Nomotehnika M.K.

NORMATIVNA DJELATNOST Nomotehnika je znanost o izradi pravnih propisa. Normativna djelatnost je skup postupaka i radnji kojima se donose i stvaraju pravni propisi. U normativnu djelatnost spadaju takoer postupci i radnje kojima se postojei propisi mijenjaju, dopunjuju ili ukidaju. - podjela normativne djelatnosti prema subjektima koji je vre: a) Normativna djelatnost dravnih organa b) Normativna djelatnost nedravnih organa - podjela normativne djelatnosti prema vrstama akata koji se donose: a) Normativna djelatnost u okviru koje se donose opi (generalni) pravni propisi b) Normativna djelatnost u okviru koje se donose pojedinane norme Opim aktima se na generalan nain reguliraju drutveni odnosi (apstraktna pravila). Pojedinanim aktima se regulira konkretan drutveni odnos (pojedinani sluajevi).

Propisi i opi akti u hrvatskom sustavu prava U hrvatskom pravnom sustavu dvije su grupe propisa i opih akata: a) Pravni propisi koje donose dravni organi b) Opi akti koje donose strukture izvan dravnog aparata Pravni propisi dravnih organa: 1. Sabor RH - Ustav, zakone, dravni proraun; - odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zakljuke 2. Predsjednik RH - uredbe sa zakonskom snagom 3. Vlada RH - uredbe, odluke, rjeenja i zakljuke 4. Ministri i ravnatelji dravnih upravnih organa - pravilnike, naredbe, naputke za provedbu zakona 5. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave - statute, odluke Pravni propisi izvan strukture dravnog aparata: Ustanove mogu donositi prema Z. o ustanovama statute i druge ope akte sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

Nomotehnika M.K. Znaenje pravnog normiranja kao oblika drutvenog stvaranja: - Panju djelatnosti normiranja poklanja jednako onaj tko pravne propise donosi, kao i onaj zbog kojih se pravni propisi donose. Za prve, pravni propis, koji nastaje kao produkt djelatnosti normiranja predstavljaju jedan od instrumenata provoenja i ostvarivanja njihove volje. Drutveni se odnosi pretvaraju u pravne odnose njihovim reguliranjem putem pravnih normi. Subjekti tih odnosa iz pravnog propisa stjeu saznanje o obujmu prava kojima mogu raspolagati u ostvarivanju odnosa, kao i o ukupnosti dunosti koje moraju ispuniti putem odreenog djelovanja ili proputanja. Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa: - Suvremene drave prisiljavaju dva razloga da gomila pravne propise. Prvi je u tome to raste broj drutvenih odnosa koji se pravno reguliraju, a drugi je razlog to naelo zakonitosti i zahtjev za cjelovitou pravnog sustava nameu potrebu da svi drutveni odnosi budu regulirani pravom. Dananja drava dolazi u priliku da normativno ureuje i ona drutvena podruja o kojim se donedavno nije ni razmiljalo npr. Pravna regulacija upotrebe atomske energije. Potreba postojanja znanosti o izradi pravnih propisa u Hrvatskoj ima viestruku osnovu: 1. Prva okolnost koja utjee na postojanje te potrebe jest specifinost drutvenog i politikog ureenja, a u okviru toga i pravnog sustava koji putem pravnih propisa to ga ine treba da te osobitosti izrazi njihovom pravnom regulacijom. 2. Drugo, pravni sustav u Hrvatskoj karakterizira kvalitativne i kvantitativne promjene koje ga prate. Sadraj drutvenih odnosa koji se reguliraju pravnim pravilima u Hrvatskoj dobivaju novu kvalitetu, koja odgovara stupnju drutvenog razvoja i njihovim posebnostima. 3. Kao tree treba naglasiti dinaminost naeg drutvenog razvitka koja namee potrebu stalnog praenja pravnog sustava i razvijanje takve normativne djelatnosti koja e intervenirati kad god je potrebno donoenje novih pravnih propisa kojima e se odravati novi zahtjevi drutvene zajednice. Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa Znanost o izradi pravnih propisa ima zadatak da utvrdi i izrazi principe i naela koja e sluiti pri izradi pravnih propisa u svrhu njihove bolje kvalitete. Na indirektan nain znanost o izradi pravnih propisa pridonosi olakanju primjene pravnih propisa. - Naime, uspjenost i mogunost odgovarajue primjene pravnog propisa ovisi u velikoj mjeri o kvaliteti njihove izrade. Tehniki dobro izraen pravni propis relativno se lako tumai i primjenjuje. Pojam znanosti o izradi pravnih propisa Znanost o izradi pravnih propisa jest znanstvena disciplina koja u podruju prava utvruje naela i principe izrade pravnih propisa. NOMOTEHNIKA je znanost o sustavu i izradi pravnih pravila (od gr. nomos=znanost, tehne=vjetina). Za nomotehniku se kae i da je to pravna znanost o meritornim metodolokim komponentama pripreme i izrade pravnih pravila i pravnih akata uope.

Nomotehnika M.K. Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama materijalnog prava: Predmet prouavanja znanosti o izradi pravnih propisa jesu pravni propisi kojima se na apstraktan nain ureuju ponaanja subjekata u drutvu. Znanost o izradi pravnih propisa ne zanima primarno sadraj pravnih propisa, ve njihova forma tj. nain na koji se izraavaju i postupak odnosno tehnika. Metoda znanosti o izradi pravnih propisa: Za nomotehniku se istie kako nema nikakvih drugih metoda osim onih koje se upotrebljavaju u ostalim drutvenim znanostima. Nepostojanje posebne metode, moe biti posljedica dviju okolnosti: 1. to je sama znanost mlada i nerazvijena pa, dosljedno tome, nije i uspjela razviti svoju posebnu metodu. 2. to je u pitanju drutvena znanost, pa se ona za postizanje rezultata u podruju vlastitog znanstvenog istraivanja moe koristiti metodama koje su ve isprobane u ostalim drutvenim znanostima.

HIJERARHIJA PRAVNIH PROPISA Dioba vlasti: a) HORIZONTALNA: zakonodavna izvrna sudbena b) VERTIKALNA: lokalna (opine i gradovi) regionalna (upanije) nacionalna nadnacionalna Poloaj koji jedan pravni propis zauzima na hijerarhijskoj ljestvici pravnih propisa ovisi o dva bitna imbenika: 1. poloaj donositelja - npr. Pravni propisi to ih donosi Sabor su iznad propisa to ih donosi Vlada 2. vrsta pravnog propisa koji se donosi (ako ih donosi isti organ) - npr. Ustav je iznad zakona Na poloaj pravnog propisa mogu utjecati i druge okolnosti: - postupak donoenja odreenog propisa; - vanost drutvenih odnosa koje odreeni pravni propis regulira Hijerarhija pravnih propisa koje donose dravni organi Hijerarhija pravnih propisa koje donose dravni organi poiva na tradicionalnoj poredanosti pravnih pravila po njihovoj pravnoj snazi na : - Ustav - zakone 3

Nomotehnika M.K. podzakonske openormativne akte

Ustav Ustav je temeljni i najvii akt kojim se ureuje pravni i politiki poredak neke zemlje Ustav tvori pravno pravilo najvee pravne snage. Njime se definiraju osnove drutvenog i politikog ureenja zemlje. Na tim osnovama gradi se i dalje razrauje pravni sustav. Donosioci drugih pravnih propisa nalaze pravno uporite za donoenje svojih opih akata direktno ili indirektno u Ustavu. Ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovlatenja donosioca drugih pravnih propisa, te moe odreivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih. Promjena (revizija) Ustava Pravo da predloi promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru RH, Predsjednik republike i Vlada. Sabor RH odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika. Nacrt promjene Ustava HR. Sabor utvruje veinom glasova svih zastupnika.O promjeni Ustava odluuje se 2/3 veinom svih zastupnika. Podjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. normativni ustav 2. nominalni ustav 3. semantiki ustav Normativni ustav je onaj ustav koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u ivotu, te usmjerava demokratski politiki proces u zemlji. Vrednote ustavnog poretka RH - Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava. l. 3 URH Metodologijska polazita za izradu Ustava iz 1990. g : Nain na koji e pisci napisati ustav. 1. Ustav RH treba slijediti pozitivnu Hrvatsku dravno pravnu tradiciju (Ustav nije neto sasvim novo, nego se treba naslanjati na ono to je bilo prije u Hrvatskoj pozitivnoj pravnoj tradiciji) 2. povratak Europskoj i oslonac na Sjeverno Ameriku pravnu i ustavnu tradiciju. (Hrvatska je u SFRJ imala institute komunistike vlasti i novim Ustavom se pribliava Europskoj pravnoj i ustavnoj tradiciji, i poprima neka rjeenja iz SAD-a) 3. Ustav treba biti po mjeri obinog ovjeka (da ga moe razumjeti svaki pojedinac) 4. Ustav trajnije vrijednosti( treba biti podoban kroz due vremensko razdoblje i kvalitetno ispunjavati svoj cilj)

Nomotehnika M.K. Politiko pravna naela za izradu Ustava: 1. cilj Ustava su ovjekova ljudska i narodna prava 2. suverenitet izvire iz naroda i njemu pripada 3. zakonodavna vlast pripada Saboru 4. pravna drava vladavina zakona i predstavnika demokracija 5. pravo na slobodno udruivanje, politiko, poduzetniko 6. pravo vlasnitva, sloboda poduzetnitva 7. socijalna drava 8. jamstvo prava i slobode 9. osiguranje suverenosti RH. Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija: 1. prijelaz iz kontrolirane planske u trinu ekonomiju 2. prijelaz iz jednopartijske vladavine u viestranaku demokraciju prijelaz iz sustava arbitrarne i neograniene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj dravi. Razlika izmeu preambule i izvorinih osnova: - PREAMBULA je dio pisanog dokumenta kojeg pravna teorija ne smatra Ustavom; ustavni tekst poinje sa rijeju Ustav. Ona nije sastavni dio Ustava osim ako sastavni dio kae da je. Mogu biti dugake i kratke. U njima se naznauje tko donosi Ustav i u ije se ime ustav prihvaa, izlau se povijesni temelji Ustava i drave za koju se donosi. Stil je svean. - IZVORINE OSNOVE su sastavni dio Ustava;danas imaju politiko-povijesni dio u hrvatskom Ustavu. Tekstualno su opirnije od preambule. Struktura ustava: - proslov ili preambula na poetku ustava, u tom se djelu naznauje tko donosi ustav i u ije se ime ustav prihvaa, izlau se povijesni temelji ustava i drave za koju se donosi, navode se temeljna naela koja se u ustavu razrauju, ne sadri nikakve norme, pisan je sveanim stilom a sadraj je opisan - aneksi posebni dodaci na koje se upuuje u normativnom dijelu - amandmani dodaci uz osnovni prvobitni tekst - normativni dio sadrajno obuhvaa sve temeljne norme ustavnog prava Vrste odredbi u ustavu: 1. temeljne 2. o slobodama i pravima ovjeka i graanina 3. o ustrojstvu dravne vlasti 4. prijelazne 5. zavrne Struktura Ustava RH: I. Izvorine osnove, II. Temeljne odredbe, III. Temeljne slobode i prava ovjeka i graanina, IV. Ustrojstvo dravne vlasti, V. Ustavni sud RH, VI. Mjesna, lokalna i podruna (regionalna) samouprava, VII. Meunarodni odnosi, VII. Promjena Ustava, IX. Zavrne odredbe Ukupno 147 lanaka. Ustav iz 1990. 142 lanka, naslov: VI. Ustrojstvo samouprave i uprave, IX. Prijelazne i zavrne odredbe.

Nomotehnika M.K. Zakoni Zakon je poslije Ustava pravni propis s najveom pravnom snagom to se potvruje kroz nekoliko injenica: Zakon je akt to ga donosi predstavniko tijelo koje ima karakter najvieg organa vlasti to onda utjee i na rang zakona kao pravnog akta u hijerarhijskoj strukturi prava. Zakon je vrsta pravnog propisa to predstavniko tijelo donosi u posebnom postupku a donoenje zakona esto u pojedinim pitanjima propisuje sam Ustav. Oblast drutvenih odnosa koje se normativno ureuju zakonom su po svojoj vanosti najznaajnije drutvene oblasti koje ba zbog toga ne mogu biti predmet podzakonskog normiranja. U hrvatskom pravnom sustavu zakone donosi Hrvatski sabor prema odredbama l. 81. i 82. Ustava. Zakon sadri odredbe koje ine najeu pravnu podlogu kako za donoenje podzakonskih akata tako i za donoenje pojedinanih akata za konkretan drutveni odnos. Organski zakoni: - zakone kojima se ureuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika. - Zakone kojima se ureuju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Podzakonski openormativni akti To su opi akti koji po svojoj pravnoj snazi slijede iza Ustava i zakona. Zakonodavnim se putem reguliraju mnoga izuzetna vana podruja, ali se time jo uvijek ne postie sveobuhvatnost zakona. Razliita podruja moraju se regulirati i propisima po svom rangu niim od zakona tzv. Podzakonskim openormativnim aktima. Razlozi za dekoncentraciju normativne funkcije: nemogunost zakonodavnog tijela da zbog svog karaktera i naina rada samo sve regulira putem zakona podzakonskim normiranjem se upotpunjuje pravni sustav podzakonskim normiranjem se postie da zakonski tekst bude precizan, nedvosmislen, jasan u izraavanju i pregledan. Podzakonske openormativne akte karakterizira raznovrsnost i brojnost kako samih akata tako i organa ovlatenih za njihovo donoenje. Vrste podzakonskih openormativnih akata: 1. podzakonski openormativni akti prema posebnom ovlatenju 2. podzakonski openormativni akti za izvrenje zakona 3. podzakonski openormativni akti koji nadopunjuju i koji zamjenjuju zakon 4. spontani podzakonski openormativni akti koji mogu biti samostalni i nesamostalni

Nomotehnika M.K. 1. Podzakonski openormativni akti prema posebnom ovlatenju: - Donose se prema posebnom ovlatenju sadranom u vioj pravnoj normi. To ovlatenje moe biti dano u obliku ustavnog ili zakonskog ovlatenja, dano generalno ili za pojedine situacije (npr. Stanje nude), vremenski uvjetovano ili ne, ali je bitno da odreeni organ proputa sam regulirati odreenu materiju na ije je reguliranje inae ovlaten i ovlauje drugi organ da taj donese svoja pravila u toj materiji. Radi se dakle o prenoenju nadlenosti za pravno normiranje s vieg na nii organ. - u svakom sluaju osnova za prenoenje ovlatenja, bez obzira na organe koji su u pitanju, mora biti sadrana u pravnoj normi (Ustav ili zakon). Samo uz tu pretpostavku organ koji obavlja prenoenje moe biti osloboen prigovora da je djelovao protuustavno, odnosno nezakonito. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski Sabor ne odlui drugaije. 2. Podzakonski openormativni akti za izvrenje zakona: -Svrha je ovog podzakonskog openormativnog akta da poslui za osiguranje to lakeg i uspjenog izvrenja zakona. Izvode se iz samog zakona, a omoguavaju bolju realizaciju onih naela koje je sam zakon ve formulirao s time to ih detaljnije razrauju i osiguravaju struno tehniki dio njihove realizacije. S prestankom vaenja zakona gubi snagu i openormativni akt donesen za njegovo izvrenje. 3. Podzakonski openormativni akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakon -Njima se ili dopunjuju ve postojee zakonske odredbe ili se podzakonskim openormativnim aktom propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst. 4. Spontani openormativni akti(samostalni i nesamostalni) -Karakteristika ovih akata je u tome to je ovlatenje za njihovo donoenje utvreno ve prije u nekoj pravnoj normi (Ustavu ili zakonu). lanak 100. Ustava RH regulira donoenje uredbe sa zakonskom snagom kao spontanog podzakonskog openormativnog akta koji moe donijeti samo predsjednik RH: Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati.

Obujam pravnog propisa U tehnikom smislu obujam pravnog propisa tvori ukupnost odredaba kojima donosilac pravnog propisa regulira u okvirima svojih ovlasti jedan pravni propis.

Nomotehnika M.K. U sadrajnom smislu obujam pravnog propisa predstavlja ukupnost drutvenih odnosa i subjekata koji su odredbama odgovarajueg pravnog propisa obuhvaeni. to je iri krug sluajeva na koje pravni propis se odnosi i to je vei broj subjekata koji su duni postupati po njegovim odredbama to je pravni propis po svom sadrajnom obujmu vei. Meutim, obujam pravnog propisa moe biti irok i kad se odnosi na mali broj subjekata uz uvjet da se odnosi na velik broj sluajeva i obratno. Odnos sadraja pravnog propisa prema broju odredaba koje se na taj sadraj odnose: - vei broj odredaba u heterogenom pravnom propisu o jednom posebnom pitanju znai iskazivanje i priznavanje vee vanosti od strane donosioca takvog propisa upravo tom pitanju u odnosu na druga pitanja koja dotini pravni propis takoer regulira. - poloaj pojedinih odredaba u sistematici pravnog propisa izraava takoer stupanj vanosti koji je donosilac takvog pravnog propisa poklonio odnosima koji se reguliraju tim odredbama. Kada su pojedina pitanja u pravnom propisu izdvojena u zasebnu cjelinu i kada su posebno prikazana u sadraju pravnog propisa onda je to dokaz njihova znaenja i vanosti gledano s aspekta donosioca pravnog propisa(MEUZAVISNOST SADRAJA I FORME). - sadrajna komponenta odredaba pravnog propisa o pojedinom pitanju koje taj pravni propis regulira izuzetno je vana. Vrijednost pravne regulacije odreene materije u pravnom propisu primarno ovisi o nainu na koji je iskazan i obuhvaen sadraj materije koje je trebalo normativno regulirati.

Nomotehnika M.K. PRETPOSTAVKE ZA DONOENJE I IZRADU PRAVNIH PROPISA Objektivne pretpostavke za donoenje pravnih propisa Objektivne pretpostavke za donoenje pravnih propisa su takve pretpostavke koje su nune za pravilno (ustavni i zakonito) donoenje bilo kojeg pravnog propisa. Takve pretpostavke jesu: 1. da je donosilac pravnog propisa nadlean 2. da je provedena odreena procedura donoenja pravnog propisa 3. da pravni propis ima odgovarajui sadraj 4. da je u pravnom propisu osigurano vremensko i prostorno djelovanje. Nadlenost donosioca pravnog propisa Nadlenost znai pravo i dunost jednog drutvenog subjekta da odreene drutvene odnose regulira putem odgovarajueg pravnog propisa. Nadlenost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja donoenju pravnog propisa. Donosilac pravnog propisa mora nedvojbeno znati odgovor na dva pitanja: a) Da li je uope nadlean za donoenje odreenog pravnog propisa? b) Koja pitanja i koliko iroko moe zahvatiti odredbama pravnog propisa koji smije donijeti? Prema Poslovniku Hrvatskoga sabora prijedlog zakona kojim se pokree postupak donoenja zakona mora prije svega sadravati ustavnu osnovu donoenja zakona. Ovlatenje za donoenje pojedinog pravnog propisa sadrano je uvijek u nekom viem pravnom pravilu. Nadlenost moe u viem pravnom pravilu biti propisana: a) DIREKTNO sluaj kada se tono naznauje tko e i kojom vrstom propisa koju materiju regulirati b) INDIREKTNO kada se u viem pravnom propisu oznaava vrsta pravnog propisa kojom e se odgovarajua materija regulirati Postoje dvije vrste nadlenosti: 1. stvarna nadlenost odreuje koje radnje odnosno vrstu odluka neki organ donosi 2. mjesna nadlenost utvruje prostor djelovanja nekog organa Donosilac pravnog propisa ini greku: a) kada normira materiju koju nije ovlaten normirati b) kada materiju koju inae moe normirati, normira ire nego to je inae doputeno c) ako materiju koju je duan regulirati uope ne regulira

Nomotehnika M.K. PROCEDURA DONOENJA PRAVNOG PROPISA Procedura donoenja pravnog propisa ini skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku itava postupka, od prve faze davanja prijedloga ili inicijative za donoenje pravnog propisa do posljednjih faza usvajanja, proglaenja i objavljivanja. Utvrena pravila procedure obvezuje donosioca odgovarajueg pravnog propisa na nain to ovaj mora prilikom donoenja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da bi njegov propis bi donesen na formalno dopustiv nain. Greka u proceduri donoenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalno pravnu valjanost pravnog propisa i ini osnovu za postavljanje pitanje njegove ustavnosti i zakonitosti.

Postupak donoenja zakona Postupak donoenja zakona pokree se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. Prijedlog zakona sadri: 1. ustavnu osnovu donoenja zakona, 2. ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje e donoenjem zakona proistei, 3. ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provoenje zakona 4. tekst prijedloga zakona, s obrazloenjem 5. tekst odredbi vaeeg zakona koje se mijenjaju, odnosno dopunjuju, ako se predlae izmjena ili dopuna zakona Uz prijedlog zakona predlagatelj moe dostaviti i odgovarajuu dokumentaciju, posebice struna miljenja, prihvaene meunarodne ugovore i druge akte kojima obrazlae svoj prijedlog. Tekst prijedloga zakona sadri rjeenja u obliku pravnih odredbi. U obrazloenju prijedloga zakona daje se objanjenje pojedinih odredbi koje sadri prijedlog zakona. Konani prijedlog zakona sadri isto to i prijedlog zakona samo to se umjesto teksta P.Z. prilaze tekst konanog P.Z. Kad se prijedlogom zakona odreuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje, predlagatelj zakona duan je obrazloiti osobito opravdane razloge koji to nalau.

10

Nomotehnika M.K. Podnoenje i upuivanje prijedloga Postupak donoenja zakona pokree se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona. Predlagatelj zakona obvezan je izvijestiti predsjednika Sabora tko e u radnim tijelima i Saboru davati obavjetenja i objanjenja, odnosno potrebna obrazloenja o podnesenom prijedlogu zakona. Prijedlog zakona u gornjem desnom kutu naslovne stranice obvezatno sadri oznaku: P.Z. br ..., a zakon koji se usklauje s propisima Europske unije oznaku P.Z.E. br.... Predsjednik Sabora upuuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela, svim zastupnicima i predsjedniku Vlade, kada Vlada nije predlagatelj.

Razmatranje prijedloga u radnim tijelima

Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora, predsjednik matinoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo duni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu. Radna tijela izjanjavaju se o svim elementima prijedloga zakona, a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona. Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze, Sabor ne moe odluivati o prijedlogu zakona prije nego, na temelju izvjea Odbora za financije i dravni proraun, utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva. Ako su u prijedlogu zakona obuhvaena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela, prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela. Radna tijela, osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav, Poslovnik i politiki sustav, koja su, uz matino, razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja miljenja, primjedbe i prijedloge matinom radnom tijelu, vodei rauna kako bi matino radno tijelo moglo raspraviti njihova miljenja i stajalita. Kad razmotri prijedlog zakona, matino radno tijelo podnosi svoje izvjee Saboru s miljenjem, primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja. Matino radno tijelo e razmotriti miljenja, primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog. U izvjeu, koje podnosi Saboru, matino radno tijelo izraava i svoje stajalite o miljenju, primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela. Izvjea se radnih tijela upuuju predsjedniku Sabora, koji ih dostavlja predlagatelju zakona, predsjednicima radnih tijela i zastupnicima.

Rasprava o prijedlogu zakona (prvo itanje zakona) Prvo itanje zakona obuhvaa: 1. usmeno izlaganje predlagatelja, 2. opu raspravu o prijedlogu zakona, 3. raspravu o pojedinostima, 4. raspravu o stajalitima radnih tijela, 5. usvajanje zakljuka o potrebi donoena zakona 11

Nomotehnika M.K. Predlagatelj zakona, odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog izlaganja na poetku rasprave imaju prava davati objanjenja, iznositi miljenja i izjanjavati se o iznesenim miljenjima, primjedbama i prijedlozima tijekom cijele rasprave. Usmeno izlaganje na poetku rasprave moe podnijeti samo predlagatelj ili jedan od predstavnika. Predlagatelj zakona, odnosno predstavnici koje on odredi, moe povui prijedlog zakona do zakljuenja rasprave. Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon, prijedlog zakona odbit e se zakljukom koji mora biti obrazloen i dostavljen predlagatelju. Po zavrenoj raspravi zakljukom, kojim se prihvaa donoenje zakona, utvruju se stajalita, prijedlozi i miljenja u vezi s prijedlogom zakona i upuuju se predlagatelju radi pripreme konanog prijedloga zakona. Na osnovi zakljuka Sabora o prihvaanju prijedloga zakona, predlagatelj e sainiti konani prijedlog zakona, odnosno konani prijedlog zakona sainit e drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj.

Konani prijedlog zakona Konani prijedlog zakona predlagatelj je duan podnijeti u roku od est mjeseci od dana prihvaanja prijedloga zakona. Ako predlagatelj zakona ne podnese konani prijedlog zakona u propisanom roku, smatrat e se da je postupak donoenja zakona obustavljen. Konani prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon. Obrazloenje konanog prijedloga zakona obuhvaa: razloge zbog kojih se zakon donosi, - pitanja koja se njime rjeavaju, - objanjenje odredbi predloenog zakona, podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provoenje zakona i o nainu osiguranja tih sredstava te - druge vane okolnosti u vezi s pitanjima koja se ureuju zakonom. Ako se konanim prijedlogom zakona predvia da e pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje, na osnovi posebnog obrazloenja predlagatelja zakona i izvjea matinoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo, posebno e se ocijeniti i zakljukom utvrditi da za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona postoje osobito opravdani razlozi. Bez toga se ne moe pristupiti odluivanju o povratnom djelovanju pojedinih zakonskih odredbi.

12

Nomotehnika M.K. Rasprava o konanom prijedlogu zakona (drugo itanje zakona) Drugo itanje zakona obuhvaa: - raspravu o tekstu konanog prijedloga zakona, - stajalitima radnih tijela, - raspravu o podnesenim amandmanima, - odluivanje o amandmanima i donoenje zakona. Predlagatelj zakona, odnosno njegov predstavnik moe na poetku rasprave podnijeti uvodno izlaganje, a kad konani prijedlog zakona sadri odredbe s povratnim djelovanjem duan je posebno obrazloiti zato se predlae povratno djelovanje tih odredbi. - U tijeku rasprave o tekstu konanog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima, glavama, odnosno odjeljcima, lancima te o podnesenim amandmanima. - Nakon rasprave odluuje se o podnesenim amandmanima. - Predlagatelj zakona oituje se o svakom pojedinom amandmanu, a na oitovanje predlagatelja moe se osvrnuti samo podnositelj amandmana. - Nakon provedene rasprave i odluivanja o amandmanima, zakljuuje se rasprava i odluuje se o donoenju zakona.

Tree itanje zakona - Tree itanje se provodi iznimno, kada to odlui Sabor Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u sluajevima kada je na tekst konanog prijedloga zakona podnesen vei broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadraj konanog prijedloga zakona. Tree itanje zakona provodi se, u pravilu, ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadraj konanog prijedloga zakona

Donoenje zakona po hitnom postupku Iznimno, zakon se moe donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani dravni razlozi, odnosno kada je to nuno radi sprjeavanja ili otklanjanja veih poremeaja u gospodarstvu. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konani prijedlog zakona, koji sadri sve to i prijedlog zakona, osim to se umjesto teksta prijedloga zakona prilae tekst konanog prijedloga zakona. Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik, tada mora imati pisanu podrku jo 25 zastupnika. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku moe podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili vie lanova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili vie lanova. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrivanja dnevnog reda na sjednici. Predsjednik Sabora bez odgaanja upuuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela, svim zastupnicima, te Vladi ako nije predlagatelj. Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklauju s propisima Europske unije ako to zatrai predlagatelj.

13

Nomotehnika M.K. Amandmani - Prijedlog za izmjenu ili dopunu konanog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloenjem. - Pravo podnoenja amandmana ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada - Amandman se upuuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o konanom prijedlogu zakona. - Predsjednik Sabora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima, predlagatelju zakona i Vladi kada ona nije predlagatelj zakona. - Podnesene amandmane predsjednik Sabora upuuje i matinom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvjea s miljenjima i prijedlozima o njima - Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od konanog prijedloga zakona, Sabor moe odluiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odluivanja. - O amandmanima izjanjava se predlagatelj i Vlada, neovisno je li predlagatelj zakona ili ne. - Izjanjavanje predlagatelja i vlade je u pravilu usmeno. - Amandman, prihvaen na sjednici Sabora, postaje sastavni dio konanog prijedloga zakona o kome se odluuje. Vjerodostojno tumaenje zakona Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumaenja zakona moe podnijeti ovlateni predlagatelj zakona. Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumaenja zakona podnosi se predsjedniku Sabora, a mora sadravati naziv zakona, naznaku odredbe za koju se trai tumaenje i razloge za to. Predsjednik Sabora upuuje prijedlog za davanje vjerodostojnog tumaenja zakona Odboru za zakonodavstvo, matinom radnom tijelu i Vladi, ako ona nije podnositelj prijedloga, radi ocjene njegove osnovanosti. Matino radno tijelo i Vlada duni su, u roku od 15 dana, dostaviti miljenje Odboru za zakonodavstvo. Odbor za zakonodavstvo, nakon to pribavi miljenja matinoga radnog tijela te Vlade, ili nakon isteka roka, ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tumaenja zakona osnovan te u roku od 15 dana izvjeuje o svom stajalitu Sabor. Ako utvrdi da je prijedlog osnovan, Odbor za zakonodavstvo utvrdit e prijedlog teksta vjerodostojnog tumaenja koji sa svojim izvjeem podnosi Saboru. Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumaenja nije osnovan, on e o tome izvijestiti Sabor koji povodom toga izvjea donosi odluku. Donoenje dravnog prorauna - Prijedlog dravnog prorauna s obrazloenjem predsjedniku Sabora podnosi Vlada. - Zajedno s prijedlogom dravnog prorauna podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproraunskih fondova s obrazloenjem te konani prijedlog zakona o izvravanju dravnog prorauna. - Pri donoenju dravnog prorauna primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak donoenja zakona. - Vlada, u rokovima utvrenim zakonom, dostavlja predsjedniku Sabora izvjea o izvrenju dravnog prorauna

14

Nomotehnika M.K. Donoenje ostalih akata Sabora - U pogledu postupka za donoenje odluka, deklaracija, rezolucija, preporuka i drugih akata Sabora primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o konanom prijedlogu zakona, ako Sabor ne odlui drukije, s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena, ako se ne odlui da se o prijedlogu raspravlja najprije u naelu, a zatim o pojedinostima. - Postupak donoenja ostalih akata, neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog zakona ili konani prijedlog zakona, uvijek se pokree prijedlogom akta. - Predlagatelj akata duan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Sabora, a prema naravi akta isti mora sadravati obrazloenje.

Odluka se donosi kao akt ureivanja unutarnjeg ustrojstva, naina rada i odnosa u Saboru. Deklaracijom se izraava ope stajalite Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima vanim za dravu. Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u odreenom podruju i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom podruju. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritube o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrjeenje. Zakljucima Sabor utvruje stajalita o odreenim dogaajima i pojavama.

Hrvatski Sabor moe donositi i akte u obliku odluke, poslovnika ili pravilnika kojima se ureuje unutarnje ustrojstvo, nain rada i odnosi u saboru ili obavljaju druga opa ovlatenja.

Odluivanje na sjednicama Sabora - Za donoenje odluka na sjednici Sabora potrebna je nazonost veine zastupnika, osim u sluajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske ili Poslovnikom drukije odreeno. - Zakone, odluke, rezolucije, zakljuke i druge akte Sabor donosi veinom glasova, ukoliko je na sjednici Sabora nazona veina zastupnika, osim ako Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom nije drukije odreeno. Veinom glasova svih zastupnika, Sabor donosi: - odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske, kao i utvrivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske, - zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave, - Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, - odluke o davanju povjerenja predsjedniku i lanovima Vlade, odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade, Vladi u cjelini ili pojedinom lanu Vlade, - odluku o rasputanju Sabora, - Poslovnik Sabora.

15

Nomotehnika M.K. Dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika Sabor: - donosi Ustav Republike Hrvatske i promjenu Ustava Republike Hrvatske, - potvruje meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske, - donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, - donosi odluku iz lanka 7. stavka 2. i lanka 8. Ustava Republike Hrvatske, - donosi ustavne zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjina. - donosi odluku o pokretanju postupka za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike. - Kada se u postupku donoenja zakona na sjednici Sabora na temelju odredbi Poslovnika donose odluke koje prethode donoenju zakona i drugih akata, za njihovo donoenje dovoljna je veina glasova nazonih zastupnika, neovisno o tome to se pojedini zakon ili akt donosi veinom glasova svih zastupnika, odnosno dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika, osim ako je Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom odreeno da se i te odluke donose kvalificiranom veinom.

Zastupnika pitanja - Zastupnici mogu postavljati zastupnika pitanja Vladi i pojedinom lanu Vlade o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dunosti, a posebice o stanju u pojedinim podrujima drutvenog ivota, te o izvravanju zakona i drugih akata Sabora, odnosno o radu ministarstava i drugih tijela dravne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti. - Zastupnika pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku. Zastupnik je duan navesti kome upuuje zastupniko pitanje. Usmena zastupnika pitanja: - Usmena pitanja Vladi, odnosno pojedinom lanu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme Aktualnog prijepodneva. - Aktualno prijepodne odrava se na poetku svake sjednice Sabora, prije prelaska na prvu toku dnevnog reda i traje, u pravilu etiri sata. - Zastupnik moe postaviti jedno pitanje. Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega moe odgovoriti odmah i bez pripreme. - Zastupnik moe izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupniko pitanje. - Ako je nezadovoljan odgovorom zastupnik moe zatraiti da mu Vlada, odnosno ministar dostavi pisani odgovor. - Na pitanja upuena Vladi odgovara predsjednik ili lan Vlade. Na pitanja upuena pojedinom ministru odgovara ministar.

16

Nomotehnika M.K. Pisana zastupnika pitanja: - Zastupnici mogu, posredovanjem predsjednika Sabora, postavljati zastupnika pitanja u pisanom obliku a nakon dobivenog odgovora i dopunska zastupnika pitanja. - Pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku daje se u roku 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi, odnosno pojedinom ministru kome je upueno. U istom roku Vlada, odnosno ministar duni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje, ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Sabora ili je zatraio pisani odgovor.

Interpelacija Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva, ako one odstupaju od opeg stajalita Vlade ili ministarstva u provoenju zakona ili utvrene politike. Interpelacija se moe podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlade ili lana Vlade na postavljeno pitanje, a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Saboru. Interpelacija se podnosi u pisanom obliku. U njoj mora biti jasno postavljeno i obrazloeno pitanje koje treba razmatrati. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli. Interpelaciju predsjedniku Sabora podnosi najmanje desetina zastupnika. Podnesenu interpelaciju predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima. Vlada je obvezna, povodom interpelacije, dostaviti predsjedniku Sabora, najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema interpelacije, izvjee o svojim miljenjima i stajalitima povodom interpelacije. Predsjednik Sabora upuuje izvjee zastupnicima. Raspravu o interpelaciji Sabor moe zavriti utvrivanjem stajalita o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom. Po zavrenoj raspravi o interpelaciji Sabor moe postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinom njezinom lanu ili Vladi u cjelini.

Pravna tehnika je skup znanja, postupaka i pravila kojima se dolazi do ispravne odluke kod primjene (stvaranja prava). Prema gr. Filozofu Aristotelu cilj je takve tehnike postii uvjerljivost kod sluateljstva. Jedna od najvanijih pravnih tehnika je tumaenje. Tumaenje u pravu predstavlja pronalaenje smisla pravnih izraza, iskaza, poruka i tekstova.
Tumaenje moe

biti (s obzirom na rezultat) deklaratorno ili doslovno ekstenzivno (proireno) restriktivno (sueno)

jezino tumaenje, logiko, sustavno, povijesno, teleoloko. 17

Nomotehnika M.K.

Teleoloko naelo gr. telos=cilj. Odnosi se na cilj ili svrhu zakona. Govori o utjecajima koja zakonodavac sastavljanjem pravnog akta eli postii. Ono to su njegovi politiki ciljevi on e pokuati pokriti papirom. Napisat e pravni akt koji e u stvarnosti ako bude primjenjiv kao to je zakonodavac elio ostvariti njegove politike ciljeve. - Teleoloko tumaenje Ustava je tumaenje ustava i drugih pravnih propisa u skladu sa ciljem kojeg donositelj tog propisa eli postii. Prouavaju se namjene ustavotvorca ali i sve okolnosti koje su bile u vrijeme donoenja pojedinog propisa.

Sadraj pravnog propisa Dati odgovarajui sadraj pravnom propisu znai obuhvatiti njegovim odredbama onu oblast drutvenih odnosa koja odgovara nadlenosti njegova donositelja. Donosilac pravnog propisa ini greku: ako ne zahvati sadrajem pravnog propisa sve drutvene odnose koje tim propisom mora zahvatiti prema stvarnoj nadlenosti; ako materiju koju regulira sadrajem pravnog propisa koji donosi zahvati ire nego to smije tj. ako obuhvati i onu oblast koja nije u njegovoj nadlenosti. U svim tim sluajevima mogue je staviti prigovor na valjanost takvog pravnog propisa sa stajalita ustavnosti i zakonitosti. Gledano sa stajalita tehnike izrade pravnog propisa, prigovor na valjanost izraenog pravnog propisa moe se staviti i u sluaju kad je raspored materije zahvaen sadrajem bez logike veze ili kad je redoslijed materije u tom sadraju meusobno ispremijean. Djelovanje pravnog propisa u prostoru Osigurati prostorno djelovanje pravnog propisa znai osigurati mogunost primjene njegovih odredaba na odreenom podruju. Teritorijalno vaenje pravnog propisa pravni propis obvezuje svojim odredbama sve subjekte na koje se odnosi, a koji se nalaze na teritoriju na kojem vai. S obzirom na prostorno djelovanje pravni propisi dijele se obino prema irini teritorija na kojem vae njihove odredbe: 1. univerzalni vrijede na najirem ukupnom teritoriju (oni koje donose republiki organi) 2. partikularni vrijede samo na odreenom uem teritoriju (oni koji se donose unutar upanije, grada ili opine)

18

Nomotehnika M.K. Djelovanje pravnog propisa u vremenu Vremensko djelovanje jednog pravnog propisa znai da taj propis obvezuje svojim odredbama subjekte na koje se odnosi u odreenom vremenu, tj. od poetka svoga vaenja pa ubudue sve do prestanka njegova vaenja. Donosilac propisa mora paziti da propis donese u pravom trenutku. Greka pri procjeni vremena u kojem jedan propis treba donijeti moe imati viestruko neeljene posljedice. Ako se jedan pravni propis donese prije nego je to i zaista potrebno onda dobivamo propis koji je zapravo ispred drutvenih potreba pa je i njegova vrijednost dvojbena. Kod vremenskog vaenja pravnog propisa treba razgraniiti dva momenta: - poetak vaenja pravnog propisa - prestanak vaenja pravnog propisa Poetak vaenja pravnog propisa Poetak vaenja pravnog propisa je vremenski odreen moment od kojeg pravni propis poinje pravno djelovati obvezujui svojim odredbama, uz mogunost primjene sankcije na one koje se odnosi. To je vrijeme njegova stupanja na snagu. Poetak vaenja pravnog propisa odreuje njegov donosilac. Okolnost da u tekstu pravnog propisa nije sadrana odredba o poetku njegova vaenja ini itav propis manjkavim. Manjkavost takve vrste moe biti ublaena postojanjem, u nekom viem pravnom pravilu, naelnog pristupanja odreivanju poetka vaenja za odgovarajuu vrstu propisa u svim onim sluajevima kada u njihovom tekstu, propustom donosioca, nije odreen poetak vaenja. U naem sustavu prava l. 89. Ustava regulira takvu situaciju: Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno. Ustav i Ustavni zakon za provedbu Ustava stupaju na snagu danom proglaenja Naini mogueg poetka vaenja pravnih propisa: 1. odreivanje poetka vaenja pravnog propisa tonim navoenjem dana, mjeseca i godine (kalendarska oznaka vaenja) 2. odreivanje poetka vaenja pravnog propisa danom njegova objavljivanja 3. odreivanje poetka vaenja pravnog propisa danom njegova donoenja(poetak vaenja prije objavljivanja) 4. odreivanje poetka vaenja pravnog propisa vremenskim momentom nakon njegova objavljivanja 5. odreivanje poetka vaenja pravnog propisa nastupom odreenog dogaaja

19

Nomotehnika M.K. Prestanak vaenja pravnog propisa Prestanak vaenja pravnog propisa znai da pravni propis prestaje obvezivati svojim odredbama. Naini mogueg prestanka vaenja pravnih propisa: 1. Prestanak vaenja pravnog propisa donoenjem novog pravnog propisa kojim se odreuje da raniji pravni propis prestaje vaiti (derogacija pravnog propisa) 2. Prestanak vaenja pravnog propisa protekom odreenog vremena 3. Prestanak vaenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja drutvenih odnosa koje regulira (tzv. odumiranje pravnog propisa) 4. Prestanak vaenja pravnog propisa objektivnim stavljanjem izvan snage Derogacija pravnog propisa prestanak vaenja pravnog propisa donoenjem novog pravnog propisa kojim se odreuje da raniji pravni propis prestaje vaiti. - Odredbe o direktnoj derogaciji treba izraditi na nain da se u zavrnom dijelu pravnog propisa naznai koji propisi prestaju vaiti. Pri tome se precizira i navodi puni naziv propisa koji prestaje vaiti, s oznakom slubenog glasila u kojem je bio objavljen i kada. - Kada se jednim propisom oznaava prestanak vaenja vie ranije donijetih propisa, onda se ovi navode prema hijerarhijskome rangu. Ako se oznaava da jednim propisom prestaje vaiti vie propisa iste pravne snage, onda ove treba navoditi prema redoslijedu donoenja tj. najprije najstarije pa onda po teme kriteriju dalje. - S obzirom da opi akti za izvrenje pravnog propisa nemaju samostalnu egzistenciju ve su vezani za sudbinu akta za ije su izvrenje donijeti, oni prestaju vaiti prestankom propisa za ije su izvrenje donijeti. - Ako donoenje jednog propisa treba dovesti do prestanka vaenja samo jednog dijela nekog ranije donijetog propisa, onda takav djelomini prestanak vaenja treba zasebno i precizno oznaiti npr. Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje vaiti zakon.osim odredaba lanka - Rang derogacije stupanjem na snagu jednog propisa moe dovesti do prestanka vaenja samo onih propisa koji su po svojoj snazi (hijerarhiji) istog ili nieg ranga od pravnog propisa kojim se proglaava njihov prestanak vaenja. - Indirektna derogacija u situacijama kada jedan novodonijeti propis na drugaiji nain regulira istu materiju koja je ve regulirana nekim ranije donijetim propisom, a da ujedno ne naznaava prestanak vaenja ranijeg propisa, uzima se kao da je vaenje starog propisa prestalo jer se sada primjenjuje novi propis (naelo lex posterior derogat legi prior) Prestanak vaenja pravnih propisa protekom roka Iako se pravni propis u principu donosi na neogranieno vrijeme mogue je da se on u svome vaenju ipak ogranii. Formalno normiranje s privremenim trajanjemogranienje se vri oznakom roka do kojeg e taj propis vaiti.

20

Nomotehnika M.K. Prestanak vaenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja drutvenih odnosa koje regulira (tzv. odumiranje pravnog propisa) Kad prestanu postojati drutveni odnosi koje jedan pravni propis regulira, onda se najee takav propis stavlja izvan snage. Meutim ako do takvog formalnog proglaavanja prestanka vaenja propisa ne doe, ipak e pravni propis prestati vaiti jer je izgubio bazu svoje primjene. Opsolentnost prestanak postojanja svrhe i cilja zakona to dovodi do prestanka razloga postojanja pravnog pravila. Prestanak vaenja pravnih propisa objektivnim stavljanjem izvan snage Pravni propisi mogu prestati vaiti objektivnim stavljanjem izvan snage (ponitavanjem ili ukidanjem) uslijed njihove neusklaenosti s viim pravnim propisima (povreda ustavnosti i zakonitosti). Ponitavanjepropis stavlja izvan snage, ali se ujedno ponitavaju i sve pravne posljedice nastale uslijed primjene tog propisa, i to od trenutka njegova stupanja na snagu (ex tunc). Ukidanjepravni propis se stavlja izvan snage s tim da u budue njegova primjena nije vie pravno mogua, ali se pravne posljedice nastale njegovom primjenom ne diraju (ex nunc). Kontrola pravnih propisa U hrvatskom pravnom sustavu primarni nosilac kontrole ustavnosti i zakonitosti propisa je Ustavni sud. Vladavina prava u politikom smislu objedinjava u sebi niz naela ustavne vladavine, prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ogranienjima uspostavljenim pravnim poretkom u dravi, pod politikim nadzorom predstavnikih tijela, na temelju mandata dobivenog od naroda, to osigurava, pruanjem zatite, nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano potivanje prava ovjeka. Vladavina prava u pravnom smislu zahtjeva strogo pridravanje ustava i zakona od strane svih dravnih tijela i pojedinih dunosnika, kao i od samih graana. Pravna drava je koncepcija koja svoje teite stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi, nastala u njemakoj pravnoj teoriji 19. st. Zajedniko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne drave je zabrana svake samovolje pri odluivanju i postupanju svih dravnih tijela. Dvije formalno- pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi: 1. poloaj donositelja ustavnopravnih normi 2. znaajke posebnog postupka njihova donoenja i izmjene, koji je sloeniji od donoenja obinih zakona 21

Nomotehnika M.K. Enoncijacija zakonitosti je izriita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se zakonom razrauju odredbe ustava, a esto i nain koritenja Ustavom zajamenih sloboda i prava. Posredno (akcesorno) odluivanje o neustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba rijeiti kako bi se mogao rijeiti sam predmet sudbenog spora, pri emu odluka suda ima uinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima iz primjene (djeluje samo inter partes). Neposredno (apstraktno) odluivanje o ustavnosti zakona je odluivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora rijeiti, bez obzira na bilo kakav konkretni sluaj, radi se o ustavnom sporu, odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: 1. ukidanje pravnih propisa ne dira u ranije nastale pravne posljedice 2. ponitavanje pravnih propisa djeluje retroaktivno, znai treba sanirati sve posljedice koje je prouzroila primjena propisa

USTAVNI SUD Ustavni sud je dravno tijelo visokog autoriteta ija je prvenstvena zadaa nadzor nad ustavnou zakona. Ustavni suci su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta, vlade i sudbene vlasti. O neustavnosti zakona ustavni sud odluuje apstraktno (nezavisno o konkretnom pravnom predmetu, zakon ili njegove odredbe ako su odluili da su protuustavne ponitavaju se ili ukidaju). Povijesni razvitak institucije ustavnog suda: -prvi nacrt pripisuje se Sieyesu, a u pravnoj doktrini 19.st. zalagali su se Jellinek i Merkl -prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920. europski model -francuski Ustav iz1958. Ustavno vijee, prethodni nadzor ustavnosti -od socijalistikih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963. Djelokrug ustavnog suda: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. nadzor ustavnosti zakona nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa odluuju u sporovima o pravima i dunostima najviih tijela dravne vlasti rjeavaju sporove o ustavnim pravima meu dravama lanicama federacije nadziru zakonitost provedbe izbora, referenduma, narodnih inicijativa ili narodnog veta sude za povredu ustava visokim dravnim dunosnicima u povodu ustavne tube pruaju zatitu sloboda i prava ovjeka i graanina donose interpretativne odluke tumaenja Ustava i zakona, na zahtjev najviih dravnih tijela

Sastav Ustavnog suda RH: 22

Nomotehnika M.K. 13 sudaca (prije 11) koje iz reda istaknutih pravnika (sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora) bira Sabor na vrijeme od 8 godina, bez ogranienja ponovnog izbora uvjeti: hrvatski dravljanin, diplomirani pravnik sa najmanje 15 g. radnog iskustva, istaknuo u struci znanstvenim ili strunim radom ili javnim djelovanjem, ne smije pripadati nijednoj politikoj stranci niti obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dunost suci izmeu sebe biraju predsjednika suda na rok od 4 godine postupak kandidiranja sudaca provodi Odbor za Ustav, politiki sustav i poslovnik Sabora RH

Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH (ocjena ustavnosti zakona i drugih propisa): 1. svatko ima pravo predloiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa ali takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji e sam odluiti o tom hoe li u povodu prijedloga pokrenuti postupak 2. Ustavni sud moe sam pokrenuti postupak 3. na zahtjev tijela ovlatenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti, US je duan pokrenuti i provesti postupak 4. sudovi u postupku 5. Hrvatski Sabor, predsjednik RH, Vlada, Vrhovni sud, puki pravobranitelj, najvia tijela lokalne i regionalne samouprave Akti Ustavnog suda (donose se veinom glasova svih sudaca): 1. odluke donose se o meritumu (biti) stvari o kojoj se sud izjanjava 2. rjeenja donose se u svim ostalim sluajevima - moraju biti obrazloena, objavljuje se u N.N Odluke se donose veinom glasova svih sudaca, osim kada Ustav ili U Zakon propisuje posebnu veinu. Sukobi djelokruga (rjeava ih US): 1. pozitivni sukob djelokruga kada 2 ili vie dr. tijela smatraju da su ovlatena odluiti u odreenoj stvari 2. negativni sukob djelokruga kada odreena dr. tijela smatraju da nisu ovlatena odluiti u odreenoj stvari Pet naina pozitivnog politikog utjecaja ustavnog suda: 1. titi prava oporbe i olakava joj da vladajuu veinu zadrava u granicama ustavnih ovlasti 2. tite prava manjina i time nadoknauju njihovu slabu zastupljenost u pol. odluujuim tijelima 3. pridonose racionalizaciji procesa odluivanja 4. djeluje kao zatitnik ustavnih naela o odgovornosti izvrne vlasti 5. pridonosi jaanju pravne svijesti graana i primjeni ustavnih naela u zakonodavstvu i ivotu

23

Nomotehnika M.K. Ustavna tuba mora sadravati ime i prezime, prebivalite ili boravite odnosno tvrtku i sjedite podnositelja ustavne tube, ime i prezime njegovog punomonika, oznaku odluke kojom je povrijeeno neko pravo ili sloboda, oznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeeno, razloge tube, dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tuba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tube. Uz tubu se mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili prijepisu. O ustavnoj tubi odluuje vijee sastavljeno od tri suca, koje moe odluku donijeti samo jednoglasno. Ako se u vijeu ne postigne jednoglasnost, ili ako vijee smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Suda, o ustavnoj tubi odluit e sjednica Suda. Pravna priroda UZ o Ustavnom sudu. - ovim se zakonom ureuju uvjeti i postupak za izbor sudaca US i prestanak njihove dunosti, - uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima. - postupak i pravno djelovanje njegovih odluka - zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom - i druga pitanja vana za izvrenje dunosti i rad US Izdvojeno miljenje Sudac ima pravo na izdvojeno miljenje ako veina sudaca na Sjednici Ustavnog suda prihvati odluku ili rjeenje ijoj se izreci i/ili ijem se obrazloenju sudac protivi. Sudac koji na Sjednici Ustavnog suda izdvoji miljenje u pogledu izreke i/ili obrazloenja odluke ili rjeenja i usmeno ga obrazloi na Sjednici Ustavnog suda, duan ga je pisano obrazloiti Izdvojeno miljenje moe izraditi i vie sudaca zajedno ako se protive izreci i/ili obrazloenju odluke ili rjeenja zbog istovjetnih pravnih razloga koji su usmeno obrazloeni na Sjednici Ustavnog suda (skupno izdvojeno miljenje). Skupno izdvojeno miljenje potpisuju svi suci koji su izdvojili svoja miljenja Sudac koji je najavio izdvojeno miljenje ima pravo istodobno zahtijevati da se donesena odluka ili rjeenje, zajedno s izdvojenim miljenjem, objavi u Narodnim novinama i u sluaju kad objava odluke ili rjeenja nije obavezna prema lanku 29. stavku 1. Ustavnog zakona. Sudac je duan pisano obrazloiti i dostaviti predsjedniku Ustavnog suda izdvojeno miljenje u roku osam dana od dana donoenja odluke, odnosno rjeenja na Sjednici Ustavnog suda. Podnesci Ustavnog suda postupak pred Ustavnim sudom pokree se pisanim zahtjevom, prijedlogom i ustavnom tubom. Podnesci upueni sudu moraju biti potpisani. Podnosi se US izravno ili ih se alje potom. Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadravati sve to je potrebno da bi se po njima moglo postupati. Postupak vodi sudac US. -U hrvatskom pravnom sustavu osim Ustavnog suda i drugi dravni organi u odreenim situacijama mogu kontrolirati ustavnost i zakonitost odreenih opih akata: Prema Zakonu o Vladi RH, Vlada ima pravo i dunost ukinuti propis ministarstva ili drugog republikog organa dravne uprave. Prema Zakonu o sustavu dravne uprave u provoenju nadzora nad obavljanjem poslova dravne uprave ukinuti propise tijela dravne uprave i jedinica lok. Samouprave Prema Zakonu o ustanovama, nadzor nad zakonitou rada ustanove i njezinih opih akata obavlja u pravilo nadleno ministarstvo Obustava od izvrenja pravnog propisa 24

Nomotehnika M.K. Kod obustave od izvrenja radi se zapravo o privremenom prestanku mogunosti primjene opeg akta (u pravilu podzakonske prirode) koja nastaje zbog toga to je pravno ovlateni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvrenja sumnjajui u njegovu ispravnost U takvom sluaju konanu odluku donosi neki drugi (vii) organ koji odluuje da li je do obustave od izvrenja trebalo doi ili ne, to ima za posljedicu ili konanu nemogunost primjene pravnog propisa koji je obustavljen od izvrenja, ili se eliminira sama odluka kojom je dolo do obustave. Tko se moe koristiti pravom na obustavu od izvrenja pravnih propisa odreuje zakonodavac koji pravnom normom (u pravilu zakonom) ovlauje odreene subjekte da mogu provoditi ovu mjeru prema odreenim kategorijama pravnih propisa. Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti) Ekscepcija nezakonitosti je svojevrstan oblik kontrolnog ovlatenja prema pravnim propisima putem kojega odreeni organi (u pravilu sud) odbija primjenu pravnog propisa (prije svega propisa podzakonske prirode) na konkretan sluaj kad utvrdi da je to u suprotnosti s viom pravnom normom (zakonom). U takvom sluaju predmet se rjeava na temelju zakona. Kod ekscepcije ilegalnosti pravni propis podzakonske prirode se ne stavlja izvan snage, budui da se kod ekscepcije utvruje nezakonitost podzakonskog normativnog akta samo s obzirom na konkretni sluaj o kojemu se rjeava. Takav se akt moe u povodu nekog drugog sluaja i dalje primjenjivati sve dotle dok ga nadleni organ u propisanom postupku ne stavi izvan snage. Povratno djelovanje pravnog propisa (retroaktivnost) Povratno djelovanje pravnog propisa znai da se taj propis primjenjuje na situacije koje su nastale i postojale prije nego to je sam propis stupio na snagu. Zakonodavac u principu iskljuuje retroaktivno djelovanje pravnog propisa doputajui ga samo izuzetno i uz strogo propisane uvjete i esto odreene ba samim Ustavom. U hrvatskom pravnom sustavu samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje, tada mora predlagatelj zakona dobro obrazloiti opravdane razloge koji nalau retroaktivnost.

25

Nomotehnika M.K. Subjektivne pretpostavke za izradu pravnih propisa Temeljna subjektivna pretpostavka za uspjeno bavljenje izradom pravnih propisa je posjedovanje odgovarajueg znanja. Znanje koje se smatra nunim obuhvaa: 1. opa naobrazba (osobna kultura redaktora) 2. poznavanje drutveno-politikog ureenja i pravnog sustava, poznavanje ustavne materije, poznavanje literature i terminologije 3. poznavanje principa naela izrade pravnih propisa- znanje nomotehnike 4. sposobnost jezinog izraavanja

PLAN NORMATIVNE DJELATNOSTI Planirati normativnu djelatnost znai predviati radnje koje e se u vremenu za koje se plan donosi biti nuno poduzeti radi stvaranja novih, te izmjene starih ili stavljanja izvan snage postojeih pravnih propisa. Plan normativne djelatnosti je specifian dokument temeljem kojega se planski (smiljeno) obavljaju pojedine radnje normiranja. U planu normativne djelatnosti mora biti naroito vidljivo: 1. tko i koji pravni propis treba donijeti 2. u kojem vremenu i na koji nain 3. kojim pitanjima treba dati prioritet i u kojoj mjeri - Planom normativne djelatnosti treba predvidjeti i otvaranje procedure stavljanja izvan snage ili izmjene, odnosno dopune odreenih pravnih propisa. - U planu treba predvidjeti faze normiranja, a posebno oblike procedure za donoenje odreenih pravnih pravila (npr. referendum, javna rasprava), njihovo trajanje i radnje koje je pri tome nuno poduzeti. iri planukupna plansko normativna djelatnost za odreenu strukturu (za ustanovu, za opinsko vijee ili upanijsku skuptinu) Ui planplan normativne djelatnosti odreene strukture razdvojen po nositeljima ili prema prirodi materije koja e se regulirati pravnim propisima donesenim na osnovu plana (npr. Plan normativne djelatnosti u oblasti reguliranja prihoda ili oblasti obrazovanja, pomorstva, turizma i sl.)

26

Nomotehnika M.K. NAELA IZRADE PRAVNIH PROPISA Postoje opa i posebna naela za izradu pravnih propisa. Opa naela slue za izradu svih pravnih propisa, dok posebna naela slue za izradu odreenih vrsta pravnih propisa. Opa naela za izradu pravnih propisa su: 1. naelo jasnoe, kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa 2. naelo odnosa jezinih izraza i logikog smisla pravnog propisa 3. naelo ukupnosti sadraja pravnog propisa 4. naelo utvrivanja i izraavanja egzistencijske i sadrajne ovisnosti nieg propisa o viem Naelo jasnoe, kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa - Jasnoa stila izraava se ovdje zahtjevom da se misao donosioca pravog propisa izrazi stilski tako da nijednog trenutka ne dovodi u sumnju itaoca (pogotovo primjenjivaa pravnih propisa) o tome to je donosilac htio rei. - Zahtjev kvalitete stila pravnih propisa izraava se u potrebi da jednoj misli uvijek odgovara isti jezini izraz tj. da se ista misao uvije izraava na jednaki nain u itavom tekstu pravnog propisa. - Zahtjev kvantitete stila pravnog propisa stavlja pred redaktora obvezu da u tekstu pravnog pravila ugradi onoliko jezinih izraza koliko je najmanje nuno da bi se shvatila misao donosioca. U pogledu jezinog izraavanja pri izradi pravnih propisa treba voditi rauna o slijedeim bitni elementima: - treba teiti da sadraj pravnog propisa bude jasan svakome - treba teiti upotrebi uobiajenih izraza takvih koji su razumljivi najirem krugu ljudi, izrazi koji vrijede, koji se stalno upotrebljavaju, koji nisu lokalizmi i provincijalizmi. - treba svesti na najmanju moguu mjeru upotrebu svih onih izraza kojima se ne moe precizno odrediti pravo znaenje - treba izbjegavati upotrebu stranih rijei, poglavito izraza koji su teko razumljivi Naelo odnosa jezinih izraza i logikog smisla pravnog propisa Pri izradi pravnih propisa izuzetno je vano postii sklad u odnosu izmeu jezinih izraza upotrebljenih za izraavanje misli u jednom pravnom propisu i logikog smisla tog propisa. Naelo ukupnosti sadraja pravnog propisa - Pravi propis odnosi se na dio normativnog ovlatenja prema nadlenosti donosioca, koja proizlazi iz vieg pravnog propisa u sustavu prava. - Sadrajem pravnog propisa koji se donosi moraju biti obuhvaeni svi oni drutveni odnosi koji se reguliraju odredbama tog propisa. Time se postie ukupnost sadraja pravnog propisa, koja znai da je donosioc predvidio i obuhvatio sva pitanja koja moraju biti obuhvaena dotinim pravnim propisom, a redaktor ih je na odgovarajui nain ugradio u tekst pravnog propisa.

27

Nomotehnika M.K. Naelo utvrivanja i izraavanja egzistencijske i sadrajne ovisnosti nieg propisa o viem Izmeu pravnih propisa na nioj hijerarhijskoj ljestvici i onih koji su po svom poloaju vii postoje izvjesni oblici egzistencijske i sadrajne ovisnosti - Egzistencijska ovisnost (ovisnost o nastanku) nieg pravnog propisa o viem znai da nii propis ne moe nastati ako za donoenje takvog propisa nije njegovu donosiocu otvorena nadlenost u nekom viem pravnom propisu. - Sadrajni odnos nieg propisa o viem znai da donosilac nieg propisa, formirajui njegov sadraj mora ostati u okviru propisane nadlenosti i svojim propisom obuhvatiti samo one odnose i na onaj nain kako to predvia vie pravno pravilo. Pri tome treba paziti da sadraj njegovog propisa bude usklaen sa sadrajem odgovarajueg vieg pravnog propisa, odnosno da ne bude u suprotnosti s njim.

IZRADA KONANOG TEKSTA PRAVNOG PROPISA Izrada konanog teksta pravnog propisa znai uobliavanje u potrebnu formu odgovarajueg propisa koji tako postaje dio pravnog sustava, a materija koja njime je obuhvaena dobiva time potrebnu pravnu regulaciju. Izrada konanog teksta pravnog propisa je krajnji rezultat djelatnosti normiranja. Dijelovi pravnog propisa: uvodni dio naslov uvodne odredbe centralni dio kaznene odredbe prijelazne odredbe zavrne odredbe Obavezni (bitni dijelovi) pravnog propisa: uvodni dio naslov centralni dio zavrne odredbe s datiranjem Ostali dijelovi (fakultativni karakter): uvodne odredbe kaznene odredbe prijelazne odredbe

28

Nomotehnika M.K. Uvodni dio pravnog propisa Uvodni dio propisa je onaj koji u tekstu pravnog propisa stoji ispred naslova. U najveem broju propisa iz uvodnog dijela proizlaze dva temeljna podatka: a) tko je donosilac dotinog pravnog propisa b) temeljem kojeg pravnog osnova je taj propis donijet Uvodni dio Ustava - Kako pri donoenju Ustava nema pozivanja na pravnu osnovu iz koje proizlazi ovlatenje njegovu donosiocu, tako ni uvodni dio Ustava nema onaj klasian izgled pod kojim podrazumijevamo sadrajno postojanje uvodnog dijela s oznakom donosioca i pravnom osnovom za normiranje. - Prilikom donoenja Ustava donosi se, u pravilu poseban akt za njegovo proglaenje dok se u njegovim uvodnim odredbama (preambula) esto istiu osnovne orijentacije politikog i pravnog sustava. - Sam tekst Ustava poinje uvodnim odredbama koje nose naziv Izvorine osnove i u njima se daje povijesni pregled kontinuiteta hrvatske dravnosti i izraava tisuljetna nacionalna samobitnost i dravna opstojnost hrvatskog naroda. Uvodni dio zakona - U uvodnom dijelu zakona takoer se ne navodi pravna osnova temeljem koje se zakon donosi, niti u posebnoj odredbi stoji oznaka donosioca. - Svaki zakon se proglaava. To proglaenje se vri posebnim aktom (Odluka o proglaenju) kojega u pravilu donosi dravni poglavar. - U naem Ustavu pravni osnov za proglaenje zakona utvren je lankom 88. Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.

Uvodni dio podzakonskih openormativnih akata - Uvodni dio kod svih podzakonskih openormativnih akata uvijek izraava dvije bitne injenice: 1. pravnu osnovu temeljem koje se akt donosi 2. oznaku donosioca akta - Pravna osnova i oznaka donosioca izraava se tako da se navodi lanak (ako je potrebno stavak i toka) propisa koji sadri ovlatenja za donoenje, puni naziv toga propisa te slubeno glasilo u kojem je taj propis objavljen i kada. - Katkada se u uvodnom dijelu navodi i vremenska oznaka kad je propis donesen, to nije nuno jer se vrijeme datiranja daje uvijek na kraju teksta propisa.

29

Nomotehnika M.K.
Naslov

pravnog propisa

- Naslov predstavlja oznaku prema kojoj se jedan pravni propis razlikuje od drugoga. - Iz naslova pravnog propisa vide se uvijek dvije stvari: 1. vrsta propisa (zakon, uredba, pravilnik i sl.) 2. karakter sadraja prema materiji koja se regulira (npr. O izvlatenju, o morskom ribarstvu i sl.) - Neki bitni momenti o kojima treba voditi rauna pri davanju naslova: o naslov treba pisati odvojeno od ostalih dijelova teksta, jasno i uoljivo o naslov treba biti kratak, uvijek u jednoj reenici bez skraenica i interpunkcija. - Naslov pravnog propisa uvijek ima interpretativno znaenje. Po njemu se, naelno, tumai sadraj propisa.

Uvodne

odredbe

- Uvodnim odredbama donosilac ukazuje na: 1. razloge donoenja propisa 2. cilj koji se eli postii 3. rukovodne principe kojih se treba drati prilikom interpretacije i primjene - I uvodne odredbe imaju na odgovarajui nain interpretativni karakter jer u izvjesnom smislu tumae namjeru donosioca i cilj i svrhu pravnog propisa.

Centralni

dio pravnog propisa

Centralni dio pravnog propisa (sadraj propisa u uem smislu) najvaniji je dio teksta pravnog propisa. Centralnim dijelom obuhvaa se ukupna materija iju pravnu regulaciju smije donosilac izvriti jednim pravnim propisom. Centralni dio mogue je izraziti razliitim metodama normiranja: 1. metoda taksativnog normiranja 2. metoda primjerinog normiranja 3. metoda apstraktnog normiranja 4. metoda principijelnog normiranja 5. metoda precendentnog normiranja

30

Nomotehnika M.K. I. Metoda taksativnog normiranja - Metoda kod koje donosilac pravnog propisa tono propisuje sluajeve na koje e se propis primijeniti. - Taksativnim normiranjem ograniava se donoenje sadraja propisa samo na sluajeve koji su naznaeni, koristimo je kada je nuno tono i precizno iskazati nain regulacije koji se odnosi na pojedine, tono odreene sluajeve. - Metoda taksativnog normiranja je jednostavna, prilikom njezine izrade koristimo se metodom nabrajanja. - Slabost metode taksativnog normiranja jest u ogranienosti primjene sadraja propisa koji je izraen putem taksativnog normiranja. II. Metoda primjerinog normiranja (metoda analogije) - Upotrebom ove metode u sadraju pravnog propisa navode se odreeni sluajevi na koje se dotina norma odnosi i oni slue kao temeljni primjer s tim to se dotina norma moe primijeniti, putem analogije i na sline sluajeve. - Ovom metodom ne ograniava se domaaj dijela pravnog propisa ve se predvia mogunost njegovog irenja uz pretpostavku pojave slinih sluajeva. - Ovom metodom se skrauje tekst pravnog propisa. - Izuzetno je korisna u situacijama kada u momentu donoenja propisa nije mogue predvidjeti sve sluajeve koje treba obuhvatiti tim dijelom sadraja pravnog propisa. - Ova metoda se iskazuje u sadraju propisa na nain to se prije nabrajanja sluajeva na koje se tekst propisa primjenjuje stavi rije naroito, osobito, posebno ili se kod zavretka nabrajanja stavi rije i slino, itd., i drugo. - Slabost ove metode je u irini mogue interpretacije. III. Metoda apstraktnog normiranja - Ova metoda je najuobiajeniji nain normiranja koji se javlja u sluajevima kada se putem uopavanja (generaliziranja) sadraj propisa daje tako da ga je mogue primijeniti na neogranien broj sluajeva koji se ubudue mogu javiti. - Slabost ove metode je preirok obujam propisa nastalog primjenom uopavanja. IV. Metoda principijelnog normiranja - Specifina metoda koja je nastala kao posljedica okolnosti to su odreena uopavanja pravnih pojmova svedena na principe koji dobivaju karakter pravnih naela i postaju zajednika za vie pravnih propisa (npr. Naelo zakonitosti, naelo jednakosti pred zakonom i sl.) - Ova metoda pridonosi skraenju teksta propisa i izbjegavanju nepotrebnog ponavljanja sadraja. V. Metoda precendentnog normiranja - Ovdje se radi, u stvari o primjeni principa presedana tako to se, zahvaljujui nainu koji je u praksi ranije rijeen neki sluaj rjeavaju u budue isti ili slini sluajevi.

31

Nomotehnika M.K.
Kaznene

odredbe

Kaznene odredbe navode sankciju koju donosilac propisa predvia za subjekte ije bi ponaanje i djelovanje ili proputanje bilo suprotno odreenjima u pravnom smislu. Dva glavna pristupa nainu izrade kaznenih odredaba: 1. u tekstu pravnog propisa daje se opis djela koje prema propisu ima odgovarajuu kvalifikaciju i odmah uz to propisuje sankciju koja moe zadesiti poinioca takvog dijela. 2. donosilac pravnog propisa propisuje prava i dunosti odreenih subjekata, a nakon toga u posebnom dijelu teksta, koji obino nosi oznaku kaznene odredbe propisuje sankcije za prekrioce odredaba koje je propisao.

Prijelazne

odredbe

U pravilu su prisutne u onim propisima koji reguliraju materiju koja je ve jednom bila regulirana. - U sluajevima kada novi propis ponovo regulira (na drugaiji nain) jednu materiju postavlja se pitanje sudbine onih sluajeva i odnosa ije je rjeavanje poelo prema odredbama ranijeg propisa a nije zavreno do pojave novog. - Postojanje takvih graninih sluajeva, koji nastaju u onom praznom prostoru prestanka djelovanja starog propisa i poetka djelovanja novog propisa, izaziva potrebu propisivanja prijelaznih odredbi. - Pri izradi prijelaznih odredaba treba paziti da se njima ne povrijede ve steena prava odreenih subjekata, ali i da se to lake izvri prelazak na reim novog propisa. - Prijelazne odredbe u izvjesnom smislu imaju povratno djelovanje jer se odnose na sluajeve ije je rjeavanje zapoelo po odredbama ranijeg propisa, ali nije bilo zavreno do donoenja novoga. - Najvei broj prijelaznih odredaba je privremenog karaktera jer su te odredbe ograniene na odreene sluajeve. Kad se takvi sluajevi rijee, tada prestaje potreba za daljnjim postojanjem prijelaznih odredaba koje se na takve sluajeve odnose odumiru u sustavu prava.

Zavrne

odredbe

U zavrnim odredbama se nalazi prije svega odredba o vremenskom vaenju propisa. Iz zavrnih odredaba vidi se ponajprije kada je propis koji je u pitanju stupio na snagu. - Ako je u pitanju propis s ogranienim trajanje onda se u zavrnim odredbama oznaava vrijeme do kojega vai, odnosno moment prestanka njegova vaenja. - U zavrne odredbe ulazi oznaka momenta donoenja pravnog propisa.

32

Nomotehnika M.K. Mogu se javiti etiri vremenska momenta kod nastanka i vaenja pravnog propisa: 1. moment kada je pravni propis donesen (kada je nastao) datiranje propisa 2. moment objavljivanja pravnog propisa 3. moment stupanja na snagu 4. moment stvarnog poetka primjene - U zavrne odredbe ulaze norme o derogaciji. To znai da se iz zavrnih odredaba jednog pravnog propisa vidi koji su pravni propisi, njegovim stupanjem na snagu, odnosno momentom njegove primjene prestali vaiti. - U praksi, kod izrade pravnih propisa, se esto spajaju u istoj glavi prijelazne i zavrne odredbe koje mogu biti jedna posebna glava pravnog propisa.

FORMA TEKSTA (SADRAJA) PRAVNOG PROPISA

- Pravni propisi izraavaju se u pisanoj formi. - Sadraj propisa je podijeljen obino na dijelove, glave, odnosno poglavlja i odsjeke. Ako je centralni dio propisa dui onda se radi preglednosti esto razdvaja na dijelove, glave ili poglavlja. - U pravilu se kao posebni dijelovi teksta propisa izraavaju se kaznene i prijelazne odredbe (kad su sadrane u tekstu pravnog propisa) te zavrne odredbe. - Dijelovi propisa mogu se oznaiti brojevima i mogu imati posebne naslove. - Ukupni tekst pravnog propisa sastoji se od lanaka. lanak pravnog propisa tvori jednu ili vie misli koji predstavljaju izvjesnu cjelinu, izraavaju se reenicom ili vie njih. lanak se jo moe razbiti i na stavke.

OBJAVLJIVANJE PRAVNIH PROPISA

(publikacija) Objavljivanje pravnih propisa je radnja u postupku donoenja pravnih propisa putem koje se na unaprijed propisani nain objelodanjuje sadraj teksta pravnog propisa kako bi se s tim sadrajem mogli upoznati svi oni drutveni subjekti koji za to imaju interes. Nunost objavljivanja je pretpostavka za mogunost njihove primjene. U hrvatskom pravu postoji ustavna odredba da se zakoni prije nego to stupe na snagu objavljuju u Narodnim novinama glasilu koje je prema Ustavu, slubeni list Republike Hrvatske.

33

Nomotehnika M.K. Radi izvjeivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije. Glasilo Sabora Izvjea Hrvatskoga sabora objavljuje: - prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora, - pojedine prijedloge, odnosno konane prijedloge zakona i drugih akata Sabora, - pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata, - zakljuke Sabora i radnih tijela Sabora, - poticaje, stajalita i miljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odluuje u Saboru, - akte Predsjednika Republike, - saete govore odrane na sjednicama Sabora, - zastupnika pitanja i odgovore Vlade, - prikaz rada Vlade, - kroniku znaajnijih dogaanja u Saboru, Uredu Predsjednika Republike i Vladi, - kroniku meuparlamentarne suradnje Sabora, - ivotopise dunosnika koje je izabrao, odnosno imenovao Sabor.

IZMJENE I DOPUNE PRAVNIH PROPISA

Vijek trajanja pravnog propisa stoji u obrnutoj proporciji s dinamikom drutvenog razvoja. Zahtjev vremenskog kontinuiteta trai da u svakom vremenu imamo propis koji odgovara zahtjevu tog vremena. Ako se osnovna koncepcija propisa mijenja, jer to zahtijevaju novi drutveni odnosi, onda treba propis staviti izvan snage, tako to e se isti zamijeniti drugim propisom. Ako nije dolo do izmjene temeljne koncepcije pravnog propisa ve se ona zadrava i dalje ali su ipak nuni zahvati u njegov tekst onda se sluimo tehnikom izmjene i dopune pravnog propisa. Izmjene pravnog propisa su radnje putem kojih se odgovarajui dio teksta pravnog propisa mijenja kako bi svojim sadrajem odgovarao novonastalim drutvenim zahtjevima osuvremenjivanje pravnog propisa. Dopune pravnog propisa znae radnje kojima se upotpunjuje tekst pravnog propisa kako bi svojim sadrajem ostvario ukupnost regulacije drutvenih odnosa koje mora obuhvatiti. Potrebe za izmjenama i dopunama nastaju uslijed dva temeljna razloga: 1. zahtjev za usaglaavanjem teksta pravnog propisa s promijenjenim zahtjevima drutvene sredine i vremena 2. loe predvianje donosioca pravnog propisa, odnosno mogue loe izraavanje postavljenih ciljeva drutvene politike od strane redaktora pravnih propisa U pravilu se izmjene i dopune vre tako da se donese novi propis (Z. o izmjenama i dopunama zakona, Uredba o izmjenama i dopunama itd.) 34

Nomotehnika M.K.
PROIENI TEKST

PRAVNOG PROPISA

Proieni tekst pravnog propisa nastaje tako da se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio vei broj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni, odnosno dopunjeni dijelovi i umjesto njih uvrste izmjene, odnosno dopune koje su izvrene do momenta proiavanja teksta. Na taj se nain tekst proiava i njegov sadraj ine odredbe izvornog teksta koje nisu mijenjane i sve izvrene izmjene i dopune, kao i eventualni ispravci tekst ako ih je bilo. Ovim se putem dobiva jedan tekst (umjesto ranijeg izvornika i svih izmjena i dopuna) s novom numeracijom lanaka. Prilikom utvrivanja proienog teksta pravnog propisa, tijelo koje utvruje proieni tekst u uvodnom dijelu proienog teksta poziva se na ovlatenje koje mu je dodijeljeno da bi mogao utvrditi proieni tekst te ujedno navodi to proieni tekst sadri.

ISPRAVCI

PRAVNIH PROPISA

Ispravci pravnih propisa jesu radnje putem kojih se vri usklaivanje izmeu izvornog teksta propisa, onakvog kakav je usvojio njegov donosilac i teksta tog propisa kakav je objavljenkada se meu njima jave razlike. Razlike mogu nastati zbog razliitih razloga greke uslijed nemarnosti, greke u tiskanju, u prepisivanju i sl.. Dunost je tada donosioca da pogreni (objavljeni ) tekst ispravi. Kada se vri ispravak teksta pravnog propisa u kojemu je uoena greka, onda se u uvodnom dijelu ispravka najprije konstatira uoenost greke i naziv propisa u kojemu je greka uoena s naznakom slubenog glasila u kojemu je propis objavljen.

35

Nomotehnika M.K. EUROPSKO PRAVO Aqui communitauire (eki komuniter) Nov program, vee se za europsko pravo. To je ukupni sadraj europskog prava!Skup je prava i obveza koji obvezuje i povezuje sve zemlje unutar EU. Postoji nekoliko elemenata koji ga ine: 1.)osnivaki ugovori (3) a.) Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici b.) Euroatom (odnosi se na suradnju europskih drava u pogledu iskoritenja atomske energije) c.) Ugovor o osnivanju Zajednice za ugljen i elik Ulaze i ugovor iz Mastrichta(uspostavljena EU) i ugovor iz Nice(ugovor europskog prava) 2.) Drugi element su opa pravna naela i pravni standardi koje sudovi donose prilikom donoenja svojih odluka, te ih ugrauju u zakonske propise. 3.) Odluke Europskog suda. Sudske presude nisu izvor prava, osim u angloamerikim dravama. Takvu praksu nije posve prihvatio Europski sud. On donosei presude stvara pravo EU-je i taj dio prava ulazi u pojam aqui communitauire, ulaze i konvencije.

Pravna priroda EU Za lanice EU najvie pravo je europsko pravo. Eu sjedinjuje gospodarsko i politiko djelovanje s ciljem boljeg povezivanja drava. Najvei domet povezivanja je slobodan promet roba, ljudi i kapitala. Dakle, neka vrsta slobodne trgovinske zone. EU je politiko pravni subjekt posebne vrste. Ona nije klasina konfederacija, nije ni federacija, ni federacija u nastajanju. Primarni izvori prava EU Ugovor o EZ Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji

Sekundarni izvori prava EU Su akti koje donose institucije EU u kojima se EU temelji: triju zajednica EZ, EZU, Euroatom,, zajednike vanjske politike te suradnja u podruju pravosua u unutarnjih poslova Akti koji se donose u okviru triju zajednica dijele se na: Obvezujue: uredbe, smjernice, odluke Neobvezujue: preporuke, miljenja U okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike, te suradnje u podruju pravosudnih poslova donose se akti drugog karaktera (okvirna odluka, odluka, zajednika izjava, zajednika strategija, izjava, zakljuak, konvencija)

36

Nomotehnika M.K. Protokol 7 Nakon proirenja EU s 15 na 25 lanica (1.5.204.) usvojen je dodatni protokol pod nazivom Protokol 7. ovim se protokolom regulira reim trgovine poljoprivrednim proizvodima izmeu Hrvatske i proirene EU te zamjenjuju dosadanji dodaci sporazuma kojima se reguliraju spomenuta pitanja. Njime su utvrene hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode. Dodatna pitanja Pravna priroda poslovnika Poslovnikom se ne ureuju odnosi materijalnog prava nego odnosi u procesnom pravu, odn. regulira se rad dravnih ustanova, ureda i drugih organizacija kako bi djelatnosti koje obavljaju stekle zakonitu i pravnu formu. Poslovnik donosi tijelo (Sabor, Vlada itd.) sukladno zakonu i aktu o osnivanju te njime ureuje pitanja unutarnjeg ustrojstva, naina rada i odnosa u samom tijelu. Sam poslovnik spada u pomone izvore prava. "Meunarodni ugovor" je sporazum _ utemeljen na sukladnom oitovanju najmanje dvaju meunarodnopravnih subjekata _ koji je ureen meunarodnim pravom i koji je u pisanom obliku, bez obzira na to je li sadran u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili vie meusobno povezanih isprava i neovisno o njegovu nazivu, kojega Republika Hrvatska sklapa s jednom ili vie drava, jednom ili vie meunarodnih organizacija odnosno jednim ili vie ostalih meunarodnopravnih subjekata. Potpisivanje me. ugovora Kad je predsjednik Republike, odnosno Vlada Republike Hrvatske, dala punomo za potpisivanje meunarodnog ugovora jednom od lanova izaslanstva Republike Hrvatske, taj lan izaslanstva moe nakon zavrenih pregovora ugovor potpisati, ako je njegov sadraj u skladu s osnovom za voenje pregovora i sklapanje meunarodnog ugovora . Potvrivanje me. ugovora Izaslanstvo Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana potpisivanja, odnosno usvajanja teksta meunarodnog ugovora, dostavlja nadlenom dravnom tijelu meunarodni ugovor na hrvatskom jeziku i na jednom od jezika izvornika ako to nije hrvatski. Postupak za potvrivanje meunarodnog ugovora pokree Vlada Republike Hrvatske na poticaj Ministarstva vanjskih poslova. Sabor Republike Hrvatske potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.

37

Nomotehnika M.K.

Pravna priroda UZ za provedbu Ustava Ovim se zakonom rjeava pitanje usklaivanja odredbi koje su bile na snazi prije donoenja Ustava as novim Ustavnim rjeenjima. Radi se o vremenskim rokovima do kada vrijede odreeni lanci iz starog Ustava

Klubovi zastupnika Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati: - politika stranka koja ima najmanje tri zastupnika, - dvije ili vie politikih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika, - najmanje tri nezavisna zastupnika, - zastupnici iz reda nacionalnih manjina. Zastupnik moe biti lan samo jednog kluba, a zastupnik iz reda nacionalnih manjina moe biti i lan kluba stranke kojoj pripada, uz njezin pristanak. Predsjednik Kluba zastupnika, u pogledu prava i obveza, ima status predsjednika radnog tijela Sabora.

Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav: - prati i razmatra provedbu Ustava Republike Hrvatske, - razmatra naelna pitanja u vezi s usuglaavanjem zakonodavstva s Ustavom Republike Hrvatske, - razmatra miljenja i prijedloge ustavne naravi upuene Saboru, - u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajuih akata, - provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Saboru, - u postupku raspisivanja referenduma ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj priprema prijedloge odgovarajuih akata, - rjeava sporove o djelokrugu radnih tijela Sabora, - prati provedbu Poslovnika Hrvatskoga sabora, - predlae donoenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora. - razmatra naelna pitanja zatite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina. U djelokrugu su Odbora za Ustav, Poslovnik i politiki sustav poslovi utvrivanja i praenja provoenja politike, a u postupku donoenja zakona i drugih propisa ima prava i dunosti matinoga radnog tijela u podrujima koja se odnose na: - udruivanje, javna okupljanja i mirne prosvjede graana, - birako pravo, izbor zastupnika u Sabor, izbor predsjednika Republike, izbor za tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i referendum, - pravni poloaj vjerskih zajednica, - uporabu i zatitu grba, zastave i himne Republike Hrvatske i drugih dravnih simbola, dravne blagdane, nagrade i druga priznanja, - opa pitanja ustavnosti i zakonitosti, 38

Nomotehnika M.K. - javno informiranje, - opa pitanja funkcioniranja politikog sustava, - pitanja ustrojstva i djelokruga dravnih tijela, osnivanja, ustrojstva, djelokruga i naina rada tijela dravne uprave, - pitanja i odnose iz djelokruga dravne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela dravne uprave, - izvjea dravnih tijela dravne uprave o primjeni zakona i o opim problemima dravne uprave, - temeljna pitanja vlasnikih odnosa, - ustrojstvo, djelokrug i nain rada pukog pravobranitelja,

Odbor za zakonodavstvo: - razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklaenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade, - razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminoloku usklaenost akata koje donosi Sabor, - daje miljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje, - brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje miljenje o naelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona, - razmatra akte koje potvruje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje miljenje, - utvruje i izdaje proiene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor, kad je tim zakonima ili aktima za to ovlaten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni, - razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumaenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor,

39