P. 1
Pepelnica jabuke

Pepelnica jabuke

|Views: 19|Likes:
Published by Dragan Avramovic

More info:

Published by: Dragan Avramovic on May 17, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/05/2013

pdf

text

original

Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha) Pepelnica jabuke je nakon krastavosti (fuzikladija) najčešća bolest u nasadima jabuka.

Pojavu bolesti pospješuju blage zime, suho i toplo vrijeme u proljeće, jača gnojidba, osjetljive sorte, moderan način uzgoja. Pepelnicu je teže suzbijati od fuzikladija. Osim toga bitno se od fuzikladija razlikuje što se više javlja za toplijih, manje kišnih godina, te na više sunčanim, manje vlažnim i toplijim položajima. To je uvjetovano drugačijim zahtjevima te gljive u pogledu vlage zraka i padavina.

Slika 1 Simptomi: Na listu se bolest pokaže odmah nakon listanja. Svi su listovi koji izbijaju iz jednog pupa pokriveni bijelo-pepeljastom prevlakom, osobito na licu plojke. Zaraženi su listovi tvrdi, uspravni i kao lijevak uvijeni. Zaraza se širi prema novim vršnim listovima kako izbojak iz tog pupa raste. Zaraženi listovi postepeno se suše i otpadaju, osim vršnog lišća koje otvrdne poprimi metalnu boju i sasuši se, ali ostane na vrhu izboja. Stoga je na stablu jabuke karakterističan veliki broj golih ili polugolih izboja s nekoliko suhih ili polusuhih listova na vrhu dok je krošnja stabla rijetka. Bolest se također pokazuje na cvijetovima, mladicama i plodovima. Latice cvjetova zaostanu u rastu te ostaju vrlo malene, nemaju normalnu (ružičastu) boju, nego zelenkasto-vodenastu. Lapovi su pokriveni pepeljastom prevlakom. Latice su uske i malene i u takvim cvjetovima se jače ističu prašnici i tučak. Takvi cvjetovi su sterilni. Redovito su zaraženi svi cvjetovi jednog cvata koji su se razvili iz cvjetnog pupa. Pepelnicom mogu biti zaraženi i zeleni ovogodišnji izboji koji se najčešće suše.

Slika 2

Slika 3

U nekih sorti može doći do napada na mlađim plodovima. Prevlaka nije intenzivna,

Pepelnica je kao i ostale vrste pepelnica ektoparazit. One se oslobađaju i vjetar ih prenosi na mlado lišće. od 4 – 32° C. kuglasta tijela – kleistoteciji. Stoga se pepelnica razvija i za manje vlažnog vremena. Na zaraženim listovima. Oni prezime na kori izboja i na otpalom lišću te u proljeće pucaju. gdje su zahvaćeni svi listovi. Infekcije su moguće u širokom rasponu temperature. Na pokožici ostane mrežasta navlaka kao posljedica djelomičnog odumiranja pokožice ploda što umanjuje kvalitetu (boju) plodova. a pri 12° C 9-10 dana. a još više na kori zaraženih izboja u jesen razvijaju se smeđe-crna. Jak vjetar i jaka insolacija zaustavljaju zarazu. Tim načinom prezimljenja objašnjeno je zašto se gljiva u jačoj mjeri javlja iza listanja jabuke. Te konidije dovode do sekundarnih infekcija. Dakle. a šire se vjetrom. Slika 4 Slika 5 Drugi način prezimljenja je putem kleistotecija. U njima se nalaze askusi s 8 askospora. cvijeta i plodova crpeći hranu. konidiofore i konidije pepelnice. To je primarni napad. Prije nego što se zatvore pupovi. po čemu se razlikuje od fuzikladija koji traži kišovito vrijeme. nakon prestanka zaraze. inficirani su gljivom i to tako da gljiva raste preko lisne peteljke do pupa i hife ulaze u pup dok još nije zatvoren. Stoga je redovita pojava da je napad pepelnice jak nakon blagih zima. te tu kliju i vrše zarazu. Ona se postepeno širi. Zaraza je u početku lokalna za razliku od zaraze u pupu. Ona zalazi haustorijama u stanice epiderme lista. Bijelo-pepeljastu prevlaku čine micelij. Hife ulaze između zametaka budućih listova i tako prezimljuju. Na konidioforima se razvije obilje konidija i to osobito za sunčanih i toplih dana s dovoljno vlage u zraku. ali je optimum po danu oko 20° C. kao i zašto su zahvaćeni svi listovi (i cvjetovi) jednog izboja. Biologija: Gljiva prezimljuje na dva načina: u pupu (lisnom ili cvjetnom). kao i temperature iznad 33° C. stradaju na – 15 do -20°C i u pravilu se smrznu.već se uočava kasnije. . Zaraza se konidijima širi tokom čitave vegetacije s tim da zahvaćeni mogu biti samo mladi listovi koji se neprestano razvijaju na vrhu izboja. osobito vršnom te kao kleistotecij (peritecij) Za razvoj gljive osobito je važan način prezimljenja u pupu. • • Tako zaraženi pupovi su osjetljivi na zimu. Čim na proljeće takav pup potjera. počinje i razvoj gljive i zaraza. Tek prema kraju vegetacije prestaje širenje gljiva konidijama i dolazi do stvaranja kleistotecija i ulaženja u pup. Za klijanje konidija pepelnice nije potrebna kap vode na organu biljke. djeluje na površini lista. Vrijeme inkubacije je 6-7 dana pri 22° C. Potrebna je samo određena vlažnost zraka (80-90%).

Sistemični preparati namijenjeni suzbijanju pepelnica te fuzikladija na jabukama. • Triazoli: Baycor.ing. Nimrod Sistemici za suzbijanje pepelnica i fuzikladija. Često dolaze u kombinaciji s drugim preparatima. Topas.(erizificidima): preventivno. Cros. Djeluju kontaktno i putem para na pepelnice. Anvil. Folicur. Sistemik za suzbijanje pepelnica i fuzikladija Nino Ivančan. Kontaktni fungicid za suzbijanje pepelnica • Triforin: Saprol N. • Sumporni pripravci: Kumulus. Punch. Zato. Sabithane. Score. dipl. Chromosul.agr . Suzbijaju pepelnice i fuzikladij preventivno posebnim mehanizmom djelovanja • Anilinopiridini: Chorus. Fungicidi sistemičnog djelovanja na krastavost i pepelnicu jabuke. • Pirimidini: Rubigan. Kossan.Slika 6 Slika 7 Zaštita: Pepelnicu suzbijamo brojnim fungicidima . kurativno i putem para. Sulfolac. preventivna sredstva na koje gljive ne mogu razviti rezistentnost. Bayleton. potpuno novi mehanizam djelovanja. Clarinet. Rotondo. Sumpor SC 80. Clarinet. • Strobilurini: Stroby. Meteor. primjenjuju se preventivno i kurativno • Dinokap: Karathane. Systhane.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->