METODOLOGIJA EKONOMSKIH ISTRAIVANJA 1. TA JE NAUKA?

Nauka je skup sistematiziranih i argumantiranih znanja, odnosno skup spoznajnih injenica, pojmova, naela, podataka, informacija, teorija, zakona i zakonitosti u odreenom historijskom period o objektivnoj stvarnosti (tj.o prirodi i drutvu) do kojega se dolo primjenom objektivnih znanstvenih metoda, a kojima je temeljna svrha i cilj spoznaja zakona i zakonitosti o prolosti, sadanjosti i budunosti prirodnih i drutvenih pojava i maksimizacija uinkovitosti ljudske prakse. 2. OBJASNITI OPSEG I SADRAJ POJMA!

Svaki od pojmova ima svoj opseg i svoj sadraj. OPSEG POJMA oznaava skup svih pojedinanih objekata na koje se termin ili jeziki izraz pojma moe primijeniti (npr.pojam LIJEK odnosi se na sve mnogobrojne vrste pojedinanih lijekova). SADRAJ POJMA podrazumijeva skup bitnih oznaka odreenog pojma. to je tih oznaka vie vei je i sadraj konkretnog pojma. Prema sadraju, pojmovi mogu biti: korelativni, zamjenski, disparatni itd.

3.

TA JE SUD?

Sudom se oznaava spoj dvaju pojmova i to spoj u kojem se u odnosu jednog pojma prema drugom neto tvrdi i odrie. Ovisno o tome da li se o odnosu dvaju pojmova neto tvrdi i odrie, sudovi mogu biti istiniti i neistiniti. 4. TA JE DEFINICIJA?

Definicijom se oznaava sud kojim se nedvosmisleno odreuje sadraj jednog pojma. 5. TA JE DOKAZ?

Dokaz je logika forma dokazivanja, odnosno postupka ija je svrha utvrivanje istinitosti nekog suda. U tom se postupku sud, koji se eli dokazati, oznaava terminom teza ili tvrdnja, a sudovi kojima se teza ili tvrdnja dokazuju, terminom razlozi ili argumenti. 6. KOJA SU OBILJEJA NAUNE SPOZNAJE?

Obiljeja naune spozaje su prije svega: -

Objektivnost i preciznost, Sistematinost i opost, te Provjerljivost i organiziranost naune spoznaje

7.

TA PODRAZUMIJEVA OBJEKTIVNOST NAUNE SPOZNAJE?

Prema jednom aspektu, objektivnost naune spoznaje podrazumijeva otvorenost i prema stvarnosti i prema novim iskustvima. Prema drugom aspektu, podrazumijeva odreenu proceduru koja omoguuje ponavljanje, ali i provjeru dobivenih rezultata istraivanja. Objektivnost naune spoznaje podrazumijeva i mogunost njene provjerljivosti, a to opet obavezu pridravanja nekoliko proceduralnih pravila. To je pravilo javnosti i intersubjektivne provjerljivosti svakog izvornog podatka. Vano je i pravilo potpune javnosti svih sastavnih dijelova istraivakog procesa to znai da se mora osigurati javnost radnji kroz cijeli proces istraivanja od teorijskih i metodolokih pretpostavki, preko prikupljanja podataka i naina njihova sreivanja i sistematiziranja do eksplicitnosti i potpune jasnoe logike strukture izvedenih teorijskih zakljuaka. Tree pravilo se odnosi na potrebu permanentne kontrole svakog naunog podatka i stava ali i spremnost da se oni popravljaju, izmjene ili potpuno odbace ukoliko se pokau neadekvatnim pod pritiskom novih spoznaja. 8. TA PODRAZUMIJEVA SISTEMATINOST NAUNE SPOZNAJE?

Sistematinost je jedna od bitnijih odlika znanstvene spoznaje. Put do znanstvene spoznaje podrazumijeva grupiranje i sreivanje prikupljenih injenica. Pri tome sreivanje ne znai samo razvrstavanje prikupljenog materijala nego i sistematinost u njegovom prikuljanju. S druge strane, sistematinost podrazumijeva i sistematino miljenje, ali i koritenje logikih postupaka ispravnog miljenja, dakle stvaranje pojmova, procedura i tehnika kao pretpostavki za donoenje odluka. Kod naune spoznaje sistematinost se bazira na iskustvenih podacima to znai da se elje i oekivanja eliminiu pri pribavljanju teorijskih teza. Takoe, sistematinost se odnosi i na standardizaciju podataka i procesa koji seu prikupljanju koriste pa se sistematinost moe manifestovati u dvije elementarne forme: traganje za podacima u vezi sa sistematiskim procedurama i standardizacijom spoznaje i druga je prikupljanje spoznaja u ureene stavove, teorije i sisteme naune spoznaje. 9. TA JE NAUNI ZAKON? NAVESTI PRIMJER U EKONOMIJI!

Nauni zakon je iskustveni stav koji izraava neku opu osobinu pojava ili neki njihov odnos koji nuno proizilaze iz njihove prirode i odreenih uvjeta, a to onda znai i najvii oblik naune spoznaje. Npr. Zakon oskudnosti dobra su oskudna jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele troiti. 10. DEFINIITE NAUNU TEORIJU!

Znanstvena teorija se moe definisati kao na odreen nain povezani opi iskustveni stavovi pomou kojih ona sreuje iskustvene podatke i objanjava iskustvene pojave na podruju stvarnosti koje je predmet njezina istraivanja, te usmjerava dalja istraivanja.

11.

TA SE PODRAZUMIJEVA POD NAUNOM DESKRIPCIJOM?

Deskripcija ili opis istraivane pojave je prvi korak, ali i prvi cilj naune spoznaje. Ona je, simbolikim jezikom nauke, iskazan neposredni doivljaj i prvi dojam u odnosu na predmet istraivanja. Drugim rijeima, deskripcijom postiemo opi uvid u pojavu. S tim u vezi ona mora udovoljiti nekim uvjetima i to: valjanost, objektivnost, potpunost, sistematinost i preciznost.

12.

KOJE SU KARAKTERISTIKE NAUNE KLASIFIKACIJE?

Nauna klasifikacija je prvi vii cilj naune spoznaje nakon deskripcije. Njome se dolazi do bliih spoznaja o pojavama i procesima. Ona je dvostruk spoznajni proces i, s jedne strane, podrazumijeva unutarnju kasifikaciju samih pojava ili njihovih svojstava, a s druge opet podrazumijeva i odreivanje mjesta odreene vrste istraivanih pojava u okviru druih pojava ili neke vie klasifikacije. . Pri tome ona mora udovoljiti odreenim logikim zakonima i to:
-

dosljednost klasifikacije (primjena istog kriterija u stvaranju razliitih klasifikacijskih jednica) Potpunost klasifikacije (zbir svih pojmova dobivenih klasifikacijom mora se poklapati s obimom ukupne pojave koja podlijee klasifikaciji)

Iscrpnost klasifikacije (treba to je manje mogue ostavljati sadraje u neodreenim kategorijama ili tzv.rezidualnim grupama koje obuhvaaju sve pojmove poput pojmova razni)
-

Meusobna iskljuivost (sve se klasifikacijske grupe moraju na istom stepenu meusobno iskljuivati)
-

Klasificiranje pojava (sposobnost klasifikacije da razlikuje klasificirane pojave, odnosno dovoljna diskriminacijska otrina klasifikacije)
-

13. TA JE NAUNO OBJANJENJE I KOJI SU USLOVI ZAKLJUIVANJA O UZRONO-POSLJEDINIM ODNOSIMA? Nauno objanjenje je, po mnogima, i najvii cilj naune spoznaje. Nauno objanjenje je najvii cilj naune spoznaje jer se njime odgovara na kljuno pitanje Zato?. Njime se dolazi do spoznaje sadraja i structure, al ii uzroka i naina nastajanja, promjene i razvoja ili nestanka praene prirodne ili drutvene pojave. Uslovi zakljuivanja o uzrono-posljedinim odnosima su: Utvrditi postojanje meusobne povezanosti izmeu fenomena

Utvrditi vremenski slijed u kojem uzrok uvijek prethodi posljedici, Logiki i eksperimentalno moi odbaciti sve druge mogunosti povezanosti i uzronosti.

14.

TA JE NAUNO PREDVIANJE?

Predvianje je konana svrha nauke mada to eksplicite uvijek nije priznavano. Predvianje nije cilj samo po sebi nego je, prije svega, orijentir za mogue djelovanje radi uvrivanja ili promjene postojeeg uvjerenja, a sve to radi postizanja postavljenih ciljeva. 15. TA JE SADRINA FUNDAMENTALNIH ISTRAIVANJA?

Fundamentalnim istraivanjima se smatraju istraivanja koja su izravno usmjerena prema poveanju znanja. . Njihov, dakle, zadatak nije praktina primjena znanja nego otkrivanje odreenih procesa, uzrono-posljedinih veza i zakonitosti u prirodi i drutvu radi poveanja ljudskog znanja i stvaranja spoznajnih pretpostavki za budua istraivanja. Mogu biti: Neusmjerena (slobodna, ista) predmet istraivanja je odreen na bazi slobode i elje istraivaa bez mogunostiprimjene u praksi i Usmjerena (strategijska) predmet istraivanja strogo odreen sa ciljem mogue primjene u praksi.

16.

TA SE PODRAZUMIJEVA POD PRIMIJENJENIM ISTRAIVANJIMA?

Pod ovim tipom naunih istraivanja se podrazumijevaju istraivanja iji je smisao dvostruk. Cilj primijenjenih istraivanja je i rjeavanje nekog praktinog zadatka a to znai postizanje znanja koja e biti ili koja mogu brzo i neposredno praktino primijenjena. Predmet istraivanja je unaprijed strogo odreen.
17.

TA SU RAZVOJNA ISTRAIVANJA?

Razvojna istraivanja predstavljaju zadnju fazu procesa istraivanja koja se temelji na fundamentalnim i primijenjenim istraivanjima i u kojoj se razvijaju i testiraju novi ili poboljaju stari postupci, proizvodi, usluge. 18. KOJE SU KARAKTERISTIKE IZVORNOG NAUNOG LANKA?

Izvorni nauni lanak uvijek predstavlja originalno nauno djelo kojim su do tada prvi puta iznijete odreene naune injenice, spoznaje i teorije. Karakteristika ovog tipa lanka jeste mogunost ponavljanje istraivanja na temelju kojeg se iznose postignuti rezultati. 19. TA JE SADRINA PREGLEDNOG LANKA?

Pregledni lanak ne mora sadravati originalne rezultate istraivanja. On moe na novi i drugaiji nain prikazati rezultate ve provedenog i javnosti prezentiranog naunog istraivanja. U njega se mogu dodati i nova originalna i neobjavljena istraivanja. On je forma sistematiziranja, ocjene, komentiranja i prezentiranja tuih, ali i vlastitih rezultata istraivanja, pa prvenstveno ima instruktivno znaenje i funkciju.

20.

TA SADRI STRUNI LANAK?

Struni lanak nije rad koji sadri originalne rezultate istraivanja, naprotivm u njemu se iznose tui rezultati istraivanja radi prenoenja informacija o njima. U njemu se moe opisivati i primjena onoga to je ve drugdje primijenjeno. Dakle, sadrina strunog lanka nije iznoenje novih naunih spoznaja nego informiranje o njima s ciljem primjene u praksi.

21.

KOJE SU BITNE KARAKTERISTIKE AKADEMSKOG ESEJA?

Esej je kratak pisani rad koji na cjelovit nain obrauje neku odabranu temu i u kojem je jasno izraen stav autora. Polazei od toga akadesmki esej je neto slobodnija forma istraivakog ili naunog rada sa naglaenim linim stavom o temi koja se obrauje. Akademski eseji se, prema svrsi i uz mogue povezivanje i kombinovanje, bave: definisanjem, klasifikacijom, deskripcijom, poreenjem i razlikovanjem, sekvencama, evaluacijom ili objanjenjem. Mogu biti: Analitiki (usmjereni na istraivako pitanje ili problem) i Raspravni (usmjereni na dokazivanje ili osporavanje teme ili stava). Mora imati jasno izraenu strukturu, sadraj i stil. 22. TA KANDIDAT TREBA DA POKAE U SEMINARSKOM RADU?

Student pokazuje teorijsko i praktino znanje i sposbnost samostalnog koritenja izvora informacija i podataka, te da vlada pojmovima i kategorijama iz ekonomije i nastavne discipline iz koje pie rad. 23. OPISATI OSNOVNE KARAKTERISTIKE PREGLEDNOG SEMINARSKOG RADA

Preglednim seminarskim radom daje se prikaz osnovnih teorijskih i empirijskih stavova vezanih uz temu. Struktura mu je neto drugaija u odnosu na druge vrste radova. Njime se daje opis razliitih pristupa nekom ekonomskom fenomenu koritenjem teorijske i7ili emipirijske literature. Dijelovi su mu: Naslov, saetak, uvodni dio, struktura razrade teme i zakljuak. OPISATI OSNOVNE SEMINARSKOG RADA
24.

KARAKTERISTIKE

ISTRAIVAKO-EMPIRIJSKOG

Ovaj seminarski rad je zasnovan na pregledu osnovne literature i primarnih i/ili sekundarnnih podataka. Sadri: Uvod (problem, predmet, ciljevi, hipoteza), pregled teorije koja se koristi kao podloga istraivanju, metodologija prikupljanja podataka, analiza i interpretacija rezultata, zakljuak.

25.

TA KANDIDAT TREBA DOKAZATI U ZAVRNOM MAGISTARSKOM RADU?

U zavrnom magistarskom radu student dokazuje da je potpuno ovladao pojmovnokategorijalnim sistemom neune oblasti iz koje je tema i metodologijom nauno-istraivakog rada, te da posjeduje zadovoljavajuu pismenost, jeziku i stilsku jasnou i preciznost. 26. NA KOJIM JEDINICAMA ISTRAIVANJA SE MOE PROVESTI EMPIRIJSKI DIO ISTRAIVANJA U ZAVRNOM MAGISTARSKOM RADU?
27.

NAVESTI MOGUU STRUKTURU ZAVRNOG MAGISTARSKOG RADA?

Struktura magistarskog rada obuhvta ove dijelove: Predgovor, saetak, sadraj, uvod, izlaganje tematike, zakljuak, literature, ilustracija, primjeri, prilozi. 28. TA PODRAZUMIJEVA PROUAVANJE LITERATURE?

Svu prikupljenu literarnu grau treba savjesno i sistematski prouiti. Kvalitetnim prouavanjem literature istraiva moe dobiti uvid u problematiku izabrane ili odreene teme, moe upoznati metode koje su prijmenjivane, dolazi do potrebnih podataka, informacija, spoznaja, obrazloenja i rjeenja. 29. NAVESTI PRINCIPE PROUAVANJE LITERATURE?

Tehnika (princip ? ) prouavanja literature sastoji se u tehnici ili vjetini itanja. itanje moe biti paljivo i lagano, te paljivo i brzo. 30. TA JE NAUNA METODA?

Nauna metoda je skup razliitih postupaka kojima se nauka koristi u nauno-istraivakom radu da bi istraila i izloila rezultate naunog istraivanja u odreenom naunom podruju ili naunoj discipline. Naunom metodom se naziva i svaki nain naunog istraivanja koje osigurava sigurno, sreeno, sistematsko i tano znanje. 31. Navesti faze naunog istraivanja! 1. Izbor i definiranje predmeta istraivanja, 2. Postavljanje hipoteza i sreivanje varijabli istraivanja, 3. Izrada projekta istraivanja, 4. Prikupljanje, sreivanje i obrada empirijskih podataka, 5. Znanstveno tumaenje i interpretacija podataka, 6. Izvjestaj o rezultatima istrazivanja. 32. ta podrazumijeva izbor predmeta istraivanja? Pod izborom i definiranjem predmeta istrazivanja podrazumijevamo dvije skupine radnji: a) Izbor predmeta istrazivanja, koji ukljucuje: a.l) Trazenje znanstvenih informacija, neophodnih za formuliranje predmeta istraivanja

a.2) Formuliranje predmeta istrazivanja b) Odredivanje ciljeva istrazivanja Predmetom istrazivanja moze biti samo problem o kojemu nema dovoljno spoznaja. Put do spoznaja o njemu vodi jedino preko novog istrazivanja.

33. Navesti grupe naunih ciljeva istraivanja! 34. ta se podrazumijeva pod hipotezom? Pod hipotezom se podrazumijeva svojevrsni misaoni odgovor problemu istrazivanja, manje iii vise vjerovatnu pretpostavku da postoji neka pojava kao uzrok ili kao posljedica neke druge pojave. 35. ta su zavisne, a ta nezavisne varijable u nanim istraivanjima? Varijabla koja se ponasa kao "uzrok" promjena u drugoj velicini iz ispitivane drustvene pojave ili procesa, oznacava se kao nezavisna varijabla. Naspram nje je zavisna varijabla, dakle velicina koja po logici nuznosti reagira na promjene u nezavisnoj varijabli. Promjene u nezavisnoj varijabli po sistemu automatizma izazivaju promjene i u njoj. 36. Dati primjer hipoteze na osnovu koje identifikovati nezavisnu i zavisnu varijablu! Uzmimo za primjer slijedecu hipotezu: "Odnos gradana prema suzivotu i toleranciji bitno odreuje vrijednosna orijentacija medija prema tim kategorijama". U ovom primjeru postoji jedna nezavisna (vrijednosna orijentacija medija prema suzivotu i toleranciji) i jedna zavisna varijabla (odnos graana prema suzivotu i toleranciji). 37. Koje su karakteristike deskriptivnog projekta istraivanja? Deskriptivni (opisni) projekt istrazivanja omogucuje opti uvid u neko obiljezje ili klasifikaciju navedenog obiljezja, bez ikakvih pretenzija da se upusta u njegovo objasnjenje. Uz to, ovim se projektom istrazivanja treba odluiti i o jos nekim detaljima istrazivanja, kao sto su: - ko nam moe dati najadekvatnije podatke o predmetu kojeg istrazujemo, - na koji nain te podatke treba prikupiti. - gdje eljene podatke treba prikupiti. - kada potrebne podatke treba prikupljati. 38. ta je kauzalni projekt istraivanja? Kauzalni (uzrocni) projekat istrazivanja postavlja zadatak ispitivanja uzrocno-posljedicnih odnosa u predmetu istrazivanja. On ukljucuje i objasnjenje, ili tumacenje, nekog obiljezja, pojave ili procesa. Stoga je ovaj projekat istrazivanja znatno siri od deskriptivnog. On u sebe ukljucuje deskriptivni projekt istrazivanja i uz to, mora zadovoljiti i niz dodatnih kriterija.

39. Opiite nauno tumaenje i interpretaciju podataka?

Nauno tumacenje i interpretacija dobivenih rezultata istrazivanja obvezuju istrazivaca da vodi racuna: 1. da dobivene podatke dovede u vezu s postavljenim hipotezama i ustanovi da li ih ti podaci potvrduju iii pobijaju, 2. da dobivene podatke dovede u vezu s podacima slicnih istrazivanja, a time vrsi i njihovo testiranje, bilo da osnazi njihovu valjanost ili izrazi sumnju u njihovu vrijednost, 3. da dobivene podatke dovede u vezu s primijenjenim postupcima u istrazivanju, 4. da potvrdenu hipotezu dovede u vezu s teorijom od koje je posao u istrazivanje. Da bi uopce bilo moguce ispravno znanstveno tumacenje i interpretacija dobivenih rezultata istrazivanja, neophodno je da su ispunjene neke pretpostavke: a) poznavanje podruja koje se proucava, b) poznavanje metodologije znanstvenog istrazivanja u podrucju drustvenih znanosti. U protivnom, nije nemoguce da se u interpretaciji rezultata istrazivanja pojave i odredene pogreske. Posebnu teorijsku pozornost zasluzuju barem dvije skupine takvih pogreski: 1. pogreske koje su vezane za prebrzu generalizaciju ili neprecizno izrazenu generalizaciju, te 2. pogreske u vezi s dokazivanjem uzrocno-posljedicnih veza. Iz ove skupine postoji potreba posebnog naglasavanja nekih od njih. Takve su, primjerice: a) Pogreska poznata kao skok u zakljuivanju. b) Prividna ili lana konzekventnost. c) Prividna ili lana disjunktnost. d) Zakljuivanje na temelju neceg sto je i samo neistinito. 40. Objasniti razliku izmeu teorijske i empirijske metode naunog istraivanja! Podjela na teorijske i empirijske metode, koja oznacava i dvije osnovne operacije ljudskog misljenja, teorijsku, koja se temelji ponajvise na dedukciji, i empirijsku, koja svoju snagu crpi iz indukcije. 41. Metoda indukcije kao nauna metoda? Metoda indukcije je nuzno sistematska i dosljedna primjena induktivnog nacina misljenja i zakljucivanja s ciljem dokazivanja iii otkrivanja istine. Njome se zakljucuje iz "pojedinacnog na opcenito, tj. iz uiinaka na uzroke, iz cinjenica na zakone, iz posljedica na principe". Navedena definicija znaci da se opi sud, zakon ili princip moze izvesti iz pojedinacnog iii vise pojedinacnih slucajeva. Ovisno o tome kakav je odnos broja promatranih i ukupnog broja slucajeva koji su predmet istrazivanja, indukcija se moze pojaviti u razlicitim oblicima. Razlikujemo:

Potpuna indukcija. U pitanju je zakljuivanje koje nastaje kao rezultat potpunog nabrajanja svih pojedinacnih slucajeva pojave koja je predmet istrazivanja. Zakljucci, koji nastaju primjenom potpune indukcije, su potpuno istiniti. Nepotpuna indukcija je indukcija koja zakljucke stvara na osnovu odredenog, manjeg ili veceg, ali u svakom slucaju ogranicenog, broja pojedinacnih slucajeva odredene pojaveBudui ona ne obuhvaca sve slucajeve odredene pojave, to je i zakljucak, koji nastaje temeljem nje, uvijek samo manje iii vise vjerojatan, a nikada i potpuno istinit. Nepotpuna se indukcija moze pojaviti u razliitim oblicima: a) Neposredna nepotpuna indukcija b) Tipicna iii prediktivna indukcija c) Analoska indukcija
42. Metoda dedukcije kao nauna metoda?

Po svojoj biti metoda dedukcije je suprotna metodi indukcije. Ona se, temelji na deduktivnom, nacinu misljenja i uvijek predstavlja spoznavanje posebnog i pojedinacnog na temelju znanja o opcim svojstvima. Kod nje je, postupak zakljucivanja obrnut: iz opcenitog na pojedinacno, tj. iz principa na posljedice, iz uzroka na uinke, iz zakona na cinjenice.. 43. ta je metoda analize? Najprikladnijim nam se, dakako, ini odreenje analize kao misaonog teorijskog i prakticnog rastavljanja svakog sloenog predmeta spoznaje na njegove initelje ili sastavne dijelove, momente i aspekte, rastavljanja opceg na posebne momente, te rastavljanja cjeline na dijelove. Sve definicije upucuju na zakljucak kako je analizi svojstvena usmjerenost prema unutra radi otkrivanja prirode stvari i pojava. Cilj joj je traganje za odgovorima na pitanja tipa - od cega su sastavljene, kakva im je struktura i sastavni dijelovi, kako se ti dijelovi i skupovi jedinica integriraju u cjelovit sistem, sto je to sto ih dri na okupu, koji od elemenata iii dijelova je u cjelini, sistemu, dominantan itd.

44. ta je metoda sinteze? Za jedne je ona proces uopcavanja u kojem nastaju sve apstraktniji pojmovi u usporedbi s prethodnima. Za druge je naprosto povezivanje analizom dobivenih elemenata. Treci u njoj vide proces spajanja dijelova i elemenata u cjelinu. Svaka od ovih definicija moze zadovoljiti osnovne teorijske zahtjeve dobre definicije. I metoda sinteze se moze klasificirati prema kriterijima koji vaze za metodu analize. Dakle: 1. prema gnoseoloskoj funkciji treba praviti razliku izmedu deskriptivne i eksplikativne sinteze, 2. prema cilju se razlikuju genetika i strukturalna sinteza, 3. prema sloenosti postoji elementarna, kauzalna i funkcionalna sinteza, 4. prema karakteru djelatnosti sinteza se moze pojaviti kao reproduktivna i produktivna.

5. prema znanstvenom podrucju se takoder moze praviti razlika izmedu socioloske, ekonomske, povijesne i drugih sinteza. 45. Navesti primjer induktivnog dokaza! Induktivan je, primjerice, slijedeci dokaz, koji se odnosi na tezu "Tvrtka 'Aluminij' iz Mostara je napredna", a koji ima slijedecu strukturu: Aluminij ostvaruje plan proizvodnje u planiranom roku. Aluminij prosiruje proizvodnju i asortiman proizvoda. Aluminij zadriava svjetsku razinu proizvodnosti rada. Aluminij ima zadovoljne radnike. Zakljucak: 'Tvrtka 'Aluminij' iz Mostara je napredna" 46. Navesti primjer deduktivnog dokaza! Deduktivan je, primjerice, slijedeci dokaz: Sustavno marketinsko znanje ima samo student koji je do u detalje prouio, razumio i usvojio sve teorije marketinga. Student X nije do u detalje prouiio, ni razumio i usvojio sve teorije marketinga. Zakljucak: Student X nema sustavno marketinsko znanje

47. ta je cilj metode modeliranja? Cili modeliranja jeste da se sto tanije i sto dublje spozna bilo koji predmet, stvar ili proces i njihove strukture i funkcije, odnosno ponasanja. Da bi taj cilj uopte bio mogu, neophodno je i da su ispunjeni odreeni uvjeti. Tri meu njima zasluuju posebnu paznju: a) model mora biti slican originalu, bez obzira o kakvom se originalu radi, je li u pitanju predmet, naiin ponasanja, nacin funkcioniranja itd. b) model mora predstavljati odreeni i teorijsko-spoznajni i prakticni odraz, odnosno analogan originalu, c) na bazi prethodne dvije osobine model mora pruziti odreenu informaciju o originalu. 48. ta je anketa? Pod anketom podrazumijevamo pismeno prikupljanje podataka o stavovima i misljenjima, koje se uz pomoc upitnika provodi na reprezentativnom uzorku. 49. ta je intervju? Intervju je tip ankete. On koristi pitanja da bi se doslo do odgovora o predmetu istrazivanja. Ali, u usporedbi s anketom, razlikuje se u najmanje dvije znacajke. Prvo, u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno, u razgovoru s ispitanikom. ispitanika. S druge strane, za razliku od ankete koja u veini slucajeva predvida veoma kratke odgovore ili odgovore sa "da" iii "ne", intervju u

nacelu podrazumijeva odgovor koji se sastoji od najmanje jedne recenice, a obicno i od nekoliko njih.

50. ta je upitnik? Upitnik je tehnicko sredstvo, instrument za provodenje ankete, odnosno za prikupljanje podataka, a sastoji se ad niza pitanja u vezi s predmetom istraivanja na koja se trai odgovor. 51. Koje su karakteristike pitanja s ponuenim odgovorima nabrajanja u upitniku? Mogue praviti razliku izmedu dviju vrsta zatvorenih, odnosno pitanja "fiksiranog" izbora. Prva su tzv. pitanja s ponudenim odgovorima nabrajanja. Broj tako ponudenih odgovora ponekada moze biti i neuobicajeno velik. Pretpostavimo da se pitanjem trazi zaokruzivanje svega onoga sto posjedujete u domainstvu. Broj odgovora, koje mozete zaokruziti, moze biti tako velik da obuhvati sve ono sto u svojem kucanstvu posjedujete. Dakako, pri tome je svaki od takvih odgovora zasebno dihotomno pitanje, pitanje na koje se odgovara s "da"- "ne" iii odgovorima toga tipa. 52. Koje su karakteristike pitanja s ponuenim odgovorima intenziteta u upitniku? Druga vrsta zatvorenih pitanja su tzv. pitanja s ponudenim odgovorima intenziteta. Pri tome su vazne dvije vrste natuknica. S jedne strane, u principu se koristi serija od pet intenziteta jer ona najbolje odrazava stav ispitanika. S druge strane, ponudeni intenziteti mogu varirati u jednom iii u dva pravca. Ako se radi o jednosmjernoj varijaciji intenziteta onda se ona krece na skali od pet stupnjeva i to od nedovoljnog do odlicnog. Ako se, pak, radi o variranju varijable u dva smjera, onda je to variranje obicno od neutralnog do maksimalnog zadovoljstva na jednoj, te od neutralnog do maksimalnog nezadovoljstva na drugoj strani. 53. Objasniti zatvorena pitanja u upitniku! Zatvorena pitanja ispitaniku nude izvjestan broj odgovora izmeu kojih treba da se opredijeli. Ali, time se istovremeno smanjuje i sloboda ispitanika u odgovaranju. Prema tome, upitnikom sa zatvorenim tipom pitanja se i dobiva, ali i gubi. Prednost zatvorenih pitanja je u injenici da upitnik, sastavljen od takvih pitanja: ne trazi vecu pismenost ispitanika, vei broj ispitanika daje odgovor na ovakva pitanja, ispitanici se nalaze pred laksim zadatkom jer je lakse zaokruziti odgovor nego ga ispisati svojim rijecima, maze se postaviti vei broj pitanja, mnogo lakse i jednostavnije srediti dobivene odgovore, izvrsiti njihovu sistematizaciju i klasifikaciju,

 veca je verifikacijska vrijednost takvih pitanja. Nedostaci zatvorenih pitanja: teze ih je napraviti, njima se smanjuje sloboda odgovaranja, ispitaniku se nude odgovori koji ga cesto ne mogu zadovoljiti, ogranicenost na odrecieni broj odgovora ispitanika maze i pasivizirati, manja je heuristicka vrijednost ove vrste pitanja.

54. Objasniti otvorena pitanja u upitniku! Osnovno obiljezje otvorenih pitanja je u cinjenici da se njima ne nude nikakvi odgovori. Ispitaniku je ostavljena potpuna sloboda u kreiranju odgovora, Kod ovog oblika pitanja moguce je identificirati i njihove prednosti, ali i njihove nedostatke Medu prednostima se, izdvajaju: Otvorena pitanja je, prije svega, lako sastaviti. S druge strane, ona ne usmjeravaju ispitanika na odredeni odgovor. Vea je i heuristicka vrijednost ovog oblika pitanja. Ovu vrstu pitanja je, zbog njihovih prednosti, preporucljivo koristiti u pripremnim fazama procesa istrazivanja. Ignorirati, meiutim, ne treba ni slabosti otvorenih pitanja. Nedostaci: - traze dobru pismenost ispitanika, - malo se dobije odgovora na takva pitanja, - nije moguce postaviti veci broj pitanja, - teza je obrada dobivenih podataka - ovaj oblik pitanja ispitanike stavljaju pred tezi zadatak zbog cega mogu djelovati i na njihovu motivaciju

55. ta je uzorak? Uzorak je dio ukupne populacije koji se podvrgava anketiranju. Taj dio ispitivane populacije, dakle uzorak, mora biti reprezentativan, tj. mora posjedovati sve znacajke skupine koju predstavlja. 56. Definiite postupak i vrste odabiranja uzorka! Odabiranje ili projektiranje uzorka, odnosno postupak zahvaljujui kojem se preko dijela cjeline omoguci opis ili ocjena izvjesnih obiljezja i osobina citave te cjeline. Ono moze biti utemeljeno na 2 nacine: - odabiranje utemeljeno na racunu vjerovatnosti ili slucajno odabiranje. U pitanju je odabiranje kod kojeg za svaki element u osnovnom skupu postoji ista vjerojatnost da bude izabran u uzorak. Na tom tipu odabiranja nastaju jednostavni slucajni uzorak, stratificirani sluajni uzorak, te razliciti tipovi grupnih uzoraka. - odabiranje koje ne poiva na racunu vjerovatnosti. Na tom tipu odabiranja nastaju prigodni, kvotni i namjerni uzorak.

57. Objasnite reprezentativnost uzorka! Reprezentativnost uzorka, odnosno svojstvo da uzorak odrazava svojstva citave populacije u odnosu na obiljezje koje je predmet ispitivanja, tj. da se iz uzorka mogu ocekivati rezultati identinima koji bi se dobili i iz citave populacije. Kod izbora uzorka za istrazivanje stavova, vjerovanja, potrosackih sklonosti i zelja obraca se pozornost da uzorak bude reprezentativan posebice u odnosu na neka obiljezja visina primanja, dob, spol, mjesto stanovanja, a u visenacionalnim drustvima - kakvo je, primjerice, bosansko-hercegovacko i u odnosu na nacionalnu pripadnost. 58. ta obuhvata preciznost i tanost uzorka? Pod preciznoscu se podrazumijeva razina u kojoj se niz mogucih ocjena, dobivenih na osnovu uzorka, poklapa s pravim vrijednostima populacije. Kakva ce ona biti ovisi, prije svega, od naiina na koji je odabran uzorak. Sto su, primjerice, pogreske ili pristranosti uvjetovane izborom uzorka, manje, preciznost ce biti veca. Vrijedi i obrnuto.

59. Kako se biraju jedinice istraivanja kod prigodnog uzorka? Prigodni uzorak je sastavljen od niza slucajeva do kojih se u odredenom momentu jedino moglo doi ili su nam se slucajno, zahvaljujuci odredenoj prigodi, nasli pri ruci. Takav nam uzorak, primjerice, moze predstavljati skupina studenata koja nam se u odredenom momentu nalazi na predavanju. Takvim se uzorkom, potom, ako nam je nakana, primjerice, ispitivanje mogucnosti suzivota u BiH, mogu smatrati i misljenja citatelja koji o toj vrsti pitanja pisu u jednom iii vecem broju bosanskohercegovackih tjednika, i tome slicno. Koja je, medutim, vrijednost prigodnih uzoraka? Mogu li se oni smatrati reprezentativnima? U nacelu, radi se o tipu uzoraka koji nisu reprezentativni. No, postoje situacije kada to mogu biti. Takve su, primjerice, situacije kada se istrazivanje odnosi na funkcionalne i dinamicke osobine pojedinaca ili grupa ako se, recimo, ispituju zakonitosti interakcije i uopce grupne dinamike one, iako su izvedene iz prigodnog uzorka, mogu biti reprezentativne za citavu grupu slicnih pojedinaca kao sto je grupa iste dobi, istog spola, istog socijalnog statusa i slicno. 60. Objasnite kvotni uzorak! Kvotni uzorak se najcesce koristi u ispitivanju javnog misljenja, a temelj i se na tri osnovna postupka, i to na: - izboru utvrdenih obiljezja populacije koja sluze i kao osnova za odabir uzorka, - odredivanju proporcija populacije koja posjeduje ova obiljezja, - odreivanju kvota za anketare koji trebaju odabrati odreeni broj osoba s utvrenim obiljezjima tako da odgovaraju proporcijama svake grupe iii podgrupe u ukupnoj populaciji. Izbor, dakle, obiljezja koja se moraju podudarati izmeu uzorka i ukupne populacije je jedan od osnovnih postupaka u utvrciivanju kvotnog uzorka.

61. ta je namjerni uzorak? Namjerni uzorak, koji se koristi posebice u istrazivanju javnog misljenja i trzista, je proizvod namjernog odabira slucajeva za koje se smatra kako su "najtipiniji" za populaciju koja se istrazuje. 62. Kako se biraju jedinice istraivanja kod jednostavnog sluajnog uzorkovanja? O jednostavnom slucajnom uzorku se radi u slucaju ako je izbor ispitanika takav da se svakom clanu osnovnog skupa, svakom lanu populacije koja je predmet istrazivanja, osigura ista vjerojatnost da bude izabran u uzorak. Slucajnost izbora osigurava se razliitim postupcima. Posebno sljedea dva: a) Lutrijski izbor b) Tabela slucajnih brojeva 63. ta je stratificirani sluajni uzorak? Stratificirani slucajni uzorak je vrsta uzorka koja u mnogome podsjeca na kvotni. U njemu se, prema nekim obiljezjima populacije prethodno utvrde odredeni razredi ili grupe. Kod stratificiranog slucajnog uzorka se jedinice iz svakog razreda one izvlace po principu slucajnog odabiranja. 64. Kako se biraju jedinice istraivanja u zonskom uzorku? Mjesoviti tipovi uzoraka su cesta pojava kod tzv. vise-etapnih, odnosno uzoraka kod kojih se u jednoj etapi moze primijeniti jedan, a u drugoj sasvim drugi postupak izbora jedinica u uzorak. Jedan od onih koji pripada ovom tipu uzoraka, je tzv. zonski uzorak. U pitanju je vrsta uzorka koja se cesto primjenjuje u ispitivanju javnog misljenja. Kod zonskog uzorka iskljucuje se zavisnost od kvota ciji izbor je, u pravilu prepusten anketaru. Kod zonskog su uzorka unaprijed odredene jedinice koje ulaze u uzorak. Dakako, da bi to bilo moguce neophodna je pretpostavka posjedovanje pouzdanih demografskih podataka. 65. ta su verbalne skale? 66. Navesti osnovnu karakteristiku Likertove skale! 67. Dat primjer grafike skale! 68. Navesti primjer numerike skale! 69. ta je nauno posmatranje? Znanstveno promatranje je, naprotiv, sistematsko i planskivodeno. U njegovom se planiranju utvrduje i predmet promatranja, ali i vrijeme i prostor u kojemu ce ono biti izvrseno, te istrumentarij koji ce, pri tome, biti primijenjen. Takvim pristupom se omogucuje dobivanje kompleksne slike pojave iii procesa koji se promatra, njihove evolucijske transformacije, pozitivni i negativni utjecaji, koje na promatranu pojavu iii proces imaju pojedini initelji iii uvjeti.

70. Objasniti klasifikaciju kao tehniku! Klasifikacija (lat. classis = razred) je "u stvari, dosljedna i potpuna podjela opceg pojma na posebne, koje taj pojam obuhvaca.klasifikacija tehnika koja je prisutna u svim znanstvenim disciplinama, ali ujedno i jedna od najstarijih znanstvenih tehnika uopce. Svaka znanost, jos preciznije, pocinje, vise iii manje razvijenom klasifikacijom. Promatranje slicnosti medu odredenim stvarima i pojavama i njihovo grupiranje po odredenim kriterijima predstavljaju ujedno i prvi pokusaj da se, u naoko kaoticnoj stvarnosti, s kojom se susretao ljudski um, otkrije neka vrsta reda. Klasifikacija se, pri tome, sastojala u svrstavanju tih razliCitih stvari i pojava u drustvu i prirodi u grupe prema njihovoj slicnosti, po necemu sto im je zajednicko, po nekim zajednickim svojstvima i slicno. 71. ta je eksperiment? Eksperiment je "plansko izazivanje promjena u cilju proucavanja njihovih posljedica, i to u strogo kontroliranim uvjetima i s mogucnoscu mjerenja posljedica izazvanih promjena. 72. Razlika izmeu statistike mase i statistike serije! Statisticka masa, odnosno skup pojava, statistickih jedinica, na koje se primjenjuju statistike tehnike. Rezultati sredivanja prikupljenih empirijskih podataka oznacavaju se terminom statisticke serije ili serije statistickih podataka, a one se mogu pojaviti u jednoj od dviju formi: statike i dinamike. 73. Definiite pojam serije statistikih podataka! Rezultati sredivanja prikupljenih empirijskih podataka oznacavaju se terminom statisticke serije ili serije statistickih podataka, a one se mogu pojaviti u jednoj od dviju formi: kao staticke, serije u kojima se radi o distribuciji pojava koje ne sadrze vremenske odrednice, te kao dinamicne, serije u kojima se prati tijek mijenjanja pojave u vremenu, primjerice, rast troskova zivota tijekom jedne godine. 74. Koji je sadraj dinamike statistike analize? Dinamicna analiza polazi od vremenskih serija s ciljem izracunavanja vremenskih varijacija neke vrste pojava, primjerice, ciklicna kolebanja kod padalina, potrosnje itd. Umjesto racuna vjerojatnosti i uzoraka ova analiza koristi matematicke funkcije u kojima je vrijeme nezavisna, a velicina promjene odredene pojave zavisna varijabla. 75. Objasniti sutinu korelacione analize!

Korelacijska (ili regresijska), analiza koja predstavlja neku vrstu sinteze staticke i dinamicne analize. Bit korelacijske analizeje u injenici da ispituje medusobne zavisnosti u razvoju dviju iii vise pojava. 76. NAVESTI KARAKTERISTIKE NASLOVA PISANOG RADA? Naslov mora biti kratak, jasan, precizan, privlaan i inventivan. 77. NAVESTI PRIMJER NUMERIKOG REDOSLIJEDA POGLAVLJA SADRAJA PREMA LINIJSKOM PRINCIPU ZA TRI NIVOA NASLOVA. 2. 2.1. 2.1.1. 78. OBJASNITI SADRAJ UVODA SEMINARSKOG I ZAVRNOG MAGISTARSKOG RADA !(esej) Sadraaj uvoda eseja bi izgledao ovako: Istraivaki problem, predmet i cilj eseja Zauzeti stav, teza eseja Odnos teze koja se postavila i onih prije koje su postavljene u vezi iste teme Struktura eseja

79. OPISATI SREDINJI DIO PISANOG RADA ? (esej) Razrada je sredinji dio eseja. Ovaj dio eseja se logiki i sadrajno treba podijeliti na nekoliko prirodnih sekcija koja mogu imati i podnaslove. Ove sekcije bi trebale po sadraju unutar sebe biti relativno homogene, a izmeu sebe heterogene i povezane nekom niti. 80. OBJASNITI SADRAJ ZAKLJUKA! (esej) Zakljuak je kruna eseja i pie se na osnovu uvoda i razrade eseja. Potrebno je navesti da je teza dokazana i koncizno sistematizirati argumente koji to potvruju. Zakljuak treba biti kratak i koncizan. 81.KOJI SU KRITERIJI ALFABETSKOG POPISA LITERATURE? Primjenom alfabetskog popisa literature navoenje literature slijedi kriterij abecednog redoslijeda prema prezimenu autora. 82. NAVESTI PRIMJER HARVARDSKOG SISTEMA CITIRANJA SA NAVOENJEM STRANICE?

U Harvardskom sistemu citiranja se u tekstu ako je mogue na kraju reenice, stavlja samo prezime autora i godina publikacije i broja stranice, tj. Kuki;2004;str.354. 83. NAVESTI PRIMJER CITATA IZ DRUGE RUKE! 84. NAVESTI PRIMJER CITIRANJA SA INTERNETA! Model: Crouse, Maurice, "Citing Elecrtonic Information in History papers." 7. prosinac 1996. (http:www.people.memphis.edujccrousemjelcite-html) (16. prosinca 1996)

85. TA OZNAAVA FUSNOTA? Fusnota oznaava biljeku koja se obino stavlja ispod teksta, pri dnu stranice, koja je otisnuta slovima sitnijim od samog teksta, i kojom se obino objanjava neto u vezi sa napisanim ekstom. 8. DATI PRIMJER TABELE SA BITNIM SASTAVNIM DIJELOVIMA? Kod koritenja tabela mora se voditi rauna o tome da svaka tabela ima i neke svoje sastavne dijelove, slijedee prije svega: Naslov, i to iznad tabele, jasan i kratak, Redni broj, koji se, u pravilu, pie ispred nas1ova, pomou kojeg se podaci iz tabele povezuju s tekstom, Izvor podataka, koji Se navodi ispod tabele, Zaglavlje, pretkolonu, redove i kolone iji broj moe biti razliit, te Napomenu, koja se, ako se uope koristi, pie ispod tabele, a iznad izvora podataka. 87. OBJASNITI BITNE ELEMENTE SLIKE KAO ILUSTRACIJE U PISANIM DJELIMA?

88. TA PODRAZUMIJEVA SAETAK RADA? Saetak je dio koji se javlja, ili bi se trebao nalaziti u svakom znaajnijem naunom djelu. Sama rije upuuje da se radi o saetom prikazi lanka ili djela u kojem se iznosi pregled. Njime se naznauju: temeljna svrha i ciljevi istraivanja, primijenjena metodologija, postignuti rezultati, bitni zakljuci. 89. TA SU PRILOZI PISANOG RADA? Ako nauno djelo ima dodatak (prilog) on dolazi na gotovo samom kraju naunog djela-iza popisa literature a ispred indeksa pojmova i imena. U dodatak (prilog) ulazi sve to itatelju moe pomoi u itanju osnovnog teksta-zanimljivi prikazi, anketni upitnici, grafikoni

90. TA JE MOTO KAO DIO PISANOG RADA? Moto se smatra perifernim dijelom knjige. Ali se autori ponekada odluuju staviti ga. Ako to uine, mjesto mu je na samom poetku, odmah iza naslova naunog djela. Takoer se moe stavljati na poetku svakog poglavlja. Pod motom se podrazumijeva otroumna ili duhovita izreka, citat, fraza kojom se alje odreena poruka.