Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha) Pepelnica jabuke je nakon krastavosti (fuzikladija) najea bolest u nasadima jabuka.

Pojavu bolesti pospjeuju blage zime, suho i toplo vrijeme u proljee, jaa gnojidba, osjetljive sorte, moderan nain uzgoja. Pepelnicu je tee suzbijati od fuzikladija. Osim toga bitno se od fuzikladija razlikuje to se vie javlja za toplijih, manje kinih godina, te na vie sunanim, manje vlanim i toplijim poloajima. To je uvjetovano drugaijim zahtjevima te gljive u pogledu vlage zraka i padavina.

Slika 1 Simptomi: Na listu se bolest pokae odmah nakon listanja. Svi su listovi koji izbijaju iz jednog pupa pokriveni bijelo-pepeljastom prevlakom, osobito na licu plojke. Zaraeni su listovi tvrdi, uspravni i kao lijevak uvijeni. Zaraza se iri prema novim vrnim listovima kako izbojak iz tog pupa raste. Zaraeni listovi postepeno se sue i otpadaju, osim vrnog lia koje otvrdne poprimi metalnu boju i sasui se, ali ostane na vrhu izboja. Stoga je na stablu jabuke karakteristian veliki broj golih ili polugolih izboja s nekoliko suhih ili polusuhih listova na vrhu dok je kronja stabla rijetka. Bolest se takoer pokazuje na cvijetovima, mladicama i plodovima. Latice cvjetova zaostanu u rastu te ostaju vrlo malene, nemaju normalnu (ruiastu) boju, nego zelenkasto-vodenastu. Lapovi su pokriveni pepeljastom prevlakom. Latice su uske i malene i u takvim cvjetovima se jae istiu pranici i tuak. Takvi cvjetovi su sterilni. Redovito su zaraeni svi cvjetovi jednog cvata koji su se razvili iz cvjetnog pupa. Pepelnicom mogu biti zaraeni i zeleni ovogodinji izboji koji se najee sue.

Slika 2

Slika 3

U nekih sorti moe doi do napada na mlaim plodovima. Prevlaka nije intenzivna,

ve se uoava kasnije, nakon prestanka zaraze. Na pokoici ostane mreasta navlaka kao posljedica djelominog odumiranja pokoice ploda to umanjuje kvalitetu (boju) plodova. Biologija: Gljiva prezimljuje na dva naina: u pupu (lisnom ili cvjetnom), osobito vrnom te kao kleistotecij (peritecij) Za razvoj gljive osobito je vaan nain prezimljenja u pupu. Prije nego to se zatvore pupovi, inficirani su gljivom i to tako da gljiva raste preko lisne peteljke do pupa i hife ulaze u pup dok jo nije zatvoren. Hife ulaze izmeu zametaka buduih listova i tako prezimljuju. im na proljee takav pup potjera, poinje i razvoj gljive i zaraza. Tim nainom prezimljenja objanjeno je zato se gljiva u jaoj mjeri javlja iza listanja jabuke, kao i zato su zahvaeni svi listovi (i cvjetovi) jednog izboja. To je primarni napad.

Tako zaraeni pupovi su osjetljivi na zimu, stradaju na 15 do -20C i u pravilu se smrznu. Stoga je redovita pojava da je napad pepelnice jak nakon blagih zima.

Slika 4

Slika 5

Drugi nain prezimljenja je putem kleistotecija. Na zaraenim listovima, a jo vie na kori zaraenih izboja u jesen razvijaju se smee-crna, kuglasta tijela kleistoteciji. Oni prezime na kori izboja i na otpalom liu te u proljee pucaju. U njima se nalaze askusi s 8 askospora. One se oslobaaju i vjetar ih prenosi na mlado lie, te tu kliju i vre zarazu. Zaraza je u poetku lokalna za razliku od zaraze u pupu, gdje su zahvaeni svi listovi. Ona se postepeno iri. Bijelo-pepeljastu prevlaku ine micelij, konidiofore i konidije pepelnice. Pepelnica je kao i ostale vrste pepelnica ektoparazit. Ona zalazi haustorijama u stanice epiderme lista, cvijeta i plodova crpei hranu. Dakle, djeluje na povrini lista. Na konidioforima se razvije obilje konidija i to osobito za sunanih i toplih dana s dovoljno vlage u zraku. Te konidije dovode do sekundarnih infekcija, a ire se vjetrom. Za klijanje konidija pepelnice nije potrebna kap vode na organu biljke. Potrebna je samo odreena vlanost zraka (80-90%). Stoga se pepelnica razvija i za manje vlanog vremena, po emu se razlikuje od fuzikladija koji trai kiovito vrijeme. Zaraza se konidijima iri tokom itave vegetacije s tim da zahvaeni mogu biti samo mladi listovi koji se neprestano razvijaju na vrhu izboja. Tek prema kraju vegetacije prestaje irenje gljiva konidijama i dolazi do stvaranja kleistotecija i ulaenja u pup. Infekcije su mogue u irokom rasponu temperature, od 4 32 C, ali je optimum po danu oko 20 C. Vrijeme inkubacije je 6-7 dana pri 22 C, a pri 12 C 9-10 dana. Jak vjetar i jaka insolacija zaustavljaju zarazu, kao i temperature iznad 33 C.

Slika 6

Slika 7

Zatita: Pepelnicu suzbijamo brojnim fungicidima - (erizificidima): preventivno, kurativno i putem para. Sumporni pripravci: Kumulus, Kossan, Chromosul, Sumpor SC 80, Sulfolac. Djeluju kontaktno i putem para na pepelnice, preventivna sredstva na koje gljive ne mogu razviti rezistentnost. Triazoli: Baycor, Score, Punch, Clarinet, Anvil, Meteor, Sabithane, Systhane, Topas, Folicur, Bayleton, Cros, Rotondo. Sistemini preparati namijenjeni suzbijanju pepelnica te fuzikladija na jabukama. esto dolaze u kombinaciji s drugim preparatima. Pirimidini: Rubigan, Nimrod Sistemici za suzbijanje pepelnica i fuzikladija. Strobilurini: Stroby, Zato. Suzbijaju pepelnice i fuzikladij preventivno posebnim mehanizmom djelovanja Anilinopiridini: Chorus, Clarinet. Fungicidi sisteminog djelovanja na krastavost i pepelnicu jabuke, potpuno novi mehanizam djelovanja, primjenjuju se preventivno i kurativno Dinokap: Karathane. Kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnica Triforin: Saprol N. Sistemik za suzbijanje pepelnica i fuzikladija Nino Ivanan, dipl.ing.agr