MATEMATIKA 1

Denis Ožegović, dipl. ing., prof.

Skup brojeva koji nisu racionalni. Skup racionalnih brojeva označavamo sa Q: a Q={ : a.2. 3. 2.b∈ Z. omjer duljine bilo koje kružnice i njezinog promjera.. temperaturu.-3. uz ostale. primjerice: − 1 = −1 : 2 = −0. Prije cca 500 godina ljudi su došli na ideju da se postupak brojanja unatrag. Tako je. Skup cijelih brojeva označavamo sa Z: Z={…. 5 itd. 7 Ovdje je riječ o racionalnim brojevima kojima je decimalni prikaz beskonačan decimalni broj.4285714285 71428571 .n.5 2 Navedeni primjer prikazuje konačni decimalni broj.-2.1.2. REALNI BROJEVI 1. Negativnim brojevima danas prikazujemo. koje nije moguće prikazati kao količnike dvaju brojeva. U 2 . Skup iracionalnih brojeva je beskonačan.…}. Racionalni brojevi Količnik dvaju cijelih brojeva nije uvijek cijeli broj.4. 1. U njemu se. nalaze 2 .3.…} 1. a to su razlomci ili racionalni brojevi. itd. Skupovi brojeva Prirodni i cijeli brojevi Skup prirodnih brojeva označavamo s N: N={1. zovemo iracionalni brojevi. dobili bismo prikaz istog racionalnog broja u decimalnom zapisu.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1..…. Zbog toga uvodimo nove brojeve. -2. knjigovodstveni manjak u računovodstvu itd. npr.5. -3. b ≠ 0} b Ako bismo proveli razlomkom naznačeno dijeljenje. može nastaviti brojem 0 i negativnim brojevima -1. Znamo i za drugačije primjere: 3 = 3 : 7 = 0. 0. 3. -1. tom je skupu i čuveni π .

Zapiši prirodni broj koji neposredno prethodi prirodnog broju n-2.25 . . Poredaj po veličini brojeve: 3. Ispiši sve cijele brojeve koji su između cijelih brojeva k-1 i k+5.9 . Kada zadatak ima rješenje? 3. a1 + a 2 + a3 + . Broj sredina..π . 9 . Broj nazivamo recipročnim brojem broja i označavamo s =   . a n . primijetimo da vrijedi: a b a ⋅b b a b a ⋅ = = 1 . b d b⋅d b⋅d bd Oduzimanje racionalnih brojeva vršimo na analogan način: a c a ⋅ d b ⋅ c ad − bc − = − = . + a n je njihova aritmetička n a c a d ad : = ⋅ = b d b c bc −1 3 . Zapiši prirodni broj koji neposredno slijedi iza prirodnog broja n. U tu svrhu možemo uzeti umnožak nazivnika kao zajednički nazivnik: a c a ⋅ d b ⋅ c ad + bc + = + = .14. Realni brojevi Racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. . prikaži u obliku decimalnog broja. Zadaci 1..…. 0. a 2 . Brojeve 0.5 . a3 . 2 4 8 16 5.   b a b⋅a a b a b Množenje i dijeljenje racionalnih brojeva: a c ac ⋅ = b d bd Aritmetička sredina Neka je dano n brojeva a1 . 7 113 Operacije s racionalnim brojevima Pri zbrajanju racionalnih brojeva razlomke svodimo na zajednički nazivnik.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1. 6. 0.75 .4. kojeg označavamo sa R. Razlomke . 22 355 . b d b⋅d b⋅d bd Posebno. čine skup realnih brojeva.125 . . 2.625 prikaži u obliku razlomka. 5 5 3 15 4. 0. 0.

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1 2 1 svih učenika završila razred s odličnim uspjehom. Broj a −1 nazivamo inverzni ili recipročni broj broju a. za bilo koja tri realna broja a. Izračunaj vrijednost brojevnog izraza:  a − b +1  a +1 4 3  11. 3. Kolika je srednja ocjena učenika koji su uspješno završili školsku godinu? U nekoj je školi Ako s x označimo broj svih učenika škole.26. . b i c vrijedi: (a+b)+c=a+(b+c). Nakon koliko će vremena svijeća dogorjeti? 7. onda je 1 2 1 x + x + x + 13 = x. 0 (nule) i 1 (jedinice): a+0=a. 4. . Skrati razlomke: 105 1155 3333333 .04. Računajmo srednju ocjenu: 52 ⋅ 5 + 208 ⋅ 4 + 39 ⋅ 3 1209 = ≈ 4. Za koje cijele brojeve a su brojevi Operacije s realnim brojevima 1. s vrlo dobrim. da je 208 učenika razred završilo s vrlo dobrim uspjehom. kaže da se dva broja mogu zbrojiti ili pomnožiti u bilo kojem poretku. a 13 učenika je upućeno na popravni ispit. 168 5775 5555555 a −1  b −1 1 2   : b −  . a ≠ 0. a jedinica neutralni element za množenje. 2.30. b = . Sada izračunamo da su u školi 52 odlikaša. . Prvo svojstvo. Odredi prirodni broj x tako da vrijede jednakosti: x 2 4 2 3 x = a) b) = c) = 12 3 x 5 7 21 9. s 6 3 8 dobrim. a∙1=a. komutativnost. 10. Zaključujemo da je: 1 a −1 = . Drugo svojstvo asocijativnosti.37 i 29 je aritmetička sredina ostalih četiriju? 12. racionalni? a a ( a − 3) 2a − 10 8. Nakon 12 minuta gorenja duljina svijeće smanji se s 30 cm na 25 cm. Koji od brojeva 28. a 4 . Slijedeća svojstva tiču se dvaju istaknutih brojeva. za a = . Kažemo da je nula neutralan element za zbrajanje. Odatle se dobije 6 3 8 x=312. ab=ba. S dovoljnim nije završio niti jedan učenik. 299 299 Zadaci 1 a+2 a . govori o zbrajanju ili množenju triju brojeva. a 39 s dobrim. Dakle. Za bilo koja dva realna broja a i b vrijedi: a+b =b+a. (ab)c=a(bc).

Brojevni pravac možemo ispuniti racionalnim brojevima. Svojstvo distributivnosti povezuje operacije zbrajanja i množenja. O E -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 Dužina OE naziva se jedinična dužina. za svaki broj a postoji realni broj koji označavamo sa –a. Izračunaj: (2a-b+c)(2a+b-c)-(2a-b-c)(2a+b+c) 1. Zato cijeli brojevni pravac nazivamo još realni pravac ili realna os. 16.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Općenito. Za sve realne brojeve a. čine skup realnih brojeva. Ranije smo kazali da racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. Na slici vidimo jednu praktičnu konstrukciju 2. b i c vrijedi: a(b+c)=ab+ac. Taj prikaz nalikuje na prikaz ljestvice termometra. 3 3 5 6 〈x〈 . ali i iracionalnim brojevima. a manji od . Odredi jedan racionalan broj x za kojeg vrijedi: 13 13 15. Izračunaj: a) (x-2y)(x+2y)-(2x-y)(2x+y) b) (x-y)(x+2y)-(x+y)(2x-y) 14. 5. njezina je duljina jedinica mjere. tako da zbrojen s a daje nulu: a+(-a)=0. Napiši nekoliko racionalnih brojeva koji su veći od 5 . Zadaci 13. Brojevni pravac Cijele brojeve možemo slikovito prikazati na brojevnom pravcu. Zadaci 1 2 .5.

Zapis s potencijama je pogodan za zapisivanje nekih velikih brojeva: BROJ: AMERIČKI I MODERNI BRITANSKI NAZIV: 1 000 000=10 6 1 000 000 000= 10 9 1 000 000 000 000= 1012 1 000 000 000 000 000=1015 1 000 000 000 000 000 000= 1018 1 000 000 000 000 000 000 000= 10 21 1 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 24 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 27 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 30 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 33 Zanimljivost: Broj 10100 zove se googol. reći ćete da su to kraći zapisi umnoška više jednakih množitelja (faktora). Uzima se da je a 1 = a. Množenje potencija jednakih baza milijun bilijun trilijun kvadrilijun kvintilijun sekstilijun septilijun oktilijun nanilijun decilijun Umnožak potencija jednakih baza jest potencija iste baze čiji je eksponent zbroj eksponenata potencija koje se množe: a m ⋅ a n = a m+n . Potenciranje potencije Potencija potencije jednaka je potenciji s istom bazom i eksponentom koji je jednak umnošku eksponenata: n a m = a m⋅n .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2.. potencija a n jednaka je umnošku n jednakih faktora a n = a ⋅ a ⋅ a ⋅ . Primjerice: 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 = 25 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 = 711 Dakle. n Realni broj a je baza (ili osnovica) potencije. a prirodni broj n njezin je eksponent. ( ) 6 . POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI 2. Primjer 1) 10 3 ⋅ 10 7 ⋅ 10 5 = 1015 . Potencije Što su potencije? Prisjećajući se.1. 2) a 5 ⋅ a 7 = a 10 .a..

3 3 3 3 3 18. Primjer 1) 37 ⋅ 47 = (3 ⋅ 4) 7 = 12 7 2) 43 ⋅ 55 = 2 6 ⋅ 55 = 2 ⋅ 25 ⋅ 55 = 2 ⋅10 5 = 200000 .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1) a 3 ( ) 4 = a 12 Množenje potencija jednakih eksponenata Umnožak dviju potencija različitih baza i jednakih eksponenata jest potencija s istim eksponentom i s bazom koja je umnožak baza potencija koje se množe: a n ⋅ b n = ( a ⋅ b) n . bn  b  Zadaci 17. 2) 10 −5 : 10 −8 = 10 −5−( −8) = 103. Primjer 1) 55 : 58 = 55−8 = 5−3 . Podijeli izračunati rezultat iz prethodnog zadatka pod a) s izračunatim rezultatom pod b). Izračunaj: a) 86 ⋅ 4 −7 n b) ( x + y ) 3 ⋅ ( x + y ) 5 b) 2 4 ⋅16 −3 20. Slijedeće umnoške zapiši u obliku potencije: 1 1 1 1 1 a) ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ b) (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) . Izračunaj: 3 8 a a a)   ⋅   b b 19. 7 . Dijeljenje potencija jednakih baza Količnik dviju potencija jednakih baza jednak je potenciji iste baze kojoj je eksponent razlika eksponenata djeljenika i djelitelja: a m : a n = a m−n . Dijeljenje potencija jednakih eksponenata Količnik dvaju potencija jednakih eksponenata jednak je potenciji s istim eksponentom kojoj je baza količnik baza djeljenika i djelitelja: an  a  =  .

za četvrto osam i tako za svako slijedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje. To bi značilo da je izumitelju šaha trebalo u ime nagrade isporučiti više žita nego što iznosi tisuću prosječnih godišnjih prihoda pšenice u današnje doba. na što se car nasmijao i dao mu bogatu nagradu. i izračunali su da taj broj iznosi: 18 446 744 073 709 551 615. ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno pa ćeš ti svoju nagradu brojati zajedno s mojim slugama. jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom. Car se iznenadio. da širi glas svijetom o milostivosti cara Sahrama. da njegove zalihe pšenice nisu dostatne pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zrna žita na šahovskoj ploči Jedna legenda povezuje šahovsku ploču s tzv. "Bio jednom davno velik car Sahram. pozvao je Sesu i rekao mu: Dragi čovječe.. Sesa je rekao: Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno pšenice. rekao: Zar samo to? Nema problema. čija svojstva zaprepašćuju čovjeka neukog u matematici. I napokon je smislio. Naime. No. a muž joj je umro. broj zrna jednak je: 1 + 2 + 2 2 + 23 + 2 4 + . za treće četiri. 2. Sesi je postalo neugodno..2. Umnožak dvaju (a + b) ⋅ (a + b) = (a + b) 2 . da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi. Potenciranje binoma. jer matematičari su mu rekli. zovemo kvadrat binoma. Kvadrat zbroja ( a + b ) 2 = a 2 + 2ab + b 2 Kvadrat razlike jednakih dvočlanih izraza ( a − b ) 2 = a 2 − 2ab + b 2 (a + b)3 = a 3 + 3a 2b + 3ab 2 + b 3 Kub zbroja Kub razlike (a − b)3 = a 3 − 3a 2b + 3ab 2 − b3 Razlika kvadrata ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2 Zbroj kubova a 3 + b 3 = (a + b) ⋅ (a 2 − ab + b 2 ) Razlika kubova a 3 − b 3 = (a − b) ⋅ ( a 2 + ab + b 2 ) 8 . carevi matematičari su računali dva dana. koji je htio nagraditi 'skromnog' matematičara Sesu te mu tako zahvaliti što je izumio šahovsku igru i rekao mu je neka traži što hoće. za drugo polje dva zrna. Čuvši to. da ima hitnoga posla." Posljednjih godina u svijetu se godišnje proizvede oko 600 milijuna tona pšenice. Car se zamislio. geometrijskom redom. i počeo se ispričavati. + 263 =18 446 744 073 709 551 615. dobit ćeš svoju pšenicu poslije ručka. Razlika i zbroj potencija Binom je polinom sa dva člana.

Algebarski razlomci Algebarski razlomak je količnik dvaju polinoma. Provedi slijedeća kvadriranja: a) (ab + 3) 2 b) (2a 2 − 5b) 2 22. da smo ga rastavili na faktore. Svojstvo distributivnosti možemo čitati i zdesna ulijevo: ab+ac=a(b+c). Tako je npr. Dakle. Primijenimo opisani postupak u slijedećim slučajevima: 1) x 2 + xy = x ⋅ x + x ⋅ y = x ⋅ ( x + y ) 2) 3m3 + 6mn = 3m ⋅ m 2 + 3m ⋅ 2n = 3m ⋅ (m 2 + 2n). ili da smo izlučili zajednički faktor. b⋅m b m ≠ 0. 2 . a nazivnik 0.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 21. To svojstvo primjenjujemo pri množenju kako bismo u nekim slučajevima pojednostavnili složenije izraze. Kraćenje razlomaka a⋅m a = .: m x2 +1 .. Istim se pravilom služimo pri množenju višečlanih algebarskih izraza. za x=1 razlomak nije definiran. Npr. ili jednostavno.3. 2 2 − 2⋅ 2 +1 1 Što ćemo dobiti ako je u tom primjeru x=1? Brojnik razlomka je 2. 9 . Izračunaj: a) (2a + 3b)3 b) (4n 2 + 1)3 2. Rastavljanje na faktore Jedno od svojstava množenja i zbrajanja realnih brojeva je i svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju: a(b+c)=ab+ac. m +1 x − 2x +1 gdje su m i x neki realni brojevi (varijable). za x=2 vrijednost drugog razlomaka: 22 + 1 5 = = 5.4. Kažemo da smo dvočlani izraz ab+ac zapisali u obliku umnoška. 2.

3x − 7 = 4 x − 3( x + 11) + 8 [najprije se riješimo zagrada] 3x − 7 = 4 x − 3x − 33 + 8 [izračunajmo što se može] 3x − 7 = x − 25 [prebacimo nepoznate na lijevu. b Broj x = je rješenje ove jednadžbe. Skrati razlomak ab − b 2 23.5. xy − y 2 x 2 − xy x ⋅ ( x − y ) x = = .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer Skratimo razlomak x 2 − xy . Linearne jednadžbe Linearna jednadžba s jednom nepoznanicom je svaka jednadžba oblika: a⋅ x = b. pri tome svaki broj koji mijenja stranu mijenja predznak] 3x − x = 7 − 25 [Izračunamo na obje strane što se može] 2 x = −18 / : 2 [Podijelimo sa brojem uz nepoznanicu] − 18 x= [Skratimo] 2 x = −9 21 − 8 x − 23 = 2( x + 14 ) − 10 21 − 8 x − 23 = 2 x + 28 − 10 2. a 3b − 2a 2b 2 + ab 3 a 2 − ab 24. a poznate na desnu stranu. xy − y 2 x ⋅ ( x − y ) y Zadatak a 3b − ab 3 . a Primjeri 1. − 8 x − 2 = 2 x + 18 − 8 x − 2 x = 2 + 18 − 10 x = 20 / : 2 x= 20 − 10 x = −2 10 . Skrati razlomak 2.

1 3 5 + x +1 = + x 2 4 8 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  27. koji će zadovoljiti zadani sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. 11 .5. Izračunaj x. trebamo pronaći x i y. Riješi sustav: -8x+3y=-4 2x+3y=1. 29. Sustavi linearnih jednadžbi ax + by = c dx + ey = f S gornje dvije jednadžbe zadan je sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. Da bismo riješili sustav. uvrstimo u prvu jednadžbu: (4+y)+y=12 4+2y=12 2y=8 y=4. Izračunatu vrijednost uvrštavamo u x=4+y=4+4=8 Rješenje: x=8. y=4. Primjer x+y=12 x-y=4 Iz druge jednadžbe x=4+y.6. Riješi sustav: 5x+y=2 3x-y=6. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 26. Zadak 28.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 25. 2.

4) za x= 2. y 12 . y 4● 3 2 1 0 1 ● 2 3 4 x ● Kažemo da je taj pravac graf linearne jednadžbe 2x+y=4 ili implicitni oblik jednadžbe pravca. možemo jednostavno izračunati vrijednost y: za x=0. y=4 → T 1 (0. Značenje koeficijenata a i b Kako na ponašanje linearne funkcije f(x)=ax+b utječu koeficijenti a i b? Promotrimo najprije utjecaj koeficijenta a. y=0 → T 2 (2. y=-4 → T 3 (4.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2. Tu jednadžbu zovemo eksplicitnim oblikom jednadžbe pravca. Izrazimo li iz nje y. uočavamo da ona leže na jednom pravcu. ista jednadžba poprima oblik y=-2x+4.7. Ako u jednadžbu uvrstimo po volji vrijednost nepoznanice x. Graf linearne jednadžbe Promotrimo jednadžbu: 2x+y=4. koja smo dosada odredili. Prikažimo u istom koordinatnom sustavu pravce koji su grafovi funkcija f(x)=x+1 f(x)=2x+1 f(x)=-x-2 f(x)=-3x-2.0) za x= 4.−4) Ucrtamo li u koordinatni sustav gornje točke. odnosno linearnu funkciju zapisujemo u obliku: y=ax+b ili f(x)=ax+b.

povećanjem broja x povećava se i vrijednost y. tj. tj. da mu pripadajući pravac ima pozitivan nagib. Za x=0 je f(x)=b pa slijedi da je b odsječak pravca na osi y. Što je koeficijent a veći. Prikaži grafički funkcije a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 13 . tj. Druga dva pravca imaju negativan nagib i oba pravca su padajuća. Zato se broj a zove koeficijent smjera ili nagib linearne funkcije.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 a=-1 a=-3 a=2 a=1 ● x ● Uočavamo da prva dva pravca imaju pozitivan nagib. Prva dva pravca su rastuća. pravac je strmiji. Što je koeficijent a negativniji. linearna funkcija brže raste. Zaključujemo da ukoliko je koeficijent a pozitivan. Ukoliko je koeficijent a negativan. tj. pripadajući mu pravac ima negativan nagib. Možemo dodatno zaključiti da će pravci koji imaju isti koeficijent a biti paralelni. I obratno. Zadatak 30. povećanjem broja x smanjuje se vrijednost y. linearna funkcija brže pada. pravac je strmiji.

25.. 1. k+2. 2 4 8 4 8 355 22 .375. 15. Sljedbenik broja n je n+1. . k+1. 3 2 2 3 2 2 a b − 2a b + ab ab(a − 2ab + b ) ( a − b) 2 a −b a 24. 4. 2.9375. k. 9. a ≠ 0 a Za drugi broj a je racionalni broj za sve a . a ≠ 0 i a ≠ 3 Za treći broj a je racionalni broj za sve a. π . . a ≠ 5 8. . . a) 218 ⋅ 2 −14 = 2 4 b) 2 4 ⋅ 2 −12 = 2 −8 20. c) x=9 5 1 3 9. 2 4 : 2 −8 = 212 21. a) x=8. b) x=10. 2. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 − 5 x + 10 − 4 x + 12 + 6 x − 12 = 27 x − 9 − 1 − 3x + 10 = 27 x − 10 11 14 . 0. a)   b) ( ab) ) 4  3 a 18.9 . nađemo aritmetičku sredinu: 12 24 11 16. Npr.. Npr. nađemo aritmetičku sredinu: . . 1 1 1 3 5 5. ..5. Broj je racionalni broj za sve cijele brojeve a. a) -3x²-3y² b)-x²-y² 14. Za 1 sat.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Rješenja: 1. 113 7 1 7. a) 8a 3 + 36a 2b + 54ab 2 + 27b3 b) 64n 6 + 48n 4 + 12n 2 + 1 a 3b − ab 3 ab(a 2 − b 2 ) (a − b)(a + b) a + b = = = 23.. 13.14. . 3. n-3 3. 6. 8 5 5 3 10. 4bc 7 13 . . k+4. 4 11. a) a 2b 2 + 6ab + 9 b) 4a 4 − 20a 2b + 25b 2 22. a)   b) ( x + y ) 8 b 19. 0. 30 12. 26 5 1 17. b 25. . k+3.

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 − 3x − 27 x = −10 − 10 − 30 x = −20 x= x= 26.y = 4 3 30. 7 2 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  x x x 1 − +1 = 1+ + /⋅ 12 2 3 12 3 6x − 4x = x + 4 2x − x = 4 x=4 x=1. a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 28. 15 . − 20 − 30 2 3 1 3 5 + x + 1 = + x /⋅ 8 2 4 8 4 + 6 x + 8 = 5 + 8x 6x − 8x = 5 − 4 − 8 − 2 x = −7 x= 27. 29. y=-3 1 2 x =− .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful