P. 1
POSTUPAK PROJEKTOVANJA

POSTUPAK PROJEKTOVANJA

|Views: 150|Likes:
Published by Emir Alic

More info:

Published by: Emir Alic on May 20, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/18/2013

pdf

text

original

NOSIVE KONSTRUKCIJE II

STUDIJ ARHITEKTURE

7.Postupak projektiranja konstrukcija

METALNE KONSTRUKCIJE

Prof. dr. sc. Bernardin Peroš

SADRŽAJ: 1. Uvod 2. Metali – Čelik u arhitekturi 3. Metali – Proizvodnja i svojstva 3.1. Čelik 3.2. Legure aluminija 3.3. Ostali metali 4. Zaštita metalnih konstrukcija 4.1. Korozija 4.2. Požar 5. Koncept sigurnosti metalnih konstrukcija 6. Djelovanja 7. Postupak projektiranja konstrukcija 8. Otpornost poprečnih presjeka i konstrukcijskih elemenata – dimenzioniranje 9. Skeletne čelične konstrukcije u visokogradnji 10. Primjeri nosivih konstrukcija karakterističnih arhitektonskih ostvarenja
2

"...Projektiranje je mješavina umijeća i znanosti koju kombinira iskusni inženjerski intuitivni osjećaj za ponašanje konstrukcija sa zdravim znanjima načela statike, dinamike, mehanike materijala i proračuna konstrukcija da bi se polučila sigurna i ekonomična konstrukcija koja će služiti namijenjenoj svrsi..."
C.G. Salmon, J.E Johnson, Steel Structures - Design and Behavior, 1980.
3

7.1. Načela projektiranja

Projektiranje – optimalno rješenje plana građevine Kriteriji vrednovanja:
minimalna cijena koštanja minimalna težina konstrukcije

4

7.1. Načela projektiranja

minimalno vrijeme građenja minimalni utrošak rada minimalna cijena izrade vlasnikovih proizvoda maksimalna učinkovitost rada vlasnika, itd.

5

7.1. Načela projektiranja

Ako se kriterij može izraziti matematički

optimalizacija kriterija

funkcija cilja (objective function)

6

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
Funkcionalno projektiranje (functional design)
predvidjeti odgovarajuće radne površine predvidjeti ventilaciju i ostale instalacije riješiti odgovarajuće uređaje za transport (dizala, stepenice, kranove, itd.)

7

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
predvidjeti odgovarajuće osvjetljenje osigurati arhitektonsku atraktivnost riješiti puteve evakuacije u slučaju požara riješiti probleme akustike i prolaza topline (građevinska fizika) uklopiti građevinu u okoliš, itd.

8

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
Konstrukcijsko projektiranje (structural framework design)
1) Planiranje (planning) 2) Preliminarni oblik građevine (preliminary structural configuration) 3) Utvrđivanje djelovanja (establishment of actions)

9

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) Preliminarni odabir elemenata (preliminary member selection) 5) Proračun (analysis) 6) Vrednovanje (evaluation) 7) Konačno projektiranje (redesign) 8) Završna odluka (final decision)

10

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
1) PLANIRANJE
Namjena građevine – cilj projektnog zadatka

11

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
1) PLANIRANJE
Namjena građevine – cilj projektnog zadatka

12

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
1) PLANIRANJE
Faza planiranja – plan korištenja

13

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
2) PRELIMINARNI OBLIK GRAĐEVINE
Oblik građevine – osnovni volumen prostora

Posebni zahtjevi Posebni akustike za zahtjevi različite akustike za volumene određene volumene

Vertikalna Vertikalna ovisnost ovisnost između između volumena volumena

Odvajanje Odvajanje volumena radi volumena radi požara požara

Definiranje Definiranje volumena radi volumena radi gabarita krana gabarita krana

14

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
3) ODREĐIVANJE DJELOVANJA
Pojam djelovanja Ragbijaš = 102 kg = približno 1,0 kN Jak udarac vjetra, približno 0,7 - 0,9 kN na odraslog čovjeka
Uobičajen zid od opeke, debljine 100 mm, težak je = (gustoća, [masa/m3]) x (debljina) x (gravitacijsko ubrzanje, g) = 2000 x 0,1 x 9,81/1000 = 1,96 kN/m2
15

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
3) ODREĐIVANJE DJELOVANJA
Pojam djelovanja Betonska ploča debljine 100 mm = 2400 x 0,1 x 9,81/1000 = 2,35 kN/m2 1000 litara vode = 1m3 (1000 kg), teško je 9,81 kN HE 140 A profil teži 25 kg/m. Može li snažan čovjek nositi profil duljine 6 - 8 m?
16

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
3) ODREĐIVANJE DJELOVANJA
Pojam djelovanja Namjena prostora Stambeni Učionica Sportska dvorana Knjižnica Jednoliko opterećenje [kN/m2] 1,50 3,00 5,00 2,40 Koncentrirano opterećenje po 0,3 m2 [kN] 11,40 2,70 3,60 7,00
17

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
3) ODREĐIVANJE DJELOVANJA
Pojam djelovanja Veličina prema lokaciji Intenzitet prema lokaciji

18

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
3) ODREĐIVANJE DJELOVANJA
Prema normama EC 1

Slika 7.2.1. Djelovanja na konstrukciju

19

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
tlačni elementi

Slika 7.2.2. Koncept prijenosa opterećenja - tlačni element

20

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
vlačni elementi

Slika 7.2.3. Koncept prijenosa opterećenja vlačni element
21

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
tlak - vlak

Slika 7.2.4. Koncept prijenosa opterećenja rešetke, kombinacija vlačnih i tlačnih elemenata 22

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
savijanje

Slika 7.2.5. Koncept prijenosa opterećenja savijanje

23

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
savijanje

Slika 7.2.6. Koncept prijenosa opterećenja savijanje 24

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
savijanje i uzdužne sile

Slika 7.2.7. 2D sustavi pod vertikalnim opterećenjem
25

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
2D sustavi otporni na horizontalna djelovanja

Slika 7.2.8. Logičan razvoj glavnog nosivog poprečnog sustava
26

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
2D sustavi otporni na horizontalna djelovanja

Slika 7.2.9. Stupovi koji djeluju kao konzole nad temeljem
27

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
2D sustavi otporni na horizontalna djelovanja

Slika 7.2.10. Okviri
28

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
2D sustavi otporni na horizontalna djelovanja

Slika 7.2.11. Dijagonalni vezovi
29

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA – GRANIČNO STANJE UPORABLJIVOSTI
Približne vrijednosti Vrućevaljani profili Rešetke: Teško opterećenje Srednje opterećenje Lagano opterećenje Prostorni sustavi i ljuske L/h < 20 12 - 15 15 - 18 18 - 21 15 - 45

Slika 7.2.12. Preliminarno određivanje dimenzija elemenata i sustava

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Tablica 7.2.1.

31

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Tablica 7.2.1. Ravninski rešetkasti nosači

32

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Tablica 7.2.2.

33

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Tablica 7.2.2. Prostorni štapni sustavi

34

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Tablica 7.2.3.

35

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Tablica 7.2.3. Prostorni sustavi 36

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
5) PRORAČUN
Modeli 3D i 2D

Slika 7.2.13. Model konstrukcije 3D razlaže se na konstrukcijske elemente 2D
37

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
6) VREDNOVANJE Da li su udovoljeni svi uvjeti? Da li je rješenje optimalno?

38

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
7) KONAČNO PROJEKTIRANJE
Mogućnost promjene rješenja

Slika 7.2.14. Iterativni postupak kod projektiranja

39

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku
8) ZAVRŠNA ODLUKA Projekt je gotov – daje se svim učesnicima gradnje
ZAVRŠNA ODLUKA PROJEKT VREDN. ULAZNIH PARAMETARA NAMJ. GRAĐ. CILJ

ODABIR NOSIVOG SUSTAVA

Projekt
PLANIRANJE

ODREĐIVANJE DJELOVANJA

OBLIKOVANJE

7.3. Princip modularnog projektiranja
Marcus Vitruvius Pollio:

"Treba graditi korisno, sigurno i lijepo."

41

7.3. Princip modularnog projektiranja
Slika 7.3.1. Djeljivost (razlaganje) modula 600 mm

42

7.3. Princip modularnog projektiranja
Slika 7.3.2. Prostorni raster

43

7.3. Princip modularnog projektiranja
v3 v2

R1 R2 n3M

v1

Slika 7.3.3. Shema rastera glavne (R1) i sekundarne (R2) konstrukcije
n1M

R1 R2 n2M R2 R1 R2 R1 R2

44

7.3. Princip modularnog projektiranja

Slika 7.3.4. Projektiranje višekatne zgrade armiranobetonski skelet
45

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi

Slika 7.4.1. Usporedba pravokutnog i kvadratnog tlocrta građevine
46

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi

Slika 7.4.2. Kompozicija oblika
47

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi

Slika 7.4.3. Slaganje volumena različitih veličina
48

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- PRIMJERI ČELIČNIH NOSIVIH SUSTAVA
Sustavi stupova koji prolaze kroz cijelu visinu zgrade: 1 Po pravilu se opterećenja najkraćim putem prenose sustavom stupova koji prolaze kroz cijelu visinu zgrade. To je najekonomičniji oblik nosive konstrukcije. 2 Na statički sustav nema kod skeletnih konstrukcija , naravno, nikakvog utjecaja ako vanjski zidovi ne stoje jedan iznad drugoga Oslanjanje stupova 3 Kada su katna polja poduprta u svojim uglovima

49

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- PRIMJERI ČELIČNIH NOSIVIH SUSTAVA
4 Zahtjeva se gust raspored vanjskih stupova u gornjim katovima, a široko razmaknut raspored u prizemlju. Prepušteni katovi 5 Kada katna polja nisu poduprta u svojim uglovima Obješene zgrade 6 Kod obješenih zgrada se ostvaruje

50

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- PRIMJERI ČELIČNIH NOSIVIH SUSTAVA

Stupovi na ivici zgrade 7 Kada prizemlje ostaje slobodno od supova, a zgrada treba stati samo na svojim vanjskim stupovima Mostovske zgrade 8 Opterećenje zgrade se prenosi na daleko razmaknute čvrste točke

51

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- PRIMJERI ČELIČNIH NOSIVIH SUSTAVA
Kosi stupovi 9 Kosi stupovi trebaju biti bočno poduprti Zgrade sa vanjskim rešetkama 10 Rešetka je tipičan oblik nosivog sustava čeličnih konstrukcija. Izvana vidljive rešetke utječu na opći izgled zgrade Zgrade ukrućene betonskom jezgrom 11 Čelični skelet se često ekonomično ukrućuje betonskom jezgrom. Način građenja određuje i arhitekturu, ako je jezgra vidljiva izvana Cjevasta kuća 12 Visoke zgrade se efikasno ukrućuju na način da se vanjski zidovi formiraju kao kruta platna i povezuju u krutu cijev

52

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- OSLANJANJE STUPOVA
Opterećenja stupova se po pravilu sprovode u neprekinutoj liniji vertikalno na temeljno tlo. Prekidanje toka sila i njegovo bočno vođenje pomoću ležajnih nosača je -većinom vrlo rasipnički – izuzetak. U većini slučajeva je skretanje sila nezgodno rješenje, pa je to upravo znak lošeg usklađivanja između projekta zgrade i koncepcije nosive konstrukcije. Za slučajeve gdje je ovakva mjera neizbježna, skicirane su neke mogućnosti rješenja: 1 Ovo može biti dominantna arhitektonska koncepcija, npr. kada zgrada – podignuta od zemlje – treba lebdjeti na teškom roštilju oslonjenom na mali broj povučenih stupova. Nema problema za oslanjanje lakog krovnog stupa na podvlaci, kada se u potkrovlju treba stvoriti veća prostorija bez stupova Već je teže oslanjanje stupa visoke zgrade, kada on u gornjim katovima ima drugačiji položaj nego u donjim. To se najbolje izvodi pomoću rešetkastog nosača visine kata. Oslanjanje teško opterećenih unutrašnjih stupova u prizemlju iziskuje velike troškove i visok, težak oslanjajući nosač. I ovdje se najviše predviđaju rešetkasti nosači visine kata, u koliko to dopušta korištenje zgrade

2 3

4

53

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- OSLANJANJE STUPOVA
Povlačenje stupova prizemlja 5 u gornjim katovima stupovi stoje na nosivom zidu. U prizemlju oni slijede fasadu prizemlja koja se povlači. Stupove gornjih katova oslanjaju iznad prizemlja teški nosači koji prolaze poprečno ispod čitave zgrade. Veći razmaci između stupova u prizemlju 6 Gornji katovi imaju gusto raspoređene vanjske stupove. U prizemlju je potreban veći razmak između stupova. Stupovi gornjih katova oslanjaju se visokim nosačem. Ovaj – većinom pun oslanjajući nosač treba biti naglašen u formiranju fasade kako bi se izbjegao dojam da gornji stupovi nemaju siguran oslonac

5

8

7 Oslanjajući nosači mogu biti formirani kao rešetkasti nosači visine kata (tehnički kat), jedan ekonomičan način da se premoste veliki razmaci između stupova. 6 8 Ako se oslanjajući nosač visine kata može smjestiti samo u jednom od gornjih katova, tada međustupovi postaju vješalice, pa glavni stupovi, koji idu do temeljnog tla, moraju prenijeti sva opterećenja.

54

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- KONZOLNE PODNE KONSTRUKCIJE
Mali prepusti nosive katne konstrukcije nastaju uvijek kada vanjski stup stoji na izvjesnom razmaku iza vanjskog zida. 1 Kod kratkog prepusta, sama katnu ploča je prepuštena iznad ivične podvlake. Fasada se može objesiti o stup, ili se oslanjati na katnu ploču. 2 Ako su stupovi više povučeni, moraju i ležajni katni nosači biti prepušteni. Konstrukcija fasade se obično oslanja na katove. 3 Zgrada koja ima samo unutrašnje stupove i čiji su katovi daleko prepušteni, pruža svu slobodu u oblikovanju vanjskog zida i u raspoređivanju pregradnih zidova. Pri tome se mora uzeti u obzir maksimalni progib kata i time nastalo pomicanje između vanjskog zida i kata.

55

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- KONZOLNE PODNE KONSTRUKCIJE
4 Nosiva konstrukcija sastoji se od poprečnih okvira čije prečke imaju velike prepuste. Suglasno vanjskom opterećenju smanjuju se visine konzolnih nosača na krajevima. Vanjski zid je obješen na visokim i krutim rešetkastim nosačima iznad krova. Stoga on ne sudjeluje u deformaciji katnih ploča za različita opterećenja. Njegovo vezivanje za katove zahtjeva brižljivu obradu, kako bi se sačuvala mogućnost pomicanja, a usprkos tome spriječio i prolaz zvuka. 5 Podvlake sa zarubljenim poprečnim presjekom su prepuštene s obje strane 4 ugaona stupa jezgra zgrade, i to, da bi se izbjeglo probijanje prepuštenih nosača, naizmjenično u jednom i drugom pravcu. Dva kata čine jednu konstrukcijsku jedinicu, jer su ivični nosači na neoslonjenim stranama oslonjeni na donje parove nosača ili su obješeni o gornje. Donji pojasevi prepuštenih nosača su zbog ojačanja i zbog smanjenja maksimalnog progiba obloženi betonom.

56

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- OBJEŠENE ZGRADE
Kod obješenih zgrada sva opterećenja se prenose preko jezgre zgrade. Jezgra se sastoji od čelične konstrukcije, ili betona (klizna oplata). Vanjska katna opterećenja vode se vješalicama prema gore i preko teških prepuštenih nosača prenose na jezgru. Tako u prizemlju nastaju vanjske zone bez stupova. Uske vješalice se lako mogu uključiti u konstrukciju vanjskog zida. 1 Četiri skroz prolazna u kvadratu raspoređena stupa formiraju zajedno sa glavnim nosačima katova četverostrani sustav katnih okvira. - Zgrada laboratorija u Hajdelbergu. 1 2 Kvadratna osnova. Teški čelični stupovi u u uglovima jezgre. Primanje vjetra katnim okvirima između stupova jezgre. - Upravna zgrada Alpine Montan u Leobenu.

2

57

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- OBJEŠENE ZGRADE

3 Obješena zgrada sa kvadratnom osnovom i kvadratnom betonskom jezgrom. - Kancelarijske zgrade, Vancouver.

3

58

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- OKVIRNE ZGRADE
1 Okvirne zgrade nemaju unutrašnje stupove. Sva opterećenja se dovode vješalicama dovode teških okvirnih prečki. Opterećenje od vjetra prihvaća se krutošću okvira. 1 Tri okvira imaju sandučasti presjek. Oni u dvije ravnine nose sandučaste poduže nosače između kojih su smješteni poprečni nosači na kojima su vješalicama obješeni katni nosači četiri kata. - Iranski paviljon Sveučilišnog grada u Parizu. 2 2 Prostor između komunikacijskih tornjeva ima samo vanjske stupove. Katni nosači koji su postavljeni između na rasponu 16,25 m vezani su po parovima sa rešetkastim nosačima visini kata. Oni sa vanjskim stupovima formiraju vertikalne okvire za poprečno ukrućenje zgrade. Ostala ukrućenja vertikalnim rešetkama u tornjevima. Hotel Radisson South u Mineapolisu.

59

7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
- MOSTOVSKE ZGRADE
1 Visoka škola umjetnosti u Pasadeni/SAD je zgrada duga 263 m koja premošćuje jednu dolinu mostovskog nosivom konstrukcijom raspona 58 m. 2 Mostovska zgrada je raspona 84 m. Opterećenje 12 katova donjeg, do sada izvedenog dijela nose, pomoću 1 vješalica, dva rešetkasta nosača visine 8,5 m i dva viseća pojasa od I-profila. - Federalna rezervna banka u Mineapolisu/SAD. 3 Dvoetažna mostovska zgrada koja stoji na četiri stupa, kao proširenje iznad jedne postojeće zgrade. Nadgradnja Češkog parlamenta u Pragu.

3

2

60

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- STUPOVI U OBLIKOVANJU ZGRADE
Proces projektiranja: - Čim je usvojena ideja o projektu zgrade u izabran nosivi sustav, slijedeći zadatak u procesu projektiranja je razrađivanje alternativa o rasporedu stupova. Jer, raspored stupova skeletne konstrukcije djeluje povratno na strukturu nosive konstrukcije, a time i na koncepciju cijele građevine. - Svaki građevinski materijal ima pri tome svoje osobne zakone - Ovo poglavlje treba projektantu dati ideje, pružiti pomoć, dati spisak na što treba obratiti pažnju, da se daju kriteriji za uspoređivanje alternativa. Stupovi kao sredstvo oblikovanja: - Dijelovi nosivog sustava različito doprinose oblikovanju zgrade. - Nosiva međukatna konstrukcije je u općem slučaju sakrivena između poda i plafona. I sistem za ukrućenje često nije površnom posmatraču prepoznatljiv, naročito ako stupovi služe kao stupovi za ukrućenje. - Ipak, stupovi su najčešće vidljivi i predstavljaju važno sredstvo oblikovanja. Pri tome stupovi koji se nalaze u okviru fasade (vanjski stupovi)imaju za oblikovanje mnogo veći značaj nego stupovi u unutrašnjosti zgrade (unutrašnji stupovi). Stupovi u unutrašnjosti zgrade: - U halama za prijeme kod visokih zgrada njihove snažne dimenzije ukazuju na veličinu opterećenja zgrade koja leži na njima. Često oni djeluju zbunjujuće i kod manjih prostorija, naročito stupovi u blizini prozora, kod velikih prostorija su unutrašnji stupovi, kada kvare slobodan pogled i nesmetano korištenje.

61

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- STUPOVI U OBLIKOVANJU ZGRADE

Stupovi u vanjskoj arhitekturi: 1 Kada u oblikovanju zgrade dominira sprijeda obješena fasada, stupovi kao element oblikovanja se ne pojavljuju. 2 Stupovi mogu kod izgradnje vanjskog zida postati važno sredstvo oblikovanja i dati fasadi snažno vertikalno raščlanjivanje. 3 Oni postaju karakteristika projekta, ako su izbačeni daleko ispred fasade ili čak da kao okvirna konstrukcija vidljivo nose zgradu. 4 Široko razmaknuti, snažni stupovi visokih zgrada pokazuju skupljenu silu velikog opterećenja. 5 Blisko raspoređeni, tanki stupovi daju fasadi izgled prozirne filigranske mreže. Stupovi u uglovima: 6 kod čeličnih konstrukcija često se kod uglova zgrade javljaju problemi oblikovanja, jer su čelične konstrukcije u osnovi jedan određeni način izgradnje, a stupovi uzdužnih i poprečnih strana imaju različite funkcije i dimenzije.

62

7.4. Varijacije tlocrta – raspored stupova
- KATNO POLJE I RASTER STUPOVA
Stupovi neke zgrade se u općem slučaju redaju po nekom rasternom sustavu. U rasternom polju stupova nalazi se jedno ili više katnih polja. Treba se utvrditi koja konstrukcijska načela daju iz svojstava čeličnog skeleta optimalne odnose raspona katnih polja i rastera stupova. Kvadratna betonska ploča: 1 Najjednostavniji oblik nosive katne konstrukcije je masivna, neraščlanjena betonska ploča. Pravokutno polje čeličnih nosača: 2 Čelična nosiva katna konstrukcija sastoji se od gornje ploče i ležajnih nosača. Za čelične skeletne konstrukcije je karakteristično da katni nosači kao prefabricirani linijski elementi daju jednoznačni pravac nošenja pa se pločasti katni elementi podupiru ne četverostrano, već dvostrano. Težina katne ploče treba biti što je moguće manja. Kvadratni raster supova: 3 Kod betonskih konstrukcija daje se prednost kvadratnom rasteru, tako da se dobivaju kvadratna katna polja. 4 Kod čeličnih skeletnih konstrukcija moguć je isti raspored stupova. Pri tome se kvadratna katna polja dijele na izdužene elemente kata.

63

7.4. Varijacije tlocrta – raspored stupova
- KATNO POLJE I RASTER STUPOVA
Pravokutni raster stupova kod čeličnih konstrukcija: 5 Kod čeličnih konstrukcija katni nosači mogu sa malim povećanjem troškova dobiti veći raspon. Tada na slobodnoj površini kata ima samo malo stupova. Do optimalnih konstrukcija se dolazi kada lako opterećeni nosači ploče (nosači 1. reda), koji su najčešće spregnuti nosači, imaju veće raspone nego teško opterećene podvlake (nosači 2. reda). 6 Visoka čvrstoća čelika omogućuje vrlo vitke stupove. Ta je prednost u okviru vanjskog zida. Poprečni presjek stupova postaje naročito mali, kada su oni postavljeni tako gusto da njihov međusobni razmak odgovara rasponu katne ploče. Odstupanja u rasternoj podjeli: Podjela katnih nosača ne mora se poklapati sa podjelom stupova. 7 Kod ovog primjera nalazi se svaki treći katni nosač sa podjelom stupova. 8 Osi katnih nosača mogu se također i pomaknuti izvan osi stupova. Kod toga se dobiva prednost da pored stupova preostaje prostor za vertikalne instalacijske šahte i da se kod čeličnog skeleta dobivaju konstrukcijska pojednostavljenja. Trokutasti raster stupova: 9 Stupovi ne moraju biti u rasteru u oba pravca. U pravcu podvlaka mogu se raspoređivati proizvoljno. Na taj se način dobiva velika sloboda u raspoređivanju stupova.

64

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- RASPORED UNUTRAŠNJIH STUPOVA

1

3

2

4

Svojstvo čelične konstrukcije da se lako i ekonomično mogu savladati veliki rasponi vodi do slijedećih alternativa u odnosu na raspored unutrašnjih stupova: 1 Dvostrane zgrade - kod raspona većih od 15 m postaju katni nosači veliki, kako bi se maksimalni progib i vibracije ploče održali u granicama. 2 Kod širih zgrada sa dvije trake ne traži se da se sa obje strane hodnika postavi po red stupova, već je dovoljan jedan red na jednoj strani sa nejednakim katnim rasponima. 3 Tek kod vrlo širokih zgrada sa tri trake sa dva hodnika i jednom unutrašnjom zonom ekonomičan je raspored sa dva reda unutrašnjih stupova, ukoliko i ovdje nije dovoljan jedan jedini red unutrašnjih stupova. 4 Kod zgrada sa jednom centralnom jezgrom usvajaju se većinom široke prostorije sa slobodnom dispozicijom bez unutrašnjih stupova između vanjskih zidova i jezgre.

65

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- PUT OPTEREĆENJA DO STUPA
1 Masivna ploča bez nosača prenosi opterećenje najkraćim putem neposredno na stupove. 2 Katne nosače neposredno nose stupovi. Put sila je kratak, pa je time i konstrukcija ekonomična. 3 Kod velikog rastojanja između stupova u oba pravca prenose se opterećenja katnog nosača (1. reda) dodatnim nosivim elementima, podvlakama (2. reda) na stupove. 4 Kod veoma velikih raspona glavni nosači preuzimaju opterećenja od podvlaka, pa se tek sa njih prenosi na stupove. Put sila je dug. 5 Probijanja ploča mogu prosjeći red nosača i primorati da se nosači prekinu. Opterećenja nosača se tada prenose umetanjem novih greda.

66

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- RASPORED VANJSKIH STUPOVA

Razmak stupova od vanjskog zida 6 U razmatranje dolaze slijedeće mogućnosti: a) Stup stoji bez dodira sa vanjskim zidom slobodno u prostoru b) Stup stoji iznutra uz sam vanjski zid c) Stup zajedno sa vanjskim zidom formira jednu konstrukcijsku cjelinu d) Stup stoji izvana uz sam vanjski zid e) Stup stoji daleko ispred fasade bez kontakta sa njom

67

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- KRITERIJI ZA RASPORED STUPOVA
U priloženom sustavnom pregledu prikazana su djelovanja prethodno spomenutih kriterija na izbor rasporeda vanjskih stupova na bazi osam mogućnosti kombiniranja. Tablični pregled sažima sve kriterije koji su kod pojedinih rasporeda od utjecaja. Ako odgovor na pitanje ovisi od nekih drugih kriterija, odgovori su dani u zagradama.

Raspored stupova Tip Nosiva konstrukcija Kontakt sa vanjskim zidom? Fasadni stupići potrebni? Konstrukcija vanjskog zida utječe? Podjela vanjskog zida utječe? Veze unutrašnjeg zida utječu? Veze sa vanjskom klimom? Potreba mjesta iza vanjskog zida? Potreba mjesta u prostoru?
da velika da (da) da da da velika -

širok a b c Skuplje
da (da) da da (da) (da) da (da) da da da da da da da mala -

gust d e b c jeftinije
da da (da) da da da -

d

68

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- DALEKO POSTAVLJENI VANJSKI STUPOVI ISPRED ILI IZA NOSIVOG ZIDA

Položaj a 1 Stup se nalazi iza vanjskog zida pomaknut unazad u unutrašnjost zgrade. Položaj b 2 Stup koji se nalazi izvan zgrade s njom je vezan samo podvlakama koje strše iz zgrade.

1

2

69

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- DALEKO RAZMAKNUTI VANJSKI STUPOVI NA ILI U NOSIVOM ZIDU

Položaj c 3 Stup se nalazi iza vanjskog zida. On je po pravilu sa tri strane iznutra zaštićen od požara. Položaj d 4 Stup je dio vanjskog zida. Unutrašnja strana ima po pravilu zaštitnu oblogu protiv požara.

3

4

70

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- DALEKO RAZMAKNUTI VANJSKI STUPOVI NA ILI U NOSIVOM ZIDU

Položaj e 5 Stup se nalazi ispred vanjskog zida. Ako se zahtjeva zaštitna obloga protiv požara, onda se vanjski sloj praktično vodi oko stupa.

5

71

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- GUSTO RASPOREĐENI VANJSKI STUPOVI
Stupovi stoje gusto, njihov međusobni razmak odgovara širini katnog polja i širini prozora i fasadnih ploča. Oni se nalaze na fasadnom zidu ili u njemu. Položaj c 6 Stupovi se nalaze iza vanjskog zida. Oni su po pravilu sa tri strane iznutra zaštićeni od požara.

6

72

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- GUSTO RASPOREĐENI VANJSKI STUPOVI

Položaj d 7 Stupovi formiraju sa zidom 7 jednu konstrukcijsku cjelinu. Položaj e 8 Stup se nalazi ispred vanjskog zida. Ako se traži zaštitna obloga protiv požara, onda se vanjski sloj izvodi praktično oko stupa.

8

73

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- VANJSKI STUPOVI NA UGLOVIMA ZGRADA
Čelični skelet je – kako je već više puta bilo izloženo – sustavni način građenja. Zbog toga nosiva konstrukcija i međukatna ploča nemaju na dva međusobno paralelna vanjska zida jednako oblikovanje. Razmaci između stupova na uzdužnoj i poprečnoj strani zgrade su različiti, a tada i opterećenja poprečnih presjeka stupova. Ugao zgrade kod daleko razmaknutih stupova (1 – 4) Ugao zgrade kod usko raspoređenih stupova (5 – 8)

74

7.4. Varijacije tlocrta - stupovi
- VANJSKI STUPOVI NA UGLOVIMA ZGRADA
Rješenja detalja (9 – 13)

75

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa ortogonalnim rasterom
- ZGRADE SA GUSTO RASPOREĐENIM STUPOVIMA
1 Način građenja je pogodan za zgrade sa katnim površinama velikih raspona u kojima se unutrašnji prostor, slobodan od stupova, može proizvoljno koristiti, npr., za administrativne zgrade sa fleksibilnom podjelom katne površine, 10 do 12 m široke. Jednu dalje interesantnu primjenu ovaj način građenja nalazi u konstrukcijama garaža. Konstruktivna visina katnih ploča ovisi o rasponu, a iznosi oko 35 do 70 cm. 1

76

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa ortogonalnim rasterom
- ZGRADE SA GUSTO RASPOREĐENIM STUPOVIMA
2 Ovim principom mogu se izvoditi i zgrade sa više redova stupova. Redovi gusto poredanih unutrašnjih stupova nalaze se u zidovima hodnika. Kako i unutrašnji stupovi imaju male dimenzije, oni zahtijevaju malo prostora, ili mogu nestati u zidovima. Poprečni zidovi se mogu u istoj konstrukciji vezati u svakoj osi stupova. Zbog fiksiranja redova unutrašnjih stupova ovaj sustav je naročito pogodan za građevine, kod kojih se, suglasno njihovoj namjeni ne očekuje neka promjena u raspodjeli prostora u području hodnika, npr., kod hotela ili kod krila bolnica sa krevetima.

2

77

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa ortogonalnim rasterom
- ZGRADE SA DALEKO RAZMAKNUTIM STUPOVIMA

Stupovi imaju u oba pravca velike međusobne razmake čime pravokutni raster stupova, sa velikim rasponima za katne nosače, a manjima za podvlake, daje ekonomičnu nosivu konstrukciju. 1 Zgrada ima samo daleko razmaknute vanjske stupove. Između njih su postavljene podvlake. Međukatni nosači prolaze preko cijele širine zgrade. Unutrašnjost zgrade je slobodna od stupova te se može dijeliti na proizvoljan način. Vrlo povoljan raspored stupova za administrativne i visokoškolske građevine

1

78

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa ortogonalnim rasterom
- ZGRADE SA DALEKO RAZMAKNUTIM STUPOVIMA
2 Zgrada ima više redova daleko razmaknutih vanjskih i unutrašnjih stupova. Između vanjskih stupova postavljene su pune podvlake, između unutrašnjih stupova rešetkasti nosači. Međukatni nosači su također rešetkasti nosači iste visine, a leže između podvlaka. 3 Šire građevine mogu imati i četiri reda stupova. Oba unutrašnja reda stupova nalaze se s obje strane hodnika. Statički bi bio dovoljan i jedan red stupova s jedne strane hodnika

2

3

79

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa ortogonalnim rasterom
- ZGRADE SA STUPOVIMA RASPOREĐENIM IZVANA GUSTO IZNUTRA NA VELIKOM RAZMAKU
Kombinacija oblika nosivih konstrukcija kakve su prikazane na slijedećim slikama često vode do prihvatljivih rješenja. Gusto postavljenim vanjskim stupovima štedi se prostor i dopuštaju se pregradni zidovi u proizvoljnim osima međukatnih nosača. Daleko razmaknuti unutrašnji stupovi olakšavaju podjelu prostora. Preko podvlaka na njih se prenose opterećenja međukatnih nosača. 1 1 Kod ove trobrodne građevine široka raspodjela unutrašnjih stupova omogućuje kako velike prostorije, tako i podjelu na hodnike i male prostorije sa pregradnim zidovima kod osam vanjskih stupova.

80

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa ortogonalnim rasterom
- ZGRADE SA STUPOVIMA RASPOREĐENIM IZVANA GUSTO IZNUTRA NA VELIKOM RAZMAKU

2 Za ovu zgradu visine 100 m sa rasponom nosača od 7 m bili su vanjski stupovi projektirani sa razmacima 1,8 m i poprečnim presjekom 16 x 16 cm. Bočni zidovi 2 imaju samo dva nosiva stupa. 3 Visoka kuća sa ekscentričnom betonskom jezgrom. Stupovi prednje i bočnih fasada su nosivi stupovi zgrade, stupovi zadnjeg zida nose samo fasadu. Između jezgre i uglova zgrade dijagonalno su postavljene podvlake.

3

81

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa ortogonalnim rasterom
- NOSIVE KONSTRUKCIJE VELIKOG RASPONA
Prostori velikih raspona mogu zahtijevati da se podvlake prihvate glavnim nosačima, tako da se dobivaju tri reda nosača. Glavni nosači su teški puni ili rešetkasti nosači. 1 1 Tri reda nosača leže jedan iznad drugog u ovoj međukatnoj konstrukciji velikog raspona. Glavni nosač ne dobiva opterećenje neposredno od ploče. 2 Gornji pojas glavnih rešetkastih nosača može ležati u istoj ravnini sa međukatnim nosačima ili kod krova ležati sa rožnjačama i primati dodatnu silu pojasa i naprezanje savijanjem. 3 Glavni nosači i podvlake su rešetkasti nosači istih visina. Međukatni nosači leže iznad vertikalnih punih štapova podvlaka. Konstrukcija koja štedi prostor katova velikih raspona i sa velikim opterećenjem. 4 Rešetkasti glavni nosači formiraju krute okvire sa teškim stupovima hale. Rešetkaste podvlake i krovni nosači su tipski elementi jednog građevinskog sustava. - Slobodno Sveučilište Berlin

2

3

4

82

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa neortogonalnim rasterom
- ZGRADE SA TROKUTASTIM RASTEROM
I kod trokutastog rastera stupova međukatna polja se dijele redovima međukatnih nosača i podvlaka tako da se za međukatne ploče dobiju dovoljno mali rasponi. Na primjeru jedne osnovne škole bit će prikazane četiri mogućnosti vođenja nosača. 1 Preko cijele osnove postavljen je pravokutni raster nosača. 2 Podvlake i međukatni nosači su međusobno pod kutom od 60°. 3 Međukatni nosači su postavljeni tako da idu okomito na vanjske zidove. 4 Za čeličnu konstrukciju se usvaja trokutasti raster. Trokutasta polja su podijeljena zvijezdom nosača. Visina trokutnog polja sa kosim kutom je mala, tako da za međukatnu ploču nastaju krupni rasponi. Moguća je primjena prefabriciranih trokutastih betonskih ploča.

1

2

3

4

83

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa neortogonalnim rasterom
- OKRUGLE GRAĐEVINE
Građevine sa okruglim oblikom osnove vrlo su pogodne za izvođenje u čeliku, jer imaju mnoge jednake dijelove koji se ponavljaju. Garažna spirala 1 Dvotračna spirala za dolazak i odlazak vozila. Rampe za dolazak i odlazak mijenjaju se po katovima. Stvarna konstrukcija spirale sastoji se samo od tri elementa: stupova, radijalnih nosača i međukatnih ploča. 2 Međukatna ploča je element spiralne površine. Pravci AB i CD elementa ABCD površine spirala leže horizontalno, a imaju visinsku razliku h. Administrativne zgrade 3 Nosiva konstrukcija ove administrativne zgrade sa prstenastom osnovom nošena je od više grupa stupova koji su raspoređeni po koncentričnim krugovima. Vanjski stupovi su vješalice. U kružnom unutrašnjem prostoru nalazi se vertikalna komunikacija. Vertikalno ukrućenje sprovodi se parovima unutrašnjih stupova koji su spregnuti sa rešetkama. Ploče se sastoje od betonskih talpi (prefabricirane tanke ploče). 3

1

2

84

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa neortogonalnim rasterom
- ZGRADE SA RAVNIM KATOVIMA
Masivna međukatna ploča – gore i dolje ravna – koju bez čeličnih nosača neposredno nose čelični stupovi, može imati samo mali ili srednje raspone (6 do 10 m). Ploča ima debljinu 20 do 40 cm. Ravnim izglednom masivne međukatne ploče ušteđuje se obješeni plafon. Ova jeftina međukatna konstrukcija pogodna je za stambene zgrade, domove, hotele, i ostale građevine sa malo instalacija. Međukatne ploče mogu zbog uštede na težini imati šuplje prostore. Moguće su rebraste ili kasetne ploče. 1 Ovaj sustav je naročito pogodan za izgradnju prema postupku “Liftslab”: međukatne ploče se betoniraju jedna preko druge na najnižem nivou, a svaka ploča predstavlja oplatu za onu iznad sebe. Međuslojevima se sprječava prianjanje. U prethodno predviđenim otvorima postavljaju se čelični stupovi koji idu kroz više katova. Ploče se dižu jedna za drugom u svoje konačne položaje pomoću centralno upravljanog uređaja za dizanje koji je postavljen na gornjim krajevima stupova.

1

85

7.4. Varijacije tlocrta – građevine sa neortogonalnim rasterom
- ZGRADE SA RAVNIM KATOVIMA
Sistem ravnih međukatova sa čeličnim gljivama 2 Primjena za višekatne građevine svih vrsta, ne samo za katove iznad zemlje, već i za temelje i za suterenske katove 3 Detalj čelične gljive, za više detalja

2

3

86

7.5. Konceptualno projektiranje

SIGURNOST RACIONALNO DIMENZIONIRANJE EKONOMSKA PRIHVATLJIVOST ESTETIKA UKLOPLJENOST U OKOLIŠ
87

7.5. Konceptualno projektiranje

KONCEPTUALNO KONSTRUKCIJSKO FUNKCIONALNO PROJEKTIRANJE PROJEKTIRANJE PROJEKTIRANJE
88

7.5. Konceptualno projektiranje

Detalji čelične konstrukcije koji nisu lijepi niti konstrukcijski korisni

89

7.5. Konceptualno projektiranje

RELIGIJA

POKUS

ZNANOST

PRORAČUN
POKUS I PRORAČUN
90

TEHNOLOGIJA

7.5. Konceptualno projektiranje
IZVOR IDEJA produktivnost industrija SREDSTVO RAZVOJA IDEJA pokusi na velikim uzorcima praksa

Joseph Paxton

91

7.5. Konceptualno projektiranje
IZVOR IDEJA djelovanje luka imaginacija SREDSTVO RAZVOJA IDEJA proračun pokus

Isambard K. Brunel

92

7.5. Konceptualno projektiranje
IZVOR IDEJA religija prirodni principi SREDSTVO RAZVOJA IDEJA pokus vještina obrtnika

Antonio Gaudi

93

7.5. Konceptualno projektiranje
IZVOR IDEJA tehnologija estetika SREDSTVO RAZVOJA IDEJA pokus praksa

Fritz Leonhardt

94

7.5. Konceptualno projektiranje
IZVOR IDEJA geometrija hipara modernizam SREDSTVO RAZVOJA IDEJA intuicija praksa

Felix Candela

95

7.5. Konceptualno projektiranje
IZVOR IDEJA prirodni principi tlak SREDSTVO RAZVOJA IDEJA pokus praksa

Heinz Isler

96

7.6. Proračun konstrukcija

NE BEZ INŽENJERA! Princip prednapinjanja PREDNAPINJANJE

BETONSKE KONSTRUKCIJE

ČELIČNE KONSTRUKCIJE DRVENE KONSTRUKCIJE

"TENSEGRITY" KONSTRUKCIJE
97

7.6. Proračun konstrukcija
Princip prednapinjanja
• Parametri za proračun prednapetih konstrukcija

OGRANIČENJA DJELOVANJA FORMA MATERIJAL

SUSTAV
TEHNOLOGIJA KONSTRUKCIJA

98

7.6. Proračun konstrukcija
Princip prednapinjanja
• ”FORM FINDING”
A uže 1 B A B

M
iznalaženje oblika form finding uže 2

M

D

C

D

C

KONCEPTUALNI PARAMETRI
MATERIJAL , FORMA
99

7.6. Proračun konstrukcija
Princip prednapinjanja
• ”FORM FINDING” KONCEPTUALNI PARAMETRI
MATERIJAL FORMA

Ei

dužine L0i površine Ai

E1 > E2

A1 > A2

L01 < L02
100

7.6. Proračun konstrukcija
Odnos prednapinjanja i krutosti
A) MATERIJAL KRUT U TLAKU

KONCEPTUALNI PARAMETRI: MATERIJAL SILE

101

7.6. Proračun konstrukcija
Odnos prednapinjanja i krutosti
B) MATERIJAL KRUT U VLAKU

KONCEPTUALNI PARAMETRI: MATERIJAL SILE FORMA

102

7.6. Proračun konstrukcija
Odnos prednapinjanja i krutosti
C) MATERIJAL KRUT U VLAKU I TLAKU

KONCEPTUALNI PARAMETRI: MATERIJAL SILE FORMA KONSTRUKCIJA TENSEGRITY KONSTRUKCIJE
103

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

104

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

105

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

106

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

107

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

108

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

109

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

110

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

111

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

112

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

113

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

114

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

115

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

116

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

117

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

118

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

119

7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija

120

7.8. Proračun konstrukcija - mostovi
Robustnost kod mostova
UZROCI OŠTEĆENJA KOD MOSTOVA I ZGRADA
50
41,2

zgrade
38,2 37,3

mostovi

40 30 20 10 0

28,0 25,3

13,9 8,5

7,1

projektiranje

izgradnja

korištenje

ostalo
121

7.8. Proračun konstrukcija - mostovi
Robustnost kod mostova

PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NEŽELJENIH UDARA ISKLJUČUJE SE NEPREDVIDIVO OTKAZIVANJE 'POVOLJNO' REAGIRANJE KONSTRUKCIJE MALA ODSTUPANJA U PRORAČUNU NISU UZROK NEPROPORCIONALNO VELIKIH OŠTEĆENJA UDARI RASPROSTRANJENI PO LOKACIJI I INTENZITETU

122

7.8. Proračun konstrukcija - mostovi
Robustnost kod mostova
ISPUNJENJE KRITERIJA U FAZI PROJEKTIRANJA:
REDUNDANTNOST SPRJEČAVANJE OTKAZIVANJA STABILIZIRANJE SUSTAVA DUKTILNOST MONOLITNI NAČIN GRAĐENJA DEFORMABILNOST
123

7.8. Proračun konstrukcija - mostovi
Robustnost kod mostova
ISPUNJENJE KRITERIJA U FAZI PROJEKTIRANJA:
RJEŠAVANJE DETALJA I TOK NAPONA KOMPAKTNI KONSTRUKCIJSKI OBLIK ZAMJENJIVOST PRILAGODLJIVOST ODSTUPANJA PRILIKOM IZRADE

124

7.8. Proračun konstrukcija - mostovi
Robustnost kod mostova

125

7.9. Proračun konstrukcija - optimalizacija
Optimalizacija oblika konstrukcije imitiranjem prirode

sustav hidrauličnog podizanja

vanjsko oslanjanje i dizanje uz pomoć stupova

dizanje pomoću kablova

126

7.9. Proračun konstrukcija - optimalizacija
Optimalizacija oblika konstrukcije imitiranjem prirode

127

7.9. Proračun konstrukcija - optimalizacija

Konceptualno projektiranje generiranje sferičnih ploha

128

7.9. Proračun konstrukcija - optimalizacija

Konceptualno projektiranje generiranje sferičnih ploha

129

7.9. Proračun konstrukcija - optimalizacija
Konceptualno projektiranje generiranje sferičnih ploha

130

7.10. Eksperimenti i modeli
NAJBOLJE ULAGANJE U GRAĐENJE JE NOVAC ULOŽEN U MODELE Michelangelo MALI JEDNOSTAVNI MODELI ČESTO DAJU VIŠE ODGOVORA NEGO ŠTO SE PITANJEM ŽELJELO DOBITI. Heinz Isler

131

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje pješačkog mosta u Japanu

11 UVJETA NATJEČAJA

PODLOGE ZA PRISTUP KONCEPTUALNOM PROJEKTIRANJU

PRVA NAGRADA - STUDENTI
132

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje mosta u Hong Kongu

NATJEČAJ ZA MOST U HONG-KONGU

133

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje mosta u Hong Kongu

A
VELIKI BROJ STUPOVA VELIKI BROJ ZAŠTITA STUPOVA - BLOKADA DIJELA RIJEKE
134

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje mosta u Hong Kongu

B
LUK ULAZI U SLOBODNI PROFIL RIJEKE NEMA PRIRODNOG OSLANJANJA ZA PREUZIMANJE HORIZONTALNE SILE LIJEVE TEMELJNE STOPE
135

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje mosta u Hong Kongu

C
PRESKUPO RJEŠENJE RASPON OD 900 METARA PREMALI ZA VISEĆI MOST VELIKI PROTUTERETI NA KRAJEVIMA
136

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje mosta u Hong Kongu

D

RASPON OD 900 METARA - SVJETSKI REKORD U ONO DOBA NEEKONOMIČNO RJEŠENJE
137

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje mosta u Hong Kongu

E

PREVELIKA VISINA STUPA NEEKONOMIČNO RJEŠENJE
138

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje mosta u Hong Kongu

F

NAJBOLJE RJEŠENJE
139

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje stambenih jedinica

140

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje stambenih jedinica

141

7.11. Primjeri iz prakse
Konceptualno projektiranje stambenih jedinica

142

7.12. Izbor nosive konstrukcije – čelična ili armiranobetonska

7.12.1.)

7.12.1.

143

7.12. Izbor nosive konstrukcije – čelična ili armiranobetonska

Tablica 7.12.1.

144

7.12. Izbor nosive konstrukcije – čelična ili armiranobetonska
Slika 7.12.1. Optimalni raspon ploče

7.12.2.

Slika 7.12.2. Optimalni rasponi sekundarnih nosača međukatne konstrukcije

7.12.3

Slika 7.12.3. Područja primjene betona i čelika u ovisnosti rastera stupova

145

7.12. Izbor nosive konstrukcije – čelična ili armiranobetonska

7.12.4.

Slika 7.12.4. Usporedba različitih konstrukcijskih sustava s jednakim momentom savijanja potpune plastičnosti Mpl = 910 kNm

146

SVAKO GRADITELJSKO OSTVARENJE REZULTAT JE NAPORA LIČNOSTI, DARA, KREATIVNOG POTENCIJALA, A TO NI JEDNA ŠKOLA NEĆE DATI.
147

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->