Nomotehnika » M.K.

©

NORMATIVNA DJELATNOST Nomotehnika je znanost o izradi pravnih propisa. Normativna djelatnost je skup postupaka i radnji kojima se donose i stvaraju pravni propisi. U normativnu djelatnost spadaju također postupci i radnje kojima se postojeći propisi mijenjaju, dopunjuju ili ukidaju. - podjela normativne djelatnosti prema subjektima koji je vrše: a) Normativna djelatnost državnih organa b) Normativna djelatnost nedržavnih organa - podjela normativne djelatnosti prema vrstama akata koji se donose: a) Normativna djelatnost u okviru koje se donose opći (generalni) pravni propisi b) Normativna djelatnost u okviru koje se donose pojedinačne norme Općim aktima se na generalan način reguliraju društveni odnosi (apstraktna pravila). Pojedinačnim aktima se regulira konkretan društveni odnos (pojedinačni slučajevi).

Propisi i opći akti u hrvatskom sustavu prava U hrvatskom pravnom sustavu dvije su grupe propisa i općih akata: a) Pravni propisi koje donose državni organi b) Opći akti koje donose strukture izvan državnog aparata Pravni propisi državnih organa: 1. Sabor RH - Ustav, zakone, državni proračun; - odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke 2. Predsjednik RH - uredbe sa zakonskom snagom 3. Vlada RH - uredbe, odluke, rješenja i zaključke 4. Ministri i ravnatelji državnih upravnih organa - pravilnike, naredbe, naputke za provedbu zakona 5. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave - statute, odluke Pravni propisi izvan strukture državnog aparata: Ustanove mogu donositi prema Z. o ustanovama statute i druge opće akte sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

1

Nomotehnika » M.K.© Značenje pravnog normiranja kao oblika društvenog stvaranja: - Pažnju djelatnosti normiranja poklanja jednako onaj tko pravne propise donosi, kao i onaj zbog kojih se pravni propisi donose. Za prve, pravni propis, koji nastaje kao „produkt“ djelatnosti normiranja predstavljaju jedan od instrumenata provođenja i ostvarivanja njihove volje. Društveni se odnosi pretvaraju u pravne odnose njihovim reguliranjem putem pravnih normi. Subjekti tih odnosa iz pravnog propisa stječu saznanje o obujmu prava kojima mogu raspolagati u ostvarivanju odnosa, kao i o ukupnosti dužnosti koje moraju ispuniti putem određenog djelovanja ili propuštanja. Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa: - Suvremene države prisiljavaju dva razloga da gomila pravne propise. Prvi je u tome što raste broj društvenih odnosa koji se pravno reguliraju, a drugi je razlog što načelo zakonitosti i zahtjev za cjelovitošću pravnog sustava nameću potrebu da svi društveni odnosi budu regulirani pravom. Današnja država dolazi u priliku da normativno uređuje i ona društvena područja o kojim se donedavno nije ni razmišljalo npr. Pravna regulacija upotrebe atomske energije. Potreba postojanja znanosti o izradi pravnih propisa u Hrvatskoj ima višestruku osnovu: 1. Prva okolnost koja utječe na postojanje te potrebe jest specifičnost društvenog i političkog uređenja, a u okviru toga i pravnog sustava koji putem pravnih propisa što ga čine treba da te osobitosti izrazi njihovom pravnom regulacijom. 2. Drugo, pravni sustav u Hrvatskoj karakterizira kvalitativne i kvantitativne promjene koje ga prate. Sadržaj društvenih odnosa koji se reguliraju pravnim pravilima u Hrvatskoj dobivaju novu kvalitetu, koja odgovara stupnju društvenog razvoja i njihovim posebnostima. 3. Kao treće treba naglasiti dinamičnost našeg društvenog razvitka koja nameće potrebu stalnog praćenja pravnog sustava i razvijanje takve normativne djelatnosti koja će intervenirati kad god je potrebno donošenje novih pravnih propisa kojima će se održavati novi zahtjevi društvene zajednice. Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa →Znanost o izradi pravnih propisa ima zadatak da utvrdi i izrazi principe i načela koja će služiti pri izradi pravnih propisa u svrhu njihove bolje kvalitete. Na indirektan način znanost o izradi pravnih propisa pridonosi olakšanju primjene pravnih propisa. - Naime, uspješnost i mogućnost odgovarajuće primjene pravnog propisa ovisi u velikoj mjeri o kvaliteti njihove izrade. Tehnički dobro izrađen pravni propis relativno se lako tumači i primjenjuje. Pojam znanosti o izradi pravnih propisa Znanost o izradi pravnih propisa jest znanstvena disciplina koja u području prava utvrđuje načela i principe izrade pravnih propisa. NOMOTEHNIKA je znanost o sustavu i izradi pravnih pravila (od grč. nomos=znanost, tehne=vještina). Za nomotehniku se kaže i da je to pravna znanost o meritornim metodološkim komponentama pripreme i izrade pravnih pravila i pravnih akata uopće.

2

Nomotehnika » M.K.© Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama materijalnog prava: Predmet proučavanja znanosti o izradi pravnih propisa jesu pravni propisi kojima se na apstraktan način uređuju ponašanja subjekata u društvu. Znanost o izradi pravnih propisa ne zanima primarno sadržaj pravnih propisa, već njihova forma tj. način na koji se izražavaju i postupak odnosno tehnika. Metoda znanosti o izradi pravnih propisa: Za nomotehniku se ističe kako „nema nikakvih drugih metoda osim onih koje se upotrebljavaju u ostalim društvenim znanostima“. Nepostojanje posebne metode, može biti posljedica dviju okolnosti: 1. što je sama znanost mlada i nerazvijena pa, dosljedno tome, nije i uspjela razviti svoju posebnu metodu. 2. što je u pitanju društvena znanost, pa se ona za postizanje rezultata u području vlastitog znanstvenog istraživanja može koristiti metodama koje su već isprobane u ostalim društvenim znanostima.

HIJERARHIJA PRAVNIH PROPISA Dioba vlasti: a) HORIZONTALNA:  zakonodavna  izvršna  sudbena b) VERTIKALNA:  lokalna (općine i gradovi)  regionalna (županije)  nacionalna  nadnacionalna Položaj koji jedan pravni propis zauzima na hijerarhijskoj ljestvici pravnih propisa ovisi o dva bitna čimbenika: 1. položaj donositelja - npr. Pravni propisi što ih donosi Sabor su iznad propisa što ih donosi Vlada 2. vrsta pravnog propisa koji se donosi (ako ih donosi isti organ) - npr. Ustav je iznad zakona Na položaj pravnog propisa mogu utjecati i druge okolnosti: - postupak donošenja određenog propisa; - važnost društvenih odnosa koje određeni pravni propis regulira Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi počiva na tradicionalnoj poredanosti pravnih pravila po njihovoj pravnoj snazi na : - Ustav - zakone 3

Sloboda. Sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. Vrednote ustavnog poretka RH . Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka (da ga može razumjeti svaki pojedinac) 4. mirotvorstvo. nominalni ustav 3. te usmjerava demokratski politički proces u zemlji. Predsjednik republike i Vlada. vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Na tim osnovama gradi se i dalje razrađuje pravni sustav. i poprima neka rješenja iz SAD-a) 3. Promjena (revizija) Ustava→ Pravo da predloži promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru RH. Nacrt promjene Ustava HR. Podjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. 3 URH Metodologijska polazišta za izradu Ustava iz 1990. socijalna pravda. normativni ustav 2. očuvanje prirode i čovjekova okoliša. Čl. jednakost. g : Način na koji će pisci napisati ustav. nepovredivost vlasništva. poštivanje prava čovjeka. • Donosioci drugih pravnih propisa nalaze pravno uporište za donošenje svojih općih akata direktno ili indirektno u Ustavu. Ustav RH treba slijediti pozitivnu Hrvatsku državno – pravnu tradiciju (Ustav nije nešto sasvim novo.© podzakonske općenormativne akte Ustav • Ustav je temeljni i najviši akt kojim se uređuje pravni i politički poredak neke zemlje • Ustav tvori pravno pravilo najveće pravne snage. Sabor RH odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. 1. povratak Europskoj i oslonac na Sjeverno Američku pravnu i ustavnu tradiciju.Nomotehnika » M.O promjeni Ustava odlučuje se 2/3 većinom svih zastupnika. Ustav trajnije vrijednosti( treba biti podoban kroz duže vremensko razdoblje i kvalitetno ispunjavati svoj cilj) 4 . semantički ustav Normativni ustav – je onaj ustav koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u životu. nego se treba naslanjati na ono što je bilo prije u Hrvatskoj pozitivnoj pravnoj tradiciji) 2. te može određivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih. (Hrvatska je u SFRJ imala institute komunističke vlasti i novim Ustavom se približava Europskoj pravnoj i ustavnoj tradiciji. • Ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovlaštenja donosioca drugih pravnih propisa. • Njime se definiraju osnove društvenog i političkog uređenja zemlje. nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova.K.

Međunarodni odnosi. izlažu se povijesni temelji ustava i države za koju se donosi. pravna država – vladavina zakona i predstavnička demokracija 5.danas imaju političko-povijesni dio u hrvatskom Ustavu. prijelazne 5.© Političko pravna načela za izradu Ustava: 1. prijelaz iz kontrolirane planske u tržišnu ekonomiju 2. navode se temeljna načela koja se u ustavu razrađuju. ne sadrži nikakve norme.K. o slobodama i pravima čovjeka i građanina 3.aneksi – posebni dodaci na koje se upućuje u normativnom dijelu . temeljne 2. Ustav iz 1990. sloboda poduzetništva 7. Prijelazne i završne odredbe. . Razlika između preambule i izvorišnih osnova: . završne Struktura Ustava RH: I. prijelaz iz jednopartijske vladavine u višestranačku demokraciju prijelaz iz sustava arbitrarne i neograničene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj državi. Ona nije sastavni dio Ustava osim ako sastavni dio kaže da je. IV. Stil je svečan.PREAMBULA je dio pisanog dokumenta kojeg pravna teorija ne smatra Ustavom. VI. V. ustavni tekst počinje sa riječju Ustav. Mjesna.normativni dio – sadržajno obuhvaća sve temeljne norme ustavnog prava Vrste odredbi u ustavu: 1. socijalna država 8. poduzetničko 6. pisan je svečanim stilom a sadržaj je opisan . cilj Ustava su čovjekova ljudska i narodna prava 2.amandmani – dodaci uz osnovni prvobitni tekst . pravo na slobodno udruživanje. IX. naslov: VI. Mogu biti dugačke i kratke. zakonodavna vlast pripada Saboru 4. Temeljne odredbe. Struktura ustava: . – 142 članka. političko. VII. Tekstualno su opširnije od preambule. lokalna i područna (regionalna) samouprava. osiguranje suverenosti RH. Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina.IZVORIŠNE OSNOVE – su sastavni dio Ustava. U njima se naznačuje tko donosi Ustav i u čije se ime ustav prihvaća. Završne odredbe Ukupno 147 članaka. II. Ustrojstvo državne vlasti. 5 . suverenitet izvire iz naroda i njemu pripada 3. pravo vlasništva. Izvorišne osnove. jamstvo prava i slobode 9. izlažu se povijesni temelji Ustava i države za koju se donosi. IX.proslov ili preambula – na početku ustava. Promjena Ustava. III. VII. Ustrojstvo samouprave i uprave. u tom se djelu naznačuje tko donosi ustav i u čije se ime ustav prihvaća. o ustrojstvu državne vlasti 4. Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija: 1. Ustavni sud RH.Nomotehnika » M.

podzakonski općenormativni akti koji nadopunjuju i koji zamjenjuju zakon 4. ustrojstvo i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. jasan u izražavanju i pregledan. ali se time još uvijek ne postiže sveobuhvatnost zakona. izborni sustav.Nomotehnika » M.K. • Oblast društvenih odnosa koje se normativno uređuju zakonom su po svojoj važnosti najznačajnije društvene oblasti koje baš zbog toga ne mogu biti predmet podzakonskog normiranja.zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika. • U hrvatskom pravnom sustavu zakone donosi Hrvatski sabor prema odredbama čl. • Zakon je vrsta pravnog propisa što predstavničko tijelo donosi u posebnom postupku a donošenje zakona često u pojedinim pitanjima propisuje sam Ustav. 81. podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona 3. Zakonodavnim se putem reguliraju mnoga izuzetna važna područja. nedvosmislen. spontani podzakonski općenormativni akti koji mogu biti samostalni i nesamostalni 6 . Ustava.Zakone kojima se uređuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Podzakonskim općenormativnim aktima. i 82. Vrste podzakonskih općenormativnih akata: 1. Podzakonske općenormativne akte karakterizira raznovrsnost i brojnost kako samih akata tako i organa ovlaštenih za njihovo donošenje. podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju 2. Različita područja moraju se regulirati i propisima po svom rangu nižim od zakona tzv. • Zakon sadrži odredbe koje čine najčešću pravnu podlogu kako za donošenje podzakonskih akata tako i za donošenje pojedinačnih akata za konkretan društveni odnos. Podzakonski općenormativni akti To su opći akti koji po svojoj pravnoj snazi slijede iza Ustava i zakona. Razlozi za dekoncentraciju normativne funkcije: • nemogućnost zakonodavnog tijela da zbog svog karaktera i načina rada samo sve regulira putem zakona • podzakonskim normiranjem se upotpunjuje pravni sustav • podzakonskim normiranjem se postiže da zakonski tekst bude precizan.© Zakoni Zakon je poslije Ustava pravni propis s najvećom pravnom snagom što se potvrđuje kroz nekoliko činjenica: • Zakon je akt što ga donosi predstavničko tijelo koje ima karakter najvišeg organa vlasti što onda utječe i na rang zakona kao pravnog akta u hijerarhijskoj strukturi prava. . Organski zakoni: .

Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. Samo uz tu pretpostavku organ koji obavlja prenošenje može biti oslobođen prigovora da je djelovao protuustavno. Članak 100. Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. Predsjednik republike može. . S prestankom važenja zakona gubi snagu i općenormativni akt donesen za njegovo izvršenje. mora biti sadržana u pravnoj normi (Ustav ili zakon). Izvode se iz samog zakona. Stanje nužde). vremenski uvjetovano ili ne. 7 . a omogućavaju bolju realizaciju onih načela koje je sam zakon već formulirao s time što ih detaljnije razrađuju i osiguravaju stručno tehnički dio njihove realizacije.© 1. donositi uredbe sa zakonskom snagom. Radi se dakle o prenošenju nadležnosti za pravno normiranje s višeg na niži organ. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju.“ Obujam pravnog propisa U tehničkom smislu – obujam pravnog propisa tvori ukupnost odredaba kojima donosilac pravnog propisa regulira u okvirima svojih ovlasti jedan pravni propis. ako Hrvatski Sabor ne odluči drugačije. Podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona: -Svrha je ovog podzakonskog općenormativnog akta da posluži za osiguranje što lakšeg i uspješnog izvršenja zakona. Podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju: . dano generalno ili za pojedine situacije (npr. odnosno nezakonito. Spontani općenormativni akti(samostalni i nesamostalni) -Karakteristika ovih akata je u tome što je ovlaštenje za njihovo donošenje utvrđeno već prije u nekoj pravnoj normi (Ustavu ili zakonu). Ustava RH regulira donošenje uredbe sa zakonskom snagom kao spontanog podzakonskog općenormativnog akta koji može donijeti samo predsjednik RH: „Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Podzakonski općenormativni akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakon -Njima se ili dopunjuju već postojeće zakonske odredbe ili se podzakonskim općenormativnim aktom propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst. bez obzira na organe koji su u pitanju. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.Nomotehnika » M. To ovlaštenje može biti dano u obliku ustavnog ili zakonskog ovlaštenja.u svakom slučaju osnova za prenošenje ovlaštenja. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis.K. ali je bitno da određeni organ propušta sam regulirati određenu materiju na čije je reguliranje inače ovlašten i ovlašćuje drugi organ da taj donese svoja pravila u toj materiji. jedinstvenosti i opstojnosti države. 2.Donose se prema posebnom ovlaštenju sadržanom u višoj pravnoj normi. 4. 3.

veći broj odredaba u heterogenom pravnom propisu o jednom posebnom pitanju znači iskazivanje i priznavanje veće važnosti od strane donosioca takvog propisa upravo tom pitanju u odnosu na druga pitanja koja dotični pravni propis također regulira.© U sadržajnom smislu – obujam pravnog propisa predstavlja ukupnost društvenih odnosa i subjekata koji su odredbama odgovarajućeg pravnog propisa obuhvaćeni. Što je širi krug slučajeva na koje pravni propis se odnosi i što je veći broj subjekata koji su dužni postupati po njegovim odredbama to je pravni propis po svom sadržajnom obujmu veći.  Odnos sadržaja pravnog propisa prema broju odredaba koje se na taj sadržaj odnose: .Nomotehnika » M. obujam pravnog propisa može biti širok i kad se odnosi na mali broj subjekata uz uvjet da se odnosi na velik broj slučajeva i obratno. 8 .položaj pojedinih odredaba u sistematici pravnog propisa izražava također stupanj važnosti koji je donosilac takvog pravnog propisa poklonio odnosima koji se reguliraju tim odredbama. Vrijednost pravne regulacije određene materije u pravnom propisu primarno ovisi o načinu na koji je iskazan i obuhvaćen sadržaj materije koje je trebalo normativno regulirati. Kada su pojedina pitanja u pravnom propisu izdvojena u zasebnu cjelinu i kada su posebno prikazana u sadržaju pravnog propisa onda je to dokaz njihova značenja i važnosti gledano s aspekta donosioca pravnog propisa(MEĐUZAVISNOST SADRŽAJA I FORME).sadržajna komponenta odredaba pravnog propisa o pojedinom pitanju koje taj pravni propis regulira izuzetno je važna. . Međutim.K. .

da pravni propis ima odgovarajući sadržaj 4. mjesna nadležnost – utvrđuje prostor djelovanja nekog organa Donosilac pravnog propisa čini grešku: a) kada normira materiju koju nije ovlašten normirati b) kada materiju koju inače može normirati. Nadležnost može u višem pravnom pravilu biti propisana: a) DIREKTNO – slučaj kada se točno naznačuje tko će i kojom vrstom propisa koju materiju regulirati b) INDIREKTNO – kada se u višem pravnom propisu označava vrsta pravnog propisa kojom će se odgovarajuća materija regulirati Postoje dvije vrste nadležnosti: 1. Nadležnost donosioca pravnog propisa Nadležnost znači pravo i dužnost jednog društvenog subjekta da određene društvene odnose regulira putem odgovarajućeg pravnog propisa. stvarna nadležnost – određuje koje radnje odnosno vrstu odluka neki organ donosi 2. Nadležnost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja donošenju pravnog propisa.K. Ovlaštenje za donošenje pojedinog pravnog propisa sadržano je uvijek u nekom višem pravnom pravilu. Donosilac pravnog propisa mora nedvojbeno znati odgovor na dva pitanja: a) Da li je uopće nadležan za donošenje određenog pravnog propisa? b) Koja pitanja i koliko široko može zahvatiti odredbama pravnog propisa koji smije donijeti? Prema Poslovniku Hrvatskoga sabora prijedlog zakona kojim se pokreće postupak donošenja zakona mora prije svega sadržavati ustavnu osnovu donošenja zakona.Nomotehnika » M. da je u pravnom propisu osigurano vremensko i prostorno djelovanje. da je provedena određena procedura donošenja pravnog propisa 3. normira šire nego što je inače dopušteno c) ako materiju koju je dužan regulirati uopće ne regulira 9 . Takve pretpostavke jesu: 1. da je donosilac pravnog propisa nadležan 2.© PRETPOSTAVKE ZA DONOŠENJE I IZRADU PRAVNIH PROPISA Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa su takve pretpostavke koje su nužne za pravilno (ustavni i zakonito) donošenje bilo kojeg pravnog propisa.

Konačni prijedlog zakona sadrži isto što i prijedlog zakona samo što se umjesto teksta P. • Kad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje. ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona 4. ustavnu osnovu donošenja zakona.Nomotehnika » M. Postupak donošenja zakona Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. Greška u proceduri donošenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalno pravnu valjanost pravnog propisa i čini osnovu za postavljanje pitanje njegove ustavnosti i zakonitosti. Utvrđena pravila procedure obvezuje donosioca odgovarajućeg pravnog propisa na način što ovaj mora prilikom donošenja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da bi njegov propis bi donesen na formalno dopustiv način. prilaze tekst konačnog P. s obrazloženjem 5. predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu. 10 . prihvaćene međunarodne ugovore i druge akte kojima obrazlaže svoj prijedlog. tekst prijedloga zakona. ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona Uz prijedlog zakona predlagatelj može dostaviti i odgovarajuću dokumentaciju.K. Tekst prijedloga zakona sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi. klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. 3. od prve faze davanja prijedloga ili inicijative za donošenje pravnog propisa do posljednjih faza usvajanja. ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći.© PROCEDURA DONOŠENJA PRAVNOG PROPISA Procedura donošenja pravnog propisa čini skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku čitava postupka. odnosno dopunjuju. posebice stručna mišljenja. tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju. U obrazloženju prijedloga zakona daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona.Z. proglašenja i objavljivanja. 2. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. Prijedlog zakona sadrži: 1.Z.

2. kada Vlada nije predlagatelj..”. Poslovnik i politički sustav. br.E.Nomotehnika » M.K. odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona. Predlagatelj zakona obvezan je izvijestiti predsjednika Sabora tko će u radnim tijelima i Saboru davati obavještenja i objašnjenja. Rasprava o prijedlogu zakona (prvo čitanje zakona) Prvo čitanje zakona obuhvaća: 1. Matično radno tijelo će razmotriti mišljenja. primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela. razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mišljenja. Predsjednik Sabora upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela. 3. koji ih dostavlja predlagatelju zakona. utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva. primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu. • • Razmatranje prijedloga u radnim tijelima • • • • • • • Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora. opću raspravu o prijedlogu zakona. Sabor ne može odlučivati o prijedlogu zakona prije nego. koja su. matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Saboru s mišljenjem. na temelju izvješća Odbora za financije i državni proračun. vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta. Izvješća se radnih tijela upućuju predsjedniku Sabora. Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela. koje podnosi Saboru. prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela.. a zakon koji se usklađuje s propisima Europske unije oznaku “P. Kad razmotri prijedlog zakona. primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja. raspravu o stajalištima radnih tijela. matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenju.. svim zastupnicima i predsjedniku Vlade. predsjednik matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu.Z. 5. raspravu o pojedinostima. br . Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona. U izvješću. usvajanje zaključka o potrebi donošena zakona 11 . Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze.. Prijedlog zakona u gornjem desnom kutu naslovne stranice obvezatno sadrži oznaku: »P.© Podnošenje i upućivanje prijedloga • Postupak donošenja zakona pokreće se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona. osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav. 4. predsjednicima radnih tijela i zastupnicima.«. primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog. uz matično. Radna tijela.Z. usmeno izlaganje predlagatelja. a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona.

Obrazloženje konačnog prijedloga zakona obuhvaća: razloge zbog kojih se zakon donosi. • Konačni prijedlog zakona Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona. odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrditi da za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona postoje osobito opravdani razlozi.objašnjenje odredbi predloženog zakona. Predlagatelj zakona. Ako predlagatelj zakona ne podnese konačni prijedlog zakona u propisanom roku. smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen.© Predlagatelj zakona. prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona. • Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona.pitanja koja se njime rješavaju.druge važne okolnosti u vezi s pitanjima koja se uređuju zakonom. utvrđuju se stajališta. • Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon. kojim se prihvaća donošenje zakona. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju pojedinih zakonskih odredbi. odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog izlaganja na početku rasprave imaju prava davati objašnjenja. primjedbama i prijedlozima tijekom cijele rasprave. . na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja zakona i izvješća matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo. Konačni prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon. odnosno predstavnici koje on odredi. 12 . Ako se konačnim prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje. predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona. prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju. • Usmeno izlaganje na početku rasprave može podnijeti samo predlagatelj ili jedan od predstavnika.Nomotehnika » M. može povući prijedlog zakona do zaključenja rasprave. . podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te . iznositi mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima.K. • Po završenoj raspravi zaključkom.

koji sadrži sve što i prijedlog zakona.Predlagatelj zakona očituje se o svakom pojedinom amandmanu. u pravilu. a na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana. ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadržaj konačnog prijedloga zakona Donošenje zakona po hitnom postupku Iznimno. Treće čitanje zakona provodi se.raspravu o podnesenim amandmanima. Predlagatelj zakona. svim zastupnicima. odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno izlaganje. 13 .Nomotehnika » M.Nakon rasprave odlučuje se o podnesenim amandmanima. . Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik.odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona. glavama.Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima. Predsjednik Sabora bez odgađanja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. Treće čitanje zakona .U tijeku rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima. .stajalištima radnih tijela.K. . odnosno odjeljcima. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku može podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili više članova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili više članova.Treće čitanje se provodi iznimno. osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona.© Rasprava o konačnom prijedlogu zakona (drugo čitanje zakona) Drugo čitanje zakona obuhvaća: . . a kad konačni prijedlog zakona sadrži odredbe s povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredbi. kada to odluči Sabor Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. .raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona. . odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. te Vladi ako nije predlagatelj. zakon se može donijeti po hitnom postupku. tada mora imati pisanu podršku još 25 zastupnika. člancima te o podnesenim amandmanima. samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi. Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s propisima Europske unije ako to zatraži predlagatelj. zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. .

Predsjednik Sabora upućuje prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona Odboru za zakonodavstvo. neovisno je li predlagatelj zakona ili ne. radi ocjene njegove osnovanosti.Amandman se upućuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o konačnom prijedlogu zakona. . . Matično radno tijelo i Vlada dužni su. prihvaćen na sjednici Sabora. naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.Prijedlog državnog proračuna s obrazloženjem predsjedniku Sabora podnosi Vlada. Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Sabora. dostaviti mišljenje Odboru za zakonodavstvo.K. . Odbor za zakonodavstvo. . nakon što pribavi mišljenja matičnoga radnog tijela te Vlade.Predsjednik Sabora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima. a mora sadržavati naziv zakona. Odbor za zakonodavstvo utvrdit će prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Saboru.Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Donošenje državnog proračuna . on će o tome izvijestiti Sabor koji povodom toga izvješća donosi odluku. ili nakon isteka roka.Vlada. . klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada . .Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od konačnog prijedloga zakona. Vjerodostojno tumačenje zakona Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona može podnijeti ovlašteni predlagatelj zakona. matičnom radnom tijelu i Vladi. Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja nije osnovan. . Ako utvrdi da je prijedlog osnovan. Sabor može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.Podnesene amandmane predsjednik Sabora upućuje i matičnom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima . postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona o kome se odlučuje. u roku od 15 dana. .Amandman.Izjašnjavanje predlagatelja i vlade je u pravilu usmeno.Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik. ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona osnovan te u roku od 15 dana izvješćuje o svom stajalištu Sabor.Pri donošenju državnog proračuna primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona.© Amandmani . ako ona nije podnositelj prijedloga.Nomotehnika » M. dostavlja predsjedniku Sabora izvješća o izvršenju državnog proračuna 14 . .O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Vlada. predlagatelju zakona i Vladi kada ona nije predlagatelj zakona.Zajedno s prijedlogom državnog proračuna podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproračunskih fondova s obrazloženjem te konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna. u rokovima utvrđenim zakonom.

. Deklaracijom se izražava opće stajalište Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu. rezolucije.Predlagatelj akata dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Sabora. ustrojstvo.Zakone. načina rada i odnosa u Saboru. Zaključcima Sabor utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama. rezolucija. osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske ili Poslovnikom drukčije određeno. . ako Sabor ne odluči drukčije.© Donošenje ostalih akata Sabora . Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području. deklaracija. neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog zakona ili konačni prijedlog zakona. ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu.odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje. osim ako Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom nije drukčije određeno.zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. . Većinom glasova svih zastupnika.odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade. . Odlučivanje na sjednicama Sabora . a prema naravi akta isti mora sadržavati obrazloženje. odluke. Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade. s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena. . uvijek se pokreće prijedlogom akta. . • • • • • Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva. Sabor donosi: . zaključke i druge akte Sabor donosi većinom glasova.Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske.Poslovnik Sabora.odluku o raspuštanju Sabora.Za donošenje odluka na sjednici Sabora potrebna je nazočnost većine zastupnika. način rada i odnosi u saboru ili obavljaju druga opća ovlaštenja.Nomotehnika » M. kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske.Postupak donošenja ostalih akata. odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade. ukoliko je na sjednici Sabora nazočna većina zastupnika. .U pogledu postupka za donošenje odluka. preporuka i drugih akata Sabora primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona. poslovnika ili pravilnika kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo.K. a zatim o pojedinostima. 15 . izborni sustav. Hrvatski Sabor može donositi i akte u obliku odluke. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. .

te o izvršavanju zakona i drugih akata Sabora.donosi odluku iz članka 7. u pravilu četiri sata. odnosno dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike. prije prelaska na prvu točku dnevnog reda i traje. za njihovo donošenje dovoljna je većina glasova nazočnih zastupnika.»Aktualno prijepodne« održava se na početku svake sjednice Sabora.Zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupničko pitanje. Zastupnička pitanja . .K. .Usmena pitanja Vladi. odnosno ministar dostavi pisani odgovor.Ako je nezadovoljan odgovorom zastupnik može zatražiti da mu Vlada. neovisno o tome što se pojedini zakon ili akt donosi većinom glasova svih zastupnika.donosi Ustav Republike Hrvatske i promjenu Ustava Republike Hrvatske. odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti. . . . Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara ministar. . .Kada se u postupku donošenja zakona na sjednici Sabora na temelju odredbi Poslovnika donose odluke koje prethode donošenju zakona i drugih akata.donosi ustavne zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina. .Zastupnik može postaviti jedno pitanje.donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinom članu Vlade o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti. . Ustava Republike Hrvatske.© Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Sabor: . stavka 2. . .potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske.Nomotehnika » M. 16 . odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme »Aktualnog prijepodneva«. Zastupnik je dužan navesti kome upućuje zastupničko pitanje. Usmena zastupnička pitanja: . i članka 8.Zastupnička pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku. . a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života.Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik ili član Vlade. Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme. osim ako je Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom određeno da se i te odluke donose kvalificiranom većinom.

¿Tumačenje može - biti (s obzirom na rezultat) deklaratorno ili doslovno ekstenzivno (prošireno) restriktivno (suženo) jezično tumačenje. iskaza. Podnesenu interpelaciju predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima. logičko. izvješće o svojim mišljenjima i stajalištima povodom interpelacije. Raspravu o interpelaciji Sabor može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom. U njoj mora biti jasno postavljeno i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati. Filozofu Aristotelu cilj je takve tehnike – postići uvjerljivost kod slušateljstva. pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini. U istom roku Vlada. ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema interpelacije.K. .Zastupnici mogu. posredovanjem predsjednika Sabora. sustavno. odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli.© Pisana zastupnička pitanja: . Po završenoj raspravi o interpelaciji Sabor može postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. povijesno. Interpelacija se podnosi u pisanom obliku. dostaviti predsjedniku Sabora. 17 . postupaka i pravila kojima se dolazi do ispravne odluke kod primjene (stvaranja prava).Pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku daje se u roku 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi. povodom interpelacije. postavljati zastupnička pitanja u pisanom obliku a nakon dobivenog odgovora i dopunska zastupnička pitanja. odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje. ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Sabora ili je zatražio pisani odgovor. Jedna od najvažnijih pravnih tehnika je tumačenje. poruka i tekstova. - Pravna tehnika je skup znanja. a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Saboru. Predsjednik Sabora upućuje izvješće zastupnicima. Prema grč. Interpelaciju predsjedniku Sabora podnosi najmanje desetina zastupnika. Tumačenje u pravu predstavlja pronalaženje smisla pravnih izraza. Vlada je obvezna. Interpelacija se može podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlade ili člana Vlade na postavljeno pitanje. teleološko.Nomotehnika » M. Interpelacija Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva.

Ono što su njegovi politički ciljevi on će pokušati „pokriti“ papirom. Teritorijalno važenje pravnog propisa→ pravni propis obvezuje svojim odredbama sve subjekte na koje se odnosi. U svim tim slučajevima moguće je staviti prigovor na valjanost takvog pravnog propisa sa stajališta ustavnosti i zakonitosti.Nomotehnika » M. ¿Sadržaj pravnog propisa Dati odgovarajući sadržaj pravnom propisu znači obuhvatiti njegovim odredbama onu oblast društvenih odnosa koja odgovara nadležnosti njegova donositelja. ¿Djelovanje pravnog propisa u prostoru Osigurati prostorno djelovanje pravnog propisa znači osigurati mogućnost primjene njegovih odredaba na određenom području.K. Odnosi se na cilj ili svrhu zakona. Proučavaju se namjene ustavotvorca ali i sve okolnosti koje su bile u vrijeme donošenja pojedinog propisa. Govori o utjecajima koja zakonodavac sastavljanjem pravnog akta želi postići. Napisat će pravni akt koji će u stvarnosti ako bude primjenjiv kao što je zakonodavac želio ostvariti njegove političke ciljeve. ako obuhvati i onu oblast koja nije u njegovoj nadležnosti.© Teleološko načelo → grč. S obzirom na prostorno djelovanje pravni propisi dijele se obično prema širini teritorija na kojem važe njihove odredbe: 1. Donosilac pravnog propisa čini grešku: • ako ne zahvati sadržajem pravnog propisa sve društvene odnose koje tim propisom mora zahvatiti prema stvarnoj nadležnosti. a koji se nalaze na teritoriju na kojem važi.Teleološko tumačenje Ustava je tumačenje ustava i drugih pravnih propisa u skladu sa ciljem kojeg donositelj tog propisa želi postići. univerzalni – vrijede na najširem ukupnom teritoriju (oni koje donose republički organi) 2. prigovor na valjanost izrađenog pravnog propisa može se staviti i u slučaju kad je raspored materije zahvaćen sadržajem bez logičke veze ili kad je redoslijed materije u tom sadržaju međusobno ispremiješan. • ako materiju koju regulira sadržajem pravnog propisa koji donosi zahvati šire nego što smije tj. telos=cilj. . Gledano sa stajališta tehnike izrade pravnog propisa. partikularni – vrijede samo na određenom užem teritoriju (oni koji se donose unutar županije. grada ili općine) 18 .

Nomotehnika » M. osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. Kod vremenskog važenja pravnog propisa treba razgraničiti dva momenta: . određivanje početka važenja pravnog propisa nastupom određenog događaja 19 . određivanje početka važenja pravnog propisa točnim navođenjem dana. nije određen početak važenja.© ¿Djelovanje pravnog propisa u vremenu Vremensko djelovanje jednog pravnog propisa znači da taj propis obvezuje svojim odredbama subjekte na koje se odnosi u određenom vremenu. načelnog pristupanja određivanju početka važenja za odgovarajuću vrstu propisa u svim onim slučajevima kada u njihovom tekstu. propustom donosioca. Manjkavost takve vrste može biti ublažena postojanjem. tj. Ako se jedan pravni propis donese prije nego je to i zaista potrebno onda dobivamo propis koji je zapravo ispred društvenih potreba pa je i njegova vrijednost dvojbena. određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova donošenja(početak važenja prije objavljivanja) 4.prestanak važenja pravnog propisa ¿Početak važenja pravnog propisa Početak važenja pravnog propisa je vremenski određen moment od kojeg pravni propis počinje pravno djelovati obvezujući svojim odredbama.“ Ustav i Ustavni zakon za provedbu Ustava stupaju na snagu danom proglašenja Načini mogućeg početka važenja pravnih propisa: 1. 89. od početka svoga važenja pa ubuduće sve do prestanka njegova važenja. Donosilac propisa mora paziti da propis donese u pravom trenutku. određivanje početka važenja pravnog propisa vremenskim momentom nakon njegova objavljivanja 5. Ustava regulira takvu situaciju: „Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova objavljivanja 3. Početak važenja pravnog propisa određuje njegov donosilac. uz mogućnost primjene sankcije na one koje se odnosi. To je vrijeme njegova stupanja na snagu.početak važenja pravnog propisa . U našem sustavu prava čl. mjeseca i godine (kalendarska oznaka važenja) 2.K. Greška pri procjeni vremena u kojem jedan propis treba donijeti može imati višestruko neželjene posljedice. Okolnost da u tekstu pravnog propisa nije sadržana odredba o početku njegova važenja čini čitav propis manjkavim. u nekom višem pravnom pravilu.

Ako se označava da jednim propisom prestaje važiti više propisa iste pravne snage.osim odredaba članka……“ . a da ujedno ne naznačava prestanak važenja ranijeg propisa. . s oznakom službenog glasila u kojem je bio objavljen i kada. Formalno normiranje s privremenim trajanjem→ograničenje se vrši oznakom roka do kojeg će taj propis važiti.© ¿Prestanak važenja pravnog propisa Prestanak važenja pravnog propisa znači da pravni propis prestaje obvezivati svojim odredbama. Pri tome se precizira i navodi puni naziv propisa koji prestaje važiti.Kada se jednim propisom označava prestanak važenja više ranije donijetih propisa.Odredbe o direktnoj derogaciji treba izraditi na način da se u završnom dijelu pravnog propisa naznači koji propisi prestaju važiti.Ako donošenje jednog propisa treba dovesti do prestanka važenja samo jednog dijela nekog ranije donijetog propisa. najprije najstarije pa onda po teme kriteriju dalje. Prestanak važenja pravnog propisa protekom određenog vremena 3. . oni prestaju važiti prestankom propisa za čije su izvršenje donijeti. onda ove treba navoditi prema redoslijedu donošenja tj. Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv. onda se ovi navode prema hijerarhijskome rangu. 20 . uzima se kao da je važenje starog propisa prestalo jer se sada primjenjuje novi propis (načelo „lex posterior derogat legi prior“) • Prestanak važenja pravnih propisa protekom roka Iako se pravni propis u principu donosi na neograničeno vrijeme moguće je da se on u svome važenju ipak ograniči.Indirektna derogacija→ u situacijama kada jedan novodonijeti propis na drugačiji način regulira istu materiju koja je već regulirana nekim ranije donijetim propisom. Prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti (derogacija pravnog propisa) 2. odumiranje pravnog propisa) 4. Načini mogućeg prestanka važenja pravnih propisa: 1. Prestanak važenja pravnog propisa objektivnim stavljanjem izvan snage • Derogacija pravnog propisa →prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti.Rang derogacije →stupanjem na snagu jednog propisa može dovesti do prestanka važenja samo onih propisa koji su po svojoj snazi (hijerarhiji) istog ili nižeg ranga od pravnog propisa kojim se proglašava njihov prestanak važenja.S obzirom da opći akti za izvršenje pravnog propisa nemaju samostalnu egzistenciju već su vezani za sudbinu akta za čije su izvršenje donijeti. onda takav djelomični prestanak važenja treba zasebno i precizno označiti npr.K. „Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti zakon……. . .Nomotehnika » M. .

odumiranje pravnog propisa) Kad prestanu postojati društveni odnosi koje jedan pravni propis regulira.Nomotehnika » M. pod političkim nadzorom predstavničkih tijela. Zajedničko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne države je zabrana svake samovolje pri odlučivanju i postupanju svih državnih tijela. pružanjem zaštite. ali se pravne posljedice nastale njegovom primjenom ne diraju (ex nunc). prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ograničenjima uspostavljenim pravnim poretkom u državi. značajke posebnog postupka njihova donošenja i izmjene. nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano poštivanje prava čovjeka. kao i od samih građana.© • Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv. Ukidanje→pravni propis se stavlja izvan snage s tim da u buduće njegova primjena nije više pravno moguća.K. • Prestanak važenja pravnih propisa objektivnim stavljanjem izvan snage Pravni propisi mogu prestati važiti objektivnim stavljanjem izvan snage (poništavanjem ili ukidanjem) uslijed njihove neusklađenosti s višim pravnim propisima (povreda ustavnosti i zakonitosti). ali se ujedno poništavaju i sve pravne posljedice nastale uslijed primjene tog propisa. Vladavina prava u političkom smislu objedinjava u sebi niz načela ustavne vladavine. na temelju mandata dobivenog od naroda. koji je složeniji od donošenja običnih zakona 21 . i to od trenutka njegova stupanja na snagu (ex tunc). što osigurava. Međutim ako do takvog formalnog proglašavanja prestanka važenja propisa ne dođe. Poništavanje→propis stavlja izvan snage.pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi: 1. položaj donositelja ustavnopravnih normi 2. ipak će pravni propis prestati važiti jer je izgubio bazu svoje primjene. Vladavina prava u pravnom smislu zahtjeva strogo pridržavanje ustava i zakona od strane svih državnih tijela i pojedinih dužnosnika. Dvije formalno. st. Opsolentnost→ prestanak postojanja svrhe i cilja zakona što dovodi do prestanka razloga postojanja pravnog pravila. nastala u njemačkoj pravnoj teoriji 19. Pravna država je koncepcija koja svoje težište stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi. ¿Kontrola pravnih propisa U hrvatskom pravnom sustavu primarni nosilac kontrole ustavnosti i zakonitosti propisa je Ustavni sud. onda se najčešće takav propis stavlja izvan snage.

radi se o ustavnom sporu. prethodni nadzor ustavnosti -od socijalističkih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963.Nomotehnika » M. odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). zalagali su se Jellinek i Merkl -prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920.© Enoncijacija zakonitosti je izričita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se zakonom razrađuju odredbe ustava. 7. Neposredno (apstraktno) odlučivanje o ustavnosti zakona je odlučivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora riješiti. Djelokrug ustavnog suda: 1. – Ustavno vijeće. vlade i sudbene vlasti. Posredno (akcesorno) odlučivanje o neustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba riješiti kako bi se mogao riješiti sam predmet sudbenog spora. referenduma. Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: 1. a često i način korištenja Ustavom zajamčenih sloboda i prava. na zahtjev najviših državnih tijela Sastav Ustavnog suda RH: 22 . pri čemu odluka suda ima učinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima iz primjene (djeluje samo inter partes). bez obzira na bilo kakav konkretni slučaj.st. 6. O neustavnosti zakona ustavni sud odlučuje apstraktno (nezavisno o konkretnom pravnom predmetu. 3. 4. Povijesni razvitak institucije ustavnog suda: -prvi nacrt pripisuje se Sieyesu. ukidanje pravnih propisa – ne dira u ranije nastale pravne posljedice 2. – europski model -francuski Ustav iz1958. zakon ili njegove odredbe – ako su odlučili da su protuustavne poništavaju se ili ukidaju). znači treba sanirati sve posljedice koje je prouzročila primjena propisa USTAVNI SUD Ustavni sud je državno tijelo visokog autoriteta čija je prvenstvena zadaća nadzor nad ustavnošću zakona. Ustavni suci su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta. nadzor ustavnosti zakona nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa odlučuju u sporovima o pravima i dužnostima najviših tijela državne vlasti rješavaju sporove o ustavnim pravima među državama članicama federacije nadziru zakonitost provedbe izbora. a u pravnoj doktrini 19. narodnih inicijativa ili narodnog veta sude za povredu ustava visokim državnim dužnosnicima u povodu ustavne tužbe pružaju zaštitu sloboda i prava čovjeka i građanina donose interpretativne odluke – tumačenja Ustava i zakona. poništavanje pravnih propisa – djeluje retroaktivno. 2. 5. 8.K.

pozitivni sukob djelokruga – kada 2 ili više drž. pridonose racionalizaciji procesa odlučivanja 4. Ustavni sud može sam pokrenuti postupak 3. predsjednik RH. štite prava manjina i time nadoknađuju njihovu slabu zastupljenost u pol. na zahtjev tijela ovlaštenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti. istaknuo u struci znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem. bez ograničenja ponovnog izbora uvjeti: hrvatski državljanin. Vlada. odlučujućim tijelima 3. osim kada Ustav ili U Zakon propisuje posebnu većinu. politički sustav i poslovnik Sabora RH - Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH (ocjena ustavnosti zakona i drugih propisa): 1. najviša tijela lokalne i regionalne samouprave Akti Ustavnog suda (donose se većinom glasova svih sudaca): 1. ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost suci između sebe biraju predsjednika suda na rok od 4 godine postupak kandidiranja sudaca provodi Odbor za Ustav. odluke – donose se o meritumu (biti) stvari o kojoj se sud izjašnjava 2. US je dužan pokrenuti i provesti postupak 4.Nomotehnika » M. odvjetnika i sveučilišnih profesora) bira Sabor na vrijeme od 8 godina. rješenja – donose se u svim ostalim slučajevima . negativni sukob djelokruga – kada određena drž. pučki pravobranitelj. svatko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa – ali takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji će sam odlučiti o tom hoće li u povodu prijedloga pokrenuti postupak 2. djeluje kao zaštitnik ustavnih načela o odgovornosti izvršne vlasti 5.N Odluke se donose većinom glasova svih sudaca. sudovi u postupku 5. Vrhovni sud. štiti prava oporbe i olakšava joj da vladajuću većinu zadržava u granicama ustavnih ovlasti 2. Hrvatski Sabor. diplomirani pravnik sa najmanje 15 g. državnih odvjetnika. tijela smatraju da su ovlaštena odlučiti u određenoj stvari 2. tijela smatraju da nisu ovlaštena odlučiti u određenoj stvari Pet načina pozitivnog političkog utjecaja ustavnog suda: 1.© 13 sudaca (prije 11) koje iz reda istaknutih pravnika (sudaca. Sukobi djelokruga (rješava ih US): 1.moraju biti obrazložena. pridonosi jačanju pravne svijesti građana i primjeni ustavnih načela u zakonodavstvu i životu 23 .K. objavljuje se u N. radnog iskustva.

Postupak vodi sudac US.ovim se zakonom uređuju uvjeti i postupak za izbor sudaca US i prestanak njihove dužnosti. Uz tužbu se mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili prijepisu. zajedno s izdvojenim mišljenjem. oznaku odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda. ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Suda. .© §Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime. prijedlogom i ustavnom tužbom.i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad US Izdvojeno mišljenje Sudac ima pravo na izdvojeno mišljenje ako većina sudaca na Sjednici Ustavnog suda prihvati odluku ili rješenje čijoj se izreci i/ili čijem se obrazloženju sudac protivi. oznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno. Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupati. Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost. odnosno rješenja na Sjednici Ustavnog suda.Nomotehnika » M. objavi u »Narodnim novinama« i u slučaju kad objava odluke ili rješenja nije obavezna prema članku 29. -U hrvatskom pravnom sustavu osim Ustavnog suda i drugi državni organi u određenim situacijama mogu kontrolirati ustavnost i zakonitost određenih općih akata: • Prema Zakonu o Vladi RH. o ustavnoj tužbi odlučit će sjednica Suda. dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe. Podnesci Ustavnog suda – postupak pred Ustavnim sudom pokreće se pisanim zahtjevom. Skupno izdvojeno mišljenje potpisuju svi suci koji su izdvojili svoja mišljenja Sudac koji je najavio izdvojeno mišljenje ima pravo istodobno zahtijevati da se donesena odluka ili rješenje. Podnesci upućeni sudu moraju biti potpisani. prebivalište ili boravište odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe. Ustavnog zakona.postupak i pravno djelovanje njegovih odluka . • Prema Zakonu o sustavu državne uprave u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lok.uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima.K. Vlada ima pravo i dužnost ukinuti propis ministarstva ili drugog republičkog organa državne uprave. Pravna priroda UZ o Ustavnom sudu. dužan ga je pisano obrazložiti Izdvojeno mišljenje može izraditi i više sudaca zajedno ako se protive izreci i/ili obrazloženju odluke ili rješenja zbog istovjetnih pravnih razloga koji su usmeno obrazloženi na Sjednici Ustavnog suda (skupno izdvojeno mišljenje). O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca. Sudac koji na Sjednici Ustavnog suda izdvoji mišljenje u pogledu izreke i/ili obrazloženja odluke ili rješenja i usmeno ga obrazloži na Sjednici Ustavnog suda. . koje može odluku donijeti samo jednoglasno.zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom . ime i prezime njegovog punomoćnika. . Samouprave • Prema Zakonu o ustanovama. nadzor nad zakonitošću rada ustanove i njezinih općih akata obavlja u pravilo nadležno ministarstvo ¿Obustava od izvršenja pravnog propisa 24 . stavku 1. razloge tužbe. Sudac je dužan pisano obrazložiti i dostaviti predsjedniku Ustavnog suda izdvojeno mišljenje u roku osam dana od dana donošenja odluke. Podnosi se US izravno ili ih se šalje poštom.

tada mora predlagatelj zakona dobro obrazložiti opravdane razloge koji nalažu retroaktivnost.Nomotehnika » M. U hrvatskom pravnom sustavu samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje.© Kod obustave od izvršenja radi se zapravo o privremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta (u pravilu podzakonske prirode) koja nastaje zbog toga što je pravno ovlašteni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvršenja sumnjajući u njegovu ispravnost U takvom slučaju konačnu odluku donosi neki drugi (viši) organ koji odlučuje da li je do obustave od izvršenja trebalo doći ili ne. Takav se akt može u povodu nekog drugog slučaja i dalje primjenjivati sve dotle dok ga nadležni organ u propisanom postupku ne stavi izvan snage. Tko se može koristiti pravom na obustavu od izvršenja pravnih propisa određuje zakonodavac koji pravnom normom (u pravilu zakonom) ovlašćuje određene subjekte da mogu provoditi ovu mjeru prema određenim kategorijama pravnih propisa. 25 . Zakonodavac u principu isključuje retroaktivno djelovanje pravnog propisa dopuštajući ga samo izuzetno i uz strogo propisane uvjete i često određene baš samim Ustavom. što ima za posljedicu ili konačnu nemogućnost primjene pravnog propisa koji je obustavljen od izvršenja.K. Kod ekscepcije ilegalnosti pravni propis podzakonske prirode se ne stavlja izvan snage. ¿Povratno djelovanje pravnog propisa (retroaktivnost) Povratno djelovanje pravnog propisa znači da se taj propis primjenjuje na situacije koje su nastale i postojale prije nego što je sam propis stupio na snagu. budući da se kod ekscepcije utvrđuje nezakonitost podzakonskog normativnog akta samo s obzirom na konkretni slučaj o kojemu se rješava. ili se eliminira sama odluka kojom je došlo do obustave. U takvom slučaju predmet se rješava na temelju zakona. ¿Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti) Ekscepcija nezakonitosti je svojevrstan oblik kontrolnog ovlaštenja prema pravnim propisima putem kojega određeni organi (u pravilu sud) odbija primjenu pravnog propisa (prije svega propisa podzakonske prirode) na konkretan slučaj kad utvrdi da je to u suprotnosti s višom pravnom normom (zakonom).

njihovo trajanje i radnje koje je pri tome nužno poduzeti. U planu normativne djelatnosti mora biti naročito vidljivo: 1. sposobnost jezičnog izražavanja ¿PLAN NORMATIVNE DJELATNOSTI Planirati normativnu djelatnost znači predviđati radnje koje će se u vremenu za koje se plan donosi biti nužno poduzeti radi stvaranja novih. te izmjene starih ili stavljanja izvan snage postojećih pravnih propisa.) 26 .znanje nomotehnike 4. .K. za općinsko vijeće ili županijsku skupštinu) Uži plan→plan normativne djelatnosti određene strukture razdvojen po nositeljima ili prema prirodi materije koja će se regulirati pravnim propisima donesenim na osnovu plana (npr. javna rasprava). Znanje koje se smatra nužnim obuhvaća: 1. opća naobrazba (osobna kultura redaktora) 2. referendum. kojim pitanjima treba dati prioritet i u kojoj mjeri . turizma i sl. poznavanje literature i terminologije 3.Nomotehnika » M. a posebno oblike procedure za donošenje određenih pravnih pravila (npr. poznavanje principa načela izrade pravnih propisa. Širi plan→ukupna plansko normativna djelatnost za određenu strukturu (za ustanovu.Planom normativne djelatnosti treba predvidjeti i otvaranje procedure stavljanja izvan snage ili izmjene. pomorstva. tko i koji pravni propis treba donijeti 2. u kojem vremenu i na koji način 3. Plan normativne djelatnosti u oblasti reguliranja prihoda ili oblasti obrazovanja.© ¿Subjektivne pretpostavke za izradu pravnih propisa Temeljna subjektivna pretpostavka za uspješno bavljenje izradom pravnih propisa je posjedovanje odgovarajućeg znanja. odnosno dopune određenih pravnih propisa. Plan normativne djelatnosti je specifičan dokument temeljem kojega se planski (smišljeno) obavljaju pojedine radnje normiranja. poznavanje ustavne materije.U planu treba predvidjeti faze normiranja. poznavanje društveno-političkog uređenja i pravnog sustava.

Zahtjev kvalitete stila pravnih propisa izražava se u potrebi da jednoj misli uvijek odgovara isti jezični izraz tj.treba težiti upotrebi uobičajenih izraza – takvih koji su razumljivi najširem krugu ljudi. . poglavito izraza koji su teško razumljivi  Načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa Pri izradi pravnih propisa izuzetno je važno postići sklad u odnosu između jezičnih izraza upotrebljenih za izražavanje misli u jednom pravnom propisu i logičkog smisla tog propisa. izrazi koji vrijede.treba težiti da sadržaj pravnog propisa bude jasan svakome . Opća načela služe za izradu svih pravnih propisa. načelo jasnoće. koji se stalno upotrebljavaju.treba izbjegavati upotrebu stranih riječi. koja proizlazi iz višeg pravnog propisa u sustavu prava. načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa 3.Sadržajem pravnog propisa koji se donosi moraju biti obuhvaćeni svi oni društveni odnosi koji se reguliraju odredbama tog propisa. Time se postiže ukupnost sadržaja pravnog propisa.Jasnoća stila izražava se ovdje zahtjevom da se misao donosioca pravog propisa izrazi stilski tako da nijednog trenutka ne dovodi u sumnju čitaoca (pogotovo primjenjivača pravnih propisa) o tome što je donosilac htio reći. kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa 2. načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa 4.treba svesti na najmanju moguću mjeru upotrebu svih onih izraza kojima se ne može precizno odrediti pravo značenje . koja znači da je donosioc predvidio i obuhvatio sva pitanja koja moraju biti obuhvaćena dotičnim pravnim propisom. da se ista misao uvije izražava na jednaki način u čitavom tekstu pravnog propisa. .Pravi propis odnosi se na dio normativnog ovlaštenja prema nadležnosti donosioca.© ¿NAČELA IZRADE PRAVNIH PROPISA Postoje opća i posebna načela za izradu pravnih propisa. 27 . koji nisu lokalizmi i provincijalizmi. .Zahtjev kvantitete stila pravnog propisa stavlja pred redaktora obvezu da u tekstu pravnog pravila ugradi onoliko jezičnih izraza koliko je najmanje nužno da bi se shvatila misao donosioca. dok posebna načela služe za izradu određenih vrsta pravnih propisa. U pogledu jezičnog izražavanja pri izradi pravnih propisa treba voditi računa o slijedećim bitni elementima: .  Načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa .Nomotehnika » M. Opća načela za izradu pravnih propisa su: 1. kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa . a redaktor ih je na odgovarajući način ugradio u tekst pravnog propisa.K. načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem  Načelo jasnoće. .

.Sadržajni odnos nižeg propisa o višem znači da donosilac nižeg propisa. formirajući njegov sadržaj mora ostati u okviru propisane nadležnosti i svojim propisom obuhvatiti samo one odnose i na onaj način kako to predviđa više pravno pravilo. a materija koja njime je obuhvaćena dobiva time potrebnu pravnu regulaciju.Egzistencijska ovisnost (ovisnost o nastanku) nižeg pravnog propisa o višem znači da niži propis ne može nastati ako za donošenje takvog propisa nije njegovu donosiocu otvorena nadležnost u nekom višem pravnom propisu. odnosno da ne bude u suprotnosti s njim. Izrada konačnog teksta pravnog propisa je krajnji rezultat djelatnosti normiranja.K.©  Načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem Između pravnih propisa na nižoj hijerarhijskoj ljestvici i onih koji su po svom položaju viši postoje izvjesni oblici egzistencijske i sadržajne ovisnosti . ¿Dijelovi pravnog propisa: uvodni dio naslov uvodne odredbe centralni dio kaznene odredbe prijelazne odredbe završne odredbe Obavezni (bitni dijelovi) pravnog propisa:  uvodni dio  naslov  centralni dio  završne odredbe s datiranjem Ostali dijelovi (fakultativni karakter):  uvodne odredbe  kaznene odredbe  prijelazne odredbe 28 .Nomotehnika » M. Pri tome treba paziti da sadržaj njegovog propisa bude usklađen sa sadržajem odgovarajućeg višeg pravnog propisa. ¿IZRADA KONAČNOG TEKSTA PRAVNOG PROPISA Izrada konačnog teksta pravnog propisa znači uobličavanje u potrebnu formu odgovarajućeg propisa koji tako postaje dio pravnog sustava.

. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.Prilikom donošenja Ustava donosi se. U najvećem broju propisa iz uvodnog dijela proizlaze dva temeljna podatka: a) tko je donosilac dotičnog pravnog propisa b) temeljem kojeg pravnog osnova je taj propis donijet Uvodni dio Ustava . tako ni uvodni dio Ustava nema onaj klasičan izgled pod kojim podrazumijevamo sadržajno postojanje uvodnog dijela s oznakom donosioca i pravnom osnovom za normiranje.U našem Ustavu pravni osnov za proglašenje zakona utvrđen je člankom 88.Sam tekst Ustava počinje uvodnim odredbama koje nose naziv „Izvorišne osnove“ i u njima se daje povijesni pregled kontinuiteta hrvatske državnosti i izražava tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda. .K. „Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru.“ Uvodni dio podzakonskih općenormativnih akata .Pravna osnova i oznaka donosioca izražava se tako da se navodi članak (ako je potrebno stavak i točka) propisa koji sadrži ovlaštenja za donošenje. puni naziv toga propisa te službeno glasilo u kojem je taj propis objavljen i kada.Kako pri donošenju Ustava nema pozivanja na pravnu osnovu iz koje proizlazi ovlaštenje njegovu donosiocu. u pravilu poseban akt za njegovo proglašenje dok se u njegovim uvodnim odredbama (preambula) često ističu osnovne orijentacije političkog i pravnog sustava.Nomotehnika » M. . pravnu osnovu temeljem koje se akt donosi 2.U uvodnom dijelu zakona također se ne navodi pravna osnova temeljem koje se zakon donosi. što nije nužno jer se vrijeme datiranja daje uvijek na kraju teksta propisa. Uvodni dio zakona . niti u posebnoj odredbi stoji oznaka donosioca. . 29 .Katkada se u uvodnom dijelu navodi i vremenska oznaka kad je propis donesen. .Svaki zakon se proglašava. oznaku donosioca akta . To proglašenje se vrši posebnim aktom (Odluka o proglašenju) kojega u pravilu donosi državni poglavar.© ¿ Uvodni dio pravnog propisa Uvodni dio propisa je onaj koji u tekstu pravnog propisa stoji ispred naslova.Uvodni dio kod svih podzakonskih općenormativnih akata uvijek izražava dvije bitne činjenice: 1. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom.

¿Centralni dio pravnog propisa Centralni dio pravnog propisa (sadržaj propisa u užem smislu) najvažniji je dio teksta pravnog propisa. cilj koji se želi postići 3. . načelno. Centralnim dijelom obuhvaća se ukupna materija čiju pravnu regulaciju smije donosilac izvršiti jednim pravnim propisom. pravilnik i sl. uvijek u jednoj rečenici bez skraćenica i interpunkcija.) .) 2. Centralni dio moguće je izraziti različitim metodama normiranja: 1. metoda taksativnog normiranja 2. o morskom ribarstvu i sl. metoda principijelnog normiranja 5. vrsta propisa (zakon.Uvodnim odredbama donosilac ukazuje na: 1. jasno i uočljivo o naslov treba biti kratak.I uvodne odredbe imaju na odgovarajući način interpretativni karakter jer u izvjesnom smislu tumače namjeru donosioca i cilj i svrhu pravnog propisa.Iz naslova pravnog propisa vide se uvijek dvije stvari: 1. . rukovodne principe kojih se treba držati prilikom interpretacije i primjene .K. metoda primjeričnog normiranja 3. O izvlaštenju. ¿Uvodne odredbe .Neki bitni momenti o kojima treba voditi računa pri davanju naslova: o naslov treba pisati odvojeno od ostalih dijelova teksta. Po njemu se. uredba.Naslov pravnog propisa uvijek ima interpretativno značenje. karakter sadržaja prema materiji koja se regulira (npr.© ¿Naslov pravnog propisa . metoda precendentnog normiranja 30 . tumači sadržaj propisa. metoda apstraktnog normiranja 4.Naslov predstavlja oznaku prema kojoj se jedan pravni propis razlikuje od drugoga.Nomotehnika » M. razloge donošenja propisa 2.

koristimo je kada je nužno točno i precizno iskazati način regulacije koji se odnosi na pojedine. Načelo zakonitosti. putem analogije i na slične slučajeve.Metoda kod koje donosilac pravnog propisa točno propisuje slučajeve na koje će se propis primijeniti.© I. III.“.Slabost metode taksativnog normiranja jest u ograničenosti primjene sadržaja propisa koji je izrađen putem taksativnog normiranja.Ova metoda se iskazuje u sadržaju propisa na način što se prije nabrajanja slučajeva na koje se tekst propisa primjenjuje stavi riječ „naročito“.K. Metoda apstraktnog normiranja .Ovdje se radi. . „ i drugo“. „osobito“.Nomotehnika » M. IV. prilikom njezine izrade koristimo se metodom nabrajanja. II.Metoda taksativnog normiranja je jednostavna. . . . zahvaljujući načinu koji je u praksi ranije riješen neki slučaj rješavaju u buduće isti ili slični slučajevi.) .Ova metoda pridonosi skraćenju teksta propisa i izbjegavanju nepotrebnog ponavljanja sadržaja.Specifična metoda koja je nastala kao posljedica okolnosti što su određena uopćavanja pravnih pojmova svedena na principe koji dobivaju karakter pravnih načela i postaju zajednička za više pravnih propisa (npr.Taksativnim normiranjem ograničava se donošenje sadržaja propisa samo na slučajeve koji su naznačeni. 31 . Metoda principijelnog normiranja .Izuzetno je korisna u situacijama kada u momentu donošenja propisa nije moguće predvidjeti sve slučajeve koje treba obuhvatiti tim dijelom sadržaja pravnog propisa.Upotrebom ove metode u sadržaju pravnog propisa navode se određeni slučajevi na koje se dotična norma odnosi i oni služe kao temeljni primjer s tim što se dotična norma može primijeniti.Ovom metodom se skraćuje tekst pravnog propisa.Slabost ove metode je preširok obujam propisa nastalog primjenom uopćavanja. V. „itd. točno određene slučajeve. . .Ova metoda je najuobičajeniji način normiranja koji se javlja u slučajevima kada se putem uopćavanja (generaliziranja) sadržaj propisa daje tako da ga je moguće primijeniti na neograničen broj slučajeva koji se ubuduće mogu javiti. Metoda precendentnog normiranja . načelo jednakosti pred zakonom i sl.Ovom metodom ne ograničava se domašaj dijela pravnog propisa već se predviđa mogućnost njegovog širenja uz pretpostavku pojave sličnih slučajeva. Metoda taksativnog normiranja . . „posebno“ ili se kod završetka nabrajanja stavi riječ „i slično“. .Slabost ove metode je u širini moguće interpretacije. . u stvari o primjeni principa presedana tako što se. Metoda primjeričnog normiranja (metoda analogije) .

izaziva potrebu propisivanja prijelaznih odredbi.U slučajevima kada novi propis ponovo regulira (na drugačiji način) jednu materiju postavlja se pitanje sudbine onih slučajeva i odnosa čije je rješavanje počelo prema odredbama ranijeg propisa a nije završeno do pojave novog. .Prijelazne odredbe u izvjesnom smislu imaju povratno djelovanje jer se odnose na slučajeve čije je rješavanje započelo po odredbama ranijeg propisa. koji nastaju u onom praznom prostoru prestanka djelovanja starog propisa i početka djelovanja novog propisa.Nomotehnika » M.© ¿Kaznene odredbe Kaznene odredbe navode sankciju koju donosilac propisa predviđa za subjekte čije bi ponašanje i djelovanje ili propuštanje bilo suprotno određenjima u pravnom smislu.Pri izradi prijelaznih odredaba treba paziti da se njima ne povrijede već stečena prava određenih subjekata. . 2. Iz završnih odredaba vidi se ponajprije kada je propis koji je u pitanju stupio na snagu. 32 . ali nije bilo završeno do donošenja novoga. ¿Završne odredbe U završnim odredbama se nalazi prije svega odredba o vremenskom važenju propisa. .Postojanje takvih graničnih slučajeva.K.U završne odredbe ulazi oznaka momenta donošenja pravnog propisa. a nakon toga u posebnom dijelu teksta.Najveći broj prijelaznih odredaba je privremenog karaktera jer su te odredbe ograničene na određene slučajeve. .Ako je u pitanju propis s ograničenim trajanje onda se u završnim odredbama označava vrijeme do kojega važi. . Kad se takvi slučajevi riješe. u tekstu pravnog propisa daje se opis djela koje prema propisu ima odgovarajuću kvalifikaciju i odmah uz to propisuje sankciju koja može zadesiti počinioca takvog dijela. koji obično nosi oznaku „kaznene odredbe“ propisuje sankcije za prekršioce odredaba koje je propisao. tada prestaje potreba za daljnjim postojanjem prijelaznih odredaba koje se na takve slučajeve odnose – odumiru u sustavu prava. . donosilac pravnog propisa propisuje prava i dužnosti određenih subjekata. . Dva glavna pristupa načinu izrade kaznenih odredaba: 1. odnosno moment prestanka njegova važenja. ¿Prijelazne odredbe U pravilu su prisutne u onim propisima koji reguliraju materiju koja je već jednom bila regulirana. ali i da se što lakše izvrši prelazak na režim novog propisa.

. Nužnost objavljivanja je pretpostavka za mogućnost njihove primjene. se često spajaju u istoj glavi prijelazne i završne odredbe koje mogu biti jedna posebna glava pravnog propisa. Članak se još može razbiti i na stavke. . ¿OBJAVLJIVANJE PRAVNIH PROPISA (publikacija) Objavljivanje pravnih propisa je radnja u postupku donošenja pravnih propisa putem koje se na unaprijed propisani način objelodanjuje sadržaj teksta pravnog propisa kako bi se s tim sadržajem mogli upoznati svi oni društveni subjekti koji za to imaju interes. Članak pravnog propisa tvori jednu ili više misli koji predstavljaju izvjesnu cjelinu. glave ili poglavlja.U pravilu se kao posebni dijelovi teksta propisa izražavaju se kaznene i prijelazne odredbe (kad su sadržane u tekstu pravnog propisa) te završne odredbe. odnosno poglavlja i odsjeke.Dijelovi propisa mogu se označiti brojevima i mogu imati posebne naslove. službeni list Republike Hrvatske.© Mogu se javiti četiri vremenska momenta kod nastanka i važenja pravnog propisa: 1.Nomotehnika » M. moment stvarnog početka primjene . . U hrvatskom pravu postoji ustavna odredba da se zakoni prije nego što stupe na snagu objavljuju u „Narodnim novinama“ glasilu koje je prema Ustavu.Pravni propisi izražavaju se u pisanoj formi. glave. .U praksi.Ukupni tekst pravnog propisa sastoji se od članaka. moment objavljivanja pravnog propisa 3.U završne odredbe ulaze norme o derogaciji. moment kada je pravni propis donesen (kada je nastao) – datiranje propisa 2. njegovim stupanjem na snagu.K. izražavaju se rečenicom ili više njih. odnosno momentom njegove primjene prestali važiti. moment stupanja na snagu 4. kod izrade pravnih propisa.Sadržaj propisa je podijeljen obično na dijelove. To znači da se iz završnih odredaba jednog pravnog propisa vidi koji su pravni propisi. 33 . Ako je centralni dio propisa duži onda se radi preglednosti često razdvaja na dijelove. ¿FORMA TEKSTA (SADRŽAJA) PRAVNOG PROPISA . .

sažete govore održane na sjednicama Sabora. o izmjenama i dopunama zakona. .zastupnička pitanja i odgovore Vlade. stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru.© Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.kroniku značajnijih događanja u Saboru.životopise dužnosnika koje je izabrao. . . . odnosno moguće loše izražavanje postavljenih ciljeva društvene politike od strane redaktora pravnih propisa U pravilu se izmjene i dopune vrše tako da se donese novi propis (Z.pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata.Nomotehnika » M. Dopune pravnog propisa znače radnje kojima se upotpunjuje tekst pravnog propisa kako bi svojim sadržajem ostvario ukupnost regulacije društvenih odnosa koje mora obuhvatiti.kroniku međuparlamentarne suradnje Sabora. Potrebe za izmjenama i dopunama nastaju uslijed dva temeljna razloga: 1. .prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora.pojedine prijedloge.prikaz rada Vlade. tako što će se isti zamijeniti drugim propisom. Izmjene pravnog propisa su radnje putem kojih se odgovarajući dio teksta pravnog propisa mijenja kako bi svojim sadržajem odgovarao novonastalim društvenim zahtjevima – osuvremenjivanje pravnog propisa.K.poticaje. odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Sabora. ¿IZMJENE I DOPUNE PRAVNIH PROPISA Vijek trajanja pravnog propisa stoji u obrnutoj proporciji s dinamikom društvenog razvoja. . loše predviđanje donosioca pravnog propisa. Uredu Predsjednika Republike i Vladi. onda treba propis staviti izvan snage. . zahtjev za usaglašavanjem teksta pravnog propisa s promijenjenim zahtjevima društvene sredine i vremena 2. Ako nije došlo do izmjene temeljne koncepcije pravnog propisa već se ona zadržava i dalje ali su ipak nužni zahvati u njegov tekst onda se služimo tehnikom izmjene i dopune pravnog propisa.akte Predsjednika Republike.zaključke Sabora i radnih tijela Sabora. Zahtjev vremenskog kontinuiteta traži da u svakom vremenu imamo propis koji odgovara zahtjevu tog vremena. Ako se osnovna koncepcija propisa mijenja. Uredba o izmjenama i dopunama itd. . odnosno imenovao Sabor.) 34 . . . . Glasilo Sabora »Izvješća Hrvatskoga sabora« objavljuje: . jer to zahtijevaju novi društveni odnosi.

odnosno dopunjeni dijelovi i umjesto njih uvrste izmjene. odnosno dopune koje su izvršene do momenta pročišćavanja teksta. ¿ISPRAVCI PRAVNIH PROPISA Ispravci pravnih propisa jesu radnje putem kojih se vrši usklađivanje između izvornog teksta propisa. onda se u uvodnom dijelu ispravka najprije konstatira uočenost greške i naziv propisa u kojemu je greška uočena s naznakom službenog glasila u kojemu je propis objavljen.Nomotehnika » M. Prilikom utvrđivanja pročišćenog teksta pravnog propisa. tijelo koje utvrđuje pročišćeni tekst u uvodnom dijelu pročišćenog teksta poziva se na ovlaštenje koje mu je dodijeljeno da bi mogao utvrditi pročišćeni tekst te ujedno navodi što pročišćeni tekst sadrži. kao i eventualni ispravci tekst ako ih je bilo. greške u tiskanju. Na taj se način tekst pročišćava i njegov sadržaj čine odredbe izvornog teksta koje nisu mijenjane i sve izvršene izmjene i dopune. Razlike mogu nastati zbog različitih razloga –greške uslijed nemarnosti.. Kada se vrši ispravak teksta pravnog propisa u kojemu je uočena greška. u prepisivanju i sl. 35 . onakvog kakav je usvojio njegov donosilac i teksta tog propisa kakav je objavljenkada se među njima jave razlike.K. Dužnost je tada donosioca da pogrešni (objavljeni ) tekst ispravi. Ovim se putem dobiva jedan tekst (umjesto ranijeg izvornika i svih izmjena i dopuna) s novom numeracijom članaka.© ¿PROČIŠĆENI TEKST PRAVNOG PROPISA Pročišćeni tekst pravnog propisa nastaje tako da se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio veći broj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni.

) Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici b. zaključak. te ih ugrađuju u zakonske propise.) Odluke Europskog suda. veže se za europsko pravo. odluke Neobvezujuće: preporuke. zajednička strategija.) Euroatom (odnosi se na suradnju europskih država u pogledu iskorištenja atomske energije) c. neka vrsta slobodne trgovinske zone. Takvu praksu nije posve prihvatio Europski sud. Euroatom. osim u angloameričkim državama. Dakle. To je ukupni sadržaj europskog prava!Skup je prava i obveza koji obvezuje i povezuje sve zemlje unutar EU. ljudi i kapitala. odluka.Nomotehnika » M. ulaze i konvencije. izjava.K.) Ugovor o osnivanju Zajednice za ugljen i čelik Ulaze i ugovor iz Mastrichta(uspostavljena EU) i ugovor iz Nice(ugovor europskog prava) 2. ni federacija u nastajanju. Pravna priroda EU Za članice EU najviše pravo je europsko pravo.. smjernice. 3. Ona nije klasična konfederacija. Primarni izvori prava EU Ugovor o EZ Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji Sekundarni izvori prava EU Su akti koje donose institucije EU u kojima se EU temelji: triju zajednica EZ.© EUROPSKO PRAVO Aqui communitauire (eki komuniter) – Nov program. mišljenja U okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Najveći domet povezivanja je slobodan promet roba. te suradnje u području pravosudnih poslova donose se akti drugog karaktera (okvirna odluka. Postoji nekoliko elemenata koji ga čine: 1.) Drugi element su opća pravna načela i pravni standardi koje sudovi donose prilikom donošenja svojih odluka. EZUČ. On donoseći presude stvara pravo EU-je i taj dio prava ulazi u pojam aqui communitauire. konvencija) 36 . nije ni federacija. EU je političko pravni subjekt posebne vrste. zajedničke vanjske politike te suradnja u području pravosuđa u unutarnjih poslova Akti koji se donose u okviru triju zajednica dijele se na: Obvezujuće: uredbe. Eu sjedinjuje gospodarsko i političko djelovanje s ciljem boljeg povezivanja država.)osnivački ugovori (3) a. Sudske presude nisu izvor prava. zajednička izjava.

37 . "Međunarodni ugovor" je sporazum _ utemeljen na sukladnom očitovanju najmanje dvaju međunarodnopravnih subjekata _ koji je uređen međunarodnim pravom i koji je u pisanom obliku.) sukladno zakonu i aktu o osnivanju te njime uređuje pitanja unutarnjeg ustrojstva. jednom ili više međunarodnih organizacija odnosno jednim ili više ostalih međunarodnopravnih subjekata. dala punomoć za potpisivanje međunarodnog ugovora jednom od članova izaslanstva Republike Hrvatske.Nomotehnika » M. međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. ureda i drugih organizacija kako bi djelatnosti koje obavljaju stekle zakonitu i pravnu formu. kojega Republika Hrvatska sklapa s jednom ili više država. odn. dostavlja nadležnom državnom tijelu međunarodni ugovor na hrvatskom jeziku i na jednom od jezika izvornika ako to nije hrvatski. Dodatna pitanja Pravna priroda poslovnika Poslovnikom se ne uređuju odnosi materijalnog prava nego odnosi u procesnom pravu. Sam poslovnik spada u pomoćne izvore prava.) usvojen je dodatni protokol pod nazivom Protokol 7. Postupak za potvrđivanje međunarodnog ugovora pokreće Vlada Republike Hrvatske na poticaj Ministarstva vanjskih poslova. ako je njegov sadržaj u skladu s osnovom za vođenje pregovora i sklapanje međunarodnog ugovora . Njime su utvrđene hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode. Vlada itd. ugovora Izaslanstvo Republike Hrvatske. ugovora Kad je predsjednik Republike. Potvrđivanje međ. Potpisivanje međ.K. u roku od 15 dana od dana potpisivanja. regulira se rad državnih ustanova. taj èlan izaslanstva može nakon završenih pregovora ugovor potpisati.© Protokol 7 Nakon proširenja EU s 15 na 25 članica (1. Sabor Republike Hrvatske potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona. ovim se protokolom regulira režim trgovine poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i proširene EU te zamjenjuju dosadašnji dodaci sporazuma kojima se reguliraju spomenuta pitanja.204. odnosno Vlada Republike Hrvatske. Poslovnik donosi tijelo (Sabor. bez obzira na to je li sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili više međusobno povezanih isprava i neovisno o njegovu nazivu.5. načina rada i odnosa u samom tijelu. odnosno usvajanja teksta međunarodnog ugovora.

Radi se o vremenskim rokovima do kada vrijede određeni članci iz starog Ustava Klubovi zastupnika Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati: . .prati provedbu Poslovnika Hrvatskoga sabora.prati i razmatra provedbu Ustava Republike Hrvatske. ima status predsjednika radnog tijela Sabora. Predsjednik Kluba zastupnika. . .Nomotehnika » M. 38 . Poslovnik i politički sustav poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike.zastupnici iz reda nacionalnih manjina. . Poslovnik i politički sustav: .razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru.pravni položaj vjerskih zajednica.uporabu i zaštitu grba.u postupku raspisivanja referenduma ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj priprema prijedloge odgovarajućih akata. državne blagdane.opća pitanja ustavnosti i zakonitosti. Odbor za Ustav. a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: . . . .razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina. .© Pravna priroda UZ za provedbu Ustava Ovim se zakonom rješava pitanje usklađivanja odredbi koje su bile na snazi prije donošenja Ustava as novim Ustavnim rješenjima.predlaže donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora.dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika. zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola. . nagrade i druga priznanja.najmanje tri nezavisna zastupnika.biračko pravo. .K.politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika. . javna okupljanja i mirne prosvjede građana. . a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada. izbor predsjednika Republike. . izbor za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i referendum. uz njezin pristanak. Zastupnik može biti član samo jednog kluba. .rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Sabora.udruživanje.razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom Republike Hrvatske. .u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata. U djelokrugu su Odbora za Ustav. u pogledu prava i obveza. . izbor zastupnika u Sabor.provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Saboru.

Nomotehnika » M.pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave.razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor. .ustrojstvo.© . ustrojstva.daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje. Odbor za zakonodavstvo: .K. 39 .razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje. . .javno informiranje.brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona.razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Sabor. . .temeljna pitanja vlasničkih odnosa. . .razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade. osnivanja.utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor. kad je tim zakonima ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni. djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja. . . .izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave.opća pitanja funkcioniranja političkog sustava. djelokruga i načina rada tijela državne uprave. .pitanja ustrojstva i djelokruga državnih tijela. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful