You are on page 1of 5

JU.O.

Hamdija Kreevljakovi Kamberi, Gradaac

TEMA : ULOGA RODITELJA U SPREAVANJU NASILNOG PONAANJA VLASTITE DJECE

Datum: 20.01.2012.godine

Nastavnik: Osmanovi Jasna

Nasilje meu djecom obuhvata irok spektar agresivnih ponaanja koja se dogaaju meu djecom, od rjeavanja sukoba nasilnim putem, neprihvatljivog izraavanja ljutnje ili frustracije, do ozbiljnih incidenata uz upotrebu oruja. Nasilnitvo karakteriu: namjera da se povrijedi drugu osobu, ponavljanje istog obrasca ponaanja u kojem je jedna strana rtva, a druga nasilnik, te oita neuravnoteenost snaga meu njima. Nasilje meu vrnjacima, posebno u kolama, nije nova pojava kako u svijetu, pa tako i u kolama Bosne i Hercegovine. O njoj se malo govori u naoj pedagokoj, psiholokoj i sociolokoj literaturi i ona se malo izuava u okviru nastavnikog studija i strunog usavravanja prosvjetnih radnika. To je i osnovni razlog zbog ega su nastavnici slabo pripremljeni za noenje sa problemom nasilja u koli. Posljedica toga je da nasilje nad i meu djecom, iako dosta raireno, ostaje najee skriveno, proizvodei negativne reperkusije po djecu i okolinu na nain da se nepovoljno odraava na proces uenja, a samim tim i na budunost nae zajednice u cjelini. Problem nasilja ima veoma iroke implikacije, jer zadire i u temeljna demokratska naela u kojima je jasno navedeno da svaki pojedinac mora raspolagati pravom da bude poteen ugnjetavanja i namjernog poniavanja u koli, kao i u drutvu u cjelini. Da rtve nasilja i nasilnici ne bi prerasli u delikvente i socijalne otpadnike, od kojih e strahovati svi graani naeg drutva, potrebno je intervenisati u to ranijem uzrastu i, prije svega, otkriti uzroke neprihvatljivog ponaanja kod djece te uklanjanjem tih uzroka djelovati na preusmjeravanje problematinog ponaanja djece u tzv. drutveno prihvatljivo. Stoga je odgoju djece u smjeru nenasilnog rjeavanja konflikta i meusobne komunikacije potrebno posvetiti posebnu panju. U tom cilju, najveu ulogu imaju roditelji koji provode najvie vremena sa svojom djecom. TA RODITELJI MOGU UINITI? Istraivanja pokazuju da se agresivno ili nasilno ponaanje ui ve rano u ivotu. Roditelji, obitelj i drugi koji brinu o djeci mogu im pomoi da se suoe s vlastitim osjeajima bez koritenja nasilja. Oni takoer mogu djecu pouiti kako reducirati ili minimizirati nasilje. KAKO SE ODNOSITI PREMA DJECI? Roditelji imaju znaajnu ulogu u reduciranju nasilja kroz odgajanje djece u sigurnom i zatienom okruenju punom ljubavi. Tu su neke preporuke koje u tome mogu pomoi:
1. OKRUITI SVOJU DJECU PANJOM I LJUBAVI

Svakom je djetetu potrebna vrsta povezanost s roditeljem ili drugom odraslom osobom kako bi se osjealo sigurno i zatieno te kako bi razvilo osjeaj povjerenja. Bez te vrste veze postoji opasnost da dijete postane nasilno ili "teko" dijete. Takoer je manje vjerojatno da e se problemi u ponaanju i delinkvencija javiti kod djece iji su roditelji ukljueni u njihov ivot, osobito u ranim godinama ivota. Nije lako u svakom trenutku djetetu iskazivati ljubav. To je tee ukoliko je roditelj mlai, neiskusniji, samohran ili ako je dijete bolesno ili ima posebne potrebe. Ukoliko je djetetu teko ugoditi i odgajati ga,potrebno je potraiti pomo psihologa ili drugog strunjaka. Vano je zapamtiti da je dijete osoba za sebe. Osamostaljivanje djeteta ponekad se odvija s ponaanjima koja vas mogu razoarati roditelje, naljutiti ih ili frustrirati. Strpljenje i elja da se situacija sagleda djetetovim oima mogu dosta pomoi u suoavanju s vlastitim osjeajima. Treba nastojti nikada ne reagirati grubim rijeima ili nasilnom aktivnou.
2. NASTOJATI IMATI DIJETE POD NADZOROM U SVAKOM TRENUTKU

Djeca su ovisna o svojim roditeljima i lanovima obitelji koji ih ohrabruju, tite i podravaju dok se ne osamostale. Bez adekvatnog nadzora, dijete nee primiti smjernice

koje su mu potrebne. Istraivanja pokazuju da djeca bez nadzora ee imaju probleme u ponaanju. Treba nastojte u svakom trenutku znati gdje se nalazi dijete i tko su mu prijatelji. Kada roditelj nije u mogunosti paziti na dijete, treba zamoliti osobu od povjerenja da ga pripazi. Nikada ne treba ostavljajti malo dijete samo u kui, ak ni za kratko vrijeme. Veoma je korisno poticati kolarca da se ukljui u vankolske aktivnosti (sportske aktivnosti, razne teajeve, kreativne radionice i slino.) Potrebno je da roditelj prati dijete u izabranim aktivnostima te vodi rauna kako se odnosi prema drugima. Pouiti ga kako primjereno odgovoriti kada ga drugi vrijeaju, zaplae ili udare. Objasniti mu da to nisu primjerena ponaanja i uiti ga da izbjegava djecu koja se tako ponaaju.
3. POKAZATI DJETETU PRIMJERENA PONAANJA VLASTITIM PRIMJEROM

Djeca ee ue kroz primjere. Ponaanja, vrijednosti i stavovi roditelja imaju velik utjecaj na dijete. Potovanje, iskrenost, osjeaj dostojanstva vaan su izvor snage za djecu, osobito ako su suoena s negativnim pritiskom vrnjaka, ive u nasilnom okruenju ili pohaaju zahtjevnu kolu. Mnoga djeca ponekad ragiraju agresivno i mogu udariti drugu osobu. Treba biti jasan i dosljedan s djetetom u vezi s moguim opasnostima nasilnog ponaanja. Takoer se treba sjetiti nagraditi dijete kada uspije konstruktivno rijeiti problem bez nasilja. Djeca e ponoviti dobro ponaanje kada su nagraena pohvalom i pozitivnim ponaanjem. Roditelji mogu pouiti dijete neagresivnim nainima rjeavanja problema tako to e: razmotriti postojei problem s djetetom, zapitati ga da razmisli to se moe dogoditi ukoliko koristi nasilje u rjeavanju problema, razgovarati o tome to bi se desilo da rijei problem bez nasilja. Ovakav oblik zajednikog razmiljanja na glaspomoi e djetetu da uvidi kako nasilje nije poeljan izbor. Roditelji ponekad nenamjerno potiu agresivno ponaanje. Npr. neki roditelji smatraju korisnim pouiti sina kako se tui. Bolje je poduiti dijete da je razumnije iznijeti argumente mirno, bez tue, uvreda i oruja. Potrebno je pomoi djetetu nauiti konstruktivne, nenasilne naine koritenja slobodnog vremena. Pouiti ga nekim zabavnim igrama, hobijima ili sportovima i potaknuti razvoj njegovih vlastitih talenata i vjetina. itajti prie mlaoj djeci, odvedite starije dijete u knjinicu ili priajti obiteljske prie o nekom uvaenom roaku veoma je korisno.
4. NE TUI DJECU

Udaranje, kao kazna, pokazuje djetetu da je u redu udariti druge kako bi rijeili problem i da je u redu kazniti drugog na isti nain. Fiziko kanjavanje sprjeava neeljeno ponaanje samo na kratko vrijeme. ak i vrlo jako kanjavanje moe imati vrlo slab uinak. Ne-fizike metode discipline pomau djetetu da se suoi sa svojim osjeajima i ui ga nenasilnim nainima rjeavanja problema. Slijede neke preporuke: -Izdvojiti dijete ostavitI dijete da sjedi u tiini otprilike jednu minutu za svaku godinu starosti ( ova metoda nije prikladna za vrlo malu djecu). -Oduzeti djetetu odreene privilegije. -Ne dozvoliti djetetu igru s prijateljima ili sudjelovanje u nekoj omiljenoj aktivnosti (ovo je prikladno samo za stariju djecu i adolescente). Djeca imaju potrebu vjerovati da mogu ispraviti pogreku koju su uinili. Treba im pokazati kako da ue iz vlastitih pogreaka,pomoi im da shvate da je to to su uinili loe i kako da izbjegnu sline pogreke u budunosti. Osobito je vano u takvoj situaciji ne poniziti dijete. Djeca uvijek imaju potrebu da ih volite i potujete.

5. BITI DOSLJEDNI U POSTAVLJANJU PRAVILA I DISCIPLINE

Kada postavE pravilo, tada ga se treba i pridravati. Djeca trebaju jasno postavljena oekivanja u odnosu na vlastito ponaanje. Postaviti pravilo kojeg se nee pridravati za dijete je vrlo zbunjujue. Poeljno je da roditelji ukljue dijete u postavljanje pravila uvijek kada je to mogue. Potrebno je objasniti djeci ta se od njih oekuje i koje su posljedice za nepridravanje pravila. To e im pomoi da se naue ponaati na nain koji je dobar za njih i njihovu okolinu.
6. ONEMOGUITI DJECI PRISTUP ORUJU

Oruje i djeca mogu biti smrtonosna kombinacija. Ukoliko roditelji posjeduju oruje, neka ga dre uvijek podalje od djeteta i poue dijete o moguim opasnostima koritenja oruja. Nikada ne treba nositi oruje jer to poruuje djetetu da orujem moemo rijeiti problem.
7. NASTOJATI DIJETE DRATI PODALJE OD NASILJA

Nasilje u kui je zastraujue i tetno za dijete. Djeca trebaju siguran dom gdje nee odrastati u strahu. Dijete koje je vidjelo nasilje u kui ne mora nuno postati nasilno, ali je vea vjerojatnost da e pokuati nasilno rjeavati konflikte. Roditelji trebaju raditi na tome da dom bude sigurno mjesto, bez nasilja i uvijek obeshrabrivati nasilno ponaanje izmeu brae i sestara. Takoer imati na umu da zlonamjeran, agresivan odnos roditelja zastrauje djecu i daje im lo primjer. Ukoliko se ljudi u domu fiziki ili verbalno zlostavljaju, potraiti pomo psihologa. On e pomoi razumijeti zato se nasilje javlja i kako ga moete zaustaviti.
8. IZBJEGAVAJTI DIJETE IZLAGATI NASILJU U MEDIJIMA

esto gledanje nasilja na televiziji, u filmovima i video-igrama moe voditi dijete u agresivno ponaanje. Roditelj imogu kontrolirati koliinu nasilja koje dijete gleda na televiziji. Evo nekih prijedloga: -Ograniiti gledanje televizije na 1-2 sata dnevno. -Voditi rauna koju TV emisiju ili film dijete gleda, kakvu video-igricu igra. -Razgovarajti sa svojim djetetom o nasilju koje gleda na televiziji. Pomoi mu razumjeti i uvidjeti ozbiljne posljedice nasilnog ponaanja. -Prokomentirati s djetetom naine na koje moe rjeavati probleme bez nasilja.
9. POUITI SVOJE DIJETE NAINIMA KAKO DA NE POSTANE RTVA ZLOSTAVLJANJA

Vano je da roditelji i djeca nauemjere predostronosti. Evo nekih: -pokazati djetetu sigurne putove za etnju u susjedstvu. -poticati dijete da ide s prijateljem po dobro osvijetljenim putovima. -naglasiti mu koliko je vano dojaviti svaki zloin ili sumnjivu aktivnost koju vidi svom uitelju, osobi kojoj vjeruje ili policiji. -pouiti dijete zatiujuem ponaanju rei "NE", pobjei, vritati i povjeriti se osobi kojoj vjeruje. -naglasiti mu opasnost razgovaranja s nepoznatim osobama, rei mu da nikada ne otvara vrata ili ide negdje s osobom koju ne poznaje ili joj ne vjeruje.
10. POMOI DJETETU DA SE ZAUZME PROTIV NASILJA

Roditelji moraju podrati svoje dijete u tome, pouiti ga kako odgovarati smireno, ali jasnim rijeima, kada ga drugi uvrijede, zaplae ili udare. Treba mu pomoida razumje da je potrebno vie hrabrosti oduprijeti se nasilju nego biti nasilan. Potrebno je pomoi svom djetetu prihvatiti ljude drugih vjera i nacionalnosti,pouiti ga da je kritiziranje ljudi, zbog toga to su drugaiji, bolno, a koritenje pogrdnih imena neprihvatljivo, uvjeriti se da razumije kako je nasilno ponaanje tetno.

You might also like