Postupak Projektovanja

NOSIVE KONSTRUKCIJE II
STUDIJ ARHITEKTURE
7.Postupak projektiranja konstrukcija
METALNE KONSTRUKCIJE
Prof. dr. sc. Bernardin Pero
SADRAJ: 1. Uvod 2. Metali elik u arhitekturi 3. Metali Proizvodnja i svojstva 3.1. elik 3.2. Legure aluminija 3.3. Ostali metali 4. Zatita metalnih konstrukcija 4.1. Korozija 4.2. Poar 5. Koncept sigurnosti metalnih konstrukcija 6. Djelovanja 7. Postupak projektiranja konstrukcija 8. Otpornost poprenih presjeka i konstrukcijskih elemenata dimenzioniranje 9. Skeletne eline konstrukcije u visokogradnji 10. Primjeri nosivih konstrukcija karakteristinih arhitektonskih ostvarenja
2
"...Projektiranje je mjeavina umijea i znanosti koju kombinira iskusni inenjerski intuitivni osjeaj za ponaanje konstrukcija sa zdravim znanjima naela statike, dinamike, mehanike materijala i prorauna konstrukcija da bi se poluila sigurna i ekonomina konstrukcija koja e sluiti namijenjenoj svrsi..."
C.G. Salmon, J.E Johnson, Steel Structures - Design and Behavior, 1980.
3
7.1. Naela projektiranja
Projektiranje optimalno rjeenje plana graevine Kriteriji vrednovanja:

minimalna cijena kotanja minimalna teina konstrukcije
minimalno vrijeme graenja minimalni utroak rada minimalna cijena izrade vlasnikovih proizvoda maksimalna uinkovitost rada vlasnika, itd.
Ako se kriterij moe izraziti matematiki
optimalizacija kriterija
funkcija cilja (objective function)
7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Funkcionalno projektiranje (functional design)
predvidjeti odgovarajue radne povrine predvidjeti ventilaciju i ostale instalacije rijeiti odgovarajue ureaje za transport (dizala, stepenice, kranove, itd.)

predvidjeti odgovarajue osvjetljenje osigurati arhitektonsku atraktivnost rijeiti puteve evakuacije u sluaju poara rijeiti probleme akustike i prolaza topline (graevinska fizika) uklopiti graevinu u okoli, itd.

Konstrukcijsko projektiranje (structural framework design)
1) Planiranje (planning) 2) Preliminarni oblik graevine (preliminary structural configuration) 3) Utvrivanje djelovanja (establishment of actions)

4) Preliminarni odabir elemenata (preliminary member selection) 5) Proraun (analysis) 6) Vrednovanje (evaluation) 7) Konano projektiranje (redesign) 8) Zavrna odluka (final decision)
10

1) PLANIRANJE
Namjena graevine cilj projektnog zadatka
11

1) PLANIRANJE
Namjena graevine cilj projektnog zadatka
12

1) PLANIRANJE
Faza planiranja plan koritenja
13

2) PRELIMINARNI OBLIK GRAEVINE
Oblik graevine osnovni volumen prostora
Posebni zahtjevi Posebni akustike za zahtjevi razliite akustike za volumene odreene volumene
Vertikalna Vertikalna ovisnost ovisnost izmeu izmeu volumena volumena
Odvajanje Odvajanje volumena radi volumena radi poara poara
Definiranje Definiranje volumena radi volumena radi gabarita krana gabarita krana
14

3) ODREIVANJE DJELOVANJA
Pojam djelovanja Ragbija = 102 kg = priblino 1,0 kN Jak udarac vjetra, priblino 0,7 - 0,9 kN na odraslog ovjeka
Uobiajen zid od opeke, debljine 100 mm, teak je = (gustoa, [masa/m3]) x (debljina) x (gravitacijsko ubrzanje, g) = 2000 x 0,1 x 9,81/1000 = 1,96 kN/m2
15

Pojam djelovanja Betonska ploa debljine 100 mm = 2400 x 0,1 x 9,81/1000 = 2,35 kN/m2 1000 litara vode = 1m3 (1000 kg), teko je 9,81 kN HE 140 A profil tei 25 kg/m. Moe li snaan ovjek nositi profil duljine 6 - 8 m?
16

Pojam djelovanja Namjena prostora Stambeni Uionica Sportska dvorana Knjinica Jednoliko optereenje [kN/m2] 1,50 3,00 5,00 2,40 Koncentrirano optereenje po 0,3 m2 [kN] 11,40 2,70 3,60 7,00
17

Pojam djelovanja Veliina prema lokaciji Intenzitet prema lokaciji
18

Prema normama EC 1
Slika 7.2.1. Djelovanja na konstrukciju
19

4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA
tlani elementi
Slika 7.2.2. Koncept prijenosa optereenja - tlani element
20

vlani elementi
Slika 7.2.3. Koncept prijenosa optereenja vlani element

21

tlak - vlak
Slika 7.2.4. Koncept prijenosa optereenja reetke, kombinacija vlanih i tlanih elemenata 22

savijanje
Slika 7.2.5. Koncept prijenosa optereenja savijanje
23

savijanje
Slika 7.2.6. Koncept prijenosa optereenja savijanje 24

savijanje i uzdune sile
Slika 7.2.7. 2D sustavi pod vertikalnim optereenjem

25

2D sustavi otporni na horizontalna djelovanja
Slika 7.2.8. Logian razvoj glavnog nosivog poprenog sustava

26

Slika 7.2.9. Stupovi koji djeluju kao konzole nad temeljem

27

Slika 7.2.10. Okviri

28

Slika 7.2.11. Dijagonalni vezovi

29

4) PRELIMINARNI ODABIR ELEMENATA GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI
Pribline vrijednosti Vruevaljani profili Reetke: Teko optereenje Srednje optereenje Lagano optereenje Prostorni sustavi i ljuske L/h < 20 12 - 15 15 - 18 18 - 21 15 - 45
Slika 7.2.12. Preliminarno odreivanje dimenzija elemenata i sustava
Tablica 7.2.1.
31
Tablica 7.2.1. Ravninski reetkasti nosai
32
Tablica 7.2.2.
33
Tablica 7.2.2. Prostorni tapni sustavi
34
Tablica 7.2.3.
35
Tablica 7.2.3. Prostorni sustavi 36

5) PRORAUN
Modeli 3D i 2D
Slika 7.2.13. Model konstrukcije 3D razlae se na konstrukcijske elemente 2D

37

6) VREDNOVANJE Da li su udovoljeni svi uvjeti? Da li je rjeenje optimalno?
38

7) KONANO PROJEKTIRANJE
Mogunost promjene rjeenja
Slika 7.2.14. Iterativni postupak kod projektiranja
39

8) ZAVRNA ODLUKA Projekt je gotov daje se svim uesnicima gradnje
ZAVRNA ODLUKA PROJEKT VREDN. ULAZNIH PARAMETARA NAMJ. GRA. CILJ
ODABIR NOSIVOG SUSTAVA
Projekt
PLANIRANJE
ODREIVANJE DJELOVANJA
OBLIKOVANJE
7.3. Princip modularnog projektiranja

Marcus Vitruvius Pollio:
"Treba graditi korisno, sigurno i lijepo."
41

Slika 7.3.1. Djeljivost (razlaganje) modula 600 mm
42

Slika 7.3.2. Prostorni raster
43

v3 v2
R1 R2 n3M
v1
Slika 7.3.3. Shema rastera glavne (R1) i sekundarne (R2) konstrukcije

n1M
R1 R2 n2M R2 R1 R2 R1 R2
44
Slika 7.3.4. Projektiranje viekatne zgrade armiranobetonski skelet

45
7.4. Varijacije tlocrta i nosivi sustavi
Slika 7.4.1. Usporedba pravokutnog i kvadratnog tlocrta graevine

46
Slika 7.4.2. Kompozicija oblika

47
Slika 7.4.3. Slaganje volumena razliitih veliina

48

- PRIMJERI ELINIH NOSIVIH SUSTAVA
Sustavi stupova koji prolaze kroz cijelu visinu zgrade: 1 Po pravilu se optereenja najkraim putem prenose sustavom stupova koji prolaze kroz cijelu visinu zgrade. To je najekonominiji oblik nosive konstrukcije. 2 Na statiki sustav nema kod skeletnih konstrukcija , naravno, nikakvog utjecaja ako vanjski zidovi ne stoje jedan iznad drugoga Oslanjanje stupova 3 Kada su katna polja poduprta u svojim uglovima
49

4 Zahtjeva se gust raspored vanjskih stupova u gornjim katovima, a iroko razmaknut raspored u prizemlju. Preputeni katovi 5 Kada katna polja nisu poduprta u svojim uglovima Objeene zgrade 6 Kod objeenih zgrada se ostvaruje
50

Stupovi na ivici zgrade 7 Kada prizemlje ostaje slobodno od supova, a zgrada treba stati samo na svojim vanjskim stupovima Mostovske zgrade 8 Optereenje zgrade se prenosi na daleko razmaknute vrste toke
51

Kosi stupovi 9 Kosi stupovi trebaju biti bono poduprti Zgrade sa vanjskim reetkama 10 Reetka je tipian oblik nosivog sustava elinih konstrukcija. Izvana vidljive reetke utjeu na opi izgled zgrade Zgrade ukruene betonskom jezgrom 11 elini skelet se esto ekonomino ukruuje betonskom jezgrom. Nain graenja odreuje i arhitekturu, ako je jezgra vidljiva izvana Cjevasta kua 12 Visoke zgrade se efikasno ukruuju na nain da se vanjski zidovi formiraju kao kruta platna i povezuju u krutu cijev
52

- OSLANJANJE STUPOVA
Optereenja stupova se po pravilu sprovode u neprekinutoj liniji vertikalno na temeljno tlo. Prekidanje toka sila i njegovo bono voenje pomou leajnih nosaa je -veinom vrlo rasipniki izuzetak. U veini sluajeva je skretanje sila nezgodno rjeenje, pa je to upravo znak loeg usklaivanja izmeu projekta zgrade i koncepcije nosive konstrukcije. Za sluajeve gdje je ovakva mjera neizbjena, skicirane su neke mogunosti rjeenja: 1 Ovo moe biti dominantna arhitektonska koncepcija, npr. kada zgrada podignuta od zemlje treba lebdjeti na tekom rotilju oslonjenom na mali broj povuenih stupova. Nema problema za oslanjanje lakog krovnog stupa na podvlaci, kada se u potkrovlju treba stvoriti vea prostorija bez stupova Ve je tee oslanjanje stupa visoke zgrade, kada on u gornjim katovima ima drugaiji poloaj nego u donjim. To se najbolje izvodi pomou reetkastog nosaa visine kata. Oslanjanje teko optereenih unutranjih stupova u prizemlju iziskuje velike trokove i visok, teak oslanjajui nosa. I ovdje se najvie predviaju reetkasti nosai visine kata, u koliko to doputa koritenje zgrade
2 3
53

- OSLANJANJE STUPOVA
Povlaenje stupova prizemlja 5 u gornjim katovima stupovi stoje na nosivom zidu. U prizemlju oni slijede fasadu prizemlja koja se povlai. Stupove gornjih katova oslanjaju iznad prizemlja teki nosai koji prolaze popreno ispod itave zgrade. Vei razmaci izmeu stupova u prizemlju 6 Gornji katovi imaju gusto rasporeene vanjske stupove. U prizemlju je potreban vei razmak izmeu stupova. Stupovi gornjih katova oslanjaju se visokim nosaem. Ovaj veinom pun oslanjajui nosa treba biti naglaen u formiranju fasade kako bi se izbjegao dojam da gornji stupovi nemaju siguran oslonac
7 Oslanjajui nosai mogu biti formirani kao reetkasti nosai visine kata (tehniki kat), jedan ekonomian nain da se premoste veliki razmaci izmeu stupova. 6 8 Ako se oslanjajui nosa visine kata moe smjestiti samo u jednom od gornjih katova, tada meustupovi postaju vjealice, pa glavni stupovi, koji idu do temeljnog tla, moraju prenijeti sva optereenja.
54

- KONZOLNE PODNE KONSTRUKCIJE
Mali prepusti nosive katne konstrukcije nastaju uvijek kada vanjski stup stoji na izvjesnom razmaku iza vanjskog zida. 1 Kod kratkog prepusta, sama katnu ploa je preputena iznad ivine podvlake. Fasada se moe objesiti o stup, ili se oslanjati na katnu plou. 2 Ako su stupovi vie povueni, moraju i leajni katni nosai biti preputeni. Konstrukcija fasade se obino oslanja na katove. 3 Zgrada koja ima samo unutranje stupove i iji su katovi daleko preputeni, prua svu slobodu u oblikovanju vanjskog zida i u rasporeivanju pregradnih zidova. Pri tome se mora uzeti u obzir maksimalni progib kata i time nastalo pomicanje izmeu vanjskog zida i kata.
55

- KONZOLNE PODNE KONSTRUKCIJE
4 Nosiva konstrukcija sastoji se od poprenih okvira ije preke imaju velike prepuste. Suglasno vanjskom optereenju smanjuju se visine konzolnih nosaa na krajevima. Vanjski zid je objeen na visokim i krutim reetkastim nosaima iznad krova. Stoga on ne sudjeluje u deformaciji katnih ploa za razliita optereenja. Njegovo vezivanje za katove zahtjeva briljivu obradu, kako bi se sauvala mogunost pomicanja, a usprkos tome sprijeio i prolaz zvuka. 5 Podvlake sa zarubljenim poprenim presjekom su preputene s obje strane 4 ugaona stupa jezgra zgrade, i to, da bi se izbjeglo probijanje preputenih nosaa, naizmjenino u jednom i drugom pravcu. Dva kata ine jednu konstrukcijsku jedinicu, jer su ivini nosai na neoslonjenim stranama oslonjeni na donje parove nosaa ili su objeeni o gornje. Donji pojasevi preputenih nosaa su zbog ojaanja i zbog smanjenja maksimalnog progiba obloeni betonom.
56

- OBJEENE ZGRADE
Kod objeenih zgrada sva optereenja se prenose preko jezgre zgrade. Jezgra se sastoji od eline konstrukcije, ili betona (klizna oplata). Vanjska katna optereenja vode se vjealicama prema gore i preko tekih preputenih nosaa prenose na jezgru. Tako u prizemlju nastaju vanjske zone bez stupova. Uske vjealice se lako mogu ukljuiti u konstrukciju vanjskog zida. 1 etiri skroz prolazna u kvadratu rasporeena stupa formiraju zajedno sa glavnim nosaima katova etverostrani sustav katnih okvira. - Zgrada laboratorija u Hajdelbergu. 1 2 Kvadratna osnova. Teki elini stupovi u u uglovima jezgre. Primanje vjetra katnim okvirima izmeu stupova jezgre. - Upravna zgrada Alpine Montan u Leobenu.
57

- OBJEENE ZGRADE
3 Objeena zgrada sa kvadratnom osnovom i kvadratnom betonskom jezgrom. - Kancelarijske zgrade, Vancouver.
58

- OKVIRNE ZGRADE
1 Okvirne zgrade nemaju unutranje stupove. Sva optereenja se dovode vjealicama dovode tekih okvirnih preki. Optereenje od vjetra prihvaa se krutou okvira. 1 Tri okvira imaju sanduasti presjek. Oni u dvije ravnine nose sanduaste podue nosae izmeu kojih su smjeteni popreni nosai na kojima su vjealicama objeeni katni nosai etiri kata. - Iranski paviljon Sveuilinog grada u Parizu. 2 2 Prostor izmeu komunikacijskih tornjeva ima samo vanjske stupove. Katni nosai koji su postavljeni izmeu na rasponu 16,25 m vezani su po parovima sa reetkastim nosaima visini kata. Oni sa vanjskim stupovima formiraju vertikalne okvire za popreno ukruenje zgrade. Ostala ukruenja vertikalnim reetkama u tornjevima. Hotel Radisson South u Mineapolisu.
59

- MOSTOVSKE ZGRADE
1 Visoka kola umjetnosti u Pasadeni/SAD je zgrada duga 263 m koja premouje jednu dolinu mostovskog nosivom konstrukcijom raspona 58 m. 2 Mostovska zgrada je raspona 84 m. Optereenje 12 katova donjeg, do sada izvedenog dijela nose, pomou 1 vjealica, dva reetkasta nosaa visine 8,5 m i dva visea pojasa od I-profila. - Federalna rezervna banka u Mineapolisu/SAD. 3 Dvoetana mostovska zgrada koja stoji na etiri stupa, kao proirenje iznad jedne postojee zgrade. Nadgradnja ekog parlamenta u Pragu.
60
7.4. Varijacije tlocrta - stupovi

- STUPOVI U OBLIKOVANJU ZGRADE
Proces projektiranja: - im je usvojena ideja o projektu zgrade u izabran nosivi sustav, slijedei zadatak u procesu projektiranja je razraivanje alternativa o rasporedu stupova. Jer, raspored stupova skeletne konstrukcije djeluje povratno na strukturu nosive konstrukcije, a time i na koncepciju cijele graevine. - Svaki graevinski materijal ima pri tome svoje osobne zakone - Ovo poglavlje treba projektantu dati ideje, pruiti pomo, dati spisak na to treba obratiti panju, da se daju kriteriji za usporeivanje alternativa. Stupovi kao sredstvo oblikovanja: - Dijelovi nosivog sustava razliito doprinose oblikovanju zgrade. - Nosiva meukatna konstrukcije je u opem sluaju sakrivena izmeu poda i plafona. I sistem za ukruenje esto nije povrnom posmatrau prepoznatljiv, naroito ako stupovi slue kao stupovi za ukruenje. - Ipak, stupovi su najee vidljivi i predstavljaju vano sredstvo oblikovanja. Pri tome stupovi koji se nalaze u okviru fasade (vanjski stupovi)imaju za oblikovanje mnogo vei znaaj nego stupovi u unutranjosti zgrade (unutranji stupovi). Stupovi u unutranjosti zgrade: - U halama za prijeme kod visokih zgrada njihove snane dimenzije ukazuju na veliinu optereenja zgrade koja lei na njima. esto oni djeluju zbunjujue i kod manjih prostorija, naroito stupovi u blizini prozora, kod velikih prostorija su unutranji stupovi, kada kvare slobodan pogled i nesmetano koritenje.
61

- STUPOVI U OBLIKOVANJU ZGRADE
Stupovi u vanjskoj arhitekturi: 1 Kada u oblikovanju zgrade dominira sprijeda objeena fasada, stupovi kao element oblikovanja se ne pojavljuju. 2 Stupovi mogu kod izgradnje vanjskog zida postati vano sredstvo oblikovanja i dati fasadi snano vertikalno ralanjivanje. 3 Oni postaju karakteristika projekta, ako su izbaeni daleko ispred fasade ili ak da kao okvirna konstrukcija vidljivo nose zgradu. 4 iroko razmaknuti, snani stupovi visokih zgrada pokazuju skupljenu silu velikog optereenja. 5 Blisko rasporeeni, tanki stupovi daju fasadi izgled prozirne filigranske mree. Stupovi u uglovima: 6 kod elinih konstrukcija esto se kod uglova zgrade javljaju problemi oblikovanja, jer su eline konstrukcije u osnovi jedan odreeni nain izgradnje, a stupovi uzdunih i poprenih strana imaju razliite funkcije i dimenzije.
62
7.4. Varijacije tlocrta raspored stupova

- KATNO POLJE I RASTER STUPOVA
Stupovi neke zgrade se u opem sluaju redaju po nekom rasternom sustavu. U rasternom polju stupova nalazi se jedno ili vie katnih polja. Treba se utvrditi koja konstrukcijska naela daju iz svojstava elinog skeleta optimalne odnose raspona katnih polja i rastera stupova. Kvadratna betonska ploa: 1 Najjednostavniji oblik nosive katne konstrukcije je masivna, neralanjena betonska ploa. Pravokutno polje elinih nosaa: 2 elina nosiva katna konstrukcija sastoji se od gornje ploe i leajnih nosaa. Za eline skeletne konstrukcije je karakteristino da katni nosai kao prefabricirani linijski elementi daju jednoznani pravac noenja pa se ploasti katni elementi podupiru ne etverostrano, ve dvostrano. Teina katne ploe treba biti to je mogue manja. Kvadratni raster supova: 3 Kod betonskih konstrukcija daje se prednost kvadratnom rasteru, tako da se dobivaju kvadratna katna polja. 4 Kod elinih skeletnih konstrukcija mogu je isti raspored stupova. Pri tome se kvadratna katna polja dijele na izduene elemente kata.
63
7.4. Varijacije tlocrta raspored stupova

- KATNO POLJE I RASTER STUPOVA
Pravokutni raster stupova kod elinih konstrukcija: 5 Kod elinih konstrukcija katni nosai mogu sa malim poveanjem trokova dobiti vei raspon. Tada na slobodnoj povrini kata ima samo malo stupova. Do optimalnih konstrukcija se dolazi kada lako optereeni nosai ploe (nosai 1. reda), koji su najee spregnuti nosai, imaju vee raspone nego teko optereene podvlake (nosai 2. reda). 6 Visoka vrstoa elika omoguuje vrlo vitke stupove. Ta je prednost u okviru vanjskog zida. Popreni presjek stupova postaje naroito mali, kada su oni postavljeni tako gusto da njihov meusobni razmak odgovara rasponu katne ploe. Odstupanja u rasternoj podjeli: Podjela katnih nosaa ne mora se poklapati sa podjelom stupova. 7 Kod ovog primjera nalazi se svaki trei katni nosa sa podjelom stupova. 8 Osi katnih nosaa mogu se takoer i pomaknuti izvan osi stupova. Kod toga se dobiva prednost da pored stupova preostaje prostor za vertikalne instalacijske ahte i da se kod elinog skeleta dobivaju konstrukcijska pojednostavljenja. Trokutasti raster stupova: 9 Stupovi ne moraju biti u rasteru u oba pravca. U pravcu podvlaka mogu se rasporeivati proizvoljno. Na taj se nain dobiva velika sloboda u rasporeivanju stupova.
64

- RASPORED UNUTRANJIH STUPOVA
Svojstvo eline konstrukcije da se lako i ekonomino mogu savladati veliki rasponi vodi do slijedeih alternativa u odnosu na raspored unutranjih stupova: 1 Dvostrane zgrade - kod raspona veih od 15 m postaju katni nosai veliki, kako bi se maksimalni progib i vibracije ploe odrali u granicama. 2 Kod irih zgrada sa dvije trake ne trai se da se sa obje strane hodnika postavi po red stupova, ve je dovoljan jedan red na jednoj strani sa nejednakim katnim rasponima. 3 Tek kod vrlo irokih zgrada sa tri trake sa dva hodnika i jednom unutranjom zonom ekonomian je raspored sa dva reda unutranjih stupova, ukoliko i ovdje nije dovoljan jedan jedini red unutranjih stupova. 4 Kod zgrada sa jednom centralnom jezgrom usvajaju se veinom iroke prostorije sa slobodnom dispozicijom bez unutranjih stupova izmeu vanjskih zidova i jezgre.
65

- PUT OPTEREENJA DO STUPA
1 Masivna ploa bez nosaa prenosi optereenje najkraim putem neposredno na stupove. 2 Katne nosae neposredno nose stupovi. Put sila je kratak, pa je time i konstrukcija ekonomina. 3 Kod velikog rastojanja izmeu stupova u oba pravca prenose se optereenja katnog nosaa (1. reda) dodatnim nosivim elementima, podvlakama (2. reda) na stupove. 4 Kod veoma velikih raspona glavni nosai preuzimaju optereenja od podvlaka, pa se tek sa njih prenosi na stupove. Put sila je dug. 5 Probijanja ploa mogu prosjei red nosaa i primorati da se nosai prekinu. Optereenja nosaa se tada prenose umetanjem novih greda.
66

- RASPORED VANJSKIH STUPOVA
Razmak stupova od vanjskog zida 6 U razmatranje dolaze slijedee mogunosti: a) Stup stoji bez dodira sa vanjskim zidom slobodno u prostoru b) Stup stoji iznutra uz sam vanjski zid c) Stup zajedno sa vanjskim zidom formira jednu konstrukcijsku cjelinu d) Stup stoji izvana uz sam vanjski zid e) Stup stoji daleko ispred fasade bez kontakta sa njom
67

- KRITERIJI ZA RASPORED STUPOVA
U priloenom sustavnom pregledu prikazana su djelovanja prethodno spomenutih kriterija na izbor rasporeda vanjskih stupova na bazi osam mogunosti kombiniranja. Tablini pregled saima sve kriterije koji su kod pojedinih rasporeda od utjecaja. Ako odgovor na pitanje ovisi od nekih drugih kriterija, odgovori su dani u zagradama.
Raspored stupova Tip Nosiva konstrukcija Kontakt sa vanjskim zidom? Fasadni stupii potrebni? Konstrukcija vanjskog zida utjee? Podjela vanjskog zida utjee? Veze unutranjeg zida utjeu? Veze sa vanjskom klimom? Potreba mjesta iza vanjskog zida? Potreba mjesta u prostoru?
da velika da (da) da da da velika -
irok a b c Skuplje
da (da) da da (da) (da) da (da) da da da da da da da mala -
gust d e b c jeftinije
da da (da) da da da -
68

- DALEKO POSTAVLJENI VANJSKI STUPOVI ISPRED ILI IZA NOSIVOG ZIDA
Poloaj a 1 Stup se nalazi iza vanjskog zida pomaknut unazad u unutranjost zgrade. Poloaj b 2 Stup koji se nalazi izvan zgrade s njom je vezan samo podvlakama koje stre iz zgrade.
69

- DALEKO RAZMAKNUTI VANJSKI STUPOVI NA ILI U NOSIVOM ZIDU
Poloaj c 3 Stup se nalazi iza vanjskog zida. On je po pravilu sa tri strane iznutra zatien od poara. Poloaj d 4 Stup je dio vanjskog zida. Unutranja strana ima po pravilu zatitnu oblogu protiv poara.
70

- DALEKO RAZMAKNUTI VANJSKI STUPOVI NA ILI U NOSIVOM ZIDU
Poloaj e 5 Stup se nalazi ispred vanjskog zida. Ako se zahtjeva zatitna obloga protiv poara, onda se vanjski sloj praktino vodi oko stupa.
71

- GUSTO RASPOREENI VANJSKI STUPOVI
Stupovi stoje gusto, njihov meusobni razmak odgovara irini katnog polja i irini prozora i fasadnih ploa. Oni se nalaze na fasadnom zidu ili u njemu. Poloaj c 6 Stupovi se nalaze iza vanjskog zida. Oni su po pravilu sa tri strane iznutra zatieni od poara.
72

- GUSTO RASPOREENI VANJSKI STUPOVI
Poloaj d 7 Stupovi formiraju sa zidom 7 jednu konstrukcijsku cjelinu. Poloaj e 8 Stup se nalazi ispred vanjskog zida. Ako se trai zatitna obloga protiv poara, onda se vanjski sloj izvodi praktino oko stupa.
73

- VANJSKI STUPOVI NA UGLOVIMA ZGRADA
elini skelet je kako je ve vie puta bilo izloeno sustavni nain graenja. Zbog toga nosiva konstrukcija i meukatna ploa nemaju na dva meusobno paralelna vanjska zida jednako oblikovanje. Razmaci izmeu stupova na uzdunoj i poprenoj strani zgrade su razliiti, a tada i optereenja poprenih presjeka stupova. Ugao zgrade kod daleko razmaknutih stupova (1 4) Ugao zgrade kod usko rasporeenih stupova (5 8)
74

- VANJSKI STUPOVI NA UGLOVIMA ZGRADA
Rjeenja detalja (9 13)
75
7.4. Varijacije tlocrta graevine sa ortogonalnim rasterom

- ZGRADE SA GUSTO RASPOREENIM STUPOVIMA
1 Nain graenja je pogodan za zgrade sa katnim povrinama velikih raspona u kojima se unutranji prostor, slobodan od stupova, moe proizvoljno koristiti, npr., za administrativne zgrade sa fleksibilnom podjelom katne povrine, 10 do 12 m iroke. Jednu dalje interesantnu primjenu ovaj nain graenja nalazi u konstrukcijama garaa. Konstruktivna visina katnih ploa ovisi o rasponu, a iznosi oko 35 do 70 cm. 1
76

- ZGRADE SA GUSTO RASPOREENIM STUPOVIMA
2 Ovim principom mogu se izvoditi i zgrade sa vie redova stupova. Redovi gusto poredanih unutranjih stupova nalaze se u zidovima hodnika. Kako i unutranji stupovi imaju male dimenzije, oni zahtijevaju malo prostora, ili mogu nestati u zidovima. Popreni zidovi se mogu u istoj konstrukciji vezati u svakoj osi stupova. Zbog fiksiranja redova unutranjih stupova ovaj sustav je naroito pogodan za graevine, kod kojih se, suglasno njihovoj namjeni ne oekuje neka promjena u raspodjeli prostora u podruju hodnika, npr., kod hotela ili kod krila bolnica sa krevetima.
77

- ZGRADE SA DALEKO RAZMAKNUTIM STUPOVIMA
Stupovi imaju u oba pravca velike meusobne razmake ime pravokutni raster stupova, sa velikim rasponima za katne nosae, a manjima za podvlake, daje ekonominu nosivu konstrukciju. 1 Zgrada ima samo daleko razmaknute vanjske stupove. Izmeu njih su postavljene podvlake. Meukatni nosai prolaze preko cijele irine zgrade. Unutranjost zgrade je slobodna od stupova te se moe dijeliti na proizvoljan nain. Vrlo povoljan raspored stupova za administrativne i visokokolske graevine
78

- ZGRADE SA DALEKO RAZMAKNUTIM STUPOVIMA
2 Zgrada ima vie redova daleko razmaknutih vanjskih i unutranjih stupova. Izmeu vanjskih stupova postavljene su pune podvlake, izmeu unutranjih stupova reetkasti nosai. Meukatni nosai su takoer reetkasti nosai iste visine, a lee izmeu podvlaka. 3 ire graevine mogu imati i etiri reda stupova. Oba unutranja reda stupova nalaze se s obje strane hodnika. Statiki bi bio dovoljan i jedan red stupova s jedne strane hodnika
79

- ZGRADE SA STUPOVIMA RASPOREENIM IZVANA GUSTO IZNUTRA NA VELIKOM RAZMAKU
Kombinacija oblika nosivih konstrukcija kakve su prikazane na slijedeim slikama esto vode do prihvatljivih rjeenja. Gusto postavljenim vanjskim stupovima tedi se prostor i doputaju se pregradni zidovi u proizvoljnim osima meukatnih nosaa. Daleko razmaknuti unutranji stupovi olakavaju podjelu prostora. Preko podvlaka na njih se prenose optereenja meukatnih nosaa. 1 1 Kod ove trobrodne graevine iroka raspodjela unutranjih stupova omoguuje kako velike prostorije, tako i podjelu na hodnike i male prostorije sa pregradnim zidovima kod osam vanjskih stupova.
80

- ZGRADE SA STUPOVIMA RASPOREENIM IZVANA GUSTO IZNUTRA NA VELIKOM RAZMAKU
2 Za ovu zgradu visine 100 m sa rasponom nosaa od 7 m bili su vanjski stupovi projektirani sa razmacima 1,8 m i poprenim presjekom 16 x 16 cm. Boni zidovi 2 imaju samo dva nosiva stupa. 3 Visoka kua sa ekscentrinom betonskom jezgrom. Stupovi prednje i bonih fasada su nosivi stupovi zgrade, stupovi zadnjeg zida nose samo fasadu. Izmeu jezgre i uglova zgrade dijagonalno su postavljene podvlake.
81

- NOSIVE KONSTRUKCIJE VELIKOG RASPONA
Prostori velikih raspona mogu zahtijevati da se podvlake prihvate glavnim nosaima, tako da se dobivaju tri reda nosaa. Glavni nosai su teki puni ili reetkasti nosai. 1 1 Tri reda nosaa lee jedan iznad drugog u ovoj meukatnoj konstrukciji velikog raspona. Glavni nosa ne dobiva optereenje neposredno od ploe. 2 Gornji pojas glavnih reetkastih nosaa moe leati u istoj ravnini sa meukatnim nosaima ili kod krova leati sa ronjaama i primati dodatnu silu pojasa i naprezanje savijanjem. 3 Glavni nosai i podvlake su reetkasti nosai istih visina. Meukatni nosai lee iznad vertikalnih punih tapova podvlaka. Konstrukcija koja tedi prostor katova velikih raspona i sa velikim optereenjem. 4 Reetkasti glavni nosai formiraju krute okvire sa tekim stupovima hale. Reetkaste podvlake i krovni nosai su tipski elementi jednog graevinskog sustava. - Slobodno Sveuilite Berlin
82
7.4. Varijacije tlocrta graevine sa neortogonalnim rasterom

- ZGRADE SA TROKUTASTIM RASTEROM
I kod trokutastog rastera stupova meukatna polja se dijele redovima meukatnih nosaa i podvlaka tako da se za meukatne ploe dobiju dovoljno mali rasponi. Na primjeru jedne osnovne kole bit e prikazane etiri mogunosti voenja nosaa. 1 Preko cijele osnove postavljen je pravokutni raster nosaa. 2 Podvlake i meukatni nosai su meusobno pod kutom od 60. 3 Meukatni nosai su postavljeni tako da idu okomito na vanjske zidove. 4 Za elinu konstrukciju se usvaja trokutasti raster. Trokutasta polja su podijeljena zvijezdom nosaa. Visina trokutnog polja sa kosim kutom je mala, tako da za meukatnu plou nastaju krupni rasponi. Mogua je primjena prefabriciranih trokutastih betonskih ploa.
83

- OKRUGLE GRAEVINE
Graevine sa okruglim oblikom osnove vrlo su pogodne za izvoenje u eliku, jer imaju mnoge jednake dijelove koji se ponavljaju. Garana spirala 1 Dvotrana spirala za dolazak i odlazak vozila. Rampe za dolazak i odlazak mijenjaju se po katovima. Stvarna konstrukcija spirale sastoji se samo od tri elementa: stupova, radijalnih nosaa i meukatnih ploa. 2 Meukatna ploa je element spiralne povrine. Pravci AB i CD elementa ABCD povrine spirala lee horizontalno, a imaju visinsku razliku h. Administrativne zgrade 3 Nosiva konstrukcija ove administrativne zgrade sa prstenastom osnovom noena je od vie grupa stupova koji su rasporeeni po koncentrinim krugovima. Vanjski stupovi su vjealice. U krunom unutranjem prostoru nalazi se vertikalna komunikacija. Vertikalno ukruenje sprovodi se parovima unutranjih stupova koji su spregnuti sa reetkama. Ploe se sastoje od betonskih talpi (prefabricirane tanke ploe). 3
84

- ZGRADE SA RAVNIM KATOVIMA
Masivna meukatna ploa gore i dolje ravna koju bez elinih nosaa neposredno nose elini stupovi, moe imati samo mali ili srednje raspone (6 do 10 m). Ploa ima debljinu 20 do 40 cm. Ravnim izglednom masivne meukatne ploe uteuje se objeeni plafon. Ova jeftina meukatna konstrukcija pogodna je za stambene zgrade, domove, hotele, i ostale graevine sa malo instalacija. Meukatne ploe mogu zbog utede na teini imati uplje prostore. Mogue su rebraste ili kasetne ploe. 1 Ovaj sustav je naroito pogodan za izgradnju prema postupku Liftslab: meukatne ploe se betoniraju jedna preko druge na najniem nivou, a svaka ploa predstavlja oplatu za onu iznad sebe. Meuslojevima se sprjeava prianjanje. U prethodno predvienim otvorima postavljaju se elini stupovi koji idu kroz vie katova. Ploe se diu jedna za drugom u svoje konane poloaje pomou centralno upravljanog ureaja za dizanje koji je postavljen na gornjim krajevima stupova.
85

- ZGRADE SA RAVNIM KATOVIMA
Sistem ravnih meukatova sa elinim gljivama 2 Primjena za viekatne graevine svih vrsta, ne samo za katove iznad zemlje, ve i za temelje i za suterenske katove 3 Detalj eline gljive, za vie detalja
86
7.5. Konceptualno projektiranje
SIGURNOST RACIONALNO DIMENZIONIRANJE EKONOMSKA PRIHVATLJIVOST ESTETIKA UKLOPLJENOST U OKOLI

87
KONCEPTUALNO KONSTRUKCIJSKO FUNKCIONALNO PROJEKTIRANJE PROJEKTIRANJE PROJEKTIRANJE

88
Detalji eline konstrukcije koji nisu lijepi niti konstrukcijski korisni
89
RELIGIJA
POKUS
ZNANOST
PRORAUN
POKUS I PRORAUN
90
TEHNOLOGIJA

IZVOR IDEJA produktivnost industrija SREDSTVO RAZVOJA IDEJA pokusi na velikim uzorcima praksa
Joseph Paxton
91

IZVOR IDEJA djelovanje luka imaginacija SREDSTVO RAZVOJA IDEJA proraun pokus
Isambard K. Brunel
92

IZVOR IDEJA religija prirodni principi SREDSTVO RAZVOJA IDEJA pokus vjetina obrtnika
Antonio Gaudi
93

IZVOR IDEJA tehnologija estetika SREDSTVO RAZVOJA IDEJA pokus praksa
Fritz Leonhardt
94

IZVOR IDEJA geometrija hipara modernizam SREDSTVO RAZVOJA IDEJA intuicija praksa
Felix Candela
95

IZVOR IDEJA prirodni principi tlak SREDSTVO RAZVOJA IDEJA pokus praksa
Heinz Isler
96
7.6. Proraun konstrukcija
NE BEZ INENJERA! Princip prednapinjanja PREDNAPINJANJE
BETONSKE KONSTRUKCIJE
ELINE KONSTRUKCIJE DRVENE KONSTRUKCIJE
"TENSEGRITY" KONSTRUKCIJE
97

Princip prednapinjanja
Parametri za proraun prednapetih konstrukcija
OGRANIENJA DJELOVANJA FORMA MATERIJAL
SUSTAV
TEHNOLOGIJA KONSTRUKCIJA
98

FORM FINDING
A ue 1 B A B
M
iznalaenje oblika form finding ue 2
KONCEPTUALNI PARAMETRI
MATERIJAL , FORMA
99

FORM FINDING KONCEPTUALNI PARAMETRI
MATERIJAL FORMA
Ei
duine L0i povrine Ai
E1 > E2
A1 > A2
L01 < L02

100

Odnos prednapinjanja i krutosti
A) MATERIJAL KRUT U TLAKU
KONCEPTUALNI PARAMETRI: MATERIJAL SILE
101

B) MATERIJAL KRUT U VLAKU
KONCEPTUALNI PARAMETRI: MATERIJAL SILE FORMA
102

C) MATERIJAL KRUT U VLAKU I TLAKU
KONCEPTUALNI PARAMETRI: MATERIJAL SILE FORMA KONSTRUKCIJA TENSEGRITY KONSTRUKCIJE

103
7.7. Primjeri prednapetih konstrukcija
104
105
106
107
108
109
110
111
112
113
114
115
116
117
118
119
120
7.8. Proraun konstrukcija - mostovi

Robustnost kod mostova
UZROCI OTEENJA KOD MOSTOVA I ZGRADA
50
41,2
zgrade
38,2 37,3
mostovi
40 30 20 10 0
28,0 25,3
13,9 8,5
7,1
projektiranje
izgradnja
koritenje
ostalo
121

PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NEELJENIH UDARA ISKLJUUJE SE NEPREDVIDIVO OTKAZIVANJE 'POVOLJNO' REAGIRANJE KONSTRUKCIJE MALA ODSTUPANJA U PRORAUNU NISU UZROK NEPROPORCIONALNO VELIKIH OTEENJA UDARI RASPROSTRANJENI PO LOKACIJI I INTENZITETU
122

ISPUNJENJE KRITERIJA U FAZI PROJEKTIRANJA:
REDUNDANTNOST SPRJEAVANJE OTKAZIVANJA STABILIZIRANJE SUSTAVA DUKTILNOST MONOLITNI NAIN GRAENJA DEFORMABILNOST
123

ISPUNJENJE KRITERIJA U FAZI PROJEKTIRANJA:
RJEAVANJE DETALJA I TOK NAPONA KOMPAKTNI KONSTRUKCIJSKI OBLIK ZAMJENJIVOST PRILAGODLJIVOST ODSTUPANJA PRILIKOM IZRADE
124

125
7.9. Proraun konstrukcija - optimalizacija

Optimalizacija oblika konstrukcije imitiranjem prirode
sustav hidraulinog podizanja
vanjsko oslanjanje i dizanje uz pomo stupova
dizanje pomou kablova
126

Optimalizacija oblika konstrukcije imitiranjem prirode
127
Konceptualno projektiranje generiranje sferinih ploha
128
129

130
7.10. Eksperimenti i modeli

NAJBOLJE ULAGANJE U GRAENJE JE NOVAC ULOEN U MODELE Michelangelo MALI JEDNOSTAVNI MODELI ESTO DAJU VIE ODGOVORA NEGO TO SE PITANJEM ELJELO DOBITI. Heinz Isler
131
7.11. Primjeri iz prakse

Konceptualno projektiranje pjeakog mosta u Japanu
11 UVJETA NATJEAJA
PODLOGE ZA PRISTUP KONCEPTUALNOM PROJEKTIRANJU
PRVA NAGRADA - STUDENTI

132

Konceptualno projektiranje mosta u Hong Kongu
NATJEAJ ZA MOST U HONG-KONGU
133

A
VELIKI BROJ STUPOVA VELIKI BROJ ZATITA STUPOVA - BLOKADA DIJELA RIJEKE
134

B
LUK ULAZI U SLOBODNI PROFIL RIJEKE NEMA PRIRODNOG OSLANJANJA ZA PREUZIMANJE HORIZONTALNE SILE LIJEVE TEMELJNE STOPE
135

C
PRESKUPO RJEENJE RASPON OD 900 METARA PREMALI ZA VISEI MOST VELIKI PROTUTERETI NA KRAJEVIMA
136

RASPON OD 900 METARA - SVJETSKI REKORD U ONO DOBA NEEKONOMINO RJEENJE

137

PREVELIKA VISINA STUPA NEEKONOMINO RJEENJE

138

NAJBOLJE RJEENJE
139

Konceptualno projektiranje stambenih jedinica
140

141

142
7.12. Izbor nosive konstrukcije elina ili armiranobetonska
7.12.1.)
7.12.1.
143
Tablica 7.12.1.
144

Slika 7.12.1. Optimalni raspon ploe
7.12.2.
Slika 7.12.2. Optimalni rasponi sekundarnih nosaa meukatne konstrukcije
7.12.3
Slika 7.12.3. Podruja primjene betona i elika u ovisnosti rastera stupova
145
7.12.4.
Slika 7.12.4. Usporedba razliitih konstrukcijskih sustava s jednakim momentom savijanja potpune plastinosti Mpl = 910 kNm
146
SVAKO GRADITELJSKO OSTVARENJE REZULTAT JE NAPORA LINOSTI, DARA, KREATIVNOG POTENCIJALA, A TO NI JEDNA KOLA NEE DATI.
147

Postupak Projektovanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Postupak Projektovanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NOSIVE KONSTRUKCIJE II

7.Postupak projektiranja konstrukcija

Prof. dr. sc. Bernardin Pero

7.1. Naela projektiranja

Projektiranje optimalno rjeenje plana graevine Kriteriji vrednovanja:

7.1. Naela projektiranja

7.1. Naela projektiranja

Ako se kriterij moe izraziti matematiki

funkcija cilja (objective function)

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Vertikalna Vertikalna ovisnost ovisnost izmeu izmeu volumena volumena

Odvajanje Odvajanje volumena radi volumena radi poara poara

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.1. Djelovanja na konstrukciju

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.2. Koncept prijenosa optereenja - tlani element

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.3. Koncept prijenosa optereenja vlani element

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.5. Koncept prijenosa optereenja savijanje

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.6. Koncept prijenosa optereenja savijanje 24

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.7. 2D sustavi pod vertikalnim optereenjem

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.8. Logian razvoj glavnog nosivog poprenog sustava

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.9. Stupovi koji djeluju kao konzole nad temeljem

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.10. Okviri

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.11. Dijagonalni vezovi

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.12. Preliminarno odreivanje dimenzija elemenata i sustava

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Tablica 7.2.1. Ravninski reetkasti nosai

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Tablica 7.2.2. Prostorni tapni sustavi

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Tablica 7.2.3. Prostorni sustavi 36

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.13. Model konstrukcije 3D razlae se na konstrukcijske elemente 2D

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

Slika 7.2.14. Iterativni postupak kod projektiranja

7.2. Kako pristupiti projektnom zadatku

ODABIR NOSIVOG SUSTAVA

7.3. Princip modularnog projektiranja