Nomotehnika » M.K.

©

NORMATIVNA DJELATNOST Nomotehnika je znanost o izradi pravnih propisa. Normativna djelatnost je skup postupaka i radnji kojima se donose i stvaraju pravni propisi. U normativnu djelatnost spadaju također postupci i radnje kojima se postojeći propisi mijenjaju, dopunjuju ili ukidaju. - podjela normativne djelatnosti prema subjektima koji je vrše: a) Normativna djelatnost državnih organa b) Normativna djelatnost nedržavnih organa - podjela normativne djelatnosti prema vrstama akata koji se donose: a) Normativna djelatnost u okviru koje se donose opći (generalni) pravni propisi b) Normativna djelatnost u okviru koje se donose pojedinačne norme Općim aktima se na generalan način reguliraju društveni odnosi (apstraktna pravila). Pojedinačnim aktima se regulira konkretan društveni odnos (pojedinačni slučajevi).

Propisi i opći akti u hrvatskom sustavu prava U hrvatskom pravnom sustavu dvije su grupe propisa i općih akata: a) Pravni propisi koje donose državni organi b) Opći akti koje donose strukture izvan državnog aparata Pravni propisi državnih organa: 1. Sabor RH - Ustav, zakone, državni proračun; - odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke 2. Predsjednik RH - uredbe sa zakonskom snagom 3. Vlada RH - uredbe, odluke, rješenja i zaključke 4. Ministri i ravnatelji državnih upravnih organa - pravilnike, naredbe, naputke za provedbu zakona 5. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave - statute, odluke Pravni propisi izvan strukture državnog aparata: Ustanove mogu donositi prema Z. o ustanovama statute i druge opće akte sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

1

Nomotehnika » M.K.© Značenje pravnog normiranja kao oblika društvenog stvaranja: - Pažnju djelatnosti normiranja poklanja jednako onaj tko pravne propise donosi, kao i onaj zbog kojih se pravni propisi donose. Za prve, pravni propis, koji nastaje kao „produkt“ djelatnosti normiranja predstavljaju jedan od instrumenata provođenja i ostvarivanja njihove volje. Društveni se odnosi pretvaraju u pravne odnose njihovim reguliranjem putem pravnih normi. Subjekti tih odnosa iz pravnog propisa stječu saznanje o obujmu prava kojima mogu raspolagati u ostvarivanju odnosa, kao i o ukupnosti dužnosti koje moraju ispuniti putem određenog djelovanja ili propuštanja. Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa: - Suvremene države prisiljavaju dva razloga da gomila pravne propise. Prvi je u tome što raste broj društvenih odnosa koji se pravno reguliraju, a drugi je razlog što načelo zakonitosti i zahtjev za cjelovitošću pravnog sustava nameću potrebu da svi društveni odnosi budu regulirani pravom. Današnja država dolazi u priliku da normativno uređuje i ona društvena područja o kojim se donedavno nije ni razmišljalo npr. Pravna regulacija upotrebe atomske energije. Potreba postojanja znanosti o izradi pravnih propisa u Hrvatskoj ima višestruku osnovu: 1. Prva okolnost koja utječe na postojanje te potrebe jest specifičnost društvenog i političkog uređenja, a u okviru toga i pravnog sustava koji putem pravnih propisa što ga čine treba da te osobitosti izrazi njihovom pravnom regulacijom. 2. Drugo, pravni sustav u Hrvatskoj karakterizira kvalitativne i kvantitativne promjene koje ga prate. Sadržaj društvenih odnosa koji se reguliraju pravnim pravilima u Hrvatskoj dobivaju novu kvalitetu, koja odgovara stupnju društvenog razvoja i njihovim posebnostima. 3. Kao treće treba naglasiti dinamičnost našeg društvenog razvitka koja nameće potrebu stalnog praćenja pravnog sustava i razvijanje takve normativne djelatnosti koja će intervenirati kad god je potrebno donošenje novih pravnih propisa kojima će se održavati novi zahtjevi društvene zajednice. Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa →Znanost o izradi pravnih propisa ima zadatak da utvrdi i izrazi principe i načela koja će služiti pri izradi pravnih propisa u svrhu njihove bolje kvalitete. Na indirektan način znanost o izradi pravnih propisa pridonosi olakšanju primjene pravnih propisa. - Naime, uspješnost i mogućnost odgovarajuće primjene pravnog propisa ovisi u velikoj mjeri o kvaliteti njihove izrade. Tehnički dobro izrađen pravni propis relativno se lako tumači i primjenjuje. Pojam znanosti o izradi pravnih propisa Znanost o izradi pravnih propisa jest znanstvena disciplina koja u području prava utvrđuje načela i principe izrade pravnih propisa. NOMOTEHNIKA je znanost o sustavu i izradi pravnih pravila (od grč. nomos=znanost, tehne=vještina). Za nomotehniku se kaže i da je to pravna znanost o meritornim metodološkim komponentama pripreme i izrade pravnih pravila i pravnih akata uopće.

2

Nomotehnika » M.K.© Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama materijalnog prava: Predmet proučavanja znanosti o izradi pravnih propisa jesu pravni propisi kojima se na apstraktan način uređuju ponašanja subjekata u društvu. Znanost o izradi pravnih propisa ne zanima primarno sadržaj pravnih propisa, već njihova forma tj. način na koji se izražavaju i postupak odnosno tehnika. Metoda znanosti o izradi pravnih propisa: Za nomotehniku se ističe kako „nema nikakvih drugih metoda osim onih koje se upotrebljavaju u ostalim društvenim znanostima“. Nepostojanje posebne metode, može biti posljedica dviju okolnosti: 1. što je sama znanost mlada i nerazvijena pa, dosljedno tome, nije i uspjela razviti svoju posebnu metodu. 2. što je u pitanju društvena znanost, pa se ona za postizanje rezultata u području vlastitog znanstvenog istraživanja može koristiti metodama koje su već isprobane u ostalim društvenim znanostima.

HIJERARHIJA PRAVNIH PROPISA Dioba vlasti: a) HORIZONTALNA:  zakonodavna  izvršna  sudbena b) VERTIKALNA:  lokalna (općine i gradovi)  regionalna (županije)  nacionalna  nadnacionalna Položaj koji jedan pravni propis zauzima na hijerarhijskoj ljestvici pravnih propisa ovisi o dva bitna čimbenika: 1. položaj donositelja - npr. Pravni propisi što ih donosi Sabor su iznad propisa što ih donosi Vlada 2. vrsta pravnog propisa koji se donosi (ako ih donosi isti organ) - npr. Ustav je iznad zakona Na položaj pravnog propisa mogu utjecati i druge okolnosti: - postupak donošenja određenog propisa; - važnost društvenih odnosa koje određeni pravni propis regulira Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi počiva na tradicionalnoj poredanosti pravnih pravila po njihovoj pravnoj snazi na : - Ustav - zakone 3

• Ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovlaštenja donosioca drugih pravnih propisa. • Njime se definiraju osnove društvenog i političkog uređenja zemlje. Promjena (revizija) Ustava→ Pravo da predloži promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru RH. normativni ustav 2. Predsjednik republike i Vlada. semantički ustav Normativni ustav – je onaj ustav koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u životu.Nomotehnika » M. Ustav trajnije vrijednosti( treba biti podoban kroz duže vremensko razdoblje i kvalitetno ispunjavati svoj cilj) 4 . g : Način na koji će pisci napisati ustav. 1. (Hrvatska je u SFRJ imala institute komunističke vlasti i novim Ustavom se približava Europskoj pravnoj i ustavnoj tradiciji. Sabor RH odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. nego se treba naslanjati na ono što je bilo prije u Hrvatskoj pozitivnoj pravnoj tradiciji) 2. te usmjerava demokratski politički proces u zemlji. Ustav RH treba slijediti pozitivnu Hrvatsku državno – pravnu tradiciju (Ustav nije nešto sasvim novo. vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Podjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. jednakost. Sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika.© podzakonske općenormativne akte Ustav • Ustav je temeljni i najviši akt kojim se uređuje pravni i politički poredak neke zemlje • Ustav tvori pravno pravilo najveće pravne snage. poštivanje prava čovjeka. Čl. nominalni ustav 3. Vrednote ustavnog poretka RH . socijalna pravda.K. očuvanje prirode i čovjekova okoliša.Sloboda. i poprima neka rješenja iz SAD-a) 3. nepovredivost vlasništva. • Donosioci drugih pravnih propisa nalaze pravno uporište za donošenje svojih općih akata direktno ili indirektno u Ustavu.O promjeni Ustava odlučuje se 2/3 većinom svih zastupnika. te može određivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih. nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova. Na tim osnovama gradi se i dalje razrađuje pravni sustav. Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka (da ga može razumjeti svaki pojedinac) 4. mirotvorstvo. povratak Europskoj i oslonac na Sjeverno Američku pravnu i ustavnu tradiciju. 3 URH Metodologijska polazišta za izradu Ustava iz 1990. Nacrt promjene Ustava HR.

temeljne 2. Temeljne odredbe. socijalna država 8. Izvorišne osnove. ne sadrži nikakve norme. lokalna i područna (regionalna) samouprava. – 142 članka. Ustav iz 1990. u tom se djelu naznačuje tko donosi ustav i u čije se ime ustav prihvaća. Ustrojstvo samouprave i uprave. pravo vlasništva. Tekstualno su opširnije od preambule. sloboda poduzetništva 7.K. U njima se naznačuje tko donosi Ustav i u čije se ime ustav prihvaća.Nomotehnika » M.proslov ili preambula – na početku ustava.normativni dio – sadržajno obuhvaća sve temeljne norme ustavnog prava Vrste odredbi u ustavu: 1. prijelaz iz kontrolirane planske u tržišnu ekonomiju 2. III. V. izlažu se povijesni temelji Ustava i države za koju se donosi. jamstvo prava i slobode 9. VII. političko. izlažu se povijesni temelji ustava i države za koju se donosi. ustavni tekst počinje sa riječju Ustav. Promjena Ustava. II. prijelazne 5. Ustavni sud RH. pravna država – vladavina zakona i predstavnička demokracija 5.PREAMBULA je dio pisanog dokumenta kojeg pravna teorija ne smatra Ustavom. Struktura ustava: . Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija: 1. prijelaz iz jednopartijske vladavine u višestranačku demokraciju prijelaz iz sustava arbitrarne i neograničene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj državi. VII. Ustrojstvo državne vlasti. Prijelazne i završne odredbe. o slobodama i pravima čovjeka i građanina 3. Razlika između preambule i izvorišnih osnova: . Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina. o ustrojstvu državne vlasti 4. 5 . IV. Ona nije sastavni dio Ustava osim ako sastavni dio kaže da je. cilj Ustava su čovjekova ljudska i narodna prava 2.aneksi – posebni dodaci na koje se upućuje u normativnom dijelu . IX. Mogu biti dugačke i kratke. VI. Završne odredbe Ukupno 147 članaka. IX. poduzetničko 6. navode se temeljna načela koja se u ustavu razrađuju. pisan je svečanim stilom a sadržaj je opisan . naslov: VI. osiguranje suverenosti RH. .amandmani – dodaci uz osnovni prvobitni tekst .IZVORIŠNE OSNOVE – su sastavni dio Ustava. Mjesna. pravo na slobodno udruživanje. zakonodavna vlast pripada Saboru 4. Međunarodni odnosi.© Političko pravna načela za izradu Ustava: 1. završne Struktura Ustava RH: I. Stil je svečan. suverenitet izvire iz naroda i njemu pripada 3.danas imaju političko-povijesni dio u hrvatskom Ustavu.

izborni sustav. Ustava. i 82. Razlozi za dekoncentraciju normativne funkcije: • nemogućnost zakonodavnog tijela da zbog svog karaktera i načina rada samo sve regulira putem zakona • podzakonskim normiranjem se upotpunjuje pravni sustav • podzakonskim normiranjem se postiže da zakonski tekst bude precizan.Zakone kojima se uređuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode.zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika.© Zakoni Zakon je poslije Ustava pravni propis s najvećom pravnom snagom što se potvrđuje kroz nekoliko činjenica: • Zakon je akt što ga donosi predstavničko tijelo koje ima karakter najvišeg organa vlasti što onda utječe i na rang zakona kao pravnog akta u hijerarhijskoj strukturi prava. Organski zakoni: . 81. Podzakonski općenormativni akti To su opći akti koji po svojoj pravnoj snazi slijede iza Ustava i zakona.Nomotehnika » M. nedvosmislen.K. Vrste podzakonskih općenormativnih akata: 1. • U hrvatskom pravnom sustavu zakone donosi Hrvatski sabor prema odredbama čl. jasan u izražavanju i pregledan. spontani podzakonski općenormativni akti koji mogu biti samostalni i nesamostalni 6 . • Oblast društvenih odnosa koje se normativno uređuju zakonom su po svojoj važnosti najznačajnije društvene oblasti koje baš zbog toga ne mogu biti predmet podzakonskog normiranja. • Zakon je vrsta pravnog propisa što predstavničko tijelo donosi u posebnom postupku a donošenje zakona često u pojedinim pitanjima propisuje sam Ustav. podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona 3. ali se time još uvijek ne postiže sveobuhvatnost zakona. ustrojstvo i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. Različita područja moraju se regulirati i propisima po svom rangu nižim od zakona tzv. podzakonski općenormativni akti koji nadopunjuju i koji zamjenjuju zakon 4. Podzakonskim općenormativnim aktima. podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju 2. • Zakon sadrži odredbe koje čine najčešću pravnu podlogu kako za donošenje podzakonskih akata tako i za donošenje pojedinačnih akata za konkretan društveni odnos. Zakonodavnim se putem reguliraju mnoga izuzetna važna područja. . Podzakonske općenormativne akte karakterizira raznovrsnost i brojnost kako samih akata tako i organa ovlaštenih za njihovo donošenje.

© 1. Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. Ustava RH regulira donošenje uredbe sa zakonskom snagom kao spontanog podzakonskog općenormativnog akta koji može donijeti samo predsjednik RH: „Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. vremenski uvjetovano ili ne. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. jedinstvenosti i opstojnosti države. 3. Izvode se iz samog zakona. dano generalno ili za pojedine situacije (npr. a omogućavaju bolju realizaciju onih načela koje je sam zakon već formulirao s time što ih detaljnije razrađuju i osiguravaju stručno tehnički dio njihove realizacije.u svakom slučaju osnova za prenošenje ovlaštenja. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju. ali je bitno da određeni organ propušta sam regulirati određenu materiju na čije je reguliranje inače ovlašten i ovlašćuje drugi organ da taj donese svoja pravila u toj materiji. Podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona: -Svrha je ovog podzakonskog općenormativnog akta da posluži za osiguranje što lakšeg i uspješnog izvršenja zakona. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis.“ Obujam pravnog propisa U tehničkom smislu – obujam pravnog propisa tvori ukupnost odredaba kojima donosilac pravnog propisa regulira u okvirima svojih ovlasti jedan pravni propis. 4. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. Stanje nužde). Samo uz tu pretpostavku organ koji obavlja prenošenje može biti oslobođen prigovora da je djelovao protuustavno. . Radi se dakle o prenošenju nadležnosti za pravno normiranje s višeg na niži organ. Podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju: . ako Hrvatski Sabor ne odluči drugačije. Spontani općenormativni akti(samostalni i nesamostalni) -Karakteristika ovih akata je u tome što je ovlaštenje za njihovo donošenje utvrđeno već prije u nekoj pravnoj normi (Ustavu ili zakonu). Podzakonski općenormativni akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakon -Njima se ili dopunjuju već postojeće zakonske odredbe ili se podzakonskim općenormativnim aktom propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst. mora biti sadržana u pravnoj normi (Ustav ili zakon).Nomotehnika » M. odnosno nezakonito.Donose se prema posebnom ovlaštenju sadržanom u višoj pravnoj normi. bez obzira na organe koji su u pitanju. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti.K. 2. Predsjednik republike može. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. To ovlaštenje može biti dano u obliku ustavnog ili zakonskog ovlaštenja. Članak 100. S prestankom važenja zakona gubi snagu i općenormativni akt donesen za njegovo izvršenje. 7 . donositi uredbe sa zakonskom snagom.

Nomotehnika » M.  Odnos sadržaja pravnog propisa prema broju odredaba koje se na taj sadržaj odnose: . 8 . Vrijednost pravne regulacije određene materije u pravnom propisu primarno ovisi o načinu na koji je iskazan i obuhvaćen sadržaj materije koje je trebalo normativno regulirati. Što je širi krug slučajeva na koje pravni propis se odnosi i što je veći broj subjekata koji su dužni postupati po njegovim odredbama to je pravni propis po svom sadržajnom obujmu veći.sadržajna komponenta odredaba pravnog propisa o pojedinom pitanju koje taj pravni propis regulira izuzetno je važna.K.© U sadržajnom smislu – obujam pravnog propisa predstavlja ukupnost društvenih odnosa i subjekata koji su odredbama odgovarajućeg pravnog propisa obuhvaćeni. Kada su pojedina pitanja u pravnom propisu izdvojena u zasebnu cjelinu i kada su posebno prikazana u sadržaju pravnog propisa onda je to dokaz njihova značenja i važnosti gledano s aspekta donosioca pravnog propisa(MEĐUZAVISNOST SADRŽAJA I FORME). . Međutim.veći broj odredaba u heterogenom pravnom propisu o jednom posebnom pitanju znači iskazivanje i priznavanje veće važnosti od strane donosioca takvog propisa upravo tom pitanju u odnosu na druga pitanja koja dotični pravni propis također regulira. .položaj pojedinih odredaba u sistematici pravnog propisa izražava također stupanj važnosti koji je donosilac takvog pravnog propisa poklonio odnosima koji se reguliraju tim odredbama. obujam pravnog propisa može biti širok i kad se odnosi na mali broj subjekata uz uvjet da se odnosi na velik broj slučajeva i obratno.

© PRETPOSTAVKE ZA DONOŠENJE I IZRADU PRAVNIH PROPISA Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa su takve pretpostavke koje su nužne za pravilno (ustavni i zakonito) donošenje bilo kojeg pravnog propisa.K. Takve pretpostavke jesu: 1. da pravni propis ima odgovarajući sadržaj 4. da je u pravnom propisu osigurano vremensko i prostorno djelovanje. Ovlaštenje za donošenje pojedinog pravnog propisa sadržano je uvijek u nekom višem pravnom pravilu. da je provedena određena procedura donošenja pravnog propisa 3. mjesna nadležnost – utvrđuje prostor djelovanja nekog organa Donosilac pravnog propisa čini grešku: a) kada normira materiju koju nije ovlašten normirati b) kada materiju koju inače može normirati. Nadležnost može u višem pravnom pravilu biti propisana: a) DIREKTNO – slučaj kada se točno naznačuje tko će i kojom vrstom propisa koju materiju regulirati b) INDIREKTNO – kada se u višem pravnom propisu označava vrsta pravnog propisa kojom će se odgovarajuća materija regulirati Postoje dvije vrste nadležnosti: 1. Nadležnost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja donošenju pravnog propisa. stvarna nadležnost – određuje koje radnje odnosno vrstu odluka neki organ donosi 2. Nadležnost donosioca pravnog propisa Nadležnost znači pravo i dužnost jednog društvenog subjekta da određene društvene odnose regulira putem odgovarajućeg pravnog propisa. Donosilac pravnog propisa mora nedvojbeno znati odgovor na dva pitanja: a) Da li je uopće nadležan za donošenje određenog pravnog propisa? b) Koja pitanja i koliko široko može zahvatiti odredbama pravnog propisa koji smije donijeti? Prema Poslovniku Hrvatskoga sabora prijedlog zakona kojim se pokreće postupak donošenja zakona mora prije svega sadržavati ustavnu osnovu donošenja zakona. normira šire nego što je inače dopušteno c) ako materiju koju je dužan regulirati uopće ne regulira 9 .Nomotehnika » M. da je donosilac pravnog propisa nadležan 2.

U obrazloženju prijedloga zakona daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. proglašenja i objavljivanja. 3. tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju. Postupak donošenja zakona Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Tekst prijedloga zakona sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi. prilaze tekst konačnog P.Z. odnosno dopunjuju. posebice stručna mišljenja. tekst prijedloga zakona.© PROCEDURA DONOŠENJA PRAVNOG PROPISA Procedura donošenja pravnog propisa čini skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku čitava postupka. 2. ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona 4. ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći.Nomotehnika » M. klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. ustavnu osnovu donošenja zakona. prihvaćene međunarodne ugovore i druge akte kojima obrazlaže svoj prijedlog. Greška u proceduri donošenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalno pravnu valjanost pravnog propisa i čini osnovu za postavljanje pitanje njegove ustavnosti i zakonitosti. Prijedlog zakona sadrži: 1.Z. predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu. • Kad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje. Konačni prijedlog zakona sadrži isto što i prijedlog zakona samo što se umjesto teksta P. Utvrđena pravila procedure obvezuje donosioca odgovarajućeg pravnog propisa na način što ovaj mora prilikom donošenja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da bi njegov propis bi donesen na formalno dopustiv način. 10 .K. s obrazloženjem 5. od prve faze davanja prijedloga ili inicijative za donošenje pravnog propisa do posljednjih faza usvajanja. ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona Uz prijedlog zakona predlagatelj može dostaviti i odgovarajuću dokumentaciju.

Nomotehnika » M. razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mišljenja..© Podnošenje i upućivanje prijedloga • Postupak donošenja zakona pokreće se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona. Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze.”. koji ih dostavlja predlagatelju zakona. Matično radno tijelo će razmotriti mišljenja. 4. Rasprava o prijedlogu zakona (prvo čitanje zakona) Prvo čitanje zakona obuhvaća: 1.. U izvješću. odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona. vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta. Predsjednik Sabora upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela. Izvješća se radnih tijela upućuju predsjedniku Sabora.E. opću raspravu o prijedlogu zakona. prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela.«. primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela. predsjednicima radnih tijela i zastupnicima. 3. Kad razmotri prijedlog zakona. Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona. osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav. Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela. predsjednik matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu. • • Razmatranje prijedloga u radnim tijelima • • • • • • • Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora. usmeno izlaganje predlagatelja.. Radna tijela. primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu. Predlagatelj zakona obvezan je izvijestiti predsjednika Sabora tko će u radnim tijelima i Saboru davati obavještenja i objašnjenja. a zakon koji se usklađuje s propisima Europske unije oznaku “P.Z. raspravu o pojedinostima. br. kada Vlada nije predlagatelj. svim zastupnicima i predsjedniku Vlade. uz matično.K. Sabor ne može odlučivati o prijedlogu zakona prije nego. raspravu o stajalištima radnih tijela. koje podnosi Saboru. Poslovnik i politički sustav. 5. br . a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona.Z. primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog. matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Saboru s mišljenjem. usvajanje zaključka o potrebi donošena zakona 11 . koja su. primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja.. matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenju. 2. Prijedlog zakona u gornjem desnom kutu naslovne stranice obvezatno sadrži oznaku: »P. na temelju izvješća Odbora za financije i državni proračun. utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva.

. utvrđuju se stajališta.druge važne okolnosti u vezi s pitanjima koja se uređuju zakonom. odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Ako se konačnim prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje. • Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona. smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen.K. • Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon. podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te . na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja zakona i izvješća matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo. prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona. Obrazloženje konačnog prijedloga zakona obuhvaća: razloge zbog kojih se zakon donosi. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju pojedinih zakonskih odredbi. • Po završenoj raspravi zaključkom. može povući prijedlog zakona do zaključenja rasprave. odnosno predstavnici koje on odredi. prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju. Ako predlagatelj zakona ne podnese konačni prijedlog zakona u propisanom roku. • Usmeno izlaganje na početku rasprave može podnijeti samo predlagatelj ili jedan od predstavnika.Nomotehnika » M. posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrditi da za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona postoje osobito opravdani razlozi. . predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona.pitanja koja se njime rješavaju.© Predlagatelj zakona. primjedbama i prijedlozima tijekom cijele rasprave. Konačni prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon. • Konačni prijedlog zakona Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona. iznositi mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima. 12 .objašnjenje odredbi predloženog zakona. Predlagatelj zakona. kojim se prihvaća donošenje zakona. odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog izlaganja na početku rasprave imaju prava davati objašnjenja.

. koji sadrži sve što i prijedlog zakona.K. Predsjednik Sabora bez odgađanja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela.raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona. osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona.Predlagatelj zakona očituje se o svakom pojedinom amandmanu. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona.stajalištima radnih tijela. .Treće čitanje se provodi iznimno. Predlagatelj zakona. odnosno odjeljcima.raspravu o podnesenim amandmanima. samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi. odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.Nomotehnika » M. člancima te o podnesenim amandmanima. Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik. . . 13 . Treće čitanje zakona provodi se. odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno izlaganje. Treće čitanje zakona . ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadržaj konačnog prijedloga zakona Donošenje zakona po hitnom postupku Iznimno. tada mora imati pisanu podršku još 25 zastupnika.odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. kada to odluči Sabor Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. a kad konačni prijedlog zakona sadrži odredbe s povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredbi. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici.U tijeku rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima. te Vladi ako nije predlagatelj.Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima. .© Rasprava o konačnom prijedlogu zakona (drugo čitanje zakona) Drugo čitanje zakona obuhvaća: . u pravilu. .Nakon rasprave odlučuje se o podnesenim amandmanima. Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s propisima Europske unije ako to zatraži predlagatelj. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku može podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili više članova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili više članova. svim zastupnicima. zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. zakon se može donijeti po hitnom postupku. a na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana. glavama. .

neovisno je li predlagatelj zakona ili ne. .Nomotehnika » M.Pri donošenju državnog proračuna primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona. Matično radno tijelo i Vlada dužni su. klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada . Predsjednik Sabora upućuje prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona Odboru za zakonodavstvo. ili nakon isteka roka. radi ocjene njegove osnovanosti.O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Vlada. naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to. . prihvaćen na sjednici Sabora. . u roku od 15 dana. u rokovima utvrđenim zakonom. Donošenje državnog proračuna . Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja nije osnovan. a mora sadržavati naziv zakona.© Amandmani .Amandman. . Odbor za zakonodavstvo.Zajedno s prijedlogom državnog proračuna podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproračunskih fondova s obrazloženjem te konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna. dostaviti mišljenje Odboru za zakonodavstvo.Amandman se upućuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o konačnom prijedlogu zakona.Predsjednik Sabora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima. Vjerodostojno tumačenje zakona Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona može podnijeti ovlašteni predlagatelj zakona.Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik. Ako utvrdi da je prijedlog osnovan. . . . predlagatelju zakona i Vladi kada ona nije predlagatelj zakona. nakon što pribavi mišljenja matičnoga radnog tijela te Vlade. Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Sabora. on će o tome izvijestiti Sabor koji povodom toga izvješća donosi odluku.K. Odbor za zakonodavstvo utvrdit će prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Saboru.Podnesene amandmane predsjednik Sabora upućuje i matičnom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima . matičnom radnom tijelu i Vladi. .Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od konačnog prijedloga zakona.Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona o kome se odlučuje.Izjašnjavanje predlagatelja i vlade je u pravilu usmeno. dostavlja predsjedniku Sabora izvješća o izvršenju državnog proračuna 14 .Prijedlog državnog proračuna s obrazloženjem predsjedniku Sabora podnosi Vlada. Sabor može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja. . ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona osnovan te u roku od 15 dana izvješćuje o svom stajalištu Sabor. ako ona nije podnositelj prijedloga.Vlada.

zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Većinom glasova svih zastupnika.Zakone. . odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade. poslovnika ili pravilnika kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo.K. osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske ili Poslovnikom drukčije određeno.U pogledu postupka za donošenje odluka.Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske.Nomotehnika » M. neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog zakona ili konačni prijedlog zakona. Hrvatski Sabor može donositi i akte u obliku odluke. a zatim o pojedinostima. .odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske. ukoliko je na sjednici Sabora nazočna većina zastupnika. Zaključcima Sabor utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama. ako Sabor ne odluči drukčije. Sabor donosi: . djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. zaključke i druge akte Sabor donosi većinom glasova.odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade.Predlagatelj akata dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Sabora. Deklaracijom se izražava opće stajalište Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu.odluku o raspuštanju Sabora.Postupak donošenja ostalih akata. ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu.Poslovnik Sabora. a prema naravi akta isti mora sadržavati obrazloženje. kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske. rezolucija. . Odlučivanje na sjednicama Sabora . ustrojstvo. . Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade. deklaracija. odluke.© Donošenje ostalih akata Sabora . osim ako Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom nije drukčije određeno. • • • • • Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva. . izborni sustav. uvijek se pokreće prijedlogom akta. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje. . način rada i odnosi u saboru ili obavljaju druga opća ovlaštenja. s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena.Za donošenje odluka na sjednici Sabora potrebna je nazočnost većine zastupnika. 15 . preporuka i drugih akata Sabora primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona. načina rada i odnosa u Saboru. . Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području. rezolucije. .

Zastupnik je dužan navesti kome upućuje zastupničko pitanje. Ustava Republike Hrvatske. . a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života. i članka 8.potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske. Usmena zastupnička pitanja: .donosi odluku iz članka 7. . . odnosno ministar dostavi pisani odgovor. 16 .Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik ili član Vlade. osim ako je Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom određeno da se i te odluke donose kvalificiranom većinom. .Nomotehnika » M. . . Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara ministar.Zastupnik može postaviti jedno pitanje. Zastupnička pitanja . te o izvršavanju zakona i drugih akata Sabora.Usmena pitanja Vladi. neovisno o tome što se pojedini zakon ili akt donosi većinom glasova svih zastupnika. .»Aktualno prijepodne« održava se na početku svake sjednice Sabora. .donosi ustavne zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina. Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme.Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinom članu Vlade o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti. .K.donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. u pravilu četiri sata. prije prelaska na prvu točku dnevnog reda i traje.donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike. za njihovo donošenje dovoljna je većina glasova nazočnih zastupnika. stavka 2. odnosno dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.Zastupnička pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku.Zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupničko pitanje. . . .© Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Sabor: . odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti. odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme »Aktualnog prijepodneva«.Kada se u postupku donošenja zakona na sjednici Sabora na temelju odredbi Poslovnika donose odluke koje prethode donošenju zakona i drugih akata.Ako je nezadovoljan odgovorom zastupnik može zatražiti da mu Vlada.donosi Ustav Republike Hrvatske i promjenu Ustava Republike Hrvatske.

povodom interpelacije. Interpelacija se podnosi u pisanom obliku. Prema grč. U istom roku Vlada. Vlada je obvezna. odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. izvješće o svojim mišljenjima i stajalištima povodom interpelacije. U njoj mora biti jasno postavljeno i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati. - Pravna tehnika je skup znanja.Pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku daje se u roku 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi. 17 . odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje.K.© Pisana zastupnička pitanja: . Interpelaciju predsjedniku Sabora podnosi najmanje desetina zastupnika. Raspravu o interpelaciji Sabor može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom. Predsjednik Sabora upućuje izvješće zastupnicima. postavljati zastupnička pitanja u pisanom obliku a nakon dobivenog odgovora i dopunska zastupnička pitanja. posredovanjem predsjednika Sabora. iskaza.Zastupnici mogu. a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Saboru. ¿Tumačenje može - biti (s obzirom na rezultat) deklaratorno ili doslovno ekstenzivno (prošireno) restriktivno (suženo) jezično tumačenje. postupaka i pravila kojima se dolazi do ispravne odluke kod primjene (stvaranja prava). Filozofu Aristotelu cilj je takve tehnike – postići uvjerljivost kod slušateljstva. Jedna od najvažnijih pravnih tehnika je tumačenje. najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema interpelacije.Nomotehnika » M. povijesno. dostaviti predsjedniku Sabora. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli. pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini. Tumačenje u pravu predstavlja pronalaženje smisla pravnih izraza. Interpelacija Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva. Podnesenu interpelaciju predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima. . teleološko. ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. logičko. Interpelacija se može podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlade ili člana Vlade na postavljeno pitanje. sustavno. Po završenoj raspravi o interpelaciji Sabor može postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. poruka i tekstova. ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Sabora ili je zatražio pisani odgovor.

K. prigovor na valjanost izrađenog pravnog propisa može se staviti i u slučaju kad je raspored materije zahvaćen sadržajem bez logičke veze ili kad je redoslijed materije u tom sadržaju međusobno ispremiješan. S obzirom na prostorno djelovanje pravni propisi dijele se obično prema širini teritorija na kojem važe njihove odredbe: 1. Ono što su njegovi politički ciljevi on će pokušati „pokriti“ papirom. telos=cilj. univerzalni – vrijede na najširem ukupnom teritoriju (oni koje donose republički organi) 2. ¿Djelovanje pravnog propisa u prostoru Osigurati prostorno djelovanje pravnog propisa znači osigurati mogućnost primjene njegovih odredaba na određenom području. ako obuhvati i onu oblast koja nije u njegovoj nadležnosti.© Teleološko načelo → grč. Proučavaju se namjene ustavotvorca ali i sve okolnosti koje su bile u vrijeme donošenja pojedinog propisa.Teleološko tumačenje Ustava je tumačenje ustava i drugih pravnih propisa u skladu sa ciljem kojeg donositelj tog propisa želi postići. Gledano sa stajališta tehnike izrade pravnog propisa. U svim tim slučajevima moguće je staviti prigovor na valjanost takvog pravnog propisa sa stajališta ustavnosti i zakonitosti. a koji se nalaze na teritoriju na kojem važi. Napisat će pravni akt koji će u stvarnosti ako bude primjenjiv kao što je zakonodavac želio ostvariti njegove političke ciljeve.Nomotehnika » M. • ako materiju koju regulira sadržajem pravnog propisa koji donosi zahvati šire nego što smije tj. Govori o utjecajima koja zakonodavac sastavljanjem pravnog akta želi postići. Donosilac pravnog propisa čini grešku: • ako ne zahvati sadržajem pravnog propisa sve društvene odnose koje tim propisom mora zahvatiti prema stvarnoj nadležnosti. . Teritorijalno važenje pravnog propisa→ pravni propis obvezuje svojim odredbama sve subjekte na koje se odnosi. grada ili općine) 18 . Odnosi se na cilj ili svrhu zakona. partikularni – vrijede samo na određenom užem teritoriju (oni koji se donose unutar županije. ¿Sadržaj pravnog propisa Dati odgovarajući sadržaj pravnom propisu znači obuhvatiti njegovim odredbama onu oblast društvenih odnosa koja odgovara nadležnosti njegova donositelja.

početak važenja pravnog propisa . U našem sustavu prava čl. Ustava regulira takvu situaciju: „Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. u nekom višem pravnom pravilu. Početak važenja pravnog propisa određuje njegov donosilac. tj. nije određen početak važenja. načelnog pristupanja određivanju početka važenja za odgovarajuću vrstu propisa u svim onim slučajevima kada u njihovom tekstu. To je vrijeme njegova stupanja na snagu. određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova objavljivanja 3. Kod vremenskog važenja pravnog propisa treba razgraničiti dva momenta: .Nomotehnika » M. osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.K. uz mogućnost primjene sankcije na one koje se odnosi. određivanje početka važenja pravnog propisa nastupom određenog događaja 19 . određivanje početka važenja pravnog propisa točnim navođenjem dana. Donosilac propisa mora paziti da propis donese u pravom trenutku. od početka svoga važenja pa ubuduće sve do prestanka njegova važenja.“ Ustav i Ustavni zakon za provedbu Ustava stupaju na snagu danom proglašenja Načini mogućeg početka važenja pravnih propisa: 1. Ako se jedan pravni propis donese prije nego je to i zaista potrebno onda dobivamo propis koji je zapravo ispred društvenih potreba pa je i njegova vrijednost dvojbena. 89. propustom donosioca. mjeseca i godine (kalendarska oznaka važenja) 2. Greška pri procjeni vremena u kojem jedan propis treba donijeti može imati višestruko neželjene posljedice.prestanak važenja pravnog propisa ¿Početak važenja pravnog propisa Početak važenja pravnog propisa je vremenski određen moment od kojeg pravni propis počinje pravno djelovati obvezujući svojim odredbama. određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova donošenja(početak važenja prije objavljivanja) 4. Manjkavost takve vrste može biti ublažena postojanjem.© ¿Djelovanje pravnog propisa u vremenu Vremensko djelovanje jednog pravnog propisa znači da taj propis obvezuje svojim odredbama subjekte na koje se odnosi u određenom vremenu. određivanje početka važenja pravnog propisa vremenskim momentom nakon njegova objavljivanja 5. Okolnost da u tekstu pravnog propisa nije sadržana odredba o početku njegova važenja čini čitav propis manjkavim.

Prestanak važenja pravnog propisa objektivnim stavljanjem izvan snage • Derogacija pravnog propisa →prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti. .Indirektna derogacija→ u situacijama kada jedan novodonijeti propis na drugačiji način regulira istu materiju koja je već regulirana nekim ranije donijetim propisom. najprije najstarije pa onda po teme kriteriju dalje. Načini mogućeg prestanka važenja pravnih propisa: 1. . Ako se označava da jednim propisom prestaje važiti više propisa iste pravne snage.Kada se jednim propisom označava prestanak važenja više ranije donijetih propisa. a da ujedno ne naznačava prestanak važenja ranijeg propisa. odumiranje pravnog propisa) 4.S obzirom da opći akti za izvršenje pravnog propisa nemaju samostalnu egzistenciju već su vezani za sudbinu akta za čije su izvršenje donijeti. „Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti zakon……. . Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv.osim odredaba članka……“ . .© ¿Prestanak važenja pravnog propisa Prestanak važenja pravnog propisa znači da pravni propis prestaje obvezivati svojim odredbama.K. Prestanak važenja pravnog propisa protekom određenog vremena 3. s oznakom službenog glasila u kojem je bio objavljen i kada. onda se ovi navode prema hijerarhijskome rangu.Ako donošenje jednog propisa treba dovesti do prestanka važenja samo jednog dijela nekog ranije donijetog propisa. onda ove treba navoditi prema redoslijedu donošenja tj.Odredbe o direktnoj derogaciji treba izraditi na način da se u završnom dijelu pravnog propisa naznači koji propisi prestaju važiti.Nomotehnika » M. 20 . Prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti (derogacija pravnog propisa) 2.Rang derogacije →stupanjem na snagu jednog propisa može dovesti do prestanka važenja samo onih propisa koji su po svojoj snazi (hijerarhiji) istog ili nižeg ranga od pravnog propisa kojim se proglašava njihov prestanak važenja. uzima se kao da je važenje starog propisa prestalo jer se sada primjenjuje novi propis (načelo „lex posterior derogat legi prior“) • Prestanak važenja pravnih propisa protekom roka Iako se pravni propis u principu donosi na neograničeno vrijeme moguće je da se on u svome važenju ipak ograniči. Pri tome se precizira i navodi puni naziv propisa koji prestaje važiti. onda takav djelomični prestanak važenja treba zasebno i precizno označiti npr. oni prestaju važiti prestankom propisa za čije su izvršenje donijeti. . Formalno normiranje s privremenim trajanjem→ograničenje se vrši oznakom roka do kojeg će taj propis važiti.

što osigurava. značajke posebnog postupka njihova donošenja i izmjene. ali se pravne posljedice nastale njegovom primjenom ne diraju (ex nunc). nastala u njemačkoj pravnoj teoriji 19. pružanjem zaštite. Zajedničko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne države je zabrana svake samovolje pri odlučivanju i postupanju svih državnih tijela.© • Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv. Pravna država je koncepcija koja svoje težište stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi. prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ograničenjima uspostavljenim pravnim poretkom u državi. kao i od samih građana.K. koji je složeniji od donošenja običnih zakona 21 .Nomotehnika » M. ipak će pravni propis prestati važiti jer je izgubio bazu svoje primjene.pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi: 1. pod političkim nadzorom predstavničkih tijela. odumiranje pravnog propisa) Kad prestanu postojati društveni odnosi koje jedan pravni propis regulira. ¿Kontrola pravnih propisa U hrvatskom pravnom sustavu primarni nosilac kontrole ustavnosti i zakonitosti propisa je Ustavni sud. Vladavina prava u političkom smislu objedinjava u sebi niz načela ustavne vladavine. Vladavina prava u pravnom smislu zahtjeva strogo pridržavanje ustava i zakona od strane svih državnih tijela i pojedinih dužnosnika. i to od trenutka njegova stupanja na snagu (ex tunc). ali se ujedno poništavaju i sve pravne posljedice nastale uslijed primjene tog propisa. Međutim ako do takvog formalnog proglašavanja prestanka važenja propisa ne dođe. st. • Prestanak važenja pravnih propisa objektivnim stavljanjem izvan snage Pravni propisi mogu prestati važiti objektivnim stavljanjem izvan snage (poništavanjem ili ukidanjem) uslijed njihove neusklađenosti s višim pravnim propisima (povreda ustavnosti i zakonitosti). Opsolentnost→ prestanak postojanja svrhe i cilja zakona što dovodi do prestanka razloga postojanja pravnog pravila. Ukidanje→pravni propis se stavlja izvan snage s tim da u buduće njegova primjena nije više pravno moguća. položaj donositelja ustavnopravnih normi 2. Poništavanje→propis stavlja izvan snage. na temelju mandata dobivenog od naroda. nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano poštivanje prava čovjeka. Dvije formalno. onda se najčešće takav propis stavlja izvan snage.

bez obzira na bilo kakav konkretni slučaj. poništavanje pravnih propisa – djeluje retroaktivno. pri čemu odluka suda ima učinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima iz primjene (djeluje samo inter partes).© Enoncijacija zakonitosti je izričita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se zakonom razrađuju odredbe ustava.Nomotehnika » M. Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: 1.K. Ustavni suci su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta. 5. 7. 8. radi se o ustavnom sporu. nadzor ustavnosti zakona nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa odlučuju u sporovima o pravima i dužnostima najviših tijela državne vlasti rješavaju sporove o ustavnim pravima među državama članicama federacije nadziru zakonitost provedbe izbora. na zahtjev najviših državnih tijela Sastav Ustavnog suda RH: 22 . 3. znači treba sanirati sve posljedice koje je prouzročila primjena propisa USTAVNI SUD Ustavni sud je državno tijelo visokog autoriteta čija je prvenstvena zadaća nadzor nad ustavnošću zakona. zalagali su se Jellinek i Merkl -prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920. referenduma. 2. ukidanje pravnih propisa – ne dira u ranije nastale pravne posljedice 2. O neustavnosti zakona ustavni sud odlučuje apstraktno (nezavisno o konkretnom pravnom predmetu. vlade i sudbene vlasti. 4. Povijesni razvitak institucije ustavnog suda: -prvi nacrt pripisuje se Sieyesu. – Ustavno vijeće. Posredno (akcesorno) odlučivanje o neustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba riješiti kako bi se mogao riješiti sam predmet sudbenog spora. narodnih inicijativa ili narodnog veta sude za povredu ustava visokim državnim dužnosnicima u povodu ustavne tužbe pružaju zaštitu sloboda i prava čovjeka i građanina donose interpretativne odluke – tumačenja Ustava i zakona. a u pravnoj doktrini 19. prethodni nadzor ustavnosti -od socijalističkih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963. Neposredno (apstraktno) odlučivanje o ustavnosti zakona je odlučivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora riješiti. odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). a često i način korištenja Ustavom zajamčenih sloboda i prava. Djelokrug ustavnog suda: 1. 6. – europski model -francuski Ustav iz1958.st. zakon ili njegove odredbe – ako su odlučili da su protuustavne poništavaju se ili ukidaju).

osim kada Ustav ili U Zakon propisuje posebnu većinu. tijela smatraju da su ovlaštena odlučiti u određenoj stvari 2. rješenja – donose se u svim ostalim slučajevima . bez ograničenja ponovnog izbora uvjeti: hrvatski državljanin. Vlada. djeluje kao zaštitnik ustavnih načela o odgovornosti izvršne vlasti 5. štiti prava oporbe i olakšava joj da vladajuću većinu zadržava u granicama ustavnih ovlasti 2.N Odluke se donose većinom glasova svih sudaca. politički sustav i poslovnik Sabora RH - Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH (ocjena ustavnosti zakona i drugih propisa): 1. odvjetnika i sveučilišnih profesora) bira Sabor na vrijeme od 8 godina. ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost suci između sebe biraju predsjednika suda na rok od 4 godine postupak kandidiranja sudaca provodi Odbor za Ustav. negativni sukob djelokruga – kada određena drž. pučki pravobranitelj.moraju biti obrazložena.© 13 sudaca (prije 11) koje iz reda istaknutih pravnika (sudaca. objavljuje se u N. istaknuo u struci znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem. US je dužan pokrenuti i provesti postupak 4. pridonosi jačanju pravne svijesti građana i primjeni ustavnih načela u zakonodavstvu i životu 23 . pridonose racionalizaciji procesa odlučivanja 4. Hrvatski Sabor.Nomotehnika » M. pozitivni sukob djelokruga – kada 2 ili više drž. predsjednik RH. odlučujućim tijelima 3.K. radnog iskustva. Ustavni sud može sam pokrenuti postupak 3. Sukobi djelokruga (rješava ih US): 1. na zahtjev tijela ovlaštenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti. najviša tijela lokalne i regionalne samouprave Akti Ustavnog suda (donose se većinom glasova svih sudaca): 1. odluke – donose se o meritumu (biti) stvari o kojoj se sud izjašnjava 2. štite prava manjina i time nadoknađuju njihovu slabu zastupljenost u pol. sudovi u postupku 5. tijela smatraju da nisu ovlaštena odlučiti u određenoj stvari Pet načina pozitivnog političkog utjecaja ustavnog suda: 1. Vrhovni sud. državnih odvjetnika. svatko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa – ali takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji će sam odlučiti o tom hoće li u povodu prijedloga pokrenuti postupak 2. diplomirani pravnik sa najmanje 15 g.

Vlada ima pravo i dužnost ukinuti propis ministarstva ili drugog republičkog organa državne uprave. objavi u »Narodnim novinama« i u slučaju kad objava odluke ili rješenja nije obavezna prema članku 29.zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom .i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad US Izdvojeno mišljenje Sudac ima pravo na izdvojeno mišljenje ako većina sudaca na Sjednici Ustavnog suda prihvati odluku ili rješenje čijoj se izreci i/ili čijem se obrazloženju sudac protivi. zajedno s izdvojenim mišljenjem. Uz tužbu se mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili prijepisu. o ustavnoj tužbi odlučit će sjednica Suda. . Pravna priroda UZ o Ustavnom sudu. Sudac je dužan pisano obrazložiti i dostaviti predsjedniku Ustavnog suda izdvojeno mišljenje u roku osam dana od dana donošenja odluke. Ustavnog zakona. koje može odluku donijeti samo jednoglasno. prebivalište ili boravište odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe.uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima.© §Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime. Sudac koji na Sjednici Ustavnog suda izdvoji mišljenje u pogledu izreke i/ili obrazloženja odluke ili rješenja i usmeno ga obrazloži na Sjednici Ustavnog suda.postupak i pravno djelovanje njegovih odluka . -U hrvatskom pravnom sustavu osim Ustavnog suda i drugi državni organi u određenim situacijama mogu kontrolirati ustavnost i zakonitost određenih općih akata: • Prema Zakonu o Vladi RH. Podnosi se US izravno ili ih se šalje poštom. prijedlogom i ustavnom tužbom. Samouprave • Prema Zakonu o ustanovama. oznaku odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda. oznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno.ovim se zakonom uređuju uvjeti i postupak za izbor sudaca US i prestanak njihove dužnosti. • Prema Zakonu o sustavu državne uprave u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lok. Podnesci Ustavnog suda – postupak pred Ustavnim sudom pokreće se pisanim zahtjevom. dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe. Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupati. Postupak vodi sudac US. ime i prezime njegovog punomoćnika. stavku 1. nadzor nad zakonitošću rada ustanove i njezinih općih akata obavlja u pravilo nadležno ministarstvo ¿Obustava od izvršenja pravnog propisa 24 . Podnesci upućeni sudu moraju biti potpisani. razloge tužbe.Nomotehnika » M. dužan ga je pisano obrazložiti Izdvojeno mišljenje može izraditi i više sudaca zajedno ako se protive izreci i/ili obrazloženju odluke ili rješenja zbog istovjetnih pravnih razloga koji su usmeno obrazloženi na Sjednici Ustavnog suda (skupno izdvojeno mišljenje). ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Suda.K. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca. odnosno rješenja na Sjednici Ustavnog suda. . Skupno izdvojeno mišljenje potpisuju svi suci koji su izdvojili svoja mišljenja Sudac koji je najavio izdvojeno mišljenje ima pravo istodobno zahtijevati da se donesena odluka ili rješenje. Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost. .

Tko se može koristiti pravom na obustavu od izvršenja pravnih propisa određuje zakonodavac koji pravnom normom (u pravilu zakonom) ovlašćuje određene subjekte da mogu provoditi ovu mjeru prema određenim kategorijama pravnih propisa. 25 . što ima za posljedicu ili konačnu nemogućnost primjene pravnog propisa koji je obustavljen od izvršenja. Kod ekscepcije ilegalnosti pravni propis podzakonske prirode se ne stavlja izvan snage.Nomotehnika » M. Zakonodavac u principu isključuje retroaktivno djelovanje pravnog propisa dopuštajući ga samo izuzetno i uz strogo propisane uvjete i često određene baš samim Ustavom. budući da se kod ekscepcije utvrđuje nezakonitost podzakonskog normativnog akta samo s obzirom na konkretni slučaj o kojemu se rješava. tada mora predlagatelj zakona dobro obrazložiti opravdane razloge koji nalažu retroaktivnost. U takvom slučaju predmet se rješava na temelju zakona.© Kod obustave od izvršenja radi se zapravo o privremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta (u pravilu podzakonske prirode) koja nastaje zbog toga što je pravno ovlašteni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvršenja sumnjajući u njegovu ispravnost U takvom slučaju konačnu odluku donosi neki drugi (viši) organ koji odlučuje da li je do obustave od izvršenja trebalo doći ili ne. U hrvatskom pravnom sustavu samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.K. ¿Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti) Ekscepcija nezakonitosti je svojevrstan oblik kontrolnog ovlaštenja prema pravnim propisima putem kojega određeni organi (u pravilu sud) odbija primjenu pravnog propisa (prije svega propisa podzakonske prirode) na konkretan slučaj kad utvrdi da je to u suprotnosti s višom pravnom normom (zakonom). ili se eliminira sama odluka kojom je došlo do obustave. Takav se akt može u povodu nekog drugog slučaja i dalje primjenjivati sve dotle dok ga nadležni organ u propisanom postupku ne stavi izvan snage. ¿Povratno djelovanje pravnog propisa (retroaktivnost) Povratno djelovanje pravnog propisa znači da se taj propis primjenjuje na situacije koje su nastale i postojale prije nego što je sam propis stupio na snagu.

znanje nomotehnike 4. poznavanje ustavne materije.K. referendum. opća naobrazba (osobna kultura redaktora) 2. za općinsko vijeće ili županijsku skupštinu) Uži plan→plan normativne djelatnosti određene strukture razdvojen po nositeljima ili prema prirodi materije koja će se regulirati pravnim propisima donesenim na osnovu plana (npr. Plan normativne djelatnosti u oblasti reguliranja prihoda ili oblasti obrazovanja. pomorstva. kojim pitanjima treba dati prioritet i u kojoj mjeri . . odnosno dopune određenih pravnih propisa.U planu treba predvidjeti faze normiranja.© ¿Subjektivne pretpostavke za izradu pravnih propisa Temeljna subjektivna pretpostavka za uspješno bavljenje izradom pravnih propisa je posjedovanje odgovarajućeg znanja. javna rasprava). Znanje koje se smatra nužnim obuhvaća: 1. njihovo trajanje i radnje koje je pri tome nužno poduzeti. tko i koji pravni propis treba donijeti 2. a posebno oblike procedure za donošenje određenih pravnih pravila (npr. poznavanje principa načela izrade pravnih propisa.Planom normativne djelatnosti treba predvidjeti i otvaranje procedure stavljanja izvan snage ili izmjene. Plan normativne djelatnosti je specifičan dokument temeljem kojega se planski (smišljeno) obavljaju pojedine radnje normiranja. poznavanje literature i terminologije 3. U planu normativne djelatnosti mora biti naročito vidljivo: 1. poznavanje društveno-političkog uređenja i pravnog sustava. sposobnost jezičnog izražavanja ¿PLAN NORMATIVNE DJELATNOSTI Planirati normativnu djelatnost znači predviđati radnje koje će se u vremenu za koje se plan donosi biti nužno poduzeti radi stvaranja novih.Nomotehnika » M. te izmjene starih ili stavljanja izvan snage postojećih pravnih propisa. turizma i sl. Širi plan→ukupna plansko normativna djelatnost za određenu strukturu (za ustanovu.) 26 . u kojem vremenu i na koji način 3.

K.  Načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa . kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa 2.Sadržajem pravnog propisa koji se donosi moraju biti obuhvaćeni svi oni društveni odnosi koji se reguliraju odredbama tog propisa. koji se stalno upotrebljavaju. . Opća načela za izradu pravnih propisa su: 1.treba težiti da sadržaj pravnog propisa bude jasan svakome . . izrazi koji vrijede. načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem  Načelo jasnoće.Zahtjev kvantitete stila pravnog propisa stavlja pred redaktora obvezu da u tekstu pravnog pravila ugradi onoliko jezičnih izraza koliko je najmanje nužno da bi se shvatila misao donosioca. poglavito izraza koji su teško razumljivi  Načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa Pri izradi pravnih propisa izuzetno je važno postići sklad u odnosu između jezičnih izraza upotrebljenih za izražavanje misli u jednom pravnom propisu i logičkog smisla tog propisa. načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa 3. koja proizlazi iz višeg pravnog propisa u sustavu prava. U pogledu jezičnog izražavanja pri izradi pravnih propisa treba voditi računa o slijedećim bitni elementima: . koji nisu lokalizmi i provincijalizmi.treba težiti upotrebi uobičajenih izraza – takvih koji su razumljivi najširem krugu ljudi. 27 .Jasnoća stila izražava se ovdje zahtjevom da se misao donosioca pravog propisa izrazi stilski tako da nijednog trenutka ne dovodi u sumnju čitaoca (pogotovo primjenjivača pravnih propisa) o tome što je donosilac htio reći.Zahtjev kvalitete stila pravnih propisa izražava se u potrebi da jednoj misli uvijek odgovara isti jezični izraz tj. da se ista misao uvije izražava na jednaki način u čitavom tekstu pravnog propisa. Time se postiže ukupnost sadržaja pravnog propisa. Opća načela služe za izradu svih pravnih propisa.Nomotehnika » M. .treba svesti na najmanju moguću mjeru upotrebu svih onih izraza kojima se ne može precizno odrediti pravo značenje . a redaktor ih je na odgovarajući način ugradio u tekst pravnog propisa.© ¿NAČELA IZRADE PRAVNIH PROPISA Postoje opća i posebna načela za izradu pravnih propisa. . načelo jasnoće. dok posebna načela služe za izradu određenih vrsta pravnih propisa.Pravi propis odnosi se na dio normativnog ovlaštenja prema nadležnosti donosioca. načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa 4. koja znači da je donosioc predvidio i obuhvatio sva pitanja koja moraju biti obuhvaćena dotičnim pravnim propisom. kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa .treba izbjegavati upotrebu stranih riječi.

¿IZRADA KONAČNOG TEKSTA PRAVNOG PROPISA Izrada konačnog teksta pravnog propisa znači uobličavanje u potrebnu formu odgovarajućeg propisa koji tako postaje dio pravnog sustava. . odnosno da ne bude u suprotnosti s njim.K.©  Načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem Između pravnih propisa na nižoj hijerarhijskoj ljestvici i onih koji su po svom položaju viši postoje izvjesni oblici egzistencijske i sadržajne ovisnosti . Izrada konačnog teksta pravnog propisa je krajnji rezultat djelatnosti normiranja.Sadržajni odnos nižeg propisa o višem znači da donosilac nižeg propisa. Pri tome treba paziti da sadržaj njegovog propisa bude usklađen sa sadržajem odgovarajućeg višeg pravnog propisa.Egzistencijska ovisnost (ovisnost o nastanku) nižeg pravnog propisa o višem znači da niži propis ne može nastati ako za donošenje takvog propisa nije njegovu donosiocu otvorena nadležnost u nekom višem pravnom propisu. a materija koja njime je obuhvaćena dobiva time potrebnu pravnu regulaciju. formirajući njegov sadržaj mora ostati u okviru propisane nadležnosti i svojim propisom obuhvatiti samo one odnose i na onaj način kako to predviđa više pravno pravilo.Nomotehnika » M. ¿Dijelovi pravnog propisa: uvodni dio naslov uvodne odredbe centralni dio kaznene odredbe prijelazne odredbe završne odredbe Obavezni (bitni dijelovi) pravnog propisa:  uvodni dio  naslov  centralni dio  završne odredbe s datiranjem Ostali dijelovi (fakultativni karakter):  uvodne odredbe  kaznene odredbe  prijelazne odredbe 28 .

29 .Pravna osnova i oznaka donosioca izražava se tako da se navodi članak (ako je potrebno stavak i točka) propisa koji sadrži ovlaštenja za donošenje. .U našem Ustavu pravni osnov za proglašenje zakona utvrđen je člankom 88.Kako pri donošenju Ustava nema pozivanja na pravnu osnovu iz koje proizlazi ovlaštenje njegovu donosiocu.Svaki zakon se proglašava. tako ni uvodni dio Ustava nema onaj klasičan izgled pod kojim podrazumijevamo sadržajno postojanje uvodnog dijela s oznakom donosioca i pravnom osnovom za normiranje. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.© ¿ Uvodni dio pravnog propisa Uvodni dio propisa je onaj koji u tekstu pravnog propisa stoji ispred naslova. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom.K. oznaku donosioca akta .Nomotehnika » M. . . puni naziv toga propisa te službeno glasilo u kojem je taj propis objavljen i kada. .U uvodnom dijelu zakona također se ne navodi pravna osnova temeljem koje se zakon donosi.Sam tekst Ustava počinje uvodnim odredbama koje nose naziv „Izvorišne osnove“ i u njima se daje povijesni pregled kontinuiteta hrvatske državnosti i izražava tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda. Uvodni dio zakona . u pravilu poseban akt za njegovo proglašenje dok se u njegovim uvodnim odredbama (preambula) često ističu osnovne orijentacije političkog i pravnog sustava. „Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. niti u posebnoj odredbi stoji oznaka donosioca.Prilikom donošenja Ustava donosi se. . To proglašenje se vrši posebnim aktom (Odluka o proglašenju) kojega u pravilu donosi državni poglavar. što nije nužno jer se vrijeme datiranja daje uvijek na kraju teksta propisa.“ Uvodni dio podzakonskih općenormativnih akata . pravnu osnovu temeljem koje se akt donosi 2. U najvećem broju propisa iz uvodnog dijela proizlaze dva temeljna podatka: a) tko je donosilac dotičnog pravnog propisa b) temeljem kojeg pravnog osnova je taj propis donijet Uvodni dio Ustava .Katkada se u uvodnom dijelu navodi i vremenska oznaka kad je propis donesen.Uvodni dio kod svih podzakonskih općenormativnih akata uvijek izražava dvije bitne činjenice: 1.

pravilnik i sl. .) . metoda taksativnog normiranja 2. Centralnim dijelom obuhvaća se ukupna materija čiju pravnu regulaciju smije donosilac izvršiti jednim pravnim propisom. O izvlaštenju.I uvodne odredbe imaju na odgovarajući način interpretativni karakter jer u izvjesnom smislu tumače namjeru donosioca i cilj i svrhu pravnog propisa.Naslov predstavlja oznaku prema kojoj se jedan pravni propis razlikuje od drugoga. Po njemu se. uredba. . tumači sadržaj propisa. metoda principijelnog normiranja 5.Naslov pravnog propisa uvijek ima interpretativno značenje. metoda precendentnog normiranja 30 . vrsta propisa (zakon.Neki bitni momenti o kojima treba voditi računa pri davanju naslova: o naslov treba pisati odvojeno od ostalih dijelova teksta. o morskom ribarstvu i sl. karakter sadržaja prema materiji koja se regulira (npr.Iz naslova pravnog propisa vide se uvijek dvije stvari: 1.) 2. načelno. cilj koji se želi postići 3.Nomotehnika » M. ¿Uvodne odredbe . razloge donošenja propisa 2. jasno i uočljivo o naslov treba biti kratak. metoda primjeričnog normiranja 3. uvijek u jednoj rečenici bez skraćenica i interpunkcija. metoda apstraktnog normiranja 4. ¿Centralni dio pravnog propisa Centralni dio pravnog propisa (sadržaj propisa u užem smislu) najvažniji je dio teksta pravnog propisa.K.Uvodnim odredbama donosilac ukazuje na: 1.© ¿Naslov pravnog propisa . rukovodne principe kojih se treba držati prilikom interpretacije i primjene . Centralni dio moguće je izraziti različitim metodama normiranja: 1.

© I.Ova metoda se iskazuje u sadržaju propisa na način što se prije nabrajanja slučajeva na koje se tekst propisa primjenjuje stavi riječ „naročito“.K. „itd. . . „ i drugo“. .Ovom metodom se skraćuje tekst pravnog propisa. „osobito“.Metoda taksativnog normiranja je jednostavna.Metoda kod koje donosilac pravnog propisa točno propisuje slučajeve na koje će se propis primijeniti.Slabost metode taksativnog normiranja jest u ograničenosti primjene sadržaja propisa koji je izrađen putem taksativnog normiranja. Metoda precendentnog normiranja . . Metoda principijelnog normiranja .Taksativnim normiranjem ograničava se donošenje sadržaja propisa samo na slučajeve koji su naznačeni.Nomotehnika » M. . . Metoda apstraktnog normiranja . koristimo je kada je nužno točno i precizno iskazati način regulacije koji se odnosi na pojedine. Metoda taksativnog normiranja .Ova metoda je najuobičajeniji način normiranja koji se javlja u slučajevima kada se putem uopćavanja (generaliziranja) sadržaj propisa daje tako da ga je moguće primijeniti na neograničen broj slučajeva koji se ubuduće mogu javiti.Slabost ove metode je u širini moguće interpretacije. načelo jednakosti pred zakonom i sl. . . IV.Ovdje se radi. V. . Načelo zakonitosti.“.Slabost ove metode je preširok obujam propisa nastalog primjenom uopćavanja. „posebno“ ili se kod završetka nabrajanja stavi riječ „i slično“.Specifična metoda koja je nastala kao posljedica okolnosti što su određena uopćavanja pravnih pojmova svedena na principe koji dobivaju karakter pravnih načela i postaju zajednička za više pravnih propisa (npr. III. prilikom njezine izrade koristimo se metodom nabrajanja. u stvari o primjeni principa presedana tako što se. točno određene slučajeve. Metoda primjeričnog normiranja (metoda analogije) .Ovom metodom ne ograničava se domašaj dijela pravnog propisa već se predviđa mogućnost njegovog širenja uz pretpostavku pojave sličnih slučajeva.) .Upotrebom ove metode u sadržaju pravnog propisa navode se određeni slučajevi na koje se dotična norma odnosi i oni služe kao temeljni primjer s tim što se dotična norma može primijeniti. II. zahvaljujući načinu koji je u praksi ranije riješen neki slučaj rješavaju u buduće isti ili slični slučajevi.Izuzetno je korisna u situacijama kada u momentu donošenja propisa nije moguće predvidjeti sve slučajeve koje treba obuhvatiti tim dijelom sadržaja pravnog propisa.Ova metoda pridonosi skraćenju teksta propisa i izbjegavanju nepotrebnog ponavljanja sadržaja. putem analogije i na slične slučajeve. 31 .

ali i da se što lakše izvrši prelazak na režim novog propisa. tada prestaje potreba za daljnjim postojanjem prijelaznih odredaba koje se na takve slučajeve odnose – odumiru u sustavu prava. u tekstu pravnog propisa daje se opis djela koje prema propisu ima odgovarajuću kvalifikaciju i odmah uz to propisuje sankciju koja može zadesiti počinioca takvog dijela. a nakon toga u posebnom dijelu teksta.Najveći broj prijelaznih odredaba je privremenog karaktera jer su te odredbe ograničene na određene slučajeve. 2. . ali nije bilo završeno do donošenja novoga. Kad se takvi slučajevi riješe.K. . koji nastaju u onom praznom prostoru prestanka djelovanja starog propisa i početka djelovanja novog propisa. izaziva potrebu propisivanja prijelaznih odredbi.Pri izradi prijelaznih odredaba treba paziti da se njima ne povrijede već stečena prava određenih subjekata.U završne odredbe ulazi oznaka momenta donošenja pravnog propisa.© ¿Kaznene odredbe Kaznene odredbe navode sankciju koju donosilac propisa predviđa za subjekte čije bi ponašanje i djelovanje ili propuštanje bilo suprotno određenjima u pravnom smislu.Postojanje takvih graničnih slučajeva. .Ako je u pitanju propis s ograničenim trajanje onda se u završnim odredbama označava vrijeme do kojega važi. ¿Završne odredbe U završnim odredbama se nalazi prije svega odredba o vremenskom važenju propisa. . donosilac pravnog propisa propisuje prava i dužnosti određenih subjekata.U slučajevima kada novi propis ponovo regulira (na drugačiji način) jednu materiju postavlja se pitanje sudbine onih slučajeva i odnosa čije je rješavanje počelo prema odredbama ranijeg propisa a nije završeno do pojave novog.Nomotehnika » M. Iz završnih odredaba vidi se ponajprije kada je propis koji je u pitanju stupio na snagu. ¿Prijelazne odredbe U pravilu su prisutne u onim propisima koji reguliraju materiju koja je već jednom bila regulirana. koji obično nosi oznaku „kaznene odredbe“ propisuje sankcije za prekršioce odredaba koje je propisao. 32 . . .Prijelazne odredbe u izvjesnom smislu imaju povratno djelovanje jer se odnose na slučajeve čije je rješavanje započelo po odredbama ranijeg propisa. . Dva glavna pristupa načinu izrade kaznenih odredaba: 1. odnosno moment prestanka njegova važenja.

se često spajaju u istoj glavi prijelazne i završne odredbe koje mogu biti jedna posebna glava pravnog propisa.U pravilu se kao posebni dijelovi teksta propisa izražavaju se kaznene i prijelazne odredbe (kad su sadržane u tekstu pravnog propisa) te završne odredbe.K. moment objavljivanja pravnog propisa 3. . moment stvarnog početka primjene . glave. Članak pravnog propisa tvori jednu ili više misli koji predstavljaju izvjesnu cjelinu. . odnosno poglavlja i odsjeke. ¿FORMA TEKSTA (SADRŽAJA) PRAVNOG PROPISA . .Ukupni tekst pravnog propisa sastoji se od članaka. njegovim stupanjem na snagu.U praksi. odnosno momentom njegove primjene prestali važiti.© Mogu se javiti četiri vremenska momenta kod nastanka i važenja pravnog propisa: 1.Nomotehnika » M. izražavaju se rečenicom ili više njih. moment kada je pravni propis donesen (kada je nastao) – datiranje propisa 2.U završne odredbe ulaze norme o derogaciji. službeni list Republike Hrvatske.Pravni propisi izražavaju se u pisanoj formi. Nužnost objavljivanja je pretpostavka za mogućnost njihove primjene. Članak se još može razbiti i na stavke. glave ili poglavlja. kod izrade pravnih propisa. 33 . ¿OBJAVLJIVANJE PRAVNIH PROPISA (publikacija) Objavljivanje pravnih propisa je radnja u postupku donošenja pravnih propisa putem koje se na unaprijed propisani način objelodanjuje sadržaj teksta pravnog propisa kako bi se s tim sadržajem mogli upoznati svi oni društveni subjekti koji za to imaju interes. To znači da se iz završnih odredaba jednog pravnog propisa vidi koji su pravni propisi. moment stupanja na snagu 4. Ako je centralni dio propisa duži onda se radi preglednosti često razdvaja na dijelove. . U hrvatskom pravu postoji ustavna odredba da se zakoni prije nego što stupe na snagu objavljuju u „Narodnim novinama“ glasilu koje je prema Ustavu.Sadržaj propisa je podijeljen obično na dijelove.Dijelovi propisa mogu se označiti brojevima i mogu imati posebne naslove. .

jer to zahtijevaju novi društveni odnosi.) 34 .© Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata. Ako nije došlo do izmjene temeljne koncepcije pravnog propisa već se ona zadržava i dalje ali su ipak nužni zahvati u njegov tekst onda se služimo tehnikom izmjene i dopune pravnog propisa. odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Sabora. . .sažete govore održane na sjednicama Sabora. .pojedine prijedloge. zahtjev za usaglašavanjem teksta pravnog propisa s promijenjenim zahtjevima društvene sredine i vremena 2. Zahtjev vremenskog kontinuiteta traži da u svakom vremenu imamo propis koji odgovara zahtjevu tog vremena.prikaz rada Vlade. . tako što će se isti zamijeniti drugim propisom. loše predviđanje donosioca pravnog propisa.zastupnička pitanja i odgovore Vlade. .poticaje. .Nomotehnika » M. Ako se osnovna koncepcija propisa mijenja.akte Predsjednika Republike. Potrebe za izmjenama i dopunama nastaju uslijed dva temeljna razloga: 1. . . Uredu Predsjednika Republike i Vladi. odnosno moguće loše izražavanje postavljenih ciljeva društvene politike od strane redaktora pravnih propisa U pravilu se izmjene i dopune vrše tako da se donese novi propis (Z.prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora. Uredba o izmjenama i dopunama itd.kroniku značajnijih događanja u Saboru.kroniku međuparlamentarne suradnje Sabora. o izmjenama i dopunama zakona. .životopise dužnosnika koje je izabrao. . Izmjene pravnog propisa su radnje putem kojih se odgovarajući dio teksta pravnog propisa mijenja kako bi svojim sadržajem odgovarao novonastalim društvenim zahtjevima – osuvremenjivanje pravnog propisa. ¿IZMJENE I DOPUNE PRAVNIH PROPISA Vijek trajanja pravnog propisa stoji u obrnutoj proporciji s dinamikom društvenog razvoja. onda treba propis staviti izvan snage. Dopune pravnog propisa znače radnje kojima se upotpunjuje tekst pravnog propisa kako bi svojim sadržajem ostvario ukupnost regulacije društvenih odnosa koje mora obuhvatiti.zaključke Sabora i radnih tijela Sabora. odnosno imenovao Sabor.K. Glasilo Sabora »Izvješća Hrvatskoga sabora« objavljuje: . stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru. .

tijelo koje utvrđuje pročišćeni tekst u uvodnom dijelu pročišćenog teksta poziva se na ovlaštenje koje mu je dodijeljeno da bi mogao utvrditi pročišćeni tekst te ujedno navodi što pročišćeni tekst sadrži. greške u tiskanju. odnosno dopune koje su izvršene do momenta pročišćavanja teksta. kao i eventualni ispravci tekst ako ih je bilo. odnosno dopunjeni dijelovi i umjesto njih uvrste izmjene.Nomotehnika » M. Dužnost je tada donosioca da pogrešni (objavljeni ) tekst ispravi. Kada se vrši ispravak teksta pravnog propisa u kojemu je uočena greška. ¿ISPRAVCI PRAVNIH PROPISA Ispravci pravnih propisa jesu radnje putem kojih se vrši usklađivanje između izvornog teksta propisa. onakvog kakav je usvojio njegov donosilac i teksta tog propisa kakav je objavljenkada se među njima jave razlike. Na taj se način tekst pročišćava i njegov sadržaj čine odredbe izvornog teksta koje nisu mijenjane i sve izvršene izmjene i dopune. Ovim se putem dobiva jedan tekst (umjesto ranijeg izvornika i svih izmjena i dopuna) s novom numeracijom članaka. Prilikom utvrđivanja pročišćenog teksta pravnog propisa. 35 .K.. Razlike mogu nastati zbog različitih razloga –greške uslijed nemarnosti. u prepisivanju i sl.© ¿PROČIŠĆENI TEKST PRAVNOG PROPISA Pročišćeni tekst pravnog propisa nastaje tako da se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio veći broj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni. onda se u uvodnom dijelu ispravka najprije konstatira uočenost greške i naziv propisa u kojemu je greška uočena s naznakom službenog glasila u kojemu je propis objavljen.

neka vrsta slobodne trgovinske zone. ni federacija u nastajanju. Primarni izvori prava EU Ugovor o EZ Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji Sekundarni izvori prava EU Su akti koje donose institucije EU u kojima se EU temelji: triju zajednica EZ. ljudi i kapitala. Eu sjedinjuje gospodarsko i političko djelovanje s ciljem boljeg povezivanja država.)osnivački ugovori (3) a. EZUČ. te ih ugrađuju u zakonske propise. zajednička strategija. zajedničke vanjske politike te suradnja u području pravosuđa u unutarnjih poslova Akti koji se donose u okviru triju zajednica dijele se na: Obvezujuće: uredbe. zaključak. mišljenja U okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. 3. Postoji nekoliko elemenata koji ga čine: 1.) Euroatom (odnosi se na suradnju europskih država u pogledu iskorištenja atomske energije) c.) Odluke Europskog suda. EU je političko pravni subjekt posebne vrste. On donoseći presude stvara pravo EU-je i taj dio prava ulazi u pojam aqui communitauire.) Drugi element su opća pravna načela i pravni standardi koje sudovi donose prilikom donošenja svojih odluka. Sudske presude nisu izvor prava. Pravna priroda EU Za članice EU najviše pravo je europsko pravo. Najveći domet povezivanja je slobodan promet roba. zajednička izjava.) Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici b. ulaze i konvencije. Takvu praksu nije posve prihvatio Europski sud. nije ni federacija.. Ona nije klasična konfederacija. osim u angloameričkim državama. Euroatom. odluka. To je ukupni sadržaj europskog prava!Skup je prava i obveza koji obvezuje i povezuje sve zemlje unutar EU. te suradnje u području pravosudnih poslova donose se akti drugog karaktera (okvirna odluka.Nomotehnika » M.© EUROPSKO PRAVO Aqui communitauire (eki komuniter) – Nov program. Dakle.) Ugovor o osnivanju Zajednice za ugljen i čelik Ulaze i ugovor iz Mastrichta(uspostavljena EU) i ugovor iz Nice(ugovor europskog prava) 2. odluke Neobvezujuće: preporuke. izjava.K. smjernice. veže se za europsko pravo. konvencija) 36 .

"Međunarodni ugovor" je sporazum _ utemeljen na sukladnom očitovanju najmanje dvaju međunarodnopravnih subjekata _ koji je uređen međunarodnim pravom i koji je u pisanom obliku. Sam poslovnik spada u pomoćne izvore prava. ugovora Izaslanstvo Republike Hrvatske. dala punomoć za potpisivanje međunarodnog ugovora jednom od članova izaslanstva Republike Hrvatske. taj èlan izaslanstva može nakon završenih pregovora ugovor potpisati. Vlada itd. Njime su utvrđene hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode.K. dostavlja nadležnom državnom tijelu međunarodni ugovor na hrvatskom jeziku i na jednom od jezika izvornika ako to nije hrvatski. odnosno Vlada Republike Hrvatske.Nomotehnika » M. Potvrđivanje međ. Sabor Republike Hrvatske potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona. odnosno usvajanja teksta međunarodnog ugovora.204. kojega Republika Hrvatska sklapa s jednom ili više država. bez obzira na to je li sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili više međusobno povezanih isprava i neovisno o njegovu nazivu. 37 . odn. ovim se protokolom regulira režim trgovine poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i proširene EU te zamjenjuju dosadašnji dodaci sporazuma kojima se reguliraju spomenuta pitanja. Poslovnik donosi tijelo (Sabor. ugovora Kad je predsjednik Republike. jednom ili više međunarodnih organizacija odnosno jednim ili više ostalih međunarodnopravnih subjekata. u roku od 15 dana od dana potpisivanja.5.) usvojen je dodatni protokol pod nazivom Protokol 7. ureda i drugih organizacija kako bi djelatnosti koje obavljaju stekle zakonitu i pravnu formu. načina rada i odnosa u samom tijelu. regulira se rad državnih ustanova.© Protokol 7 Nakon proširenja EU s 15 na 25 članica (1.) sukladno zakonu i aktu o osnivanju te njime uređuje pitanja unutarnjeg ustrojstva. ako je njegov sadržaj u skladu s osnovom za vođenje pregovora i sklapanje međunarodnog ugovora . Dodatna pitanja Pravna priroda poslovnika Poslovnikom se ne uređuju odnosi materijalnog prava nego odnosi u procesnom pravu. Potpisivanje međ. međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Postupak za potvrđivanje međunarodnog ugovora pokreće Vlada Republike Hrvatske na poticaj Ministarstva vanjskih poslova.

. izbor predsjednika Republike. Odbor za Ustav.razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru.K. izbor zastupnika u Sabor.© Pravna priroda UZ za provedbu Ustava Ovim se zakonom rješava pitanje usklađivanja odredbi koje su bile na snazi prije donošenja Ustava as novim Ustavnim rješenjima. uz njezin pristanak. u pogledu prava i obveza.predlaže donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora.razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina.opća pitanja ustavnosti i zakonitosti.razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom Republike Hrvatske. Poslovnik i politički sustav poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike.u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata. 38 . . a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: .prati i razmatra provedbu Ustava Republike Hrvatske. Poslovnik i politički sustav: .najmanje tri nezavisna zastupnika.zastupnici iz reda nacionalnih manjina. .rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Sabora. . a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada. javna okupljanja i mirne prosvjede građana. državne blagdane.dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika. . izbor za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i referendum.biračko pravo. . U djelokrugu su Odbora za Ustav.prati provedbu Poslovnika Hrvatskoga sabora.Nomotehnika » M. Radi se o vremenskim rokovima do kada vrijede određeni članci iz starog Ustava Klubovi zastupnika Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati: .u postupku raspisivanja referenduma ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj priprema prijedloge odgovarajućih akata. Predsjednik Kluba zastupnika. . . nagrade i druga priznanja. .politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika. . zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola.uporabu i zaštitu grba. .udruživanje. . . . . .provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Saboru.pravni položaj vjerskih zajednica. Zastupnik može biti član samo jednog kluba. ima status predsjednika radnog tijela Sabora.

.© . .razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade. . kad je tim zakonima ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni. .pitanja ustrojstva i djelokruga državnih tijela.pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave. . djelokruga i načina rada tijela državne uprave.utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor.Nomotehnika » M. osnivanja. 39 . .javno informiranje.razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje. Odbor za zakonodavstvo: .brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona. . djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja. ustrojstva. .razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Sabor. .izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave. .ustrojstvo.temeljna pitanja vlasničkih odnosa. .K.opća pitanja funkcioniranja političkog sustava.daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje. .razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful