P. 1
Dalmacija lokaliteti

Dalmacija lokaliteti

|Views: 725|Likes:
Published by Suncokreta

More info:

Published by: Suncokreta on May 23, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/05/2013

pdf

text

original

1.

BABINO POLJE naselje u središnjem dijelu otoka Mljeta, 6 km jugozapadno od luke Sobra, 18 km jugoistočno od Polače; Na području naselja su crkvice sv. Andrije (romaničko-gotička), Sv. Mihovila (pleterna ornamentika), ruševine crkvica sv. Pankracija (predromanika) i sv. Đurđa (XIII. st.). Na jugozapadnoj je strani naselja župna crkva sv. Vlaha (spominje se u XV. st.), u novije vrijeme, nakon požara, preinačena. U crkvi se čuva romanički procesijski križ iz XIII. st. Ispred sela je nekadašnji dvor mljetskoga kneza (datiran 1554.). 2.BAĆINA, naselje u južnoj Dalmaciji, 7 km zapadno od Ploča. Na položaju Sladinac su ostaci antičkih zidova i mozaika rimskog naselja Praetoria. Tu su nađeni ostaci starokršćanske bazilike iz VI. st. Kraj ruševina crkve sv. Andrije nalazila se nekropola stećaka, uglavnom sanduka i ploča. Baćinska jezera niz međusobno povezanih slatkovodnih krških jezera, 1,5 km sjeverno od Ploća. Voda otječe iz jezera tunelom (prokopanim 1911-12.) u zaljev Ploče. 3.BADIJA (Otok), otočić u istočnom dijelu Pelješkoga kanala; oko 1 km2. Naziv Badija potječe od latinskog abbatia: opatija. Na Badiji je nekad postojala crkvica sv. Petra, jer se 1368. otočić spominje kao »Scoleum sancti Petri«; toj su crkvici možda pripadali kapiteli (VIII./IX. st.) četiriju stupova koji drže krović balkona na jugozapadnom uglu današnjeg samostana. God. 1392. ondje se naseljuju franjevci iz Bosne, kojima korčulanska općina poklanja zemljište za samostan, a potom i cijeli otok. Današnji samostan i jednobrodna crkva podignuti su u stilu kasne gotike, poslije 1420. Portal ima u luneti lik Majke Božje s djetetom i dva sveca, rani renesansni rad korčulanskih klesara. Ispred crkve je nekoliko grobnih ploča (prema dokumentima i grob jednog od graditelja zvonika korčulanske katedrale iz XV. st., Hranića Dragoševića). Klaustar s arkadama, dovršen 1477., sačuvao je sva obilježja dalmatinske gotike. Samostan je dograđen 1909., a 1950. preuređen u sportsko odmaralište. Na brijegu iznad samostana je crkvica sv. Katarine iz XV.-XVI. st. 4.BAšKA VODA, naselje i luka u Makarskom primorju, 9,5 km sjeverozapadno od Makarske; Naseljena već u antici. Na uzvisini Gradina su tragovi naselja i kasnoantičke bizantske utvrde, možda Bistona. Na južnoj strani uzvisine očuvan je dio obrambenih zidina, a sa sjeverne strane potječe nekoliko stela iz II.-IV. st. (Arheološki muzej u Splitu). Kasnobarokna crkvica sv. Lovre nastala je najvjerojatnije na antičkom lokalitetu. Župna crkva sv. Nikole sagrađena je početkom XX. st.; 1991. prigrađen joj je zvonik i župni dvor (Ante Rožić). U crkvi su vitraji Josipa Botterija-Dinija i slikane postaje križnoga puta Josipa Biffela iz 1989. Nekoć je Baška Voda bila ribarsko, težačko i trgovačko mjesto, a danas je suvremeno turističko središte koje nudi čisto more, lijepe plaže s borovom šumom, kvalitetnu i raznovrsnu hotelsko-ugostiteljsku ponudu. Svjež planinski zrak s Biokova posebna je draž i kvaliteta ovog podneblja. Tridesetih godina ovoga stoljeća braća Sikavice podignuli su prvi ugostiteljski objekt u mjestu, hotel Slaviju, koji je 1936. dobio odlikovanje iz Londona. Nakon II. svjetskog rata grade se novi hoteli, turizam dobiva poticaj i posljednjih je desetljeća glavna gospodarska grana. Vrlo su zanimljive vjerske proslave - napose procesija na Veliki petak (kroz sva mjesta u općini, čak 15 km), Dan Sv. Nikole, zaštitnika Baške Vode (6. prosinca). Na Svetog Lovru (10. kolovoza) održava se smotra klapa Makarskoga primorja. Lagane su šetnje do Promajne i ribarskog seoca Bratuš, dragulja pučke arhitekture. 5.BENKOVAC, grad u sjevernoj Dalmaciji, 20 km sjeveroistočno od Biograda na Moru; Ime je dobio po hrvatskim knezovima Benkovićima, koji se spominju u XV. st. Kaštel ima visoku kulu četvrtasta tlocrta i dvije kružne kule na uglovima. God. 1527. osvojili su ga Turci. Od sredine XIX. st. pod kaštelom se razvija trgovište. U blizini je crkvica sv. Antuna iz 1743. Donje Biljane, naselje 13 km sjeverozapadno od Benkovca. U blizim bunara zvanog Begovača su arheološki lokaliteti različitih razdoblja. Na položaju Crkvina su ostaci antičke gospodarske zgrade, a nad njom ruševine starohrvatske crkve iz IX. st., zasebnog tipa trobrodne crkvene arhitekture na području Dalmacije. Oko crkve su otkopana 604 starohrvatska groba u kojima su nađene naušnice i prstenje iz IX.XV. st.

Donji Kašić, Selo 20 km sjeverozapadno od Benkovca. Na položaju Manastirine ostaci su starohrvatske crkve kružna tlocrta sa šest apsida, sagrađene na ostacima antičke arhitekture. Na nekoliko lokaliteta oko sela (Glavčurak, Razbojine, Maklinovo brdo) ostaci starohrvatskih nekropola, a na Čerincu ostaci romaničke crkvice. Donji Lepuri, Selo 12 km jugoistočno od Benkovca. Ispod crkve sv. Martina (srušene u Domovinskome ratu 1992.) nađeni su ostaci monumentalne starokršćanske crkve iz VI. st., a na njezinim temeljima ostaci crkve iz starohrvatskoga doba (IX. st.); oko crkve ima stećaka. Kula Atlagića, naselje 4,5 km sjeverozapadno od Benkovca. Iz crkvice Sv. Petra s obiIježjima rane romanike potječu ulomci vrsnoga kamenoga namještaja (Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika). Crkvu sv. Nikole sagradili su 1444-46. zadarski gradite1ji. Crkva se restaurira nakon rušenja u ratu 1992. Medviđa, naselje 20 km sjeveroistočno od Benkovca. Vjerojatno rimsko naselje Hadra;nađeni su ostaci terma i drugih građevina te tragovi ceste koja je vodila prema rimskom naselju Clambetae - Obrovac. - Uz crkvu sv. Ivana nalazi se srednjovjekovna nekropola s 40 stećaka Nadin, naselje 10 km sjeverozapadno od Benkovca. Naselje gradinskoga tipa Nedinum bilo je sjedište liburnske općine; status grada dobiva vjerojatno već u doba Augusta. 0čuvani su ostaci zidina građenih od megalitičkih blokova, vjerojatno iz 1. st. Medu nalazima važan je kameni votivni spomenik lokalne božice Latre. U srednjemu vijeku naselje se obnavlja, a antičke su utvrde dograđene u doba turske prevlasti. Ostrovica, naselje 18 km jugoistočno od Benkovca. Na vrhu uzvisine podignut je u srednjem vijeku utvrđeni grad čiji su gospodari do sredine XIV. st. bili bribirski knezovi Šubići. Na području Ostrovice otkriveno je više starohrvatskih grobova (karolinške ostruge, IX. st., i nakit), ulomaka starohrvatskoga crkvenog kamenog namještaja (uz crkvu sv. Ante), ulomci gotičkih natpisa, glaziranih vaza i kasnosrednjovjekovni novac. Podgrađe, zaselak 6 km isočno od Benkovca. U rimsko doba grad Asseria (s municipalnom konstitucijom); forum s kapitolijem imao je originalan smještaj i rješenje (podignut uz rub zidina, otvoren prema jugu). U glavna gradska vrata uklopljen je početkom II. st. Trajanov slavoluk. U Asseriji je djelovala jedna od radionica specifičnih nadgrobnika - liburnskih cipusa. Polača, naselje 12 km jugozapadno od Benkovca. Spominje se u XI. st. kao sjedište starohrvatske županije Sidraga. Na uzvisini Bidina glavica ostaci pretpovijesnih zidina i temeIji starokršćanske crkve u kojoj je nađeno nekoliko grobova i više ulomaka starokršćanskoga crkvenoga kamenog namještaja. Na lokalitetu Bičina pronađeno je više rimskih nadgrobnih i zavjetnih spomenika s natpisima, a jugozapadno od Bičine glavice ruševine građevine koja se u ispravama naziva Palatinum. U poIju, na lokalitetu Dvorine, ostaci srednjovjekovnog naselja. Smilčić, naselje u Ravnim kotarima, 16 km sjeverozapadno od Benkovca. Na više su položaja nađeni ostaci iz neolitika i ilirskog doba (neolitičko naselje, jedno od najbogatijih neolitičkih nalazišta u nas). RazdobIje rimske vladavine ostavilo je tragove mnogih građevina te natpise i grobove. Iz starohrvatskog razdobIja ima ostataka naselja, crkava i grobIja. Srednjovjekovna su naselja porušena turskim pustošenjem u XVI. i XVII st.; današnje je naselje nastalo poslije turskih ratova. Iz XVII i XVIII. st. očuvano je više utvrđenih gospodarskih zdanja ili dvoraca veleposjednika, npr. zadarske obitelji Tebaldi. Šopot, naselje u Ravnim kotarima, 2 km jugozapadno od Benkovca. Na položaju Crkvina otkriveni su ostaci ranosrednjovjekovne crkve, te ulomci oltarne pregrade s pleternim ukrasom i dijelovima natpisa. Posebno su važni ulomci natpisa gdje se spominje knez Branimir, kao comes i dux Hrvata. Uz crkvu je grobIje koje je bilo u uporabi IX.-XVI. st. 6.BETINA, naselje i luka na sjeveroistočnoj obali otoka Murtera, na sjevernom ulazu u Murterski kanal. Prvi se put spominje u XVI. st., kad je osnivaju prebjezi pred Turcima. Župna crkva sv. Frane sagrađena je početkom XVII. st.; proširivana je nekoliko puta, a sredinom XVIII. st. podignut je zvonik. U blizini Betine na brdu Gradina sačuvana je srednjovjekovna crkvica Gospe od Gradine. 7.BIBINJE, naselje i luka u sjevernoj Dalmaciji, 6 km jugoistočno od Zadra; Prvi put se spominje u XIII. st. pod imenom Bibanum. Župna crkva sv. Roka sagrađena je 1673. na mjestu starije, produžena 1854.;

klasicistička fasada. Na mjestu Banska punta nađeni su ostaci antičke arhitekture, na rtu Pulja ostaci crkve sv. Ivana iz 1376. U Bibinju se tradicionalno održava susret klapa Raspivano Bibinje, a poznata je i Fešta sv. Roka (16. kolovoza), zaštitnika Bibinja. 8.BIOGRAD NA MORU grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, 28 km južno od Zadra; U turističko se mjesto Biograd počeo razvijati između I. i II. svjetskog rata. Prvi su gosti, Česi, počeli dolaziti 20-ih godina ovog stoljeća. Prvi je biogradski hotel podignut 1935. na mjestu gdje se danas nalazi hotel Ilirija. Spominje se sredinom X. st. (K. Porfirogenet) kao hrvatski grad. U XI. je st. sjedište hrvatskih kraljeva. Oko 1059. u njemu je biskupija; iste godine osnovan muški benediktinski samostan sv. Ivana, a 1069. ženski samostan sv. Tome. U Biogradu se 1102. Koloman okrunio za hrvatskoga kralja, a 1125. porušili su ga Mlečani. Stradao u ratovima Venecije i Turaka, osobito 1646. Jezgra staroga naselja smještena je na manjem poluotoku. Do kraja XIX. st. bile su očuvane gradske zidine s kružnim kulama. Ostaci katedrale, trobrodne bazilike, su uništeni, a ostaci samostanske crkve sv. Ivana, također trobrodne bazilike, istraženi su i konzervirani. Od crkve sv. Tome ima samo manjih ostataka. Izvan staroga naselja pronađene su ruševine manje jednobrodne crkve s apsidom, a u blizini starohrvatski grobovi. Župna crkva sv. Anastazije, sagrađena 1761., ima barokne oltare, od kojih jedan od pozlaćena drva. Izvan staroga naselja nalaze se crkvice sv. Roka i sv. Ante (1850.). Na širem su području pretpovijesni nalazi i ostaci antičkog akvedukta. U Zavičajnom je muzeju arheološka zbirka s pretpovijesnim, antičkim i starohrvatskim materijalom te zbirka brodskih tereta iz kraja XVI. st. 9.BIOKOVO, planina uz središnji dio dalmatinske obale. U XIX. st. razvijaju se obalna naseIja (Makarska, Baška Voda), koja gradnjom prometnica oko Biokova dobivaju ograničenu prometno-trgovačku ulogu. Crkveno slavlje kraj kapelice sv. Jure (na samorne vrhu Sveti Jure) održava se zadnje subote u srpnju. 10.BIŠEVO, otok u južnodalmatinskom arhipelagu, jugozapadno od otoka Visa. Benediktinski samostan sv. Silvestra osnovao je 1050. Splićanin Ivan Grlić. Zbog opasnosti od gusara poslije dva stoljeća preselio se u Komižu na otoku Visu. Uz ruševine samostana vide se ostaci prvotne crkve sv. Silvestra iz XI. st. U današnjoj je crkvi uzidan dio natpisa svećenika Ivana, vjerojatno osnivača zadužbine, te ulomak grčkog natpisa iz antičkog doba. Na otoku ima nekoliko špilja, a najpoznatija je Modra špilja u uvali Balun. Vrlo je slična špilji na Capriju u Italiji, ali je od nje atraktivnija i raskošnija. Pristupačna je od 1884., a do nje se dolazi čamcem. 11. BLACA, uvala zapadno od Bola, na južnoj obali otoka Brača. Oko 2 km sjeverno od uvale, na 250 m, nalazi se nekadašnje istoimeno pustinjačko naselje (eremitorij). Osnovali su ga sredinom XVI. st. poljički svećenici, koji su pobjegli pred Turcima. Sastoji se od nekoliko manjih zgrada, podignutih u različito doba, međusobno povezanih hodnicima i stubama. Crkva je sagrađena u XVI. st., a u doba baroka je obnov1jena. Ondje se čuvaju velika knjižnica, portreti iz XVIII. st., nekoliko baroknih slika, zbirka starih pušaka blatačkih brodara za obranu od gusara, glagoljski misali i mala tiskara. - Od 1926. tu je i astronomska postaja koju je osnovao don Niko Miličević. 12. BLACE, naselje na ušću delte Neretve, 13 km jugoistočno od Ploča; Pred selom je otočić (naseljen već u rimsko doba) s crkvom građenom. na prijelazu romanike u gotiku i s ruševinama pustinjačkog stana. 13. BLATO, grad u unutrašnjosti otoka Korčule (oko 4 km od mora), 7 km jugoistočno od Vele Luke. Blato je svojom skladnom urbanističkom cjelinom zadivilo mnoge putopisce još u XVIII. st. Središtem mjesta proteže se prekrasan drvored lipa, dug više od 1 km, pa je poseban doživljaj proći njime u lipnju, kada lipe cvatu.

priredbe i manifestacije. prema legendi. st.Marchi.) i sv. dopuštenjem pape Pija VI. Ostoje. počinje veselje vojnika i djevojaka uz ples. sv. Na kasetiranom stropu ispod kora iluzionističke slike baroknog slikara Tripa Kokolje iz 1713. zamijenjena je novom na kojoj je radio 1700.).). Na brdu iznad Bobovišća je utvrđeni renesansno-barokni dvorac obite1ji GligoMarinčević. U okolici se spominje još nekoliko srednjovjekovnih crkvica: sv. Vicence. uz gat je sagrađen dvorac s bogato ukrašenim gotičkim prozorima na južnom pročelju. Iz starohrvatskog doba sačuvani su ulomci pleterne ornamentike u crkvi Sv. Oko 5 km zapadno od Bola je selo Murvica. na plokati. Posebno mjesto zauzima proslava Gospe od Sniga (5. U Zablaću zapadno od Blata je zanimljiva jednobrodna crkva sv. kolovoza). kumpanije. Na rtu Glavice je crkva dominikanskog samostana (osnovanog 1475. poslije proširena još jednim brodom. Martina u Maloj Krtinji (oko 1346. Među njima je i Viteško udruženje »Kumpanija«.. prenesene u Blato prije dva stoljeća. st. st. Bogat je i kulturno-zabavni život. st. Spomenik pjesniku rad je kipara M. i ovdje pao snijeg. st. Pošto mjesni glavar izgovori dopuštenje. Sve se odvija pred crkvom Svih svetih. Oltarne slike na drvu (Svi sveti i Madona s djetetom) rad su renesansnoga majstora Girolama da Santacrocea. U crkvi se nalaze mramorni oltari. Crkva Gospe od Karmena (retardirana renesansa) dograđena je i barokizirana 1785. pučka fešta. zaštitnice mjesta. kumpanija. (korčulanski graditelji i klesari). Unutar sklopova pučke stambene arhitekture izdvaja se nekoliko baroknih ladanjskih kuća korčulanskih plemića. Kuzme i Damjana iz XII. alfir. ostaci rimskog spremnika za vodu iznad Zlatnog rata). travnja. Zvonik crkve je iz 1751. inkunabule. a početkom XVIII. iznad kojeg je napušteni samostan s pećinskom crkvom. Najstarije građevine su crkve sv. grad i luka na južnoj strani otoka Brača. u dvorištu samostana vide se ostaci starog trijema. a izvodi se obvezno 28. BOL. rad jednog od Tintorettovih učenika. Zaselak Bobovišća na Moru razvio se na obali. čije su kosti. prije Krista). naselje na zapadnoj strani otoka Brača. Marije u Polju (1338. do IV. BOBOVIŠĆA. sagrađena je klasicistička kapela sv. Unutrašnja je luka dobro zaštićena.. Ivana (vjerojatno iz XI. Djelomice je sačuvan i perivoj obitelji Martinis . Križa na groblju i sv. tanac. . u sugestivnom ambijentu. kaštel na obali. Kad vojnici pokažu što znaju i završi kumpanija. Kumpanija se izvodi uz svirku mijeha i udaranje u veliki ratni bubanj. Mihovila u Dugom Podu (1346. st. Stara loža. god.). rijedak hortikulturni spomenik XVII. Na glavnom oltaru bila je slika Madona s djetetom i svecima (sada u samostanskom muzeju). počinje s »plesom od boja« kroz više plesnih figura. Vicenze s raskošnom rakom svetice. U renesansnobaroknomu kaštelu obitelji Arnerić nalazi se Zavičajni muzej. na Blagdan Sv. razorili su ga Saraceni. Iz doba renesanse je kuća obitelji Jeličić. Iz rimskog su vremena ostaci imanja Junianum. Napose je zanimljiv dio igre u kojem zastavnik. st.). Jeronima. utemeljeno 1927. 14. podignute u romaničko-gotičkom stilu (XIV. Od Bola vodi strma planinarska staza do vidikovca na Vidovoj gori. vođa boraca. a od tisućljetnog običaja žrtvovanja vola odustalo se prije nekoliko desetljeća. jedna je od prekrasnih blatskih tradicija. ujedno i Dan općine Bol. oko 6000 komada starog novca). rukopisi. Bol je nastao na mjestu rimskoga naselja (starokršćanski sarkofazi. U XV. Kumpanija je viteška borba dviju vojski koje žele pokazati spremnost za obranu svoga doma. Ime je nastalo od latinske riječi vallum: zemljana utvrda s palisadama. korčulanski klesar Spaso Foretić. sjećanje na dan kada je. oko 1 km jugoistočno od uvale Bobovišća.Blaćani su oduvijek držali do svoje tradicije i kulture.) i u zidu oko dominikanskog samostana. a u obližnjoj Vičjoj Luci grčko-ilirski predmeti i orožje (V. U luci su nađeni rimski i bizantski arheološki nalazi. Galerija »Branko Dešković« smještena je u baroknoj palači. (Apoteoza sv. kapitan. jednobrodna građevina s gotičkim svodom. U samostanu se čuva zbirka kulturno-umjetničkih predmeta (slike. a sjećanje je na daleka stoljeća kada je obrana otoka bila u rukama otočne domobranske postrojbe. st. st. koja se spominje još u XV. iz početka XVII. gdje se održavaju i druge svečanosti. 15. Dominika). 827. izvodi ples s velikom zastavom. o čemu svjedoči 15 društava i udruga koje danas njeguju kulturu i običaje mjesta. stara kuća obite1ji Nazor i novija kuća Vladimira Nazora. u Dalmaciji. Srednjovjekovna župna crkva Svih svetih proširena je u XVII. Viteška igra od boja. st.

pod imenom Bosane. grobnice) ne samo u unutrašnjosti otoka već i na obali. 18. Na vrhu poluotočića Nediljno je crkvica sv. Ložišća. Pražnica. Rimsko doba ostavilo je tragova (ladanjske vile. st. 8 km jugoistočno od Drače. Nikole i uklesanom godinom 1469. zadržana je visoka razina građenja (Ložišća-zvonik. st.. Gornji Humac. na strmom biokovskom podgorju. Kuzme i Damjana prvi put se spominje 1195.kao glavna utvrda. (fragmenti kamene oltarne pregrade iz starohrvatskog doba. Naseljen od neolitika (spilja Kopačina između Donjeg Humca i Supetra). grčke kolonizacije (Vičja vala). st. Tu se ubicira grad Berulia. koji spominje Konstantin Porfirogenet (X. uz groblje se nalazi srednjovjekovna nekropola s osam nadgrobnih ploča urešenih reljefima (štitovi i mačevi). priznaje vlast ugarsko . gomile u okolici Nerežišća. Iz ranokršćanskoga doba je desetak svetišta (trolisna crkva u Sutivanu.. Ilija kraj Donjeg Humca). E65) Split-Dubrovnik. Supetar). koja mu je potvrdila stare privilegije. Nikola iznad Sumartina. 1420. st. st. do danas. st. zatim je u vlasti Francuza. javljaju se prve crkve predromaničkoga stila (sv. Župna crkva sv. pod Austrijom. (radovi zadarskih zlatara Stjepana i Pavla Petrova Kotoranina). st. a u renesansnom slogu grade se crkva u Postirama i dominikanska crkva u Bolu. 20.). BOŽAVA. graditeljska ostvarenja čine turistički i hotelski objekti (Bol. Brač je u rukama Omišana. najveći otok srednjodalmatinske otočne skupine. Zbog opasnosti od pirata stanovnici pomalo napuštaju naselja na obali i povlače se u unutrašnjost otoka (Nerežišća. Nediljice (Sv. kojima ga 1240. st.16. st. a na brežuljku Dumbovica crkva Rođenja Djevice Marije. ili X. Brattia.hrvatskoga kralja Ludovika I. Selaca. a onda do 1918. Uz pojedine kuće kraj obale vide se kamenom obzidana dvorišta s puškarnicama. zatim bosanskoga kralja Tvrtka I. trobrodna bazilika s krstionicom u Povljima i Postirama. BRIJESTA. BRBINJ. Trojstvo) koja se spominje od XVII. U XIX. st.. Glavni kamenolomi poznatoga bračkoga kamena su kraj Pučišća. Na magistralnoj su prometnici (M2. U XX. Juraj vrh Brača. a potom crkvene građevine prate stilski razvitak hrvatskoga graditeljstva romaničkih osobina (Sv. nadvratnik s reljefom sv. Poslije pada Venecije pripada do 1806. Škrip . i XV. Nikole na groblju sagrađena je u IX. osvajaju ga slavenski Neretljani. oduzimaju Splićani.). st. . uz slabo obrađeno Božavsko polje. a zatim dolazi u sastav hrvatske države. Gradac. Nerežišća). Gradac i dr. na obali Makarskog primorja. Kaštilo iznad Bola. Na njoj je 1435.). je pod vlašću Venecije. U XV. Donji Humac. Hum.. uživajući pritom široku autonomiju. Supetar) te kuće za odmor (Povlja. Pretpostavlja se da župna crkva potječe iz IX. BRAČ. naselje u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka. sagrađena za obranu od pirata u XVIII. kraće vrijeme je baza ruske flote za sjeverni dio Jadrana. potječe vjerojatno od ilirskog brentos: jelen). Splitska). Milna. U ranom srednjem vijeku Brač je pod Bizantom. u IX. Velo i Malo Gradišće. i hercega Hrvoja Vukčića. Župna crkva iz XIX. naselje i luka u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali poluotoka Pelješca. Na otočiću Utra (Školju) sjeverozapadno od sela nalaze se ostaci starokršćanske crkve. Od X. gotičko drveno raspelo iz XV. U jugoistočnom dijelu sela su ruševine utvrđena dvorca zadarske plemićke obitelji Soppe s kapelom iz XVI. Četverokutna kula za obranu od pirata sagrađena je 1617. naselje poznato u srednjoj Dalmaciji. u njoj se čuvaju tri gotička procesijska križa iz XIV. U pisanim dokumentima prvi se put spominje 1327. crkva u Selcima). Austriji. st. st. Današnje naselje nastalo je u novije doba migracijom stanovništva iz podbiokovskih zaselaka. Sv. Podhume. Graditeljstvo baroka najizraženije je pri podizanju crkava (Škrip. Postira. God. Škrip. BRELA. 17. st. st. Mihovil nad Dolom). u XIV. Na groblju je barokna crkvica sv. preko brončanog i željeznog doba (gradine Rat kod Ložišća. sagrađena je na mjestu starije barokne crkve. sv. st. Prvi su poznati stanovnici otoka Iliri (antički naziv Brača.-1797. Donjeg Humca (brački kamen ugrađen je u Bijelu kuću u Washingtonu i Dioklecijanovu palaču u Splitu). Spliske. treći po veličini među jadranskim otocima. Gornjeg i Donjeg Humca i drugdje). radio zadarski graditelj Petar Franić-Hacuc. za cara Dioklecijana iskorištavali su se kamenolomi kod Škripa. naselje i mala luka na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka. U XIII. Bobovišća. 19. st.-42. Liberana sa zvonikom na preslicu. 12 km južno od Božave. U crkvi se nalazi više nadgrobnih ploča iz XVIII. 15 km sjeverozapadno od Makarske. Crkvica sv. javljaju se složeniji graditeljski sadržaji (ljetnikovac u Bolu).

oko 1 km od istoimene uvale. Uz poznate specijalitete janjetinu. Đurđa. Oko 228. 20 km jugoistočno od Dubrovnika. Cista Velika. st. naselje u Imotskoj krajini. dominikanski samostan s crkvom.XVI. naselje 5 km sjeverozapadno od Ciste Provo. U zaselku Kačića. U blizini crkve nalazi se velik urešeni stećak. CAVTAT. 24. danas također u ruševinama. te fragmenti oltarne pregrade. i 1680. BROCE. Na . Ime Cavtat nastalo je prema Civitas vetus. naselje i lučica u istoimenoj uvali na obali južnoga Makarskog primorja. Iz toga vremena očuvali su se ostaci rimskoga kazališta (?).). Na lokalitetu Crkvina otkrivena je starokršćanska crkvica i memorija. kako su bjegunci u novoosnovanomu Dubrovniku nazivali svoje matično naselje.. Naselje su osnovali Dubrovčani 1349. Margariti podignuta je 1741.). st.nude se kvalitetno vino (kujundžuša) te duhan.. 8 km sjeverno od Ploča.g. za prodora Avara i Slavena. Duha su vrijedni barokni kipovi sv. Na tri položaja nalaze se groblja sa stećcima: kraj stare župne crkve (iz 1759. etnografske predmete i mali arheološki lapidarij. U župnom dvoru nalazi se pinakoteka. Kačića Miošića. potječe crkvasSv. 25. Iz prve polovice XIV. 18 km sjeverozapadno od Imotskog. Stara župna crkva posvećena sv. Mare podignuta je uz more 1870. Ovo važno cestovno križište ima dugu sajamsku i gostioničarsku tradiciju. grad i luka u južnom dijelu Župskoga zaljeva. Mnogi su urešeni figuralnim prizorima. jela ispod peke . Iz XV. rodna je kuća pjesnika fra Andrije Kačića Miošića. ali je taj rad obustavIjen. nenaseljen otočić u blizini Cavtata. očuvani su ostaci gradskih zidina prema kopnu i renesansni knežev dvor. Lovreć. kada se na zabavno-sportskim priredbama okuplja okolno pučanstvo. Felića i Svih svetih s grobIjem. Nova župna crkva sv. prije Krista nalazi se u vlasti Rimljana. 22. naselje 2 km jugoistočno od Ciste Provo. sv.). Postoje još crkve Navještenja. rad nepoznatoga mletačkoga kipara. st. U naselju je crkva sv. 3 km južno od Stona. BRIST. djelo I. Tome. na Čatrnji i u Markuzinoj ogradi. 4 km istočno od Smokvice. 25 km sjeverozapadno od Dubrovnika. Na groblju je mauzolej obitelji Račić.). st. prema projektu Francuza Oliviera.21. naselje u sjeverozapadnom dijelu Dubrovačkoga primorja. sagrađeno nekoliko kasnobaroknih ladanjsko-gospodarskih sklopova.-30.) s prostranom lađom i velikom polukružnom apsidom. započelo je produženje gradskih bedema Stona prema Brocama. u neoromaničkom slogu. a u njegovoj velikoj biblioteci čuva se i nekoliko osobito vrijednih knjiga. st. neposredno uz staru crkvu. Uz more je tijekom XVIII. ČARA. poslije postaje rimskom kolonijom. na podnožju brda Končar. U kući Vlaha Bukovca nalazi se zbirka njegovih slika i uspomena. a do nje ruševine crkvice sv. Stjepana. grobovi te ostaci ceste iznad današnjega mjesta. a u samostanu umjetnička zbirka. Uz nekoliko gotičkih i renesansnih kuća izgrađen je 1629. jaretinu. Marije u Polju (preuređivana 1377. 1478. Na glavnom oltaru župne crkve Sv. rad Ivana Meštrovića (1920. i u njoj se nalaze grobovi Kačića iz XVIII. Mrkan. Silvestra i sv. rad domaćih graditelja. Meštrovića. Na dijelu ruševina obližnjega benediktinskoga samostana izgrađen je novovijeki biskupski ljetnikovac. rad Vicka Lovrina. 23. U morskoj uvali nalazi se ljetnikovac obitelji Zuzorić iz XVI. a u naselju spomenik Baltazaru Bogišiću. Na ostacima kasnoantičkog zdanja (vjerojatno memorija) izgrađena je predromanička crkvica sv. U gotičko-renesansnoj franjevačkoj crkvi čuva se poliptih (početak XVI. st. BRSEČINE. God. uz nju je spomenik fra A. potkraj XVI. naselje u središnjem dijelu otoka Korčule. Posebno je živo vikendima i blagdanima. Jugoistočno od Broca su ruševine kuće i kapele Ivana RabIjanina. st. Zbirka Baltazara Bogišića ima brojne grafičke radove domaćih i stranih umjetnika. st. Antički grad razoren je početkom VII. najpoznatijeg dubrovačkog ljevača topova. a na zaravni iznad uvale utvrđeni ljetnikovac s kapelom i parkom obitelji Ohmučević-Bizzaro iz XVII. Barokna župna crkva ima drvene oltare. Prvotno grčko naselje Epidauros. naselje i lučica na zapadnoj obali suženog dijela Stonskoga kanala na poluotoku Pelješcu. Jedno od najstarijih naselja (Kzarra) na otoku (XIV. st. Mihovila. 26.. st. CISTA PROVO. Na tri položaja postoje ostaci nekropole stećaka. ukupno 109 spomenika.

st. Na istočnom dijelu otoka je pustinjačka crkva Gospa od Prizidnice. ispod najvišeg vrha na otoku (Bokolj. na ulazu u luku Gruž i Rijeku dubrovačku. rujna). otkriveni su tragovi predromaničke crkve sv. U srednjem vijeku na Čiovu postoji niz sela. Najpoznatiji je proizvod čuveno bijelo vino. čije je podrijetlo među prvima u Hrvatskoj zaštićeno. Uz morsku obalu je crkva sv. slike Matije Pončuna i dr. a građevine se preinačuju u utvrde i uništavaju. Bavo. Uz jugozapadnu stranu Čiova pruža se otočić Fumija na kojemu su ostaci kasnoantičke ili ranosrednjovjekovne crkvice sv. 16 km sjeverno od Benkovca. Boa.-XVII. a istodobno se na Čiovu protegnulo i trogirsko predgrađe. Na Svetog Jakova obvezno se izvodi kumpanija (v. je preinačena i dozidan joj je zvonik. st. Slavenski naziv Čiovo dovodi se u vezu s nazivom istočnoga rta otoka Caput Jovis. Jere. obljetnicu stradanja od komunističke vlasti. Dubrovačka Republika je Požarevačkirn mirorn 1718. Sabine s franjevačkim samostanom koji franjevci prisilno napuštaju. DONJI KARIN. Blato). Na ruševinama benediktinske opatije podignut je u XV. nakon II. pustinjačkih stanova i leprozorija. U Žednom je očuvana srednjovjekovna crkva sv. U mjestu Čiovu je predromanička crkva Gospe pokraj mora. Na Daksi je bila crkva sv. st.XV. st. Intenzivnije naseljena u XVII. Jedno od najstarijih mjesta na otoku karakterizira položaj uz lijepo Čarsko polje.glavnom oltaru. izbjeglim stanovništvom iz zadarskog zaleđa. dok je barokni kaštel Španića iz 1674. Petra. na južnoj obali Karinskog mora. srpnja) te na Malu Gospu (8. st. Njeguje se i tradicija pjevanja dalmatinskih narodnih napjeva. Na području naselja je poznati samostan sv. Prvi put se spominje 1270. Jakova. st. st. naselje u sjevernoj Dalmaciji. u početku trobrodna građevina. Križa. očuvan je polikromni svod blagovaonice. DOBROPOLJANA. Petra spominje se u XV. Osim zlatnoga kaleža gotičkog oblika u njoj se nalazi i oltarna slika Leonarda Bassana. potom Karlovići. 27. Križa (5 km od Trogira) grade u XV.. Mavra. st. Crkvu i dominikanski samostan sv.. a obnovljen početkom XVIII. st. Kod Slatina. Poslije je taj predio bio u sastavu BiH. U rimsko doba (ostaci amfiteatra) Corinium. nakon doseljenja Hrvata središte hrvatskog plemena Karinjana (ostaci oltarne pregrade s natpisom). 28. Samostan ima lijep klaustar. Kraj crkve nalazila se loža iz 1770. oslikano gotičko raspelo i bizantska ikona danas su u župnoj crkvi u Slatinama.). 274 m). svjetskog rata priključen Crnoj Gori. Mavra. 29. Po otočiću su izgrađene postaje križnoga puta u obliku malih kapelica. u XVIII. Magdalene Ivana Duknovića. Arbanija. Turci. otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. 31. U franjevačkom samostanu sv. sastavljenom u XVIII. granični prijelaz (s neriješenim statusom) prema Crnoj Gori u dolini Sutorine (antičko Sub Turri). 1994. naselje na otoku Ćiovu. Romanski naziv otoka (Bua. otočić na krajnjem jugoistoku Koločepskoga kanala. . Župna crkva sv. Crkva i franjevački samostan uništeni su za srpske agresije na Hrvatsku 1991. Bubus) vjerojatno je ilirskog podrijetla. podignuto je spomen-obilježje hrvatskim domoljubima uz 50. Grad drže Gusići. od 1527. pošip. zaštitnika Čare (25. DAKSA. naselje u istoimenoj uvali na sjeveroistočnom dijelu otoka Pašmana. Od XV. (porušena). potom Mlečani i opet Turci do 1685. ČIOVO. Sutorinu odstupila Osmanlijama kako ne bi imala zajedničku granicu s Venecijom. majstori Ivan Drakanović i Nikola Mladinov. Antuna čuvaju se slika Palme ml. i skulptura sv. DEBELI BRIJEG. povećava se stanovništvo Čiova doseljavanjem izbjeglica koji bježe pred Turcima.). Fumije i gospodarskih zgrada trogirskih benediktinaca. nalazi se sedam gotičkih reljefa iz Engleske od alabastera (XIV. u uvali Supetar. a u 1 km udaljenom Žednom srednjovjekovna crkva sv. U crkvu Gospe od Čarskog polja hodočasti se na Blagdan Sv. Na obližnjoj gradini Miodrag ostaci utvrde (XIV. a cijeni se i čarsko maslinovo ulje. sasvim nagrđen. God. 30. 4 km istočno od Trogira. franjevački samostan koji je za turskih ratova razoren. st.

Mauzolej je od kamena u obliku centralne građevine s kupolom. 29 km jugoistočno od Makarske.32.. GrobIjanska crkva sv. Unešić. odakle se pruža lijep pogled na okolicu. Stjepana u kojoj je nađen rimski natpis iz II. minaret. koji je pokopan u obližnjem mauzoleju u Otavicama. DRNIŠ. U rimsko doba Tariona. st. naselje u Makarskom primorju. Otavice. Ante. st. Orač. . 36. Uz more se nalazi groblje sa srednjovjekovnim nadgrobnim pločama i barokna crkva iz 1745. st. Početkom XVI. Iznad sela je gotička crkva sv. koji spominje hercega Stjepana. st. Župna crkva sv. st. Selo se u ispravama spominje od XIV. U crkvi se čuva vrijedan barokni namještaj s oltarnim slikama mletačkog slikara Antonija Grapinellija. Na taj je način Stradun postao središte grada i njegova glavna ulica.) za sebe i svoju obitelj. U javnim prostorima su djela Ivana Meštrovića (Vrelo života. Gruž . Nakon izgradnje luke u Gruškom zaljevu. Nikoli. U kasnobarokne građevine trogirskih obitelji Tironi i Moretti ugrađeni su antički i romanički spoliji. PretpostavIja se da je to bio Municipium Magnum. Na istaknutu položaju. naselje u Dalmatinskoj zagori. spajajući suprotna gradska vrata: Ploče na istoku i Pile na zapadu. 37. 32 km sjeveroistočno od Šibenika. Na ulaznim su vratima portreti članova obite1ji u bronci.Kraj župne crkve sv. otkupila ih je zadarska obitelj Salomoni. dok je velika džamija barokizacijom pretvorena u crkvu Sv. Krajem XVIII. DRAGOVE. naselje 17 km jugoistočno od Drniša. U Podumcima je prapovijesna špiIja iz 3000. 35. Jurja. Podno Baline glavice nađeni su antički ostaci i rimski natpisi. U podu crkve uzidane su srednjovjekovne grobne ploče. nalazi se izvan naselja. 33. grad. st. koji je na glavici što dominira otavičkim poIjem sagradio mauzolej (1926-30. a u unutrašnjosti mnogobrojni reljefi i skulpture sakralnoga sadržaja. Ovdje je imala posjede zadarska obitelj Drago. Gotička crkva sv. st. ima uzidane srednjovjekovne nadgrobne ploče. st. Zerona ili Ziruna. otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. 13km južno od Drniša. uz koji je crkvica Sv. Gerona. Roka. Jurja (očuvano gotičko svetište). nikad dovršene crkve.. Nasipanjem močvarne doline između Gruškoga zaljeva na sjeveru i Staroga Porta na jugu i izgradnjom Place (Straduna) stara gradska jezgra spojena je s predgrađem na drugoj strani doline. Mletački je general Foscolo razorio 1648.). kasnije barokizirana. U XIII. a na groblju se nalazi jedan bizantski kapitel. Muzej drniške krajine čuva i neke Meštrovićeve odljeve. Sačuvani su dijelovi tvrđave. DRAŠNICE. znatan dio grada. sjeverozapadno od Šolte. u dolini koju prema jugozapadu zatvara uzvisina Lapada i manji greben s najstarijim dijelom Dubrovnika. S istoga mjesta potjeću dva kasnoantička sarkofaga i reljef s prikazom Mitre uzidan u zid jedne staje u obližnjem zaseoku Lele. sagrađena 1715. Na glavici sjeverno od naselja vide se ruševine kule s obrambenim zidovima iz XVII. (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). Kljake. Okolica je naseljena već u antičko doba (rimski ostaci podno brežuljka Dumbovice). između Drveničkoga i Šoltanskoga kanala./XIII. uz rijeku Čikolu. na zapadnom dijelu Petrova polja. Ilije nađeni su ulomci oltarne pregrade iz IX/X.. crkvica je Gospe od Dumbovice koja se spominje od XV. DRVENIK. Leži na podnožju vapnenačkoga Srđa (412 m).godine prije Krista. naselje i trajektna luka u istoimenoj uvali u Makarskom primorju. Jurja jednobrodna je građevina iz prve polovice XV. grad u Dalmatinskoj zagori. Crkva posvećena sv. spominje se kao Giruna. sagrađena je crkva sv. st. Rodno mjesto obitelji Ivana Meštrovića. luka i turističko središte južnoga hrvatskoga primorja. iznad pročelja ima zvonik na preslicu. st. obitelj graditelja Macanovića gradi monumentalno pročelje nove. Prvi spomen imena (sub Darnis) je iz 1494. što dokazuje da je u srednjemu vijeku postojao grad (tvrđava) i predgrađe (varoš). U razdoblju turske vladavine podignute su brojne građevine koje prikazuje Coronellijev crtež (poligonalna tvrđava. 34.. obnovljena i ponovno porušena 1961. između planine Promine i Moseća (Drniška vrata). i natpis iz 1446. Majka rodilja). velika džamija). st. st. naselje na sjeveroistočnom dijelu Dugog otoka. 3 km jugoistočno od Podgore. a u XV. DUBROVNIK. DRVENIK VELI. (porušena u potresu 1794. naselje 10 km istočno od Drniša. Leonarda sagrađena je u XII. hrvatsko se naselje spominje u pisanim spomenicima od XIV.

i XVI. kada se na dubrovački prostor prenose iz susjedne Italije. st. skulpture. Zbog veličanstvena pogleda na srednjovjekovni Dubrovnik neizostavna je šetnja po njegovim zidinama. Dubrovnik je grad iznimno bogate turističke ponude. Nadaleko su poznate dubrovačke karnevalske fešte . Revelin) ili u prekrasnim ambijentima svojih građevina (Knežev dvor. zabavne i karnevalske priredbe. Na repertoaru su djela hrvatskih i svjetskih klasika koje izvode vodeća imena domaćih i svjetskih glumaca. Muzej franjevačkog samostana čuva sav inventar stare ljekarnice. sportske. a s licem prema moru uresio se nizom marina. crkve). razvilo se hrvatsko naselje Dubrovnik.). vezilačkih i slikarskih radionica. bibliotečnim blagom.dosad ih je nastupilo nekoliko stotina. Lovrijenac. inkunabule i note. Kriza mediteranskog pomorstva te posebice . Vrlo je atraktivan Akvarij Biološkoga zavoda. jedno i Dan grada Dubrovnika (3.Umjetnička galerija (Put Frana Supila 23). koji se tradicionalno održava od 1950. U autentičnim dvoranama postavljena je zbirka namještaja XVII. st. srpnja do 25. Dubrovnik je po sebi »posijao« crkve. pod brdom Srđ. klesanja. na niže dijelove padina Srđa i izvan gradskih zidina prema Župi. Držićeva poljana. U Riznici dubrovačke katedrale čuvaju se relikvije sv. Pomorski muzej (tvrđava Sveti Ivan) u stalnoj postavi izlaže raznovrsnu građu vezanu uz dubrovačko i hrvatsko pomorstvo. Nasuprot tom položaju.. Lausa). njegova blaga i spomenika potrebno je više dana. svjetski poznate spomenične baštine i ljepote (upisan u UNESCO-ov registar svjetske kulturne baštine) jedan je od najatraktivnijih i najpoznatijih gradova Sredozemlja. uskim ulicama i trgovima. veljače). kolovoza). te se suočuju s poviješću Kneževa dvora. st. Održava se na otvorenim pozornicama u gradu (Gundulićeva poljana. Vlaha. U Etnografskom muzeju Rupe može se vidjeti prikaz tradicionalnoga gospodarstva i ruralne arhitekture dubrovačkoga kraja. rukopisi. Dubrovnik . Uz izuzetne prirodne ljepote i očuvanost baštine. klaustri.Dubrovački karnevo. u vrijeme križarskih ratova dolazi pod suverenitet Venecije (1205. lučica te šetnica. prostorna odijeljenost nastaje nasipanjem današnje Place. i XVI. Gradski statut iz 1272.povremene i stalne izložbe održavaju se i u drugim prostorima. smješten u tvrđavi Sveti Ivan. gdje se razvija jezgra jedinstvenoga grada. Dubrovnik nudi mnoge muzeje i galerije s draguljima hrvatske baštine. zaštitnika Dubrovnika. Sebastijan . U likovnome životu Dubrovnika posebnu važnost imaju izložbe koje se održavaju tijekom cijele godine. Dubrovnik od tog vremena započinje život slobodne države koja svoj najveći uspon dostiže u XV. radove starih dubrovačkih zlatarskih. Za temeljitiji razgled Dubrovnika. Posebno mjesto ima Dubrovački ljetni festival (od 10. nošnje i tekstilno rukotvorstvo.-XIX. Od svog je osnutka pod zaštitom Bizanta (neko vrijeme u njemu je rezidirao bizantski strateg). To je kazališni. Hrvatski naziv grada izveden je od riječi dubrava a romanski naziv Ragusa . te mnoge druge umjetničke slike i predmeti. Poslije se Dubrovnik proširio i na Lapadski poluotok. nakon propasti obližnjeg Epidauruma (današnjeg Cavtata) u toku slavensko-avarske provale u Dalmaciju. koje se održavaju od ranoga srednjovjekovlja. stoljećima učenim vještinama zidanja. monumentalnim zidinama i tvrđavama posjetitelji se susreću s tisućljetnom ljepotom njegove kao u školjku uvučene urbane jezgre. s posebnim naglaskom na povijest Dubrovačke Republike. Dubrovački muzej u Kneževu dvoru u svom kulturno-povijesnom odjelu ima 15 500 predmeta.Rausa nastao je od imena otočića na kojem je osnovano prvo naselje (Lave. uz vjerske obrede. rezbarenja.-1358.). dirigenata . po kojem se tijekom vremena prozvao cijeli grad. samostane i hotele. koncerte. Važan su dio festivala folklorne izvedbe domaćih (Linđo. zlatarski predmeti. st. No. redatelja. uključen u kalendar svjetskih festivala i jedan je od najpoznatijih u svijetu. odore knezova i vijećnika. Stekavši potpunu samoupravu (vezan samo plaćanjem danka kralju i pružanjem pomoći u brodovima). u sklop ugarsko-hrvatskoga kraljevstva. 1956. Vlaha. a Zadarskim mirom 1358. njezin izložbeni prostor Luža Art Centar (Stradun).postupno s Dubrovnikom postaje jedinstveno naselje. glazbeni i folklorni festival. najstarijom ljekarnicom na europskom jugu i dr. Dopuštajući užitak odabira. Osim renomiranih galerija . procesiju gradskim ulicama. već za šetnje Stradunom. s primjercima morske faune.. U Muzeju dominikanskog samostana prikazani su vrijedni primjerci dubrovačkog slikarstva XV. Proslava traje cijeli tjedan. Velika je gradska svečanost proslava Blagdana Sv. vlastelinske odjeće. Dubrovnik je osnovan vjerojatno u prvoj polovici VII.grad jedinstvene političke i kulturne povijesti (Dubrovačka Republika. Lado) i stranih folklornih skupina.

). Na tim je radovima bio angažiran niz graditelja (Nicifor Ranjina 1319. U tijeku nekoliko stoljeća Dubrovnik se razvija u najjače gospodarsko središte na istočnoj obali Jadrana. maršal Marmont 1808. dvoja prema luci a dvoja (s pokretnim mostovima) prema kopnu. Središte je javnoga života grada od najstarijih vremena bio trg Luža. Ratnikova desnica do lakta (uklesana i u podnožju stupa) bila je službena mjera za dužinu (lakat) u Dubrovačkoj Republici. st. 1377. -1626. Sveta Margarita. I. održava diplomatske veze s nizom zemalja i gradova. Sveti Spasitelj do ugaone tvrđave Sveti Ivan (pogled na gradsku luku. postoji u gradu starački dom.). st. zatim duž gradske luke iznad Ulice kneza Damjana Jude. uređena prva ljekarnica. rodno mjesto učenjaka svjetskoga glasa.). (na glavnom oltaru) i dva kamena kipa (sv.). Gundulić). u sredini trga Orlandov stup iz XV. pozlaćeni. Pelješac i Mljet. 1301. pojačavane i dograđivane od XII. Dubrovnik je pripao Austriji. organiziran je prvi lazaret. i dr. crkva Sv. dvije ugaone utvrde i velika tvrđava Sveti Ivan. srebrni kip sv. ukida Dubrovačku Republiku (naziv je u upotrebi od XV. Spasa na Poljani Paskoja Miličevića. Dubrovčani su stekli Lastovo. građen 1539. kodificirani urbanistički i higijenski propisi (organiziranje karantene). ili 1745. Od ulaza ispod Luže zvonare put po zidu vodi iznad Ulice između Vrata od Ploča (lijevo Sponza.5-5 m. Od 1347. U vrijeme samostalnosti Dubrovnika državna je uprava u rukama aristokracije.. desno pogled na gradsku luku i na Revelin). s uklesanim likom ratnika. Narodnoga kazališta i iznad Arsenala do silaska ispod Luže zvonare. -1468. ekonomski teoretik Benedikt Kotruljić (1400. Jakova (lijevo pogled na grad) i vodi kraj kula Drezvenik. Grad brane i dvije samostalne tvrđave: na istočnoj strani Revelin. do druge polovice XVII.-1789. osnovano je Vrhovno zdravstveno vijeće.-51. st. Važnu ulogu u hrvatskoj kulturi Dubrovnik je zadržao do danas. Dubrovnik je grad najveće spomenične vrijednosti i bogata umjetničkoga značenja. 1317. dominikanska crkva. dovode do teškoga gospodarskog stanja. a prema moru 1. Odavde se zapadnim pojasom spušta uz kule Gornji ugao i Sveti Franjo do unutrašnjih Vrata od Pila (tu se završava obilazak sjevernog dijela zida). Sveta Lucija i Sveta Barbara do Minčete. od 1432. Obilazak južnog dijela zida nastavlja se uz kulu Puncijela (desno pogled na Lovrijenac) i Bokar (lijevo pogled na grad.-64. a sa zapadne strane Lovrijenac. Ston. Dubrovnik je imao četvera gradska vrata.-XVI.-66. 1424. Antonio Ferramolino 1538. pojačavaju jedan veći i devet manjih polukružnih bastiona. Vlaho i .. prema kopnu širok 4-6 m. organi su uprave Veliko i Malo vijeće (od 1238. Paskoje Miličević 1466. Akademija ispraznih (osnovana oko 1690. Odredbama Bečkoga kongresa 1815.-1516. ustanova za osiguranje brodova od druge polovice XIV. u kojem su. Luke i Blagovijesti. kompozitori Lukša Sorkočević (1734. Sa sjeverne strane trga je palača Sponza.. Od 1272. Zidine oko grada sačuvane su u izvornom stanju.. Na zidine se može doći ispod Luže zvonare ili idući uz crkvu sv. iznad Vrata od Ponte. st. gradi se vodovod. Znanstvenu i kulturnu djelatnost propagirala su u gradu znanstveno-književna društva . pet bastiona. Glavni je zid na obilaznom hodniku dug 1940 m. visok do 25 m.-1787.). desno na otvorenu pučinu) i uz kule Sveta Marija. Mihajlo Hranjac 1617.akademije: Akademija složnih (druga polovica XVI.) i Ivan Mane Jarnović (1740. sirotište. Vlaha (gradio ju je Marino Gropelli 1706.. Dubrovnik je istaknuto književno središte od doba renesanse (M. Juraj Dalmatinac 1465. Zvijezda. Nad Sv. U XIII. Dubrovnik je bio žarište humanizma i latiniteta na hrvatskoj obali Jadrana.). zatim se preko unutrašnjih Vrata od Ploča penje do kule Sv. Gradske zidine i tvrđave izvan zidina građene su. središte domaće slikarske škole XV. st. Srđ i istočni dio grada). najavljivale svečanosti i izvršavale javne kazne. Vlaha s maketom grada iz sredine XV.katastrofalni potres 1667. Mrtvo zvono. Lopudu i u Suđurđu na Šipanu. U takvoj situaciji dočekuje Dubrovnik Napoleonove ratove. među ostalim... Na čelu je države knez koji se bira na mjesec dana.) i Ruđer Bošković (1717. izgrađuje značajnu trgovačku i ratnu flotu (brodogradilišta u Gružu. a u XIV. st. Michelozzo di Bartholomeo 1461. Placa (Stradun). 2.). Na južnoj strani je barokna crkva sv. Na tom su se mjestu objavljivale naredbe. Francuzi ulaze u Dubrovnik 1806. prema kronikama gradnja je počela 1050. koje prati glavni zid s kopnene strane. najstarija sačuvana utvrda te vrste u Europi. st. Držić. Učvršćuju ga tri okrugle i 14 četverokutnih kula. i kazamatna utvrda Bokar. st. Preziđe.) i dr. uvedena je liječnička služba. Od kula je najmonumentalnija okrugla Minčeta na sjeverozapadnom uglu zidina.) i dr. ima Statut. Vidom.). sa stražnje strane Kneževa dvora. st. na 46 m visokoj hridi nad morem.. Sveti Stjepan. Od njega se prema zapadu pruža glavna arterija grada unutar zida.-14.) i Senat (1253. trguje na Istoku i Zapadu.-1804. među kojima su fizičar Marin Getaldić (1568. 1436.

Katarine sada je Muzička škola. nastalo poslije 1552. izgorjela 1817.). na mjestu stare romaničke katedrale koja je srušena u potresu 1667. potječu iz stare crkve sv. u kojima je stalna temperatura 17. Stjepana. P.5 °C.P. 1444. U tom je sklopu i Narodno kazalište (nazvano Bondino kazalište) iz istog vremena.). smještena je tzv.-53. Strossmayerova ulica vodi od skalinade prema zapadu. izveli Josip i Ivan Andrijić 1549. Do crkve je barokna zgrada nekadašnjega Dubrovačkog kolegija (izvedena 1735. Androvićeva ulica vodi do podnožja skalinade Uz jezuite. na ulaznom stubištu je reljef s natpisom iz 1481.. prve dubrovačke katedrale. izradio je Luka. Otuda se Ulicom od Domina dolazi u Široku ulicu. U atriju je poprsje Miha Pracata (rad P. Ispred zgrade Glavne straže. koji ju je završio. Palme ml. po nacrtima Antuna iz Padove). pod zgradom je 15 velikih suhih bunara (kapaciteta oko 1500 t) bušenih u živu kamenu. Jacomettija iz 1637. Jamnitzera. sv. Buffalini. U riznici katedrale (ulaz lijevo od glavnog oltara čuva se mnoštvo zlatnih i srebrnih relikvijara raznih oblika. na kojem je prikazana dubrovačka flora i fauna (rad W.. Portik u prizemlju obnovio je nakon druge eksplozije baruta 1463. čiju je figuralnu dekoraciju izveo Petar Martinov iz Milana potkraj prve polovice XV. koju spominje Konstantin Porfirogenet (oko polovice X. Vlaho i Lazar. sin admirala Miha (u bronci ih je izlio nepoznati majstor 1476.). ili XIII. a u zvoniku je najstarije poznato dubrovačko zvono. J. U nekadašnjem samostanu sv. Nacrt je dao A...-64. Zvonima s Luže zvonare (sagrađene 1463. prema nacrtima A. jedini spomenik koji je Republika postavila kojemu zaslužnom građaninu. Zapadnu stranu Držićeve poljane zatvara monumentalno pročelje barokne katedrale. koji otkucavaju sate. prema nacrtima Antonija Vecchiettija). Skalinada vodi do Poljane Ruđera Boškovića s baroknom jezuitskom crkvom sv. st. Mala Onofrijeva česma. . Ignacija (dovršena 1725. God. st. projektirao P. Tu se u Restićevoj ulici nalazi renesansna palača Skočibuha (Bizzarro-Ohmučević. Na jednoj od slika. napola u niši. sačuvan dio prema gradskoj luci). poslije dograđivane crkve sv. građene 1672. Crkva Gospe od Karmena barokna je građevina (1628. u renesansnom stilu Petar Martinov iz Milana.).) djelo Ivana Krstitelja Rabljanina..-08. Andreotti. Bazzi. Zgradu Glavne straže gradio je 1706. građena u stilu lombardske neorenesanse (1863. st. sazivala su se vijeća i najavljivale uzbune. sagrađena prema zamisli Onofria della Cave. koja se pripisuje C. U nastavku Strossmayerove ulice. Na glavnom oltaru je veliki poliptih Marijina Uzašašća (na stranama: sv. Građena je 1542. i Zamanjina gotička palača. Istočnu stranu Poljane Marina Držića zatvara biskupska (prije Sorkočevićeva) palača. Do zgrade Gradske općine je Knežev dvor. st. Regiu. U Stulinoj ulici su ruševine starohrvatske. st. na mjestu utvrđenog dvora iz XII.). proširena 1489. st. prikazan je i Sorkočevićev ljetnikovac na Lapadu. Nad vratima kroz koja se nekad ulazilo u zgradu Velikog vijeća stoji natpis: OBLITI PRIVATORUM PUBLICA CURATE (Zaboravivši osobne brige. koji je uništen eksplozijom baruta 1435. Lijevo je ulaz u prostorije bivšeg arhiva (oslikani ormari iz doba rokokoa). tzv.) i Velikog arsenala (prvi spomen 1272. Rupe. U apsidi iza glavnog oltara su i zidne slike G. Vlaha iz XIV. Južno od Poljane Marina Držića je stara gradska četvrt Pustijerna (prilaz ispod arkada). djela bračkoga kipara Nikole Lazanića s kraja XVI. A. Tu su nekad stajale zgrade Velikog vijeća (prvi spomen 1303. spominje se u dokumentima gradnja Gradskog zvonika. lijevali Vivencije i njegov sin Viator. Na zgradu Glavne straže nadovezuje se zgrada Gradske općine.. U sredini dvora je atrij s arkadama (na tri strane u prizemlju i na četiri strane u katu).sv. velika dvokatnica. djelo Tiziana i njegovih pomoćnika. oko 1550. Garcie (1737. U zgradi je sada Muzej Rupe. u današnjem obliku gotičko-renesansna građevina. Savolda. Gradski zvonik u cijelosti je restauriran 1929. Petra Velikog. (restaurirana 1940. Nikola i Antun opat). fra Tommaso Napoli i Ilija Katičić. U crkvi se čuvaju slike Padovanina.. Marino Gropelli. Parmigianina. koje su 1355.).-38. G. Pozza). a graditelji su bili P. Reprezentativno stubište vodi do prostorija na katu. brinite se za javne poslove).-90. porušena oko sredine XIX. Sat s dva drvena ljudska lika (»zelenci«). Jeronim). Dvor je stradao u potresu 1667. najbolje sačuvana privatna zgrada građena prije potresa 1667. Uz nju vodi Ulica kneza Damjana Jude do tvrđave Sveti Ivan (danas Akvarij. Pomorski i Etnografski muzej).. prema nacrtima jezuita Ranjine i Canaulija). G. Passalacqua. Bordonea i dr. Današnje je zvono (1506. služila je kao spremnik za žito.-36. s mnogo fragmenata pleterne ornamentike. koju je 1735. u Ulici od Rupa. u bivšoj crkvi otkriveni su temelji i kripta crkve sv.) obavljao korčulanski graditelj Jerolim Škarpa. Ondje se čuva i veliki umivaonik s vrčem od pozlaćena srebra. Gradski zvonik i zgrada Glavne straže.). a popravke je (do 1739. Istočnu stranu Luže zatvaraju Luža zvonara. 1713.).

1305. banka i fontik (ured za procjenu robe). Izgradnja današnjega samostanskoga kompleksa započela je početkom XIV. 1404. preuređen u gradsku kavanu. U crkvi su s desne strane Navještenje s nizom slika iz povijesti dominikanaca u Dubrovniku (N. Nad sakristijom se diže četverokatni zvonik s lanternom. izlivena u Dubrovniku. U sanktuariju je s desne strane kapela obitelji Lukarević iz XV..-1531. Rendića. Vaccaro. u njoj je umivaonik (kraj XV. klesarske radove izvode Nikola i Josip Andrijić.D. Klaustar samostana ima hodnike s vitkim arkadama (prijelaz iz gotike u renesansu). oltar s baroknim raspelom. kome je 1419. veliko raspelo (početak XVI. jedan sačuvani bočni brod sad je sakristija. st. državna blagajna. od XIII. a s lijeve strane kapela obitelji Gundulić (Luka Paskojev. sagrađena nakon potresa 1667. Sudeći po kripti. Ispod Luže zvonare uz Gradski zvonik polazi se na gradski zid. (Bartolomeo de Cremona).) s triptihom (rad Nikole Božidarevića. sa mnom važe sam Bog). U muzeju se nalaze vrijedni primjerci dubrovačkoga zlatarstva. oltar sa slikom Čudo sv. 16000 svezaka tiskanih knjiga. U njoj su imale svoja sjedišta dubrovačke akademije u vrijeme renesanse i poslije nje. Nasuprot njoj je pravoslavna crkva (1877. Na sjevernoj strani trga Luža je monumentalna Sponza (Divona. Josipa. st. Samostanska knjižnica posjeduje 217 rukopisa (među njima i iluminirane kodekse).. oko 1648. u Dubrovniku. dodan vanjski gotički okvir).. Na njezinoj južnoj strani je crkva sv. 1535.) je slika Gospa od Krunice (rad anonimnog slikara iz XVII. Počeo ga je graditi 1390. st. Paltašića i D. Veneziana iz 1352. na mjestu srušene crkve sv. Arsenal je produžen. koji su došli u Dubrovnik 1225.). st.) 1489. Ispod luka koji dijeli brod od sanktuarija slikani križ P.). jedan njegov dio srušen je prilikom gradnje kazališta 1863. Crkva je češće pregrađivana. uređena je obala. povelje važne za povijest Dubrovnika. Božidarević. st. Sakristiju je gradio 1485. kovnica novca. do pada Republike). drugo iz 1515. za francuske okupacije bila je . jedini romanički portal iz XIII.).. st. Charonton. Prema istoku ulica vodi do Gundulićeve poljane. U prizemlju ispred fasade je renesansni portik. osobito nakon potresa 1667. Na istočnoj strani klaustra je kapitulska dvorana s oltarnom slikom. 3. sinovi protomagistra Lovre iz Zadra. Vaccaro. 1893.). jedno iz 1463.). U zvoniku su tri stara zvona. Vinka Ferrera sa svečevim kipom iz XV. i grobom pjesnika Dinka Ranjine (1531. na njemu je radilo nekoliko domaćih majstora. Ulicom sv. ističu se inkunabule A. Dominika (Vlaho Bukovac. stara crkva bila je trobrodna.Crkva Domino sagrađena je na mjestu stare crkve srušene u potresu 1667. Služila je kao carinarnica (stoga se povremeno nazivala Divona). Građena je 1515. st. 239 inkunabula. ugovora i dr.). (Gaudencije Lastovac). 1536.). s triptihom Mihajla Hamzića iz 1512. izveli su ga domaći majstori po djelomice preinačenu nacrtu Masa di Bartolomea. Lorenzo di Credi. gdje je spomenik pjesnika Điva Frana Gundulića (rad I. Na frontalno smještenoj loži (u kojoj su danas originali »zelenka« i stari satni mehanizam s Gradskog zvonika) latinski je natpis: FALLERE NOSTRA VETANT ET FALLI PONDERA MEQUE FONDERO DUM MERCES. Prvi poznati graditelji crkve (1315. Dominika dolazi se do samostana i crkve dominikanaca (Bijelih fratara). U Sponzi je Državni arhiv Dubrovačke Republike (sadrži oko 2 700 000 pisanih stranica raznih dokumenata. Vlaha i arhanđela Rafaela s likom donatora iz obitelji Pucić (slikao Tizian oko 1554. isprava. adaptacije izvodi Paskoje Miličević. Zbirka slika obuhvaća razdoblje od XIV.-69. a 1266. st.). izlaz u Ulicu između Vrata od Ploča (nekad glavni ulaz u crkvu. oltar sv.) bili su Nikola i Juraj.) i nekoliko nadgrobnih ploča. Dobričevića. Na glavnom oltaru (iz 1603. Dvorište zgrade okruženo je hodnicima s arkadama. Vasari). a drugi je 1933. st. Palu glavnog oltara radio je A. st. poslije 1458. Paskoje Miličević. Na Arsenalu (iz XIII. S lijeve strane je oltar s palom sveta Magdalena između sv.B. Cecho iz Monopolija./58. Uz dominikansku crkvu prigrađena je crkva sv. Jakova iz 1299. Prolaz vodi kroz zid u gradsku luku. u drugom renesansni prozori. Sebastijana (1466.1607. u prvom katu su gotički. u prijelaznom stilu iz gotike u renesansu. i dok ja važem robu.). (Ivan Krstitelj Rabljanin) i treće iz 1622.). 1513. radom Nikole Božidarevića iz 1513. nakon francuske okupacije (kad je služila kao konjušnica i spremište) i 1883. Njezina je izgradnja počela zasipavanjem kanala između otočića Lave i kopna.-22. prva polovica XVII.) i slika Silazak Duha Svetoga s likom donatora Skočibuhe (A. do naših dana (Tizian.. i slika Uzašašće Marijino s vedutom Dubrovnika (potpis nepoznata majstora A. st. Trgovačka arterija današnjeg Dubrovnika je Ulica od puča. Fondik). po nacrtima Paskoja Miličevića. 1912.) s kulturno-povijesnom zbirkom i kolekcijom ikona. kasnogotička kamena propovjedaonica iz XV. sagrađene su četiri kule. PONDERAT IPSE DEUS (Zabranjeno nam je varati i krivotvoriti mjere. st. Savonarolini govori iz 1497.

Trošne dijelove popravljaju 1426. samostan i crkva franjevaca (Male braće).. u njoj je uređena riznica. 15 iluminiranih koralnih knjiga. a sa strane sv. Hodnik je uokviren sa sve četiri strane nizom dvostrukih heksafora. Tu je. obnovljena (jednostavan tipizirani barok. Od Luže ulicom između Vrata od Ploča. obnovljena je 1910. stoji crkvica sv. Crkva je dovršena vjerojatno 1343. st. (u stilu renesanse s nekim elementima gotike) Petar. st. Kasnogotička južna vrata prema Placi (u luneti Pietŕ. a gradnja je dovršena 1444. s različitim kapitelima koji pokazuju snažan utjecaj romaničkog bestijarija. izvedbu kamene balustrade na terasi nastavlja Ratko Brajković. u kasnijim stoljećima dograđeni su bočni brodovi i barokno pročelje. oltar kapele ima oblik trokrilnog ormara za relikvije.). Nacrt je 1438. jedino je propovjedaonica iz XV. prema sugestijama G. posljednji put 1787. Oltari i slike na njima pripadaju razdoblju od baroka naovamo. U samostanu se čuvaju uređaji i pribor (XV. koja se poslije izgradnje samostana počela nazivati crkvom sv. a 1433. st. a zvonik 1424. graditelj Petar Andrijić). od donošenja Statuta o sanitarnim mjerama u XIII.. izradio Onofrio della Cava. i brojna djela stare domaće glazbe. doživio razne pregradnje. Južnu stranu Poljane Paskoja Miličevića zatvara bivši samostan sv.. Poslije njegove smrti (1348. st. koja nije oštećena u potresu. st. Veliko dvorište s dvostrukim arkadama bivšega klaustra danas je ljetno kino i restauracija. kupolu je izveo Petar Martinov iz Milana. koji je u XIX. i XVI. Na uglu. Gradnja samostana počela je 1317. koji je pisao i iluminirao Dubrovčanin Bernardin Orsat Gučetić. ispred nekadašnjih gradskih Vrata sv. Božidar Bogdanović i Radin Bogetić. spaja Vrata od Pila s Vratima od Ploča. U crkvi je grob pjesnika Điva Frana Gundulića (1588.-28. na području židovskoga geta koji je u Dubrovniku postojao od 1352. (nakon potresa 1667. Uz nju je crkva Navještenja (Nuncijata) s lijepim portal om. do Vrata od Pila. Spasa. Gotički kipovi nad vratima vjerojatno su rad Leonarda i Petra Petrovića s kraja XV. Popločena kamenom 1468. U više je navrata produživana. koja je postojala već 1317. Jakova na Pelinama s romaničkim obilježjima.-XVII. Tu je sinagoga iz XV. sa slikama na drvu. šesnaesterostrani spremnik prekriven kupolom. nalazi se Velika Onofrijeva česma.. Uz crkvu vodi zapadni put na gradske zidine. građena u stilu renesanse (1520. tim potezom ide. st. Cerutija iz Rima). Placa (Stradun).. većinom iz XV. Česma u sredini dvorišta postavljena je u XV. Od slika u crkvi ističe se Uzašašće. Jakova. uz Vrata od Ribarnice i uz dominikansku crkvu s desne strane ispod gradskog zida je predromanička crkvica sv. duga 292 m. st. Jerolim i sv. S obje strane Place bile su nekad trgovine. Klare. rad Petra iz Urbina (1527. Prolaz uz baroknu crkvu Rozarija spaja Ulicu između Vrata od Ploča sa sjevernom glavnom ulicom starog Dubrovnika. Najstariji sačuvani dio čitavoga kompleksa je s obilježjima prijelaznog stila. jedna od najstarijih sačuvanih sinagoga u jugoistočnoj Europi.). Ivan Krstitelj) djelo su kipara Leonarda i Petra Petrovića iz 1499. Na istočnoj strani klaustra je kapitulska dvorana sa sedam kapela. U sakristiji. Neke kuće sačuvale su stari tip ulaza u trgovine u prizemlju. st.-1638. u prijelaznom stilu iz romanike u gotiku. glavni kanalizacijski kolektor. sin Marka Andrijića. Vlaha (iz XII. S Pelina prema ulici Prijeko spušta se Žudioska ulica.) stare samostanske ljekarnice. st. Placa je nakon potresa 1667. jedna od završnih točaka starog vodovoda. Samostanska knjižnica s više od 30000 svezaka posjeduje 22 inkunabule. Lijevo je predromanička crkva Sv. na vrhu Bog Otac.) na klaustru rade Miljen Radomislić 1367. Na zapadnom proširenju Place. gotička kapela obitelji Bunić iz 1472. st. Uzbrdo.. U Ulici od Sigurate nalazi se starohrvatska crkvica Sigurata. oko 1500 rukopisa. Nasuprot glavnom ulazu franjevačke crkve je crkva sv. uz najraniju crkvu sv.pretvorena u zatvor. Do crkvice je samostan koludrica u kojem se čuva najstarija zavjetna slika s prikazom dubrovačkog broda i vezena slika Pranje nogu (po nacrtu Niccola di Pietra. Kao antependij glavnog oltara služi predromanička kamena ploča s motivima pleterne ornamentike. (s namještajem iz XVII. gotički je šiljak zamijenjen kupolastim krovom). 4. Cesta prolazi kroz unutrašnja . XV. st.).).. koja se prvi put spominje 1245. pa je znatno izmijenjena. Gradio ju je 1536. Prvi graditelj i klesar klaustra bio je Mihoje Brajkov iz Bara (u južnom traku hodnika je njegov nadgrobni natpis). i Leonardo Stjepanov iz Firence 1376. prvi se put spominje 1225. kojoj je poslije dograđen jedan gotički brod. Zlatarskom ulicom. Glavna arterija staroga grada. je produžena i dodano joj je kasnorenesansno pročelje (natpis i datum na arhitravu). ističe se martirologij iz 1541. Osnovan je 1290. Klare. ili XIII. Česma je dijelom stradala u potresu 1667.. Prijeko. vodi put do Ulice Peline (koja prati sjeverni potez gradskih zidina do Minčete). 1607. Nikole.). Ulicom Celestina Medovića dolazi se na Placu. na Poljani Paskoja Miličevića. Luke.

osnovan 1427. lijevo je zgrada Umjetničke galerije. Odavde jednosmjerni Put iza Grada duž gradskih zidina. Uz obalu u Gružu brojni su nekadašnji vlastelinski ljetnikovci.. nad vratima u niši kip zaštitnika grada sv. a na katu ugaone lože. st. S desne strane diže se Eminova kula. s kolonade pogled na tvrđave Bokar (lijevo) i Lovrijenac (desno).).).Vrata od Ploča (početak XIV. Nad Lapadskim poljem je stari ljetnikovac. parkom i kolonadom. spominje se od 1301. ide usporedno s obalom i kod rta Kantafig ulazi u Rijeku dubrovačku. Od ceste (lijevo Opća bolnica. (na glavnom oltaru poliptih Lovre Marinova Dobričevića iz 1465. glavni istočni ulaz u grad. S lijeve strane Starčevićeve ulice. U restauriranom ljetnikovcu smješten je Povijesni institut HAZU. Drugi. Ferramolina. 1464. st. izbija u vrh Gruškog zaljeva. Samostan redovnica dijelom je nekadašnji lazaret. Uz nju jedno od starih dubrovačkih groblja. po nacrtima A. kapela i velika terasa. a današnji je izgled dobila 1538. nazvano po starim. Na njima se sačuvao mehanizam za dizanje pokretnog mosta. Felića i crkva Sv. s renesansnim arkadama u prizemlju i gotičkim monoforama i triforama na katu. U sredini je fontana s figurama iz Gundulićeve pastorale Dubravka (rad I. velika renesansna građevina s . S lijeve strane ceste je stara crkvica sv. Prema moru pruža se plokata Brsalje s platanama. Regiu. Od Batale cesta ide zapadnom obalom Gruškog zaljeva. Ljetnikovac Bunić-Pucić-Gradić ima renesansno prizemlje i gotički kat. S Poljane Paskoja Miličevića vodi put kroz unutrašnja vrata i međuprostor do vanjskih Vrata od Pila preko pokretnog mosta (sačuvani uređaji za dizanje pokretnog mosta) do Trga ispred Vrata od Pila. te spojna cesta s Jadranskom magistralom. a na katu su gotičke monofore i trifora. u II. a desno su hoteli Excelsior. ljetnikovac Crijevića (poslije Pucića) s renesansnom kapelom.).. a u XIX. Klementa i Hilarija. Renesansni ljetnikovac Gundulić (gradili su ga korčulanski graditelji u XVI. stube Uz Posat prema Zagrebačkoj ulici. Renesansni dominikanski samostan blizu pristaništa. na visokoj hridi iznad mora. noviji dio na katu ima otvorenu ložu s baroknim zidnim slikama. Lazareti (Tabor). uz koju se nalazilo najstarije sklonište za gubavce (spominje se već 1306. Lijevo se odvaja put prema parku Gradac i poluotoku Danče. 1900. pregrađivan. vrlo stara kapelica sv. Od Boninova jedan put vodi prema Lapadu ispod obronaka Petke. Orsula. Gradnja je započela 1463. Nikole (brodograditeljskog ceha) građena je 1527. iza nje je u uvali gradsko kupalište Ploče. prema Bosanki i Žarkovici. Idući kroz predgrađe Ploče desno je napušteni kompleks zgrada. iz 1590. prolazeći kroz Gruško polje. U XIX.). Renesansni ljetnikovac Natali ima u prizemlju portik s lukovima. st. u neposrednoj blizini je renesansna kapela. i 1571. Iza groblja put vodi uzbrdo do najljepšega ljetnikovca u Dubrovniku Skočibuha-Bonda (1675. Ljetnikovac Luke Pucića ima renesansno prizemlje. Lijevo se odvaja cesta prema Lapadu. Lazara. st. Križa na Posatu (neposredno iza Minčete). Dalje je uz obalu ljetnikovac Petra Sorkočevića iz 1521. Od samog početka Dubrovačkih ljetnih igara služi kao jedan od najatraktivnijih pozornica. 5. Kameni most vodi preko gradskog opkopa do podnožja tvrđave Revelin. Od Brsalja silazi se stubama do male luke. Ispred Vrata od Pila na sjevernoj strani trga je barokni ljetnikovac Pucića. nekad u sklopu ljetnikovca. Gradnja tvrđave Lovrijenac.) ima kapelu i paviljon nad nekadašnjim orsanom. Argentina i vila Šeherezada. Vlaha. Kasnorenesansna crkva sv. možda čak iz IX.). Đurđa. Tu su u blizini kapelica sv. Na tvrđavi je natpis: NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO (Sloboda se ne prodaje za sve zlato svijeta). Sa stražnje strane su arkade. uz stalnu pozornicu ljetnih igara.. Uz istočni vrh Revelina su vanjska Vrata od Ploča. U prostranom vrtu su ribnjak. najistočniji objekt Lazareta. Andrije (njezina je apsida zapravo starohrvatska crkvica. Njezini su zidovi na nekim mjestima široki do 6 m. U Batali su ljetnikovci Majstorović (s renesansnim prizemljem i gotičkim katom) i Getaldić-Gundulić (s kapelom i orsanom). pala glavnog oltara (na donjem dijelu prikazan dio gruške luke) pripisuje se C. Stražnji.. Renesansni ljetnikovac Bunić s orsanom (spremište za manje brodove) i terasom pregrađivan je u XIX. na koji se prema kopnu nastavlja kameni most iz 1449. a na bočnom triptih Nikole Božidarevića). st... svjetskom ratu stradao je u bombardiranju. Na Dančama je votivna crkva iz 1457. poslije pregrađivanim crkvicama sv. a na velikoj terasi gotičko-renesansnu kapelu. tu se održavao sajam. d malog trga ispred vrata vodi nekoliko cesta i putova prema Gružu i Lapadu. Ulica Ante Starčevića postupno se penje (desno hotel Imperial). st. zatim vidikovac Boninovo) odvaja se desno put do groblja Tri crkve. započela je (prema kronikama) 1050.-88. Jadranska magistrala se u Gružu spušta do obale.. a pregrađivana je 1418. Rendića. Put Frana Supila zaobilazi uvalu. najstariji od brojnih takvih kipova u Dubrovniku.

41. a u zaseoku iznad ceste sačuvana je dvokatna četverokutna kula s puškarnicama. Stari povijesni naziv prvi je upotrijebio Plinije Stariji (I.-XI. 14 km jugoistočno od Šibenika. Vlaha. s gotičkim freskama. U uvali Sumartin. ponoseći se svojom kulturom. DUĆE. (s krstionicom i narteksom). 40. Kapela sv. st. na položaju Gorica. Na lokalitetu samostana sv.). Bliže moru je također stara crkva Gospe od Milosrđa (pregrađena u XVII. Ivana s crkvicom izrazito obrambenoga karaktera. Baterije. djelomice sačuvanom baroknom crkvom. 39. a iznad nje. Nižu se u smjeru tzv. 42. st. U X. 43. Marka.terasom i kapelom. st. GOVEĐARI. Antonio Busato. U sredini Lapada je vrlo stara crkva sv. benediktinci za sezonske radnike iz Hercegovine i Poneretavlja. 13 km od Ploča. U grohotskoj luci Rogaču stoji kaštel sagrađen početkom XVIII. otkriveni su tragovi rimskog zida. Na groblju su crkva sv. st. GROHOTE. st.. Tajan. koji odvajaju Koločepski kanal od sjevernoga Dubrovačkog primorja. Katedralu. što ga je izradio jedan od prvih graditelja šibenske katedrale. Nedaleko od sela nalazi se gotička crkvica sv. Skupini pripadaju otoci Jakljan. Iz starohrvatskog razdoblja sačuvale su se u cijelosti ili djelomično. Na istaknutim vrhovima po otoku nalaze se ostaci ilirskih utvrđenih naselja i kameni grobni humci. sagrađena 1661. Petra.) s grobljem. 5 km iznad zaljeva Veliko jezero. Na lokalitetu Crkvine. gdje završavaju ceste iz Dubrovnika i Gruža. pregrađena potkraj XIX. DUGI OTOK otok u zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka. Petra prizidana je uz crkvu u XV. otok se u ispravama naziva Insula Tilagus (naziv sačuvan u imenu zaljeva Telašćice). 3 km od obale i luke Rogača. Mihovila iz XIV. Na prevlaci Mala proversa bio je prostran rimski ladanjski dvorac (villa rustica). st. Ivana. a iz istoga je vremena i nekoliko utvrđenih seoskih kuća. oko kojih se nalazi više stećaka i poklopac rimskoga sarkofaga. . Istočno od sela nalazi se crkva sv. 152. crkvica sv.) u svom djelu Historia Naturalis. naselje i lučica 3 km zapadno od Omiša. uspješnom trgovinom i osobito slobodom koju su uspijeli sačuvati kroz burna stoljeća. 38. Koločep i Daksa (neki ubrajaju i Lokrum) te otočići Olipa. Nedaleko od kule je seosko groblje sa starom. Naselje su osnovali potkraj XVIII. blizu mora. suhozidne kućice i grobovi. U njezinoj je luneti svečev kip. Usred sela je obrambena kula iz XVII. III. ELAFITSKI OTOCI zajednički naziv za otoke sjeverozapadno od Dubrovnika. GRADAC. U neposrednoj blizini su ruševine franjevačkog cenobija sv. naselje na otoku Šolti. Ime Veli otok zabilježeno je prvi put glagoljicom 1460. Crkvu svetog Vlaha. Ispred najzapadnijeg rta poluotoka Lapada. Stradun. Zidine starog Dubrovnika zaokružuju izvanredno sačuvani kompleks javnih i privatnih. nalazi se jedno od dubrovačkih rekreacijskih središta s brojnim hotelima i odmaralištima. Marije i kapela sv. za obranu od Turaka. naselje u istoimenom zaljevu. tri velika samostana. Mihajla (prvi se put spominje 1290. st. Dubrovačka Republika predstavljala je posebnu političku i teritorijalnu cjelinu. st. leži otočić Daksa. Ruda. koji su radili na samostanskom imanju. U Dućama je sačuvana gotička crkva sv.jugoistok).-VII. naselje i lučica u Makarskom primorju. park ljetnikovca (u terasama) ograđen je zidom. dinarskog brazdanja (sjeverozapad . Šipan. Dugi otok spominje Konstantin Porfirogenet sredinom X. st. a na groblju dva ranokršćanska sarkofaga. zgradu Carine i Vijećnicu. st. Starija župna crkva Sv. GREBAŠTICA. st. oko koje ima stećaka. Na poluotoku Oštrica nalaze se ostaci odlično sačuvana obrambenoga zida sa zupcima iz XV. st. crkvice. pod imenom Pizuh (sačuvan u nazivu položaja Čuh uz zaljev Telašćicu). Grčki naziv (elafos: jelen) upućuje da je na tim otocima moglo biti takve divljači. Uz župnu crkvu nalaze se temelji trobrodne starokršćanske bazilike iz VI. Crkvine i Sveti Andrija. naselje u unutrašnjosti sjeverozapadnog dijela otoka Mljeta. Luce i Konjušine nalaze se ostaci rimskih građevina. Tu moramo posebno spomenuti glavnu ulicu starog grada.-XV. Ante Padovanskog ima oltarnu sliku Vlahe Bukovca. 44. dijelom istražen i konzerviran. Lopud. Knežev dvor. sakralnih i svjetovnih građevina iz svih perioda gradske povijesti od samog osnutka u sedmom stoljeću.

miris ili sredstvo protiv moljaca. građen je 1579. jednu od najstarijih u Europi. Stjepan papa (2. sukobili s Grcima. uz prekid 1358. gdje se nalazila stražarnica i uz nju kapelica. podignuti jedan kat na Arsenalu i u njemu urediti kazališnu dvoranu. Mletaka (1278. koji su se na početku IV. ujedno i Dan grada. Križ (14. st. Hvar je istaknuto središte hrvatske književnosti (Petar Hektorović. a kasnoantičko na podnožju brežuljka. koja se može koristiti kao lijek. bivša crkva augustinaca. oko 4 km sjeverozapadno od nase1ja Gdinj. a u idućim stoljećima priznaje suverenitet hrvatsko-ugarskoga vladara. Središte staroga dijela grada oblikovano je u XV. s obojenom keramikom).). Arsenal. st. razno-vrsna hotelsko-ugostiteljska i sportsko-rekreacijska ponuda privlače u grad turiste i ljeti i zimi. godine. Na sjevernom obronku iznad trga stoje. u kojoj su se davale dramske i operne predstave sve do 1796. procesija Velikoga petka i dr. Francuske i Austrije. pred ulazom u luku. Grad Hvar i drugi gradovi i naselja na otoku imaju brojne spomenike arhitekture i likovne umjetnosti koji svjedoče o bogatim umjetničkim tradicijama otoka. svjetskog rata s ostalom Dalmacijom ušao je u sastav Hrvatske. Nakon propasti Rimskog Carstva Hvar je. uvala s lijepom plažom na sjevernoj obali otoka Hvara. U XIII. Knez Pietro Semitecolo dao je 1612. Mikula. na mjestu starijeg iz 1331. Pokrivenik. ali i snažno turističko središte sa stoljetnom turističkom tradicijom. potpao je pod vlast Neretljana. franjevački samostan. počinje izgradnja grad-skih zidina. na groblju. duga oko 30 m. osušen cvijet ili ulje. kad su počeli kolonizirati otok. folklorne i zabavne priredbe te ribarske fešte. Na južnom je obronku. svibnja).-1420. Poslije su otok naselili Iliri. zapravo. Dubrovačke Republike. Prosper (10.ilirskim borbama. na vrhu brežuljka podignut je gradski kaštel. Sv. Rimsko naselje bilo je uz luku (III. bosanskoga kralja Tvrtka. unutar gradskih zidova. U rimsko doba gubi nekadašnje značenje. bogato arheološko nalazište (obojena keramika iz neolitika). dijelom sačuvane palače hvarskih plemića. otvoren 1903. Hvar je grad izuzetnoga kulturno-povijesnog naslijeđa. zajedno s čitavom Dalmacijom. Među zanimljivim suvenirima i hvarskim proizvodima valja istaknuti jedinstvenu čipku od vlakana agave. iz početka XV. Na otočiću Gališniku. današnji oblik dobila je . Austrijanci su izgradili malu tvrđavu. Na brdu Sveti Nikola. sagrađena je nova tvrđava Španjol (88 m). Carica Elizabeta. s kojima je u XI. Ilirima pripadaju brojne gomile na otoku. Hvar je. st. Hvar posjeduje iznimnu spomeničnu baštinu . prije Krista). Zapadna gradska vrata s kulom dao je podignuti pisac Marin Gazarović (1625. HVAR. a zbog klimatskih karakteristika razvio se i lječilišni turizam. Postoje organizirani izleti. Najmonumentalniji spomenik civilne arhitekture. Francuzi su (oko 1810. obilje sunca. ali je jedini imao jonsku naseobinu (Pharos. danas Stari Grad). došao pod bizantsku vlast. st. Od vjerskih blagdana posebnom svečanom procesijom slavi se Sv. u Hvaru je osnovano Higijeničko društvo. 1551. a na rtu nedaleko od franjevačkog samostana Bateriju (1811. uz Korčulu i Vis. kolovoza). potom čuvenu hvarsku lavandu. ušao u sastav Kraljevine Hrvatske. koje se brinulo za ugodan boravak stranaca u gradu. splitskoga hercega Hrvoja. a poslije I.45. God. gospodarskom prosperitetu njegovih stanovnika i o vezama koje je održavao s umjetničkim i kulturnim žarištima prošlih stoljeća.). Uz ribarske kuće sagrađen je pristan. U VII.-1611. U XVI. te ulje od ružmarina. 46.). Tako se.. zatim Sv. Sv. st.. st. Na zapadnoj strani uvale je spiIja Pokrivenik. Hvar je naseljen već u pretpovijesno doba (spilje Grapčeva i Pokrivenik. st. gdje poslije 1278. Prvi je hotel. počeo razvijati suvremeni turizam. Ugodna klima. i XVII. grad i luka na jugozapadnoj obali istoimenog otoka. Od stare kolonije sačuvali su se dijelom zidovi. prije Kista. otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. Hanibal Lucić). st. Davne 1868. rujna). Pod velikim svodom (promjer luka 10 m) nalazilo se spremište za hvarsku galiju. Hvarsko kazalište. -1797. HVAR. primio grčke naseljenike. grobovi s keramikom apulskog podrijetla i brojni natpisi. koja se može kupiti u samostanu benediktinki. Poslije se Hvar ističe u rimsko . tvrđave s prekrasnim pogledom na Paklene otoke i Vis. kad mu upravljači (Demetrije Hvaranin) nastoje sačuvati samostalnost. prirodne ljepote.) podignuli tvrđavu Napoleon (241 m). Veliku važnost u hvarskoj turističkoj ponudi imaju tradicionalne kulturne manifestacije: Hvarsko ljeto (srpanj-kolovoz-rujan).katedralu.

Ivanišević. rijetki primjerak antependija vezenoga na svili iz XVIII. djelo domaćih majstora (Karlić. (na mjestu stare koja se spominje već 1289. st. iluminiranih rukopisa.). st. sagrađen barokni ljetnikovac obitelji Šimić . trobrodna predromanička bazilika. IGRANE..).). 4000 stan.). srušene 20-ih godina XIX. a vrh sela je kula Zale. nadmorska visina 395 m. Na samom početku uspona je Leroj. a na njegovu je mjestu podignut hotel Palace. Osim bistroga toplog mora i ugodnih šetnji posjetiteljima su na raspolaganju boćalište i minigolf. Pietŕ (Juan Boschetuso. st. oko 1525. Franje Palme ml. U crkvi su tri poliptiha Francesca da Santacrocea (jedan na glavnom oltaru.) i Majka Božja sa svecima (Palma ml. st. iz 1583. Na obali prema zapadnom dijelu luke diže se zvonik (oko 1550.).). st. Usred trga./XVI. renesansnih i baroknih zgrada. st.. st. Duha (gotika. Botterija-Dinija (1995./XII. IMOTSKI. Na pošumljenom poluotoku Sveta Katarina stoji kula iz 1811. Venerande (XVI. srušen 1903. st.. i N. Naselje je postojalo već u rimsko doba (sarkofazi). danas je u crkvi smještena arheološka zbirka i lapidarij.). Španić. st. dokumenata i knjiga (zbirka pomorskih karata Kaspijskog mora. Na Ložu i na Leroj naslanjao se Knežev dvor. a iznad njega reljef Bičevanje Krista. 1627. za obranu od Turaka. Na istočnoj strani grada. U samostanskoj muzejskoj zbirci čuvaju se brojni predmeti od kojih se ističu ulomci iz starokršćanske bazilike u Zmijavcima. Uz kulu se naslanja Gradska loža. na padini sjeveroistočnoga krškog oboda Imotskog polja. mogućnost za sportove na vodi. Rezbarena korska sjedala izveli su 1583. Frano Čiočić-Čučić i Antun Spija. podignuta nakon odlaska Turaka. uz stare slike i liturgijske predmete. slike Krist na križu Leandra Bassana. 7 km jugoistočno od Podgore. poprsje Hanibala Lucića djelo je Ive Kerdića. Majka Božja s djetetom (XIII. pred katedralom. sagrađeni 1465.) i dr.) gotičko-renesansne dominikanske crkve sv. st. niz slika Muke Kristove Martina Benetevića (1599. Gospodarska je osnova poljodjelstvo. st. st.). Mihovila (XI. otkuda se pruža pogled na okolicu grada.)... prerada duhana i stočarstvo u okolici grada. Lijevo od ulaza uzidan je kasnogotički reljef (kraj XV.). smješteni na obronku brda Podi. sagrađena u XVII. nalazi se renesansni ljetnikovac Hanibala Lucića (XVI. i . st. Ispod glavnog oltara je grob Hanibala Lucića. obnovljena 1494. zvono iz 1562. naselje i lučica u Makarskom primorju. Franjevački samostan iz 1738. Na tom je mjestu uređena ljetna pozornica. 48. Kuzme i Damjana (XV.. dovršena u stilu renesanse u XVI. U riznici se. Na groblju se sačuvala apsida srednjovjekovne crkvice. izvan gradskih zidova. vinogradarstvo. 1692. Na baroknim kamenim intarziranim oltarima su slike Majke Božje sa svecima (Domenico Uberti.). djelo radionice Nikole Firentinca iz sredine XV. U luneti na pročelju je reljef Madona s djetetom.).. dobili su ime po staroj župi Imota iz X. Zvonik su gradili početkom XVI. Od te se ulice kod nedovršene palače Hektorović (kićena gotika XV. st. Na ulazu u tvrđavu je crkva iz XVIII.). u njoj je nekoliko gotičkih. U starom dijelu grada su crkvice sv. Vizuru sela karakterizira visok zvonik. varijanta djela Jurja Dalmatinca s oltara sv.-XV. Stjepana iz XVI.) odvaja ulica koja ide usporedno s dužom osi trga. Na obali je u XVIII.-XVII. Zapadni put uz obalu vodi dalje do kupališta i do zone s vilama i hotelima Pharos i Amfora. (1617.). pregrađen je u prošlome stoljeću. Na klisuri iznad Modroga jezera je tvrđava iz srednjovjekovnoga i turskoga doba. druga dva ispod orgulja). Staša u katedrali u Splitu. nadograđena na ruševine nekadašnjeg samostana sv. st. Na križištu je magistralne prometnice prema Grudama i Mostaru u Hercegovini i regionalne prometnice. Danas je u zgradi Arsenala Galerija suvremene umjetnosti »Arsenal«. Lijepe su šetnje do tvrđava Španjol i Napoleon na brdu iznad grada. Kroz klaustar se ulazi u samostanski refektorij sa zbirkom veziva (XIII. st. Stigmatizacija sv.. oko 1520. 47. s drvenim stropom) i Sv. Među slikama ističe se monumentalna Posljednja večera (krug Palme ml. grad u Dalmatinskoj zagori. Na rtu između dvije uvale je franjevački samostan s crkvom Gospe od Milosti. st.obnovom 1880. Gotička korska sjedala djela su domaćih majstora iz 1573. Uz katedralu je zvonik iz XVII. Sa sjeverozapadnog dijela trga ulica sa stubama penje se prema tvrđavi Španjol. Istočnu stranu trga zatvara renesansna katedrala sv. Župna crkva Gospe od Anđela ima vitraje J. Tvrđava i grad.). Marka. Paklene otoke i Vis.). voćarstvo. stoji gradski bunar iz 1520. kula sa satom. st. U maslinicima iznad sela je crkva sv. te tekstilna industrija i trgovina. Igrane pružaju ugođaj tipičnoga dalmatinskoga turističkog mjesta pogodnog za miran odmor.-71. Blaž Andrijić i F. i barokna župna crkva (1752. čuva i štap biskupa Pritića (rad Pavla Dubravčića iz 1509. Nikolom Alessandra Varotari-Padovanina. Pomenić). dovršena 1479. u njoj je slika Majke Božje sa sv. st.

pregrađena u baroknu građevinu osmerostrana tlocrta. koja je u XVII. Ivana u Polju. Od rimskih arheoloških nalaza ističu se natpis u čast vladara Galijena i Valerijana (oko 253-59. Vlaha. gdje se postupno izgradilo novo središte Jelse. st. 2 km od luke Drače na sjeveroistočnoj obali. Razina vode koleba između 285 i 320 m. koji je današnji izgled dobio XVII. naselje u lmotskom po1ju na obali rijeke Vrlike. IST. Šipana na istoku i jugoistoku te Mljeta na jugozapadu. navrh sela Mali Iž je predromanička crkvica (iz XI. st. st. Jedan od baroknih oltara rad je drvorezbara Antonija . Stećci su vrsno obrađeni (polumjesec. st. prikaz lova na jelene i dr. Zaštićeno kao. u Berinovcu na lokalitetima Grebašnik i Novina. gotovo okomitih strana. ispunjena vodom. naselje u unutrašnjosti poluotoka Pelješca.). dvorac porodice Fanfogna. u okolici grobne gomile. JAKLJAN. st. Na lokalitetu Crkvina otkrivena je starokrgšćanska crkva s krstionicom bazilikalnog oblika s križnim krsnim zdencem. brežuljak u selu Zmijavcima. Vlaha. Svirće i dr. 8 km južno od Imotskog. st. Tvrđava se spominje 1444. ali nije sačuvana u prvobitnom obliku. st. Crveno jezero. naselje 7 km sjeverozapadno od Imotskog.) te nadgrobne rimske ploče uzidane u pod župne crkve i u ogradu groblja.).) kružnog oblika s polukružnom apsidom. u srednjem vijeku i kasnije bio u posjedu zadarskih plemića i građana. Dikovača. 52. 53. Na lokalitetu Gradina iznad mjesta ilirska gradina. 10 km jugoistočno od Imotskog. prigrađen pravokutni brod. Oko crkve se oblikovao trg. ponikva. Prvo je naselje nastalo oko crkvice sv. isušeni su močvarni tereni oko obale. duboka provalija. u vlasti hercega Stjepana Vukčića Kosače. Utvrđena župna crkva sv. st. ali kasnije pregrađivan. između otoka Olipe na sjeverozapadu. Fabijana i Sebastijana. podno brda Gradine (244 m). S okolnim naseljima (Pitve. Sidora. od kojih je odvojen Srednjim kanalom na istoku i Iškim na zapadu. kao i spomenik hrvatskim mučenicima (1996. Sačuvan je dvorac zadarske obitelji Canagietti.Župna crkva sv. . Otok je bio naseljen već u pretpovijesti. st. a brodskom vezom sa Splitom i Bolom na Braču.) rad je kipara Krune Bošnjaka.. trobrodna je građevina prekrivena kamenim bačvastim svodom. 49.. Ubraja se među najdojmljivije pojave dinarskoga krša.. JANJINA. sjeverno od Molata. u školu. jugoistočno od poluotoka Pelješca. u njoj je u XVII st. Nedaleko od nje je utvrđeni dvorac. Dno jezera samo je 19 m iznad morske razine. pretvoren je u XIX. Jurja s kasnosrednjovjekovnim grobljem. Stjepana na groblju otkriveni su zidovi rimske ladanjske vile i nadgrobne stele iz I. Vrisnik. otok u zadarskom arhipelagu.dr. Lokvičići.. Kraj crkve sv. 1. Važni su ostaci predromaničke crkvice sv. Više nekropola sa stećcima: kraj Pezinih kuća. Sredinom XIX. sagrađen prvobitno u romaničkom stilu. no znatno oštećeni. otok u zadarskom arhipelagu. IŽ. Na Prološkome blatu su ostaci franjevačkoga samostana (XV. st.) Jelsa je povezana lokalnim prometnicama. između Dugog otoka i Ug1jana. st. od kojega ga odvaja prolaz Zapuntel. Ez. Tu je bilo rimsko naselje Novae (ad Novas). gdje se nalaze stećci u obliku ploče ili sarkofaga. Runovići. gradić i luka na sjevernoj obali otoka Hvara. Konstantin Porfirogenet naziva ga u X. kada su franjevci prešli u Imotski). Nad ulazom u bivšu kneževu palaču uzidan je rustični reljef sa sjedećim likom sv. do 1715. geomorfološki spomenik prirode 1969. sagrađena u XVI. naselje 16 km zapadno od lmotskog. 51. Ruševine benediktinske crkve sv. Spomenik pjesniku Tinu Ujeviću (1980. U selu ima lijepih kapetanskih kuća iz XIX. dominira historicistička crkva sv.5 km sjeverozapadno od lmotskog. Na izvoru rijeke Vrlike su ostaci srednjovjekovne crkve nastale na mjestu građevine iz rimskoga doba. na ulomcima oltarne pregrade urešene pleterom je i natpis donatora Petra. rozete. otočić u Elafitskoj otočnoj skupini. 50. Konstantin Porfirogenet. za turske je vlasti nadograđena. Iznad luke.03 km².-XIX. Donji Proložac. Spominje ga u X. Petra u Velom Ižu spominje se od XIV. Ime je dobilo po crvenoj boji (crvenica) vrlo strmih. st. JELSA. 0. 1ji1jani.

otok u središnjem dijelu šibenskog arhipelaga.Porrija. Vrisnik).. 6 km istočno od Jelse. a 1913. Kaštel se sastoji od ostataka najstarije kule. Najstariji kulturni sloj pripada mlađem neolitiku (obojena keramika hvarske kulture). obnovio ga i proširio nadbiskup B.-XVII. Tri slikovita naselja. Poznato po kvalitetnim crnim vinima kao i cijeli predio poznat kao tzv. rimskih patricija. tiska se prvi ilustrirani vodič na hrvatskom jeziku. Dobronića (1878. st. Na jeseničkome groblju na temeljima dvojne ranokršćanske bazilike podignuta je srednjovjekovna crkvica sv.). U XIX. ograđena dvorišta i utvrđene gotičke palače-ljetnikovca. KALI. U vrijeme provale Turaka (XV. KAPRIJE. sagradio je na svojemu posjedu splitski nadbiskup A. smještena uz 6 km dugu obalu Kaštelanske rivijere. splitski odličnik Petar Crni podignuo je na položaju u Supetru samostan (rukopis Supetarski kartular.. stvarajući naselja podno Kozjaka. hrvatskih kraljeva i vladara. Sedam lijepih starih naselja.5 m. Prvi stanovnici na otoku spominju se u XV.-1955.. vrijednih voćara i povrtlara do suvremenih turista. Otok je u posjedu šibenske plemićke obitelji Ljubić. Tu je nađen i nadgrobni natpis Petra Crnoga. Kaštel Novi i Kaštel Stari. JESENICE. naselje i luka na jugoistočnoj obali otoka Ugljana. onamo se sklanjaju prebjezi kojis kopna bježe pred Turcima. Zane 1510. sagrađen 1911. sedam naselja (upravno grad Kaštela) u srednjodalmatinskom primorju. Svirče je uključeno u tradicionalnu procesiju Velikoga petka koja se održava od 1658. Stjepana Prvomučenika.) splitski i trogirski posjednici kaštelanskih imanja osnivaju utvrđene građevine na obali. s brojnim ladanjskim vilama.. Jadran. na koju . plemićke obitelji Divnić (Difinico)./XVI. a na lokalitetu Crkvici ostaci rimske građevine. s t. Averoldo 1488. Mjesto se prvi put spominje 1343. između otoka Zmajana i Kakna. Jurja od Putalja. (proširena 1801. omiljeno su ljetovalište domaćih i stranih gostiju. Kaštel Sućurac. 8 km sjeverozapadno od Omiša. U antičko doba predio Salone i Traguriuma. važan izvor za proučavanje društvenih. sastavni su dio turističkog područja između Splita i Trogira. Pelegrina iz XIV.7 m. odnosno Kakanskim kanalom. Barokna crkva zamijenila je 1698. Stjepana (sačuvana je predromanička oltarna pregrada). Prvi je hotel. Crkva u mjestu Kaprije potječe iz XVI. st. Početkom VII. 54.-VII. Grapčva špilja. Na tome mjestu su temelji starokršćanske crkve iz VI. od kojih je odvojen Zmajanskim. 56.s t. Gualdo 1392. Drinkovića. Svirče. Jelsa je gradić bogate turističke tradicije. a široka 32. rad S.s t. Kaštel Štafilić. a konačni oblik dao nadbiskup B.. od starogrčkih pomoraca. 3 km jugoistočno od Preka. 57. naselje u primorskom dijelu Poljica. Nedaleko od Jelse nalaze se ostaci grčke antičke tvrđave nazvane Tor. Nalazi Ijudskih kostiju upućuju daje Grapčeva špilja u to vrijeme služila i za kult.). pripisana klesarskoj radionici Nikole Firentinca. U Novom parku je skulptura hrvatskoga skladatelja A. sjeverozapadno od Splita. st. stariju građevinu. sedam Kaštela. Hvarska plaža (Pitve.Špilja je duga 31. a od 1500. st. sa sjedištem u Klisu i gospodarskim dvorima u Biaćima. političkih i kulturnih zbivanja). Župna crkva sv. st. arheološki lokalitet ispod naselja Humac na južnim padinama središnjega dijela otoka Hvara. KAŠTELA. Marije Magdalene sagrađena je 1777. te ostaci starohrvatske crkve iz XI. st. a poslije postaje kraljevski posjed Trpimirovića. Svojim ljepotama ovo je područje od pamtivijeka privlačilo ljude. Na mjestu starijega naselja na brdu nalazi se crkvica sv. Od 1510. prvi kaštel uz more. 55. Oko 1064. Na brežuljku iznad sela je crkvica sv. sastavljen uglavnom u XII. naselje na zapadu unutrašnjeg dijela otoka Hvara. oko kojih se zbog sigurnosti nastanjuju stanovnici sela podno Kozjaka. Kaštelansko polje naseljavaju Hrvati. Na oltaru je renesansna skulptura sv.

U blizini crkve pronađeno je šest kamenih nadvratnika koji su pripadali zgradama kneževskoga dvora. U narodu poznate pod imenom Šuplja crkva ili Trojanov grad. splitske benediktinke na posjedu (Pustica) koji im je 1078. nekada okružene morem. Bihaći). To je trobrodna građevina s uglastom apsidom I zvonikom na proče1ju. rad F. Bakotića (XVIII. st. Biaći (Bijaći. st. Renesansna crkvica sv. st. i X. Pronađeno je mnoštvo fragmenata ornamentalne pleterne dekoracije iz IX. st. a na mjestu nekadašnjega sela Ostroga crkvica sv. Kaštel Gomilicu sagradile su u prvoj polovici XVI. Kaštel Lukšić sagradila je trogirska plemićka obitelj Vitturi krajem XV. Otkriveni su ostaci pretorija. Marte koja se spominje 1197. Đevrske. nakon požara obnovljen je 1492. St.se odnosi povelja s darovnicom knezova Trpimira (852. Bio je okružen morem. U sredini je dvorište s renesansnim trijemovima. Marte. a u sredini je dvorište s trijemom. važnije su građevine toga naselja.. Kuzme i Damjana. ali je kasnijim nasipanjem spojen s obalom. Burnum. na međi trogirskoga i donjokaštelanskoga Veloga polja. Pavao Ćipiko. Stara župna crkva iz 1515. je gotičko-renesansnoga stila.. U srednjem vijeku naselje u županiji Luka. Na obali se nalazi utvrđena kuća braće Cambi iz XVI. st.. predio 5 km sjevero istočno od Trogira. Prvi se put spominju u dvjema najstarijima hrvatskim ispravama iz 852. naselje 10 km jugozapadno od Kistanja. prstenje). st. rimska vojnička utvrda i grad 2. a u novoj župnoj crkvi je oslikano drveno raspelo. st. st. a danas spojene s kopnom. Na području sela pronađena su dva starohrvatska groblja (naušnice. naselje 25 km zapadno od Knina. arheološko nalazište. rad Jurja Dalmatinca (1445. gradska loža (XVIII. U naselju se nalazi renesansna crkvica sv. U novu župnu crkvu prenesen je u prošlome stoljeću oltar bl. Jere. Početkom XVI. Arnira iz istoimenoga splitskoga samostana. Kaštel Štafilić nazvan je prema prvom vlasniku Trogiraninu Stjepanu Stafileu. jer je u Biaćima bila jedna od odličnije opremljenih povremenih rezidencija hrvatskih narodnih vladara. .) i Mutimira (892. zabati i grede. Jere iz XII.) što se čuva u župnoj crkvi.5 km sjeverno od Kistanja. st. a južno od Kistanja. Očuvana je kula. sagradio je Ignacije Macanović. i 892. Zapadno se nalazi nedovršena kula Nehaj. koliko ih je prvobitno bilo (Alberto Fortis ih je potkraj XVIII. U novije vrijeme otkrivena su i dva srednjovjekovna groblja. koji je sagradio kaštel na otočiću i pomičnim ga mostom povezao s kopnom. pisac i vojskovođa Koriolan Ćipiko 1481. Na položaju dvora hrvatskih vladara Trpimirovića u Biaćima nalaze se ostaci crkvice sv. Kaštel Stari sagradio je trogirski humanist. te kasnoantičko i starohrvatsko groblje. uz rijeku Krku. Josipa i barokna župna crkva. a usred naselja cilindrična kula i palača s bogatim renesansnim balkonom. U polju se nalazi crkvica sv. renesansna utvrđena zgrada.Kaštel Novi sagradio je 1512. više stećaka te kasnosrednjovjekovno groblje s učelcima. Ima oblik velike utvrđene renesansne palače-ljetnikovca. U selu Ivoševcima kraj Kistanja ruševine rimskoga logora Burnum. U nedalekom Čučevu otkopani su ostaci kasnosrednjovjekovne crkvice. sagrađena na ostacima starokršćanske trobrodne bazilike.. st. S morske strane izgleda poput ljetnikovca. Kaštel Kambelovac podignula je splitska plemićka obitelj Cambi 1589. posvetile romaničku crkvicu sv. U naselju se nalazi barokna crkva sv. Na položaju zvanom Stombrate otkriveni su ostaci starohrvatske crkve sv. . Ističu se dijelovi oltarne pregrade.). darovao kralj Zvonimir. a osobito rekonstruirani četverostrani ciborij (danas u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika) na kojetmu je djelomično sačuvan i natpis.) i kula sa satom. podignut je na otočiću kaštel za obranu od Turaka. danas su ostala dva luka od ukupno pet.Crkva sv. Ima oblik samostalne kule. s temeljima mnogih prostorija. nećak Koriolanov. nalazi se pravoslavni manastir Krka. a u mjestu kaštel obitelji Pera. Marte vjerojatno je srušena za provale Turaka.). Tu su 1160. Oko ruševine su otkriveni i ostaci drugih zdanja. KISTANJE. Župnu crkvu renesansno-baroknoga stila iz XVIII. 58. Jurja iz IX. zabilježio tri). Roka iz 1586.

).Neum prepustila je Dubrovačka Republika Turskoj u Morejskom ratu (druga polovica XVII St. 59. Knin leži u Kninskom polju. 9 km sjeveroistočno od Splita. Majstora tkonskoga raspela).-XX.).). a džamiju pretvaraju u crkvu. Turci su se posljednji put koristili zaljevom u vojne svrhe pri povlačenju prilikom ulaska Austrije u Bosnu i Hercegovinu 1878. Od IX. i starohrvatski grobovi iz IX. Držislav. Domaći se turisti ne propuštaju fotografirati ispod ogromne hrvatske zastave na vrhu tvrđave. St. Mlečani i utvrđuju po suvremenim strateškim načelima. što zbog monumentalnosti same tvrđave. st. ostaci arhitekture i nadgrobni natpisi.) kao izlaz na more i kao zaštitni koridor između dubrovačkoga i venecijanskoga teritorija (u Dalmaciji)./XV. na podnožju srednjovjekovne tvrđave. St. kapela). Muncimir. Natpis glasi: Branimiri annor(um) Xpi (christi) Sacra de Virg(ine) carne(m) ut su(m)ps(it) s(acrum) DCCCLXXX et VIII vi q(ue) indic(tione) (Zagreb. Arhanđela na rijeci Krki. Ivan Krstitelj iz XIV. zaljev jugoistočno od ušća Neretve. što zbog veličanstvenih vidika na grad i okolicu. pojasni okovi iz VIII. kula. nedaleko od njega je velika nekropola stećaka. gdje su nađeni i grobovi iz starohrvatskoga doba. Zvonimir i Petar). naselje 25 km sjeverno od Splita. st. Petra 1871. Nekoliko rimskih grobova otkrivenih ispod tvrđave i ostaci arhitekture na brdu Spas potvrđuju da je tu bilo rimsko naselje.. Samostanske zgrade (iz XVIII. st.XIX. rad je tzv. U Kleku je očuvana četverokutna kula Monković s kapelom i ostaci zida iz XVII. Smrdelje. kao grad i središte istoimene župe. naselje 8 km jugozapadno od Kistanja. Parčić. 60. KLIS. KNIN. St. crkva i zvonik poredani su oko kvadratna dvorišta s trijemovima. naselje u Bukovici. srebrnih predmeta i umjetničkog veziva. kao svoj dvor (in curtis nostra). Crkva sv. Svetoslav. Manastir ima arhiv i knjižnicu s građom iz XVI.. Ondje je važna ranohrvatska crkvica iz XIII. st. Važnost Klisa ističe već Konstantin Porfirogenet (X. Područje Klek .-XVIII. Knin se prvi put spominje u X. Iznad Kleka su ruševine Smrden-grada (obrambeni zid. uz željezničku prugu Zagreb-Split i cestu koja iz glavnoga grada Hrvatske vodi prema Jadranskoj obali. (Konstantin Porfirogenet) pod imenom Tenen. sjedište je hrvatskih knezova i kraljeva Trpimirovića. naselje u zaleđu Splita. vjerojatno adaptirana antička građevina. osnovana je kninska biskupija s jurisdikcijom sve . postavljene u spomen na pobjedu hrvatske vojske u Domovinskom ratu (1995. Ostaci rimske arhitekture nalaze se na dva lokaliteta. U vrijeme Kandijskoga rata osvajaju ga 1648. gdje su potvrđeni hrvatski poganski ukopi iz VIII/IX. Osobito su atraktivni ostaci kninske tvrđave na brdu Spas iznad samoga središta grada. Paraća. Nakon narodnih vladara kliška tvrđava i okolni posjedi pripadaju raznim hrvatskim feudalcima kao kraljevsko leno. naselje na sjeverozapadnoj obali zaljeva Klek-Neum. manastir i crkva sv. knez Trpimir spominje Klis u povelji iz 852. na prijevoju između Mosora i Kozjaka. Turci su je porušili oko 1530. grad u sjevernom dijelu Dalmacije.NEUM. 62. 14 km sjeverozapadno od Kistanja. 56 km sjeveroistočno od Šibenika. U naselju je stara turska česma. podignuta je na mjestu ranije gotičke crkve. st.. Kraj crkve sv. Oko 1040. U rimsko doba naselje Andetrium. Kao sjedište sandžakata Turci ga utvrđuju i grade džamiju s minaretom.. Najveće je groblje bilo na Debeljaku. U neposrednoj blizini grada izvire rijeka Krka i počinje istoimeni nacionalni park. U doba rane hrvatske države tu je povremeno boravište narodnih vladara (Trpimir. Turska ga vojska osvaja 1537. a u župnoj crkvi freske V. Današnji izgled Klisa potječe iz vremena posljednje mletačke obnove.Krka. u Malostonskom kanalu. Arheološki muzej). Arhanđela iz 1422. Gornji Muć.-X. Uokolo je starohrvatsko groblje. nađen je dekoriran ulomak grede s natpisom hrvatskoga kneza Branimira i uklesanom godinom 888. Drevna prijestolnica hrvatskih kraljeva bogata je vrijednim kulturno-povijesnim spomenicima. 61. St. više puta obnov1jena. zbirku ikona (slika na drvu sv. na desnoj obali rijeke Krke. KLEK. Na širem području sela postoji više prapovijesnih tumula. Posebno su zanimljivi vodopadi Krke kraj Topolja. Pod tvrđavom je novije naselje nastalo nakon povlačenja Turaka. st. od kojega ga odvaja poluotok Klek. KLEK . Tu je bila starohrvatska crkva. st.

Cecilije. pozlaćenih i bogato urešenih ostruga. Oko crkve je otkriveno više starohrvatskih grobova s nakitom (naušnice. Na Kapitulu je otkopano i više grobova iz starohrvatskoga i kasnijega razdoblja (naušnice. U crkvi i na okolnom prostoru otkriveno je više starohrvatskih grobova s nakitom (naušnice. među kojima su zabat s plošno izvedenim prikazom Majke Božje.slavni knez . Na lokalitetu Stupovi otkriveni so temelji prostrane trobrodne crkve (IX. konačni je izgled dobila početkom XVIII. st.). Na položaju Lopuška glavica otkriveni su temelji manje jednobrodne crkve iz IX..-XVI. također iz IX. st. poneki i s natpisom. osnovan 1893. luksusno izrađena nakita. pronađeni so dijelovi crkvenoga namještaja ukrašeni pleterom. provedena prva arheološka istraživanja starohrvatskih spomenika.) s tri istaknute polukružne apside i masivnim zvonikom na pročeIju. Golubić. Poznata je po nalazima ranosrednjovjekovnih spomenika. kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Spas koje se na nju nadovezuje sa sjeverne strane.do Drave. važan za kronologiju ranohrvatskih spomenika. prepozit Dobroslav. prstenje). Kapitul. Bartula koju je podignuo 1203. . Arheološka istraživanja. na čelu s »hrvatskim biskupom«. zauzimaju ga Mlečani i drže sve do 1797. st. Kraj pravoslavne crkve otkriveno je starohrvatsko grobIje i fragmenti crkvenoga namještaja iz IX. Uz crkvu je pronađeno mnoštvo ulomaka crkvenoga kamenoga namještaja. Stjepana i Gabrijela. koja je krajem XIX. proveo fra Lujo Marun. Biskupija. U tvrđavi je bio smješten Muzej hrvatskih starina (danas Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). Među epigrafskom građom ističu se natpisi DVX GLO (riosus) . Podijeljena je na gornji. Na brdu Spasu otkriveno je kasnoantičko i starohrvatsko naselje. Od starije crkve iz X. naselje 9 km sjeverno od Knina. Stupovima i Lopuškoj glavici kozervirani su i djelomice rekonstruirani. st. st. Na Crkvini je 1938. na gradnji zidina kninske tvrđave radili su i domaći majstori (Ivan Macanović i njegov sin Ignacije). ostaci pete crkve nalaze se pod današnjom pravoslavnom crkvom Sv. Crkva naBukorovića podvornici jednobrodna je građevina s oblom apsidom na zaečelju. U početku XVIII.i oni s imenima svetaca: Marije. st. Iz Golubića potječe poznati zlatni nakit s početka VII. st. uz koju se vezuje Zvonimirova pogibija (naziv predjela Cecela). Na položaju Crkvina otkriveni su teme1ji trobrodne crkve i samostanskoga kompleksa. Ostaci crkve na Crkvini. Zapadno od Knina uzdiže se srednjovjekovna tvrđava podignuta sredinom X. prema projektu Ivana Meštrovića. Posebno se ističu dijelovi oltarne pregrade. kamena rešetka sa simbolima evanđelista postavIjenim oko Majke Božje s djetetom iznad nepoznata sveca i lika dostojanstvenika. Sagrađena je najkasnije u X. Područje Biskupije se u povijesnim izvorima naziva Pet crkava na Kosovu i spominje kao mjesto gdje je 1088. Crkva ima tri pravokutne upisane apside. To je crkva sv. Od pet ranosrednjovjekovnih crkava otkrivene su četiri. srednji i donji grad. a uz pročelje dvije odvojene prostorije s masivnim zidovima koji su vjerojatno nosili zvonik. st. zborovao i bio pogubljen hrvatski kralj Zvonimir. prstenje)./X. arheološki lokalitet jugoistočno od Knina. a pronađeni materijal poslužio je za osnivanje Muzeja hrvatskih starina u Kninu. koji su međusobno povezani pokretnim mostovima. Poslije su u Kninu povremeno stolovali hrvatski velikaši (Šubići Bribirski i Nelipići). st. st. st. Najstariji je gornji grad na sjevernom dijelu tvrđave. podignuta memorijalna crkva kojoj je unutrašnjost urešena njegovim skulpturama te freskama Joze Kljakovića (koje su gotovo potpuno uništene). a 1688. označuju početak hrvatske nacionalne arheologije. Trojice. GrobIje je bilo u upotrebi VIII. U očuvanom prostoru crkve otkriven je dio pločnika i baze oltarne pregrade. prstenje i ostruge). st. st.. a uz njih i dux Croatorum. U crkvi i oko nje otkriveno je mnogo grobova s nalazima mačeva karolinškoga tipa. Otkriveni so ostaci trobrodne crkve sv. Od epigrafskih nalaza najvažnije su dvije pleterom omamentirane ploče (dijelovi propovjedaonice) s uklesanim imenima hrvatskih vladara Svetoslava i Držislava (X.. naselje 5 km jugoistočno od Knina. Tvrđava je jedna od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. gotovo dva stoljeća je pod Turcima.. tu su 1885-86. u široj javnosti poznata pod imenom Gospin pralik. dok su srednji i donji grad sagrađeni u kasnome srednjem vijeku.

. Kaštel u luci sagrađen je 1585. kraj u južnoj Dalmaciji. i XVIII. Prostor uz rječicu je (1964. st. ima obilježja graditeljstva s područja dubrovačkoga ladanja. i XVI. jugoistočno od Dubrovnika. Mokro PoIje. Secesijska zgrada Zadružnoga doma iz početka XX. More oko Palagruže ubraja se u ribom najbogatije područje u Jadranskome moru.. Crkvena je lađa okružena narteksom. U crkvi su barokni oltari. Antuna Padovanskog. Utvrđena crkva sv. Konavli obiluju prapovijesnim gomilama i spiIjama. Mardešić. 64. apsida iznutra ima polukružni. autor reljefa i mozaika je B.koji ima nalaze iz neolitika (keramika). Memorijalni dom projektirao je S. Ostaci gospodarsko-ladanjskoga građevnog sklopa u zapadnoj uvali otoka. površine 280 ha. Konstantinb Porfirogenet. Zbog mnogih grebena. Na zapadnoj strani otoka vitka kula sagrađena je potkraj XVI. Nad gudurom Tukleča nalaze se ostaci srednjovjekovne utvrde. u unutrašnjosti spojene lukovima. rad je arhitekta A. opremljena je skulpturama iz XIV. dovršena u XV. a izvana poligonalm oblik. pretvorena je u zvonik. a ponajviše iz XIX. naselje 18 krn jugoistočno od Knina. Na više položaja nalaze se ostaci utvrđenih prapovijesnih naselja. Nikole i sv. i vrsni srebrni reljef Gospe od Ružarija iz XVII. oblikovana je velika peterobrodna crkva: glavni brod je s početka XVI. Na položaju Pržine je starohrvatsko grobIje. dok su bočne iz XVII. naselje 7 km jugoistočno od Knina. skupina otočića na pučini Jadranskog mora. tzv. Prvi put ih spominje u X. Orlić. građene u više navrata. U Komiži od 1966. Krčić. Osobito je slikovit duboki kanjon te sadreni slapovi. uvale Stara Vlaka na sjevemoj i Žalo na južnoj obali skloništa su za ribarske brodice. rimskoga doba do srednjovjekovne crkvice sv.).Kijevo. st.. ispod kojeg izvire Krka. Muster. . orgulje iz 1670. 65. st.. st. Poznat je . Naselje se spominje u XII. naselje i luka na podnožju brda Hum (587 m). kula nad pročeljem crkve 1770. Mihovila ima stećaka. naselje 21 km sjeverozapadno od Knina. Župna crkva. st. 7 km sjeverozapadno od Gruža. 63. Najstariju jezgru samostana čini jednobrodna romanička crkva s polukružnom apsidom iz XIII. GrobIje sa stećcima kod Vujića kuća. Neke su prostorije imale mozaične podove.5 km jugoistočno od Palagruže je otočić Galijola.-XVII. Roka podignuta je 1763. Na Đurića grobIju pronađeni su dijelovi starohrvatskoga crkvenoga kamenog namještaja s bogatim pleternim ukrasom. U srednjem su vijeku hrvatska župa. a veliko barokno svetište iz 1652.). Crkvice sv. na zapadnoj obali otoka Visa. Sjevernog i Južnog Kamika i okolnih hridi. a na zaravanku ispod crkve nalaze se ostaci starokršćanske crkve. a u jednoj je pronađen natpis. Galerija Borisa Mardešića. Spominje se od 1423. a početkom XV. Nikole. a crkva Gospe od Sedam žalosti (Nova crkva) je iz 1756. 10 km kategoriziran kao geomorfološko-hidrološki rezervat. Ostaci rimske ladanjsko-gospodarske vile s termalnim čvorom. U XIII. KOLOČEP. Stambena arhitektura od XVI. Turske kace. gotovo jednako udaljena od otoka Lastova i od talijanske obale. tzv. Bezića. koji joj daje križni izgled. st. KONAVLE. djeluje Galerija Đure Tiljka. Skupina se sastoji od otoka Palagruže (20 km². naselje 17 km sjeverno od Knina. ulaze u sastav Dubrovačke Republike. Najstarija je srednja crkva (XVI. st. otočić i istoimeno naselje u dubrovačkoj otočnoj skupini (Elafitski otoci). KOMIŽA. Srđa pripadaju regionalnoj skupini predromaničke arhitekture s kupolom. st. Mihovila na najvišem vrhu (91 m) ima atraktivni svjetionik (1875. st. st.. Palagruža. sv. plićina i hridi plovidba je vrlo otežana. st. a od 1984. st. st. Tu su otkriveni ostaci starokršćanske crkve s transeptom. benediktinci osnivaju samostan sv. tu je starohrvatsko i srednjovjekovno grobIje sa stećcima.. Od prvotnih samostanskih utvrda sačuvane su dvije visoke četvrtaste kule romaničkih obilježja. st. 7 stan. Crkva Gospe Gusarice sastoji se od triju jednobrodnih crkava iste veličine. Plavno.). Planić. U XIV. Oko crkve sv. Male Palagruže. na uzvišici iznad naselja.Oko 5. rječica koja na svom ušću tvori dojmIjiv Topoljski slap. Glavni otok Palagruža . st.) u du1jini od oko.

glazbi plesu. . Poznato je po. st. Pridvorje.). Ratko Ivančić. lz srednjega je vijeka sačuvano nekoliko nekropola stećaka (Pridvorje. sve su tri slike rad Carla Ridolfija (1642. U Moluntu so ostaci rimskoga kazališta. Usred trga je katedrala sv. u prijelaznom stilu iz gotike u renesansu. Roka. sagrađeni su Knežev dvor te franjevački samostan s klaustrom. pri gradnji su sudjelovali Hranić Dragošević. Većina nase1ja od starine čuva slikovite sklopove starnbenih kuća (Čilipi). kao i slika Navještenje (s obilježjima Tintorettova načina). Marka (od prvotne katedrale iz XIV.antički spelej u Močićima s kultnim prikazima Silvana i Mitre. Od pristana uz otvorenu ložu iz 1584.). Čilipi. Nasuprot katedrali je napuštena palača Arneri. zaselak naselja Ljute.. st. naselje u unutrašnjem dijelu Konavala. Uz katedralu bivša je biskupska palača (Korčula je sjedište biskupije 1300. građena u stilu kićene gotike. Kraj Dunave su ruševine utvrđenoga grada Sokola iz XIV. grad i luka na sjeveroistočnoj obali istoimenog otoka. 4 km sjeverno od Grude.) u stari dio grada. ciborij nad glavnim oltarom s figurama Navještenja (klesao 1486. st. folklornim običajima. Brotnjica). Uz crkvu sv. Roka.). posebice narodne nošnje na kojima je. 1795. 66. u kojem je kasnogotičko raspelo. od ožujka do kraja listopada (a nekoliko puta i zimi). Vrijedi vidjeti i muzej. sačuvane su samo apside triju brodova). Zavičajnu kuću Konavala s prekrasnim izlošcima konavoske narodne nošnje. Dimitra u Gabrilima je iz ranoromaničkoga doba.) i Majka Božja (Ivo Kerdić.). st. 1525. svojoj bogatoj narodnoj nošnji. st. kat dograđen 1866. rad Jurja Petrovića iz sredine XV. U svetištu su korska sjedala (Vicko Tironi. oltarna slika sv. u njoj plastike: Uskrsli Krist (Frano Kršinić.) uređena je krstionica. Oltarna slika Sv. 1926. U samostanskoj crkvi sv. Crkvica sv. autor rezbarenih svetačkih likova na baroknu mramornom oltaru sv. brodarstvo i kameno klesarstvo s galerijom korčulanskih umjetnika.-69.). osnovanom 1954. a u Pridvorju renesansno-barokni knežev dvor i franjevački samostan iz XV. dograđuje Marko Milić Pavlović uz sjeverni brod veliku zavjetnu kapelu sv. na baroknom oltaru Gospe od Karmela. liturgijsko posuđe i ruho (poliptih Blaža Jurjeva Trogiranina iz 1431. Ugostiteljsko sredigte Konavala. God. Veliku važnost ima konavoski folklor sačuvan do danas. U XV... od kojih se ističe onaj s reIjefom konjanika. KORČULA.). U tim ljepotama mogu uzivati i turisti.. ribnjaka i mozaika.). Među prvim graditeljima je Bonino iz Milana (glavni portal 1412. otvoren Gradski muzej s eksponatima vezanim uz korčulansku brodogradnju. 12 km jugoistočno od Dubrovnika. U doba Dubrovačke Republike glavno naselje područja. kraj topovskih kugala i helebarda iz vremena ratovanja protiv Osmanlija 1571. Marko Andrijić). na koju se naslanja kapela Gospe od Ploča. 1915. jer je tradicija da se svake nedjelje.90. st. Srđa nalazi se nekoliko stećaka. st. Na malom trgu stoji gradska vijećnica (prizemlje s arkadama iz 1525. s lijepim renesansnim dvorištem. Bartolomejem i Jerolimom (mladenačko djelo Jacopa Tintoretta iz 1550. Roka je Franjo Čiočić-Čučić (oko 1576.). Gotička građevina završena je potkraj XV. koja je nekoć pokretala mlinice. Pietá (Ivan Meštrović. Do nje je renesansna palača Gabrielis (XVI. a potkraj stoljeća Marko Andrijić (lanterna zvonika). naselje 22 km jugoistočno od Dubvnika. Trojstvo u južnoj apsidi djelo je Leandra Bassana.). st. U južnom je brodu crkve. građena u prijelaznom stilu iz renesanse u barok (XVII. U kapeli sv. nakita i uporabnih predmeta. na poluotočiću koji je uskom prevlakom spojen s otokom. Marko sa sv. vodi neobarokno stubište (1907. pod vedrim nebom održava folklorna priredba.-1828. Vela Gospa iz samostana s Badije. U Gornjim Konavlima pronađeni su dijelovi vodovoda kojim se opskrbIjivao Epidaurus (Cavtat). st. ikona iz XIV. Vlaha čuva se gotički drveni križ s otoka Dakse. vidIjiv i sredozemni (ženske) i orijentalni (muške) utjecaj. 1968. U prizemlju zvonika (adaptacija 1967.). Konavoski Dvori. smješteno na nekoliko kaskada bujice Ljute. st. reljef s prikazom jaganjca iz XIII..-96. uz prevladavajuće dinarske elemente. s bogatom Opatskom riznicom.. Pridvorja i Dubravke. Ugodne su šetnje od izvora Ljute do Lovorana.).) u kojoj je 1957.

a nasuprot njoj crkva sv. KORNATSKI OTOCI najbrojnija i najgušća otočna skupina u Jadranskome moru.-96. mijenja nekoliko gospodara . otok je pod vlašću Venecije.g.) i Dubrovačku Republiku (1413-17. Velika Britanija. Na sjevernom je kraju poluotoka polukružna kula Tiepolo. završen oko 1505.U gospodarstvu otoka stoIjećima su značajnu ulogu igrali brodogradnja (grad Korčula. kula Barbarigo. st. na spomen bitke Aragonaca i Venecijanaca pred Korčulom 1483. naselje u unutrašnjosti istočnoga dijela otoka Mljeta.) utvrđene su neke istaknute točke na otoku (osobito grad Korčula). Idući tim putem dolazi se do crkve Svih svetih (s početka XV. Vida i Gospe od Brijega imaju slikoviti zvonik na preslicu i trijem. st. prije Krista na otoku postoji grčka kolonija.). Odavde počinje put po nekadašnjem gradskom zidu. a u novom brodu barokni oltar sv. Pred vijećnicom je stup. i dva venecijanska topa. Mihovila (spomen od 1408. . u malenu ljetnikovcu Memorijalni muzej Maksimilijana Vanke (1889. smješten je 1968. monumentalnu kulu pravokutna tlocrta (1493. . U razdobIju 1420-1797. 1000. u tijeku dva stoljeća.) s umjetnikovim slikama. a zatim Bizantu (555. terakotama i dokumentima. slika domaće škole renesanse i procesijski križ Ivana Progonovića (XV.. Žrnovo) i u brončano doba..). st. (1358. Oko branič-kule s puškarnicama (XVII. Crkve sv.) nekoliko seoskih kuća s prijelaza renesanse u barok. spada u najposjećenija južnohrvatska mjesta. U blizini. građenih na način dubrovačkih jednostavnijih ladanjskih rezidencija.). Pod talijanskom je okupacijom 1918-21. st. Od 1221. tragovi rimskih nase1ja otkriveni su u okolici Lumbarde. crtežima. Vlaha. U njoj su slika Majke Božje sa zlatnim pokrovom iz 1722. st. Glavno središte. uz Dubrovnik.) s renesansnom propovjedaonicom. Austrija. Vela Luka) i klesarstvo (vađenje bijelog mramora iz kamenoloma na isočnoj obali otoka).. kraIja Ludovika 1. genovska flota pobjeđuje venecijansku u blizini Korčule). Crkva je povezana dvoranom u kojoj je Galerija ikona.-39. dolazi pod vlast ugarsko-hrvatskoga kralja (1214. God. Iz predgrađa ispred Kopnenih vrata vodi put u park Hober do tvrđave sv. obnovljena) koja ima kasetirani strop (oslikao oko 1713. 68. 1815-1918. U VI. Francuska.zahumske vladare.) kroz Revelin.-1963. u to vrijeme otok se zvao Korkyra Melaina (ostaci gčkih nase1ja u Lumbardi. Justina. slika na baroknu mramornom oltaru djelo je Domenica Maggiota.) do mosta.) i ciborij (XV. Blaga i na Pelegrinu. poslije čega je prik1jučen Hrvatskoj.. U IX. bosanske vladare (1390. Iz starog dijela grada Korčule vode Kopnena vrata (1650. 67. na zapadnoj obali. postavljen 1569. Nikole (1629. grad Korčula. 1180. donesen je statut za grad i otok). uz rub pristana. ali je zadržao svoju autonomiju. Od 35. a dograđeni 1665. KORČULA. 1813-15. 1805-13. Petra mučenika (stara kopija Tizianove slike). stariji brod. Tripo Kokolja). Vele Luke (lokalitet Beneficij).). osvajaju ga NeretIjani. Zbog čestih napada turske flote i piratskih brodova (sve do početka XVIII.. prije Krista je u sastavu Rimskog imperija. .). st. podignuli Englezi (Fort Wellington). Nikole. na rtu Sveti Nikola. Anstrija). Venecija. u okolici Blata i Potirni). Veneciju (1298. na brežuljku koji dominira pod gradom.podignuta 1531. koju su 1813. U desnom je brodu oltarna pala Mučenje sv. i V.Nakon pada Venecije ponovno se mijenjaju gospodari (1797-1805. baštinom i slikovitošću zidina.). otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. nose renesansno obilježje. KORITA.) ispod kojeg je rezbarena barokna Pietŕ Raphaela Donnera. 69. poliptih Marije Suotkupiteljice Blaža Jurjeva Trogiranina (1438. Zapadni obalni put uz dražicu vodi do dominikanskoga samostana s dvobrodnom crkvom sv. U predgrađu Biline je klasicistička osmerostrana crkva sv. Samostan posjeduje zbirku umjetnina. Jakasova spiIja nad uvalom Rasohatica. Nakon pada Zapadnorimskog Carstva otok je pripao istočnogotskoj državi (493. Otok je bio naseljen već u mlađe kameno doba (Vela spiIja kraj Vele Luke. Kula Mali revelin dobila je svoj sadašnji oblik 1499. st. obnova 1615.

KUKLJICA. domaći majstori. 70.. KOŽINO. Na samom brežuljku je velika četverokutna tvrđava.. 74. U novije doba nema stalnih naselja. crkva je podignuta 1666. najljepši od svih. naselje na jugoistočnom dijelu otoka Pašmana. držala ih je Venecija i davala pod zakup zadarskim obiteljima. st. još sačuvana. a u more utječe kod Šibenika. God. Stjepana na groblju (pregrađena potkraj XIX. KRAJ. st. st. Krapanj je u srednjem vijeku bio posjed šibenskoga kaptola. U njoj je kasnije sagrađena. 72. Dubrovčani grade kaštel Gučetić i prvu crkvu sv. Tarac.). Roški slap (25. 84. 73. crkva je barokizirana (na pročelju renesansni reljef sv. manja crkvica. KRAPANJ. Trobrodna crkva Gospe Loretske (1681.62 km²). Plinije ih naziva Cratea. a na otoku Jadri je crkva iz XVI. KUČIŠTE. st. Visovac). a od XVII. st. prelijeva se preko travertinskih barijera i stvara vodopade. čarobno more . Samostan. kule vide se na otočiću Panituli. naselje u središnjem dijelu unutrašnjosti poluotoka Pelješca. slika Posljednja večera u refektoriju rad je Francesca da Santacrocea (XVI. Jerolima iz 1554.).). Posjetiteljima parka pokazuju se mlinice gdje se u kamenim žrvnjima melje žito. Franjevački samostan i crkvu gradili su u XV. a može se kušati kruh od tako samljevena žita.sve to čini Kornate atraktivnim ciljem mnogobrojnih izletnika i nautičara. Župna crkva sv. Prijen (15 m). st. Manojlovac (tri slapa. Mihovila Arkanđela sagrađena je 1522. Prekrasna priroda. udomaćio se za otočnu skupinu naziv Coronati. zvijezda i daha stvorio Kornate« . Stomorin otok. Između Roškog slapa i Skradinskog buka je Visovačko jezero (dugo 13 km) s otočićem (v. U XIX. najvećem otoku (32. Na otočiću Visovcu može se razgledati franjevački samostana.5 m). Dvorišna vrata samostana obnovljena su u baroknom stilu 1669.) najmonumentalnije je barokno zdanje dubrovačkoga područja . 1980. Za turskih provala. st. otoci su proglašeni nacionalnim parkom. pod imenom Toreta. i popravljan 1668.. 71.. Toreta (Tureta). ima renesansni klaustar.5 m) i Skradinski buk (37. U šumovitoj uvali Kostanj su ruševine gotičke crkvice iz XV. splet nebrojenih otoka i otočića (narod kaže: »za svaki dan u godini po jedan«).. duga 72. Od davnine su bili u posjedu Zadrana. Prvi se put spominje 1345. te je od suza. Nalaza iz rimskog doba ima na brežuljku Toreta.Ime su dobili po Kornatu. na otok se sklanjaju bjegunci iz susjednih sela na kopnu.. za donji prag te crkvice upotrijebljen je rimski votivni natpis.5 m). Ostaci jedne. (na pročelju više glagoljskih natpisa). Od XIV.-XVI. današnji zvonik podignut je 1907. nadograđivan 1626.5 km. ispod brežuljka s južne strane vide se ostaci starokršćanske crkve s polukružnom apsidom. KUNA PELJEŠKA. zacijelo srednjovjekovne. otočić u jugoistočnom dijelu Šibenskoga kanala.zapisao je George Bernard Shaw. Kornati su bili naseljeni od neolitika. proširena 1626. posljednje se spominje u XVIII. naselje u sjevernoj Dalmaciji. st. st. Crkva je dovršena 1523. Na lijevom oltaru je slika Krapanjska Gospa.). »Posljednjeg dana stvaranja svijeta Bog je želio okruniti svoje djelo. st.Otvorena je i etnografska zbirka. otok Kornat naziva se Insula Sancte Marie. 8 km jugoistočno od Preka. U donjem dijelu toka redaju se vodopadi: Bilušić (19. rad domaćeg majstora iz XV. Najstariji arheološki nalazi na Kornatu su ostaci ilirskih naselja (Stražišće. U gornjem su dijelu toka dva vodopada visine 10 m. Toreta) i kameni grobni humci. Pri ulazu Krke u Kninsko polje nastaje vodopad Veliki buk (20 m). sagrađena na početku srednjeg vijeka. 75. U dijelovima toka gdje prolazi laporovitim naslagama stvara proširenja (Aranđelovac i dr. a u vapnencima probija uski i duboki kanjon (do 200 m). st. naselje i lučica na jugoistočnom dijelu otoka Ugljana. U selu je gotički franjevački samostan sa crkvom iz 1392. Od XVI. 9 km sjeverozapadno od Zadra. rijeka u Dalmaciji. 3 km južno od naselja Pašman. izvire na zapadnom podnožju Dinare.6 m). od kraja XV. st.

U ranome srednjemu vijeku bio u posjedu Bizanta. KUPARI. Vlaha) u Lastovu je najstariji spomenik današnja župna crkva sv. te slike Celestina Medovića. smješteno na padini manjeg brežuljka. Maksimilijanova tornja. otočić oko 700 m jugoistočno od Dubrovnika. između Piškere na sjeverozapadu.sv. LOPUD. Kuzme i Damjana iz 1473. dolazi pod vlast ugarskohrvatskih kraljeva. iskrcao engleski kralj Rikard Lavljeg Srca zatečen olujom na povratku iz križarskog rata. st. Nakon II./XVII. Rapalskim ugovorom Lastovo je (zajedno sa susjednim otocima) pripalo Italiji.-1528. kasnije proširivana (XVI. st. 1185. Osim nekoliko kasnosrednjovjekovnih crkvica (sv. Crkva. sjeverozapadno od . Ostataka građevina iz rimskoga doba i iz ranoga srednjeg vijeka ima u uvali Ubli. Četverouglasta zgrada s nadsvođenim prizemljem ima na katu i stubištu puškarnice. pripada ZahumIju (iz tog je razdoblja predromanička crkvica Sv. 1221. pripada Dubrovniku (1310. st. 8 km jugoistočno od Dubrovnika. stari samostan i dio novog (iz početka XIV. sagradio ju je Orsat Đurđević 1623. U blizini Kupara je utvrđena stambena kuća. Na istočnoj obali Lokruma je mala luka Portoć. 81. Trobrodna bazilika. 13 km južno od otoka Korčule od koje ga dijeli Lastovski kanal. a od IX. Ime otočića vjerojatno je izvedeno od latinskoga acrumen: kiselo voće. pod NeretIjanima. naselje iznad sjeverne obale u sjeveroistočnom dijelu istoimenog otoka. U njegovu južnom dijelu je 10 m duboko slankasto jezero Mrtvo more. dobiva komunalnu autonomiju i statut). sagradili samostan s crkvom. Francuzi su za vrijeme Napoleonovih ratova na najvišoj točki otoka sagradili Fort Royal. Na traženje Dubrovčana lokrumski samostan priključen je 1466. Na Lokrumu je sada Biološki institut HAZU. među kojima je bio i austrijski prijestolonasljednik Rudolf. Uz nju je 1705. 79. prirodoslovni muzej i memorijalni muzej Ruđera Boškovića. Martina. Ostaci rimske solane. u XI. 998. otok u južnodalmatinskom arhipelagu. a jugozapadna je strma i nepristupačna. Otok se za vrijeme grčke kolonizacije na Jadranu spominje pod imenom Ladesta.. U rodnoj kući Celestina Medovića nalazi se zbirka slika. st. Poslije je dvorac promijenio nekoliko vlasnika. Sjeveroistočna obala je niska i uz nju mogu pristati samo čamci.. Francuzi vladaju otokom 1808-13.. otok u pučinskom nizu Kornatskog otočja. Iz Lastova je bio poznati hrvatski tiskar Dobrić Dobričević (1454. a oko samostana urediti park s egzotičnim raslinjem. Samostan je napušten 1798. što je kasnije išlo u prilog namjeri Venecijancima da zaposjednu Lokrum. Britanci 1813-15. LASTOVO. LAVSA. pa je njezin zvonik (ujedno i obrambena kula) ostao unutar crkve. Austrija je 30-ih godina XIX. naselje i ljetovalište na zapadnoj obali Župskog zaljeva. te Gustaca i Klobučara na jugoistoku. God. 76. Lokrum je 1859. U crkvi su mramorni oltari radionice obitelji Brutapelle. utvrdu u obliku zvijezde. Od nekoliko crkvica sačuvane su crkvica Navještenja i kapela Sv. Antuna. rad Frana Kršinića. Duboko uvučena uvala na sjevernom dijelu otoka sidrište je povremenoga naselja Lavse. građena u romaničkom stilu kasnije je dva puta produživana. 78. a Austrija 1815-1918. osvajaju ga Venecijanci. otok s istoimenim naseljem i malom lukom u skupini Elafitskih otoka. Justine u Padovi. 77. utvrdu pojačala izgradnjom tzv. 80. sv. i XII.).). Na Lokrumu se navodno 1191. iz koje vodi put do ostataka nekadašnje tvrđave i pristana Bočine na sjevernoj strani otoka. Vlaha iz 1557. kongregaciji sv. opet je u sklopu ZahumIja. ali su topovskom vatrom odbijeni. Benediktinci su ondje 1023. st. a 1252. podignut franjevački samostan. zvana Toreta.izvan samoga grada Dubrovnika. kupio nadvojvoda Maksimilijan Habsburški i na porušenom dijelu samostana dao sagraditi dvorac u obliku tornja. za obranu od gusarskih napada.) stradali su u velikom potresu 1667. LOKRUM. a u mjestu spomenik slikaru. Luke blizu mjesta Lastova). LASTOVO. svjetskog rata pripojeno matičnoj Hrvatskoj.

U samostanskoj crkvi sv. u ratnim pohodima španjolskih vladara na Tunis. od 1457. novac). U Lumbardi su srednjovjekovna župna crkva sv.Narona (Vid kod Metkovića). Nad lukom je franjevački samostan s klaustrom iz 1483. 86. Grobljanska crkva ima romanička obilježja.). najvišeg vrha na otoku. Na ulazu u luku je crkva Sv. st. u sastavu Dubrovačke Republike. jugoistočno od Vele straže (338 m). sv. U popisu kolonista. Roka (1561. rad flamanskoga baroknoga slikara. 84. pa je u narodnu predaju ušla uzrečica o trista Vica udovica poginulih pomoraca s Lopuda (pjesničku verziju legende dao je Antun P. LUMBARDA. dograđivana do XVII. Raspeće. sjedište knežije. S područja Lumbarde ima i drugih grčkih nalaza (keramika. Sveta obitelj. rad je nepoznata domaćeg slikara iz XV. Ispod Zmorašnjeg Lukorana su ostaci gotičke crkvice i zgrade. naselje i luka na krajnjem istočnom dijelu otoka Korčule. uz grčka imena susreću se i neka ilirska. st. Petra. LUKORAN. Ilije (zidna slika). naselje u središnjem dijelu sjeveroistočne obale otoka Ugljana. st. dio ranijeg poliptiha. Marije od Špilice čuvaju se: poliptih venecijanskog slikara Pietra di Giovannija (1523. (kasnorenesansnih oblika) kasnije je nadograđena. a druga (Sutvrač. U XV. po predaji sagradili su ih egipatski monasi u XIV. LOŽIŠĆA (Ložišće). dijelovi poliptiha Girolama da Santacrocea. U antici grčko (Delaphodia).). sjeverno od naselja. Taj natpis je psefizma (odluka skupštine) o podjeli zemlje stanovnicima novoosnovane grčke kolonije. oko 1 km istočno od Bobovišća. zatim rimsko naselje (Lafota). 6 km jugoistočno od grada Korčule. Uz obalu je obnovljeni ljetnikovac Đorđić (kasnije Mayneri) s lijepim parkom. građen u prijelaznom stilu iz gotike u renesansu (1482. rad člana venecijanske obitelji Bassano. jednokatne gotičke građevine s terasastim vrtom. Spominje se 1075. smješteno uz središnje plodno polje. Slika Mrtvi Krist. Svojim brodovima sudjelovali su u XVI. u srednjem vijeku posjed zadarskih benediktinaca. napušten 1808. Nikole. st. U vrijeme rimske vladavine ondje je bila luka na pomorskoj komunikaciji Corcyra nigra (Korčula) . Najstariji spomenici otoka jesu ruševine predromaničke crkvice sv./XII. a nađeni su i tragovi rimske villae rusticae. st. slika Marija u vijencu cvijeća. Navještenje (ranobarokni umbrijski slikar). Crkva Srca Marijina iz 1885. iz 1563. otok naseljavaju prebjezi iz krajeva pod Turcima. sv. LOVIŠTE. Trojstva (XVI. naselje u istoimenoj uvali na središnjem dijelu istočne obale Dugog otoka. Na dominantnom položaju iznad mjesta stoje ruševine Kneževa dvora. 85. Kazali). klesanog u kamen (danas u Arheološkom muzeju u Zagrebu). rezbarena korska sjedala iz XV. pregrađena je u XVII. Na brežuljku Koludrtu. napušteni dominikanski samostan. st.. Maura i sv. Ivana nekoliko fragmenata grčkog natpisa iz IV. između uvala Pržina i Bili žal. 83.).-XVII. st. u crkvi se čuvaju slike: Majka Božja s djetetom (Jacopo Palma st. Alžir. st. dijelovi poliptiha Mateja Junčića iz 1452.Dubrovnika..) na podnožju najvišeg vrha. triptih iz radionice Nikole Božidarevića. Na jugoistočnoj strani otoka je uvala Šunj s crkvom Gospe od Šunja (iz XII. st. LUKA. Župna crkva iz 1820. st. st. a sjeveroistočno od naselja predromanička crkva Gospe Stomorice iz XI. Srednjovjekovna crkva kasnije je pregrađivana. sv.). Portugal i Englesku. Lopuđani su se rano orijentirali na pomorstvo. nađeno je uz ruševine srednjovjekovne crkve sv. Iznad uvale Vičja luka je gradina Rat (nalazi iz brončanog doba i grčke kolonizacije). . naselje na zapadnom dijelu otoka Brača. prije Krista. 82. naselje na južnoj obali uvale Luka na krajnjem sjeverozapadnom dijelu poluotoka Pelješca. Uvalu Lopud branile su dvije tvrđave: jedna na poluotoku. Lopud je od XI. Ivana (fragmenti pleterne ornamentike). st. i 1886.) s drvenim rezbarenim glavnim oltarom.

Petra. jedno njezino zvono lijevano je 1419. grad. građena je po ugledu na dubrovačku gradsku luku. poraz venecijanske flote blizu Makarske). . 21 km sjeverno od Zadra. na mjestu starije bratimske crkve (spominje se od XVII. U prizemlju su konobe.dograđivana).) i Ivana Lozice (1910.) s klaustrom. U župnoj crkvi vrsno izveden gotčki kalež.. st.-1943. st. Opasan je zidinama u obliku pravokutnika koje su s kopnene strane građene 1336. a sa sjeverozapada poluotok Sveti Petar na podnožju Biokova. rad Ivana Rendića).) na vrhu istoimenog brda. završena 1490. Makarska je kasnije jedno od glavnih uporišta Neretljana (887. izgradnja jake tvrđave (s pet kula okrenutih prema moru). ispred kuće vrt s terasom. MAKARSKA. 1499. U crkvi je srebrni oltar Gospe od Ružarija (iz 1818. 87. temelj crkve sv.. običaji i plesovi. zaključuju da je u antičkim vremenima stigla iz Grčke. U središte Makarske vode od pristana stube do Kačićeva trga. s vidikovcem). Osim zanimljive baštine. pretvorena je u pinakoteku (Uznesenje Marijino Pietera de Costera iz 1760.-1982. 1646. u Lumbardi je živa tradicijska kultura.Župna crkva sv.-1646. luka i turističko središte u prostranoj uvali koju s jugoistoka zatvara rt Osejava. pjesmom i plesom. Nedaleko je franjevački samostan iz 1400. 1 km sjeveroistočno od Stona.-1918.. neki gotički arhitekturni elementi uzidani u . U samostanskom klaustru smještena je Malakološka zbirka. U središtu sela je dvokatna barokna kuća obitelji Peš (XVIII. Filipa Nerija i zgrada bivšeg samostana filipinaca.). U sezoni se organiziraju prigodne zabavne i kulturne priredbe. Svetom Roku posvećena je svečanost 16. Osnovali su ga Dubrovčani 1334. 14 km jugoistočno od Babina Polja. Uz južnu stranu crkve je barokna česma iz 1775. Sjeverno od sela je prapovijesna utvrda Venac.. Na sjevernom kraju Obale kralja Zvonimira počinje kružni put oko poluotoka Svetog Petra (svjetionik. 88. istočnogotski kralj Totila. Južno od pristana pruža se Marineta s drvoredom do pošumljenog rta Osejava. do 1828. Venecija. Petra iz XV. naselje u sjevernoj Dalmaciji na obali istoimenog zaljeva. na padinama Bartolomije (224 m. je pod vlašću bosanskih Kotromanića. (obnovljen 1540.. zbog njezina imena. kolovoza. koja je sačuvala svoj prvobitni vanjski izgled. 89.). a od 1815. ulice se sijeku pod pravim kutom. st. Po regulacijskom planu iz 1335. Antičko naselje.). st. priznaje suverenitet hrvatskih odnosno ugarsko-hrvatskih vladara. kad su podignuta i Lučka vrata. vinske sorte koji dio stručnjaka drži autohtonom dalmatinskom. Malostonska luka.-1797. izgrađena su tri bloka kuća. a s morske 1358. MARANOVIĆI. dok drugi. svježa i slana riba) treba dodati voće i povrće iz tamošnjih vrtova. Tako u vrijeme poklada pada običaj »trganja naranči«.-76. i obnovljena crkva sv. st.-1463. sa spomen-pločom). Tu je kolijevka grka. odaje počast mjesnim ljepoticama i seoskom glavaru.. s odvojkom do tvrđave Pozvizd (1335. Na obali je barokna crkva sv. Na uzvisini s južne strane započeta je 1347. vjerojatno Muccurum. s gornje strane trga je barokna župna. Na rtu Ljubljana ostaci su srednjovjekovne utvrde templara (castrurn Liuba) s ruševinama crkve originalna tlocrta: tri jednake polukružne apside u kvadratičnu prostoru koje su naknadno prizidane uskoj lađi. naselje u unutrašnjosti jugoistočnog dijela otoka Mljeta. kasnije nazvane Koruna.).).. 548. s baroknim zvonikom iz 1715.. 1993. Do XIV. drže je Turci. Stara samostanska jednobrodna crkva. razorio je.) i mramorni inkrustirani glavni oltar (venecijanski rad iz XVIII. st. st. 1324. u katu središnja reprezentativna dvorana. gdje je spomenik pjesniku Andriji Kačiću Miošiću (1889. Pomno se čuvaju i njeguju narodne pjesme. Antuna sagrađena je u XIX.). Austrija. MALI STON. naselje i luka u uvali Malostonskoga zaljeva. u Dubrovniku. biskupska. LJUBAČ. prema tradiciji. U sredini Malog Stona je češće pregrađivana crkva iz sredine XIV.-47. u današnjem obliku iz 1614.). Gastronomskoj ponudi (pršut. kada cijelo mjesto. 90. rodne kuće kipara Frana Kršinića (1897. st. crkva sv. nekoliko ljetnikovaca nekadašnjih korčulanskih patricija (podižu se od XV. Od nje se prema Stonu proteže Veliki zid. Marka (1700.

U njoj grafiti izvedeni crvenom bojom (XV. od kojega ga dijeli Mljetski kanal. Župna crkva Gospe od Blagovijesti iz 1783. Na mjestu današnje neoromaničke župne crkve sv. Marije od Brda s prijelaza iz gotike u renesansu. Uz skulpture sv. ruska flota imala svoju bazu. Žare. U blizini plaže je župna crkva sv. sv.-537. potječe četverokutna kula s puškarnicama (u uvali). potom francuske i austrijske Dalmacije prema Osmanlijskom Carstvu.-1500. MLJET. 92. 95. Naselje je planirano u XVI. nase1je na desnoj obali rijeke Neretve. 94. Prvi se put spominje 1422. 93. Josipa i Jerolima u župnoj crkvi. među njima prikaz broda. Dao ju je podići Kodža Mustafa-paša Ušćuplija oko 1500. Na vrhu Mali Gradac (blizu Babinih Kuća) ima ostataka ilirskog utvrđenja. otok u južnodalmatinskom arhipelagu južno od poluotoka Pelješca.Pomena. od kada je pogranično mjesto venecijanske. st. Roka. Oko 536. st. Na otočiću Stipanska su ruševine starokršćanske bazilike uzdužnog tlocrta s polukružnom apsidom. Bosanski ban Stjepan poklanja Mljet 1333. st. S kraja XVII. MLINI. a nakon toga Zahumlja. Kasnije je došao u vlast Neretljana. Mihovila u Babinu Polju. uz pomoć domaćih zauzeo ju je venecijanski providur Pietro Valier. Crkva sv. MASLINICA. 12 km zapadno od Trogira. i 1717. st. MILNA. st. Pankracija. U selu je dobro očuvana cilindrična kula. a potkraj 1685. Regulacija Neretve i uređenje riječne luke završeno je oko 1890. Naselje se razvilo početkom XVII. Ribarsko naselje razvilo se uz obalu u tijeku XVIII. 20 km udaljen od utoka u more. Andrije i sv. U njoj je gotički kalež s grbom ugarske feudalne obitelji Bubek (XV.).. Ivana je gotičkorenesansnih oblika.. st. dozidan jednokatni barokni dvorac sa četverokutnim dvorištem. Pinjevica. 6 km jugozapadno od Metkovića. i kapela sv. Veliki župan zahumski Desa poklanja 1151. koji na otočiću u Velikom jezeru podižu svoju opatiju i crkvu. Nedaleko od crkve na putu prema Cavtatu su ostaci rimskih građevina./72. 20 km jugozapadno od Supetra. otok je ušao u sklop Istočnorimskog Carstva. Uz nju je 1708. Luke s grbom obitelji Sobota. 1495. st.). Ilije bila je starija crkva. U uvali Osibova nalaze se ruševine gotičke crkvice. Potoci koji teku iz obližnjih izvora nekoć su pokretali mlinove. Na zapadnom dijelu naselja je ljetnikovac Stay s orsanom. Dubrovačkoj . Kula Norinska. MARINA. na lijevoj obali rijeke i na pristranku brda Gledavca (247 m). Iznad sela ruševine crkve sv. trogirski su biskupi na otočiću u zaljevu podignuli četverokutnu kulu s konzolno istaknutim kruništem (kanal između kopna i kule zasut je u početku XX.). nad glavnim ulazom je natpis s grbom obitelji Martinis-Marchi. popravljena za Kandijskoga rata 1657. naselje i luka u istoimenoj uvali na zapadnoj obali otoka Šolte. djelomice okružena obrambenim bedemom. God. U rimsko doba otok se spominje pod imenom Melite. Za Napoleonovih ratova u Milni je 1800. Iz tog razdoblja su predromaničke crkvice sv. cijeli otok benediktincima (iz opatije Pulsano na Monte Garganu u Apuliji). danas pad vode iskorištava mala hidroelektrana. st. Kasnobarokna oltarna slika Navještenje rad je Sebastijana Riccija. grad i luka na donjem toku Neretve. 96. Ivan Rendić izradio je nadgrobni spomenik Stjepanu Tomašu sa secesijsko-folklornim motivima. Stara jezgra Metkovića s kamenim kućama i uskim uličicama mediteranskoga tipa iz XIX. lučica na sjevernoj obali Župskog zaljeva. Iz tog doba ima nalaza na cijelom otoku . 91.. rekonstruirana 1971. 11 km jugoistočno od Dubrovnika. S prijelaza u rani srednji vijek su ruševine palača i starokršćanske bazilike u Polačama. a u polju nedaleko od sela je gotička crkvica sv. naselje i luka u istoimenoj uvali na zapadnoj obali otoka Brača.današnju. naselje i lučica na unutrašnjem dijelu istoimenog zaljeva. st. Ilara iz 1449. METKOVIĆ. ima monumentalno barokno pročelje i ciklus štukatura (rokoko) iz ranoga XIX.

st. st. a u selu ostaci rimske arhitekture. 1151.). sv. Na sjeveroistočnoj je strani crkve romanički zvonik. Iz tog je vremena obrambena kula četverokutna tlocrta. U najnovije vrijeme crkva se dovodi u sakralnu funkciju. st. Mavro Orbini (umro 1614./XVII. u njemu je do 1941. u Koritima). nalazi se na sjeverozapadnom dijelu otoka. koja ga daje u zakup pojedinim zadarskim obiteljima. st. st. Ignjat Đurđević (1675. koji boravak na Mljetu opisuje u spjevu Suze Marunkove: 97. Marije ima karakteristike romanike. u renesansnu dvokatnu građevinu s pročelnom terasom dugom 30 m.). spominje se i ime Insula Mortari. MURTER. U južnom zatonu Velikoga jezera je otočić dug oko. 98. st. ./XIII.-60. sagradili samostan s crkvom sv. U mljetskom samostanu boravili su kao redovnici poznati dubrovački pisci Mavro Vetranović (1482-1576. God. Trojica u Prožuri. Samostan je 1869. MOLAT. 1959. na Molatu je bio koncentracijski logor.sve iz XV. st.-1576. a samostanu se traži namjena. U blizini sela prapovijesne gomile.). st. širok oko 120 m. umjetno produbIjenim prolazima. U vrijeme baroka crkvi su prigrađene dvije bočne kapele s oltarima. preuređen u hotel. preuređen u hotel. U vrijeme baroka crkvi su prigrađene dvije bočne kapele s oltarima. U razdoblju gotike sagrađeno je na otoku nekoliko crkava (župna crkva u Babinu Polju. sekulariziran i napušten. Za vrijeme talijanske okupacije 1941. Crkva sv.-71.-XVIII. Marije ima karakteristike romanike. na kojemu su benediktinci u XII. Veliko Selo (današnji Murter) i Jezera. 1959-60. kolovoza). nekoliko baroknih kuća iz XVII. Mavro Orbini (umro 1614. kolovoza). 99. Međusobno i s otvorenim morem povezani su uskim i plitkim. bila uprava šuma otoka Mljeta. otok dolazi u posjed zadarskoga benediktinskog samostana sv. st. U to vrijeme samostanski je kompleks utvrđen (obrambeni zidovi i kule u južnom uglu). MOLUNAT.). Obuhvaća Malo i Veliko jezero i Soline. U to vrijeme samostanski je kompleks utvrđen (obrambeni zidovi i kule u južnom uglu).-1737. Najstariji poznati stanovnici otoka bili su Iliri (ostaci ilirsko . Sv. otok u zadarskom arhipelagu jugoistočno od otoka Ista. Predvorje s visokim reljefima (svetački likovi) građeno je vjerojatno na prijelazu XII. U južnom zatonu Velikoga jezera je otočić dug oko 200. Predvorje s visokim re1jefima (svetački likovi) građeno je vjerojatno na prijelazu XII. otok u sjeverozapadnom dijelu šibenskog arhipelaga. Na sjeveroistočnoj je strani crkve romanički zvonik. Betina i Tisno nastali su vjerojatno u doba turskih provala. U srednjem vijeku zvao se Srimač. koji boravak na Mljetu opisuje u spjevu Suze Marunkove.). Krševana. Stara samostanska zgrada s klaustrom i prostranim podrumom na strani pristana uklopljena je u XVI. je pod vlašću Venecije. Crkveni god je Velika Gospa (15. širok oko 120 m.)./XIII. Nacionalni park MIjet (od 1960. Marije. Iz tog je vremena obrambena kula četverokutna tlocrta. Samostan je 1869. Poluotočić je s kopnene strane zaštićen zidom koji su 1468. Marije od Brda (iznad Maranovića). u renesansnu dvokatnu građevinu s pročelnom terasom dugom 30 m. God. Ispred njega renesansni je portik s grbom Gundulića iz XVI. od 1409. a samostanu se traži namjena. Stara samostanska zgrada s klaustrom i prostranim podrumom na strani pristana uklopljena je u XVI. Profana arhitektura zastupljena je s nekoliko karakterističnih zgrada (renesansni dvor mljetskoga kneza u Babinu Polju./XVII.Republici. a s prijelaza iz gotike u rnesansu su ruševine crkve sv. sekulariziran i napušten. Crkveni god je Velika Gospa (15. U najnovije vrijeme crkva se dovodi u sakralnu funkciju. od kojega ga dijeli tjesnac Zapuntel. od tog vremena otokom upravlja knez koji rezidira u Babinu Polju. Vid u Koritima . Marije. 54 km˛. U XIII. u njemu je do 1941. U mljetskom samostanu boravili su kao redovnici poznati dubrovački pisci Mavro Vetranović (1482. naselje na obali Sutorine u Konavlima. Mljet dobiva svoj statut. 200. Crkva sv. na otoku su dva naselja. 1345. st. Ispred njega renesansni je portik s grbom Gundulića iz XVI.). podigli Dubrovčani. st. sagradili samostan s crkvom sv. bila uprava šuma otoka Mljeta.43. na kojemu su benediktinci u XII.rimskog naselja Collentum kraj Betine).). Ignjat Đurđević (1675-1737.

naselje i luka 3 km sjeverozapadno od naselja Pašmana. u kojemu su pronađeni starohrvatski grobovi. Zapadno od sela ruševine crkvice sv. Na trgu uz župnu crkvu je reljef mletačkoga lava s natpisom iz 1545. je crkva sv. Iznad sela. naselje na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka. Među njima osobita je starohrvatska crkvica sv. ima ostataka iz antičkog doba. prijatelju pjesnika Marka Marulića koji je u njoj boravio. U crkvi sv. vjerojatno ostaci antičkog naselja Collentum. Razvio se na niskom naplavnom poluotoku koji je prokopavanjem kanala u XIV. U crkvi je veliki renesansni drveni oltar. zapadno od naselja. st. NEČUJAM. 17 km sjeverno od Zadra. NIN. st. a 1746. Roka iz 1760. u uvali Hramina i drugdje ostaci rimskih građevina. Turci su zapalili crkvu i samostan. pregrađena. počela je ponovna pregradnja. rad Nikole Lazanića iz 1578. Mihovila (XV.). st. odvojen od kopna jarugom koja se za oseke može propješačiti. st.100. Martina iz IX. te riznica ninskog zlata i srebra. Petra je kameni reljef Blažene Djevice Marije sa svecima.. U župnome uredu nalazi se gotičko-renesansni procesijski križ te nekoliko vrednijih slika. U naselju su gotičke crkve sv. U dnu uvale. st.venecijanske škole. iznad vrata gotički reljef sv. Od stambenih zgrada očuvala se gotička kuća Garafulić i renesansna palača Harašić. 10 km južno od Supetra. 1500. pregrađena je u XII. st.. naselje na obali južnog dijela Ninskog zaljeva na poluotoku Ždrijac. te orgulje Petra Nakića iz 1753. pred kućom spomen-stup podignut pjesniku Petru Hektoroviću. na brdu Vršini. s kopnom je spojem mostićima. God. Naselje se prvi put spominje 1067. na njezinoj istočnoj strani.) stoje ruševine crkve iz 1670. Područje Nina naseljeno je od pretpovijesnih vremena. (nazvano po tamošnjem samostanu sv.-XI. rad majstora Pija i Vicka dall'Acqua i jednu ikonu kretsko . u kući je memorijalna zbirka posvećena Marku Maruliću. Budući da je bio jedno od glavnih kulturnih središta rane hrvatske države. MURTER. Župna crkva spominje se u XIII. 103. Upravno središte otoka do kraja XVIII. st. Starokršćanska crkva sv. Nevijane). Najprije se zvalo Veliko Selo (od XIII. koja se drži najmanjom katedralom na svijetu. st. NEREŽIŠĆA (Nerežišće). u XVIII. Na groblju su ruševine crkvice sagrađene 990. Margarite i sv. stradalo u Kandijskom ratu u XVII. a od 1715.) i Srimač (Srimac). Ivan Macanović gradi novi monumentalni zvonik. (pregrađena u XV. Prvi put se spominje u XV. U rimsko je doba (Aenona) značajno središte antičke . Nikole s prijelaza iz romanike u gotiku. Nin je grad slavne prošlosti. a prema legendi Gospin kip bacili u more. st. st. ali je 1583. 104. U okolici su još crkve sv. pretvoren u otočić. kasnorenesansna oltarna slika Carla Ridolfija (prva polovica XVII. turističko naselje i izletište u istoimenoj uvali na sjevernoj obali otoka Šolte. Križa iz IX. Uz današnju župnu crkvu (kraj XIX. Mihovila ima barokni oltar. Na rtu Gradini nalazi se mjesno groblje. st.-XIII. st.). 101. Na groblju je crkva Gospe u Gradini iz XVII. Sjeverno od Nina (13 km) leži otočić Zečevo. a nedaleko od njih su ruševine gotičke crkvice (XV. Na podnožju uzvisine Gradine. nekoliko baroknih slika.-XI. st. U ljetnoj sezoni održavaju se zabavne večeri.).). 102. i stup za koplje s lavom i otučenim grbovima. svibnja svake godine Gospin kip prenosi na Zečevo. Uz crkvu je jednostavna kamena kuća koja je nekada pripadala Dujmu Balistriliću. Župna crkva sv. st. ima sadašnje ime. Petra. U galeriji »Višeslav« tijekom cijele godine održavaju se izložbe poznatih hrvatskih slikara. st. st. ističe se spomenicima specifične ranohrvatske arhitekture VIII. Jurja i sv. no Gospa je doplivala do Nina te se 5. Tudora. NEVIĐANE. Na otočiću su redovnici-pustinjaci sagradili crkvicu u čast Gospe od Zečeva. st. naselje u unutrašnjosti otoka Brača.

se st.. sačuvala se predromanička crkvica sv. vrijedan je spomenik palača Rigo s ukrašenim baroknim portalom i biforom (1760. Današnja župna crkva sv. sjeverno od Novigrada je ladanjska vila (stancija) Carla Rige sagrađena 1762. oltare sv. Ima trolisni tlocrt i kupolu. potječe vjerojatno iz starokršćanskog vremena. Konfesija u kripti sastavljena je od ploča s natpisom iz 1146. U lapidariju (prizemlje palače Rigo) nalazi se bogata zbirka antičkih i srednjovjekovnih spomenika (lukovi kamenoga ciborija). bile zatočene Jelisava. Od XII. Na glavnom oltaru bočne kapele je gotička skulptura Madona s djetetom. Lucije sa sv. Sjedište biskupije vjerojatno već u kasnoj antici (biskupija je ukinuta 1831. nase1je u Ravnim kotarima. i njezina kći Marija. Pridraga. Ispod svetišta crkve nalazi se trobrodna romanička kripta. Arhitektura vile je simbioza venecijanskoga i srednjoeuropskoga baroka. Od antičkog naselja na otočiću uz obalu sačuvani su ostaci foruma. Povijesna jezgra smještena na malome poluotoku. Na groblju je trobrodna crkva sv. kao kastrum. Župna crkva sv. uz cestu prema Zatonu. 7 km sjeveroistočno od Nina. Crkva sv. NOVIGRAD naselje i luka na južnoj obali Novigradskog mora. Martina. Križa. koju su podignuli knezovi Gusići-Kurjakovići. Vrsi. Na poluotočiću Karpinjanu. Anzelma nalazi se na mjestu stare romaničko-gotičke katedrale. - .. naselje u Ravnirn kotarima. U predromaničkoj crkvi na groblju sačuvani su fragmenti kamenih ploča s pleternom dekoracijom.. U doba narodnih vladara Nin je središte župe i sjedište »hrvatskog biskupa«. Na širem području grada ubicira se antičko naselje Emonia (Emona). st. Župna. žena kralja Žigmunda.). i dijelova nekadašnje romaničko-gotičke propovjedaonice iz katedrale. Mihovila potječe i natpis s imenom kneza Branimira (druga polovica IX. pala sv. Pelagija očuvala je i nakon barokizacije 1746..-87. U kasnijem razdoblju carstva hram je imao funkciju Augusteuma. od koje se sačuvala bočna kapela i reljefi svetaca uzidani uz sjeverni portal.-XVIII. st. iznad koje je u vrijeme ratovanja s Turcima dograđena kula izvidnica. danas u crkvi sv. Prvi se put spominju 1387. st.).).Liburnije i uživa municipalnu samoupravu. s prekidom 1358. osnovnu strukturu romaničke bazilike. U crkvi su barokni oltari (glavni oltar je rad Picca iz Palmanove iz 1749. 1776. nekada katedralna crkva sv. kada je teško oštećena. okružena je djelomično očuvanim srednjovjekovnim zidinama i kulama. 105. U njoj su 1386.) pod imenom Nona.). u VII. st. podignuta na pretpovijesnom humku. čuva se u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Crkva sv. 3 km jugoistočno od Novigrada. koji ima oblik trolista. na kome je stajao monumentalan hram iz I./XI. Na brdu iznad mjesta tvrđava iz XIII. Jelisava je tu i ubijena.-75. Nedaleko od Nina. U njezinoj riznici čuvaju se relikvijari iz vremena oko 800. Karlom Boromejskim i sv. Od srednjovjekovnoga fortifikacijskog sustava sačuvani su dijelovi zidina. Anžuvinca. spominje kao Neapolis (Civitas nova). God. st. Nikole u Prahuljama iz XI. Agate s tri polukružne apside. Križa s tlocrtom u obliku križa i kupolom. Hrvatsko srednjovjekovno naselje spominje Konstantin Porfirogenet (u X. Iz predromaničkog razdoblja je crkvica sv. udovica kralja Ludovika I. sagrađena u V. 1328. Iz Nina potječe šesterostrana kamena krstionica s natpisom koji spominje kneza Višeslava (oko 800. bila je očuvana u izvornom obliku do agresije na Hrvatsku (1991-92. Očuvane su kuće i palače s arhitektonskim detaljima iz XV. Djelomice se sačuvao fortifikacijski sustav. Mihovila Arkanđela potječe iz XVII. Ima ukrašeni kameni nadvratnik s uklesanim imenom župana Godežava. Antunom rad je Aniella Fabrisa (Venecija. Martina u svom starijem dijelu.. st. Spominje se od početka XIII. U Ninu borave hrvatski kraljevi i tu se povremeno održavaju državni i crkveni sabori. st. Lucije i Gospe od Ruzarija izradio je Gaspare Albertini iz Pirana).). Nin priznaje vlast ugarsko-hrvatskih vladara. datira se u X.-1409. s pogledom na polja i more.. st. st. st. Iz nekadašnje crkvice sv. ili VI. uz potopljeno ušće potoka Draga. stavlja se pod zaštitu Venecije (potvrda privilegija 1329.). čija se jurisdikcija protezala na čitav teritorij Hrvatske. U mjesnoj Arheološkoj zbirci čuvaju se kameni fragmenti iz antike i srednjeg vijeka. St. pa su vjerojatno u njemu bili smješteni kipovi rimskih imperatora nađeni na forumu (danas u Arheološkom muzeju u Zadru).) i pod njezinom vlašću ostaje do 1797.

Nelipića. Omiš je u srednjem vijeku utvrđeni grad.Župna crkva sv. Na manastirskim zgradama očuvani su gotički prozori. Frankopana. Venecija ga daje u zakup zadarskim obiteljima. utvrđenje na litici iznad grada i impozantne ruševine tvrđave Starigrad (Fortica) na brdu iznad Omiša (311 m). venecijanskoga podrijetla. st. gradić i luka na ušću Cetine u Poljičkom primorju. Kasnije mijenja gospodare. Zvonigrad. (obnovljena 1868. 108. naselje na padinama južnog Velebita.. U crkvi se ističu bogato rezbarene carske dveri. crkva je jednobrodna građevina s okruglom kupolom. Drnišu i Kninu. God. Od srednjovjekovnih utvrđenja sačuvana su južna gradska vrata s dijelom zida. U X. Iznad grada su ruševine utvrđenoga grada koji su proširili i utvrdili knezovi Krbavski. U jednoj renesansnoj kući nedaleko od crkve je mjesna muzejska zbirka (arheološki. a u XIV. i XVIII. u župnom dvoru čuva se 20-ak glagoljskih kodeksa (XVI. 106. s lijepim portalom (1621. st. 1412. starija crkva obnovljena je 1586. U crkvi se ističu bogato rezbarene carske dveri. Otkriven je dio urbanističke cjeline antičkog naselja s ostacima gradske ulice i zgrada. obnovljena u XVIII. 107. ruševine srednjovjekovnoga grada poviše rijeke Zrmanje. potom pada pod tursku vlast. te srebrni predmeti iz XVIII. naselje i luka na lijevoj obali rijeke Zrmanje. Druga. zbirka ikona iz XVII i XVIII. Tu je bilo važno rimsko naselje Clambetae (danas Cvijina gradina oko 3 km jugozapadno od Obrovca). Stošije u mjestu Olibu iz 1632.) i zvonikom. st.-XIX. Nedaleko od naselja (2 km) je manastir što su ga osnovali vjerojatno bosanski kaluđeri koji su bježali pred Turcima. st. Na trgu je župna crkva iz XVII. bribirski knezovi Šubići. Nedaleko od naselja (2 km) je manastir što su ga osnovali vjerojatno bosanski kaluđeri koji su bježali pred Turcima.). U XII. Od 1409. To je jednobrodna građevina s trolisnim svetištem. st. u posjedu kneza Višana. Na manastirskim zgradama očuvani su gotički prozori. i XIII. st. Obrovac se prvi put spominje u ispravama hrvatskih vladara pod imenom Obrovez.Župna crkva ispod gradine podignuta je poslije povlačenja Turaka. zbirka ikona iz XVII. Krupa. Omiš je poznat kao srednjovjekovno gusarsko središte. pod vlašću Venecije. st. st. st. te srebrni predmeti iz XVIII. naseljuju ga prebjezi pred Turcima koji sa sobom donose velik drveni križ (XV. Na strminama kanjona Zrmanje ostaci utvrđenja koja su podizali Turci. crkva je jednobrodna građevina s okruglom kupolom. Mihovila. . OLIB. u njoj su dvije slike ravenskoga slikara Mattea Ingolija i drveni gotički križ iz XV. potom su ga držali Kurjakovići i Karlovići. istočno od Silbe. Otok je naseljen već u rimsko doba. za obranu od gusara. potom Turci i Mlečani. otok u zadarskom arhipelagu.). venecijanskoga podrijetla. na glavici Goričina je ranohrvatsko grobIje. Nedaleko od nje su ostaci šesterolisne starohrvatske crkve sv. u posjedu knezova Krbavskih. od kojih su najvažniji ostaci hrama i termalni uređaji. spominje ga Konstantin Porfirogenet pod imenom Aloip. . st. Iz crkve potječu vrijedni ostaci crkvenoga kamenoga namještaja. od 1444. jugozapadna četverokutna kula na »Fošalu«. 1476. Spominje se oko 1222. Na ulazu u luku stoji kula (Kaštel) iz XVIII. Pavla i samostana pustinjaka koji je napušten i porušen oko 1200. Podalje. sagrađene na ostacima rimske vile. uz crkvu su nađeni ostaci osmerostrane krstionice. 11 km uzvodno od njezina ušća u Novigradsko more. 24 km sjeveroistočno od Obrovca. Naseljen već u rimsko doba (Oneum). zbirka starina i folklornih predmeta.ponovno obnovIjena. st. Na križištu je magistralnih prometnica prema Zadru.. kulturno-povijesni i etnografski predmeti s područja Omiša i . U uvali Banjve ostaci naselja iz rimskog doba (temelji zgrada) i ruševine trobrodne crkve sv. st. Do 1527. prisvaja ga Venecija. a 1435. gradom vladaju knezovi Kačići. 1684. st. 26 km jugoistočno od Splita. usporedno s »Fošalom«. OMIŠ. OBROVAC. Glavna ulica vodi od južnih vrata prema Cetini. Smješten na impozantnom ušću rijeke Cetine u more (u što se estetski uklopio i suvremeni most).).

Tu je danas veliki turistički kompleks s odličnom restauracijom. st. stambene i gospodarske zgrade.). st. zvalo se Trstenica i bilo je sjedište kneza pod dubrovačkom upravom (1343. st. Gata. na istome mjestu Mlečani podižu tvrđavu (Fort Opus). prema predaji.. U baroknoj crkvici uzidan je iznad vrata zatvorenog trijema starokršćanski mramorni reljef. Na kraju glavne ulice je crkvica Sv. bazenima.) koja se spominje u ispravama narodnih vladara u X. Nekad značajno pomorsko središte. te brojne otočiće u Pelješkom kanalu. a odatle im se odgovara zvonjavom samostanskih zvona. rad nepoznatog sljedbenika N. Kraj crkvice je toranj za sat ispod kojega vode stube u gornji dio mjesta. Nedaleko od . Dva kilometra zapadno od mjesta je gotičko . ima zbirku umjetnina. 111. je st. i XI. st. st.-XIX. U XIV. st.). a nešto podalje barokna loža i ruševine dvorca trsteničkoga kneza. boravio firentinski vojvoda Pietro Soderini napustivši 1512.. Kamene gomile i utvrđenja (na brežuljku Grudi. bio je to teški udarac za Društvo i za Orebić. posljednjeg počivališta peljeških kapetana. Na desnoj obali Cetine je lokalitet Priko s predromaničkom crkvicom sv. Južno od Opuzena je zaselak Podgradina s ostacima srednjovjekovne utvrde Brštanik. terasama. Petra (X. 109. U mjestu je Pomorski muzej. st.). arhiv s turskim ispravama i biblioteku. Brodovi koji prolaze Pelješkim kanalom često svojim sirenama pozdravljaju crkvu svoje zaštitnice i počivalište mrtvih kapetana. naselje u podnožju Mosora u zaleđu Omiša.). pruža se prelijepi pogled na otok i grad Korčulu. OPUZEN. podignuo bosanski kralj Tvrtko. St. Ispod mjesta. koju je 1373. U srednjem se vijeku spominje pod imenom Posrednica. 12 km uzvodno od njezina ušća. Točno u središtu ranokršćanske crkve podignuta je današnja barokna župa crkva sv. gradić na lijevoj obali Neretve. U brdu iznad samostana je gotička. st. na glavnom portalu je reljef Madone. st. Duha iz XVI. na drvenom renesansnom oltaru je slika Silazak Duha Svetoga venecijanskog slikara J. Mihoč Radišić. naselje u Dubrovačkom primorju na podnožju Vračeva brda (442 m) i Golog brda (298 m) koji ga štite od hladnih vjetrova sa sjevera. S groblja kraj crkve Gospe od Anđela iznad Orebića. Palme ml. grobovi). 110. u doba baroka obnovljena crkva Gospe od Karmena. ORAŠAC.).U selu je spomenik žrtvama četničkoga terora iz II. utemeljeno Pelješko pomorsko društvo. svjetskog rata. Uz dvokatnu Đanovića kulu (XVI. sportskim objektima. Uz rijeku je kuća obitelji Radman sa zbirkom kamenih fragmenata (antika. Firencu. a u crkvi reljef Madone Nikole Firentinca. 8 km sjeverozapadno od Dubrovnika. gradić na južnoj obali poluotoka Pelješca. tu je tvrđava Koš. Uz nju su antički sarkofazi i nekoliko prastarih. Ispod sela vide se ostaci utvrđenoga dvorca Arapovo-Morovo (XV. Kada su parobrodi istisnuli jedrenjake. do XVI. gotika.. Ciprijana. Samostansku crkvu sagradio 1486. . Jedno od najvećih pomorskih društava Sredozemlja podignulo je i vlastito brodogradilište. trgovište Dubrovačke Republike (spaljeno 1472.-1806. Ondje je otkrivena ranokršćanska bazilika iz VI. st.renesansni franjevački samostan (XV. u samostanu je zbirka umjetnina. koje je imalo čak 33 prekooceanska jedrenjaka. golemih čempresa. Franjevački samostan.Župna je crkva podignuta u neoklasicističkom slogu. na rubu visokih hridina. Fiambertija. Ispod franjevačkog samostana i crkve prostire se šuma čempresa. od kraja XV.) nižu se kapelice.susjednih Poljica). Od prvih dana Orebić se razvijao kao središte pomorstva (nosi ime po jednoj kapetanskoj pomorskoj obitelji) pa je ondje 1865. sagrađen u XVIII. . Otkriveni su i tragovi rimskog naselja (ostaci villae rusticae. OREBIĆ (Orebići). na brdu Vižanjici) potječu iz pretpovijesnog doba. ostaci su monumentalnog dvorca u kojem je. a od 1685. 8 km sjeveroistočno od Omiša. porušili su je Turci u XV.). a obnovili Mlečani i Austrija (1878. renesansa) i kulturno-povijesnih predmeta (XVIII. zaštićena parkšuma. s kvalitetnim mramornim reljefima (Uskrsnuće Kristovo) justinijanske ere. st. U predvorju općinske zgrade čuva se nekoliko skulptura iz antičke Narone. ali pomorac i dalje ostaje najcjenjenije zanimanje u Orebiću i na Pelješcu.

od 1126. zvonik je iz 1750. Sv. okolica Janjine). PAŠMAN. 15 km sjeverozapadno od Zadra. naselje i luka na središnjem dijelu istočne obale istoimenog otoka. U Orebiću i okolnim mjestima održavaju se brojne tradicionalne vjerske svečanosti. Banj). Plinije Stariji naziva Pelješac Rhatanae Chersonesus (odatle srednjovjekovni nazivi Art. barokizirana je u XVIII. PETRČANE. a 1333-1808. Roka.). Odatle se mogu obići slikovita gornja sela: Ruskovići. naselje i luka 26 km sjeverozapadno od Šibenika. Stankovići. Juraj). oko IX. temelji rimske vile. 112.Pašman. Brojniji su nalazi iz rimskog doba (Orebić. 115.Nakon propasti Zapadnorimskog Carstva Pelješac drži Bizant. U selu je djelomice sačuvan obrambeni zid koji je oko 1505. kasnije pretvorena u stambenu zgradu (Kulina). dograđen je brod. Iz Orebića počinje i omiljeni uspon planinara na vrh Sveti Ilija (961 m). Rat. Ljeti gostuju kazališta i organiziraju se druge kulturne i zabavne priredbe. a PeIješkoga i MIjetskoga kanala na jugozapadu. 8 km južno od Biograda na Moru. st. PELJEŠAC. zatim zahumska kneževina. naselje i luka na prevlaci koja odvaja Vransko jezero od mora. U XVII. 114. U nedalekom Malom Pašmanu srednjovjekovna crkvica sv. st. PAŠMAN. ostaci gradine iznad sela Podvlaštice kraj Orebića). Spominje se 1298. dao podići Petar Draganić. Stonski rat). a u moru vidljivi su ostaci rimskoga lukobrana. poluotok u južnoj Dalmaciji. otok je u posjedu biogradske biskupije. Jedan odvojak rimskoga vodovoda koji je vodio od Vrane do Zadra skretao je prema Pakoštanima. Starokršćansko razdoblje i predromanika ostavili su nešto više arhitektonskih tragova u Stonu (Gospa od Lužina. rimski nalazi . Od 1050. a prvotna crkva pretvorena u svetište. Podvlaštica. srpnja). Gospodarski prosperitet Pelješcca od XVII. uz more. Na više mjesta ima ostataka antičkoga naselja. Župna crkva podignuta je u srednjem vijeku. početkom XVIII. U kapeli obitelji Draganić-Vrančić . st. U srednjem vijeku posjedi zadarskih samostana sv. Poluotok je bio naseljen već u pretpovijesti (gomile. st.samostana je naselje Karmen s više srednjovjekovnih spomenika. Jurja iz 1506. ispod groblja. dio stanovništva povukao se pred turskom opasnošću na otok Murter. Otok je naseljen od prapovijesti (ilirska gradina. U crkvi su dva kasnogotička procesijska križa i oltarna slika. vezan za razvoj pelješkog brodarstva. 117. Župna crkva sv. a ističe se proslava Gospe od Karmena (16. rad C. Dubrovčka Republika. a naselje na mjestu današnjeg Stona nosi naziv Pardua (Stamnes).-XIII. je st. Prvi se put spominje 1067. 113. Bartula (XII. Medovića. Naseljavali su ga prebjezi pred Turcima. Jugoistočno od sela uz obalu sačuvala se nekadašnja crkva sv.Mihovil sa zidnim slikama) i Janjini (Sv.) s masivnim zvonikom na pročelju. PIROVAC. dok su stonska utvrđenja. od kojega ga dijeli uski morski prolaz Ždrelac. 116. U ranomu srednjem vijeku je posjed bribirskih knezova Šubića. pod nazivom Zlosela (Pirovac od 1921. izgrađivana 1333-1613. otok u zadarskom arhipelagu jugoistočno od otoka Ugljana. Vignju i Kučištu). Krševana i Platona. pod nazivom Postimana. st. PAKOŠTANE. što se odrazilo i u znatnoj građevnoj aktivnosti (kapetanske kuće i barokne crkve u Orebiću. Iz kasnoga srednjeg vijeka su gotički franjevački samostani u Stonu i Orebiću. Viganj. naselje i luka na obali istoimene uvale u Zadarskom kanalu. između Neretvanskoga i Malostonskoga kanala na sjeveroistoku. Uz uvalu Sveti Ante na jugozapadnoj obali predromanička jednobrodna crkvica. Na zidovima ostaci zidnih slika. Ston. jedan od največih starih utvrđenih kompleksa na istočnoj obali Jadrana. Neret1jani. zadarska nadbiskupija.

Iz baroka je župna crkva sv. naselje i luka na sjevernoj obali otoka Brača. naselje i luka u Makarskom primorju. Spominje se od XII. izradili. s ulaznim otvorima na luk. naselje i lučica na sjeverozapadnoj obali Novigradskog mora. naselje u Makarskom primorju. Na rtu istočno od sela crkvica iz 1348. prigrađenom memorijalnom kapelom. barokizirana 1700. između kojih je smješteno pristanište. U prošlom stoljeću zvala se Pomina. 119. Duha iz XV. prema nacrtu Jurja Dalmatinca. POMENA. Na otočiću i zaljevu gotička crkvica Sv. Na uzvisini iznad luke je monumentalni spomenik galebova krila iz 1962. Iz ranoga srednjega vijeka dvije crkvice sv. bibliotekom. POSEDARJE. Ante te kuća Cindro. st. uz nju je u XVIII. Župna crkva sv. te proširene predvorjem u srednjem vijeku. tu su i ruševine franjevačkog samostana (iz 1511. Zabava je moguća u obližnjem Gracu. 17 km sjeverozapadno od Ploča.na groblju gotički sarkofag s reljefom koji su 1447. Rimski nalazi. Spominje se 1219./XVIII. Izvori spominju da je kod crkve sv. Usred groblja nalazi se srednjovjekovna crkva sv. dok blago franjevačkoga samostana u Zaostrogu s muzejom. PODACA. st. Uz more je poslije potresa (1962. Romanička crkva Uznesenja Marijina iz XII. 123. 2 km sjeverno od Preka. Na uglovima pročelja dvije su poligonalne kule (jedna očuvana u visini od 20 m). 122. 118. vjerojatno ljetna rezidencija germanskoga komesa Pierusa. PODSTRANA. naselje i lučica u istoimenoj uvali na središnjem dijelu istočne obale otoka Ugljana u Zadarskom kanalu. 125. st. kule za obranu od Turaka. Najvažniji spomenik je monumentalna palača. POLAČE. sagrađena barokna župna crkva. 25 km sjeveroistočno od Zadra. st. Martina sklopljen mir između kneza Mislava i mletačkoga dužda Petra Tradenija. Od baroknoga ljetnikovca obitelji Mrkušić sačuvao se samo portal na ulazu u park hotela i zanimljiva osmerostrana kapela. Jurja. Ružarije starija je građevina. Na otočiću Sveti Stjepan (Sustipanac) ispred sela nađeni su predmeti iz rimskog doba. 2 km zapadno od Goveđara. S naseljima na otoku povezane su regionalnom prometnicom.. Na groblju su srednjovjekovne nadgrobne ploče i spomenik Mihovilu Pavlinoviću. udvostručene u VI. ugostiteljskom ponudom i ljepotom krajolika (obronci Biokova) Podaca privlači velik broj stalnih gostiju. vjerojatno antički Pituntium. naselje u istoimenom zaljevu na zapadnom dijelu sjeverne obale otoka Mljeta. 9 km jugoistočno od Makarske.XVIII. st. st. Na brežuljku poviše Polača nalaze se ostaci kasnoantičke utvrde. st. U Pomeni su otkriveni ostaci rimske ladanjske vile. st. st. 120. u zaseocima Rošćićima i Marinovićima.. Karakterističnim kamenim kućama.) podignuta nova crkva moderne koncepcije (oblik broda). 124.). POSTIRA.-VI. PODGORA. naselje i lučica u istoimenoj uvali na zapadnoj obali otoka Mljeta. naselje jugoistočno od Splita. .Prvi se put spominje 1534. Andrija Budčić iz Šibenika i Lorenzo Pincino iz Venecije. podignuta za obranu od Turaka u XVII. Na litici pri ulazu u selo strši kula s ostacima zida.-XIII. POLJANA. sagrađene su u XVII. rad Ivana Rendića. U gornjem dijelu naselja. Ivana iz XII. Zapadnije se nalaze dobro očuvani ostaci crkve iz V. lijepim plažama. sjeverozapadno od naselja ostaci ranokršćanske bazilike. 121. st. koji je napušten 1807. arboretumom naprosto treba upoznati. U Polačama su mnogi ostaci antičkih građevina iz I.

st. napisana zapadnoćirilskim pismom. a u Prhovu srednjovjekovna crkva sv. porušene krajem XIX.Spominju se pod imenom Postrena 1347. i XIX. 3 km južno od Postira. ranokršćanska jednobrodna crkva iz VI. te nekoliko slika mletačke barokne škole. s velikom apsidom. U crkvi je križni put. nazvan je po zadarskoj obitelji Galle. Ivana Skvarčine i Franje SalghettijaDriolija. rad majstora Cusija iz 1719. u njoj su djelomice očuvane i freske iz istoga doba. Romanička crkva sv. . Galovac (Školjić). U župnoj crkvi. U zaseoku Kruševo sačuvana je srednjovjekovna crkva sv. od prvobitne crkve sačuvana samo apsida u obliku utvrde.. Na romaničkoj crkvi sv. su ruševine velike ranokršćanske bazilike iz V. Lovrečina. st. na Velom brdu su temelji ranoromaničke crkve sv.) s renesansnim zabatom i natpisima. S tvrđave se pruža pogled na skupinu otoka pred Zadrom. nasuprot Zadru. Barokna župna crkva iz XVIII.. Jere iz 1460. 128. st. ima monumentalna barokna vrata s obiteljskim grbom. Od benediktinske su crkve očuvani nadvratnik (danas u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu) s natpisom majstora Radonje iz XII. st. Na otočiću su bile podignute dvije kule i zidine.. 2. uz crkvu su tri sarkofaga iz istoga vremena. Zapadno. sagrađen 1443. Jurja. Na ulazu u naselje je barokna kapela iz 1790. Od stambene arhitekture ističe se rodna kuća pjesnika Vladimira Nazora (1876. U XVI. a više srednjovjekovnih crkvica ukazuje i na raniju nase1jenost. naselje u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali otoka Brača. Nađeni su dijelovi arhitektonske plastike (portala i oltara) te ostaci fresko-slikarija. st. u jednostavnim neobaroknim oblicima. rad trojice slikara iz XVIII. st. koju su podignuli Venecijanci oko nekadašnjega benediktinskog samostana i crkve. benediktinci pretvorili u crkvu. podignuta na vrhu uzvisine u XV. Martina (na groblju su stećci). a u XVIII. uvala na sjevernoj obali otoka Brača. kojoj je pripadao u XIV.. st. Utvrđena kuća Gospodnetić. ima oltarnu sliku Franje Salghettija-Driolija. obnovljen u XVI. Spominje se već u XIV. MihoviIa. narteksom i bočnom krstionicom. Ivana Krstitelja potječe iz XII. naselje i luka na malom poluotoku između uvala Raduča i Primošten. (najstarija povelja toga pisma u Hrvatskoj). dodani su brodovi i kapele. Iz starokršćanskoga su doba očuvani dijelovi bazilike (V. U njoj se čuva ikona Blažene Djevice Marije sa srebrnim okovom i slikom sv.. Vida. st. nalazi se malo drveno renesansno raspelo i slika Gospe od Karmena.-1949. St. Župna crkva sv.) koja je dijelom očuvana do krova. st. PRIMOŠTEN. uz nju su nađena dva ranokršćanska sarkofaga i fragmenti rimske plastike. POVLJA (Povja). dijelom opasana obrambenim zidom iz prve polovice XVII St.-VI. st. St. st. s natpisom. Romaničkom slogu pripada i crkvica sv. popravljana 1551. 126. Jurja.. sagrađen je most kojim je naselje na otočiću povezano s kopnom. u Širokoj crkva sv. st.-VI. iz 1250. otočić udaIjen 85 km od Preka.5 km istočno od Postira. st. kasnije obnavljana. Mihovila iz XIII. Sred plodne udoline ostaci su rimske ladanjske vile. na oltarima slike domaćih majstora Jurja Venture. St. naselje i luka u središnjem dijelu istočne obale otoka Ugljana. Na brdu Miholj rât je predromaniča crkva sv. razvilo se oko dviju uvala na obali Zadarskoga kanala. i 1559. 127. temeljito je pregrađena 1760. Lukom i Jurjem./XIX. PREKO. Dol. Na njemu je franjevački samostan. na mjestu starijega eremitorija. u uvali Lovrečine. Župna crkva sagrađena u XVI. st. Barbare. 30 km jugoistočno od Šibenika. Uz crkvu su dijelovi samostana i obrambena kula.. naselje u unutrašnjosti središnjeg dijela otoka Brača. Krstionicu su u XII. uz ostatke kasnoantičkih građevina. transeptom. Osmerokutna krstionica s kupolom (jedina sačuvana u Hrvatskoj) danas je sastavni dio župne crkve. obnovljenoj 1866. st. kasnije je pregrađivana. Crkva je iz 1569. mletački rad iz XVII. Na brdu (265 m) iznad mjesta diže se velika srednjovjekovna tvrđava sv. Petra je zvono iz XIV.. Marije sa sv. Na zapadnom je kraju.. osobito se ističe apsidni dio s trodijelnim prozorom na stupiće. i Povaljska listina. Istočno od Postira. st.

u crkvi je re1jef iz 1535. 5 km južno od Pučišća. Na sjevernoj strani otoka nalazi se barokni ljetnikovac obitelji Draganić-Vrančić. st. Na lokalitetu Gradine nađeno je nekoliko rimskih grobova. st.) i sv. staro ribarsko naselje Prožure. st.. Sjeveroistočno od sela u dubokoj uvali je Prožurska Luka. u kojoj je bogato ukrašen drveni barokni oltar. Crkva sv. otok u šibenskom arhipelagu. Veselje i Kupinova). a poslije više puta dograđivani. Srednjovjekovno naselje razorili su Turci 1570. U neposrednoj su okolici mnoge prapovijesne gomile. PROMAJNA. Usred sela je župna crkva sv. God... Trojice je iz 1477.). naselje u unutrašnjem dijelu poluotoka Pelješca. PRIVLAKA. rimski natpisi). Roka (Jacopo Palma ml. 133. Sačuvana je predromanička crkva sv. nakon Kandijskog rata. Jelene. Crkvica sv. 7 km sjeverozapadno od Nina. Martina (XIV. Stjepana.. Naseljeno u drugoj polovici XVII. RAČIŠĆE. Klementa s pravokutnom apsidom. selo u unutrašnjosti otoka Brača. naselje i uvala u Makarskom primorju. 136. Marije Magdalene sagrađena je 1749.) i oltarna slika Gospe od Karmela (mletačka škola iz XVIII. Na regionalnoj su prometnici. u kojemu se čuva više umjetnina. Ranohrvatskih ostataka (crkvice) ima i u okolici. iz kojih se dobiva poznati brački kamen. obnovljen 1884. Kula-tvrđava je iz XVII. 1578. Jurja. iz južne Hercegovine.). Franjevački samostan iz 1461. te barokni reljef na glavnom oltaru. sagradio je Ciprijan Žuvetić prvi kaštel u naselju. prvotno gotička. U neposrednoj blizini su tri velika kamenoloma (Punta. naselje i lučica na sjevernoj obali otoka Korčule. PUPNAT. U župnoj crkvi nad glavnim oltarom nalazi se drveni reljef (rad Franje Čiočića. i drugo raspelo iz XV. U župnoj je crkvi ranorenesansni reljef sv. ukupno ih je bilo 13 ali je očuvano svega nekoliko. 17 km sjeverozapadno od Stona. Šire područje Privlake naseljeno je od prapovijesti (ilirske gomile. Stjepana. Ciprijana s kamenim reljefom iz 1467. 130. izbjeglicama iz Makarskoga primorja i oko 1730. Nikole iz doba baroka.. naselje u unutrašnjem istočnom dijelu otoka Korčule. u crkvi je grob Fausta Vrančića (1551. Pražnica. poslije znatno preinačena. Račišće je imalo veći broj brodova na jedra. PUČIŠĆA (Pučišće) naselje i luka na sjevernoj obali otoka Brača. 135. Ambroza.-1617. Roka. PUTNIKOVIĆ. 12 km zapadno od grada Korčule. . U blizini su stare crkvice sv. st. 1. naselje u unutrašnjem istočnom dijelu otoka Mljeta. pregrađena u ranoj romanici.). 6 km sjeverozapadno od Makarske. 134. a nedaleko od naselja romaničkogotička crkvica sv.129. romaničko-gotičkih obilježja. 132. radom radionice Nikole Firentinca. U naselju Prvić Luka su crkva i samostan Gospe od Milosti sagrađeni u drugoj polovici XV. U polju se nalazi crkva sv. 1467. st. među njima i portret Fausta Vrančića iz 1605. Na grobIju je romaničko-gotička crkva sv. Jurja spominje se od 1383. Pučišća su središte kamenoklesarske industrije (pilana kamena). u njoj se čuvaju vrijedno romaničko raspelo iz XIV. st. Grobljanska crkva sv. Do početka XX. U naselju Prvić Šepurine crkva sv. U blizini sela nalazi se predromanička crkva sv. Poslije su ih gradile i druge bogatije obitelji. PROŽURA. Na groblju je nekadašnja benediktinska crkva sv. oltarna slika sv. naselje na jugoistočnoj obali Privlačkog zatona nasuprot otoku Viru. presvođena polukupolom. Vida sagrađena na ilirskom grobnom humku. 11 km zapadno od grada Korčule. st. a trobrodna župna crkva Gospe od Snijega podignuta je nakon 1620. Kraj naselja je ranokršćanska crkva sv.6 km jugoistočno od Vodica. st. 131. Jerolima. PRVIĆ.

u XIX. ruševine ilirske gradine. Smjestilo se tu 10-ak naselja. U rogozničkome se polju nalaze srednjovjekovne crkve sv. Crkva sv.) gotičkih oblika. Rožat. st. sa suprotne strane. naselje na lijevoj obali Rijeke Dubrovačke. Ivana Trogirskoga.. zadužbina knezova Markovića iz roda Šubića (obiteljski grb). st. sastoji se od više slapova.) ima na jednom pobočnom oltaru triptih.. st. . Na krajnjem su unutrašnjem dijelu zaljeva jaka krška vrela. stariji je naziv Umbla. nase1je na lijevoj obali Rijeke dubrovačke. Nikole (sa stećcima) i bl.) rafineriju bakra. a na drugom. održano posljednje vijećanje dubrovačke vlastele. dubok do 26 m). Nasuprot Komolcu je Selo Rožat.Kraj Rožata je ljetnikovac Rastić. U luci je kaštel iz XVII. Dubrovčani su na izvoru blizu Komolca u davna vremena izgradili branu i mlinove.). Zuzorića. st. Naziv Rijeka sreće se već 1169. Duha (u novije doba pregrađena).) s kapelicom. St. Čajkovići. ROŠKI SLAP.. Pankracija. St. pregrađena. Župna crkva građena je 1615. novo dubrovačko stambeno naselje. širok 200-400 m. vodopad u donjem toku rijeke Krke. st. Stjepana (od XI.). zaselak naselja Grohote na sjevernoj obali otoka Šolte. naselje u Ravnim kotarima. Terezije ima oltarnu sliku s portretom donatora iz 1749. Do njega se dolazi brodom . Uz obalu je franjevački samostan s crkvom Pohođenja Blažene Djevice Marije. a iznad Mokošice Petrovo Selo s ruševinama srednjovjekovne crkve sv. U uvali Banje su ostaci rimske piscine i zidina.). Romanička crkva sv. Marije na brežuljku poviše naselja obnovljena je nakon potresa 1667. s puškarnicama. koji je tu sagradio kapelu (1480.5 m.137. Mokošica i dr. Jovići. rad slikara Franje Matijina iz 1534. 138. naselje i luka u istoimenoj uvali.-96. RIJEKA DUBROVAČKA (Ombla). Današnji je samostan podignut krajem XVI. 141. 7 km jugoistočno od Ražanca. Srednjovjekovna naselja nastala su u vrijeme tursko-venecijanskih ratova (XVI. izgrađen umjetni otok za marinu. u koju je ugrađeno nekoliko pleternih ulomaka. U blizini je crkvica sv. Na grob1ju je srednjovjekovna crkva sv. Na grobIju se oko crkve nalaze nadgrobne ploče iz XV. osnovan 1393. 139. renesansnu sliku nepoznata majstora. Blizu Mokošice je ljetnikovac Zamanjića (kraj XVI. Marije Mandaline (XV. (na mjestu starijega iz početka XV. ROGOZNICA.7 Nm uzvodno od Skradinskoga buka. Komolac. izgrađene u oblicima srednjovjekovne dalmatinske arhitekture. i XVI. Dojmljuje se monumentalnošću.) i uredio (1507. Oko zaljeva nižu se naselja. na njihovu usavršavanju radio je graditelj Paskoje Miličević. 24 km sjeveroistočno od Zadra. ROGAČ. Na Šibeničkoj glavici. naselje i lučica na obali južnog dijela Velebitskoga kanala. Gradnjom novih naselja narušen je arhitektonski sklad Mokošice. među kojima su najveći Mokošica. Ovo je područje bilo najdraže ljetovalište dubrovačke gospode. st. Na južnoj obali Rijeke dubrovačke leži Selo Sustjepan. St.U Komolcu je i barokni 1jetnikovac dubrovačke obite1ji Bizzaro. St.-XII. 7. Naseljena već u antičko doba. te Komolac i Sustjepan.). Ondje su ljetnikovci Bunića. i XVII. Komolac. Na vrhu naselja ostaci utvrde koju su počeli graditi Francuzi 1809. Mokošica. a posebno se ističe Gučetić-Đurđevićev (XVI. 25 km južno od Šibenika. Vanjski dio južne obale zaljeva dio je dubrovačke luke Gruž. naselje na sjevernoj obali Rijeke Dubrovačke. Najstarija su naselja Mokošica. Crkva sv. visok 25. 2 km sjeverozapadno od Grohota. središnji slap je za normalnoga vodostaja širok 80-ak metara. St. u kojemu je 1814. Rožat i Sustjepan. U luci su ostaci utvrde iz XVI. RAŽANAC.Uz obale zaljeva nizali su se Ijetnikovci dubrovačke vlastele i pomoraca (Batakovina. južno od sela. . Na obali je franjevački samostan iz 1393. u zaljevu je 1993. 140. Rožat. Ranjine. zaljev sjeverozapadno od Dubrovnika (dug 5 km. Jedna je od največih atrakcija Nacionalnog parka Krka. Prvi se put spominje 1285. .

143. Prvotna predromanička crkvica ima četverokutnu osnovu s polukružnom apsidom i elipsastom kupolom. U pretpovijesno doba otok su naseljavali Iliri (ilirske gradine iznad sela Sestrunja na brežuljku Gračinici. Tolstoja (rad češkoga kipara Jaroslava Barde. SELCA.). Od priredaba svakako valja spomenuti tradicionalnu veselu utrku magaraca te mimohod osvijetljenih brodica. (barokna krstionica s glagoljskim natpisom iz XVII. SESTRUNJ. (proširena 1855. Na brdu Sveti Ilija. naselje u središnjem dijelu Dugog otoka. 147. U uvali. udaljenom 5 km. D. na kojem je otok Visovac sa samostanom.) veći broj srednjovjekovnih ploča i stećaka. 146. 1995. s ugaonim kulama. pape Ivana Pavla II. Na groblju je crkva sv.). povezano s proslavom blagdana Vele Gospe (15. Posebno je atraktivno Saljsko turističko ljeto. H. Pelegrina). lzmeđu Roškog slapa i Skradinskog buka nalazi se Visovačko jezero. brod i sakristija nadograđeni su kasnije. Kovačić. 144.-XIII.). Župna crkva je iz 1670. naselje u unutrašnjosti otoka Brača. (glagoljski natpis nad vratima). kolovoza). Današnje je svetište prvotna crkvica na koju su pod pravim kutom sa sjeverne i zapadne strane dograđena naknadna proširenja. ulazni dio s gotičkim svodom ostatak je crkve koju je gradio majstor Juraj Lukačević 1465. na brdu Hum. Prvi se put spominje u XIII. Genschera. ROVANJSKA (Ravanjska). U monumentalnoj župnoj crkvi nalazi se Kristov lik (I.). Monumentalni glavni oltar (XVII. Uz Sali se veže tisućljetna ribarska tradicija (stari dokumenti spominju ribarske nastambe u Telašćici). SEGET DONJI. Jurja originalna oblika.) ima baroknu palu s naknadno umetnutom ranorenesansnom slikom Majke Božje s djetetom iz XV. a danas joj se dodaje turizam. Kaštel pravokutnoga oblika. 145. st. Oltarni prostor izgrađen je 1584. kamenolomi u kojima se od rimskog doba do danas vadi bijeli kamen. Čunjasti krov od lomljenih ploča rekonstruiran je 1983. Radića (A. a pripisuje se Jurju Ćulinoviću. Vida (XII. U neposrednoj blizini. naselje na obali Velebitskoga kanala sjeverno od Masliničkog ždrila u sjevernoj Dalmaciji. S.Nacionalnog parka Krka iz Skradina ili osobnim automobilom preko MiIjevaca ili preko Skradina. st. st. otok u zadarskom arhipelagu. naselje 2 km zapadno od Trogira. oko crkvice sv. Njezin prezbiterij zapravo je predromanička crkvica. njemačkoga političara (Jose Gomes. SALI. Roka spominje se prvi put 1644. Crkva sv. djelo Blaža Jurjeva Trogiranina. a u perivoju spomenici L. dvije renesansne kuće (prije Gverini) s ostacima prostranog parka i barokna kuća Petricioli iz XVII. st. Meštrović). U baroknoj župnoj crkvi iz 1758.). crkva sv. na otočiću koji je nasipom spojen s kopnom. st. (prvobitno dio poliptiha kojemu pripada i Mrtvi Krist desno od oltara). 2 km od Segeta. 1994.) trogirske obitelji Statilić. SAVAR. Župna crkva Uznesenja Marijina podignuta je na mjestu ranosrednjovjekovne crkve (ostaci fragmenata s pleternom ornamentikom). st. st. 142. (K. naselje i lučica u istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka. U polju između Segeta i Trogira renesansna četverokutna kula (iz 1516. . Pelegrina (prvi spomen 1300. N. Od stambene arhitekture zanimljive su renesansna kuća Rančić. Ime je dobilo po nekadašnjim solanama i pod tim se imenom prvi put spominje 1105. brojni kameni grobni humci). tragovi prapovijesne gradine i gomile. i drveni triptih. Augustinčić). 1913. dao je podignuti trogirski plemić Jakov Rotundo 1564. prenesena je iz crkve sv. čuva se gotičko oslikano raspelo iz XIV. U Gornjem Segetu.

bio je posjed zadarskog samostana sv. Grobljanska srednjovjekovna crkva sv. Mihovilu. ponuda zdrave hrane čine Silbu privlačnim boravištem. Dok se u XVII. stagnira. Barokna župna crkva Uznesenja Marijina je iz 1637. Marka ima drveni barokni oltar. Na glavici Krinj. U župnoj zbirci su slike Carla Ridolfija Polaganje u grob i Navještenje te barokna srebrena kruna koja se upotrebljavala u pučkoj svečanosti »biranje kralja«. Više puta rušena. Nedaleko od mjesta je bujna šuma sa stadima divljih ovaca. Na starome seoskom grobIju pronađeni su ulomci crkvenoga kamenog namještaja ukrašeni pleterom i starohrvatski grobovi. Na sinjskom hipodromu omogućuje se rekreacijsko jahanje te organizira se škola jahanja. etnografsku i arheološku zbirku.). svakako tradicionalna Sinjska alka. Grad četvrtasta oblika bio je opasan zidinama. Alkari. Od nekoć bogatoga folklora sačuvao se silbljanski »tanac«. SILBA. nase1je 4 km sjeverno od Sinja. st. jugoistočno od Lošinja. naselje 3 km južno od Sinja. st. Sinj i Cetinska krajina zanimljivo su turističko područje. Pronađeno je više ulomaka crkvenoga kamenog namještaja iz starohrvatskog doba. st. kristalno čisto more. Konstantin Porfirogenet (X. Lijepe šljunčane i pješčane uvale i plaže. st. st. kada joj se pridodaje franjevački samostan. Na položaju Mijoljača pronađeni su ostaci starohrvatske crkve sa šest apsida posvečene sv. i XVIII. Marije. Muzej Cetinske krajine ima alkarsku. U XV. nalaze se ostaci starohrvatske crkve oko koje ima stećaka. Sinjskoj alci svake godine prisustvuju mnogobrojni turisti iz zemlje i inozemstva. Malim Lošinjem. Alkarsku tradiciju prati i stogodišnja tradicija konjičkih utrka i uzgoja konja. I.148. otok u zadarskom arhipelagu. Otok je naseljen od rimskog doba.. U XVIII.) spominje ga pod imenom Selbo. . 150. st. crkva se obnavlja krajem XVIII. Čitluk. ili X. Tvrđavu Kamičak povrh grada zidao je Ignacije Macanović početkom XVIII. SINJ.. a najveća je atrakcija. st. Marije. F. dio starokršćanske oltarne pregrade te nekoliko antičkih spomenika. naselje i luka na istoimenom otoku. Hrvace. Na javnim su gradskim prostorima Meštrovićeva bista Dinka Šimunovića te Spomenik alkaru (1965. selo Silba razvija kao mjesto pomoraca i vlasnika jedrenjaka. U sakristiji se čuva gotički kalež iz 1402. odjeveni u tradicionalnu nošnju. Danas je to mirno turističko mjesto. 149.) rad je Stipe Sikirice. Iz rimskoga doba potječe žrtvenik na kojemu se spominje Genio Osiniatium. st. Održava se svake godine u nedjelju najbližu blagdanu Velike Gospe (15. Današnje se naselje razvija od XVI. Starohrvatsko groblje nalazi se i kraj Bošnjakovih kuća. Macanović. po kojoj je grad poznat u zemlji i svijetu. u Čitluku su ostaci i nalazi rimskog Aequuma. okruženoj zidinama. Pulom. Silba je imala svoju mornaricu (98 većih jedrenjaka). Crkva Gospe od Karmena (1752. Viktorije i pokorenog barbara. U rimsko doba Colonia Claudia Aequum (grad je osnovao car Klaudije). Venecijom i obližnjim otocima. grad u Cetinskoj krajini. koje su poslije porušili Turci. lstražen je dio foruma s kapitolijem te gradska vrata uz koja su bile dvije šesterokutne kule. Brnaze. st. naselje 5 km sjeverno od Sinja. 34 km sjeveroistočno od Splita. SILBA. Ivana su ostaci kaštela iz XVI. Uz ostatke crkve sv.). st. a u crkvi slika čudotvorne Gospe Sinjske (mletački rad iz XVII. jašući na konju u punom galopu. iz IX. Kraj zgrade pošte stoji šesterokutni toranj Toreta iz XIX. u drugoj polovici XIX. Pri franjevačkome samostanu postoji bogata prirodoslovna. Župnu crkvu Gospe Sinjske počeo je graditi 1698. st. U izvorima iz XIV. Brončana glavna vrata na crkvi Gospe Sinjske (1987. Dijane-Hekate te velika Heraklova glava (čuva se u franjevačkoj zbirci u Sinju). dolazi pod vlast Venecije. kopljem gađaju alku (kolut) obješenu na žicu.) pripadala je franjevačkom samostanu. spominju se franjevački samostan i crkva sv. st. Brodska veza sa Zadrom. st. Od 1091. kipovi Rome i Fortune. etnografska i arheološka zbirka (monumentalna plastika iz Aequuma). kolovoza) u spomen pobjede nad turskom vojskom 1715. Alkar koji osvoji najviše pogodaka (punata) postaje slavodobitnikom. Nedaleko od Sinja. Iz Čitluka potječu mnoge skulpture: ukrasi lukova gradskih vrata s reljefima Rome.

st. Oko 615. te vanjski i unutarnji narteks s grobovima. st. 3 km uzvodno od Skradina. a najveći procvat doživljava u XIII.. osvojili su ga Turci. naselje 14 km sjeverozapadno od Skradina.. Ističu se impozantne rimske gradske zidine građene od velikih kamenih blokova. koji u popisu hrvatskih županija navodi i županiju Brebera. Nakon avaro-slavenskih provala Glavicu nase1juju Hrvati. u I.-XIX. 151. Avari i Slaveni razorili su grad. gdje ima tragova rimske stambene arhitekture (dijelovi terma). visok 45. Roka. st. Rimski grobovi nađeni su kraj župnoga stana.5 km sjeverozapadno od Dubrovnika. Na groblju je crkva iz XVI. Iz ranohrvatskoga je razdoblja šesterolisna crkva iznad koje su indoktrinirani Srbi.). škole i crkve sv. tisućljeća prije Krista. dijelova crkvenoga kamenog namještaja. Dubrovčani su stekli Slano 1399. Osobito su zanimIjivi krstionica s križno oblikovanom kamenicom. Zapadno od crkve sv. Početkom XVI. a 1684. pregrađen potkraj XIX. prije Krista rimskim osvajanjem dobiva gradske zidine i stječe municipalni status. U pretpovijesno doba tu je bilo ilirsko naselje Scardona.-1797. Nakon njihova odlaska pridošlo stanovništvo naseljava prostor današnjega sela. Osobito su važni dijelovi grede te dio zabata oltarne pregrade s natpisom koji spominje hrvatskoga kneza Branimira i župana Prištinu. st. držala ga je Venecija. SLANO. Najvažniji arheološki spomenici nalaze se na Glavici iznad sela. posuda. a grobova iz istoga doba ima i na brežuljku Smrekovača. Bribir je sijelo moćnih feudalaca Šubića. i početkom XIV. st. U crkvi su dvije slike Antonija Zuccara (kraj XIX. sa 17 sadrenih stepenica što se protežu u duljinu od 800 m. 153. Piramatovci. st. koji su izgradili nove bedeme. Na položaju Bilo nalazi se veliko starohrvatsko groblje. Ondje su otkriveni i konzervirani ostaci brojnih građevina. koja je bila nase1jena najkasnije početkom I. Skradin je sjedište biskupije koja je ukinuta 1830. U neogotičkoj pravoslavnoj crkvi je ikonostas iz XVIII. naselje 16 km sjeverozapadno od Skradina. Prvi svjedoči o tome Konstantin Porfirogenet (X. God. starokršćanski sarkofazi. zgrade za stanovanje opremIjene cisternama za vodu. 1522. (obnovljena 1783. U blizini je ljetnikovac obitelji Ohmučevića. a neki se još tamo nalaze. ondje je bilo sjedište kneza (knežev dvor. ponovno ga je držala Venecija. XV. nakita. Više spomenika bilo je uzidano u crkvu sv. nase1je 12 km istočno od Sinja. oružja. st. Bartula otkriveni su ostaci starokršćanske bazilike. Skradin je pripao bribirskim knezovima Šubićima. napravili groblje. naselje i lučica u istoimenom zaljevu.). a na prostoru između crkve i bazilike veće srednjovjekovno groblje s mnoštvom kamenih spomenika (dijelovi starokršćanskoga i starohrvatskoga crkvenog namještaja). U Bribiru je nađeno mnoštvo natpisa. 37. i zbirka ikona. grad su porušili i zaposjeli Turci. Bartula. Sadašnja franjevačka crkva sagrađena je u XVI. pa se naziva municipium Varvariae. Bribir. st. te sustav javnih cisterni za opskrbu grada vodom. SKRADIN. koji su ime Varvaria preinačili u Bribir. Do dolaska Rimljana utvrđena liburnska gradina. Dio je Nacionalnoga parka Krka. U župnoj kući je zbirka (slike. selo 13 km sjeverozapadno od Skradina. epigrafski spomenici). vodopad na rijeci Krki. st. Ždrapanj.) i bogata zbirka srebrnih zavjetnih darova. 152. na glavnom . U doba narodnih vladara tu je podignuta predromanička crkva (kameni fragmenti s motivima pleterne dekoracije). st.) s reljefom na pročelju. SKRADINSKI BUK. danas pred franjevačkom crkvom). Najkasnije od VI. antičkoga i srednjovjekovnog doba. unatoč zauzimanju stručnjaka. Područje Slanoga bilo je naseljeno već u pretpovijesno doba (ostaci kasteljera i gomile na obližnjim brdima) i u antici (rimski kastrum na brdu Gradina. nalaz rimskog mauzoleja sa sarkofazima svjedoči o visokoj razini umjetničkoga stvaralaštva. novca i dr. Potkraj XIII.). st. Na položaju Mirine otkriveni su ostaci starokršćanske bazilike s apsidom.7 m. kasnije rimski municipij (ostaci vodovoda i zgrade. Najveća građevina bila je franjevačka bazilika s tri broda i ulomcima crkvenoga namještaja romaničko-gotičkih oblika. Važno je arheološko nalazište iz prapovijesnoga. a od 1355. Polukružni zid apside prati zidana klupa za kler s biskupskim sjedalom (katedra) u središtu. Slapovi su široki 200-400 m.Otok. st.

Roka je u stijeni isklesan natpis bosančicom. grad u blizini ušća rijeke Jadro. kada se okuplja mnoštvo vjernika.pošip i rukatac. pisan bosančicom. a u uvali Supetar tragovi predromaničke crkve sv. God. (mogao je primiti 18 000 gledatelja). st. 156. jer je Solin jedno od duhovnih središta splitsko-dalmatinske županije. Vlaha iz 1407. OšIje. Naseljena u prapovijesno doba . Oko 614. To su autohtone sorte i među prvim zaštićenim vinima u Hrvatskoj. st. Poznata je po tome što su ostaci iz jednoga i drugoga doba zapravo sačuvani in situ . ujedno i Dan grada Solina. U župnoj crkvi Uznesenja Marijina iz 1650. a prikupljeni podaci i objavljeni materijali prisutni su u svjetskoj kulturnoj javnosti. Župna crkva sv. St. Pasarićeva kula s cisternom. Blato). kolovoza). koji je u neposrednoj blizini grada podignuo svoju palaču. Petra. Produžujući dalje stiže se do ostataka rimskog amfiteatra iz kraja II.oltaru poliptih Lovre Dobrićevića. Solin se razvio na području antičke Salone koja se prvi put spominje 119. U novije vrijeme u Solinu su učinjeni vrlo kvalitetni hortikulturni i urbanistički zahvati pa cijeli grad izgleda poput perivoja. U južnome dijelu stare jezgre nalazi se forum kraj kojega je rimski teatar iz I. 10 km istočno od Blata. U vrijeme poklada održava se običaj »trganja naranči«. naselje u unutrašnjosti središnjeg dijela otoka Korčule. 7 km sjeveroistočno od Slanoga. st. Martina ima ostataka starokršćanske arhitekture. za vladanja cara Augusta postaje političkim središtem Dalmacije. Poslije pada Zapadnorimskog Carstva Salona postaje sjedištem namjesnika istočnogotskoga kralja Teodorika. kad se obvezno izvodi kumpanija. nase1je i luka 6 km sjeverozapadno od Slanoga. Od vjerskih blagdana slavi se Gospa Kandelora (Svijećnica) (2. Sjeveroistočno od teatra bila je velika trobrodna starokršćanska crkva s osmerokutnim baptisterijem. SLATINE. zaselak i lučica na sjevernoj obali otoka Čiova. 154. st. a tradicijsku važnost imaju starinski plesovi mladića i djevojaka. neposredno uz gradske zidine. Između Svetoga Kaje i središnjeg dijela Solina prostiru se ruševine antičke Salone. U crkvi sv. Zbog kompleksnosti lokaliteta svakako se preporuča stručno vodstvo. naselje 16 km sjeveroistočno od Slanoga. U Banjoj su crkve Navještenja i sv. Kraj crkve sv. kao središte ilirskog plemena Delmata. 5 km sjeveroistočno od Splita. a sudac vodio parnice. U ranomu srednjem vijeku Solin je u sastavu Hrvatske. pregrađena je u vrijeme baroka. kad se pjesmom i plesom iskazuje počast mjesnim ljepoticama i seoskom glavaru.prije Krista. Posebno se slavi Mala Gospa (8. a 461. Spominje ga prvi put Konstantin Porfirogenet u X. koji spominje kugu 1616. SMOKVICA. Marije MandaIjene građena je 1600. Banići. Salonu su zauzeli Rimljani. sklop kuća Andrijaševića s kulom izvidnicom. Župna crkva sv. naselje u zaleđu Dubrovačkog primorja. Salona je jedna od najvažnijih antičkih i ranokršćanskih lokaliteta na svijetu. Na tri mjesta su grupe stećaka. st. Petra iz XIII. a u VI.. ulazi u sastav Istočnorimskog Carstva. SOLIN. Smokvica je poznata po svojim bijelim suhim vinima . Vrlo je slikovita simbolična mačevalačka borba kumpanija (v. Na lokalitetu Bijela Lokva nalaze se ruševine važne ranohrvatske crkve osmerostrane osnove s razvijenim predvorjern tipa westwerka. u njoj je djelovao seoski glavar. i tradicionalne svečanosti o blagdanu Velike Gospe (15.gomile.mogu se vidjeti kao rijetko gdje u svijetu i do danas omogućuju sve vrste istraživanja. Sačuvani su . 155. Na njezinu južnom zidu ugrađen je nadgrobni natpis Ohmučevića. Salonu napadaju Huni i Goti. U Smokvici su se sačuvali zanimljivi stari običaji. 7 km jugoistočno od Trogira. Čepikuće. Najveći prosperitet doživljava za cara Dioklecijana. salonitanski patricij Marcelin proglašuje se vladarem Dalmacije. privlači mnoge šetače i izletnike. unutar prirodnoga i spomeničnoga ambijenta izuzetne vrijednosti. zauzeli su je Slaveni i Avari i razorili do temelja. veljače). jedinstvena oblika i odlične gradnje. je oslikano gotičko raspelo i bizantska ikona. rujna). st. Oko polovice V. 78. U župnoj crkvi Gospe Kandelore je loža koja je ostala od starije crkve iz XVII. U selu su sačuvane obrambene građevine.prije Krista. a šetnica uz rijeku Jadro. (Josle).

st. tzv. središte starokršćanskog Solina (IV.) oslikana 1928. Uz nju je bazilika otvorenoga tipa (basilica discoperta). Od gradskih bazilika prema sjeveru put vodi kroz aleju čempresa do Tuskuluma (s memorijalnom sobom arheologa Frane Bulića) i dalje do starokršćanskoga groblja Manastirine. u njezinoj blizini nađeni su lijepi sarkofazi Hipolita. pločice s pojasa i dr. adaptirana u doba predromanike (porušena). Nedaleko odavde su ostaci antičkog vodovoda (vjerojatno iz I. južno od Solina.-VI. Prema sjeveru je kompleks gradskih bazilika.) s natpisom koji ide u red najznačajnijih dokumenata iz razdoblja starije hrvatske povijesti. Na lokalitetu Glavičine otkopano je (1938. Potkraj IV.). st. posvećene petorici solinskih mučenika. . 2 km zapadno od Božave. 157. Južno od kompleksa gradskih bazilika su ostaci nekadašnjih istočnih gradskih vrata (Porta Caesarea). Prema rijeci Jadro je Gradina. U utvrdi su otkopani temelji starokršćanske crkvice neobična tlocrta iz VI. koji tvore rukavci Jadra. Vranjic. freskama J. Na samom prolazu nalazi se zaselak Soline. sačuvana u ruševinama. U ranome srednjem vijeku posjed hrvatskih knezova i kraljeva. Sjeveroistočno od Gospina otoka. Nešto sjevernije. rijedak primjer u tipologiji starokršćanskih crkava. Taj kompleks obuhvaća ostatke trobrodne katedrale (basilica urbana) s osmerokutnim baptisterijem. u podnožju Klisa. Šuplje crkve. Ispod današnje župne crkve otkriveni su temelji dviju crkava . Spominju se od XII. Mravince. sjeveroistočno od Splita.prosvjetnih ustanova i škola: Sveučilište (osnovano 1974.-X. st. SOLINE. Tu su nađeni i ostaci sarkofaga kraljice Jelene (976. Župna crkva sv. st. grad i luka u istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva. vide se lukovi vodovoda (restauriran 1879. 159. plovan je samo za čamce. Zaselak je dobio ime po solanama koje su uredili mljetski benediktinci. Južno od Gradine u slikovitu porječju Jadra je Gospin otok. biskupskim dvorom i gospodarskim zgradama te ostatke bazilike biskupa Honorija s tlocrtom u obliku grčkoga križa. st. nastalo oko groba sv. a istočno ruševine gradskih terma. U Splitu djeluje velik broj kulturno . i XIX. nase1je na padinama Mosora. 2 km istočno od Solina.) koji je opskrbljivao Salonu i Dioklecijanovu palaču vodom s izvora Jadra. s ostacima cemeterijalne bazilike iz IV.). potom posjed splitskoga nadbiskupa. Kljakovića (uz pomoć Vjekoslava Paraća i Krste Hegedušića) s biblijskim i ribarskim temama u lokalnom ozračju. Jakova spominje se od XV. Fedre i Dobrog pastira (danas u Arheološkome muzeju u Splitu). Prvi se put Vranjic spominje 950. Martina (obnavljana u XVIII. nastalog oko groba sv. ime su dobile po solanama koje su od davnine postojale u zaljevu Solišćica.srednjovjekovne trobrodne bazilike koju spominje Toma Arhiđakon i manje jednobrodne kasnobarokne crkve. otuda potječe i ulomak luka na kojem se spominje hrvatski knez Trpimir (PRO DUCE TREPIM/ERO) iz IX. nedaleko od izvora Jadra. Tu su otkopani ostaci starohrvatske crkvice sa samostanom i groblja. naselje u zaljevu Solišćica na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka. st. 158. izgrađena je ondje trobrodna bazilika. kazalište. obje crkve povezivao je zajednički narteks. SOLINE. Anastazija (Staša). Dujma. grad i luka u srednjoj Dalmaciji. SPLIT. U grobovima građenima od kamenih ploča nađeni su brojni prilozi -naušnice. Crkva sv. uzak i plitak morski prolaz (potopljena dolina) na ulazu u Veliko i Malo jezero na otoku Mljetu. st. prstenje. st.) jedno od najvažnijih starohrvatskih groblja sa 115 grobova (na redove) iz razdoblja IX. kao jedno od najstarijih naselja na otoku. srednjovjekovna utvrda koja je služila i u doba ratova s Turcima. obnovljena u XIX. Sjeverozapadno od Manastirina je treće solinsko starokršćansko groblje Marusinac. st.radijalno položeni zidovi supstrukcije. izgrađena je ondje velika trobrodna bazilika. Zaobilazeći amfiteatar put vodi prema istoku. vide se ostaci krunidbene crkve kralja Zvonimira. Na lokalitetu Dujmovača. nalazi se ranokršćanski i srednjovjekovni lokalitet Rižinice. st.) koji je i danas u uporabi... st. dio naselja Goveđari. kao Durana u ispravi kralja Krešimira I. st. lijevo je starokršćansko groblje Kapljuč. podignute na temeljima starokršćanske crkve. U V.

U razdoblju 1813. jedan od najstarijih muzeja u Hrvatskoj. Toma Arhiđakon piše djelo Historia Salonitana.. Arheološki muzej iz 1820. humske i bosanske feudalce (knez Domald.). počinje se gospodarski oporavljati i početkom XX.ljeto. Usred sezone održava se tradicionalni festival Splitsko ljeto. Etnografski muzej. God. st. st. Grad s 1700 godina postojanja uz mnoštvo arheoloških.. te Splitsko kazalište lutaka. objavljen prvi iscrpni vodič grada i njegove okolice. Split do danas daje svojevrstan pečat hrvatskom stvaralaštvu i kulturi. sačuvavši autonomiju na temelju svojih starih municipalnih prava. koje organizira kazališne festivale Splitsko ljeto i Marulićeve dane. zajedno s ostalom Dalmacijom dolazi pod vlast Austrije. Od 1207. Ondje je car Dioklecijan oko 300. te glazbene manifestacije (Melodije hrvatskoga Jadrana.-1069. Art . To je uglavnom razdoblje gospodarske stagnacije. kada se izvode drame. a u novije vrijeme i specijalizirana institucija UN-a za zaštitu čovjekove okoline (Centar za koordinaciju plana prioritetnih akcija na Sredozemlju). st. zaštitnika grada. Vlast bizantskog cara Split je priznavao 812. Split dobiva hrvatsku upravu. pripojio Hrvatskoj. Nakon pada Venecije 1797. Sajam cvijeća. U drugoj polovici XIX. njezini su stanovnici potražili utočište unutar zidova Dioklecijanove palače. autor prvog epa na hrvatskom jeziku (Judita) i više humanističkih pisaca. posjeduje atraktivnosti.) palača je služila kao boravište prognanih rimskih careva i članova njihovih obitelji (Julije Nepot). priznaje suverenitet ugarsko-hrvatskih kraljeva. Vjerojatno grčko naselje Aspalathos. Kad su oko 614. ustupila Francuskoj. osobito poslije zauzeća Klisa (1537.). Grgur Bribirski. književnika i povjesničara. podignuto 1893. važan izvor za srednjovjekovnu povijest Hrvata. Split postaje jakim humanističkim žarištem. Salonu osvojili Avari i Slaveni. građani biraju za svoje priore i komese hrvatske. postaje najznačajnijom lukom. st. Svake godine održavaju se kulturne manifestacije Splitsko ljeto (opere. osobito ljeti. 1420. U XIII.. Festival zabavne glazbe Split). Već u VIII. Bal Splićana. a među tradicionalnim manifestacijama su Blagdan sv. održane Mediteranske igre) u kojemu djeluju mnogi poznati i popularni sportski klubovi i natjecatelji. opere i koncerti (od polovice srpnja do polovice kolovoza). svibnja. ponovno je pod Austrijom. Riznicu splitske katedrale. dvorištima i drugim prostorima pretvara u veliku pozornicu pod vedrim nebom. kulturno i prometno središte Dalmacije iz kojega vode putovi kopnom i morem u brojna ljetovališta Dalmacije nego je i sam česti cilj turista i izletnika.. koja nastoji učvrstiti svoju vlast u Dalmaciji i gradovima ograničiti prava. Split je sportski velegrad (1979. pučka fešta Dani Radunice i drugo. st. folklorne priredbe. st. Vrijedno je pogledati Galeriju umjetnina. U Splitu djeluje nekoliko kazališta. Održavaju se i festivali zabavne glazbe. Potkraj XV. O dugoj turističkoj tradiciji Splita govori 1894. među kojima svakako valja spomenuti Hrvatsko narodno kazalište. Tijekom godine upriličuju se Marulićevi dani (u travnju). Duje. Pavao i Mladen Šubić. Zbog povijesnosti grada danas najprije valja uputiti na splitske muzeje: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika . . st.muzeji i galerije. Split je od davnine značajno kulturno središte. Split ugrožavaju Turci. Knjiga Mediterana (u listopadu). među kojima posebno mjesto svakako zauzima čuvena Dioklecijanova palača. toplinu bogatstva suvremenoga mediteranskoga grada. Po završetku Kandijskoga i Morejskog rata (druga polovica XVII. Galeriju Meštrović i dr.. ondje je postojala pisarska škola. kada ga je kralj Petar Krešimir IV. Split je ne samo glavno urbano. sajam vina i dr. Split se stavlja pod zaštitu Venecije. u kojoj je vrijedna zbirka crkvenih umjetnina. Djeluje i Kazalište mladih. Novo naselje brzo se razvija. Petar Humski. Križa. u Kninu. Zbirku franjevačkog samostana u Poljudu. Bogat je i kulturni i zabavni život. Hrvoje Vukčić Hrvatinić). grad se postupno oporavlja. povijesnih i kulturnih spomenika. U XVI. ali i buđenja nacionalne svijesti. drame i koncerti na otvorenim pozornicama). Dan grada slavi se 7. Na izborima 1882. koja ga je Požunskim mirom 1805. podignuo svoju raskošnu palaču u kojoj je proveo posljednje godine života i bio pokopan. dio svjetske baštine UNESCO-a. kada se Split sa svojim trgovima. Povijesno-pomorski muzej. Poslije njegove smrti (313. st.-1918. utemeljen 1910. Splitske subotnje večeri posvećene su ozbiljnoj glazbi. utemeljenu 1931. Prirodoslovni muzej. a mnogobrojni su i tereni kojima se mogu koristiti rekreativci. na Blagdan Sv. Od 1105. obnovljena je nekadašnja solinska biskupija. instituti.kapitalni projekt hrvatske kulture utemeljen 1893. u njemu djeluju književnik i polihistor Marko Marulić. već u VII.

gotike i baroka. slika Majka Božja sa svecima i donatorima. st. Nasuprot mauzoleju je mali hram. st. Capogrossa. uvjetuje intenzivniju izgradnju. U krstionici je sarkofag Ivana Ravenjanina (po tradiciji prvoga splitskog nadbiskupa) iz VII.. a ima tlocrt nepravilna četverokuta. Po obliku i unutrašnjem rasporedu građevina je kombinacija carske vile. Kroz Srebrna vrata dolazi se na Poljanu kralja Tomislava. Palme ml. 1. (najstariji manuskript u zemlji). U kapeli u sjevernom zidu je barokni oltar sv. i obnovljen 1908. Mariji). na svodu su slike M. U riznici je zbirka zlatarskih predmeta i crkvenog ruha iz doba romanike. U podnožje zvonika prema glavnom ulazu uzidana su tri romanička reljefa iz XIII. Glavni oltar je iz XVII. st. djelo Jurja Dalmatinca (1448..) i Gospa od Začeća (1650. U koru. st. Lijevo od njih je ulaz u podrume Dioklecijanove palače. U tijeku II. st. a proširena je 1932. u unutrašnjosti ima kružni oblik s dva niza korintskih stupova i frizom (medaljoni s likovima cara Dioklecijana i njegove žene Priske). .. koja se spominje od XIII. Dujma. evanđelistar iz VIII. Ispod katedrale je kripta.) (na predeli izvanredan središnji prizor Bičevanje Krista).. Ivana Krstitelja (Ivan Meštrović).) dolazi se na Peristil. grad se širi izvan zidova Dioklecijanove palače. slike Čudo u Surianu (Jacopo Palma ml. M. Stari dio grada (Grad). a uz njezin zapadni zid razvija se novo središte oko kojeg se u XIV.). lukovi zapadne strane zatvoreni su gotičkim i renesansnim kućama.). rad Andrije Buvine (1214. Pončuna. Južnu stranu Peristila zatvara monumentalni protiron s četiri stupa koja nose zabat. Dominika. st.-34. ukrašenim motivima pleterne dekoracije (na središnjoj ploči lik hrvatskog vladara na prijestolju). i kip sv. Uz renesansnu crkvicu sv. st. st. helenističkoga grada i utvrđenoga vojnog logora. Između dva svjetska rata grad se širi po južnim padinama Marjana i prema istoku u predjelu Bačvice. nov obrambeni sustav s istaknutim bastionima graditelja A.). posvećen vjerojatno Jupiteru. Maglija. st.. Sačuvao se samo zatvoreni dio hrama (cella) s bogato dekoriranim portalom. U temelju zgrade pred krstionicom je kameni luk s motivom astragala (VII. a u XVII. Njegove uzdužne strane omeđuje niz stupova. svjetskoga rata grad je teško bombardiran. u peripteru više kamenih sarkofaga iz IX.. drveno gotičko raspelo. s nizom hodnika i dvorana ispod južnog dijela palače koji su uređeni za posjet. Na katedralu se naslanja zgrada sa sakristijom i riznicom. koja se kasnije povezuju sa starim dijelom grada u jednu cjelinu. danas katedrala sv. Lijevo je oltar sv. Romanički zvonik građen je XII. porušen potkraj XIX.). Najstarija jezgra Splita nalazi se unutar zidina Dioklecijanove palače. povezanih lukovima. Izvana je osmerokutan. Roka (1516.) i kamena propovjedaonica iz XIII. U red najstarijih spomenika u katedrali idu monumentalne drvene vratnice (reljefi s prizorima iz Kristova života). ističu se ciborij iz 1522. barokni oltari. gdje se izgrađuje moderni dio grada. Ispred krstionice je renesansni sarkofag (1533. Split III i dr.. nasuprot kojih je crkva sv. unutrašnjost je natkrivena bačvastim kasetiranim svodom.. Na istočnoj strani Peristila je mauzolej cara Dioklecijana.U ranomu srednjem vijeku Split se izgrađuje unutar Dioklecijanove palače. Kamenica za krštenje uokvirena je kamenim pločama u XIX. Po svojim dimenzijama i sačuvanosti palača je najznačajniji spomenik rimske arhitekture na istočnoj obali Jadrana. st. st. i barokne slike M. U sredini južnog pročelja su Mjedena vrata (Porta Aenea). Mauzolej je gotovo sasvim sačuvao prvobitni izgled.). a desno na zidu egipatska sfinga od crnoga granita (¨ XV. st. st. središnji slobodni prostor palače. su romaničke klupe iz XIII. i Historia Salonitana Tome Arhiđakona iz XIII. Na svodu iznad oltara su zidne slike. Desni oltar s kasnogotičkim baldahinom djelo je Bonina iz Milana (1427. st.).-XVI.). Između stupova protirona ugrađene su dvije kapele: Gospa od Pojasa (1544. djelo J. Dujma (posvećena sv. Mauzolej je natkriven kupolom koja je nekad bila prekrivena mozaikom. Na podnožju zvonika dva romanička lava. jednostavno nadsvođeni prolaz kojim se od mora ulazilo u unutrašnjost palače. podižu zidovi. Supetarski kartular iz XI. Staša. u ranomu srednjem vijeku pretvoren u krstionicu. st. Pončuna. st. Od 50-ih godina Split karakterizira nagli prostorni rast (novo gradsko područje. na svodu kapele slike M. rad venecijanskoga kipara G. djelo Dujma Vuškovića (XV. nadograđenom u XVII.. Uz istočni zid palače dolazi se do Srebrnih vrata (Porta Argentea). st. Na zapadnoj i istočnoj strani grada razvijaju se težačka naselja Veli Varoš i Lučac. (najstarije u Dalmaciji). Morlaitera (1767.. st.-XV. Gospodarski napredak u XIII.) i Prikazanje u hramu (Palmina škola). st. osobito u obalnom dijelu jugoistočno od Dioklecijanove palače (danas je na tom mjestu park). Sagrađena je oko 300. S obale pruža se pogled na južno pročelje palače (dužina 181 m) s kasnijim nadogradnjama. okružen nizom od 24 stupa (peripter) koji su nosili krov. Današnji oblik dobila je 1682. st. tzv. i XIV. iznad oltara gotičko drveno raspelo iz XIV.

gotički kip Majka Božja s djetetom i više baroknih slika. nešto niže desno je crkvica Gospe od Betlehema iz XV. st. velika kvadrifora na južnom pročelju. Od Peristila prema sjeveru Dioklecijanova ulica vodi do Zlatnih vrata (Porta Aurea). obnovljen je u neogotičkom stilu potkraj XIX. palača Papalić (XV. dolazi se do crkvice sv. s Rođenjem Kristovim na . Od crkve sv. Sjeverno od crkve. više baroknih slika i kipova. a desno od raskrižja župna crkva sv. Stjepana (sačuvani ostaci). njezina sjeverna gotička fasada pripisuje se Jurju Dalmatincu.) najstariji je romanički zvonik u Dalmaciji. gornji kat.). st.) i crkva sv.). Desno od nje vode stube do Prirodoslovnog muzeja. ostatak venecijanskoga kaštela iz XV.). Od gotičkih kuća koje su nekada zatvarale sjevernu stranu trga sačuvala se samo Vijećnica (1443. Marjan.). Hrvojeva kula. desno je palača Cindro (XVII. Nikole iz XIII. a u sjeveroistočnom uglu trga gotička palača Cambi iz XV.-1714. originalni gotički strop u glavnoj dvorani).). na padini Marjana. 1929. Na zapadnom kraju obale je mali trg na kojemu su samostan i crkva sv. Stjepana sagrađena je 1814. uz koji je zoološki vrt. U malom parku sjeverozapadno od vrata ostaci crkve sv. zidne slike slikara Meneghella iz 1412.). st... Frane. pregrađenoj u XIX. Šubićeva ulica izbija na Trg braće Radića. s lijeve strane. grobovi povjesničara Tome Arhiđakona (oko 1200. st. st. najljepša barokna palača Splita. Početkom XIX. središte srednjovjekovne komune i najživlji trg današnjeg Splita. st. arhitektonski detalji nose obilježja radionice Jurja Dalmatinca. Alešija). st. Križa (XVII.. Od Peristila prema zapadu vodi Krešimirova ulica do Željeznih vrata (Porta Ferrea). U zgradi je Etnografski muzej (narodne nošnje iz Dalmacije). st. iza sljedećeg zavoja ceste. Perković) te dalje do ACI marine Split. gotički drveni kip sv. Sačuvani su temelji trobrodne crkve (XI. odvojkom prema zapadu.).) s ložom u prizemlju. sačuvani su dijelovi renesansnoga klaustra. desno je kasnogotička mala palača Papalić (XV. st. na povišenom mjestu kip Grgura Ninskog. uz crkvicu nekadašnja spilja.). Prolaz uz kulu vodi do obale. Frane obalom dolazi se do hotela Marjan (projekt L.-1268. toranj sa satom (XVI.st. Jerolima (Jere) iz XV. u Papalićevoj ulici. bizantska ikona rađena oko XI. Iz pobočne uličice dolazi se stubama do crkvice sv. Desno. proširena u XIX.). smještene u dijelu hodnika iznad Zlatnih vrata. povezana mostićem. Samostan je osnovan u XIII. Današnja crkvica sv. pregrađen 1820.). Uz padine Marjana Senjska ulica vodi pod Marjanske skale. Prema sjeveru vodi Domaldova ulica. renesansna palača Karepić iz XVI.. najstariji poznati spomenik srednjovjekovnoga Splita. (reljef A. Martina. Lucije (XV. st.. uređeno je groblje i podignuta klasicistička glorijeta. koju je 1445.. dolazi se do proširenoga raskrižja cesta (Sedlo). Otuda. Nikole (Mikule) iz XII. st. a otuda lijevo blagim usponom (izvanredan pogled na splitsku luku) do crkvice sv. st. st. Od zapadne strane Narodnog trga vodi prema jugu Šubićeva ulica. st. st.) s baroknim zvonikom. najznačajniji spomenik gotičke arhitekture u Splitu (bogato dekoriran portal.). (Ivan Meštrović. Od Domaldove ulice odvaja se lijevo Trogirska ulica u kojoj je gotička crkvica Sv. st. na vrhu slikovite skalinade.) u koru. st. Duha s romaničkim reljefom Krist na prijestolju iznad dvorišnog portala i grobom kipara Andrije Alešija. Od Križeve ulice lijevo kroz Stagniju je zanimljiva crkva sv.) te skladatelja Ivana Lukačića (1584. u crkvici je sačuvana kamena oltarna pregrada ukrašena motivom pletera i natpisom (XI. 2. Zapadni dio grada (Veli Varoš. uz koju se nalazio samostan benediktinki.) i Jerolima Kavanjina (1641. Antuna opata (1394. stradala u požaru 1877. Kroz Željezna vrata izlazi se na Narodni trg (Piaca). Lijevo se odvaja put za slikoviti poluotočić Sustipan. Desno od Vijećnice. st. Uz crkvu je gotički klaustar. Spuštajući se od vidikovca na Marjanu cestom prema zapadu (oko 1 km). Sjevernu stranu trga zatvara ranobarokna palača Milesi.. U palači je Muzej grada Splita. stoji romanička kuća. smjestio se Veli Varoš s gustim spletom ulica i slikovitim ambijentima.-1648. na kojoj je radio Juraj Dalmatinac. usred trga spomenik Marku Maruliću (Ivan Meštrović).). Zvonik crkvice (oko 1100. kroz koji se ulazilo u nekadašnju crkvu i samostan sv. Tu se nekad nalazio benediktinski samostan (osnovan oko 1000. a na južnoj strani trga je tzv.. st.). pisaca Marka Marulića (1450.-1524. st. U hodniku zida iznad Željeznih vrata je crkvica Gospe od Zvonika (barokni oltar. napušten u XIV. Kroz Zlatna vrata izlazi se na slobodan prostor.. Arnira. Iznad Željeznih vrata prema trgu. kapela sv. U crkvi. Meje). u njoj je renesansni portal iz 1583. u crkvi gotičko slikano raspelo. postavljen 1957. gradio Juraj Dalmatinac. Odatle vodi put na vrh Marjana. Na kući u jugoistočnom uglu trga uzidan je reljef sv. Neposredno pred Zlatnim vratima. Eufemije (spominje se od 1069. a nešto dalje barokna palača Tartaglia. st. st. slikano gotičko raspelo. lijevo je palača Agubio s gotičkim portalom i dvorištem. (gotički poliptih iz XV. i zvonik. st. Marije de Taurello.

Nasuprot je velebni nogometni stadion Hajduk u obliku školjke. Od palače prema istoku vodi Ulica kralja Zvonimira u kojoj je samostan i crkva sv. i zatim Split. a podalje lijevo Arheološki muzej.predeli). Na poljani je spomenik Luki Botiću (Ivan Meštrović). Dioklecijanovog mauzoleja. romaničkih kuća. oko 1450-1522. Na šumovitoj uzvisini na kraju luke veliki svjetionik s reljefom (rad Andre Krstulovića). 3. zaselak Kupara na obali Župskog zaljeva. podignute vjerojatno na ruševinama antičkog hrama. Bačvice). st. Istočni dio grada (Lučac. s tlocrtom u obliku šesterolista. U crkvu i zid oko groblja uzidani su fragmenti koji potječu iz ranoromaničke i romaničke crkve. freska I. Sjeverno od biskupske palače je nekadašnje predgrađe Lučac s uskim strmim uličicama i slikovitim grupacijama kuća nepravilnih oblika. okruženog visokim zidom. brdo i rt na zapadu Splitskog poluotoka. desno termalno kupalište Splitske toplice. st. lijevo zid bastiona iz XVII. st.). u samostanu se čuva oslikano romaničko raspelo (XIII. Tako se unutar rimskih zidina i razvio harmoničan grad. a sjevernu crkva Gospe od Zdravlja (1937. Prema zapadu cesta vodi kroz predio Meje.) i dva sveska korala s iluminacijama Bone Razmilovića (XVII. 1527. st. st. Pruža se od stare splitske luke u du1jini od 3. tu je Institut za oceanografiju i ribarstvo s akvarijem. st. Meštrovićev kaštelet. Do zgrade Instituta ostaci ranosrednjovjekovne crkvice sv. nekoliko ikona i više renesansnih i baroknih slika venecijanskih majstora. kada je obitelj Cerinić-Cerineo iz susjednog sela Škripa podignula 1577. Rimski imperator Dioklecijan proveo je posljednje godine svojeg života u ogromnoj palači koju je sagradio pored grada u kojem se rodio. 5 km istočno od Supetra. dolazi se do neorenesansne »biskupske« palače. Trojice. nedavno kvalitetno obnovljenim kupalištem i hotelom Park. Spominje . Poljud). Kraj stadiona su bazeni. no ljudi koji su živjeli u gradu. i poliptih Girolama da Santacrocea (1549. 161. 160. Kroz blok novih stambenih zgrada nedaleko od Parka mladeži je zanimljiva predromanička crkvica sv. dok se na podnožju južne padine podižu prve stambene četvrti. a desno se odvaja Lovretska ulica. U crkvi iz XV. s donje strane ceste. Horvat. st. U renesansnom klaustru nadgrobne ploče s grobova splitskih patricijskih obitelji. Zapadnu stranu trga zatvara zgrada Hrvatskoga narodnoga kazališta (1893. koristili su zdanje građevine s vrlo malim izmjenama kroz bizantinski. U kaštelu se čuvaju slike Madona s djetetom (Bernardino dei Conti. kasnije nazvanom Spalato. Aspalatosa u Dalmaciji. jedno gotičko (XV. kolonada uzduž ulica. pripadao je starijoj crkvi.). Unutar kompleksa. st. st.).) i portret viteza Maura Cerinića Morrusa (prva polovica XVI. SREBRENO. Istočno od kolodvora je predio Bačvice s poznatim. zvonik iz XVII. Od Dioklecijanove palače prema istoku.Frankopanska ulica. Na vrhu uzvisine je tvrđava Gripe.). SPLITSKA. I danas se vidi ljepota peristila palače. Među brojnim vilama ističe se Galerija Meštrović.) i jedno barokno raspelo (Fulgencije Bakotić). Klare. arhitekt L. Tik do stadiona je samostan u Poljudu. Cesta vodi do rta Marjana. Jure. ali je s razvojem Splita promijenio izgled. Marjan. Na drvenome polikromiranom glavnorn oltaru u župnoj crkvi nalazi se slika Majka Božja sa svecima sa signaturom Leandra Bassana.5 km. Sjeverni dio grada (Dobri. u uvali kaštel. u kojoj je Galerija umjetnina.kapitalna ustanova hrvatske kulture. 4.). visok 178 m. mostom iznad željezničke pruge. Od zapadnoga kraja Obale hrvatskoga narodnoga preporoda prema sjeveru vodi Marmontova ulica do Bulatove poljane. nekad kaštel obitelji Capogrosso-Kavanjin (XVII.. ranokršćanskih crkvica. Na obali Kneza Domagoja nalaze se željeznički i autobusni kolodvor te brodska i trajektna luka. Nase1je nastaje u XVI. smjelih konstrukcija. venecijanski i austrougarski period. Kako su stoljeća prolazila. vratiju Andrije Buvine i arhitektonskih djela Jurja Dalmatinca. U samostanu se čuva portret splitskoga humanista Tome Nigera (Lorenzo Lotto. jedno od najoriginalnijih ostvarenja te vrste u svijetu. st. Jupiterovog hrama. st. čitava sjeverna padina postepeno je obrasla umjetno uzgojenom borovom šumom.). 10 km jugoistočno od Dubrovnika. bio je ogoIjela krška površina.. naselje i luka na sjevernoj obali otoka Brača. originalna arhitektura palače se promijenila. podignuta u XVII. Do druge polovice IX. Iza kazališta vodi prema sjeveru Zrinsko . Dulčić). kapela s ciklusom Meštrovićevih drvenih reljefa. Nešto dalje prema zapadu. Desno uz Gunjačinu ulicu koja vodi do tunela Marjan smješten je Muzej hrvatskih arheoloških spomenika .

zahvaća čitavu širinu jednobrodne građevine. naselje 5 km jugozapadno od Bribira. st. naselje u Ravnim kotarima. 6 km jugoistočno od Splita.. napušteno.) na pročelju.). Jurja. S lijeve je strane Jadranske magistrale predromanička crkvica sv. U istočnom dijelu grada je slikoviti trg Škor. st. st. Oko crkve 20-ak stećaka./II. Kontinuitet naselja dokazuju ostaci iz rimskoga i starokršćanskog doba (mozaici pokriveni pločnikom.se već 1294. gdje valja pogledati jednobrodnu starohrvatsku crkvicu sv. st. st. Politeo. Jerolima s reljefom sveca (XV.). U kući Jurja Bijankinija (XIX. grad u srednjoj Dalmaciji. naselje i mala luka na obali Velebitskoga kanala nedaleko od Velike Paklenice. keramičkih posuda i nakita. numizmatičku zbirku i zbirku fosila. STANKOVCI. Nikole i sv. Ivana produžena u XV. Car Tiberije podijeljuje mu 34. 20 km jugoistočno od Benkovca. kad je dio zemljišta u području Srebrenoga držala benediktinska opatija na Mrkanu ispred Cavtata. st. Barokna župna crkva sv.). starokršćanska krstionica i crkva sv. Petra sa zvonikom na pročelju i polukružnom apsidom. st. STARIGRAD. u XVI. i XVII. . Stari Grad se javlja pod imenom Civitas Vetus. st./XII. poslije rimsko naselje Epetium. godine prije Krista. Na starome grobIju je romanička crkva sv. Lovre adaptirane su samostanske zgrade.). lapidarij. Zvonik u obliku masivne kule.). podignut na pročeIju. Nikole s drvenim baroknim pozlaćenim oltarom (kipovi su rad A. U dvjema zbirkama (Petra Ruževića i Vladimira Vrankovića) čuvaju se zanimljivi kulturno-povijesni predmeti i arhivski dokumenti. poslije obnovljen i utvrđen kulom.-XVIII. Ističu se kuće obitelji Machiedo. srednjovjekovne crkve sv. st.) smještena je galerija slikara Jurja Plančića. zbirku slika. Na ostacima ranokršćanske trobrodne bazilike sv. st. oruđa. u njezinoj je blizini otkrivena antička nekropola iz I. s ribnjakom okruženim arkadama i perivojem.). podignute vjerojatno u doba turskih napada. municipalna prava. Usred grada je Tvrdalj (sagrađen oko 1520. 164. Banjevci. Nedaleko od samostana je crkvica sv. Roka koju je dao sagraditi Hektorović 1569. 162.) uzidani su kameni blokovi s grčkih zidina i reljefni prikaz antičkoga broda. tada je okružen zidinama. 21 km južno od Benkovca. Kraj nedalekih Škorića kuća pronađeno je više starohrvatskih grobova u kojima je bilo oružja. Ivana pripada tipu utvrđene romaničke crkve u sjevernoj Dalmaciji.. U antičko doba grčka kolonija. Na trgu pred ljetnikovcem spomenik Hektoroviću (rad Ivana Mirkovića. Na lokalitetu Klarića kuće otkriveno jedno od najstarijih starohrvatskih groblja (VIII. 165. Atraktivan je posjet obližnjoj uvali Rovanjska. Lovre (poslije Gospe od Karmela). spaljen u vrijeme turskih napada 1571. 1956. Gelineo . Naselje je nastalo u srednjem vijeku. god. naselje u Ravnim kotarima. Prvobitno naselje (Faros) osnovali su grčki kolonisti 384.Bervaldi XVI.-XVIII. Na groblju oko crkve ima više stećaka. a ponovno se formira u XVII.). Samostan ima staru biblioteku i arhiv. Od 1205. Dominikanski samostan osnovan je 1482. Marije iz XV. Zbog osmanlijskih upada naselje je u XVI. pod turskom vlašću. U kapeli Duimičić triptih Francesca da Santacrocea (XVI. Župna crkva Marijina Uznesenja iz 1885.. utvrđeni ljetnikovac pjesnika Petra Hektorovića s hrvatskim i latinskim natpisima. Porrija iz XVII. 45 km južno od Karlobaga. st. Stjepana sagrađena je u XVII. STARI GRAD. st. naselje i luka na sjeverozapadnom dijelu otoka Hvara. Naseljen od rimskog doba (Argyruntum). Na putu prema kupalištu renesansna crkvica sv. Na rtu Kula ruševina je Većke kule. STOBREČ. Morpolača. 163. a s lijeve strane renesansna crkva sv. U odvojeni zvonik (iz 1753. Petra (u vrijeme gradnje crkve u XI. st. oblikovan u doba baroka. st.-35. Crkva sv. a u njezinoj apsidi podignuta je ranosrednjovjekovna crkvica sv.. a u njoj tri.

Spominje se u XV. kasna renesansa s trijemom u kojemu je lapidarij).) stajala je katedrala iz XIV.) s vrsnim ranoromaničkim zidnim slikama (kralj-donator i likovi svetaca). Tu se čuva nekoliko umjetničkih predmeta: veliko slikano raspelo (rad Blaža Jurjeva Trogiranina). a obala uz gradić. st. Na području Stona ima još nekoliko starih crkava.-XVI. Spominje se 1080. STOMORSKA. Nikole i dr.. palača Sorkočević i bivša biskupija (1573.). u pločniku crkve nalaze se nadgrobne ploče iz XV.-78. Mihajla (IX. U rimsko doba Stagnum. Prekrasnu pješčanu plažu oplemenjuju stoljetne masline. Marije (1727. st. (zgrada još postoji). oko koje se nalaze ornamentirani stećci.-1506. Bernardin iz Parme 1461. U X.. i Paskoje Miličević 1488. st. Na jugozapadnom uglu stoji najjača stonska tvrđava. Oko crkve groblje s fragmentima antičkih sarkofaga. Mandaljene na brdu Gorica (sarkofag. Petra i Pavla. ukrašen pleternim ornamentima.Žrnovica. Doli. Ston je poznat i po svojim solanama. naselje na sjeveroistočnoj obali Šolte.. u nju su uzidani starokršćanski ulomci. U ugostiteljskim lokalima nude se domaća jela. Mihovila građena je u prijelaznome romaničko-gotičkome stilu XIII.) iz doba baroka. Na brdu Sv. Taj golemi utvrđeni kompleks gradili su Dubrovčani 1333. Škola se u Stonu spominje već 1389. st. od nje su se sačuvali drveni kipovi sv. 59 km sjeverozapadno od Dubrovnika. s baroknim srebrnim okovom. vrlo je pogodna za kupanje. slika na drvu. ribolov i podvodni ribolov. srebrni okovi misala. je granica između mletačkoga i turskoga teritorija. U selu . sv. Istočno od njega je zid bio povučen uz obalu. st. 166. Od profanih zgrada unutar zidina ističu se bivša kancelarija Dubrovačke Republike građena u gotičko-renesansnom stilu. Vlaha. Franjevački samostan s gotičko-renesansnim klaustrom i romaničko-gotička crkva sv. U sastavu sela je četverokutna kula za obranu od gusara. Od 1420. Grad je bio opasan 980 m dugim zidinama. gostima su na raspolaganju i sportski tereni. Na brdu Starigrad sačuvani su temelji rimskoga kastruma. gradić i luka u južnoj Dalmaciji. st. st. Na mjestu današnje pseudogotičke crkve sv. ubožnica 1458.-1506. na krajnjem sjeverozapadu Stonskoga kanala i na istoimenoj prevlaci koja spaja poluotok Pelješac s kopnom. Današnji Ston osnovan je 1333. a od sjeveroistočnog ugla protežu se brdom uz prevlaku i spajaju sa zidinama Maloga Stona. Poznatiji graditelji su: Župan Bunić 1455. Veliki kaštio. podignuta je župna crkva Navještenja umjesto starije župne crkve Gospe od Lužina. st..solane. Iznad Stomorske.. sv. gotički drveni kip sv. između Stona i Slanoga. Vlaha (iz 1870. vjerojatno uz crkvu Gospe od Lužina. (srušila se u potresu 1850.). Zaton Doli i Luka Doli. Ivana i sv. gdje se spajaju s tvrđavom Pozvizd. na obronku brda Vela straža.). Povijesni gradić Ston je sa svojim znamenitim bedemima i brojnim kulturno-povijesnim spomenicima jedan od najljepših primjera utvrđenoga grada i dubrovačkoga graditeljstva. Stjepana (unutar nje otkriveni su temelji predromaničke crkvice). sada većim dijelom u ruševinama. ranoromanička crkvica sv. uzidan je reljef s likom jahača. Izvan gradskih zidina u XV. st. naselje na sjeverozapadnoj obali Koločepskoga kanala. st. Nikole građeni su 1347. pregrađenoj u XIX. -XIV. Crkva sv. st. Na župnoj crkvi sv. ikona Majke Božje (rad Andrea Rizza). koje su tvorile nepravilan peterokut. Sastoji se od tri naseIja: Đonta Doli. osobito kamenice i drugi plodovi mora. koja prema moru graniči sa Solilima. rad je domaće škole XV. To su crkva sv. mlinovima i solanama. 167. s jačim utvrdama na uglovima. Nekadašnji renesansni Knežev dvor proširen je i nadograđen u XIX. barokna crkva Gospe u Borima (Gospa s djetetom. naselje 12 km istočno od Splita. sv. Od sjeverozapadnog ugla zidine se dižu do vrha brda Pozvizd. Mihajla dobro je sačuvana predromanička crkvica sv. a sirotište 1494. Petra s memorijalnom kapelom (vjerojatno prva katedrala Stona). najveću važnost za Ston imale su nekoć i imaju danas .. Martina i pregrađena romanička crkva Gospe od Lužina. Naselje se razvija uglavnom od početka XVIII. Osim rekreacije na vodi. čim su Dubrovčani došli u posjed Pelješca. a ondje je i jedan od najljepših kampova na ovom području. STON. U Đonti Dolima je crkva Velike Gospe iz XVI. Olivier Francuz 1472. st. Ston je sjedište biskupije. Pred crkvom je loža zvonara s dva velika zvona (salio ih je Ivan Rabljanin 1528. ostaci zidnih slika). uzduž kanala i u uvali Prapratna. U srednjem je vijeku bila poznata po.

U mjestu se njeguju stari običaji.Zaton Doli je župna crkva sv. 3 km jugozapadno od Stona. a danas je Sumartin. st. Na brdu iznad zaseoka ruševina srednjovjekovne crkvice. Pred crkvom je grobna ploča. st.. crkvica sv. U selu su sačuvane najstarije jednostavne kuće prekrivene kamenim pločama. U spiIji Gudnji na brdu Poraču nađena je slikana keramika mlađeg neolitika (tzv.st. Na području Glavica iznad naselja je predromanička crkva sv. Bogomolje. u kojoj je franjevački samostan s većim posjedom djelovao kao neki antički sveti prostor (temenos). novouspostavljeni samostanski grb. kojemu je temelje 1747. srednjovjekovna kapelica. osnovale izbjeglice pred Turcima iz Makarskoga primorja (jedino štokavsko mjesto na otoku Braču). Kasijana. Od samostana augustinaca. i dr. zaselak u istoimenom zaljevu na jugoistočnoj obali poluotoka Pelješca. uzidano je više pleternih ulomaka iz starije crkve. 169. U novije vrijeme muzej je suvremeno koncipiran pa su uz nekoliko vrijednih slika venecijanskoga baroka. kamenice za u1je. U romaničko-gotičkoj monumentalnoj crkvi Gospe od Lutina. naselje na jugoistoku PeIješca. st. 4 km zapadno od Stona. st. Supetar je bio naseljen već u neolitiku (spilja Kopačina u blizini mjesta) i u antičko doba (starokršćanski . st. na zidovima ostaci zidnih slikarija iz XVI. Ante (iz 1664. U XIX. koji su se ovdje naselili 1573. Pred baroknom crkvom sv. etnografska zbirka i dr. U Ponikvama je Ijetnikovac dubrovačkih vlastelina Đurđevića. do danas u sakralnoj funkciji. ima arhiv i muzej. Na rtu Bribirčina ruševine srednjovjekovnog utvrđenja koje su podignuli knezovi Bribirski. st. podignuta vjerojatno u XI. kolovoza). uz cestu. SUĆURAJ. Lužine. Na grobIju zaseoka Metohija. Nikole s kupolom (X. SUPETAR. Sumartin su oko 1645. na dovratnicima i na pročelju ugrađeni fragmenti pleterne dekoracije.). Organiziraju se i zabavni programi . Barokna župna crkva Gospa od Blagovijesti iz XVII. Filipa i Jakova iz XII. naselje i luka u istoimenoj uvali na jugoistočnoj obali otoka Brača.). naselje i lučica u prostranom zaljevu (Luka Sukošan). zaštitnika Sukošana (13. U doba karnevala posebno su zanimljivi lužari. višebojnih pomorskih karata crtanih rukom (portulanea) izloženi i zlatarski predmeti. . sačuvan je samo dio. Prapratna.) slikoviti trg. st. Na otočiću u zaljevu ostaci ljetnikovca zadarskih nadbiskupa iz XV. 171. vrata otoka Brača. iz XV. nase1je 16 km zapadno od Sućuraja. Ponikve. 168. (fragmenti s motivima pleterne dekoracije). Kasijana. Petra i Pavla s fragmentima starokršćanske plastike. Gudnja kultura). st. Na seoskom groblju crkvica iz XVII.Noći Sukošana. st. s gotičkim natpisom. Držana zavjetnom crkvom pomoraca. st. grad i luka na sjevernoj obali otoka Brača.. Jurja s kraja XII. maškare tipične samo za Sukošan. uz Supetar i Bol. uz nju staro groblje. Naseljen je vjerojatno sredinom XV. Sve donedavno oaza mira. st. naselje i mala luka u istoimenoj uvali na istočnom dijelu otoka Hvara. postavio najizdavaniji hrvatski pisac fra Andrija Kačić Miošić. Franjevački samostan. Župna crkva sv. Kraj puta je crkvica sv. prema kronici noseći kamenje na svojim ramenima. vaIjak za tiještenje maslina.5 km sjeveroistočno od sela. Utvrđenje za obranu naselja podignuli su Venecijanci 1631. SUKOŠAN. 11 km jugoistočno od Zadra.Ruralno graditeljstvo karakteriziraju lokalne posebitosti (zatvoreni zdenci i dr. 170. Oko 3. Vezani su i uz Blagdan Sv. SUMARTIN. dobila je današnji izgled u XVII. lokalitet u Stonskome poIju. pretvorena je u apsidu mlađe renesansne crkve. podignut je masivni zvonik iznad predvorja.

U uvali Mostir su ruševine dominikanskog samostana. god. 174. prije Krista) čuvena bitka između Cezarova i Pompejeva brodovlja. st. SVETI FILIP I JAKOV. Roka nalaze sjeveroistočno od sela. Luke iz XI.).. U neposrednoj je blizini špilja s neolitičkim nalazima. Uz cestu prema Donjem Humcu predromanička crkva sv. 175. st. Župna crkva s monumentalnim stubištem (na ostacima bazilike iz V. proširena 1887. naselje i lučica u istoimenoj uvali Zadarskoga kanala na središnjem dijelu istočne obale otoka Ugljana. st. st. U uvali Rake ostaci mozaika koji su pripadali rimskoj ladanjskoj vili. naziva Plaže. u kojoj je poslije bilo obitavalište augustinaca. naselje na obali Pašmanskoga kanala. st. U njoj su slike domaćega baroknog slikara Feliksa Tironija i barokna oltarna pala nepoznata venecijanskog slikara iz XVIII.. barokni je i perivoj Ilić. ŠĆEDRO. na nekad močvarnu zemljištu. Pavao Bruttapelle. Spiridona nalazi se oltarna slika Sv. Renesansna župna crkva iz XVI. st. a u kapeli na groblju Raspeće Jurja Plančića iz 1924. st. Crkva sv. i XVIII. st. st. naselje i luka na krajnjem zapadnom dijelu sjeverne obale otoka Brača. nase1je u unutrašnjosti otoka Brača.-XII. Uz obalu je kaštel obitelji Marjanović (1777. današnja barokna crkva sagrađena je 1679. u čijoj se blizini odigrala ( 47. 7 km zapadno od Supetra. s portretima i skulpturama. Donji Humac. . djelo je Tome Rosandića. Ljetnikovac zadarske plemićke obitelji Lantana iz 1686.. od južne obale otoka Hvara razdvaja ga Šćedranski kanal. sagrađena crkva sv. 172. s prostranim parkom i kapelom primjer je baroknoga dvorca venecijanskoga tipa. Eufemiji spominje se od 1349. U kući Definis nalazi se zbirka namještaja i umjetničkih predmeta iz početka XIX.). Jerolim u pustinji Baldassara d'Anne i slika mletačke slikarske škole iz XVII. radova Supetranina Ivana Rendića. U crkvi je oltarna slika Gospa od Ružarija. od koje potječu natpis i grb rogovskoga opata Petra Zadranina (druga polovica XIV./XVIII. i starokršćanske crkve pregrađivane u srednjem vijeku.. čiji se ostaci s očuvanom ranoromaničkom crkvom sv. U crkvi se čuva monumentalno drveno raspelo s kraja XIV. napuštenog potkraj XVIII. Očuvani su temelji starokršćanske crkve unutar koje je 1579. podignutog u XVI. st. zapravo je pregrađena gotička crkva. Barokni zvonik podignuo je potkraj XVIII. Ilije koja tipologijom pripada. Na otoku ima nekoliko pretpovijesnih gomila. Ivana. Područje na kome se nalazi Sveta Nedjelja hvarski Statut iz 1331. poslije je barokizirana. st. otok u središnjem dijelu Korčulanskoga kanala. 173. U župnoj crkvi sv. Obalni pojas uz naselje je pošumljen (alepski i primorski bor).). iz doba baroka ljetnikovac s perivojem pjesnika Jerolima Kavanjina (XVII. st. 2 km sjeverno od Preka. Do turskih provala naselje je bilo luka benediktinskoga samostana u Rogovu. st. SVETA NEDJELJA (Sveta Nedilja). st. U neposrednoj blizini je predromanička crkvica sv. 176. Iz doba renesanse je kuća NataliBožičević. napušteno 1798. SUTOMIŠĆICA. rad srednjotalijanske škole iz XVII. U župnoj crkvi su romaničke freske iz XIII.sarkofazi uz crkvicu na groblju). Župna crkva posvećena sv. na pročelju je sunčani sat. naselje na južnim padinama otoka Hvara. U dnu uvale. Jeronima vrsna barokna slika nepoznata venecijanskog majstora. st. park s drvoredom palma. 9 km južno od Supetra. Mauzolej obitelji Petrinović. u njemu se vršila primopredaja dužnosti talijanskih namjesnika za Dalmaciju i Albaniju. 3 km sjeverozapadno od Biograda na Moru.Čini se da je Šćedro identičan s antičkim otokom Tauris. crkvama južnoga hrvatskoga primorja. Današnje selo podignuto je nakon povlačenja Turaka u XVII. 12 km jugoistočno od Hvara. .-XVIII. Na oltaru sv.) građena je 1733. st. Mihovila iz XVIII.. Na groblju nekoliko nadgrobnih spomenika. SUTIVAN (Stivan).

177.ŠIBENIK grad i luka u sjevernoj Dalmaciji, nedaleko od ušća Krke u Šibenski zaljev koji je uskim prolazom spojen sa Šibenskim kanalom; Šibenik se prvi put spominje 1066. u ispravi kralja Petra Krešimira IV. koji boravi u utvrđenom kaštelu sv. Mihovila, danas Sv. Ana. Venecijanci drže Šibenik 1116.-24. i 1125.-33. Ugarsko-hrvatski kralj Stjepan IV. daje mu autonomiju 1167. Nakon kraće bizantske vladavine (do 1180.) gradom vladaju naizmjence ugarskohrvatski kraljevi, Venecija, bosanski kralj Stjepan Tvrtko i herceg Hrvoje Vukčić Hrvatinić. Ponovno je pod vlašću Venecije 1412.-1797. Otada pa do 1918. (osim razdoblja francuske okupacije) nalazi se, zajedno s ostalom Dalmacijom, pod Austrijom. Na kraju I. svjetskog rata okupirala ga je Italija, ali je po odredbama Rapalskog ugovora (1920.) vraćen matici zemlji. - Šibenik je rodno mjesto humanista J. Šižgorića (oko 1420.-1509.), A. Vrančića (1504.-1573.) i F. Vrančića (1551.-1617.) i dr. Između pristana i Poljane lijevo je crkva sv. Frane s franjevačkim samostanom. U jednobrodnoj gotičkoj crkvi (iz XIV. st.) bogato rezbareni kasetirani strop (XVII. st.), oltari koje je, po nacrtima Jerolima Mondelle, izveo u Veneciji 1635. Iseppo Ridolfi. U samostanskoj zbirci ima veći broj rukopisnih kodeksa (najstariji iz XI. st.), inkunabula i starih knjiga. Na zapadnoj strani Poljane je zgrada kazališta. Lijevo od nje u Zagrebačkoj ulici je parohijska crkva, prvobitno crkva benediktinskoga ženskog samostana (1390.); zvonik na preslicu (iz kasnog XVI. st.), jedan od najljepših zvonika tog tipa na hrvatskoj obali. Nešto podalje u istoj ulici nalazi se crkva sv. Ivana Krstitelja (nekad crkva Sv. Trojstva, pregrađena poslije 1485.); uz nju je prigrađeno vanjsko stubište (izveo Ivan Pribislavljić 1460.). U blizini se nalazi Nova crkva, građena u doba prijelaza iz gotike u renesansu; zvonik je 1742.-59. gradio Ivan Skoko. Kasetirani oslikani strop u crkvi (1623.-32.) izveli su Jerolim Mondella i suradnici, a freske Mihovil Parkić (1619.) i Antun Moneghin (1628.). U produžetku Zagrebačke ulice (u kojoj ima nekoliko starih patricijskih kuća) je najstarija jezgra grada, koja se nepravilnim rasporedom ulica prilagođuje nagibu brežuljka s tvrđavom sv. Ane, najstarijom šibenskom obrambenom građevinom (pojačanja u XVI. i XVII. st.); s tvrđave, ispod koje je gradsko groblje, pruža se izvanredno lijep pogled na grad i okolicu. U tom dijelu grada je gotička palača Fosclo, palača Orsini (od 1455. u posjedu Jurja Dalmatinca) s bogatim portalom, crkva sv. Lovre (barokna građevina iz 1677.-97.; u samostanskoj zbirci slika Jurja Ćulinovića i, na obali, crkva sv. Dominika. Prema središtu grada put vodi na trg pred katedralom sv. Jakova. Na trgu je spomenik Jurju Dalmatincu (rad Ivana Meštrovića). Gradnja katedrale, najmonumentalnije građevine prijelaznog stila iz gotike u renesansu na istočnoj obali Jadrana, započela je 1432.; posvećena je tek 1555. Nakon nekoliko graditelja iz venecijanskih krajeva, za protomagistra je postavljen graditelj i kipar Juraj Dalmatinac (signatura na pilastru kora između dva anđelčića), koji je na njoj radio uz prekide do smrti (1475.). On je dovršio donji dio građevine, izveo apside s frizom portretnih glava (71) i baptisterij (1452.) ispod južne apside, prvobitnoj koncepciji dodao kratki poprečni brod i projektirao kupolu. Najbliži mu je suradnik bio Ivan Pribislavljić. Nakon Jurjeve smrti gradnjom upravlja Nikola Firentinac. U to su vrijeme izgrađeni svod crkve i kupola, primjenom jedinstvenog sustava svedenih, međusobno utorenih kamenih ploča. Iznad pobočnih kapela (sa svake strane šest) izgrađena je galerija. U prvoj je kapeli s desne strane epitaf Jurja Šižgorića (1456., rad Jurja Dalmatinca), u prvoj kapeli s lijeve strane sarkofag Ivana Stafilića iz XVI. st. Na oltaru sv. Križa je raspelo (rad Jurja Petrovića iz 1455.), na oltaru sv. Fabijana i Sebastijana slika Filippa Zaninbertija s početka XVII. st. Propovjedaonica, rezbarena u drvu, rad je Jerolima Mondelle (1624.). Stupići na ogradama pjevališta rad su Nikole Firentinca, a statusa jednog od dvojice proroka (Elizeja) djelo je Pavla Gospodnetića iz 1595. Glavni je oltar iz 1638. Iz južne apside jedne stube vode u sakristiju (u njoj rezbareni ormari, rad Jerolima Mondelle), a druge u krstionicu, rad Jurja Dalmatinca. Na trgu, preko puta sjeverne strane katedrale, nalazi se Gradska loža, nekad sjedište gradskog vijeća, podignuta 1533.-42. Nasuprot apsidama katedrale je crkvica sv. Barbare (1457. -61., graditelj Ivan Pribislavljić); u njoj je Zbirka crkvene umjetnosti (dva poliptiha: Blaža Trogiranina i Nikole Vladanova). Na obali se na katedralu naslanja stara biskupska palača (1439.-41.) s kasnogotičkim dvorištem (u prizemlju portik). Uz nju su sačuvana stara Morska vrata, ulaz u grad s obale. Na obali je i nekadašnja Kneževa palača (sada Muzej grada Šibenika sa zbirkama arheoloških nalaza, arhivalija, numizmatike). Na obali je i kasnorenesansna crkvica sv. Nikole s kasetiranim stropom (1762.). Od Poljane

put vodi uzbrdo do tvrđave Šubićevac; dalje uzbrdo prema sjeverozapadu najviša šibenska tvrđava, Sv. Ivan (125 m). Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku, trobrodna je bazilka s tri apside i kupolom ( visina unutrašnjosti je 32 m ). Konstrukcija je katedrale započeta u venecijanskom gotičkom stilu, ali je dovršena u stilu toskanske renesanse. Gotovo je 15 desetljeća prošlo od trenutka kada je donesena odluka o gradnji katedrale 1402. do njenog posvećivanja 1555. Gradnja je početa 1431 na mjestu gdje je ranije postojala manja katedrala tako da se u gradnji nove katedrale koristio materijal ranije postojeće crkve. Kamen za gradnju donosio se s Korčule, Suska, Brača, Raba i Krka. U prvoj fazi gradnje sudjelovali su talijanski majstori Francesco di Giacomo, Lorenzo Pincino i Pier Paolo Bussato, zajedno s domaćim majstorima klesarima Andrijom Budčićem i Grubišom Šlafčićem (uzdužni zidovi i oba portala ). 1444. godine gradnju preuzima Juraj (Matejev) Dalmatinac. Pod njegovim vodstvom nastaju pobočne lađe, svetište, apside ukrašene frizom od 74 glava ( smatra se da su to portreti eminentnih građana Šibenika) i sakristija. Nikola Firentinac je nastavio gradnju (završetak pobočnih lađa, kupola i projekt krovišta - kamenih svodova). Nakon smrti Nikole Firentinca 1505.godine, gradnju su katedrale konačno završili Bartolomeo i Giacomo de Mestre. Ovaj jedinstveni sakralni spomenik iznimno je interesantan primjer kao jedina građevina koja nema zidarskih elemenata, i gdje su zidovi, svodovi i kupole konstruirane jedinstvenom metodom (koju je prvi upotrijebio Juraj Dalmatinac ) gdje se naknadno, u cjelinu slažu precizno isklesani kameni djelovi, metoda koja je korištena u tesarskom zanatu. Rezultat je sklad kamene cjeline, metode slaganja, i apsolutne harmonije unutrašnjosti i vanjskog volumena katedrale. Tehnika gradnje najbolje se očituje u zabatu glavne fasade (forma trolista) kao jednom od najstarijih u Europi i kao jedinom koji se prirodno nastavlja kao dio trobrodnog tlocrta crkve u harmoniji s oblikom i veličinom svodova. Unutar katedrale, u lađama se nalazi nekoliko oltara, a iznad pobočnih lađa su dva reda galerija. Križ na oltaru Svetog Križa iz 1455.godine, remek-djelo je Juraja Petrovića. Na oltaru Sveta Tri kralja nalaze se dva mramorna reljefa koji prikazuju anđele, rad Nikole Firentinca i slikara Bernardina Riccija. Kip proroka remek-djelo je Pavla Gospodnetića iz 1594. godine. Rezbarena propovjedaonica remekdijelo je Jerolima Mondela ( 1624 ). Na oltaru Svetog Fabijana i Svetog Sebastijana slika je Filipa Zaninbertia. Glavni oltar Majke od Suza datira iz 1630. godine. Dok se šećete pored nadgrobnih spomenika možete uočiti epitaf Jurja Šišgorića, rad Andrije Alesija (1454) prema crtežu Jurja Dalmatinca, spomenik biskupu Spignaroli (A. Nogulović) i sarkofag Ivana Stafilića. Šibenska je katedrala dobila status Zaštićene svjetske baštine pod patronatom UNESCO-a 2000.godine. Bilice, naselje 4 km sjeverno od Šibenika. Na položaju Dedića Punta pronađeni su ostaci rimske ladanjske vile i starokršćanske bazilike. Danilo, područje triju sela (Danilo Gornje, Danilo Biranj, Danilo Kraljice) u šibenskome zaleđu, 15-ak km istočno od Šibenika. Važna nalazišta iz prapovijesnoga, antičkoga i ranohrvatskoga doba. Usred danilskog po1ja, na položaju Bitinj, otkriveni su ostaci nase1ja iz mlađega kamenog doba (zemunice). Na brežuljku Gradina su ostaci nase1ja iz že1jeznoga i rimskog doba, ilirski Rider (32 suhozidne pravokutne kuće, dijelom usječene u stijenu). U rimsko doba nase1je nastavlja život (municipium Rider), a podno njega razvilo se novo naselje; veliki stambeni sklop s otvorenim prostorom u središtu i termama na čijem je prostoru podignuta starokršćanska bazilika. U zaseoku Biranj nađeni su ostaci građevina, natpisi i grobovi iz rimskog doba, te re1jef Dijane, Merkura i Pana. Uz crkvu sv. Petra otkriveni su teme1ji starije građevine, ulomci crkvenoga namještaja urešeni pleterom i ranosrednjovjekovni natpisi. Oko crkve nalazi se više stećaka. Donje Polje, nase1je 3 km jugoistočno od Šibenika. Na položaju Grušine (Morinje) nalaze se antički ostaci prostrane ladanjsko-gospodarske zgrade. Na groblju kraj crkve sv. Lovre pronađeno je više rimskih nadgrobnih natpisa, starohrvatski grobovi s nakitom. Na položaju Kosa otkriveno je i istraženo starohrvatsko grob1je iz IX.-X. st. (130 grobova). Do danas, potpuno ili u ruševinama, očuvale su se romaničko-gotičke crkvice sv. Mare, Gospe od Griblja, sv. Silvestra, sv. Jurja i sv. Lovre.

Jadrtovac, nase1je na obali istoimenoga kanala i zaljeva Morinj, 8 km jugoistočno od Šibenika. Na položaju Vrutci ostaci starokršćanske crkve. Od kaštela obitelji Andreis iz XVI./XVII. st. očuvao se dio zidina sa zupcima kruništa i jedna kula, pretvorena u kuću primorskoga tipa. Crkva posvećena sv. Mariji sagrađena je u XVII, a proširena u XVIII. st. Glavni kasnobarokni oltar, s očuvanom originalnom polikromijom, potječe iz 1790.; iz istoga vremena slike Blažene Djevice Marije i sv. Jurja. 178. ŠIPAN, najveći otok u skupini Elafitskih otoka, 17 km sjeverozapadno od Dubrovnika; Pod današnjim imenom otok se prvi put spominje 1371. U Šipanskoj Luci otkriveni su ostaci rimske vile. Iz srednjega je vijeka više arhitektonskih spomenika: ruševine crkve sv. Petra na Veljem vrhu (XI. st.), crkvica sv. Ivana s freskama (XI. st., proširena u XV. st.) u Šilovu Selu, te unutar sklopa benediktinskoga samostana u Pakljenoj predromanička crkva sv. Mihovila iz XI. st., romaničko-gotička kuća, gotička kula i renesansna crkva sv. Duha iz 1569. U XV. st. na Šipanu ljetnikovce podiže dubrovačka vlastela. U Šipanskoj Luci, gdje su u kasnogotičkoj župnoj crkvi sv. Stjepana slike Pantaleonea (druga polovica XV. st.), ističe se ljetnikovac obitelji Sorkočević (XV. st.). U XV. st. sagrađen je iznad Šipanske Luke gotički knežev dvor s biforama na pročelju (nad gotičkim dvorišnim vratima natpis iz 1450.). U Suđurđu je utvrđeni dvorac koji je 1539. sagradio Tomo Stjepović-Skočibuha; njegov sin Vice podignuo je uz dvorac visoku kulu (1577.). Između Šipanske Luke i Suđurđa su ruševine ljetne rezidencije dubrovačkih nadbiskupa; u njoj je povremeno boravio i humanist Lodovico Beccadelli (1501.-1572.), prijatelj Michelangelov. U Renatovu su ruševine manjega zamka u kojemu je, prema predaji, boravio napuljski kralj Renato Anžuvinski (XV. st.); nađen je grb s natpisom »Renatus rex justus«. 179. ŠKRIP, nase1je u unutrašnjosti središnjeg dijela otoka Brača, 2 km južno od Splitske. Uokolo srednjovjekovnoga građevnoga sklopa s kulom kaštela Radojkovića očuvane su monumentalne prapovijesne zidine. Donji dio kule ostaci su rimskoga mauzoleja. Uz kaštel Cerinića nalaze se sarkofazi iz starokršćanskoga doba, a u okolici su kamenolomi iz rimskoga doba. U kamenolomu Rasoke u živoj stijeni uklesan je reljef Herakla (III-IV. st.). Ranosrednjovjekovna crkva sv. Duha na groblju više je puta pregrađivana. Usred sela je 1618. sagrađen veliki kaštel obite1ji Cerineo-Cerinić (u njemu je Brački muzej) , a do njega je barokna župna crkva s bogato ukrašenim pročeljem. Na oltarima su četiri slike Jacopa Palme ml. 180. ŠOLTA, otok u srednjodalmatinskom arhipelagu zapadno od otoka Brača; Otok prvi put spominje Pseudoskilaks (IV. st. prije Krista) pod imenom Olyntha. Rimljani ga nazivaju Solenta, a u splitskom statutu (XIV. st.) naziva se Solta. Na otoku ima tragova naselja iz pretpovijesnog doba (utvrda Gradac) i iz rimskog doba (Rogač, Grohote, Nečujam). Kad su Slaveni i Avari početkom VII. st. razorili Salonu, dio solinskih stanovnika prebjegao je na Šoltu. U srednjem vijeku otok su više puta napadali Omišani (1240.) i Venecijanci (1387. i 1418.). Srednjovjekovnih spomenika ima na lokalitetu Sveti Mihovil u grohotskom polju, u Donjem Selu, Nečujmu i Stomorici iznad Stomorske (benediktinski samostan). Poslije pada Klisa (1537.) otok naseljavaju bjegunci s kopna. 181. TISNO, naselje na istočnoj obali otoka Murtera, a dijelom na susjednom kopnu (Tišnjanski poluotok), 29 km sjeverozapadno od Šibenika; Spominje se od 1474. Župna crkva iz 1548. barokizirana je 1640., a dograđena 1840.; zvonik su 1680.-84. gradili domaći graditelji. Ostale crkvice su iz XVII. st. U Ivinju, zaseoku na kopnu, srednjovjekovna crkva sv. Martina. 182. TKON, naselje i lučica na južnom dijelu istočne obale otoka Pašmana; 752 stan. Župna crkva sv. Tome sagrađena je 1742. Na glavnom je oltaru slika Majke Božje koja se pripisuje zadarskome slikaru Petru Jordaniću s kraja XV. st. Tkon je slikovito mjesto nasuprot Biogradu na Moru. Samostan na Ćokovcu jedini je aktivni benediktinski

Nikola Firentinac. Andrija Aleši. u XV. TRILJ. 1242. koga natpis na nadgrobnoj ploči u trogirskoj katedrali zove »štit Hrvata«. 1123. u XVII. vraćen je matici zemlji. Kuzme i Damjana pregrađena je u gotičkim oblicima. st. istočni dio grada razvio se oko glavnoga trga s katedralom. st. naselje i luka na malom poluotoku. glagoljski natpis iz 1517. obnovila. umjetničkih djela. st. U XI. prvobitno na otoku. koje se u doba rimskog vladanja razvija u jaku luku. među njima se ističe Mladen III. nasuprot otočiću. doživljava snažan gospodarski uspon. kipari i graditelji Ivan Budislavljić. 27 km zapadno od Splita. a 1107.-XV. Ivan Duknović (rodom Trogiranin) i Blaž Jurjev Trogiranin. st.. u XV. st. sa susjednim kopnom spojena je kamenim mostom. i XVI. Posjeduje bogatu sakralnu zbirku.-14. humanisti Petar i Koriolan Cipiko i Fran Trankvil Andreis. ugarsko-hrvatski kralj Koloman priznaje mu autonomna gradska prava. Zidine oko grada porušene su početkom XIX. osvajaju ga i gotovo do temelja razaraju Saraceni.) pod Austrijom. U prošlosti. Pasika. U doba doseljenja Hrvata u grad se sklanjaju izbjeglice iz razorene Salone. pošto su Biograd porušili Mlečani. Ćokovac.formirala se u razdoblju XIII. st.od 1997. st. kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima. nude trogirskome turistu divotu koju kao prikladan suvenir personificira reljef Kairosa. 185. bjegunci iz susjednih sela na kopnu. (osim razdoblja francuske vladavine 1806. Nikole iz 1452. utvrđeni samostan benediktinaca glagoljaša podignut 1125.). Naselje. st. Kaštel se spominje u VI. a zbog strateške važnosti njime se koriste Mlečani još krajem XVII.samostan u Hrvatskoj.od romaničkoga dvorišta do suvremeno opremljenih interijera. ondje je našao utočište kralj Bela IV. st. plaća danak hrvatskim vladarima. na lijevoj obali Cetine. Od IX. grad i luka na obali Kaštelanskog zaljeva. God. God. U crkvi se nalazi vrijedno slikano raspelo nepoznatoga gotičkog slikara. Sačuvani su neznatni ostaci obrambenog zida izgrađena za venecijanske vladavine. 1918. st. Na obronku brda Borinovac. Trogir je u pravom smislu grad-muzej. Ljubitelji kulturno-povijesnih spomenika. a s Čiovom pokretnim mostom. Naglim usponom obližnje Salone Trogir gubi prijašnje značenje. Glavni portal s kipom Madona na prijesto1ju s djetetom potječe s početka XV. naseljen je kasnije. Romanička jednobrodna crkva sv. dobiva biskupiju (ukinuta 1828. i XIV. Matej Gojković. Radovanov portal. Tu djeluju u XIII. st. povjesničar Ivan Lučić. U starom naselju Jurjevgrad ostaci srednjovjekovnog utvrđenja i crkva sv. 4 km zapadno od Vodica. prijatelj Erazma Rotterdamskog. upisana u UNESCO-ov registar spomenične baštine . TRIBUNJ. Neponovljiva povijesna jezgra. Trogir se brzo oporavlja i u tijeku XII. izvornih zdanja i lijepih ulica u Trogiru će upoznati raskošnu i slojevitu baštinu . 183. TROGIR. U III. Trogir je bio jedan od najistaknutijih kulturnih središta Dalmacije. Zapadni dio. Sa sjeverne strane u grad se ulazi kroz kasnorenesansna . 184. prije Krista grčko naselje Tragurion. 14 km jugoistočno od Sinja. (1348. Trogir je do 1918. na desnoj obali rijeke Cetine. naselje na južnom rubu Sinjskog polja. Marka. Istočno od sela također srednjovjekovna crkvica. U XIII. Nastao na raskrižju rimskih cesta prema Naroni i Bosni. st. svetište s križnorebrastim svodom. gotička bifora. majstor Radovan. Stara gradska jezgra smještena je na otočiću između Čiova i kopna. Stariji. U samostanu su ostaci romaničke arhitekture. umjetničke zbirke. st. Nakon pada Venecije 1797. bježeći pred Tatarima. st. Na susjednom otoku Čiovu razvilo se novo naselje u doba ratova s Turcima. i XIII. st. st. unutar zidina koje je Venecija u XV. dva gotička portala. God. osnovali su u XVI.). izgradivši dvije još i danas sačuvane utvrde: kaštel Kamerlengo i kulu sv. God. o gradnji refektorija i grbovi opata. Na uzvisini Gardun bio je rimski Tilurium. Gradsko područje širi se i na sjevernu obalu Čiova. Stara jezgra grada na otočiću . koje su tijekom stoljeća oduševljavale namjernike i putopisce. 1420. Trogirani najčešće biraju za svoje bribirske knezove Šubiće. započinje dugo razdoblje venecijanske vladavine.

koji je s majstorom Stjepanom podignuo i drugi kat u oblicima kićene venecijanske gotike. Ivan Evanđelist).). Portal flankiraju figure lavova. nekoć renesansna crkvica sv. u gotičkom dvorištu grbovi i kamena glava (po predaji lik klesara Mateja Gojkovića). okružena zidinama. kipovi. U samostanskoj zbirci čuva se reljef Kairosa. na srednjim žanr-prizori koji simboliziraju pojedine mjesece. Barbare (XI.-1610.-97.. Portal crkve je djelo majstora Nikole iz 1372. oko 1470. u samostanskoj zbirci gotički poliptih (Blaž Trogiranin). iznad kojih stoje likovi Adama i Eve. s baroknim oltarima. st. koja se sastoji od velike .-XV. st.Štandarac (1605. st..-XVII. majstor Radovan uz pomoć suradnika. a između nje i kaštela klasicistička glorijeta iz doba francuske okupacije. Sjevernu stranu trga zatvara trobrodna katedrala sv. Nikole. st. 1439.) crkve sv.gradska vrata (XVII. Toma iz 1508. desno je ženski benediktinski samostan (utemeljen 1064. Radovanova portala.) u stilu kasne renesanse. Trogirska srednjovjekovna jezgra. Među predmetima katedralne riznice ističu se bjelokosni gotički triptih i više srednjovjekovnih iluminiranih kodeksa. Petra (barokni glavni oltar).) i slika Obrezanje Isusovo (Jacopo Palma ml.). a u unutrašnjosti oltar s kipom sv. Visoka kula kaštela nadograđena je na stariju genovsku kulu iz 1380.). a dva kipa Ivana Duknovića (Sv.). Ivana Krstitelja (XIII. Na suprotnoj strani trga je gradska vijećnica iz XV. završni kat izveo je Trifun Bokanić (1592. renesansnog i baroknog perioda. stoljeću prije nove ere. Polaganje u grob i Sveta Magdalena (Padovanino) i dr. Nikola Firentinac. Na jugozapadnom kraju otočića je kaštel Kamerlengo.) i reljef s figurom bana Berislavića (I. Sjeverozapadno od samostana diže se osamljeni zvonik (1595. st. U crkvi je grobnica obitelji Sobota (Nikola Firentinac.).. reljef Oplakivanje Krista (Nikola Firentinac. Iznad vrata reljef Krštenje Kristovo. Sebastijana na fasadi vjerojatno djela Nikole Firentinca).) s crkvom sv. Trogir su osnovali grčki kolonisti s otoka Visa u III. Ivana Krstitelja i iznad njega reljef Sveti Jerolim u spilji. Na vanjskim pilastrima su likovi svetaca.. Meštrović). što ga je izveo 1240. Mihovila. s figurama Navještenja (majstor Mavro).). sada Gradski muzej. najznačajniji sačuvani rad Andrije Alešija. jednobrodna gotička građevina iz XIV. Kroz predvorje se dolazi do glavnog ulaza. Dalje obalom dolazi se do renesansnih gradskih vrata. Na vrhu zvonika su kipovi četvorice evanđelista (Allesandro Vittoria. Današnji izgled kaštel je dobio u XV. Uz ložu je gradski toranj sa satom. koji je najbolje sačuvan romaničko-gotički grad ne samo na Jadranu. st. 1607. Zapadnu stranu trga zatvara palača Cipiko. XVI. Najznačajnija građevina je trogirska katedrala s portalom zapadnih vratiju. st. st. Sebastijana (kipovi Krista i sv. 1471.) Matej Gojković. Renesansni zvonik građen je 1598. Uz gradsku vijećnicu vodi ulica do obale. najstarija trogirska crkva sačuvana u izvornom obliku. romanička Majka Božja s djetetom. Uskim i slikovitim ulicama s nekoliko lijepih palača (barokna palača GaranjinFanfogna.. Na gradskome groblju 2 km sjeveroistočno od Trogira nalazi se reljef Boga Oca (Nikola Firentinac). st.. i Sv.) s lijepim portalom i dvorištem. remek-djelom majstora Radovana najznačajnijim . Dominika. U dnu predvorja je krstionica iz 1467. koji je nekoć bio spojen s gradskim zidinama. srušene u bombardiranju 1944. st. gdje je romanička crkva sv. U sakristiji su slike Sveti Jerolim i Sveti Ivan Krstitelj (Gentile Bellini) i kasnogotički ormar (rad majstora Grgura Vidova. a na unutrašnjim stupićima nižu se prizori iz lova i likovi fantastičnih životinja uokvireni bujnom biljnom dekoracijom. lapidarij) dolazi se na Narodni trg. 1458. slikano gotičko raspelo i dr. Ivana Ursinija. U luneti reljef Rođenje Kristovo.). Lovre (XIII. u crkvi je grobnica obitelji Cipiko.. proširen u XVI. Gradio ju je 1468. gotičke korske klupe (Ivan Budislavljić. Zapadno od palače Lučić je samostan i crkva sv. objedinjuje dobro sačuvan dvorac i kulu. st. već i u centralnoj Europi. Sjeverno od kaštela je okrugla kula sv. st. Na toj antičkoj jezgri leži povijesna jezgra Trogira.) dolazi se do renesansne palače Lučić (1604. 1599. s romaničkom fasadom prema trgu.). najljepši spomenik renesanse u Dalmaciji. Desno ulica vodi do renesansne crkve sv. a na stupovima i oltarima slike Augustin Kažotić (Jacopo Palma ml. u njoj reljef Pravda (Nikola Firentinac. Ranogotički prvi kat zvonika dovršio je (1422. Idući dalje obalom uz kameni stup za zastavu . iznad baroknoga glavnog oltara ciborij iz XIV. kodeksi. u novije vrijeme u crkvi je Pinakoteka: slike (XIV. st. U katedrali su osmerokutna kamena propovjedaonica iz XIII. najznačajnijeg dijela romaničke plastike u Dalmaciji.) s ostacima srednjovjekovnih zidina. Na južnoj strani trga je gradska loža iz XV.). st.portal (I.). te brojne građevine i palače iz romaničkog. 1469. Iza lože je trobrodna ranosrednjovjekovna crkvica sv. Duknović) i male palače međusobno odvojene ulicom. U sjevernom brodu je kapela bl. gotičkog. Marka iz XV.

TRSTENO.-1502. 1761 stan. Naseljen u antičko doba (rimski grobovi). 4 km jugoistočno od Makarske. To je najstariji uređeni renesansni perivoj u Dalmaciji (prema natpisu iz 1502. 190. Sačuvani su ostaci rimske građevine s mozaicima. st. Perivoj (arboretum) s egzotičnim raslinjem (gorostasne platane. TUČEPI. 5 km sjeverozapadno od Biograda na Moru. st. 191. naselje i lučica. Nova župna crkva građena je u neoromaničkom stilu. Naselje se pod današnjim imenom spominje 1434.Župna je crkva gotičko-renesansna građevina s baroknim oltarima. U rimsko doba gusto naseljen. uvala na sjeverozapadnom dijelu obale otoka Ug1jana. više puta pregrađivana. st. ljetnikovac opata Grubišića danas je hotel Kaštelet. Na rubu naselja je kapelica (natpis iz 1695. Na brdu iznad luke ruševine su srednjovjekovne tvrđave. U uvali Velo jezero otkriveni su temelji starokršćanske bazilike iz V. st. Duba Pelješka. u crkvici glagoljska nadgrobna ploča iz XV. sagradio je Ivan Gučetić ljetnikovac u gotičko-renesansnome stilu s kapelom i perivojem (1494. i nekoliko srednjovjekovnih nadgrobnih ploča. a danas i jedini arboretum na cijelom sredozemnom dijelu Hrvatske. 8 km zapadno od Trpnja. Kate. U zaseoku Pašalići renesansna crkvica sv. a posebno se ističe arboretum. naselje 24 km sjeverozapadno od Dubrovnika. U XVIII. Muline. Trpanj se razvio u blizini rimske vile (dijelovi mozaika i zidova na starom groblju).) s drvenim baroknim oltarom. Mihovila i crkva sv. naselje i luka na sjevernoj obali poluotoka Pelješca. te starokršćansko groblje s bazilikom i oratorijem (VI.). makarske obitelji Ivanišević i Lučić-Pavlović uz more grade barokne vile. do nje ostaci gospodarskih zgrada iz istog vremena. Župna crkva. Srednjovjekovno naselje stradalo za turskih napada. kamforovac) ukrašen je kamenim stupovima. 186. UGLJAN otok u zadarskom arhipelagu. st. Naseljen je kontinuirano od mlađega kamenog doba. U prošlosti važna luka Pelješca. Nastanjeni u antičko doba. Potkraj XV. naselje u Makarskom primorju. palme. 187. 189. TRPANJ. Mauzolej s podnim mozaikom i ostacima fresaka na zidovima (V. TURANJ.). st. Današnja naselja osnovana su u srednjem vijeku.). 10 km jugozapadno od naselja Lastovo. st. st. Na groblju su otkriveni ulomci namještaja starokršćanske crkve iz V. Usred naselja je crkva Gospe od Karmena (renesansni glavni oltar s grbom obitelji Gundulić). baroknom česmom s Neptunom i nimfama. osobito u sjeverozapadnom dijelu. Trsteno je jedno od najljepših mjesta na dubrovačkom području. a na trgu ispred mjesta su dvije orijaške platane starije od 400 godina. Nalazi rimskih gospodarskih zgrada s bazenima za vodu i uljarom (maslina). 11 km sjeveroistočno od Orebića.). sačuvani su ostaci tvrđave (s kulama).). 188. . spominje se od XV. st. naselje i luka u uvali Velo jezero na južnoj obali otoka Lastova. od starije crkve očuvan ukrašeni kameni prozor iz XVI.primjerom romaničko-gotičke umjetnosti u Hrvatskoj. st. st. Otok se pod današnjim imenom javlja prvi put 1325. Jurja sagrađena je u prijelaznome romaničko .-VI. a 1736. U kapeli Gospe od Snijega nalazi se oltarna slika Majka Božja s djetetom Pietera Coecke van Aelsta (XVI. gdje su nađeni brojni ostaci antičkih građevina. Crkva sv. UBLI.-VI. Bogat je egzotičnim biljem. . sa sarkofazima. Na nadvratniku srednjovjekovne crkvice na lokalitetu Tukljača spominje se pleme Mogorovića. jedinstveni primjerci te vrste u Europi. ljetnikovac je pregrađen nakon potresa 1667. naselje i luka na obali Pašmanskoga kanala. sjeverozapadno od otoka Pašmana.gotičkom stilu potkraj XIII.

God. Ivana u predjelu Gradina spominje se od XV.. žene cara Augusta i glava Merkura (oba u Ashmolean Museumu u Engleskoj). VID. ukrašeni pilastri i imposti. st. Na forumu je nedavno otkriven mramorni portret cara Vespazijana. Monumentalni spomenik Domagojevi strijelci rad je J.192. VELI RAT naselje i lučica na sjeverozapadnom dijelu zapadne obale Dugog otoka.. naselje u delti Neretve. Uz ostatke hrama pronađeno je 16 kipova nadnaravne veličine koji prikazuju careve.-1536. koštana kutijica s prizorom borbe Pigmejaca i ždralova. Većina nalaza iz Narone čuva se u Arheološkom muzeju u Splitu te u Arheološkoj zbirci u Vidu (osnovana 1991. UGLJAN. 1995.). Očuvano je oko 200 rimskih natpisa iz kojih se doznaje da su u Naroni postojali Liberov i Eskulapov hram. ožujka) s vjerskim i kulturnim programom. 11 km sjeverozapadno od Preka. s jednobrodnom gotičkom crkvom iz 1447. zimske kupke te da su se održavale kazališne predstave. Iz rimskog se doba ističu torzo imperatora i statua žene (danas u Opuzenu). stari franjevački samostan iz 1430. Ante. grad i luka na zapadnom dijelu otoka Korčule. Naseljen u prapovijesno i antičko doba. prije Krista do II.). VIGANJ. Kako se nalazi na prostoru antičke Narone. st. Kerbera i Hermesa. otkrivenih na vrhu brijega uz gradske zidine. nadgrobni spomenici s prikazom rimskih konjanika i časnika. nije imala veće značenje. pripadnike carske obitelji. Očuvani su ostaci monumentalne arhitektonske plastike. Područje Veloga Rata naseljeno je od rimskog doba. brodovlasnik Marko Krstelj. koji sa sjeverne strane zatvara luku. Forum se nalazio na mjestu današnjega seoskog trga. Tu je bila antička Narona. Josipa (19. Jednobrodna crkva sv. 194. Tu je 70-ih godina izgrađeno suvremeno lječilište. na uzvisini Kuran. ostaci pretpovijesne gradine. Najprije se spominje kao grčko trgovište. Župna crkva sv. 7 km zapadno od Orebića. st. naselje i lučica na zapadnom dijelu južne obale poluotoka Pelješca. potom kao rimska kolonija (Colonia Julia Narona). je dograđena. Šimuna Kožičića-Benje (oko 1460. U samostanskome je dvorištu epitaf osnivača glagoljske tiskare u Rijeci. Vid je čest cilj izletnika. 196. U mjestu se tradicionalno održavaju svečanosti u čast sv. aristokraciju i rimska božanstva. 45 km zapadno od grada Korčule. Na jugoistočnom dijelu brežuljka. Skoke (1997. st. a 1760. ali sve do pred kraj XVIII. baze stupova. Osobito su važni nalazi kaciga bizantske proizvodnje iz VI. Iz kasnoantičkoga je razdoblja vrijedan kameni reljef s prikazom dvaju pauna između kantarosa..nalazište Vela spilja iz mlađega kamenog doba. Erešova kula. dok je dio kamenih spomenika uzidan u seoske kuće od kojih je posebno zanimljiva tzv. U nedalekom Veruniću je barokna crkva Gospe od Karmena iz 1679. prstenovi i više od 100 komada bizantskog novca s početka VII. Mihovila podignuta je u doba gotike. Jugoistočno od sela. st.uobičava se reći . Uz uvalu Batalaža otkriveni su ostaci rimske vile. st. Današnje naselje spominje se prvi put 1327.). U klaustru su uzidani zanimljivi romanički kapiteli. od vrha prema rijeci pružaju se ostaci zidina. a presvođena je gotičkim svodom. VELA LUKA. Župna crkva i zvonik građeni u neohistorijskome stilu. Najstarije po Veloj spilji. a krajem prošloga stoljeća portret Livije. Naseljena u prapovijesti . bista Izide od alabastera. reljef s Dioskurima. Život u Naroni prestaje nakon avaro-slavenskih razaranja početkom VII. U kasnoantičkom je razdoblju biskupsko središte. bolnica za medicinsku rehabilitaciju Kalos sa suvremenom medicinskom dijagnostikom i fizikalnom terapijom. st. na položaju Plećaševe štale otkriven je rimski hram iz I. st. naselje i lučica na sjeveroistočnom dijelu istoimenog otoka. ne samo iz susjednog Metkovića nego i iz udaljenijih mjesta. Procvat doživljava od sredine II. fragment sarkofaga s prikazom Herakla.najstarije i najmlađe mjesto na Korčuli. ima zvonik na preslicu. pločnik i mozaik (danas zatrpani). Crkva je . 193. U selu je više skromnih ljetnikovaca zadarskih plemićkih obitelji. istočnogotske kacige te zlatni nakit građanke Urbike. koje se čuvaju u Kunsthistorisches Museumu u Beču. od kada potječe i kasnije pregrađivana crkva sv. Iz helenističkog razdoblja znameniti mramorni reljef s plesačicama. Samostan i crkvu dominikanaca sagradio je 1671. Vela je Luka . Na rtu. 195. a pripadaju samome vrhu antičke umjetnosti. 3 km sjeverozapadno od Metkovića. U selu je župna crkva iz novijega vremena.

Engleska. Luke i Kuta. 1805. Ivana (XII. pod admiralom Tegetthoffom. otočić u proširenom dijelu kanjona rijeke Krke (Visovačko jezero). rad Girolama da Santacrocea. Sirakuški tiranin Dionizije Stariji u početku IV. Mnoštvo vrijednih nalaza: natpis junaka Kalije iz IV. Župna crkva Gospe od Spilice podignuta je oko 1500.-1805. st. Krajem XV. opet Austrija. (kašteli). Francuska. Vis je vraćen matici zemlji. Iz XIII.Arheološka zbirka »Issa«. Uz more s istočne strane bio je gradski trg (agora-forum). 201. 200.-XIII.. naselje i luka na istočnom dijelu sjeverne obale otoka Visa. Nakon pada Venecije drže ga 1797. Iz srednjega vijeka su ostaci više predromaničkih crkvica. Mjesto duge pomorske tradicije danas je prekrasan voćnjak i botanički vrt. a na groblju je romanička crkva sv. . naselja se formiraju pretežno u unutrašnjosti otoka. vaze lokalne isejske proizvodnje) . God. stočarstvo. Na poluotoku Prirova ostaci rimskoga kazališta (nad njim je poslije izgrađen franjevački samostan). st. Zbog opasnosti od pirata. st. U ratu između Italije i Austrije 1866. kuće Jakša i Vukašinović-Dojmi. Vis je naseljen još u doba neolitika .-14. Otok Vir naseljen je od prapovijesnog doba . a 1814. sa zapadne i istočne strane su nekropole Martvilo i Vlaška njiva.. obnovljena 1742. Gospodarska je osnova poljodjelstvo. st.). na glavnom oltaru je kip Blažene Djevice Marije. st.-20. ribarstvo i turizam. Smješten je na uzvisini. s dvije kule i ulaznim vratima. Administrativno je otok stoljećima bio vezan za Hvar.. blizu sjeverne obale Visa jedna od najznačajnijih pomorskih bitaka XIX. Današnje je naselje nastalo spajanjem dvaju manjih naselja. st. 860 stan. U crkvi se čuva drveni gotički kip Gospe s djetetom i renesansno poprsje sveca.godine prije Krista potpuno je u rimskoj vlasti. izašla kao pobjednik. U Luci je crkva Sv. Uz obalu tragovi zidina. 199. Gnathia. Duha s početka XVII. VII. 1944. zbirke vaza (južnoitalske crvenofiguralne. prije Krista osniva na osvojenom otoku koloniju Issa. Issa je poslije samostalan polis. je romanička crkva sv. Ciprijana iz XVI. U Kutu je crkva sv.-1918.) pod Veneciju. otok doživljava teški napad Venecijanaca. ruševine venecijanskoga kaštela. 197. U Visovačkom jezeru obitava endemska jezerska pastrva te šaran u plićim dijelovima jezera. bio je sjedište Titova štaba. Komiža i Luka sv. prije Krista (najstariji stihovi na našim prostorima). brončana glava božice Afrodite ili Artemide iz Praksitelova kruga. VIR. na području današnjeg mjesta Vis. iz koje je austrijska flota.ilirske gradine. zaklonjen od sjevernih vjetrova i okrenut uvijek toplom jugu. prodao Veneciji svoja prava na Dalmaciju. Vis su zauzeli Englezi i utvrdili ga s nekoliko utvrda (danas u ruševinama). Antička Issa srušena je vjerojatno u vrijeme Seobe naroda. a veća naselja nastaju na obali.. kuje vlastiti novac i osniva kolonije (Lumbarda. U crkvi se ističu bogato ukrašena drvena barokna propovjedaonica i kasetirani strop urešen slikama. vinogradarstvo. God. 1811. U srednjem vijeku otok je najprije u vlasti Bizanta. u baroknome stilu. Uz crkvu je klaustar s jednostavnim arkadama. a iz XVII. 300 m od plitke pješčane uvale Sapavac. dolazi i Vis (1420. Austrija. Ilirski Liburni u VI.-11. st. oko 6 km uzvodno od Skradina. Trogir. otok u zadarskom arhipelagu.jednobrodna građevina. Nikole. ili u V. a sa zapadne monumentalne terme. prije Krista formiraju svoju državicu na čelu s kraljem Jonijem.. otok su poharale trupe napuljskoga kralja Ferrantea I. 997. Stobreč). Nakon poraza Francuza 1811. naselje i lučica na istoimenom otoku. st. VIR. 198.. Kad je kralj Ladislav Napuljski 1409.gradine. glavno mjesto je bilo Velo Selo. st. Na regionalnoj je prometnici. i XVII. Jurja (današnji Vis). Od kuća i palača iz XVI. st. st. Od 47. VIS. st. st. VIS. ljetnikovac hrvatskoga pjesnika Marina Gazarovića iz prve polovice XVII. nekadašnje venecijanske utvrde iz XVII. u njoj se čuva slika Majka Božja sa svecima. Ruševine grada opasane zidinama (veličine oko 10 ha) nalaze se na južnoj padini Gradine. a zatim u sastavu Hrvatske. odigrala se 20. Issa je prvi antički grad na hrvatskoj obali izgrađen po pravilnoj urbanoj matrici. koja tu izgrađuje svoje jako pomorsko uporište. otok u srednjodalmatinskom arhipelagu. Ivana. Poslije talijanske okupacije 1918. ističu se renesansna palača Gariboldi s natpisom iz 1552. U pristaništu su otkriveni ostaci predromaničke crkvice sv. VISOVAC.

naselje u Ravnim kotarima. st. 11 km sjeverozapadno od Šibenika. kip sveca s pročelja. u kojemu se čuva bogata zbirka crkvenih predmeta i slika (XVI-XIX. Mjesto se dijeli na istočni dio . Vida i sv. graditelj Lucijan i kipar Franjo Vranjanin. menze i prozori obiju crkava. 3 km sjeveroistočno od Vranskog jezera i 10 km od Biograda na Moru. očuvana je crkvica (prije župna crkva) sv. Uz crkvu je samostan. a sa strane likove sv. vođe bune pučana na Hvaru početkom XVI. Na položaju Prižba otkriveni su ostaci dvojnih ranokršćanskih crkava iz VI. djelo Leandra Bassana. st. rad renesansnoga majstora iz kruga Nikole Firentinca.. st. U njegovoj blizini je karavansaraj (Maškovića han). koja je pregrađena u XVIII. 203.. ali je 1670. VRANA. grad i luka u uskom i duboko usječenom zaljevu na središnjem dijelu sjeverne obale otoka Hvara. Župna crkva sv. tzv. je pod vlašću Venecije. Cjelovito je rekonstruiran strop južne crkve. ciborij. Križa. VRBANJ. Obitelj na glavnom oltaru rad je nepoznatoga majstora iz XVII. . pada u ruke Turaka. 1647. st.. s obzidima i puškarnicama. st. rijedak primjer turskoga graditeljstva u Dalmaciji.. st. zapadno od sela. osvaja je Venecija. (porušenih u XIX.) očuvala se trokatna kula. Pod današnjim se imenom selo spominje od 1331. jedan od rijetkih spomenika takve vrste u Dalmaciji. mjesto ima zanimljive kuće.) i ivanovaca (od XIV./XIII. . Od 1409. gradio ju je šibenski graditelj Ivan Skoko. U crkvama je otkriveno mnoštvo arhitektonskih ulomaka. st. turski vezir Jusuf Mašković. naselje i luka u sjevernoj Dalmaciji. gradio Vicko Ivanov iz Korčule. U srednjem je vijeku posjed hrvatskih vladara. 205. Ostaci rimskog akvedukta koji je opskrbljivao antički Zadar. kada je ondje bio eremitorij. sagrađena crkva-tvrđava sv. jer se tako u minulim stoljećima štitilo od gusara.-79. st. koju je 1662.) te narodnih nošnja. Smješteno unutar maslinika i vinograda. a zatim utvrđeno sjedište templara (od XII. Na brdu Humu iznad mjesta stoje ruševine srednjovjekovne crkvice sv.-XX. Duha sagrađena je u XVIII. Uz izrazito primorsku pučku arhitekturu ima nekoliko građanskih kuća iz doba gotike. koji dovode arapske vrtlare i počinju meliorirati močvarno zemljište (sačuvani tragovi kanala za navodnjavanje). Petra iz 1469. Na groblju. 204. u njoj se čuvaju barokne slike i liturgijski predmeti. sagradili crkvu. Sjeverna crkva ima krstionicu. a na desnome bočnom oltaru je slika Gospe od Ružarija. Slika Sv. st.. Na glavnom oltaru nalazi se poliptih Paola Veronesea slikan između 1571. st. st. VODICE.. 3 km jugoistočno od Vodica. U apsidi je freska iz istoga doba koja prikazuje Majku Božju s djetetom u sredini. U crkvi je zbirka slika XVII. dao ga je podignuti 1644. Ostaci ladanjske vile i fragmenti natpisa na položaju Carevac te dva tijeska za ulje potječu iz rimskog doba. današnji oblik dobila je u baroku. St. oslikan freskama. st. Ruševine srednjovjekovnoga grada i samostana nalaze se iznad Vranskoga jezera.. Župna crkva s bogato ukrašenim baroknim pročeljem sagrađena je 1749. Jurja (uz njega je prikazan orač). 202. St. ističe se inkunabula Ezopovih basni iz 1487. lastovskoga tiskara Dobrića Dobričevića. naselje u Šibenskom primorju. U Vrani su vjerojatno rođeni renesansni umjetnici iz XV. God. VRBOSKA. Lovrijenca građena je u XVI. barokni je zvonik podignuo u XVIII./XVIII. renesanse i baroka. Na ulazu u selo očuvane su ruševine zgrade iz turskog doba. U narteksu južne crkve te u okolnom prostoru nađeno je više ranokršćanskih grobnica. Poslije su se tu nastanili franjevci i 1576. Marije. naselje u zapadnom dijelu unutrašnjosti otoka Hvara. prenesen je u . Usred naselja je oko 1580. rodom iz Vrane. S istočne je strane naselja crkvica sv.Prvi se put spominje 1400. stanovnici Vrbanja. Osnovali su je u XV. Čarićev toranj. Vrbanj je rodno mjesto Matije Ivanića. st. Srima.Pjace i na zapadni .). 5 km jugoistočno od Staroga Grada. st.Župna crkva sv. Vida.Padvu. preotimaju Turci. majstor Vicko Macanović. st. Od zidina iz XVI. a južna je dozidana poslije.Srednjovjekovno selo Srima spominje se početkom XVI. st. a u XVI. Sjeverno od nekadašnjega sela nalazi se romanička crkvica Gospe Srimske iz XII. rekonstruirane su oltarne pregrade.

godine prije Krista. Na položaju Zduš otkriveno je veliko ranohrvatsko groblje (VII. KoIjane. sin Nemire. Jednobrodna crkvica sv. st. otok u srednjoj Dalmaciji jugoistočno od Pašmana. Smještena u blizini izvora Cetine i Peručkog jezera. a padom Venecije dijeli političku sudbinu ostale Dalmacije. Jedinstveni je spomenik monumentalna crkvatvrđava. da ju je dao sagraditi župan Gastika. Uokolo crkve su brojni grobovi u kojima su pronađene naušnice iz IX. Tradicionalno se održava fešta Vrlički dernek (26. Svoju autonomiju sačuvao je kroz čitav srednji vijek. 207. Folklor i narodne pjesme Vrlike nadahnuli su hrvatskoga skladatelja Jakova Gotovca za operu Ero s onoga svijeta.-IX. 40 km sjeverozapadno od Sinja. s čijeg krova puca prekrasan pogled na okolicu i na morsku pučinu 206.nadaleko je znano vrličko kolo. Diadora. Na području sela nalaze se ruševine starohrvatske crkve sv. iznad kojih su većim dijelom bili postavljeni stećci (više od 800). Nakon propasti Zapadnorimskog Carstva i razorenja Salone u početku . uz koji je smještena čuvena crkva sv. Na otoku je kamenolom kvalitetnog vapnenca (mramor) od kojeg su dijelom izgrađene Aja Sofija (Carigrad) i Bijela kuća (Washington). Pretvaranjem gornjega toka rijeke Cetine u akumulacijsko jezero manastir je premješten na visoravan iznad jezera. Ističe se bogatom folklornom baštinom . st. st. To je jednobrodna građevina s troapsidalnim svetištem u obliku trolista i masivnim zvonikom na proče1ju. Ostaci crkve i zvonika su konzervirani.-XII. Zadar je rimski municipij. uz vrelo istoimene rijeke. srpnja). ZADAR. Stanovnici tog naselja su u drugoj polovici XV. te. zdravoj klimi s ozonskim dinarskim zrakom. i 27.župnu crkvu. U XV. st. podignuo Hrvoje Vukčić Hrvatinić. kolonija rimskih građana. 209. a 48. Pravoslavni manastir s crkvom je iz XVIII. Spasa. jednog od najstarijih i najbolje očuvanih spomenika ranohrvatskoga sakralnoga graditeljstva. U rimskim izvorima Jader (Jadera). Sagrađena je u IX. 8 km sjeverozapadno od Vrlike. VRLIKA. st. unutar kojega se vide ruševine prostrane stambene zgrade.. Vrlika je poznata po svojim izvorima (njezinu izvorsku vodu koristio je bečki carski dvor). VRGADA.St. Prilikom istraživanja crkve pronađeno je više arhitektonskih ulomaka i dijelova kamenog namještaja ukrašenog pleterom. te mačevi i ostruge karolinškoga tipa (IX. Vrgadu spominje već Konstantin Porfirogenet sredinom X. a u Konstantina Porfirogeneta u X. torbe. Zaselak Vrnik je dio grada Korčule. Spasa.. St. grad i luka u sjevernoj Dalmaciji. naselje na obali Peručkog jezera 15 km istočno od Vrlike. a poslije je srednja apsida porušena i zamijenjena većom. Poslije 59. Atraktivna je i okolica mjesta. ploča oltarne pregrade. St. U manastiru se nalaze rukopisi uglavnom iz XVI. sagovi. napose izvor rijeke Cetine. pod imenom Lumrikaton. vjerojatno ostatak antičkoga i ranosrednjovjekovnoga kastruma. Iznad mjesta su ostaci utvrđenoga grada Prozora. Na uzvisini iznad grob1ja su ruševine zida s kvadratnim kulama. Najvažniji je među njima ulomak grede sa semiuncijalnim natpisom iz kojeg se doznaje da je crkva bila posvećena Kristu. otok je u posjedu mletačke komune u Zadru. Andrije predromanička je građevina. Rodno je mjesto hrvatskog pisca Milana Begovića. st. kape. otočić u istočnorn dijelu Pelješkoga kanala ispred istočne obale otoka Korčule. naselili današnju Vrliku. st. uglastom. Utvrdu je početkom XV. vjerojatno radi osiguranja naselja stare Vrlike (Vrhrika) koja se nalazi na području današnjega sela Cetine. naselje u Cetinskoj krajini nedaleko od Peručkoga jezera. Mjesto je to duge ribarske tradicije pa ima i Ribarski muzej. Na prostoru oko crkve otkriveno je veliko groblje s više od 1100 grobova (nekoliko je grobova nađeno i u samoj crkvi). VRNIK. Čuveni su vezeni proizvodi vrličkoga kraja: narodne nošnje. 208. jedan je od najbolje očuvanih i najljepših spomenika ranoga srednjeg vijeka u Hrvatskoj. koje se pleše bez glazbene pratnje. ukrašena pleterom. vodospreme i kapele. Cetina.godine prije Krista. Na položaju Crkvina otkriveni su ostaci starohrvatske crkve iz IX. st).St. selo na izvoru istoimene rijeke.). a selo je potopljeno..

Poslije Ludovikove smrti Zadar priznaje vlast kralja Žigmunda. st. na Trg sv. kad je priznao vlast prvoga ugarsko-hrvatskoga kralja Kolomana. stvarnu vlast nad gradom imaju hrvatski vladari. st. st. Renesansni klaustar sagrađen je 1556. Na Forumu se sačuvao 14 m visok antički stup (na njemu ploča s motivima pleterne ornamentike). st.) više je puta pregrađivana. ispod kojeg je tekla glavna gradska kloaka. st. vraćen je Bizantu. crkva Sv. Sačuvani su i dijelovi antičkog decumanusa. a Aachenskim mirom 812. Juraj Baraković. isprave. st. Marije). i XVIII. Zadar je urbanu strukturu dobio već u rimsko doba.). sačuvale su se do danas. upotrebljavao kao stup sramote. Poslije nekoliko pobuna došao je pod vlast ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika I. Zadar postaje samo jaka tvrđava koja osigurava venecijansku trgovinu na Jadranu. st.-13. kad je podignut i zvonik. st. God 1117. U okviru antičkoga grada razvijao se i srednjovjekovni grad. U to vrijeme izgrađene su tri velike javne cisterne.) iz franjevačkog samostana u Ugljanu.. a za cara Augusta podignuo je gradski zid s kulama i brojnim vratima prema kopnu. 1394.-XVIII. God. Franje s crkvom sv. podignute u srednjem vijeku. st.). Brne Krnarutić.. Zadar je vodio česte borbe s Venecijom. XV. Ilije. st. u njoj se čuva veći broj ikona XVI. Za II. osvojili su ga Venecijanci uz pomoć križara. u vrijeme Cezara utvrđen.-10. Venecija je u XVI. a izvan grada amfiteatar i groblja. osobito u XVIII. Do sakristije je prostorija u kojoj je uređena riznica (veliko romaničko slikano raspelo iz XII. upravno središte venecijanskih posjeda u Dalmaciji i kulturno središte. pripojen matičnoj Hrvatskoj. Iako su u drugoj polovici XIX. (mirom u Zadru 1358. . i u početku XX. st. a neki su se objekti sačuvali.VII. st. svjetskog rata bombardiranjem su porušeni cijeli blokovi. Zapis iz tog vremena kazuje da su Zadrani dočekali papu pjevajući pjesme »na svom slavenskom jeziku«. U toku srednjeg vijeka Zadar je u cijelosti dobio završni urbani izgled koji se sačuvao do danas.) u Zadru prve novine na hrvatskom jeziku Kraljski Dalmatin. Za vrijeme francuskog vladanja izlazile su (1806. potpao je pod franačku vlast.) Zadar je pod Austrijom do 1918. ostajući glavni grad Dalmacije. a ispred grada sagrađena je velika tvrđava (u današnjem Perivoju Vladimira Nazora). Petar Zoranić. Šime Budinić).. Od 1105. st. staro liturgijsko posuđe. U sredini parka sačuvala se rotunda crkve Gospe od Zdravlja (iz 1582. Trojstva. slika Leandra Bassana. sklopljen mir kojim se Venecija odrekla Dalmacije. bazilika i hram s trijemom (ostaci se vide). U X. U grad se ulazi kroz Lančana vrata..). gradske fortifikacije porušene. Odavde vodi Ulica Božidara Petranovića. U početku IX. U XV.. žarište pokreta za kulturni i nacionalni preporod u Dalmaciji. barokizirana je 1793. jer su Venecijanci znatno ograničili njegovu političku i gospodarsku autonomiju. konture zida uz luku i kopno. uz znatno pregrađeni bivši samostan klarisa (desno). Fabijanićeva i Zanottijeva ulica vode do crkve sv. Zadar je u drugoj polovici XIX.). a put vodi do Trga tri bunara. između gradskog zida i tvrđave iskopani su obrambeni opkopi (Foša). osvojili zadarsko zaleđe. Od crkve se otvara pogled na rimski Forum (90 Ą 45 m) s trijemovima i tabernama. st. a zatim Ladislava Napuljskog koji je 1409. Na zapadnoj strani grada nalazili su se forum. kad je sagrađen niz crkava i samostana. 1944. zidovi dobivaju šest peterokutnih bastiona. Tu se čuva slikani gotički poliptih (rad Splićanina Dujma Vuškovića. Donat po biskupu Donatu. izuzevši razdoblje francuskog vladanja (1805.). po predaji. koji su sasvim zatrpani u vrijeme talijanske okupacije. Akvedukt koji je dovodio vodu iz Vrane dijelom je sačuvan. poslije nazvana Sv. srušen u bombardiranju. značajna je aktivnost hrvatskih književnika koji pišu na narodnom jeziku (Jerolim Vidolić. i XVI. Nakon pada Venecije (1797. u Zadru je boravio papa Aleksandar III. Iznad nasutog Foruma podignuta je najmonumentalnija građevina hrvatskoga ranoga srednjeg vijeka (visina 27 m). a osobito u XI. koji se od srednjeg vijeka do 1840. Kada su Turci početkom XVI. Tu je bila cisterna odakle se voda vadila iz tri bunara (sačuvana su bunarska grla). s kopnene strane utvrdila grad novim sustavom utvrda. a u temeljima i oko cijeloga grada. Frane i franjevačkim samostanom. nakon obnovljenih borba grad se pokorio 1205. koji ju je. 1202. Na kor se nastavlja sakristija. u njoj je 1358. kojoj je u XVIII. Jednobrodna gotička crkva (iz 1283. st. Po Rapallskom ugovoru (1920. Veneciji prodao Zadar i »svoja prava« na Dalmaciju. Iza glavnog oltara bogato rezbarena korska sjedala (rad Giacoma da Borga Sansepolcra. dao sagraditi u početku IX. U XVII. st.. Pristanište se nalazi u Staroj luci na Liburnskoj obali duž koje se proteže gradski zid. dodan brod. Zadar postaje glavni grad bizantskog temata Dalmacije i sjedište namjesnika. U prvoj polovici XVI. Otada Zadar počinje propadati. nastavlja se građevna djelatnost u stilu renesanse (obnova crkve sv. inkunabule i dr.) pripao je Italiji.

. crkva (na menzi oltara natpis s imenom Cike i Petra Krešimira IV. Krševana koja su svoj sadašnji oblik dobila 1571. st. Dimitrija smješteni su danas Povijesni arhiv (osnovan 1624. Šimuna (iz XIII. Na nj se nastavlja nešto uzdignuti Trg pet bunara. rad Petra Brčića (1972. Na sjevernoj strani Trga pet bunara je peterostrana Bablja kula s ostacima srednjovjekovnoga gradskog zida. Na Trgu opatice Cike je Arheološki muzej. kćeri plemkinje Cike.) i kapela sv. na trgu je u XVIII. Uz južnu stranu crkve prekoputa je zanimljiva dvobrodna crkvica sv. pregrađivana u vrijeme romanike.). Na istočnoj strani nekadašnjeg foruma podignuti su. crkva i samostan benediktinki sv. pripadala je muškomu benediktinskom samostanu.. Nedaleko od njih je romanička crkva sv. U vrijeme turskih provala tu je sagrađen veliki spremnik za vodu koja se mogla crpsti iz pet grla.). dolazi se do nekadašnjega istočnog ruba venecijanskih zidova. U romaničkom (poslije pregrađenom) kapitulu nalazi se grob s natpisom Vekenege. Ispod prezbiterija je trobrodna crkva sv. a u sredini ruža (rozeta) restaurirana u XX. Na mjestu starije crkve sagrađena je (1091. U bočnim apsidama sačuvani su ostaci zidnih slika iz XIII. Podignuta su 1543.) Franjo iz Milana.). zvonik i kapitul su obnovljeni. Korčulanin Nikola (Španić) podiže pročelje i južni bočni zid. žena ugarsko-hrvatskoga kralja Ludovika I.matronej. Filozofski fakultet. Petra Starog (pregradnja starokršćanske zgrade) s ostacima zidnih slika. Barbare.. dao podignuti ugarsko-hrvatski kralj Koloman. U blizini križanja decumanusa i carda (sada Široka ulica) je katedrala sv. građena i pregrađivana XVII. G.-XIII. Andrije). Ima kružni tlocrt. st. Produžujući Grisogonovom ulicom. Ondje je mala romanička palača Grisogono Vovo. Stjepana. prema nacrtima Michelea Sammichelija. Na nju se nastavlja crkva sv. gornje katove gradio je 1892.). U prezbiteriju su sačuvana romanička mramorna sjedala iz XII. Sačuvan je i dio pročelja s prijelaza iz gotike u renesansu. postavljen jedan od stupova antičkog hrama na forumu.. i gotičke korske klupe (1418. a na četiri kapitela uklesano je ime kralja Kolomana. vjerojatno u X. U II. Marcele (prije sv. adaptirana u stilu kasne gotike. st. koja je 1066. smješteni su Galerija umjetnina. Citadela. God. svjetskom ratu samostan je porušen./XIV. U bočnim apsidama sačuvani su fragmenti zidnih slika iz XIII. trobrodna romanička bazilika iz XII.st. Šimunu i reljefima koji prikazuju ulazak kralja Ludovika u Zadar. Prizemlje i prvi kat zvonika građeni su u XV. prema kojoj je orijentiran dio monumentalnog pročelja (iz 1600. st. st. Prekoputa je bivša oružarnica (palača Velikoga kapetana) od koje put vodi prema jugoistoku do renesansnih Kopnenih vrata. gotike i renesanse. U crkvi se čuva srebrna škrinja sv. žrtvenici i dr.. (natpis). a imaju oblik slavoluka s trojim vratima. dijelom obnovljena u XVIII. U blizini je Trg Petra Zoranića s ostacima rimskog slavoluka iz vremena cara Trajana. st. koje je osnovao zadarski nadbiskup Vicko Zmajević (dovršeno 1748. st. Šimuna (teška oko 250 kg) koju je dala izraditi Jelisava.-XIII. Marije Velike. U kapeli u katu zvonika ima ostataka zidnih slika iz XII. u zgradi bivšeg namjesništva. Ukrašena je reljefima s prizorima iz legende o sv. Stošije.. u arhitekturi ima gotičkih. 1632. Uz crkvu sv.). Jackson.. Prekoputa ove palače je crkva sv.. obnovila crkvu i samostan. Šimuna. . 1507. Na sjevernoj strani Trga Petra Zoranića i zapadnoj strani Poljane Šimuna Budinića je monumentalna palača bivšeg namjesništva. st. renesansnih i (pretežno) baroknih elemenata.-78.) nedovršene pregradnje crkve sv. u unutrašnjosti bogata barokna štukatura iz 1744. U njezine su zidove ugrađeni mnogi antički fragmenti (natpisi.) trobrodna bazilika. sadašnja fasada potječe iz 1830.). prema zvoniku katedrale u Rabu. God. st. nastala nadgradnjom starokršćanske crkve sv. Na suprotnoj strani Kopnenih vrata nalazila se od XVI. Donata je biskupska palača. Na pročelju su slijepi lukovi u nizovima. Prirodoslovni muzej i Gradska knjižnica. Roka (1508. Glavna apsida ima izvana dekorativnu galeriju s raščlanjenim lukovima i stupićima. st. parkovnoj promenadi duž zapadne strane poluotoka dugoj oko 1 km. stupovi..-50. Marije. st. Do crkve je romanički zvonik koji je (prema natpisu na samom zvoniku) u početku XII. st. U Ulici Andrije Medulića. st. vrlo stara građevina.-XIX. tri apside i na katu galeriju . Nekadašnji decumanus završava na sjeverozapadnoj obali Vratima sv. U dvjema velikim zgradama nekadašnjeg Zavoda sv. kip Pietŕ iz XV. st. tvrđava koja je čuvala prilaz gradu s kopna (tragovi u Perivoju Kraljice Jelene). Marije Velike prenesene moći i sarkofag sv. st. zapravo pregrađena ranokršćanska bazilika. Uz Fošu vodi popločeni put duž monumentalnih gradskih zidina koji završava na Obali kralja Petra Krešimira IV. u nju su iz crkve sv. Izradio ju je (1380. Do katedrale je glagoljsko sjemenište.). Ulica Hrvoja Vukčića Hrvatinića prolazi kraj tržnice. Krševana posvećena 1175. T. st. nad oltarom je gotički ciborij-baldahin iz 1332. U glavni oltar ugrađeni su dijelovi oltarne pregrade iz IX.

. Spominje se od XIV. samostansku crkvu sagradili su Vuk Slavogostov i Juraj Lukačević . Stošije i sv. a na uglu Klaićeve ulice samostan franjevaca glagoljaša s crkvom sv.-58. Crkva je sagrađena 1389. (Dubrovnik) naselje na obali istoimenog zaljeva u Dubrovačkom primorju. Andrije s tri apside. ondje je osnovan samostan franjevaca trećoredaca. U selu se nalaze ostaci građevina iz rimskog doba. dijelom po nacrtima zadarskoga graditelja Andrije Desina. ZATON.). pa ondje ima više starih ljetnikovaca dubrovačke vlastele i imućnih građana. usred polja Prahulje. ostaci rimske luke koja je pripadala Aenoni (Nin) te starokršćanske crkve sv. 3 km južno od Nina. Slika Nevjerni Toma u župnoj crkvi rad je Leandra Bassana. Crkva je jednobrodna građevina. U samostanu je slika sv. st. Dominika. središtu javnog života Zadra od renesanse do danas. st. Samostansko zdanje i crkva zatvaraju dvorište s klaustrom. 215. Mihovila. ZAVALATICA. 3 km južno od Čare. koja je na ovomu mjestu Stare luke mostom povezana s predgrađima Voštarnica i Brodarica (industrija i novija stambena naselja). naselje i luka u Makarskom primorju. Sammichelija. naselje na zaravni iznad uvale Triluke na istočnoj obali Dugog otoka. iznova je sagrađena 1565. Između Zatona i Nina. U unutrašnjosti su barokni mramorni oltari. a uništili su ga Mlečani 1646. Petra.Institut HAZU. st. Na nju se nadovezuje dobrim dijelom sačuvana predromanička crkvica sv. Zapadno od sela sačuvani su ostaci dvokatne kule (Kaštelina). 213.Zavaliska (1445. glagoljski natpis). 211. 16 km sjeverozapadno od Ploča. Crkva sv. Na portalu je reljef sv.. Kroz Nova vrata (probijena u gradskom zidu u drugoj polovici XIX. Mihovila između sv. naselje i uvala u sjeverozapadnom dijelu Šibenskog zaljeva. U doba turskih ratova na kupolu je dozidana promatračnica. u duhu sličnih ostvarenja M. st. koju je dao sagraditi Hanibal Cirysagus 1593.). ZAGLAV. ZATON.. pregrađena i pretvorena u vojarnu 1807. Na njegovoj sjevernoj strani je Loža gradske straže iz 1562. Na južnoj strani Narodnog trga je Gradska loža koja se spominje od XIII. Nikole iz XI. Jadrija). Naselje se prvi put spominje 1464.). što su ga izgradili majstori Pio i Vicko Dall' Acqua 1789.. djela Ivana Rendića. naselje na sjeverozapadnom dijelu unutrašnjosti otoka Molata.. 216. Naselja Veliki i Mali Zaton oduvijek su bila ugodna za odmor i ljetovanje.. Crkva Gospe od Čarskoga polja spominje se prvi put 1329. U prapovijesti područje ilirskih Liburna (stilizirane ženske figure). njezina obnova u gotičkom stilu . st. st. U ulici Soline nekad su radile solane. Krševana (XIV. st. U zgradi je Etnografski muzej. u njoj je mramorni oltar sv. 1451.. st.. Starohrvatsko naselje nalazilo se sjeverozapadno od današnjega. ostaci trobrodne srednjovjekovne crkve sv.) dolazi se na Obalu kralja Tomislava. Jurja i Roka sagrađena je u XVI. st. zvonik je podignut u početku XX. Andrije (Sv. U crkvi su poprsja pjesnika Andrije Kačića Miošića i Ivana Despota.ZATON (Zadar) naselje na obali istoimenog zaljeva u Zadarskom kanalu. zaselak nase1ja Čare i lučica u istoimenoj uvali na središnjem dijelu južne obale otoka Korčule. kupola s vidljivim tragovima romanike (vrata i poprečni lukovi u unutrašnjosti). Odavde polaze ceste prema Ninu. zbirka umjetničkih predmeta iz XVI. st. 10 km sjeverozapadno od Šibenika. st. Franjevački samostan počeo se graditi u XVI. te etnografska zbirka. Donacija slikara Mladena Veže otvorena je za javnost 1989. Diklu i do poluotoka Puntamika. kružne je osnove s tri polukružne i jednom pravokutnom nišom. ZAPUNTEL. obnovljena u baroku..XVIII. Spominje se u dokumentima iz XV. 20 km sjeverozapadno od Dubrovnika. kada joj je dodan zvonik na preslicu s tri luka. nad portalom natpis na bosančici. ZAOSTROG. svjetskom ratu. kada su spalili i Nin. Antuna s lokalnim otočnim krajolikom u pozadini lika (1653. Barbare. God. sagrađena 1280. Ulicom Ruđera Boškovića dolazi se do Ulice Špire Brusine u kojoj se nalaze dominikanski samostan i gotička crkva sv. 212. Prekoputa tog kompleksa je palača Nassi (portal i prozorski okviri u stilu cvjetne gotike). 210. a u crkvi romaničko slikano raspelo iz XII. Lovre s atrijem. Na groblju je gotička crkva sv... a dovršen je u XVII. 214. barokni drveni kor i orgulje majstora Petra Nakića (XVIII. na velikom ilirskom grobnom humku stoji starohrvatska crkvica sv. st. a restaurirana nakon teških oštećenja u II. U samostanu se čuvaju biblioteka i arhiv s građom važnom za razdoblje boravka Turaka u tim krajevima. Klaićeva ulica završava na Narodnom trgu.

U selu se nalazi nekoliko baroknih kuća s natpisima i grbovima iz XVII. 217. Otkriveni su ostaci rimskih grobova. sagrađen franjevački samostan. Pred crkvom sv.-40. 219. poslije barokizirana. Stari dio naselja s kulom pod brodom čine sklopovi kuća. ŽMAN. ali se posljednjih godina odustalo od te tradicije. st. Sv.po odredbama Statuta iz 1620. ŽRNOVO. Baroknu župnu crkvu sagradio je 1735. Otok se prvi put spominje 1421. Martina podignuta je na temeljima srednjovjekovne crkve. U blizini Žrnova nalazi se zaštićeni lokalitet Kočje sa zanimljivim formacijama stijena. st. Roka (16. Martina čuva se pozlaćeno srebrno raspelo iz XV. naselje u istočnom dijelu unutrašnjosti otoka Korčule. u sklopu palače Zuliani. 20 km jugoistočno od Makarske. Gospa od Rašelja (prva polovica XV. 221. Naselje se prvi put spominje pod današnjim imenom 1434. Utvrde su dio obrambenoga sustava što ga je sagradio car Justinijan (527. tako da mu se jednim udarcem teškoga mača odsječe glava. Osim nje u naselju je više crkava: Sv. oko 22 km jugozapadno od Šibenika. st. Do crkve je kapela sv.. Šimun iz druge polovice XVII. ZVERINAC (Žverinac). od kopna ga odvaja Šibenski kanal. 3 km jugozapadno od grada Korčule. st. U XVI. 5 km sjeverozapadno od Salija. a u samostanu stara biblioteka i arhiv. naselje i lučica u istoimenoj uvali na južnoj obali poluotoka Pelješca. U XVIII. ŽULJANA. visoki zid Gradine završava kruništem. Nakon izvođenja 10 različitih plesnih figura s mačevima nastavlja se opće narodno veselje i ples. otok u šibenskom arhipelagu.. šibenski graditelj Ivan Skoko.). 220. Nikole iz 1630. Martina je iz 1329. st. a u unutrašnjosti vrstan antependij s reljefima. uklesan u živu stijenu uz more. Župna crkva sv.. st.. a od niza otočića na jugozapadu Zlarinski kanal. Kapela Porođenja Isusova. Tu prastaru igru izvode dvije vojske uz zvuke mijeha.). Roko na starome groblju iz 1650. (ističe se grob obitelji Šegedin iz 1561. slikovito artikuliranih u kamenoj građi. njeguje tradicija »mladog kazališta«.započeta je 1377. podignuta je u prvoj polovici XVII. je st. a bio je pojačan s pet kula.). Iz rimskog se doba očuvao epigram posvećen vrelu koje tu izvire.. ŽIRJE. st. bio je posjed zadarskih plemića. pod nazivom Mežano. Barokna crkva sv. u luneti portala je reljef Gospe između dva sveca i natpis biskupa Teodora Dieda iz 1617. pod imenom Suiran. smješteno u dubokom zaljevu. Prema tom Statutu na kraju treba žrtvovati vola. otočić u zadarskom arhipelagu između otoka Velog Tuna i sjeverne obale Dugog otoka. Ivana (trobrodna bazilika) spominje se od XIII. Među predmetima bratovštine sv. oltar iz 1767. obnovljena u baroknome slogu 1714. ŽIVOGOŠĆE. otok u šibenskom arhipelagu. Vida spominje se od 1300..) radi kontrole i osiguranja plovidbe. U uvali Poripišće ima ostataka iz rimskoga doba. zabatni akroterij (iz XV. jugozapadno od Šibenika.-565.. 218. rad kipara braće Pija i Vicka Dall' Acque).mačevalačka borba za obranu doma i izbor seoskoga kralja . st. Crkva sv. Julijane sa zvonikom na preslicu građena je na prijelazu iz renesanse u barok. Župna crkva sv. st. U Žrnovu se održavaju folklorne priredbe. ZLARIN. Prvi se put spominje u XIII. st. naselje i lučica na istočnoj obali Dugog otoka.. ističe se seoskom arhitekturom i jednom od najljepših i najvećih šljunčanih plaža na Jadranu. U crkvi je barokna oprema. st. naselje i luka u Makarskom primorju. koja se sačuvala u prvobitnom obliku. Mjesto Žuljana. . U crkvu je uzidan ulomak pleterne ornamentike. U naselju je barokna palača obitelji Fanfonga iz 1746. zanimljiv primjer arhitekture je utvrđena kuća. naseljen je izbjeglicama pred Turcima. Crkva sv. i XVIII.XVIII. kolovoza) izvodi se moštra . koji s crkvom i zvonikom čini arhitektonsku cjelinu. Na bregovima Gradina i Gustijerna bile su kasnoantičke (ranobizantske) utvrde (VI. U naselju se nalazi nekoliko ladanjskih kuća iz doba baroka (XVII. ali nije sačuvala prvobitne oblike. i XVII. 223. 222. oko crkve je groblje s pločama iz XVI. nekad obite1ji Španić.) vjerojatno je iz prvobitne crkve. st.

224. Spominje se od 1251. sastoji se od Gornje i Donje Čibače. St. Na zapadnome dijelu naselja nalazi se dominikanski samostan s crkvom iz XVI. Sorkočevića. Crkva sv. selo u zaleđu Župe dubrovačke. Bondića. . Saba Đorđića-Sabovina.. nekoliko kuća vlastelinskih obitelji. te građanskih Zuzorića i Bizzara. . terasom i vrtom (spaljeni 1806. ŽUPA DUBROVAČKA. Basiljevića. Bondića. Čelopeci. Brgat. St. ljetnikovaca dubrovačke vlastele i dr. Nekoliko ulomaka starokršćanske plastike uzidano je u zidove sadašnje crkve. Nekropola ornamentiranih stećaka. zaselak u zaleđu Župe dubrovačke. Čibača. St. Tu se nalaze renesansni i barokni Ijetnikovci vlastelinskih obitelji Gučetića. Naselje je rasutoga tipa s nekoliko crkvica od kojih je najstarija crkva sv. Mateja i grobljem iz XII. Donji Brgat.). spominje se 1362. selo zbijena tipa. Zamanjića. Mjesta u zaleđu Župe dubrovačke privlačna su poradi važne kulturne baštine . Istočno od sela nalazi se nekropola sa stećcima s početka XV. Između dva naselja je brdašce Maćela s ranoromaničkom crkvicom sv. Đurđa spominje se 1321. predio između Dubrovnika i Cavtata. zaselak u zaleđu Župe dubrovačke. zaselak u zaleđu Župe dubrovačke. Naselja su zbijena tipa i njima dominiraju ljetnikovci vlastelinskih obitelji Pucića.. Đorđića-Bunića. kapelom. Ane (Petke) iz 1366.crkava. te građanskih Veseličića i Leonardija. Spominje se 1334. U naselju se nalaze i ostaci Ijetnikovca s mlinicom. Buići.Gomji Brgat ili Željezna ploča (Lesena proca) spominje se 1280.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->