P. 1
Oslobođenje [broj 23500, 19.5.2012]

Oslobođenje [broj 23500, 19.5.2012]

|Views: 265|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on May 19, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/06/2012

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

SUBOTA, 19. 5. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.500

Jelko Kacin, ~lan Evropskog parlamenta

Pogledajte Tursku! finale Lige prvaka Ve~eras u Münchenu
4-5. strana

BAYERN TRA@I ISKUPLJENJE, CHELSEA JURI PRVU TITULU
46-47. strana

Gora`de u znaku Preventa

OTVORENA NOVA FABRIKA

17. strana

BO[NJACI U VIJE]NICU, HRVATI IZ NJE

2. strana

DANAS PRILOG

POKLON ^ITAOCIMA SPECIJALNI PRILOG

Spomeni~ka kriza u Mostaru

Spomeni~ka kriza u Mostaru

U @I@I

2

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Po~eo dijalog sa Sindikatom Grani~ne policije

Bo{njaci u Vije}nicu, Hrvati iz nje
HDZBiH bojkotirao sjednicu, jer ni ve~er uo~i zasjedanja Gradskoga vije}a nije izmje{teno nelegalno postavljeno spomen-obilje`je pripadnicima Armije BiH
Vije}nici Kluba Hrvata u Gradskom vije}u Mostara, kao i Hrvati iz stru~nih slu`bi Vije}a i Gradske uprave, ju~er su bojkotirali sjednicu Gradskog vije}a i to zbog spomenika poginulim borcima Armije BiH, koji je postavljen u dvori{te Gradske vije}nice bez potrebne dokumentacije. Tako|er, sjednici Gradskog vije}a nije nazo~io ni gradona~elnik Mostara Ljubo Be{li}, kao ni zamjenica predsjedavaju}eg Gradskog vije}a iz reda srpskog naroda Sla|ana Gotovac. Iz HDZ-a BiH je priop}eno kako sjednicu bojkotiraju jer “ni ve~er uo~i zasjedanja Gradskoga vije}a nije izmje{teno nelegalno postavljeno spomen-obilje`je pripadnicima Armije BiH” Gradona~elnik . Be{li} je poru~io kako na sjednici - Po{tivat }emo odluku Vije}a o ure|enju partera Gradske vije}nice, jer Gradsko vije}e jedino mo`e donijeti odluku o tomu {to }e se nalaziti u parteru Vije}nice, a ne Odjel za urbanizam Grada Mostara, rekao je [uta. No, potpredsjednik Gradskog vije}a Danijel Vidovi} poru~uje kako Gradsko vije}e nema razloga raspravljati o ure|enju partera Vije}nice. Problem, veli Vidovi}, treba rje{avati institucionalno, a gradski Odjel za urbanizam je jedina nadle`na institucija u ovom slu~aju. - Ispred mostarske Vije}nice imamo tri spomenika, dva imaju svu potrebnu dokumentaciju, a jedan nema. Spomenik Armiji BiH, koji je postavljen tajno, nema nikakvo odobrenje. Mi smatramo da se

Ni{ta od okupljanja pred Parlamentom
Sindikati SIPA i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH u ponedjeljak kre}u u petodnevni {trajk upozorenja
Predstavnici Sindikata Grani~ne policije i Reprezentativni sindikat odr`ali su ju~er sastanak sa dva savjetnika predsjedavaju}eg Vije}a ministara Vjekoslava Bevande. Na sastanku je dogovoreno da }e se nastaviti dijalog, te da }e se i}i u pregovore oko rje{avanja pitanja plata i naknada uposlenim u institucijama BiH. Tom prilikom Sindikat Grani~ne policije je istakao da nisu protiv usvajanja bud`eta niti na strani bilo koje politike, nego isklju~ivo na strani za{tite prava uposlenih u Sindikatu i drugim institucijama u BiH. stitucije u BiH, {trajkovati na na~in da }e oni narednih pet dana po sat obustavljati rad i provoditi {trajk upozorenja, a mi }emo nastaviti na{ takozvani bijeli {trajk na na~in na koji smo ga i do sada provodili, kazao je Ahmed Tur~inovi}, pomo}nik predsjednika Sindikata Grani~ne policije. Sve do momenta dok se ne napravi sporazum sa Vije}em ministara na na~in da su obje strane zadovoljne, {trajk Grani~ne policije }e trajati. Najbitnija stvar za ovaj sindikat jeste da se na sastanku dogovorilo da }e se u}i u pregovore, s obzirom na to da do sada nisu imali nikakve povratne informacije od poslodavca. Vije}e ministara }e ve} naredne sedmice poslati zvani~an poziv da se sjedne za pregovara~ki stol sa sindikatima i dogovori ovo pitanje. U ponedjeljak se {trajku grani~nih policajaca pridru`uju i sindikati SIPA i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. Najavljeni {trajk }e biti {trajk upozorenja, a trajat }e od 21. do 25. maja. Iz Sindikata SIPA najavili su da }e od 10 do 11 sati ovih dana 70 posto radnika {trajkovati ispred zgrade Agencije, ili, u slu~aju lo{eg vremena, u sve~anoj sali.

Po proceduri
- Dobili smo dozvolu za {trajk od direktora, ali pod uslovom da se osigura 30 posto radnog kapaciteta, da posao ne bi ispa{tao. [trajk je najavljen po proceduri, jer mi prvo moramo stupiti u {trajk upozorenja, kao {to je to uradila Grani~na policija, da bismo poslije, ukoliko i nakon razgovora sa poslodavcem ne bude rije{en problem, mogli stupiti u generalni {trajk, kazao je Ivica Vlahovi}, zamjenik predsjednika Sindikata SIPA. Na dosada{njim nezvani~nim razgovorima, koje je obavio Sindikat Direkcije za koordinaciju policijskih tijela sa predstavnicima poslodavca, nije dogovoreno ni{ta konkretno, stoga su i oni odlu~ili da stupe u {trajk upozorenja sljede}e sedmice. U svakom slu~aju, oba ova sindikata daju punu podr{ku Grani~noj policiji. M. PAMUK

Grad slu~aj, nova epizoda

Sjesti za stol
ovaj problem treba rije{iti institucionalno, a nakon toga }emo u}i u Vije}nicu. Odjel za urbanizam izdaje urbanisti~ke suglasnosti i gra|evinske dozvole, tako da Gradsko vije}e nema {to odlu~ivati o ure|enju partera Vije}nice, rekao je Vidovi}, te dodao kako “Klub Bo{njaka u Gradskom vije}u Mostara ve} dulje vremena podi`e politi~ke tenzije” na koje, tvrdi, Hrvati , nisu nasjedali. - Mi samo to ho}emo da se rije{i, i u tom pogledu dogovoreno je da }e se nastaviti razgovori na nivou Vije}a ministara i Sindikata, i o~ekujemo da nas idu}e sedmice pozovu na zvani~ne pregovore. U ponedjeljak, iako je to ranije bilo najavljeno, ne}e biti javnog okupljanja ispred zgrade Parlamenta, iz razloga {to }e Reprezentativni sindikat koji predstavlja i druge in-

nije sudjelovao jer je tako odlu~ila njegova stranka - HDZBiH.

Bitka za parter
- ^lan sam HDZ-a BiH i po{tujem doneseni stav svoje stranke. To zna~i da ne}u sudjelovati u zakazanim sjednicama Gradskoga vije}a koje se jednostrano, bez konzultacija, zakazuju u Gradskoj vije}nici sve dok se ne razrije{i “spomeni~ka kriza kod Gradske vije}nice” . Apeliram da se `urno, po mogu}nosti odmah, odredi druga lokacija i da se nastavi odr`avanje zakazanih sjednica, kako bismo rje{avali najvitalnije probleme grada, navodi se u Be{li}evu priop}enju. Predsjednik Kluba SDA u Gradskom vije}u Mostara Adil [uta je, pak, izjavio kako je Klub Bo{njaka ranije, prije samog otvorenja Vije}nice, usvojio zaklju~ak da Gradsko vije}e treba odlu~ivati o ure|enju partera Vije}nice.

Hrvati nejedinstveni
No, upitno je koliko je stav Kluba Hrvata jedinstven. Naime, ju~er je GO HDZ-a 1990 Mostar izdao priop}enje u kojem stoji kako su stanovnici Mostara, posebice Hrvati, postali taoci politi~kih igara u gradu. - Svojim nepojavljivanjem na sjednici Gradskog vije}a, HDZBiH daje mogu}nost Klubu bo{nja~kog naroda da donese odluke po svome naho|enju, {to mo`e dovesti do dodatnih opstrukcija i umjetno stvorenih nesuglasica izme|u dva naroda u Mostaru. Tako|er, smatramo licemjernim da oni koji dr`e uzde vlasti u ovom gradu prozivaju gradsku administraciju za nesposobnost. Ako je dokazano, a jeste, da je spomenik u obliku ljiljana ilegalno postavljen ispred Vije}nice, onda se moralo na}i rje{enje njegovog uklanjanja, unato~ protivljenju i opstrukcijama bo{nja~kog kadra unutar te administracije, poru~uju iz HDZ-a 1990.
Jurica GUDELJ

NADLE@NOST Po{tivat }emo odluku Vije}a o ure|enju partera Gradske vije}nice, jer Gradsko vije}e jedino mo`e donijeti odluku o tomu {to }e se nalaziti u parteru Vije}nice, a ne Odjel za urbanizam Grada Mostara, rekao je [uta

V I J E S T I

RADMANOVI] S BAN KI-MOONOM

Veliki trebaju ponijeti teret krize
^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi} sastao se 17. maja u New Yorku s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija Ban Ki-moonom. Ban Ki-moon zahvalio je Neboj{i Radmanovi}u za njegovo u~e{}e na tematskoj debati “Stanje svjetske ekonomije i finansija u 2012.” Naglasio je da Ujedinjene nacije ~ine sve da se prevazi|e aktuelna svjetska kriza i ispune Milenijski razvojni ciljevi Ujedinjenih nacija. Sagovornici su se saglasili da je ova debata veoma va`na za cijeli svijet i da predstavlja samo jedan dio poku{aja da se rije{i globalna kriza. Osim toga, konstatovali su da najve}i teret aktivnosti u vezi s izlaskom iz krize treba da ponesu velike i razvijene zemlje koje su i stvorile krizu, ali da ne treba zanemariti poziciju malih i nerazvijenih zemalja. Radmanovi} je izrazio spremnost BiH da napravi korake naprijed. Tema razgovora bila je i aktuelna situacija u BiH. Generalni sekretar izrazio je zadovoljstvo formiranjem Vije}a ministara BiH i nadu da }e BiH ispuniti sve uvjete potrebne za punopravno ~lanstvo u EU. Radmanovi} je informirao Ban Ki-moona o trenutnoj politi~koj i ekonomskoj situaciji u BiH te ponovio svoj odranije po-

znati stav da postojanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH predstavlja najozbiljniju prepreku BiH na njenom putu ka EU. Va`na tema sastanka bila je i situacija u regionu. Generalni sekretar se posebno interesirao za napredak zemalja zapadnog Balkana na putu ka EU. Radmanovi} je istakao da je BiH u tom smislu postigla vi{e od pojedinih zemalja u regionu, ali da smatra da bi bilo dobro {to prije sve zemlje zapadnog Balkana integrirati u EU. Naglasio je da ~lanstvo u EU ne zna~i samo ekonomsku stabilnost ve} i projekt mira, veoma va`an za region. Jedna od tema sastanka bilo je i pitanje Bliskog istoka, s posebnim osvrtom na aktuelno stanje u Siriji, saop}eno je, uz ostalo, iz Predsjedni{tva BiH.

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.

U @I@I

3

Dom naroda Parlamenta FBiH jo{ nije konstituiran

Fali Srbin, a Srbi {ute
@ivo me zanima {ta ~ekaju i ~udno je {to se iz Kluba delegata iz reda srpskog naroda niko ne buni, ipak bi taj potpredsjedavaju}i bio njihov glas u Kolegiju, poja{njava Abdi} - Jelenovi}
Dom naroda Parlamenta FBiH u novom sazivu ve} du`e od godinu radi sa nepotpunim rukovodstvom. Imenovana je predsjedavaju}a Karolina Pavlovi} i jedan potpredsjedavaju}i Jasmin Smailbegovi}. Od marta pro{le godine nije imenovan drugi potpredsjedavaju}i, kojeg trebaju de le gi ra ti iz Klu ba de le ga ta srpskog naroda. Zvani~no, to zna~i da Dom naroda Parlamenta FBiH jo{ nikad nije konstituiran do kraja.

Nelogi~na situacija
- Dom naroda je u potpunosti konstituiran kad se izabere potpuno rukovodstvo, predsjedavaju}i, oba potpredsjedavaju}a, {efovi klubova... Sad to nije slu~aj. O~ekuje se da Klub delegata iz reda srpskog naroda predlo`i potpredsjedavaju}eg, jer, po Ustavu, predsjedavaju}i i potpredsjedavaju}i Doma ne smiju da budu iz reda istog konstitutivnog naroda, pojasnio je Izmir Had`iavdi}, sekretar Doma naroda Parlamenta FBiH, dodav{i da ne postoji propisan rok za izbor drugog potpredsjedavaju}eg. Delegatkinja Elvira Abdi} - Jelenovi} postavila je na posljednjem zasjedanju Doma poslani~ko pitanje kada }e se imenovati drugi potpredsjedavaju}i, a za Oslobo|enje ka`e da joj je cijela ta situacija sa odugovla~enjem imenovanja nelogi~na. - Kad se formirao ovaj dom naroda, prvi put dosad Klub delegata iz reda srpskog naroda je bio popunjen i nije bilo zapreka da se imenuje potpredsjednik iz reda Srba. Mo`da je to imalo veze sa formiranjem vlasti na dr`a-

Nije po Ustavu

NIJE UREDU SDP to mo`e rije{iti. Nije uredu da nemamo drugog potpredsjedavaju}eg, ali smatramo da nije uredu ni ~itavo sada{nje rukovodstvo i da je izabrano na nelegalnoj sjednici, ka`e Vidovi}
vnom nivou, ali i to je sad zavr{eno. @ivo me zanima {ta ~ekaju i ~udno je {to se iz Kluba delegata iz reda srpskog naroda niko ne buni, ipak bi taj potpredsjedavaju}i bio njihov glas u Kolegiju, poja{njava Abdi} - Jelenovi}.
Elvira Abdi} - Jelenovi}: Nelogi~no Mira Ljubijanki}: Bi}e to uskoro zavr{eno

Ostali
Delegati iz reda ostalih jo{ ~ekaju razmatranje svoje inicijative kojom su zatra`ili u~e{}e u Kolegiju Doma naroda, pa “bar kao posmatra~i”. Da bi se ovo desilo, Ustavna komisija trebala bi predlo`iti izmjene Poslovnika Doma, ali zasad nije skupljen kvorum za to. Ostali sad nemaju ~lana Kolegija niti mogu odlu~ivati u Kolegiju. Ipak, Aner @uljevi} iz Kluba ostalih o~ekuje da }e uskoro biti imenovan i drugi potpredsjedavaju}i. du ni ~itavo sada{nje rukovodstvo i da je izabrano na nelegalnoj sjednici, ka`e Vidovi}. [ef Kluba Bo{njaka Amir Zuki} podsje}a na to da je i on na Kolegiju postavljao pitanja o imenovanju drugog potpredsjedavaju}eg, te da o~ekuje da uskoro to mjesto bude popunjeno. M. \UROVI] RUKAVINA

Nelegitimno rukovodstvo
[efica Kluba delegata iz reda srpskog naroda Mira Ljubijanki}

ka`e da je i izbor potpredsjednika Doma naroda dio politi~kih dogovora. - Bi}e to uskoro zavr{eno i Klub delegata iz reda Srba }e delegirati potpredsjedavaju}eg, kazala je Ljubijanki}. Navodno, i izbor drugog potpredsjedavaju}eg bio je dio politi-

~kih dogovora vezanih za formiranje vlasti na dr`avnom nivou. Radoje Vidovi}, {ef Kluba delegata iz reda hrvatskog naroda, ka`e da je u pitanju politi~ki dogovor i to SDP-a BiH, koji ima ve}inu delegata Srba. - SDP to mo`e rije{iti. Nije uredu da nemamo drugog potpredsjedavaju}eg, ali smatramo da nije ure-

SUSRET NIK[I] - CHRISTOU

SADIK AHMETOVI]

SUD BiH

Izvr{iti dogovoreno
Premijer FBiH Nermin Nik{i} ju~er je razgovarao sa {efom misije Me|unarodnog monetarnog fonda u BiH Costasom Christouom i rezidentnim predstavnikom MMF-a u BiH Milanom Cucom. Tijekom susreta u sjedi{tu Vlade FBiH, premijer Nik{i} je prezentirao aktivnosti koje je Vlada FBiH poduzela u proteklom razdoblju u vezi sa smanjenjem javne potro{nje i restrukturiranja prora~una u FBiH. Ovakav pristup potreban je i zbog ukupnih makroekonomskih pokazatelja s po~etka ove godine, ali i pravednije raspodjele javnih prihoda, kao i pove}anja investicijskih kapaciteta FBiH. - Zahvaljuju}i anga`manu Vlade FBiH, u ovoj godini je u FBiH pokrenuto nekoliko infrastrukturalnih projekata. Me|u njima je nastavak izgradnje autoceste na ju`nom dijelu koridora 5c, vrijednosti 120.000.000 konver tibilnih maraka, a ve} u ponedjeljak }e biti potpisan 230.000.000 KM vrijedan ugovor za poddionicu Tar~in - Suhodol. Na ovaj na~in aktivirali smo ve} odobrena me|unarodna kreditna sredstva, koja su dugo stajala neiskori{tena, kazao je premijer. Misija MMF-a boravi u BiH radi sa~injavanja godi{njeg pregleda ekonomskih aktivnosti, te razgovora o mo-

gu}em novom aran`manu na{e zemlje s ovom me|unarodnom financijskom institucijom. - Federalna Vlada `eli izvr{avati sve {to je dogovoreno, ali ne `eli obe}avati ono {to ne mo`e izvr{iti, dodao je Nik{i}. Costas Christou je izrazio zadovoljstvo temeljito{}u u pripremi Vlade Federacije za razgovore, kao i napretku koji je Vlada FBiH postigla u proteklom razdoblju u vezi s restrikcijom javne potro{nje, a posebno kontrole javnih rashoda za pla}e uposlenika, napretkom u procesu revizije korisnika braniteljsko-invalidske za{tite, kao i na stabiliziranju mirovinskog fonda, te intenziviranju realizacije infrastrukturalnih projekata u FBiH, saop}io je, uz ostalo, Ured za odnose s javno{}u Vlade FBiH.

Zajedni~ki istra`ni timovi
Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} prisustvovao je ministarskoj konferenciji Brdo Proces, koja je odr`ana 17. i 18. maja na Brdu kod Kranja. Jedna od tema konferencije je bila uspostava zajedni~kih istra`nih timova u borbi protiv trgovine ljudima. Istaknuto je da je ovo sve prisutniji vid me|unarodne saradnje u krivi~nim stvarima i va`an alat u borbi protiv trgovine ljudima, ali i drugih vidova organizovanog me|unarodnog kriminala, saop}eno je iz Ministarstva sigurnosti BiH. “Da bi se efikasno suprotstavljalo kriminalnim organizacijama koje trguju ljudima, neophodno je ostvarivati me|unarodnu saradnju”, kazao je Ahmetovi}.

U srijedu izja{njenje o krivici
Mevlid Ja{arevi}, Emrah Fojnica i Munib Ahmetspahi} izjasni}e se o krivici u srijedu, 23. maja, u Sudu BiH, nakon {to je Sud potvrdio optu`nicu za teroristi~ki napad na Ambasadu SAD-a u BiH, potvrdio je za Srnu Ja{arevi}ev advokat Senad Dupovac. Osim optu`be za terorizam, optu`eni se terete da su postali pripadnici teroristi~ke grupe koja je organizovana u okviru vehabijske zajednice u Gornjoj Mao~i. Tu`ila{tvo BiH }e, kako je najavilo, odgovornost optu`enih dokazivati iskazima 39 svjedoka i stru~nih vje{taka, a uz optu`nicu je prilo`eno vi{e od 100 materijalnih dokaza.

4

INTERVJU

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Katolici se, na`alost, nisu vratili i oni su ovdje prepu{teni nikome. Ja godinama tra`im prekid ove drame

Jelko Kacin, ~lan Evropskog

POGLEDA
Razgovarao: Dejan MOCNAJ

Franjo Komarica,
banjalu~ki biskup

DOBAR LO[

ZAO

STJEPAN MESI]
Hrvatski predsjednik u penziji je dosljedan onom {to godinama poru~uje; iz Beograda treba u Banju Luku tamo{njim Srbima sti}i poruka da im je glavni grad Sarajevo. Ba{, uostalom, kao {to je iz Zagreba odaslana poruka u (zapadni) Mostar bh. Hrvatima.

ZLATKO LAGUMD@IJA
Otkrio je {ef na{e diplomacije toplu vodu, konstatiraju}i, pred danskim ministrom za evropske poslove, kako karta za EU nije besplatna. Nije, svako zna, ali mi jo{ nismo ni u redu za kartu. I trenutno se zbilja i ne nazire kad }emo biti.

• Nedavno ste za jedan bh. magazin izjavili kako niste ba{ optimisti~ni u pogledu prijema BiH i njenog puta ka EU. Da li se i{ta promijenilo od tada, pro{lo je nekoliko mjeseci? - Ne, ja sam uvijek suo~en sa pitanjima na koja ne smijem odgovoriti, jer pitanja o tome kada bi BiH mogla ne{to posti}i u tom pravcu mo`e dati samo BiH, ali postoji i pitanje “ko u ime BiH?” Po{to ta dr`ava nema vladu, . ima Vije}e ministara i njegov mandat je veoma su`en i ograni~en, te{ko je bilo {ta predvidjeti, jer ako se doga|aju takozvani samiti {estorke od kojih se puno o~ekuje, a slijedi blokada za blokadom, onda to nije mogu}e gledati druga~ije nego da su to koraci na vlastitu {tetu. Ono {to je za mene bitno jeste da dolazi do pozitivnih promjena u regionu. Razlika kako mi gledamo iz EU i kako se to gleda iz BiH, jeste da se iz BiH gleda iz entiteta ili iz kantona ili iz distrikta i ne daj Bo`e da neko gleda {est kilometara dalje, a iz EU gledamo na region i zato smo veoma zadovoljni napretkom koji je ostvaren u Crnoj Gori, koja }e iz statusa zemlje kandidata za mjesec pre}i u status zemlje koja pregovara, {to je svakako izuzetno dobro za BiH. Ako govorimo da dvije tre}ine granica ve} pokriva budu}a ~lanica EU, onda slijede}u {estinu ili polovinu tre}ine, pokriva zemlja koja pregovara da bi zadnji dio bila dr`ava koja ve} ima status i

MILORAD DODIK
Predsjednik Republike Srpske vratio se, nakon naporne predizborne kampanje u prijateljskoj Srbiji, na doma}i teren. I odmah - na slavlje. Slavila su se dva desetlje}a toga entiteta, kojom je prilikom vo`d obznanio kako Srpska nikome ne}e biti satelit. Pa ni Srbiji!

RUMUNIJA Svi mi koji dolazimo iz zapadnog Balkana znamo da mo`emo privu}i strana ulaganja samo ako uspostavimo punu saradnju izme|u Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije jer kad sve to skupimo, nema nas za jednu Rumuniju. E sad, Rumunija ima strana ulaganja, a tu ih nemamo

VIJEST U OBJEKTIVU

Foto: Amer KAJMOVI]

DERMOT GROOM
Ha{ki tu`itelj je briljantnim govorom pojasnio {to, zapravo, proces kalinova~kom zlo~incu treba da donese; Istinu, dakle, o tome {ta je taj pomahnitali oficir uradio jednoj divnoj zemlji. Istinu koju moraju znati svi narodi te zemlje!

Doplesali do Guinnessa
Vi{e od 34.000 maturanata iz {est bh. i 80 gradova iz regije i Evrope doplesalo je ju~er u ritmu Quadrille do Guinnessovog rekorda, potvrdio je za Fenu Mladen Brekalo, instruktor Plesne {kole Romantik iz Sarajeva, koja je ujedno i organizator ovog doga|aja. U plesnom spektaklu u~estvovalo je 600 maturanata iz Sarajeva. - Uspjeli smo, oborili smo rekord. Bili smo dio uspje{nog, rasplesanog poduhvata zajedno s maturantima iz jo{ pet bh. gradova i onim iz 80 gradova regije i Evrope, eufori~no je pojasnio Brekalo. Sinhronizirani ples zapo~eo je ta~no u podne i trajao je deset minuta. Sarajevski maturanti plesali su na Trgu djece Sarajeva u prisustvu mnogobrojne publike.

VIJEST U

BROJU

osoba ~eka posao devet i vi{e godina na banjalu~kom Zavodu za zapo{ljavanje.

2.400

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.

INTERVJU

5

parlamenta

AJTE TURSKU!
Ako jedna tako velika zemlja, koja nema jasnu europsku perspektivu, ipak `eli svoj dr`avni sustav modernizirati, prilagoditi tr`i{noj ekonomiji, uvesti {ira ljudska prava i oja~ati demokraciju, ne mogu razumjeti za{to tih spoznaja ne mo`e biti ovdje. Mislim da je takav odnos prema gra|anima jednostavno neprihvatljiv
koja bi, po nama, mogla na osnovu izbornih rezultata dobiti jaku vladu, koja bi mogla na tom putu napraviti zna~ajnije korake i napretke. U tom dijelu zapadnog Balkana svakako ima zna~ajnih pomaka, dok na drugom dijelu zapadnog Balkana, govore}i o Makedoniji, imamo situaciju koja postaje sli~na onoj u BiH i ne vodi ni~emu. Mi `elimo podr`avati pozitivne primjere jer `elimo da susjedi od tih pozitivnih primjera {to{ta nau~e i zato je veoma zna~ajno da se Crnu Goru pohvali i u Chicagu i ta pohvala ne}e izostati, mislimo da jednostavno treba hrabriti te manje zemlje u regionu, u usporedbi sa zemljama koje su spore i grube, mislim na BiH i Makedoniju, da su ti moderniji, mali, br`i sisavci ti koji te dinosaure, na neki na~in, guraju na stranu. Ono {to je za nas bitno jeste da dolazi do pozitivnih pomaka u regionu i to se de{ava. {ljati o tome {ta ~eka sljede}u generaciju. Svi mi koji dolazimo iz zapadnog Balkana znamo da mo`emo privu}i strana ulaganja samo ako uspostavimo punu saradnju izme|u Slovenije, Hrvatske, BiH i Srbije jer kad sve to skupimo, nema nas za jednu Rumuniju. E sad, Rumunija ima strana ulaganja, a tu ih nemamo. Za{to? Zato {to se previ{e gleda iz `ablje perspektive, iz pozicije nekakvog kantona umjesto da na{e dr`ave i na{e ekonomije, na neki na~in, napravimo konkurentnijim i privu~emo strana ulaganja. • Mo`da }e Vam ovo pitanje zvu~ati glupo ili naivno, ali {ta u slu~aju da se ovdje niko, nikad, ni o ~emu ne dogovori? Ima li Evropa u tom slu~aju alternativu, reni svi uslovi da u ovoj zemlji dobiju operativnu i jaku vladu, koja je potrebna da se krene u pregovore za ~lanstvo. S druge strane, ima tu i pozitivnih poruka, dvije radikalne stranke su ostale ispred parlamenta. [e{eljevi radikali nisu mogli u}i u parlament, {to ipak pokazuje da i u toj Srbiji, za koju neki misle sva{ta i sve najlo{ije, dolazi do velikih pozitivnih, demokratskih i proeuropskih promjena. • Razgovarali ste sa Sulejmanom Tihi}em, pretpostavljam da se dio razgovora odnosio na pitanje izbora u Srebrenici i Mostaru, koje okupira doma}u javnost u posljednje vrijeme. Kakav je uop{te stav EU o tim pitanjima? to je van koncepta multietni~ke, ravnopravne i europske BiH.

Gola, bosa i glupa
• Govorili ste, u medijskim istupima, i o ja~ini entiteta i slabosti dr`ave. Da li je mogu}e o~ekivati da dr`ava jednog dana bude ja~a od entiteta? - Ja }u vam ilustrirati, to uporno ponavljam i to }ete vidjeti u svim medijima, BiH je jedina dr`ava na europskom kontinentu koja nema ministarstvo poljoprivrede. Mi u Europi imamo zemlju koja nema ministarstvo odbrane, to je Island, ali ima ministarstvo ribarstva i mora, ali vi, Bosna i Hercegovina, predstavljate unikum. Najte`e poglavlje za svaku zemlju na putu u EU jeste poglavlje poljoprivrede. Ju~er (srijeda, op. a) je ovdje na Bussines Forumu izneseno nekoliko konkretnih projekata za ja~anje poljoprivrede, za ponovno aktiviranje zemlje za povratak, {to je sve pametno i perspektivno. Ali, dr`ava koja nema toliko pameti i u kojoj, ne zanima me koji od {est glavnih politi~ara, nema toliko klikera da razumije da su bez ministarstva svi osu|eni da rade u korist svoje {tete, to za Europu nije prihvatljivo, nije shvatljivo i ja moram to tako grubo re}i. Ovdje Bosna dokazuje da je stvarno Bosna, gola i bosa i glupa. • Za kraj, mo`da neka poruka mladim ljudima, sa naglaskom na mladim. Da li je potrebno da vi{e ula`u u obrazovanje, u sebe? - Pa ja bih rekao ovako, svakako treba investirati u sebe i treba vidjeti perspektivu u zemlji, {to zna~i da treba iza}i na izbore i treba glasati druga~ije od svojih roditelja. Roditelji jo{ glasaju po starim nacionalnim {emama, dok bi mladi morali postaviti pitanje koja krava Bosni donosi mlijeko, a ne kako izgleda i kakvo joj je nacionalno porijeklo. To je bit, treba biti prakti~an, jednostavno treba napraviti sve da se stvori perspektiva u Bosni, a ta Bosna mora biti europska. BiH kao ~lanica EU, sa ministarstvom poljoprivrede, sa normalnom dr`avnom strukturom na koju su svi ponosni. To je ono {to je potrebno ostvariti, a ne sanjati kada govorimo o Bosni i Hercegovini i njezinoj budu}nosti.

@ablja perspektiva
• Ovdje se mnogo toga vrti oko pitanja Sejdi} - Finci. Kada je Slovenija ulazila u EU, morala je donijeti mno{tvo zakona i propisa, koliko je to realno o~ekivati ovdje, gdje je te{ko posti}i dogovor o bilo ~emu? - Pogledajte Tursku, koja je sebi za cilj postavila promjenu Ustava. Ako jedna tako velika zemlja, koja nema jasnu europsku perspektivu, ipak `eli svoj dr`avni sustav modernizirati, prilagoditi tr`i{noj ekonomiji, uvesti {ira ljudska prava i oja~ati demokraciju, ne mogu razumjeti za{to tih spoznaja ne mo`e biti ovdje. Mislim da je takav odnos prema gra|anima jednostavno neprihvatljiv. Mislim da Bosanke i Bosanci nisu toliko glupi da ne bi shvatili da to {to se ne de{ava ide na njihovu {tetu. Neodgovorno je da mlada generacija jednostavno ne koristi politi~ke mehanizme i zahtijeva promjene jer, da citiram jordanskog kralja Abdalu, koji nam je nedavno u Strasbourgu rekao: “Mladost predstavlja samo 100 posto na{e budu}nosti” ni{ta vi{e, samo 100 posto. Je, dnostavno si treba postaviti pitanje {ta }e biti sutra? Ako mi u EU razmi{ljamo kako mali }emo za 20 godina izgledati prema Kini, Indiji, Rusiji, Brazilu, Ju`noj Africi... valjda bi morali ovdje u kantonima i entitetima razmi-

DINOSAURI Mi `elimo podr`avati pozitivne primjere jer `elimo da susjedi od tih pozitivnih primjera {to{ta nau~e i zato je veoma zna~ajno da se Crnu Goru pohvali i u Chicagu i ta pohvala ne}e izostati. Mislimo da jednostavno treba hrabriti te manje zemlje u regionu, u usporedbi sa zemljama koje su spore i grube, mislim na BiH i Makedoniju, da su ti moderniji, mali, br`i sisavci ti koji te dinosaure, na neki na~in, guraju na stranu. Ono {to je za nas bitno jeste da dolazi do pozitivnih pomaka u regionu i to se de{ava
ho}e li ona, na neki na~in, prisiljavati BiH ili }e dopustiti da svi iz okoline u|u u EU, a da BiH ostane takva kakva jeste, nesre|ena i sama sa sobom? - Na{ cilj je da krizno podru~je smanjimo na minimum. • Na koji na~in? Zapad je garant Dejtonskog sporazuma, koji je takav kakav jeste, kljakav i prepun nedostataka. O~igledno je da ovdje ima onih kojima to odgovara, oni vjerovatno nikada i ne}e posti}i bilo kakav dogovor. - Mi }emo podr`avati i pomagati sve one koji `ele napraviti {to{ta za sebe, ali ne}emo prisiljavati nikoga! • Izbori u Srbiji, kakav je stav EU o tom pitanju? - Mi ne smijemo imati stav o tome, mi moramo samo pristati, odnosno priznati izborne rezultate, ali mislim da su stvo- Svakako, ~uo sam izlaganja i poglede gospodina Tihi}a i ja se sla`em da je pitanje Srebrenice principijelno pitanje na kome treba ustrajati i o kome treba veoma jasno tra`iti ~vrst stav najutjecajnijih dr`ava koje snose odgovornost za BiH, njezin Ustav i njezina na~ela, dok je pitanje Mostara, po mom mi{ljenju, malo druga~ije. Kako bi se reklo u Hercegovini, kamen na kamen nije neka ba{ pametna solucija i kada se dva kamena udare, svakoga od njih boli ~elo. Malo vi{e fleksibilnosti i razumijevanja moglo bi napraviti zna~ajne pomake. Ono {to je, po mom mi{ljenju, isto tako ilustracija tog “kamen na kamen” jeste ova sramna i neprihvatljiva situacija o segregaciji djece u {kolama “pod jednim krovom” To jednostavno nije rje{e. nje koje bi mogao prihvatiti bilo ko u Europi, a kamoli u EU. To je van pameti i

TAKORE]I... ARTRITIS
Sekcija za podizanje svijesti o reumatoidnom ar tritisu i osteoporozi Udru`enja `ena Tuzla uputila je otvoreno pismo kojim `eli ukazati na postoje}e probleme vezane za adekvatno lije~enje reumatoidnog ar tritisa u TK-u, a tako|er i senzibilizirati javnost na potrebu sustavnog rje{avanja problema. Na osnovu statisti~kih podataka, procjenjuje se da na podru~ju Kantona od RA boluje izme|u 2.500 i 5.000 osoba. - Ovom prilikom `elimo ukazati na poguban uticaj ove bolesti kako na pojedinca i obitelj, tako i na dru{tvo u cjelini. Ujedno `elimo apelirati na stru~nu javnost da nositeljima vlasti uka`e na to da postoji mogu}nost brzog dijagnostikovanja i adekvatnog lije~enja RA, kako bi se sprije~io sigurni invaliditet ovih ljudi, stoji u otvorenom pismu.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

20. godi{njica postrojavanja Prve brigade policije Stari Grad Sarajevo

Pozitivno raspolo`enje u NATO-u
U sjedi{tu NATO-a pred samit Alijanse u Chicagu vlada pozitivno raspolo`enje prema BiH i njenom budu}em ~lanstvu u ovoj alijansi, ali za aktiviranje Akcionog plana za ~lanstvo i dalje va`i uslov - raspodjela vojne imovine, izjavio je {ef Misije BiH pri NATO-u Bra ni mir Ju ki}, pre ni je la je Srna. Pozitivne poruke koje {alju saveznici ba zirane su na ~injenici da su lideri {est vladaju}ih stranaka 9. mar ta u Banjoj Luci postigli dogovor o raspodjeli vojne imovine i da je taj dogovor preto~en u prijedlog zakona koji je Vije}e ministara BiH usvojilo 21. marta, pojasnio je Juki} u inter vjuu za agenciju SensSer vis.

Na istom mjestu nakon 20 godina

Foto: A. KAJMOVI]

PRVI SU STALI NA BRANIK BiH
Bilo je jako dobro vidjeti da postoji organizovana sila ustrojenih ljudi spremnih da brane na{u zemlju, istakao je ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}
U~enjem Fatihe, minutom {utnje i polaganjem cvije}a na spomenobilje`je poginulim policajcima Prve brigade policije Stari Grad Sarajevo ju~er je na Trgu Alije Izetbegovi}a obilje`ena 20. godi{njica postrojavanja ove brigade. Sve~anosti je, izme|u ostalih, prisustvovao i ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} koji je tom prilikom kazao da su okupljeni policajci prije 20 godina dali moral i snagu da se krene u odbranu Sarajeva i BiH. Bosne i Hercegovine. Na`alost, na{a 43 policajca su poginula, ali njihova `rtva nikada ne}e biti zaboravljena. Danas policajci nisu ostvarili svoja prava koja su imali ~ak i u ratu, ali nadam se da }e nadle`ni imati sluha i uskoro i to promijeniti, naglasio je Dahi}.

Prosvjed direktoru Aluminija
Udru`enje/Udruga BH novinari i Linija za pomo} novinarima uputili su javni prosvjed Ivi Bradvici, direktoru mostarskog Aluminija, ~iji su za{titari verbalno vrije|ali novinarsku ekipu Dnevnog lista iz Mostara, a potom ih poku{ali sprije~iti u obavljanju profesionalnog novinarskog zadatka, javila je Fena. “Za{titari Aluminija su u ~et vrtak, 17. svibnja, uz verbalne uvrede i prijetnje, onemogu}ili novinaru i fotorepor teru Dnevnog lista ula zak u prostor te tvornice i fotografiranje prosvjeda nezadovoljnih radnika, okupljenih pred upravnom zgradom tog javnog poduze}a. Tako|er, za{titari su poku{ali zabraniti snimanje fotografija i izvan kruga Aluminija, zbog ~ega su u pomo} pozvali i policiju”, navodi se u javnom prosvjedu.

Ponos
Mu{an Kamenica bio je jedan od onih koji su 18. maja prije 20 godina me|u prvima stali na branik na{e zemlje. Tokom rata ranjen je i od tada se nalazi u invalidskim kolicima, ali, kako je Mu{an kazao, ponosan je {to je imao priliku da bude pripadnik Prve brigade policije Stari Grad Sarajevo. - Polako se zaboravlja da je ova brigada prva stala u odbranu BiH. Danas se na{a oslobodila~ka borba druga~ije prikazuje. Ponosan sam {to sam bio dio te jedinice ~iji me ~lanovi od ranjavanja pa do danas nikada nisu zaboravili i koji su uvijek tu za mene kada je to potrebno, kazao je Mu{an.
S. HUREMOVI]

Va`an dan
- Bilo je jako dobro vidjeti da postoji organizovana sila ustrojenih ljudi spremnih da brane na{u zemlju. Dana{nji dan ‘92. godine za mene, koji sam tako|er uzeo pu{ku i krenuo da branim svoju porodicu, ku}u i domovinu, jako je va`an. Postrojavanje policije dalo nam je snagu i veoma sam zahvalan na tome, kao ~ovjek, ali i kao ~lan Predsjedni{tva. Zahvalan sam i {to se obilje`ava ovaj datum jer niko nema pravo da zaboravi na{e poginule saborce. Ovakve manifestacije trebaju da se

PRAVA Danas policajci nisu ostvarili svoja prava koja su imali ~ak i u ratu, ali nadam se da }e nadle`ni imati sluha i uskoro i to promijeniti, naglasio je Dahi}
odr`avaju zbog na{ih mladih koji zasigurno sada ne bi bili tu gdje jesu da nije bilo najhrabrijih boraca, istakao je Kom{i}. Komandant Prve brigade policije Stari Grad Sarajevo Ismet Dahi} prisjetio se okupljanja mladi}a, ali i poginulih policajaca. - Iza{li smo na ovaj trg prije 20 godina i pozvali gra|ane da nam se pridru`e u borbi za opstanak. Bilo nas je oko 740, ali na{a brigada je brojala vi{e od 1.200 policajaca koji su, pored borbi sa neprijateljem, imali posla i u unutra{njosti. Ratovali su na svim podru~jima

D`ombi} i Snel o stand by aran`manu
Predsjednik Vlade Republike Srpske Aleksandar D`ombi} razgovarao je ju~er u Banjoj Luci s izvr{nim direktorom Me|unarodnog monetarnog fonda za Holandsku konstituencu Mennom Snelom o novom stand by aran`manu MMF-a za BiH, javila je Fena. D`ombi} i Snel su se slo`ili da bi najbolje bilo da novi stand by aran`man bude najve}im dijelom namijenjen nastavku strukturalnih reformi, saop}eno je nakon razgovora iz entitetske Vlade. Snel je istakao da su u Izvr{nom odboru MMF-a pozdravili rezultate socijalnih reformi provedenih u RS-u tokom pro{log aran`mana MMF-a, koji je zapo~eo u 2009.

Dokazivanjel pripadnosti OS-ul
Izmjene i dopune Zakona o pravima boraca i Zakona o reviziji omogu}it }e dokazivanje pripadnosti nekoj od jedinica Armije BiH ili HVO-a sa dva svjedoka. Svjedoci bi bili ljudi iz komandnog kadra jedinice, niko drugi. Ovo bi va`ilo samo za porodice poginulih pripadnika ARBiH i HVO-a koji su za rata `ivjeli u op}inama koje su okupirale jedinice Vojske Republike Srpske i za koje ne postoji pisana vojna dokumentacija o pripadnosti i okolnostima ranjavanja.

Svjedoci iz komandnog kadra
dlog izmjena i dopuna je gotov, u nadle`nim je ministarstvima i uskoro }e biti na dnevnom redu Vlade FBiH. Pretpostavka je, kontrola bora~ke populacije ovim bi bila znatno lak{a, izbjegle bi se pobune bora~kih organizacija poput onih u Klju~u i Sanskom Mostu. Problem aktuelne revizije je i takozvana radna propusnost predmeta u Sektoru za upravno rje{avanje Ministarstva za bora~ka pitanja. Sektor ima ~etiri diplomirana pravnika, voditelja postupka, u stalnom radnom odnosu, ~ija je norma sedam predmeta dnevno. Kroz spomenuti sektor treba da pro|e 118.000 predmeta, pa bi, ako se revizija nastavi ovim tempom, trajala do 18 godina. Problem je privremeno rije{en raspore|ivanjem osam diplomiranih pravnika iz Sektora za pitanja evidencija iz oblasti vojne obaveze i anga`ovanjem, po ugovoru o djelu, obu~enih diplomiranih pravnika i drugih s diplomama fakulteta dru{tvenih nauka. Po ugovoru o djelu je pro{le godine anga`ovano 14 diplomiranih pravnika, 13 diplomanata ostalih dru{tvenih nauka, ~etiri osobe sa srednjom stru~nom spremom i pet voza~a. Ina~e, spomenuti je sektor, na osnovu nalaza Instituta za medicinsko vje{ta~enje, odgovaraju}im rje{enjima odlu~io o prestanku svojstva ratnog vojnog invalida za 1.100 korisnika.

Neka i voza~a
Kako bi revizija boraca bila u~inkovitija, odobreno je da se nastavi anga`man sa ne vi{e od 30 diplomiranih pravnika po ugovoru o djelu, 20 volontera (diplomirani pravnici, ekonomisti...) i do deset voza~a, tako|er po ugovoru o djelu. Uredu premijera FBiH je predlo`eno da se, sistemom staro za novo, nabavi {est novih malolitra`nih vozila. Za prijevoz 15 revizorskih timova anga`ovani su svi voza~i i vozila Ministarstva za bora~ka pitanja, a pet je voza~a zaposleno po ugovoru o djelu. A. B.

Lak{a kontrola
Misli se, dakle, na op}ine Srebrenica, Bratunac, Prijedor, Klju~, Sanski Most, Jajce, Kotor-Varo{... Prije-

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Nakon smjene Ede Arnautovi}a, predsjednika organizatora otpora KS-a
Upravni odbor Udru`enja boraca Organizatori i pokreta~i otpora Kantona Sarajevo (UO OPOKS) stao je u obranu svog predsjednika Ede Arnautovi}a kojeg je Upravni odbor iste organizacije, ali na federalnom nivou, opozvao, smijenio, sa svih funkcija u ovom udru`enju. Uradili su to zbog toga {to je Arnautovi}, koji ovu kantonalnu organizaciju predstavlja i u Koordinaciji 16 bora~kih organizacija FBiH, stao u obranu Ivana Jur~evi}a, predsjednika Udruge umirovljenih i razvoja~enih branitelja HVO-a, koji se, podsjetimo, ljeta 1993. u Bugojnu, s kolegama iz jedinice slikao ispod svastike, nacisti~kog simbola. Jur~evi}, opet, svoju udrugu predstavlja u spomenutoj koordinaciji bora~kih udru`enja.

Ne prihvatamo
D`evada Topi}a Topu
Upravni odbor kantonalne organizacije tvrdi da je smjena Arnautovi}a nelegalna Odluke Suda ~asti starije od odluka kantonalnog UO
Udru`enja mo`e Arnautovi}a smijeniti s pozicije predsjednika Udru`enja. “Ukoliko UO Udru`enja FBiH smatra da je Arnautovi} povrijedio Statut i ugled dru`enja, smatramo da je o tome trebao i morao prvo obavijestiti kantonalni UO, kako bi razmotrio situaciju i zauzeo svoj stav...” napisao je UO , OPOKS.

Komandant odgovoran za sve {to se de{ava
Na su|enju za zlo~ine nad hrvatskim civilima i vojnicima po~injene u selu Trusina kod Konjica, svjedok Dr`avnog tu`ila{tva Jovan Divjak je objasnio kada i na koji na~in komandanti odgovaraju za postupke podre|enih vojnika. Divjak, penzionisani general Armije BiH koji je tretiran kao vojni ekspert, objasnio je da komandant snosi odgovornost ako nadre|ene nije izvijestio o zlo~inu, ako je to pre{utio i sli~no, javlja BIRN. "Komandant je odgovoran za sve {to se de{ava", kazao je Divjak, koji je u prvoj polovini 1993. bio zamjenik Sefera Halilovi}a, tada{njeg na~elnika [taba Vrhovne komande Armije BiH. Divjak je ju~er svjedo~io na su|enju Mensuru Memi}u, D`evadu Sal~inu, Senadu Hakalovi}u, Ned`adu Hod`i}u, Nihadu Bojad`i}u i Zulfikaru Ali{pagi zvanom Zuka, optu`enima za napad na Trusinu izveden 16. aprila 1993, kada je ubijeno 18 civila i ~etiri vojnika HVO-a. "Komandant mo`e na nekog prenijeti ovla{tenja i nadle`nosti, ali ne mo`e odgovornost", pojasnio je Divjak i dodao da vojnik nije du`an postupiti po nare|enju ako se, naprimjer, radi o strijeljanju ljudi. Za zlo~in u Trusini, kako je rekao, saznao je poslije rata iz {tampe. Kao razlog za{to u toku rata nije o tome obavije{ten, naveo je "nepovjerenje u jednu grupu ljudi".

Zavr{io karijeru
Usprkos tome, Abdulrahman [e~i}, vr{ilac du`nosti predsjednika Udru`enja Organizatori i pokreta~i otpora FBiH, smatra da je, {to se njih ti~e, Arnautovi} zavr{io karijeru predsjednika kantonalne organizacije. Odluku o njegovoj smjeni donio je Sud ~asti spomenute organizacije, a njegove su odluke “starije” od odluka upravnog odbora kantonalne organizacije. “Arnautovi} je bio i sekretar na{e federalne organizacije, pa smo ga, ne bez razloga, smijenili s te funkcije. Sad razmi{ljamo o tome da Arnautovi}a izbri{emo i iz na{eg ~lanstva” ka`e [e~i}. ,
A. BE^IROVI]

Edo Arnautovi}: Kontroverzan

D`evad Topi} Topa: Osporavani povjerenik

Svastika
Upitan da li, nakon {to je fotografija Jur~evi}a ispod svastike objavljena u medijima, trebalo da ostane u Koordinaciji, Arnautovi} je rekao da je Jur~evi} ~astan i po{ten ~ovjek, a da je fotografija, mogu}e je, fotomonta`a. Nakon {to je opozvao Jur~evi}a federalni upravni odbor Organizatora i

BRISANJE Arnautovi} je bio i sekretar na{e federalne organizacije, pa smo ga, ne bez razloga, smijenili s te funkcije. Sad razmi{ljamo o tome da Arnautovi}a izbri{emo i iz na{eg ~lanstva, ka`e [e~i}
pokreta~a otpora je za povjerenika svoje kantonalne, sarajevske organizacije, imenovao D`evada Topu Topi}a. No, UO OPOKS Topi}a nije prihvatio za povjerenika. Smatraju da samo Skup{tina

Ukinut pritvor Ramizu Avdovi}u
Sud BiH ju~er je ukinuo pritvor Ramizu Avdovi}u, optu`enom za zlo~ine na podru~ju Sarajeva, te mu odredio mjere zabrane. Avdovi}u, biv{em komandiru stra`e na petom spratu Okru`nog zatvora i biv{oj kasarni “Viktor Bubanj” u Sarajevu, koji je bio u pritvoru od oktobra pro{le godine, odre|ene su mjere zabrane ku}nog pritvora, zabrane putovanja i kontaktiranja sa svjedocima, javlja BIRN. Ramiz Avdovi} optu`en je, skupa s Besimom Muderizovi}em i Iliuan-Nicolaeom Vintilom, da je od kraja juna do kraja novembra 1992, kao ~lan udru`enog zlo~ina~kog poduhvata, u~estvovao u uspostavljanju i odr`avanju sistema zlostavljanja civila srpske nacionalnosti.

FUP po~etkom sedmice dostavlja prijavu Tu`ila{tvu BiH

Fatalna @eljka se ne osje}a dobro
Nakon saslu{anja u prostorijama FUP-a u ~etvrtak, Bukmirova je pu{tena na slobodu, te se ju~er pojavila na poslu u Zemlji{noknji`nom odjelu Op}inskog suda u Sarajevu
Slu`benici Sektora kriminalisti~ke policije Federalne uprave policije po~etkom sedmice dostavi}e Tu`ila{tvu BiH izvje{taj protiv @eljke Bukmir iz Ljubu{kog, pripravnice Suda BiH, koja se sumnji~i da je po~inila krivi~na djela zloupotreba slu`benog polo`aja, odavanje slu`bene tajne i povreda tajnosti postupka, potvr|eno nam je iz FUP-a.

Otac ~asti novinara
@eljko Bukmir, otac pripravnice Suda BiH, protiv koje }e FUP podnijeti izvje{taj zbog tri krivi~na djela, ju~er je nazvao Redakciju Oslobo|enja i zatra`io da se u ponedjeljak sastane sa potpisnikom ovih redova, rekav{i da `eli da “~asti jer smo ovako lijepo nakitili tekst o njegovoj k}erki... Predsjednica Suda BiH Medd`ida Kreso ju~er je za Oslobo|enje kratko izjavila da je nezahvalno komentarisati ovakve slu~ajeve, te dodala da podr`ava istragu Tu`ila{tva, pa makar se radilo i o uposlenici Suda BiH.

O statusu u ponedjeljak
Nakon saslu{anja u prostorijama FUP-a Bukmirova je pu{tena, te se ju~er pojavila na poslu u Zemlji{noknji`nom odjelu Op}inskog suda u Sarajevu, gdje je naredni mjesec, u sklopu obavljanja pripravni~kog sta`a, trebala biti na praksi. Me|utim, ubrzo je napustila radno mjesto uz obrazlo`enje da se ne osje}a dobro. Prema nepotvr|enim informacijama, praksa Bukmirove u Op}inskom sudu je zavr{ena zbog ovog slu~aja, a ona bi se u ponedjeljak trebala javiti u Sud BiH, gdje }e se, kako se moglo ~uti, raspravljati o njenom statusu. Iako u policiji, Sudu i Tu`ila{tvu BiH, zbog interesa istrage, ni ju~er nisu `eljeli govoriti o ovom slu~aju, iz vi{e dobro obavije{tenih izvora moglo se ~uti da je mlada pripravnica zainteresovala policiju jer se tokom prakse zanimala za prisustvo nekim ro~i{tima, kao i za predmete te istrage, iz kojih su, navodno, curile informacije osumnji~enim i njihovim advokatima.

Protest u Biha}u
Kantonalni odbor Saveza samostalnih sindikata Unsko-sanskog kantona na ju~era{njoj pres-konferenciji najavio je da }e danas u Biha}u biti organizirani protesti upozorenja ~lanova sindikata bud`etskih korisnika. Radi se o ~lanovima sindikata pred{kolskog i osnovnog obrazovanja i odgoja, sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, sindikata policije, sindikata dr`avnih slu`benika i namje{tenika te sindikata sudstva i tu`ila{tva, javio je RTV Cazin. Protestima sindikati `ele upozoriti Vladu Kantona da se ne mo`e ovako pona{ati prema ~lanovima sindikata.

Vje{ta~enje dokaza
Podsjetimo, u ~etvrtak oko {est sati inspektori CJB-a Isto~no Sarajevo, u pratnji kolega iz FUP-a, po nalogu Suda BiH pretresli su stan u Spasovdanskoj ulici u Isto~nom Sarajevu gdje Bukmirova stanuje. Istovremeno, pretresena je i njena porodi~na ku}a u Zrinsko-frankopanskoj ulici u Ljubu{kom. Na obje lokacije policija je tra`ila CD-ove, laptop i rokovnike, te od Bukmirove oduzela mobitel. Iz FUP-a je saop{teno da }e oduzeti predmeti, koji su interesantni za dalju istragu, biti vje{ta~eni u Centru za forenzi~ku i informati~ku podr{ku Federalne uprave policije. D. P.

@eljka Bukmir: Zavr{ila s praksom

8

CRNA HRONIKA
Za sada nepoznate osobe obile su trgovinu koja se nalazi u Ulici 211. oslobodila~ke brigade u Srebreniku. Kako je potvr|eno iz MUP-a TK-a, provalnici su iz prodavnice odnijeli odre|enu koli~inu novca, cigareta i prehrambenih proizvoda, a pri~injena {teta }e biti naknadno utvr|ena. Uvi|aj su izvr{ili slu`benici Odjela krim-policije PS-a Srebrenik, koji rade na rasvjetljavanju i dokumentovanju ovog doga|aja.

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Ukradeni novac, cigarete i hrana

2.889 kazni zbog zatamnjenih stakala

Slu`benici MUP-a RS-a su u akciji poja~ane kontrole vozila sa zatamnjenim staklima za nepuna ~etiri mjeseca ove godine kontrolisali 3.230 vozila i sankcionisali 2.889 voza~a zbog dodatnog zatamnjenja stakala na vozilima. Kazna za dodatno zatamnjenje je 40 KM, iz MUP-a RS-a su naveli da su vlasnici du`ni da uklone folije sa vjetrobranskih i prozorskih stakala, te najavili da }e i u narednom periodu nastaviti ovu akciju.

U okolici Vi{egrada nestao dje~ak

Potraga za trogodi{njakom
Trogodi{nji Alen Bukva nestao je u srijedu u vi{egradskom naselju Me|e|a, a iz CJB-a Isto~no Sarajevo gra|anima je upu}en apel da, ukoliko do|u do bilo kakvih saznanja o ovom dje~aku, odmah obavijeste najbli`u policijsku stanicu pozivom na besplatan broj 122. Prema prijavi Alenove majke, on je nestao u srijedu oko 15 sati. Tada se, kako je izjavila policiji, igrao ispred njihove porodi~ne ku}e, koja se nalazi pored lokalnog puta Me|e|a - selo Crijep, a na sebi nije imao odje}u ni obu}u. Dje~ak visok oko 80 centimetara, te`ine oko 15 kilograma, te ima du`u svijetloplavu kosu, plave o~i, okruglog je lica i malih u{iju, ima izra`en stomak i veliki mlade` iza desnog uha, te muca. O prijavi nestanka odmah je obavije{ten tu`ilac, a policija je obavila razgovore sa porodicom

Biv{em skladi{taru SIPA tri godine zatvora
Sud BiH Sr|an Andri} osu|en zbog pronevjere i krivotvorenja slu`bene isprave, dok je Goran Gotovac, slu`benik Alfa-Proma, zbog pomaganja dobio godinu zatvora
Nepravomo}nom presudom Suda BiH ju~er je Sr|an Andri} iz Sarajeva, biv{i referent-skladi{tar u Dr`avnoj agenciji za istrage i za{titu (SIPA), zbog pronevjere u slu`bi i krivotvorenja slu`bene isprave osu|en na jedinstvenu kaznu od tri godine zatvora. Istom presudom Goranu Gotovcu, nekada{njem slu`beniku dobavlja~a preduze}a Alfa-Prom iz Banje Luke, poslovna jedinica u Isto~nom Sarajevu, izre~ena je jednogodi{nja zatvorska kazna zbog pomaganja u pronevjeri u slu`bi.

Alen Bukva

Foto: CJB Isto~no Sarajevo

i mje{tanima naselja Crijep i Me|e|a. Slu`benici PS-a Vi{egrad obi{li su teren oko porodi~ne ku}e u kojoj je dje~ak `ivio, te obalu Drine, te nastavili pretragu {ireg podru~ja.

La`no prikazivanje
Kako je navela u obrazlo`enju presude sutkinja Biljana ]ukovi}, Sud je cijenio sve izvedene dokaze tokom glavnog pretresa i izveo zaklju~ak da su optu`eni krivi za krivi~na djela koja im se optu`nicom stavljaju na teret. Dakle, Andri} je progla{en krivim jer je rade}i kao skladi{tar SIPA od 1. januara 2008. do 20. jula 2009. u Sarajevu, po prethodnom dogovoru, vr{io izmjene u finansijskoj dokumentaciji, tako da je umanjivao koli~ine izdatog potro{nog kancelarijskog materijala ili uve}avao broj izdatih artikala i dopisivao artikle kao izdate, ~ime je la`no prikazivao koli~ine izdate robe prema osnovnim organizacijskim jedinicama Agencije. Gotovac je osu|en jer je kao slu`benik dobavlja~a preduze}a Alfa Prom neisporu~ene i stvorene vi{kove kancelarijskog materijala prodavao za gotov novac, koji je dijelio sa Andri}em. Na ovaj na~in je, navodi se u optu`nici, u 2008. stvoren manjak od
Sr|an Andri}
Foto: Arhiv Suda BiH

Goran Gotovac

Pretres u Doboju

Na|eni droga i eksploziv
Dobojska policija dostavi}e nadle`nom tu`ila{tvu prijavu protiv Sini{e S, koji se sumnji~i za nedozvoljenu proizvodnju i promet oru`ja ili eksplozivnih materija, a Osnovnom sudu u Doboju zahtjev za pokretanje prekr{ajnog pos tup ka zbog po sje do va nja droge. Naime, na osnovu naredbe Osnovnog suda, policija je u ~etvrtak pretresla ku}u i pomo}ne objekte vlasni{tvo Sini{e S, koji se nalaze na podru~ju Doboja te prona{la manju koli~inu marihuane, te 11 stabljika indijske konoplje visine 10-17 cm, ali i 15 komada plasti~nog eksploziva u pakovanjima od po 200 grama i dva upalja~a za eksploziv. Nakon pretresa nad osu mnji ~e nim je iz vr{e na krim-obrada, a u toku je kompletiranje slu`benih izvje{taja.
L. S.

36.188 KM, u 2009. od 38.933 KM, a bud`et BiH je o{te}en za ukupan iznos od 75.121 KM. Pored navedenog, Andri} se tereti da je u istom vremenskom periodu sa~inio la`ne izlaze robe za analiti~ke vage iz skladi{ta Agencije za regionalne urede u Mostaru, Banjoj Luci i Sarajevu, koje im nikada nisu isporu~ene. Optu`eni Andri} je te vage zadr`ao za sebe i tako je bud`et BiH o{tetio za jo{ 3.685 KM.

Olak{avaju}e okolnosti
Sutkinja ]ukovi} je u navela i to da je optu`eni Andri}, s ciljem pribavljanja imovinske koristi sebi i drugom, prisvojio pokretne stvari koje su mu povjerene u slu`bi u dr`avnim institucijama BiH, kao i da je kao odgovorna slu`bena osoba u slu`benu knjigu unosio neistinite podatke, dok mu je Gotovac s umi{ljajem pomagao. Prilikom odre|ivanja kazne,

Sud je uzeo u obzir olak{avaju}e okolnosti za obojicu i to ~injenicu da ranije nisu osu|ivani, njihovo korektno pona{anje pred sudom, te kod Andri}a lo{u finansijsku situaciju, a kod Gotovca to {to je porodi~an ~ovjek. - Sud smatra da }e se ovakvom kaznom utjecati na druge i da }e se ostvariti specijalna i generalna prevencije, kazala je sutkinja ]ukovi}. Andri} i Gotovac su du`ni da solidarno uplate 63.930 maraka, a za koji iznos su o{tetili bud`et BiH, a Andri} jo{ i 5. 595 KM, {to je dio ste~ene protivpravne imovinske koristi. U ovom predmetu, ranije je bio suoptu`en i Bajro Lelo, slu`benik dobavlja~a Exclusiv iz Sarajeva, koji se tako|er teretio za pomaganje u pronevjeri u slu`bi, ali se on nagodio sa Tu`ila{tvom te je postupak protiv njega razdvojen.
Z. \.

SARAJEVO Uhap{en Enes Kozi}

Oduzeto 97 paketi}a spida i marihuane
Slu`benici Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga MUP-a KS-a priveli su u ~etvrtak Enesa Kozi}a (1988) iz Sarajeva, koji se sumnji~i za nedozvoljenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga. On }e, kako nam je potvr|eno iz policije, nakon saslu{anja biti predat sarajevskom Tu`ila{tvu. Ina~e, hap{enje je uslijedilo nakon {to je policija prilikom pretresa Kozi}a i ku}e u kojoj stanuje na podru~ju op}ine Stari Grad prona{la 49 paketi}a marihuane i 48 paketi}a spida. Osim droge, oduzeta su dva mobitela te odre|ena suma novca koji poti~e od preprodaje droge. L. S.

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.

CRNA HRONIKA
Banjalu~ka policija rasvijetlila je {est prevara po~injenih od 2009. do 2011. na podru~ju naselja Lau{. Za ova krivi~na djela, kako je potvr|eno iz CJB-a Banja Luka, osumnji~en je @. K. iz Petrovca. On se, naime, tereti da je uzeo novac od vi{e osoba, obe}avaju}i im da }e posredovati oko prepisa zemlji{ta i legalizacije objekata. Me|utim, @. K. nije ispunio obe}ano, ali je ipak “zaradio” oko 10.200 KM.

9

Rasvijetljeno {est prevara

Srebrenik: Troje povrije|enih u sudaru

U mjestu [pionica kod Srebrenika u ~etvrtak se dogodila saobra}ajna nesre}a u kojoj su lak{e povrije|ene tri osobe. U udesu su u~estvovali S. F. (1945), koji je upravljao golfom 2, B. Z. (1950) sa pasatom i S. H. (1984), koji se nalazio za volanom audija 4. Prema informaciji iz MUP-a TK-a, u ovoj nesre}i su povrede, konstatovane u UKC-u Tuzla, zadobili voza~ audija, te voza~ golfa i njegova saputnica A. G. (1969).

BIJELJINA Sudski epilog porodi~ne sva|e u selu Johovac

Devet godina robije

ZA UBISTVO SINA
Savo Milo{evi}, djed istoimenog fudbalera, u sina Stevu Milo{evi}a pucao nakon sva|e Sud uzeo u obzir zdravstveno stanje optu`enog i njegovu starost
Vije}e bijeljinskog Okru`nog suda, kojim je predsjedavao sudija Mensur \onli}, ju~er je Savu Milo{evi}a (84), djeda proslavljenog fudbalera Save Milo{evi}a, proglasilo krivim za ubistvo sina Steve i osudilo na devet godina robije. U kaznu zatvora ura~unat }e se i vrijeme koje je 84-godi{njak proveo u pritvoru od 10. juna pro{le godine, kada je uhap{en, a mjera pritvora mu je produ`ena do pravomo}nosti presude. lo u ob zir zdrav stve no sta nje op tu `e nog, te nje go vu sta rost, iako se za ovo kri vi ~no dje lo mo gla izre }i dos ta ve }a ka zna. Kako stoji u presudi, Stevo Milo{evi} je tog dana u dvori{tu sjedio sa svojim dru{tvom i pio, kada im se pridru`io njegov otac. Do{lo je do rasprave zbog imovine, {to je i ranije bio uzrok naru{enih porodi~nih odnosa. Stevo Milo{evi} je, navodi se u presudi, zahtijevao od oca da se udalji, a on je ustao i oti{ao u ku}u, te se ubrzo vratio s no`em u ruci, prijete}i sinu, koji ga je odgurnuo. Savo Milo{evi} je pao i tom prilikom zadobio povredu lijevog oka. Nakon toga je ponovo oti{ao u ku}u, odakle je uzeo skra}enu pu{ku, te stao na prag i po~eo prijetiti sinu. Kada je sin krenuo prema ocu, on je prvo ispalio jedan hitac kojim ga je pogodio u lijevu nadlakticu, a zatim i drugi koji je Stevu pogodio u grudi usljed ~ega je on i preminuo. S obzirom na to da se odbrana optu`enog tokom glavnog pretresa zasnivala na tome da je Savo bio `rtva svog ubijenog sina, u obrazlo`enju presude navodi se i to da je analizom dokaza Sud do{ao do zaklju~ka da nije sporan objektivni u~inak optu`enog i da je Vije}e procijenilo da se pona{anje o{te}enog ne mo`e okarakterisati kao te{ko zlostavljanje i vrije|anje.
Savo Milo{evi} u sudnici bijeljinskog Suda

Sva|a zbog imovine
Ubistvo se, prema optu`nici, desilo u ve~ernjim satima 10. juna 2011, u dvori{tu porodi~ne ku}e u selu Johovac, nakon kra}e sva|e izme|u oca i sina. Su di ja \on li} je na veo da je Vi je }e prilikom odre|ivanja visine kazne uze-

Smanjena ura~unljivost
- Stevo jeste ustajao prema ocu, ali ni~im nije mogao izazvati utisak da napada oca, stoji u presudi. Ina~e, tokom su|enja vje{tak neurop-

sihijatar je utvrdio da se optu`eni u momentu izvr{enja krivi~nog djela nalazio u stanju smanjene ura~unljivosti. Sudija \onli} je u obrazlo`enju naveo da je Sud ocijenio da je takvo stanje produkt samog optu`enog zbog stalnih porodi~nih sva|a zbog imovine. Kako saznajemo, izricanju presude nije prisustvovao niko od porodice optu`enog, a navodno su ga se jo{ ranije svi odrekli.
Z. \ELILOVI]

Po~elo su|enje za ubistvo na Alipa{inom Polju

Poginula Katica Budi}
Katica Budi} (57), iz Busova~e, poginula je ju~er oko 4.20 sati na magistralnom putu Travnik - Donji Vakuf u mjestu Kanare kod Travnika, kada ju je udario kamion man registarskih oznaka M21-J-572. Nezvani~no se moglo saznati da su radnici pumpe Hifa na izlazu iz Travnika primijetili Budi}evu te joj savjetovali da se skloni sa ceste, jer se izla`e opasnosti da je voza~i zbog mraka i magle ne}e na vrijeme uo~iti. Me|utim, kako je ona nastavila hodati cestom, radnici su o tome obavijestili policiju. Nedugo nakon toga, policiji je dojavljeno da je 57godi{njakinja poginula. Za sada nije poznato {ta je nesretna `ena u 4.20 radila na cesti, ali nezvani~no se moglo ~uti da ju~er nije bio prvi put da je Budi}eva u to vrijeme odlazila od ku}e i hodala cestom. D. P.

Tu`ilac najavio dokaze Kova~evi}eve krivnje
^itanjem optu`nice i izno{enjem uvodnih rije~i ju~er je u Kantonalnom sudu u Sarajevu, pred Vije}em kojim predsjedava sudija Jasenko Ru`i}, po~elo su|enje Branku Kova~evi}u (63), optu`enom za ubistvo kom{ije Mustafe Guji}a (51). Tu`ilac D`emal Kari} najavio je da }e dokazati navode optu`nice saslu{anjem svjedoka i vje{taka, te izvo|enjem materijalnih dokaza. Prije nego je pre{ao na izlaganje uvodne rije~i, advokat Izet Lali~i} je u ime optu`enog, ali i u svoje ime, izrazio `aljenje i sau~e{}e porodici ubijenog. Nadalje je kazao da odbrana ne spori da se ubistvo dogodilo, ali da }e tokom glavnog pretresa dokazati da se to nije desilo na na~in na koji je opisano u optu`nici. Prema Lali~i}evim rije~ima, odbrana }e dokazati da je Guji} prvo verbalno i fizi~ki napao Kova~evi}a dok se on vra}ao u svoj stan. Optu`eni je potom, tvrdi advokat, iz straha za `ivot i usljed jake razdra`enosti ubo Guji}a no`em s ciljem da za{titi svoj `ivot, a zatim je oti{ao u svoj stan, gdje je sa~ekao policiju.

Odre|en pritvor Danijelu An|eli}u
Advokat Izet Lali~i} i Branko Kova~evi}
Foto: [. SULTANOVI]

Ubistvo se desilo 20. januara ove godine u stubi{tu zgrade na Trgu ZAVNOBiH-a na broju 15, u sarajevskom naselju Alipa{ino Polje. Prema navodima optu`nice Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, Kova~evi} je nakon sva|e sa Guji}em, iz svog stana uzeo kuhinjski no`, kojim ga je ubo u grudni ko{ i tako mu zadao smrtonosnu povredu. Z. \.

Osnovni sud Br~ko distrikta BiH, na prijedlog Tu`ila{tva, odredio je jednomjese~ni pritvor 28-godi{njem Danijelu An|eli}u iz naselja Brodu{a u Br~kom, osumnji~enom za poku{aj ubistva supruge Merime. Pritvor An|eli}u je odre|en zbog bojazni od bjekstva. On se, podsje}amo, u utorak, tri sata iza pono}i posva|ao sa suprugom, koja je kasno do{la ku}i te

je po~eo tu}i i ubadati no`em. Merimu je spasila njena majka Jasminka Memi{evi}, koju je k}erka pozvala mobitelom. ^uv{i k}erku kako vi~e da je Danijel ne tu~e, Jasminka je brzo dotr~ala i po~ela lupati na vrata. ^im je Merima otvorila vrata, Danijel je pobjegao. Uhap{en je u poslijepodnevnim satima u Brodu{i.
D. P.

10

OGLASI

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.

REGION
VIJESTI

11

Miroslav Tu|man, zastupnik u Hrvatskom saboru

Konsolidacija HDZ-a
klju~na za budu}nost
Na ~elu HDZ-a bi trebala biti osoba koja se najpreciznije odredi prema pogre{kama koje je HDZ ~inio za vrijeme Ive Sanadera i onoga {to je ra|eno za vrijeme Stipe Mesi}a, jer on simbolizira detu|manizaciju izvana
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Problemi zbog Ljubljanske banke
Hrvatska ministrica vanjskih i evropskih poslova Vesna Pusi} izjavila je ju~er u Zagrebu da Hrvatska nije ponovo otvorila slu~aj Ljubljanska banka, nego je to u~inila Slovenija te je nezamislivim ocijenila mogu}nost da to nerije{eno pitanje izme|u dviju dr`ava dovede u pitanje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu. Slovenski predsjednik Danilo Tuerk je u ~etvrtak izjavio da je bio neugodno iznena|en time {to je nova hrvatska vlada ponovo otvorila pitanja Ljubljanske banke. Hrvatska bi u situaciji u kojoj jeste, u procesu ratifikacija svog pristupnog ugovora i uo~i ulaska u EU, trebala jako paziti na svoju vjerodostojnost. Stvoren je dojam da se radi o nekakvom poku{aju trika, lukavstva, da se doga|a ne{to {to nije dobro i za {to smo vjerovali da je iza nas, rekao je Tuerk.

• Unutarstrana~ki izbori HDZa odr`avaju se u nedjelju, 20. maja, u Zagrebu. O kampanji se govori kao o bratoubila~kom ratu, naziva se prljavom i sli~no, kako biste je Vi ocijenili? - O~igledno je da je sudbina, odnosno, konsolidacija HDZ-a klju~na za budu}nost Hrvatske. I zato je ova kampanja na neki na~in izmakla kontroli, zbog toga {to su vanjski faktori tako htjeli. Jer, nije normalno da jedini unutarstrana~ki izbori dobiju medijske dimenzije parlamentarnih izbora. Paralelno imamo izbore u SDP-u, o tome je objavljeno vrlo malo napisa. A to je stranka na vlasti. Prema tome, i mediji i javnost bi daleko vi{e trebali biti zainteresirani kako }e ti izbori zavr{iti i koja }e struja unutar SDP-a prevagnuti. Ovdje se radi o interesima izvan HDZ-a, da se ta kampanja u~ini {to problemati~nijom, kako bi do konsolidacije HDZ-a do{lo {to kasnije.

Opozicija odbila prijedlog Luk{i}a
Tu|man: Borba s vanjskim faktorima

POANTA Poanta je u slijede}em: da oni koji izgube trebaju ~estitati pobjedniku, da pobjednika trebaju prihvatiti tako da se sve opcije dr`e zajedno, da se osigura jedinstvo stranke i da stranka onda ide dalje
mogu biti birani niti birati kao delegati. S druge strane, postoji statutarna odluka da su zastupnici HDZ-a po automatizmu delegati na izbornom saboru. Ja se nisam kandidirao ni za jednu funkciju, prema tome, neka bitna povreda odluke Predsjedni{tva ne postoji. • [to mislite, tko }e biti predsjednik HDZ-a? - Tko }e biti, to ne znam. • Po va{em mi{ljenju, kakav bi trebao biti predsjednik ili predsjednica HDZ-a? - Po mom mi{ljenju, oni koji se najpreciznije odrede prema Sanaderu i Mesi}u, detu|manizaciji izvana i iznutra, drugim rije~ima, oni koji se najpreciznije odrede prema pogre{kama koje je HDZ ~inio za vrijeme Ive Sanadera i onoga {to je ra|eno za vrijeme Mesi}a, jer on simbolizira detu|manizaciju izvana. Krivu Drinu ne mo`e se ispraviti, ali iz pro{losti se mogu izvu}i pouke i ponuditi rje{enja za budu}nost. Nadam se da }e kandidat koji to ponudi dobiti najve}i broj glasova za predsjednika. Pritom, poanta je u slijede}em: da oni koji izgube trebaju ~estitati pobjedniku, da pobjednika tre-

baju prihvatiti tako da se sve opcije dr`e zajedno, da se osigura jedinstvo stranke i da stranka onda ide dalje.

To je ta igra
• Za vrijeme kampanje sva{ta se ispri~alo, razlike su navodno nepomirljive pa se spekulira i o mogu}nosti raspada HDZ-a. Prema Va{em mi{ljenju, postoji li takva mogu}nost? - To je upravo ono {to sam na po~etku ovog razgovora rekao, to su interesi ne HDZ-a, ne kandidata za predsjedni~ku funkciju u stranci, nego interesi izvan HDZa, jer bilo kakva ja~a frakcija unutar stranke osigurava vladaju}oj koaliciji da mo`e raditi {to god ho}e do kraja ovoga mandata i vjerojatno osigurati jo{ jedan mandat. To je ta igra, strategija onih izvan Jadranka DIZDAR stranke.

Ulje na vatru
• Predsjedni~ki kandidati licitiraju i oko Va{eg dolaska na Op}i sabor, s obzirom na to da ste tek nedavno postali ~lan stranke, iako ste saborski zastupnik HDZ-a. - To je jedan od tih primjera kako se nepotrebno dolijeva ulje na vatru. Stvari su ovdje jasne. S jedne strane, Predsjedni{tvo je donijelo odluku ne da nema primanja u HDZ, nego da oni koji su u ovom periodu neposredno prije izbornog sabora primljeni u HDZ ne

Prijedlog politi~kog sporazuma Vlade Crne Gore o identitetskim pitanjima suprotan je preporukama Evropske komisije o promjeni Ustava, ocijenio je ju~er predsjednik Skup{tine Crne Gore Ranko Krivokapi}. Naime, crnogorski premijer Igor Luk{i} predlo`io je opozicionim liderima uvo|enje trobojke kao predsjedni~ke zastave i intoniranje prve dvije strofe crnogorske himne u sve~anim prilikama, u zamjenu da poslanici Socijalisti~ke narodne partije, Pokreta za promjene i Nove srpske demokratije u Parlamentu daju neophodnu dvotre}insku podr{ku ustavnim promjenama koje se ti~u pravosu|a. Luk{i} je ocijenio da je ponuda opozicionim partijama fer, navode}i da je spreman da se razgovori nastave. Ponuda uklju~uje i usvajanje zakona o upotrebi slu`benog jezika i jezika u slu`benoj upotrebi.

U Prizrenu obilje`ena stogodi{njica nezavisnosti Albanije

Bukvar velike Albanije
Povodom stogodi{njice nezavisnosti Albanije u Prizrenu je ju~er promovisan zajedni~ki bukvar za u~enike na Kosovu i Albaniji. Promovisanju ud`benika u Sportskom centru u Prizrenu prisustvovali su premijer Albanije Salji Beri{a, kosovska predsjednica Atifete Jahjaga i kosovski premijer Ha{im Ta~i. - Danas je historijski dan za albansku nacionalnu kulturu. Danas predstavljamo zajedni~ki bukvar za Albaniju i Kosovo. Nismo se slu~ajno okupili u Prizrenu. Gdje god da `ive Albanci, njihova du{a je ovdje sa navu, poru~io je Ta~i i ocijenio da bukvar predstavlja pobjedu za sve Albance, jer to mo`e da postigne samo jedan civilizovan narod. Premijer Albanije Salji Beri{a je, zahvaljuju}i autorima na bukvaru, ocijenio da je to vrhunsko nau~no dostignu}e. Beri{a je iz Prizrena pozvao albanske susjede da se oslobode albanofobije po{to su Albanci, kako je rekao, narod koji umije da ~uva prijateljstvo. Bukvar }e po~eti da se koristi u nastavi na Kosovu i Albaniji od po~etka {kolske 2012/13. godine.

Protesti u Kosovskoj Mitrovici
Povodom hap{enja Jovice Miljkovi}a u ~etvrtak, u Kosovskoj Mitrovici je ju~er ponovo odr`an protest na kojem je zatra`eno njegovo hitno osloba|anje. Okupljeni su apelovali da se prestane sa pritiscima na Srbe, hap{enjima i etni~ki motivisanim postupcima. Na skupu je u~estvovalo oko 1.000 Srba. Miljkovi} je uhap{enog zbog navodnog u~e{}a u ru{enju objekta kosovske policije u sjevernom dijelu tog grada. “Tra`imo od UNMIK-a da se prestane sa pritiscima na Srbe a da oni koji su za to dali dozvolu budu procesuirani, rekao je ~lan Op{tinskog vije}a Kosovske Mitrovice Bogdan [padijer i poru~io da }e se sa protestima nastaviti dok Miljkovi} ne bude oslobo|en. Kosovski Srbi su 9. aprila, nakon {to je ubijen Albanac Seljver Haradinaj, sprije~ili pripadnike kosovske policije da postave nekoliko stra`arskih ku}ica u naselju Tri Solitera, a jednu od tih ku}ica su demolirali.

Bukvar Kosova i Albanije: Ideal ujedinjenja

ma, u Prizrenu, uz zajedni~ki bukvar. Danas smo se okupili u duhovnom centru Albanaca, u

gradu koji ~uva historijske i pravedne poruke za ujedinjenje Albanije i Kosova u jednu dr`a-

12

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine" broj 12/03 i 34/03), ~lana 34. i 35 Zakona o ustanovama ("Slu`beni list RBiH" broj: 6/92, 8/93 i 13/94), ~lana 13. Odluke o preuzimanju prava i obaveza osniva~a prema JU Kantonalna i univerzitetska biblioteka ("Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj 9/98 i 10/03), ~lana 12. Odluke o preuzimanju prava i obaveza osniva~a prema JU Spomen-biblioteka "Skender Kulenovi}" Bosanski Petrovac ("Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj 11/98 i 10/03), ~lana11. Odluke o osnivanju Arhiva Unsko-sanskog kantona ("Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona" broj: 11/98 i 10/03), ~lana 25. Zakona o muzejskoj djelatnosti ("Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 6/01), ~lana 33. Zakona o za{titi kulturnog naslije|a ("Slu`beni glasnik Unsko-sanskog kantona", broj 7/04) i Zaklju~ka Vlade Unsko-sanskog kantona broj: 03-017-1185/2012 od 8.2.2012. godine o pokretanju postupka za izbor i imenovanje predsjednika i ~lanova Nadzornih odbora Javnih ustanova iz oblasti kulture Unsko-sanskog kantona, Vlada Unsko-sanskog kantona, objavljuje

ZA NOMINIRANJE KANDIDATA ZA PREDSJEDNIKA I ^LANOVE NADZORNIH ODBORA JAVNIH USTANOVA IZ OBLASTI KULTURE UNSKO-SANSKOG KANTONA Objavljuje se Javni oglas za nominiranje kandidata za predsjednika i ~lanove Nadzornih odbora javnih ustanova iz oblasti kulture Unsko-sanskog kantona 1. JU "Kantonalna i univerzitetska biblioteka" Biha} - dva (2) ~lana ispred osniva~a - jedan (1) ~lan ispred zaposlenih 2. JU Spomen-biblioteka "Skender Kulenovi}" Bosanski Petrovac - dva (2) ~lana ispred osniva~a - jedan (1) ~lan ispred zaposlenih 3. JU "Muzej Unsko-sanskog kantona" Biha} - dva (2) ~lana ispred osniva~a - jedan (1) ~lan ispred zaposlenih 4. JU "Arhiv" Unsko-sanskog kantona - dva (2) ~lana ispred osniva~a - jedan (1) ~lan ispred zaposlenih 5. JU "Zavod za za{titu kulturnog naslije|a" Biha} - dva (2) ~lana ispred osniva~a - jedan (1) ~lan ispred zaposlenih Opis pozicije ~lana Nadzornog odbora javnih ustanova iz oblasti kulture Unsko-sanskog kantona: - analizira izvje{taje o poslovanju ustanove; - u obavljanju nadzora nad upotrebom sredstava za rad, pregleda godi{nji izvje{taj o poslovanju i godi{nji obra~un; - pregleda i provjerava urednost i zakonitost vo|enja poslovnih knjiga; - izvje{tava osniva~a, upravni odbor i direktora o rezultatima nadzora. Nadzorni odbor je organ kontrole poslovanja. Nadzorne odbore javnih ustanova iz oblasti kulture imenuje Vlada Unsko-sanskog kantona na prijedlog Komisije za izbor na period od ~etiri godine, koji imaju tri ~lana uklju~uju}i i predsjednika, od kojih je jedan ~lan iz reda stru~nih radnika zaposlenih u ustanovama. Kandidat treba da ispunjava sljede}e op{te i posebne uvjete: Op{ti uvjeti: - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine, - da je stariji od 18 godina, - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, - da mu odlukom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti na poziciju za koju se kandidira, - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prestup nespojiv sa du`no{}u u Nadzornom odboru Javne ustanove pet godina od pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, - da nije stariji od 70 godina - da ne podlije`e odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH broj: 70/2008), - da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (~lan IX Ustava Bosne i Hercegovine), - da nije u funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji BiH. Posebni uvjeti: - visoka stru~na sprema ( VII stepen) ili prvi ciklus bolonjskog sistema studiranja sa najmanje 240 ECTS bodova za kandidate ispred osniva~a ili V[S ili najmanje 180 ECTS bodova za kandidate ispred zaposlenih iz javnih ustanova. - da ima najmanje 3 (tri) godina radnog iskustva u struci nakon sticanja VSS ili V[S - da nema privatni ili finansijski interes u Javnoj ustanovi u ~iji se Nadzorni odbor imenuje - da nije ~lan Nadzornog ili drugog odbora u vi{e od jednog reguliranog organa Pored op{tih i posebnih uvjeta, prilikom procjene kvalifikacije i iskustva svih kandidata uzet }e se u obzir i sljede}e karakteristike - sposobnost za savjesno i odgovorno obavljanje du`nosti ~lana Nadzornog odbora - poznavanje propisa koji reguli{u djelatnost ustanove - sposobnost nepristrasnog dono{enja odluke. Uz prijavu koja treba sadr`avati kra}u biografiju, adresu, kontakt-telefon i naznaku u koji se Nadzorni odbor i koju poziciju prijavljuje, kandidat treba dostaviti: - uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak i da mu nije zabranjeno obavljanje navedene aktivnosti (ne starije od 3 mjeseca) - ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli - uvjerenje o radnom iskustvu - ovjerene izjave kandidata iz alineja 3, 7, 8, 9 op}ih uvjeta. Li~ni podaci o podnosiocima prijava mogu se prikupljati i obra|ivati samo u skladu sa Zakonom o za{titi li~nih podataka BiH ("Slu`beni glasnik BiH", broj: 49/06 i 76/11). Dokumenti koji se prila`u uz prijavu moraju biti originali ili ovjerene kopije. Prijave sa svim tra`enim dokumentima treba dostaviti li~no ili po{tom na adresu: Vlada Unsko-sanskog kantona, Komisija za izbor, Ulica Alije \erzeleza br. 6, Biha} sa naznakom: "Prijava na javni oglas za nominiranje kandidata za izbor i imenovanje ~lanova Nadzornih odbora u institucijama kulture Unsko-sanskog kantona". Na pole|ini koverte navesti ime i prezime po{iljaoca sa punom adresom stanovanja. Oglas ostaje otvoren petnaest (15) dana od dana posljednjeg javnog objavljivanja oglasa u dnevnom listu Oslobo|enje i Slu`benim novinama Federacije BiH. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

J AV N I O G L A S

Dobro jutro uz

na va{em ekranu!
PO[TOVANI ^ITAOCI!
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{i se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije.

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE

6 MJESECI 12 MJESECI

60 KM 120 KM

31 EUR 61 EUR

Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W.I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W.I.F.T.: DEUTDEFF

UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

UNICREDIT BANK
DD MOSTAR

KM KM

Broj ra~una
3383202250044019

SPARKASSE BANK
DD SARAJEVO

Broj ra~una
1990490005630121

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite.Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija

SVIJET
VIJESTI

13

Novo poglavlje SAD - Mianmar
Ameri~ki predsjednik Barack Obama proglasio je novo poglavlje u odnosima SADa i Mianmara i najavio imenovanje prvog ameri~kog ambasadora u toj zemlji poslije 22 godine. Obama je izjavio da SAD na taj na~in nagra|uju demokratski progres koji je postigao Mianmar, dr`ava poznata i pod ranijim nazivom Burma, prenosi Fena. SAD su najavile i ubla`avanje ekonomskih sankcija prema Mianmaru i poja~ano investiranje u tu zemlju. Obama je kao istaknut primjer napretka naveo to {to je opoziciona liderka Aung San Suu Kyi izabrana nedavno u parlament. On je, ipak, ukazao da SAD i dalje ostaju zabrinute zbog zatvorenog politi~kog sistema i pitanja po{tovanja ljudskih prava u Mianmaru i da zadr`avaju sankcije prema pojedincima optu`enim za kr{enje ljudskih prava. SAD }e u zamjenu za politi~ke reforme ukinuti sankcije koje Amerikancima brane ulaganja u Mianmar, izjavila je ameri~ka dr`avna tajnica Hillary Clinton.

Protesti u Alepu: Najmasovnija pobuna u vi{e od 14 mjeseci

Reuters

Ban krivi Al-Kaidu za napade u Siriji
Ban Ki-moon, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, vjeruje da je Al-Kaida odgovorna za dva samoubila~ka napada u Siriji u kojima je poginulo 55 ljudi, a 372 je ranjeno. - Prije nekoliko dana dogodio se veliki teroristi~ki napad. Iza ovih napada stoji Al-Kaida, i to je opet stvorilo ozbiljne probleme, rekao je Ban na skupu omladine u sjedi{tu UN-a u New Yorku.

Ban Ki-moon ka`e da je najmanje 10.000 ljudi izgubilo `ivot u sukobima u Siriji u posljednjih 14 mjeseci Sirijski aktivisti pozvali na solidarnost sa studentima koji, uprkos represiji, protestuju u Alepu
vali na proteste kao i svakog petka, kako bi tra`ili obaranje re`ima predsjednika Ba{ara al-Asada i u~inili po~ast herojima alepskog univerziteta, aludiraju}i na studente iz grada koji su demonstrirali prethodnog dana u prisustvu UN-ovih posmatra~a.

Netanjahu skepti~an
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je ju~er da je skepti~an {to se ti~e iranskog pristanka na okon~anje nuklearnog programa. Samo nekoliko dana uo~i presudnog kruga pregovora s Teheranom, Netanjahu je izjavio da bi diplomatsko rje{enje bilo najbolja opcija, ali da ne vidi nijedan dokaz da je Iran spreman okon~ati nuklearni program. Pet stalnih ~lanica Vije}a sigurnosti UN-a i Njema~ka pripremaju se za sastanak s Iranom u Bagdadu 23. maja, prenosi Fena. Izrael smatra da bi nuklearno naoru`anje u rukama Irana bilo prijetnja opstanku jevrejske dr`ave. Netanjahu je rekao da je ovo najva`niji problem na{eg vremena. Izraelski premijer nije predstavio ultimatume, ali izraelski zvani~nici ka`u da poku{avaju izbje}i vojnu akciju.

Posmatra~i bespomo}ni
[ef posmatra~ke misije Ujedinjenih nacija u Siriji general Robert Mood izjavio je ju~er da je, bez obzira na broj posmatra~a u Siriji, nemogu}e posti}i kona~an prekid nasilja bez dijaloga. Na konferenciji za novinare u sirijskoj prijestolnici, Mood je pozvao na prekid nasilja kako bi misija mogla da pozove sukobljene strane na razgovore. Damask insistira da se bori protiv gerilaca koji su pod kontrolom stranaca. Banovo saop}enje uslijedilo je nakon {to je sirijski izaslanik u UN-u Ba{ar D`afari saop}io imena 26 stranih terorista uhap{enih na sirijskoj teritoriji. Za njih 20 je re~eno da su Arapi, koji su priznali da rade za Al-Kaidu. Lista, tako|er, uklju~uje francuske i britanske dr`avljane. D`afari je rekao kako se vjeruje da je ve}ina uhap{enih u{la u Siriju preko Turske. Drugi po veli~ini grad u Siriji Alep bio je ju~er sredi{te najmasovnijih protesta od po~etka narodne pobune protiv re`ima Ba{ara al-Asada u posljednjih vi{e od 14 mjeseci, prema saop}enju jedne nevladine organizacije i izjavama aktivista. - Radi se o najve}im protestima u Alepu od po~etka pobune. Hiljade osoba protestirale su u nekoliko ~etvrti i pored represije, izjavio je za agenciju AFP predsjednik Sirijskog opservatorija za ljudska prava Rami Abdel Rahmane. - Alep pre`ivljava pravu pobunu, rekao je na licu mjesta aktivista Mohammad al-Halabi. Antire`imski aktivisti su poz-

Sporazum se ne po{tuje
[irom zemlje desetine hiljada Sirijaca, tako|er, protestovale su, {to su najve}a okupljanja u Siriji, prema saop}enju Opservatorija, nakon progla{enja prekida vatre 12. aprila, koji se od tada sistematski kr{i. Na videosnimku koji su objavili aktivisti vide se mladi koji sa zadnjeg sjedi{ta vozila posmatra~a UN-a snimaju kako snage obezbje|enja brutalno tuku studente pendrecima. Sukobi u Siriji se nastavljaju, usprkos sporazumu o prekidu vatre 12. aprila i prisustvu vi{e od 250 posmatra~a koji ga nadgledaju.

Strani teroristi
On je dodao da je najmanje 10.000 ljudi izgubilo `ivot u sukobima u Siriji u posljednjih 14 mjeseci, {to je ocijenio nedopustivim. - Pozivamo na prekid nasilja, ma s koje strane dolazilo, zaklju~io je on. Bomba{ki napad dogodio se u sirijskoj prijestonici Damasku 10. maja i opisan je kao najsmrtonosniji u ovom gradu od po~et ka us tan ka pro tiv re `i ma predsjednika Ba{ara al-Asada.

Vo|a teroristi~ke organizacije

Zavahiri pozvao Saudijce na pobunu
Vo|a Al-Kaide Ajman al-Zavahiri pozvao je ju~er Saudijce da idu za primjerom arapskog prolje}a u Egiptu i Libiji i da se pobune protiv saudijskog re`ima, pi{e specijalizirana ameri~ka internetska stranica SITE. - Za{to se ne pobunite, vi sinovi mo}nih i ponosnih plemena koja preziru smrt, kako biste prekinuli poni`avanje i tla~enje, poru~uje vo|a u videosnimci objavljenoj na internetu, po prevodu ameri~ke internetske stranice za pra}enje islamisti~kih mre`nih stranica. Videoporuka koja traje {est minuta i 19 sekundi snimljena je u februaru ili martu, ocjenjuje SITE, a ju~er se pojavila na islamisti~kim mre`nim stranicama, prenosi Fena. Video po~inje snimcima kralja Abdulaha od Saudijske Arabije u dru{tvu pape Benedikta XVI i ameri~kih predsjednika Georgea W. Busha i Baracka Obame. Zavahiri u svom govoru podsje}a da su se "arapski narodi prije gotovo godinu pobunili protiv svojih ~elnika". "Digli su se na zapadu, na jugu, na sjeveru, a vi, vi se niste ni pomakli. Bra}o moja plemenita, za{to ste strpljivi s vladarima iz ku}e El-Sauda, jednog od najpokvarenijih re`ima, upitao je. Zavahiri na snimci zamjera saudijskom re`imu {to je jedno vrijeme otvorio zemlju ameri~kim snagama, d`ihadiste, kako ka`e, strpao u zatvor i {irio nemoral putem medija.

U Montrealu uhap{ena 122 studenta
U Montrealu su u ~etvrtak uve~er odr`ani masovni protesti studenata zbog pove}anja {kolarina. Uhap{ena su 122 studenta. Suo~ena sa jednim od najve}ih studentskih protesta u historiji Kanade, vlada provincije Kvebek predlo`ila je nacrt hitnog zakona u cilju okon~anja okupljanja i demonstracija protiv pove}anja {kolarina. Na ulice Montreala iza{lo je vi{e hiljada demonstranata koji su lomili izloge prodavnica i prozore banaka i ga|ali policiju raznim predmetima. Tenzije su nastavljene ju~er u mjestu Gatino, gdje su evakuisana tri koled`a nakon uzbune da je podmetnuta bomba. Studentski protesti zbog pove}anja {kolarina su po~eli jo{ prije tri mjeseca, a kulminirali su u ponedjeljak, kada je ostavku podnio ministar obrazovanja.

Zavahiri: [ta ~ekate?

14

OGLASI

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

bao biti priznat kroz bilans uspjeha. Pravo kori{tenja prostora ~ini dio poslovne kombinacije i kao takvo bi trebalo biti uklju~eno u ra~unovodstvo poslovne kombinacije. Tro{kovi skrbni{tva nisu dio tro{ka poslovne kombinacije s obzirom na to da nisu vezane za sticanje kontrole nad poslom. Shodno navedenom:

IZVJE[TAJ NEZAVISNOG REVIZORA
Dioni~arima Moje banke d.d. Sarajevo: Obavili smo reviziju u skladu sa Me|unarodnim revizorskim standardima finansijskih izvje{taja Moje banke d.d. ("Banka") za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2011, a koji su pripremljeni u skladu sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja ("MSFI"), iz kojih su izvedeni prilo`eni sa`eti finansijski izvje{taji (bilans stanja i bilans uspjeha). U na{em izvje{taju od 5. aprila 2012. godine izrazili smo kvalifikovano mi{ljenje na finansijske izvje{taje Banke pripremljene u skladu sa MSFI za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2011. godine. Kvalifikacija se odnosila na sljede}e: Banka je 31. maja 2006. godine potpisala ugovor sa Ljubljanskom bankom d.d. Sarajevo, u privremenoj upravi o preuzimanju imovine te banke u iznosu od 10.057 hiljada KM, obaveza u iznosu od 9.634 hiljada KM i potencijalne obaveze u iznosu od 7.637 hiljada KM. Dodatno, Banka se usaglasila da koristi prostore Ljubljanske banke d.d. Sarajevo za period od pet godina bez finansijske naknade. Banka se, tako|e, slo`ila da pla}a tro{kove skrbni{tva Agenciji za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine u iznosu od 600 hiljada KM za period od pet godina. Banka je priznala pravo kori{tenja poslovnih prostora i dugoro~ne obaveze za tro{kove skrbni{tva koriste}i metodu diskontovanog nov~anog toka da bi utvrdila knjigovodstvenu vrijednost te imovine i obaveza. Odgovaraju}a dugovna i potra`na knji`enja napravljena su na kapitalu. Efekat diskonta priznat je u bilansu uspjeha. Ra~unovodstveni tretman nije u skladu sa zahtjevima MSFI 3: "Poslovne kombinacije" i MRS 38: "Nematerijalna imovina". U skladu sa zahtjevima MSFI 3 i MRS 38, Banka bi trebala priznati goodwill kao razliku izme|u ste~ene i utvr|ene imovine, obaveza i potencijalnih obaveza koji su vrednovani po fer vrijednosti i kupovnoj cijeni. Nastali negativni goodwill bi tre-

• precijenjeni su akumulirani gubici Banke na dan 31. decembar 2010. i 2011. godine za 424 hiljade KM, odnosno za 496 hiljada KM; • precijenjene su ostale rezerve Banke na dan 31. decembar 2010. i 2011. godine za 262 hiljade KM, odnosno za 496 hiljada KM; te • potcijenjena je neto dobit za godinu koja je zavr{ila 31. decembra 2011. godine za iznos od 72 hiljade KM, a precijenjena ostala sveobuhvatna dobit za iznos od 234 hiljade KM. Po na{em mi{ljenju, prilo`eni sa`eti finansijski izvje{taji su konzistentni u svim materijalnim aspektima sa finansijskim izvje{tajima iz kojih su izvedeni. Za bolje razumijevanje finansijske pozicije Banke na dan 31. decembra 2011. godine i rezultata njenog poslovanja za godinu koja je tada zavr{ila, te obima na{e revizije, prilo`eni sa`eti finansijski izvje{taji trebaju se ~itati zajedno sa finansijskim izvje{tajima, te prate}im napomenama u na{em revizorskom izvje{taju. Deloitte d.o.o. Sead Bahtanovi}, direktor i ovla{teni revizor Sarajevo, Bosna i Hercegovina 5. april 2012. godine Mirza Bihorac, ovla{teni revizor

BILANS STANJA (izvje{taj o finansijskom polo`aju)
na dan 31.12.2011.godine
u KM u KM

POZICIJA

Oznaka za AOP 2 0 0 1

Bruto 3

1 AKTIVA A. TEKU]A SREDSTVA I POTRA@IVANJA
(002+008+011+014+018+022+030+ 031+032+033+034)

Iznos teku}e godine Ispravka Neto (3-4) vrijednosti 4 5 16.918.222 144.232.288

Iznos prethodne godine (po~etno stanje) 6 137.355.076

POZICIJA 1 PASIVA A. OBAVEZE (102+106+109+113) I. Obaveze po osnovu depozita i kredita (103 do 105) a) Obaveze po osnovu kredita i depozita u doma}oj valuti b) Obaveze po osnovu kredita i depozita sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Obaveze po osnovu kredita i depozita u stranoj valuti 2. Obaveze za kamatu i naknadu (107+108) a) Obaveze za kamatu i naknadu u doma}oj valuti b) Obaveze za kamatu i naknadu u stranoj valuti 3. Obaveze po osnovu vrijednosnih papira (110 do 112) a) Obaveze po osnovu vrijednosni papiri u doma}oj valuti b) Obaveze po osnovu vrijednosnih papira sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Obaveze po osnovu vrijednosnih papira u stranoj valuti 4. Ostale obaveze i PVR (114 do 124) a) Obaveze po osnovu zarada i naknada zarada b) Ostale obveze u doma}oj valuti, osim obaveza za poreze i doprinose c) Obaveze za poreze i doprinose, osim teku}ih i odgo|enih obaveza za porez na dobit d) Obaveze za porez na dobit e) Odgo|ene porezne obaveze f) Rezervisanja g) PVR u doma}oj valuti h) Obaveze po osnovu komisionih poslova, sredstava namijenjenih prodaji, sredstava poslovanja koje se obustavlja, subordiniranih obveza i teku}a dospije}a obaveza i) Ostale obaveze u stranoj valuti j) PVR u stranoj valuti k) Obaveze po osnovu komisionih poslova, dospjelih i subordiniranih obaveza i teku}a dospije}a u stranoj valuti B. KAPITAL (126+132+138+142-148) 1. Osnovni kapital (127+128+129-130-131) a)Dioni~ki kapital b) Ostali oblici kapitala c) Dioni~ka premija d) Upisani a neupla}eni dioni~ki kapital e) Otkupljene vlastite dionice 2. Rezerve iz dobiti i prenesene rezerve (133 do 137) a) Rezerve iz dobiti b) Ostale rezerve c) Posebne rezerve za procijenjene gubitke d) Rezerve za op}e bankarske rizike e) Prenesene rezerve (kursne razlike) 3. Revalorizacijske rezerve (139 do 141) a) Revalorizacijske rezerve po osnovu promjene vrijednosti osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja b) Revalorizacijske rezerve po osnovu promjene vrijednosti vrijednosnih papira c) Revalorizacijske rezerve po ostalim osnovama 4. Dobitak (143 do 147) a) Dobitak teku}e godine b) Neraspore|eni dobitak iz ranijih godina c) Vi{ak prihoda nad rashodima teku}e godine d) Neraspore|eni vi{ak prihoda nad rashodima iz prethodnih godina e) Zadr`ana zarada 5. Gubitak (149+ 150) a) Gubitak teku}e godine b) Gubitak iz ranijih godina C. POSLOVNA PASIVA (101 + 125) D. VANBILANSNA PASIVA E. UKUPNA PASIVA (151 + 152)

Oznaka za AOP 2 1 0 1 1 0 2 1 0 3 1 0 4

Iznos na dan bilansa teku}e godine 3 127.895.772 122.832.517 50.188.876 13.008.559

Iznos prethodne godine (po~etno stanje) 4 121.553.344 110.083.572 42.906.213 14.690.087

161.150.510

1. Gotovina, gotovinski ekvivalenti, zlato i potra`ivanja iz operativnog poslovanja (003 do 007) a) Gotovina i gotovinski ekvivalenti u doma}oi valuti b) Ostala potra`ivanja u doma}oj valuti c) Gotovina i gotovinski ekvivalenti u stranoj valuti d) Zlato i ostali plemeniti metali e) Ostala potra`ivanja u stranoj valuti 2. Depoziti i krediti u doma}oj i stranoj valuti (009 + 010) a) Depoziti i krediti u doma}oj valuti b) Depoziti i krediti u stranoj valuti 3. Potra`ivanja za kamatu i naknadu, potra`ivanja po osnovu prodaje i druga potra`ivanja (012 + 013) a) Potra`ivanja za kamatu i naknadu, potra`ivanja po osnovu prodaje i druga potra`ivanja u doma}oj valuti b) Potra`ivanja za kamatu i naknadu, potra`ivanja po osnovu prodaje i druga potra`ivanja u stranoj valuti 4. Dani krediti i depoziti (015 do 017) a) Dani krediti i depoziti u doma}oj valuti b) Dani krediti i depoziti sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Dani krediti i depoziti u stranoj valuti 5. Vrijednosni papiri (019 do 021) a) Vrijednosni papiri u doma}oj valuti b) Vrijednosni papiri sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Vrijednosni papiri u stranoj valuti 6. Ostali plasmani i AVR (023 do 029) a) Ostali plasmani u doma}oj valuti b) Ostali plasmani sa ugovorenom za{titom od rizika u doma}oj valuti c) Dospjeli plasmani i teku}a dospije}a dugoro~nih plasmana u doma}oj valuti d) AVR u doma}oj valuti e) Ostali plasmani u stranoj valuti f) Dospjeli plasmani i teku}a dospije}a dugoro~nih plasmana u stranoj valuti g )AVR u stranoj valuti 7. Zalihe 8. Stalna sredstva namijenjena prodaji 9. Sredstva poslovanja koje se obustavlja 10. Ostala sredstva 11. Akontacija porez na dodatu vrijednost B. STALNA SREDSTVA (036+041+047) 1. Osnovna sredstva i ulaganja u nekretnine (037 do 040) a) Osnovna sredstva u vlasni{tvu banke b) Ulaganja u nekretnine c) Osnovna sredstva uzeta u financijski lizing d) Avansi i osnovna sredstva u pripremi 2. Nematerijalna sredstva (042 do 046) a) Goodwill b) Ulaganja u razvoj c) Nematerijalna sredstva uzeta u financijski lizing d) Ostala nematerijalna sredstva e) Avansi i nematerijalna sredstva u pripremi C. ODGO\ENA POREZNA SREDSTVA D. POSLOVNA AKTIVA (001+035) E. VANBILANSNA AKTIVA F. UKUPNA AKTIVA (048+049)

0 0 2

25.187.542

74.648

25.112.894

44.307.527

0 0 3 0 0 4 0 0 5 0 0 6 0 0 7 0 0 8 0 0 9 0 1 0 0 1 1

17.230.194 705.415 7.237.653 14.280 8.385.716 8.385.716

17.230.194 74.184 464

21.466.934 631.231 7.237.189 0 14.280 8.385.716 9.794.060 0 1.017.271

255.074 22.575.690 9.829 9.794.060 693.786

1 1 1 1

0 0 0 0

5 6 7 8

59.635.082 129.059 27.407 101.652 -

52.487.272 199.006 58.033 140.973 4.174.212 4.174.212 -

1 0 9 1 1 0 1 1 1

8.385.716

1.526.769

509.498

1 1 2 1 1 3 1 1 4 1 1 5 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 6 7 8 9 0

4.934.196 140 932.282 9.860

7.096.554 760.551 9.645 999.427 1.084.537 3.720.141

0 1 2

1.526.769

509.498

1.017.271

693.786

0 1 3 0 1 4 0 1 5 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 2 2 2 2 6 7 8 9 0 1 2 3 89.994.832 34.109.364 55.885.468 3.272.943 3.272.943 6.475.306 2.446.316 4.028.990 1.834.588 1.834.588

0 83.519.526 31.663.048 51.856.478 0 1.438.355 1.438.355 0 0 22.401.389 0 0 29.838.079 423.733 7.868.842 423.733 21.969.237 401.927 0

62.451.730 30.031.633 32.420.097 954.518 954.518 18.946.687 18.512.072 -

1.029.113 1.421.731 827.557

1 2 1

1 2 2 1 2 3 1 2 4 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8

652.780 60.733

507.760 14.493 -

30.270.231

7.868.842

22.757.047 30.385.590 29.889.900 495.690

0 2 4 0 2 5 0 2 6 0 2 7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 2 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0

1.165.320 1.165.320

22.564.991 30.151.678 29.889.900 261.778 1.165.320 1.165.320 -3.001 -3.001

0 8.419 570.948 1.941.529 13.621.382 8.470.817 4.237.408 4.142.944 90.465 5.150.565

8.419 155.340 1.941.529 7.200.851 2.672.142 1.912.826 759.316 90.465 4.528.709

32.688 415.608 104.713 0 0 0 6.420.531 5.798.675 2.324.582 3.383.628 0 46.626 621.856 0 0 0 621.856 0 0 150.652.819 173.840.968 354.247.291

102.055 6.763.259 5.715.412 2.270.026 3.398.760 1.047.847 1.047.847 144.118.335 317.959.303

-102.235 -102.235

1 3 9

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1

4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 5

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3

57.378 57.378 8.749.006 8.749.006 150.652.819 203.594.472 354.247.291

8.749.006 8.749.006 144.118.335 173.840.968 317.959.303

5.150.565 174.771.892 203.594.472 378.366.364

4.528.709 24.119.073 203.594.472 24.119.073

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.
BILANS USPJEHA (izvje{taj o ukupnom rezultatu)
za period od 01.01. do 31.12.2011.godine
u KM

OGLASI
Oznaka za AOP 2 2 0 1 2 0 2 2 0 3 2 0 4 2 0 5 2 0 6 2 0 7 2 0 8 2 0 9 2 1 0 2 1 1 2 1 2 2 1 3 2 1 4 2 1 5 2 1 6 2 1 7 2 1 8 2 1 9 2 2 0 2 2 1 2 2 2 2 2 3 2 2 4 2 2 5 2 2 6 2 2 7 2 2 8 2 2 9 2 3 0 2 3 1 2 3 2 2 3 3 2 3 4 2 3 5 2 3 6 2 3 7 2 3 8 2 3 9 2 4 0 2 4 1 2 4 2 2 4 3 2 4 4 2 4 5 2 4 6 2 4 7 2 4 8 2 4 9 2 5 0 2 5 1 2 5 2 2 5 3 2 5 4 2 5 5 2 5 6 2 5 7 2 5 8 2 5 9 2 6 0 2 6 1 70.268 12.921 5.673 112.306 20.043 39.885 375 1.406.650 1.301.065 1.709.601 3.350.602 1.943.577 2.700 8.004.634 2.198.711 894.946 9.857 7.648.074 6.167.884 1.480.190 14.196.787 12.268.292 1.918.638 8.140.048 5.938.473 4.606.283 1.332.190 6.862.295 6.192.153 4.565.939 1.626.214 8.140.048 3.452.378 19.424 113.853 411.504 1.575.152 918.692 11.397 874.834 77.739 685.075 6.862.295 2.945.415 14.797 53.352 369.510 1.289.599 787.047 26.771 716.470 85.493 573.841 96.161 7.708.584 5.681.545 96.161 96.161 3.522.923 620.403 2.902.520 2.872.034 459.334 2.412.700 3 9.488.522 4.586.297 4.902.225 IZNOS Teku}a godina Prethodna godina 4 8.009.538 4.740.693 3.268.845 c) Gubici po osnovu rashodovanja i otpisa osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja d) Manjkovi e) Otpis zaliha f) Ostali rashodi g) Gubici od obustavljenog poslovanja DOBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (251-259) GUBITAK PO OSNOVU OSTALIH PRIHODA I RASHODA (259-251) POSLOVNI DOBITAK (221+237+249+267-222-238-250-268) POSLOVNI GUBITAK (222+238+250+268-221-237-249-267) E. PRIHODI I RASHODI OD PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBVEZA 1.Prihodi od promjene vrijednosti imovine i obveza (272 do 276) a) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti plasmana i potra`ivanja b) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti vrijednosnih papira c) Prihodi po osnovu promjene vrijednosti obveza d) Prihodi od promjene vrijednosti osnovnih sredstava, ulaganja u nekretnine i nematerijalnih ulaganja e) Prihodi od pozitivnih te~ajnih razlika 2. Rashodi od promjene vrijednosti imovine i obveza (278 do 282) a) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti plasmana i potra`ivanja b) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti vrijednosnih papira c) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti obveza d) Rashodi po osnovu promjene vrijednosti osnovnih sredstava, ulaganja u nekretnine i nematerijalnih ulaganja e) Rashodi po osnovu negativnih te~ajnih razlika DOBITAK PO OSNOVU PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBVEZA (271-277) GUBITAK PO OSNOVU PROMJENE VRIJEDNOSTI IMOVINE I OBVEZA (277-271) DOBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (269+283-270-284) GUBITAK PRIJE OPOREZIVANJA (270+284-269-283) F. TEKU]I I ODLO@ENI POREZ NA DOBIT 1. Porez na dobit 2. Dobitak po osnovu pove}anja odlo`enih poreznih sredstava i smanjenja odlo`enih poreznih obveza 3. Gubitak po osnovu smanjenja odlo`enih poreznih sredstava i pove}anja odlo`enih poreznih obveza DOBITAK POSLIJE POREZA (285+288-287-289) ili (288-286-287-289) GUBITAK POSLIJE POREZA (286+287+289-288) ili (287+289-285-288) G. OSTALI DOBICI I GUBICI U PERIODU 1. Dobici utvr|eni direktno u kapitalu (293 do 298) a) Dobici po osnovu smanjenja revalorizacijskih rezervi na osnovnim sredstvima i nematerijalnim ulaganjima b) Dobici po osnovu promjene fer vrijednosti vrijednosnih papira raspolo`ivih za prodaju c) Dobici po osnovu prevo|enja financijskih izvje{taja inozemnog poslovanja d) Aktuarski dobici od planova definiranih primanja e) Efektivni dio dobitaka po osnovu za{tite od rizika gotovinskih tokova f) Ostali dobici utvr|eni direktno u kapitalu 2. Gubici utvr|eni direktno u kapitalu (300 do 304) a) Gubici po osnovu promjene fer vrijednosti vrijednosnih papira raspolo`ivih za prodaju b) Gubici po osnovu prevo|enja financijskih izvje{taja inostranog poslovanja c) Aktuarski gubici od planova definiranih primanja d) Efektivni dio gubitaka po osnovu za{tite od rizika gotovinskih tokova e) Ostali gubici utvr|eni direktno u kapitalu NETO DOBICI ILI NETO GUBICI PO OSNOVU OSTALOG UKUPNOG REZULTATA U PERIODU (292 - 299) ili (299 - 292) H. POREZ NA DOBIT KOJI SE ODNOSI NA OSTALI UKUPAN REZULTAT OSTALI UKUPAN REZULTAT U PERIODU (305 ± 306) UKUPANI NETO DOBITAK U OBRA^UNSKOM PERIODU (290 ± 307) UKUPANI NETO GUBITAK OBRA^UNSKOM PERIODU (291 ± 307) Dio neto dobiti / gubitka koji pripada ve}inskim vlasnicima Dio neto dobiti / gubitka koji pripada manjinskim vlasnicima Obi~na zarada po dionici Razrije|ena zarada po dionici Prosje~an broj zaposlenih na osnovu sati rada Prosje~an broj zaposlenih na osnovu stanja na kraju perioda 3 0 6 3 0 7 3 0 8 3 0 9 3 1 0 3 1 1 3 1 2 3 1 3 3 1 4 3 1 5 158 160 0 134.678 192.056 8.489.542 3 0 5 134.678 3 0 1 3 0 2 3 0 3 3 0 4 3 0 0 99.234 2 9 5 2 9 6 2 9 7 2 9 8 2 9 9 233.912 99.234 2 9 4 2 9 3 2 9 2 233.912 2 8 9 2 9 0 2 9 1 57.378 2 8 8 2 8 7 2 8 4 2 8 5 2 8 6 1.081.891 57.378 8.749.006 2 8 3 2 8 1 2 8 2 519.163 1.161.392 2 7 5 2 7 6 2 7 7 2 7 8 2 7 9 2 8 0 535.657 553.931 2.216.212 2 7 1 2 7 2 2 7 3 2 7 4 580.390 1.134.321 2 6 2 2 6 3 2 6 4 2 6 5 2 6 6 2 6 7 2 6 8 2 6 9 2 7 0 1.139.269 7.098.979 3.280.334 51.674

15

u KM

POZICIJA 1 A. PRIHODI I RASHODI IZ POSLOVA FINANCIRANJA 1. Prihodi od kamata (202 do 204) 2. Rashodi kamata Neto prihodi od kamata (201-202) Neto rashodi kamata (202-201) 3. Prihodi od naknada i provizija 4. Rashodi od naknada i provizija Neto prihodi od naknada i provizija (205-206) Neto rashodi od naknada i provizija (206-205) 5. Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (210 do 213) a) Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz bilans uspjeha b) Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koje su raspolo`ive za prodaju c) Dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koje se dr`e do roka dospije}a d) Dobici po osnovu prodaje udjela (u~e{}a) 6. Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (215 do 218) a) Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira po fer vrijednosti kroz bilancu uspjeha b) Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koje su raspolo`ive za prodaju c) Gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira koje se dr`e do roka dospije}a d) Gubici po osnovu prodaje udjela (u~e{}a) Neto dobici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (u~e{}a) (209-214) Neto gubici po osnovu prodaje vrijednosnih papira i udjela (u~e{}a) (214-209) DOBITAK IZ POSLOVA (201+205+209-202-206-214) GUBITAK IZ POSLOVA (202+206+214-201-205-209) B. OSTALI OPERATIVNI PRIHODI I RASHODI I. Prihodi iz operativnog poslovanja (224+225) a) Prihodi po osnovu lizinga b) Ostali prihodi iz operativnog poslovanja 2. Rashodi iz operativnog poslovanja (227 do 236) a) Tro{kovi bruto zarada i bruto naknada zarada b) Tro{kovi naknada za privremene i povremene poslove c) Ostali osobni rashodi d) Tro{kovi materijala e) Tro{kovi proizvodnih usluga f) Tro{kovi amortizacije g) Rashodi po osnovu lizinga h) Nematerijalni tro{kovi (bez poreza i doprinosa) i) Tro{kovi po osnovu poreza i doprinosa j) Ostali tro{kovi DOBITAK IZ OSTALIH OPERATIVNIH AKTIVNOSTI (223-226) GUBITAK IZ OSTALIH OPERATIVNIH AKTIVNOSTI (226-223) C. TRO[KOVI I PRIHODI IZ OSNOVA rezervisanja 1.Prihodi od ukidanja rezervisanja (240 do 243) a) Prihodi od ukidanja tro{kova rezervisanja po plasmanima b) Prihodi od ukidanja rezervisanja za izvanbilan~ne pozicije c) Prihodi od ukidanja rezervisanja za obaveze d) Prihodi od ukidanja ostalih rezervisanja 2. Tro{kovi rezervisanja (245 do 248) a) Tro{kovi rezervisanja po plasmanima b) Tro{kovi rezervisanja za vanbilan~ne pozicije c) Tro{kovi po osnovu rezervisanja za obveze d) Tro{kovi ostalih rezervisanja DOBITAK IZ OSNOVA rezervisanja (239-244) GUBITAK IZ OSNOVA rezervisanja (244-239) D. OSTALI PRIHODI I RASHODI 1.Ostali prihodi (252 do 258) a) Prihodi od napla}enih otpisanih potra`ivanja b) Dobici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja c) Prihodi od smanjenja obveza d) Prihodi od dividendi i u~e{}a e) Vi{kovi f) Ostali prihodi g) Dobici od obustavljenog poslovanja 2. Ostali rashodi (260 do 266) a) Rashodi po osnovu direktnog otpisa potra`ivanja b) Gubici od prodaje osnovnih sredstava i nematerijalnih ulaganja

52.378 2.086.405

939.704 536.729

402.975 2.589.731 647.575

741.857 1.200.299

1.650.027

8.749.006 261.778

261.778 2.314 2.314

259.464

259.464

(20) 136 136

INFORMACIJE O BANCI OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI: Moja banka d.d., Sarajevo, Kolodvorska br. 5; Tel: 00387 33 72 00 70; Telefax: 00387 33 72 01 00; S.W.F.I.T.: FMBABA 22; e-mail: moja-banka@moja-banka.ba NADZORNI ODBOR Almir Jazvin Liljana Weissbarth Eldin Had`iselimovi} Marina Ba~a Stephan Johannes Mathys Pe|a Sarajli}

ODBOR ZA REVIZIJU Sead Aganspahi} Vasva Voloder Ned`ad Pilav Svetislav Simi} Mensur Ja{arevi} UPRAVA Ognjen Samard`i} Edin Mufti} Leon Begi} Mirza Hurem

Predsjednik ^lan ^lan ^lan ^lan

Interni Revizor Saliha Musli} Vanjski revizor „Deloitte“ d.o.o. Sarajevo Broj poslovnica Broj zaposlenih 20 171

Predsjednik ^lan ^lan ^lan ^lan od 30. juna 2011. godine ^lan do 30. juna 2011. godine

Direktor od 8. juna 2011. godine Direktor do 8. juna 2011. godine Izvr{ni direktor za poslove sa pravnim licima Izvr{ni direktor za finansije i poslove sa fizi~kim licima

DIONI^ARI SA 5% I VI[E DIONICA SA PRAVOM GLASA ASA Finance d.d.d Sarajevo, Bosna i Hercegovina Validus d.d. Vara`din, Hrvatska Pluris d.d. Vara`din, Hrvatska ZIF Prevent Invest d.d Sarajevo, Bosna i Hercegovina

16

BIZNIS I EKONOMIJA

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

ZAVR[ENI SARAJEVOI BUSINESSI FORUMI
Tre}i Sarajevo Business Forum zavr{en je ju~er sve~anim potpisivanjem ugovora o partnerstvima i investicijama koje su dogovorene tokom protekla tri dana. Izme|u ostalog, Adil Bushnak i Muzaffer Cilek su potpisali memorandum o razumijevanju kojim se BIGMEV, organizacija koja okuplja privrednike i pronalazi projekte za investiranje, a ~iji je osniva~ Cilek, obavezuje da }e sura|ivati sa novoosnovanom organizacijom Mostovi nade. Osniva~ Mostova nade Adil Bushnak ka`e da je cilj ove nevladine organizacije da pove`e ljude porijeklom iz BiH te da radi na dovo|enju investitora, uspostavljanju poslovnih i kulturnih veza, te pomo}i u obrazovanju studenata iz BiH.

Vrijeme je za ekonomiju

SBF zavr{en potpisivanjem pet ugovora o saradnji i investiranju • Planirano ulaganje u plasteni~ku proizvodnju, vo}arstvo i sto~arstvo, te izgradnju fabrike za preradu drveta

Biblioteka u Tuzli
Tako|er, firme Al-Rakha Investment iz Jordana i Agro-Eco Food iz Blagaja potpisale su memorandum o razumijevanju kojim se planira investiranje oko milion eura u plasteni~ku proizvodnju. Memorandumom o razumijevanju kompanije Apimed i Lativa ozvani~ile su saradnju u oblasti vo}arstva i sto~arstva. Ta-

Ugovori vrijedni nekoliko miliona eura

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Medijski centar
U okviru SBF-a, posljednjeg dana je odr`an panel Sarajevo medijski centar. Prezentiran je projekat Radiotelevizije BiH, koji uklju~uje kompleks od gotovo 50.000 kvadratnih metara, na kojem bi se prostirao budu}i medijski centar. Prema rije~ima profesora Arhitektonskog fakulteta Adnana Pa{i}a, Sarajevo medijski centar treba da bude centar kulture i svih va`nijih zbivanja u gradu.

ko|er, dogovoreno je investiranje 3,5 miliona KM u fabriku za preradu drveta u Cazinu koju radi zajedni~ko preduze}e kompanija MIMAR i Mejwel al-Daihani. Pored toga, Univerzitet u Tuzli potpisao je memorandum o razumijevanju sa Turskom agencijom za saradnju (TIKA) kojim je obezbije|eno 140.520 eura za rekonstrukciju biblioteke i studentskog servisa Univerziteta. Na zatvaranju Foruma direktor BBI banke Amer Bukvi} je kazao da je Forum dao konkretne rezultate, potpisani su novi ugovori, bi}e otvorena nova radna mjesta, a tako|er, ostvareni su va`ni kontakti koji }e u budu}nosti dovesti do investicija. Dodao je

kako je SBF platforma za otvaranje tr`i{ta jugoisto~ne Evrope te zahvalio partnerima i Vladi.

Zajedni~ki rad
“Zajedno smo radili da od Sarajeva napravimo ekonomski centar regije i u tome uspjeli. Posve}enost Vlade ovom forumu govori o njenoj spemnosti da slu{a investitore i nakon 20 turbulentnih godina, mislim da je do{lo vrijeme za ekonomiju” rekao je Bukvi}. , Ministar energije, rudarstva i industrije FBiH Erdal Trhulj je na zatvaranju Foruma kazao kako je zaista lijepo vidjeti biznismene da razmjenjuju kontakte, interesuju se za projekte i na kraju potpisuju ugovore. To je uspjeh Foruma.
J. SALKI]

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 096 - 19. 5. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Kre{i} novi direktor
Elektroprivrede HZHB
Na prekju~era{njoj sjednici Nadzornog odbora JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar za generalnog direktora Uprave na razdoblje od ~etiri godine imenovan je Nikola Kre{i}, saop}eno je iz ove kompanije. Na isto razdoblje imenovani su i izvr{ni direktori - ~lanovi Uprave i to: za proizvodnju elektri~ne energije - mr. sci. Robert Kri`an, za distribuciju elektri~ne energije - Damir Leko, za opskrbu elektri~nom energijom - Robert Maji}, za ekonomske poslove - Ivana Bunoza, za pravne poslove - Mate Pavkovi}, te za razvoj Milan Lovri}. Imenovanja su izvr{ena nakon usvojenog prijedloga odluke o davanju prethodne saglasnosti Nadzornom odboru JP EPHZHB za imenovanje Uprave Dru{tva na 50. sjednici Vlade FBiH, odr`ane u Sarajevu 14. maja.

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Kina Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 156 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB CNY RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.514822 1.507798 25.809505 0.077012 0.262473 0.656330 1.932580 0.565032 0.256787 0.214399 1.624159 0.838393 2.425939 1.533637 0.049181 0.242458 1.722034

1.955830 1.518619 1.511577 25.874190 0.077205 0.263131 0.657975 1.937424 0.566448 0.257431 0.214936 1.628230 0.840494 2.432019 1.537481 0.049304 0.243066 1.726350 USD BAM

1.955830 1.522416 1.515356 25.938875 0.077398 0.263789 0.659620 1.942268 0.567864 0.258075 0.215473 1.632301 0.842595 2.438099 1.541325 0.049427 0.243674 1.730666 1.52369 2.349852

SDR (Special Drawing Rights) na dan 17. 05. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 17. 05. 2012 =

Za predsjednika Nadzornog odbora JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar imenovan je dosa da {nji ~lan Nad zor nog odbo ra Ma rin ko Ivankovi}.

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012. Gora`de u znaku Preventa
1.472,28
810,70
BIRS BIFX

BIZNIS/BERZE
744,96 1.782,68
FIRS SASX-10

17

898,58 802,55
ERS10

SASX-30

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 18. maj/svibanj 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. A FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija J FBiH stara devizna {tednja serija N FBiH stara devizna {tednja serija O PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE BH Telecom d.d. Sarajevo Famos d.d. Sarajevo Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo JP HT dd Mostar IK Banka dd Zenica JP Elektroprivreda HZHB Mostar Sarajevo osiguranje dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Kvantum group dd Sarajevo 16,00 0,00 16,00 16,00 80 1.280,00 1 18,98 3,00 46,29 7,35 73,00 38,00 4,88 -2,04 0,00 -0,34 -0,68 -0,63 0,00 1,87 19,25 3,00 46,50 7,35 73,00 38,00 4,88 18,90 3,00 45,50 7,35 73,00 38,00 4,87 3.198 160 430 500 1.099 100 4.000 60.532,50 480,00 19.914,65 3.675,00 80.227,00 3.800,00 19.519,00 6 2 10 2 6 3 2 39,01 30,50 94,50 93,00 94,70 89,16 0,00 0,00 0,00 2,20 -0,66 -0,09 39,01 30,50 94,50 93,00 94,70 89,25 39,00 19.909 30,50 658 94,50 33.000 93,00 6.663 94,70 3.750 89,00 16.500 7.766,31 200,69 31.185,00 6.196,59 3.551,25 14.711,95 3 1 1 1 1 3 3,78 -0,22 3,79 3,78 1.285 4.859,50 2 11,00 -2,22 11,00 11,00 1.134 12.474,00 3

U novoj tvornici posao za 740 ljudi

OTVORENA
nova fabrika
Sve~anosti prisustvovali predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda
Vlasnik kompanije Prevent Nijaz Hastor, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} i predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda sve~ano su ju~er u Vitkovi}ima kod Gora`da otvorili Preventovu fabriku za proizvodnju autopresvlaka. Investiranjem vi{e od osam miliona KM u novu fabriku, Grupacija Prevent u Gora`du otvorila je novih 740 radnih mjesta. usvajanja Zakona o raspolaganju dr`avnom imovinom, za samo jednu marku Preventu je ustupljena neiskori{tena imovina u Vitkovi}ima. - Na osnovu dopune odluke o utvr|ivanju javnog interesa za raspolaganje imovinom putem specijalne pogodbe Skup{tine BPK-a Gora`de, Vlada je donijela odluku o davanju saglasnosti za upis prava vlasni{tva nad nekretninama privrednom dru{tvu Prevent Gora`de, izjavio je Emir Fra{to, premijer BPK-a Gora`de. Predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Vjekoslav Bevanda je ju~er u Gora`du rekao da je nakon ekonomskog cunamija, koji je donijela globalna svjetska kriza, otvaranje proizvodnje i 750 radnih mjesta ni{ta drugo nego svjetlo koje obasjava mrak. Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbegovi} je kazao da je ove godine, unato~ krizi, Grupacija Prevent utrostru~ila zapo{ljavanje i da u~estvuje sa oko 500 miliona KM u privrednim tokovima BiH.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 18. maj 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Autoprevoz a.d. Banja Luka Boksit a.d. Mili}i ^isto}a a.d. Banja Luka Elektrohercegovina a.d. Trebinje Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Rafinerija ulja a.d. Modri~a Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF BLB - profit a.d. Banja Luka ZIF Bors invest fond a.d. Banja Luka ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,66 5 9,97 3,96 0,043 3,5 5,79 4,66 5,56 0,38 2,04 0,5 0 0 0 4,7 3,1 -3,64 2,66 5 9,97 3,96 0,043 3,5 5,8 4,66 5,58 2,66 5 9,96 3,96 0,043 3,5 5,5 4,66 5,55 45 204 560 72 104.239 40 3.332 85 441 119,70 1.020,00 5.581,10 285,12 4.482,28 140,00 19.286,00 396,10 2.451,15 0,0014 0,899 1,03 0,256 0,48 0,558 0,475 0,18 1,43 0,502 0 0,33 0 0 0 5,28 -0,84 0 0 0 0,0014 0,9 1,03 0,256 0,48 0,558 0,479 0,18 1,43 0,502 0,0014 1.348.910 0,896 4.780 1,03 500 0,256 529 0,48 30.000 0,558 2.000 0,475 14.479 0,18 37.644 1,43 33.694 0,502 500 1.888,48 4.298,38 515,00 135,42 14.400,00 1.116,00 6.879,55 6.775,92 48.182,42 251,00

Razvoj ekonomije
- Zajedno sa na{im uposlenicima, postavljamo nove standarde i to nam je osnovna motivacija u na{em radu. Nesumnjivo, ponosni smo na tu ~injenicu. Me|utim, bitno je da dok to radimo, pomi~emo granice, razvijamo ekonomiju i dru{tvo BiH. Prevent Gora`de i cijela investicija u Gora`du pokazali su da BiH mo`e, zna i umije. Izgradnjom 8.000 kvadrata proizvodnog pogona u tri mjeseca, osiguranjem finansija, uspostavljanjem odli~nog partnerstva javnog i privatnog sektora u lokalnoj zajednici i implementiranjem svih standarda, uklju~uju}i i standarde u autoindustriji, mo`emo potvrditi da je Prevent Gora`de certificiran, izjavio je Almir Jazvin, direktor Preventa BiH. Investicija u Gora`du realizirana je uz podr{ku Vlade BPK-a Gora`de. Nakon

Pomo} politi~ara
- Samo privrednici koji otvaraju nova radna mjesta i pokre}u proizvodnju izvu}i }e BiH iz krize, dok im politi~ari trebaju pomo}i, ili, ako ne mogu pomo}i, da se onda sklone da ne smetaju, zaklju~io je Izetbegovi}. A. H.

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA Bonel a.d. Banja Luka Fabrika vijaka a.d. Mrkonji} Grad Industrijske planta`e a.d. Banja Luka Rafinerija nafte a.d. Brod BRC [eher a.d. Banja Luka Veletrgovina a.d. Gradi{ka Veterinarska stanica a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 1 Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 0,2 0,151 0,3 0,08 0,55(A) 0,287 0,6(A) 95,01 91,01 49,1 46,72 47,32 45 44,96 0 -2,58 7,14 14,29 19,57 0 0 -1,03 0 -0,81 -0,97 -2,27 -1,64 -1,71 0,2 0,151 0,3 0,08 0,55 0,287 0,6 95,01 91,01 49,1 47 47,84 45 45,6 0,2 4.799 0,151 39.453 0,3 89.257 0,08 3.876 0,55 155.155 0,287 8.319 0,6 1.870 95,01 1.919 91,01 5.690 49,09 300.000 46,7 74.025 47,3 218.949 45 30.920 44,37 47.042 959,80 5.957,40 26.777,10 310,08 85.335,25 2.387,55 1.122,00 364,65 3.624,93 147.299,33 34.587,75 103.600,66 13.914,00 21.151,90

Hastor sa glavnim urednicima
"Moji motivi za investiranje u Gora`du su patriotski i poduzetni~ki. Patriotski je baza, a poduzetni~ki je glavni", rekao je Nijaz Hastor, osniva~ i vlasnik ASA Prevent grupacije prilikom susreta sa glavnim i odgovornim urednicima bh. medija, te dodao da su ljudi ovdje potencijal. "Saradnja s vlastima na op}inskom i kantonalnom nivou je bila dobra. Za tri mjeseca napravili smo fabriku. Kada sam ovdje do{ao prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma prokomentarisano je 'dolazi Hastor, dolazi mir'. Gora`de je bio razoren i potpuno odsje~en grad. Tada nisam imao snage za ovo {to sam uradio danas", kazao je Hastor. On je podsjetio da akumulirani novac u kompanije ASA Prevent nije izuzet kao profit ve} je reinvestiran. "Ove godine smo ostvarili 1,2 milijarde eura prometa u BiH, {to je skoro polovina ukupnog prometa ASA Preventa", rekao je Hastor te najavio otvaranje novih pogona u Zvorniku, Kopa~ima i Srebrenici te ponovne susrete s predstavnicima Borca iz Travnika.

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

107,55 2,56

$ 0,06 %

1.588,80 28,33

$ 0,88 %

677,50 629,00

$ 0,82 %

PLIN
$ 2,47 %

SREBRO
$ 1,12 %

KUKURUZ
$ 0,64 %

18

SARAJEVSKA HRONIKA

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Iz hotela Etn demantuju navode o bespravnoj gradnji

Formiranje centra za upravljanje otpadom

Delegacija iz
Bruxellesa dolazi

Inspekcijski postupak zbog prozora
Odo bre nje za gra|enje na mjestu nekada{njeg ru{evnog hana, na adresi Safvet-bega Ba{agi}a 12, dobili su Radojka Mileti}, k}erka Nede, Sojka Grkovi}, k}erka Ne|e, Svjetlana Babi}, k}erka Stoj{e, Vildan \urovi}, sin Envera, Velibor Bogdanovi}, sin Voje, i Kemal Sinanovi}, sin Sinana, od Op}ine Stari Grad 27. oktobra 2006. Prije toga, 28. avgusta iste godine, navedeni vlasnici prostora u Ulici Safvet-bega Ba{agi}a dobili su od Op}ine urbanisti~ku saglasnost da na mjestu starog objekta sagrade novi, ~ija }e namjena biti stanovanje, spratnost P+1, dakle, izgradnja zamjenskog objekta. Slu`ba za imovinskopravne i geodetske poslove Starog Grada je 25. juna 2009. godine izdala rje{enje prema kojem vlasni{tvo parcele na pomenutoj adresi prelazi na Muhameda [vraki}a, a koji je na tom mjestu napravio hotel Etn. [vraki} isti~e kako je on vlasnik cijelog hotela, te da je inspekcijski postupak njegova kom{inica Flora Nay pokrenula zbog ~etiri krovna prozora na njegovom objektu. [vraki} nam je kazao i to kako je Nay prijavila inspekciji i polovinu stanara susjedne Ulice Patke, te da nju namjena njegovog objekta ne treba zanimati. Uprkos ~injenici da se hotel nalazi na trasi planiranog gradskog autoputa, [vraki} napominje da su urbanisti pretjerali sa svojim planovima, jer je isto tako, sa druge strane Miljacke, predvi|eno da cesta zauzme polovinu dvori{ta Careve d`amije, pa samim tim te{ko je o~ekivati da ijedan od J. M. tih planova za`ivi.

na deponiju
Potreban je nastavak ure|ivanja prostora za odlaganje otpada, recikla`nog dvori{ta, zavr{etak projekta za odlaganje inertnog materijala, te zamjena dotrajale mehanizacije, kazao je Babi}
Cjelokupni otpad iz Sarajeva odla`e se na gradsku deponiju, koja se nalazi u Bu~a Potoku. Svake godine se deponuju oko 153.000 tona ku}nog otpada, {to iznosi oko jedan kilogram po stanovniku na dan. Ako se ovim tempom nastavi odlagati sme}e, gradska deponija }e biti puna za 20-ak godina. O novim lokacijama za odlaganje sme}a nije potrebno ni razmi{ljati, jer ih jednostavno nema. Bez uvo|enja recikla`e u svakodnevni `ivot, nemogu}e je zamisliti bilo kakav cjelovit sistem upravljanja otpadom. Zakonom o odr`avanju ~isto}e i upravljaju komunalnim otpadom, ~ije je dono{enje u proceduri, predvi|eno je i formiranje centra za upravljanje otpadom, u koji }e biti pretvorena gradska deponija, za {ta }e iz fondova IPA biti izdvojeno 1,5 miliona eura. - Ti novci bi}e utro{eni za sadr`aje koji trebaju da se na deponiji zavr{e u skladu sa postoje}im projektom, ali predlo`ili smo i neke nove. Ono {to je najpotrebnije na deponiji, jeste nastavak ure|ivanja prostora za odlaganje otpada, recikla`nog

Savremeni izgled dana{nje deponije

Asocijacija za ginekolo{ku endoskopiju BiH ju~er je u Op}oj bol ni ci “Prim. dr. Abdulah Naka{“ organizovala kurs iz ginekolo{ke endoskopije, kojem su prisus tvo va li lje ka ri ginekolozi iz cijele BiH. Direktor bolnice Bakir Naka{ kazao je kako je ovo sedmi kurs iz ove oblasti, te je ukazao na njegovu va`nost kao i kontinuiranu edukaciju ljekara i medicinskog osoblja. “Tema kursa bila je teoretska i prakti~na primjena laparoskopske miomektonije, odnosno zahvata odstranjivanja mioma materice bez operativnog reza. Ovo je minimalno-invazivna metoda, nakon koje pacijentica nakon dva dana izlazi iz bolnice. Predava~ i laparoskopski zahvat obavila je dr. Martina Ribi} - Pucelj iz Klini~kog centra Ljubljana” kazala je doc. dr. Jasminka Guti}, , {ef Odsjeka za ginekologiju i aku{erstvo Op}e bolnice “Prim. dr. Abdulah Naka{“ te objasnila kako je, laparoskopskom metodom u saradnji sa dr. Ribi} - Pucelj, kod pacijentice uspje{no uklonjen miom veli~ine devet centimetara i tumor jajnika u zahvatu koji Mr. B. je trajao dva sata.

Laparoskopskim zahvatom uklonjen miom

dvori{ta, zavr{etak projekta za odlaganje inertnog materijala, te zamjena dotrajale opreme kao {to je kamionska laga, neka mehanizacija. Sve su to sadr`aji koji trebaju dopuniti i osvje`iti rad deponije kao jednog recikla`nog centra, odnosno centra za upravljanjem otpadom, ali i da pobolj{aju aktivnosti prostora, kazao je za Oslobo|enje Selim Babi}, direktor KJKP Rad. Idu}e sedmice u Sarajevo bi trebala do}i delegacija iz Bruxellesa koja }e obi}i sve potencijalne korisnike sredstava fondova

IPA, izme|u ostalih i gradsku deponiju i pre~ista~ Butile, za ~iju obnovu je zadu`eno KJKP Vodovod i kanalizacija. - Zavisno od propozicija EU koja }e dati sredstva, saznat }emo kad bi trebali po~eti radovi. Na sas tan ku sa de le ga ci jom Evropske unije vjerovatno }emo razgovarati o detaljima, terminima i procedurama kako ide implementacija tih sredstava. [to se nas ti~e, voljeli bismo da to bude {to prije kako bismo upotpunili sadr`aje same deponije, istakao je Babi}. M. TATAREVI]

Be}irevi} posjetio gradili{te kod Akademije

Sljede}i korak zatvaranje Radi}eve
Na~elnik Op}ine Centar D`evad Be}irevi} obi{ao je ju~er gradili{te pje{a~kog mosta koji }e povezivati dvije obale Miljacke izme|u Radi}eve ulice i Akademije likovnih umjetnosti, gdje se istovremeno obnavlja {etali{te du` Obale Maka Dizdara. - Po~eli smo obnovu {etnice, investiciju vrijednu pola miliona maraka, ~iji zavr{etak je planiran do polovine jula, dok zavr{etak izgradnje mosta o~ekujemo ne{to ranije. Novi most i ova {etnica ~ine cjelinu, ~ije sve~ano otvaranje planiramo obaviti zajedno krajem jula. Obala Maka Dizdara }e jo{ vi{e dobiti na zna~aju i nakon ure|enja Radi}eve ulice kao pje{a~ke zone, bez saobra}aja za motorna vozila, koje je planirano za narednu godinu, a na{ poznati arhitekta Amir Vuk Zec je ve} uradio idejni projekt. Tokom narednog perioda krenut }emo u rje{avanje imovinskopravnih odnosa i pribavljanje potrebnih odobrenja od Ministarstva saobra}aja KS-a, kazao je na~elnik Be}irevi}. [etnica du` Obale Maka Dizdara }e biti poplo~ana granitnim i kulir-plo~ama otpornim na uti-

Akademski slikar i direktor Olimpijskog muzeja u Sarajevu Edin Edo Numankadi} razgovarao je ju~er sa Slavenom Kova~evi}em, predsjedavaju}im OV Centar. Op}insko vije}e Centar je na posljednjoj, aprilskoj sjednici, prilikom usvajanja rebalansa op}inskog bud`eta za 2012, iz-

Podr{ka Olimpijskom muzeju

dvojilo 5.000 KM za podr{ku radu ovog muzeja. Kova~evi} i Numankadi} su zajedni~ki izrazili nadu da }e za obnovu zgrade Olimpijskog muzeja u Petrakijinoj ulici, uni{tene tokom proteklog rata, biti obezbije|ena potrebna finansijska sredstva, u ~emu bi u~estvovala i Op}ina Centar.

caj mraza i soli za zimsko posipanje. U dosada{njoj izgradnji pje{a~kog mosta Radi}eva - ALU nakon monta`e metalne konstrukcije, uspje{no je okon~ano ispitivanje nosivosti koje je pokazalo da su zadovoljeni svi stati~ki uvjeti. Sada se postavljaju nosa~i za za{titnu ogradu. Nakon ograde slijedi oblaganje mosta aluminijskim plo~ama, S. Hu. postavljanje rasvjete, farbanje...

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

19

Godi{njica pogibije delegata MKCK-a Federica Mauricea

276-982

Odata po~ast svim
stradalim humanistima
Maurice je poginuo vr{e}i humanitarnu misiju dostave lijekova opkoljenim Sarajlijama
Povodom 20. godi{njice od pogibije delegata Me|unarodnog komiteta Crvenog kri`a Federica Mauricea, ju~er su delegacije Crvenog kri`a KS-a, Me|unarodnog komiteta CK-a u BiH, Kantona Sarajevo, te mladi aktivisti CK-a polo`ili cvije}e na spomenobilje`je na Vi{egradskoj kapiji na Vratniku, odav{i po~ast ovom velikom humanisti, kao i svim ostalim poginulim humanistima i aktivistima CK-a. Maurice je poginuo na ovom mjestu vr{e}i humanitarnu misiju dostave lijekova opkoljenim Sarajlijama, a istovremeno je tu `ivot izgubio i mje{tanin Abaz Krasni}i. - Danas odajemo po~ast i svim poginulim humanistima CKKS-a i BiH, kao i svim humanitarnim radnicima koji su dali `ivote obavljaju}i humanitarnu misiju na pru`anju pomo}i na{im gra|anima u te{kim danima agresije na BiH. Ovo je prilika i da se sjetimo poginulih aktivista Azre Nik{i}, djevojke od 17 godina iz Slu`be tra`enja Starog Grada, Fatime [ljivo iz Novog Grada, te Kostadina Pejanovi}a i Avde Fulurije iz Novog Sarajeva, kazala je Ajnija Omani}, predsjednica CKKS-a. Boris Kele~evi}, {ef delegacije MKCK-a u BiH, izrazio je zahvalnost Crvenom kri`u KS-a {to godinama ne dozvoljava da se zaborave nevine `rtve proteklog rata. - Federicova porodica posjetila je BiH pro{le zime, prvi put od njegovog tragi~nog stradanja. Bila je to za njih te{ka posjeta, vidjeti i osjetiti mjesto gdje su izgubili supruga i oca. Zahvalni su {to pomen na njega traje, naglaE. A. sio je Kele~evi}.

VA@NIJI TELEFONI

Sa polaganja cvije}a na Vi{egradskoj kapiji

Foto: D. TORCHE

Me|unarodna francuska {kola CIFS

Foto: S. GUBELI]

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

Otvoreno {kolsko dvori{te
U Me|unarodnoj francuskoj {koli CIFS u Sarajevu ju~er je sve~ano otvoreno {kolsko igrali{te, koje je dijelom finansirano od parlamentarnih rezervi francuskog senata. - Igrali{te je napravljeno po svim evropskim standardima, {to podrazumijeva i sigurnosne mjere za djecu i izdr`ljivost trajanja, kazao je Jean Francois le Roch, predsjednik Upravnog odbora Francuske {kole. Poseban zna~aj ovog igrali{ta je za djecu u pred{kolskom uzrastu, jer se u~enje ne prekida ni na velikom odmoru, ve} se i tada nastavlja kroz igru. Projekt opremanja igrali{ta ko{tao je ne{to manje od 30 hiljada maraka. - Igrali{te je zna~ajno u francuskom obrazovnom sistemu, jer formiranje li~nosti prolazi i kroz duh i kroz tijelo. Ubije|eni smo ako se djeca od malena nau~e `ivjeti i igrati zajedno, da }emo lak{e i uspje{nije stvoriti gra|ane koji }e zajedno `ivjeti, ka`e Feni Dominiqe Geslin, savjetnik za saradnju i kulturno djelovanje ambasadora Francuske. M. T.

PORODILI[TA

11 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

19.30, Stockholm 20.15, Beograd 22.20, Zagreb 22.00

Odlasci:
Beograd/Zagreb 6.30, Vienna 7.30 i 15.05, Banja Luka/Zurich 13.00, Munich 13.10, Istanbul 14.40 i 18.00, Koeln 19.55, Ljubljana 16.00, Stut tgart 17.05, Stockholm 20.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6. 5 i 17.57, Budimpe{ta 21. 0, Beograd 1 1 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxelles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} subotom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et-

AVIONI Dolasci:
Istanbul 9.20 i 13.40, Munich 12.25, Vienna 14.20 i 21.25, Koeln 19.15, Ljubljana 15.20, Stuttgart 16.25, Zurich/Banja Luka

vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko sva-

kim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30,

11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Evropska no} muzeja u Banjoj Luci...

Knjiga za ve~eru
U ovogodi{njoj No}i naglasak je na izlo`bi "Microstories", kojom se predstavljaju djela ~etiri banjalu~ke umjetnice
Sve je spremno za sedmo izdanje internacionalne manifestacije Evropska no} muzeja, koja }e se odr`ati danas u Muzeju savremene umjetnosti RS-a u Banjoj Luci, od 18 do jedan sat poslije pono}i. U ovogodi{njoj No}i naglasak je na izlo`bi "Microstories", kojom se predstavljaju djela ~etiri banjalu~ke umjetnice (Sandra Duki}, Margareta Kern, Irma Markulin i Borjana Mr|a). - Izlo`ba je osmi{ljena da bi se problematizirao kontekst politike rodnih identiteta savremene `enske umjetni~ke prakse. U fokusu izabranih radova su oni koji su usmjereni ka kriti~koj revalorizaciji pro{losti, kao i refleksiji vlastite situiranosti u historijskim zbivanjima, isti~e dr. Sarita Vujkovi}, kustosica izlo`be. Performans umjetni~ke grupe Race (Zo ran Crn~e vi} & Ne boj {a \umi}) "Knjiga za ve~eru" bit }e dio programa Evropske no}i muzeja u Muzi~kom paviljonu parka "Petar Ko~i}", a po~et }e u 18 sati. Ideja autora projekta je da posjetioci donesu jednu ili vi{e knjiga, a da u zamjenu za knjige dobiju porciju pe~enog mesa. Robnom razmjenom knjiga - pe~enje, u~esnici doga|aja simboli~no trampe kulturno naslije|e za mogu}nost zadovoljenja dnevnih potreba za hranom, ~ime ovaj projekt dobiva i globalni karakter. Koncert grupe Lollobrigida i DJ set Marie Cherie na platou ispred Muzeja savremene umjetnosti obilje`it }e muzi~ki dio ove manifestacije, koja traje do jedan sat poslije pono}i. Na poziv ministarstva kulture i informacija Francuske, Muzej savremene umjetnosti RS-a se od 2006. prvi u BiH pridru`io porodici hiljada evropskih muzeja u obilje`avanju No}i muzeja. Pro{le godine je u internacionalnoj manifestaciji No} muzeja u~estvovalo 3.700 evropskih institucija, a predstavljeno je preko 5.000 programa i aktivnosti, koji su se pokazali uspje{nim u privla~enju {ire javnosti.
Mr. S. Plakat za banjalu~ku No} muzeja

Izlo`ba u Galeriji IPC E

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Susretanje Zapada i Istoka
O Muhammedu Ikbalu i njegovu `ivotu i djelu govorili su profesori i akademici iz BiH, Islamske Republika Pakistan i Islamske Republike Iran
Elma Selman

Vrijeme je
U Galeriji IPC E (Luled`ina 12) sino} je otvorena multimedijalna izlo`ba radova mlade umjetnice Elme Selman. Organizator izlo`be je Me|unarodni centar za mir (IPC), a sarajevska publika }e je mo}i pogledati do 25. maja. Izlo`bom koja je objedinjena nazivom "Vrijeme je", autorica Selman obuhvatila je instalacije u prostoru, kola`-fotografije i dva videorada: "House of Cards" (2010) i "Aerobik" (2012). Elma Selman paralelno se bavi vizualnom i izvedbenom umjetnosti, stavljaju}i naglasak prevashodno na ideju, a ne medij. U svom radu istra`uje vrijeme i prostor, u polju izvedbenih umjetnosti se ponajvi{e bavi tijelom kao identitetom, tijelom kao inicijatorom stvaranja identiteta, tijelom koje se kre}e, tijelom koje pokre}e, poigrava se granicom funkcionalnog i umjetni~kog pokreta na sceni i van nje. Mr. S.

"Muhhamed Ikbal i susretanje Zapada i Istoka" bila je tema okruglog stola odr`anog ju~er u Sarajevu u organizaciji Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu - Ikbalova katedra i Ikbalove akademije u Lahoreu u suradnji s Veleposlanstvom Pakistana u BiH, a o `ivotu i djelu ovog poznatog

ima Ikbalovu katedru, radi ve} nekoliko godina, te je, izme|u ostalog, kazao i da je neobi~no va`no i za BiH, i za region, i za "civilizacije kojima pripadamo da o ovoj temi progovorimo na jedan druk~iji na~in i to upravo u povodu ili slijede}i misaone tokove ovog velikog mislioca i pisca".

da, govorio je i Khalid Yaffery, veleposlanik Pakistana u BiH, a o Ikbalu kao mostu izme|u Istoka i Zapada dr. Shahzad Qaiser, potpredsjednik Ikbalove akademije, kazav{i da je Ikbal govorio da Istok nudi viziju, Zapad mo}, a radi napretka ~ovje~anstva oboje se moraju kombinirati. Izlaganje je

U Raiffeisen galeriji

Ju~er je u Raiffeisen galeriji u Sarajevu otvorena nova izlo`ba umjetni~kih radova. Svoje skulpture izlo`ila je studentica Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu Adna Bakija sa Odsjeka kiparstvo. - Projekt Raiffeisen galerija je dobro poznat na{im sugra|anima. Osmi{ljen je u `elji da pomognemo mladim, talentovanim, ali jo{ neafirmisanim umjetnicima da svoje radove predstave {irokom auditoriju. Izlo`be koje su do sada bile postavljene u ovoj galeriji izazvale su veliko interesovanje Sarajlija, rekao je Michael Müller, direktor Raiffeisen banke. - Veoma sam zahvalna na pru`enoj prilici da svoje radove izla`em u

Nova izlo`ba
Sa rada okruglog stola
Foto: A. KAJMOVI]

"Majka i dijete" Adne Bakije

Raiffeisen galeriji, te pozdravljam ne samo ovaj vid podr{ke studentima Akademije, kazala je mlada umjetnica Adna Bakija. Ljubitelji umjetnosti izlo`bu mogu pogledati radnim danima u zgradi centrale ove banke (Zmaja od Bosne bb) od osam do 16 sati. Mr. S.

muslimanskog pjesnika, filozofa i politi~kog aktiviste (ro|en je 1877, a umro je 1938) iz Pakistana govorili su profesori i akademici iz BiH, Islamske Republika Pakistan i Islamske Republike Iran. Pro~elnik Ikbalove katedre na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, gdje je okrugli stol i odr`an, prof. dr. D`emaludin Lati} podsjetio je da je BiH jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja

Prisutnima je pozdravne rije~i uputio i dekan FIN-a prof. dr. Ismet Bu{atli}, ka`av{i, izme|u ostalog, "lijepo je kad danas govorimo o djelu jednoga ~ovjeka u ~ijim se mislima i radovima Istok i Zapad susre}u i prepli}u. Ovaj grad jest mjesto za takvu pri~u, ova ku}a jest ku}a za takvu pri~u", dodav{i da "Istok i Zapad su se davno ovdje susreli i pomirili." O Muhammedu Ikbalu, koji je poznat kao filozof Istoka i Zapa-

imao i direktor Ikbalove akademije u Lahoreu Muhammed Suhayl Umer, koji je govorio i o radu Ikbalove katedre i budu}im projektima. U radu okruglog stola sudjelovali su i prof. dr. Hilmo Neimarlija, akademik prof. dr. Enes Kari}, Khurrama Ali Shafiguea, a u popodnevnoj sesiji dr. Qiumars Amiri, dr. Nevad Kahteran, dr. D`emaludin Lati} i dr. Firouz FaAn. [IMI] zali.

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012. ...a u Sarajevu

KULTURA

21

SAN U NOVOM RUHU
Slobodan ulaz u Muzej "Alija Izetbegovi}"
Povodom obilje`avanja Me|una ro dnog da na mu ze ja, Ja vna ustanova Muzej "Alija Izetbegovi}" otvo rit }e 18. ma ja vra ta gra|ani ma od 10 sa ti uju tro sve do po no }i. Sva ko ko ga in te re suje historija savremenika koji je svoj `i vot po sve tio do mo vi ni BiH i bo ljoj bu du }nos ti na ro da ko ji u njoj `i ve, mo }i }e sa zna ti sve {to ga za ni ma, ka `e se u sao p}e nju ovog mu ze ja. Stal na pos tav ka nu di fra gmen te iz Ize tbe go vi }e vog pri va tnog i po li ti ~kog `ivota, kao i sje}anje na odbra nu BiH. Ovim povodom u Mu zeju }e biti prikazivane filmske projekcije o Aliji Izetbegovi}u, a ulaz za sve po sje ti oce je bes pla tan.

Ars Aevi zatvoren za No} muzeja
Depo Ars Aevija ne}e biti otvoren za posjetioce u programu No} muzeja 2012. Ova odluka direkcije posljedica je toga {to jo{ nije do{lo do formaliziranja dogovora Kantona Sarajevo i Centra Skenderija vezanih za kona~no otvaranje Depoa. - Iz ovog razloga kolekcija Ars Aevi ostaje zatvorena i na dan praznika umjetnosti, namijenjen ja~anju veza izme|u muzejskih institucija i publike koji se odvija pod pokroviteljstvom UNESCOa i Vije}a Evrope. Ars Aevi }e se sa najve}im entuzijazmom priklju~i ti mre `i evrop skih mu ze ja u obilje`avanju budu}ih no}i muzeja nakon {to Depo bude stvarno otvoren, rekao je Enver Had`iomerspahi}, direktor Ars Aevija.

Muzi~ka akademija u Sarajevu

Pored pri~a sa naslovne strane San vam donosi i

2-3. strana
Foto: S. GUBELI]

HITNA POMO] urgentna medicinska ili socijalna slu`ba

Ljudi nam tra`e sirupe za ka{alj kako bi ih mazali djeci na hljeb!

Dekan Ivan ^avlovi} i prodekanica za koncerte Mirjana Papi} - Hrka{ Muzi~ke akademije Sarajevo

TEMPUS projekt
Muzi~ka akademija, kao ~lanica Univeziteta u Sarajevu, sudjeluje u TEMPUS projektu (Uvo|enje interdisciplinarnosti u muzi~ke studije u zemljama zapadnog Balkana u skladu sa evropskom perspektivom) - InMusWB. Rije~ je o prvom TEMPUS projektu vezanom za visoko obrazovanje u oblasti muzike ~iji je koordinator Univerzitet umetnosti u Beogradu. Pored Muzi~ke akademije, partneri projekta su akademije i kulturne institucije iz Austrije, BiH, ^e{ke, Holandije, Kosova, Litvanije, Slovenije, Srbije i [vedske. U Sarajevo su stigli gosti, a do 19. maja Muzi~ka akademija bit }e doma}in prvog velikog skupa. U~estvovat }e predstavnici akademija iz partnerskih zemalja, koje }e razvijati nove studijske smjerove ili modernizirati postoje}e. U okviru TEMPUS projekta, Muzi~ka akademija u Sarajevu pokrenula je novu liniju drugog ciklusa studija - Metodika klavira. Pokretanje nove studijske linije inicirano je potrebama osnovnih i srednjih muzi~kih {kola sa podru~ja FBiH. Zahvaljuju}i sredstvima obezbije|enim iz TEMPUS projekta, studenti }e imati priliku prisustvovati gostuju}im predavanjima profesora sa partnerskih akademija. Odsjek za duva~ke instrumente i harmoniku, smjer harmonika i Odsjek za muzikologiju i etnomuzikologiju, smjer etnomuzikologija, modernizirat }e svoj program drugog ciklusa studija uvode}i nove module. Predava~i }e biti eminentni stru~njaci. Zna~ajno je pomenuti da je projektnim sredstvima omogu}ena i nabavka instrumenata - klavira i harmonike. U okviru projekta, odr`at }e se i prvi Forum visoko{kolskih muzi~kih institucija i drugih partnerskih organizacija. Cilj osnivanja Foruma je povezivanje institucija i uspostavljanje suradnje. U tom kontekstu, Muzi~ka akademija u Sarajevu }e predstaviti umjetni~ku djelatnost kroz organizaciju dva velika festivala - Majske muzi~ke sve~anosti i Sarajevo Chamber Music Festival u suradnji sa Manhattan String Quartetom. Nau~na i istra`iva~ka djelatnost, izme|u ostalog, predstavlja se kroz me|unarodni simpozij "Muzika u dru{tvu" koji bijenalno organiziraju Muzi~ka akademija u Sarajevu i Muzikolo{ko dru{tvo FBiH. Kako po svom kontinuitetu, tako i po kvalitetu, simpozij se smatra najzna~ajnijim u regiji.
Mr. S.

31. strana
@enska kolumna: DINA VAM PRI^A

Daj, draga, jedan d`emper

8. strana
Sarajevo: Dva azila malo, lutalica mnogo

Psi bez zakona, ljudi bez za{tite

2. strana
Kontrola bosanskog neba: Vije}e ministara ukinulo suverenitet BiH

Na{ zra~ni prostor "okupirali" susjedi, niko ne zna koliko smo novca izgubili?!

11. strana
Ironi~ni oglasi: novi na~in zapo{ljavanja mladih

Ubila me tuga, jer na FPN-u nisam na{o "{telu"

14-15. strana
Putuju}i Bosnom: Mlini{ta

Kraji{kim vozom u zaborav

33. strana
Modni kutak: Seada Deli}, kreatorka

Dje~ije kolekcije su mi najdra`e

22

SCENA

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Gibonni s gostima na Mostarskom prolje}u

Ovdje bih mogao `ivjeti
Gibonni je ve} boravio na ovogodi{njem Mostarskom prolje}u, bio je s mamom gost na ve~eri posve}enoj njegovom umrlom ocu Ljubi, slavnom Delmati
Dragan MARIJANOVI]

O ocu i elektronskoj glazbi
Gledaj, moj pokojni }a}a Ljubo Stipi{i} Delmata bio je majstor. I vi{e o tome znala je glazbena struka negoli ja. Meni se svi|alo to {to on radi, ali ne mo`e{ pobje}i biologiji, on je stario i povla~io se u kreativni, du{evni i svaku drugu vrstu mira, a ja sam rastao, tra`io svoje mjesto u poprili~no lo{e vrijeme. Bio je rat, malo ljudi se zanimalo za to {to ja radim, a i neki kriti~ari su me se bili dovezali i pravili lo{ ambijent za mene. No, jednom kada sam raspustio bend koji sam osnovao, znao sam da je ovo moj izbor, premda nisam znao kako }e to ispasti. No, jedno sam znao: nikad u elek tronsku glazbu. To nije moj medij i tako }e i ostati. Naravno da je otac, samo naizgled nezainteresiran, ipak pratio sve {to radim. Ali na jedan ~udan, tih, posve nenametljiv na~in. Nikada mi nije sugerirao ni jednu jedinu notu, neku rije~, a on je bio majstor nota i rije~i. Tek, u~io je slobodi. Vremenom sam shvatio da smo nas dva bili u jednom trenutku najslobodniji ljudi na svijetu.

^injenica da je Gibonni napunio Kosa~u u Mostaru ve} odavno i nije neka vijest, jer kada god stigne ovamo, to je glazbeni praznik. Kako je njegov koncert najavljen ve} utvr|ivanjem programa ovogodi{njega Mostarskoga prolje}a - XIV dana Matice hrvatske, njegovi ovda{nji brojni poklonici imali su dovoljno vremena rezervirati ulaznice, no na dan koncerta ipak je zavladala velika gu`va i potraga za ulaznicama kojih ve} odavno nije bilo, pa se organizator odlu~io pustiti ljude neka stoje, ta koncert je, za{to bi uop}e itko sjedio, atmosfera ionako nije komorna. To se pokazalo jako dobrom odlukom, jer su svi ionako stajali i njihali se u ritmovima koji su odjekivali s pozornice, a na njoj su se uz Gibonnija nalazili Matija Dedi} na klaviru, Marko Ramljak na violini, Renato [vorini}, Jadran Du~i} ]i}o za bubnjevima, a to je ve} trio Black Coffee, osnovan 1993. kada je u Hrvatskoj malo kome bilo do d`eza, ali trio je opstao. Na jedan poseban d`ezerski na~in artikulirao je sada ve} opravdanu sintagmu dalmatinska {ansona. Majstori su klupske glazbe, kakav je, uostalom Stipi{i}, ljubitelj malih akusti~nih dvorana i dobrog {timunga.

Dobar {timung na koncertu

Sponzor
Svaki dosada{nji nastup sjajnog glazbenika u Mostaru i na njegovom Prolje}u sponzorirala je Hypo Alpe Adria Bank. Tako je bilo i ovoga puta, a njezin direktor Alexander Picker, i sam zaljubljenik u glazbu i op}u kulturu, ~ovjek koji govori devet jezika, obratio se Gibonniju, Josipu Muselimovi}u i novinarima na na{em, gotovo te~nom jeziku i kazao kako je to~no da su bankari okrenuti gotovo isklju~ivo brojkama, ali da }e njegova banka i ubudu}e prepoznavati zna~enje kulturnih programa koji povezuju ljude. Dobar “Aco Austrijanac”, da ne bi njega i Julijane Mikuli}, {efice mu PR-a, ni{ta od koncer ta i moga pisanja! sje}a na pokojne Indexe: ne snima ~esto, ali sve {to snimi ostaje trajnim, nekako neponovljivim i neodoljivim. Taj Ramljak na violini doista je sam po sebi lik: uza sve {to svira, ispada da mu je violina glavna, radi s njom {to `eli; sve {to je Gibonni snimao, s njim je snimio, poseban je njegov pe~at na albumima Mirakul i Judi, zviri i be{timje. No, voli i ne{to komornije ambijente, no najvi{e mu sjeda d`ez. njih dalmatinskih gradova bio je i o~ekivan. Fantasti~no raspolo`en, Gibonni je dobar dio koncerta proveo me|u prvim redovima publike, svi su znali svaku rije~ svake pjesme, i ako je to ono {to je ovdje tra`io - dobio je. [teta, velika {teta {to koncert nije live snimljen. Ina~e, Gibonni je ve} boravio na ovogodi{njem Mostarskom prolje}u, bio je s mamom gost na ve~eri posve}enoj njegovom pro{le godine umrlom ocu Ljubi, slavnom Delmati, ~ovjeku koji je napravio revoluciju sa artikuliranjem dalmatinskog melosa. Otac je nekih neponovljivih skladbi kakve su “Testamentum” ili “Dalmacijo, povi{}u pritrujena” One su toliko u{le u . duh dalmatinskog naroda da se ~ini da su napisane prije tristo godina. Uostalom, i Gibonni je pisao za druge, i danas pi{e, pa }e tako i Oliverova “Cesarica” biti dio povijesti. To sigurno.

Sretna publika i ja
Gibonni nikada nije “napadao” stadione, on je naprosto takav: ako nema izravnu komunikaciju s publikom, ako mu je ona daleko, onda nije sretan. To je glavna odrednica njegove zapa`ene glazbene karijere: biti slobodan i ne praviti oko sebe gu`vu, jer gdje je gu`va, nisi vi{e slobodan! Na konferenciji za novinare, kojoj je prisustvovalo ~ak trideset novinara, jednom kolegi, a koji ga je priupitao je li istina da ga neki beogradski menad`er proganja da ondje nastupi u Areni ~etiri ve~eri zaredom, Gibonni je odgovorio: - To me doista ne zanima. Brojke mi ne zna~e ni{ta. Znao sam to kad sam se po~eo baviti ovim poslom samostalno. Ni{ta mi ne zna~i puna dvorana ili pun stadion. A kamo }e oti}i moj zvuk, moja neposrednost, kako }u osjetiti da su ljudi sretni? Neee, ne - gomila treba druk~iji zvuk, druk~ijega izvo|a~a. Volim male dvorane, a ova u MosFantasti~no raspolo`en Gibonni

O imenu
- Ma, zapravo je to sve s imenom smi{no. Bio sam mali, a si}an se da je na radiju i televiziji stalno spominjan neki daleki otok u Africi, \ibuti ili tako ne{to. A imao sam starog susjeda kojega sam volio i on bi me tako zvao: \ibuti. E, kad sam malo porastao po~eo sam se baviti slikarstvom. Slikao sam po splitskim pjacama. A kako }u se potpisati: kao Zlatan Stipi{i}? Ma ne, preobi~no je, ljudi vole strano. Ko }e kupit sliku koju je naslikao Zlatan? Tako sam ra zmi{ljao i sjetio se susjeda. I \ibutija. Pa sam se po~eo potpisivati kao Gibonni. Ono, zvu~alo je talijanski, umjetni~ki.

taru je maksimum maksimuma. I to je to... Tu sam doma. Moja tri najbolja koncerta u `ivotu bila su u Zagrebu, Be~u i ovdje. To sigurno! To osjeti{, to kad je bilo najbolje, kada smo sretni publika i ja. Sam koncert je bio urnebesan; trajao je vi{e od dva sata i svi su se imali priliku iskazati. Gibonni najmanje! Jer dovoljno je bilo da samo “na~ne” pjesmu, i zbor od tisu}u ljudi, dodu{e neuvje`bano, privodio je stvarku kraju. No, koncert je ipak medij gdje se hitovi izvode druk~ije nego na nosa~ima zvuka, a to je izvanredna prigoda za prate}e vokale, nove Gibonnijeve “{toseve” s napjevavanjima, uglavnom miri{u na afri~ke i regae stilove, kad{to neke plemenske, valjda indijanske, {to dr`im izvanrednim. Kako bi dobro do{ao jedan njegov live album. Ikakav, zapravo. Sve me vi{e pod-

Tempera
Manje }emo o Matiji Dedi}u, dovoljno ga znamo, sve {to je u `ivotu uradio ovje~eno je stru~nim priznanjima, a za obradu Gibinne “Tempere” maznuo je i Porina, jednog od njih, jer ih ima tuce. Najve}i d`ez majstor u Hrvatskoj, bez sumnje. Zanimljivo da su na koncert stigli i neki Slovenci, par Ma|ara, pet razdraganih ljudi iz Kragujevca, obitelj iz Kotora i jo{ nekoliko Crnogoraca, a dolazak ljudi iz obli`-

Odr`an koncert u gradu na Drini

Dino Merlin odu{evio nastupom
Jedna od najve}ih bh. zvijezda Dino Merlin, nakon spektakularnih koncerata u Beogradu, Zagrebu, Novom Pazaru i Novom Sadu, sino} je nastupio u gradu na Drini, zabavljaju}i nekoliko hiljada posjetilaca koji su do{li i iz drugih gradova BiH. Svi koji su petak ve~er proveli na gradskom stadionu mogli su u`ivati u odli~noj atmosferi, gromoglasno pjevaju}i Merlinove hitove s posljednjeg albuma “Ispo~etka” ali i pjesme , koje su nastale u protekle tri decenije uspje{ne karijere ovog kantautora. Podsje}amo, koncert Dine Merlina organizovan je povodom otvaranja novog proizvodnog pogona grupacije Prevent u Gora`du. A svi fanovi Dine Merlina ovu no} }e zasigurno jo{ dugo pamtiti.

Foto: Neboj{a BABI]

24 Oglasi

19. maj/svibanj 2012.

19. maj/svibanj 2012.

Pogledi 25

Su|enje Mladi}u

DA SE NE ZABORAVI BOSANSKI GENOCID
Ratko Mladi} je imao razloga biti ponosan jer njegovo `ivotno djelo `ivi: progon je u potpunosti uspio, osim u nekoliko mjesta gdje su se Bo{njaci vratili, konture teritorije koju je osvojio potvrdio je Dejtonski sporazum potvr|uju}i Republiku Srpsku

Z

a razliku od odbrane koja se `alila da nije imala dovoljno vremena da se pripremi za po~etak su|enja Ratku Mladi}u (nisu stigli da pro~itaju sve dokaze), zbog ~ega su i odustali da u utorak i srijedu daju svoje uvodne rije~i, tu`iteljstvo je u sudnicu do{lo odli~no pripremljeno, suvereno redaju}i ta~ke optu`nice i podastiru}i ih tek djeli}ima brojnih dokaza koje imaju na raspolaganju. Prema optu`nici, general Ratko Mladi} se tereti u 11 ta~aka za genocid, zlo~in protiv ~ovje~nosti i kr{enje zakona i obi~aja ratovanja. ^ak u dvije ta~ke Mladi} je optu`en za genocid i to u Srebrenici i jo{ sedam bosanskih gradova: Bratuncu, Klju~u, Fo~i, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku. Devet ta~aka optu`nice tereti ga za progon. Mladi} se u sudnici pojavio u vidno boljem stanju od onoga u kojem je bio nakon {to je uhap{en u Srbiji i izru~en Ha{kom tribunalu i bez kape, koja mu je u me|uvremenu po~ela smetati - `alio se sudu da `eli da su promijeni slika u medijima na kojoj je naj~e{}e bio s tom kapom. Prvi dan, neposredno pred po~etak pretresa, donio je sa sobom dvije knjige koje je podigao i pokazao publici: Kralj Petar i 20 godina Vojske Republike Srpske, na {ta su `rtve iz publike reagirale rije~ima: “Je l’ on to misli da je kralj? Vojska Republike Srpske ne postoji!”

Oni koji se nikada ne}e vratiti
Na kraju svoje uvodne rije~i tu`itelj McLoovski se obratio prisutnima u sudnici: “@elio bih da vas podsjetim zbog ~ega smo danas ovdje. @elio bih da vas podsjetim na `rtve. Mirsada Malagi} iz Srebrenice }e biti svjedokinja u ovom procesu, a ja }u pro~itati dio onoga {to je ona rekla kad je ranije boravila u Haagu kao sjedok: Ju~e poslijepodne {etala sam malo po va{em gradu. [ta me najvi{e impresioniralo: kip `ene koja ~eka mornara koji se nikad ne}e vratiti. @eljela bih da ga ponesem u Bosnu. I mi smo kao ta `ena, ~ekamo one koji nam se nikad ne}e vratiti. Mo`emo da se okrenemo na{im {umama i gledamo u njih. Oni su tamo negdje... Vrijeme prolazi. Mi }emo umrijeti. Nade je svaki dan manje...” McLoovski je zavr{io: “Mirsadi su ubijeni mu` i dva sina. Jedan je imao 16 godina. Iz Srebrenice nikad nije do{lo 1.500 mu{karaca. Za njih se ni{ta ne zna. Mo`da se nikad i ne}e na}i. To je bosanski genocid. Nikada ga ne smijemo zaboraviti.” gledao snimke masakra na Markalama, krv koja te~e ulicom i razbacane komade ljudskih tijela, slike Sarajlija koji se pani~no sakrivaju od granata ili snajpera poku{avaju}i pre}i ulicu, kao i snimke zauzimanja Srebrenice, gomile le{eva u Poto~arima, civile koji su molili za pomo}... Me|u rijetkim slikama na koje je reagirao su one koje ga prikazuju kao neprikosnovenog komandanta koji suvereno komanduje svojim jedinicama, ili vodi pregovore sa oficirima UN-a pred koje, bez imalo zadr{ke, postavlja ultimatume, svjestan svoje snage i mo}i. Nije nimalo pogrije{io tu`itelj kada je rekao da je Ratko Mladi} tokom rata u Bosni i Hercegovini bio gospodar `ivota i smrti. Tu`itelj Groom, koji je imao briljantnu uvodnu rije~, poja~anu citiranjem dijelova dokumenata, fotografijama, snimcima, dijelovima izjava svjedoka, potrudio se da napravi uvod kako bi Vije}u, kojim predsjedava sudija Ori, bilo jasnije {ta se to de{avalo prije izbijanja rata u BiH. Obja{njavao je strukturu biv{e SFRJ, kako je do{lo do pove}anja tenzija, bu|enja nacionalizma, otcjepljenja pojedinih republika te za{to je BiH bila specifi~na. Po njemu, Bosna je bila Jugoslavija u malom, koja je njegovala sve tada{nje vrijednosti komunizma, prije svega ideala zajedni~kog `ivota, a najbolji primjer toga za Grooma je bilo Sarajevo, “kosmopolitski grad u kojem je prije rata `ivjelo 500.000 razli~itih ljudi, koji su se dru`ili, slavili sve vjerske praznike, sklapali mje{ovite brakove... i upravo je to trebalo uni{titi” . U vi{e navrata tokom izno{enja uvodne rije~i i Groom i McLoovski su naglasili kakvu je mo} Mladi} imao nad Sarajevom, pu{taju}i i njegove izjave kako “grad dr`i na dlanu”no si, gurno je naj{okantnija bila ona da kad god prolazi, svrati u Sarajevo i ubije nekoga: “Ubijam Turke, ko ih jebe” . Nije posao tu`itelja, ali svakako bi bilo zanimljivo uraditi psiholo{ki profil Ratka Mladi}a koji bi pokazao za{to je on toliko mrzio muslimane. Njegove naredbe to pokazuju, svaka direktiva o Sarajevu zna~ila je i dalju

Briljantna Groomova uvodna rije~
Sve sumnje da Mladi} ne}e mo}i pratiti su|enje razbijene su, jer on se itekako dobro snalazi pomno prate}i i {ta tu`itelji govore i {ta se de{ava u publici. Reagirao je na mnogo toga {to su tu`itelji govorili gestikuliraju}i rukama ili izrazom lica svjestan da ga gledaju hiljade. No, jedno je sigurno: Ratko Mladi} ni~im, ali apsolutno ni~im nije pokazao da se kaje ili da mu je `ao zbog zlo~ina koje su on i njegova vojska po~inili u Bosni i Hercegovini. Potpuno mirno je od-

blokadu grada na kojoj je Mladi} insistirao. Mladi} je bio opasan protivnik, {kolovan oficir, istakao je Groom, nagla{avaju}i da je Vojska Republike Srpske bila ustrojena sa ta~no preciziranom hijerarhijom u kojoj je odluke donosio samo jedan ~ovjek: Ratko Mladi}. Pozivaju}i se na ameri~kog vojnog stru~njaka, Groom je objasnio da je taj vojni sistem kopiran od sovjetskog i da je karakteristi~an za komunisti~ka dru{tva u kojima postoje vojni obveznici. Dodao je da “komandnu strukturu ne treba mije{ati sa onim ko ima stvarnu mo}. Mladi} je direktno izdavao nare|enja onima koji su izvr{avali krivi~na djela” Ilustrirao je to snim. kom u koejm Mladi} nare|uje pot~injenima: “Tucite Velu{i}e i Pofali}e, tamo nema mnogo srpskog `ivlja... Razvucite im pamet” . Nisu tu`itelji propustili re}i kako je nakon povla~enja JNA iz BiH ostalo za njima naoru`anje i ljudstvo te kako su nastavili pla}ati oficire. Poznato je da je Mladi} tek nekoliko godina poslije rata penzionira i to kao oficir Vojske Jugoslavije. U vi{e navrata je spomenuta i njegova veza sa Slobodanom Milo{evi}em i Mom~ilom Peri{i}em, koji ga je i predlo`io za komandanta VRS-a. U svojim dnevnicima Mladi} je zabilje`io da je Peri{i} rekao rukovodstvu bosanskih Srba: “Dobili ste pravu li~nost, ako je podr`ite, dobili ste {to `elite” . Tu`itelj je rekao da je Radovan Karad`i} smatrao da je Mladi} spreman po~initi sve potrebne zlo~ine kako bi se ostvarili ciljevi usvojeni na 16.

skup{tini Republike Srpske u maju 1992. kada je Mladi} i postavljen za komandanta.

Posljedice
Detaljno je Groom objasnio kako je po~elo osvajanje bosanskih gradova i za{to. Prvo su preuzeti oni gradovi u kojima je bilo ve}insko srpsko stanovni{tvo, a zatim i drugi neophodni za ostvarivanje strate{kih ciljeva: uspostavljanje posavskog koridora, brisanje Drine kao granice te uspostavljanje granica na Uni i Neretvi. Sredstva se nisu birala, a zajedni~ko za sve te gradove je progon kompletnog nesrpskog stanovni{tva, uni{tavanje njihove imovine i kulturnog naslije|a kako bi se sprije~io povratak. Bez obzira na to {to je u sudnici optu`en za najte`e ratne zlo~ine, Ratko Mladi} je imao razloga biti ponosan jer njegovo `ivotno djelo `ivi: progon je u potpunosti uspio, osim u nekoliko mjesta gdje su se Bo{njaci vratili, konture teritorije koju je osvojio potvrdio je Dejtonski sporazum potvr|uju}i Republiku Srpsku. Uz sve dokaze, te{ko da Mladi} ne bude osu|en, ali on je uspio, svoj vojni~ki zadatak je u potpunosti ispunio i za svoj narod }e ostati heroj, neko ko je stvarao RS. I `rtve koje su bile ta dva dana u sudnici, danas raseljene {irom svijeta, svjesne su toga. Jeste satisfakcija {to je uhap{en i {to mu se sudi, ali nema te presude koja }e promijeniti fakti~ko stanje na terenu. Hiljade i hiljade bo{nja~kih ku}a zauvijek }e ostati prazne, u mnoge se nema ko vratiti...
D`enana Karup Dru{ko

26 Pogledi

19. maj/svibanj 2012.

20 godina od pogibije Mehdina Senada Hod`i}a

Mehdin Hod`i}, heroj

Tog dana, 10. maja, u Hemlija{ima, ali i u Zaseoku kod Sapne, gdje je prije 20 godina poginuo Mehdin, skupilo se 30-ak biv{ih labudova. No, niko ne `eli govoriti o ratnom putu ove elitne jedinice koja je pro{la gotovo sva rati{ta u BiH - od Teo~aka, preko Sarajeva do Biha}a

Bio je end ba{ kao c

N

a obilje`avanje 20. godi{njice pogibije heroja oslobodila~kog rata Mehdina Senada Hod`i}a, 10. maja ove godine, u kalesijskom naselju Hemlija{i, Jasmin je do{ao u uniformi nekada{nje elitne jedinice Crni labudovi. Stojimo ispred d`amije, svega nekoliko metara od Mehdinovog mezara. Poku{avamo razgovarati sa Jasminom. Zanimaju nas Crni labudovi, jedinica koju je osnovao Mehdin Hod`i} i koja je po njemu dobila ime. - Imao sam 17 godina kada sam pristupio Labudovima. Ne bih da pri~am, ima ovdje kompetentnijih ljudi od mene, govorio je Jasmin.

Vojni re`im
Tog dana, 10. maja, u Hemlija{ima, ali i u Zaseoku kod Sapne, gdje je prije 20 godina poginuo Mehdin, skupilo se 30-ak biv{ih labudova. No, niko ne `eli govoriti o ratnom putu ove elitne jedinice. - Pa {ta vam je ljudi? U ratu ste sijali strah agresoru, nikog se niste bojali, a sad se bojite kamera i diktafona, dobacivali su prisutni. - Mi {to smo imali re}i, rekli smo u ratu, u akcijama {irom Bosne i Hercegovine, odgovarali su oni. No, Osman ^ani} iz Kalesije, ipak, pristao je govoriti. Veli, imao je 20 godina kada je pristupio Crnim labudovima. Privukla ga je organizacija ove jedinice, ali i moralne vrijednosti, koje su se morale besprijekorno po{tovati. - Nekoliko nas, koji smo zajedno ratovali ovdje, u Kalesiji, odlu~ili smo se priklju~iti najboljima. Iz Zvornika i Kalesije je najvi{e bilo ljudi u Labudovima. Bili smo kao bra}a. Ljudi su dolazili. Meni se najvi{e disciplina svi|ala. Apsolutno je bilo sve ure|eno. Ba{ vojni re`im, govori nam ^ani}. Ne mo`e se, kazuje nam, sjetiti svih rati{ta gdje su boravili Crni la-

POLICAJAC I VOJNIK Mehdin Hod`i} se krajem avgusta 1991. godine iz Hrvatske, gdje je bio policijski inspektor, vratio u Tuzlu. Odlu~io se vratiti i pomo}i organizaciju odbrane. Znao je {ta se sprema BiH
budovi. Otprilike, prisje}a se, bili su svugdje, izuzev u Hercegovini. - Zna~i, od Teo~aka, pa mislim da je Biha} zadnji bio. Fojnica, mo`e se ra~unati i taj dio. Sarajevski dio naravno. Bilo je u jedinici od 100 do 200 ljudi. Neki su odlazili, neki dolazili... Neki su ranjeni, neki su pod drugim okolnostima odlazili. Mnogi su, na`alost, herojski poginuli, u najve}im bitkama, govori nam Osman, navode}i da, koliko on zna, biv{i labudovi danas `ive dobro. O Mehdinu Hod`i}u Osman je ~uo sve najbolje. Ve-

Jasmin pola`e cvije}e

Hod`i} je jedan od devetorice boraca iz cijele BiH ko

19. maj/svibanj 2012.

Pogledi 27

demska vrsta, crni labudovi
Osman ^ani}: Bili smo kao bra}a

Na stadionu u Kaknju, uo~i puta u Biha}

PRVI TENK Crni Labud je, sje}a se Bukvarevi}, sa svega 30-ak boraca zaustavio napad jedne kompletne brigade, te zarobio prvi tenk i prvu samohotku u odbrani BiH. On smatra da su ljudi poput Mehdina, ali i Hajre Me{i}a, promijenili tok rata u ovom dijelu BiH
- Zbog toga je izdavao zadatke jedinicama kojima je on komandovao da se kompletno prebace na ovaj prostor. Tako da su okosnicu odbrane Kula-Grada, Zaseoka, Nezuka, Teo~aka, Kalesije... ~inile jedinice Patriotske lige, upravo one koje su bile pod njegovom komandom, govori nam Bukvarevi}. Crni Labud je, sje}a se Bukvarevi}, sa svega 30-ak boraca, zaustavio napad jedne kompletne brigade, te zarobio prvi tenk i prvu sa-

mohotku u odbrani BiH. On smatra da su ljudi poput Mehdina, ali i Hajre Me{i}a, promijenili tok rata u ovom dijelu BiH. - Apsolutno su promijenili tok rata u tom trenutku. Jedinice Patriotske lige su dr`ale slabo naoru`ane ljude, malobrojne. Dr`ale su liniju Zaseok, Teo~ak, Snije`nica, Kalesija i @ivinice i, na neki na~in, najve}i doprinos upravo na po~etku rata je tih ljudi, koji su primili prvi udar. Dali su vremena svim ljudima koji su govorili - ne}e biti rata, da vide da agresor zaista `eli da uni{ti cijelu BiH, govori Bukvarevi}, dodaju}i da su jedinice prevo|ene Hod`i}em i Me{i}em tada sprije~ile spajanje agresorskih snaga sa aerodromom Dubrave.

Tuzla i @ivinice
- Mo`emo samo zamisliti {ta bi se Tuzli i @ivinicama dogodilo da su se spojili od Kalesije do aerodroma Dubrave. Agresorske snage stavile bi u totalno okru`enje Tuzlu i @ivinice, navodi Bukvarevi}. Mehdin Hod`i}, poznatiji kao Kapetan Senad i Crni Labud, ro|en je 1957. godine u Tuzli. Njegova porodica je porijeklom iz Hemlija{a kod Kalesije. Bio je prvi komandant jedinice Crni labudovi, dok su zamjenici bili heroj oslobodila~kog rata Hajro Me{i} i Hase Tiri}. Nakon pogibije Hod`i}a i Me{i}a, Tiri} je u narednim godinama rata vodio ovu elitnu jedinicu. Hod`i} je jedan od devetorice boraca iz cijele BiH koji je odlikovan Ordenom heroja oslobodila~kog rata. Dobitnik je i Zlatnog ljiljana. Samir Kari}

li, bio je jedan od najve}ih heroja proteklog rata. O Mehdinu sve najbolje misli i Salko Bukvarevi}, jedan od osniva~a Patriotske lige Tuzla i saborac Crnog Labuda. Veli, Hod`i} se krajem avgusta 1991. godine iz Hrvatske, gdje je bio policijski inspektor, vratio u Tuzlu. Odlu~io se

vratiti i pomo}i organizaciju odbrane. Znao je {ta se sprema BiH. - Javio se odmah u Patriotsku ligu i stavio na raspolaganje. Glavni {tab Patriotske liga ga je imenovao za komandanta specijalnih jedinica. Dobio je zadatak da formira specijalne jedinice u svim op}inama sjeveroisto~ne Bosne. Deve-

tnaest op}ina je bilo pod njegovom ingerencijom, govori nam Bukvarevi}. Prema njegovim rije~ima, Mehdin je bio izuzetan profesionalac, vojnik i policajac. Jedan od najhrabrijih ljudi u odbrani BiH. Njegova osnovna poruka je bila da se Tuzla, ali i cijela BiH, brane na Drini.

oji je odlikovan Ordenom heroja oslobodila~kog rata

28 Pogledi

19. maj/svibanj 2012.

VLADIMIR ARSENIJEVI], pisac

^EDINI LIBERALI SU
Sredinom devedesetih je dobio Ninovu nagradu za roman “U potpalublju”, koji je, u me|uvremenu, preveden na dvadesetak jezika: za Oslobo|enje govori o Drugoj Srbiji, politici Demokratske stranke Borisa Tadi}a, Tomislavu Nikoli}u, Ivici Da~i}u, odnosu Srbije prema Sarajevu, BiH, Srebrenici...
Razgovarala: Tamara Nik~evi}

ZASLU@ENI [A
otovo dvadeset godina nakon izlaska kultnog beogradskog romana devedesetih “U potpalublju” izdava~ka ku}a Booka neda, vno je odlu~ila da napravi reizdanje knjige - u me|uvremenu prevedene na dvadesetak jezika - za koju je njen autor, Vladimir Arsenijevi}, te 1995. dobio Ninovu nagradu za roman godine. U pogovoru reizdanja, beogradski novinar i knji`evni kriti~ar Teofil Pani~i} ka`e: “U potpalublju je knjiga o na{im porodicama, o sipljivoj, neupadljivoj bole{tini o~insko-sinovljevskih ili maj~insko-k}erinskih odnosa iza koje tek ponekad pro{ikne neka neuporediva ne`nost. O uzvi{enosti roditeljske ljubavi koja se tako neverovatno, zapanjuju}e, posramljuju}e lako pretvori u ne{to {to zali~i na posvema{nju hladno}u, onda kada treba izabrati, recimo, izme|u sina i Dr`ave. A dr`avu po{tujemo jer je se bojimo, iz ~ega nekako ispada da sina ne po{tujemo, jer ga se ne bojimo dovoljno, mada se bojimo za njega. I o tome govori Potpalublje, ali bez nadobudne gor~ine, onako kako treba govoriti o stvarima koje su duboko u nama, s kojima ne umemo iza}i na kraj jer smo tako slabi i jer tako ne znamo ni{ta.” A New York Times Book Review: “U potpalublju je veoma li~an, dirljiv roman. Arsenijevi} je emotivno anga`ovani, ironi~ni i elokventni svedok spektakla zemlje koja pro`dire sopstveno srce.”

G

Izgubljeni ratovi
Vladimir Arsenijevi} ro|en je u Puli, 1965. godine. Pored “U potpalublju” objavio je romane An|ela i , Predator, ilustrovani roman I{mail, Meksiko - ratni dnevnik, kao i zbirku eseja Jugolaboratorija. Osniva~ je regionalnog knji`evnog festivala Krokodil, koji }e po~etkom juna, ~etvrti put za redom, pored Beograda, ove godine biti odr`an i u Zagrebu. Kao i obi~no, gosti festivala su pisci i muzi~ari sa prostora biv{e Jugoslavije: Slavenka Drakuli}, Sreten Ugri~i}, Laslo Vegel, Damir Avdi},
Foto: Neboj{a BABI]

Mirjana Novakovi}, Tea Tuli}, kao i brojni autori iz Austrije, Njema~ke, [panije... “Listu pisaca ne pravimo po takozvanom nacionalnom klju~u. Ne interesuje nas jurnjava za ravnomernim brojem srpskih, hrvatskih, bosanskih ili crnogorskih autora; na{ osnovni kriterijum je - kvalitet” , obja{njava Vladimir Arsenijevi}. “Iako je ispred imena autora ponekad navedena zemlja iz koje dolazi, nama to, naprosto, nije va`no.” Imate li utisak da su pisci mla|e ili srednje generacije sa prostora biv{e Jugoslavije uglavnom mnogo manje optere}eni nacionalnim predznacima? - Prvo, ne}ete verovati, ~esto imam utisak da tzv. pisci mla|e generacije uop{te ne postoje. Kada sam, sredinom devedesetih, dobio Ninovu nagradu za roman “U potpalublju” imao sam trideset godi, na, ali su me svi i dalje tretirali kao pisca “mla|e generacije” Dobro, . nije me mnogo iznenadilo budu}i da je Srbija gerijatrijsko dru{tvo, gerijatrijska kultura; me|utim, isto se dogodilo u [vedskoj, na promociji moje knjige: i tamo sam bio predstavljen na isti na~in. Kada sam se tome suprotstavio rekav{i da bi “mladi pisac” po mom mi{ljen, ju, morao imati desetak godina manje, publika je prasnula u smeh. Znate, kod nas na Balkanu, na prostoru biv{e Jugoslavije, prime}uje se taj sindrom produ`ene adolescencije; naprosto, ljudi kasnije sazrevaju. To vidim po svojoj, ali i po deci svojih prijatelja. Veliki deo generacije koja je stasavala devedesetih ubijena je tom konzervativnom, retrogradnom i antiintelektualnom ideologijom. Srbija je, u tom smislu, dosta karakteristi~na. Po ~emu? - Mislim da to ima veze sa izgubljenim ratovima. Pozicija tvrde ogor~enosti karakteristi~na je za ovda{nje mlade ljude; to je stav iz koga po~inje njihovo dru{tveno i politi~ko promi{ljanje. Kada na ulicama Beograda gledate divljanja huligana, kada neki mladi ~ovek - besan i razjaren - ode pa zapali ameri~ku ambasadu, onda mediji postavljaju pitanje: za{to su ta deca toliko besna. Pa, izvinite, nisu u pitanju deca; u pitanju su agresivne bitange koje su spremne da se obra~unaju i da ubiju sve one koji su druga~iji, koji ne misle kao oni. Kada ih pogledate, primeti}ete tu duboku

?

?

Nakon marginalizacije Ivice Da~i}a dvehi

19. maj/svibanj 2012.

Pogledi 29
na politi~koj sceni ponovo otvori prostor, da se tako lako o~iste od odgovornosti za devedesete?! Iako je daleko od najgoreg, simptomati~no je kako danas Da~i} - za koga je ~udo da nije u Haagu - piscu i upravniku Narodne biblioteke Srbije Sretenu Ugri~i}u dvanaest godina nakon 5. oktobra preti zatvorom! Verujem da je to bio trenutak kada su se stvari definitivno okrenule naglava~ke i to ne samo zbog Da~i}a nego i zbog ~injenice da je takozvana Druga Srbija, na svoj na~in, mazohisti~ki dozvolila da se tako ne{to doga|a.... Izvinite, {ta je, u tom smislu, mogla Druga Srbija?! - Druga Srbija je, moramo priznati, danas pocepana, razjedinjena... I tu je glavni problem. Nije problem srbijanski klasi~ni politi~ki moron koji glasa Ivicu Da~i}a; problem je da u Beogradu stranka ^edomira Jovanovi}a ne pre|e cenzus! I, ne ka`em: ^edini liberali su dobili zaslu`eni {amar. Jer, ne mo`ete se vi zajebavati sa poslednjim ostatkom ne~ega {to ima gra|ansku svest i `eli promene! U tom smislu, ovoga puta ni sam nisam mogao da glasam. Jednostavno, nigde se nisam mogao uklopiti. Kao “neuklopljen” kako se , snalazite? Kakva je to pozicija? - Uprkos svemu - dobra. Naravno, kao pripadnik te “neuklopljene” grupe pisaca, prinu|en sam da za `ivot zara|ujem na drugi na~in. Na`alost, od pisanja se ovde ne mo`e `iveti, pa poku{avam da pro{irim prostor... Meni je i ona Jugoslavija bila mala. Dakle, pi{em kolumne za novine u regionu, i to je ok. Iako ne govorim iz pozicije jugonostalgije, za mene je to jedan isti kulturni prostor. Naravno, postoje minijaturne razlike, ali, svi oni su za mene i dalje - na{i ljudi! Sa druge strane, ~injenica da u Srbiji ne mogu da na|em “uhlebljenje” li~no me ne uznemirava; samo `alim zbog toga {to je celom jednom na~inu razmi{ljanja u Srbiji potpuno ukinut prostor. To tuma~im i kao deo procesa “poselja~ivanja” Beograda o kome smo govorili i kojim se DS tako intenzivno bavi. U pomenutom Presu, kao kolumnista, bio sam istisnut i zamenjen Dragoslavom Bokanom. To, mislim, dosta govori o atmosferi. Kada ka`ete da se od pisanja ne mo`e `ivjeti, pade mi na pamet da je knjiga glumca @arka Lau{evi}a prodata u preko dvije stotine hiljada primjeraka. - Jeste, ali to je na nivou ekscesa. Po mom mi{ljenju, u pitanju ne{to veoma prisutno kod na{ih ljudi: lo`enje na gubitnika koji je, kao, stigao do pakla, do`iveo prosvetljenje, pa se vratio nazad da nam ispri~a kako se sjebao. A taj voajerizam, to u`ivanje da nam neko poka`e unutra{nje organe, da nam se otvori, pa da imamo na {ta da masturbiramo... Odvratno! Naravno, drago mi je zbog @arka Lau{evi}a, ali ta bedna identifikacija, ta pani~na potreba da }ete svoj jadni `ivot lak{e podneti samo ako vidite da on nije najgori, da ima i gorih, eto, to me deprimira. I tu le`i obja{njenje velikih tira`a. Jer, da je @arko Lau{evi} napisao dobru knjigu, ona ne bi bila prodata u vi{e od pet stotina primeraka. I, {ta je onda tajna uspeha u Srbiji? Pa, to - poselja~i!

U DOBILI
boru na ~elu, tu namr{tenost... Njihovi uzori su ratni zlo~inci, kriminalci, turbo-folk zvezde... Za razliku od njih, moja generacija je svoje uzore tra`ila na drugom mestu. Pa, druga~ije je bilo vrijeme. Ko su bili uzori Va{e generacije? - Prvo, devedesete su donele bradate nacionalne heroje koje su nama, stasavalim na panku i kulturi koja je imala kontakt sa celim svetom, bili u`asno sme{ni. Rugali smo se onome {ta su govorili, na~inu na koji su bili kostimirani... Na`alost, brzo smo se osvestili i, umesto smeha... Na drugoj strani, pogledajte dana{nje klince. Evo, se}am se da je negde 2002. godine u Prvoj beogradskoj gimnaziji napravljena tribina Tradicionalno V.S. Moderno, na koju sam, kao pisac, bio pozvan. Iako me je profesorka unapred upozorila da su u pitanju deca od kojih dve tre}ine, kada god na obli`njoj crkvi Aleksandar Nevski ~uju zvono, padaju ni~ice, deca prili~no konzervativna, sa izra`enim politi~kim stavom, ipak sam bio prili~no iznena|en na~inom na koji su reagovali na ono {to sam im rekao. [ta ste im rekli? - Poku{ao sam da napravim razliku izme|u sveta, dru{tvenog i politi~kog konteksta u kome su stasavale moja i njihova generacija. “Kada je po~eo rat u biv{oj Jugoslaviji” rekao sam, “vi{e nisam bio u , stanju bilo {ta da ~itam; nisu me interesovale knjige, ~asopisi, muzika, koncerti po svetu; sve ~ime sam se bavio bili su ratovi, ratovi, ratovi... E, za razliku od moje generacije, vi imate priliku da pro`ivite ono za {ta smo mi bili uskra}eni.” U Beogradu je, se}am se, u to vreme najavljivan koncert Blondi, pa sam to naveo kao primer. Onda je ustala neka lepa devoj~ica od {esnaest, sedamnaest godina, sa tom te{kom borom na ~elu, i rekla kako ne mo`e da veruje da ih, umesto da brinu “o sudbini na{eg naroda na Kosovu i Metohiji” save, tujem da idu na koncerte tamo nekakve Blondi; drugi je - doslovno dete - ustao i rekao kako Amerikanci hodaju po kostima Indijanaca, Nemci po kostima Jevreja, dok na prostoru biv{e Jugoslavije, svi hodaju po kostima Srba. Bio sam zgranut! Kako je dete od {esnaest godina stiglo do ideologije kostiju?! @ivi u vremenu u kome mu je sve dostupno, razli~iti na~ini

AMAR
?
komunikacije, a ipak je u te{kom nerazumevanju sa svetom. Valjda se, jadno, naslu{alo imbecilnih pri~a o srpskim grobovima, srpskim zemljama, o kostima, mo{tima, pa je i sam postao `rtva. Na`alost, dru{tvo u kome `ivimo je rezultat uporne i konstantne kretenizacije, zaglupljivanja, izolacije, poselja~ivanja. Evo, Beogradom ovih dana kru`i pri~a kako se neki ~ovek koji je otvorio kafi} po`alio svom prijatelju Sr|anu [aperu... Ina~e, nekada{njem ~lanu beogradskog VIS-a Idoli, danas marketin{kom stru~njaku i jednom od najbli`ih saradnika Borisa Tadi}a. - Tako je. E, ~ovek se po`alio da mu kafi} vrlo lo{e radi. “Ni{ta, poselja~i!” - odgovorio je [aper. Naravno, ~ovek je “poselja~io” i posao je krenuo. Mislim da je pri~a simptomati~na, jer je u tom savetu - poselja~i! - stala su{tina politike Demokratske stranke dvehiljaditih: sistematsko, kontinuirano zaglupljivanje, omalova`avanje, poselja~ivanje dru{tva kako bi DS kona~no zauzeo poziciju koju danas ima. Dakle, re~ je o smi{ljenom hodu unazad kroz koji, pored cele opozicione politi~ke scena devedesetih, prolaze i nevladine organizacije, studentski, omladinski pokreti, nekada{nja opoziciona {tampa; i oni su prihvatili proces poselja~ivanja! Naprosto, nametnuto je mi{ljenje da se druga~ije ne mo`e. Ho}ete da ka`ete da, umjesto procesa suo~avanja sa pro{lo{}u i nekakve katarze, Srbija prolazi proces - poselja~ivanja? I to je najvidljivije u Beogradu. - To je logi~no. Znate, Beograd je nekada bio {irok, otvoreni grad koga su sru{ili turbo-folk kultura, splavovi, Baja Mali Knind`a u Knez Mihailovoj, cece i arkani... Ovde vi{e nisu problem institucije sa kojima godinama ratujemo; problem je nedostatak snage da se izdr`i na platformi koja je ipak bila formulisana kroz procese opozicione borbe sa re`imom Slobodana Milo{evi}a. Gledaju}i mlade ljude - da se na njih jo{ jednom vratim - morate da zaklju~ujete da, ako je roditelj devedesetih bio govnar i {ovinista, takvo }e biti i dete; ako je roditelj bio kosmopolita, pacifista, dete }e biti - govnar i {ovinista. Tako smo, zahvaljuju}i pogre{nom vaspitanju, sistemu obrazovanja, medijima i politici dobili celu generaciju govnara i {ovinista. Zato je cela stvar pukla. Jer, pogledajte: u Sa-

?

?

?

?

rajevu je, recimo, pre nekoliko nedelja obele`ena dvadesetogodi{njica sramne opsade grada. Te pore|ane crvene stolice, to je bilo stra{no! Me|utim, ma koliko se trudili, ovde naprosto nigde, niti na jednom mestu, niti u jednom mediju niste mogli da ~ujete - ko je izvr{io tu prokletu opsadu, ko je ~etiri godine granatirao grad! Na`alost, u pitanju je sistematsko pre}utkivanje, {to je pora`avaju}e. Kada sam svojevremeno pisao kolumne za dnevni list Pres, urednik je odbio da objavi moj tekst napisan povodom dvadeset godina genocida u Srebrenici. Zbog ~ega? - Zbog toga {to je bolje, objasnio mi je, da ne objavljujemo “tako radikalne stavove” budu}i da , ne znamo {ta se ta~no “dogodilo” u Srebrenici, ko je {ta uradio. “Uostalom”rekao je urednik, “ima, li smo i Bratunac i mnoge druge stvari. Ka`em vam: najbolje je da to u ovom momentu ne objavljujemo. Pustite...” Eto, u tom smislu - u smislu zamu}ivanja stvarnosti - Srbija je vrlo dosledna. Uostalom, posmatrao sam kako ljudi sa nekada{nje opozicione scene po~inju da se pona{aju kao da nisu odavde, kao da ne znaju {ta je bilo devedesetih, ne se}aju se da smo bili divljaci koji smo, jo{ od Milo{evi}eve jogurt-revolucije, krenuli da pravimo konflikte u Jugoslaviji; nismo mi, je li, ratovali u Hrvatskoj, u Bosni; nismo “~istili” Kosovo od Albanaca?! Meni je, znate, veoma te{ko da govorim o Bosni. Ta pomisao da smo ~etiri godine bombardovali Sarajevo, a da danas odavde dolazi tako malo saose}anja. Istovremeno, i kuknjave zbog sedamdeset i osam dana bombardovanja NATO-a tokom kojih smo, za razliku od Sarajlija, imali hranu, vodu, struju, slobodno se kretali. - Tako je. Ne mo`emo da zaboravimo NATO bombardovanje i svako malo - u toj pateti~noj bezdu{nosti - spominjemo “malu Milicu Raki}, koju je bomba NATO-a ubila dok je sedela na tuti” Jeste, to je u`asno! To . jadno dete je stradalo ni krivo ni du`no; ali, pomisli li neko na to koliko je takvih milica raki} stradalo u Sarajevu? Jesmo li videli te male, crvene stolice? Najzad, ko je ikada nama zakucao na vrata da nas kolje zbog toga {to smo druge vere? Koje to “trojke”? Je li nas neko vodio da kopamo jame za sopstveni grob?!

?

Znate, ljudi misle da imaju pravo na parcijalnu emocionalnost. I, kako vreme prolazi, sve sam uvereniji da se mi zapravo su{tinski ne razumemo. To se, pretpostavljam, ne odnosi na pisce okupljene oko Krokodila; vi se razumijete. Ali, u kakvoj atmosferi }ete ih ove godine do~ekati? Postoji li, u politi~kom smislu, razlika izme|u ove i atmosfere u kojoj je organizovan pro{logodi{nji Krokodil? - Traljavost je na{a osnovna karakteristika. Mi smo traljavo, poluslobodno dru{tvo. Kao i devedesetih, jedna grupa nas i dalje `ivi u nekim d`epovima, izolovani, u malim prostorima koje su vi{e posledica toga {to ste nedovoljno interesantni vlastima, nego neke dru{tvene posve}enosti. I, kada govorite o atmosferi, bez obzira na to {to znam gde `ivim, moram da ka`em kako me veoma nervira profesionalno mra~nja{tvo koje tvrdi kako je sada{nji trenutak gori u pore|enju sa ostalim. Izvinite, u poslednjih deset godina, koliko smo hiljada ljudi pobili, koji grad smo okupirali, koji razorili kao devedesetih? Dakle, nije gore. Uostalom, pitajte one u Vukovaru, Sarajevu, Dubrovniku ili Srebrenici kada je bilo gore.

?

?

Srbi vole prvog policajca
- Sa druge strane, kada je re~ o trenutnoj politi~koj atmosferi, u Srbiji je, mislim, u toku nekoliko paralelnih procesa. Pored indukovanih strasti koje, pri~om o navodno pokradenim izborima poku{ava da podigne stranka Tomislava Nikoli}a, ljudi su, rekao bih, ipak dosta iskulirali, pa je, me|u suprotstavljenim pozicijama, nestalo i naboja aktivne mr`nje. Ka`u - Ivica Da~i} je dobio veliku podr{ku, ali ne razumem {ta je tu ~udno; pa, Srbi su oduvek obo`avali svog prvog policajca! Setite se Aleksandra Rankovi}a! Koliko je ljudi prisustvovalo njegovoj sahrani?! Po zvani~nom izvje{taju policije - preko stotinu hiljada! - Eto! U Srbiji je brutalna sila uvek u`ivala najve}i ugled, pa me tako podr{ka Da~i}u i njegovoj partiji ne iznena|uje. Uostalom, nakon marginalizacije Ivice Da~i}a dvehiljaditih, ova vlast je sve u~inila kako bi ga vratila i rehabilitovala. Jer, izvinite, zar nije potpuno neobja{njiv na~in na koji je ovde stvorena pre}utna saglasnost da se Da~i}evim socijalistima

?

?

?

iljaditih, ova vlast je sve u~inila kako bi ga vratila i rehabilitovala

30 Pogledi

19. maj/svibanj 2012.

Tragi~ne posljedice gra|anskog rata u El Salvadoru

Potraga za nestalim stigla do BiH

^lanovi nevladinih i vladinih organizacija iz El Salvadora, u kojem se jo{ traga za oko 8.000 osoba nestalih u ratu od 1980. do 1992, boravili su nekoliko dana u BiH, gdje su posjetili Me|unarodnu komisiju za nestale (ICMP) i doma}e institucije i udru`enja. Iskustva iz BiH mogla bi biti od velike koristi

Dr. Cristian Orrego Benavente: Zakon o amnestiji je prepreka za pravdu Foto: [. SULTANOVI]

vadeset godina nakon okon~anja gra|anskog rata u El Salvadoru jo{ se traga za oko 8.000 osoba. Me|u njima je i vi{e od 500 djece. U toj centralnoameri~koj dr`avi sukobi izme|u zvani~ne vojske El Salvadora, koja je u to vrijeme imala podr{ku u SAD-u, i gerilskih snaga, koje su oslonac prona{le u Sovjetskom savezu, Kubi i Nikaragvi, trajali su od 1980. godine i odnijeli su 75.000 `ivota. Sve ovo se odvijalo u kontekstu hladnog rata. Sukobljene strane potpisale su mirovni sporazum pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija 1992. Porodice nestalih od tada poku{avaju doznati istinu o svojim najbli`im. “Jedna va`na stvar, da bi se bolje razumio cijeli kontekst samog rata, ti~e se na~ina formiranja gerilskih snaga. Ljudi u El Salvadoru decenijama prije su `ivjeli u totalitarnom re`imu. Govorimo o zemlji u kojoj nije bilo na~ina da ljudi ostvare pristup osnovnim ljudskim pravima. Vladalo je izuzetno siroma{tvo. Na svakom koraku je postojalo kr{enje njihovih ljudskih prava. Nije bilo na~in da se pristupi pravdi i da se do|e do zemlje koju su nekada imali. Sve to je kulminiralo 80-ih godina, kada je ubijen nadbiskup katoli~ke crkve Romero. On je bio jedan od ljudi koji su otvoreno pozivali ljude da ustanu protiv re`ima. Njegovo ubistvo je bio razlog zbog ~ega se gerila na ovakav na~in organizovala. Ve} sedamdesetih go-

D

dina bilo je jasno da nije mogu}e da se na politi~ki na~in opozicija suprotstavi ovom re`imu. Stoga su i po~eli ovako da se organizuju” ka, `e dr. Cristian Orrego Benavente, direktor forenzi~kih projekta u Centru za ljudska prava na Univerzitetu u Kaliforniji - Berkeley {kola prava.

Nelegalne grobnice
S njim smo razgovarali na kraju sedmodnevne posjete Me|unarodnoj komisiji za nestale osobe (ICMP). Doktor Orrego bio je u vi{e~lanoj delegaciji, sastavljenoj od predstavnika vladinih i nevladinih institucija iz El Salvadora, uklju~uju}i Ured ombudsmena za ljudska prava, Dr`avnu komisiju za nestale osobe, Vrhovni sud pravde, Institut za sudsku medicinu te organizacije Pro-Búsqueda de Niñas y Niños Desaparecidos (udru`enje za tra`enje nestale djece), Tutela Legal del Arzobispado de San Salvador i Centro para la Promocion de los Derechos Humanos Medeleine Lagadec, koji su boravili u sjedi{tu ICMP-a u Sarajevu. Delegacija se susrela sa ekspertima uklju~enim u proces tra`enja i identifikacije nestalih osoba u BiH, forenzi~kim arheolozima, antropolozima i geneti~arima, predstavnicima pravosudnih institucija, Instituta za nestale osobe BiH i udru`enjima porodica nestalih. Me|unarodna komisija za nestale osobe je uprili~ila multidisciplinarnu radionicu za delegaciju od devet

predstavnika El Salvadora kao rezultat saradnje izme|u Centra za ljudska prava na Univerzitetu Berkeley u Kaliforniji, nevladine organizacije Pro-Búsqueda i ICMP-a. ^lanovi delegacije su u~estvovali u debatama i grupnim diskusijama o normativnim aktima, konceptima izgradnje institucija, potrebi za specifi~nim zakonskim rje{enjima, ulozi porodica nestalih u procesu te kreiranju centralne evidencije nestalih osoba. Dr. Orrego je od 1999. do 2001. bio

Centra za ljudska prava Univerziteta Kalifornija - Berkeley. “Do{lo je vrijeme da se o ovim stvarima pobrinemo na pravnom nivou. Radi se o dvije kategorije nestalih. Po{to ne postoje pouzdani podaci i zapisi o ta~nom broju, pretpostavlja se da je oko 8.000 ljudi nestalo u razli~itim masakrima. Do danas, ve}ina njih nije prona|ena. Pokopavani su u nelegalnim grobnicama, tako da ne postoje pouzdane informacije ni o mjestima gdje se oni nalaze. Druga spe-

VJERA U SPAS OD MASAKRA U El Salvadoru je u ovom periodu nestalo oko hiljadu djece. Pretpostavlja se da su dio te djece roditelji dobrovoljno dali u neku vrstu usvajanja, vjeruju}i da }e ih na taj na~in za{tititi od masakra
asistent direktora laboratorije i supervizor na Odjelu pravde u Kaliforniji, Jan Bashinski DNA laboratorij u Richmondu. U maju 2006. imenovan je za savjetnika u vladinoj Komisiji za ljudska prava u ^ileu, a od maja 2007. do februara 2010. bio je ~lan Me|unarodne komisije eksperata za pravne medicinske usluge ministarstva pravde u toj zemlji. Jedan je od osniva~a volonterske organizacije Alijansa forenzi~ara za ljudska prava i humanitarna istra`ivanja. Blisko sura|uje na projektu u El Salvadoru koji se realizuje sa nevladinom organizacijom ProBúsqueda. Cristian Orrego je, tako|er, ~lan Savjetodavnog odbora cifi~na kategorija ti~e se djece. U El Salvadoru je u ovom periodu nestalo oko hiljadu djece. Pretpostavlja se da su dio te djece roditelji dobrovoljno dali u neku vrstu usvajanja, vjeruju}i da }e ih za{tititi od masakra. Dio djece je nestao, kidnapovan je, a roditelji ih vi{e nisu vidjeli. Postoji pretpostavka da se dio djece koja su davana na usvajanje zavr{ila ili kroz kanale ilegalnog usvajanja ili u nekim drugim porodicama u El Salvadoru ili van samog El Salvadora” ka`e on. , Izvanredan uspjeh u traganju ostvaren je zahvaljuju}i organizaciji Pro-Búsqueda, osnovanoj 1994, dvije godine nakon sukoba. Od 892

djece, koliko ih je registrovano kao nestala, do danas je prona|eno njih 370. Ve}ina ih je `iva i zdrava, jer su boravili u drugim porodicama. “Ova organizacija nudi mogu}nost da se ta djeca ponovo upoznaju i sjedine sa porodicom iz koje su potekli. Ponekad za to treba vi{e vremena, a ponekad se rije{e odmah. Inicijativu su pokrenule porodice nestale djece posredstvom nevladine organizacije ProBúsqueda. Sama vlada El Salvadora do ovog trenutka nije uradila gotovo ni{ta na pronala`enju djece i tih 8.000 nestalih, jer nedostaje politi~ke volje. U vrijeme kada je potpisan mirovni sporazum, donesen je zakon o amnestiji, koji direktno amnestira sve osobe odgovorne za nestanak 8.000 ljudi. U vladi El Salvadora ne postoji tijelo koje bi se ozbiljnije bavilo ovim problemom i pokrenulo inicijativu za rje{avanje” , veli dr. Orrego. Ovo pitanje predstavlja otvorenu ranu u dru{tvu El Salvadora. Vlade koje se smjenjuju u El Salvadoru, smatra na{ sagovornik, nemaju ni snage ni na~ina da rije{e ovo pitanje, kao i da pokrenu istrage te da ljude koji su po~inili zlo~ine dovedu pred lice pravde. “Na kraju krajeva, nisu uspjeli ni da prona|u na~in kako da obezbijede reparacije za porodice `rtava. Poslije izbora, u januaru 2010. prvi put je nakon sukoba u El Salvadoru na ~elo vlade do{la stranka lijevo od centra. Radi se o predsjedniku Mauriciu Funesu. On je prvi po-

19. maj/svibanj 2012.

Pogledi 31

Doktor Orrego ka`e kako su tokom traganja za nestalim u El Salvadoru imali priliku svjedo~iti doga|ajima koji nikoga ne mogu ostaviti ravnodu{nim. “Grupa forenzi~kih stru~njaka sa Univerziteta Berkeley poku{ala je 2003. pristupiti tom problemu sa tehni~ke strane. Tada smo kontaktirali organizaciju ProBúsqueda. Poku{ali smo im objasniti da postoji na~in da se DNK koristi u potvrdnom slu~aju. Radi se o vrsti istrage koju oni provede, ali DNK se koristi tek nakon {to se prethodno prikupe svi drugi podaci. Postoje pri~e da je dijete zavr{ilo u nekoj porodici, da se dogodilo “ovo i ono” Nakon {to se pri. ku{ao ne{to uraditi. Tada se probudila nada da }e se ne{to promijeniti. Funes je osnovao dvije komisije. Prva je dr`avna komisija za tra`enje nestale djece. U tom trenutku prakti~no se poku{ao baviti ne~im ~ime se Pro-Busqueda bavila jo{ od 1994. Druga komisija je trebala rje{avati reparacije za porodice nestale djece. Me|utim, dvije godine kasnije, komisija za reparacije zapravo nikada zvani~no nije oformljena, a komisija za tra`enje nestale djece nije dobila bud`et. Preciznije re~eno, bud`et je toliko ograni~en da s njim ne mogu uraditi gotovo ni{ta. Druga bitna stvar kod ove dvije komisije jeste ~injenica da su one osnovane tako da se njihov mandat okon~ava onda kada i mandat predsjednika, odnosno trenutne vlade. Dakle, ne radi o stalnim tijelima”ka, `e Orrego.

Tra`ili k}erku, prona{li sina

kupe svi takvi podaci, onda se koristi DNK kako bi se potvrdila ta potencijalna mogu}nost da se radi o djetetu upravo iz te porodice. Onda smo organizaciji ProBúsqueda predlo`ili bolji na~in. Objasnili smo im da bi bilo efikasnije kada bi se od svih 490 i kusur porodica koje su tra`ile nestalu djecu, od svih ~lanova uzeli uzorak iz kojeg bi se kreirao profil DNK. Postoje porodi~na stabla, zna se ta~no {ta kome pripada i u ovom slu~aju DNK se uzimala brisom iz pljuva~ke. Na taj na~in se oformila baza podataka i nauka je na{la pravu primjenu. Kada se dogodi da se prona|e osoba, onda se njen DNK poredi sa ~itavom

bazom podataka u kojoj se nalaze uzorci svih porodica koje tra`e nestalu djecu. To je ono u ~emu je ICMP bio tako uspje{an. Kada je Pro-Búsqueda 2006. imao prvu verziju baze referentnih porodi~nih podataka, imali smo i prve slu~ajeve. Mladi} je do{ao u ovu organizaciju i rekao da sumnja da porodica s kojom `ivi nisu njegovi biolo{ki roditelji, jer mu je kom{ija rekao kako je usvojen i uputio ga je na Pro-Busquedu da tamo poku{a do}i do vi{e informacija. To je sve {to im je mogao re}i. Tada su uzeli bris i njegov DNK profil i onda su njegov profil poredili sa svim do tada prikupljenim profilima DNK ~lanova porodice. ve tom problemu, mnogi nestaju svaki dan. Ogroman broj ubistava ove bande po~ine svaki dan. Doktor Orrego obja{njava da drugi uzrok nestanaka, koji se trenutno de{avaju, predstavlja ~injenica da zbog siroma{tva i te{ke ekonomske situacije u ovim zemljama ljudi neprekidno poku{avaju da napuste Centralnu Ameriku i pobjegnu u SAD. “El Salvador i druge zemlje koje se bore s ovim problemom nikad nisu pokazali onaj stepen politi~ke volje koju smo vidjeli ovdje u BiH. Zato nikada nisu bili u stanju da rije{e ni problem pro{lih

Dogodilo se da se njegov profil podudario sa jednom porodicom. Ali, postojao je problem. Ta porodica je, kada su davali podatke Pro-Búsqueda, rekli da su izgubili djevoj~icu, da se radi o bebi koja je bila djevoj~ica, a ne dje~ak. Ne{to nije bilo u redu. ^lanovi Pro-Búsqueda su onda oti{li u porodicu. Objasnili su im da su, prema podacima koje su inicijalno ostavili, rekli da tra`e djevoj~icu i pitali ih da li postoji mogu}nost da tra`e jo{ nekog. Nisu im kazali {ta se dogodilo i da postoji podudaranje sa dje~akom. Onda su ~lanovi porodice objasnili da su izgubili i dje~aka, ali da pretpostavljaju da je mrtav te da zato ninau~ne metode identifikacije. Radi se i o tome da ICMP intenzivno sara|uje sa udru`enjima ~lanova porodica nestalih osoba. U isto vrijeme postoji direktna komunikacija izme|u ICMP i zvani~nih vladinih tijela u BiH, ali i na cijelom Balkanu. S obzirom na to da ovdje postoji politi~ka volja zvani~nih organa vlasti, oni su je uspjeli preto~iti u Zakon o nestalim osobama, koji je izuzetno zna~ajan i za koji znamo {ta je sve uradio i na koji na~in je pomogao BiH” veli Orrego. , Generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger nagla{ava

su naveli da tra`e i dje~aka. Mo`ete samo zamisliti kakve je emocije to izazvalo. Mogu samo zamisliti kakav je to osje}aj kada odjednom vratite u `ivot nekoga koga ste tolike godine smatrali da vi{e nije me|u `ivima. Mogao bih ispri~ati more ovakvih pri~a, ne~ega {to se u Americi naziva “hladnim pogotkom” kada bez ikakvog , prethodnog upozorenja do|ete do ovakvog otkri}a i tek tada se stvari polako po~inju odmotavati” ve, li dr. Orrego. Cijeli proces ote`ava i ilegalna imigracija iz El Salvadora u SAD. Puno ~lanova porodice je pobjeglo u SAD, gdje `ive sa ilegalnim statusom, tako da je te{ko do}i do njih. MP nam poma`e jer mu {aljemo uzorke iz El Salvadora na analizu DNK. ^lanovi delegacije bili su i dvojica predstavnika zvani~nih organa El Salvadora. Radi se o sudiji Vrhovnog suda El Salvadora dr. Florentínu Meléndezu. Na na{u sre}u, radi se o vrlo progresivnoj osobi. Pa`ljivo je slu{ao sve {to je prezentovano ovdje u BiH i u ICMP-u i poku{a}e istu stvar primijeniti u El Salvadoru. On zagovara postizanje pravde. Druga bitna osoba jeste direktor Instituta za sudsku medicinu u El Salvadoru Jose Miguel Fortin Magana. Taj institut je pod direktnom nadle`no{}u Vrhovnog

rili i `ivjeli godinama u jednom diktatorskom re`imu. Opet se doga|a da su zlo~inci do izvjesne mjere amnestirani, ali ne u onoj mjeri u kojoj se to dogodilo u El Salvadoru. Sada postoje hiljade porodica bilo gdje koje ne znaju gdje su ostaci njihovih ubijenih ~lanova. Nijedna zemlja, ~ak i ako do|e u stepen razvoja druga~ijeg dru{tva, ne}e mo}i to uraditi na pravi na~in sve dok postoji ijedno ovakvo otvoreno pitanje, koje predstavlja otvorenu ranu i stalnu opasnost od rata. Taj rat bi bio uzrokovan nepravdom prema tim ljudima, jer po~inioci zlo~ina nikada nisu izvedeni pred lice pravde.

Me|uameri~ki sud
Pro-Búsqueda je za neke od slu~ajeva nestale djece poku{ala da se izbori na Me|uameri~kom sudu za ljudska prava sa sjedi{tem u Kostariki, ~ije su osnivanje potpisale sve zemlje Ju`ne Amerike. Taj sud bi trebao da predstavlja instancu koja }e reagovati, ukoliko nijedan od nacionalnih sudova ne uradi ni{ta u nekom slu~aju. Sud je 2005. donio pozitivnu odluku u slu~aju dvije nestale sestre iz porodice Cruz. Tada je naredio vladi El Salvadora da napravi bazu podataka referentnih porodi~nih uzoraka kako bi se, u slu~aju da budu prona|e ostaci ovih djevoj~ica, omogu}ila njihova identifikacija. Ipak, ni do danas vlada El Salvadora nije uradila ni{ta u vezi s tim, a baza podataka nije osnovana. Jedinu baza podataka ove vrste u El Salvadoru oformila je Pro-Búsqueda i upravo su oni bili inicijatori sastanka u Sarajevu. “Na procesuiranju ratnih zlo~ina ni{ta nije ura|eno. Zakon o amnestiji je prepreka koja sprje~ava zemlju i vladu, i ako postoji volja da urade bilo {ta. Zato je Pro-Búsqueda slu~ajeve predstavila pred Me|uameri~kim sudom u tri navrata” veli di, rektor forenzi~kih projekata u Centru za ljudska prava Univerziteta Berkley. A na pitanje koliko taj problem predstavlja problem za svakodnevni `ivot, dr. Orrego je odlu~io odgovoriti kao ^ileanac i iz perspektive te zemlje, po{to se i ^ile bori sa velikim brojem nestalih osoba u vrijeme re`ima Augusta Pinocheta: “Razlog je druga~iji. Mi smo se bo-

Delegacija iz El Salvadora u ICMP-u

^ini mi se da takva situacija spre~ava ozbiljan razvoj, stvaranje i izgradnju ma kakvog dru{tva u kojem bi `ivjele dvije ili vi{e strana koje su nekada bile na razli~itim stranama. Ne postoji vi{e su`ivot. Nema na~ina da oni zajedno poku{aju izgraditi jedno dru{tvo.” U zemljama Ju`ne Amerike, a posebno Centralne Amerike, postoji i ogroman problem sa osobama koje nestaju svaki dan. U rovitom podru~ju Centralne Amerike raste broj bandi koje se bave krijum~arenjem droge. Zbog razli~itih vrsta odmazde i konkurencije koju predstavljaju jedni drugim, ali i zato {to postoje ljudi koji bi `eljeli da se suprotsta-

nestanaka, a kamoli da se suo~avaju sa sada{njim nestancima. Dakle, ICMP nam je pokazao kako se ta tehni~ka podr{ka mo`e vrlo sretno kombinovati i sa svim ostalim vrstama podr{ke koju su pru`ili, tako da se dobije regionalni pristup, a ne izolovan prema pojedina~nim dr`avama,” ka`e Orrego. Posjeta Sarajevu bila je veoma va`na, jer su ~lanovi delegacije mogli svjedo~iti tome koliko ICMP igra bitnu ulogu u ovom procesu na Balkanu. “Imali smo priliku vidjeti integrisani pristup u rje{avanju ovog pitanja. Ne koriste se tu samo

da El Salvador poku{ava da se nosi s ogromnim brojem slu~ajeva nestalih osoba. ^injenica da je delegacija do{la u Sarajevo, u posjetu ne samo ICMP-u nego i lokalnim bh. institucijama i nevladinim organizacijama, pokazuje da su odlu~ni da rije{e problem, smatra ona.

Uzorci na analizi
Saradnja izme|u ICMP i organizacije Pro-Búsqueda se sada pro{irila. “Od ICMP smo dobili podr{ku u razvoju softvera. Puno smo nau~ili o tehni~koj reviziji DNK i o na~inu kako dobiti DNK. Osim toga, IC-

suda. Izdaje potvrde o uzorku smrti i igra vrlo va`nu ulogu i danas s obzirom na visoku stopu nestanaka i ubistava u El Salvadoru” ka`e Or, rego. Posjeta je ostvarena uz finansijsku pomo} ameri~kog State Departmenta. Svi ~lanovi delegacije bili su impresionirani onim {to je ICMP uradio. ICMP je prvi uveo upotrebu DNK tehnologije u masovnu identifikaciju nestalih osoba. Do danas, ICMP je pomogao u nau~no utemeljenoj identifikaciji 18.000 osoba, a baza ICMP-a sadr`i 150.000 genetskih uzoraka nestalih osoba.
Daniel Omeragi}

32 Pogledi

19. maj/svibanj 2012.

Pogledi 33
EGZEKUCIJE Da bi se izbjeglo da osu|enik uvrijedi Dr`avu, koja samo {to mu nije oduzela `ivot, d`elati mu napune usta {ljunkom i pokriju mu glavu kapulja~om. Za vrijeme te prve egzekucije Shin posmatra tri ~uvara kako ni{ane i pucaju, svaki po tri puta

Ispovijest bjegunca iz Sjeverne Koreje

PRE@IVJELI
Kad mu je bilo 14 godina Shin Dong-Hyuk je prisustvovao mnogim egzekucijama, izme|u ostalih i vlastite majke i starijeg brata. Trebalo mu je dugo vremena da prizna da ih je on prokazao. Na kraju je uspio pobje}i i sti}i do Ju`ne Koreje, nakon {to je neko vrijeme boravio u Kini. Ovo izuzetno svjedo~enje koje je zabilje`io ameri~ki novinar Blaine Harden objavljeno je u knjizi “Bjegunac iz logora 14”
Zatvor snimljen sa kineske granice

IZ LOGORA 14
Pi{e: François Bougon

Kim Jong-un, lider i Shinov vr{njak

S

hin Dong-Hyuk je ro|en i `ivio dvadesettri prve godine `ivota u koncentracijskom sjevernokorejskom logoru. Bio je podvrgnut najgorim strahotama, od tortura do prinudnog gledanja egzekucije vlastite majke i brata, sve dok 2005. nije uspio pobje}i. U knjizi “Bjegunac iz logora 14” novinara dopisniku Washington Posta iz Tokyja Shin pripovijeda svoju nesvakida{nju sudbinu. Tridesetogodi{nji Shin Dong-Hyuk pripada generaciji novog vo|e Sjeverne Koreje, Kim Jong-una, koji je tre}i po redu ~lan komunisti~ke dinastije koja upravlja zemljom jo{ od kraja II svjetskog rata. Ali svako pore|enje se zavr{ava tu. Shin DongHyuk u ovoj azijskog diktaturi pripada kasti izop}enih, nasljednika politi~kih zatvorenika, koji svi odreda kle~e u logorima. On je ~ak i ro|en u jednom od njih, u Logoru broj 14, u sredi{tu zemlje - pravom pravcatom gradu sa vi{e od 50.000 zato~enika, sa farmama, rudnicima i tvornicama. Njegove roditelje su ~uvari zatvora izabrali da ih vjen~aju, {to je bio na~in da se “dobri elementi” nagrade.

Otkup grijeha
Kad mu je bilo 14 godina Shin Dong-Hyuk je prisustvovao mnogim egzekucijama, izme|u ostalih i vlastite majke i starijeg brata. Trebalo mu je dugo vremena da prizna da ih je on prokazao, onako kako su ga nau~ili zatvorski ~uvari i njegov {kolski u~itelj. Na kraju je uspio pobje}i iz tog pakla, jedan jedini je kome je to po{lo za rukom. Stigao je do Ju`ne Koreje, nakon {to je neko vrijeme boravio u Kini. Ovo izuzetno svjedo~enje koje je zabilje`io ameri~ki novinar Blaine Harden objavljeno je povodom stogodi{njice ro|enja Kim Il-Sunga “vje~nog predsjednika zemlje” . Njegovo prvo sje}anje je egzekucija. Ide skupa sa majkom `itnim po-

ljem uz rijeku Daedong, gdje su ~uvari okupili vi{e hiljada zatvorenika. Jako uzbu|en, dje~arac se provu~e izme|u nogu odraslih u prvi red odakle vidi kako ~uvari pakla ve`u jednog ~ovjeka za banderu. Shin-Inguen ima 4 godine, premlad je da bi razumio govor koji je odr`an neposredno pred egzekuciju, ali tokom desetak godina usmr}ivanja kojima je prisustvovao shvati}e smisao informacija ispljunutih pred gomilom: zatvoreniku koji }e biti usmr}en ponu|ena je mogu}nost “otkupa grijehova” kroz rad, ali je odbio plemenitost sjevernokorejanske vlade. Da bi se izbjeglo da osu|enik uvrijedi Dr`avu, koja samo {to mu nije oduzela `ivot, d`elati mu napune usta {ljunkom i pokriju mu glavu kapulja~om. Za vrijeme te prve egzekucije Shin posmatra tri ~uvara kako ni{ane i pucaju, svaki po tri puta. Detonacije tako upla{e dje~aka da on padne nauznak, ali se pridigne na vrijeme da vidi kako ~uvari odvezuju tijelo, malaksalo i prepuno mrlja krvi, zamotavaju ga u plahtu i postavljaju na kolica sa to~kovima. U Logoru 14, zatvoru za politi~ke neprijatelje Sjeverne Koreje, zabranjeno je okupljanje vi{e od dva zatvorenika, osim u prigodama usmr}ivanja, kada svi moraju biti prisutni. U radnim logorima javne egzekucije - i strah koje izazivaju - slu`e kao pedago{ko o~igledno sredstvo. Shinovi ~uvari su njegovi nastavnici - i njegovi tvorci, jer su mu izabrali roditelje. Nau~e ga da zatvorenici koji prekr{e pravila logora zaslu`uju smrt. Na obronku brda pored njegove {kole postavili su natpis: “Sve prema pravilima i pravilniku” Dje~arac . je upamtio deset pravila, “deset zapovjedi” kako ih je kasnije zvao. Jo{ uvi, jek ih zna recitirati napamet. Prvo pravilo glasi: “Svaka osoba koja poku{a pobje}i odavde bi}e ubijena na licu mjesta” . Deset godina nakon prve egzekucije koju je vidio, Shin se vra}a na to

Knjiga koja je potresla svijet

isto mjesto. Ponovno je okupljen ogroman broj zatvorenika. Opet je zaboden kolac u zemlju i postavljaju vje{ala. Ovaj put Shin se pribli`iva mjestu doga|aja sjede}i na zadnjem sjedi{tu vozila. Na rukama ima lisice, krpeni povez preko o~iju. Njegov otac, tako|er sa lisi~inama i povezom, sjedi pored njega. Proveli su osam mjeseci u podzemnom zatvoru Logora 14. Da bi ih pustili iz podzemnog zatvora, morali su potpisati dokumente da nikada ne}e otkriti {ta im se de{avalo pod zemljom.

Obje{en i na loma~i
U ovom zatvoru ~uvari su poku{ali mu~enjima iskam~iti priznanja od Shina i njegovog oca. Htjeli su sve do

u detalj saznati o poku{aju bijega njegove majke i starijeg brata. Nakon {to su mu potrgali odje}u, d`elati su mu svezali ru~ne i no`ne zglobove i objesili ga za kuku, a ispod njega su zapalili vatru. Shin se onesvijestio kad mu se ko`a po~ela cvrljiti. Ni{ta nije priznao. Nije imao {ta priznati. Nikada nije `elio iza}i iz logora i nije sa majkom i bratom tajno kovao planove da pobjegnu. Vjeruje u ono {to mu neki ~uvari govore od ro|enja: nikada ne}e uspjeti pobje}i, a svaku osobu koja pomisli na bijeg - mora prijaviti. Shin ni ne zami{lja `ivot izvan logora, ni u snovima. ^uvari ga nisu nau~ili ono {to zna svaki sjevernokorejski u~enik: Amerikanci su “pokvarenjaci” “kopilad” , ,

smi{ljaju i podsti~u ma{ineriju da zauzmu i ponize njegovu domovinu. Ju`na Koreja je “kurvetina” svog ameri~kog gospodara. A Sjeverna Koreja je za razliku od Ju`ne, velika zemlja, hrabra i superiorno inteligentna, izaziva divljenje cijelog svijeta. On u su{tini i ne zna da postoji Ju`na Koreja, kao uostalom ni Kina ni Sjedinjene Dr`ave. Za razliku od svojih zemljaka, on nije rastao pred slikom sveprisutnog “Voljenog Vo|e” kako , su zvali Kim-Jong-ila. Nije vidio ni jednu jedinu sliku kipa oca Jong-ila, “Velikog lidera” Kim Il-sunga, utemeljitelja Sjeverne Koreje, koji je ostao vje~ni predsjednik, uprkos smrti 1994. Kad mu ~uvar strga sa o~iju povez, kad ugleda gomilu ljudi, Shin povjeruje da }e ga usmrtiti. Ipak, ne stave mu {ljunak u usta, skinu mu lisi~ine i postave ga u prvi red gomile. Njegov otac i on }e gledati. ^uvari do vje{ala dovla~e neku `enu srednjih godina, a mladi}a zave`u za kolac. To su njegova majka i brat. ^uvar stavi om~u oko vrata njegovoj majci. Ona poku{ava uhvatiti pravac kuda gleda njen mla|i sin. On skrene pogled. Kad se njeno tijelo prestane batrgati na konopcu, tri ~uvara ispale svaki po tri metka na Shinovog brata. Kad ih je vidio mrtve, Shinu lakne {to nisu ubili njega. Bijesan je na majku i brata {to su planirali bijeg. Nikome to ne}e priznati cijelih 15 godina, ali se osje}a odgovornim zbog njihove egzekucije.

Koreji. ^etiri godine poslije `ivi u Kaliforniji, postao je veleposlanik ameri~kog pokreta za ljudska prava, LINK - Liberty in North Korea, Sloboda Sjevernoj Koreji. Sada se zove Shin Dong-Hyuk. Kad je do{ao u Ju`nu Koreju promijenio je ime, da bi si poku{ao stvoriti novi `ivot slobodnog ~ovjeka. Lijep je ~ovjek, njegov pogled je `iv, ali ispitiva~ki. Stomatolog u Los Angelesu je imao mnogo {ta popraviti na njegovim zubima, gnjilim zbog nedostatka higijene, ali uop}eno govore}i, on je dobrog zdravlja, iako mu je tijelo prepuno tragova mu~enja u radnom logoru, ~ije postojanje Vlada Sjeverne Koreje i dan danas negira. Lo{a prehrana jo{ od djetinjstva usporila je njegov razvoj. Nizak je i mr{av - visok je 168 cm i te`ak 55 kg.

UPRLJANA KRV Shin, ro|en kao rob, vaspitan iza bodljikave ograde, u {koli je nau~io samo ~itati i ra~unati. Budu}i da je njegova krv uprljana navodnim zlo~inima bra}e njegovog oca, ne {titi ga ni jedan zakon. On se mora stidjeti svoje izdajni~ke krvi
Ruke su me deformirane od te{kih radova iz vremena rasta. Na le|ima ima o`iljke mu~enja vatrom, ko`a na trbuhu ima znakove kuke za koju je bio zaka~en kad je visio iznad vatre, na zglobovima su tragovi poveza za koje su ga vje{ali glavom prema dole u samici. Nema gornjeg dijela jednog prsta {to su mu odsijekli za kaznu, kad mu je ispala {iva}a ma{ina na stepenicama hodnika u radionici za izradu konfencije u logoru. Podkoljenice su mu svom du`inom pune o`iljaka i tragova izgoretine od elektri~ne bodljikave `ice - {to ga nije uspjelo zadr`ati u Logoru 14. Shin je skoro istih godina kao Kim-

Jong-eun, tre}i sin djetinjeg lica KimJong-ila, koji vr{i funkciju vo|e od smrti svog oca 2011. Suvremenici su, a predstavljaju antipode Sjeverne Koreje. Predstavljaju simbole privilegija i li{avanja, u dru{tvu slu`beno bez dru{tvenih klasa, ali gdje, u su{tini, krv i ro|enje odre|uju sve. Kim-Jong-eun je ro|en kao komunisti~ki princ, odgojen unutar zidova pala~e. Studirao u [vicarskoj pod la`nim imenom, nakon ~ega se vratio u domovinu, gdje je studirao na elitnom sveu~ili{tu, nose}i ime svog djeda. Zahvaljuju}i svom porijeklu, on je iznad zakona. 2010. dobio je ~in generala sa ~etiri zvjezdice Armije sjevernokorejskog naroda, uprkos potpunom odsustvu bilo kakvog vojni~kog iskustva na terenu. Za njega je u Sjevernoj Koreji sve mogu}e. Godinu dana kasnije, nakon smrti njegovog oca od posljedica sr~anog udara, slu`beni mediji govore o “jednom drugom vo|i kojeg je poslalo nebo”Me|utim, mogu. }e je da }e zemaljsku dikakturu morati podijeliti sa ~lanovima svoje familije i vojnim vo|ama.

slu`be sigurnosti silom istrgnu pojedinca od familije koja ga voli i iz doma u kojem `ive zajedno. Da bi pre`ivio odri~e se svih moralnih principa, zatomi svoja altruisti~ka osje}anja i negira sam sebe kao civilizirano ljudsko bi}e. U jednoj od ovih pripovijesti, vjerojatno najpoznatijoj, u “No}i” Nobelovca Elie Wiesela, trinaestogodi{nji pripovjeda~ obja{njava svoje muke podsje}aju}i na normalan `ivot koji je `ivio u svojoj familiji prije nego su vlakom deportirani u pravcu nekog nacisti~kog koncentracijskog logora smrti. Svakog je dana Elie Wiesel prou~avao Talmud. Njegov otac, trgovac, bdio je nad svojim selom u

ga drugog, ~uvari su ga nau~ili da otkucava sve {to se de{ava me|u njima. Ljubav, samilost, obitelj - rije~i su bez ikakvog smisla. Bog nije ni nestao ni mrtav. Za Shina nije nikada ni postojao. U predgovoru “No}i” Elie Wiesel pi{e da bi tinejd`er trebao otkriti smrti i bol tek u knjigama. U logoru 14 Shin ne zna da knji`evnost uop}e postoji. Vidi samo jednu jedinu knjigu: korejsku gramatiku u rukama jednog u~itelja u uniformi, koji nosi revolver na boku i koji {tapom, koji mu slu`i za pokazivanje na tabli, jednog dana ubije jednu djevoj~icu u logoru. Za razliku od onih koji su pre`ivjeli koncentracijski logor, Shin nije i{~u-

154.000 zatvorenika, ameri~ka Vlada i brojne organizacije koje se bave za{titom ljudskih prava smatraju da ih je oko 200.000. Amnesty International je, nakon {to je pregledala sve satelitske fotografije posljednje decenije, ustanovio da se 2011. dodaju nove zgrade i zbog toga je izrazio zabrinutost {to se broj zatvorenika pove}ava, mo`da sa ciljem ve}e kontrole stanovni{tva u vrijeme prelaska vlasti sa Kim-Jong-ila na njegovog mladog neiskusnog sina.

Zone za prevaspitavanje
Prema ju`nokorejanskim obavje{tajnim slu`bama postoji {est koncentracijskih logora. Najve}i logor po du`ini ima 50 kilometara po du`ini i 40 kilometara po {irini, a to je povr{ina ve}a od Los Angelesa. Ostalih pet su ogra|eni elektrificiranom bodljikavom `icom i nadgledaju ih stra`ari iz posmatra~nica. Dva logora, broj 15 i 18, predstavljaju zone za prevaspitavanje, u kojima zatvorenici imaju prigodu iskoristiti dobrobite pou~aka Kim-Jongila i Kim-Il-sunga. Ako zatvorenici dobro savladaju ova uputstva i uvjere ~uvare u svoju odanost, mogu biti pu{teni na slobodu. Ali - cijelog }e `ivota biti pod prismotrom dr`avne sigurnosti. Danas Shin poku{ava shvatiti i usvojiti zna~enje rije~i “osje}aj krivice” Od prije dvije godine vjera mu je . pomogla uspostaviti vlastiti `ivot. Otkrio je “introspekciju” poku{ao , prodrijeti u smisao rije~i “ljubav” i trudi se razumjeti i dosti}i misteriozno stanje koje se zove “sre}a” Od. kako se nastanio u Seulu priprema se otvoriti website i u~initi on line dostupnim intervjue sjevernokorejskih izbjeglica. Smatra da je to izvrsna ideja koja bi mu pomogla da ponovno izgradi svoj osobnost. Ili ta~nije - da se izgradi.
(Le Monde, 19. 4. 2012. i l’Express 16. 5. 2012.; priredila i sa francuskog prevela Nada Zdravi~)

I ku}a i dom
Shin, ro|en kao rob, vaspitan iza bodljikave ograde, u {koli je nau~io samo ~itati i ra~unati. Budu}i da je njegova krv uprljana navodnim zlo~inima bra}e njegovog oca, ne {titi ga ni jedan zakon. On se mora stidjeti svoje izdajni~ke krvi, i da bi oprao svoju bestidnu du{u, mora te{ko raditi i povinovati se naredbama, i {pijunirati i otkucavati sve ~lanove svoje familije. Njemu se to tada ~ini - logi~no. Vanjski sustav mu ne otvora ni jedan jedini put. Karijera koju mu je dr`ava propisala rezervira mu samo prisilne radove i preranu smrt, prouzrokovanu bolestima i kroni~nom gla|u - sve bez optu`nice, bez sudskog procesa, bez zamislivog apela na sudu i u najve}oj mogu}oj tajnosti. Povijesti pre`ivljavanja u koncentracijskom logoru generalno govore}i slijede jednu istu narativnu shemu:

Shin Dong-Hyuk je ro|en u logoru

Suvremenici antipodi
Devet godina nakon vje{anja njegove majke, Shin se provu~e izme|u elektrificirane bodljikave `ice i pobjegne tr~e}i po snijegu. To je bilo 2. sije~nja 2005. Prije njega niko ro|en u sjevernokorejskom logoru nije uspio pobje}i. Onoliko koliko je poznato, Shin je jedini uspio. U trenutku bijega ima 23 godine i izvan logora ne poznaje nikoga. Mjesec dana pje{a~i do Kine. Dvije godine poslije `ivi u Ju`noj

Rumunjskoj. Njegov djeda je uvijek bio prisutan kad su slavili I obilje`avali `idovske praznike. Kada je cijela dje~akova obitelj nestala u koncentracijskom logoru, na{ao se “sam, stra{no sam u svijetu bez Boga, bez ljudi. Bez ljubavi ni samilosti” . Povijest Shinovog pre`ivljavanja je druga~ija. Majka ga je tukla, morao se boriti protiv nje da bi se nahranio. Njegov otac, kojem je bilo dozvoljeno da samo pet puta godi{nje spava sa majkom, ignorira ga. Vlastiti brat mu je potpuni stranac. U logoru ne mo`e imati povjerenja ni u djecu koju sre}e, jer oni me|usobno mu~e jedni druge. Prije bilo ~e-

pan iz civliziranog postojanja i nije prisiljen si}i u pakao. Ro|en je u logoru i tamo je i odgojen. Prihvatio je njegove “vrijednosti”Logor mu je ku. }a i dom. Sjevernokorejski radni logori postoje dva puta du`e nego sovjetski gulag i od prilike dvanaest puta du`e nego nacisti~ki logori. Niko ne pori~e gdje su smje{teni. Satelitske fotografije visoke rezolucije, dostupne zahvaljuju}i Google Earth svakome ko ima internet, pokazuju velike zatvorene domene koji se nalaze na obroncima planina ove zemlje. Ju`nokorejska Vlada procjenjuje da u ovim logorima ima od prilike

Sjevernokorejski radni logori postoje dva puta du`e nego sovjetski gulag i od prilike dvanaest puta du`e nego nacisti~ki logori

34 Oglasi

19. maj/svibanj 2012.

Broj: 09/1-14-008998-1/12 Tuzla, 17. 5. 2012. godine Na osnovu ~lana 24. Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Tuzlanski kanton i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Tuzlanskog kantona", broj 2/06 i 15/11), ta~ke II, alineja 3 stav 2 i 3 Odluke Vlade Tuzlanskog kantona o utvr|ivanju programa, uslova, kriterija i postupaka za raspodjelu sredstava bud`eta Tuzlanskog kantona za 2012. godinu sa pozicije 23040001 - "Podr{ka povratku prognanih lica" broj 02/1- 14-7008-1/12 od 19. 4. 2012. godine i Odluke o utvr|ivanju rasporednog naloga sredstava za donacije gra|evinskog materijala za stambene i gospodarske objekte u op}inama Tuzlanskog kantona i op{tinama Republike Srpske broj 09/1-14-8998/12 od 15. 5. 2012. godine, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona objavljuje

za prikupljanje prijava/zahtjeva za dodjelu donacija u gra|evinskom materijalu u 2012. godini povratnicima, izbjeglim i raseljenim licima na podru~ju op}ina/op{tina Tuzlanskog kantona i Republike Srpske Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona u 2012. godini provodi program podr{ke povratku na podru~je op}ina/op{tina Tuzlanskog kantona i op}ina/op{tina Republike Srpske koje gravitiraju Tuzlanskom kantonu i to: Zvornik, Osmaci, Srebrenica, Bratunac, Vlasenica, Mili}i, Lopare, Modri~a, Vukosavlje, Doboj, Ugljevik, [ekovi}i i Bijeljina, koji se odnosi na dodjelu paketa gra|evinskog materijala kao u~e{}e u izgradnji potpuno uni{tenih i djelimi~no o{te}enih stambenih objekata, kao i izgradnju gospodarskih objekata. U toku 2012. godine Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak }e dodijeliti: I. GRA\EVINSKE PAKETE ZA STAMBENE JEDINICE (povratnicima, izbjeglim i raseljenim licima): 1. Kao u~e{}e u sanaciji stambenih objekata u pojedina~noj vrijednosti do 8.000,00 KM po jednoj stambenoj jedinici u sljede}im op}inama/op{tinama: a) za podru~je Tuzlanskog kantona 28 gra|evinskih paketa: Banovi}i 2; ^eli} 2; Doboj-Istok 1; Gra~anica 1; Grada~ac 2; Kalesija 3; Kladanj 1; Lukavac 4; Sapna 2; Srebrenik 2; Teo~ak 1; Tuzla 5; @ivinice 2; i b) za podru~je Republike Srpske 29 gra|evinskih paketa: Bijeljina 3; Bratunac 3; Doboj 2; Lopare 2; Mili}i 2; Modri~a 2; Osmaci 2; Srebrenica 3; [ekovi}i 2; Ugljevik 1; Vlasenica 2; Vukosavlje 2; Zvornik 3; II. GRA\EVINSKE PAKETE ZA GOSPODARSKE OBJEKTE (povratnicima): 1. Kao u~e{}e u izgradnji gospodarskih objekata u pojedina~noj vrijednosti do 5.000,00 KM po jednom gospodarskom objektu u sljede}im op}inama: a) za podru~je Tuzlanskog kantona 10 gra|evinskih paketa: Banovi}i 1; ^eli} 1; Grada~ac 1; Kalesija 1; Kladanj 1; Lukavac 1; Sapna 1; Srebrenik 1; Teo~ak 1; Tuzla 1; i b) za podru~je Republike Srpske 10 gra|evinskih paketa: Bijeljina 1; Bratunac 1; Lopare 1; Mili}i 1; Osmaci 1; Srebrenica 1; [ekovi}i 1; Vlasenica 1; Vukosavlje 1; Zvornik 1; Prijavu na javni poziv podnosi isklju~ivo nosilac doma}instva na kome se u slu`benoj evidenciji vodi nekretnina, osim u slu~ajevima kada je nosilac preminuo. U tom slu~aju, prijavu na javni poziv mo`e podnijeti jedan od punoljetnih ~lanova doma}instva. Prijava se mo`e podnijeti samo za jednu od predvi|enih donacija gra|evinskih paketa u javnom pozivu, uz obaveznu naznaku podnosioca prijave za koju se donaciju prijavljuje. Za izbor korisnika donacije za dodjelu paketa gra|evinskog materijala primjenjivat }e se op}i i posebni kriteriji utvr|eni Pravilnikom o utvr|ivanju uslova, kriterija i postupka za dodjelu donacija u gra|evinskom materijalu povratnicima, raseljenim licima i izbjeglicama Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak broj 09/1-36-8224/12 od 4. 5. 2012. godine. Uslovi i kriteriji za odabir korisnika za izgradnju i sanaciju stambenih jedinica I. Op}i kriteriji 1. Status potencijalnog korisnika pomo}i - povratnik, raseljeno lice, izbjeglica a) Povratnik u prijeratno prebivali{te Dokaz: Potvrda nadle`ne slu`be u op}ini u koju se kandidat za donaciju vratio. U potvrdi mora biti nazna~eno ime i prezime nosioca doma}instva i ~lanova njegove porodice koji su se vratili u prijeratno prebivali{te. Potvrda ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. b) Raseljeno lice i namjera za dobrovoljni povratak Dokazi: 1. Potvrda da nosilac doma}instva i ~lanovi njegove porodice imaju status raseljenog lica, izdata od nadle`ne slu`be u op}ini u kojoj privremeno borave, koja ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. 2. Original ili fotokopija prijave za dobrovoljni povratak. Ukoliko kandidat za donaciju ne posjeduje prijavu, u tom slu~aju prila`e izjavu o namjeri za dobrovoljni povratak, ovjerenu u op}ini privremenog boravka. Ovjerena izjava ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. c) Izbjeglo lice iz BiH i namjera za dobrovoljni povratak Dokazi: 1. Potvrda ili uvjerenje o statusu izbjeglog lica iz BiH na ime vlasnika stambene jedinice. Potvrdu ili uvjerenje izdaje zemlja u kojoj privremeno boravi izbjeglo lice iz BiH. 2. Original ili ovjerenu fotokopiju prijave za dobrovoljni povratak. Ukoliko kandidat za donaciju ne posjeduje prijavu, u tom slu~aju prila`e izjavu o namjeri za dobrovoljni povratak, ovjerenu u zemlji privremenog boravka ili u op}ini povratka. Ovjerena izjava ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. 2. Vlasni{tvo nad stambenom jedinicom za rekonstrukciju Dokaz: - ZK (zemlji{noknji`ni) izvadak (ne stariji od 3 mjeseca) ili - Posjedovni list na ime vlasnika stambene jedinice izdat od nadle`nog op}inskog organa prijeratnog mjesta prebivali{ta. Ukoliko je vlasnik stambene jedinice preminuo, prijavu na javni poziv mo`e podnijeti punoljetni zakonski nasljednik. Kao dokaz prila`e izvod iz mati~ne knjige umrlih za vlasnika stambene jedinice, te odluku nadle`nog suda ili testament o naslje|ivanju stambene jedinice ili dijela stambene jedinice, odnosno saglasnost svih zakonskih nasljednika da podnosilac prijave mo`e adaptirati predmetnu stambenu jedinicu. Posebno, u slu~aju smrti vlasnika stambene jedinice, prijavu mo`e podnijeti i sam supru`nik uz posjedovni list na ime vlasnika stambene jedinice, smrtovnicu i vjen~ani list. Posjedovni, odnosno vlasni~ki list ne smije biti stariji od 3 mjeseca od dana objavljivanja ovog poziva. 3. Dokaz o prebivali{tu Dokaz: Uvjerenje da je na dan 30. 4. 1991. godine imao prebivali{te u stambenoj jedinici koja je predmet rekonstrukcije, izdato od nadle`nog organa unutra{njih poslova prijeratnog prebivali{ta. Samo u izuzetnim slu~ajevima, kada se u izdatom uvjerenju o prebivali{tu ne mo`e pouzdano utvrditi prebivali{te na dan 30. 4. 1991. godine, kao dokaz prilo`it }e se izjava dva svjedoka, ovjerena u mjestu povratka kod nadle`nih op}inskih organa, kao i potvrda od Mjesne zajednice mjesta prebivali{ta na dan 30. 4. 1991. godine. 4. Izjava podnositelja prijave - da nije primio pomo} za rekonstrukciju stambene jedinice dovoljnu da zadovolji odgovaraju}e standarde o minimumu stambenih uslova. Izjava mora biti ovjerena u nadle`noj slu`bi op}ine povratka (povratnici), a za raseljena lica u op}ini privremenog boravka ili kod notara. Ovjerena izjava ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. 5. Izjava podnositelja prijave - da kao korisnik/nositelj doma}instva i ~lanovi njegovog doma}instva koji su prijavljeni za dobivanje pomo}i nemaju na teritoriji BiH drugu stambenu jedinicu koja se smatra uvjetnom za stanovanje. Ovjerena izjava ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. Izjava se ovjerava u nadle`noj op}inskoj slu`bi ili kod notara. Op}i kriteriji su eliminatorni i obavezuju}i za sve korisnike pomo}i. II. Posebni kriteriji 1. Porodice koje su se vratile u prijeratno prebivali{te (socijalno stanodavanje u mjestu povratka, improvizovani objekti za privremeni smje{taj, privatni smje{taj, podrumi, {upe i sli~no) Dokaz: Potvrda iz ta~ke 1.a) Op}ih kriterija. 2. Raseljena lica koja privremeno borave na podru~ju Kantona i Republike Srpske: a) raseljena lica sa privremenim boravkom na podru~ju Kantona i Republike Srpske koja koriste bilo koji od vidova alternativnog smje{taja b) raseljena lica sa privremenim boravkom na podru~ju Kantona i Republike Srpske koja koriste smje{taj u kolektivnim centrima Dokaz: Potvrda nadle`ne op}inske slu`be privremenog boravka da raseljeno lice koristi alternativni ili kolektivni smje{taj, koja ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. 3. Broj ~lanova doma}instva Dokazi: a) Ku}na lista Svi kandidati za donaciju u gra|evinskom materijalu prila`u ovjerenu ku}nu listu, odnosno uvjerenje o zajedni~kom doma}instvu, ovjereno kod nadle`ne op}inske slu`be. U ku}noj listi moraju biti navedena samo lica koja su se vratila u prijeratno prebivali{te (povratnici) ili imaju namjeru za povratak (raseljena lica) koja ~ine zajedni~ko doma}instvo kandidata za donaciju. Ku}na lista ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja poziva za izgradnju i sanaciju stambenog objekta. b) Punoljetne osobe Sve punoljetne osobe prila`u kopiju CIPS-ove li~ne karte. c) Djeca Porodice koje imaju djecu pred{kolskog uzrasta prila`u izvod iz mati~ne knjige ro|enih, a za djecu {kolskog uzrasta potvrdu odgovaraju}e {kole ili kopiju {kolske knji`ice za zadnju {kolsku godinu. [kolska potvrda, odnosno kopija knji`ice ne smiju biti starije od 3 mjeseca od dana objavljivanja ovog poziva. 1. Porodi~ni standard Dokaz: a) Za svakog ~lana porodice, ako je zaposlen, penzioner ili ima primanja po bilo kom drugom osnovu potvrdu o ostvarenom primanju u protekla 3 mjeseca. b) Za nezaposlene nosioce doma}instva i punoljetne ~lanove porodice dokaz od Slu`be za zapo{ljavanje o tome da je prijavljen na birou rada ili uvjerenje o prihodima iz nadle`ne poreske uprave. Dokaz ne smije biti stariji od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. c) Za ~lanove porodice koji poha|aju osnovnu, srednju {kolu ili dodiplomski studij prila`e se dokaz osnovne ili srednje {kole i fakulteta za zadnju {kolsku godinu. Dokaz ne smije biti stariji od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. d) za ~lanove doma}instva koji imaju primanja iz ranjivih kategorija dokaz o visini primanja - Rje{enje kojim je utvr|ena visina primanja (original ili ovjerena kopija) 2. Porodice povratnika iz ranjivih kategorija sa posebnim potrebama a) Ratni vojni invalidi Dokaz: Potvrda nadle`ne op}inske slu`be u ~ijoj se evidenciji vodi ratni vojni invalid koja sadr`i stepen (procenat) invaliditeta i rje{enje o stepenu invaliditeta. Potvrda ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. b) [ehidske porodice, odnosno porodice poginulih boraca

J AV N I P O Z I V

19. maj/svibanj 2012.

Oglasi 35
Potvrda nadle`ne slu`be u op}ini u koju se kandidat za donaciju vratio. U potvrdi mora biti nazna~eno ime i prezime nosioca doma}instva i ~lanova njegove porodice koji su se vratili u prijeratno prebivali{te, kao i godina povratka. Potvrda ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. 2. Vlasni{tvo nad zemlji{tem za izgradnju objekta Dokaz: - ZK (zemlji{noknji`ni) izvadak (ne stariji od 3 mjeseca) ili - Posjedovni list, izdat od nadle`nog op}inskog organa Ukoliko je vlasnik zemlji{ta za izgradnju objekta preminuo, prijavu na javni poziv mo`e podnijeti punoljetni zakonski nasljednik. Kao dokaz prila`e izvod iz mati~ne knjige umrlih za vlasnike zemlji{ta, te odluku nadle`nog suda ili testament o naslje|ivanju, odnosno saglasnost svih zakonskih nasljednika da podnosilac prijave mo`e izgraditi gospodarski objekat. Posebno, u slu~aju smrti vlasnika zemlji{ta za izgradnju objekta, prijavu mo`e podnijeti i sam supru`nik uz posjedovni list na ime vlasnika, smrtovnicu i vjen~ani list. Posjedovni, odnosno vlasni~ki list ne smije biti stariji od 3 mjeseca od dana objavljivanja ovog poziva. 3. Izjava podnosioca prijave Da dosad nije primio pomo} za odr`iv povratak, odnosno gospodarski objekat od resornog ministarstva. Izjava mora biti ovjerena u nadle`noj slu`bi op}ine povratka. Ovjerena izjava ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. Op}i kriteriji su eliminatorni i obavezuju}i za sve korisnike pomo}i. II Posebni kriteriji 1. Godina povratka Godina povratka porodice u prijeratno prebivali{te. DOKAZ: Potvrda iz ta~ke 1. Op}ih kriterija. 2. Zajedni~ko doma}instvo Svi kandidati za donaciju gra|evinskog materijala za izgradnju gospodarskih objekata prila`u ovjerenu ku}nu listu, odnosno uvjerenje o zajedni~kom doma}instvu, izdato od nadle`ne op}inske slu`be u mjestu povratka. U ku}noj listi moraju biti navedena samo lica koja su se vratila u prijeratno prebivali{te (povratnici). Sve punoljetne osobe prila`u kopiju CIPS-ove li~ne karte. Ku}na lista ne smije biti starija od 6 mjeseci od dana objavljivanja ovog poziva. 3. Porodi~ni standard DOKAZI: 1. Za svakog ~lana porodice, ako je zaposlen, penzioner ili ima primanja po bilo kom drugom osnovu potvrdu o ostvarenom primanju u protekla 3 mjeseca. 2. Za nezaposlene nosioce doma}instva i punoljetne ~lanove porodice dokaz od Zavoda za zapo{ljavanje o tome da je prijavljen na birou rada u op}ini povratka, a za raseljena lica u op}ini privremenog boravka ili uvjerenje o prihodima iz PIO/MIO. Dokaz ne smije biti stariji od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. 3. Za ~lanove porodice koji poha|aju osnovnu, srednju {kolu ili dodiplomski studij prila`e se dokaz osnovne ili srednje {kole, odnosno fakulteta za zadnju {kolsku godinu. 4. Za ~lanove doma}instva koji imaju primanja iz ranjivih kategorija dokaz o visini primanja. 4. Porodice povratnika iz ranjivih kategorija sa posebnim potrebama a) Ratni vojni invalidi Dokaz: Potvrda nadle`ne op}inske slu`be u ~ijoj se evidenciji vodi ratni vojni invalid koja sadr`i stepen (procenat) invaliditeta i rje{enje o stepenu invaliditeta. Potvrda ne smije biti starija od 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva. b) [ehidske porodice, odnosno porodice poginulih boraca Dokaz: Potvrda nadle`ne op}inske slu`be, odnosno Slu`be za bora~ku za{titu ili legitimacija {ehidske porodice, odnosno porodice poginulog borca. c) Porodice nestalih Dokaz: Potvrda nadle`ne op}inske slu`be ili Komisije za tra`enje nestalih (dr`avna ili entitetska komisija) d) Biv{i logora{i Dokaz: Za biv{e logora{e fotokopija legitimacije - knji`ice Udru`enja logora{a ili Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta/kri`a. e) Invalidna lica koji nemaju primanja po osnovu PIO/MIO Dokaz: Dokument nadle`ne op}inske slu`be ili drugi va`e}i dokument kojim kandidat za donaciju i ~lan doma}instva dokazuje zdravstveno stanje sa navedenim procentom onesposobljenosti i procjenom radne sposobnosti. f) Samohrani roditelji Dokaz: Potvrda Centra za socijalni rad op}ine povratka (za povratnike), odnosno op}ine privremenog boravka (za raseljena lica). Dokaz ne smije biti stariji od 6 mjeseci od dana objavljivanja ovog poziva. g) Demobilisani borci Dokaz: Potvrda ili uvjerenje o ratnom sta`u izdata od nadle`ne institucije. Ispunjenje posebnih kriterija slu`i za odabir korisnika kao temelj za procjenu potreba potencijalnih korisnika pomo}i po prioritetima. III. Na~in bodovanja 1. Godine povratka • <= 1 godine • 1 <= 2 godine • 2 <= 3 godine • 3 <= 4 godine • > 4 godina 2. Broj ~lanova doma}instva • za svakog ~lana doma}instva 3. Porodi~ni standard • porodica bez prihoda • prihodi po ~lanu doma}instva 15 % ili ispod 15 % od prosjeka neto pla}e u FBiH, odnosno RS • prihodi po ~lanu doma}instva od 16 % 35 % od prosjeka neto pla}e u FBiH, odnosno RS • prihodi po ~lanu doma}instva od 36 % 50 % od prosjeka neto pla}e u FBiH, odnosno RS • prihodi po ~lanu doma}instva iznad 50 % od prosjeka neto pla}e u FBiH, odnosno RS 4. Ranjive kategorije 4.1 bora~ka populacija • ratni vojni invalidi preko 50% invaliditeta • ratni vojni invalidi do 50 % invaliditeta • {ehidske porodice odnosno porodice poginulih boraca • porodice nestalih lica • porodica biv{ih logora{a • demobilisani borci 4.2 ostale kategorije • invalidi • samohrani roditelji 1 bod 2 boda 3 bodova 4 bodova 5 bodova 2 boda 20 bodova 15 bodova 10 bodova 5 bodova 0 bodova

Dokaz: Potvrda nadle`ne op}inske slu`be, odnosno Slu`be za bora~ku za{titu ili legitimacija {ehidske porodice, odnosno porodice poginulog borca. c) Porodice nestalih Dokaz: Potvrda nadle`ne op}inske slu`be ili Komisije za tra`enje nestalih (dr`avna ili entitetska komisija) d) Biv{i logora{i Dokaz: Za biv{e logora{e fotokopija legitimacije - knji`ice Udru`enja logora{a ili Me|unarodnog komiteta Crvenog krsta/kri`a. e) Invalidna lica i distrofi~ari koji nemaju primanja po osnovu PIO/MIO Dokaz: Dokument nadle`ne op}inske slu`be ili rje{enje Instituta za medicinsko vje{ta~enje kojim kandidat za donaciju i ~lan doma}instva dokazuje zdravstveno stanje sa navedenim procentom onesposobljenosti i procjenom radne sposobnosti. f) Samohrani roditelji Dokaz: Potvrda Centra za socijalni rad op}ine povratka (za povratnike), odnosno op}ine privremenog boravka (za raseljena lica). Dokaz ne smije biti stariji od 6 mjeseci od dana objavljivanja ovog poziva. g) Demobilisani borci Dokaz: Potvrda ili uvjerenje o ratnom sta`u izdata od nadle`nog organa. e) Stru~ni kadrovi (VSS - VII stepen) Dokaz: Potvrda da je kandidat za donaciju zaposlen u entitetu povratka ili izjava poslodavca o namjeri za prijem u radni odnos povratnika. Dokaz ne smije biti stariji od 6 mjeseci od dana objavljivanja ovog poziva. Ispunjenje posebnih kriterija slu`i za odabir korisnika kao temelj za procjenu potreba potencijalnih korisnika pomo}i po prioritetima. III. Na~in bodovanja 1. Povratnik u prijeratno prebivali{te 30 bodova 2. Raseljena lica a) Za raseljena lica koja koriste bilo koji vid alternativnog ili kolektivnog smje{taja na podru~ju TK i RS 20 bodova b) Za raseljena lica koja borave na podru~ju TK i RS 10 bodova 3. Broj ~lanova doma}instva a) za svakog ~lana doma}instva 2 boda b) djeca {kolskog i pred{kolskog uzrasta po djetetu 1 bod 4. Porodi~ni standard • porodica bez prihoda 20 bodova • prihodi po ~lanu doma}instva 15 % ili ispod 15 % od prosjeka neto pla}e u FBiH, odnosno RS 15 bodova • prihodi po ~lanu doma}instva od 16 % 35 % od prosjeka neto pla}e u FBiH, odnosno RS 10 bodova • prihodi po ~lanu doma}instva od 36 % 50 % od prosjeka neto pla}e u FBiH, odnosno RS 5 bodova • prihodi po ~lanu doma}instva iznad 50 % od prosjeka neto pla}e u FBiH odnosno RS nema pravo na donaciju 0 bodova 5. Ranjive kategorije 5.1. Bora~ka populacija • ratni vojni invalidi sa preko 50% invaliditeta 15 bodova • ratni vojni invalidi do 50 % invaliditeta 10 bodova • {ehidske porodice, odnosno porodice poginulih boraca 15 bodova • porodice nestalih lica 10 bodova • porodica biv{ih logora{a 5 bodova • demobilisani borci 5 bodova 5.2. Ostale kategorije • invalidi 5 bodova • samohrani roditelji 5 bodova 6. Stru~ni kadrovi (VSS - VII stepen) 10 bodova Izbor korisnika za donaciju vr{it }e se na osnovu prikazanog bodovnog sistema u skladu sa op}im i posebnim kriterijima utvr|enih Pravilnikom o utvr|ivanju uslova, kriterija i postupka za dodjelu donacija u gra|evinskom materijalu povratnicima, raseljenim licima i izbjeglicama Uslovi i kriteriji za odabir korisnika pomo}i za izgradnju gospodarskih objekata I Op}i kriteriji 1. Status potencijalnog korisnika pomo}i - povratnik Dokaz:

15 bodova 10 bodova 15 bodova 10 bodova 5 bodova 5 bodova 5 bodova 5 bodova

Izbor kandidata za donaciju vr{it }e se na osnovu prikazanog bodovnog sistema u skladu sa op}im i posebnim kriterijima. Javni poziv ostaje otvoren 30 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama "Oslobo|enje". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Rezultati izbora korisnika kojima }e se dodijeliti donacija po programu za 2012. godinu objavit }e se u dnevnim novinama "Oslobo|enje" i oglasnim tablama pomenutih op}ina. Prijave sa odgovaraju}om dokumentacijom mogu podnijeti povratnici u prijeratno prebivali{te, raseljena lica koja privremeno borave na podru~ju op}ina/op{tina Tuzlanskog kantona i Republike Srpske i izbjeglice iz BiH iz op}ina povratka neposredno ili po{tom preporu~enom po{iljkom na adresu: Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak, Ul. Slatina 2, 75 000 Tuzla (zgrada SODASO), sa naznakom "ZA JAVNI POZIV ZA DODJELU DONACIJA U GRA\EVINSKOM MATERIJALU U 2012. GODINI". Sve informacije se mogu dobiti na kontakt-telefon: 035/369355 ili neposredno u prostorijama Ministarstva na 10. spratu. NAPOMENA: Prijavni obrasci i obrasci izjava se mogu preuzeti u prostorijama Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak u Vladi Tuzlanskog kantona ili na internet-stranici Vlade Tuzlanskog kantona http://vladatk.kim.ba/Vlada/Javni_Pozivi.htm OSTALE ODREDBE U slu~aju nedostatka sredstava u bud`etu Tuzlanskog kantona, obustavit }e se realizacija dodjele sredstava u potpunosti ili djelimi~no, odnosno realizacija odobrenih sredstava vr{it }e se u skladu sa likvidno{}u bud`eta Tuzlanskog kantona. Prispjela dokumentacija ne}e se vra}ati. Sa podnosiocima prijava ~ije se prijave prihvate, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Vlade TK potpisuje ugovor o dodjeli gra|evinskog materijala za sanaciju stambenog objekta, kojim }e se definirati me|usobna prava i obaveze ugovornih strana, te nadzor nad ugradnjom istog. Zakon o raseljenim licima i povratnicima u Tuzlanski kanton i izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Tuzlanskog kantona", br. 2/06 i 15/11) ^lan 28. "Korisnici koji dobiju pomo} na osnovu neta~nih podataka ili la`nih izjava, ili usmjere pomo} u nenamijenjene svrhe, obavezni su da Ministarstvu daju nadoknadu u iznosu pogre{no upotrijebljene ili pogre{no dodijeljene pomo}i ili da vrate svu pomo} koju su dobili putem Ministarstva." ^lan 32. "Nov~anom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit }e se za prekr{aj korisnik koji dobije pomo} na osnovu neta~nih podataka ili la`nih izjava, ili usmjeri pomo} u nenamijenjene svrhe (~lan 28)." MINISTAR Sead Hasi}, dipl. scr

36 Pogledi

19. maj/svibanj 2012.

Arheolo{ka senzacija

Vinkova~ka M
Srebro anti~kih Vinkovaca u Zagrebu od 18. maja do 10. juna

V

inkova~ko anti~ko srebro neprocjenjive vrijednosti pred o~ima je javnosti. Kolekcija luksuznog rimskog srebrnog posu|a otkrivena je u Vinkovcima 23. marta ove godine. Zbog ogromnog zanimanja, polovina ove senzacionalne zbirke od sino} je izlo`ena u zagreba~kom Muzeju za umjetnost i obrt, gdje }e se mo}i vidjeti u narednih 20-ak dana. Otkri}e je spektakularno. Sastoji se od 50 posuda razli~itih oblika, pladnjeva, tanjura, zdjela, vr~eva, ~a{a, `lica i dr. ~ija je ukupna te`ina ve}a od 36 kg. Samo nakratko, odmah nakon otkri}a prezentirani su u Gradskom mu ze ju u Vin kov ci ma. Stru~njaci smatraju da se radi o jednom od dosad najva`nijih, ali i najljep{ih arheolo{kih nalaza u Hrvatskoj. Iako, ve} je jasno da je posebnost i vrijednost ove kolekcije puno ve}ih razmjera. Datiranje je zasad samo okvirno, pretpostavlja se da srebrno posu|e potje~e iz druge polovine 4. stolje}a. Na izlo`bi u Zagrebu pokazano je 29 predmeta, plus fotografije jo{ njih 20, zbog delikatnog stanja bilo ih je nemogu}e izlo`iti.

Muzejski no}i i dani
Izlo`ba se odr`ava pod nazivom “Srebro anti~kih Vinkovaca - Arheolo{ki nalaz ostave blaga” . Istovremeno, to je i centralni doga|aj obilje`avanja Me|unarodnog dana muzeja u Hrvatskoj. Muzealci cijelog svijeta ve} 35 go-

dina obilje`avaju 18. maj kao dan u kojem se afirmira i promovira aktivitet muzejskih institucija. Ovogodi{nja manifestacija, koja se protegla i na predivne muzejske no}i dan kasnije, organizirana je pod sloganom “Muzeji u svijetu promjena. Novi izazovi, nove inspiracije” . Otkri}e anti~kog srebra u Vinkovcima ponovo je revitaliziralo ~aroliju arheologije, znanosti koja prou~ava pro{le civilizacije. Vinkovci su jedan od najstarijih gradova u cijeloj Europi, dana{nje podru~je ovog slavonskog gradi}a kontinuirano je nastanjeno jo{ od prethistorijskog doba. Dok posjetitelji izlo`be znati`eljno razgledaju posude i `lice iz kojih je prije 16. stolje}a ru~ala neka jo{ anonimna familija lokalnog bogata{a, doma}i stru~njaci s pravom slave otkri}e koje svjedo~i o uzbudljivim prohujalim danima. Svjedo~anstvo je to i o strpljivosti i izdr`ljivosti arheologa, ~iji se rad bazira prvenstveno na terenskim istra`ivanjima. Prakti~ki cijelo gradsko podru~je dana{njih Vinkovaca za{ti}ena je arheolo{ka zona. Od 1970. go di ne u ovom gradu na snazi je Zakon o za{titi kultur ne ba {ti ne, svi gra|evinski radovi u ze mlji mo ra ju se izvoditi pod budnim okom arheologa. Arhe olo {ka zbir ka kao dio kompleksnog muzeja u Vinkovcima ve} je nadaleko poznata. Za posjetitelje to je spoj ljepote i misterije otkri}a. Mnogobrojna istra`ivanja dokazala su da kontinuitet `ivota u Vinkov-

cima traje vi{e od 8.000 godina. Upravo na toj lokaciji na|en je najstariji indoeuropski kalendar na posudi vu~edolske kulture Orion. Vinkova~ko srebro, o kojem se danas toliko govori, arheolozi su otkrili gotovo u samom centru tog grada. Za njih, ovo otkri}e je plod predanog i napornog rada. Kako ka`u, uz malo sre}e. Sje}aju se ne samo datuma kada su arheolo{ku super-senzaciju iznijeli na svjetlo dana ve} i detalja da je taj dan bio ba{ petak. Nalaz je otkriven u jami ~ija je po~etna dubina bila 0,70 m, a dno poplo~ano rimskim opekama bilo je ukopano jo{ jedan metar dublje u zemlji. Pojedini primjerci prona|enog posu|a su pozla}eni i ukra{eni tehnikom niella, a dio sadr`i i gravirane ukrase poput `ivotinjskih ili biljni motiva, prikaze arhitekture, ljudske likove itd. Na jednoj od najluksuznijih posuda o~uvan je i natpis AQVILA ANTONINVS FECIT (Izradio Antoninus Aquila), za koji se pretpostavlja da je ime majstora koji je izradio posude. Tako|er, o~e-

19. maj/svibanj 2012.

Pogledi 37 Izlo`ba fotografija

ona Liza

Iman i Nina
Nakon Beograda, izlo`bu pobjedni~kih fotografija studentica iz Sarajeva magazin ReFoto organizovao je i u Sarajevu
Ugledni ~asopis za kulturu fotografije ReFoto nedavno je odabrao pobjednike svog tradicionalnog Memorijala “Dragoljub To{i}” konkursa koji pro, movi{e autore do 23 godine. Da je Bosna i Hercegovina zemlja bogata talentima, dokazale su i dvije djevojke iz Sarajeva koje su pobijedile na ovom memorijalu, Nina Ma{i} i Iman Gavrankapetanovi}. Nakon pobjede, na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu organizovana je i izlo`ba njihovih pobjedni~kih radova, koja je zavr{ena ju~er. Na njoj su se na{le fotografije iz dva opusa s kojima su mlade autorice i pobijedile, “@ivot i rad na ALU” (Ma{i}) i “Dokumentarna reporta`a sa ulice” (Gavrankapetanovi}). Prva zbirka crno-bijelih fotografija nastala je spontano i doti~e se svakodnevnih de{avanja na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti. Fotografije Ma{i}eve odi{u intimno{}u i opu{tenom atmosferom. Situacije prikazuju mahom studente u trenucima opu{tanja, ali i predmete iz svakodnevne upotrebe, koji dobijaju sasvim drugu te`inu kada se stave u kontekst dokumentarne fotografije. Nina Ma{i} je ina~e iz Biha}a, a u Sarajevu studira grafi~ki dizajn, tre}a godina. Ko le kci ja ko lor-fo to gra fi ja Iman Gavrankapetanovi} tako|er spontano govori o ljudima, ali iz potpuno druga~ijeg

Foto: Iman Gavrankapetanovi}

Memorijal “Dragoljub To{i}”
^asopis ReFoto je u znak sje}anja na velikog majstora fotografije i neumornog edukatora Dragoljuba To{i}a pokrenuo konkurs fotografije za najboljeg autora do 23 godine. Svake godine `iri odabere po jednog autora koji za nagradu dobija organizaciju izlo`be koja ima za cilj predstaviti ga {iroj sceni i poslu`iti kao podstrek za njegov dalji razvoj. Ravnopravna nagrada za dvije studentice iz Sarajeva je presedan u historiji Memorijala - do sada je nagra|ivan po samo jedan autor. miljea i prostora. Njene fotografije su nastale tokom putovanja u Japan i prikazuju detalje iz svakodnevnog `ivota zemlje izlaze}eg sunca. Fokus je na ljudima i njihovom raspolo`enju, bila to u`urbana stanica metroa ili park, {to je Gavrankapetanovi} vrlo jasno prikazala na svojim fotografijama. Iman Gavrankapetanovi} je iz Sarajeva i tako|er je student Grafi~kog dizajna, ~etvrta godina. Obje kolekcije fotografija nastale su pod mentorstvom profesora Mehmeda A. Ak{amije, a izlo`ba je predstavljena i beogradskoj publici u galeriji New Moment, {to je ustvari bio poklon magazina ReFoto pobjednicama. Nisad Selimovi}

kivanja su da }e prilikom stru~ne obrade na nekom od komada kasnije biti prona|eno i urezano ime vlasnika. Ovo su samo pretpostavke. Jer postupak restauracije i konzervacije tek po~inje, a mo`e potrajati ~ak nekoliko godina. Posu|e ne}e izgledati tipi~no srebrnog sjaja na koji smo navikli, upozoravaju kozervatori, jer je srebro tokom stolje}a znatno korodiralo. Ono {to sjaji istim sjajem kao i prije, to su podaci iz historije. U rimskom periodu na prostoru dana{njih Vinkovaca nalazio se grad (Colonia Aurelia Cibalae), koji je bio tre}i grad po veli~ini u provinciji Panoniji Sekundi. Grad je imao vodovod, dimenzije zgrada bile su monumentalne, a ova teza temelji se na ostacima arhitekture prona|enim do sada. U Cibalama su ro|ena i dva rimska cara Valentinijan (364 375) i Valens (364 - 378), oni su ujedno i jedini rimski care vi ro|eni na tlu dana{nje Hrvatske. Za hrpu srebrnog posu|a vjeruje se da je pripadala nekom boga-

tom gra|aninu Cibala, a po{to Vinkovci u Rimskom carstvu krajem 4. stolje}a nisu bili sigurno mjesto, bogata{ nepoznatog identiteta vjerojatno je morao zakopati svoje blago. Za obi~aj zakopavanja vri je dnih pre dme ta i porodi~nog blaga ar heolozi podsje}aju da se prakticirao stolje}ima, {tovi{e, taj se obi~aj zadr`ao do dana{njih dana.

Ostava
Stru~an termin u arheologiji za takve grupe prona|enih predmeta je “ostava” {to je i poja, {njenje dijela naziva zagreba~kog izlo`benog postava. Prema najavama, nakon izlaganja, vinkova~ko

srebrno blago }e se vratiti u sigurnost trezora iz kojega }e biti izno{eno isklju~ivo za potrebe analiza i konzervacije koja }e trajati barem dvije godine, a obavljat }e ga Restauratorska radionica Arheolo{kog muzeja u Zagrebu. Planira se tako|er stvaranje uvjeta u Vinkovcima za povratak ove vrijedne kolekcije. U Grad skom muzeju u Vinkovcima ka`u da }e Vinkova~ko srebro uskoro bi ti nji ho va svojevrsna Mona Liza. Kao {to Mona Li za ma gnet skom snagom privla~i rijeke turista u Louvre, tako se i oni nadaju da }e ovo blago iz doba antike privla~iti jo{ vi{e ljudi u Vinkovce.
Jadranka Dizdar

Foto: Nina Ma{i}

38 Pogledi

19. maj/svibanj 2012.

@eljezni~ar odbranio titulu pobjednika Kupa

Prvi tim @eljezni~ara iz 1921. godine

DUPLA KRUNA

PRVI PUT
U BH FUDBALU
N
a po~etku ove sezone, ta~nije 19. septembra 2011. godine, navr{ilo se devet decenija od osnivanja najstarijeg bh. fudbalskog kolektiva @eljezni~ara. Ima, dodu{e, na papiru i starijih, ali ovih devedeset i kusur godina @eljo djeluje u kontinuitetu. U toj jubilarnoj godini klub je do`ivio i najve}i uspjeh - duplu krunu. Za one manje upu}ene, taj termin u fudbalskom `argonu (kasnije su ga po~eli koristiti i oni iz mla|ih sportova) ozna~ava uspjeh kada neko u jednoj takmi~arskoj sezoni osvoji i prvenstvo i nacionalni kup. Ovaj uspjeh izabranika Amara Osima tim je ve}i kada se zna da od poslijeratnog formiranja jedinstvenog takmi~enja na tlu Bosne i Hercegovine to nijednom klubu nije po{lo za rukom, a i prvi je tim koji je Kup u BiH osvajao dvije godine zaredom. Tako je @eljo u Kupu nastavio niz nepobjedivosti koji traje od aprila 2008. i poraza u duelu sa Slobodom. {lag na uspjeh bio je trijumf u Kupu. Nakon {to su u proteklu srijedu u revan{-susretu na stadionu Pecara u [irokom Brijegu uspjeli da ostanu nepora`eni (0:0), plavi su pokal obezbijedili jer su u prvom susretu, 14 dana ranije na Grbavici, [iroki Brijeg pobijedili sa 1:0. Kada se gleda rezultatski, bilo je tijesno, ali svi oni koji su gledali obje utakmice moraju priznati da je trijumf sarajevskog tima sasvim zaslu`en i da su zaslu`eno slavili. Uostalom, bio je to i duel dvije trenutno najbolje i najorganizovanije bh. ekipe koje i u {ampionatu zauzimaju prva dva mjesta. Mo`da je ona sitna prevaga na tasu kvaliteta bila ~injenica da @elju sa klupe tre}u sezonu uzastopno predvodi Amar Osim sa saradnicima, tako|e biv{im igra~ima: Hajrudinom Dinom \urbuzovi}em, Almirom Memi}em i Adnanom Gu{om, trenerom golmana, koji je silom prilika stao na gol i postavio rekord ne primiv{i gol ~ak 1.181 minut. Naravno, tu su i ostali ~lanovi stru~nog {taba, od kondicionog trenera Damira Grada{~evi}a do doktora Edina Kulenovi}a, ~iji je doprinos uspjesima tako|e veliki. Za razliku od njih, [irokobrije`ane su sa klupe ove sezone predvodila ~ak tri trenera. Mario ]utuk je poveo tim sa Pecare u kvalifikacije za eurokupove, ali je nakon blijedih igara u duelima sa ljubljanskom Olimpijom dobio otkaz i u julu ga je naslijedio Branko Kara~i}. Po{to ni ovaj stru~njak nije zadovoljio ambicije uprave, po~etkom marta dolazi Marijan Bloudek, provjereni stru~njak, ali koji je morao vaditi kestenje iz vatre poku{avaju}i da sklopi taktiku od igra~kog kadra koji je morao u hodu upoznavati. Vice{ampionska titula i plasman u finale Kupa ipak se moraju smatrati uspjehom. Mo`da }e se saradnja sa ovim stru~njakom nastaviti i idu}e sezone, ali bi agilni ~lanovi uprave, sa predsjednikom Mijom Jeli}em na ~elu, trebali da znaju da je, pored dobre organizacije i sre|ene finansijske situacije, potreban i kontinuitet u stru~nom radu. No, da se vratimo @eljezni~aru, timu koji je u ovoj sezoni postavio mnoge rekorde. Osimovi puleni nisu pora`eni u prvenstvenim i kupsusretima od 20. avgusta pro{le godine i susreta sa Travnikom u tre}em kolu Premijer lige, kada je na Piroti bilo 2:1 za doma}ine, tako da su nanizali, zaklju~no sa 16. majem i revan{om finala Kupa, ~ak 270 dana

Ovaj uspjeh izabranika Amara Osima je ve}i kada se zna da od poslijeratnog formiranja jedinstvenog takmi~enja na tlu Bosne i Hercegovine to nijednom klubu nije po{lo za rukom, a i prvi je tim koji je Kup u BiH osvajao dvije godine zaredom

Osigurana nova titula
Iako takmi~enje u Premijer ligi jo{ nije zavr{eno, preostala su da se odigraju jo{ tri kola, tim sa Grbavice je titulu obezbijedio tri kola prije kraja pobjedom nad Slavijom, a

Tim sa Grbavice u [irokom Brijegu, pobjednici Kupa BiH

19. maj/svibanj 2012.

Pogledi 39
[ampionski sastav koji je 1972. bio najbolji u Jugoslaviji

Jo{ se spominje neuspjeh protiv Videotona u polufinalu Kupa UEFA

Manijaci uvijek uz plave
Spominju}i tim sa Grbavice, bilo bi nepravedno ne spomenuti njihove navija~e. Manijaci ili The Maniacs od 1987. organizovani su u udru`enje, mada se za @elju navijalo otkako je osnovan. Za vrijeme {ampionskih dana, s po~etka sedamdesetih godina, bili su gotovo najbrojnija skupina koja je pratila plave na svim utakmicama {irom nam tada zajedni~ke domovine. Svi su tada manijakalno navijali za svog @elju, pa je bilo i logi~no da se nazovu kao registrovana skupina Manijaci. Mnogi su manijaci i branili svoju domovinu od agresije, a jedan od onih koji su dali svoj `ivot u odbrani BiH je uvijek spominjani vo|a navija~a D`evad Begi} \ilda, koji je herojski poginuo prve ratne godine. Njegovo ime se i danas na Grbavici izgovara sa posebnim po{tovanjem.

blike Srpske. Formiranjem Premijer lige na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine poja~ala se konkurencija, ali je i u klubu odlaskom Amara Osima i promjenom uprave uslijedilo sedam su{nih godina. Mijenjali su se treneri, predsjednici i ~lanovi uprave, uvijek je nedostajalo para, jer ko }e ulagati u gubitnike, i @eljo je bio daleko od vrha.

Povratak Amara Osima
Ponovni uzlet kluba po~inje povratkom Amara Osima na ~elo struke i Sabahudina @uje za mjestu predsjednika kluba. Ustvari, Osim u timu sa Grbavice ima mnogo {ire ovlasti nego {to je to samo {ef stru~nog {taba. Zato bi bolje bilo nazivati ga generalni menad`er, jer je njegova zadnja kada su u pitanju sva de{avanja oko odvo|enja i dovo|enja igra~a, prelazaka, obe{te}enja... Odmah po povratku u sezoni 2009/10. titula dolazi na Grbavicu, a sljede}e godine i Kup, kada je u dva finalna susreta (1:0 i 3:0) savladan ^elik. Pro{lu sezonu plavi su u prvenstvu zavr{ili na tre}em mjestu. Dvije, tri godine su minimum kako bi se formirala jedna ekipa, stekao kakav-takav kontinuitet u radu i po~eli nizati uspjesi, svakako pod uslovom da se imaju iole sre|ene finansije i kvalitetni igra~i. Samo tako se mo`e o~ekivati da se postigne bilo kakav prosperitet. Kada se zna da u administraciji kluba rade Rusmir Cviko, Bulent Bi{~evi}, da je sportski direktor D`elaludin Muharemovi}, sve istaknuti biv{i igra~i, koji daju sve od sebe da se niska uspjeha nastavi, onda se mo`e i o~ekivati da ovosezonske dupla kruna nije i vrhunac koji je ovaj tim dostigao. Predan rad svih u klubu, bez turbulencija i u sportu uvijek prisutnih trzavica, garant je jo{ boljih rezultata. Sljede}a motivacija za agilni tim sa Grbavice je uspjeh na evropskoj sceni. @eljo ne}e nastupati u prvom kolu kvalifikacija za Ligu {ampiona, ali kako u drugom ne}e biti nositelj, potrebno je da ima makar malo sre}e prilikom `rijebanja, koje }e se krajem juna obaviti u sjedi{tu UEFA u Nionu. Kuglice do sada nisu bile naklonjene bh. klubovima, mo`da }e se ta tradicija sada okrenuti u korist bh. {amBranko Majstorovi} piona.

Stru~ni {tab plavih koji vodi {ampionsku ekipu

Ovogodi{nja titula osigurana je tri kola prije kraja u duelu sa Slavijom

nepobjedivosti. Tako su se u ovoj godini na{li uz bok italijanskom velikanu Juventusu, koji je ovu sezonu zavr{io bez poraza i osvojio titulu, ali za razliku od plavih sa Grbavice, torinezi tek treba da poku{aju da osvoje Kup Italije, jer u nedjelju, 20. maja, igraju finalni susret sa Napolijem.

Prvaci Jugoslavije
U svoju bogatu riznicu fudbaleri @eljezni~ara donijeli su niz trofeja, ali je svakako zlatnim slovima u klupskoj historiji ostalo zabilje`eno da je u sezoni 1971/72. osvojena titula prvaka Jugoslavije, biv{e nam zajedni~ke dr`ave. Bio je to tek tre}i put u {ampionatima da je pobijedio neki tim izvan kruga takozvane velike ~etvorke - Dinama, Crvene zvezde, Hajduka i Partizana. Prije @elje to je uspjelo Vojvodini i Sarajevu, a tim koji je sa klupe vodio Milan Ribar, sa saradnicima Sulejmanom Kulovi}em i Fadilom Po`egijom, i danas se smatra najboljom generacijom. Tada su nastupali: Slobodan Janju{, Dragan Kojovi}, Velija Be}irspahi}, Blagoje Brati}, Josip Katalinski, Enver Had`iabdi}, Branislav Jelu{i}, Bo{ko Jankovi}, Josip Bukal, Edin Spre~o, Avdija Derakovi}, Slobodan Kojovi}, Fahrija

Hrvat, D`emaludin Serbo, Nusret Kadri}, Hajrudin Sara~evi}, Milo{ Radovi} i @eljko Rodi}. Oni su i godinu ranije bili drugi, zaslu`ili su da budu i prvi, ali te{ko je bilo do}i do trona, trebalo je iskustva. Njima je uz bok i generacija sa po~etka osamdesetih godina pro{log stolje}a, koju je Ivica Osim doveo do polufinala Kupa UEFA. Jo{ i danas se prepri~avaju dva susreta sa ma|arskim Videotonom, a samo sportska nesre}a dovela je do toga da se ne zaigra finale sa Real Madridom. [etala se lopta po liniji, poga|ale stative, ali je ma|arska ekipa u fini{u postigla jedan gol, plasirala se u samu zavr{nicu, da bi onda u duelu s Madri|anima do`ivjela katastrofu. Poslijeratni period i ponovna konsolidacija kluba po~ela je sa prvom titulom BiH kada je 5. juna 1998. odr`an play-off na stadionu Ko{evo sa Sarajevom. Strijelac za trofej bio je u 89. minuti Hadis Zubanovi}, a igra~e je sa klupe vodio ~lan {ampionske ekipe Enver Had`iabdi}. Sljede}i trofej ~ekao se do 2001. godine, kada Amar Osim preuzeo tim. Plavi su pod njegovom dirigentskom palicom bili {ampioni i u 2002. Bila je to posljednja godina kada se igrala liga bez klubova iz Repu-

40 Pogledi

Nedjelja u slikama
Priredila: Sanja \uki}

19. maj/svibanj 2012.

SEDAM SVJETSKIH DANA
^ileanska policija uhapsila je 70 studenata kada je na velikim protestima u prijestolnici Santiagu, na kojima je zahtijevana revizija, kako tvrde, najskupljeg i najnepravednijeg sistema obrazovanja te zemlje, izbilo nasilje. Demonstranti su bacali kamenje na policiju koja je odgovorila vodenim topovima. U mnogim dijelovima grada izbili su po`ari. Policija je broj demon stra na ta pro ci je ni la na oko 20.000. Studenti, profesori i radni~ki sindikati zatra`ili su da konzervativna vlada predsjednika Sebastiana Pinere reformira obrazovni sistem i zagarantira slobodno obrazovanje, jednako za sve ^ileance. Reuters

Studentski protesti

Njema~ka policija u srijedu je ispred sjedi{ta Evropske centralne banke (ECB) po sudskom nare|enju uklonila demonstrante iz pokreta Blockupy Frankfurt koji je planirao ~etverodnevne proteste nazvane Dani otpora. Uklonjeno je 200-injak demonstranata koji se protive o{troj {tednji koju propisuju me|unarodne finansijske ustanove i napose Njema~ka, vode}a ~lanica EU i arhitektica mjera za izlazak iz krize eurozone koje proizvode masovno osiroma{enje u prezadu`enim ~lanicama. Reuters

Blockupy Frankfurt

Nasilje u Skoplju

Vi{e od 200, mahom mladih Makedonaca, odr`alo je u subotu u Skoplju protest kao reakciju na demonstracije Albanaca, koje su odr`ane dan ranije u tom gradu. Iako su organizatori najavljivali da }e protest biti miran, demonstranti su na policiju bacali fla{e i kamenice. Okupljeni su nosili transparente sa slikama Adolfa Hitlera, uzvikuju}i parole “Za vas je samo Au{vic” “Srebrenica , dva” “[iptarska vlada” i “Smrt za {ipta, re” Protesti Albanaca su organizovani . zbog nezadovoljstva policijskom akcijom Monstrum, u kojoj je poslije ubistva petorice Makedonaca kod Smiljkovskog jezera, pro{log mjeseca, uhap{eno vi{e radikalnih islamista. MUP Makedonije je podnio krivi~ne prijave protiv 12 Albanaca zbog kamenovanja zgrade Vlade. Reuters

Hollande pred
Socijalista Francois Hollande zvani~no je u ~etvrtak progla{en predsjednikom Francuske po{to je, prema kona~nim rezultatima glasanja, osvojio 51,6 posto glasova. “Ustavno vije}e progla{ava Francoisa Hollandea predsjednikom Francuske Republike. Njegov mandat }e trajati pet godina, u

19. maj/svibanj 2012.

Nedjelja u slikama

Pogledi 41

Kanski festival
Svjetskom premijerom ameri~kog filma “Moonrise Kingdom” Wesa Andersona otvoren je 65. filmski festival u Cannesu, koji }e ugostiti brojne svjetske filmske zvijezde, one koje se natje~u za presti`nu Zlatnu palmi, ali i one za koje je u trajanju Festivala Cannes mjesto na kojem jednostavno trebaju biti. Kanski festival }e trajati do 27. maja, a u selekciji Izvjestan pogled bit }e prikazano i filmsko ostvarenje bh. rediteljice Aide Begi} “Djeca” . Reuters

Pokret ogor~enih
Poslije masovnih protesta u nedjelju protiv smanjenja izdvajanja za obrazovanje i zdravstvo, {panska policija privela je 18 osoba na centralnom trgu Madrida Puerta del Sol. Pritom su lak{e povrije|ena dva policajca. Predstavnici pokreta ogor~enih (Indignados) najavili su nove akcije protesta u centru Madrida i drugim {panskim gradovima. Pokret, poznat i kao 15M, formiran je poslije akcija protesta 15. maja 2011. godine, kada su se, uglavnom, mladi usprotivili smanjenju `ivotnog standarda, rasta nezaposlenosti i nemo}i vladaju}e elite u rje{avanju socijalnih problema zemlje. Reuters

Nakba
Hiljade Palestinaca u utorak su mar{irale na Zapadnoj obali kako bi obilje`ili Nakbu, odnosno Dan katastrofe kada je 15. maja 1948. osnovana izraelska dr`ava, zbog ~ega je oko 760.000 Palestinaca moralo napustiti svoje domove. U izvje{taju se spominje da su Palestinci tokom protesta u Ramallahu istakli da je povratak njihovo pravo i sudbina. Desetine mladih Palestinaca bacale su kamenje na izraelske vojnike u blizini tog grada, a vojska je uzvratila plasti~nim mecima kada je povrije|eno 70 Palestinaca. Reuters

dsjednik
skladu sa Ustavom i po~et }e najkasnije 15. maja u pono}, izjavio je predsjednik Ustavnog savjeta JeanLouis Debre. Holland je nakon inauguracije imenovao svog bliskog saradnika Jean-Marca Ayraulta, lidera Socijalisti~ke stranke u parlamentu, za novog francuskog premijera. Reuters

42 Oglasi
BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON OP]INA KALESIJA OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 02-05-2-1655/12 Datum: 17.5.2012. godine Na osnovu ~lana 180. Zakona o prostornom ure|enju i gra|enju ("Slu`bene novine Tuzlanskog kantona", br: 6/11) i ~lana 56. Statuta Op}ine Kalesija - pre~i{}eni tekst ("Sl. glasnik Op}ine Kalesija", br: 10/07, 7/08, 10/11 i 3/12), na~elnik Op}ine Kalesija o b j a v l j u j e
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE UNSKO-SANSKI KANTON OP]INA BIHA] OP]INSKI NA^ELNIK Broj: 04/1-05-2773/12 Biha}, 3.5.2012. godine

19. maj/svibanj 2012.

Na osnovu ~lana 7. Zakona o javnim preduze}ima (“Slu`bene novine FBiH” broj 8/05 i 81/08), ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine (“Slu`bene novine FBiH” broj 34/03), ~lana 34. Statuta Javnog preduze}a “Vodovod” d.o.o. Biha} - pre~i{}eni tekst (“Slu`beni glasnik Op}ine Biha}” broj 9/10), op}inski na~elnik Op}ine Biha} raspisuje

J AV N I K O N K U R S
za izbor i imenovanje predsjednika Nadzornog odbora u Javnom preduze}u “Vodovod” d.o.o. Biha} I Opis pozicija: Nadzorni odbor ima sljede}e nadle`nosti: - nadzire poslovanje Dru{tva - priprema poslovnike i pravilnike i predla`e ih Skup{tini - priprema Eti~ki kodeks u suradnji s Odborom za reviziju i predla`e ga Skup{tini - vr{i izbor kandidata Odbora za reviziju i podnosi prijedlog za njihovo imenovanje Skup{tini - razmatra provedbeni propis (Pravilnik i Uputstvo) za postupak nabavki s aspekta njegove usagla{enosti s va`e}im propisima i nadzire njegovu provedbu - daje mi{ljenje Skup{tini o prijedlogu Uprave za raspodjelu dobiti - predla`e Skup{tini na~in pokri}a gubitka - imenuje i razrje{ava ~lanove Uprave u skladu s postupcima utvr|enim u Poslovniku, te va`e}im propisima - daje ovla{tenja za aktivnosti Dru{tva koje su ograni~ene Zakonom o javnim preduze}ima u Federaciji BiH - daje upute direktoru za provo|enje preporuka u vezi s uo~enim nepravilnostima - organizira izradu vjerodostojnih ra~unovodstvenih evidencija i finansijskih izvje{taja u skladu s va`e}im zakonima o ra~unovodstvu i reviziji iz kojih je vidljiv finansijski polo`aj Dru{tva radi davanja na uvid svim licima koja imaju legitiman interes za poslovanje Dru{tva - usvaja izvje{taj Uprave o poslovanju Dru{tva s bilansom stanja, bilansom uspjeha i izvje{tajem revizora - podnosi Skup{tini na usvajanje godi{nji izvje{taj o radu i poslovanju Dru{tva koji uklju~uje finansijski izvje{taj i izvje{taj vanjskog revizora, izvje{taje o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju - podnosi Skup{tini prijedlog trogodi{njeg plana poslovanja, odnosno revidiranog plana poslovanja u skladu sa ~lanom 23. Zakona o javnim preduze}ima i prijedlog godi{njeg plana poslovanja - podnosi pisani zahtjev za sazivanje Skup{tine ili neposredno saziva Skup{tinu u slu~ajevima utvr|enim Statutom, prisustvuje sjednicama Skup{tine i u~estvuje u radu bez prava odlu~ivanja - vr{i sistemski nadzor nad poslovanjem i zakonito{}u poslovanja Dru{tva, te vr{i pregled poslovnih knjiga i dokumentacije - daje instrukcije organima Dru{tva radi otklanjanja nepravilnosti u radu - nadzire Upravu u primjeni preporuka datih od Odbora za reviziju i vanjskog revizora - vr{i neposredni nadzor nad provo|enjem pojedinih odredaba iz ~lana 19. Zakona o javnim preduze}ima Federacije BiH (interna kontrola) - redovno izvje{tava Skup{tinu Dru{tva o svom radu - obavlja i druge poslove predvi|ene zakonom. Mandat predsjednika Nadzornog odbora traje do isteka mandata ~lanova Nadzornog odbora imenovanih rje{enjem broj 02-02-3963/11 od 2.6.2011. godine (do 2.6.2015. godine). Kona~no imenovana osoba ostvarivat }e pravo na naknadu za rad u Nadzornom odboru, ~iju visinu utvr|uje Sku{tina Dru{tva. II Op}i uvjeti: Kandidat za predsjednika Nadzornog odbora mora ispunjavati sljede}e op}e uvjete propisane Zakonom: - da je dr`avljanin BiH - da je stariji od 18, a mla|i od 65 godina na dan imenovanja - da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH, u periodu od tri godine prije objave javnog konkursa - da se na njega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine - da nije osu|ivan za krivi~no djelo ili privredni prestup, niti se protiv njega vodi krivi~ni postupak - da mu pravosna`nom presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti za poziciju na koju aplicira - da nije izabrani zvani~nik, nosilac sudske ili izvr{ne funkcije ili savjetnik izabranim zvani~nicima i nosiocima izvr{nih funkcija - da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine - da nije direktor, ~lan uprave, predsjednik ili ~lan nadzornog odbora ili odbora za reviziju u drugom privrednom dru{tvu - da nije u sukobu interesa u li~nom ili profesinalnom odnosu s dru{tvom u kojem aplicira na poziciju predsjednika, odnosno ~lana Nadzornog odbora. III Posebni uvjeti: Posebni uvjeti koje u skladu sa Statutom Dru{tva moraju ispunjavati kandidati za predsjednika Nadzornog odbora su: - VII stepen slo`enosti zanimanja, VSS, zavr{en fakultet dru{tvenog ili tehni~kog smjera najmanje 5 godina radnog sta`a u struci Prilikom procjene kvalifikacije i iskustva kandidata kao posebni uvjeti uzimaju se: - stru~ne, iskustvene, komunikacijske i organizacijske sposobnosti za vr{enje poslova finansijskog nadzora - sposobnost tuma~enja i primjene zakona i drugih propisa, a naro~ito iz djelatnosti Dru{tva - prilagodljivost timskom radu i sposobnost za savjesno i odgovorno obavljanje pozicije za koju se kandiduje - sposobnost odlu~nog i nepristrasnog dono{enja odluka - rezultati rada ostvareni tokom prethodnog radnog anga`mana i preporuka poslodavca. IV Potrebni dokumenti: Uz prijavu kandidata, koja treba da sadr`i kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, potrebno je prilo`iti sljede}u dokumentaciju: - dokaz o {kolskoj spremi - dokaz o radnom iskustvu u struci - uvjerenje o dr`avljanostvu (ne starije od 6 mjeseci) - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) - uvjerenje o neka`njavanju kantonalnog suda (ne starije od 6 mjeseci), - preporuka poslodavca - drugi dokazi o ispunjavanju op}ih i posebnih uvjeta javnog konkursa (ovjerene izjave o ispunjavanju op}ih uvjeta iz alineje 3, 4, 7, 8, 9 i 10. javnog konkursa). Dokumenti koji se prila`u uz prijavu na javni konkurs moraju biti u originalu ili u ovjerenoj fotokopiji. V Ostale napomene: Javni konkurs }e biti objavljen u “Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”, u dnevnom listu “Dnevni avaz” i sedmi~nom listu “037 plus”. Rok za podno{enje prijava je petnaest dana, a ra~una se od datuma zadnje objave ovog konkursa. Prijave sa dokumentacijom mogu se dostaviti li~no ili preporu~enom po{iljkom, u zatvorenoj koverti na adresu: Op}ina Biha}, Komisija za provo|enje izbora u regulirane organe u op}ini Biha}, ul. Bosanska broj 4, 77000 Biha} sa naznakom: Prijave na javni konkurs za izbor i imenovanje predsjednika Nadzornog odbora JP “Vodovod” d.o.o. Biha} - NE OTVARATI. Komisija }e uz po{tivanje principa utvr|enih zakonom, a na osnovu kriterija za ocjenjivanje i izbor kandidata utvr|enih Statutom, sastaviti listu sa u`im izborom kandidata. Svi kandidati na listi sa u`im izborom bit }e pozvani na intervju i uz poziv }e dobiti obrazac u kojem }e iznijeti bilo koje pitanje koje bi moglo dovesti do sukoba interesa za slu~aj imenovanja. Nakon obavljenog intervjua, Komisija }e uz pisanu preporuku, op}inskom na~elniku Op}ine Biha}, predlo`iti rang-listu najboljih kandidata na saglasnost. Odluku o kona~nom imenovanju predsjednika Nadzornog odbora donijet }e Op}insko vije}e. Kona~no imenovanje }e se objaviti u “Slu`benim novinama Federacije Bosne i Hercegovine” i “Slu`benom glasniku Op}ine Biha}”. Protiv odluke o kona~nom imenovanju predsjednika Nadzornog odbora, svaki u~esnik u konkursu i svaki ~lan javnosti mo`e podnijeti prigovor op}inskom na~elniku, a njegovu kopiju dostaviti ombudsmenu za ljudska prava Federacije Bosne i Hercegovine. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e biti razmatrane. Podnosioci prijava sa kojima se ne stupi u kontakt u roku od 8 (osam) dana, po isteku roka za podno{enje prijava, ne}e biti razmatrani u daljem postupku imenovanja. OP]INSKI NA^ELNIK mr. sci. Albin Musli}

za izbor Komisije za izdavanje stru~ne ocjene u postupku izdavanja urbanisti~ke saglasnosti Predmet javnog poziva je izbor 5 ~lanova Komisije za izdavanje stru~ne ocjene u postupku izdavanja urbanisti~ke saglasnosti. Kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispunjavanju uslova iz ~lana 180. stav (3) Zakona o prostornom ure|enju i gra|enju ("Slu`bene novine Tuzlanskog kantona", br: 6/11) i to: - VII stepen stru~ne spreme ili I ciklus visokog obrazovanja, 180 ili 240 ECTS kredita (struka: arhitektonska, gra|evinska, geolo{ka i pravo) - tri godine radnog iskustva nakon sticanja diplome VSS i - da imaju iskustvo iz oblasti prostornog planiranja i urbanizma Uz prijavu na javni poziv, stru~na lica su obavezna dostaviti slijede}u dokumentaciju: - ovjerena kopija li~ne karte - ovjerena kopija diplome o zavr{enoj VSS - uvjerenje o radnom sta`u - uvjerenje o radnom iskustvu u oblasti prostornog planiranja i urbanizma Zadatak Komisije: Daje stru~nu ocjenu sa urbanisti~kim i drugim preduvjetima za planiranu promjenu u prostoru za podru~ja za koja nisu donesena prostorno-planska dokumenta ili im je istekao period za koji su donesena. Prijave sa tra`enim dokumentima kandidati mogu dostaviti u roku od petnaest (15) dana od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnom listu na adresu: Op}ina Kalesija, op}inski na~elnik, Patriotske lige br. 15, 75260 Kalesija, sa naznakom: "Prijava za izbor ~lana Komisije za izdavanje stru~ne ocjene u postupku izdavanja urbanisti~ke saglasnosti". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. NA^ELNIK OP]INE Rasim Omerovi}

J AV N I P O Z IV

ZZ "TREBAVA" U STE^AJU Husein-kapetana Grada{~evi}a bb Grada~ac Broj: 038/12 Datum: 16. 5. 2012. Na osnovu ~lanova 101, 102. i 103. Zakona o ste~ajnom postupku ("Slu`bene novine FBiH", br. 29/03, 32/04 i 42/06), rje{enja Op}inskog suda u Tuzli broj: 32 0 St 029041 06 St i na osnovu odluke odbora povjerilaca, ste~ajni upravnik objavljuje

OGLAS
O PRODAJI IMOVINE JAVNIM NADMETANJEM I PREDMET PRODAJE 1. Zgrada kooperativnog centra u Srnicama Donjim, posjedovni list 59/02 sastoji se od katastarske ~estice 68, naziv parcele Jasenovac na kojoj je izgra|ena privredna zgrada 375 m2 i ekonomsko dvori{te 369 m2, ukupno 744 m2 sa po~etnom cijenom od 145.857,00 KM. 2. Zgrada prodavnice Kerep, posjedovni list 785/01 na parceli broj 850/2 nalazi se ku}a i zgrada 149 m2 i dvori{te 361 m2, {to ukupno iznosi 510 m2 sa po~etnom cijenom od 78.432,00 KM.

II USLOVI PRODAJE I ROKOVI PODNO[ENJA PRIJAVE 1. Prodaja imovine }e se izvr{iti usmenim javnim nadmetanjem. Pravo u~e{}a na javnom nadmetanju imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do 6. 6. 2012. godine izvr{e uplate na ime osiguranja u~e{}a na javnom nadmetanju koji iznosi 10% vrijednosti od nepokretnosti. Uplatu u~e{}a izvr{iti na ra~un ZZ "TREBAVA" u ste~aju broj: 1995020088737409 kod Sparkasse bank DD. 2. Javno nadmetanje odr`a}e se 7. 6. 2012. godine u prostorijama ZZ "Trebava" u ste~aju za nekretnine: - za prodaju pod rednim brojem I u 11 sati, pod rednim brojem II u 11.30 sati. 3. Dokaz za uplatu za u~e{}e dostaviti najkasnije do 6. 6. 2012. godine na adresu ste~ajnog du`nika ZZ "TREBAVA" u ste~aju, Ul. H. K. Grada{~evi}a bb, Grada~ac. 4. Podnosioci koji uplate u~e{}e imaju pravo u~estvovati na javnom nadmetanju. 5. Najpovoljniji kupac je onaj koji ponudi najve}u cijenu na javnom nadmetanju. 6. Prodaja }e se izvr{iti ako se javi samo jedan kupac. 7. Tro{kove prevoda, poreza i uknji`enja vlasni{tva snosi kupac. 8. Navedene vrijednosti imovine predstavljaju njihove po~etne cijene i ne mo`e se prodavati ispod te cijene. 9. Prodaja se vr{i po na~elu "VI\ENO - KUPLJENO" i naknadne reklamacije ne}e se uva`iti. 10. Ostalim u~esnicima koji su uplatili u~e{}e u javnom nadmetanju, a nisu ostvarili kupovinu predmeta javnog nadmetanja sredstva }e se vratiti u roku 24 sata. 11. Kupcu koji je u javnom nadmetanju kupio imovinu, cijena koju je platio za u~e{}e ra~una}e se u iznos, a razliku je du`an platiti u roku od 30 dana, a ako ne uplati cijenu u roku, gubi pravo na povrat iznosa upla}enog za javno nadmetanje, a kupovinu pokretne imovine sti~e naredni ponu|a~. 12. Po isplati u cijelosti kupac }e se uvesti u posjed u roku od 30 dana. 13. Ako se niko ne prijavi na javno nadmetanje, prodaja }e se smatrati neuspjelom. NAPOMENA: Nekretnine se mogu pogledati svakim radnim danom od 7 do 15 sati. Kontakt-osobe: Skenderovi} Meho tel: 061-346-345 Haselji} Rahman tel: 061-148-441 ZZ "TREBAVA" u ste~aju Grada~ac ste~ajni upravnik dipl. ecc. Rahman Haselji}

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.

POMO] U KU]I

43

Vrtna staza od {ljunka, pijeska i kamena

NOVOSTI I PREPORUKE

Zabavno i
Za izradu upotrijebite prirodne materijale koji ne}e naru{iti sklad prirodnog ambijenta
Privatnu malu dvori{nu oazu upotpunite stazom koja, osim estetske, ima i funkcionalnu stranu. Za njezinu izradu upotrijebite prirodne materijale koji ne}e naru{iti sklad prirodnog ambijenta. Kada je rije~ o izradi staze od prirodnih materijala, tada se prvenstveno misli na upotrebu {ljunka, pijeska i kamenih plo~a, ta~nije plosnatih komada kamenja. Osim kamenih plo~a, za izradu staze mo`ete koristiti i drvene impregnirane plo~e koje dobro podnose ki{u, sunce i vjetar. Postupak izrade je jednostavan, iako zahtijeva preciznost i urednost, pa stazu mo`ete napraviti i sami. Gornji dio travnjaka iskopajte do dubine od 10 cm i to u obliku i veli~ini koje `elite. Ne postoji pravilo, taj izbor je samo na vama. Na samo dno postavite vrtnu foliju ili najlon kako biste sprije~ili rast ko-

neodoljivo

Crveno vino {iri plu}a
Istra`ivanje provedeno u Holandiji otkriva povezanost umjerenog pijenja vina, naro~ito crvenog, i pobolj{anja plu}ne funkcije. Pozitivni u~inak vina pripisuje se resveratrolu, prirodnom polifenolu, koji se u velikim koli~inama nalazi u crvenom vinu. Rezultati istra`ivanja su pokazali povezanost uzimanja resveratrola i ve}ih plu}nih volumena, kao i smanjenja rizika od su`enja disajnih puteva. Na te me lju do sa da {njih provedenih istra`ivanja, ~i ni se da umjerena konzumacija vina ima pozitivni u~inak na plu}nu funkciju, a kori{tene doze resveratrola iz epidemiolo{kih istra`ivanja odgovaraju onima koje se mogu posti}i umjerenom konzumacijom vina.

rova iz staze. Najlon je potrebno izbu{iti, ta~nije napraviti nekoliko rupica du` cijele povr{ine, {to }e omogu}iti otjecanje vode. Tada u iskop po `elji naspite {ljunak ili pijesak, ili pak posla`ite kamene ili drvene plo~e. Slobodno kombinirajte i {ljunak i plo~e,

igrajte se izgledom staze. Tako|er, mo`ete kombinirati veliko, ravno kamenje sa zemljom, iako }e odr`avanje takve staze zahtijevati vi{e pa`nje. Ako vam nakon nekog vremena dosadi staza ili joj po`elite promijeniti smjer i mjesto, uvijek je mo`e-

te “rastaviti” maknuti foliju ili , najlon te na istom mjestu dodati zemlju i posaditi travu ili cvije}e. Ipak, ako ste ljubitelj isklju~ivo prirodnog i skloni promjenama, savjet je da svoju stazu gradite bez cementiranja. Jednostavno, zabavno i neodoljivo.

LJEPOTA, KOZMETIKA

MODA, STIL, TRENDOVI

Doba romantike
Imamo toliko toga da proslavimo: dolazak lijepog vremena i divne nove trendove za sezonu koja je po~ela... Prelijepe pastelne boje i `enstvena garderoba su nam savr{eno poslu`ili u tome! Nje`na boja puti naglasi}e va{u `enstvenost i u~initi vas neodoljivom ja ~em spo lu. Karneri, ~ipka, plise, biseri, floralni deseni, saten i sve boje spektra, ali u najsvjetlijim nijansama, klju~ni su elementi koji su vam neophodni kako biste postigli ovaj stil.

Za~inite beauty rutinu
Smoky eyes su stara vijest, ali mo`ete im dati novu dimenziju ako sivu boju zamijenite tamnoplavom. Ova boja }e ista}i va{ pogled, tako da uop}e nismo iznena|eni {to Selena Gomez i Kristen Stewart koriste ovaj trik da naglase svoje o~i. Mje{avina toplih, zlatnih i hladnih ru`i~astih nijansi je idealna za svaki ten. Istaknite oblik lica nano{enjem hajlajtera u ovoj boji preko jagodica i nosa. Istra`ivanja su pokazala da mu{karce najvi{e privla~i crvena, {to obja{njava za{to je Marilyn Monroe voljela da nosi ovu nijansu. Ne ustru~avajte se uljep{ati usne u klasi~noj crvenoj boji. Ne preska~ite rumenilo ~ak ni kada se samo blago {minkate i izgledajte uvijek svje`e.

Proljetno so~ivo
Potrebno:
1/2 kg so~iva 2 mrkve manji korijen celera veza mladog luka so i biber maslinovo ulje

Priprema:
Sprema se u ekspres-loncu. Na maslinovom ulju direktno u ekspres-loncu propr`iti nasjeckan mladi luk (ne mora mnogo sitno), dodati mrkvu, isjeckanu na kockice i na kraju celer, tako|er, isjeckan na kockice. Propr`iti da se sve sjedini, pa dodati so~ivo i propr`iti sa svime. Posoliti i pobiberiti, po ukusu naliti vode 4 prsta preko so~iva, zatvoriti lonac i od kada “propi{ti” kuhati 35 mi, nuta na smanjenoj vatri. Gotovo so~ivo se promije{a i sipa u tanjire.

44

OGLASI

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Partner MKF u saradnji sa USAID-om realizuje projekat "Solarna energija kao budu}nost odr`ivog razvoja". Projekat obuhvata obezbje|enje besplatne tehni~ke i poslovne edukacije te osiguranje finansijske podr{ke za zainteresovane preduzetnike za proizvodnju i monta`u solarnih kolektora/sistema za pripremu tople vode.

"D@AFEROVI]" DRU[TVO SA OGRANI^ENOM ODGOVORNO[]U ZA REVIZIJU, RA^UNOVODSTVO I FINANSIJSKI KONSALTING d.o.o. Sarajevo Branilaca Sarajeva 5/III

Ovla{teni revizori dru{tva za reviziju, ra~unovodstvo i finansijski konsalting "D`aferovi}" d.o.o. Sarajevo izvr{ili su reviziju finansijskih izvje{taja privrednog dru{tva GP "@GP" d.d. Sarajevo, te sa~injavaju:

O B AV J E [ T E N J E
Partner MKF poziva sve zainteresovane preduzetnike da dostave prijave za u~estvovanje u projektu: "Solarna energija kao budu}nost odr`ivog razvoja" 1. Projekat se sastoji od: a) Besplatne tehni~ke i poslovne edukacije preduzetnika za proizvodnju i monta`u solarnih kolektora/sistema. b) Dodjele kredita preduzetnicima u maksimalnom iznosu do 10.000,00 KM te finansijske podr{ke od Partner MKF u istom iznosu kao i kredit (do 10.000,00 KM). c) Kon ti nu ira ne sa ra dnje izme|u oda bra nih pre du ze tni ka i Par tner MKF tokom implementacije projekta na razvijanju tr`i{ta za solarne kolektore. 2. Rok za dostavljanje prijava je 28. maj 2012. godine do 16.30 h. Sve informacije o potrebnoj dokumentaciji za prijavu u~estvovanja u projektu su navedene u javnom pozivu koji zainteresovani preduzetnici mogu preuzeti na web stranici Partner MKF www.partner.ba. Kontakt-osoba je Eldar Huki}, stru~ni saradnik za razvoj proizvoda u Marketing odjelu. E-mail adresa eldar.h@partner.ba; Telefon: + 387 35 300 282; Fax: + 387 35 300 269;

IZVJE[TAJ O OBAVLJENOJ REVIZIJI
Obavili smo reviziju finansijskih izvje{taja privrednog dru{tva GP "@GP" d.d. Sarajevo i to: Bilansa stanja sa stanjem na dan 31. 12. 2011. godine, Bilansa uspjeha (Ra~una prihoda i rashoda) za period 1. 1 - 31. 12. 2011. godine, Izvje{taja o gotovinskim tokovima i Izvje{taja o promjenama u kapitalu za period poslovanja od 1. 1. do 31. 12. 2011. godine. Odgovornost za finansijske izvje{taje snosi menad`ment privrednog dru{tva. Na{a odgovornost je za izra`eno mi{ljenje o tim finansijskim izvje{tajima na temelju provedene revizije. Obavili smo reviziju u skladu sa op}eprihva}enim Me|unarodnim revizijskim standardima. Ti standardi zahtijevaju planiranje i obavljanje revizije tako da ona pru`a razumno uvjerenje o tome ima li u finansijskim izvje{tajima zna~ajnih pogre{aka. Revizijom je obuhva}eno ispitivanje, na bazi testova, dokaza koji potkrepljuju iznose i objavljivanja iz finansijskih izvje{taja i utvr|ivanje nivoa uskla|enosti obaveza prema javnim prihodima s poreznim i drugim materijalnim propisima, Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja (IFRS) i Me|unarodnim ra~unovodstvenim standardima (IAS). Revizija tako|er obuhvata primjenu ra~unovodstvenih na~ela te zna~ajne procjene uprave, kao i vrednovanje sveukupne prezentacije finansijskih izvje{taja. Na osnovu izvr{ene revizije, vjerujemo da je provedena procedura pouzdan temelj za izra`avanje na{eg mi{ljenja. Prema na{em mi{ljenju, finansijski izvje{taji predstavljaju istinito, u svim zna~ajnim aspektima, finansijski polo`aj GP "@GP" d.d. Sarajevo na dan 31. 12. 2011. godine, kao i rezultat njegovog poslovanja za period od 1. 1. do 31. 12. 2011. godine i u skladu su sa Me|unarodnim standardima finansijskog izvje{tavanja. Reviziju su obavili ovla{teni revizori: Enver Beganovi}, broj certifikata 4412/1 Amra Katana, broj certifikata 0837/1

"D`aferovi}" d.o.o. Sarajevo

"PAPIR SERVIS" Dioni~ko dru{tvo za sakupljanje i primarnu preradu industrijskih otpadaka i promet roba SARAJEVO Na osnovu ~lana 103. Statuta "PAPIR SERVIS" d.d. SARAJEVO, Nadzorni odbor Dru{tva na sjednici odr`anoj 18. 5. 2012. godine donio je odluku o sazivanju petnaeste Skup{tine dioni~ara i ovim putem daje

Na osnovu ~lana 244. Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBiH br. 23/99 i 84/08) i ~lana 26. I. Statuta DD za proizvodnju ko`e, Nadzorni odbor Dru{tva objavljuje o sazivanju XI Skup{tine dioni~ara DD ZA PROIZVODNJU KO@E BUGOJNO I Saziva se Skup{tina DD ZA PROIZVODNJU KO@E Bugojno na dan 6. 6. 2012. godine (srijeda) sa po~etkom u 10 sati u prostorima DD za proizvodnju ko`e Bugojno, ulica Ko`arska 18. II Za Skup{tinu dru{tva predla`e se slijede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine Dru{tva i to: a) Predsjednika Skup{tine b) Zapisni~ara c) Dva dioni~ara koji ovjeravaju zapisnik d) Odbora za glasanje 2. Razmatranje i usvajanje finansijskog izvje{taja za 2011. godinu, uz izvje{taj Nadzornog odbora, Odbora za reviziju i neovisnog revizora. 3. Razrje{enje postoje}eg Nadzornog odbora. 4. Imenovanje novog Nadzornog odbora. 5. Razrje{enje postoje}eg Odbora za reviziju. 6. Imenovanje novog Odbora za reviziju. Dioni~ari i njihovi punomo}nici imaju pravo uvida u isprave, odluke i druge akte koji su predlo`eni u dnevnom redu ovog zasjedanja Skup{tine dru{tva. Uvid u isprave i materijale za Skup{tinu mo`e se izvr{iti u sjedi{tu Dru{tva, sektor Finansijske slu`be. Dioni~ari ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasanja imaju pravo pisano predlo`iti izmjenu dnevnog reda i prijedloge odluka Skup{tine, najmanje osam dana od dana objavljivanja obavje{tenja. Predsjednik Nadzornog odbora Tupo Akif

OBAVJE [TE NJE

O B AV J E [ T E N J E
O SAZIVANJU PETNAESTE SKUP[TINE "PAPIR SERVIS" d.d. SARAJEVO Skup{tina "PAPIR SERVIS" d.d. SARAJEVO odr`at }e se 12. juna (utorak) 2012. godine sa po~etkom u 17 sati, u poslovnim prostorijama, ulica Halilovi}i br. 8. Za Skup{tinu se predla`e slijede}i

Dnevni red
1. 2. 3. 4. Izbor predsjednika Skup{tine, Izbor dva dioni~ara za ovjeru zapisnika, Upoznavanje Skup{tine o imenovanju Odbora za glasanje, Dono{enje odluke o promjeni oblika dru{tva.

Uvid u materijale za Skup{tinu dioni~kog dru{tva mo`e se izvr{iti u sjedi{tu Dru{tva. Pozivaju se dioni~ari da najkasnije tri dana prije odr`avanja Skup{tine prijave svoje u~e{}e. U slu~aju da dioni~ara zastupa punomo}nik, isti treba imati punomo} u skladu sa Zakonom.

Temeljem ~lanka 39. Statuta Dru{tva za upravljanje fondovima HYPO ALPE-ADRIAINVEST d.o.o. Mostar, Nadzorni odbor Dru{tva na sjednici odr`anoj 15.5.2012. godine donio je Odluku o sazivanju Skup{tine Dru{tva, te Dru{tvo ovim putem objavljuje

"Dioni~ko dru{tvo za otkup i obradu duhana Stolac" - Stolac Ul. S. Radi}a bb, Stolac NADZORNI ODBOR Broj: 01-7/2012 Datum: 16. 5. 2012. godine Temeljem ~l. 242, a u svezi sa ~l. 244. Zakupa o gospodarskim dru{tvima (Sl. novine FBiH br. 23/99), "Dioni~ko dru{tvo za otkup i obradu duhana Stolac" Stolac, Nadzorni odbor "Dioni~ko dru{tvo za otkup i obradu duhana Stolac" - Stolac, ogla{ava

OBAVIJEST
o sazivanju redovne godi{nje Skup{tine Dru{tva HYPO ALPE-ADRIA-INVEST d.o.o. Skup{tina Dru{tva odr`at }e se 12.6.2012. godine (utorak) s po~etkom u 12.00 sati u prostorijama Dru{tva u Mostaru, Ulica Kralja Petra Kre{imira IV bb. Za skup{tinu Dru{tva utvr|en je slijede}i dnevni red: 1. Izbor radnih tijela Skup{tine: predsjedatelja, zapisni~ara. 2. Razmatranje i usvajanje Godi{njeg izvje{}a o poslovanju Dru{tva za 2011. godinu, 3. Razmatranje i usvajanje Izvje{}a vanjskog revizora Dru{tva za 2011. godinu, 4. Razmatranje i usvajanje Odluke o rasporedu dobiti Dru{tva za 2011. godinu; 5. Razmatranje i usvajanje Odluke o izboru vanjskog revizora Dru{tva za 2012. godinu.

O B AV I J E S T
Saziva se Skup{tina dru{tva "Dioni~ko dru{tvo za otkup i obradu duhana Stolac" - Stolac, sa prijedlogom dnevnog reda: 1. Usvajanje izvoda iz zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine dru{tva, 2. Izbor radnih tijela: zapisni~ara, dva ovjerovatelja zapisnika i glasa~ki odbor, 3. Usvajanje izvje{}a o poslovanju Dru{tva za 2011. godinu: - godi{nje financijsko izvje{}e Dru{tva, - izvje{}e vanjskog revizora, - izvje{}e Odbora za reviziju, - izvje{}e Nadzornog odbora Dru{tva 4. Razrje{enje i imenovanje Nadzornog odbora Dru{tva 5. Razno Sjednica Skup{tine odr`at }e se 21. 6. 2012. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 12 sati u sjedi{tu Dru{tva, Stolac, S. Radi}a bb. Prijedloge materijala ~lanovi Skup{tine mogu dobiti u sjedi{tu Dru{tva. Svoja pismena, prijedloge za tijela Dru{tva, primjedbe i dr. (u zakonskom roku) ~lanovi Dru{tva mogu dostaviti upravi Dru{tva, na adresu sjedi{ta Dru{tva sa naznakom - za sjednicu Skup{tine. NADZORNI ODBOR

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.
Dr. Fadil Ademovi} ^etni{tvo u slu`bi okupatora i kvislinga (1941-1945) (53)

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
dnevnog grad dine, ri grad za Mos 1382.PosliTajetatroprovalili ujuri{aina paliliske zikvu. de to {njem (1618-1648) vi rat 1635.Francuska u triobjasela godi[paniji. ratu upotri naziv Komonvelt, kojim je Krom 1649.Prvi put Oliverjebljenvel ozna~io englesku republiku.

45

Uljuljkivanje u zabludama
Saradnja Dra`e Mihailovi}a i ~etni~kog pokreta sa nacifa{isti~kim okupatorima i njihovim kvislinzima u svjetlu njema~kih, italijanskih, engleskih, ameri~kih, ruskih, ~etni~kih, endehazijskih i nopovskih istorijskih izvora
Dra`a i ~etni~ko vodstvo su se uljuljkivali u zabludama: da }e se saveznici raspasti i time ravnogorci dobiti istorijsku {ansu. Ili - da ne}e dozvoliti komunizam na ovim prostorima, {to bi opet otvorilo perspektivu njihovom pokretu. Da se Srbi u partizanima bore protiv okupatora, podstrekavaju ih saveznici - da {to vi{e ginete i olak{ate njihovu borbu. Ne ka`u pri tome da je ~etni~ka kolaboracija sa Italijanima, Nijemcima i kvislinzima sra~unata na ~uvanje italijanskih i njema~kih vojnika. To zna~i upravljena na cilj da se ~etnici bore i ginu za njihov ra~un i da time olak{aju borbu okupatorima. Dok to pre{utkuju, ne zaobilaze napomenu da partizani zakulisnom politikom saveznika olak{avaju njihovu borbu i tako ubijaju dve muve: da drugi ginu za njih i da }e ih likvidirati kao neprijatelje kad im vi{e ne budu potrebni. la isticanjem Titovog cilja da srpski narod strada. Njegov cilj nije borba sa okupatorom, u koju on stupa samo onda kad je prinu|en na nju. U funkciji toga odvra}anja srpskog stanovni{tva, ogor~enog na usta{ke zlo~ine u NDH, od pristupanja NOP-u slu`ile su i tvrdnje da treba znati da se na ~elu partizana nalaze Hrvatske Usta{e. Takve propagandne konstrukcije, pogotovo u zavr{nici rata, nisu vi{e nalazile plodno tlo. Ostale su jalove. ~elnika [taba Vrhovne komande u okupiranoj Otad`bini armijski |eneral Mihailovi} Dragoljub i stavi na raspolo`enje Na{em ministru vojske, mornarice i vazduhoplovstva. U lecima se ne opisuje Dra`ina rezignacija zbog te smjene. Ne objavljuje se ni ono {to ljudstvo, na svim stranama po jedinicama u rapidnom osipanju, rezignirano i u o~ajanju govori u porukama Dra`inom {tabu: Predajte nas saveznicima odmah pa makar i kao zarobljenike a ne dozvoljavajte da dani prolaze a mi se topimo kao sneg bez odela, obu}e, hrane, oru`ja, municije, sanitetskog materijala i bez prijatelja saveznika i za{titnika. I zbilja, ako drugog izlaza nema neka postanemo zarobljenici onih koje smo do sada smatrali saveznicima. Neka nas na{ ljubljeni Kralj jedared ve} jednom vidi pa makar i kao savezni~ke zarobljenike. Posljednji ~asovi se pribli`avaju. Htjeli bi da ih iskoriste makar kao zarobljenici.

1762. 1861.

Ro|en njema~ki filozof Johan Gotlib Fihte, istaknuti predstavnik njema~ke klasi~ne idealisti~ke filozofije, profesor univerziteta u Jeni i Erlangenu, rektor Berlinskog univerziteta. Ro|ena australijska operska pjeva~ica Neli Melba, jedan od najve}ih operskih soprana krajem 19. i po~etkom 20. vijeka.

Napoleon

1803.
Napoleon Bonaparta ustanovio Orden legije ~asti za civilne i vojne zasluge.

ju sli ta Petar Kri`ani}, je od osniva 1890.Ro|enPjergoslovenskidankar i karikatu~arisO{i{anog je`a. Umro en ki dr`avnik Vi jam Juert Gled koji 1868. i 1898.mijerston,glesBrijetaizme|ugalilizovao1894. ~etiri puta bio pre Velike nije. Le je 1871. radni~ke sindikate i 1884. izvr{io tzv. tre}u parlamentarnu reformu. li ski {vajcar predsjednik zva ni~no rili Al 1906.ItaItajanotvokraljtui nel krozski pe Simplon ko-jim su povezane lija i [vajcarska.

Ho [i Min

1925.

Ro|en ameri~ki borac za gra|anska prava Malkolm Litl, poznat kao Malkolm X. Ubijen je u Njujorku u februaru 1965. dok je govorio okupljenim pristalicama.

1890.
Ro|en vijetnamski dr`avnik Ngujen Tat Tan, poznat kao Ho [i Min, osniva~ Komunisti~ke partije Vijetnama (1930) i predsjednik Demokratske Republike Vijetnam (Sjeverni Vijetnam) od njenog progla{enja 1945. do smrti 1969.

kambod`an ktator Sa Sar, poznat kao Tokom ve 1928.Ro|enno jePol{ePot.ski lidion ljunjegolot vladavine (1975-78) pobije vi od mi di. le gla 1930.Bijesa.`ene u Ju`noj Africi dobile pravo Poljski vojni iz sas va armi generala An sa, kon vi bor za 1944.no,derdnonacinajut{etadnevnihnjejemabi,~kihuzeli vrh Monte Kasi je od vr|enijih upori{ta na italijanskom rati{tu. od ameri~kih bombar ra je To u ra 1945.Vi{e kio 40Drugom svjetskomdetu.napalo Tajms objavio pri~u mo izrade ra. 1959.Njujorkmetalnog mozga-komopjutegu}nosti ri~ki di u zgra svoje am 1964.zaAmesluMosplomatina{li 40didobro skriba-sade u kvi pro ve nih mikrofona pri {kivanje.

Pritisci na Srbe partizane
Zar vam jo{ nije jasna mra~na zakulisna politika saveznika i zar mislite da }e hri{}anske demokratske dr`ave ikad dozvoliti stvaranje komunizma u Evropi? Nikad! Saveznici vas samo podstrekavaju na borbi da {to vi{e brinete i olak{ate njihovu borbu. Oni `ele da sa jednim udarom ubiju dve muve. Njihov je cilj da se drugi bore i ginu za njihov ra~un. A kad im vi{e ne budete potrebni, likvidirat }e vas kao neprijatelje. Da odvrate Srbe od u~e{}a i borbe u partizanskim redovima, pla{e ih da ginu za njih, {to }e re}i za saveznike u antihitlerovskoj koaliciji. Saveznici }e ih, {tavi{e, likvidirati kad im vi{e ne budu potrebni. Time su poja~ani pritisci na Srbe partizane primjenjivani odranije. Arsenalu izmi{ljenih argumenata otprije se ~etni~ka propaganda slu`i-

Neutemeljene nade
Dio politi~ke aktivnosti i propagande ravnogorskog pokreta ticao se i kontakata sa antikomunisti~kim politi~kim grupama i snagama otpora u drugim zemljama jugoisto~ne Evrope (u Albaniji, Bugarskoj, Gr~koj, Ma|arskoj i Rumuniji). Bilo je to sra~unato na postizanje zajedni~ke politike protiv snaga koje u tim zemljama predvode komunisti, uklju~iv{i i Jugoslaviju. Nacionalisti~kim snagama jedina spona bila je antikomunizam, usto su bile {ovinisti~ke i hegemonisti~ke. Za razliku od njih partizanske snage otpora povezivala je zajedni~ka internacionalisti~ka ideologija, borba protiv okupacionih i kvislin{kih vlasti, za slobodu i novi poredak. Kad su zapadni saveznici svoju podr{ku sa ~etnika i Mihailovi}a prenijeli na NOP i Tita kao savezni~ku vojnu silu, otpali su i svi ~etni~ki planovi za saradnju sa sli~nim grupama u susjednim zemljama. Antikomunisti~ke snage su `ivjele u uzaludnim nadama da }e ih spasiti angloameri~ko iskrcavanje na Balkan. Mislili su da }e time biti zaustavljeno ja~anje partizanskog pokreta i komunisti~ke ekspanzije. Te nade su bile neutemeljene i kratkotrajne. (Kraj)

Luksemburgu.

1965. 1974. 1989. 1991. 1992. 1997. 2000. 2003. 2004. 2009.

Patri{a R. Heris, prva `ena crne boje ko`e, imenovana za ameri~kog ambasadora u Lorens od Arabije

Tijesnom ve}inom Valeri @iskar d’ Esten pobijedio je Fransoa Miterana na predsjedni~kim izborima u Francuskoj.

1935.

U komande ~etni~kih jedinica su jo{ prije kraljevog govora stizale depe{e pune gor~ine. U jednoj od njih Dra`a obavje{tava komandante o obrazovanju nove jugoslovenske vlade u Londonu. Ka`e da je on i dalje zadr`ao svoje staro mjesto, da su politi~ke prilike naterale kralja Petra II da prilagodi svoj poslednji govor, da Rusija ucenjuje i Engleze itd. Ne}e dugo nakon te depe{e ostati na svom starom mjestu: 29. avgusta 1944. godine u Londonu je objavljen Ukaz kralja Petra II da se razre{i du`nosti Na-

U saobra}ajnom udesu pogiTokom studentskih demonstracija u Penuo engleski pukingu smijenjen generalni sekretar Komukovnik Tomas nisti~ke partije Kine D`ao Cijang, jer se usprotivio vanred- Edvard Lorens, arnim mjerama i primjeni sile protiv studenata. Tada je stav- heolog i pisac, poljen u ku}ni pritvor u kome je bio do smrti 17. januara znat kao Lorens 2005. od Arabije. ProslaU Hrvatskoj odr`an referendum o nezavis- vio se kao ratnik u nosti. Za nezavisnost glasalo 94,17 posto arapskim zemljabira~a koji su iza{li na referendum. ma u Prvom svjetskom ratu, a svoje Policija bosanskih Srba na Ilid`i zaustavila do`ivljaje opisao izbjegli~ki konvoj iz Sarajeva u kojem se nalazilo oko 5.000 `ena i djece i dr`ala ih kao taoce tri daje u knjizi “Sedam na. Nakon dugih i mukotrpnih pregovaranja i intervencija, stubova mudrosti” .
konvoj je pu{ten i stigao je na krajnje odredi{te u Split. U Banglade{u u sna`nom ciklonu izgubilo `ivot najmanje 350 ljudi, a vi{e od milion ih je ostalo bez ku}a. Kina i Evropska unija postigle sporazum o trgovini kojim je otvoren put Kini u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Kina je naredne godine primljena u STO. Indone`anska vojska zapo~ela ofanzivna dejstva na baze separatisti~ke pobunjeni~ke grupe Pokret za slobodni Aceh. Napadi su ozna~ili prekid primirja koji su potpisale obje strane u decembru 2002. i predstavljaju najve}u vojnu operaciju od aneksije Isto~nog Timora 1975. godine. U Velikoj Britaniji otvorena prva banka embriona na svijetu.

Protagonisti i privr`enici istorijskog desni~arskog revizionizma i velikosrpske politike otvorili su procese antifa{izacije fa{izma devastiranjem istorijske nauke i istine koju je ta nauka do danas utvrdila. ^ine to poku{ajima rehabilitacije i predstavljanjem ~etni{tva i Dra`e Mihailovi}a kao oslobodila~kog i antifa{isti~kog pokreta. Takve tvrdnje i nastojanja nacionalisti~ke istoriografije i aktuelne politike u Srbiji i RS-u u potpunosti opovrgava i ~ini neosnovanim kapitalno djelo dr. Fadila Ademovi}a "^etni{tvo i ~etni~ka propaganda u ju`noslovenskim zemljama u Drugom svjetskom ratu (1941-1945)". Zbog mnogobrojnosti izvora i racionalnosti upotrebe prostora u ovom feljtonu nisu mogli biti nazna~eni izvori datih historijskih ~injenica. Svako ko je zainteresovan, te izvore i njihovo porijeklo mo`e na}i u knjigama kod izdava~a - "KULT-B" (direktor i urednik Mustafa Kapid`i}), tel. 033/238-090.

@aklina Kenedi-Onazis

1994.
Umrla @aklina Kenedi-Onazis, supruga predsjednika SAD-a D`ona Kenedija, ubijenog 1963. u atentatu, i gr~kog brodovlasnika, milijardera Aristotela Onazisa.

Predsjednik [ri Lanke Mahinda Rad`apakse formalno proglasio pobjedu nad separatisti~kim pokretom Tamilski tigrovi i okon~anje 25-godi{njeg gra|anskog rata u kome je poginulo vi{e od 70.000 ljudi.

46

SPORT

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Bayern i Chelsea u 57. borbi za najbolju ekipu Evrope

U Ligi prvaka
igrali samo jednom
Bilo je to u sezoni 2004/05, kada je u ~etvrtfinalu bio uspje{niji londonski tim, koji je slavio ukupnim rezultatom 6:5
Ve~era{nje finale Lige evropskih prvaka, kojeg }e u Münchenu odigrati Bayern i Chelsea, bit }e {lag na tortu za sve zaljubljenike u najva`niju sporednu stvar u Evropi, bar kada je u pitanju klupski fudbal u sezoni 2011/12. Ovo }e biti 57. bitka za najbolju ekipu Evrope, a u dosada{njoj istoriji najvi{e uspjeha ima Real Madrid, koji je osvojio devet naslova prvaka. Drugi na vje~noj listi je Milan sa sedam titula, a tre}e mjesto dijele Ajax i ve~era{nji finalista Bayern koji su po pet puta postajali najbolje ekipe Starog kontinenta. Liga prvaka osnovana je 1955. godine na prijedlog francuskog novinara i urednika L’equipea, Gabriela Hanota, kao kontinentalno takmi~enje za klubove pobjednike liga iz kojih dolaze. Turnir je osnovan pod imenom Kup prvaka, a to ime nosio je do sezone 1992/93, kada se naziv mijenja u UEFA Liga prvaka. Bayern }e biti prva ekipa koja }e pod novim nazivom ovog takmiVe~era{nji duel je ~etvrto finale u kojem }e Bayern igrati protiv engleskih ekipa. Davne 1975. godine bavarski tim je bio bolji od Leeds Uniteda sa 2:0 u tada{njem Kupu evropskih {ampiona. Oba naredna finala, protiv Aston Ville (1982) i Manchester Uniteda (1999), izgubio je. Iz devet evropskih finala, engleski timovi su u duelima protiv njema~kih, trijumfovali sedam puta. Uprkos tome, Bayern u direktnim ogledima protiv timova s Otoka ima dobru bilancu: iz 38 me~eva, 14 puta je slavio pobjede, uz to odigrao 13 remija i do`ivio 11 poraza. U Chelseaju se rado sje}aju dvoboja sa bundesliga{ima u evropskim kupovima. Najve}i uspjeh slavili su upravo protiv njema~kog predstavnika 1998, ekipe Stuttgarta u finalu Kupa pobjednika kupova. Ipak, jedna stvar mo`e brinuti Engleze, a to je ~injenica da londonski tim nikad nije uknji`io pobjedu na gostovanju u Njema~koj.

Mogu li se Bavarci revan{irati plavcima?

~enja igrati finale na svom stadionu. Zanimljivo je da su ve~era{nji finalisti, iako su dugogodi{nji u~esnici elitnog evropskog takmi~e-

nja, igrali samo jedan me|usobni susret. Bilo je to u sezoni 2004/05, kada je u ~etvrtfinalu bio uspje{niji londonski tim. Chelsea je u prvoj

utakmici slavio sa 4:2, a Bayern, za kojeg je tada igrao i bh. internacionalac Hasan Salihamid`i}, bio je bolji u revan{u u Münchenu sa 3:2.

Londonski klub nikada nije osvajao elitno evropsko takmi~enje

Desetkovani Chelsea juri prvu titulu
Petr Cech, Ashley Cole, Frank Lampard i Didier Drogba, ~etvorica su igra~a Chelsea koji su u Moskvi ostali bez trofeja, a priliku za popravni imat }e protiv Bayerna
Londonski Chelsea ve~eras }e juri{ati na prvi trofej u Ligi prvaka. Plavci su 2008. godine bili blizu naslova, ali su nakon penal lutrije morali ~estitati Manchester Unitedu. Tragi~ar pomenutog moskovskog finala bio je kapiten John Terry, koji je proma{io odlu~uju}i jedanaesterac. Terry ve~eras ne}e biti na terenu, jer je u polufinalnom dvoboju dobio crveni karton. Ali to nije jedini problem s kojim se suo~ava Roberto di Matteao, menad`er Chelsea. Finale }e propustiti i Branislav Ivanovi}, Raul Meireles i Ramires, koji su protiv Barcelone dobili kartone. Ono {to mo`e obradovati italijanskog stru~njaka je vijest da bi David Luiz i Gary Cahill trebali biti spremni za ve~era{nji duel. dati 100 posto svojih mogu}nosti” , kazao je Di Matteo, izraziv{i respekt prema Bayernovom timu: “Oni su fantasti~na ekipa, imaju odli~ne igra~e i bit }e te{ka utakmica. Uostalom, to je ono {to se mo`e i o~ekivati kada igrate finale Lige prvaka. To {to }e Bayern biti doma}in i ne mora biti prednost. Ako gledate iz drugog ugla, mo`e biti i dodatni pritisak na na{eg protivnika” . Frank Lampard, koji }e u odsutnosti Terrya predvoditi plavce na terenu, smatra da }e pobjedi biti bli`i onaj tim koji bude imao ve}u prevlast na sredini terena. “Bayern ima dva fantasti~na igra~a u veznom redu, a to su Schweinsteiger i Kroos. Nemam pravih rije~i da ih obojicu dovoljno nahvalim. Kroos je u ovoj sezoni na~inio veliki iskorak. Osim njih, tu je i Müller. Sredina terena }e biti pravo bojno polje” kazao je Lam, pard, dodav{i da bavarski tim i u ofanzivnom redu imao izuzetne igra~e, sa kojima }e Chelsea te{ko izlaziti na kraj. “Gomez je stra{an igra~, njegonja. Uvijek `ele pobijediti. To je u njihovom karakteru, pravi dar” .

Finala su da se osvajaju
Petr Cech, Ashley Cole, Frank Lampard i Didier Drogba, ~etvorica su igra~a Chelsea koji su u Moskvi ostali bez trofeja. Priliku za popravni imat }e protiv Bayerna. “Igrao sam puno va`nih utakmica u dresu Chelsea, ali ova je visoko rangirana i jedna od najva`nijih. Ne znam da li sam stvoren za finala, ali sigurno u`ivam u njima. Pripremit }emo se najbolje {to mo`emo i dat }u sve do sebe” re, kao je Drogba prisjetiv{i se i pomenutog duela u Moskvi. “Poslije poraza u Moskvi mislili smo da }emo dogodine u}i u finale, ali to nije lako. Te{ko je do}i do finala u dugom takmi~enju. Mislim da smo ove sezone pokazali kako zaslu`ujemo biti ovdje. Imao sam ru`nih, ali i lijepih trenutaka u odlu~uju}im utakmicama. Finala su tu da bi se osvojila, a nadam se da }emo to u~initi” , naglasio je Drogba.

Luiz i Cahill spremni?
“Imamo dobru ekipa koja je sa dosta uspjeha nastupala na tri fronta. Nastojali smo ostvariti {to bolje rezultate i logi~no je da smo morali platiti cijenu za to. Uvjeren sam da }e oni koji istr~e na teren

Lampard }e izvesti plavce na sudar sa Bayernom

ve sposobnosti su prosto nevjerovatne. Moramo biti oprezni” re, kao je Lampard, koji je dodao kako Englezi, kako igra~i na terenu, tako i navija~i, nemaju ba{ najbolja iskustva kada igraju sa njema-

~kim timovima. “Izuzetno po{tujem Nijemce. Kao navija~a reprezentacije Engleske, stalno su me frustrirali jo{ u djetinjstvu, jer su njema~ki igra~i puni nadarenosti i samopouzda-

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.

SPORT

47

Finale Lige prvaka: Bayern u svojoj tvr|avi Allianz Areni igra protiv Chelsea

Bavarci tra`e

iskupljenje
Trener Bayerna Jupp Heynckes vjeruje da njegova ekipa ima malu prednost kao doma}in finalnog dvoboja LP-a, ali je isto tako svjestan prijetnje opasnog Chelsea
Fudbaleri Bayerna, koji su osvojili naslov vice{ampiona Bundeslige, odmjeri}e snage protiv Chelsea u ve~era{njem fina lu Li ge prva ka na Al li anz Areni u Münchenu (20.45 sati), bavarskoj metropoli koja je tre}i put doma}in finalnog okr{aja LP-a. godina ‘na le|ima’ i velikim iskustvom pamti lijepe dane u svojoj uspje{noj trenerskoj karijeri. Jo{ 1998. godine do slave i osvajanja Lige {ampiona sa klupe je predvodio Real Madrid. No, imaju}i u vidu da je Bayern dosad ostao ‘praznih {aka’ bez ti, tule prvaka u Bundesligi, kao i naslova osvaja~a Kupa Njema~ke, za starog trenerskog lisca je ve~era{nji duel posljednja {ansa da spasi sezonu. Stoga, ovaj duel im je prilika za iskupljenje. “O~ekujem da }e Chelsea igrati malo druga~ije nego {to je to bio slu~aj u polufinalu. U njihovom timu ima puno iskusnih igra~a koji za Chelsea igraju dugi niz godina i koji `ele osvojiti napokon ne{to veliko. To je veoma opasno. Sve je otvoreno, {anse su 50 naprema 50 posto” , kazao je strateg Bavaraca. Jedan od aduta Bayerna u ve~era{njem finalu, Franck Ribéry, gori od nestrpljenja za osvajanjem trofeja Lige prvaka. Prije dvije sezone zbog kartona nije igrao u finalu u Madridu protiv Intera (0:2). “Sada sam opet tu, spreman za me~. Imam dobar osje}aj” rekao , je Ribery, koji `eli iskoristiti posljednju priliku za osvajanje titule u ovoj sezoni. “Imam 29 godina. Da li }u jo{ koji put igrati u finalu, nemam pojma. Titulu prvaka u Bundesligi ili Kupu Njema~ke uvijek mo`emo osvojiti, ali Ligu prvaka vrlo te{ko” kazao je on. ,

Ostali praznih {aka
Trener Bayerna Jupp Heynckes vjeruje da njegova ekipa ima malu prednost kao doma}in finalnog dvoboja elitnog takmi~enja, ali je isto tako svjestan prijetnje opasnog Chelsea. [ef stru~nog {taba Bavaraca sa svojih 67

Bayernova golmanska legenda Sepp Maier ne{to vi{e do 24 sata prije po~etka finala jo{ nije imao ulaznicu za duel njegovog Bayerna i Chelsea. Po svemu sude}i, on ne}e ni dolaziti na stadion nego }e ostati kod ku}e. “Do sada nisam dobio ulaznicu. Za nju ne}u nikog moliti” , kazao je proslavljeni 68-godi{njak, dodav{i ipak da }e “mu mo`da biti dostavljena neka ulaznica iz kluba” . Me|utim, ovaj svjetski prvak iz 1974. godine ka`e da }e radije u miru, kod ku}e, uz fla{u vina posmatrati finale protiv Chelseaja posredstvom TV-a. “Tu }u imati mir i uz bocu dobrog vina mo}i }u sve analizirati. I moja supruga i moj pas, koji }e nositi Bayernov {al, }e tako|e posmatrati ovaj me~” .

Sepp Maier bez ulaznice

Gori od nestrpljenja da osvoji trofej: Franck Ribery

Bayernova pobjeda va`na i za Elf

Oslabljeni Bayern
Za Bayernove navija~e odre|ena je kvota od 17.500 ulaznica. Stoga njema~ki mediji ~ak izra`avaju strahovanje da }e ve~eras na stadionu me|u 62.500 posjetilaca mo`da biti ne{to vi{e pristalica gostuju}eg tima nego Bayerna. Ipak, to je malo vjerovatno.

Franz Beckenbauer, po~asni predsjednik Bayerna, istakao je da bi ve~era{nji trijumf Bavaraca bio veoma va`an i za njema~ku reprezentaciju. “Ako bi Bayernovi igra~i bez osvojene titule krenuli na EP, to ne bi bilo dobro za atmosferu u reprezentaciji. Zato bi pobjeda Bayerna bila od velikog zna~aja” rekao je Beckenbauer. , van{u polufinala. Utakmicu }e suditi portugalski arbitar Pedro Proenca.
G. V.

U redovima Bayerna ve~eras ne}e biti Holgera Badstubera, Davida Alabe i Luiza Gustava koji su zaradili `ute kartone u re-

München u znaku fudbala

Zagrijavanje za veliko finale
Igra~ice Olimpic Lyona u finalu `enske Lige prvaka savladale FFC Frankfurt sa 2:0 • Navija~e Bayerna i Chelsea sretali su se bez ijednog incidenta
U Münchenu se od 16. do 19. maja odr`ava Uefa Champions Festival, u ~ijem je sklopu odigrana i finalna utakmice `enske Lige prvaka izme|u Olimpic Lyona i FFC Frankfurt na Olimpijskom stadionu u Münchenu. Trofej najboljeg `enskog evropskog kluba nose igra~ice Lyona u Francusku, poslije pobjede nad Njemicama sa rezultatom 2:0. ja ~ekati oko 1,5 do 2 sata taj je mogao i da se slika pored njega. In te re san tno je bi lo vi dje ti i momke koji su do{li iz Br~kog u posjetu rodbini i slikali se sa {alom novog {ampiona i pobjednika Kupa BiH, @eljezni~ara. Pored svih sponzora koji su imali svoje {tandove, bilo je jo{ veoma interesantnih stvari koje su vezane za najbitniju sporednu stvar na svijetu. Turnir za djecu, koji je odr`an na samoj obali umjetnog jezera Olimpijskog sela u Münchenu, i najve}a lopta, kopija one sa kojom se igra ovogodi{nje finale... Navija~e Bayerna i Chelsea sretali smo po cijeloj zoni. Naravno da je onih doma}ih bilo “malo” vi{e, ali i Englezi su bili brojni. Ju~era{nja manifestacija protekla je bez ijednog ozbiljnijeg incidenta, a zagrijavanje za dana{nju utakmicu ve} odavno po~elo.

Bayern u svojim svla~ionicama
Fudbaleri Bayerna mo}i }e u finalu Lige prvaka koristiti svoju svla~ionicu na Fussball Areni, odlu~ila je UEFA. Naime, poznato je da }a se finale odigrati u Münchenu na Bayernovoj Allianz Areni, koja u Ligi prvaka nosi ime Fussball Arena, zbog sponzorskih prava. Tako }e fudbaleri bavarskog giganta, umjesto u nekoj od dvije neutralne, mo}i koristiti svoju svla~ionicu, koju ina~e koriste u Bundesligi.
ENI news

Hiljade posjetilaca
Ovaj me~ je pratilo 50.000 gledalaca na Olimpija Stadionu (rekord za jednu `ensku utakmicu, a procjenjuje se da je na Festivalu fudbala bilo dodatnih 150.000 posjetilaca. Najve}i redovi su bili ispred podijuma gdje je bio izlo`en pokal Lige prvaka, ko je imao strpljen-

Veliko zanimanje za Festival fudbala u Münchenu

Foto: Edin TARI]

48

SPORT

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

Zasjedala Disciplinska komisija N/FSBiH

Mirsad Be{lija, kapiten @eljezni~ara

Na po~etku sam bio skeptik, ali...
Kako je vrijeme odmicalo, igrali smo sve bolje, a ve} na polusezoni dalo se naslutiti da mo`emo i do duple krune, kazao je Be{lija
Kada se u januaru 2009. godine vratio u @eljezni~ar, mnogi su se pitali da li je Mirsad Be{lija napravio pravi potez. Tada su na Grbavici puhali neki drugi vjetrovi, a dolazak nekada{njeg reprezentativca BiH kao da je najavio bolje dane. Ve} u narednoj sezoni Be{lija je sa @eljom postao {ampion BiH. Pro{lu sezonu okon~ao je sa medaljom namijenjenom pobjedniku Kupa BiH, a u teku}oj se okitio i duplom krunom. Tri titule prvaka i tri osvojena kupa iznjedrili su ga u jednog od najtrofejnijih igra~a u poslijeratnoj istoriji plavih. “Imam i jedan kup osvojen sa viso~kom Bosnom” upotpunio je , Be{lija svoju riznicu trofeja, a iako je zagazio u ~etvrtu deceniju `ivota, ~ini se, jo{ ne razmi{lja o okon~anju karijere: “Iskreno, nisam ni razmi{ljao {ta }e biti na kraju sezone. Osje}am da jo{ mogu igrati. Razgovarat }u sa menad`erom Amarom Osimom, vidjet }u kakvi su planovi i nakon toga donijeti kona~nu odluku. Mo`da i odigram jo{ jednu sezonu” .
[irokobrije`ani }e igrati jedan me~ bez gledalaca
Foto: Hercegovina.info

Sarajevu kazna od 5.000,
Na sjednici Disciplinske komisije Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH, koja je odr`ana ju~er, ka`njeni su Sarajevo, [iroki Brijeg i GO[K. Nogometni klub [iroki Brijeg ka`njen je sa 3.000 KM i jednom utakmicom bez gledalaca zbog de{avanja u revan{-utakmici finala Kupa BiH protiv @eljezni~ara. Podsje}anja radi, u [irokom Brijegu se s tribina Pecare orilo

Be{lija u dru{tvu predsjednika @uje i saigra~a Zebe

[irokom 3.000 KM

fa{isti~ko i nacionalisti~ko navijanje, vi|ene su i fotografije ratnih zlo~inaca, a trener @eljezni~ara Amar Osim pogo|en je predmetom u glavu prilikom davanja izjave medijima. FK Sarajevo je ka`njen sa 5.000 KM zbog bakljade na Ko{evu u remiju sa @eljezni~arom (2:2), a GO[K sa 1.000 KM zbog propusta u organizaciji utakmice protiv Slobode.

A, koliko je Be{lija va`an dio Osimovog kolektiva najbolje potvr|uju rezultati. Bez obzira na to da li bio starter, ili u{ao s klupe, njegovo prisustvo na terenu ulijevalo je dodatno samopouzdanje saigra~ima. Iako je @eljo ove sezone bio dominantan i sru{io brojne rekorde, Be{lija priznaje da se bojao nakon lo{eg starta. “Nakon pet kola bio sam skeptik i nisam vjerovao da mo`emo osvojiti trofej, jer smo igrali lo{e, a uz to nismo imali ni sre}e. Me|utim, kako je vrijeme odmicalo, igrali smo sve bolje, a ve} na polusezo-

ni dalo se naslutiti da mo`emo i do duple krune. Istina, i na prolje}e je bilo padova u igri, ali {irok izbor igra~kog kadra osigurao je dominaciju, kako u prvenstvu, tako i Kupu. Momci su zaista odigrali perfektno i ~estitam im na tome” ka`e Be{li, ja, naglasiv{i da je kolektiv klju~ni razlog velikog @eljinog uspjeha: “Sve vrijeme smo se dr`ali zajedno i bili smo prava klapa. O~ekujem da u nedjelju, uz na{e navija~e, proslavimo i titulu prvaka, a nakon zaslu`enog odmora kre}e pohod na Evropu” .
S. [I[I]

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012. NBA San Antonio lako protiv LA Clippersa

SPORT

49

Pacersi poveli

protiv Heata
^ak ~etvorica Pacersa - Danny Granger, David West, Roy Hibbert i George Hill bila su dvocifrena, a Hibbert je u~inku od 19 poena dodao i 18 skokova
Indiana Pacersi poveli su protiv Miamija sa 2:1 u polufinalu Isto~ne konferencije, dok je na Zapadu San Antonio nastavio svoju dominaciju protiv LA Clippersa. Miami je, ba{ kao i u drugoj utakmici, bio katastrofalan, a nakon 34,6 posto {uta iz pro{log duela, ko{arka{i s Floride su u Indianapolisu {utirali ponovno mizernih 37,2 posto. U velikoj katastrofi Heata prednja~io je Dwyane Wade sa {utom 2-13, dok je Shane Battier ga|ao 0-7. MVP regularnog dijela sezone LeBron James ubacio je svega 22 poena uz sedam skokova, tri asistencije, ali i ~etiri izgubljene lopte. Na drugoj strani ~ak ~etvorica Pacersa - Danny Granger, David West, Roy Hibbert i George Hill bila su dvocifrena, a Hibbert je u~inku od 19 poena dodao i 18 skokova. Indiana je u potpunosti nadskakala Heat (52-36), koji je igrao i drugu utakmicu bez Chrisa Bosha. ^etvrta utakmica na rasporedu je u nedjelju u Indianapolisu. U Zapadnoj konferenciji San Antonio je i drugu utakmicu polufinala protiv LA Clippersa s lako}om rije{io u svoju korist. Bilo je 105:88 za sastav Gregga Popovicha koji sada vodi s 2:0 u seriji. Ponovo su dominirali veterani Spursa Tim Duncan i Tony Parker koji je imao 22 poena, pet skokova i pet asistencija. Duncan je ubacio 18 uz pet skokova za 16. pobjedu San Antonija u nizu. Kod Clippersa je najraspolo`eniji bio Blake Griffin,
Tim Duncan za Spurse ubacio 16 poena

koji je ubacio 20 poena uz {ut 716. Tre}a utakmica igra se u ve~eras u Los Angelesu. NBA doigravanje, polufinala: Isto~na konferencija: Indiana -

Miami 94:75. Indiana vodi u seriji s 2:1. Zapadna konferencija: San An to nio - LA Clip pers 105:88. San Antonio vodi u seriji s 2:0.

FINALE MALIHS OLIMPIJSKIHI IGARA 2012.

Ovogodi{nje finale Malih olimpijskih igara zapo~et }e sve~anim otvaranjem u subotu, 19. maja, u KSC Ilid`a u 10 sati. Prema utvr|enom programu, taj dan }e se odr`ati takmi~enje u odbojci i stonom tenisu prema sljede}em rasporedu: odbojka - osnovne {kole - djevoj~ice u Osmoj osnovnoj {koli u Butmiru, osnovne {kole dje~aci - Osnovna {kola Dobrinja, srednje {kole - djevojke u KSC Ilid`a, a mu{karci u Petoj gimnaziji Sarajevo. Za ovaj turnir je prijavljeno 27 ekipa. Turnir u stonom tenisu za sve u~esnike }e se odr`ati u Osmoj osnovnoj {koli u Butmiru. Takmi~enje }e se odr`ati u pojedina~noj

odbojka{i i stonoteniseri
Vi{e od 70 takmi~ara nadmeta}e se u stonom tenisu

Na teren }e prvo

kategoriji i o~ekuje se u~e{}e preko 70 takmi~ara. Po okon~anju takmi~enja, dodjela medalja, pehara i zahvalnica }e se odr`ati u KSC Ilid`a. Finalni turnir u ko{arci i malom

fudbalu }e se odr`ati 25. maja u Gradskoj areni Zenica, uz u~e{}e 30 ekipa u ko{arci i 10 ekipa u malom nogometu. Super finale u odbojci }e se odr`ati od 4. do 8. juna u Br~kom,

na kojem }e u~estvovati po tri prvoplasirane ekipe iz Federacije BiH, Republike Srpske i distrikta Br~ko. Prema o~ekivanjima organizatora, na ovoj zavr{noj manifestaciji u~estvovat }e preko 1.000 mladih sportista. MOI su najstarija i najmasovnija sportska manifestacija u na{oj zemlji, koju Sportski savez BiH organizuje od 1969. godine. Smotra je ovo mladih sportskih talenata za koje je ovo prvi javni nastup, a tradicija je pokazala da su mnogi asovi na{eg sporta, upravo na MOI, zapo~eli svoju sportsku karijeru. Nadati se da }e i ova manifestacija biti otkri}e budu}ih velikana bh. I. U[TOVI] sporta.

Ivan Kara~i} u Brest Me{kovu
Bh. rukometni reprezentativac Ivan Kara~i} od naredne sezone nosit }e dres bjeloruskog Brest Me{kova. Ovu informaciju objavili su bjeloruski mediji, a potvr|ena je i na slu`benoj stranici Bresta. Pored Kara~i}a, iz Borca }e na kraju sezone u Brest oti}i i povremeni srbijanski reprezentativac Milan \uki}.

In memoriam

Sloga doma}in Bosni BHT
U ve~era{njim utakmicama 8. kola doigravanja Lige za prvaka BiH za rukometa{e sastaju se: Sloga - Bosna BH Telecom (20 sati), Izvi|a~ Borac (20) i Gora`de - ^elik (20). Poredak: 1. Borac 18 bodova, 2. Sloga 15, 3.Gora`de 12, 4. Izvi|a~ 9, 5. ^elik 6, 6. Bosna BH Telecom 3.

Dragan Janja Janji}
Osipamo se, nezadr`ivo osipamo. Taman {to smo se oprostili od Avde ]ore, sportska porodica Sarajeva iznenada je ostala bez jo{ jednog eminentnog ~lana, biv{eg istaknutog atleti~ara i atletskog funkcionera - Dragana Janje Janji}a. Na{ Janja je od 1952. godine po~eo trenirati atletiku u AK Sarajevo pod vodstvom legendarnog trenera Ja{e Bakova. Od samog po~etka opredijelio se za prepona{ke utrke, te je me|u juniorima vrlo brzo izbio u prvi plan ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u tada{njoj Jugoslaviji. Bio je juniorski prvak, nezamjenjivi ~lan juniorske dr`avne reprezentacije. Imao sam privilegiju da sam nekoliko godina bio ~lan tandema sa Draganom u AK Sarajevo. Dru`ili smo se i van atletske staze. Janja je bio specifi~an. Imao je gard koji je zadr`avao do kraja. Na stazi je djelovao aristokratski. Vodio je ra~una o svemu, do perfekcije, uklju~uju}i tu i sportsku opremu. Krasila ga je besprijekorna prepona{ka taktika, koja je naj~e{}e presu|ivala u ve}ini njegovih utrka. Bilo je ne~ega trubadurskog i u njegovom pristupu i shvatanju sporta, kao jedne od plemenitih i uzvi{enih nadgradnji u `ivotu. Uostalom, estetikom, poezijom te publicistikom se kasnije bavio kasnije kao `ivotnim pozivom, a sve se me|usobno prepletalo. Njegove knjige govore i govori}e o njemu. Rano je prekinuo sa atletikom, upravo kada se o~ekivalo da dadne maksimum u seniorskoj konkurenciji. Obavljao je jedno vrijeme funkciju sekretara AK Sarajevo te je bio ~lan Upravnog odbora Kluba, ostaviv{i pozitivne tragove za sobom. Iznenadni mo`dani udar pokosio ga je u toku priprema za izradu monografije Atletskog kluba Sarajevo, povodom 65 godina postojanja. Ima neke simbolike i u terminalnom ~inu, sahranjen je blizu stadiona, gdje je proveo dosta lijepih i uspje{nih trenutaka. Janja, dru`e na{, neka ti je lahka zemlja sarajevska, po~ivao u miru.
Prim. dr. Zlatan HRELJA, biv{i prepona{

Ilid`a do~ekuje Hrasnicu
U me~evima 22. kola Premijer lige BiH za rukometa{ice snage }e odmjeriti: subota: Ilid`a - Hrasnica (18.30 sati), Gora`de - Ljubu{ki (18), Borac Kne`opoljka (19), Katarina Mira (19), nedjelja: Jedinstvo Zrinjski (17); Lokomotiva - @ivinice (sino}).

50

OGLASI
Bosna i Hercegovina Ministarstvo sigurnosti Босна и Херцеговина Министарство безбједности Broj: 11/12 Ora{je, 6.5. 2012. god.

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

RADIOPOSTAJA ORA[JE Nadzorni odbor

Na osnovu ~lana 8. stav 2. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH", br. 26/04, 7/05, 48/05 i 60/10 ) i Odluke o potrebi prijema u radni odnos broj: 04-34-2-1296-1/12 od 25.4.2012. godine, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine r a s p i s u j e:

Na temelju ~lanka 8. Zakona o javnim poduze}ima ("Slu`bene novine FBiH", broj 08/05), ~lanka 17. i 19. Statuta Javnog poduze}a "Radiopostaja Ora{je" d.o.o. Ora{je ("Slu`beni glasnik Op}ine Ora{je" 8/05 i 2/11) i Odluke Nadzornog odbora o raspisivanju javnog natje~aja broj 11 /12 od 16.5.2012. god, Nadzorni odbor JP "Radiopostaja Ora{je" d.o.o. Ora{je, raspisuje

J A V za izbor i imenoAnje ravnatelja ^ A J N I N va T J E
JP "Radiopostaja Ora{je" d.o.o. Ora{je 1. Objavljuje se javni natje~aj za izbor i imenovanje ravnatelja JP "Radiopostaja Ora{je" d.o.o. Ora{je 2. Izbor i imenovanje vr{i se na period od 4 godine, uz mogu}nost ponovnog imenovanja 3. Uvjeti natje~aja Kandidati za izbor i imenovanje ravnatelja moraju ispunjavati op}e i posebne uvjete. Op}i uvjeti: • da je stariji od 18 godina, • da je dr`avljanin BiH, • da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije, • da nije pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (~lanak IX Ustava BiH), • da nije osu|ivan za krivi~no djelo i privredni prijestup nespojiv sa du`no{}u u javnom poduze}u pet godina od pravosna`nosti presude isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, • da nije lice kojem je pravosna`nom presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u poduze}u u koje se kandidira, • da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lanka 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine, • da nije ~lan zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti prema odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 70/08) • da nema privatni ili financijski interes u poduze}u u koje se kandidira. Posebni uvjeti: • da ima zavr{enu visoku {kolsku spremu VII/1 stupanj obrazovanja dru{tvenog smjera, ili zavr{en drugi ciklus tog obrazovanja, • da ima najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima u oblasti informiranja i elektronskih medija • da ima sposobnost za savjesno, odlu~no i odgovorno obavljanje upra`njene pozicije • da ima sposobnost nepristranog dono{enja odluka 4. Uz prijavu na natje~aj kandidati su du`ni prilo`iti: Uz prijavu na natje~aj, koja mora sadr`avati, adresu i kontakt-telefon, kandidat treba dostaviti: a) kratki `ivotopis, b) uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), c) presliku osobne karte, d) ovjerenu kopiju diplome o zavr{enom obrazovanju, i nostrifikaciju ukoliko je diploma ste~ena u inozemstvu, e) dokaz o radnom iskustvu na poslovima u oblasti informiranja i elektronskih medija f) uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak (`upanijski sud, ne starije od 6 mjeseci) g) ovjerena izjava da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou u BiH u periodu od tri godine prije dana objavljivanja upra`njene pozicije h) ovjerena izjava da nije pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine (~lanak IX Ustava BiH), i) ovjerena izjava da nije lice kojem je pravosna`nom presudom zabranjeno obavljanje aktivnosti u poduze}u u koje se kandidira j) ovjerena izjava da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lanka 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine k) ovjerena izjava da nije ~lan zakonodavne, izvr{ne i sudske vlasti prema odredbama Zakona o sukobu interesa u organima vlasti u Federaciji BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH" br. 70/08) l) ovjerena izjava da nema privatni ili financijski interes u poduze}u u koje se kandidira Svi kandidati koji se prijave na javni natje~aj du`ni su dostaviti originale ili ovjerene preslike dokumenata kojim dokazuju uvjete postavljene natje~ajem te da ista ne budu starija od {est mjeseci. Krajnji rok za podno{enje prijava je 15 (petnaest) dana od dana objave natje~aja. Prijave na natje~aj sa svim tra`enim dokumentima dostaviti, osobno ili preporu~enom po{tom u zatvorenoj koverti, sa naznakom: "Prijava na natje~aj - NE OTVARATI", na adresu: JP "Radiopostaja Ora{je" d.o.o. Ora{je Nadzorni odbor Ulica VIII broj 3 76260 Ora{je, Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati Predsjednik Nadzornog odbora Slobodanka @ivkovi}, prof.

J AV N I O G L A S
za popunu upra`njenog radnog mjesta zaposlenika u Ministarstvu sigurnosti na neodre|eno vrijeme Voza~ u Kabinetu zamjenika ministra, Ministarstvo sigurnosti BiH................................................1 izvr{ilac 1. Voza~ u Kabinetu zamjenika ministra, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine Opis radnih zadataka: Voza~ upravlja motornim vozilom za potrebe zamjenika ministra, stara se o odr`avanju vozila, tehni~koj ispravnosti, registraciji, ~uvanju i ~isto}i motornog vozila, odgovoran je za motorno vozilo i opremu koja je po zakonu obavezna za to vozilo, obavezan je i du`an da motorno vozilo parkira na bezbjedno mjesto, uz prethodnu saglasnost i odobrenje zamjenika ministra, a prije stavljanja u pogon motornog vozila, du`an ga je prethodno pregledati i u slu~aju uo~avanja ne~eg sumnjivog du`an je bez odlaganja obavijestiti nadle`ni organ i zamjenika ministra, kao i druge poslove po nalogu zamjenika ministra, kome podnosi izvje{taj o svom radu. Uslovi: Pored op{tih uslova propisanih ~lanom 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine, kandidati za navedeno radno mjesto trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove: Za radno mjesto 1: • KV voza~ ili voza~ B kategorije; • najmanje {est mjeseci radnog iskustva u struci. Napomena za sve kandidate: Javni oglas se provodi u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine i Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Ministarstva sigurnosti. Kandidat koji nema polo`en stru~ni upravni ispit du`an ga je polo`iti u roku od {est mjeseci od dana zaklju~ivanja ugovora o radu. Svi prijavljeni kandidati koji ispunjavaju uslove iz javnog oglasa i koji su se prijavili na javni oglas podlije`u proceduri provjere osposobljenosti za obavljanje poslova za radno mjesto za koje su aplicirali, koju provodi Komisija za provo|enje javnog oglasa. Potrebni dokumenti: Prijave sa kratkom biografijom i ovjerene kopije: Uvjerenje o dr`avljanstvu BiH ne starije od {est mjeseci, diploma o zavr{enoj srednjoj {koli, li~na karta izdata od CIPS-a, uvjerenje o polo`enom stru~nom - upravnom ispitu, dokaz o tra`enom radnom iskustvu, uvjerenje da nije pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri i vi{e godina ili da nije izre~ena zatvorska kazna za krivi~no djelo po~injeno sa umi{ljajem u skladu sa Krivi~nim zakonima u Bosni i Hercegovini (ne starije od {est mjeseci), dokaz o psihi~koj i fizi~koj sposobnosti za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavi (ne starije od {est mjeseci), dokaz da kandidat nije obuhva}en odredbom ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine (izjava ovjerena u op{tini). Sve tra`ene dokumente treba dostaviti najkasnije u roku od 8 dana od dana objavljivanja u "Oslobo|enju" putem po{te preporu~eno na adresu: Ministarstvo sigurnosti "Javni oglas za popunjavanje radnog mjesta zaposlenika u Ministarstvu sigurnosti" Trg Bosne i Hercegovine broj 1 71 000 Sarajevo Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave ne}e se razmatrati.
Sarajevo, Trg BiH 1; Tel: 033 213 623; Fax: 033 213 628 Сaрajeвo, Трг БиХ 1; Тeл: 033 213 623 ; Фakс: 033 213 628

NASTAVNO-NAU^NO VIJE]E PRIRODNO-MATEMATI^KOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU

O B J AV L J U J E
Daniela Zubovi}, studentica postdiplomskog studija Odsjeka za matematiku Prirodno-matemati~kog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, brani}e svoj magistarski rad pod naslovom:

Na osnovu akta JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, podru`nica "Elektrodistribucija" Tuzla, broj: 352258/2012 od 4.1.2012. godine, UMEL DALEKOVODMONTA@A d.o.o. TUZLA objavljuje slijede}e: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice Tuzlanskog kantona u saradnji sa JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, podru`nica "Elektrodistribucija" Tuzla, upu}uje

za u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole za izgradnju transformatorske stanice sa priklju~nim dalekovodom 1. Predlo`ena aktivnost: Izgradnja stubne transformatorske stanice sa priklju~nim dalekovodom na slijede}oj lokaciji: - STS-B 10(20)/0,4 kV, 160 kVA, "Vida Kamenik" sa priklju~nim 10(20) kV dalekovodom, op}ina Grada~ac 2. Organ uprave odgovoran za dono{enje okolinskih dozvola: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK. 3. Tok postupka: a) Na~in u~e{}a javnosti: Dostava u pisanoj formi primjedbi, informacija, analiza ili mi{ljenja relevantnih za datu aktivnost; b) Organ uprave nadle`an za dobijanje relevantne informacije, vr{enje uvida u dokumentaciju, podno{enje primjedbi, mi{ljenja i sugestija, kao i za izradu nacrta okolinske dozvole: Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice TK, Aleja Alije Izetbegovi}a br. 2, Tuzla; c) Rok za podno{enje primjedbi i pitanja: 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva.

POZIV

"Mjesto teorije skupova u nastavi matematike. Odabrana poglavlja iz teorije skupova"
19. 6. 2012. godine (utorak) na Prirodno-matemati~kom fakultetu Sarajevo, sala 428/IV, Ulica Zmaja od Bosne 35, sa po~etkom u 12 sati. Odbrana je javna, a rad se mo`e pogledati u Sekretarijatu Fakulteta. SEKRETARIJAT FAKULTETA

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.
NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k MIJENJAM dvosoban stan 53m2, u Hrasnom, za jednosoban, uz doplatu. Tel. 652-338.k MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 4 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi Grad RS, za vikend ku}u ili stan. Mob. 065/674-417 i 052/753-292.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

MALI OGLASI
IZDAJEM prazan dvosoban stan, potpuno adaptiran, 54m2+balkon, 2 kat, cen. grij. kab. ^. Vila, (Vjetrenja~a). Mob. 061/217-897.k IZNAJMLJUJEM radnju kod Begove d`amije, 8m2, 300KM. Mob. 061/229422.k NAMJE[TEN jednosoban stan kod Vrbanje mosta, 300KM (samo na du`i period). Mob. 061/526-243.k KANCELARIJSKI poslovni prostor, 16m2 u Hrasnom, stambeno - poslovni centar, I kat, 300KM. Tel. 033/711-665.k NAMJE[TEN jednoiposoban stan na Ko{evskom brdu ul. Juki}eva, I kat, 400KM. Tel. 033/711-666.k GARA@A, 15m2, na Breci, ul. Himze Polovine, 80KM. Mob. 062/295-919.k IZDAJEM jednosoban stan kod Socijalnog. Mob. 061/916-717.k IZDAJEM u isto~nom Sarajevu super namje{ten mali jednosoban stan u zgradi. Mob. 066/129-394.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan kod hitne pomo}i. Mob. 061/916-717.k IZDAJEM zidanu gara`u sa kanalom, Zagreba~ka br. 75. Tpl. 033/810-387.k IZDAJEM lijepo namjetene trosoban i dvosoban stan na Grbavici sa gara`om, veliki balkoni,klima. Mob. 061/812-046.k IZDAJEM trosoban stan, namje{ten, Hrasno, dobra lokacija. Mob. 061/909009.k IZDAJEM lijepu sobu, kablovska, zaposlenom mu{karcu, N.S. Merkator. Tel. 659-895 i 062/619-677.k IZDAJEM jednosoban namje{tan stan kod Socijalnog. Mob. 061/916-717.k IZDAJEM jednosoban namje{tan stan u centru grada. Tel. 070/203-479.k IZDAJEM kancelariju kod Narodnog pozori{ta, povoljno. Mob. 061/729-536.k IZDAJEM namje{tanu garsonjeru, poseban ulaz, za jednu osobu, eta`no grijanje, Donji Vele{i}i. Mob. 061/530045.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM sobu, centralno grijanje, kablovska, zaposlenom mu{karcu.N.S. Socijalno. Tel. 062/619-677 i 659-895.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM ekstra srre|en i namje{ten jednosoban stan, strogi centar, IV sprat, lift, centralno. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM dvoiposoban kompletno namje{ten stan, ul. Grbavi~ka, 500KM. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Grbavici, II sprat. Mob. 062/724-819.k IZDAJEM vulkanizersku radnju, ul. Safeta Zajke. Mob. 061/149-442.k IZDAJEM gara`u kod doma zdravlja Stari grad. Mob. 061/377-196.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru samici ili bra~nom paru, 150KM. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM dva poslovna prostora u zgradi Papagajka jedan 40m2 a drugi 20m2.Tel. 061/141-676 i 033/535-165.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru zaposlenoj osobi cen.grijanje S. Grad. Tel:538598 i 061/928-057.k IZDAJEM namje{tenu trgovinsku radnju 40m2 z prodaju prehrane. Mob. 061/ 358-772.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Dobrinja 1. Mob. 063/325-987.k IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 9m2. Tel. 033/442-239 ili 061/480207.k IZDAJEM jednoiposoban namje{ten stan u privatnoj ku}i kod Termalne rivjere - Ilid`a, eta`no, internet. Mob. 061/319-589 i 629-932.k IZDAJEM lijepo namje{ten dvosoban stan na Grbavici, sa gara`om ili bez. Mob. 061/812-046.k IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan sa gara`om u centru. Mob. 061/812046.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan na Grbavici u stambenoj zgradi. Mob. 061/167-930, vikendom 00385922444341.k IZDAJEM useljiv prazan stan, II sprat, ul. Envera [ehovi}a 58/II. Mob. 062/353622.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM strancu ili poslovnom ~ovjeku.Tel. 061/323-347. IZDAJEM manju lijepo namje{tenu sobu sa posebnim ulazom, kupatilo, grijanje, strogi centar, studentu, samcu. Tel. 061/217-897.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u Ul. ^obanija. Tel. 062/326-484.k IZDAJEM jednosoban stan sa gara`om kod OHR-a 400KM poslovnom ~ovjeku ili strancu. Tel:061/322-347.k IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod okretaljke Jezero. Tel.033/442-994 i 061/525-795.k IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM prostranu garsonjeru, centar, Mejta{, namje{tenu, zasebnu, sa dvori{tem i vrtom, za jednu ili dvije osobe. Mob. 061/869-396.k GRBAVICA, izdajem dvosoban namje{ten stan, cen. gr. blind vrata, 55m2, za studente i samce-samice. Mob. 062/737506.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k IZDAJEM sobu zaposlenoj `eni u centru grada, Sarajevo. Mob. 061/226-049.k IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, ^engi} Vila. tel. 227-756 i Mob. 061/954592.k SLATINA kod porodilista Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJEM namje{ten stan, 55m2, extra povoljno, Aerodromsko naselje, za poslovne ljude. Mob. 061/897-959.k IZDAJEM gara`u 13m2, Aerodromsko naselje, povoljno, ul. Akifa {eremeta. Mob. 061/897-959.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k IZDAJEM samcima ve}i jednosoban stan, luksuzno opremljen, novija gradnja, centar. Mob. 061/320-843.k IZDAJEM stan 80m2, parking, ba{ta, alarm, et. grij. opremljen, Breka. Mob. 061/182-128.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958368.k

51

PONUDA
IZDAJEM manji jednosoban stan sa garazom na du`i period Bjelave.Tel: 062/440-212.sms DVOSOBAN stan na Trgu Solidarnosti (Alipa{ino), V kat, 53m2, ima balkon prazan, kirija 250KM + re`ije. Mob. 066/801-737.k IZDAJEM poslovno skladi{ni prostor 40 - 250m2 na Stupu, udaljen 50m od Interexa, kamionski pristup. Mob. 061/266869.k IZDAJEM ku}u u Lu`anima-Ilid`a, ul. [emsudina Sarajli}a br. 8, 185m2, vrt 500m2. Mob. 061/552-783, od 10-20 sati.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Grbavici, Ul. Zagreba~ka. Tel. 061/224-704.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u Hrasnom dvjema studenticama. Tel:061/159-507.k BREKA, prodajem trosoban stan, 79m2, II sprat, centralno grijanje, ul. Himze Polovine. Mob. 066/196-317.k KISELJAK - Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice, pod vo}em, prodajem. Mob. 033/647-851 i 061/555949.k

IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u centru grada, Mejta{, zaseban objekat sa vrtom i parkingom. Mob. 061/869-396.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k IZDAJEM sprat ku}e famelijarnoj porodici ili studentima. Tel: 655-787 ili 061/778-245.k IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u, iznad pijace Markale, `enskoj osobi. Tel. 225-747, 063/947-075.k IZDAJEM gara`u, privatna ku}a, na Grbavici I. Mob. 063/639-213.k

PRODAJA
POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383-064. 2850

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360-084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777-033/203-127.k

PRODAJA: Ciglane - Husrefa Red`i}a, odli~an trosoban, 79 m2, dvije velike terase 20 m2, ostava 8 m2. Povoljno. Tel: 061/214-856.sms MARIJIN DVOR, ul. Kralja Tvrtka, prodajem cetverosoban stan od 140 m2 na prvom spratu. Pogodan i za poslovni prostor. Cijena 280.000 KM. Tel. 061/537680.sms STAN u centru, 64m2, ul. Juki}eva, VI sprat, adaptiran u moderno orjentalnom stilu, lift, centralno, hitno, 99.000KM. Mob. 062/334-371.k TROSOBAN stan u Bolni~koj ulici, I kat, 77m2, cijena 2.500KM/m2. Mob. 061/320-439.k STAN u centru, ul. Vrazova, I sprat, pogodan za kancelarije, 161m2, 335.000KM. Mob. 065/819-136.k STAN 34m2, Marijin Dvor, ul. Augusta Brauna, 84.000KM. Mob. 062/619-361.k STAN, ul. Odoba{ina, I sprat, 65m2, useljiv, 1.900KM/m2. Mob. 062/907-831.k ZEMLJI[TE Osijek - Ilid`a, 1.336m2, komunalni priklju~ci, 95KM/m2, vlastiti put. Mob. 062/907-831.k RAKOVICA - Kakrinje, oko dva dunuma zemlje, prilaz sa dva puta, 9KM/M2. Mob. 061/702-881.k ALIPA[INO polje, 71m2, II sprat, 1.550KM/m2. Mob. 061/415-787.k ALIPA[INA ul. 66m2, 2 sprat, plin, i Grbavica 53m2, prizemlje. Mob. 062/156882.k GARSONJERA 25m2 na Aneksu, 4 sprat i Hrasnica 78m2, 2 sprat. Mob. 061/724-504.k STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u u centru, tri sprata, dvije gara`e + prate}i objekat. hitno! Mob. 062/337-925.k GRBAVICA, ul. Grbavi~ka 53m2, adaptiran, 1.900 KM/m2. Mob. 062/383064.k NAHOREVO -Studenac nova ku}a 10x8 dvije gara`e 2 dunuma vo}njaka i ba{te cijena po dogovoru vi|enju. Tel:061/352112 i 061/157-718.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM ku}u na Kromolju 240m2 stambenog prostora i 500m2 zemlji{ta, sva infrastruktura. Mob. 062/591-105.k PRODAJEM vikendicu 70m2, 1.940m2 zemlje pod vo}em, Binje`evo - Mi{evi}i. Tel. 033/525-120.k NAMJE[TEN trosoban stan internet, kablovska alram grijanje sa 2ije terase mogu i studenti.Tel:062/226-665.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383064.k STANOVI: N. Sarajevo 44m2, Hrasno 53 i 65m2, Dobrinja 49, 68 i 88m2, Alipa{ino P. 78m2, Isto~no S. 60m2, Pofali}i 40m2, Mojmilo 55m2. Mob. 061/375787. www.nerasbih.com

AKCIJA!!!
Prodaja original tableta za potenciju od najboljih svjetskih proizvo|a~a, najjeftinije i najbolje. Dvije kutijice + 1 gratis samo 49 KM, a na vi{e cijena po dogovoru. Diskrecija zagarantovana. 2+1 Dostava pouze}em u cijeloj BiH. gratis

Mob: 062/484-339

49KM

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM stan 100m2 + 40m2, gratis, Socijalno kod Merkatora. Mob. 063/498-913.k PRODAJEM stan 71m2, na Mejta{u, centar. Mob. 061/251-367.k PRODAJEM gara`u 11m2 na Marijin Dvoru Kranje~vi}eva ulica. Tel:061/188270.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k POFALI]I, blizu FDS i OBN-a ku}a p+s. dva trosoban stana. Tel. 062/243-329 i 061/437-719.k PRODAJEM staru bosansku ku}u, Ul. Mihrivode 45, preko puta d`amije, 175m2 sa oku}nicom. Tel. 061/299-653.k PRODAJEM stan na Alipa{inom polju 69m2, X sprat, ul. Ante Babi}a nova stolarija, dvostrano orijentisan. Tel. 061/836764.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM pola dvojne ku}e (jednu lamelu) u @upi Dubrova~koj. Tel. 0038520486665.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k MARIJIN dvor, 100m2, ul. Valtera Peri}a br. 3, IV sprat, 145.000KM. Mob. 061/205-235.k ALIPA[INO, Trg nezavisnosti 18/II, 68m2, trosoban, ~etvorokatnica, 46.000 eura. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM poslovni prostor 60m2 na ^ar{iji uz mogu~nost pro{irenja prostora za oko 100m2. Mob. 065/021-556.k PRODAJEM stan 36m2, Hrasno, Trg heroja, 60.000KM. Mob. 065/021-556.k DVOSOBAN stan, ul. Jo{anica - Sarajevo, prodajem ili mijenjam za more. Tel. 033/538-036.k AERODROMSKO, ul. Franca Pre{erna br. 1, 100m2 eta`a i stan, sve novo, 65.000 eura. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM jednosoban stan 37m2, ul. Hamdije Kre{evljakovi}a, 110.000KM. Mob. 061/309-268.k STROGI centar, troiposoban 88m2 + lo|a 7m2, II kat, eta`no, povoljno. Mob. 061/350-448.k ^ENGI] Vila, ul. Fetaha Be}irbagovi}a br. 1, 60m2. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k PRODAJEM stan Jezero 35m2 6KM. Tel. 066/510-328.k GRBAVICA II kat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k PRODAJEM vikendicu 50m2 sa 1.600m2 oku}nice na jezeru Modrac, kod hotela Senad od Bosne. Mob. 062/474-137 Samka Raki}.k \EHOVI]I kod H. Novog, apartmani, 30m od mora, novogradnja, od 1.200 1.500 eura. Mob. 061/205-235.k STROGI centar, ul. Alipa{ina 4/III, 68m2, 75.000 eura. Mob. 061/205-235.k KUHINJA, sudoper + 5 vise}ih elemenata, 150KM. Mob. 065/346-222.k

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

NAMJE[TAJ

OSTALO
PRODAJA: Pianino Petrof, u o~uvanom stanju. Hitno. Tel:061/214-856.sms PELET:proizvodnja, prodaja i dostava. Povoljno a kvalitetno. Tel: 061/893071.sms UGALJ Banovi}i, kocka, orah, sa garancijom kvalitete i koli~ine. Dostava na adresu vlastitim vozilom. Mob. 061/736074.sms PRODAJEM odli~an inkubator za izleganje sve vrste peradi 170 km 70jaja kapacitet jednostavan za upotrebu garancija stalna Tel: 061/854-294.sms PRODAJEM stajsko gnojivo. Mob. 061/515-235.k PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu. Pogledati u cafe Ambasadoru. Tel.061/100-314.k PRODAJEM Bagat ru`a selektronik {iva}u ma{inu, vrlo malo kori{tena. Mob. 061/571-129.k PRODAJEM pr`ionicu kafe sa kompletnom opremom. Tel:061/187-001.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM gril za pe~enje pili}a - plin, platu za ro{tilj - plin. Mob. 061/375-168.k PRODAJEM sobna vrata (5 komada) u odli~nom stanju, jeftino. Mob. 061/869396.k PRODAJEM zdrave i jake p~ele u LR ko{nicama, povoljno. Mob. 061/486926.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRODAJEM {pajz servis za 12 osoba Rojal-Tifani. Tel. 657-504. PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{emn stambenom ili poslovnom prostoru. Mob. 061/243-891.k POVOLJNO prodajem vi{e hiljada zna~ki u albumima. Mob. 062/127-833.k ZIDNO ogledalo 200x75. Mob. 066/973852.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Suslea”, fiksno 100KM.Tel.061/194-929.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM preparirano mladun~e tigra, cijena po dogovoru. Tel: 061/275440.k [IVA]A ma{ina Singer Raritet, 100 god. povoljno. Mob.061/909-320.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k

PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PE^ za cen. grijanje 31 KW, sa bojlerom za sanitarnu toplu vodu. Mob. 061/182128.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249631.k PRODAJEM pe} na centralno grijanje, sa bojlerom za san. vodu. Mob. 061/182128.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

PRODAJA
MEJTA[ 63m2, dvoiposoban, detalno renoviran, et. grij. ju`na strana, 2 kat. Mob. 061/148-810.k GRBAVICA, Zagreba~ka, 2 kat, 53m2, 2 balkona, cen. grijanje. Mob. 061/148810.k NOVO Sarajevo, renoviran, 98m2+pro{irenje na 130m2, gara`a, 210.000 KM. Mob. 063/555-858.k FERHADIJA, izuzetan polo`aj, 78m2, 4 kat, 2 terase, mogu}nost pro{irenja. Mob. 061/148-810.k KU]E: Vratnik (kod Hendek d`amije), Reljevo, Rakovica (na putu Ilid`a-Rakovica) i vikend ku}e Pale (Potoci, Krivoglavci). www.nerasbih.com Mob. 066/488-818.k BREKA, 105m2, 2 eta`ni, 2 terase, cen. grij. 235.000 KM. Mob. 063/555-858.k KU]A, dva sprata, gara`a, 6x6, visina 3m, ba{te 440m2, ogra|eno, Donji Vele{i}i. Tel. 033/219-530.k PRODAJEM trosoban stan, Ilid`a Lu`ani. Tel. 628-699.k PRODAJEM ku}u sa dvaa sprata, Sokolje, Novi grad. Mob. 063/894-925.k PRODAJEM trosoban stan, 69m2, IV sprat, Ilid`a - Lu`ani. Tel. 033/621-976.k JEDNOSOBAN stan, I sprat, prodajem bez agencija, 28.000 eura, gotovina, upisan u gruntovnicu 1/1, mogu}nost dokupa gara`e. Mob. 061/103-110.k PRODAJEM vikendicu i 1.072m2 zemlje, Gornje Vlakovo. Mob. 062/435-996 ili 624-976.k JEDNOIPOSOBAN stan u centru, ul. Tina Ujevi}a, prizemlje, parno grijanje, 2.350 KM/m2. Mob. 061/150-519.k DVOSOBAN stan, 53m2, Hrasno, ul. Porodice Ribara, VI kat, lift, balkon, zapad, 95.000KM. Mob. 066/340-748.k GARSONJERA, 35m2 na Ilid`i - Vreoca, novogradnja, I kat, plinsko eta`no, balkon, 1.500KM/m2 sa PDV-om. Mob. 061/247-777.k PRODAJEM trosoban stan, 93m2 na Bistriku kod crkve SV. Ante. Tel. 0038762403722.k OREBI], ku}a na sprat, vo}e, gara`a, ~atrinja, sve jedan klju~, blizu mora i prodavnice, 190.000 eura. Tel.0046763383888. KU]A, Ljubljanska, 195m2, dobro stanje, 95.000 eura. Mob. 063/555-858.k POSLOVNO stambeni objekat na Stupu, povr{ine 600m2, 1/1. Mob. 061/106571.k PRODAJEM gara`u 14m2, stalni objekat sa kanalom, 25.000KM, ul. Radni~ka - Grabvica. Mob. 033/644-341.k PRODAJEM dvosoban stan 59m2 u odli~nom stanju, trg Sabora bosanskog 10/III, Dobrinaj I, cijena 70.000KM. Tel. 065/519-987.k PRODAJEM ku}u u Busova~i, odmah useljiva, dvije eta`e, vrlo povoljno. Mob. 061/479-616.k

U KONJICU, 3,5 dunuma zemlje, gra|evinsko, ima vikendica, vo}njak, struja, voda, cesta, 45.000KM. Mob. 062/688-971.k STAN 65m2, nerkeza Smajlagi}a, extra adaptiran i ure|en, kao i polo`aj, 110.000KM. Mob. 062/688-971.k PRODAJEM vikendicu na Tebevi}u, ~elina. Mob. 061/158-049.k CENTAR, stan 94m2, eta`no grijanje, adaptiran. Mob. 061/211-066.k PRODAJEM 800m2 gra|evinskog zemlji{ta u Ned`ari}ima, ul. Branislava Nu{i}a br. 46. Mob. 061/191-521.k M. DVOR, 90m2, 3 kat, 2.000 KM/m2. Tel. 033/222-506.k CIGLANE, 33m2, 4 kat+terasa. Tel. 033/222-506.k BISTRIK, 75m2, troiposoban, renoviran. Mob. 061/148-810.k TITOVA, 147m2, 3 kat, ju`na orjentacija, ~etverosoban, eta`. grijanje. Tel. 033/222-506.k OTOKA, 89m2, troiposoban, dobro stanje, 2 balkona, cen. grijanje. Mob. 061/148-810.k OTES, 60m2+pro{irenje za 60m2 sa dozvolom, 85.000 KM. Mob. 063/509365.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k PRODAJEM vikendicu Kiseljak-Pale{ka }uprija sa 2200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851, 061/555-949.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024042.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080-257.k PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2 II sprat kod Doma Armije.Tel:445371.k PRODAJEM ili mijenjam stan 70m2 u blizini OHR-a. Mob. 061/397-343.k PRODAJEM stan u centru Sarajeva, 89m2, I sprat, u ul. Mehmeda Spahe br. 8. Mob. 061/229-086.k PRODAJEM ku}u u @ep}u u centru, sa 570m2 zemlje, Trzna 37, cijena po dogovoru. Mob. 061/063-151.k PRODAJEM trosoban stan u centru Zenice i vikendicu na Vla{i}u. Mob. 061/528-032.k MARIJIN Dvor, V. Peri}a, 106m2, trosoban, dva mok. ~vora, dvostrano orjentisan. Mob. 062/254-859.k

TEHNIKA
PRODAJEM TEA pe}, 3 KW. Tel. 063/864-775.k PRODAJEM povoljnom malo kori{ten zamrziva~. Tel. 061/212-650.k

VOZILA
GOLF 2 dizel, 1992. god., bijeli, troja vrata registrovan do 11/2012. god., o~uvan, cijena 4.200. Mob. 061/104 793.sms PRODAJEM ford, eskort, cady, 1996.garaziran,dizel,neregistrovan.Tel: 061/908-778, 061/925-312.sms PRODAJEM suzu Rodeo, cijena po dogovoru. Tel. 033/811-321, 062/993-269.k PRODAJEM-mijenjam Ibisu, 2006. god. metalik, 3 vr. registrovana do 8/2012. pre{la 108.000 km, full oprema, rezer. 2 gume. Mob. 061/217-897. FORD Escort, cady, 1.8, 43ks, 1996.godina, neregistrovan, gara`iran, pre{ao 53.000KM. Mob. 061/908-778.k PRODAJEM kombi Transport TDI T4, 2000. god. Smart Mercedes, 2003. god. Mob. 061/809-763.k PRODAJEM Opel Corsu 1,2 benzin, 1998. godina, tek registrovan, u odli~nom stanju. Mob. 061/375-168.k PRODAJEM povoljno Reno Megan cupe 1,6 16v, gara`iran, dobro o~uvan, registrovan do 7.2012. godine. Mob. 061/730-405.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k PRODAJEM Reno Megan, izuzetno o~uvan, benzinac, 1999 godina, 140.000km, cijena po dogovoru. Mob. 061/165-195.k VENTO dizel, kraj 94. god. u odli~nom stanju. Mob. 061/203-772.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k MERCEDES B klase 180 CDI 2010.god. Tel:061/208-414.k PRODAJEM Golfa dvicu 1990 godina 1600 kub. 59 ks. benzinca registrovan u oktobru. Tel. 033/536-765 i 061/134544.k FORD Eskort 1.6 (66 kw) proizvod. 11/97. god. registrovan do 11/2012. god. Mob. 061/430-778.k

KUPOVINA
KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k STARU deviznu {tednju ispla~ujemo sa kamatama. Mob. 063/723-595.k KUPUJEM deviznu {tednju, Jugo i Privredna benka, po povoljnim cijenama. Isplata odmah. Mob. 065/027-864.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEMO stanove u Sarajevu ili vr{imo posredovanje, uz proviziju od 3%. Tel. 654-793.k KUPUJEM stare satove zidne |epne ru~ne ordenje, zna~ke i ostalo.Tel:033/456-505 i 061/214-405. STARU deviznu {tednju - od{tetu, dionice, isplata odmah, cijela BiH. Najpovoljnije. Mob. 063/351-572.k STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice - dionice. Isplata odmah, dolazim na adresu, cijela BiH. Mob. 061/175-237.k STARU deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, isplata i dolazak na adresu, u FBiH i RS. Mob. 061/517-897.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k

ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012.k POTREBNI saradnici iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30% + kreditiranje + stimulacija. Tel/fax 070/235-236 i Mob. 061/225-424.k

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.
USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel:033/211-484, 033/767-995, 061/131-447. 001 ELEKTRI^AR, popravlja i ugra|uje elektro instalacije, postavlja lustere, osigura~e, karni`e po banji. Mob. 061/901646.k MOSTAR, ozbiljna `ena pazila bih stariju osobu ili ~uvala dijete, u va{em stanu. Samo ozbiljne ponude, mob. 062/600318.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k ^ISTIMO stanove, samo ozbiljne ponude. Tel. 062/970-325.k ZIDARSKO - tesarski radovi: zidanje, maltanje, betoniranje, krovovi, sve vrste {alovanja, povoljno. Mob. 062/134-827.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k POVOLJNO i kvalitetno postavljam sve od rigipsa. Mob. 061/545-888.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k RADIM molerske farbarske poslove po pristupa~nim cijenama ~isto i uredno.Tel:033/412-486 i 062/482-192.k ELEKTRI^AR, popravka i ugradnja elektro instalacija. Mob. 061/901-646.k ENGLESKI |acima testovi, upis u gimnazije, profesorica u mirovini. Mob. 061/139-768.k MAJSTOR Dino jednosoban stan 200KM sa pripremom zidova bjelo ili u bojama. Tel. 061/529-608.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Greninga. Tel. 062/256376.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872.k SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248 i Tel. 033/219761.k POVOLJNO radimo sve od rigipsa i moleraj. Mob. 061/545-888, 062/206-090.k BRAVARSKI radovi svih vrsta. Profesionalna izrada i monta`a vrata, prozora, za{titnih re{etki, ograda, tendi... Mob: 061/141-659.k UNI[TAVAMO `ohare, mrave, moljce, mi{eve, stjenice, muhe i drugu gamad najsavremenijim sredstvima u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Mob. 061/191-935.k ^UVALA bih i opslu`ivala bolesnio lice. Mob. 062/569-444.k TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909-306.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju. Mob. 061/157-991.k MOLER moluje stanove: 1-sobni oko 120 KM, 2-sobni oko 170 KM, 3-sobni oko 220 KM. Mob. 062/073-760, 630332.k ELEKTRI^AR - vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarije, servis bojlera, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopke itd. Mob. 061/132-149.k SERVISIRANJA - viklovanja elektro motora, brusilica, bu{ilica, cirkulara, motornih pila, aparata za varenje, usisiva}a, monta`u-servis klima ure|aja”LG”,”BEKO”usluge iznajmljivanja hidrauli~nom dizalicom”korpom”na visini do 12m. Tel. 061/889246.k

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Pro{lo je sedam dana otkako na{ voljeni

53

DANILO DANKO KRSTANOVI]

ZAHVALJUJEMO
svima koji su u ovim te{kim trenucima uz nas i dijele na{u bol, porodici, prijateljima, susjedima, radnim kolegama, Agenciji Reuters, a posebna zahvalnost uposlenicima Hitne pomo}i, KUM-a, te Neurolo{ke klinike Ko{evo

MIKADO-Alu `aluzine, trakaste, dual, plise i rolo zavjese, harmonika vrata i vanjske roletne. www.mikadobh.com Tel. 033/789999, Mob. 061/551-515. 800

nije sa nama. Svaka sekunda je vje~nost beskrajna, a utjehe niotkud... Da li je vrijeme i prije teklo ovako sporo... Nina i Renata

BRU[ENJE i lakiranje parketa sipoda postavljamo sve vrste parketa laminata panel parketa pluto.Tel: 061/989-109.sms ^UVALA bih stariju zensku pokretnu osobu ili dijete u Sarajevu. Posjedujem iskustvo.Tel:062-855-912.sms “VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k”DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.k KIRBY - dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala i generalna spremanja stanova i firmi 5KM/sat, itisoni 1,5KM/m2, firma Glanz. Tel. 061/350688.k PROF. engleskog, sudski tuma~, prevodi-ovjerava dokumente, dr`i ~asove. Mob. 062/612-399. 840 KOMBI prijevoz selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Tel. 061/841-309. 873 ANTIVIRUSNA za{tita, instalacija windowsa, rje{avanje kompjuterskih problema, ugradnja komponenti. Brz dolazak na adresu. Mob:061/170-085. KVALITETNO vr{imo ru~no pranje ~ilima i itisona, dolazak na adresu je besplatan. Tel. 033/221-945. 802 MOLERSKI RADOVI vrlo povoljno i uredno popust i dostava penzionerima majstor Ismo.Tel:062/918-201.k KERAMI^AR radi brzo kvalitetno i povoljno. Tel: 061/811-736.k PREVOZ putnika novim klima kombijem, Sarajevo, more, {irom BiH, a i van granica, dolazim na adresu. Mob. 062/671-603.k PROFESIONALNO ~i{}enje Kärcher aparatima }ilima, tepiha, itisona, namje{taja i auto sjedi{ta. Mob. 062/738-728.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k TELEFONIKO servis popravlja stare i nove be`i~ne telefone izrada telefonska instalacija. Tel. 061/141-676.k

2862

TAPETAR dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Mob. 033/718-405 i 061/156728.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 033/621-976.k PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kombijem sa radnom snagom, povoljno. Mob. 061/227-189.k GALERIJA Kico{, ul. Valtera Peri}a 16, oprema i uramljuje slike svaki dan od 8 do 17 sati. Mob. 061/565-923.k ISCJLJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Groninga. Mob. 062/256-376.k MOLERSKO farbarski poslovi povoljno, kvalitetno i ~isto. Tel. 061/262-973.k STAKLARSKA radnja Edo, izvodi staklarske radove, uramljivanje slika, ogledala. H. Kre{evljakovi}a (Papagajka), od 8-19. Tel. 221-902, 061/130-034.k TAPETAR-dekorater, povoljno presvla~i namje{taj u radionici ili kod vas, uz garanciju. Tel. 718-405, 061/156-728.k VODOINSTALATER sa 30. god. iskustva, vr{i opravku instalacija, monta`u sanit. ure|aja, pro~epljenje odvoda. Tel. 535-659, 062/139-034.k ELEKTRI^ARSKE usluge: el. pe}i, bojleri, indikatori, automatski osigura}i, itd. Mob. 061/048-497.k IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k SIGURNOSNA/protuprovanla vrata po mjeri. Izrada i postavka novih vrata, demonta`a starih vrata, popravka brava... Mob: 061/141-659.k ZIDARSKO-tesarski radovi: zidanje, maltanje, betoniranje, krovovi, vrste {alovanja, povoljno. Mob. 062/134-827.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em najdra`em

DANKI KRSTANOVI]U
SUAD H. HAD@IOMEROVI]
19. 5. 1996 - 19. 5. 2012.

kako si oti{ao, ni{ta nam vi{e ne}e biti isto. Tvoji Nela i Vlado
2863

S ljubavlju i po{tovanjem, sestra Suada i sin Kenan sa familijom
71103

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom prijatelju

DUBROVNIK- IZNAJMLJUJEM komplet opremljen stan za ljetovanje, Centar Starog grada 50 metara od Straduna, tv, klima, svi ku}anski aparati cijena jako povoljna.Tel. 061/891-046. 001A

DANKI KRSTANOVI]U

NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711. 001A IZDAJEM apartman u Neumu, 35 m2, kraj mora, klima, parking. Mob. 061/580611.sms NEUM, povoljno izdajem apartmane, smje{ten uz more.Tel:063/327-098, 036/884-169.k HVAR, ku}a, 80m od mora, 4+2, parking, ro{tilj, TV, klima ure|aj. Tel. 0038763304296.k TRPANJ na moru, povoljno izdajem sobe i apartmane, vlastiti parking. Tel. 00385989938666.k NEUM apartmani, sobe, pet metara od mora, parking. Tel. 036/880-582 i 061/488-043.k BAR - dobre vode, ljetovanje, sobe 70m od mora, sobe po le`aju 5, 6 i 7 eura, posebno kupatilo, zajedni~ka kuhinja, u cijenu ura~unat parking i boravi{na taksa. Tel. 033/621-119 i 062/006-319 i 0038267360365 Fikret.k NEUM, apartmani konforni, klimatizirani, blizu mora, parking. Tel. 036/884493, 061/141-752 i 061/183-981.k

tvoji Goga, \oko i Darian
2863

POSLJEDNJI POZDRAV

milom rodu na{em

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villabianca@hotmail.com, info@villa-bianca-neum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

BRA^NE PONUDE
TUZLAK, `ivi u Norve{koj kraj Osla, 56. godina, 170/75, profesor muzike u penziji, situiran, zdrav, razveden, djeca odrasla i odselila, isklju~ivo radi braka `eli da upozna skomnu i slobodnu `enu do 50 godina sa ili bez djece. Edo Elezovi}, telefon 0047 9100 3828 ili mail: edware@nline.no 001A

DRAGANU JANJI]U
Vole te, Vojo i Smiljka Ivanovi} sa Lanom, Tamarom i njihovim porodicama
2859

U OREBI]U izdajem apartmane i sobe savremeno opremljeno i povoljno. Iskoristite sve prednosti pred sezone, ljepota Orebi}a i sadr`aji u na{oj ku}i. Mob. 061/252-782. 2570

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

S bolom u srcu javljamo svim ro|acima i prijateljima da je na{a draga

INNA LILLAHI VE INNA ILEJHI RAD@I’UN

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

MILA (TUNJE) DIVKOVI], ro|. ANTI]
1926 - 2012.

RAMIZA BA[INAC, ro|. PECIKOZA

HIMZO (HALIDA) [ETA
preselio na ahiret u ~etvrtak, 17. maja 2012, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 19. maja 2012. godine, u 15 sati na mezarju Hambina carina.

preminula 17. maja 2012. u 7.20 sati u 86. godini. Ispra}aj drage nam pokojnice obavit }e se u subotu, 19. maja 2012. godine, u 13 sati na mjesnom groblju Mati}i, a misa i sahrana }e se obaviti u 14 sati. PO^IVALA U MIRU BO@IJEM! O`alo{}eni: sinovi Anto i Ivica, k}erke Ljuba i Kata, zetovi Ilija i Slavko, unuke Slavica, Snje`ana, Sla|ana i Andrijana, praunuci Filip i Antonio, porodice Divkovi}, Anti}, Pavi}, Ni{and`i}, Andri}, te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji
000

preselila na ahiret u petak, 18. maja 2012, u 64. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 19. maja 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Meho, k}erke Medina, Amela i Nermina, zetovi Adnan i Haris, unuke Lajla i Tajra, sestre [emsa, [erifa, Razija, Emina i Remta sa porodicama, djeveri Jusuf Jumba, Muharem Coco i Husnija Babuka, zaova Zahida sa porodicom, jetrve Fatima i Safija, te porodice Ba{inac, Pecikoza, Vuk, Lindov, Polo, Ho{i}, Sadovi}, Rami}, Krije{torac, Kova~evi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici Mustafe Kameri}a br. 9/IV - Dobrinja 2.
000

O`alo{}eni: supruga Fata, sin Mirza, k}erka Mihra, zet Admir, unuka Lejla, bra}a Avdija, Ibrahim, Abdulah i Velid, sestra Mera, daid`a Salih, daid`inica had`i Aza, tetke Vasvija, Mu{a i Azemina, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, svastika Rabija sa sinovima D`enanom i D`enirom, bad`o Ahmed, {ure Ibrahim, [aban, Hasan, Avdija Cigo sa porodicama, teti~ne Fata Avdi} i Mulija Had`ihalilovi} sa porodicama, teti}i Mirso i Edo Sendo sa porodicama, te porodice [eta, Rahmanovi}, Hebib, Musi}, Cviko, Bogdani}, Halilovi}, Dumanji}, Vatre{, Avdi}, Sendo, Had`ihalilovi}, Filipovi}, Sabljica, Su}eska, Ahmetagi}, Agi}, Hurem, Kapetanovi}, Osmanagi}, Zahi}, Smajlovi}, Kurspahi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u stanu rahmetlije u Ulici Rudija Alvad`a br. 20/I - Dobrinja C-5.
000

S bolom u srcu javljamo svim ro|acima i prijateljima da je na{a draga

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

JANJA (NIKE) MARINOVI]
1935 - 2012.

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[EMSA MUSI], ro|. PLEH

NAZA (OSME) VUKAS

preminula 17. maja 2012. u 4.30 sati u 77. godini. Ispra}aj drage nam pokojnice obavit }e se u subotu, 19. maja 2012. godine, u 12 sati ispred ku}e `alosti G. Obodnica, a sahrana u 13 sati na groblju Gornja Obodnica. PO^IVALA U MIRU BO@IJEM! O`alo{}eni: sestra Kata, brati}i i brati~ine, ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

preselila na ahiret u ~etvrtak, 17. maja 2012, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 21. maja 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: sin Ibrahim, k}erka Hasna, brat Mustafa, zaova Ferida, unuci i unuke, praunuci, snahe, zetovi, brati}i i brati~na, sestri~na, te porodice Musi}, Pleh, Karovi}, Zuko, Ajanovi}, \erzi}, Lika, Potogija, Ogle~evac, D`ananovi}, ^amd`ija, Solak, Pazalja, Banda, Peljto i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u mesd`idu na Ilid`i, Pejton, Ul. Abdulaha ef. Kantamirlije do br. 12. Ku}a `alosti: Ul. bosanskih gazija br. 41/I - Ilid`a - Pejton.

preselila na ahiret u petak, 18. maja 2012, u 70. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 19. maja 2012. godine, u 14 sati na mezarju Grli}a brdo. O`alo{}eni: sestra [uhra, brati~ne i brati}i Mirsada, Esad, Suada, Ned`ad, Aida, Adnan, Fahrudin, Armin, Amra, Selma, Minela i Vildana, snahe Mulija, D`ana i Sunita, zetovi Ferhat i Jasmin, amid`i~ne Hafiza, Zada i Slada sa porodicama, amid`i}i Sadik, Sabit, Hasanija, Muamer i Amel sa porodicama, teti~ne Almasa, Mirsada i Husnija sa porodicama, teti}i Memnun, Mustafa, Ismet i Safet sa porodicama, te porodice Vukas, Alimanovi}, @iga, Korora, Jusufovi}, Kelemi{, ^au{evi}, Ahmetovi}, D`aferovi}, [alji}, D`ogaz, D`omba, Smajlovi}, Bav~i}, Hajdarevi}, Tatarovac, Cicvara, Omerbegovi}, Herak, Hanjali}, ^utuna, Hrelja, Nurak, Ho{o, Plakalo, Hand`i}, D`aka, Be~i}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 14 sati, Ul. drinska 104, Pofali}i. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

S bolom u srcu javljamo rodbini i prijateljima da je na{a draga

@ELJKA NINI], ro|. BAGARI]
1942 - 2012.

000

POSLJEDNJI SELAM
POSLJEDNJI POZDRAV

dragom prijatelju

iznenada preminula 16. maja 2012. u 00.30 sati u 70. godini. Ispra}aj }e se obaviti u subotu, 19. maja 2012. godine, u 14 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a sahrana }e se obaviti na gradskom groblju Trnovac. O`alo{}eni: suprug Nikola, k}erka Tatjana, sin Petar, zet Suad, porodice Nini}, Bagari}, Peri~evi}, Pavlinovi}, Kutil, A{~i}, Bogdanovi}, Su{a, Mesi}, Milinkovi}, Bi~ak~i}, ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
000

NAZI VUKAS
penzionisanoj zaposlenici UNITIC d.o.o.

EMIRU ^ENGI]U ^ENGI

S po{tovanjem,

Zaposlenici i rukovodstvo UNITIC d.o.o.
001

od prijatelja Pinjo D`evada
2858

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo gra|ane Jablanice da je na{ cijenjeni kolega i prijatelj

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
IN MEMORIAM

55

EMIR (EJUBA) FEJZAGI]
vije}nik u Op}inskom vije}u Jablanica

preselio na ahiret u Italiji, 11. maja 2012. u 66. godini. D`enaza }e se obaviti 19. maja 2012. godine u 17 sati na mezarju Kova~evine u Podbre`ju. Dragi kolega, hvala Ti {to si nam dopustio da se osje}amo Tvojim prijateljima. Tvoj lik i dobrota osta}e zauvijek u na{im srcima. Neka Ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. Op}inski na~elnik Salem Dedi}, vije}nici Op}inskog vije}a Jablanica i uposlenici Op}ine Jablanica
001

AMRA HASANDEDI]
19. 5. 2004 - 19. 5. 2012.

Sa nje`nim sje}anjem, neizmjernom ljubavlju i neprolaznom tugom. Tvoji najmiliji
2855

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Sa velikim bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

[UHRETA AVDI], ro|. BORI]

MILA (VLADE) [U]UR, ro|. VU^KOVI]
preminula 17. maja 2012. u 80. godini. Sahrana }e se obaviti 19. maja 2012. godine u 14 sati na groblju Rosulje - Vogo{}a.

preselila na ahiret u ~etvrtak, 17. maja 2012. u 71. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 19. maja 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: k}erke Azra i Lejla, zetovi Adnan i Merso, unuci Malik, Timur i Anur, bra}a [emsudin, Muhamed, Adem i Smail sa porodicama, sestre Nevzeta i Hafeza sa porodicama, snahe Safija, Mevlida, Fatima i Dinka sa djecom, zet Fajko, zaove Nazifa, Ramiza i Kadira sa porodicama, jetrve Sabira i Sabra sa porodicama, te porodice Bori}, Avdi}, Komi}, D`ini}, Had`i}, Arslanagi}, D`afo, Nezirovi}, ]atovi}, Vidimli}, Sal~in, Piljevi}, Sefo, Ragibovi}, Bajramovi}, ]oski~i}, Latifi}, Me{i}, te ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u Jordanskoj d`amiji na Grbavici. Ku}a `alosti: Ul. grbavi~ka br. 127 B/XIV.
000

O`alo{}eni: suprug An|elko, sin Braco, k}erka Vera, snaha Jasmina, unuci Jasenka, Mirela, Darko i Seka, djever Jovo i Risto, jetrve Zuzana i Ana, sestre Ljuba i Nada, bra}a Ne|o i Brane, snahe, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, porodice [u}ur, Miso, Vu~kovi}, @u`a, Macanovi}, kao i mnogobrojni prijatelji i kom{ije.
880

SJE]ANJE na na{eg prijatelja i potpredsjednika

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i poznanike da je na{ dragi

BORO (MILANA) POPOVI]

BORISA DIVKOVI]A
19. 11. 2011 - 19. 5. 2012.

preminuo 17. maja 2012. godine. Sahrana }e se obaviti u subotu, 19. maja 2012. godine, u 12 ~asova na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sestra Spomenka, sestri} Bojan, sestri~na Ana, te porodice Popovi}, Njego, Sudar, Jovanovi}, Ge{ving i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije.
001

SJE]ANJE na na{e drage roditelje

Sa Tobom nastavljamo dalje... NA[A STRANKA

Ku}a `alosti: Ul. Husrefa Red`i}a br. 7/9.
000

PETKOVI]

SJE]ANJE IN MEMORIAM

BRANISLAV
20. 6. 1976 - 20. 6. 2012.

18. 5. 1992 - 18. 5. 2012.

SLAVICA

VASVIJA RO@AJAC
1933 - 2000.

LJERKA UZELAC, ro|. LON^AREVI]
Godine koje prolaze ne donose utjehu i ne smanjuju moju bol. Sve bih dala da si tu, barem jedan tren da vje~nost bude...

Premnogo vremena niste sa nama. Ostali su ljubav, po{tovanje, zahvalnost i nje`na sje}anja. Va{i: Sonja Ljiljak i Boris Petkovi} sa porodicama
2853

Sinovi, snahe i unu~ad
040

Voli te Tvoja k}erka Nata{a
2825

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJE

na drugarice i drugove, maturante Gimnazije iz Banje Luke, {kolske 1961/1962. godine, koji nisu vi{e sa nama

Obilje`avaju}i 50 godina od polaganja ispita zrelosti, tada{nji u~enici IVe razreda Klasi~ne gimnazije u Sarajevu, sa lijepim uspomenama, ali i tugom sje}amo se da su sa nama maturirali

AD@I] LJILJANA BARI[I] SLAVKO ^AU[EVI] D@EMIL GOLI] MIODRAG KAPID@I] ALIJA KATI] ZVONIMIR

KONJHOD@I] SALIH KUTI] SAVO MAKIVI] GORDANA MIHEL^I] RADOMIR PUJI] VITOMIR RACA VUKOSAV

RADIVOJ[A BORISLAV [ERANI] BEDIHA VEREM JASMINA BUCA VIDOVI] MILE

JOLANDA BARANAC LJILJANA DOBRI]

FEHIM SPAHO AI[A \ULIZAREVI]

U tome {to smo postali ~asni i po{teni ljudi, kvalitetni i stru~ni u svojim zvanjima, velika je zasluga na{ih profesora kojih se ovim povodom s izuzetnim po{tovanjem i zahvalno{}u sje}amo:

a mislit }emo na njih i sje}ati ih se i 26. maja 2012. godine, u na{oj Banjoj Luci. Maturanti Gimnazije u Banjoj Luci, {kolske 1961/1962. godine
AX

SJE]ANJE

Devetnaestog maja 2012. navr{ava se tu`na godina otkako je umro na{ dragi brat

MUSTAFA (ALIJE) RESULOVI]

BARBALI] IVAN BEHRAM REMZIJA BOJANOVSKI IVAN \UR\EVI] MARINKO GAJI] SLOBODANKA HASANEFENDI] HASAN HOR[I] STJEPAN JOVANOVI] JELENA JOVANOVI] MOMO JOVANOVI] MILICA JANJAC SALIH JAN^IKI] DOBRILA KAMERI] BEDRO

KECMANOVI] MILICA KULENOVI] SULEJMAN LEKI] RU@ICA MERZI] MEHMED MIHA^VI] BORISLAV OSTOJI] OSTOJA PE[EK LADISLAV PETROVI] DU[AN POPOVI] BLANKA POTKBOV[EK LJUBICA SPLAVSKI LJUBICA [E]ERKADI] HAJRO

Sa ljubavlju i po{tovanjem, Nevzeta i Ismet
2826

Ovoga puta sasta}emo se 19. juna 2012. godine u 12 sati pred na{om gimnazijom. MATURANTI IVe RAZREDA generacije 1961/1962.
2827

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

SJE]ANJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Danas se navr{ava 20 tu`nih i bolnih godina od smrti

MEVLIDA (ABDULAHA) JAHI] ro|. NUKI]

VI[NJE [ARAVANJA
19. maj 1992 - 19. maj 2012.

preselila na ahiret u petak, 18. maja 2012, u 54. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 19. maja 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo.’ O`alo{}eni: k}erka Bahrija, zet Enver, unu~ad Edin, Eldin i Lamija, bra}a Besim i Fejzo, sestre Mensura i Fatima, snahe Sabira i Ramiza, zet Nihad, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, prijatelji Nasuf i Mejra, te porodice Jahi}, Nuki}, Zekovi}, Selmanovi}, Mahmutovi}, Dedovi}, \edovi}, Muji}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Zeleni ari{ 116 - Rakovica. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

S ljubavlju i po{tovanjem, vje~nu uspomenu ~uvam. Tvoj Radonja
818

SJE]ANJE

Devetnaestog maja 2012. godine navr{ava se 40 tu`nih dana otkako nas je napustila na{a draga majka

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

VI[NJA [ARAVANJA
19. 5. 1992 - 19. 5. 2012.

JULIJA TOMI], ro|. JANOTA

Tvoj dragi lik, plemenitost i dobrota vje~no ostaju sa nama. Tvoja obitelj
2780

Sinovi Davor i Dragan
2854

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.
Devetnaestog maja 2012. navr{ava se 10 godina od smrti na{eg dragog i voljenog
SJE]ANJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Devetnaestog maja 2012. navr{avaju se dvije godine otkako je preselila na ahiret na{a draga mama, nana, svekrva i sestra

SALAHUDINA BE[IREVI]A
19. 5. 2002 - 19. 5. 2012.

S ljubavlju i po{tovanjem, supruga Mirza, sinovi Nedo i Damir sa porodicama
2814

dr. sci. chem. ENVER SULJEVI]
spec. med. biohem.

dipl. ing. MILA BILI]
spec. med. biohem.

AI[A (HASANA) GALIJATOVI], ro|. ^ENGI]

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Od {efa prim. dr. med. Berine Hasanefendi}, spec. med. biohem. i kolektiva OJ Klini~ka hemija i biohemija
2793

Vrijeme koje prolazi ne mo`e ubla`iti bol i prazninu koju si ostavila iza sebe. Neka Ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i vje~ni rahmet. O`alo{}ena porodica
2843

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

FADILA (ILIJASA) SIPOVI], ro|. RED@EPOVI]

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

IN MEMORIAM

preselila na ahiret u srijedu, 16. maja 2012. godine. D`enaza }e se obaviti u subotu, 19. maja 2012. godine, u 16 sati na mezarju Hambina carina - [iroka~a. O`alo{}eni: suprug Ahmed, sin Armin, k}erke Armina i Amera, unu~ad Nihada, Edin Nino, Nadir, Nejra, Nadira i Hadis, praunu~ad Edin, Amilijan i Amina, zetovi Adis i Rifad, snahe Enisa i Ivana, sestre Di{a, Fatima i [ahida sa porodicama, bra}a Zikrija, Bahrija i Zijad sa porodicama, snaha Umihana sa djecom, brati}i, brati~ne, sestri}i, sestri~ne, djever Muhamed sa porodicom, zaove Taiba i Rabija sa porodicama, prijateljica teta Lucija, rodica Mina Brajlovi}, te porodice Sipovi}, Red`epovi}, Rizvo, Jerlagi}, Muji}, Milenkovi}, Dizdarevi}, Pozder, Terzi}, Laka~a, Kori}, Pr{e{, Ibragi}, Vanovac, Mahovi}, Olov~i}, Higginson, Piragi}, Dedaji}, Selimovi}, kao i ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 16 sati, Ul. Bardak~ije 70. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

HALIL (ZULFE) HUSKOVI]

preselio na ahiret u ~etvrtak, 17. maja 2012, u 89. godini. D`enaza }e se obaviti u subotu, 19. maja 2012. godine, u 17 sati, u mjesnom haremu Rotimlja - Stolac. O`alo{}eni: sinovi D`evad, Ned`ad i Damir, k}erka Azra, brat [u}rija, sestra Hata, snahe Aida, Azra i Edina, zet Zvonimir, unu~ad Vedrana sa porodicom, Alen sa porodicom, Ines sa porodicom, Irma, Adnan, Zlatan i Maja, brati~ne D`enana sa porodicom, Dijana, Amela sa porodicom, Arijana sa porodicom, praunu~ad, te porodice Huskovi}, [afro, Kapi}, D`onlagi}, @uni}, Pirel, Ciganovi}, Rudalija, Kori}, Removi}, Bistrovi}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

VESNA RATKOVI], ro|. RUDALIJA
19. 5. 2009 - 19. 5. 2012.

Volimo te. Jelena, Sanja i Predo
2830

Danas se navr{ava 10 godina od smrti na{eg

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{eg brata

na na{u dragu

SEADA SEJE KAVAZOVI]A
19. 5. 2002 - 19. 5. 2012.

SEAD KAVAZOVI]
19. 5. 2002 - 19. 5. 2012.

SUADU DEMI], ro|. ^USTOVI]
19. maj 2010 - 19. maj 2012.

S ljubavlju ~uvamo uspomenu na tebe. Uvijek }emo te voljeti. Tvoji: Azra, Zina i Ogi
2678

Sa ljubavlju i po{tovanjem, Tvoje sestre: [uhreta, Sabina i Suada sa porodicama
2558

porodica
2844

58

PREDAH

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
Budu}i da se nalazite u centru va`nih doga|aja, upotrijebite svoje skrivene adute u odnosu na poslovne konkurente. Procijenite dobar trenutak za nastup. Partner ~esto kritikuje va{e pona{anje, smatra da nemate dovoljno ubjedljiva obja{njenja na neka jednostavna pitanja. Mogu}e je da se ne razumijete najbolje. Izbjegavajte nepotrebne komplikacije i velike izazove. Poku{avate da zasjenite okolinu i u ambicioznom stilu prihvatate razli~ite obaveze. Zarad po{tovanja nekih privatnih ili poslovnih dogovora, prihvatite kompromisno rje{enje. Iritira vas partnerovo pona{anje ili odluke. Kontroli{ite svoje impulse prije nego {to nesmotreno ili bez namjere povrijedite ne~ija osje}anja. Sa~uvajte prisebnost duha i slijedite svoju savjest. Djelujete zadovoljno zbog novih informacija. Va`no je da osmislite dobar plan i da podsti~ete stvarala~ku atmosferu. Ipak, va{ spolja{nji uspjeh ne predstavlja i veliki adut pred voljenom osobom. U ljubavnom `ivotu postoje neka druga~ija pravila, fascinirajte partnera neobi~nim idejama i velikom pa`njom. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Strogo procjenjujete ne~ije postupke i uporno poku{avate da nametnete nova pravila pona{anja u poslovnoj saradnji. Nema potrebe da previ{e pri~ate o svojim poslovnim planovima, povucite konkretan potez bez suvi{nih komentara. Zamjerate voljenoj osobi da vjeruje u stvari koje ne mogu lako da se ostvare. Potrebno je da se prilago|avate razli~itim promjenama. Razmislite kome treba da se priklonite u poslovnoj saradnji, oni koji znaju da odaberu pravu temu, automatski dobivaju i najbolje rezultate. Sve je povezano, potrebno je da napravite dobar izbor. Izliv nje`nosti pred voljenom osobom djeluje poticajno na zajedni~ki odnos. Neko u vama pobu|uje osje}aj sigurnosti koji vam nedostaje. Potrebna vam je dodatna emotivna inspiracija. Imate dovoljno energije da se oku{ate u nekim novim ili neobi~nim situacijama. Tajnu va{eg uspjeha predstavlja dobro osmi{ljena kombinacija lijepih i korisnih stvari u razli~itim pravcima. Slobodno izrazite svoju ljubavnu sre}u, priu{tite sebi neku uzbudljivu zabavu u dvoje. Neko vam daje do znanja da voli va{u pojavu ili prisustvo. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Poslovne probleme ne mo`ete rje{avati mimo nekog ustaljenog protokola, ali dokazivanje pravde ne predstavlja va{ primarni cilj. Indirektno poku{avate da uti~ete na ne~iju emotivnu odluku. Bliska osoba primje}uje va{e latentno nezadovoljstvo ili da ~esto djelujete uznemireno. Po{tedite sebe od neprijatnih situacija i novog uzbu|enja. Osvojili ste ne~iju naklonost ili simpatije, ali to ne predstavlja dovoljnu garanciju za poslovni uspjeh. Osnovni problemi koji uti~u na promjenu poslovno-finansijske klime proizilaze iz lo{e komunikacije me|u saradnicima. Poka`ite svoje pozitivne namjere i budite velikodu{ni prema voljenoj osobi. Emotivna afirmacija djeluje pozitivno na va{e raspolo`enje. Va{e ideje ne zna~e mnogo ukoliko se i va{i saradnici ne zalo`e za sli~ne principe u poslovno-finansijskim dogovorima. Uspje{ni rezultati podrazumijevaju zajedni~ko povjerenje i dugoro~niju saradnju. Poku{avate da djelujete pribrano, ali optere}uju vas nove ljubavne dileme ili lo{ predosje}aj koji imate u vezi s bliskom osobom. Prijat }e vam boravak u prirodi ili rekreacija. Ukoliko vam je stalo da ostvarite poslovno-finansijske interese, upotrijebite prakti~nu pamet i li~no iskustvo. Va`no je da se distancirate od osobe koja ima sumnjive namjere ili negativan uticaj na va{e pona{anje. Nema potrebe da smi{ljate izgovore pred voljenom osobom. Prije ili kasnije, istina }e neminovno isplivati na povr{inu. Izbjegavajte konfliktne situacije. Ukoliko vas neko opominje da promijenite svoje kriterije u poslovno-finansijskoj saradnji, dobro razmislite o mogu}em ishodu. Svaka korisna informacija treba da vas pribli`i uspje{nim rezultatima. Suvi{e burno reagujete na sitnice, dok partner nad vama provodi razli~ite testove izdr`ljivosti. Kontroli{ite svoje impulse. Djelujete napeto, opustite se. Nalazite se pred novom poslovnom dilemom. U susretu sa saradnicima morate imati dovoljno moralne hrabrosti da prihvatite odgovornost za ono {to ste u~inili. Nema potrebe da izbjegavate su~eljavanje. U emotivnom smislu, djelujete ranjivo i tra`ite neko mirnije uto~i{te. Potrebna vam je ne~ija iskrena podr{ka i razumijevanje. Primijenite neku od tehnika psiholo{kog opu{tanja.
21. 3. - 20. 4.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: nemir, eno, m, k, rba, oktan, prati, rala, kedi, {oljica, otero, metil, m, zastave, d, prokletstva, rod, obrt, an, obod, ravel, maroni, alek, I, araks, ara, sonar, janik, institucija.

Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiHa. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj

Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 tel/fax: +387 33 272 271

Danas prete`no sun~ano i toplo. Puha}e slab do umjeren isto~ni vjetar. Minimalna temperatura od 3 do 8, u Hercegovini do 15, maksimalna dnevna od 19 do 26°C. Sutra prete`no sun~ano i toplo. U ponedjeljak obla~no sa ki{om. Puha}e umjeren ju`ni vjetar. U utorak umjereno obla~no, poslije podne nestabilno sa pljuskovima. U Sarajevu sun~ano. Puha}e slab, isto~ni vjetar. Minimalna temperatura 5, maksimalna dnevna 22° C.

Danas }e obla~no sa ki{om i pljuskovima biti na zapadu Evrope. Nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom o~ekuje se na istoku Balkanskog poluostrva i Evrope. Najhladnije }e biti na sjeverozapadu sa temperaturom od 10 do 15, a najtoplije u Isto~noevropskoj niziji do 30°C. Danas na istoku Balkana nestabilno sa ki{om i pljuskovima, uz umjeren sjeveroisto~ni vjetar, dok }e u ostalim dijelovima biti sun~ano. Maksimalna temperatura od 21 do 27°C.

60

KULTURNI VODI^
uloge: Hugh Grant, Salma Hayek, Brendan Gleeson... po~etak u 11.50 sati.

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

STREETDANCE 2 3D
plesni mjuzikl, re`ija: Max Giwa i Dania Pasquini, uloge: Sofia Boutella, George Sampson, Tom Conti... po~etak u 12.20 i 14.20 sati.

za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
Festival BH drame Zenica 2012.

Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

Gostovanje Hearfact fondacije & Bitef teatra Beograd HIPERMNEZIJA
autor: Selma Spahi}, re`ija: Selma Spahi}, igraju: Ermin Bravo, Jelena ]uruvija\urica, Maja Izetbegovi}, Tamara Krcunovi}, Damir Kustura, Sanin Milavi}, Milica Stefanovi}, Alban Ukaj po~etak u 20 sati.

KINOTEKA
MLADI LAVOVI

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

BANJA LUKA

KINA
CINEMA CITY
DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 13, 15.15, 17, 19.30, 21.15 i 23 sata.

re`ija: Edward Dmytryk, uloge: Marlon Brando, Montgomery Clyft, Dean Martin... po~etak u 19 sati.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

POZORI[TA
KAMERNI
JA, MAHALU[A
autor: Indira Ku~uk-Sorgu~, re`ija:Mirela Trepani}, igraju: Nela \enisijevi}, Nenad Te{i}, Ansambl Cabaret po~etak u 20 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
DIKTATOR
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sacha Baron Cohen, Anna Faris, Megan Fox... po~etak u 12, 14, 16.30, 18.30, 20.30 i 22.30 sati.

OSVETNICI 3D

ZENICA

CENTAR ZA KULTURU
CABAres, CABArei
`ivotna komedija, autor: Zijah A. Sokolovi}, re`ija: Zijah Sokolovi}, igra: Zijah Sokolovi}, po~etak u 19.30 sati.

BIHA]

UHVATITI GRINGA
akcijska crna-komedija re`ija: Adrian Grunberg, uloge: Mel Gibson, Peter Stormare, Dean Norris... po~etak u 16, 18, 20 i 22 sata.

GALERIJE
MAK
stripovski spektakl, re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jakson, Scarlett Johansson... po~etak u 13.50, 16.40 i 20.40 sati. U organizaciji ambasade dr`ave Palestine i Udru`enja bosanskohercegova~kog i palestinskog prijateljstva, otvorena je izlo`ba slika pod nazivom “Palestina u bosanskom kistu”. Izlo`ba je za posjetioce otvorena do 20. maja, od 10 do 19 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
DIKTATOR

OSVETNICI 3D
stripovski spektakl, re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jakson, Scarlett Johansson... po~etak u 12.30, 15.30, 18.15 i 21 sat.

KINA
UNA
AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU
komedija, re`ija: Larry Charles, uloge: Sasha Baron Cohen, Anna Faris, Ben Kingsley... po~etak u 14, 16, 17.30, 19.30, 20.30 i 21.15 sati.

SJENE TAME

AMERI^KA PITA: PONOVO NA OKUPU

GOETHE-INSTITUT
Izlo`ba plakata”Ni{ta nije obavljeno”, Klausa Staecka, sastoji se od ~etrdeset plakata koji predstavljaju karakteristi~an pregled neumornog provociranja, agitovanja, upozoravanja, pra}eno neumoljivom vjerom u kriti~ko razmi{ljanje i umjetni~ko prosvje}ivanje. Izlo`ba je za posjete otvorena do 31. maja.

RAIFFEISEN GALERIJA
komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Alyson Hannigan, Chris Kline... po~etak u 18.45 i 21 sat. Izlo`bu radova Adne Bakije, studentice Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Kiparstvo. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, a za sve posjetioce otvorena je radnim danima u u periodu od 08 do 16 sati.

OSVETNICI
stripovski spektakl, re`ija: Joss Whedon, uloge: Robert Downey Jr., Samuel L. Jakson, Scarlett Johansson... po~etak u 12.15, 15 i 18 sati. komedija, re`ija: Jon Hurwitz i Hayden Schlossberg, uloge: Jason Biggs, Shannon Elizabeth, Alyson Hanningan... po~etak u 19 i 21 sat.

fantazijska komedija, re`ija: Tim Burton, uloge: Johnny Depp, Michelle Pheiffer, Eva Green... po~etak u 15.45, 18, 20.15 i 22.30 sati.

LORAKS
animirana avantura, re`ija: Cris Renaud i Kyle Balda, uloge: Denny DeVito, Zac Ephron, Taylor Swift... po~etak u 12.15 i 14.15 sati.

SJENE TAME
fantazijska komedija, re`ija: Tim Burton, uloge: Johnny Depp, Michelle Pheiffer, Eva Green... po~etak u 13.40, 16, 18.15, 20.30 i 22.45 sati.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

JACK AND JILL
komedija, re`ija: Dennis Dugan, uloge: Adam Sandler, Katie Holmes, Al Pacino... po~etak u 18.30 i 20.15 sati.

KUPILI SMO ZOO

ALVIN I VJEVERICE 3: URNEBESNI BRODOLOM
animirana avantura, re`ija: Mike Mittchel, uloge: Justin Long, Matthew Gray Gubler, Jesse McCartney... po~etak u 13 sati. drama, komedija re`ija: Cameron Crowe, uloge: Matt Damon, Scarlett Johansson, Thomas Haden Church... po~etak u 18 i 20.30 sati.

21 JUMP STREET
akciona komedija, re`ija: Phil Lord i Chris Miller, uloge: Channing Tatum, Jonah Hill, Ice Cube... po~etak u 13.30, 15.45, 18, 20.15 i 22.30 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

OGLEDALCE, OGLEDALCE

POZORI[TA
NARODNO RS
NARODNI POSLANIK
komedija, autor: Branislav Nu{i}, re`ija: Nikola Pejakovi}, igraju: @eljko Stjepanovi}, Nikolina \or|evi}, Boris [avija, Ljubi{a Savanovi}, Anja Stani}, @eljko Erki}, Aleksandar Stojkovi}, \ur|a Vuka{inovi}, Nata{a Ivan~evi}, Zlatan Vidovi} po~etak u 20 sati.

ZAUVIJEK TVOJ

MUZEJI
BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

TUZLA

drama, romansa re`ija: Scott Hicks, igraju: Zac Efron, Taylor Schilling, Blythe Danner... po~etak u 16.20 i 18.30 sati.

komedija, avantura re`ija: Tarsem Singh, uloge: Julia Roberts, Lily Collins, Armie Hammer... po~etak u 14.30 i 16.30 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni

PIRATI! BANDA NEPO@ELJNIH
animirana komedija, re`ija: Peter Lord i Jeff Newitt, uloge: Hugh Grant, Salma Hayek, Brendan Gleeson... po~etak u 10.30 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka

PIRATI! BANDA NEPO@ELJNIH
animirana komedija, re`ija: Peter Lord i Jeff Newitt,

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

Chelsea - Bayern M.
20.35 BHT1, 20.35 FTV
NOGOMET, FINALE LIGE [AMPIONA

Zdravo, Robbie!
12.15 BHT

SE

RI

JE

Ne reci nikome
Tell no one, 2006.

22.00 OBN

KRIM. DRAMA
Re`ija: Guillaume Canet Uloge: François Cluzet, Marie-Josée Croze, André Dussollier, Kristin Scott Thomas

Pedijatru Alexandreu Becku nedostaje njegova voljena `ena Margot Beck koja je brutalno ubijena prije osam godina pri ~emu je on bio glavni osumnji~eni. Kada su dva mrtva tijela na|ena blizu mjesta gdje su prona{li Margot policija ponovno otvara slu~aj i Alex ponovno postaje sumnjivac. Misterij se pove}ava kad Alex prima e-mail koji prikazuje Margot stariju i `ivu.

Mali grad
Dr. Florian Hellberg bi mogao biti zadovoljan onim {to je do sada ostvario na poslovnom planu. Ali, njegovoj sre}i bi na put mogao stati morski biolog Ralf Mahler. Oskar i Dietmar poku{avaju na}i sanduk sa nakitom koji je Dietmarov brat nekada potopio. Florian, Tom i Robbie u~estvuju u potrazi.
16.30 BHT
Little City,1997.

FIL

M

Taxi
23.15 FTV
Taxi, 1998.

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ija: Roberto Benabib Uloge: Jon Bon Jovi, Penelope Ann Miller, Josh Charles, Annabella Sciorra

AKCIJA
Re`ija: Gerard Pires Uloge: Samy Naceri, Frederic Diefenthal, Marion Cotillard, Manuela Gourary, Emma Wiklund

Lonci i poklopci
12.00 OBN

SH

OW

Adam je umjetnik, ali za `ivot zara|uje voze}i taksi. On ne mo`e zaboraviti svoju biv{u djevojku Kate, koja ga je ostavila zbog lezbijke Anne. Nina, sada{nja djevojka, vara Adama sa Kevinom. Kevin po~ne izlaziti s Rebeccom, novom kolegicom. Rebecca, s druge strane, pristane iza}i i sa Anne...

Pod opsadom
00.00 PINK
Under Siege 1992.

FIL

M

Daniel je raznosa~ pizza kojem je `ivotni san da postane voza~ Formule 1. No, zasada svoj talent mora koristiti kao voza~ taksija. Na drugom kraju grada `ivi Emilien, mladi policijski inspektor pred kojim je veliki izazov. U Marseilles je stigla banda njema~kih plja~ka{a banaka koji su gotovo neuhvatljivi zbog velike vje{tine s kojom upravljaju svojim autima. Emilien slu~ajno naleti na Daniela i kada otkrije da on vrhunski vozi, a nema dozvolu, pada mu na pamet genijalna ideja...

AKCIJA
Re`ija: Andrew Davis Uloge: Steven Seagal, Tommy Lee Jones, Gary Busey, Erika Eleniak, Colm Meaney, Andy Romano

Velika gu`va u Bronxu
20.05 OBN
Rumble in the Bronx, 1995.

FIL

M

AKCIJA
Re`ija: Stanley Tong Uloge: Jackie Chan, Anita Mui, Françoise Yip, Bill Tung, Marc Akerstream, Garvin Cross, Morgan Lam

Kao i svakog vikenda, nasmijani Vjeko opet kuha samo za gledatelje OBN TV-a. Subotnji meni zapo~et }e bogatom ribljom zakuskom. Za one koji nisu ljubitelji ribe, Vjeko }e pripremiti i zakusku od govedine. Kao vrhunac dnevnog menija, Vjeko predstavlja neobi~ni kijevski bor{~ ~iji okus }e upotpuniti salata od gljiva. Neodoljivi ~okoladni muffin predstavlja sjajan zavr{etak ovog Vjekinog subotnjeg ru~ka.

Dejana
17.50 OBN

Skupina pla}enika predvo|enih operativcem CIA Williamom Stranixom, uz pomo} brodskog ~asnika Krilla, preuzima kontrolu nad ameri~kim ratnim brodom s nekoliko desetaka nuklearnih bojevih glava. Jedini ~ovjek koji im se mo`e suprotstaviti osobni je kuhar kapetana broda, zapravo biv{i specijalac Casey Ryback. Neo~ekivanu pomo} Ryback }e dobiti u vidu striptizete Jordan...

Kao i svi roditelji i Vi se sigurno trudite da svojoj bebi pru`ite sve {to joj treba, sve najbolje. Iako savremena tehnolo{ka dostignu}a olak{avaju njegu djeteta, smatra se da iskonski na ~in pri ro dne prehrane, dojenje na maj~inim prsima nema jednako vrijedne zamjene.

Slagalica strave 5
22.40 MRE@A
Saw 5, 2008.

FIL

M

Kako bi nazo~io ujakovu vjen~anju, Keung prvi put u `ivotu sti`e u New York. Njegov ujak u Bronxu ima malu trgovinu pa se Keung ponudi voditi je dok je ujak na medenom mjesecu. Naravno, u nezgodnoj ~etvrti kakva je Bronx nije lako voditi trgovinu, no Keung lako}om prebije nasilnike koji su mu poku{avali stvarati probleme. Me|utim, jedan od njih, upleten u zavrzlame s kojima se ne uspijeva nositi, u cijelu }e pri~u uvu}i i Keunga.

AKCIJA
Re`ija: David Hackl Uloge: Tobin Bell, Costas Mandylor, Scott Patterson, Betsy Russell, Julie Benz, Meagan Good

Adaptacija
23.10 RTRS
Adaptation, 2002.

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ija: Spike Jonze Uloge: Nicolas Cage, Meryl Streep, Chris Cooper, Tilda Swinton, Cara Seymour, Ron Livingston, Brian Cox

Mark Hoffman, detektiv, koji se voli zami{ljati jedinim nasljednikom okrutnog serijskog ubojice Jigsawa, odlu~i se zauvijek rije{iti svih osoba koje bi mogle zaprijetiti njegovoj novoj misiji. Ono {to "Slagalice strave" izdvaja od mase naslova ovog `anra je definitivno atmosfera i osje}aj bezizlaznosti, bespomo}i i straha koji vrlo lako s likova prelazi na same gledatelje. Okosnica cijelog serijala je serijski ubojica Jigsaw, koji svoje `rtve uvijek suo~ava s njihovim najve}im strahovima, ali i ~injenicom da su zaboravili cijeniti svoj `ivot te da ga uzimaju zdravo za gotovo...

Charlie Kaufman je scenarista koji poku{ava adaptirati knjigu Susan Orlean "Kradljivac orhideja" i to mu ne polazi za rukom. Za to vrijeme Charlieov brat blizanac Donald, kojemu sve ide od ruke, tako|e poku{ava postati scenarista. Charlie se kroz knjigu zaljubljuje u Susan. Misle}i da }e razgovor s njom pomo}i adaptiranju, otkrije da se ona jo{ vi|a sa Johnom Larocheom, kojeg lovi policija...

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
08.00 Vijesti Dje~iji program 08.05 Lutkokaz, crtani film 08.30 Piplinzi, crtani film 08.50 Poko, crtani film 09.05 An|ela Anakonda, crtani film 09.15 Mala princeza, crtani film 09.25 Kako to, crtani film 09.40 Moj veliki prijatelj, crtani film 09.55 Tomica i prijatelji, crtani film 10.00 Jagodica Bobica, crtani film 10.25 Ku}ni svemirici, crtani film 10.50 Tomica i prijatelji, crtani film 10.55 Sarajevska hronika 11.25 Mozaik religija, vjerski program

subota, 19. maj/svibanj 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: 8.00 BHT vijesti 08.10 Tribunal 08.40 Josip Pejakovi}: U ime naroda (r) Program za djecu i mlade 09.15 Move with Mimic, animirana serija, 22/26 (r) 09.20 Vinsent i ja, igrani film 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe o{te}enog sluha i govora 12.00 BHT vijesti 12.15 Zdravo Robbie!, igrana serija, 29/37 13.05 Zvijezda je ro|ena, ameri~ki igrani film 15.00 BHT vijesti 15.10 BiH i NATO: U susret ^ikagu 15.50 Vi{e od `ivota, dokumentarni program 16.30 Mali grad, ameri~ki igrani film 18.00 Nova avantura, magazin 19.00 Dnevnik 1 Sport Vrijeme 19.30 EURO panorama 20.00 Sportska subota 20.35 Nogomet, finale Lige {ampiona: Chelsea - Bayern Munchen, prijenos 23.00 BHT vijesti 23.15 Zdravo Robbie!, igrana serija, 29/37 (r) 00.00 Zvijezda je ro|ena, ameri~ki igrani film (r) 01.50 Mali grad, ameri~ki igrani film (r) 03.15 Pregled programa za nedjelju

RTRS
06.01 Svijet duhova, film Muzi~ki program 08.00 Vijesti Mala tv 08.10 U no}noj ba{ti, crtana serija 08.45 Medvjedi}i dobrog srca, crtana serija 09.10 Fragolanija, crtana serija 10.00 Mali dnevnik 10.25 Divlji poni, film 12.00 Dnevnik 1 12.15 Pravoslavlje manastir Lovnica kod [ekovi}a, religijski program (r) 12.40 Vez, emisija etno muzike (r) 13.10 Katin, dok. film (r) 13.35 Iz iksa u iks, serija (r) 14.00 Sre}an put, film

TV1
06.05 Kinali kar, igrana serija, 14. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Kinali kar, igrana serija, 15. ep. (r) 08.00 Vijesti 08.05 Türkan, igrana serija (r) 09.00 Vijesti 09.05 Türkan, igrana serija (r) 10.00 Vijesti 10.05 Türkan, igrana serija (r) 11.00 Vijesti 11.05 Türkan, igrana serija (r) 12.00 Vijesti plus 12.20 Okusi kultura, dok. serijal, ep. 3/13

HAYAT
07.30 Buddies, dje~iji igrani film 09.00 Garfield, crtani film, 46.-50. ep. 10.05 Pokemoni, crtani film, 14. ep. 10.30 Gormiti, crtani film, 17. ep. 11.00 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film, 13. i 14. ep. 11.35 Winx, crtani film, 28. ep. 11.57 Televoting: Tvoje pjesme, moji snovi 12.00 Narukvica iz Bordeauxa, film 13.55 Sport centar 13.59 Biometeorolo{ka prognoza 14.00 Autoklub, automagazin

PINK
06.15 Vanzemaljci sa tavana, film 08.30 Zvezde granda, muzi~ko takmi~arski show (r) 11.10 Top speed, sportsko lifestyle emisija (r) 12.00 Info top, informativni program 12.10 Vremenska prognoza 12.15 Gold Music, muzi~ka emisija 14.00 Nemogu}a misija, reality emisija (r)

OBN
06.20 Nimbols, crtani film 06.35 Atomska Betty, crtani film 07.00 Oggy i `ohari, crtani film 07.25 Roni Olly roni, crtani film 07.40 An|eli i prijatelji, crtani film 07.55 Cosmic Quantum Ray, crtani film 08.20 Gerald McBoing, crtani film 08.40 Roni Olly roni, crtani film 09.05 Kismet, turska serija 10.05 Kismet, turska serija 11.05 Kismet, turska serija 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 13.05 Bakina kuhinja, kulinarski show 14.05 Jelovnici izgubljenog vremena, kulinarski show 14.40 Skrivena kamera, humoristi~ni program 15.20 Ru`a vjetrova, doma}a serija 16.20 Ru`a vjetrova, doma}a serija 17.20 Balkanske prevare, reality drama 17.50 Dejan: Koliko je va`no maj~ino mlijeko?, talk show 18.50 OBN Info, informativni program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Bakina kuhinja, kulinarski show 20.05 Velika gu`va u Bronxu, igrani film 22.00 Ne reci nikome, igrani film 00.00 Velika gu`va u Bronxu, igrani film 02.05 Ne reci nikome, igrani film 03.50 ^uvari planeta, dokumentarni program 04.50 ^uvari planeta, dokumentarni program

Tomica i prijatelji
09.55
12.00 Dnevnik 1 12.10 Crna krava bijelo mlijeko (r) 13.10 Larin izbor, igrana serija, 152. ep. 14.10 Ljetnikovac na Ibici, igrani film 15.50 Vijesti 16.00 Michael Palin: Sahara, dok. serija, 3. ep. 16.50 Koza, igrani film 18.25 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 19.10 Super Loto, prijenos izvla~enja 19.20 BH Telecom: U susret EURU, reporta`a 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sportska subota 20.35 Nogomet: Liga prvaka: Chelsea - Bayern, prijenos, finale 23.00 Dnevnik 3 23.15 Taxi, film 00.50 Tasmanija, igrani film 02.30 Dnevnik 2 (r) 03.00 Pregled programa za nedjelju

Medvjedi}i dobrog srca
08.45
16.00 [arene ka`e, zabavni program 16.30 Akademija 17.00 Vijesti 17.10 Ah, ta planeta! 17.35 Poprokaut 18.05 Art ma{ina, emisija iz kulture 18.55 Magazin lige {ampiona 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Fudbal - liga {ampiona, sportski program 20.35 Fudbal - liga {ampiona - Bajern ^elzi, direktan prenos 22.50 Dnevnik 3 23.10 Adaptacija, film 01.00 Divlji poni, film 02.30 Magazin lige {ampiona (r) 02.55 Dnevnik (r) 03.20 Pravoslavlje manastir Lovnica kod [ekovi}a, religijski program (r) 03.40 Akademija (r) 04.00 Ah, ta planeta! (r)
TA L K SH

Tajna slu`ba
17.05
13.00 Vijesti 13.10 Nepoznato, igrani film 15.00 Vijesti 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 33. ep. (r) 16.50 Vijesti plus 17.05 Tajna slu`ba, igrana serija, ep. 4/12 18.05 Otok smrti, igrana serija, ep. 13/13 (r) 19.00 Dnevnik TV1 20.05 CSI: Las Vegas, igrana serija, 18. ep. 21.00 ^uvar, igrani film 22.40 Slagalica strave 5, igrani film 00.30 Pono}ne vijesti 00.45 Lijepi D`oni, igrani film 02.10 No}ni program

Winx
11.35
14.30 14.55 15.00 16.00 18.00 18.30 19.00 19.28 19.30 19.37 19.38 19.52 19.55 21.03 22.58 00.54 00.58 01.28 03.00 04.00 Svi na selo Vremenska prognoza Ispuni mi `elju Tvoje pjesme, moji snovi, muzi~ki show Tvoje pjesme, moji snovi - making of, zabavni program S druge strane, info. program Vijesti u 7, informativni program Vremenska prognoza Sport Stanje na putevima Horizonti Televoting: Tvoje pjesme, moji snovi Kad li{}e pada, serija, 279. ep. @ikina dinastija, film Pera~i su|a, film Sport centar Alli sa vama Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Vijesti u 7, info. program Tvoje pjesme, moji snovi - making of, zabavni program

Hrabri ljudi
15.00
15.00 Hrabri ljudi, reality emisija 15.50 Info top, informativni program 16.00 Vremenska prognoza 16.05 Mala nevjesta, serija 17.00 Show time, zabavna emisija 18.40 Paparazzo lov na poznate, reality emisija (r) 19.30 Kursad`ije, zabavna emisija 20.00 Pare ili `ivot, serija 21.00 Zvezde granda, muzi~ko takmi~arski show 23.00 Pod opsadom, film 02.00 Vanzemaljci sa tavana, film (r)

Dejana
17.50 OBN
Kao i svi roditelji i Vi se sigurno trudite da svojoj bebi pru`ite sve {to joj treba, sve najbolje. Iako savremena tehnolo{ka dostignu}a olak{avaju njegu djeteta, smatra se da iskonski na~in prirodne prehrane, dojenje na maj~inim prsima nema jednako vrijedne zamjene.

OW

TV SA

07.00 Program za djecu 10.00 Kike tike ta~ke, u`ivo 11.55 Ime moje {kole, obrazovni program za djecu 11.55 Autoshop magazin 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Labirint, (r) 14.20 Svjetska luda i lete}i brod (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Bisage Vehida Guni}a 16.30 @ivi jednom, umri dva puta, film 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Kike tike ta~ke (r) 20.00 Klju~evi od ku}e, film 21.50 Pakleni momak, film 23.25 Reprizni program

TV TK

08.25 Majstor kuhinje, kulinarski show 09.00 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 10.30 Put u Saharu 11.00 Glas Amerike 11.30 Po{tar Pat 12.00 Vijesti 12.15 Pandamonium, strani dok. program (r) 13.00 Kaffe Istanbul 14.00 Bingo {ou 15.30 Skrivena kamera 16.00 Dnevnik 1 16.15 Agro kanal 16.45 Za svaku bolest trava raste 17.00 Pandamonium, strani dok. program 17.45 122 TK 18.05 Na selu na sijelu 19.00 Dnevnik 2 19.45 Pri~e za laku no} 20.05 Udarni talas, strani dok. program 20.55 Vremenska prognoza 21.00 ^uvar, film 22.40 Slagalica strave, film 00.10 Vijesti 00.15 Biografije tajkuna: Richard Branson

MRE@A

08.05 Türkan, igrana serija (r) ep. 15) 09.05 Türkan, igrana serija (r) ep. 16) 10.05 Türkan, igrana serija (r) ep. 17) 11.05 Türkan, igrana serija (r) ep. 18 13.10 Nepoznato, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 33. ep. (r) 18.05 Otok smrti, igrana serija, ep. 13/13 (r) 21.00 ^uvar, igrani film 22.40 Slagalica strave 5, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Türkan, igrana serija (r) ep. 15) 09.05 Türkan, igrana serija (r) ep. 16) 10.05 Türkan, igrana serija (r) ep. 17) 11.05 Türkan, igrana serija (r) ep. 18 13.10 Nepoznato, igrani film 15.05 Kako vrijeme prolazi, igrana serija, 33. ep. (r) 18.05 Otok smrti, igrana serija, ep. 13/13 (r) 21.00 ^uvar, igrani film 22.40 Slagalica strave 5, igrani film

TV ZENICA

08.00 Turkan, igrana serija, (r) 12.00 Odlika{i, dje~iji program 12.30 Muzi~ki program 13.00 Igrani film 15.00 Vijesti 15.10 Sredinom (r) 16.00 Kontakt program (r) 17.05 Oni dolaze 17.30 Putopisi, rep. 18.00 Sfera, (r) 19.00 Vijesti 20.00 Selu u pohode TV izlog 21.00 Igrani film 23.00 Vijesti (r)

TV KAKANJ

08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Frej`er, serija 09.00 Denis napast 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 7 dana u Vogo{}i 10.30 Te{anjska hronika 11.00 Bonaventura 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Frej`er, serija 13.00 Konjanik, film 15.00 Na{a realnost 16.00 Majstori kuhinje 16.30 Pozitivni formati 17.00 Flash vijesti 17.05 Put istine 18.00 Dragulj u kruni, serija 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.20 Legende BH sporta 21.00 Zanimljive pri~e 21.20 Vijesti TV Sahar 21.40 Dragulj u kruni, serija 23.00 Istra`itelji, serija 00.00 Vijesti IC (r) 00.20 Put u tamu, film

TV VOGO[]A

07.00 Jo{ smo tu, emisija o borcima (r) 07.30 Putopisi 08.00 Info IC Kakanj (r) 08.30 Sa sevdahom u srcu 09.00 Program za djecu i mlade 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 VOA (r) 11.00 Telenovela (r) 15.00 Info IC Kakanj (r) 15.30 Dom2 (r) 16.00 Jo{ smo tu, emisija o borcima (r) 16.30 Putopisi 17.00 Zanati koji nestaju 17.30 Extreme, sportski program 17.40 Sa sevdahom u srcu 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS music 19.30 Auto Shop Magazin 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Cazinska hronika 21.00 Nije te{ko biti ja 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B.

TV USK

08.00 Lea Parker, serija (r) 10.00 Vijesti 10.09 Lea Parker, serija (r) 11.10 Lea Parker, serija (r) 12.00 Vijesti 12.09 Igrani film 13.50 @ene, ljudi i ostali, serija, 13/17 14.30 Vijesti 14.35 Muzi~ki tv poser 14.45 Za svaku bolest trava raste, dok. serijal, 79. 15.05 Kako vrijeme prolazi, serija (r) 17.05 Omiljeni gradovi svijeta: Venecija, dok.program 18.05 Duhovni svijet, vjerski program 18.40 Crtani film 19.00 Dnevnik 1 19.46 Muzi~ki program 20.05 Hronika kraji{kih gradova 21.00 Otok smrti, serija 21.50 Igrani film 23.50 Vijesti 23.55 Autoshop magazin

TV SLON

13.02 Capri, igrana serija (rep. 6, 7, 8) 15.40 Folk, top 10, muzi~ka emisija 16.35 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 SMS centrala, muzi~ki program 18.00 Crno i bijelo, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 19.00 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 19.30 TV Liberty 20.00 Kviz Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 Mra~na strana digitalnog svijeta, dok. program (r) 23.00 Slon extra Info

TV BN

06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 12.30 Familijarna namje{taljka (r) 14.00 Tudje sla|e 15.00 Subotom u 3 16.00 Dnevnik 1 16.15 Subotom u 3,nastavak 17.55 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vitafon 20.40 Nijesmo mi od ju~e 21.10 BN music 22.15 Dnevnik 3 22.30 Crveno, zabavna emisija 23.25 Sedam ma~eva, igrani film

TV ATV

07.00 Farma, emisija o agraru 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten 11.55: Vijesti 12.00 Narukvica iz Bordeauxa, film.30 Auto {op magazin 15.00 ATV specijal 16.30 Stil 17.00 Prema zapadu, serija 18.00 Kursad`ije 18.50 Agro kutak 19.00 Vijesti 19.35 Arena, sportski program 19.45 Cinema Magica hronike 19.55 Kad li{}e pada, serija 21.00 @ikina dinastija, film 23.00 Pera~i su|a, film 01.00 No}ni program

OSLOBO\ENJE subota, 19. maj/svibanj 2012.
HRT1
06.23 TV kalendar 06.33 Iza ekrana (r) 07.03 Na Neretvu mise~ina pala 08.00 Hrvatska kronika BiH 08.20 Kinoteka - ciklus klasi~nog vesterna: Posljednji buntovnici juga, ameri~ki film (r) 09.49 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.09 Vrijeme danas 10.10 HAK - Promet info 10.13 Ku}ni ljubimci 10.48 Pol oriha, dok. serija 11.15 Normalan `ivot, emisija o obitelji 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.12 Vrijeme 12.16 TV kalendar (r) 12.29 Veterani mira, emisija za branitelje 13.15 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin 13.46 Prizma, multinacionalni magazin 14.31 manjinski Mozaik: ^udesna iscjeljenja 14.46 HAZU portreti: Franjo Ra~ki (r) 14.59 Eko zona 15.30 Ti ~udesni mladunci: Amurski leopard, zapadni nizinski gorile i slonovi dokumentarna serija 16.28 Euromagazin 17.00 Vijesti u pet 17.09 Vrijeme sutra 17.10 HAK - Promet info 17.21 Reporteri: Sirijski stroj za mu~enje 18.25 Potro{a~ki kod 18.53 Globalno sijelo 19.20 Loto 7/39 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.05 Vrijeme 20.10 Devet mjeseci, ameri~ki film (r) 21.59 Pacifik, serija 23.00 Dnevnik 3 23.15 Sport 23.18 Vrijeme sutra 23.22 Vijesti iz kulture 23.35 ^uvar, ameri~ki film (r) 01.08 Filmski maraton: Uskra}eni zagrljaj, argentinsko-francusk o-talijansko-{panjols ki film (r) 02.44 Filmski maraton: Posljednji buntovnici juga, ameri~ki film (r)

TV PROGRAM
NOVA
05.40 Dodir s neba, serija 06.40 Zauvijek susjedi, serija (r) 08.15 Peppa, crtana serija (r) 08.25 Peppa, crtana serija 08.35 Astro boy, crtana serija (r) 09.00 Gormiti, crtana serija (r) 09.25 Pokemoni, crtana serija (r) 09.50 Pokemoni, crtana serija 10.10 Divino novo ruho, serija 1 12.10 Larin izbor, serija (r) 15.10 @ivi dokaz, igrani film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin (r) 18.05 Nad lipom 35, humoristi~no-glazbe ni show 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Posljednji posao, igrani film 21.55 Stealth: Nevidljivi ratnik, igrani film 00.05 ^ovjek bez tijela, igrani film 01.55 Europski `igolo, igrani film (r) 03.15 Ezo TV, tarot show 04.45 Dnevnik Nove TV (r)

63
SH OW

HRT2
08.39 Opera box 09.12 Animanijaci 1, crtana serija (r) 09.35 Alba i Adam, serija za mlade Baltazar: Doktor za `ivotinje, crtani film (r) Danica i patak, crtani film ^arobna plo~a: II. razred (r) 10.30 Ku}ni svemirci, crtana serija (r) 10.50 Maleni lovci na blago, ameri~ki film (r) 12.16 Odabrao \elo H.: Nefertiti i izgubljena dinastija, dokumentarni film (r) 13.09 KS Automagazin 13.40 Obrtnik i partner 14.14 4 zida 14.47 Shiloh, ameri~ki film (r) 16.17 Jednog lijepog dana, ameri~ki film (r) 18.05 Ru`iona: Op}a opasnost (r) 18.36 Mijenjam svijet: Hrana, a ne oru`je, dokumentarni film za mlade 19.05 Teletubbies, animirana serija (r) 19.32 Glazba, glazba... pop 20.00 Nogomet - Liga prvaka, emisija 20.35 München: Nogomet Liga prvaka, finale: Bayern - Chelsea, 1. poluvrijeme 21.36 München: Nogomet Liga prvaka, finale: Bayern - Chelsea, 2. poluvrijeme 22.34 Nogomet - Liga prvaka, emisija 23.21 Mankellov inspektor Wallander 2, serija 00.50 Domagoj Pavlovi} i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Davida Gimenza Carrerasa 01.58 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 04.23 No}ni glazbeni program: Chansonfest 2001. Koncertna ve~er (r) 05.27 No}ni glazbeni program: Svirci moji 1, Vera Svoboda (r)

AL-JAZEERA B.
09.00 Komorska ostrva: Izme|u plime i oseke, dok. program (r) 09.30 Nova zora za ju`ni Liban, dok. program (r) 10.00 Kontekst, talk show (r) 10.30 Nikaragva: Nezavr{ena revolucija (r) 11.00 Kontekst, talk show (r) 11.30 Reporter: Dje~ak iz Burme, dok. program (r) 12.00 AJE program 14.00 Finansijski krah, dok. program (r) 15.00 Kontekst, talk show (r) 15.30 Komorska ostrva: Izme|u plime i oseke (r) 16.00 Vijesti 17.00 Prava na `ivot: Gvatemala, dok. program (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti 19.05 Filipini, dok. program (r) 19.30 Druga strana Srbije (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Business 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Business (r) 23.30 Filipini, dok. program (r) 00.00 AJE Vijesti

RTS
08.00 08.15 09.00 09.06 10.00 10.05 11.00 11.05 11.30 12.15 12.30 13.00 13.30 14.00 14.15 15.00 15.10 16.00 16.03 17.00 18.08 18.30 19.00 19.17 19.30 19.50 20.40 Jutarnji dnevnik Jutarnji program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Gra|anin, info Knjiga utisaka, dok. program Gastronomad (r) Plava ptica 2, magazin za djecu Dnevnik Uvi|aj, info TV minijature Vi i Mira Adanja Polak Vijesti TV lica... Vijesti Selo gori, a baba se ~e{lja: krugovi, serija (r) U susret pjesmi Evrovizije Robna ku}a Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Selo gori, a baba se ~e{lja: Odbrojavanje, serija (r) Medijska mre`a srpske dijaspore: Srpska razglednica iz Amerike, program za dijasporu U no}i muzeja, prenos Svijet sporta Rukomet, Kup Srbije, finale, snimak Uvi|aj, info (r)

RTCG
07.00 Jutarnji program 09.00 Vijesti 09.05 Dokumentarni serijal (BBC) 10.00 Vijesti 10.05 Mostovi (r) 10.30 Robin Hud, serija (r) 11.45 Mozaiku 12.15 Spotovi 12.30 Sat TV 13.00 Jutarnji program (r) 15.00 Blic biznis i dijaspora 15.15 Muzika 15.30 Dnevnik 1 15.45 Spotovi 16.00 TV arhiv 17.00 Agrosaznanje 18.00 Art magazin 18.30 Dokumentarna emisija 19.00 Program za djecu 19.30 Dnevnik 2 20.00 Sat tv 20.30 Profil 21.00 Sat TV 21.30 Muzika 22.00 Dnevnik 3 22.30 Otvoreno 23.30 Fudbal: Mogren Budu}nost (r) 00.00 Sportska subota

Show time
17.00 PINK

BiH i NATO: U susret ^ikagu
15.10 BHT

PR DO OG K. RA M

21.15 23.15 23.45 01.00

Emisija govori o predstoje}em NATO Samitu, koji se odr`ava 21. maja u ^ikagu, a na kojem se o~ekuje da }e BiH dobiti pozitivan signal za Akcioni plan za ~lanstvo u NATO-u. O zna~aju ~lanstva u Sjevernoatlantskom savezu govore bh politi~ari, predstavnici NATO-a, ambasadori zemalja iz regije i gra|ani Bosne i Hercegovine.

EUROSPORT
08.30 Fitnes 08.45 Biciklizam, Tour of Italy 09.30 Kanu 12.00 Tenis, WTA Rome, Italija, u`ivo, polufinale 13.45 Skokovi u vodu, E[ Eindhoven, Holandija, u`ivo 14.45 Biciklizam, Tour of Italy, u`ivo 17.30 Skokovi u vodu, E[ Eindhoven, Holandija, u`ivo 18.45 Skokovi u vodu, E[ Eindhoven, Holandija 19.30 Skokovi u vodu, E[ Eindhoven, Holandija, u`ivo 20.15 Tenis, WTA Rome, Italija, polufinale 21.15 Konji~ki sport 22.30 Fight Club 23.30 Biciklizam, Tour of California, u`ivo 00.45 Biciklizam, Tour of Italy

EUROSPORT 2
08.30 Australijski fudbal 11.30 Biciklizam, Tour of Italy 12.00 Fudbal, Japanski Nabisco Cup, u`ivo

SPORT KLUB
06.15 Mobil 1 The Grid 06.40 Poweboat Superstock 09.15 Moto GP Le Mans Trening 3 Moto 3, direktno 10.10 Moto GP Le Mans Trening 3 Moto GP, direktno 11.10 Moto GP Le Mans Trening 3 Moto 2, direktno 12.15 NBA Live 12.30 Real NBA 13.00 Moto GP Le Mans Kvalifikacije Moto 3, direktno 13.55 Moto GP Le Mans Kvalifikacije Moto GP, direktno 15.10 Moto GP Le Mans Kvalifikacije Moto 2, direktno 16.00 ATP Masters Rome polufinale, direktno 18.00 Masters Studio, direktno 20.00 ATP Masters Rome polufinale, direktno 21.30 NBA play off Conf polufinale Game 3: LA Clippers - San Antonio, direktno 00.00 Championship play off finale: West Ham Blackpool 02.00 Ruska ko{arka finale Game 3 03.45 Swiss league 05.30 Fudbal mondijal magazin

ARENASPORT 1
06.00 Odbojka, Svjetska liga: Kuba Srbija prenos 09.00 Kosarka Gr~ka: Olympiacos Panathinaikos 11.00 Fudbal Copa Libertodores: Vasco Corinthians 13.30 Hokej SP, polufinale, prenos 16.00 Ko{arka, Endesa: Real Madrid Banca Civica 18.00 Ragbi Heineken Cup: Leinster Ulster prenos 20.00 Atletika Diamond: Shanghai 22.00 Fudbal, Francuska: Preview 23.30 Fudbal, Brazil: Sport Flamengo, prenos

ARENASPORT 2
12.00 Hokej NHL: 14.00 Atletika Diamond Liga: Shanghai 16.00 Rukomet EHF Liga [ampiona: Budu}nost - Gyor 17.30 Hokej Svjetsko Prvenstvo: Polufinale 2 19.45 Top 5: April 20.00 Box: Kotv Classics Ep 37. 21.00 Rukomet Asobal Liga: San Antonio Atletico Madrid 22.30 Box: ESPN Fights 00.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Season Review New Orleans Detroit 03.00 Box: Kotv Classics 04.00 Kotv Magazin 04.30 Rukomet Asobal Liga: Huesca Puerto Sagunto 06.00 UFC: Diaz - Miller

DISCOVERY

07.15 Peta brzina, 2 epizode 08.10 Megagraditelji 09.05 Mo}ni brodovi 10.00 Ljudskih ruku djelo 10.55 Stvaranje budu}nosti 11.50 Gra|evinske intervencije 12.45 Lud za industrijom, 2 epizode 13.40 Vrhunsko graditeljstvo 14.35 Vrhunsko oru`je 15.30 Velike selidbe 16.25 Kako se pravi? 16.55 Kako se to pravi 17.20 Trgovci 18.15 Pozadina avionskih nesre}a 19.10 Borba sa silama prirode 20.05 Kako se pravi?, 2 epizode 21.00 Obnova Japana 21.30 Ispovijest mafija{a 21.55 Pre`ivljavanje 22.50 Da li biste pre`ivjeli? 23.45 Uni{tavanje!

N. GEOGRAPHIC

13.30 Duboka d`ungla: ^udovi{ta iz {ume 14.25 Zvijezde na stijenama: Dan D 15.20 [apta~ psima: Zlo~esti pas, Gospel po Cezaru, Pla~ljivac 16.15 [apta~ psima: Pas 409 ATF 17.10 [apta~ psima: Gubitak vida, Lutaju}i roti, Napad pikabua 18.05 Sekunde do katastrofe: Spejs-{atl Kolumbija 19.00 Prvaci forenzike: Antropologija 19.55 Megafabrike: Ekstremni tobogan-vozovi 21.00 [apta~ psima: Progonjeni strahom 21.55 Duboka d`ungla: Zvjer u nama 22.50 Zvijezde na stijenama: Haos na slapovima 23.45 [apta~ psima: Progonjeni strahom u

Tenis
16.00
15.00 FIA touring car, Salzburg, Austrija, u`ivo 16.00 Tenis, WTA Rome, Italija, u`ivo, polufinale 20.00 Biciklizam, Tour of Italy

VIASAT HISTORY

11.00 Kada su Mavari vladali Evropom 13.00 Azijski mu{karci na platnu i ekranu 14.00 Drugi svjetski rat u boji 15.00 Putovanje u svijet tetova`e 16.00 Van Gog kompletna pri~a 17.00 Jednakost za sve: Tusen Luvertir i Hai}anska revolucija 18.00 Vizija Vangari Matajie 19.00 Lujza od Pruske kraljica srca 20.00 Veli~anstveni Tati 21.00 Kako su napravljeni “Majmuni” 22.00 Igra senki 23.00 Putovanje u svijet tetova`e 00.00 Van Gog - kompletna pri~a 01.00 Jednakost za sve: Tusen Luvertir i Hai}anska revolucija 02.00 Vizija Vangari Matajie

ANIMAL PLANET

UNIVERSAL

08.10 Ro|eni lovci 08.35 D`ef Korvin, bez ograni~enja 09.05 Dik i Dom u svijetu `ivotinja, 2 epizode 10.00 Siroti{te za divlje `ivotinje 10.25 Posao za psa 10.55 Sve o psima 11.50 Spa{avanje divljih `ivotinja 12.45 Budu}i veterinari u Africi, 2 epizode 13.40 Zaljubljenici u ma~ke 14.35 Kraljice savane, 3 epizode 17.20 Velika trka u savani, 2 epizode 19.10 Velike morske avanture 20.05 Karina: Uzbudljivi safari, 2 epizode 21.00 Ned Bruha: [apta~ tvorovima, 2 epizode 21.55 @ivotinje u bjekstvu, 2 epizode 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Divlje i bez cenzure

06.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 07.00 Ubistva u Midsommeru, serija 09.00 Vidovnjak, serija 14.00 Monk, serija 19.00 Bra}a i sestre, serija 20.00 Havaji 5-0, serija 21.00 [ampioni Formule 1, igrani film 23.20 Sve po zakonu, serija

TV1000

06.00 Robokap 2, igrani film 08.00 Zaposleni ljudi, igrani film 10.00 Kad kitovi do|u, igrani film 12.00 Senke i magla, igrani film 14.00 Osu|enici, igrani film 16.00 Mese~ina i Valentino, igrani film 18.00 Purpurna ru`a Kaira, igrani film 20.00 film subotom uve~e: @rtve rata, igrani film 22.00 Te`ak izbor, igrani film 00.00 Vru}e i seksi, igrani film 02.00 Divlje ma~ke, igrani film

FOX LIFE

11.30 Svi vole Rejmonda, serija 11.50 Svi vole Rejmonda, serija 12.10 Svi vole Rejmonda, serija 12.30 Kako sam upoznao va{u majku, serija 14.40 Houp i Fejt, serija 15.05 Houp i Fejt, serija 15.30 Uvod u anatomiju, serija 16.25 Dr Haus, serija 17.20 Dr Haus, serija 18.15 Osveta, serija 19.10 Vaspitanje za po~etnike, serija 19.35 Vaspitanje za po~etnike, serija 20.00 Titanik: Krv i ^elik Documentry 21.00 Jednom davno, serija 22.00 Bogoboja`ljive namigu{e, serija 22.55 Dodir, serija 23.45 Gimnazijske traume, serija 00.35 Seks i grad, serija

FOX CRIME

10.55 Red i zakon, serija 11.40 Red i zakon, serija 12.30 Red i zakon, serija 13.20 Red i zakon, serija 14.10 Imitator, serija 15.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 15.50 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 16.40 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 17.30 Frikovi, serija 19.10 D`ordan, serija 20.00 Bouns, serija 20.55 Detektiv na Floridi, serija 21.45 Kasl, serija 22.35 Inspektor Montalbano, serija 00.15 Ar~er Animation 00.40 Ar~er Animation 01.05 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija

HBO

06.00 Perike, {ljokice i perje, film 07.40 Dr. Dolittle 5, film 09.10 Du{a surfera, film 10.55 Fenomen, film 13.00 I `ivjeli su sretno…, film 14.40 Superzgoditak na lutriji, film 16.20 Djevojka sa zimovanja, film 17.55 Pri~a o prvaku, film 20.05 Cirkus nakaza: Vampirov pomo}nik, film 21.55 Cijena istine, film 23.50 13, film 01.30 Sljede}a tri dana, film 03.40 Cirkus nakaza: Vampirov pomo}nik, film 05.30 Hollywood: Na snimanju IX, 2. ep. serija

CINESTAR

09.00 Ruske lutkice, igrani film 11.30 Ljubavni jadi,igrani film 13.15 Odbjegli kauboji, igrani film 15.00 Rajski vrtlar, igrani film 17.00 Knjiga ljubavi, igrani film 19.00 Ratna pravila, igrani film 21.15 Hitler: Kona~ni pad, igrani film 00.15 Savr{eni u~enik, igrani film 02.15 Glas smrti, igrani film

Mirsad Be{lija, kapiten @eljezni~ara

Na po~etku sam bio skeptik, ali...

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
48. strana

subota, 19. maj/svibanj 2012.

Saradnja SSST-a i Univerziteta “Ludwig-Maxmilijan” iz Münchena

Katedra za njema~ki jezik
Master-studij njema~kog jezika zapo~inje u oktobru idu}e godine, a planirano je da bude upisano 20-25 studenata
Sarajevo School of Science and Technology SSST (Sarajevski fakultet za nauku i tehnologiju) od oktobra idu}e godine uvodi Katedru za njema~ki jezik, na kojem }e master-studij mo}i nastaviti studenti sa ovog univerziteta, ali i sa ostalih u Bosni i Hercegovini. Uvo|enje Katedre za njema~ki jezik je nastavak uspje{ne saradnje sa Univerzitetom “Ludwig-Maxmilijan” iz Münchena. Nakon okon~anja master-studija germanistike, studenti }e

400 uhap{enih u Frankfurtu
Njema~ka policija saop}ila je da je ju~er uhapsila 400 antikapitalisti~kih demonstranata u Frankfur tu, jer su prkosili zabrani protesta protiv mjera {tednje koje se provode u suo~avanju sa sve ve}om du`ni~kom krizom u eurozoni. Protesti u njema~koj finansijskoj prijestonici dio su ~etverodnevnog protesta pokreta koji provodi kampanju protiv kapitalizma i mjera {tednje koji bi trebao trajati do danas, prenosi Fena.

Zabranjena gay parada u Moskvi
Potpisali ugovor o saradnji
Foto: [. SULTANOVI]

STRATE[KI PARTNER Njema~ka je na{ strate{ki partner i poku{avamo da poja~avamo saradnju izme|u dvije zemlje, veli Gani}

dobiti diplome njema~kog jezika Sarajevo School of Science and Technology. Sporazum o saradnji Sarajevo School of Science and Technology i Univerziteta “Ludwig-

Maxmilijan” iz Münchena potpisali su ju~er u Sarajevu prof. dr. Ejup Gani}, dekan Univerziteta SSST, Klaudija Ril, profesorica Univerziteta “Ludwig-Maxmilijan” iz Münchena, i voditeljica Katedre za strane jezike, te Enisa Kafadar, {ef Odsjeka za njema~ki jezik SSST. “Njema~ka je na{ strate{ki partner i poku{avamo da poja~avamo saradnju izme|u dvije zemlje. Na taj na~in }e se u SSST izu~avati njema~ki jezik, ne samo da dobijete diplomu njema~kog jezika nego }e kod nas svaki student koji zavr{i kompjuterske nauke, informacione sisteme, ekonomiju, politi~ke nauke mo}i da studira paralelno i njema~ki jezik” rekao je dr. Gani}. Profesori, ca Ril je naglasila da }e za master-studij njema~kog jezika biti anga`ovani i gostuju}i profesori iz Njema~ke, koji }e dr`ati predavanja na{im studentima. [efica Odsjeka za njema~ki jezik Enisa Kafadar je kazala kako je planiran upis 20-25 studenata ovog master-studija u oktobru idu}e godine. Mr. BABI]

Moskovske vlasti zabranile su ve} sedmu godinu gay paradu, predvi|enu za 27. maj ocijeniv{i da ona mo`e da izazove negativne reakcije gra|ana ruske prijestonice, izjavili su ju~er organizatori. - Dru{tvo u paradi vidi provokaciju koja daje pogre{an primjer djeci i omladini, izjavio je organizatorima zvani~nik moskovske op}ine Vasilij Olejnik.

Zaplijenjeni zlatni fetusi
[est fetusa, ispe~enih i prekrivenih zlatom, namijenjenih ritualima crne magije, zaplijenjeno je iz prtljaga jednog Britanca tajvanskog porijekla u Bangkoku, saop}ila je ju~er tajlandska policija. Chow Hok Kuen (28), uhap{en u ~etvrti Chinatown u glavnom gradu, objasnio je da ih je kupio prije nekoliko dana na Tajlandu od jednog Tajvanca za 5.000 eura i planirao da ih ponovo proda na Tajvanu za {est puta vi{u cijenu, precizirala je policija. U ritualima tajvandske crne magije, smatra se da fetusi donose sre}u vlasniku i ~esto se ~uvaju u sveti{tima, ku}ama i trgovinama.

POSLJEDNJE VIJESTI
IRAN: DEMONSTRACIJE ZBOG SAUDIJSKO-BAHREINSKE UNIJE - Hiljade ljudi u~estvovale su ju~er u demonstracijama u Teheranu protiv prijedloga o ujedinjenju Saudijske Arabije i Bahreina. Iranske vlasti pozvale su gra|ane na protest povodom “ameri~kog plana o aneksiji Bahreina u okvire Saudijske Arabije” i protiv dinastija Al-Kalifa i Al-Saud, koje upravljaju tim zemljama. POMILOVANO VI[E OD 1.000 ZATVORENIKA Turkmenistanski predsjednik Gurbanguli Berdimuhamedov pomilovao je ju~er vi{e od 1.000 zatvorenika povodom godi{njice usvajanja dr`avnog ustava. On je naredio da se svim biv{im zatvorenicima prona|e zaposlenje. U BOMBA[KIM NAPADIMA U IRAKU DESETINE MRTVIH - U tri skoro istovremena bomba{ka napada na tr`nicu ptica u isto~nom dijelu Bagdada ju~er je poginulo pet osoba, a ranjena najmanje 31, samo nekoliko sati nakon {to je u napadu na sjeveroistoku grada tako|er poginulo najmanje pet osoba, izjavili su zvani~nici. ]AMIL DURAKOVI] NEOVISNI KANDIDAT - ]amil Durakovi}, zamjenik na~elnika Srebrenice, bit }e neovisni kandidat za na~elnika ovog grada na narednim lokalnim izborima, saznaje Fena. Stranka demokratske akcije na dana{njoj sjednici Glavnog odbora trebala bi donijeti odluku da }e Durakovi} iza}i iz SDA i biti neovisni kandidat kako bi mu druge partije mogle dati podr{ku.

Kantonalna bolnica Zenica

Bra~ni par se otrovao

divljim lukom?
Zbog konzumiranja otrovne biljke, jedna osoba u Gornjem Vakufu je umrla, a druga je u te{kom stanju u Kantonalnoj bolnici Zenica i ljekari joj se bore za `ivot. Radi se o bra~nom paru Bandi} iz sela Trnova~a u op}ini Gornji Vakuf/Uskoplje. Lerka Bandi} je preminula prekju~er u bolnici “Dr. fra Mato Nikoli}” u Novoj Bili kod Travnika, odakle je njen suprug, 74-godi{nji Tvrtko Bandi} preba~en u zeni~ku bolnicu. Bandi} se otrovao konzumiraju}i mrazovac, a mogu}e i od medvje|eg luka, koji se jo{ zove i divlji luk ili srijemu{. S ciljem dodatne detoksikacije, kako smo saznali od portparola KB-a Zenica Aide Buro, pacijentu je ura|ena hemodijaliza. On se ju~er ujutro osje}ao bolje, ali je njegovo stanje jo{ te{ko. Prema rije~ima prim. dr. Lejle ^alki}, na~elnice Slu`be za zarazne bolesti i nejasna febrilna stanja KBa Zenica, sigurno je da se radi o trovanju toksinima, ali se jo{ ne mo`e sa sigurno{}u kazati o kojoj se vrsti biljke radi. Klini~ka slika pacijenta, mu~nine pra}ene povra}anjem, rijetka stolica, bolovi u trbuhu, sa op{tim lo{im stanjem, navodi na zaklju~ak da bi se moglo raditi o medvje|em luku ili mrazovcu.
Mi. D.

4 88 44 36 58

65 1 52 63 55

43 27 11 80 67

20. kolo 33 10 48 90 35 68 17 25 41 82 29 31 39 20 21 66 73 14 24 79

nezvani~an izvje{taj

Bingo 36 jedan dobitak 38.132,43 KM, kartica kupljena u @ivinicama Deseterac: 24 dobitnika po 794,43 KM, Peterac: 8.369 dobitnik po 4,12 KM

JACK POT u narednom kolu oko:

1.900.000 KM

BINGO PLUS: 3 1 3 0 8 9

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->