You are on page 1of 15

MATEMATIKA 1

Denis Oegovi, dipl. ing., prof.

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

1. REALNI BROJEVI
1.1. Skupovi brojeva Prirodni i cijeli brojevi Skup prirodnih brojeva oznaavamo s N: N={1,2,3,4,5,,n,}. Prije cca 500 godina ljudi su doli na ideju da se postupak brojanja unatrag, moe nastaviti brojem 0 i negativnim brojevima -1,-2,-3, itd. Negativnim brojevima danas prikazujemo, npr. temperaturu, knjigovodstveni manjak u raunovodstvu itd. Skup cijelih brojeva oznaavamo sa Z: Z={, -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3,} 1.2. Racionalni brojevi Kolinik dvaju cijelih brojeva nije uvijek cijeli broj. Zbog toga uvodimo nove brojeve, a to su razlomci ili racionalni brojevi. Skup racionalnih brojeva oznaavamo sa Q: a Q={ : a,b Z, b 0} b Ako bismo proveli razlomkom naznaeno dijeljenje, dobili bismo prikaz istog racionalnog broja u decimalnom zapisu. Tako je, primjerice: 1 = 1 : 2 = 0,5 2

Navedeni primjer prikazuje konani decimalni broj. Znamo i za drugaije primjere: 3 = 3 : 7 = 0,4285714285 71428571 ... 7 Ovdje je rije o racionalnim brojevima kojima je decimalni prikaz beskonaan decimalni broj. Skup brojeva koji nisu racionalni, koje nije mogue prikazati kao kolinike dvaju brojeva, zovemo iracionalni brojevi. Skup iracionalnih brojeva je beskonaan. U njemu se, uz ostale, nalaze 2 , tom je skupu i uveni , omjer duljine bilo koje krunice i njezinog promjera. 3, 5 itd. U

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

1.4. Realni brojevi Racionalni i iracionalni brojevi udrueni u jedan skup, ine skup realnih brojeva, kojeg oznaavamo sa R. Zadaci 1. Zapii prirodni broj koji neposredno slijedi iza prirodnog broja n. 2. Zapii prirodni broj koji neposredno prethodi prirodnog broju n-2. Kada zadatak ima rjeenje? 3. Ispii sve cijele brojeve koji su izmeu cijelih brojeva k-1 i k+5. 5 5 3 15 4. Razlomke , , , prikai u obliku decimalnog broja. 2 4 8 16 5. Brojeve 0.5 , 0.25 , 0.125 , 0.75 , 0.625 prikai u obliku razlomka. 22 355 , , , 9 .9 . 6. Poredaj po veliini brojeve: 3.14, 7 113 Operacije s racionalnim brojevima Pri zbrajanju racionalnih brojeva razlomke svodimo na zajedniki nazivnik. U tu svrhu moemo uzeti umnoak nazivnika kao zajedniki nazivnik: a c a d b c ad + bc + = + = . b d bd bd bd Oduzimanje racionalnih brojeva vrimo na analogan nain: a c a d b c ad bc = = . b d bd bd bd Posebno, primijetimo da vrijedi: a b a b b a b a = = 1 . Broj nazivamo recipronim brojem broja i oznaavamo s = . b a ba a b a b Mnoenje i dijeljenje racionalnih brojeva: a c ac = b d bd Aritmetika sredina Neka je dano n brojeva a1 , a 2 , a3 ,, a n . Broj sredina. a1 + a 2 + a3 + ... + a n je njihova aritmetika n a c a d ad : = = b d b c bc
1

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

Primjer 1 2 1 svih uenika zavrila razred s odlinim uspjehom, s vrlo dobrim, s 6 3 8 dobrim. S dovoljnim nije zavrio niti jedan uenik, a 13 uenika je upueno na popravni ispit. Kolika je srednja ocjena uenika koji su uspjeno zavrili kolsku godinu? U nekoj je koli Ako s x oznaimo broj svih uenika kole, onda je 1 2 1 x + x + x + 13 = x. Odatle se dobije 6 3 8

x=312. Sada izraunamo da su u koli 52 odlikaa, da je 208 uenika razred zavrilo s vrlo dobrim uspjehom, a 39 s dobrim. Raunajmo srednju ocjenu: 52 5 + 208 4 + 39 3 1209 = 4.04. 299 299 Zadaci 1 a+2 a , , racionalni? a a ( a 3) 2a 10 8. Odredi prirodni broj x tako da vrijede jednakosti: x 2 4 2 3 x = a) b) = c) = 12 3 x 5 7 21 9. Skrati razlomke: 105 1155 3333333 , , . 168 5775 5555555 a 1 b 1 1 2 : b , za a = , b = . 10. Izraunaj vrijednost brojevnog izraza: a b +1 a +1 4 3 11. Koji od brojeva 28,30,26,37 i 29 je aritmetika sredina ostalih etiriju? 12. Nakon 12 minuta gorenja duljina svijee smanji se s 30 cm na 25 cm. Nakon koliko e vremena svijea dogorjeti? 7. Za koje cijele brojeve a su brojevi Operacije s realnim brojevima 1. Prvo svojstvo, komutativnost, kae da se dva broja mogu zbrojiti ili pomnoiti u bilo kojem poretku. Za bilo koja dva realna broja a i b vrijedi: a+b =b+a, ab=ba. 2. Drugo svojstvo asocijativnosti, govori o zbrajanju ili mnoenju triju brojeva. Dakle, za bilo koja tri realna broja a, b i c vrijedi: (a+b)+c=a+(b+c), (ab)c=a(bc). 3. Slijedea svojstva tiu se dvaju istaknutih brojeva, 0 (nule) i 1 (jedinice): a+0=a, a1=a. Kaemo da je nula neutralan element za zbrajanje, a jedinica neutralni element za mnoenje. 4. Broj a 1 nazivamo inverzni ili reciproni broj broju a, a 0. Zakljuujemo da je: 1 a 1 = . a

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

Openito, za svaki broj a postoji realni broj koji oznaavamo sa a, tako da zbrojen s a daje nulu: a+(-a)=0. 5. Svojstvo distributivnosti povezuje operacije zbrajanja i mnoenja. Za sve realne brojeve a, b i c vrijedi: a(b+c)=ab+ac. Zadaci 13. Izraunaj: a) (x-2y)(x+2y)-(2x-y)(2x+y) b) (x-y)(x+2y)-(x+y)(2x-y) 14. Izraunaj: (2a-b+c)(2a+b-c)-(2a-b-c)(2a+b+c) 1.5. Brojevni pravac Cijele brojeve moemo slikovito prikazati na brojevnom pravcu. Taj prikaz nalikuje na prikaz ljestvice termometra. O E
-4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4

Duina OE naziva se jedinina duina, njezina je duljina jedinica mjere. Brojevni pravac moemo ispuniti racionalnim brojevima, ali i iracionalnim brojevima. Na slici vidimo jednu praktinu konstrukciju 2.

Ranije smo kazali da racionalni i iracionalni brojevi udrueni u jedan skup, ine skup realnih brojeva. Zato cijeli brojevni pravac nazivamo jo realni pravac ili realna os. Zadaci 1 2 , a manji od . 3 3 5 6 x . 16. Odredi jedan racionalan broj x za kojeg vrijedi: 13 13 15. Napii nekoliko racionalnih brojeva koji su vei od

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

2. POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI


2.1. Potencije to su potencije? Prisjeajui se, rei ete da su to krai zapisi umnoka vie jednakih mnoitelja (faktora). Primjerice: 2 2 2 2 2 = 25 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 7 = 711 Dakle, potencija a n jednaka je umnoku n jednakih faktora a n = a a a ...a. n Realni broj a je baza (ili osnovica) potencije, a prirodni broj n njezin je eksponent. Uzima se da je a 1 = a. Zapis s potencijama je pogodan za zapisivanje nekih velikih brojeva:
BROJ: AMERIKI I MODERNI BRITANSKI NAZIV:

1 000 000=10 6 1 000 000 000= 10 9 1 000 000 000 000= 1012 1 000 000 000 000 000=1015 1 000 000 000 000 000 000= 1018 1 000 000 000 000 000 000 000= 10 21 1 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 24 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 27 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 30 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 33 Zanimljivost: Broj 10100 zove se googol. Mnoenje potencija jednakih baza

milijun bilijun trilijun kvadrilijun kvintilijun sekstilijun septilijun oktilijun nanilijun decilijun

Umnoak potencija jednakih baza jest potencija iste baze iji je eksponent zbroj eksponenata potencija koje se mnoe: a m a n = a m+n . Primjer 1) 10 3 10 7 10 5 = 1015 , 2) a 5 a 7 = a 10 . Potenciranje potencije Potencija potencije jednaka je potenciji s istom bazom i eksponentom koji je jednak umnoku eksponenata: n a m = a mn .

( )

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

Primjer 1) a 3

( )

= a 12

Mnoenje potencija jednakih eksponenata Umnoak dviju potencija razliitih baza i jednakih eksponenata jest potencija s istim eksponentom i s bazom koja je umnoak baza potencija koje se mnoe: a n b n = ( a b) n . Primjer 1) 37 47 = (3 4) 7 = 12 7 2) 43 55 = 2 6 55 = 2 25 55 = 2 10 5 = 200000 . Dijeljenje potencija jednakih baza Kolinik dviju potencija jednakih baza jednak je potenciji iste baze kojoj je eksponent razlika eksponenata djeljenika i djelitelja: a m : a n = a mn . Primjer 1) 55 : 58 = 558 = 53 , 2) 10 5 : 10 8 = 10 5( 8) = 103. Dijeljenje potencija jednakih eksponenata Kolinik dvaju potencija jednakih eksponenata jednak je potenciji s istim eksponentom kojoj je baza kolinik baza djeljenika i djelitelja: an a = . bn b Zadaci 17. Slijedee umnoke zapii u obliku potencije: 1 1 1 1 1 a) b) (ab) (ab) (ab) (ab) . 3 3 3 3 3 18. Izraunaj: 3 8 a a a) b b 19. Izraunaj: a) 86 4 7
n

b) ( x + y ) 3 ( x + y ) 5

b) 2 4 16 3

20. Podijeli izraunati rezultat iz prethodnog zadatka pod a) s izraunatim rezultatom pod b).

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

Zrna ita na ahovskoj ploi


Jedna legenda povezuje ahovsku plou s tzv. geometrijskom redom, ija svojstva zaprepauju ovjeka neukog u matematici. "Bio jednom davno velik car Sahram, koji je htio nagraditi 'skromnog' matematiara Sesu te mu tako zahvaliti to je izumio ahovsku igru i rekao mu je neka trai to hoe. Sesa je rekao: elim da mi date za prvo polje na ploi jedno zrno penice, za drugo polje dva zrna, za tree etiri, za etvrto osam i tako za svako slijedee dva puta vie zrna nego za prethodno polje. Car se iznenadio, rekao: Zar samo to? Nema problema, dobit e svoju penicu poslije ruka. No, carevi matematiari su raunali dva dana, da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi, i izraunali su da taj broj iznosi: 18 446 744 073 709 551 615. Naime, broj zrna jednak je: 1 + 2 + 2 2 + 23 + 2 4 + ... + 263 =18 446 744 073 709 551 615. Car se zamislio, jer matematiari su mu rekli, da njegove zalihe penice nisu dostatne pa da ih ima i sto puta vie ne bi bile dostatne. I napokon je smislio, pozvao je Sesu i rekao mu: Dragi ovjee, ja te ne elim prevariti niti za jedno zrno pa e ti svoju nagradu brojati zajedno s mojim slugama. uvi to, Sesi je postalo neugodno, i poeo se ispriavati, da ima hitnoga posla, jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom, a mu joj je umro, na to se car nasmijao i dao mu bogatu nagradu, da iri glas svijetom o milostivosti cara Sahrama." Posljednjih godina u svijetu se godinje proizvede oko 600 milijuna tona penice. To bi znailo da je izumitelju aha trebalo u ime nagrade isporuiti vie ita nego to iznosi tisuu prosjenih godinjih prihoda penice u dananje doba. 2.2. Potenciranje binoma. Razlika i zbroj potencija Binom je polinom sa dva lana. Umnoak dvaju (a + b) (a + b) = (a + b) 2 , zovemo kvadrat binoma. Kvadrat zbroja ( a + b ) 2 = a 2 + 2ab + b 2 Kvadrat razlike jednakih dvolanih izraza

( a b ) 2 = a 2 2ab + b 2
(a + b)3 = a 3 + 3a 2b + 3ab 2 + b 3

Kub zbroja

Kub razlike (a b)3 = a 3 3a 2b + 3ab 2 b3 Razlika kvadrata ( a b) ( a + b) = a 2 b 2 Zbroj kubova a 3 + b 3 = (a + b) (a 2 ab + b 2 ) Razlika kubova a 3 b 3 = (a b) ( a 2 + ab + b 2 )

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

Zadaci 21. Provedi slijedea kvadriranja: a) (ab + 3) 2 b) (2a 2 5b) 2 22. Izraunaj: a) (2a + 3b)3 b) (4n 2 + 1)3

2.3. Rastavljanje na faktore Jedno od svojstava mnoenja i zbrajanja realnih brojeva je i svojstvo distributivnosti mnoenja prema zbrajanju: a(b+c)=ab+ac. To svojstvo primjenjujemo pri mnoenju kako bismo u nekim sluajevima pojednostavnili sloenije izraze. Istim se pravilom sluimo pri mnoenju vielanih algebarskih izraza. Svojstvo distributivnosti moemo itati i zdesna ulijevo: ab+ac=a(b+c). Kaemo da smo dvolani izraz ab+ac zapisali u obliku umnoka, ili da smo izluili zajedniki faktor, ili jednostavno, da smo ga rastavili na faktore. Primijenimo opisani postupak u slijedeim sluajevima: 1) x 2 + xy = x x + x y = x ( x + y ) 2) 3m3 + 6mn = 3m m 2 + 3m 2n = 3m (m 2 + 2n). 2.4. Algebarski razlomci Algebarski razlomak je kolinik dvaju polinoma. Npr.: m x2 +1 , 2 , m +1 x 2x +1 gdje su m i x neki realni brojevi (varijable). Tako je npr., za x=2 vrijednost drugog razlomaka: 22 + 1 5 = = 5. 2 2 2 2 +1 1 to emo dobiti ako je u tom primjeru x=1? Brojnik razlomka je 2, a nazivnik 0. Dakle, za x=1 razlomak nije definiran. Kraenje razlomaka am a = , bm b m 0.

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

Primjer Skratimo razlomak x 2 xy . xy y 2 x 2 xy x ( x y ) x = = . xy y 2 x ( x y ) y Zadatak a 3b ab 3 . a 3b 2a 2b 2 + ab 3 a 2 ab 24. Skrati razlomak ab b 2 23. Skrati razlomak 2.5. Linearne jednadbe Linearna jednadba s jednom nepoznanicom je svaka jednadba oblika: a x = b. b Broj x = je rjeenje ove jednadbe. a Primjeri 1. 3x 7 = 4 x 3( x + 11) + 8 [najprije se rijeimo zagrada] 3x 7 = 4 x 3x 33 + 8 [izraunajmo to se moe] 3x 7 = x 25 [prebacimo nepoznate na lijevu, a poznate na desnu stranu, pri tome svaki broj koji mijenja stranu mijenja predznak] 3x x = 7 25 [Izraunamo na obje strane to se moe] 2 x = 18 / : 2 [Podijelimo sa brojem uz nepoznanicu] 18 x= [Skratimo] 2 x = 9 21 8 x 23 = 2( x + 14 ) 10
21 8 x 23 = 2 x + 28 10

2.

8 x 2 = 2 x + 18
8 x 2 x = 2 + 18

10 x = 20 / : 2 x= 20 10

x = 2

10

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

Zadaci 25. Izraunaj x. 5( x 2 ) 4( x 3) + 6( x 2 ) = 9( 3x 1) 1 26. 1 3 5 + x +1 = + x 2 4 8 x x 1 x + 1 = 1 2 2 3 6 2

27.

2.6. Sustavi linearnih jednadbi ax + by = c dx + ey = f S gornje dvije jednadbe zadan je sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice. Da bismo rijeili sustav, trebamo pronai x i y, koji e zadovoljiti zadani sustav dviju linearnih jednadbi s dvije nepoznanice. Primjer x+y=12 x-y=4 Iz druge jednadbe x=4+y, uvrstimo u prvu jednadbu: (4+y)+y=12 4+2y=12 2y=8 y=4. Izraunatu vrijednost uvrtavamo u x=4+y=4+4=8 Rjeenje: x=8, y=4. Zadak 28. Rijei sustav: 5x+y=2 3x-y=6. 29. Rijei sustav: -8x+3y=-4 2x+3y=1.5.

11

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

2.7. Graf linearne jednadbe Promotrimo jednadbu: 2x+y=4. Ako u jednadbu uvrstimo po volji vrijednost nepoznanice x, moemo jednostavno izraunati vrijednost y: za x=0, y=4 T 1 (0,4) za x= 2, y=0 T 2 (2,0) za x= 4, y=-4 T 3 (4,4) Ucrtamo li u koordinatni sustav gornje toke, koja smo dosada odredili, uoavamo da ona lee na jednom pravcu. y
4 3 2 1 0 1

Kaemo da je taj pravac graf linearne jednadbe 2x+y=4 ili implicitni oblik jednadbe pravca. Izrazimo li iz nje y, ista jednadba poprima oblik y=-2x+4. Tu jednadbu zovemo eksplicitnim oblikom jednadbe pravca, odnosno linearnu funkciju zapisujemo u obliku: y=ax+b ili f(x)=ax+b. Znaenje koeficijenata a i b Kako na ponaanje linearne funkcije f(x)=ax+b utjeu koeficijenti a i b? Promotrimo najprije utjecaj koeficijenta a. Prikaimo u istom koordinatnom sustavu pravce koji su grafovi funkcija f(x)=x+1 f(x)=2x+1 f(x)=-x-2 f(x)=-3x-2.

12

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

a=-1

a=-3

a=2

a=1

Uoavamo da prva dva pravca imaju pozitivan nagib. Prva dva pravca su rastua, tj. poveanjem broja x poveava se i vrijednost y. Druga dva pravca imaju negativan nagib i oba pravca su padajua, tj. poveanjem broja x smanjuje se vrijednost y. Zakljuujemo da ukoliko je koeficijent a pozitivan, da mu pripadajui pravac ima pozitivan nagib. to je koeficijent a vei, pravac je strmiji, tj. linearna funkcija bre raste. I obratno. Ukoliko je koeficijent a negativan, pripadajui mu pravac ima negativan nagib. to je koeficijent a negativniji, pravac je strmiji, tj. linearna funkcija bre pada. Zato se broj a zove koeficijent smjera ili nagib linearne funkcije. Moemo dodatno zakljuiti da e pravci koji imaju isti koeficijent a biti paralelni. Za x=0 je f(x)=b pa slijedi da je b odsjeak pravca na osi y. Zadatak 30. Prikai grafiki funkcije a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3

13

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

Rjeenja: 1. Sljedbenik broja n je n+1. 2. n-3 3. k, k+1, k+2, k+3, k+4. 4. 2.5, 1.25, 0.375, 0.9375. 1 1 1 3 5 5. , , , , . 2 4 8 4 8 355 22 , 6. 3.14, , , 9.9 . 113 7 1 7. Broj je racionalni broj za sve cijele brojeve a, a 0 a Za drugi broj a je racionalni broj za sve a , a 0 i a 3 Za trei broj a je racionalni broj za sve a, a 5 8. a) x=8, b) x=10, c) x=9 5 1 3 9. , , 8 5 5 3 10. 4 11. 30 12. Za 1 sat. 13. a) -3x-3y b)-x-y 14. 4bc 7 13 , ... 15. Npr., naemo aritmetiku sredinu: 12 24 11 16. Npr., naemo aritmetiku sredinu: . 26 5 1 17. a) b) ( ab) ) 4 3 a 18. a) b) ( x + y ) 8 b 19. a) 218 2 14 = 2 4 b) 2 4 2 12 = 2 8 20. 2 4 : 2 8 = 212 21. a) a 2b 2 + 6ab + 9 b) 4a 4 20a 2b + 25b 2 22. a) 8a 3 + 36a 2b + 54ab 2 + 27b3 b) 64n 6 + 48n 4 + 12n 2 + 1 a 3b ab 3 ab(a 2 b 2 ) (a b)(a + b) a + b = = = 23. 3 2 2 3 2 2 a b 2a b + ab ab(a 2ab + b ) ( a b) 2 a b a 24. b 25. 5( x 2 ) 4( x 3) + 6( x 2 ) = 9( 3x 1) 1 5 x + 10 4 x + 12 + 6 x 12 = 27 x 9 1
3x + 10 = 27 x 10
11

14

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra

Matematika 1

3x 27 x = 10 10

30 x = 20 x= x= 26. 20 30

2 3 1 3 5 + x + 1 = + x / 8 2 4 8

4 + 6 x + 8 = 5 + 8x

6x 8x = 5 4 8
2 x = 7

x= 27.

7 2 x x 1 x + 1 = 1 2 2 3 6 2 x x x 1 +1 = 1+ + / 12 2 3 12 3

6x 4x = x + 4 2x x = 4 x=4 x=1, y=-3 1 2 x = ,y = 4 3 30. a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3

28. 29.

15

You might also like