P. 1
Pomorsko putnički promet 2

Pomorsko putnički promet 2

|Views: 1,099|Likes:
Published by dadofiume

More info:

Published by: dadofiume on May 18, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

01/11/2013

pdf

text

original

5.

UPRAVLJANJE POMORSKOPUTNIČKIM REPUBLICI HRVATSKOJ

LUKAMA

U

Da bi se mogle odrediti sve bitne značajke razvoja pomorskoputničkih luka u Republici Hrvatskoj, potrebno je razumjeti njihov način organiziranja, upoznati uvjete u kojima posluju te odrediti specifičnosti tržišta pomorskoputničkih luka.

5.1. Razvoj pomorskoputničkog prometa u Republici Hrvatskoj
U razdoblju od 1993. godine do danas broj putničkih brodova i putnika u konstantnom je porastu; jedini izuzetak je 1994. godina kada je zabilježen blagi pad u odnosu na prethodnu godinu od oko 8% (ratna događanja u Republici Hrvatskoj). U prilog takvom zaključku ide u činjenica da se smirivanjem političkih prilika u Republici Hrvatskoj od 1995. godine promet putnika i brodova konstantno povećava te da se broj prevezenih putnika u razdoblju od 1993. do 2002. godine povećao za oko 67%, a broj brodova za 25%.

5.1.1. Analiza stanja pomorskoputničkog brodarstva
U prijevozu putnika morem u Republici Hrvatskoj razlikuju se linijske i turističke pomorskoprijevozne usluge (kružna putovanja ili „cruising“). Vodeći putnički brodari u Hrvatskoj su: • • • • • • „Jadrolinija“ iz Rijeke „Mediteranska plovidba“ iz Korčule „Lošinjska plovidba“, Lošinj „SEM marina“ iz Splita „Uljanik plovidba“ iz Pule „Rapska plovidba“ iz Raba.

5.1.1.1. Linijsko putničko brodarstvo Linijsko putničko brodarstvo je preduvjet za funkcioniranje gospodarskog života na otocima i njihov gopodarski razvitak. Ponudu na tržištu pomorske linijske plovidbe čini raspoloživo brodovlje za prijevoz putnika i vozila, dok glavni čimbenici formiranja potražnje jesu korisnici pomorskoputničkoga linijskog prijevoza (lokalno pučanstvo, turisti te gospodarski i društveni subjekti). Izrazita specifičnost linijskog putničkog brodarstva u Republici Hrvatskoj jest njegova obveza da tijekom godine povezuje prostore obalnog ruba i otoka (monopolistička pozicija). Značaj linijskog putničkog brodarstva na gospodarske i općedruštvene tijekove jest u činjenici da na njegov razvoj utječu socijalno-kulturološki i/ili gospodarski, odnosno tržišni elementi. Socijalni utjecaji neophodno zahtijevaju pripomoć države za pokriće operativnih troškova. Gospodarski utjecaji, tamo gdje to tržište dozvoljava s obzirom na vrijeme i prostor, omogućuju da linijski prihod osigurava pokriće troškova i ostvarivanje prihvatljivog profita. Socijalni i gospodarski utjecaji istodobno pretpostavljaju potrebu da država pripomaže putničkom brodaru u izgradnji brodova, bez obrira na područje i vrijeme njegove buduće eksploatacije. Trajekti, klasični putnički brodovi i brzi putnički brodovi nositelji su prijevoza putnika u linijskom prometu.

1

Linijsko putničko brodarstvo na području Jadranskog mora obuhvaća dio nacionalnoga linijskog brodarstva te dio međunarodnoga linijskog brodarstva. Nacionalno linijsko brodarstvo predstavljeno je ponajprije dužobalnom RO-RO putničkom prugom te nizom RO-RO putničkih i brzobrodskih linija koje održava nacionalni brodar i neki manji brodari na pojedinim linijama. Međunarodno linijsko brodarstvo na Jadranu obuhvaća brodske linije putničkih brodova i RO-RO putničkih brodova (trajekti) koje povezuju dvije jadranske obale (istočnu i zapadnu). Putničke linije koje povezuju istočnu i zapadnu obalu Jadrana održavaju se RO-RO putničkim brodovima: • • • hrvatskih brodara (Jadrolinija – 38%) talijanskih brodara (Adriatica – 23%) ostalih brodara (39%).

Pored putničkih linija RO-RO brodovima (trajekti), povezivanje dviju obala Jadrana povremeno se održava i brzobrodskim linijama. Nacionalni (obalni) linijski prijevoz najznačajniji je za povezivanje otoka s kopnom i otoka međusobno. To je preduvjet za funkcioniranje gospodarskog života na otocima i njihov gospodarski razvitak. U nacionalne linije ubrajaju se linije RO-RO putničkim brodovima (trajekti) i putničkim brodovima (putničke brodske linije i brzobrodske linije) između obale i kopna, putničke linije prema otocima te brzobrodske linije. RO-RO nacionalne linije mogu se podijeliti na: • • dužjadranske (dužobalne ili longitudinalne jadranske linije) linije između obale i otoka.

Većina hrvatskih otoka povezana je cijele godine jednom linijom. U osnovi, cilj je povezivanja otoka s kopnom zadovoljiti načelo o povezivanju jednog otoka najmanje dvjema linijama. Jedine putničke brodske linije koje redovito održavaju putnički brodovi prema otocima bez razvijene cestovne mreže jesu: • • u riječkom području: linije prema otocima lošinjskog arhipelaga. Linije održava državni brodar „Jadrolinija“ i njima povezuje otoke Lošinj, Vele Srakane, Unije, Ilovik i Susak; u zadarsko-šibenskom području: linije iz Šibenika prema Žirju i Vodicama te iz Zadra prema Olibu, Dugom otoku, Ugljanu, Malom Lošinju, Ižu, Istu, Silbi, Premudi, Rivanju i dr.; u splitsko-dubrovačkom području: linije iz Splita prema Supetru, Hvaru, Starom Gradu, Sućuraju, Rogaču i Sumartinu te linije iz Dubrovnika (Gruž) prema Korčuli, Polaćama, Sobri, Trpnju, Veloj Luci i Trsteniku.

Linija se u pravilu održava jednom do dva puta dnevno tijekom cijele godine brodom čiji kapacitet zadovoljava sezonske varijacije. Brzobrodske linije na: • • riječkom području su linije koje povezuju Mali Lošinj, Susak, Unije, Cres i Rijeku te Mali Lošinj, Ilovik, Novalju na otoku Pagu, Rab i Rijeku; zadarsko-šibenskom području su linije koje povezuju Zadar i Šibenik s otocima i mjestima: Sali, Božava, Žverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava, Iž i Kaprije;

2

splitsko-dubrovačkom području su linije koje povezuju Split i Dubrovnik s otocima i mjestima: Rogač, Vis, Jelsa, Bol, Ubli, Vela Luka, Hvar, Mljet, Šipan, Lopud, Koločep i Korčula.

5.1.1.2. Turističke prijevozne usluge Kružna putovanja brodom impliciraju prijevoz ljudi prema unaprijed određenom redu plovidbe koji je vremenski i prostorno prilagođen raznovrsnim aktivnostima odmora i razonode tijekom plovidbe. Kružna putovanja s obzirom na trajanje dijele se na mini i uobičajena kružna putovanja od dva i više dana. Mini kružna putovanja obuhvaćaju dnevni izlet iz luke u luku, pri čemu se prednost daje trgovačkoj i ugostiteljskoj funkciji u odnosu prema prijevoznoj. Tijekom boravka na brodu putnicima se uz prihvatljive cijene nude roba široke potrošnje i ugostiteljske usluge primjerene kvalitete. Većina kružnih putovanja ostvarena je u akvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije. Da bi se hrvatski brodar koji želi sudjelovati na tržištu kružnih putovanja uspješno uključio i razvijao na tom tržištu, mora raspolagati: • dovoljnim financijskim sredstvima radi provođenja marketinških aktivnosti; te su aktivnosti potrebne radi ubacivanja u određeni tržišni prostor i, poslije toga, zadržavanja na tom prostoru; dovoljnim kapitalom kako bi mogao raspolagati atraktivnim brodovima; dakle, radi se o kapitalno intenzivnoj djelatnosti; atraktivnim kapacitetom zbog estetskih, funkcionalnih i ekonomskih utjecaja.

• •

Kako je tržište kružnih putovanja hirovito i usko specijalizirano tržište, brodar mora kontinuirano voditi razvojnu politiku koja obuhvaća sljedeće mjere: • • postupnu zamjenu starih brodova novima; to je temeljni uvjet dugoročnosti poslovanja jer je prijeko potrebno jačanje konkurencijske moći u odnosu na druge brodare; usmjeravanje aktivnosti izravnog marketinga na tradicionalna tržišta Njemačke, Austrije, Italije i Francuske, kao i na tržišta drugih europskih zemalja, uz istovremeno privlačenje domaćih korisnika; promotivne aktivnosti moraju se odvijati što racionalnije; potrebno je točno definirati „brand“ brodara i ciljno tržište (odnosno ciljna tržišta), te se postupno oalobađati posrednog plasmana svojih usluga i uspostavljati vlastitu prodajnu mrežu, na početku barem u Republici Hrvatskoj.

Hrvaztska u tom obliku turizma ima što ponuditi jer je ljepota naše obale i nacionalnih parkova konkurencija atraktivnim sredozemnim lokalitetima. Uz atraktivnu ponudu i poznate pozitivne multiplikativne efekte koje stvaraju kružna putovanja, u Hrvatskoj i dalje ne postoji značajniji brodar ili kompanija za kružna putovanja po Jadranu.

5.1.2. Razvoj pomorskoputničkog brodarstva
Uvođenje tržišnog pristupa u obavljanju pomorskoga javnog prijevoza i dodjela koncesija za brodske linije temeljem javnog natječaja trebali bi biti osnovne odrednice u definiranju budućih pravaca razvoja pomorskoputničkog brodarstva u Republici Hrvatskoj. Iste te odrednice su i sastavni dijelovi prijedloga Zakona o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Zakon predviđa razvrstaj linija prema značaju pravca na državne, županijske i međužapanijske te lokalne linije, uz uvjet da nije moguće preklapanje različito razvrstanih linija na istoj relaciji, kao ni razvrstaj na cjelogodišnje i sezonske linije. Po vrsti prijevoza linije se također razvrstavaju na trajektne, brzobrodske i klasične brodske linije. 3

Davanje koncesije sadrži osobito određenje brodara, liniju po značaju pravca, vrstu prijevoza i razdoblje obavljanja prijevoza, vrstu i kapacitet broda, rok na koji se daje koncesija, način određivanja cijene prijevoza, visinu i način plaćanja naknade za koncesiju. Zakonom se također predlaže formiranje državnog savjeta, zadatak kojega je i predlaganje mjera za unapređenje prijevoza, usklađivanje cijena prijevoza te međusobno rješavanje sporova među brodarima. U putničkom linijskom brodarstvu pojava novih linijskih brodara moguća je: • • u ponudi putničkih linija prema otocima i to ponajprije na državnim linijama na kojima se značajan dio troškova poslovanja podmiruje sredstvima iz državnog proračuna; na razini lokalnih putničkih linija koje bi povezivale manja mjesta na području županije.

Razvitak obalne (nacionalne) linijske plovidbe u prijevozu putnika i vozila treba temeljiti na postojećem sustavu koji se mora, u skladu s razumnim potrebama i ekonomskim mogućnostima, stalno usavršavati i prilagođavati kako bi bio jedan od poticatelja gospodarskog i svekolikog razvitka. Usavršavanje i prilagođavanje trebalo bi biti dostupno, a sastojalo bi se od: • • • • • • • • uvođenja u promet suvremenijih i bržih brodova, što bi pridonijelo povećanju prijevoznog učinka, pouzdanosti, redovitosti te sigurnosti prijevoza; poboljšanja longitudinalnih veza, što znači povezivanje većih otoka međusobno i regionalnih središta na kopnu; učestalijeg i učinkovitijeg povezivanja otoka s regionalnim središtima; slabljenja monopola u prijevozu i uvođenja konkurentskih odnosa; daljnjeg unapređenja kooperacije u obavljanju pomorskog prijevoza; modernizacije i izgradnje objekta na kopnu: trajektna i brodska pristaništa (luke), pristupne ceste, obilaznice, otočne ceste; uravnoteženja sezonske i izvansezonske prijevozne ponude; fleksibilnije organizacije koja podrazumijeva promjene prema prometnim potrebama: dnevne, tjedne i mjesečne oscilacije.

Buduće funkcioniranje prekojadranskih linija trebalo bi se manifestirati kvantitativnim i kvalitativnim promjenama na trima razinama: • razvitak sustava linija prilagođavanjem reda plovidbe novonastalim uvjetima potražnje te povećanje frekvencije postojećih linija, kao i angažiranih kapaciteta na prekojadranskim linijama; revitalizacija flote za prekojadranske linije za povećanjem njenog kapaciteta i kvalitete uključivanjem novonabavljenih plovnih i novih brodova (konvencionalnih trajekata) u sustav linija, te uključivanjem u taj dio flote pojedinih brodova koji sada izvršavaju druge plovidbene zadatke; razvitak tehnologije sustava prekojadranskih linija uvođenjem u sustav takvih trajektnih linija koje bi se odvijale uz pomoć brodova nove tehnologije (brzih trajekata), a koji mogu preploviti Jadran u vremenu kraćem od tri i pol sata.

Razvitak kružnih putovanja na hrvatskom dijelu Jadrana prvenstveno će ovisiti o akcijama domaćih i inozemnih turoperatora i putničkih luka te o njihovoj međusobnoj koordiniranosti i fleksibilnosti.

4

postupna primjena zakonskih odrednica u pogledu preustroja i privatizacije lučkog sustava te razvrstavanje luka na putničke i teretne luke. dok je upravljanje lukom posebne namjene povjereno nositelju koncesije za luku posebne namjene. Zakon normira i luke posebne najmjene. Osim luka otvorenih za javni promet. izgradnja i održavanje luka otvorenih za javni promet odvija se putem lučke uprave. Razlozi povećanja prometa u proteklom srednjoročnom razdoblju jesu: • • • • • • • • • sređivanje političkih i gospodarskih prilika u Republici Hrvatskoj. Luke posebne namjene jesu morske luke koje su u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkod turizma. Tako su u području pomorstva doneseni Pomorski zakonik 1994. Analiza stanja pomorskoputničkih luka Ukupni putnički promet u morskim lukama Republike Hrvatske od 1995. jačanje turističkog sektora kao jedne od najznačajnijih djelatnosti u Republici Hrvatskoj.1. industrijska luka. Oba zakona su doživjela svoje nasljednike pa je tako: • • 2003. povezivanje luke sa zaleđem suvremenim cestovnim prometnicama. godine i Zakon o morskim lukama 1995. Upravljanje. vlasništvo i način upravljanja lukom. što čini podjelu luka prema namjeni kojoj služe. 5. Temeljem Odluke o mjerilima za razvrstaj luka otvorenih za javni promet.1.3. godine u konstantnom je porastu. godini: Važnije županijske putničke luke su Pula i Šibenik s relativno malim prometom putnika.2. 5 .5. Status pomorskoputničkih luka u hrvatskom pravnom sustavu Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama uvodi podjelu luka otvorenih za javni promet u tri kategorije prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku. Rijeka (3%) Zadar (34%) Split (51%) Dubrovnik (10%) Ploče (2%) Struktura putničkog prometa glavnih putničkih luka u 2002. Sve luke mogu biti otvorene za međunarodni promet ili otvorene samo za domaći promet.2. godine Pomorski zakonik (izmjene i dopune). luke otvorene za javni promet razvrstavaju se prema veličini i značaju na: • • • luke od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za RH luke županijskog značaja luke lokalnog značaja. godine. 5. godine donesen Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama 2004. ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka). Pravni okvir razvoja pomorskoputničkih luka u RH Pravna regulativa je osnovni temelj za upravljanje lukom iz razloga što ona definira podjelu.

njihovo dno i morsko podzemlje te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen javnoj pomorskoj upotrebi ili je proglašen takvim. a istodobno neće uništiti sama resursna baza. Pritom se javlja niz problema i nedostataka: • • • • pretvorba društvenih poduzeća koja su zbog pada prometa opterećena financijskim teškoćama i poslovanjem s gubicima.2. Upravljanje pomorskim dobrom mora omogućiti usklađivanje višestrukih. 5. Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Analiza gospodarenja u morskim lukama kao pomorskom dobru pokazuje da je potrebno uspostaviti jasan model vrednovanja pomorskog dobra te model određivanja koncesijske naknade. 5.2.2. 5.2. što se nastavlja i u Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Gospodarenje u morskim lukama kao pomorskom dobru Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama propisuje da pomorsko dobro čine unutrašnje morske vode i teritorijalno more.2.2.1. kao i sve što je s tim dijelom kopna spojeno na površini ili ispod nje. Način dodjele koncesije (postupak odabira) 6 . Split i Dubrovnik za putnički promet. Zadar. Provođenje zakonskih odredbi u praksi je vrlo složeno. Osnovni normativni akt jest Zakon o koncesijama iz 1992. teškoće pri osnivanju županijskih lučkih uprava i određivanje položaja lokalnih luka u tom sustavu.U Republici Hrvatskoj ustrojeno je pet lučkih uprava za luke otvorene za javni promet od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa: • • Rijeka i Ploče za teretni promet Rijeka. Dodjeljivanje koncesije na pomorskom dobru Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim osobama i fizičkim osobama registriranim za obavljanje obrta. a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama. preuveličan utjecaj instituta pomorskog dobra u Pomorskome zakoniku. godine koji kao opći zakon uređuje temeljna pitanja koncesije. međuovisnih i preklapajućih interesa na pomorskom dobru te na koordiniran način čuvati obalne resurse tako što će se osigurati maksimalna gospodarska dobit. Druga vrsta akta koja se javlja u postupku dodjeljivanja koncesije jest ugovor o koncesiji što ga na temelju akta o koncesiji sklapaju davatelj koncesije i ovlaštenik koncesije. dodjela prvenstvenih koncesija i nakon toga raspisivanje javnog natječaja za koncesije. Prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem ugovora o koncesiji. Koncesije u lukama Pravni režim koncesija u hrvatskom pravu uređen je dvojako.2.

Na dnevnoj bazi – zagađenje i buka – vizualni učinak poslovanja luke – zagušenje urbanog prometa – ograničena mobilnost vozila – druga fizička i funkcionalna susretanja B. Institucionalni odnosi – isključivanje gradova iz odluka o razvoju luke – posebna legislativa koja daje lukama prioritet nad gradovima – dominiranje eksternih interesa u vođenju luke RAZLOZI ZA SURADNJU između luka i gradova: A. konkuenciju na tržištu i razvoj poslovanja. kao karika prometnog lanca. značaju. Doprinos luke urbanom razvoju – direktni poslovi 7 . Kontrola i korištenje prostora – proširenje područja luke – pristup morskoj obali – ponovni razvoj obale – korištenje suvišnih objekata C. mjere ekološke zaštite.3. grad. 5. Početni iznos naknade za koncesiju određuje davatelj koncesije uzimajući u obzir: • • • • vrstu djelatnosti te broj dodijeljenih koncesija za istu vrstu djelatnosti.Naknada za koncesiju određuje se u dva dijela: 1) stalni dio – plaća se s naslova ukupnog broja metara četvornih lučkog područja. opseg i kvalitetu predviđenih ulaganja i njihov utjecaj na razvoj luke. orijentiran je na promoviranje dobrobiti građana i kvalitete života. orijentirana je na ekonomičnost. Međuveza grada i luke Kontrasti između gradova i luka proizlaze iz nametnutog suživota u ograničenom području – kao dvaju odvojenih entiteta čiji interesi i ciljevi na prvi pogled izgledaju različito: • • luka.2. djelatnosti za tehničkotehnološko jedinstvo luke te utjecaju na promet u luci. produktivnost. kao zajednica rezidenata. iskorištenost lučkih kapaciteta. pa stoga teži ekološkim i vizualnim vrijednostima te očekivanjima ljudi. 2) promjenjivi dio – plaća se ovisno o opsegu djelatnosti. IZVORI POTENCIJALNI SUKOBA između luka i gradova: A.

Doprinos gradova razvoju luke – pružanje urbanih usluga u područjima kao što je financiranje. Svaka organizacija ima strukturu. informacije i telekomunikacije – pružanje morskih i drugih profesionalnih usluga vezanih za luku – pružanje prostora za logističke aktivnosti i kopnene transportne veze – potpora za konkurentnost luke U luci Rijeka. savjetovanje menadžmenta. Organizacijska struktura često se naziva i „anatomijom organizacije“ jer predstavlja granu. Lučka uprava Rijeka i Luka Rijeka d. državnih institucija i gospodarskih subjekata. kao i daljnjega općeg razvoja luke. Organizacija u širem smislu je svaki oblik udruživanja ljudi radi ostvarivanja bilo kojih zajedničkih ciljeva. dok je organizacija u užem smislu udruživanje ljudi radi postizanja privrednih ciljeva (organizacija rada). turizam i sl. osnivanje radnih grupa.– indirektno zapošljavanje i ekonomski razvoj prilika (poslovni parkovi. Organizacijska struktura podrazumijeva sveukupnost veza i odnosa između svih čimbenika proizvodnje. zajednički pristup i promotivne aktivnosti. 8 . kao i sastav dijelova koji čine to poduzeće. Organizacijski elementi funkcioniranja pomorskoputničkih luka U analizi poduzeća s organizacijskog aspekta najvažniji dio je sagledavanje organizacijskog oblika (strukture) upravljanja poduzećem. podjela pojedinačnih zaduženja te rasprava o njihovoj realizaciji. Zadatak „zajedničkog tijela“ trebao bi biti pružanje potrebne pomoći pri izradi planova i dokumentacije potrebne za realizaciju razvojnih projekata luke.3. Ona predstavlja neophodan temelj bez kojega će i najbolje učinak u svim drugim područjima rukovođenja ostati neefikasan. a zadatak će im biti: • • • • • • razmjena podataka. konkretni sustav unutrašnjih odnosa i veza. bio je potreban potpuni konsenzus svih relevantnih gradskih i županijskih ustanova. Na sličan način tijekom projekta izgradnje i obnove putničke luke Dubrovnik formiran je „Odbor za kružna putovanja u Dubrovniku“ koji je imao za cilj voditi i koordinirati nastojanja luke i Grada kako bi se osiguralo uspješno predstavljanje Dubrovnika kao glavnoga jadranskog odredišta. tehnička pomoć. izvještavanje javnosti o postignutim rezultatima i aktivnostima na realizaciji. odnosno sustav poduzeća. 5. primjena istraživanja. odnosno poslovanja. osnovano je „zajedničko tijelo“ čiji su osnivači Grad Rijeka. kao i sveukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog činioca proizvodnje.) – ekonomski i kulturni odnosi s inozemstvom B. S tim su ciljem osnivači „zajedničkog tijela“ stavili na raspolaganje osobu ili osobe koje će biti predstavnici pojedinog osnivača. nadzor nad radom svih osoba koje rade na razvojnim projektima riječke luke. Da bi se postigao taj konsenzus i efikasno u zadanom roku realizirao spomenuti projekt.d. kako bi se postigla maksimalna efikasnost u realizaciji projekta razvoja putničke luke (lučka/gradska komponenta obnove).

Zadar.3. Djelatnost lučke uprave je: • • • • • • • • briga o gradnji. upravljanju. osiguravanje pružanja usluga od općeg interesa ili za koje ne postoji gospodarski interes drugih gospodarskih subjekata. U Republici Hrvatskoj formirano je pet lučkih uprava za luke od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku (luke Rijeka. izgradnja i održavanje luka otvorenih za javni promet odvija se putem lučke uprave.3.1. zaštiti i unapređenju pomorskog dobra koje predstavlja lučko područje. upravljanjem i zaštitom lučkog područja (lučke podgradnje i nadgradnje). drugi poslovi utvrđeni zakonom. osiguravanje trajnog i nesmetanog obavljanja lučkog prometa. održavanju. usklađivanje i nadzor rada ovlaštenika koncesije koji obavljaju gospodarsku djelatnost na lučkom području. Upravljanje lukama od međunarodnoga interesa za Republiku Hrvatsku Teritorijalna organizacijska struktura lučkih uprava RH 9 . Lučka uprava je neprofitna pravna osoba na koju se primjenjuju odredbe Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. 5. Split.1.1. gradnja i održavanje lučke podgradnje koja se financira iz proračuna osnivača lučke uprave. donošenje odluke o osnivanju i upravljanju slobodnom zonom na lučkom području sukladno propisima koji uređuju slobodne zone. stručni nadzor nad gradnjom. Upravljanje pomorskoputničkim lukama Upravljanje. tehničko-tehnološkog jedinstva i sigurnosti plovidbe.5. održavanjem. Dubrovnik i Ploče) i 19 lučkih uprava za luke županijskog i lokalnog značaja.

osigurana je veće koordinacija u regiji. transformira u projektnu ili matričnu strukturu. Osnovna organizacijska struktura lučkih uprava Republike Hrvatske funkcionalna je organizacijska struktura. lokalna tržišta u središtu su pozornosti. Potiče se specijalizacija po pojedinim funkcijama. bolja je i izravna komunikacija s lokalnim partnerima. Primjenom teritorijalne organizacijske strukture lakše se savladavaju različiti zakoni. osigurani su bolji uvjeti za obuku i razvoj generalnih menadžera.Osnivanjem lučkih uprava Republika Hrvatska je dobila kvalitetno rješenje za unapređenje svog pomorskog sustava. Prevladavajuća organizacijska struktura lučkih uprava RH Najvažnija prednost ove strukture je da je logična i potvrđena dugom primjenom te što je jednostavna i najjeftinija u odnosu na ostale alternative. 10 . što rezultira određenim koristima. Prednosti ovog oblika organiziranja jesu: spuštanje odgovornosti na nižu razinu. lokalni običaji i zahtjevi komitenata. s obzirom na potrebe i postojeće projekte. više su iskorištene prednosti ekonomija lokalnih operacija. ali s uvijek vidljivim konturama funkcionalne organizacijske strukture.

Organizacijska struktura odjela – „ured ravnatelja“ Ovakva organizacijska struktura lučke uprave nije u svim postavkama identična za sve lučke uprave. u lučkim upravama je osnovan odjel „ured ravnatelja“ koji prvenstveno služi kao međuveza između top menadžmenta (tj. Međutim. ravnatelja) i ostalih odjela te kao kontrolni instrument svih aktivnih projekata. Kako bi se izbjegli ili bar umanjili ti nedostaci.U funkcijskoj se organizacijskoj strukturi lakše vrši planiranje i organiziranje posla. To je najbolji način kojim se menadžerima omogućuje da osiguraju moć i ugled temeljnih djelatnosti poduzeća. disperziranosti terminala i dr. već ona ovisi o više čimbenika: • • • • • prometu luke strukturi prometa broju koncesionara u luci broju razvojnih projekata u luci ostalim čimbenicima (složenosti operacija u luci. Razgranavanjem funkcijskih odjela sve teže dolazi do međusobne suradnje i to može dovesti do međufunkcijskih rivalstava i konflikata. veličini lučkog područja. ova struktura ima i nekih nedostataka: sporo ulaganje i prilagođavanje promjenama u poslu i okruženju. umanjenje značenja ukupnih ciljeva poduzeća. čime se minimizira potreba za složenim sistemom kontrole. veća je motivacija za rad i bolje se kontroliraju skupine zaposlenih.) 11 . pretjerana specijalizacija i sužen vidokrug ključnih ljudi te isključiva odgovornost top menadžera za postizanje ciljeva poduzeća.

sportskih i drugih brodica. 5. skladištenje prtljage. mogu obavljati više djelatnosti na putničkom terminalu. Organizacijska struktura lučkih uprava od županijskog značenja 12 . tegljenje. jahti. njezina je uloga prvenstveno u kontroli koncesionara (trgovačkog društva) koji obavljaju lučke djelatnosti na području određene lučke uprave. u kojem slučaju su podnositelji zahtjeva i suosnivači. servisi. gradnje i korištenja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja. za područje svake županije može se osnovati više lučkih uprava na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća. opskrba brodova. ukrcaj i iskrcaj vozila i prtljage.). Upravljanje lukama od županijskog i lokalnog značaja za Republiku Hrvatsku Radi upravljanja.Iako lučka uprava upravlja lučkim područjem. prometnoj ili tehnološkoj vezi (npr.3. ukrcaj i iskrcaj putnika. ostale gospodarske djelatnosti koje su s ovima u neposrednoj ekonomskoj. Trgovačka društva na području luke. pod jurisdikcijom lučkih uprava. lučko-agencijski i špediterski poslovi itd. ribarskih.2.1. a to su: • • • • • privez i odvez brodova.

3. Organizacija je svjesno udruživanje ljudi kojima je cilj da odgovarajućim sredstvima ispune određene zadatke s najmanjim mogućim naporom na bilo kojem području rada i života. boravka i odlaska iz luke broda koji je u njoj boravio.3. 2) Neujednočanost metoda i kriterija naplate lučkih pristojbi i drugih izvora prihoda namijenjenih održavanju u unapređivanju infrastrukture i suprastrukture luke. Lučke uprave svoj gospodarski smisao osnivanja dolazuju i potvrđuju kao subjekti koji će organizacijskim ustrojem. a akumulirani profit ulažu u izgradnju i korištenje luka nad kojima imaju jurisdikciju. 13 . Tehnologija poslovanja pomorskoputničkim lukama Način rada u luci najbolje se može sagledati praćenjem dolaska.Organizacijska struktura lučkih uprava PGŽ-a Nedostaci postojećeg sustava upravljanja lukama: 1) Raznolikost subjekata koji gospodare lukama.2. 5. tarifom i ukupnom poslovnom politikom pridonijeti ne samo boljem korištenju nego općenito boljem gospodarenju cjelokupnoga lučkog područja kojim upravljaju. 5) Nepostojanje sustavnog pristupa u određivanju prioriteta i usmjeravanju ulaganja u pojedine luke. a da se ta sredstva uopće ne vraćaju naplatom lučkih pristojbi. Lučke uprave posluju na ekonomskim zakonitostima. 4) Pojava da jedinice lokalne samouprave ulažu sredstva u unapređenje luka otvorenih za javni promet. njihovog društvenog i pravnog statusa te njihovih ekonomskih interesa. 5. 3) Rizik od nenamjenskog trošenja sredstava namaknutih upravljanjem lukama otvorenim za javni promet.3. Poslovanje i upravljanje državnim javnim poduzećima Na lučke uprave mogu se primijeniti općepoznate teorijske postavke organizacije.

3.3. Aktivni sudionici u pomorskoputničkim lukama Iz prikaza radnji koje se obavljaju u luci pri dolasku.Tehnološki proces odvijanja pomorskoputničke usluge u lukama Republike Hrvatske 5.1. Djelatnosti koje koncesionari obavljaju u luci su: • • • • • • • lučko-prekrcajno poduzeće zaduženo za ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila brodar pilotske službe brodski agent špediter (u međunarodnom prometu po potrebi) kontrolne organizacije ostala uslužna poduzeća za pružanje usluga putnicima i brodovima. Gospodarski subjekti Privrednu funkciju u luci obavljaju poduzeća koja izravno sudjeluju u obavljanju lučkih djelatnosti. boravku i odlasku broda vidi se da se pritom javljaju mnogobrojni djelatnici koji se s obzirom na svoje zadatke dijele na: • • gospodarske subjekte koji obavljaju djelatnost na lučkom području tijela uprave čija je nadležnost vezana za lučki promet. a za to su morala dobiti koncesiju za obavljanje djelatnosti.4. 5.4. 14 .

3. niski stupanj tehnologije i neprimjereni menadžment u svim gospodarskim segmentima.4. Njihov je osnovni zadatak da čuvaju opće interese luke i vode nadzor u vezi sa sigurnošću plovidbe. Za uspješnost poslovanja nije dostatan samo fizički napredak. Tijela uprave Tijela uprave koja obavljaju administrativno-upravne poslove u luci izravno ili neizravno utječu na tijek lučkog poslovanja. 15 . Uzroci su različiti: zastarjela oprema. jednom rječju. Ako pojedino poduzeće s manje materijalnog kapitala stvara relativno veći prihod po zaposlenom. to znači da je intelektualni kapital poduzeća veći.5. niski stupanj otpisanosti vrijednosti proizvodnog kapitala. uz svoje klasične izvještaje o poslovanju. Kao mogući pokazatelj intelektualnog kapitala može se koristiti tzv. Mjerenje intelektualnog kapitala postaje izazov u ekonomiji znanja. intelektualni kapital. onda taj veći prihod može prikazati: • • • • • bolju organizaciju primjenu višeg stupnja znanja primjenu patenata i licenci primjenu boljeg odnosa s kupcima bolje poznavanje tržišta ili. imaju i ankete uspješnosti zaposlenih. pa tako i u lučkom sustavu. već je potreban i intelektualni potencijal zaposlenih.3. Sve se više nameće pitanje načina njegova mjerenja.2. iskazivanja vrijednosti i smještaja u bilance lučkih poduzeća. lučka kapetanija carinarnica (za brodove koji dolaze iz inozemstva) policijska postaja za granične poslove i poslove na moru pogranična veterinarska stanica. KOMPOZITNI INDEKS intelektualnog kapitala (omjer između odnosa ukupnog prihoda i broja zaposlenih te kapitala i rezervi s brojem zaposlenih). Tijela uprave koja sudjeluju u lučkom poslovanju jesu: • • • • 5. Što je indeks veći.4. Na važnost intelektualnog kapitala u suvremenom poslovanju lučkih poduzeća ukazuje praksa velikih svjetskih kompanija koje. Analiza i ocjena stanja intelektualnog kapitala Bez posebne analize moguće je zaključiti da u Republici Hrvatskoj postoji relativno niska efikasnost uporabe kapitala. U radu tih tijela potrebno je voditi računa da se usklade dva različita interesa: • • uspješno poslova i zadataka nadležnog tijela neprekidnost lučkog tehnološkog procesa rada (svođenje formalnosti na minimum te brz i jednostavan administrativni postupak).3.

materijalni troškovi nematerijalni troškovi troškovi za zaposlene investicijski rashodi ostali rashodi. 5. Postotak učešća prihoda od lučkih pristojbi pokazatelj je opsega poslova koji se u pojedinim lukama obavljaju (prihvat i otprema brodova u direktnoj su vezi s veličinom lučkog prometa). Istri. Italiji. Podaci o strukturi lučkih uprava Zadra i Dubrovnika ukazuju na ove bitne činjenice: • • Nejednako učešće proračunskih sredstava u pojedinim lukama. mogu poslužiti kao primjer poslovanja putničkih luka Republike Hrvatske. Sloveniji.1.4. koja je orijentirana isključivo na putnički promet. i luka Dubrovnik.1. Menadžment u pomorskoputničkim lukama RH 5. • Struktura rashoda lučkih uprava: • • • • • Analiza potvrđuje zaključak za nužnim razvijanjem koncesijskog režima na lučkom području koje bi trebalo potaknuti ulaganja i tržišno gospodarenje. Minimalni prihodi od koncesija ukazuju da implementacija zakonskih odredbi još nije profunkcionirala. Poslovanje i upravljanje putničkom lukom Rijeka Putnička luk Rijeka nalazi se na prometnom čvorištu pravaca prema Zagrebu. Jedino luka Zadar. s pratećim sadržajima na Senjskom pristaništu putničke luke nautičkog centra (marine) raznih komercijalnih i kulturno-zabavnih sadržaja 16 . južnoj Hrvatskoj i kvarnerskim otocima. Modernizacija putničkog dijela riječke luke predviđa rekonstruiranje 17 ha zemljišta na kojem se trenutačno nalaze lučki sadržaji.5.1. skladišta i parkirališta. Analiza i ocjena uspješnosti sustava pomorskoputničkih luka od međunarodnog interesa za Republiku Hrvatsku Struktura prihoda lučkih uprava od osobitoga međunarodnog značaja za Republiku Hrvatsku: • • • • • lučke prostojbe prihodi od koncesija prihodi iz proračuna prihodi od slobodne zone ostali prihodi. a uključuje izgradnju: • • • • modernoga trajektnog terminala koji se planira uz postojeću putničku obalu na dijelu lukobrana Rijeka. u kojoj je teretni promet marginaliziran i minimalan.4.4.

Planira se odvojiti domaći od međunarodnog prometa putnika i vozila te nastavak izgradnje vezova za prihvat većih brodova na kružnim putovanjima. ali i njihovim novčanim mogućnostima. Poslovanje i upravljanje putničkom lukom Zadar Putnička luka Zadar zauzima dio sjevernog i zapadnog Poluotoka . 5.1.3. Broj lučkih uprava u određenoj županiji prvenstveno je uvjetovan željom lokalne zajednice. Preko zadarske putničke luke pomorskim smjerom preko Jadrana hrvatska je obala trajektima povezana s Anconom. i treća je najprometnija putnička luka na Sredozemlju. U zoni zapadne obale nalazi se trajektno pristanište za plovila na međunarodnim linijama. u Zadarskoj županiji: jedna lučka uprava. 5.1. na mjestu stare teretne luke.2. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji: jedna lučka uprava. U sjevernoj obalnoj zoni odvija se servisiranje lokalnog (otočnog) i dužjadranskog putničkog i trajektnog prometa.4. u Splitsko-dalmatinskoj županiji: jedna lučka uprava.povijesne jezgre grada.4. godine popela na 6.4. Putnička luka Dubrovnik se sa 12. Izgradnja terminala odvijat će se u dvije etape: 1) prva etapa obuhvaća izgradnju cijeloga otočnog terminala i dijela terminala dužobalne linijske plovidbe s dijelom međunarodnog terminala i zaštitom akvatorija nove gradske luke. 2) u drugoj etapi potrebno je preseliti trajetni promet u trajektnu luku Gaženica. Luka Split je najveća hrvatska putnička luka u nacionalnom i međunarodnom putničkom prometu. odnosno na mjestu teretnog dijela luke. mjesto po broju putnika na kružnim putovanjima u mediteranskim lukama. 5.2. mjesta 2002. Poslovanje i upravljanje putničkom lukom Dubrovnik Dubrovnik je povezan trajektnom linijom s talijansko lukom Bari gdje se ostvaruje drugi po veličini promet (iza putničke linije Split – Ancona) putnika i vozila na Jadranu. U luci Zadar u tijeku su radovi za izgradnju trajektnog terminala u luci Gaženica. Analiza i ocjena uspješnosti sustava pomorkoputničkih luka za javni promet županijskog i lokalnog značaja za Republiku Hrvatsku U Republici Hrvatskoj osnovane su sljedeće lučke uprave za javni promet županijskog i lokalnog značaja za Republiku Hrvatsku: • • • • • u Istarskoj županiji: pet lučkih uprava.4. Ona ima i razvijena kružna putovanja gdje bilježi oko 200 pristajanja cruisera godišnje. Analizom podataka o poslovanju sustava pomorskoputničkih luka za javni promet županijskog i lokalnog značaja za Republiku Hrvatsku može se doći do sljedećih zaključaka: 17 .4.1.• ceste koje će povezati luku s riječkom zaobilaznicom. Poslovanje i upravljanje putničkom lukom Split Luka Split je najveća trajektna luka na Jadranu. U putničkoj luci Dubrovnik. u planu je izgradnja suvremenoga putničkog terminala. u Primorsko-goranskoj županiji: osam lučkih uprava. Pescarom i Barijem. 5.

troškova radne snage. U svim županijskim lučkim upravama prihodi od koncesija za korištenje objekata ili od lučkih djelatnosti iznimno su mali. Vrijednosti prometne usluge sastoji se od: • • • • prenesenog dijela vrijednosti osnovnih sredstava (amortizacija). pomoćnog materijala i usluga utrošenih pri obavljanju prometne usluge. od vrijednosti živog rada te od viška rada. skraćivanje vremena koje putnik provede u luci i na brodu te koristi od stimuliranja nacionalnoga gospodarstva. što znači da koncesijski sustav još nije profunkcionirao. tj. odnosno viška vrijednosti. S obzirom da su najveće izvore prihoda lučke uprave ostvarile (oko 42%) od lučkih pristojbi.1. Proizvod rada u lučkom poslovanju je lučka usluga. Tijekom procesa proizvodnje prometne usluge nastaje utrošak opredmećenog i živog rada. • • • 6. vrijednosti održavanja osnovnih sredstava prometnog poduzeća. Ekonomski pokazatelji razvoja pomorskoputničkih luka Ekonomski pokazatelji u lučkom poslovanju proučavaju se i izračunavaju prema osnovnim postavkama ekonomike prometa. predmet rada i radna snaga) u proces reprodukcije i rezultata tog rada (gotovi proizvod ili realizirana usluga). potrebno je istaknuti činjenicu da u tome najveću zaslugu imaju trajektne luke. 18 . Osnovna proizvodna djelatnost u prometu (proizvodnja prometne usluge) izražava međuovisnost između veličine uloženih proizvodnih čimbenika i rezultata rada izraženog u količini ili vrijednosti prometnih usluga. od dijela vrijednosti sredstava za proizvodnju. Neujednačena struktura prihoda najviše dolazi do izražaja pri usporedbi dviju najizraženijih prihodovnih stavki svih lučkih uprava – sredstava iz županijskih ili lokalnih proračuna i lučke pristojbe. odnosno vrijednosti ulaganja osnovnih čimbenika proizvidnje (sredstva rada. 6. u prosjeku oko 5%. što znači da u toj stvaci leže neiskorištena sredstva koja treba tretirati kao poticaj u nova ulaganja ili razvoj lučkih djelatnosti. Najveće ekonomske koristi od lučkih aktivnosti (posebice novih investicija) jesu: uštede u prometnim troškovima. Ekonomija svake proizvodnje. pa i proizvodnje lučke usluge. vrijdenosti goriva. pa se i vrijednost prometne usluge sastoji od istih bitnih elemenata kao i vrijednost svakoga drugog proizvoda. Glavna razlika u načinu utvrđivanja vrijednosti prometnih usluga i vrijednosti proizvoda u proizvodnji je u tome što u prometu u vrijednost prometne usluge (proizvod prometa) ne ulazi vrijednost predmeta rada (putnik i/ili automobil). što se definira kao proizvodna djelatnost. Prema proizvodnoj teoriji. LOGISTIČKO-EKONOMSKI ČIMBENICI RAZVOJA POMORSKOPUTNIČKIH LUKA U REPUBLICI HRVATSKOJ Logističko-ekonomski čimbenici razvoja pomorskoputničkih luka ocrtavaju korisnost luke s aspekta nacionalnoga gospodarstva. U stvaci prihoda preneseni prihodu iz prethodne godine u prosjeku su veći od 15%.• • Postoji značajna neujednačenost u rashodovnoj i prihodovnoj stavci među pojedinim lučkim upravama i to u apsolutnim i vrijednosnim pokazateljima. ukazuje svoju kvalitetu kroz ekonomsku učinkovitost rezultata rada. kvaliteta ekonomije proizvodnje proizlazi iz funkcionalne ovisnosti između količine.

a to su: • • • luka je gospodarski subjekt intenzivan kapitalom. S obzirom na način upravljanja lukom i organizaicijom rada (lučke uprave. Međutim. bez obzira na trenutačne potreba luke ovisne o veličini prometa.1. postoji stalan broj zaposlenih radnika. koncesionari). kao točke gdje se sastaju kopneni i pomorski promet i gdje se prijevozna usluga transformira iz jedne u drugu prometnu granu. potražnja za lučkom uslugom je elastična. javljaju se i ostali prihodi od kojih su najznačajniji: 1) Prihodi od najma lučkih površina u dodatne prostore (površine) potrebne za opsluživanje putnika i administrativne poslove: • • • • • • • • • • • bescarinska trgovina ugostiteljski objekti informativni servis i javni telefoni carinska služba policijska služba (schengenska granica) prodaja suvenira i međunarodnih časopisa rent-a-car mjenjačnica (+ banka) putnička agencija špedicija trgovina široke potrošnje.1. naime. 2) Prihodi od putnika: • putničke pristojbe 3) Koncesijske naknade. kapital uložen u luku nepokretan je i ne može se ni brzo ni lako ulagati u neku drugu rentabilniju djelatnost. ukrcajnih rampi i dr. za razliku od lučke ponude (broj terminala. luka je intenzivna radnom snagom. 6.) koja je neelastična. imaju i posebna obilježja koja se uvažavaju pri utvrđivanju vrijednosti lučke usluge. luke zbog svoje posebne uloge u prometnom sustavu. Prihodi i rashodi u pomorskoputničkim lukama Prihodi koji ostvaraju luke jesu: 1) Prihodi od broda: • • • • • • lučke pristojbe pristojbe za sidrenje pristojbe za održavanje peljarenje i korištenje veza privez agencijski honorar. 19 .Pri utvrđivanju vrijednosti lučke usluge vrijede iste zakonitosti kao i ori utvrđivanju vrijednosti prijevoznih usluga pojedinih prometnih grana.

Amortizacija 4. Izdaci za zaposlene (nadnice i plaće) 4. Izdaci za investicijske nabave fonda kapitalnih objekata (investicijski rashodi) 7. B. Ostali troškovi poslovanja 6. 3. izdaci za projekte – elaborate) 6. Mikro i makro multiplikativni efekti pomorskoputničkih luka Putničke luke predstavljaju golemu ekonomsku snagu.) 5. stručno obrazovanje. Materijalni izdaci 2.1. premije osiguranja i sl. Kamate.2. mirovinski i zdravstveni troškovi 3. Ostali izdaci poslovanja (izdaci za stručnu literarturu. RASHODI LUČKOG KONCESIONARA 1.1. imaju važnu ulogu u nacionalnoj privredi i međunarodnoj putničkoj razmjeni. Materijalni troškovi – troškovi sirovina i materijala – ostali vanjski troškovi 2. Rezerviranje troškova 6. 3) Prihodi od lučkih putničkih tarifa. Vanjski izdaci (izdaci za usluge). RASHODI LUČKE UPRAVE 1. Izdaci poslovanja (dnevnice i putni izdaci. naknade izdataka za zaposlene.2. Plaće – nadnice i neto plaće – troškovi poreza. Vrijednosno usklađivanje kratkotrajne imovine 5. Ekonomske mjere 20 . izdaci za reprezentaciju. 6. Osim troškova za modernizaciju luke javljaju se i redoviti troškovi poslovanja: A. od toga: – prijevozne usluge – usluge održavanja – komunalne usluge.2) Prihodi od najma lučkih površina u javne svrhe: • • • • muzej akvarij šetalište konferencijske dvorane i sl. usluge promidžbe i sl. tečajne razlike i sl. vodne naknade.1.

odnosno sferu ekonomskog utjecaja. nova radna mjesta. Iz tog razloga određuju se „kružnice utjecaja“ koje će odrediti unutarnje i vanjske krugove utjecaja ovisno o intenzitetu i važnosti. Kvalitetna prometna povezanost (prvenstveno cestovna) smanjuje vrijeme putovanja do udaljenih područja i povećava radijus kružnice. Ovo je tržište u mogućnosti generirati prihode od opskrbljivanja lokalne industrije grada u kojem se nalazi putnička luka (poljoprivredni proizvodi. Prilikom utvrđivanja mikro i makro multiplikativnih efekata koje stvaraju putničke luke treba koristiti pristup ekonomskog učinka procjenjujući promjene: 1) unutar jezgre ekonomskih djelatnosti 2) unutar određene regije (sfera ekonomskog utjecaja) 3) iz područja urbanističkog razvoja (nove površine). jezgra ima najviše koristi od putničke luke i to prvenstveno od: • • zapošljavanja i povećanja prihoda poduzećima vezanim uz „vodene“ poslove. turista i doseljenika promjene u prihodu regije promjene u zapošljavanju Kako bi se identificiralo koje je ekonomske aktivnosti potrebno uključiti u potrošnju.Ekonomskim vrednovanjem putničke luke utvrđuje se koliko je luka korisna s aspekta nacionalnoga gospodarstva. Kružnicama ekonomskog utjecaja pokušava se odrediti udio tržišta koji će obuhvatiti putnička luka i sve aktivnosti vezane uz nju. jer se prihodi i troškovi u ekonomskom vrednovanju više odnose na ostale sudionike u lučkom poslovanju nego na samu putničku luku. Ova područja najčešće posjećuju putnici i turisti zbog kulturnih i turističkih znamenitosti. a time i ekonomski utjecaj. a sastoji se od općina udaljenih najviše pola sata od putničke luke. prihode od plaća. direktne potrošnje turista i povećanja prihoda. Veličina regije utječe na iznos obuhvaćene potrošnje i multiplikatora utjecaja. Unutrašnji krug prostire se na otprilike sat vremena putovanja od putničke luke.). Uglavnom. Periferija je definirana područjima koja spadaju do dva sata putovanja od putničke luke i vjerojatno je da će omjer osvajanja ovog područja biti relativno mali. Centar u čijoj je blizini smještena putnička luka imat će najviše koristi od otvaranja novih radnij mjesta. Jezgra predstavlja općinu ili grad u kojem je smještena putnička luka. Tržište na koje će utjecati putnički terminal podijelili smo u nekoliko područja (kružnica) s obzirom na udaljenost koja definira intenzitet i veličinu utjecaja. Vanjski krug općenito je ograničen na sat i pol udaljenosti od putničke luke. povećanja prihoda i zapošljavanja stanovništva koje živi u jezgri (općini ili gradu). sirovine i sl. Ekonomske mjere na navedenim područjima (tržištima) uključuju: • • • poslovnu aktivnost kao vrijednost proizvodnje dobivenu razmjenom između dviju tvrtki ili organizacija. ekonomski utjecaji uključuju djelatnosti unutar određenih vremenskih razmaka. Taj će udio opadati kako se udaljenost od putničkog terminala povećava. 21 . naknada i najma. Takva analiza koristi promjene u ekonomskim djelatnostima i to: • • • u potrošnji putnika.

1. Multiplikativni efekti obuhvaćaju nekoliko faza potrošnje u regiji.2. radnim mjestima i prihodima unutar povezanih industrija. Analizom multiplikativnih efekata cilj je obuhvatiti popratne (sekundarne) efekte koje stvaraju putnici svojom potrošnjom u gradu i regiji. zadruge i poduzeća. Prikaz multiplikativnih efekata na regionalni turizam Dvije su vrste sekundarnih učinaka potrošnje: 1) Indirektni učinci su promjene u prodaji. Zemljopisna površina regije i njezina uloga unutar šire regije.2. a makro na razini društva kao cjeline i svakoga njegovoga globalnog aspekta.• prihode od poreza. turista ili posjetitelja. radnim mjestima i prihodu unutar regije koje su rezultirale potrošnjom kućanstva iz prihoda koji je zarađen direktno ili indirektno od potrošnje putnika. 6. Ti neizravni učinci obuhvaćeni su multiplikatorima tipa I: Tip I = direktna prodaja + indirektna prodaja / direktna prodaja 2) Potaknuti učinci su promjene u prodaji. Multiplikatori tipa II obuhvaćaju indirektne i potaknute učinke: Tip II = direktna prodaja + indirektna prodaja + potaknuta prodaja / direktna prodaja Veličina multiplikatora u regiji ovisi o gospodarstvu regije: • • Cjelokupna veličina i gospodarska razlika gospodarstva regije. Mikromultiplikativni efekti pomorskoputničkih luka Multiplikativni efekti (multiplikatori) proizlaze iz činjenice da svaki dolar promjene određenih izdataka (kao što je potrošnja ili investicije) dovodi do promjene koja je veća od dolara (ili umnožene promjene). 22 . obitelji. Mikro i makro efekti predstavljaju dvije temeljne razine promatranja gospodarskog života: mikro na razini pojedinca. Razlikuju se tri multiplikativna efekta potrošnje turista: 1) direktni. 2) indirektni i 3) izazvani (inducirani). točnije poduzeća koja opskrbljuju dobrima i uslugama poduzeća koja su povezana s turizmom.

To je ukupno bogatstvo prikupljeno ekonomskom aktivnošću te se sastoji od plaća. Zadatak logističkih čimbenika je da pridonesu kvalitetnijem i uspješnijem poslovanju pomorskoputničkih luka. razvijenost zaleđa. integriraju. odnosno lučka područja. prihode. afirmiraju i konkurentski profiliraju strukturu pomorskog i lučkog sustava Republike Hrvatske. Logistički čimbenici razvoja pomorskoputničkih luka Logistički čimbenici obogaćuju. dinamiziraju. To je razlika između vrijednosti prodanih roba i usluga kao proizvodnih ulaganja i njihove vrijednosti. Prometna infrastruktura Funkcioniranje objekata prometne infrastrukture osnovna je pretpostavka organizacijske. zbog promjene neke egzogene varijable.2. Da bi putnička luka mogla djelovati. stvaranje zaposlenja.3. Radna mjesta su mjera zaposlenosti poduzeća. Prihod uključuje nadnice. 6. Ti efekti uključuju potrošnju. Na hrvatsku obalu može se doputovati svim osnovnim vrstama prijevoza: zrakom.1. a s druge s ostalim lukama. 6. Kopnena prometna povezanost Cestovna infrastruktura u Republici Hrvatskoj u usporedbi sa željezničkom infrastrukturom znatno je razvijenija. Većinu željezničkih postaja treba rekonstruirati ili izmjestiti u skladu s gradskim urbanističkim planovima kako bi zadovoljile potrebe sve zahtjevnijih putnika.2.2. poreze i dodanu vrijednost. a drugo prema moru. 23 . s jedne strane s kopnenim zaleđem. željeznicom i morem. 6.1.2. 6. kao što je investicijska potrošnja ili bankarske rezerve. Najznačajniji makromultiplikativni efekti koje stvaraju putničke luke jesu: • • • • • Poslovna aktivnost je vrijednost proizvodnje koja se izmjenjuje između poduzeća i/ili drugih organizacija. potrebna je odgovarajuća prometna povezanost. Dodana vrijednost mjeri regionalnu proizvodnju na isti način kao što i BDP mjeri domaću proizvodnju. Državni porezi su definirani kao porez na dobit poduzeća i osobni porez na prihod.1. a neki od najznačajnijih su: prometna infrastruktura i suprastruktura. porez na dodanu vrijednost (PDV) i doprinosi za socijalno osiguranje.• Razmatranje priroda gospodarskih sektora. kao što je bruto domaći proizvod (BDP) ili novčana masa. Izgradnja i modernizacija objekata prometne infrastrukture moraju biti u funkciji valorizacije uložene društvene akululacije i one koja se planira uložiti u pojedina gospodarska. cestom. državnih i lokalnih poreza i drugih poreza na dodanu vrijednost. Svaka luka ima dva lica od kojih je jedno okrenuto prema kopnu.1. pomorska i poslovna politika i dr. osobne dohotke i prihode vlasnika. zadržani porez. tehničke i tehnološke integriranosti prometnog sustava svake zemlje. Makromultiplikativni efekti pomorskoputničkih luka Makromultiplikativni efekti označavaju promjenu neke endogene varijable.

koje su sukladne s prometnom i logističkom politikom.1. 6.2. s ciljem bitnijeg zamaha u razvoju putničkih luka. dok luke za kružna putovanja. naročito u vršnom opterećenju. Stanje cestovne prometne povezanosti u Republici Hrvatskoj Cestovni prijevoz s aspekta putničkih luka najvažniji je dio prometne infrastrukture zbog brzine prijevoza i mogućnosti prijevoza „od vrata do vrata“ (putnik može prilikom putovanja koristiti vlastiti automobil). konkretizirati i pojednostaviti: • • • • način financiranja i veličine ulaganja u lučku infrastrukturu. Da bi turisti s glavnih emitivnih tržišta ugodnije i brže dolazili u Hrvatsku.2. Mjerama lučke politike.2. 6. odnosno županijskim i lokalnim lukama. odnosno pojedinih luka u sastavu tog sustava. Luke su istodobno javna institucija jer služe javnom prijevozu putnika i robe. Lučka i poslovna politika luka Uloga i položaj luka u gospodarskom i prometnom sustavu pomorske države su specifični.2. Lučka politika Lučka politika je skup mjera kojima pomorska država regulira i determinira razvoj svoga lučkog sustava. ali i zatvoreni gospodarski subjekti koji se razvijaju iz vlastitih sredstava i posluju na osnovnim ekonomskim načelima. organizacija. upravljanje u lukama od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku. U cilju povećanja broja turista koji koriste zračni prijevoz.2. izgradnju kopnenih prometnica prema kopnenom zaleđu. treba što prije poboljšati infrastrukturu postojećih zračnih luka te efikasno povezati zračne luke s putničkim lukama. Osim izgradnje suvremenih autocesta.1. pomaže i usmjerava djelovanje i razvojne tendencije luka. Poslovna politika luka Poslovna politika luke skup je mjera kojima sama luka djeluje na svoj položaj i povećava svoju važnost na prometnom tržištu. uvelike ovise i o zračnim linijama. odnosno cijeloga lučkog sustava određuje se mjerama lučke politike i mjerama poslovne politike luke.Jedan je od prioritetnih zadataka. 6. U razvijenim pomorskim zemljama država različitim mjerama lučke politike.2. prije svega suprastrukturnih objekata. način određivanja lučkog područja i dodjele koncesija. 24 .2. poslovanje i razvoj luke.2. Uloga. 6. Za cjelovit pristup organizaciji i razvojnim mogućnostima lučkog sustava ili pojedinih luka nužno je poslovne mjere luke usmjeriti ka: • modernizaciji lučkih kapaciteta. osim cestovne povezanosti. Značaj cestovnih prometnica najvažniji je za putničke luke koje su specijalizirane za trajektni promet. s ciljem osmišljenog profiliranja hrvatskih luka.2. izgradnja i modernizacija magistralnih infrastrukturnih prometnih kapaciteta jer su prometnice koje luku povezuju sa zaleđem limitirajući faktor poslovanja i daljnjeg razvoja. potrebno je osigurati modernu cestovnu infrastrukturu koja povezuje sjever i jug. potrebno je na osnovnim pravcima dolaska putnika u lučke gradove izgraditi obilaznice prema putničkim lukama kako bi se povećala propusna moć prometnica. potrebno je definirati.

) koje omogućuju organizaciju uspješne i učinkovite proizvodnje prometnih i lučkih usluga. 6. Politički odnosi mogu imati i pozitivne efekte pogotovo ako se radi o zaključivanju regionalnih integracijskih sporazuma. Ako politički odnosi utječu na nestabilnost određenoga prometnog pravca. agencijama i brodarima). poslovnu politiku pomorskoputničkih luka moguće je promatrati analizom njezinih šest potpolitika: 1) kadrovska politika je najvažnija potpolitika poslovne politike putničkih luka jer je rad (ljudski potencijal) najvažniji. sredstva. Unutrašnje mjere poslovne politike obuhvaćaju poslovanje same luke. Ove mjere posebno su značajne za povećanje interesa agencija za kružna putovanja. 5) razvojna politika svojim aktivnostima determinira misiju putničke luke u budućnosti. akcije i pripadajuće resurse te potencijale za ostvarivanje poslovnih ciljeva kojima bi se osigurao rast i razvoj. Poslovna politika pomorskoputničkih luka mora obuhvaćati konkretne ciljeve za određeno vrijeme. Regionalni integracijski sporazumi funkcioniraju logikom kompleksnog spajanja i promjena koje u jonačnici mogu voditi do 25 . moderniziranju tehnološkog postupka rada. a cilj im je postići operativnost luke i stvoriti glas o njenoj poslovnosti. odnosno instrumente.3. 4) financijska politika kao aktivnost skup je planiranih. a to su vanjske (eksterne) mjere i unutrašnje (interne) mjere. koordiniranih. sigurno je da će promet s toga prometnog puta. 2) tržišna politika (marketing) skup je planiranih. odnosno u težnjama luke da zadrži postojeće komitente i privuče nove korisnike iz širega gravitacijskog područja.• • • • poboljšanju kadrovske strukture zaposlenih i obrazovanju kadrova. koordiniranih. odnosno luka koje su ishodišne ili završne točke na tim relacijama. određuje razvojne odrednice i viziju pomorskoputničke luke. Vanjske mjere poslovne politike luke ogledaju se u stvaranju pravilnog odnosa s korisnicima lučke usluge (putnicima. skretati na susjedne mirnije pravce i luke. uvođenju informacijskog sustava u rad luke. 3) proizvodna politika ima zadatak osigurati punu zaposlenost lučkih kapaciteta u proizvodnji kvalitetnih i profitabilnih pomorskoputničkih usluga. poboljšanju organizacije rada. planova i sredstava kojima se na racionalan način ostvaruje poslovna misija pomorskoputničke luke u određenom razdoblju. reguliranih i kontroliranih aktivnosti koje su usmjerene na izbor optimalnih rješenja financijskih strategija. Institucionalni okvir Promjene političkih odnosa u pojedinim regijama mogu se bitno pozitivno ili negativno odraziti na poslovanje i mogući trend razvoja lučkog sustava ili pojedine luke.2. Bez konzistento definirane i izgrađene poslovne politike putničke luke ne mogu ostvariti svoju stabilnost i sigurnost u poslovanju. S obzirom na funkcionalnu međuovisnost svojih osnovnih aktivnosti. temeljni i gotovo jedini element pomorskoputničke usluge. taktika. reguliranih i kontroliranih aktivnosti (tj. poslova. U okviru poslovne politike luke moguće su dvije skupine mjera. mjera itd. jer te agencije sastavljaju plan putovanja brodova (dodirne luke) i godinu unaprijed pa nisu sklone promjenama. 6) ekološka politika putničkih luka predstavlja održavanje veza s državom i okruženjem u cilju prihvaćanja osnovne politike i značajki gospodarskog razvoja svojega okruženja. funkcija.

uloga javnog vlasništva u prometnom sektoru. odnos društva prema prirodnoj i ljudskoj sredini kojim se nastoji ublažiti. Preporuka ugovaranja među lukama. posebice za probleme vezane uz zaštitu okoliša i sigurnost. Dio tog posla koordinira se unutar Europske organizacije morsih luka (ESPO) i Saveza europskih lučkih poduzeća (FEPORT).1. Opće značajke prometne politike Europske unije Članice Europske unije u pogledu prometne politike teže postići integraciju prijevoznih sredstava te integraciju nacionalnih prometnih mreža.formiranja novih organizacijskih oblika. Temeljni dokumenti kojima se definira infrastrukturna politika. Stvaranje lojalne konkurencije među lukama.3. novčana i komercijalna odgovornost poduzeća. 6.3. • • • • 26 . Načela pomorske politike Europske unije koja se odnose na luke jesu: • Razvoj i modernizacija lučke infrastrukture te uključivanje u europsku prometnu mrežu. privatnih poduzeća i korisnika. a u nekim slučajevima i spriječiti nepovoljno djelovanje prometa. Podržavanje i razvijanje nekoliko projekata s ciljem uređenja informacijskog sustava u lučkom poslovanju – MARIS. s posebnim naglaskom na usklađivanje podjele troškova između javnog sektora. pa tako i prometna politika Europske unije jesu „Bijela knjiga“ i „Prometna politik EU“. Promet Unije ujedno je ključan čimbenik uspjeha jedinstvenog tržišta s obzirom na to da se njime postižu dva do tri temeljna cilja europske integracije: slobodno kretanje robe i slobodno kretanje putnika (treći je cilj slobodno kretanje kapitala). usluga i kapitala te integrirati europski prostor. Takvi sporazumi odnose se na favoriziranje zemlje potpisnice sporazuma u odnosu na zemlje izvan tog sporazuma. Razvoj pomorskoputničkih luka Osnovno načelo prometne politike Europske unije jest ukinuti prepreke kretanju robe. značenje koje se prodaje društvenim troškovima prometa. Integracija je postupan kumulativan i poželjan proces razvojne dinamike.2. 6. ljudi. sloboda djelovanje prijevozničkih poduzeća.2. značenje koje se pridaje javnom prijevozu. utjecaj tehnoloških promjena na promet i na oblikovanje prometne politike. premda se ne osporava potreba za ekonomskom efikasnošću u kretanju ljudi i roba.2. naglašena politička i socijalna uloga prometa u životu društva. odnosno povećanje njezina pročelja i 2) razvoj unutar lučkog područja. Određuju se vrste i visine državne pomoću lukama. Europska investicijska banka (EIB) uglavnom kreditira investicije u lučku infrastrukturu. Koristi koje će se ostvariti iz kredita ili jamstva Europske unije moraju se odražavati na: 1) bolje povezivanje luka s kopnenim prometnicama. korisnikov slobodan izbor prijevoznih sredstava i prijevoznika te usklađivanje ulaganja u prometnu infrastrukturu. Specifične značajke prometne politike Europske unije su: • • • • • • • čvrsta povezanost prometne politike s drugim politikama. Glavna su načela prometne politike: jednak odnos prema svim prometnim granama i poduzećima.

6. Dubrovnik. luke za trajektni promet isto ovise o svojoj strateškoj poziciji.U državama Europske unije. lokacija i dimenzije prometnica lokaciju glavnih industrija carinski režim sigurnost i minimalne uvjete radnika zaštitu okoliša. sukladno definiranoj pomorskoj i lučkoj politici.2. odnosno da se brod nalazi u plovidbi između dviju luka. Moguća nova destinacija za brodove na kružnim putovanjima po Jadranu mogla bi biti luka Zadar ili luka Split. 27 . Luke za kružna putovanja: Genova. a do krajnjih destinacija koriste se pomorskim prijevozom. trud menadžmenta u putničkim lukama i mjere lučke politike mogu ostati bez značajnijeg učinka ako se u blizini nalazi luka koja se smatra strateškom točkom na određenom prometnom pravcu. 2) Država će vjerojatno utjecati na: • organizaciju slobodnih zona • investicijska ulaganja u luke i razvojne planove • osiguranja. da postane dodirna luka na Jadranu. a da se danju putnik nalazi na kopnu. Jedan od temeljnih ciljeva prometne politike zemalja Europske unije je nužnost povezivanja s ostalim europskim zemljama i to: • • morem – redovitim brodskim linijama cestom – suvremenom mrežom prometnica. tj. Za razliku od luka za kružna putovanja. 3) Država može djelomično subvencionirati i odlučivati o: • tarifnoj politici luka • obvezi pilotaže i njezinoj cijeni • produbljivanju lučkog akvatorija. Te luke svojim značenjem uvjetuju i determiniraju razvoj drugih luka u svojoj blizini (okolici). ima luka koja se nalazi na 10 do 12 sati plovidbe od luke Venecija i isto toliko od luke Dubrovnik. odnosno da je brod usidren u luci. Istanbul. Razlog ovakvom zaključku leži u poslovnoj politici kompanija za kružna putovanja kojima je cilj da tijekom večernjih sati i noći putnik ostane na brodu. npr. luka Rijeka je najbliža cestovna destinacija (osim putnicima iz Budimpešte). Putnicima koji dolaze u Hrvatsku. ali u ovom slučaju nisu ovisne i itineraru brodova.4. već o udaljenosti od glavnih nacionalnih i međunarodnih gradova (gravitacijska zona). Najveću mogućnost da zauzme značajnije mjesto na kružnim putovanjima. Najznačajnije luke za kružna putovanja po Jadranu su luke Venecija i Dubrovnik. Civitavecchia. Blizina velikih i značajnih pomorskoputničkih luka Ponekad najbolje poslovne aktivnosti. utjecaj države podijeljen je nanekoliko razina: 1) Država će sigurno regulirati i organizirati: • • • • • nacionalnu prometnu politiku. Piraeus. Venecija.

odnosno porast inputa za svaki element za 2008. godinu. Prvi period predviđanja od 2004. godinu.7. a na kraju se prognoziraju vrijednosti inputa svakog elementa upravljanja pomorskoputničkim lukama za 2012. PLANIRANJE UPRAVLJANJA I RAZVOJA POMORSKOPUTNIČKIH LUKA U REPUBLICI HRVATSKOJ 7. 7. a to su: 1) lučko pravo 2) lučka infrastruktura 3) lučka ekologija 4) putnički brodovi 5) prometna povezanost 6) putnički tokovi 7) konkurentnost luka 8) organizacijska struktura 9) intelektualni kapital 10) putničke agencije 11) informacijske tehnologije 12) ostali elementi. Elementi koji utječu na upravljanje pomorskoputničkim lukama Uspješno i racionalno upravljanje pomorskoputničkim lukama zahtijeva sagledavanje. neizvjesnost je manja. 2) period od pet godina u lučkom planiranju spada u srednjoročne planove koji se smatraju najvažnijim razvojnim planovima jer sadrže konkretne akcije. stvaranje novih prihoda i imigracije stanovnika u krajeve gdje su se razvile pomorskoputničke luke. zapošljavanje nove radne snage. dodjeljujući svakom elementu određeni iznos (indeks). godine završava primjena desetogodišnjeg plana razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske. povećanje broja turista. do 2008. godina). Najznačajniji elementi upravljanja pomorskoputničkim lukama ustvari su elementi koji utječu na rast i razvoj pomorskoputničkih luka. odnosno input kojim se procjenjuje njegovo značenje za upravljanje pomorskoputničkim lukama.2. Zatim se predviđaju inputi. Sinergijski efekt tih elemenata i skladno formirane luke rezultirat će brojnim pozitivnim učincima među kojima su najznačajniji: povećanje prometa putnika u luci. 28 . utvrđivanje i primjereni vrednovanje svih elemenata koji direktno ili indirektno utječu na njihovo funkcioniranje. godine odabrano je iz sljedećih razloga: 1) krajem tog perioda moći će se ocijeniti značenje i objektivne razvojne mogućnosti pojedinih pomorskoputničkih luka. a budući da se izvršavaju za kraća vremenska razdoblja. Vrednovanje elemenata upravljanja pomorskoputničkim lukama Prilikom vrednovanje elemenata analizirano je njihovo stanje u današnjim uvjetima (2004. jer 2011.1. Razdoblje do 2012. godine odabran je iz sljedećih razloga: 1) luke su „trome“ organizacije koje sporo reagiraju na promjene te im zato treba omogućiti određeno vrijeme da se adaptiraju na novonastale uvjete.

2. tehnologije i organizacije prometa. Također se pojačano ulaže u obnovu i rekonstrukciju luka na otocima kako bi mogle prihvatiti povećan opseg prometa turističkih i linijskih brodova. → 2012. koja inzistira na uvažavanju najstrožih kriterija zaštite okoliša u godinama koje slijede. proizlazi prilagodba domaćeg zakonodavstva zahtjevima održivog razvitka. društveni napredak i razborito upravljanje prirodnim bogatstvom moraju ići i razvijati se usporedno! → 2004. input 40 Praktičnom primjenom donesenih zakonskih propisa i uključivanjem Hrvatske u integracijske procese u kojima bi ona trebala postati pridružena članica Europske unije. a ono glasi: Gospodarski napredak. Sporo prilagođavanje pomorskoputničkih luka suvremenim transportnim i informacijskim tehnologijama te zahtjevima pomorskog tržišta ima za posljedicu zastarjelost i nedostatan stupanj specijalizacije lučkih infrastrukturnih i suprastrukturnih kapaciteta. Lučka ekologija Procjena utjecaja na okoliš dio je procesa integralnog planiranja svih proizvodnih aktivnosti (kao što je i pomorskoputnička lučka usluga) i svakog projekta za koji se smatra da ima utjecaj na navedene čimbenike. S obzirom da su zakoni za područje pomorstva relativno nedavno doneseni.2. → 2004. input 30 Uočavajući važnost pomorskoputničkih luka za ukupni razvoj kako prometa. a završetak svih projekata predviđa se do 2012.2. u Republici Hrvatskoj njihova primjena nije u cijelosti profunkcionirala. → 2008. → 2008. Zemljopisno-prometni položaj hrvatskih pomorskoputničkih luka relativnog je značenja.2. prometnu i lučku politiku pomorske države. vlasništvo i način upravljanja lukom. input 90 7. input 60 Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i usvajanjem svih pravnih stečevina Unije omogućit će se slobodno kretanje ljudi..3. 3) pretpostavlja se da će do tada Republika Hrvatska postati članica Europske unije i na taj način postati dio jedinstvenoga europskoga prometnog sustava. promjenjiv i izravno ovisi o tome koliko je Hrvatska u stanju učniti po pitanju izgradnje lučke infrastrukture i unapređenja tehnike. input 60 Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji pravni propisi koji uređuju zaštitu okoliša bit će potpuno usklađeni sa svim pravnim propisima i normama Unije – propisima koji u potpunosti 29 . Lučko pravo Lučko pravo kao dio prometne i pomorske pravne regulative osnovni je temelj za upravljanje lukom iz razloga što definira podjelu.2) trenutačno se u svim putničkim lukama Republike Hrvatske odvijaju razvojni projekti koji bi trebali omogućiti povećanje prometa te kvalitetnije i racionalnije upravljanje. input 30 Iz strateškog opredjeljenja za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. → 2004. → 2008. 7. input 80 7. Lučka infrastruktura Način i veličina ulaganja u razvitak lučkog sustava i pripadajućih luka ukazuje na njihov tretman u pojedinim državama te pokazuje stupanj orijentacije cijelog društva na logističku. tako i gospodarstva.1. roba i kapitala na cijelom prostoru Unije. input 60 Završetkom svih razvojnih projekata u putničkim lukama te pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji. čime joj se omogućava kreditiranje lučke infrastrukture iz fondova Europske investicijske banke. Hrvatska je prihvatila glavno načelo održivog razvitka. → 2012. u lukama su započeli procesi modernizacije lučke infrastrukture.

Ujedno se za sljedeće razdoblje od pet godina planira drastično smanjivanje cijena prijavoza trajektima za kamione i automobile te uvođenje plavog dizela za sve brodare koji povezuju otoke s kopnom na državnim linijama. prometnica i koridora koji omogućuju brze. input 30 (razlog relativno niskoj ocjeni je zastarjela mornarica i nepostojanje nacionalnog brodara za kružna putovanja) Vlada Republike Hrvatske je u sklopu „Programa obnove bijele flote (mornarice)“ predvidjela izgradnju triju trajekata te dvaju većih RO-RO putničkih brodova za tzv. input 40 Kako će se do 2008. → 2012. S obzirom da je osnovno gravitacijsko područje Hrvatske. → 2012. → 2004. odnosno mora prihvatiti zaključke Konferencije europskih ministara transporta o izgradnji prioritetnih prometnih koridora za cestovni i željeznički promet u srednjoj i istočnoj Europi. mira. s jedne strane kopnenim zaleđem. → 2004. izvorno sačuvane prirode i ljubaznih domaćina → 2004. input 60 Integracijom Hrvatske u Europskuuniju i oživotvorenjem integralnog tržišta Hrvatska bi se znatno približila putničkim tokovima (slobodno kretanje putnika) u budućoj „Europi bez granica“.4. Prometna povezanost Da bi putnička luka mogla djelovati. Putnički brodovi Putničko brodarstvo sastavni je dio logističkog lanca koji zajedno s putničkim lukama obuhvaća organizirani prijevoz putnika morem koristeći se posebnim brodovima i specijaliziranim terminalima. input 50 S obzirom da u Hrvatsku većina putnika dolazi cestovnim vozilima. a s druge (morske) s ostalim lukama. veliko more. input 90 7. Putnički tokovi Putnički tokovi su značajan element u razvoju pomorskoputničkih luka i uvelike se oslanjaju na razvijenu infrastrukturu i suprastrukturu prometnog sustava. Na hrvatsku obalu može se doputovati svim osnovnim vrstama prijevoza: zrakom. input 50 Otvaranje granica prema Uniji rezultirat će i većom slobodom kretanja ljudi (putnika) iz unutrašnjosti Europe ka njenim obalnim područjima. Hrvatska će i dalje ostati primorska zemlja bez brodara za kružna putovanja. željeznicom i morem. input 80 7. input 70 30 .6. potrebna je odgovarajuća prometna povezanost. → 2012. → 2012. → 2008. sigurne i racionalne procese proizvodnje prometne usluge. input 80 7. a time i hrvatskih pomorskoputničkih luka tržište Europe te da su se europski turisti opredijelili za hrvatsku obalu Jadranskog mora kao jednu od omiljenih obala Mediterana zbog čistog mora. čime bi se modernizirala nacionalna flota. Hrvatska se mora uključiti u europski prometni sustav.2. godine u Hrvatskoj izvršiti izgradnja svih većih cestovnih kapitalnih investicija.obuhvaćaju racionalno gospodarenje okolišem te planiranje svih postupaka i radnji u vezi s okolišem kojima je cilj uravnotežiti prirodne i umjetno stvorene elemente okoliša u njihovoj međusobnoj povezanosti. cestom. → 2008. a hrvatsku atraktivnost u turističkom smislu sigurno će prepoznati i brojni operateri za kružna putovanja.2. čime će putnici s glavnih emitivnih tržišta još ugodnije i brže dolaziti u Hrvatsku. → 2008. Iako će se ovim mjerama poboljšati kvaliteta pomorskoputničke usluge.5. input 60 Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska će postati dio prometnog sustava koji se sastoji od međusobno povezanih prometnih čvorišta.2.

željezničkom. input 50 Završetkom svih razvojnih projekata pomorskoputničkih usluga u hrvatskim lukama trebala bi dobiti novu dimenziju. input 70 7. → 2008. → 2012.2. dok se luka Venecija. a to su: Kopar. Konkurentnost luka U ovom sve interesantnijem osuvremenjenom obliku pomorske usluge na Jadranu postoje značajne konkurentne luke. → 2004. input 50 Završetkom započetih razvojnih projekata i realizacijom zacrtanih aktivnosti unutar Desetogodišnjeg plana razvoja lučkog sustava Republike Hrvatske. Trst i Venecija. Iz analize stanja intelektualnog kapitala u prometnom sustavu Republike Hrvatske vidljivo je da je intelektualni kapital značajan u upravljanju pomorskoputničkim lukama. input 40 Samo visoka motiviranost svih sudionika i njihova koordiniranost može pružiti visoku kvalitetu usluge koja na sve zahtjevnijem tržištu čini razliku između konkurentnih luka. umanjenje značenja ukupnih ciljeva poduzeća.8. Organizacijska struktura Osnovna organizacijska struktura lučkih uprava pomorskoputničkih luka Republike Hrvatske je funkcijska organizacijska struktura. pretjerana specijalizacija i sužen vidokrug ključnih ljudi te isključiva odgovornost „top menadžera“ za postizanje ciljeva poduzeća. input 70 31 . morat će provesti reorganizaciju (lučka uprava Rijeka već primjenjuje matričnu organizacijsku strukturu). lučke uprave. To potvrđuje činjenicu da je intelektualni kapital nositelj kvalitete pružanja pomorskoputničke usluge.9. raščlanjivanje zadataka. → 2012. input 70 7. Intelektualni kapital Intelektualni kapital kao element proizvodnje pomorskoputničke usluge je rad koji je plasiran na prometno tržište. → 2008. input 30 S obzirom da se u pomorskoputničkim lukama započelo s nizom razvojnih projekata koji za realizaciju i izvođenje traže visoku stručnost. → 2012. organizacija ljudskog potencijala. osim svojim geografskim položajem. input 30 U sljedećem razdoblju pomorskoputničke luke Republike Hrvatske moraju uskladiti svoju lučku politiku s prometnom politikom Europske unije te ubrzati ulazak stranog kapitala. što znači da gravitiraju istom zaleđu kao i hrvatske luke. čime se minimizira potreba za složenim sistemom kontrole. kako bi osigurale uspješnu izvedbu zacrtanih planova i projekata. → 2004. ova je struktura u praksi pokazala i niz nedostataka: sporo prilagođavanje promjenama u poslu i okolini. Konkurentnost luke Trst i luke Kopar vidljiva je poglavito zbog njihove blizine. Menadžment u putničkim lukama treba upravljati nizom kompleksnih postupaka kao što su npr. bez obzira o kojem se segmentu tog tržišta radi: pomorskom. input 60 Očekuje se rast ovog elementa sukladno razvoju svih ostalih elemenata upravljanja pomorskoputničkim lukama.7. zračnom ili prometnom tržištu. Takva organizacijska struktura lučkim upravama omogućava lakše planiranje i organiziranje posla. stvara veću motivaciju za rad i bolju kontrolu zaposlenih. optimalno je očekivati da će hrvatske luke biti spremne uspješno odgovoriti konkurentnijem tržištu kada Hrvatska pristupi Europskoj uniji. ističe kao kulturna i turistička atrakcija.2. cestovnom. → 2008. Međutim. odnosno po prvi se put predviđa kompletno odvajanje putničke funkcije od teretne funkcije luke.2.7. → 2004. organizacija upravljanja i vremenski redoslijed poslova.

broj radne snage i dr.10. komunikacija i imidž te trendovi. → 2008. ali u velikoj mjeri pridonose njenoj kvaliteti. → 2012.) te na društvene i demografske pokazatelje (broj stanovnika.12. input 50 Istodobno će se u Hrvatskoj do 2012. → 2004. već njene aktivnosti prožimaju i dio lučkih djelatnosti vezanih uz kvalitetnu pripremu logistike za prihvat putnika. godine izgraditi sustav upravljanja prometom brodova (VTMIS) i sustav elektronske razmjene podataka (EDI) koji će pridonijeti razvoju i sigurnosti prometa. društvenog ili prometnog sustava.2. Prvenstveno se tu misli na ekonomske procese (globalizaciju.7. tradicija. prtljage i vozila. ekonomske pokazatelje (BDP. Neki od tih značajnih elemenata su resursi i turistička ponuda. input 70 7. javne službe i gradsko planiranje. Informacijske tehnologije Iako se u svijetu primjenjuju najnovija suvremena tehničko-tehnološka dostignuća u području informacijskih tehnologija i implementiraju u sve segmente gospodarskog.2. Osim ovih elemenata postoje i indirektni elementi koji ne sudjeluju u stvaranju pomorskoputničke usluge. → 2012. → 2004. Program bi se usredotočio na tri glavna područja: razvoj 32 . ali njihov je značaj vidljiv u stvaranju pozitivne klime u kojoj se odvija upravljanje pomorskoputničkim lukama. input 50 Približavanjem Hrvatske europskim integracijama otvara joj se pristup nizu novih programa pomoći državama regije nazvanih CARDS (Program tehničko-financijske pomoći Europske unije državama jugoistočne Europe). niske stope inflacije i povećanja udjela usluga u BDP-u u Hrvatskoj moguće očekivati rast prometa. input 40 Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji ili značit će za cjelokupni logistički lanac pomorskoprijevozne usluge dolazak putnika (turista) s emitivnih tržišta. Ukoliko se prihvati stajalište da se promet putnika mijenja ovisno o promjenama u visini raznih socijalnih i ekonomskih indikatora. inflacija. može se zaključiti da je zbog rasta BDP-a. Putničke agencije Putničke agencije svojim aktivnostima „brinu“ o popunjenosti kapaciteta pomorskoputničkih brodova i luka. atraktivnosti i popunjenosti.11. te se tehnologije u Republici Hrvatskoj još uvijek nedovoljno primjenjuju. Pozadinsko djelovanje putničkih agencija vezano je uz predstavljanje htvatskih putničkih luka kao glavnih odredišta na Jadranu organizatorima kružnih putovanja i pozencijalnim komitentima (putnicima ili turistima). liberalizaciju i privatizaciju). input 30 U pomorskoputničkim lukama Republike Hrvatske tek se počelo planirati osnivanje „zajedničkog tijela“. Poslovi putničke agencije ne završavaju samo na popunjavanju kapaciteta broda (prodaja karata i sl. strane investicijem gospodarski razvoj i dr.).). → 2004. politiku (političke odnose). inozemna imigracija. Takva strategija zahtijeva konkretan marketinški plan. → 2008.2. input 30 (razlog tako niske primjene informacijskih tehnologija u prometnom i lučkom sustavu posljedica je nedostatnog ulaganja u informatičku pismenost i niske investicije u informacijsku tehnologiju) Približavanje Hrvatske europskim integracijama otvara se pristup nizu projekata koji za cilj imaju uvođenje informacijskog sustava u lučko poslovanj (MARIS). Ostali elementi Pod ostalim elementima koji utječu na upravljanje pomorskoputničkim lukama podrazumijevaju se svi elementi koji ne sudjeluju u tehnološkom procesu realizacije pomorskoputničke usluge. input 50 7.

Pomorskoputnički brodovi jedan su od najznačajnijih segmenata jer da bi luka mogla djelovati. → 2012. već su u funkciji korisnika usluga. Mjere i aktivnosti za uspješno upravljanje pomorskoputničkim lukama Pomorskoputničke luke u najširem smisli golema su ekonomska snaga i imaju veliku važnost za nacionalno i svjetsko gospodarstvo.3. bolje ili lošije efekte poslovanja. turizma i gospodarskih djelatnosti u funkciji turističke ponude i zadovoljenja potreba putnika za transportom. istražujući vanjske i unutarnje čimbenike kojima luka djeluje na svoje uže i šire okruženje i kroz ekonomske rezultate. pa za njihovo poslovanje i razvitak trebaju biti zainteresirani svi koji od luka imaju posredne (i neposredne) koristi. Razvitak obalne (nacionalne) linijske plovidbe u prijevozu putnika i vozila treba temeljiti na postojećem sustavu koji se mora. među kojima su najznačajniji: povećanje prometa putnika u luci. a na koji pozitivno poslovanje tih luka ima efekte su mnogobrojni. Kako bi sustav upravljanja pomorskoputničkim lukama uspješno zaživio u praksi. U cilju stvaranja pretpostavki unapređenja putničkog brodarstva kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. uvođenje tržišnog pristupa u obavljanju pomorskog javnog prijevoza i dodjela koncesija za brodske linije temeljem javnog natječaja trebali bi biti osnovne odrednice u definiranju budućih pravaca razvoja pomorskoputničkog brodarstva u Republici Hrvatskoj. Stoga se uspješnost pomorskoputničke luke. Sinergijski efekt tih čimbenika i skladno formirane luke rezultirat će brojnim pozitivnim učincima. Posebnost je luka u tome da nisu same sebi svrha. Postojanje pomorskoputničkih luka (terminala) jedan je od bitnih preduvjeta za razvitak prometa. Pomoć će se dodjeljivati kroz nacionalne i regionalne programe. razvoj i gospodarsku reformu te na regionalnu suradnju. ali i cijeloga lučkog sustava jedne pomorske države najbolje ogleda sagledavajući luku kao slojevit gospodarski subjekt. odosno čimbenika koji direktno ili indirektno utječu na njegovo funkcioniranje. s jedne strane kopnenim zaleđem. potrebna je odgovarajuća prometna povezanost. a oblik i iznos ovise o spremonosti država na provedbu reformi. obnovu. početni korak u organizaciji takvog sustava trenala bi biti povezanost svih aktivnosti. 7. u skladu s razumnim potrebama i ekonomskim mogućnostima. utvrđivanje i primjereno vrednovanje svih elemenata koji direktno ili indirektno utječu na njihov razvoj i poslovanje (funkcioniranje). zapošljavanje nove radne snage. povećanje broja turista.javnih institucija i administracije radi jačanja demokracije i vladavine prava. Optimalan razvitak putničkog lučkog sustava moguće je ostvariti jedino pravilno vođenom lučkom politikom usklađenom s ciljevima i mjerama ukupne gospodarske politike. na način da se omogući međusobna koordinacija i integracija svih tih čimbenika. stvaranje novih prihoda i imigracije stanovnika u krajeve gdje su se razvile pomorske putničke luke. snažniju ili slabiju spregu makro i mikro aspekata djelovanja luke. Relevantni čimbenici koji utječu na razvoj pomorskoputničkih luka. input 90 S obzirom na navedeno može se zaključiti da uspješno upravljanje pomorskoputničkim lukama zahtijeva sagledavanje. 33 . a s druge (morske) s ostalim lukama. stalno usavršavati i prilagođavati kako bi bio jedan od poticatelja gospodarskog i svekolikog razvitka. Svaki razvoj brodova podjednako zahtijeva i razvoj lučkih kapaciteta.

odnosno njenih razvojnih mogućnosti. uz upotrebu pomorskoprometne infrastrukture i pomorskoprometne suprastrukture. prostorni i drugi učinci na svima razinama njihova odvijanja. izgradnja i eksploatacija svih podsustava prometa na kopnu mora biti povezana s cjelovitim razvitkom pomorskoputničkih luka na nacionalnoj i regionalnoj razini (minimiziranje logističkih troškova u prijevozu putnika). Izbor oblika upravljanja lukom jedno je od osnovnih polazišta rješavanja pitanja važnosti i djelovanja luke. rezultat suradnje između grada i luke. i može biti uspješan samo ako se ove dvije strane slože oko jasnog okvira za kulturne. odnosno ciljevi utvrđene prometne i infrastrukturne politike moraju biti usuglašeni s pomorskim i lučkim ciljevima te razvojnim planovima. ekološki.Analiza razvitka gradnje. Izrazite oscilacije u linijskom prometu ljeti i zimi upućuju na značajnu uvjetovanost i ovisnost turizma i linijskog prometa. a posebice pomorskoputničkih luka i turizma traži usklađeni razvitak ovih djelatnosti na međuanrodnoj. znanstveno i stručno valorizirati politiku izgradnje. Za realizaciju izgradnje kopnene prometne infrastrukture u funkciji valorizacije pomorskoputničkih luka (ali i luka općenito) Republika Hrvatska mora definirati niz sustavnih aktivnosti i rješenja: • utvrditi koncepciju razvitka kopnene prometne infrastrukture u Hrvatskoj prema morskim lukama jer je to jedini način postizanja skladnog razvitka luka i prometne infrastrukture. politički. • • Planiranje. gospodarskog i kulturnog života te ekološki usklađenoga održivog razvitka. Koncept lučkoga grada kao sustava koji djeluje kao sinergija idealno obuhvaća logiku. održavanja i modernizacije lučke infrastrukture i pomorskoputničkih brodova zahtijeva istovremeno investiranje i u prometnu kopnenu infrastrukturu. tj. modernizacije i održavanja kopnene prometne infrastrukture prema doprinosu koji određeni subjekti imaju na gospodarstvo uopće. kako bi se osiguralo njihovo istovremeno. Tako se jedino mogu potpunije valorizirati razvojni potencijali lučke i turističke djelatnosti te postići primjereni ekonomski. Hrvatske pomorskoputničke luke samo usklađenom suradnjom svih čimbenika koji djeluju na njihovo racionalno upravljanje mogu postići učinke koji će rezultirati ekspanzijom luke. projektiranje. Stoga je od izrazite važnosti za racionalno upravljanje pomorskoputničkim 34 . nacionalnoj. Sinteza svih segmenata u prometnom sustavu osnovni je preduvjet harmoničnog razvitka i valorizacije uloženih investicija u pomorskoputničke luke. proizvode prometne i lučke usluge. koordinirano djelovanje ka postavljenom cilju. potrebno je po uzoru na suvremene putničke luke u svijetu osposobiti luke da opslužuju sve vidove pomorskoga putničkog prometa: linijska i kružna putovanja. ekonomske i prostorne odnose. Brojne i složene procese i poslove u pomorskome putničkom prometu može kvalitetno obavljati jedino interdisciplinarno obrazovan i iskusan tim kreativnih i operativnih lučkih menadžera – menadžera koji primjenom brojnih složenih i odgovornih postupaka i procesa. grada i regije. To iziskuje interdisciplinarnu suradnju svih struka i svih razina nositelja razvitka ovih djelatnosti. regionalnoj i lokalnoj razini. Veći doprinos treba dati uključivanju Hrvatske u prometne integracije jer kompatibilnost i komplementarnost pomorstva s kopnenom infrastrukturom i suprastrukturom politički je i gospodarsko-razvojni kompleks svih resursa u svim domenama političkog. Kako bi se minimizirala uvjetovanost putničkih luka. racionalizirati ciljeve razvitka kopnene prometne infrastrukture. Svaka pomorskoputnička luka treba stvoriti odgovarajuću organizacijsku strukturu koja će omogućiti da se brojni čimbenici međusobno usklade i povežu u jednu kompaktnu cjelinu. socijalni. Visok stupanj međuovisnosti prometa.

Već u starom vijeku nalazimo brojne zapise o pomorskim putovanjima. Pod informacijskim tehnologijama općenito se podrazumijeva informacijska i telekominikacijska tehnologija. korištenje i širenje informacija. praćenje svih aktivnosti te kontola i povezivanje svih sudionika. 8. godine donesen zakon koji regulira upravljanje lukom. odnosno svaki oblik tehnologije koji omogućava stvaranje. Kasnije se talijanski gradovi. Jedina prednost ovog zakona je da je njegovim donošenjem stvoren pravni i teorijski temelj za razvitak lučkog sustava i pojedinih luka unutar lučkog sustava. Spomenimo poznato Homerovo putovanje opisano u epu „Odiseja“. Kvalitetno i brzo uključivanje hrvatskih luka u proces privatizacije. omogućiti gospodarenje u lukama kao pomorskom dobru kroz transparentni i tržišno orijentiran koncesijski sustav. Povijesni elementi razvoja nautičkog turizma Povijest nautičkog turizma može se povezati s poviješću pomorske plovidbe i navigacije ili samo s onim brodskim putovanjima koja imaju turistički karakter. odnosno ka uspješnosti odvijanja cjelokupne pomorskoputničke usluge. stoljeća osnovana i prva pomorska škola te opservatorij. U Hrvatskoj je 2003. Središte pomorske plovidbe tog vremena su Sredozemlje i Grčka. država će morati poduzeti neke od sljedećih koraka: • • • • pretvorbu društvenih poduzeća. zatim pravovremeno planiranje.lukama u Republici Hrvatskoj razviti ljudske potencijale te ih koordinirati i voditi u pravcu ostvarivanja ciljeva i svrhe pomorskoputničkih luka. gdje je sredinom 15. ali i pripreme za slobodno tržište koje ih čeka ulaskom u Europsku uniju i globalizacijske procese. uspostaviti jasan model vrednovanja i zaštite pomorskog dobra. zahtijeva transparentno postavljen pravni i ekonomski okvir koncesijskog sustava. UPRAVLJANJE LUKOM NAUTIČKOG TURIZMA Razvoj nautičkog turizma uključuje širok raspon gospodarskih djelatnosti koje opslužuju plovila i sudionike u nautičkom turizmu. materijala i snage. doživljava čitav niz pustolovina. Međutim. osim na Sredozemlju. Poznata su razna veslačka natjecanja koja su se. Najvažniji učinci informacijskih tehnologija u racionalizaciji upravljanja pomorskoputničkim lukama jesu: ušteda vremena. ključnu ulogu imaju suvremene informacijske tehnologije. poglavito Genova i Venecija. Početkom novog vijeka iskustva plovidbe od antičkog svijeta preuzimaju Arapi i prenose ih u Španjolsku. a koji vraćajući se iz Trojanskog rata. a tek od 16. njegovo provođenje u praksi vrlo je složeno i da bi do kraja zaživjelo. Objedinio je pomorsko dobro i morske luke te na taj način stvorio mogućnosti konflikta u postupku upravljanja pomorskim dobrom. javljaju kao pomorske sile na Sredozemlju. odrediti položaj lokalnih luka. 8.1. brzo proširila u Engleskoj. Upravljanje lukom nautičkog turizma bitan je čimbenik uspješnog razvoja nautičkog turizma na svakom području. Čvorišta tih gospodarskih aktivnosti su luke nautičkog turizma. U vrijeme velikih otkrića težište pomorstva pomaknulo se iz Sredozemlja u Portugal. stoljeća 35 . Koordinirajući brojne aktivne sudionike odvijanja i realizacije pomorskoputničke usluge radi postizanja racionalnog upravljanja pomorskoputničkim lukama.

Amerikanac. krenuo na put oko svijeta. Amerikanci Hudson i Fitchem prešli su Atlantik. poznati kao Projekt Južni Jadran (1965. 36 . Od 1983. Širi pojam ekonomskog dobra su kulturna turistička dobra. Nautička turistička usluga kao ekonomsko dobro Ekonomska dobra ili usluge su predmet privređivanja. Znatno jači izazovi bila su putovanja oko svijeta (npr. Obilježja ekspanzije nautički turizam pokazuje usporedno s ostalim oblicima maritimnog turizma. ali nema masovno obilježje. junačkih pothvata. Razvoj nautičkog turizma. zacijelo je najpoznatiji hrtvatski moreplovac književnik Joža Horvat.) i Projekt Gornji Jadran (1972. izgradnja lučke infrastrukture za nautički turizam dobiva nove impulse. Zadar. utemeljenjem Adriatik kluba Jugoslavije (danas ACI).2. Razvoj nautičkog turizma obuhvaća putovanja u sportske i zabavne svrhe koja možemo datirati negdje početkom 19. povijesni tijek razvoja nautičkog turizma može se pratiti usporedno s razvojem pomorstva. Split i Dubrovnik). početkom 60-ih godina. Obično se dijele na materijalne i osobne usluge. Povijesnu prisutnost i razvoj nautičkog turizma na hrvatskoj obali potvrđuje i velik broj luka i lučica. a broj luka se iz godine u godinu povećava. 1895. godine. Magellan. Materijalna turistička dobra su dobra koja nastaju u procesu turističkog privređivanja. 8. koja se ujedno mogu smatrati i pretečom suvremenoga nautičkog turizma. stoljeća. posebno u Dalmaciji. Osim Primorca. Mali Lošinj. Do 1978. predviđaju i lokacije na obali namijenjene izgradnji luka nautičkog turizma. 1965. zabilježena su krajem 18.). godine razvijaju specijalizirane luke. Prva transoceanska krstarenja.datiraju i prve pomorske karte s detaljnim uputama za plovidbu po tada poznatim područjima svijeta. Prema općem pojmu kulture može se izvršiti i temeljna podjela ekonomskih ili kulturnih tuističkih usluga na dvije osnovne skupine: 1) materijalna (turistička) dobra 2) duhovna (turistička) dobra ili usluge. Najznačajnije prekretnice nastaju kada jedrenjaci ustupaju mjesto parobrodu (austrijsko sruštvo „Lloyd“). stoljeća. uvijek ograničena i da se samo svjesnim privređivanjem ta ograničenost smanjuje. Godine 1866. koji je s porodicom i dva mornara brodom „Besa“. Između dva svjetska rata nautički turizam se širi zahvaljujući manjim plovnim objektima. Povijest putovanja morima svijeta puna je uzbudljivih avanturista (npr. Prvi prostorni planovi jadranskog područja. godine dubrovački kapetan Niko Primorac prvi je jedrilicom prešao iz Europe u Ameriku. U SAD-u se oko 1920. a 1870. marine za prihvat brodova. To znači da je njihova raspoloživost. odnosno jahti namijenjenih zabavi i sportu. Na hrvatskoj obali. kapetan Slocum. Kolumbo). godine prvi je sam plovio oko svijeta sportskom jedrilicom „Spray“). godine na hrvatskoj obali pušteno je u promet pet novih nautičkih turističkih luka (Punat. kao i razvoj turizma između dva svjetska rata na hrvatskoj obali može se pratiti na temelju djelovanja ondašnje središnje putničke agencije Kraljevine Jugoslavije – „Putnik“. teških ljudskih sudbina i zanimljivih doživljaja. u odnosu na turističke potrebe. Cook.

Prema namjeni.. agencijskim. gdje se kombinira rad čovjeka i prirode. sve što je narod kroz vjekove upijao. novi su kompleks industrijskih. pa govorimo o ugostiteljskim. (usklađivanje zakonskih regulativa s interesima razvoja nautičkog turizma) Djelatnosti koje sudjeluju u formiranju nautičke turističke usluge vrlo su brojne. Nadalje. što ima. servisiranja i čuvanja broda na vezu ili zimovniku materijalne usluge koje uključuju veće ili manje popravke broda ili motora. turističkim. U kompleksnom pojmu spomeničke baštine su obuhvaćena dobra koja označavamo kao: • • • spomenici kulture koji su rezultat čovjekova rada spomenici prirode spomenici kulture i prirode. zanatskim.komunalnim te brojnim osobnim uslugama. trgovačim. a tu ubrajamo usluge opskrbe. sve one vrijednosti koje se stvaraju generacijama. Empirijsko poimanje nautičke turističke usluge Karakter i podjelu usluga u nautičkom turizmu može se promatrati s aspekta djelatnosti koje sudjeluju u pružanju turističke usluge. sve što ljudi osjećaju. Specifičnosti u turističkim uslugama u nautičkom turizmu: • • Nautičke turističke usluge mogu se analizirati i prema trima osnovnim elementima koji uobičajeno formitaju turističku ponusu. njihovo djelovanje. Za to obično upotrebljavamo termin „kultura življenja“. Dobra kulturne baštine obuhvaćaju: a) spomeničku baštinu ili spomenike kulture i b) drugu baštinu. a nisu potrošene. a aktiviraju se i uključuju u turističku ponudu. nautiče turističke usluge mogu se podijeliti i na: • • • osobne usluge u fazi plovidbe i stacioniranja broda. a to su: atraktivni. duhovne čovjekove potrebe. sposobnost ljudi za žrtvovanje.“ („psihološka komponenta“) 3) U dobra kulturne baštine ubraja se sve što je baštinjeno od prethodnih generacija u obliku materijalnih i duhovnih vrijednosti. to što je narod naslijedio. Usluge koje su usmjerene prema plovilu. prometnim. a time i turističkih duhovnih dobara: 1) Specifičnu skupinu formiraju duhovna turistička dobra iz „svakodnevnog života“.3. (atipična turistička potrošnja) Korištenje plovila na određenom području stavlja njegovog korisnika u drugačiji pravni odnos nego što je to slučaj kada turist posjećuje drugu zemlju bez plovila. tj. zanatskih te niza drugih djelatnosti i zanimanja. U općem određenju kulturno dobro sadrži: • • „predmetnu“ ili materijalnu duhovnu komponentu. sve ljudske misli. potrebama koje zadovoljavaju. 2) „Tradicija naroda. mogu se uočiti uglavnom tri skupine duhovnih dobara. tj. receptivni i komunikativni elementi. 8.Duhovna turistička dobra izdvajaju se u posebnu skupinu dobara jer zadovoljavaju specifične kulturne potrebe. spomenici kulture i sl. a zadovoljavaju tzv. Duhovna dobra čine umjetnička i književna djela. 37 . Usluge koje koriste nautički turisti logički se mogu razgraničiti na: 1) usluge koje se direktno pružaju turistima ili osobne usluge 2) usluge usmjerene na korištenje nautičkog plovila. lučkim.

rezervnim dijelovima. a koji su pozbati kao atraktivni. gorivom. obala. opremom i sl. održavanje i čuvanje plovnih objekata. poglavito mediteransku obalu. hrvatsku obalu. davanje informacija nautičarima (vremenska prognoza. dasaka za jedrenje. 38 . polazeći od triju temeljnih skupina elemenata koji formiraju turističku ponudu. 1) Ponuda atraktivnih elemenata u nautičkom turizmu obuhvaća prirodne i društveno stvorene uvjete za razvoj nautičkog turizma. a može se promatrati i s aspekata karakteristika određenog prostora. pružanjem nautičkih turističkih usluga. • Teritorijalni aspekt pokazuje lokacijske karakteristike nautičke ponude. • Nautičku turističku ponudu treba definirati kompleksno. Strukturni aspekt nautičke ponude pokazuje orijentaciju na određene vrste usluga i segmente nautičkoga turističkog tržišta. Nautička turistička ponuda uvijek je prostorno definirana. U svim razvijenim zemljama analize pokazuju da nautički turizam raste brže od ukupnog turističkog prometa i tako osvaja sve veći udio u domaćem i međunarodnom turizmu. komunikativni i receptivni elementi. rijeke ili jezera. tj.). hoće li se graditi velike marine ili adaptirati stare lučice) i za koga će se proizvoditi ili tko će raspolagati dominantnim dijelom dodane vrijednosti koja će se stvarati.4. odnosi se na određeno područje kao što je npr. tj. škola jedrenja. bicikla na vodi. pa i u ovom slučaju „neutralno mehanizam“ koji uz veći ili manji stupanj državne intervencije odlučuje što će proizvoditi. 2) Prometni ili komunikativni elementi nautičke turističke ponude dio su kompleksnoga prometnog sustava područja ili zemlje. pribora i opreme za kupanje i skijanje na vodi. jedrilica. usluge opskrbljivanja nautičara (vodom. ali i u odnosu na širi prostor. usluge skipera. kako će se to proizvoditi. otoci. Proizvodnja plovila za sport i turizam naglo raste. iznajmljivanje sandolina. usluge uređenja i pripremanja plovnih objekata.). npr. Tržišni uvjeti razvoja nautičkog turizma Tržište je u svakom. rijekama i jezerima. namirnicama. iznajmljivanje plovnih objekkata za odmor i rekreaciju. primjerice. a izražava se prihvatnim kapacitetom turističkih luka i njihovim vrstama ili kategorijama i strukturom usluga te drugim turističkim sadržajima koji privlače turiste nautičare. nautički vodič i sl. odnosno veza za smještaj plovnih objekata i nautičkih turista. odnosno koja će se tehnologija primijeniti (npr. a razvijenost nautičkog turizma počinje se mjeriti odnosnom broja stanovnika po jednom plovilu. a može se promatrati u odnosu na. 8. prihvat.Zakon o turističkoj djelatosti Hravtske navodi sljedeće usluge koje smatra uslugama u nautičkom turističkom prometu: • • • • • • • • • iznajmljivanje prostora na uređenoj i djelomično ili potpunoj zaštićenoj obali. koje će usluge nuditi. odnosno na ponudu koja se formira na morskim obalama i na unutarnjim vodama. suncobrana i ležaljki i dr. obuka za skipere i voditelje brodica.

Norveška itd.3) Receptivni elementi nautičke turističke ponude odnose se na mnogobrojne usluge koje koriste turisti i njihova plovila. razlikuju se najmanje tri grupe zemalja: 1) Zemlje gdje je nautički turizam kao oblik turističke rekreacije već duže vrijeme prisutan te je formirana i adekvatna ponuda. iako u tim zemljama postoji potencijalna. namjene i veličine vezove uz obalu. privremena skloništa zimovališta. Specijalizirane nautičke turističke luke raspolažu kompleksom suvremeno izgrađenih i opremljenih objekata.5. Lučka infrastruktura u tim je zemljama uglavnom nastala prilagođavanjem postojećih luka suvremenim zahtjevima nautičkih turista. Vrste luka nautičkog turizma Nautička turistička luka je čvor. U ovu grupu zemalja uglavnom spadaju sjeverne zemlje (Švedska. parkirališta i dizalice 39 . skladišta. Pojam nautičke turističke luke obuhvaća: • • • • turističke luke različitog tipa. smještaj.). Turistička luka je luka za pružanje usluga veza i drugih usluga za turiste nautičare i njihove plovne objekte te za plovne objekte koji prevoze turiste. One luke koje su namijenjene turističkim funkcijama definiramo lukama za nautički turizam ili specijaliziranim turističkim lukama različitih kategorija. Luke općenito predstavljaju važna središta prometa. a to su: • • • • • • • • međunarodni ugled i poznatost luke instalacija uređaja za komfor i zabavu u neposrednoj unutrašnjosti luke mogućnosti krstarenja i nautičkih ekskurzija u neposrednoj okolici povijesno-arheološki značaj i atraktivnost prirodnih čimbenika u neposrednoj okolici dobri lučki uređaji raznovrsne mogućnosti opskrbe i ekonomičnost opskrbe komplementarnost usluga dobra prometna povezanost. održavanje ili zimovanje plovnih nautičkih objekata. 2) U drugu grupu zemalja možemo svrstati države u kojima je nautički turizam s potrebnom opremom u fazi dinamičkog razvoja. servisne radionice. Grčka. To su uglavnom mediteranske zemlje. naročito Francuska i Italija. 3) Treću grupu čine zemlje čiji su napori u formiranju prikladne receptivne potrebe nautičkom turizmu u fazi razvoja. Na području Europe. Tu se zacijelo mogu ubrojiti Španjolska. čak i realna potražnja (međunarodna i nacionalna). Slovenija i Hrvatska. radionice za plovne objekte (flotu) brodogradilišta. Diferenciranje ponude novih ili adaptiranih turističkih luka i marina najčešće se vrši prema pojedinim sadržajima koji pogoduju i privlače pristajanje nautičara. trgovine i industrije. 8. odnosno dio široke lepeze ponude koja čini osnovu razvoja nautičkog turizma. prema stupnju razvijenosti i politici razvoja. uređaja i djelatnosti za prihvat. sidrišta. Velika Britanija. sposobna da se vrlo brzo prilagođava promjenama u potražnji.

svaki lokalitet prilagođava tip luke. ugostiteljske. kao što su jaružanja. čuvanje broda. One posjeduju jednostavniju opremu koja se može zadovoljiti zaštićenim pristaništem s dobrom cestovnom povezanošću. Upravljanje u svakom slučaju treba organizirati na način da udovolji osnovnom načelu bilanciranja prihoda i rashoda. 8. restorane. onih plovila koja se zadržavaju na ograničenoj udaljenosti od svoje baze. c) Male turističke luke ili lučice služe za prihvat plovila masovnoga nautičkog turizma koja dolaze do mora na krovu automobila ili kao njihova prikolica. zaštitni gatovi i sl. Pored toga. a s druge strane ulaganje kapitala u objekte i uređaje koji su u direktnoj komecijalnoj funkciji. u bifee. njeno poslovanje ovisit će još i o drugim faktorima.. a prema tome i same marine. sport i razonodu. To je bitan kriterij dimenzioniranja usluga. Troškovi poslovanja moraju se pokriti vlastitim izvorima prihoda. npr. d) Pored navedene podjele. trgovačke i druge osobne usluge. administrativne usluge. osim sigurnog veza. nautičkim turističkim lukama kao infrastrukturi nautičke turističke ponude. tj. Luka ovog tipa mora raspolagati većom površinom. Glavne djelatnosti koje proizvode usluge potrebne nautičkim turistima koncentrirane su u specijaliziranim. s jedne strane.). Upravljanje lukama nautičkog turizma Turistička luka koja je izgrađena u skladu sa zahtjevima korisnika.• trgovinsko-opskrbnu infrastrukturu i sadržaje u lukama namijenjene nautičkom turizmu (prometne kapacitete. klijenteli nuditi usluge svake vrste. mjesta za opskrbu. može se procijeniti manjom ili većom efikasnošću uloženog kapitala. pa tako i u luci. vez. ima pretpostavke za uspješno poslovanje. ulaganje kapitala u izgradnju objekata i uređaja koji sami za sebe nemaju komercijalnu vrijednost. lučice ili marine klijenteli koja tu gravitira. pa najčešće nastaje mješoviti tip turističke luke. i dr. koji u potpunosti vrijedi za komercijalne marine. koja je dobro locirana i opremljena suvremenim uređajima. tj. servisiranje broda i motora. od kojih su najvažniji: • • • • • • efikasnost organizacije poslovanja i upravljanja red i čistoća osobine personala kvaliteta i količina ponuđenih usluga visina tarife i provizije (marže) za usluge koncesijski uvjeti i gospodarska politika. Efikasnost poslovanja u bilo kojoj djelatnosti. Nautička turistička luka zahtijeva. lučica ili marina za transzitni promet je baza za pristajanje plovila ograničene autonomije u plovidbi. Turistička luka ovog tipa treba. niveliranje terena. Nautičke turističke luke prema uslugama i funkcijama u sustavu ponude mogu se promatrati u odnosu na više razina ili skupina. da bi mogla na nju smjestiti plovila izvan sezone. dijelom natkrivenom. a) Marina je luka s pretežnom namjenom zimovanja i popravaka. b) Luka. Ovaj tip luka služi za smeštaj većih plovila koja se teško transportiraju kopnenim putem. Takva plovila mogu se relativno lako izvući na suho ili se transportirati kopnom. Najvažnije su: održavanje i zaštita plovila.6. a modificira se 40 . Osnovni zahtjev koji se postavlja pred upravu je da luka efikasno posluju. prodavaonice i dr.

a na određenom dijelu akvatorija mogu se podići vezovi koje će financirati budući korisnici.kod komunalnih. najčešće komunalna društva. sportskih ili klupskih marina koje općine ili lokalne zajednice grade javnim sredstvima. Takve se lučke uprave u nekim zemljama nazivaju pseudo-municipalne. To često svodi poslovanje na ubiranje pristojbi i održavanje lučkog reda. personal se može smanjiti. koncesionar dobiva veće prihode racionalnim korištenjem rada i opreme te razvijanjem novih usluga. iako klub daje luci pozitivnu sportsku atmosferu. Tada se na tim prostorima mogu razviti razne komercijalne djelatnosti. bilo da vodi marinu za svoj račun ili u ime nekog javnog udruženja. Upravljanje modernom marinom traži profesionalce koji mogu iskoristiti sve izvore prihoda. preko javne udruge preko komore posredstvom sportskog kluba preko posebnog udruženja za upravljanje ili preko nekog specijaliziranog udruženja preko luke kao trgovačkog društva. 8. što ograničava dinamičnost koja je svojstvena modernim marinama. Upravljanje posredstvom kluba Klupske marine su društvenog tipa.1. 8. Njihova je prisutnost poželjna za promidžbu luke.6. upravljaju turističkom lukom (tj.3. članovi i zaposlenici društva). što uvjetuje i sniženje općih troškova. Komora se također ne može baviti komercijalnim djelatnostima. Suvremena nautička turistička luka treba težiti sljedećem: • • da klijent bude sve bolje uslužen. ipak se javljaju problemi jer članovi nisu za to osposobljeni. teško se prilagođava povećanoj potražnji. odnosno marinom: • • • • • direktno. 8. akvatorijem i pripadajućim kopnenim površinama. Iako to izgleda najjednostavnije.6. a najčešće se prakticiraju u slučajevima kada su nautičke sportske aktivnosti od interesa za mali krug ljudi. zaposlena radna snaga ravnomjernije se angažira tijekom cijele godine. Direktno upravljanje Primjere direktnog upravljanja nalazimo kad javna udruženja.6. 41 . • U više zapadnoeuropskih zemalja koncesionar može upravljati turističkom lukim. trgovina i zanatske radionice koje su u njoj smještene mogu bolje planirati i organizirati rad jer je manje hitnih zahtjeva. tj. trgovina i zanatstvo su više zainteresirani za lokaciju u luci i na osnovi sigurnijih prihoda spremni su plaćati veću najamninu. Zbog toga teško mogu uspostaviti modernu organizaciju i upravljanje u luci. Rješenje se u praksi traži u povjeravanju uprave nad svim prostorima. Klubovi obično ne ostvaruju dovoljne prihode za modernizaciju i opremanje luke.2. Upravljanje preko komore Ovaj način upravljanja ima slične probleme kao i pseudomunicipalna uprava. Često razni pravni propisi onemogućuju javna društva da formiraju profesionalne uprave i komercijalne servise.

a s obzirom da mora pokrivati troškove poslovanja vlastitim prihodima. 8. direktno zainteresiranih za uspjeh poslovanja marine. 2) Drugo rješenje prakticira stvaranje asocijacije između društva koje upravlja lukom i udruživanja lokalnih zanatlija i trgovaca.6. te može propisati sve potrebne mjere da bi osigurala njeno funkcioniranje u skladu sa svojim interesima. lakše uzima u službu potrebno osoblje. Ono je nezavisno. Upravljanje posredstvom specijaliziranih udruženja Upravljanje turističkom lukom preko posebnog udruženja pokazalo se najprikladnijom formom. nastoji pružati usluge koje klijentela traži.8.4. 42 .5. Pri tome se mogu postaviti dvije varijante: 1) Korisnici direktno sudjeluju u upravljanju. Država je vlasnik izgrađene marine i ima pravo obavljati kontrolu za vrijeme izgradnje i eksploatacije. lako se prilagođava prilikama. Upravljanje lukom kao trgovačkim društvom U ovom slučaju upravljanje ovisi o zakonskoj regulativi zemlje u kojoj luka posluje. tj. osjetljivije je na konkurenciju.6.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->