MATEMATIKA 1

Denis Ožegović, dipl. ing., prof.

Skup brojeva koji nisu racionalni. -2.2. REALNI BROJEVI 1.…}. može nastaviti brojem 0 i negativnim brojevima -1. Znamo i za drugačije primjere: 3 = 3 : 7 = 0. Tako je.b∈ Z. tom je skupu i čuveni π .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1.-3. primjerice: − 1 = −1 : 2 = −0. 7 Ovdje je riječ o racionalnim brojevima kojima je decimalni prikaz beskonačan decimalni broj..3. temperaturu. itd. 1. npr.4. U 2 . Zbog toga uvodimo nove brojeve.1. 2. 3. Skupovi brojeva Prirodni i cijeli brojevi Skup prirodnih brojeva označavamo s N: N={1. -1. zovemo iracionalni brojevi.2. dobili bismo prikaz istog racionalnog broja u decimalnom zapisu. -3. 3. omjer duljine bilo koje kružnice i njezinog promjera.4285714285 71428571 .5 2 Navedeni primjer prikazuje konačni decimalni broj.-2. koje nije moguće prikazati kao količnike dvaju brojeva. a to su razlomci ili racionalni brojevi. uz ostale.. 5 itd. Skup iracionalnih brojeva je beskonačan.…. U njemu se. b ≠ 0} b Ako bismo proveli razlomkom naznačeno dijeljenje.…} 1.5. Negativnim brojevima danas prikazujemo. Skup cijelih brojeva označavamo sa Z: Z={…. Skup racionalnih brojeva označavamo sa Q: a Q={ : a.n. Racionalni brojevi Količnik dvaju cijelih brojeva nije uvijek cijeli broj. 0. knjigovodstveni manjak u računovodstvu itd. Prije cca 500 godina ljudi su došli na ideju da se postupak brojanja unatrag. nalaze 2 .

22 355 .   b a b⋅a a b a b Množenje i dijeljenje racionalnih brojeva: a c ac ⋅ = b d bd Aritmetička sredina Neka je dano n brojeva a1 . 5 5 3 15 4. kojeg označavamo sa R.…. a n . . Realni brojevi Racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup.π . a3 . Kada zadatak ima rješenje? 3.14. + a n je njihova aritmetička n a c a d ad : = ⋅ = b d b c bc −1 3 .. . 0. 0. 2 4 8 16 5. Poredaj po veličini brojeve: 3. Ispiši sve cijele brojeve koji su između cijelih brojeva k-1 i k+5.75 .4.25 . Brojeve 0. U tu svrhu možemo uzeti umnožak nazivnika kao zajednički nazivnik: a c a ⋅ d b ⋅ c ad + bc + = + = . 7 113 Operacije s racionalnim brojevima Pri zbrajanju racionalnih brojeva razlomke svodimo na zajednički nazivnik. b d b⋅d b⋅d bd Posebno. b d b⋅d b⋅d bd Oduzimanje racionalnih brojeva vršimo na analogan način: a c a ⋅ d b ⋅ c ad − bc − = − = . prikaži u obliku decimalnog broja. 6. 0. Broj sredina. Zapiši prirodni broj koji neposredno prethodi prirodnog broju n-2. 0. Zapiši prirodni broj koji neposredno slijedi iza prirodnog broja n. a 2 .9 . . 2. Razlomke . a1 + a 2 + a3 + . primijetimo da vrijedi: a b a ⋅b b a b a ⋅ = = 1 .125 .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1. Broj nazivamo recipročnim brojem broja i označavamo s =   . čine skup realnih brojeva.5 .. Zadaci 1. 9 .625 prikaži u obliku razlomka.

Dakle. za a = .26. komutativnost. Za bilo koja dva realna broja a i b vrijedi: a+b =b+a. a 39 s dobrim. Za koje cijele brojeve a su brojevi Operacije s realnim brojevima 1. 168 5775 5555555 a −1  b −1 1 2   : b −  . Kažemo da je nula neutralan element za zbrajanje. a ≠ 0. Skrati razlomke: 105 1155 3333333 . Nakon 12 minuta gorenja duljina svijeće smanji se s 30 cm na 25 cm. Odatle se dobije 6 3 8 x=312. s 6 3 8 dobrim.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1 2 1 svih učenika završila razred s odličnim uspjehom. a jedinica neutralni element za množenje. Nakon koliko će vremena svijeća dogorjeti? 7. Izračunaj vrijednost brojevnog izraza:  a − b +1  a +1 4 3  11. racionalni? a a ( a − 3) 2a − 10 8. . a∙1=a. Slijedeća svojstva tiču se dvaju istaknutih brojeva. Odredi prirodni broj x tako da vrijede jednakosti: x 2 4 2 3 x = a) b) = c) = 12 3 x 5 7 21 9. . Prvo svojstvo. Broj a −1 nazivamo inverzni ili recipročni broj broju a. a 4 . za bilo koja tri realna broja a. Kolika je srednja ocjena učenika koji su uspješno završili školsku godinu? U nekoj je školi Ako s x označimo broj svih učenika škole. 10. ab=ba. da je 208 učenika razred završilo s vrlo dobrim uspjehom. 3. s vrlo dobrim. onda je 1 2 1 x + x + x + 13 = x. . S dovoljnim nije završio niti jedan učenik. Drugo svojstvo asocijativnosti. 0 (nule) i 1 (jedinice): a+0=a.30. (ab)c=a(bc).04. 2. Zaključujemo da je: 1 a −1 = . b = . Računajmo srednju ocjenu: 52 ⋅ 5 + 208 ⋅ 4 + 39 ⋅ 3 1209 = ≈ 4. govori o zbrajanju ili množenju triju brojeva. Koji od brojeva 28. b i c vrijedi: (a+b)+c=a+(b+c). Sada izračunamo da su u školi 52 odlikaša. 299 299 Zadaci 1 a+2 a . 4.37 i 29 je aritmetička sredina ostalih četiriju? 12. a 13 učenika je upućeno na popravni ispit. kaže da se dva broja mogu zbrojiti ili pomnožiti u bilo kojem poretku.

a manji od . 3 3 5 6 〈x〈 . Ranije smo kazali da racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. Brojevni pravac Cijele brojeve možemo slikovito prikazati na brojevnom pravcu. Izračunaj: (2a-b+c)(2a+b-c)-(2a-b-c)(2a+b+c) 1. Izračunaj: a) (x-2y)(x+2y)-(2x-y)(2x+y) b) (x-y)(x+2y)-(x+y)(2x-y) 14. Zadaci 1 2 . Taj prikaz nalikuje na prikaz ljestvice termometra. 5. Zato cijeli brojevni pravac nazivamo još realni pravac ili realna os. njezina je duljina jedinica mjere.5.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Općenito. Svojstvo distributivnosti povezuje operacije zbrajanja i množenja. ali i iracionalnim brojevima. Na slici vidimo jednu praktičnu konstrukciju 2. 16. za svaki broj a postoji realni broj koji označavamo sa –a. čine skup realnih brojeva. Zadaci 13. b i c vrijedi: a(b+c)=ab+ac. Za sve realne brojeve a. Brojevni pravac možemo ispuniti racionalnim brojevima. Napiši nekoliko racionalnih brojeva koji su veći od 5 . Odredi jedan racionalan broj x za kojeg vrijedi: 13 13 15. tako da zbrojen s a daje nulu: a+(-a)=0. O E -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 Dužina OE naziva se jedinična dužina.

Potenciranje potencije Potencija potencije jednaka je potenciji s istom bazom i eksponentom koji je jednak umnošku eksponenata: n a m = a m⋅n . 2) a 5 ⋅ a 7 = a 10 . POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI 2.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2. ( ) 6 .a. Zapis s potencijama je pogodan za zapisivanje nekih velikih brojeva: BROJ: AMERIČKI I MODERNI BRITANSKI NAZIV: 1 000 000=10 6 1 000 000 000= 10 9 1 000 000 000 000= 1012 1 000 000 000 000 000=1015 1 000 000 000 000 000 000= 1018 1 000 000 000 000 000 000 000= 10 21 1 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 24 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 27 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 30 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 33 Zanimljivost: Broj 10100 zove se googol. Uzima se da je a 1 = a.. a prirodni broj n njezin je eksponent. Primjerice: 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 = 25 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 = 711 Dakle.. n Realni broj a je baza (ili osnovica) potencije. reći ćete da su to kraći zapisi umnoška više jednakih množitelja (faktora). Potencije Što su potencije? Prisjećajući se. potencija a n jednaka je umnošku n jednakih faktora a n = a ⋅ a ⋅ a ⋅ . Primjer 1) 10 3 ⋅ 10 7 ⋅ 10 5 = 1015 . Množenje potencija jednakih baza milijun bilijun trilijun kvadrilijun kvintilijun sekstilijun septilijun oktilijun nanilijun decilijun Umnožak potencija jednakih baza jest potencija iste baze čiji je eksponent zbroj eksponenata potencija koje se množe: a m ⋅ a n = a m+n .1.

3 3 3 3 3 18.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1) a 3 ( ) 4 = a 12 Množenje potencija jednakih eksponenata Umnožak dviju potencija različitih baza i jednakih eksponenata jest potencija s istim eksponentom i s bazom koja je umnožak baza potencija koje se množe: a n ⋅ b n = ( a ⋅ b) n . Podijeli izračunati rezultat iz prethodnog zadatka pod a) s izračunatim rezultatom pod b). Izračunaj: a) 86 ⋅ 4 −7 n b) ( x + y ) 3 ⋅ ( x + y ) 5 b) 2 4 ⋅16 −3 20. bn  b  Zadaci 17. Dijeljenje potencija jednakih baza Količnik dviju potencija jednakih baza jednak je potenciji iste baze kojoj je eksponent razlika eksponenata djeljenika i djelitelja: a m : a n = a m−n . Dijeljenje potencija jednakih eksponenata Količnik dvaju potencija jednakih eksponenata jednak je potenciji s istim eksponentom kojoj je baza količnik baza djeljenika i djelitelja: an  a  =  . Primjer 1) 55 : 58 = 55−8 = 5−3 . Slijedeće umnoške zapiši u obliku potencije: 1 1 1 1 1 a) ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ b) (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) . Izračunaj: 3 8 a a a)   ⋅   b b 19. Primjer 1) 37 ⋅ 47 = (3 ⋅ 4) 7 = 12 7 2) 43 ⋅ 55 = 2 6 ⋅ 55 = 2 ⋅ 25 ⋅ 55 = 2 ⋅10 5 = 200000 . 7 . 2) 10 −5 : 10 −8 = 10 −5−( −8) = 103.

zovemo kvadrat binoma. dobit ćeš svoju pšenicu poslije ručka. geometrijskom redom.2.. a muž joj je umro. rekao: Zar samo to? Nema problema. i počeo se ispričavati. da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi." Posljednjih godina u svijetu se godišnje proizvede oko 600 milijuna tona pšenice. Potenciranje binoma.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zrna žita na šahovskoj ploči Jedna legenda povezuje šahovsku ploču s tzv.. jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom. za treće četiri. na što se car nasmijao i dao mu bogatu nagradu. Razlika i zbroj potencija Binom je polinom sa dva člana. I napokon je smislio. No. za četvrto osam i tako za svako slijedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje. Sesi je postalo neugodno. ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno pa ćeš ti svoju nagradu brojati zajedno s mojim slugama. Naime. pozvao je Sesu i rekao mu: Dragi čovječe. da njegove zalihe pšenice nisu dostatne pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne. Umnožak dvaju (a + b) ⋅ (a + b) = (a + b) 2 . jer matematičari su mu rekli. 2. za drugo polje dva zrna. Kvadrat zbroja ( a + b ) 2 = a 2 + 2ab + b 2 Kvadrat razlike jednakih dvočlanih izraza ( a − b ) 2 = a 2 − 2ab + b 2 (a + b)3 = a 3 + 3a 2b + 3ab 2 + b 3 Kub zbroja Kub razlike (a − b)3 = a 3 − 3a 2b + 3ab 2 − b3 Razlika kvadrata ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2 Zbroj kubova a 3 + b 3 = (a + b) ⋅ (a 2 − ab + b 2 ) Razlika kubova a 3 − b 3 = (a − b) ⋅ ( a 2 + ab + b 2 ) 8 . Car se zamislio. + 263 =18 446 744 073 709 551 615. carevi matematičari su računali dva dana. "Bio jednom davno velik car Sahram. da širi glas svijetom o milostivosti cara Sahrama. broj zrna jednak je: 1 + 2 + 2 2 + 23 + 2 4 + . čija svojstva zaprepašćuju čovjeka neukog u matematici. da ima hitnoga posla. To bi značilo da je izumitelju šaha trebalo u ime nagrade isporučiti više žita nego što iznosi tisuću prosječnih godišnjih prihoda pšenice u današnje doba. koji je htio nagraditi 'skromnog' matematičara Sesu te mu tako zahvaliti što je izumio šahovsku igru i rekao mu je neka traži što hoće. Sesa je rekao: Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno pšenice. i izračunali su da taj broj iznosi: 18 446 744 073 709 551 615. Car se iznenadio. Čuvši to.

za x=1 razlomak nije definiran.4. da smo ga rastavili na faktore.. ili jednostavno. 9 . 2 2 − 2⋅ 2 +1 1 Što ćemo dobiti ako je u tom primjeru x=1? Brojnik razlomka je 2. m +1 x − 2x +1 gdje su m i x neki realni brojevi (varijable). Npr.3. Tako je npr. Kraćenje razlomaka a⋅m a = . Istim se pravilom služimo pri množenju višečlanih algebarskih izraza.: m x2 +1 . Kažemo da smo dvočlani izraz ab+ac zapisali u obliku umnoška. a nazivnik 0. Izračunaj: a) (2a + 3b)3 b) (4n 2 + 1)3 2. Dakle. b⋅m b m ≠ 0. Rastavljanje na faktore Jedno od svojstava množenja i zbrajanja realnih brojeva je i svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju: a(b+c)=ab+ac. Provedi slijedeća kvadriranja: a) (ab + 3) 2 b) (2a 2 − 5b) 2 22. Svojstvo distributivnosti možemo čitati i zdesna ulijevo: ab+ac=a(b+c). Algebarski razlomci Algebarski razlomak je količnik dvaju polinoma. za x=2 vrijednost drugog razlomaka: 22 + 1 5 = = 5. 2. 2 . To svojstvo primjenjujemo pri množenju kako bismo u nekim slučajevima pojednostavnili složenije izraze. ili da smo izlučili zajednički faktor.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 21. Primijenimo opisani postupak u slijedećim slučajevima: 1) x 2 + xy = x ⋅ x + x ⋅ y = x ⋅ ( x + y ) 2) 3m3 + 6mn = 3m ⋅ m 2 + 3m ⋅ 2n = 3m ⋅ (m 2 + 2n).

a poznate na desnu stranu. − 8 x − 2 = 2 x + 18 − 8 x − 2 x = 2 + 18 − 10 x = 20 / : 2 x= 20 − 10 x = −2 10 . pri tome svaki broj koji mijenja stranu mijenja predznak] 3x − x = 7 − 25 [Izračunamo na obje strane što se može] 2 x = −18 / : 2 [Podijelimo sa brojem uz nepoznanicu] − 18 x= [Skratimo] 2 x = −9 21 − 8 x − 23 = 2( x + 14 ) − 10 21 − 8 x − 23 = 2 x + 28 − 10 2. 3x − 7 = 4 x − 3( x + 11) + 8 [najprije se riješimo zagrada] 3x − 7 = 4 x − 3x − 33 + 8 [izračunajmo što se može] 3x − 7 = x − 25 [prebacimo nepoznate na lijevu.5. a Primjeri 1. Linearne jednadžbe Linearna jednadžba s jednom nepoznanicom je svaka jednadžba oblika: a⋅ x = b. xy − y 2 x 2 − xy x ⋅ ( x − y ) x = = .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer Skratimo razlomak x 2 − xy . xy − y 2 x ⋅ ( x − y ) y Zadatak a 3b − ab 3 . a 3b − 2a 2b 2 + ab 3 a 2 − ab 24. Skrati razlomak ab − b 2 23. b Broj x = je rješenje ove jednadžbe. Skrati razlomak 2.

Riješi sustav: 5x+y=2 3x-y=6. Da bismo riješili sustav. Sustavi linearnih jednadžbi ax + by = c dx + ey = f S gornje dvije jednadžbe zadan je sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. Zadak 28. Izračunaj x. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 26. trebamo pronaći x i y. y=4. 1 3 5 + x +1 = + x 2 4 8 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  27. 29. Izračunatu vrijednost uvrštavamo u x=4+y=4+4=8 Rješenje: x=8. 2.5. Riješi sustav: -8x+3y=-4 2x+3y=1.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 25. Primjer x+y=12 x-y=4 Iz druge jednadžbe x=4+y. koji će zadovoljiti zadani sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. uvrstimo u prvu jednadžbu: (4+y)+y=12 4+2y=12 2y=8 y=4. 11 .6.

Prikažimo u istom koordinatnom sustavu pravce koji su grafovi funkcija f(x)=x+1 f(x)=2x+1 f(x)=-x-2 f(x)=-3x-2. y 4● 3 2 1 0 1 ● 2 3 4 x ● Kažemo da je taj pravac graf linearne jednadžbe 2x+y=4 ili implicitni oblik jednadžbe pravca. Ako u jednadžbu uvrstimo po volji vrijednost nepoznanice x. odnosno linearnu funkciju zapisujemo u obliku: y=ax+b ili f(x)=ax+b. možemo jednostavno izračunati vrijednost y: za x=0. y=0 → T 2 (2.0) za x= 4. Tu jednadžbu zovemo eksplicitnim oblikom jednadžbe pravca.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2. koja smo dosada odredili. Graf linearne jednadžbe Promotrimo jednadžbu: 2x+y=4.−4) Ucrtamo li u koordinatni sustav gornje točke.4) za x= 2. Izrazimo li iz nje y. y=-4 → T 3 (4. y=4 → T 1 (0. ista jednadžba poprima oblik y=-2x+4. uočavamo da ona leže na jednom pravcu. y 12 . Značenje koeficijenata a i b Kako na ponašanje linearne funkcije f(x)=ax+b utječu koeficijenti a i b? Promotrimo najprije utjecaj koeficijenta a.7.

Zaključujemo da ukoliko je koeficijent a pozitivan. pravac je strmiji. Zato se broj a zove koeficijent smjera ili nagib linearne funkcije. Za x=0 je f(x)=b pa slijedi da je b odsječak pravca na osi y. tj. linearna funkcija brže pada. pravac je strmiji. tj. Ukoliko je koeficijent a negativan. da mu pripadajući pravac ima pozitivan nagib. Možemo dodatno zaključiti da će pravci koji imaju isti koeficijent a biti paralelni. Druga dva pravca imaju negativan nagib i oba pravca su padajuća.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 a=-1 a=-3 a=2 a=1 ● x ● Uočavamo da prva dva pravca imaju pozitivan nagib. Što je koeficijent a negativniji. Što je koeficijent a veći. Zadatak 30. Prikaži grafički funkcije a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 13 . I obratno. pripadajući mu pravac ima negativan nagib. povećanjem broja x povećava se i vrijednost y. linearna funkcija brže raste. tj. povećanjem broja x smanjuje se vrijednost y. Prva dva pravca su rastuća. tj.

c) x=9 5 1 3 9. k+1. 3 2 2 3 2 2 a b − 2a b + ab ab(a − 2ab + b ) ( a − b) 2 a −b a 24. 2. 2. .25. b 25. . k+3. 0. nađemo aritmetičku sredinu: 12 24 11 16. a)   b) ( x + y ) 8 b 19. 4. b) x=10. a) a 2b 2 + 6ab + 9 b) 4a 4 − 20a 2b + 25b 2 22. 15. 1. Npr.375.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Rješenja: 1. a) 8a 3 + 36a 2b + 54ab 2 + 27b3 b) 64n 6 + 48n 4 + 12n 2 + 1 a 3b − ab 3 ab(a 2 − b 2 ) (a − b)(a + b) a + b = = = 23. . a ≠ 0 i a ≠ 3 Za treći broj a je racionalni broj za sve a. Broj je racionalni broj za sve cijele brojeve a. a ≠ 0 a Za drugi broj a je racionalni broj za sve a .14. 113 7 1 7.. . 6. 1 1 1 3 5 5. . . − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 − 5 x + 10 − 4 x + 12 + 6 x − 12 = 27 x − 9 − 1 − 3x + 10 = 27 x − 10 11 14 . π . Za 1 sat. 2 4 8 4 8 355 22 . 4bc 7 13 . 9. Npr. a ≠ 5 8.. a) -3x²-3y² b)-x²-y² 14.9 . 4 11. . 8 5 5 3 10. k+2.. 0. 26 5 1 17.5. 3. n-3 3. a) x=8. Sljedbenik broja n je n+1. .. a) 218 ⋅ 2 −14 = 2 4 b) 2 4 ⋅ 2 −12 = 2 −8 20.9375. k. a)   b) ( ab) ) 4  3 a 18. 30 12. 13. . 2 4 : 2 −8 = 212 21. k+4. nađemo aritmetičku sredinu: .

29. 7 2 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  x x x 1 − +1 = 1+ + /⋅ 12 2 3 12 3 6x − 4x = x + 4 2x − x = 4 x=4 x=1. a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 28. y=-3 1 2 x =− . − 20 − 30 2 3 1 3 5 + x + 1 = + x /⋅ 8 2 4 8 4 + 6 x + 8 = 5 + 8x 6x − 8x = 5 − 4 − 8 − 2 x = −7 x= 27.y = 4 3 30. 15 .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 − 3x − 27 x = −10 − 10 − 30 x = −20 x= x= 26.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful