MATEMATIKA 1

Denis Ožegović, dipl. ing., prof.

REALNI BROJEVI 1. nalaze 2 . uz ostale. 1. 0. 2. 3. 3. dobili bismo prikaz istog racionalnog broja u decimalnom zapisu. U 2 . tom je skupu i čuveni π . a to su razlomci ili racionalni brojevi. npr.b∈ Z.4. U njemu se.5 2 Navedeni primjer prikazuje konačni decimalni broj. itd.5. Negativnim brojevima danas prikazujemo. 5 itd. koje nije moguće prikazati kao količnike dvaju brojeva. Prije cca 500 godina ljudi su došli na ideju da se postupak brojanja unatrag.-3.4285714285 71428571 .2. primjerice: − 1 = −1 : 2 = −0. Skup racionalnih brojeva označavamo sa Q: a Q={ : a.…. zovemo iracionalni brojevi..Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1. omjer duljine bilo koje kružnice i njezinog promjera.-2. -1. -3. Skup iracionalnih brojeva je beskonačan. Skup cijelih brojeva označavamo sa Z: Z={….n.…}.3. može nastaviti brojem 0 i negativnim brojevima -1. knjigovodstveni manjak u računovodstvu itd.2.…} 1. -2. Skupovi brojeva Prirodni i cijeli brojevi Skup prirodnih brojeva označavamo s N: N={1. Znamo i za drugačije primjere: 3 = 3 : 7 = 0. temperaturu. Tako je.. Racionalni brojevi Količnik dvaju cijelih brojeva nije uvijek cijeli broj. Zbog toga uvodimo nove brojeve.1. 7 Ovdje je riječ o racionalnim brojevima kojima je decimalni prikaz beskonačan decimalni broj. Skup brojeva koji nisu racionalni. b ≠ 0} b Ako bismo proveli razlomkom naznačeno dijeljenje.

Broj nazivamo recipročnim brojem broja i označavamo s =   . Zapiši prirodni broj koji neposredno prethodi prirodnog broju n-2. prikaži u obliku decimalnog broja.14. 5 5 3 15 4.. Ispiši sve cijele brojeve koji su između cijelih brojeva k-1 i k+5. a 2 . a3 . a n . Razlomke . .5 . 0. 0.π .625 prikaži u obliku razlomka. . b d b⋅d b⋅d bd Posebno. a1 + a 2 + a3 + . U tu svrhu možemo uzeti umnožak nazivnika kao zajednički nazivnik: a c a ⋅ d b ⋅ c ad + bc + = + = .9 . 7 113 Operacije s racionalnim brojevima Pri zbrajanju racionalnih brojeva razlomke svodimo na zajednički nazivnik. čine skup realnih brojeva. primijetimo da vrijedi: a b a ⋅b b a b a ⋅ = = 1 . 6. 0.…. 22 355 . .25 .4. 2. 0. + a n je njihova aritmetička n a c a d ad : = ⋅ = b d b c bc −1 3 . Zapiši prirodni broj koji neposredno slijedi iza prirodnog broja n.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 1.125 . Poredaj po veličini brojeve: 3. Brojeve 0. Realni brojevi Racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. Kada zadatak ima rješenje? 3.   b a b⋅a a b a b Množenje i dijeljenje racionalnih brojeva: a c ac ⋅ = b d bd Aritmetička sredina Neka je dano n brojeva a1 . 2 4 8 16 5. Zadaci 1. kojeg označavamo sa R. 9 .. Broj sredina.75 . b d b⋅d b⋅d bd Oduzimanje racionalnih brojeva vršimo na analogan način: a c a ⋅ d b ⋅ c ad − bc − = − = .

za a = .37 i 29 je aritmetička sredina ostalih četiriju? 12. a 4 . a jedinica neutralni element za množenje. a ≠ 0. S dovoljnim nije završio niti jedan učenik. Drugo svojstvo asocijativnosti.04. Zaključujemo da je: 1 a −1 = . Skrati razlomke: 105 1155 3333333 . Računajmo srednju ocjenu: 52 ⋅ 5 + 208 ⋅ 4 + 39 ⋅ 3 1209 = ≈ 4. . kaže da se dva broja mogu zbrojiti ili pomnožiti u bilo kojem poretku. (ab)c=a(bc). . Dakle. Kolika je srednja ocjena učenika koji su uspješno završili školsku godinu? U nekoj je školi Ako s x označimo broj svih učenika škole.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1 2 1 svih učenika završila razred s odličnim uspjehom. Nakon koliko će vremena svijeća dogorjeti? 7. Odredi prirodni broj x tako da vrijede jednakosti: x 2 4 2 3 x = a) b) = c) = 12 3 x 5 7 21 9. Za bilo koja dva realna broja a i b vrijedi: a+b =b+a. govori o zbrajanju ili množenju triju brojeva. Odatle se dobije 6 3 8 x=312. b = . 0 (nule) i 1 (jedinice): a+0=a. 168 5775 5555555 a −1  b −1 1 2   : b −  . Izračunaj vrijednost brojevnog izraza:  a − b +1  a +1 4 3  11. Koji od brojeva 28. Sada izračunamo da su u školi 52 odlikaša.30. Za koje cijele brojeve a su brojevi Operacije s realnim brojevima 1. komutativnost. Kažemo da je nula neutralan element za zbrajanje. racionalni? a a ( a − 3) 2a − 10 8. onda je 1 2 1 x + x + x + 13 = x. . s 6 3 8 dobrim. Broj a −1 nazivamo inverzni ili recipročni broj broju a. 3. a 39 s dobrim. 10. za bilo koja tri realna broja a. 4. ab=ba. s vrlo dobrim. 2. 299 299 Zadaci 1 a+2 a . a 13 učenika je upućeno na popravni ispit. Slijedeća svojstva tiču se dvaju istaknutih brojeva. da je 208 učenika razred završilo s vrlo dobrim uspjehom.26. a∙1=a. Nakon 12 minuta gorenja duljina svijeće smanji se s 30 cm na 25 cm. b i c vrijedi: (a+b)+c=a+(b+c). Prvo svojstvo.

čine skup realnih brojeva. Ranije smo kazali da racionalni i iracionalni brojevi udruženi u jedan skup. za svaki broj a postoji realni broj koji označavamo sa –a. b i c vrijedi: a(b+c)=ab+ac. Izračunaj: (2a-b+c)(2a+b-c)-(2a-b-c)(2a+b+c) 1. 3 3 5 6 〈x〈 . 16. Taj prikaz nalikuje na prikaz ljestvice termometra.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Općenito. Napiši nekoliko racionalnih brojeva koji su veći od 5 . njezina je duljina jedinica mjere. Brojevni pravac Cijele brojeve možemo slikovito prikazati na brojevnom pravcu. tako da zbrojen s a daje nulu: a+(-a)=0. Zato cijeli brojevni pravac nazivamo još realni pravac ili realna os. Zadaci 13. Za sve realne brojeve a. Izračunaj: a) (x-2y)(x+2y)-(2x-y)(2x+y) b) (x-y)(x+2y)-(x+y)(2x-y) 14. Zadaci 1 2 . ali i iracionalnim brojevima. Na slici vidimo jednu praktičnu konstrukciju 2.5. Odredi jedan racionalan broj x za kojeg vrijedi: 13 13 15. a manji od . O E -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 Dužina OE naziva se jedinična dužina. 5. Brojevni pravac možemo ispuniti racionalnim brojevima. Svojstvo distributivnosti povezuje operacije zbrajanja i množenja.

Primjer 1) 10 3 ⋅ 10 7 ⋅ 10 5 = 1015 .Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2..1. Zapis s potencijama je pogodan za zapisivanje nekih velikih brojeva: BROJ: AMERIČKI I MODERNI BRITANSKI NAZIV: 1 000 000=10 6 1 000 000 000= 10 9 1 000 000 000 000= 1012 1 000 000 000 000 000=1015 1 000 000 000 000 000 000= 1018 1 000 000 000 000 000 000 000= 10 21 1 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 24 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 27 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 30 1 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000 000= 10 33 Zanimljivost: Broj 10100 zove se googol. Množenje potencija jednakih baza milijun bilijun trilijun kvadrilijun kvintilijun sekstilijun septilijun oktilijun nanilijun decilijun Umnožak potencija jednakih baza jest potencija iste baze čiji je eksponent zbroj eksponenata potencija koje se množe: a m ⋅ a n = a m+n . Uzima se da je a 1 = a. potencija a n jednaka je umnošku n jednakih faktora a n = a ⋅ a ⋅ a ⋅ . 2) a 5 ⋅ a 7 = a 10 . POTENCIJE I ALGEBARSKI IZRAZI 2.a.. Potenciranje potencije Potencija potencije jednaka je potenciji s istom bazom i eksponentom koji je jednak umnošku eksponenata: n a m = a m⋅n . ( ) 6 . Primjerice: 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 ⋅ 2 = 25 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 ⋅ 7 = 711 Dakle. Potencije Što su potencije? Prisjećajući se. reći ćete da su to kraći zapisi umnoška više jednakih množitelja (faktora). a prirodni broj n njezin je eksponent. n Realni broj a je baza (ili osnovica) potencije.

Dijeljenje potencija jednakih eksponenata Količnik dvaju potencija jednakih eksponenata jednak je potenciji s istim eksponentom kojoj je baza količnik baza djeljenika i djelitelja: an  a  =  . 7 . Primjer 1) 55 : 58 = 55−8 = 5−3 . Dijeljenje potencija jednakih baza Količnik dviju potencija jednakih baza jednak je potenciji iste baze kojoj je eksponent razlika eksponenata djeljenika i djelitelja: a m : a n = a m−n . 2) 10 −5 : 10 −8 = 10 −5−( −8) = 103. Izračunaj: 3 8 a a a)   ⋅   b b 19.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer 1) a 3 ( ) 4 = a 12 Množenje potencija jednakih eksponenata Umnožak dviju potencija različitih baza i jednakih eksponenata jest potencija s istim eksponentom i s bazom koja je umnožak baza potencija koje se množe: a n ⋅ b n = ( a ⋅ b) n . Podijeli izračunati rezultat iz prethodnog zadatka pod a) s izračunatim rezultatom pod b). Slijedeće umnoške zapiši u obliku potencije: 1 1 1 1 1 a) ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ b) (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) ⋅ (ab) . Primjer 1) 37 ⋅ 47 = (3 ⋅ 4) 7 = 12 7 2) 43 ⋅ 55 = 2 6 ⋅ 55 = 2 ⋅ 25 ⋅ 55 = 2 ⋅10 5 = 200000 . 3 3 3 3 3 18. Izračunaj: a) 86 ⋅ 4 −7 n b) ( x + y ) 3 ⋅ ( x + y ) 5 b) 2 4 ⋅16 −3 20. bn  b  Zadaci 17.

Čuvši to. "Bio jednom davno velik car Sahram. I napokon je smislio. da bi dobili koliko zrna treba predati Sesi. broj zrna jednak je: 1 + 2 + 2 2 + 23 + 2 4 + . a muž joj je umro. na što se car nasmijao i dao mu bogatu nagradu.. ja te ne želim prevariti niti za jedno zrno pa ćeš ti svoju nagradu brojati zajedno s mojim slugama. To bi značilo da je izumitelju šaha trebalo u ime nagrade isporučiti više žita nego što iznosi tisuću prosječnih godišnjih prihoda pšenice u današnje doba. Naime. jer mu je sestra na drugom kraju zemlje pred porodom. Car se zamislio. za treće četiri. Car se iznenadio. Razlika i zbroj potencija Binom je polinom sa dva člana. za četvrto osam i tako za svako slijedeće dva puta više zrna nego za prethodno polje.2. Potenciranje binoma. da ima hitnoga posla. Kvadrat zbroja ( a + b ) 2 = a 2 + 2ab + b 2 Kvadrat razlike jednakih dvočlanih izraza ( a − b ) 2 = a 2 − 2ab + b 2 (a + b)3 = a 3 + 3a 2b + 3ab 2 + b 3 Kub zbroja Kub razlike (a − b)3 = a 3 − 3a 2b + 3ab 2 − b3 Razlika kvadrata ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2 Zbroj kubova a 3 + b 3 = (a + b) ⋅ (a 2 − ab + b 2 ) Razlika kubova a 3 − b 3 = (a − b) ⋅ ( a 2 + ab + b 2 ) 8 . rekao: Zar samo to? Nema problema.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zrna žita na šahovskoj ploči Jedna legenda povezuje šahovsku ploču s tzv. jer matematičari su mu rekli. carevi matematičari su računali dva dana. da njegove zalihe pšenice nisu dostatne pa da ih ima i sto puta više ne bi bile dostatne. čija svojstva zaprepašćuju čovjeka neukog u matematici. da širi glas svijetom o milostivosti cara Sahrama. i izračunali su da taj broj iznosi: 18 446 744 073 709 551 615. No. Sesa je rekao: Želim da mi date za prvo polje na ploči jedno zrno pšenice. pozvao je Sesu i rekao mu: Dragi čovječe. + 263 =18 446 744 073 709 551 615. Umnožak dvaju (a + b) ⋅ (a + b) = (a + b) 2 . za drugo polje dva zrna. dobit ćeš svoju pšenicu poslije ručka.. 2. Sesi je postalo neugodno. geometrijskom redom. zovemo kvadrat binoma. koji je htio nagraditi 'skromnog' matematičara Sesu te mu tako zahvaliti što je izumio šahovsku igru i rekao mu je neka traži što hoće." Posljednjih godina u svijetu se godišnje proizvede oko 600 milijuna tona pšenice. i počeo se ispričavati.

Provedi slijedeća kvadriranja: a) (ab + 3) 2 b) (2a 2 − 5b) 2 22.3. 2. Tako je npr. da smo ga rastavili na faktore. 9 . Istim se pravilom služimo pri množenju višečlanih algebarskih izraza. a nazivnik 0. m +1 x − 2x +1 gdje su m i x neki realni brojevi (varijable).Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 21. Svojstvo distributivnosti možemo čitati i zdesna ulijevo: ab+ac=a(b+c). Izračunaj: a) (2a + 3b)3 b) (4n 2 + 1)3 2.4. Rastavljanje na faktore Jedno od svojstava množenja i zbrajanja realnih brojeva je i svojstvo distributivnosti množenja prema zbrajanju: a(b+c)=ab+ac. 2 2 − 2⋅ 2 +1 1 Što ćemo dobiti ako je u tom primjeru x=1? Brojnik razlomka je 2. Primijenimo opisani postupak u slijedećim slučajevima: 1) x 2 + xy = x ⋅ x + x ⋅ y = x ⋅ ( x + y ) 2) 3m3 + 6mn = 3m ⋅ m 2 + 3m ⋅ 2n = 3m ⋅ (m 2 + 2n). ili jednostavno. Algebarski razlomci Algebarski razlomak je količnik dvaju polinoma. za x=1 razlomak nije definiran. Kažemo da smo dvočlani izraz ab+ac zapisali u obliku umnoška. za x=2 vrijednost drugog razlomaka: 22 + 1 5 = = 5. To svojstvo primjenjujemo pri množenju kako bismo u nekim slučajevima pojednostavnili složenije izraze.. Npr. Kraćenje razlomaka a⋅m a = .: m x2 +1 . b⋅m b m ≠ 0. ili da smo izlučili zajednički faktor. Dakle. 2 .

Skrati razlomak 2.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Primjer Skratimo razlomak x 2 − xy . a 3b − 2a 2b 2 + ab 3 a 2 − ab 24. xy − y 2 x 2 − xy x ⋅ ( x − y ) x = = . Skrati razlomak ab − b 2 23. b Broj x = je rješenje ove jednadžbe. Linearne jednadžbe Linearna jednadžba s jednom nepoznanicom je svaka jednadžba oblika: a⋅ x = b. pri tome svaki broj koji mijenja stranu mijenja predznak] 3x − x = 7 − 25 [Izračunamo na obje strane što se može] 2 x = −18 / : 2 [Podijelimo sa brojem uz nepoznanicu] − 18 x= [Skratimo] 2 x = −9 21 − 8 x − 23 = 2( x + 14 ) − 10 21 − 8 x − 23 = 2 x + 28 − 10 2. xy − y 2 x ⋅ ( x − y ) y Zadatak a 3b − ab 3 . − 8 x − 2 = 2 x + 18 − 8 x − 2 x = 2 + 18 − 10 x = 20 / : 2 x= 20 − 10 x = −2 10 . a Primjeri 1. 3x − 7 = 4 x − 3( x + 11) + 8 [najprije se riješimo zagrada] 3x − 7 = 4 x − 3x − 33 + 8 [izračunajmo što se može] 3x − 7 = x − 25 [prebacimo nepoznate na lijevu.5. a poznate na desnu stranu.

Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Zadaci 25. 11 . 29.5. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 26. trebamo pronaći x i y. Izračunaj x. Izračunatu vrijednost uvrštavamo u x=4+y=4+4=8 Rješenje: x=8. y=4. 1 3 5 + x +1 = + x 2 4 8 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  27. 2.6. koji će zadovoljiti zadani sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. Primjer x+y=12 x-y=4 Iz druge jednadžbe x=4+y. Zadak 28. Da bismo riješili sustav. Sustavi linearnih jednadžbi ax + by = c dx + ey = f S gornje dvije jednadžbe zadan je sustav dviju linearnih jednadžbi s dvije nepoznanice. Riješi sustav: 5x+y=2 3x-y=6. uvrstimo u prvu jednadžbu: (4+y)+y=12 4+2y=12 2y=8 y=4. Riješi sustav: -8x+3y=-4 2x+3y=1.

y=0 → T 2 (2. Prikažimo u istom koordinatnom sustavu pravce koji su grafovi funkcija f(x)=x+1 f(x)=2x+1 f(x)=-x-2 f(x)=-3x-2. Značenje koeficijenata a i b Kako na ponašanje linearne funkcije f(x)=ax+b utječu koeficijenti a i b? Promotrimo najprije utjecaj koeficijenta a. Tu jednadžbu zovemo eksplicitnim oblikom jednadžbe pravca. možemo jednostavno izračunati vrijednost y: za x=0. y=-4 → T 3 (4. koja smo dosada odredili.4) za x= 2.0) za x= 4. y 4● 3 2 1 0 1 ● 2 3 4 x ● Kažemo da je taj pravac graf linearne jednadžbe 2x+y=4 ili implicitni oblik jednadžbe pravca. ista jednadžba poprima oblik y=-2x+4. Izrazimo li iz nje y. uočavamo da ona leže na jednom pravcu. odnosno linearnu funkciju zapisujemo u obliku: y=ax+b ili f(x)=ax+b.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 2.7. Graf linearne jednadžbe Promotrimo jednadžbu: 2x+y=4. y=4 → T 1 (0.−4) Ucrtamo li u koordinatni sustav gornje točke. Ako u jednadžbu uvrstimo po volji vrijednost nepoznanice x. y 12 .

pravac je strmiji. Za x=0 je f(x)=b pa slijedi da je b odsječak pravca na osi y. Prva dva pravca su rastuća. Zadatak 30. Možemo dodatno zaključiti da će pravci koji imaju isti koeficijent a biti paralelni. Druga dva pravca imaju negativan nagib i oba pravca su padajuća. da mu pripadajući pravac ima pozitivan nagib. I obratno. tj. linearna funkcija brže pada.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 a=-1 a=-3 a=2 a=1 ● x ● Uočavamo da prva dva pravca imaju pozitivan nagib. linearna funkcija brže raste. povećanjem broja x smanjuje se vrijednost y. Zaključujemo da ukoliko je koeficijent a pozitivan. povećanjem broja x povećava se i vrijednost y. pripadajući mu pravac ima negativan nagib. Što je koeficijent a negativniji. Što je koeficijent a veći. tj. Ukoliko je koeficijent a negativan. tj. Zato se broj a zove koeficijent smjera ili nagib linearne funkcije. pravac je strmiji. tj. Prikaži grafički funkcije a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 13 .

a ≠ 5 8. 26 5 1 17. k+2. 8 5 5 3 10. b) x=10. k. c) x=9 5 1 3 9.. 4. .25. . 2. .. 1. 0. k+3. 9.375. . a) x=8. Npr. 2 4 8 4 8 355 22 . . 4bc 7 13 . nađemo aritmetičku sredinu: 12 24 11 16. 6. a) 218 ⋅ 2 −14 = 2 4 b) 2 4 ⋅ 2 −12 = 2 −8 20. Za 1 sat. b 25. k+4. a)   b) ( ab) ) 4  3 a 18. 30 12. a)   b) ( x + y ) 8 b 19. 2 4 : 2 −8 = 212 21. a ≠ 0 a Za drugi broj a je racionalni broj za sve a . a) a 2b 2 + 6ab + 9 b) 4a 4 − 20a 2b + 25b 2 22. π . a ≠ 0 i a ≠ 3 Za treći broj a je racionalni broj za sve a.14.. Npr. a) -3x²-3y² b)-x²-y² 14. . a) 8a 3 + 36a 2b + 54ab 2 + 27b3 b) 64n 6 + 48n 4 + 12n 2 + 1 a 3b − ab 3 ab(a 2 − b 2 ) (a − b)(a + b) a + b = = = 23. nađemo aritmetičku sredinu: . 15.9 . 1 1 1 3 5 5. − 5( x − 2 ) − 4( x − 3) + 6( x − 2 ) = 9( 3x − 1) − 1 − 5 x + 10 − 4 x + 12 + 6 x − 12 = 27 x − 9 − 1 − 3x + 10 = 27 x − 10 11 14 .. n-3 3. 2. . 0. 13. 113 7 1 7. 3 2 2 3 2 2 a b − 2a b + ab ab(a − 2ab + b ) ( a − b) 2 a −b a 24.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 Rješenja: 1. k+1. .5. .9375. Sljedbenik broja n je n+1. 3. Broj je racionalni broj za sve cijele brojeve a. 4 11.

a) f(x)=3x b) f(x)=-2x+3 28. 15 . y=-3 1 2 x =− . − 20 − 30 2 3 1 3 5 + x + 1 = + x /⋅ 8 2 4 8 4 + 6 x + 8 = 5 + 8x 6x − 8x = 5 − 4 − 8 − 2 x = −7 x= 27. 7 2 x x 1 x  − + 1 = 1 −  − − 2 2 3 6 2  x x x 1 − +1 = 1+ + /⋅ 12 2 3 12 3 6x − 4x = x + 4 2x − x = 4 x=4 x=1. 29.Centar za obrazovanje odraslih Ex Cathedra Matematika 1 − 3x − 27 x = −10 − 10 − 30 x = −20 x= x= 26.y = 4 3 30.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful