P. 1
Odgovori_na_pitanja_1-90

Odgovori_na_pitanja_1-90

|Views: 89|Likes:

More info:

Published by: Sladjana Sladja Srdic on May 27, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/27/2012

pdf

text

original

METODOLOGIJA EKONOMSKIH ISTRAŽIVANJA 1. ŠTA JE NAUKA?

Nauka je skup sistematiziranih i argumantiranih znanja, odnosno skup spoznajnih činjenica, pojmova, načela, podataka, informacija, teorija, zakona i zakonitosti u određenom historijskom period o objektivnoj stvarnosti (tj.o prirodi i društvu) do kojega se došlo primjenom objektivnih znanstvenih metoda, a kojima je temeljna svrha i cilj spoznaja zakona i zakonitosti o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti prirodnih i društvenih pojava i maksimizacija učinkovitosti ljudske prakse. 2. OBJASNITI OPSEG I SADRŽAJ POJMA!

Svaki od pojmova ima svoj opseg i svoj sadržaj. OPSEG POJMA označava skup svih pojedinačnih objekata na koje se termin ili jezički izraz pojma može primijeniti (npr.pojam LIJEK odnosi se na sve mnogobrojne vrste pojedinačnih lijekova). SADRŽAJ POJMA podrazumijeva skup bitnih oznaka određenog pojma. Što je tih oznaka više veći je i sadržaj konkretnog pojma. Prema sadržaju, pojmovi mogu biti: korelativni, zamjenski, disparatni itd.

3.

ŠTA JE SUD?

Sudom se označava spoj dvaju pojmova i to spoj u kojem se u odnosu jednog pojma prema drugom nešto tvrdi i odriče. Ovisno o tome da li se o odnosu dvaju pojmova nešto tvrdi i odriče, sudovi mogu biti istiniti i neistiniti. 4. ŠTA JE DEFINICIJA?

Definicijom se označava sud kojim se nedvosmisleno određuje sadržaj jednog pojma. 5. ŠTA JE DOKAZ?

Dokaz je logička forma dokazivanja, odnosno postupka čija je svrha utvrđivanje istinitosti nekog suda. U tom se postupku sud, koji se želi dokazati, označava terminom teza ili tvrdnja, a sudovi kojima se teza ili tvrdnja dokazuju, terminom razlozi ili argumenti. 6. KOJA SU OBILJEŽJA NAUČNE SPOZNAJE?

Obilježja naučne spozaje su prije svega: -

Objektivnost i preciznost, Sistematičnost i općost, te Provjerljivost i organiziranost naučne spoznaje

preko prikupljanja podataka i načina njihova sređivanja i sistematiziranja do eksplicitnosti i potpune jasnoće logičke strukture izvedenih teorijskih zaključaka. Treće pravilo se odnosi na potrebu permanentne kontrole svakog naučnog podatka i stava ali i spremnost da se oni popravljaju. Objektivnost naučne spoznaje podrazumijeva i mogućnost njene provjerljivosti.7. podrazumijeva određenu proceduru koja omogućuje ponavljanje. ali i korištenje logičkih postupaka ispravnog mišljenja. dakle stvaranje pojmova. Pri tome sređivanje ne znači samo razvrstavanje prikupljenog materijala nego i sistematičnost u njegovom prikuljanju. S druge strane. 9. Zakon oskudnosti – dobra su oskudna jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi žele trošiti. ŠTA PODRAZUMIJEVA SISTEMATIČNOST NAUČNE SPOZNAJE? Sistematičnost je jedna od bitnijih odlika znanstvene spoznaje. Takođe. Kod naučne spoznaje sistematičnost se bazira na iskustvenih podacima što znači da se želje i očekivanja eliminišu pri pribavljanju teorijskih teza. 10. ŠTA PODRAZUMIJEVA OBJEKTIVNOST NAUČNE SPOZNAJE? Prema jednom aspektu. Prema drugom aspektu. procedura i tehnika kao pretpostavki za donošenje odluka. 8. a to onda znači i najviši oblik naučne spoznaje. Put do znanstvene spoznaje podrazumijeva grupiranje i sređivanje prikupljenih činjenica. ŠTA JE NAUČNI ZAKON? NAVESTI PRIMJER U EKONOMIJI! Naučni zakon je iskustveni stav koji izražava neku opću osobinu pojava ili neki njihov odnos koji nužno proizilaze iz njihove prirode i određenih uvjeta. te usmjerava dalja istraživanja. sistematičnost podrazumijeva i sistematično mišljenje. objektivnost naučne spoznaje podrazumijeva otvorenost i prema stvarnosti i prema novim iskustvima. Važno je i pravilo potpune javnosti svih sastavnih dijelova istraživačkog procesa što znači da se mora osigurati javnost radnji kroz cijeli proces istraživanja od teorijskih i metodoloških pretpostavki. teorije i sisteme naučne spoznaje. Npr. sistematičnost se odnosi i na standardizaciju podataka i procesa koji seu prikupljanju koriste pa se sistematičnost može manifestovati u dvije elementarne forme: traganje za podacima u vezi sa sistematiskim procedurama i standardizacijom spoznaje i druga je prikupljanje spoznaja u uređene stavove. DEFINIŠITE NAUČNU TEORIJU! Znanstvena teorija se može definisati kao na određen način povezani opći iskustveni stavovi pomoću kojih ona sređuje iskustvene podatke i objašnjava iskustvene pojave na području stvarnosti koje je predmet njezina istraživanja. . a to opet obavezu pridržavanja nekoliko proceduralnih pravila. izmjene ili potpuno odbace ukoliko se pokažu neadekvatnim pod pritiskom novih spoznaja. ali i provjeru dobivenih rezultata istraživanja. To je pravilo javnosti i intersubjektivne provjerljivosti svakog izvornog podatka.

potpunost. . promjene i razvoja ili nestanka praćene prirodne ili društvene pojave. s jedne strane. a s druge opet podrazumijeva i određivanje mjesta određene vrste istraživanih pojava u okviru druih pojava ili neke više klasifikacije. podrazumijeva unutarnju kasifikaciju samih pojava ili njihovih svojstava. Njime se dolazi do spoznaje sadržaja i structure. Uslovi zaključivanja o uzročno-posljedičnim odnosima su: Utvrditi postojanje međusobne povezanosti između fenomena . Ona je dvostruk spoznajni proces i. po mnogima. iskazan neposredni doživljaj i prvi dojam u odnosu na predmet istraživanja. Njome se dolazi do bližih spoznaja o pojavama i procesima. Naučno objašnjenje je najviši cilj naučne spoznaje jer se njime odgovara na ključno pitanje „Zašto?“. S tim u vezi ona mora udovoljiti nekim uvjetima i to: valjanost. Drugim riječima. ŠTA JE NAUČNO OBJAŠNJENJE I KOJI SU USLOVI ZAKLJUČIVANJA O UZROČNO-POSLJEDIČNIM ODNOSIMA? Naučno objašnjenje je. al ii uzroka i načina nastajanja. Pri tome ona mora udovoljiti određenim logičkim zakonima i to: - dosljednost klasifikacije (primjena istog kriterija u stvaranju različitih klasifikacijskih jednica) Potpunost klasifikacije (zbir svih pojmova dobivenih klasifikacijom mora se poklapati s obimom ukupne pojave koja podliježe klasifikaciji) - Iscrpnost klasifikacije (treba što je manje moguće ostavljati sadržaje u neodređenim kategorijama ili tzv. simboličkim jezikom nauke. odnosno dovoljna diskriminacijska oštrina klasifikacije) - 13. ali i prvi cilj naučne spoznaje. objektivnost. ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD NAUČNOM DESKRIPCIJOM? Deskripcija ili opis istraživane pojave je prvi korak. Ona je. deskripcijom postižemo opći uvid u pojavu. 12. sistematičnost i preciznost. KOJE SU KARAKTERISTIKE NAUČNE KLASIFIKACIJE? Naučna klasifikacija je prvi viši cilj naučne spoznaje nakon deskripcije.11. i najviši cilj naučne spoznaje.rezidualnim grupama koje obuhvaćaju sve pojmove poput pojmova “razni”) - Međusobna isključivost (sve se klasifikacijske grupe moraju na istom stepenu međusobno isključivati) - Klasificiranje pojava (sposobnost klasifikacije da razlikuje klasificirane pojave.

čista) – predmet istraživanja je određen na bazi slobode i želje istraživača bez mogućnostiprimjene u praksi i Usmjerena (strategijska) – predmet istraživanja strogo određen sa ciljem moguće primjene u praksi. ŠTA JE SADRŽINA FUNDAMENTALNIH ISTRAŽIVANJA? Fundamentalnim istraživanjima se smatraju istraživanja koja su izravno usmjerena prema povećanju znanja. Predviđanje nije cilj samo po sebi nego je. ŠTA SE PODRAZUMIJEVA POD PRIMIJENJENIM ISTRAŽIVANJIMA? Pod ovim tipom naučnih istraživanja se podrazumijevaju istraživanja čiji je smisao dvostruk. 18. 15. 17. dakle. 19. 16.- Utvrditi vremenski slijed u kojem uzrok uvijek prethodi posljedici. orijentir za moguće djelovanje radi učvršćivanja ili promjene postojećeg uvjerenja. Cilj primijenjenih istraživanja je i rješavanje nekog praktičnog zadatka a to znači postizanje znanja koja će biti ili koja mogu brzo i neposredno praktično primijenjena. ŠTA JE SADRŽINA PREGLEDNOG ČLANKA? . Logički i eksperimentalno moći odbaciti sve druge mogućnosti povezanosti i uzročnosti. a sve to radi postizanja postavljenih ciljeva. usluge. Karakteristika ovog tipa članka jeste mogućnost ponavljanje istraživanja na temelju kojeg se iznose postignuti rezultati. proizvodi. uzročno-posljedičnih veza i zakonitosti u prirodi i društvu radi povećanja ljudskog znanja i stvaranja spoznajnih pretpostavki za buduća istraživanja. spoznaje i teorije. Predmet istraživanja je unaprijed strogo određen. 14. Mogu biti: Neusmjerena (slobodna. Njihov. zadatak nije praktična primjena znanja nego otkrivanje određenih procesa. prije svega. ŠTA JE NAUČNO PREDVIĐANJE? Predviđanje je konačna svrha nauke mada to eksplicite uvijek nije priznavano. . KOJE SU KARAKTERISTIKE IZVORNOG NAUČNOG ČLANKA? Izvorni naučni članak uvijek predstavlja originalno naučno djelo kojim su do tada prvi puta iznijete određene naučne činjenice. ŠTA SU RAZVOJNA ISTRAŽIVANJA? Razvojna istraživanja predstavljaju zadnju fazu procesa istraživanja koja se temelji na fundamentalnim i primijenjenim istraživanjima i u kojoj se razvijaju i testiraju novi ili poboljšaju stari postupci.

22. sadržaj i stil. 23. poređenjem i razlikovanjem. OPISATI OSNOVNE KARAKTERISTIKE PREGLEDNOG SEMINARSKOG RADA Preglednim seminarskim radom daje se prikaz osnovnih teorijskih i empirijskih stavova vezanih uz temu. sekvencama. U njemu se može opisivati i primjena onoga što je već drugdje primijenjeno. Polazeći od toga akadesmki esej je nešto slobodnija forma istraživačkog ili naučnog rada sa naglašenim ličnim stavom o temi koja se obrađuje. KARAKTERISTIKE ISTRAŽIVAČKO-EMPIRIJSKOG Ovaj seminarski rad je zasnovan na pregledu osnovne literature i primarnih i/ili sekundarnnih podataka. klasifikacijom. prema svrsi i uz moguće povezivanje i kombinovanje. metodologija prikupljanja podataka. Njime se daje opis različitih pristupa nekom ekonomskom fenomenu korištenjem teorijske i7ili emipirijske literature. evaluacijom ili objašnjenjem. OPISATI OSNOVNE SEMINARSKOG RADA 24. 21. naprotivm u njemu se iznose tuđi rezultati istraživanja radi prenošenja informacija o njima. ali i vlastitih rezultata istraživanja. te da vlada pojmovima i kategorijama iz ekonomije i nastavne discipline iz koje piše rad. pregled teorije koja se koristi kao podloga istraživanju. Dakle. komentiranja i prezentiranja tuđih. ciljevi. . On je forma sistematiziranja. uvodni dio.Pregledni članak ne mora sadržavati originalne rezultate istraživanja. U njega se mogu dodati i nova originalna i neobjavljena istraživanja. Akademski eseji se. ŠTA SADRŽI STRUČNI ČLANAK? Stručni članak nije rad koji sadrži originalne rezultate istraživanja. bave: definisanjem. Dijelovi su mu: Naslov. pa prvenstveno ima instruktivno značenje i funkciju. hipoteza). ocjene. predmet. 20. Mogu biti: Analitički (usmjereni na istraživačko pitanje ili problem) i Raspravni (usmjereni na dokazivanje ili osporavanje teme ili stava). Sadrži: Uvod (problem. analiza i interpretacija rezultata. zaključak. sadržina stručnog članka nije iznošenje novih naučnih spoznaja nego informiranje o njima s ciljem primjene u praksi. sažetak. Struktura mu je nešto drugačija u odnosu na druge vrste radova. On može na novi i drugačiji način prikazati rezultate već provedenog i javnosti prezentiranog naučnog istraživanja. Mora imati jasno izraženu strukturu. ŠTA KANDIDAT TREBA DA POKAŽE U SEMINARSKOM RADU? Student pokazuje teorijsko i praktično znanje i sposbnost samostalnog korištenja izvora informacija i podataka. KOJE SU BITNE KARAKTERISTIKE AKADEMSKOG ESEJA? Esej je kratak pisani rad koji na cjelovit način obrađuje neku odabranu temu i u kojem je jasno izražen stav autora. deskripcijom. struktura razrade teme i zaključak.

Postavljanje hipoteza i sređivanje varijabli istraživanja. Izvjestaj o rezultatima istrazivanja. ilustracija. Izrada projekta istraživanja. 32. ŠTA JE NAUČNA METODA? Naučna metoda je skup različitih postupaka kojima se nauka koristi u naučno-istraživačkom radu da bi istražila i izložila rezultate naučnog istraživanja u određenom naućnom području ili naučnoj discipline. jezičku i stilsku jasnoću i preciznost.l) Trazenje znanstvenih informacija. dolazi do potrebnih podataka. 5. obrazloženja i rješenja. 2. može upoznati metode koje su prijmenjivane. Čitanje može biti pažljivo i lagano. Prikupljanje. ŠTA PODRAZUMIJEVA PROUČAVANJE LITERATURE? Svu prikupljenu literarnu građu treba savjesno i sistematski proučiti. ŠTA KANDIDAT TREBA DOKAZATI U ZAVRŠNOM MAGISTARSKOM RADU? U završnom magistarskom radu student dokazuje da je potpuno ovladao pojmovnokategorijalnim sistemom neučne oblasti iz koje je tema i metodologijom naučno-istraživačkog rada. Izbor i definiranje predmeta istraživanja. Znanstveno tumačenje i interpretacija podataka. 29. sređivanje i obrada empirijskih podataka. Navesti faze naučnog istraživanja! 1. prilozi. koji ukljucuje: a. te da posjeduje zadovoljavajuću pismenost. Šta podrazumijeva izbor predmeta istraživanja? Pod izborom i definiranjem predmeta istrazivanja podrazumijevamo dvije skupine radnji: a) Izbor predmeta istrazivanja. Kvalitetnim proučavanjem literature istraživač može dobiti uvid u problematiku izabrane ili određene teme. te pažljivo i brzo. informacija. 26. Naučnom metodom se naziva i svaki način naučnog istraživanja koje osigurava sigurno. literature. NA KOJIM JEDINICAMA ISTRAŽIVANJA SE MOŽE PROVESTI EMPIRIJSKI DIO ISTRAŽIVANJA U ZAVRŠNOM MAGISTARSKOM RADU? 27. 6. 3. sistematsko i tačno znanje. izlaganje tematike. 4. 30.25. NAVESTI PRINCIPE PROUČAVANJE LITERATURE? Tehnika (princip ? ) proučavanja literature sastoji se u tehnici ili vještini čitanja. sadržaj. neophodnih za formuliranje predmeta istraživanja . sažetak. 28. spoznaja. zaključak. primjeri. sređeno. 31. NAVESTI MOGUĆU STRUKTURU ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA? Struktura magistarskog rada obuhvta ove dijelove: Predgovor. uvod.

33. Promjene u nezavisnoj varijabli po sistemu automatizma izazivaju promjene i u njoj. Stoga je ovaj projekat istrazivanja znatno siri od deskriptivnog.2) Formuliranje predmeta istrazivanja b) Odredivanje ciljeva istrazivanja Predmetom istrazivanja moze biti samo problem o kojemu nema dovoljno spoznaja. .gdje željene podatke treba prikupiti. . Naspram nje je zavisna varijabla. 35. Šta se podrazumijeva pod hipotezom? Pod hipotezom se podrazumijeva svojevrsni misaoni odgovor problemu istrazivanja. pojave ili procesa. 38. bez ikakvih pretenzija da se upusta u njegovo objasnjenje. . On u sebe ukljucuje deskriptivni projekt istrazivanja i uz to. a šta nezavisne varijable u načnim istraživanjima? Varijabla koja se ponasa kao "uzrok" promjena u drugoj velicini iz ispitivane drustvene pojave ili procesa. dakle velicina koja po logici nuznosti reagira na promjene u nezavisnoj varijabli.kada potrebne podatke treba prikupljati.ko nam može dati najadekvatnije podatke o predmetu kojeg istrazujemo. Navesti grupe naučnih ciljeva istraživanja! 34. Put do spoznaja o njemu vodi jedino preko novog istrazivanja. Uz to. Koje su karakteristike deskriptivnog projekta istraživanja? Deskriptivni (opisni) projekt istrazivanja omogucuje opšti uvid u neko obiljezje ili klasifikaciju navedenog obiljezja. 37. On ukljucuje i objasnjenje. ili tumacenje. Dati primjer hipoteze na osnovu koje identifikovati nezavisnu i zavisnu varijablu! Uzmimo za primjer slijedecu hipotezu: "Odnos gradana prema suzivotu i toleranciji bitno određuje vrijednosna orijentacija medija prema tim kategorijama". 36. nekog obiljezja. .a. Šta je kauzalni projekt istraživanja? Kauzalni (uzrocni) projekat istrazivanja postavlja zadatak ispitivanja uzrocno-posljedicnih odnosa u predmetu istrazivanja. ovim se projektom istrazivanja treba odlučiti i o jos nekim detaljima istrazivanja. mora zadovoljiti i niz dodatnih kriterija.na koji način te podatke treba prikupiti. manje iii vise vjerovatnu pretpostavku da postoji neka pojava kao uzrok ili kao posljedica neke druge pojave. U ovom primjeru postoji jedna nezavisna (vrijednosna orijentacija medija prema suzivotu i toleranciji) i jedna zavisna varijabla (odnos građana prema suzivotu i toleranciji). Šta su zavisne. kao sto su: . oznacava se kao nezavisna varijabla.

da potvrdenu hipotezu dovede u vezu s teorijom od koje je posao u istrazivanje. b) poznavanje metodologije znanstvenog istrazivanja u podrucju drustvenih znanosti. Opišite naučno tumačenje i interpretaciju podataka? Naučno tumacenje i interpretacija dobivenih rezultata istrazivanja obvezuju istrazivaca da vodi racuna: 1. Razlikujemo: . tj. Posebnu teorijsku pozornost zasluzuju barem dvije skupine takvih pogreski: 1. nije nemoguce da se u interpretaciji rezultata istrazivanja pojave i odredene pogreske. iz posljedica na principe". U protivnom. koja oznacava i dvije osnovne operacije ljudskog misljenja. 40. Navedena definicija znaci da se opći sud. a time vrsi i njihovo testiranje. Takve su. da dobivene podatke dovede u vezu s primijenjenim postupcima u istrazivanju. pogreske u vezi s dokazivanjem uzrocno-posljedicnih veza. Da bi uopce bilo moguce ispravno znanstveno tumacenje i interpretacija dobivenih rezultata istrazivanja. Metoda indukcije kao naučna metoda? Metoda indukcije je nuzno sistematska i dosljedna primjena induktivnog nacina misljenja i zakljucivanja s ciljem dokazivanja iii otkrivanja istine. bilo da osnazi njihovu valjanost ili izrazi sumnju u njihovu vrijednost. zakon ili princip moze izvesti iz pojedinacnog iii vise pojedinacnih slucajeva. Njome se zakljucuje iz "pojedinacnog na opcenito. i empirijsku. 41. Iz ove skupine postoji potreba posebnog naglasavanja nekih od njih. 4. teorijsku.39. pogreske koje su vezane za prebrzu generalizaciju ili neprecizno izrazenu generalizaciju. iz uičinaka na uzroke. iz cinjenica na zakone. d) Zaključivanje na temelju neceg sto je i samo neistinito. 2. 3. Ovisno o tome kakav je odnos broja promatranih i ukupnog broja slucajeva koji su predmet istrazivanja. Objasniti razliku između teorijske i empirijske metode naučnog istraživanja! Podjela na teorijske i empirijske metode. da dobivene podatke dovede u vezu s podacima slicnih istrazivanja. koja se temelji ponajvise na dedukciji. da dobivene podatke dovede u vezu s postavljenim hipotezama i ustanovi da li ih ti podaci potvrduju iii pobijaju. te 2. neophodno je da su ispunjene neke pretpostavke: a) poznavanje područja koje se proucava. c) Prividna ili lažna disjunktnost. koja svoju snagu crpi iz indukcije. primjerice: a) Pogreska poznata kao skok u zaključivanju. indukcija se moze pojaviti u razlicitim oblicima. b) Prividna ili lažna konzekventnost.

a nikada i potpuno istinit. U pitanju je zaključivanje koje nastaje kao rezultat potpunog nabrajanja svih pojedinacnih slucajeva pojave koja je predmet istrazivanja. kakva im je struktura i sastavni dijelovi.od cega su sastavljene. koji nastaje temeljem nje. Svaka od ovih definicija moze zadovoljiti osnovne teorijske zahtjeve dobre definicije.Potpuna indukcija. Dakle: 1. I metoda sinteze se moze klasificirati prema kriterijima koji vaze za metodu analize. Metoda dedukcije kao naučna metoda? Po svojoj biti metoda dedukcije je suprotna metodi indukcije. iz zakona na cinjenice. . koji od elemenata iii dijelova je u cjelini. 43. postupak zakljucivanja obrnut: iz opcenitog na pojedinacno. tj. iz principa na posljedice. prema složenosti postoji elementarna. Nepotpuna indukcija je indukcija koja zakljucke stvara na osnovu odredenog. Zakljucci. dakako. to je i zakljucak. prema gnoseoloskoj funkciji treba praviti razliku izmedu deskriptivne i eksplikativne sinteze. ali u svakom slucaju ogranicenog. Za druge je naprosto povezivanje analizom dobivenih elemenata. kauzalna i funkcionalna sinteza. prema cilju se razlikuju genetička i strukturalna sinteza. kako se ti dijelovi i skupovi jedinica integriraju u cjelovit sistem. Treci u njoj vide proces spajanja dijelova i elemenata u cjelinu. dominantan itd. 3. rastavljanja opceg na posebne momente. su potpuno istiniti.. Nepotpuna se indukcija moze pojaviti u različitim oblicima: a) Neposredna nepotpuna indukcija b) Tipicna iii prediktivna indukcija c) Analoska indukcija 42. Šta je metoda analize? Najprikladnijim nam se. Cilj joj je traganje za odgovorima na pitanja tipa . čini određenje analize kao misaonog teorijskog i prakticnog rastavljanja svakog složenog predmeta spoznaje na njegove činitelje ili sastavne dijelove. nacinu misljenja i uvijek predstavlja spoznavanje posebnog i pojedinacnog na temelju znanja o opcim svojstvima. manjeg ili veceg. 4. sistemu. temelji na deduktivnom. iz uzroka na učinke. Kod nje je. te rastavljanja cjeline na dijelove. Sve definicije upucuju na zakljucak kako je analizi svojstvena usmjerenost prema unutra radi otkrivanja prirode stvari i pojava. koji nastaju primjenom potpune indukcije. sto je to sto ih drži na okupu. Šta je metoda sinteze? Za jedne je ona proces uopcavanja u kojem nastaju sve apstraktniji pojmovi u usporedbi s prethodnima. momente i aspekte. 2. prema karakteru djelatnosti sinteza se moze pojaviti kao reproduktivna i produktivna. uvijek samo manje iii vise vjerojatan. Ona se. broja pojedinacnih slucajeva odredene pojaveBudući ona ne obuhvaca sve slucajeve odredene pojave. 44.

u razgovoru s ispitanikom. c) na bazi prethodne dvije osobine model mora pruziti određenu informaciju o originalu. ispitanika. Zakljucak: Student X nema sustavno marketinsko znanje 47. koje se uz pomoc upitnika provodi na reprezentativnom uzorku. Aluminij prosiruje proizvodnju i asortiman proizvoda. Aluminij zadriava svjetsku razinu proizvodnosti rada. Prvo. Aluminij ima zadovoljne radnike. Navesti primjer deduktivnog dokaza! Deduktivan je. za razliku od ankete koja u većini slucajeva predvida veoma kratke odgovore ili odgovore sa "da" iii "ne". neophodno je i da su ispunjeni određeni uvjeti. ni razumio i usvojio sve teorije marketinga. u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno. 48. Student X nije do u detalje prouičio. On koristi pitanja da bi se doslo do odgovora o predmetu istrazivanja. naičin ponasanja. razlikuje se u najmanje dvije znacajke. S druge strane. odnosno ponasanja. razumio i usvojio sve teorije marketinga. b) model mora predstavljati određeni i teorijsko-spoznajni i prakticni odraz. Ali. prema znanstvenom podrucju se takoder moze praviti razlika izmedu socioloske. 45. slijedeci dokaz. bez obzira o kakvom se originalu radi. primjerice. Navesti primjer induktivnog dokaza! Induktivan je. Šta je anketa? Pod anketom podrazumijevamo pismeno prikupljanje podataka o stavovima i misljenjima. Šta je cilj metode modeliranja? Cili modeliranja jeste da se sto tačnije i sto dublje spozna bilo koji predmet. slijedeci dokaz: Sustavno marketinsko znanje ima samo student koji je do u detalje proučio. Šta je intervju? Intervju je tip ankete.5. Da bi taj cilj uopšte bio moguć. koji se odnosi na tezu "Tvrtka 'Aluminij' iz Mostara je napredna". Tri među njima zaslužuju posebnu paznju: a) model mora biti slican originalu. je li u pitanju predmet. odnosno analogan originalu. povijesne i drugih sinteza. primjerice. stvar ili proces i njihove strukture i funkcije. a koji ima slijedecu strukturu: Aluminij ostvaruje plan proizvodnje u planiranom roku. nacin funkcioniranja itd. u usporedbi s anketom. 49. Zakljucak: 'Tvrtka 'Aluminij' iz Mostara je napredna" 46. intervju u . ekonomske.

Ako se radi o jednosmjernoj varijaciji intenziteta onda se ona krece na skali od pet stupnjeva i to od nedovoljnog do odlicnog. pitanja s ponudenim odgovorima intenziteta. time se istovremeno smanjuje i sloboda ispitanika u odgovaranju. u principu se koristi serija od pet intenziteta jer ona najbolje odrazava stav ispitanika. Pri tome su vazne dvije vrste natuknica. a obicno i od nekoliko njih. pitanje na koje se odgovara s "da". Objasniti zatvorena pitanja u upitniku! Zatvorena pitanja ispitaniku nude izvjestan broj odgovora između kojih treba da se opredijeli. 50. pitanja s ponudenim odgovorima nabrajanja. ali i gubi. • maze se postaviti veći broj pitanja. S druge strane. Koje su karakteristike pitanja s ponuđenim odgovorima intenziteta u upitniku? Druga vrsta zatvorenih pitanja su tzv. radi o variranju varijable u dva smjera. . pri tome je svaki od takvih odgovora zasebno dihotomno pitanje. Dakako. 53. koje mozete zaokruziti. izvrsiti njihovu sistematizaciju i klasifikaciju. a sastoji se ad niza pitanja u vezi s predmetom istraživanja na koja se traži odgovor. Broj odgovora. Prednost zatvorenih pitanja je u činjenici da upitnik. odnosno za prikupljanje podataka. Šta je upitnik? Upitnik je tehnicko sredstvo. instrument za provodenje ankete. Broj tako ponudenih odgovora ponekada moze biti i neuobicajeno velik. te od neutralnog do maksimalnog nezadovoljstva na drugoj strani. Ali. 51. Pretpostavimo da se pitanjem trazi zaokruzivanje svega onoga sto posjedujete u domaćinstvu. Prema tome. • ispitanici se nalaze pred laksim zadatkom jer je lakse zaokruziti odgovor nego ga ispisati svojim rijecima."ne" iii odgovorima toga tipa. Koje su karakteristike pitanja s ponuđenim odgovorima nabrajanja u upitniku? Moguće praviti razliku izmedu dviju vrsta zatvorenih. S jedne strane. onda je to variranje obicno od neutralnog do maksimalnog zadovoljstva na jednoj. Ako se. odnosno pitanja "fiksiranog" izbora. 52. • mnogo lakse i jednostavnije srediti dobivene odgovore. sastavljen od takvih pitanja: • ne trazi vecu pismenost ispitanika. • veći broj ispitanika daje odgovor na ovakva pitanja. pak.nacelu podrazumijeva odgovor koji se sastoji od najmanje jedne recenice. moze biti tako velik da obuhvati sve ono sto u svojem kucanstvu posjedujete. Prva su tzv. ponudeni intenziteti mogu varirati u jednom iii u dva pravca. upitnikom sa zatvorenim tipom pitanja se i dobiva.

. ne treba ni slabosti otvorenih pitanja. Šta je uzorak? Uzorak je dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju. dakle uzorak.malo se dobije odgovora na takva pitanja.• veca je verifikacijska vrijednost takvih pitanja. S druge strane.odabiranje koje ne počiva na racunu vjerovatnosti. zbog njihovih prednosti. Ispitaniku je ostavljena potpuna sloboda u kreiranju odgovora. .odabiranje utemeljeno na racunu vjerovatnosti ili slucajno odabiranje. Ovu vrstu pitanja je. izdvajaju: Otvorena pitanja je. tj. Na tom tipu odabiranja nastaju jednostavni slucajni uzorak. • njima se smanjuje sloboda odgovaranja. odnosno postupak zahvaljujući kojem se preko dijela cjeline omoguci opis ili ocjena izvjesnih obiljezja i osobina citave te cjeline. ona ne usmjeravaju ispitanika na odredeni odgovor. prije svega.nije moguce postaviti veci broj pitanja. Nedostaci zatvorenih pitanja: • teze ih je napraviti. te razliciti tipovi grupnih uzoraka. stratificirani slučajni uzorak.teza je obrada dobivenih podataka . . Ono moze biti utemeljeno na 2 nacine: . međiutim. Kod ovog oblika pitanja moguce je identificirati i njihove prednosti. .ovaj oblik pitanja ispitanike stavljaju pred tezi zadatak zbog cega mogu djelovati i na njihovu motivaciju 55. • ogranicenost na odrecieni broj odgovora ispitanika maze i pasivizirati. U pitanju je odabiranje kod kojeg za svaki element u osnovnom skupu postoji ista vjerojatnost da bude izabran u uzorak.traze dobru pismenost ispitanika. Objasniti otvorena pitanja u upitniku! Osnovno obiljezje otvorenih pitanja je u cinjenici da se njima ne nude nikakvi odgovori. • manja je heuristicka vrijednost ove vrste pitanja. lako sastaviti. Na tom tipu odabiranja nastaju prigodni. preporucljivo koristiti u pripremnim fazama procesa istrazivanja. ispitaniku se nude odgovori koji ga cesto ne mogu zadovoljiti. Definišite postupak i vrste odabiranja uzorka! Odabiranje ili projektiranje uzorka. . kvotni i namjerni uzorak. 56. mora posjedovati sve znacajke skupine koju predstavlja. ali i njihove nedostatke Medu prednostima se. Ignorirati. Nedostaci: . 54. Taj dio ispitivane populacije. Veća je i heuristicka vrijednost ovog oblika pitanja. mora biti reprezentativan.

vjerovanja. Sto su. moze predstavljati skupina studenata koja nam se u odredenom momentu nalazi na predavanju. obiljezja koja se moraju podudarati između uzorka i ukupne populacije je jedan od osnovnih postupaka u utvrciivanju kvotnog uzorka. 59.kakvo je. preciznost ce biti veca. Izbor. ako nam je nakana. iako su izvedene iz prigodnog uzorka. ispituju zakonitosti interakcije i uopce grupne dinamike one. Kakva ce ona biti ovisi. potom.izboru utvrdenih obiljezja populacije koja sluze i kao osnova za odabir uzorka. poklapa s pravim vrijednostima populacije. situacije kada se istrazivanje odnosi na funkcionalne i dinamicke osobine pojedinaca ili grupa ako se. medutim. zahvaljujuci odredenoj prigodi. i tome slicno. Vrijedi i obrnuto. bosansko-hercegovacko – i u odnosu na nacionalnu pripadnost. mogu biti reprezentativne za citavu grupu slicnih pojedinaca kao sto je grupa iste dobi. Kako se biraju jedinice istraživanja kod prigodnog uzorka? Prigodni uzorak je sastavljen od niza slucajeva do kojih se u odredenom momentu jedino moglo doći ili su nam se slucajno. . Koja je. radi se o tipu uzoraka koji nisu reprezentativni. Takav nam uzorak. 60. Šta obuhvata preciznost i tačnost uzorka? Pod preciznoscu se podrazumijeva razina u kojoj se niz mogucih ocjena. i to na: . recimo. pogreske ili pristranosti uvjetovane izborom uzorka. spol. mjesto stanovanja. nasli pri ruci. Objasnite reprezentativnost uzorka! Reprezentativnost uzorka. da se iz uzorka mogu ocekivati rezultati identičnima koji bi se dobili i iz citave populacije. od naičina na koji je odabran uzorak. dob. primjerice. vrijednost prigodnih uzoraka? Mogu li se oni smatrati reprezentativnima? U nacelu. Takve su. a temelj i se na tri osnovna postupka. mogu smatrati i misljenja citatelja koji o toj vrsti pitanja pisu u jednom iii vecem broju bosanskohercegovackih tjednika. postoje situacije kada to mogu biti. prije svega. potrosackih sklonosti i zelja obraca se pozornost da uzorak bude reprezentativan posebice u odnosu na neka obiljezja – visina primanja. primjerice. Takvim se uzorkom. a u visenacionalnim drustvima . tj. manje. ispitivanje mogucnosti suzivota u BiH. No. Kod izbora uzorka za istrazivanje stavova. Objasnite kvotni uzorak! Kvotni uzorak se najcesce koristi u ispitivanju javnog misljenja. istog socijalnog statusa i slicno. 58. primjerice. . odnosno svojstvo da uzorak odrazava svojstva citave populacije u odnosu na obiljezje koje je predmet ispitivanja. primjerice. . dobivenih na osnovu uzorka. dakle.odredivanju proporcija populacije koja posjeduje ova obiljezja. primjerice.57.određivanju kvota za anketare koji trebaju odabrati određeni broj osoba s utvrđenim obiljezjima tako da odgovaraju proporcijama svake grupe iii podgrupe u ukupnoj populaciji. istog spola.

Kod stratificiranog slucajnog uzorka se jedinice iz svakog razreda one izvlace po principu slucajnog odabiranja. ali i vrijeme i prostor u kojemu ce ono biti izvrseno.61. pozitivni i negativni utjecaji. . osigura ista vjerojatnost da bude izabran u uzorak. Jedan od onih koji pripada ovom tipu uzoraka. U pitanju je vrsta uzorka koja se cesto primjenjuje u ispitivanju javnog misljenja. svakom članu populacije koja je predmet istrazivanja. U njegovom se planiranju utvrduje i predmet promatranja. Dat primjer grafičke skale! 68. Navesti osnovnu karakteristiku Likertove skale! 67. zonski uzorak. vise-etapnih. Posebno sljedeća dva: a) Lutrijski izbor b) Tabela slucajnih brojeva 63. Slucajnost izbora osigurava se različitim postupcima. Kako se biraju jedinice istraživanja kod jednostavnog slučajnog uzorkovanja? O jednostavnom slucajnom uzorku se radi u slucaju ako je izbor ispitanika takav da se svakom clanu osnovnog skupa. 65. prema nekim obiljezjima populacije prethodno utvrde odredeni razredi ili grupe. Navesti primjer numeričke skale! 69. Takvim pristupom se omogucuje dobivanje kompleksne slike pojave iii procesa koji se promatra. koji se koristi posebice u istrazivanju javnog misljenja i trzista. Šta je stratificirani slučajni uzorak? Stratificirani slucajni uzorak je vrsta uzorka koja u mnogome podsjeca na kvotni. Kako se biraju jedinice istraživanja u zonskom uzorku? Mjesoviti tipovi uzoraka su cesta pojava kod tzv. je tzv. pri tome. da bi to bilo moguce neophodna je pretpostavka posjedovanje pouzdanih demografskih podataka. sistematsko i planskivodeno. Šta su verbalne skale? 66. u pravilu prepusten anketaru. njihove evolucijske transformacije. Kod zonskog su uzorka unaprijed odredene jedinice koje ulaze u uzorak. je proizvod namjernog odabira slucajeva za koje se smatra kako su "najtipičniji" za populaciju koja se istrazuje. U njemu se. Šta je namjerni uzorak? Namjerni uzorak. naprotiv. 64. koje na promatranu pojavu iii proces imaju pojedini činitelji iii uvjeti. odnosno uzoraka kod kojih se u jednoj etapi moze primijeniti jedan. te istrumentarij koji ce. Kod zonskog uzorka iskljucuje se zavisnost od kvota ciji izbor je. a u drugoj sasvim drugi postupak izbora jedinica u uzorak. Dakako. biti primijenjen. 62. Šta je naučno posmatranje? Znanstveno promatranje je.

pri tome. vise iii manje razvijenom klasifikacijom. Objasniti klasifikaciju kao tehniku! Klasifikacija (lat. odnosno skup pojava. Koji je sadržaj dinamičke statističke analize? Dinamicna analiza polazi od vremenskih serija s ciljem izracunavanja vremenskih varijacija neke vrste pojava. potrosnje itd. a one se mogu pojaviti u jednoj od dviju formi: statičke i dinamičke. po necemu sto im je zajednicko. Klasifikacija se. Rezultati sredivanja prikupljenih empirijskih podataka oznacavaju se terminom statisticke serije ili serije statistickih podataka. po nekim zajednickim svojstvima i slicno. u naoko kaoticnoj stvarnosti. Promatranje slicnosti medu odredenim stvarima i pojavama i njihovo grupiranje po odredenim kriterijima predstavljaju ujedno i prvi pokusaj da se. na koje se primjenjuju statističke tehnike. ali ujedno i jedna od najstarijih znanstvenih tehnika uopce. serije u kojima se radi o distribuciji pojava koje ne sadrze vremenske odrednice. 75. Objasniti suštinu korelacione analize! . primjerice. otkrije neka vrsta reda. dosljedna i potpuna podjela opceg pojma na posebne. serije u kojima se prati tijek mijenjanja pojave u vremenu. sastojala u svrstavanju tih razliCitih stvari i pojava u drustvu i prirodi u grupe prema njihovoj slicnosti. 71. Razlika između statističke mase i statističke serije! Statisticka masa. koje taj pojam obuhvaca. Šta je eksperiment? Eksperiment je "plansko izazivanje promjena u cilju proucavanja njihovih posljedica. a one se mogu pojaviti u jednoj od dviju formi: • kao staticke. 73. 72. rast troskova zivota tijekom jedne godine.klasifikacija tehnika koja je prisutna u svim znanstvenim disciplinama. Definišite pojam serije statističkih podataka! Rezultati sredivanja prikupljenih empirijskih podataka oznacavaju se terminom statisticke serije ili serije statistickih podataka. classis = razred) je "u stvari. Svaka znanost. te • kao dinamicne. Umjesto racuna vjerojatnosti i uzoraka ova analiza koristi matematicke funkcije u kojima je vrijeme nezavisna. 74. i to u strogo kontroliranim uvjetima i s mogucnoscu mjerenja posljedica izazvanih promjena“. primjerice. ciklicna kolebanja kod padalina. statistickih jedinica. a velicina promjene odredene pojave zavisna varijabla.70. jos preciznije. s kojom se susretao ljudski um. pocinje.

Ove sekcije bi trebale po sadržaju unutar sebe biti relativno homogene. 2. Ovaj dio eseja se logički i sadržajno treba podijeliti na nekoliko prirodnih sekcija koja mogu imati i podnaslove. 80. precizan. Zaključak treba biti kratak i koncizan. OBJASNITI SADRŽAJ UVODA SEMINARSKOG I ZAVRŠNOG MAGISTARSKOG RADA !(esej) Sadražaj uvoda eseja bi izgledao ovako: Istraživački problem.Korelacijska (ili regresijska). 81.KOJI SU KRITERIJI ALFABETSKOG POPISA LITERATURE? Primjenom alfabetskog popisa literature navođenje literature slijedi kriterij abecednog redoslijeda prema prezimenu autora. 76. Potrebno je navesti da je teza dokazana i koncizno sistematizirati argumente koji to potvrđuju. OBJASNITI SADRŽAJ ZAKLJUČKA! (esej) Zaključak je kruna eseja i piše se na osnovu uvoda i razrade eseja.1. jasan. Bit korelacijske analizeje u činjenici da ispituje medusobne zavisnosti u razvoju dviju iii vise pojava. 77. NAVESTI PRIMJER NUMERIČKOG REDOSLIJEDA POGLAVLJA SADRŽAJA PREMA LINIJSKOM PRINCIPU ZA TRI NIVOA NASLOVA. OPISATI SREDIŠNJI DIO PISANOG RADA ? (esej) Razrada je središnji dio eseja. privlačan i inventivan. NAVESTI KARAKTERISTIKE NASLOVA PISANOG RADA? Naslov mora biti kratak. NAVESTI PRIMJER HARVARDSKOG SISTEMA CITIRANJA SA NAVOĐENJEM STRANICE? . 82. 2. analiza koja predstavlja neku vrstu sinteze staticke i dinamicne analize. 2.1. teza eseja Odnos teze koja se postavila i onih prije koje su postavljene u vezi iste teme Struktura eseja 79. 78. predmet i cilj eseja Zauzeti stav. a između sebe heterogene i povezane nekom niti.1.

" 7. koji Se navodi ispod tabele. Kukić. stavlja samo prezime autora i godina publikacije i broja stranice. koji se. Njime se naznačuju: temeljna svrha i ciljevi istraživanja. NAVESTI PRIMJER CITIRANJA SA INTERNETA! Model: Crouse. ŠTA OZNAČAVA FUSNOTA? Fusnota označava bilješku koja se obično stavlja ispod teksta. U dodatak (prilog) ulazi sve što čitatelju može pomoći u čitanju osnovnog teksta-zanimljivi prikazi. Sama riječ upućuje da se radi o sažetom prikazi članka ili djela u kojem se iznosi pregled. grafikoni… . tj. koja je otisnuta slovima sitnijim od samog teksta. anketni upitnici. (http:www. piše ispod tabele. u pravilu. primijenjena metodologija.people. ŠTA SU PRILOZI PISANOG RADA? Ako naučno djelo ima dodatak (prilog) on dolazi na gotovo samom kraju naučnog djela-iza popisa literature a ispred indeksa pojmova i imena. te • Napomenu. "Citing Elecrtonic Information in History papers. DATI PRIMJER TABELE SA BITNIM SASTAVNIM DIJELOVIMA? Kod korištenja tabela mora se voditi računa o tome da svaka tabela ima i neke svoje sastavne dijelove.memphis. jasan i kratak. pri dnu stranice. • Izvor podataka. ŠTA PODRAZUMIJEVA SAŽETAK RADA? Sažetak je dio koji se javlja. redove i kolone čiji broj može biti različit.U Harvardskom sistemu citiranja se u tekstu ako je moguće na kraju rečenice. pomoću kojeg se podaci iz tabele povezuju s tekstom. piše ispred nas1ova. bitni zaključci. 89. prosinac 1996. 8. Maurice. NAVESTI PRIMJER CITATA IZ „DRUGE RUKE“! 84. 83.2004.str. slijedeće prije svega: • Naslov. prosinca 1996) 85. OBJASNITI BITNE ELEMENTE SLIKE KAO ILUSTRACIJE U PISANIM DJELIMA? 88. • Redni broj. postignuti rezultati. pretkolonu. a iznad izvora podataka. i kojom se obično objašnjava nešto u vezi sa napisanim ekstom.354. i to iznad tabele. koja se.edujccrousemjelcite-html) (16. 87. ili bi se trebao nalaziti u svakom značajnijem naučnom djelu. ako se uopće koristi. • Zaglavlje.

Pod motom se podrazumijeva oštroumna ili duhovita izreka. . odmah iza naslova naučnog djela. Također se može stavljati na početku svakog poglavlja.90. ŠTA JE MOTO KAO DIO PISANOG RADA? Moto se smatra perifernim dijelom knjige. fraza kojom se šalje određena poruka. citat. Ako to učine. Ali se autori ponekada odlučuju staviti ga. mjesto mu je na samom početku.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->