P. 1
MATEMATIKA 1

MATEMATIKA 1

|Views: 1,138|Likes:
Published by Tea Novakovic

More info:

Published by: Tea Novakovic on May 28, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/05/2013

pdf

text

original

MATEMATIKA 1

Denis Ožegović, dipl. ing., prof.

2. Skup iracionalnih brojeva je beskonačan.n. Skupovi brojeva Prirodni i cijeli brojevi Skup prirodnih brojeva označavamo s N: N={1. 3.. nalaze 2 . 5 itd. primjerice: − 1 = −1 : 2 = −0.…}. omjer duljine bilo koje kružnice i njezinog promjera. 0.…} 1. itd.4. može nastaviti brojem 0 i negativnim brojevima -1. Tako je. 3.5 2 Navedeni primjer prikazuje konačni decimalni broj. -3. dobili bismo prikaz istog racionalnog broja u decimalnom zapisu. -2. uz ostale.b∈ Z. 2. 1.-3.5. U 2 . U njemu se. Prije cca 500 godina ljudi su došli na ideju da se postupak brojanja unatrag. Negativnim brojevima danas prikazujemo.1.….-2.. b ≠ 0} b Ako bismo proveli razlomkom naznačeno dijeljenje. Skup racionalnih brojeva označavamo sa Q: a Q={ : a.2. Skup cijelih brojeva označavamo sa Z: Z={…. tom je skupu i čuveni π . Znamo i za drugačije primjere: 3 = 3 : 7 = 0. a to su razlomci ili racionalni brojevi.4285714285 71428571 . Zbog toga uvodimo nove brojeve. Racionalni brojevi Količnik dvaju cijelih brojeva nije uvijek cijeli broj.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1. zovemo iracionalni brojevi.3. REALNI BROJEVI 1. Skup brojeva koji nisu racionalni. koje nije moguće prikazati kao količnike dvaju brojeva. knjigovodstveni manjak u računovodstvu itd. npr. -1. temperaturu. 7 Ovdje je riječ o racionalnim brojevima kojima je decimalni prikaz beskonačan decimalni broj.

125 . prikaži u obliku decimalnog broja. 0. 22 355 . 5 5 3 15 4. kojeg označavamo sa R. . Zadaci 1.….. Razlomke . 7 113 Operacije s racionalnim brojevima Pri zbrajanju racionalnih brojeva razlomke svodimo na zajednički nazivnik. Zapiši prirodni broj koji neposredno prethodi prirodnog broju n-2.9 .π .. Ispiši sve cijele brojeve koji su između cijelih brojeva k-1 i k+5. a3 . b d b⋅d b⋅d bd Oduzimanje racionalnih brojeva vršimo na analogan način: a c a ⋅ d b ⋅ c ad − bc − = − = . 0. 0.25 . Brojeve 0. Realni brojevi Racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup.5 . Zapiši prirodni broj koji neposredno slijedi iza prirodnog broja n. Kada zadatak ima rješenje? 3.4.   b a b⋅a a b a b Množenje i dijeljenje racionalnih brojeva: a c ac ⋅ = b d bd Aritmetička sredina Neka je dano n brojeva a1 . 0. Broj sredina. + a n je njihova aritmetička n a c a d ad : = ⋅ = b d b c bc −1 3 . 9 . 2. primijetimo da vrijedi: a b a ⋅b b a b a ⋅ = = 1 . U tu svrhu možemo uzeti umnožak nazivnika kao zajednički nazivnik: a c a ⋅ d b ⋅ c ad + bc + = + = . a1 + a 2 + a3 + . a 2 . . čine skup realnih brojeva. 2 4 8 16 5. . a n .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1. b d b⋅d b⋅d bd Posebno.75 . Broj nazivamo recipročnim brojem broja i označavamo s =   . 6.625 prikaži u obliku razlomka. Poredaj po veličini brojeve: 3.14.

a 13 učenika je upućeno na popravni ispit. a 39 s dobrim. onda je 1 2 1 x + x + x + 13 = x. 4. Koji od brojeva 28.04. s vrlo dobrim. da je 208 učenika razred završilo s vrlo dobrim uspjehom. a ≠ 0. 2. 10. a jedinica neutralni element za množenje. za bilo koja tri realna broja a. Za bilo koja dva realna broja a i b vrijedi: a+b =b+a. 3. a 4 . Sada izračunamo da su u školi 52 odlikaša. Odredi prirodni broj x tako da vrijede jednakosti: x 2 4 2 3 x = a) b) = c) = 12 3 x 5 7 21 9. Drugo svojstvo asocijativnosti. za a = .30.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1 2 1 svih učenika završila razred s odličnim uspjehom. Izračunaj vrijednost brojevnog izraza:  a − b +1  a +1 4 3  11. ab=ba. Dakle. 168 5775 5555555 a −1  b −1 1 2   : b −  . S dovoljnim nije završio niti jedan učenik. Skrati razlomke: 105 1155 3333333 . Kažemo da je nula neutralan element za zbrajanje. govori o zbrajanju ili množenju triju brojeva. Računajmo srednju ocjenu: 52 ⋅ 5 + 208 ⋅ 4 + 39 ⋅ 3 1209 = ≈ 4. Broj a −1 nazivamo inverzni ili recipročni broj broju a. Slijedeća svojstva tiču se dvaju istaknutih brojeva.37 i 29 je aritmetička sredina ostalih četiriju? 12. Nakon koliko će vremena svijeća dogorjeti? 7. Nakon 12 minuta gorenja duljina svijeće smanji se s 30 cm na 25 cm. Zaključujemo da je: 1 a −1 = . .26. Prvo svojstvo. . s 6 3 8 dobrim. b = . Kolika je srednja ocjena učenika koji su uspješno završili školsku godinu? U nekoj je školi Ako s x označimo broj svih učenika škole. racionalni? a a ( a − 3) 2a − 10 8. 0 (nule) i 1 (jedinice): a+0=a. (ab)c=a(bc). . b i c vrijedi: (a+b)+c=a+(b+c). Odatle se dobije 6 3 8 x=312. komutativnost. Za koje cijele brojeve a su brojevi Operacije s realnim brojevima 1. a∙1=a. 299 299 Zadaci 1 a+2 a . kaže da se dva broja mogu zbrojiti ili pomnožiti u bilo kojem poretku.

Taj prikaz nalikuje na prikaz ljestvice termometra. Zadaci 13.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Općenito. Zadaci 1 2 . Zato cijeli brojevni pravac nazivamo još realni pravac ili realna os. Izračunaj: a) (x-2y)(x+2y)-(2x-y)(2x+y) b) (x-y)(x+2y)-(x+y)(2x-y) 14. Brojevni pravac Cijele brojeve možemo slikovito prikazati na brojevnom pravcu. O E -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 Dužina OE naziva se jedinična dužina.5. 16. Izračunaj: (2a-b+c)(2a+b-c)-(2a-b-c)(2a+b+c) 1. za svaki broj a postoji realni broj koji označavamo sa –a. Odredi jedan racionalan broj x za kojeg vrijedi: 13 13 15. Napiši nekoliko racionalnih brojeva koji su veći od 5 . čine skup realnih brojeva. a manji od . tako da zbrojen s a daje nulu: a+(-a)=0. Ranije smo kazali da racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. njezina je duljina jedinica mjere. b i c vrijedi: a(b+c)=ab+ac. 3 3 5 6 〈x〈 . Brojevni pravac možemo ispuniti racionalnim brojevima. ali i iracionalnim brojevima. 5. Na slici vidimo jednu praktičnu konstrukciju 2. Svojstvo distributivnosti povezuje operacije zbrajanja i množenja. Za sve realne brojeve a.

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2. POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI 2. Uzima se da je a 1 = a.1.. Potenciranje potencije Potencija potencije jednaka je potenciji s istom bazom i eksponentom koji je jednak umnošku eksponenata: n a m = a m⋅n . Množenje potencija jednakih baza milijun bilijun trilijun kvadrilijun kvintilijun sekstilijun septilijun oktilijun nanilijun decilijun Umnožak potencija jednakih baza jest potencija iste baze čiji je eksponent zbroj eksponenata potencija koje se množe: a m ⋅ a n = a m+n . 2) a 5 ⋅ a 7 = a 10 . a prirodni broj n njezin je eksponent. potencija a n jednaka je umnošku n jednakih faktora a n = a ⋅ a ⋅ a ⋅ .. n Realni broj a je baza (ili osnovica) potencije. Zapis s potencijama je pogodan za zapisivanje nekih velikih brojeva: BROJ: AMERIČKI I MODERNI BRITANSKI NAZIV: 1 000 000=10 6 1 000 000 000= 10 9 1 000 000 000 000= 1012 1 000 000 000 000 000=1015 1 000 000 000 000 000 000= 1018 1 000 000 000 000 000 000 000= 10 21 1 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 24 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 27 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 30 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 33 Zanimljivost: Broj 10100 zove se googol. Potencije Što su potencije? Prisjećajući se. Primjer 1) 10 3 ⋅ 10 7 ⋅ 10 5 = 1015 .a. Primjerice: 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 = 25 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 = 711 Dakle. ( ) 6 . reći ćete da su to kraći zapisi umnoška više jednakih množitelja (faktora).

Izračunaj: 3 8 a a a)   ⋅   b b 19.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1) a 3 ( ) 4 = a 12 Množenje potencija jednakih eksponenata Umnožak dviju potencija različitih baza i jednakih eksponenata jest potencija s istim eksponentom i s bazom koja je umnožak baza potencija koje se množe: a n ⋅ b n = ( a ⋅ b) n . Slijedeće umnoške zapiši u obliku potencije: 1 1 1 1 1 a) ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ b) (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) . Podijeli izračunati rezultat iz prethodnog zadatka pod a) s izračunatim rezultatom pod b). 7 . bn  b  Zadaci 17. Primjer 1) 55 : 58 = 55−8 = 5−3 . Dijeljenje potencija jednakih eksponenata Količnik dvaju potencija jednakih eksponenata jednak je potenciji s istim eksponentom kojoj je baza količnik baza djeljenika i djelitelja: an  a  =  . 2) 10 −5 : 10 −8 = 10 −5−( −8) = 103. 3 3 3 3 3 18. Primjer 1) 37 ⋅ 47 = (3 ⋅ 4) 7 = 12 7 2) 43 ⋅ 55 = 2 6 ⋅ 55 = 2 ⋅ 25 ⋅ 55 = 2 ⋅10 5 = 200000 . Izračunaj: a) 86 ⋅ 4 −7 n b) ( x + y ) 3 ⋅ ( x + y ) 5 b) 2 4 ⋅16 −3 20. Dijeljenje potencija jednakih baza Količnik dviju potencija jednakih baza jednak je potenciji iste baze kojoj je eksponent razlika eksponenata djeljenika i djelitelja: a m : a n = a m−n .

da ima hitnoga posla. Razlika i zbroj potencija Binom je polinom sa dva člana. Car se iznenadio. čija svojstva zaprepašćuju čovjeka neukog u matematici. To bi značilo da je izumitelju šaha trebalo u ime nagrade isporučiti više žita nego što iznosi tisuću prosječnih godišnjih prihoda pšenice u današnje doba. koji je htio nagraditi 'skromnog' matematičara Sesu te mu tako zahvaliti što je izumio šahovsku igru i rekao mu je neka traži što hoće. ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno pa ćeš ti svoju nagradu brojati zajedno s mojim slugama. zovemo kvadrat binoma. i počeo se ispričavati. Sesa je rekao: Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno pšenice. No. Naime. Potenciranje binoma.2. dobit ćeš svoju pšenicu poslije ručka. + 263 =18 446 744 073 709 551 615. da širi glas svijetom o milostivosti cara Sahrama. Čuvši to. jer matematičari su mu rekli. a muž joj je umro. jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom. za drugo polje dva zrna.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zrna žita na šahovskoj ploči Jedna legenda povezuje šahovsku ploču s tzv. 2.. Car se zamislio. rekao: Zar samo to? Nema problema.. na što se car nasmijao i dao mu bogatu nagradu. da njegove zalihe pšenice nisu dostatne pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne. broj zrna jednak je: 1 + 2 + 2 2 + 23 + 2 4 + . carevi matematičari su računali dva dana. Sesi je postalo neugodno. za četvrto osam i tako za svako slijedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje. Kvadrat zbroja ( a + b ) 2 = a 2 + 2ab + b 2 Kvadrat razlike jednakih dvočlanih izraza ( a − b ) 2 = a 2 − 2ab + b 2 (a + b)3 = a 3 + 3a 2b + 3ab 2 + b 3 Kub zbroja Kub razlike (a − b)3 = a 3 − 3a 2b + 3ab 2 − b3 Razlika kvadrata ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2 Zbroj kubova a 3 + b 3 = (a + b) ⋅ (a 2 − ab + b 2 ) Razlika kubova a 3 − b 3 = (a − b) ⋅ ( a 2 + ab + b 2 ) 8 . i izračunali su da taj broj iznosi: 18 446 744 073 709 551 615. pozvao je Sesu i rekao mu: Dragi čovječe. geometrijskom redom. "Bio jednom davno velik car Sahram." Posljednjih godina u svijetu se godišnje proizvede oko 600 milijuna tona pšenice. Umnožak dvaju (a + b) ⋅ (a + b) = (a + b) 2 . za treće četiri. I napokon je smislio. da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi.

Svojstvo distributivnosti možemo čitati i zdesna ulijevo: ab+ac=a(b+c). a nazivnik 0. Algebarski razlomci Algebarski razlomak je količnik dvaju polinoma.: m x2 +1 . Npr. Provedi slijedeća kvadriranja: a) (ab + 3) 2 b) (2a 2 − 5b) 2 22. 9 . m +1 x − 2x +1 gdje su m i x neki realni brojevi (varijable). Izračunaj: a) (2a + 3b)3 b) (4n 2 + 1)3 2. Rastavljanje na faktore Jedno od svojstava množenja i zbrajanja realnih brojeva je i svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju: a(b+c)=ab+ac. Dakle. da smo ga rastavili na faktore.3. Primijenimo opisani postupak u slijedećim slučajevima: 1) x 2 + xy = x ⋅ x + x ⋅ y = x ⋅ ( x + y ) 2) 3m3 + 6mn = 3m ⋅ m 2 + 3m ⋅ 2n = 3m ⋅ (m 2 + 2n). za x=2 vrijednost drugog razlomaka: 22 + 1 5 = = 5. ili da smo izlučili zajednički faktor. Kraćenje razlomaka a⋅m a = . Tako je npr. ili jednostavno. 2 2 − 2⋅ 2 +1 1 Što ćemo dobiti ako je u tom primjeru x=1? Brojnik razlomka je 2. Kažemo da smo dvočlani izraz ab+ac zapisali u obliku umnoška. 2. Istim se pravilom služimo pri množenju višečlanih algebarskih izraza. 2 . za x=1 razlomak nije definiran. b⋅m b m ≠ 0. To svojstvo primjenjujemo pri množenju kako bismo u nekim slučajevima pojednostavnili složenije izraze.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 21..4.

xy − y 2 x ⋅ ( x − y ) y Zadatak a 3b − ab 3 . a poznate na desnu stranu. Skrati razlomak ab − b 2 23. Skrati razlomak 2. 3x − 7 = 4 x − 3( x + 11) + 8 [najprije se riješimo zagrada] 3x − 7 = 4 x − 3x − 33 + 8 [izračunajmo što se može] 3x − 7 = x − 25 [prebacimo nepoznate na lijevu. Linearne jednadžbe Linearna jednadžba s jednom nepoznanicom je svaka jednadžba oblika: a⋅ x = b. xy − y 2 x 2 − xy x ⋅ ( x − y ) x = = .5. − 8 x − 2 = 2 x + 18 − 8 x − 2 x = 2 + 18 − 10 x = 20 / : 2 x= 20 − 10 x = −2 10 . a Primjeri 1. pri tome svaki broj koji mijenja stranu mijenja predznak] 3x − x = 7 − 25 [Izračunamo na obje strane što se može] 2 x = −18 / : 2 [Podijelimo sa brojem uz nepoznanicu] − 18 x= [Skratimo] 2 x = −9 21 − 8 x − 23 = 2( x + 14 ) − 10 21 − 8 x − 23 = 2 x + 28 − 10 2.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer Skratimo razlomak x 2 − xy . b Broj x = je rješenje ove jednadžbe. a 3b − 2a 2b 2 + ab 3 a 2 − ab 24.

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 25. Primjer x+y=12 x-y=4 Iz druge jednadžbe x=4+y. koji će zadovoljiti zadani sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. Zadak 28. Riješi sustav: -8x+3y=-4 2x+3y=1. y=4. 2. Da bismo riješili sustav. Sustavi linearnih jednadžbi ax + by = c dx + ey = f S gornje dvije jednadžbe zadan je sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. 11 . 1 3 5 + x +1 = + x 2 4 8 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  27.5. Riješi sustav: 5x+y=2 3x-y=6. Izračunaj x. Izračunatu vrijednost uvrštavamo u x=4+y=4+4=8 Rješenje: x=8. trebamo pronaći x i y. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 26.6. 29. uvrstimo u prvu jednadžbu: (4+y)+y=12 4+2y=12 2y=8 y=4.

Značenje koeficijenata a i b Kako na ponašanje linearne funkcije f(x)=ax+b utječu koeficijenti a i b? Promotrimo najprije utjecaj koeficijenta a. uočavamo da ona leže na jednom pravcu. ista jednadžba poprima oblik y=-2x+4.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2. y=0 → T 2 (2. Izrazimo li iz nje y. y=-4 → T 3 (4. možemo jednostavno izračunati vrijednost y: za x=0. Tu jednadžbu zovemo eksplicitnim oblikom jednadžbe pravca.7. y 12 .4) za x= 2. koja smo dosada odredili.−4) Ucrtamo li u koordinatni sustav gornje točke. odnosno linearnu funkciju zapisujemo u obliku: y=ax+b ili f(x)=ax+b. Prikažimo u istom koordinatnom sustavu pravce koji su grafovi funkcija f(x)=x+1 f(x)=2x+1 f(x)=-x-2 f(x)=-3x-2.0) za x= 4. Graf linearne jednadžbe Promotrimo jednadžbu: 2x+y=4. y 4● 3 2 1 0 1 ● 2 3 4 x ● Kažemo da je taj pravac graf linearne jednadžbe 2x+y=4 ili implicitni oblik jednadžbe pravca. Ako u jednadžbu uvrstimo po volji vrijednost nepoznanice x. y=4 → T 1 (0.

Prikaži grafički funkcije a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 13 . tj. pripadajući mu pravac ima negativan nagib. Zadatak 30. povećanjem broja x povećava se i vrijednost y. Za x=0 je f(x)=b pa slijedi da je b odsječak pravca na osi y. Možemo dodatno zaključiti da će pravci koji imaju isti koeficijent a biti paralelni. Što je koeficijent a veći. tj. I obratno. tj. Druga dva pravca imaju negativan nagib i oba pravca su padajuća.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 a=-1 a=-3 a=2 a=1 ● x ● Uočavamo da prva dva pravca imaju pozitivan nagib. Što je koeficijent a negativniji. Prva dva pravca su rastuća. pravac je strmiji. Ukoliko je koeficijent a negativan. tj. Zaključujemo da ukoliko je koeficijent a pozitivan. povećanjem broja x smanjuje se vrijednost y. da mu pripadajući pravac ima pozitivan nagib. linearna funkcija brže pada. linearna funkcija brže raste. Zato se broj a zove koeficijent smjera ili nagib linearne funkcije. pravac je strmiji.

k+4. . 2.. 4 11. 30 12. 1 1 1 3 5 5. a) 8a 3 + 36a 2b + 54ab 2 + 27b3 b) 64n 6 + 48n 4 + 12n 2 + 1 a 3b − ab 3 ab(a 2 − b 2 ) (a − b)(a + b) a + b = = = 23. a ≠ 0 a Za drugi broj a je racionalni broj za sve a . 2.5. Npr. Sljedbenik broja n je n+1. . .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Rješenja: 1. nađemo aritmetičku sredinu: . 9. 3. 1. Za 1 sat. c) x=9 5 1 3 9. a) 218 ⋅ 2 −14 = 2 4 b) 2 4 ⋅ 2 −12 = 2 −8 20.25. . 4bc 7 13 .9375. 26 5 1 17. a) x=8. .9 . 8 5 5 3 10. k. . 0.. 2 4 8 4 8 355 22 .. 3 2 2 3 2 2 a b − 2a b + ab ab(a − 2ab + b ) ( a − b) 2 a −b a 24. . 6. nađemo aritmetičku sredinu: 12 24 11 16. Npr. 4. a ≠ 5 8. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 − 5 x + 10 − 4 x + 12 + 6 x − 12 = 27 x − 9 − 1 − 3x + 10 = 27 x − 10 11 14 . a) -3x²-3y² b)-x²-y² 14. k+1. b 25. a) a 2b 2 + 6ab + 9 b) 4a 4 − 20a 2b + 25b 2 22. 2 4 : 2 −8 = 212 21. Broj je racionalni broj za sve cijele brojeve a.. 15. n-3 3. a)   b) ( x + y ) 8 b 19.14. a)   b) ( ab) ) 4  3 a 18. . k+3.375. a ≠ 0 i a ≠ 3 Za treći broj a je racionalni broj za sve a. 13. k+2. 0. 113 7 1 7. π . . b) x=10.

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 − 3x − 27 x = −10 − 10 − 30 x = −20 x= x= 26. 7 2 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  x x x 1 − +1 = 1+ + /⋅ 12 2 3 12 3 6x − 4x = x + 4 2x − x = 4 x=4 x=1. y=-3 1 2 x =− .y = 4 3 30. 15 . − 20 − 30 2 3 1 3 5 + x + 1 = + x /⋅ 8 2 4 8 4 + 6 x + 8 = 5 + 8x 6x − 8x = 5 − 4 − 8 − 2 x = −7 x= 27. a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 28. 29.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->