MATEMATIKA 1

Denis Ožegović, dipl. ing., prof.

U njemu se. Skup brojeva koji nisu racionalni. itd.…. omjer duljine bilo koje kružnice i njezinog promjera.-2. a to su razlomci ili racionalni brojevi.5. -1. Skup racionalnih brojeva označavamo sa Q: a Q={ : a. koje nije moguće prikazati kao količnike dvaju brojeva.2. -2.4285714285 71428571 . knjigovodstveni manjak u računovodstvu itd.2. može nastaviti brojem 0 i negativnim brojevima -1. Racionalni brojevi Količnik dvaju cijelih brojeva nije uvijek cijeli broj. Zbog toga uvodimo nove brojeve. 3. 0. Skupovi brojeva Prirodni i cijeli brojevi Skup prirodnih brojeva označavamo s N: N={1.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1. 5 itd.5 2 Navedeni primjer prikazuje konačni decimalni broj. 7 Ovdje je riječ o racionalnim brojevima kojima je decimalni prikaz beskonačan decimalni broj.b∈ Z. Prije cca 500 godina ljudi su došli na ideju da se postupak brojanja unatrag. npr. temperaturu. U 2 . dobili bismo prikaz istog racionalnog broja u decimalnom zapisu.…}. Znamo i za drugačije primjere: 3 = 3 : 7 = 0. Skup iracionalnih brojeva je beskonačan.. b ≠ 0} b Ako bismo proveli razlomkom naznačeno dijeljenje. Negativnim brojevima danas prikazujemo.…} 1. Skup cijelih brojeva označavamo sa Z: Z={…. nalaze 2 .4. 3. tom je skupu i čuveni π . Tako je. -3. uz ostale. zovemo iracionalni brojevi.n.1.. 1.-3.3. REALNI BROJEVI 1. primjerice: − 1 = −1 : 2 = −0. 2.

4. Zapiši prirodni broj koji neposredno prethodi prirodnog broju n-2.5 . Zapiši prirodni broj koji neposredno slijedi iza prirodnog broja n.14. b d b⋅d b⋅d bd Oduzimanje racionalnih brojeva vršimo na analogan način: a c a ⋅ d b ⋅ c ad − bc − = − = . 0. U tu svrhu možemo uzeti umnožak nazivnika kao zajednički nazivnik: a c a ⋅ d b ⋅ c ad + bc + = + = . 2 4 8 16 5.125 .. Poredaj po veličini brojeve: 3. Ispiši sve cijele brojeve koji su između cijelih brojeva k-1 i k+5. . Brojeve 0. Broj nazivamo recipročnim brojem broja i označavamo s =   . a1 + a 2 + a3 + .π . 0. + a n je njihova aritmetička n a c a d ad : = ⋅ = b d b c bc −1 3 . 0. Zadaci 1. a n .   b a b⋅a a b a b Množenje i dijeljenje racionalnih brojeva: a c ac ⋅ = b d bd Aritmetička sredina Neka je dano n brojeva a1 ..9 .625 prikaži u obliku razlomka. primijetimo da vrijedi: a b a ⋅b b a b a ⋅ = = 1 . 6.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1. Kada zadatak ima rješenje? 3. a 2 . 0.…. 22 355 .25 . kojeg označavamo sa R. a3 . Broj sredina. . čine skup realnih brojeva. b d b⋅d b⋅d bd Posebno. 9 . 7 113 Operacije s racionalnim brojevima Pri zbrajanju racionalnih brojeva razlomke svodimo na zajednički nazivnik. 5 5 3 15 4. Razlomke . Realni brojevi Racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. 2. prikaži u obliku decimalnog broja. .75 .

Sada izračunamo da su u školi 52 odlikaša. Skrati razlomke: 105 1155 3333333 . govori o zbrajanju ili množenju triju brojeva. a ≠ 0.37 i 29 je aritmetička sredina ostalih četiriju? 12. . Slijedeća svojstva tiču se dvaju istaknutih brojeva. Nakon 12 minuta gorenja duljina svijeće smanji se s 30 cm na 25 cm. Koji od brojeva 28. Zaključujemo da je: 1 a −1 = . 3. . ab=ba. Prvo svojstvo. Kažemo da je nula neutralan element za zbrajanje. Odredi prirodni broj x tako da vrijede jednakosti: x 2 4 2 3 x = a) b) = c) = 12 3 x 5 7 21 9. kaže da se dva broja mogu zbrojiti ili pomnožiti u bilo kojem poretku. Broj a −1 nazivamo inverzni ili recipročni broj broju a. 168 5775 5555555 a −1  b −1 1 2   : b −  . (ab)c=a(bc). komutativnost. a∙1=a. racionalni? a a ( a − 3) 2a − 10 8. b i c vrijedi: (a+b)+c=a+(b+c). Dakle. 4. da je 208 učenika razred završilo s vrlo dobrim uspjehom. Za bilo koja dva realna broja a i b vrijedi: a+b =b+a. 0 (nule) i 1 (jedinice): a+0=a. za a = .04. onda je 1 2 1 x + x + x + 13 = x. Odatle se dobije 6 3 8 x=312. . Računajmo srednju ocjenu: 52 ⋅ 5 + 208 ⋅ 4 + 39 ⋅ 3 1209 = ≈ 4. 299 299 Zadaci 1 a+2 a . Izračunaj vrijednost brojevnog izraza:  a − b +1  a +1 4 3  11. za bilo koja tri realna broja a. Kolika je srednja ocjena učenika koji su uspješno završili školsku godinu? U nekoj je školi Ako s x označimo broj svih učenika škole. Za koje cijele brojeve a su brojevi Operacije s realnim brojevima 1. a jedinica neutralni element za množenje. s vrlo dobrim. 10.26. Nakon koliko će vremena svijeća dogorjeti? 7. b = . a 39 s dobrim. a 13 učenika je upućeno na popravni ispit. Drugo svojstvo asocijativnosti.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1 2 1 svih učenika završila razred s odličnim uspjehom. a 4 .30. s 6 3 8 dobrim. S dovoljnim nije završio niti jedan učenik. 2.

Zato cijeli brojevni pravac nazivamo još realni pravac ili realna os. Zadaci 13.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Općenito. 5. a manji od . Brojevni pravac Cijele brojeve možemo slikovito prikazati na brojevnom pravcu. Svojstvo distributivnosti povezuje operacije zbrajanja i množenja. njezina je duljina jedinica mjere. 3 3 5 6 〈x〈 .5. Odredi jedan racionalan broj x za kojeg vrijedi: 13 13 15. ali i iracionalnim brojevima. Napiši nekoliko racionalnih brojeva koji su veći od 5 . O E -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 Dužina OE naziva se jedinična dužina. Taj prikaz nalikuje na prikaz ljestvice termometra. Zadaci 1 2 . Za sve realne brojeve a. Na slici vidimo jednu praktičnu konstrukciju 2. Izračunaj: a) (x-2y)(x+2y)-(2x-y)(2x+y) b) (x-y)(x+2y)-(x+y)(2x-y) 14. tako da zbrojen s a daje nulu: a+(-a)=0. Ranije smo kazali da racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. Brojevni pravac možemo ispuniti racionalnim brojevima. 16. Izračunaj: (2a-b+c)(2a+b-c)-(2a-b-c)(2a+b+c) 1. čine skup realnih brojeva. za svaki broj a postoji realni broj koji označavamo sa –a. b i c vrijedi: a(b+c)=ab+ac.

( ) 6 . Primjer 1) 10 3 ⋅ 10 7 ⋅ 10 5 = 1015 . Primjerice: 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 = 25 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 = 711 Dakle.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2. Potencije Što su potencije? Prisjećajući se. Množenje potencija jednakih baza milijun bilijun trilijun kvadrilijun kvintilijun sekstilijun septilijun oktilijun nanilijun decilijun Umnožak potencija jednakih baza jest potencija iste baze čiji je eksponent zbroj eksponenata potencija koje se množe: a m ⋅ a n = a m+n .. Uzima se da je a 1 = a.1. POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI 2. reći ćete da su to kraći zapisi umnoška više jednakih množitelja (faktora). a prirodni broj n njezin je eksponent.. potencija a n jednaka je umnošku n jednakih faktora a n = a ⋅ a ⋅ a ⋅ .a. Zapis s potencijama je pogodan za zapisivanje nekih velikih brojeva: BROJ: AMERIČKI I MODERNI BRITANSKI NAZIV: 1 000 000=10 6 1 000 000 000= 10 9 1 000 000 000 000= 1012 1 000 000 000 000 000=1015 1 000 000 000 000 000 000= 1018 1 000 000 000 000 000 000 000= 10 21 1 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 24 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 27 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 30 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 33 Zanimljivost: Broj 10100 zove se googol. Potenciranje potencije Potencija potencije jednaka je potenciji s istom bazom i eksponentom koji je jednak umnošku eksponenata: n a m = a m⋅n . n Realni broj a je baza (ili osnovica) potencije. 2) a 5 ⋅ a 7 = a 10 .

Dijeljenje potencija jednakih eksponenata Količnik dvaju potencija jednakih eksponenata jednak je potenciji s istim eksponentom kojoj je baza količnik baza djeljenika i djelitelja: an  a  =  .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1) a 3 ( ) 4 = a 12 Množenje potencija jednakih eksponenata Umnožak dviju potencija različitih baza i jednakih eksponenata jest potencija s istim eksponentom i s bazom koja je umnožak baza potencija koje se množe: a n ⋅ b n = ( a ⋅ b) n . 3 3 3 3 3 18. 7 . Podijeli izračunati rezultat iz prethodnog zadatka pod a) s izračunatim rezultatom pod b). bn  b  Zadaci 17. Slijedeće umnoške zapiši u obliku potencije: 1 1 1 1 1 a) ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ b) (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) . Dijeljenje potencija jednakih baza Količnik dviju potencija jednakih baza jednak je potenciji iste baze kojoj je eksponent razlika eksponenata djeljenika i djelitelja: a m : a n = a m−n . Primjer 1) 55 : 58 = 55−8 = 5−3 . Izračunaj: 3 8 a a a)   ⋅   b b 19. Primjer 1) 37 ⋅ 47 = (3 ⋅ 4) 7 = 12 7 2) 43 ⋅ 55 = 2 6 ⋅ 55 = 2 ⋅ 25 ⋅ 55 = 2 ⋅10 5 = 200000 . Izračunaj: a) 86 ⋅ 4 −7 n b) ( x + y ) 3 ⋅ ( x + y ) 5 b) 2 4 ⋅16 −3 20. 2) 10 −5 : 10 −8 = 10 −5−( −8) = 103.

Naime." Posljednjih godina u svijetu se godišnje proizvede oko 600 milijuna tona pšenice. i izračunali su da taj broj iznosi: 18 446 744 073 709 551 615. + 263 =18 446 744 073 709 551 615. na što se car nasmijao i dao mu bogatu nagradu. jer matematičari su mu rekli. Kvadrat zbroja ( a + b ) 2 = a 2 + 2ab + b 2 Kvadrat razlike jednakih dvočlanih izraza ( a − b ) 2 = a 2 − 2ab + b 2 (a + b)3 = a 3 + 3a 2b + 3ab 2 + b 3 Kub zbroja Kub razlike (a − b)3 = a 3 − 3a 2b + 3ab 2 − b3 Razlika kvadrata ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2 Zbroj kubova a 3 + b 3 = (a + b) ⋅ (a 2 − ab + b 2 ) Razlika kubova a 3 − b 3 = (a − b) ⋅ ( a 2 + ab + b 2 ) 8 .. 2. No. rekao: Zar samo to? Nema problema. za drugo polje dva zrna. "Bio jednom davno velik car Sahram. da širi glas svijetom o milostivosti cara Sahrama. Sesi je postalo neugodno. To bi značilo da je izumitelju šaha trebalo u ime nagrade isporučiti više žita nego što iznosi tisuću prosječnih godišnjih prihoda pšenice u današnje doba. a muž joj je umro. zovemo kvadrat binoma. da ima hitnoga posla. da njegove zalihe pšenice nisu dostatne pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne. za četvrto osam i tako za svako slijedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje. čija svojstva zaprepašćuju čovjeka neukog u matematici. broj zrna jednak je: 1 + 2 + 2 2 + 23 + 2 4 + . Potenciranje binoma. I napokon je smislio.2. carevi matematičari su računali dva dana. Umnožak dvaju (a + b) ⋅ (a + b) = (a + b) 2 . Car se zamislio.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zrna žita na šahovskoj ploči Jedna legenda povezuje šahovsku ploču s tzv. Car se iznenadio. Sesa je rekao: Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno pšenice. i počeo se ispričavati. da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi. Razlika i zbroj potencija Binom je polinom sa dva člana. ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno pa ćeš ti svoju nagradu brojati zajedno s mojim slugama. pozvao je Sesu i rekao mu: Dragi čovječe. Čuvši to. za treće četiri.. koji je htio nagraditi 'skromnog' matematičara Sesu te mu tako zahvaliti što je izumio šahovsku igru i rekao mu je neka traži što hoće. geometrijskom redom. dobit ćeš svoju pšenicu poslije ručka. jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom.

To svojstvo primjenjujemo pri množenju kako bismo u nekim slučajevima pojednostavnili složenije izraze. za x=2 vrijednost drugog razlomaka: 22 + 1 5 = = 5. ili jednostavno. m +1 x − 2x +1 gdje su m i x neki realni brojevi (varijable). Istim se pravilom služimo pri množenju višečlanih algebarskih izraza. ili da smo izlučili zajednički faktor. Kažemo da smo dvočlani izraz ab+ac zapisali u obliku umnoška. 2 . Algebarski razlomci Algebarski razlomak je količnik dvaju polinoma. Rastavljanje na faktore Jedno od svojstava množenja i zbrajanja realnih brojeva je i svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju: a(b+c)=ab+ac. Svojstvo distributivnosti možemo čitati i zdesna ulijevo: ab+ac=a(b+c). 2 2 − 2⋅ 2 +1 1 Što ćemo dobiti ako je u tom primjeru x=1? Brojnik razlomka je 2.: m x2 +1 . 2. Provedi slijedeća kvadriranja: a) (ab + 3) 2 b) (2a 2 − 5b) 2 22. Primijenimo opisani postupak u slijedećim slučajevima: 1) x 2 + xy = x ⋅ x + x ⋅ y = x ⋅ ( x + y ) 2) 3m3 + 6mn = 3m ⋅ m 2 + 3m ⋅ 2n = 3m ⋅ (m 2 + 2n).3. da smo ga rastavili na faktore. Npr.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 21. 9 . a nazivnik 0. Izračunaj: a) (2a + 3b)3 b) (4n 2 + 1)3 2. b⋅m b m ≠ 0. Kraćenje razlomaka a⋅m a = . za x=1 razlomak nije definiran.. Dakle.4. Tako je npr.

a Primjeri 1.5. xy − y 2 x 2 − xy x ⋅ ( x − y ) x = = . Skrati razlomak ab − b 2 23. xy − y 2 x ⋅ ( x − y ) y Zadatak a 3b − ab 3 . b Broj x = je rješenje ove jednadžbe. a poznate na desnu stranu. Skrati razlomak 2. pri tome svaki broj koji mijenja stranu mijenja predznak] 3x − x = 7 − 25 [Izračunamo na obje strane što se može] 2 x = −18 / : 2 [Podijelimo sa brojem uz nepoznanicu] − 18 x= [Skratimo] 2 x = −9 21 − 8 x − 23 = 2( x + 14 ) − 10 21 − 8 x − 23 = 2 x + 28 − 10 2. − 8 x − 2 = 2 x + 18 − 8 x − 2 x = 2 + 18 − 10 x = 20 / : 2 x= 20 − 10 x = −2 10 .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer Skratimo razlomak x 2 − xy . Linearne jednadžbe Linearna jednadžba s jednom nepoznanicom je svaka jednadžba oblika: a⋅ x = b. a 3b − 2a 2b 2 + ab 3 a 2 − ab 24. 3x − 7 = 4 x − 3( x + 11) + 8 [najprije se riješimo zagrada] 3x − 7 = 4 x − 3x − 33 + 8 [izračunajmo što se može] 3x − 7 = x − 25 [prebacimo nepoznate na lijevu.

Riješi sustav: 5x+y=2 3x-y=6. 2. 29.6. Izračunatu vrijednost uvrštavamo u x=4+y=4+4=8 Rješenje: x=8. Riješi sustav: -8x+3y=-4 2x+3y=1. 11 . Da bismo riješili sustav.5. Sustavi linearnih jednadžbi ax + by = c dx + ey = f S gornje dvije jednadžbe zadan je sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. trebamo pronaći x i y. Izračunaj x. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 26. uvrstimo u prvu jednadžbu: (4+y)+y=12 4+2y=12 2y=8 y=4. koji će zadovoljiti zadani sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. Zadak 28.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 25. 1 3 5 + x +1 = + x 2 4 8 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  27. y=4. Primjer x+y=12 x-y=4 Iz druge jednadžbe x=4+y.

uočavamo da ona leže na jednom pravcu. koja smo dosada odredili. možemo jednostavno izračunati vrijednost y: za x=0. odnosno linearnu funkciju zapisujemo u obliku: y=ax+b ili f(x)=ax+b. Graf linearne jednadžbe Promotrimo jednadžbu: 2x+y=4. y=4 → T 1 (0. y 12 . y 4● 3 2 1 0 1 ● 2 3 4 x ● Kažemo da je taj pravac graf linearne jednadžbe 2x+y=4 ili implicitni oblik jednadžbe pravca. Značenje koeficijenata a i b Kako na ponašanje linearne funkcije f(x)=ax+b utječu koeficijenti a i b? Promotrimo najprije utjecaj koeficijenta a. Prikažimo u istom koordinatnom sustavu pravce koji su grafovi funkcija f(x)=x+1 f(x)=2x+1 f(x)=-x-2 f(x)=-3x-2.7. Izrazimo li iz nje y.0) za x= 4. y=-4 → T 3 (4.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2.−4) Ucrtamo li u koordinatni sustav gornje točke. ista jednadžba poprima oblik y=-2x+4. Ako u jednadžbu uvrstimo po volji vrijednost nepoznanice x.4) za x= 2. y=0 → T 2 (2. Tu jednadžbu zovemo eksplicitnim oblikom jednadžbe pravca.

I obratno. Što je koeficijent a veći. Ukoliko je koeficijent a negativan. linearna funkcija brže raste. Što je koeficijent a negativniji. tj. povećanjem broja x povećava se i vrijednost y. tj. pravac je strmiji. Za x=0 je f(x)=b pa slijedi da je b odsječak pravca na osi y. da mu pripadajući pravac ima pozitivan nagib. Zaključujemo da ukoliko je koeficijent a pozitivan. Zadatak 30. Možemo dodatno zaključiti da će pravci koji imaju isti koeficijent a biti paralelni. linearna funkcija brže pada.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 a=-1 a=-3 a=2 a=1 ● x ● Uočavamo da prva dva pravca imaju pozitivan nagib. pripadajući mu pravac ima negativan nagib. povećanjem broja x smanjuje se vrijednost y. tj. Druga dva pravca imaju negativan nagib i oba pravca su padajuća. Prikaži grafički funkcije a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 13 . pravac je strmiji. Prva dva pravca su rastuća. tj. Zato se broj a zove koeficijent smjera ili nagib linearne funkcije.

a ≠ 0 i a ≠ 3 Za treći broj a je racionalni broj za sve a. 8 5 5 3 10. k+4.. nađemo aritmetičku sredinu: 12 24 11 16. Npr. 9. . nađemo aritmetičku sredinu: .. a)   b) ( ab) ) 4  3 a 18. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 − 5 x + 10 − 4 x + 12 + 6 x − 12 = 27 x − 9 − 1 − 3x + 10 = 27 x − 10 11 14 . 2 4 8 4 8 355 22 . b 25.25. 0. . .5. .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Rješenja: 1..9 . 1. 6. 26 5 1 17.375. 4 11. . . Za 1 sat. . k+2. 3..14. a) a 2b 2 + 6ab + 9 b) 4a 4 − 20a 2b + 25b 2 22. a ≠ 5 8. Npr. k. 13. 2 4 : 2 −8 = 212 21. c) x=9 5 1 3 9. . . a) 218 ⋅ 2 −14 = 2 4 b) 2 4 ⋅ 2 −12 = 2 −8 20. 2. 113 7 1 7. n-3 3. 15. k+3. 30 12. a) -3x²-3y² b)-x²-y² 14. a ≠ 0 a Za drugi broj a je racionalni broj za sve a . π . a) x=8. 2. 1 1 1 3 5 5. 4bc 7 13 . Broj je racionalni broj za sve cijele brojeve a. b) x=10. k+1. Sljedbenik broja n je n+1. a) 8a 3 + 36a 2b + 54ab 2 + 27b3 b) 64n 6 + 48n 4 + 12n 2 + 1 a 3b − ab 3 ab(a 2 − b 2 ) (a − b)(a + b) a + b = = = 23.9375. 4. 0. a)   b) ( x + y ) 8 b 19. 3 2 2 3 2 2 a b − 2a b + ab ab(a − 2ab + b ) ( a − b) 2 a −b a 24.

29.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 − 3x − 27 x = −10 − 10 − 30 x = −20 x= x= 26. y=-3 1 2 x =− .y = 4 3 30. 7 2 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  x x x 1 − +1 = 1+ + /⋅ 12 2 3 12 3 6x − 4x = x + 4 2x − x = 4 x=4 x=1. a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 28. 15 . − 20 − 30 2 3 1 3 5 + x + 1 = + x /⋅ 8 2 4 8 4 + 6 x + 8 = 5 + 8x 6x − 8x = 5 − 4 − 8 − 2 x = −7 x= 27.