MATEMATIKA 1

Denis Ožegović, dipl. ing., prof.

…. U njemu se.2. Skup brojeva koji nisu racionalni.5 2 Navedeni primjer prikazuje konačni decimalni broj. 0. Prije cca 500 godina ljudi su došli na ideju da se postupak brojanja unatrag. 1. tom je skupu i čuveni π . Negativnim brojevima danas prikazujemo. knjigovodstveni manjak u računovodstvu itd. nalaze 2 ..…} 1. Skup iracionalnih brojeva je beskonačan. Skup racionalnih brojeva označavamo sa Q: a Q={ : a. 2.4. a to su razlomci ili racionalni brojevi. Skupovi brojeva Prirodni i cijeli brojevi Skup prirodnih brojeva označavamo s N: N={1. b ≠ 0} b Ako bismo proveli razlomkom naznačeno dijeljenje.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1. Skup cijelih brojeva označavamo sa Z: Z={….1.…}. REALNI BROJEVI 1. Racionalni brojevi Količnik dvaju cijelih brojeva nije uvijek cijeli broj.. uz ostale. Znamo i za drugačije primjere: 3 = 3 : 7 = 0.b∈ Z. 7 Ovdje je riječ o racionalnim brojevima kojima je decimalni prikaz beskonačan decimalni broj.3. 3. primjerice: − 1 = −1 : 2 = −0. npr. omjer duljine bilo koje kružnice i njezinog promjera. U 2 . itd. -1. -3. Zbog toga uvodimo nove brojeve. 5 itd. koje nije moguće prikazati kao količnike dvaju brojeva. može nastaviti brojem 0 i negativnim brojevima -1.5.n.-3.2. 3. Tako je.-2. zovemo iracionalni brojevi.4285714285 71428571 . temperaturu. dobili bismo prikaz istog racionalnog broja u decimalnom zapisu. -2.

625 prikaži u obliku razlomka. a n . 0. 0. . Zapiši prirodni broj koji neposredno slijedi iza prirodnog broja n. 5 5 3 15 4. Razlomke . prikaži u obliku decimalnog broja.…. a 2 .75 . .5 . Broj sredina. 2 4 8 16 5. Realni brojevi Racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. Zadaci 1.. + a n je njihova aritmetička n a c a d ad : = ⋅ = b d b c bc −1 3 .14. Poredaj po veličini brojeve: 3. Broj nazivamo recipročnim brojem broja i označavamo s =   .π . U tu svrhu možemo uzeti umnožak nazivnika kao zajednički nazivnik: a c a ⋅ d b ⋅ c ad + bc + = + = . 0. 6. Zapiši prirodni broj koji neposredno prethodi prirodnog broju n-2. čine skup realnih brojeva.25 . 9 . 0. 7 113 Operacije s racionalnim brojevima Pri zbrajanju racionalnih brojeva razlomke svodimo na zajednički nazivnik. a1 + a 2 + a3 + .125 . Ispiši sve cijele brojeve koji su između cijelih brojeva k-1 i k+5. Brojeve 0.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1.9 . primijetimo da vrijedi: a b a ⋅b b a b a ⋅ = = 1 . 22 355 .   b a b⋅a a b a b Množenje i dijeljenje racionalnih brojeva: a c ac ⋅ = b d bd Aritmetička sredina Neka je dano n brojeva a1 .4. 2. . b d b⋅d b⋅d bd Posebno. kojeg označavamo sa R. b d b⋅d b⋅d bd Oduzimanje racionalnih brojeva vršimo na analogan način: a c a ⋅ d b ⋅ c ad − bc − = − = .. Kada zadatak ima rješenje? 3. a3 .

Drugo svojstvo asocijativnosti.04. . 10.30. da je 208 učenika razred završilo s vrlo dobrim uspjehom. Skrati razlomke: 105 1155 3333333 .26.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1 2 1 svih učenika završila razred s odličnim uspjehom. govori o zbrajanju ili množenju triju brojeva. racionalni? a a ( a − 3) 2a − 10 8. s vrlo dobrim. (ab)c=a(bc). a 4 . Za koje cijele brojeve a su brojevi Operacije s realnim brojevima 1. a 13 učenika je upućeno na popravni ispit. . Kolika je srednja ocjena učenika koji su uspješno završili školsku godinu? U nekoj je školi Ako s x označimo broj svih učenika škole. a ≠ 0. a 39 s dobrim. onda je 1 2 1 x + x + x + 13 = x. kaže da se dva broja mogu zbrojiti ili pomnožiti u bilo kojem poretku. 299 299 Zadaci 1 a+2 a . . b = . 2. a∙1=a. Odredi prirodni broj x tako da vrijede jednakosti: x 2 4 2 3 x = a) b) = c) = 12 3 x 5 7 21 9. Broj a −1 nazivamo inverzni ili recipročni broj broju a.37 i 29 je aritmetička sredina ostalih četiriju? 12. Zaključujemo da je: 1 a −1 = . Odatle se dobije 6 3 8 x=312. Nakon koliko će vremena svijeća dogorjeti? 7. Za bilo koja dva realna broja a i b vrijedi: a+b =b+a. Računajmo srednju ocjenu: 52 ⋅ 5 + 208 ⋅ 4 + 39 ⋅ 3 1209 = ≈ 4. komutativnost. Nakon 12 minuta gorenja duljina svijeće smanji se s 30 cm na 25 cm. 168 5775 5555555 a −1  b −1 1 2   : b −  . s 6 3 8 dobrim. 4. Dakle. Izračunaj vrijednost brojevnog izraza:  a − b +1  a +1 4 3  11. 3. Prvo svojstvo. ab=ba. S dovoljnim nije završio niti jedan učenik. a jedinica neutralni element za množenje. za a = . Kažemo da je nula neutralan element za zbrajanje. b i c vrijedi: (a+b)+c=a+(b+c). za bilo koja tri realna broja a. 0 (nule) i 1 (jedinice): a+0=a. Koji od brojeva 28. Sada izračunamo da su u školi 52 odlikaša. Slijedeća svojstva tiču se dvaju istaknutih brojeva.

5. Napiši nekoliko racionalnih brojeva koji su veći od 5 . Taj prikaz nalikuje na prikaz ljestvice termometra. Izračunaj: (2a-b+c)(2a+b-c)-(2a-b-c)(2a+b+c) 1. Brojevni pravac Cijele brojeve možemo slikovito prikazati na brojevnom pravcu. Odredi jedan racionalan broj x za kojeg vrijedi: 13 13 15. Zadaci 1 2 . čine skup realnih brojeva. b i c vrijedi: a(b+c)=ab+ac. njezina je duljina jedinica mjere.5. Zato cijeli brojevni pravac nazivamo još realni pravac ili realna os. Brojevni pravac možemo ispuniti racionalnim brojevima. Ranije smo kazali da racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. Zadaci 13. za svaki broj a postoji realni broj koji označavamo sa –a. Za sve realne brojeve a. Na slici vidimo jednu praktičnu konstrukciju 2. a manji od . Izračunaj: a) (x-2y)(x+2y)-(2x-y)(2x+y) b) (x-y)(x+2y)-(x+y)(2x-y) 14.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Općenito. tako da zbrojen s a daje nulu: a+(-a)=0. 3 3 5 6 〈x〈 . 16. Svojstvo distributivnosti povezuje operacije zbrajanja i množenja. ali i iracionalnim brojevima. O E -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 Dužina OE naziva se jedinična dužina.

Primjer 1) 10 3 ⋅ 10 7 ⋅ 10 5 = 1015 . reći ćete da su to kraći zapisi umnoška više jednakih množitelja (faktora).Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2. Potencije Što su potencije? Prisjećajući se. 2) a 5 ⋅ a 7 = a 10 . Primjerice: 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 = 25 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 = 711 Dakle. Uzima se da je a 1 = a. n Realni broj a je baza (ili osnovica) potencije. a prirodni broj n njezin je eksponent.a.1... Zapis s potencijama je pogodan za zapisivanje nekih velikih brojeva: BROJ: AMERIČKI I MODERNI BRITANSKI NAZIV: 1 000 000=10 6 1 000 000 000= 10 9 1 000 000 000 000= 1012 1 000 000 000 000 000=1015 1 000 000 000 000 000 000= 1018 1 000 000 000 000 000 000 000= 10 21 1 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 24 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 27 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 30 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 33 Zanimljivost: Broj 10100 zove se googol. POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI 2. potencija a n jednaka je umnošku n jednakih faktora a n = a ⋅ a ⋅ a ⋅ . Množenje potencija jednakih baza milijun bilijun trilijun kvadrilijun kvintilijun sekstilijun septilijun oktilijun nanilijun decilijun Umnožak potencija jednakih baza jest potencija iste baze čiji je eksponent zbroj eksponenata potencija koje se množe: a m ⋅ a n = a m+n . ( ) 6 . Potenciranje potencije Potencija potencije jednaka je potenciji s istom bazom i eksponentom koji je jednak umnošku eksponenata: n a m = a m⋅n .

7 . Izračunaj: 3 8 a a a)   ⋅   b b 19. Izračunaj: a) 86 ⋅ 4 −7 n b) ( x + y ) 3 ⋅ ( x + y ) 5 b) 2 4 ⋅16 −3 20. Dijeljenje potencija jednakih eksponenata Količnik dvaju potencija jednakih eksponenata jednak je potenciji s istim eksponentom kojoj je baza količnik baza djeljenika i djelitelja: an  a  =  . Primjer 1) 55 : 58 = 55−8 = 5−3 . Slijedeće umnoške zapiši u obliku potencije: 1 1 1 1 1 a) ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ b) (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1) a 3 ( ) 4 = a 12 Množenje potencija jednakih eksponenata Umnožak dviju potencija različitih baza i jednakih eksponenata jest potencija s istim eksponentom i s bazom koja je umnožak baza potencija koje se množe: a n ⋅ b n = ( a ⋅ b) n . 3 3 3 3 3 18. Primjer 1) 37 ⋅ 47 = (3 ⋅ 4) 7 = 12 7 2) 43 ⋅ 55 = 2 6 ⋅ 55 = 2 ⋅ 25 ⋅ 55 = 2 ⋅10 5 = 200000 . bn  b  Zadaci 17. 2) 10 −5 : 10 −8 = 10 −5−( −8) = 103. Podijeli izračunati rezultat iz prethodnog zadatka pod a) s izračunatim rezultatom pod b). Dijeljenje potencija jednakih baza Količnik dviju potencija jednakih baza jednak je potenciji iste baze kojoj je eksponent razlika eksponenata djeljenika i djelitelja: a m : a n = a m−n .

i izračunali su da taj broj iznosi: 18 446 744 073 709 551 615.. ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno pa ćeš ti svoju nagradu brojati zajedno s mojim slugama. rekao: Zar samo to? Nema problema. Sesa je rekao: Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno pšenice. zovemo kvadrat binoma. I napokon je smislio. jer matematičari su mu rekli. + 263 =18 446 744 073 709 551 615.. Potenciranje binoma. 2. Car se zamislio.2. Čuvši to. čija svojstva zaprepašćuju čovjeka neukog u matematici. Umnožak dvaju (a + b) ⋅ (a + b) = (a + b) 2 . da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi. da njegove zalihe pšenice nisu dostatne pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne. carevi matematičari su računali dva dana. da širi glas svijetom o milostivosti cara Sahrama. Car se iznenadio. Razlika i zbroj potencija Binom je polinom sa dva člana. a muž joj je umro. "Bio jednom davno velik car Sahram. broj zrna jednak je: 1 + 2 + 2 2 + 23 + 2 4 + . i počeo se ispričavati. dobit ćeš svoju pšenicu poslije ručka.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zrna žita na šahovskoj ploči Jedna legenda povezuje šahovsku ploču s tzv. koji je htio nagraditi 'skromnog' matematičara Sesu te mu tako zahvaliti što je izumio šahovsku igru i rekao mu je neka traži što hoće. da ima hitnoga posla. No. na što se car nasmijao i dao mu bogatu nagradu. pozvao je Sesu i rekao mu: Dragi čovječe. jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom. Sesi je postalo neugodno. geometrijskom redom." Posljednjih godina u svijetu se godišnje proizvede oko 600 milijuna tona pšenice. za treće četiri. za drugo polje dva zrna. To bi značilo da je izumitelju šaha trebalo u ime nagrade isporučiti više žita nego što iznosi tisuću prosječnih godišnjih prihoda pšenice u današnje doba. Kvadrat zbroja ( a + b ) 2 = a 2 + 2ab + b 2 Kvadrat razlike jednakih dvočlanih izraza ( a − b ) 2 = a 2 − 2ab + b 2 (a + b)3 = a 3 + 3a 2b + 3ab 2 + b 3 Kub zbroja Kub razlike (a − b)3 = a 3 − 3a 2b + 3ab 2 − b3 Razlika kvadrata ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2 Zbroj kubova a 3 + b 3 = (a + b) ⋅ (a 2 − ab + b 2 ) Razlika kubova a 3 − b 3 = (a − b) ⋅ ( a 2 + ab + b 2 ) 8 . Naime. za četvrto osam i tako za svako slijedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje.

Dakle. Izračunaj: a) (2a + 3b)3 b) (4n 2 + 1)3 2. Primijenimo opisani postupak u slijedećim slučajevima: 1) x 2 + xy = x ⋅ x + x ⋅ y = x ⋅ ( x + y ) 2) 3m3 + 6mn = 3m ⋅ m 2 + 3m ⋅ 2n = 3m ⋅ (m 2 + 2n). 9 . Kraćenje razlomaka a⋅m a = . Tako je npr.: m x2 +1 . Provedi slijedeća kvadriranja: a) (ab + 3) 2 b) (2a 2 − 5b) 2 22.4. m +1 x − 2x +1 gdje su m i x neki realni brojevi (varijable). 2. Svojstvo distributivnosti možemo čitati i zdesna ulijevo: ab+ac=a(b+c). Rastavljanje na faktore Jedno od svojstava množenja i zbrajanja realnih brojeva je i svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju: a(b+c)=ab+ac. za x=2 vrijednost drugog razlomaka: 22 + 1 5 = = 5. Kažemo da smo dvočlani izraz ab+ac zapisali u obliku umnoška. Npr. Algebarski razlomci Algebarski razlomak je količnik dvaju polinoma. ili jednostavno.3.. a nazivnik 0. Istim se pravilom služimo pri množenju višečlanih algebarskih izraza. 2 . za x=1 razlomak nije definiran. To svojstvo primjenjujemo pri množenju kako bismo u nekim slučajevima pojednostavnili složenije izraze. 2 2 − 2⋅ 2 +1 1 Što ćemo dobiti ako je u tom primjeru x=1? Brojnik razlomka je 2.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 21. b⋅m b m ≠ 0. da smo ga rastavili na faktore. ili da smo izlučili zajednički faktor.

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer Skratimo razlomak x 2 − xy . a Primjeri 1. a 3b − 2a 2b 2 + ab 3 a 2 − ab 24. xy − y 2 x 2 − xy x ⋅ ( x − y ) x = = . xy − y 2 x ⋅ ( x − y ) y Zadatak a 3b − ab 3 . Skrati razlomak ab − b 2 23. Skrati razlomak 2. − 8 x − 2 = 2 x + 18 − 8 x − 2 x = 2 + 18 − 10 x = 20 / : 2 x= 20 − 10 x = −2 10 . pri tome svaki broj koji mijenja stranu mijenja predznak] 3x − x = 7 − 25 [Izračunamo na obje strane što se može] 2 x = −18 / : 2 [Podijelimo sa brojem uz nepoznanicu] − 18 x= [Skratimo] 2 x = −9 21 − 8 x − 23 = 2( x + 14 ) − 10 21 − 8 x − 23 = 2 x + 28 − 10 2. 3x − 7 = 4 x − 3( x + 11) + 8 [najprije se riješimo zagrada] 3x − 7 = 4 x − 3x − 33 + 8 [izračunajmo što se može] 3x − 7 = x − 25 [prebacimo nepoznate na lijevu. Linearne jednadžbe Linearna jednadžba s jednom nepoznanicom je svaka jednadžba oblika: a⋅ x = b.5. b Broj x = je rješenje ove jednadžbe. a poznate na desnu stranu.

trebamo pronaći x i y. Riješi sustav: 5x+y=2 3x-y=6. Izračunatu vrijednost uvrštavamo u x=4+y=4+4=8 Rješenje: x=8. 11 . 1 3 5 + x +1 = + x 2 4 8 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  27. Riješi sustav: -8x+3y=-4 2x+3y=1. uvrstimo u prvu jednadžbu: (4+y)+y=12 4+2y=12 2y=8 y=4. Sustavi linearnih jednadžbi ax + by = c dx + ey = f S gornje dvije jednadžbe zadan je sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. Izračunaj x.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 25. y=4. Da bismo riješili sustav. koji će zadovoljiti zadani sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice.5. 29. 2. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 26. Primjer x+y=12 x-y=4 Iz druge jednadžbe x=4+y. Zadak 28.6.

Graf linearne jednadžbe Promotrimo jednadžbu: 2x+y=4. y=4 → T 1 (0. Prikažimo u istom koordinatnom sustavu pravce koji su grafovi funkcija f(x)=x+1 f(x)=2x+1 f(x)=-x-2 f(x)=-3x-2. Ako u jednadžbu uvrstimo po volji vrijednost nepoznanice x.7. Značenje koeficijenata a i b Kako na ponašanje linearne funkcije f(x)=ax+b utječu koeficijenti a i b? Promotrimo najprije utjecaj koeficijenta a. koja smo dosada odredili. uočavamo da ona leže na jednom pravcu. možemo jednostavno izračunati vrijednost y: za x=0.4) za x= 2.−4) Ucrtamo li u koordinatni sustav gornje točke. y 4● 3 2 1 0 1 ● 2 3 4 x ● Kažemo da je taj pravac graf linearne jednadžbe 2x+y=4 ili implicitni oblik jednadžbe pravca. y=0 → T 2 (2.0) za x= 4. y 12 . Tu jednadžbu zovemo eksplicitnim oblikom jednadžbe pravca.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2. odnosno linearnu funkciju zapisujemo u obliku: y=ax+b ili f(x)=ax+b. y=-4 → T 3 (4. Izrazimo li iz nje y. ista jednadžba poprima oblik y=-2x+4.

linearna funkcija brže pada. tj. pravac je strmiji. Što je koeficijent a negativniji. Ukoliko je koeficijent a negativan. Prva dva pravca su rastuća. Možemo dodatno zaključiti da će pravci koji imaju isti koeficijent a biti paralelni. povećanjem broja x smanjuje se vrijednost y. povećanjem broja x povećava se i vrijednost y. pripadajući mu pravac ima negativan nagib. Druga dva pravca imaju negativan nagib i oba pravca su padajuća. Što je koeficijent a veći. Zadatak 30. tj. Zato se broj a zove koeficijent smjera ili nagib linearne funkcije. da mu pripadajući pravac ima pozitivan nagib. linearna funkcija brže raste. Prikaži grafički funkcije a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 13 . tj. pravac je strmiji.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 a=-1 a=-3 a=2 a=1 ● x ● Uočavamo da prva dva pravca imaju pozitivan nagib. I obratno. Zaključujemo da ukoliko je koeficijent a pozitivan. tj. Za x=0 je f(x)=b pa slijedi da je b odsječak pravca na osi y.

c) x=9 5 1 3 9. a)   b) ( ab) ) 4  3 a 18. .. . . a) 218 ⋅ 2 −14 = 2 4 b) 2 4 ⋅ 2 −12 = 2 −8 20. 1 1 1 3 5 5. a ≠ 0 a Za drugi broj a je racionalni broj za sve a . k+4. k+2. a) a 2b 2 + 6ab + 9 b) 4a 4 − 20a 2b + 25b 2 22. a ≠ 0 i a ≠ 3 Za treći broj a je racionalni broj za sve a. nađemo aritmetičku sredinu: . Sljedbenik broja n je n+1. 15. a) 8a 3 + 36a 2b + 54ab 2 + 27b3 b) 64n 6 + 48n 4 + 12n 2 + 1 a 3b − ab 3 ab(a 2 − b 2 ) (a − b)(a + b) a + b = = = 23. 26 5 1 17.375.5. . 9. π . 0.9375. Npr. . k+1. . 3. 0.. 2.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Rješenja: 1. Npr. Za 1 sat. nađemo aritmetičku sredinu: 12 24 11 16.14. a) x=8. n-3 3. 13. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 − 5 x + 10 − 4 x + 12 + 6 x − 12 = 27 x − 9 − 1 − 3x + 10 = 27 x − 10 11 14 . ... 8 5 5 3 10. a)   b) ( x + y ) 8 b 19.9 . .25. a ≠ 5 8. 6. k+3. 4bc 7 13 . k. 3 2 2 3 2 2 a b − 2a b + ab ab(a − 2ab + b ) ( a − b) 2 a −b a 24. 2 4 8 4 8 355 22 . 30 12. 2 4 : 2 −8 = 212 21. 4. 4 11. 1. 113 7 1 7. Broj je racionalni broj za sve cijele brojeve a. a) -3x²-3y² b)-x²-y² 14. 2. b 25. . b) x=10.

− 20 − 30 2 3 1 3 5 + x + 1 = + x /⋅ 8 2 4 8 4 + 6 x + 8 = 5 + 8x 6x − 8x = 5 − 4 − 8 − 2 x = −7 x= 27. 15 . y=-3 1 2 x =− . 7 2 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  x x x 1 − +1 = 1+ + /⋅ 12 2 3 12 3 6x − 4x = x + 4 2x − x = 4 x=4 x=1.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 − 3x − 27 x = −10 − 10 − 30 x = −20 x= x= 26. a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 28.y = 4 3 30. 29.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful