasenje pozara vodom Mogu biti sustavi za gasenje rasprsenom vodom (drencher) u strojarnici i teretnim prostorima ili automatski (sprinkler) u nastambama putnika i posade i javnim prostorima. tlacne posude. cjevovoda i mlaznica. Broj i polozaj hidranata omogucuje da najmanje dva mlaza s razlicitih hidranata mogu doseci svaku tocku broda. Sustav za gasenje vodenom maglom (Fixed pressure water spraying system) namijenjen je gasenju pozara strojarnice i slicnih prostora u kojma je moguce sirenje zapaljivih tekucina. Najbolji se ucinci postizu mlaznicama koje mogu istodobno stvarati kapljice razlicitih velicina. Mlaznice promjera usnika 12. Prirubnica je standardnih dimenzija i moze se koristiti na obje strane broda. Sustav tijekom gasenja osigurava najmanje 5l/m /min. promjer cijevi mora izdrzavati tlak vode koji istodobno proizvede najmanje dvije crpke. Napajanje brodskog palubnog sustava vodom pod tlakom s kopna osigurava se najmanje jednom međunarodnom prirubnicom. a imaju domet oko 12m. a sastoj se od crpke.16 ili 19mm omogucavaju puni mlaz. zastitnu maglu i zatvaranje mlaza .Protupozarni cjevovod smjesten je na palubi. cime se postize vece .

spojnih cijevi. Mora imati kapacitet dovoljan za prekrivanje 280m s najmanje 5l/m /min vode. Nedostatak sustava je velika kolicina vode koja moze imati negativan utjecaj na stabilnost broda. Sustav se sastoj od crpke. mora imati i zvucni signal koji u trajanju od minimalno 20s upozorava na paljenje sustava. odnosno cijelokupna kolicina . cjevovoda i mlaznice. Ako je sustav namijenjen za gasenje prostora u kojima se mogu naci ljudi. manometra. ventila. Sustav dovodnih cijevi odnosno tlak u posudama omogucuje da najmanje 85% plina dospije u prostor strojarnice u vremenu kracem od 2 minute. Automatski sustav za gasenje (sprinkler) namijenjen je gasenju prvenstveno pozara klase A u nastambama putnika i posade te javnim prostorima. Automatsko ukljucivanje sustava njie dopusteno. U glavi mlaznice postavljen je element koji oslobađa protok vode u slucaju porasta temperature. Sastoje se od posuda s CO2 pod tlakom. Padom tlaka slatke vode ukljucuje se crpka koja osigurava stalnu dobavu morske vode. Sustavi za gasenje pozara ugljicnim dioksidom Namijenjeni su za gasenje pozara u strojarnici te u teretnim prostorima broda.40% za strojarnicu). Kolicina slobodnog plina u posudama mora biti dovoljna za njmanje 30% obujma njaveceg sticenog prostora (35% .prodiranje u zapaljivu tekucinu. cjevovoda i sprinkler mlaznica. Automatsko djelovanje postize se odrzavanjem stalnog tlaka vode u cjevovodu. Temperatura oslobađanja protoka je 68 – 79 C. tlacne posude.

posude s pogonskim plinom pod tlakom i sustava cijevi s mlaznicama ili topovima. te za zastitu spremista boja. Sustavi za gasenje pozara pjenom Za gasenje pozara na plaubi se koristi u pravilu teska pjena. za najvecu sticenu prostoriju u minuti. Sustavi koji koriste tesku pjenu (Deck fixed low-expansion foam system) postavljaju se radi zastite palube na tankerima i sastoje se od crpke mora. Sustavi za gasenje pozara prahom Upotrebljava se na brodovima za prijevoz kemikalija i ukapljenih plinova. Sustav za gasenje teskom pjenom u stanju je proizvesti dovoljno pjene da u 5 min prekrije najvecu sticenu povrsinu pjenom debljine najmanje 150mm Sustavi za gazenje lakom pjenom u stanju je proizvesti najmanje jedan metar visine pjene. Ne smiju se koristiti pjenila kojma je koeficjent pjenjenja veci od 1000. a u zatvorenim prostorima laka pjena. Kapacitet monitora je najmanje 3l/m /min sticene povrsine odnosno najmanje 1250l/min. spremista s pjenilom. cjevovoda i monitora. Sustav se sastoj od spremista praha. mjesalice. Spremiste pjenila dovoljnog je kapaciteta za proizvodnju pjene obujma najmanje 5 puta veceg od obujma najvece sticene prostorije.u 10min u teretne prostore. Mjesanje vode s pjenilom ostvaruje se primjenom mlazne crpke (ejektora) ili posebnom crpkom za pjenilo sa sutavom ujednacavanja tlakova (Foam proportionator) Sustav je u stanju prekriti pjenom cijelu povrsinu tankova. Kao pogonski plin koristi se dusik pod tlakom 10-20 bara ili .

CO2. Djelovanje sustava zapocinje najvise za 30 sekundi od trenutka otvaranja posuda s pogonskim plinom. Sustav moze biti izveden kao samostalna jedinica ili kao konstruktivni dio broda. Nedostatak sustava je prilicno smanjenje vidljivosti pri koristenju u zatvorenim prostorima. Kolicina praha dovoljna je za najmanje 45 sekundi rada sustava uz upotrebu svih mlaznica i topova. Brzina ispustanja rucnih mlaznica je najmanje 3.5kg/s , a domet najmanje 8m. Brzina ispustanja topova je najmanje 10kg/s a domet 1040m Nakon nekog koristenja cjevovod se mora dobro propuhati kako bi se sprjecilo zacepljenje. Sustavi za gasenje halogeniziranim ugljikovodicima Sastoj se od posuda s ukapljenim plinom pod tlakom, sustava cjevovoda i upravljackog ormarica. Mogu se upotrebljavati samo za potpuno ispunjivanje prostora odnosno samo u prostorima brodskih strojeva i prostorima za prijevoz vozila bez putnika i tereta. Ispustanje se provodi rucno uz istodobno zaustavljanje sustava ventilacije sticenih prostora, a vrijeme ispustanja krace je od 20sekundi. Kolicina potrebnog plina ovisi o obujmu sticenog prostora i vrsti plina. Spremnici s plinom opremljeni su menometrima radi mogucnosti stalnog nadzora tlaka (za halon 1301 dusik, za 2405 zrak). Samo se halon 1301 moze skladistiti u sticenim prostorima, ostali moraju biti smjesteni izvan njih. Ugradnja ovakvih sustava zabranjena je na brodovima cija je

izgradnja zapocela nakon 1. listopada 1994.

PROTUPOZARNA ZASTITA TANKERA Osnovna je namjena sustava za inertiranje atmosfere smanjiti razinu kisika u tankovima ispod razine pri kojoj je moguca eksplozija. Sustav je ugrađen na svim tankerima nosivosti 20 000 tona ili vise. Inertiranje moze biti plinom koji se puni na kopnu i pohranjuje na brodu ili se proizvodi na brodu. U najvecem broju slucajeva koristi se inertni plin dobiven iz generatora dusika, brodskih kotlova ili generatora inertnog plina. Generator dusika se uobicajeno koristi na brodovima za prijevoz kemikalija, uobicajeni kapacitet generatora dusika je oko 1500m /h Inertni plin koji proizvode brodski kotlovi (Funnel gas inering system) koristi se na brodovima koji koriste turbinsko porivno postrojenje. Osnovni nedostatak je sto kvaliteta dobivenog plina ovisi o kvaliteti goriva koje izgara u brodskim kotlovima. Na najvecem broju tankera se koriste generatori inertnog plina (Inert gas generators). Uređaj se sastoj od namjenskog lozista u kojem se postize spajanje gotovo cjelokupne kolicine kisika s gorivom tvari, tako dobiveni plin sadrzi do 1% kisika i vise od 98% dusika. Kapacitet uređaja je oko 15 000m /h. Nakon dobivanja inertnog plina iz kotlova ili generatora plin se dovodi u prociscivac (scrubber) u kojem se hladi morskom vodom, te mu se oduzimaju necistoce.

Nakon procistaca plinu se podize tlak, i puni ga se u tankove, prije ulaska u tankove temperatura plina ne smije biti veca od 50 C

Inertiranje tankova moze se obavljati razrjeđivanjem (olifution) ili potiskivanjem (displacement) atmosfere tankova. Razrijeđivanje se obavlja tako da se plin uvodi u dnu tanka, a prethodni sadrzaj tanka se ispusta kroz odusnik na vrhu tanka. Potiskivanjem se zbog vece tezine inertnog plina od para ugljikovodika, inertni plin dovodi na vrh tanka, dok je odusna cijev smjestena na dnu tanka.

SREDSTVA OSOBNE ZASTITE U sredstvima osobne zastite ubrajaju se: -zastitna odjeca -zastitna obuca -zastitna kaciga -elektricna svjetiljka -sjekira Zastitna odjeca napravljena je od vatrootpornog materijala koji stiti tijelo od toplinskog zracenja i oparotina. Osnovna namijena zastitne odjece i obuce je omogucavanje kraceg boravka i rada u opozarenim prostorima. Zastitna odjeca i obuca moraju sprijeciti bol i ozljede uzrokovane utjecajem topline i agresivnih tekucina. Pri dugotrajnom utjecanju povisene topline, najprije se javlja bol, a zatim i opekline. Zastitna obuca izrađena je od gume ili slicnog materijala koji

Svjetiljka ne smije proizvoditi iskre prilikom paljenja i gasenja. Uređaj za disanje (Breathing apparatus) treba osigurati zrak za disanje u prostorima u kojima nema dovoljno kisika i sprijeciti udisanje vruceg zraka. . Ukupna masa uređaja je 8-12kg Uz svaki uređaj za disanje na raspolaganju je i konopac duljine najmanje 30m. GASENJE POZARA NA BRODU Gasenje pozara u nastambama za putnike i posadu Obavlja se prijenosnim uređajima za gasenje. Kada kolicina zraka padne ispod 10% ukupne kolicine oglasava se zvucni signal Zastitna maska ima siroko vidno polje sa manjim predtlakom koji osigurava dobro nalijeganje. i odmah pristupiti gasenju pozara. te mora imati izvor napajanja za najmanje tri sata rada.ne provodi elektricnu struju. te pomocu ugrađenog sustava za gasenje vodom (sprinkler) Osoba koja je uocila pozar ili dim mora ukljuciti opcu uzbunu. Mora osigurati zrak za najmanje 30min rada. Zastitna kaciga mora biti dovoljno cvrsta da sprijeci ozljede glave pri padu cvrstog predmeta. pritiskom na rucni javljac.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful