P. 1
NOMOTEHNIKA -skripta

NOMOTEHNIKA -skripta

|Views: 5,134|Likes:
Published by GAGA385

More info:

Published by: GAGA385 on May 17, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/24/2013

pdf

text

original

Nomotehnika » M.K.

©

NORMATIVNA DJELATNOST Nomotehnika je znanost o izradi pravnih propisa. Normativna djelatnost je skup postupaka i radnji kojima se donose i stvaraju pravni propisi. U normativnu djelatnost spadaju također postupci i radnje kojima se postojeći propisi mijenjaju, dopunjuju ili ukidaju. - podjela normativne djelatnosti prema subjektima koji je vrše: a) Normativna djelatnost državnih organa b) Normativna djelatnost nedržavnih organa - podjela normativne djelatnosti prema vrstama akata koji se donose: a) Normativna djelatnost u okviru koje se donose opći (generalni) pravni propisi b) Normativna djelatnost u okviru koje se donose pojedinačne norme Općim aktima se na generalan način reguliraju društveni odnosi (apstraktna pravila). Pojedinačnim aktima se regulira konkretan društveni odnos (pojedinačni slučajevi).

Propisi i opći akti u hrvatskom sustavu prava U hrvatskom pravnom sustavu dvije su grupe propisa i općih akata: a) Pravni propisi koje donose državni organi b) Opći akti koje donose strukture izvan državnog aparata Pravni propisi državnih organa: 1. Sabor RH - Ustav, zakone, državni proračun; - odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke 2. Predsjednik RH - uredbe sa zakonskom snagom 3. Vlada RH - uredbe, odluke, rješenja i zaključke 4. Ministri i ravnatelji državnih upravnih organa - pravilnike, naredbe, naputke za provedbu zakona 5. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave - statute, odluke Pravni propisi izvan strukture državnog aparata: Ustanove mogu donositi prema Z. o ustanovama statute i druge opće akte sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

1

Nomotehnika » M.K.© Značenje pravnog normiranja kao oblika društvenog stvaranja: - Pažnju djelatnosti normiranja poklanja jednako onaj tko pravne propise donosi, kao i onaj zbog kojih se pravni propisi donose. Za prve, pravni propis, koji nastaje kao „produkt“ djelatnosti normiranja predstavljaju jedan od instrumenata provođenja i ostvarivanja njihove volje. Društveni se odnosi pretvaraju u pravne odnose njihovim reguliranjem putem pravnih normi. Subjekti tih odnosa iz pravnog propisa stječu saznanje o obujmu prava kojima mogu raspolagati u ostvarivanju odnosa, kao i o ukupnosti dužnosti koje moraju ispuniti putem određenog djelovanja ili propuštanja. Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa: - Suvremene države prisiljavaju dva razloga da gomila pravne propise. Prvi je u tome što raste broj društvenih odnosa koji se pravno reguliraju, a drugi je razlog što načelo zakonitosti i zahtjev za cjelovitošću pravnog sustava nameću potrebu da svi društveni odnosi budu regulirani pravom. Današnja država dolazi u priliku da normativno uređuje i ona društvena područja o kojim se donedavno nije ni razmišljalo npr. Pravna regulacija upotrebe atomske energije. Potreba postojanja znanosti o izradi pravnih propisa u Hrvatskoj ima višestruku osnovu: 1. Prva okolnost koja utječe na postojanje te potrebe jest specifičnost društvenog i političkog uređenja, a u okviru toga i pravnog sustava koji putem pravnih propisa što ga čine treba da te osobitosti izrazi njihovom pravnom regulacijom. 2. Drugo, pravni sustav u Hrvatskoj karakterizira kvalitativne i kvantitativne promjene koje ga prate. Sadržaj društvenih odnosa koji se reguliraju pravnim pravilima u Hrvatskoj dobivaju novu kvalitetu, koja odgovara stupnju društvenog razvoja i njihovim posebnostima. 3. Kao treće treba naglasiti dinamičnost našeg društvenog razvitka koja nameće potrebu stalnog praćenja pravnog sustava i razvijanje takve normativne djelatnosti koja će intervenirati kad god je potrebno donošenje novih pravnih propisa kojima će se održavati novi zahtjevi društvene zajednice. Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa →Znanost o izradi pravnih propisa ima zadatak da utvrdi i izrazi principe i načela koja će služiti pri izradi pravnih propisa u svrhu njihove bolje kvalitete. Na indirektan način znanost o izradi pravnih propisa pridonosi olakšanju primjene pravnih propisa. - Naime, uspješnost i mogućnost odgovarajuće primjene pravnog propisa ovisi u velikoj mjeri o kvaliteti njihove izrade. Tehnički dobro izrađen pravni propis relativno se lako tumači i primjenjuje. Pojam znanosti o izradi pravnih propisa Znanost o izradi pravnih propisa jest znanstvena disciplina koja u području prava utvrđuje načela i principe izrade pravnih propisa. NOMOTEHNIKA je znanost o sustavu i izradi pravnih pravila (od grč. nomos=znanost, tehne=vještina). Za nomotehniku se kaže i da je to pravna znanost o meritornim metodološkim komponentama pripreme i izrade pravnih pravila i pravnih akata uopće.

2

Nomotehnika » M.K.© Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama materijalnog prava: Predmet proučavanja znanosti o izradi pravnih propisa jesu pravni propisi kojima se na apstraktan način uređuju ponašanja subjekata u društvu. Znanost o izradi pravnih propisa ne zanima primarno sadržaj pravnih propisa, već njihova forma tj. način na koji se izražavaju i postupak odnosno tehnika. Metoda znanosti o izradi pravnih propisa: Za nomotehniku se ističe kako „nema nikakvih drugih metoda osim onih koje se upotrebljavaju u ostalim društvenim znanostima“. Nepostojanje posebne metode, može biti posljedica dviju okolnosti: 1. što je sama znanost mlada i nerazvijena pa, dosljedno tome, nije i uspjela razviti svoju posebnu metodu. 2. što je u pitanju društvena znanost, pa se ona za postizanje rezultata u području vlastitog znanstvenog istraživanja može koristiti metodama koje su već isprobane u ostalim društvenim znanostima.

HIJERARHIJA PRAVNIH PROPISA Dioba vlasti: a) HORIZONTALNA:  zakonodavna  izvršna  sudbena b) VERTIKALNA:  lokalna (općine i gradovi)  regionalna (županije)  nacionalna  nadnacionalna Položaj koji jedan pravni propis zauzima na hijerarhijskoj ljestvici pravnih propisa ovisi o dva bitna čimbenika: 1. položaj donositelja - npr. Pravni propisi što ih donosi Sabor su iznad propisa što ih donosi Vlada 2. vrsta pravnog propisa koji se donosi (ako ih donosi isti organ) - npr. Ustav je iznad zakona Na položaj pravnog propisa mogu utjecati i druge okolnosti: - postupak donošenja određenog propisa; - važnost društvenih odnosa koje određeni pravni propis regulira Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi počiva na tradicionalnoj poredanosti pravnih pravila po njihovoj pravnoj snazi na : - Ustav - zakone 3

Sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. nego se treba naslanjati na ono što je bilo prije u Hrvatskoj pozitivnoj pravnoj tradiciji) 2. Ustav RH treba slijediti pozitivnu Hrvatsku državno – pravnu tradiciju (Ustav nije nešto sasvim novo. normativni ustav 2. • Donosioci drugih pravnih propisa nalaze pravno uporište za donošenje svojih općih akata direktno ili indirektno u Ustavu. Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka (da ga može razumjeti svaki pojedinac) 4.© podzakonske općenormativne akte Ustav • Ustav je temeljni i najviši akt kojim se uređuje pravni i politički poredak neke zemlje • Ustav tvori pravno pravilo najveće pravne snage. socijalna pravda. Ustav trajnije vrijednosti( treba biti podoban kroz duže vremensko razdoblje i kvalitetno ispunjavati svoj cilj) 4 .Nomotehnika » M. semantički ustav Normativni ustav – je onaj ustav koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u životu. Nacrt promjene Ustava HR. Vrednote ustavnog poretka RH . nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova. Predsjednik republike i Vlada. Čl. poštivanje prava čovjeka. mirotvorstvo.Sloboda. Promjena (revizija) Ustava→ Pravo da predloži promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru RH. i poprima neka rješenja iz SAD-a) 3. 3 URH Metodologijska polazišta za izradu Ustava iz 1990. Na tim osnovama gradi se i dalje razrađuje pravni sustav. • Njime se definiraju osnove društvenog i političkog uređenja zemlje. povratak Europskoj i oslonac na Sjeverno Američku pravnu i ustavnu tradiciju. nominalni ustav 3. 1. Sabor RH odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. g : Način na koji će pisci napisati ustav. očuvanje prirode i čovjekova okoliša. nepovredivost vlasništva. te usmjerava demokratski politički proces u zemlji. vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. jednakost. te može određivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih. (Hrvatska je u SFRJ imala institute komunističke vlasti i novim Ustavom se približava Europskoj pravnoj i ustavnoj tradiciji.K.O promjeni Ustava odlučuje se 2/3 većinom svih zastupnika. Podjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. • Ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovlaštenja donosioca drugih pravnih propisa.

IV.© Političko pravna načela za izradu Ustava: 1. U njima se naznačuje tko donosi Ustav i u čije se ime ustav prihvaća. Ona nije sastavni dio Ustava osim ako sastavni dio kaže da je. II. poduzetničko 6.IZVORIŠNE OSNOVE – su sastavni dio Ustava. IX. socijalna država 8. naslov: VI. prijelazne 5. Struktura ustava: .danas imaju političko-povijesni dio u hrvatskom Ustavu. političko. osiguranje suverenosti RH. o slobodama i pravima čovjeka i građanina 3. ne sadrži nikakve norme. izlažu se povijesni temelji Ustava i države za koju se donosi. suverenitet izvire iz naroda i njemu pripada 3. pravo na slobodno udruživanje. Mjesna. cilj Ustava su čovjekova ljudska i narodna prava 2. izlažu se povijesni temelji ustava i države za koju se donosi. VI. temeljne 2. ustavni tekst počinje sa riječju Ustav.amandmani – dodaci uz osnovni prvobitni tekst . sloboda poduzetništva 7. VII.normativni dio – sadržajno obuhvaća sve temeljne norme ustavnog prava Vrste odredbi u ustavu: 1. Razlika između preambule i izvorišnih osnova: . Ustavni sud RH. pravo vlasništva. Stil je svečan. III. Prijelazne i završne odredbe. Ustrojstvo državne vlasti. jamstvo prava i slobode 9.K. . navode se temeljna načela koja se u ustavu razrađuju. prijelaz iz kontrolirane planske u tržišnu ekonomiju 2. pisan je svečanim stilom a sadržaj je opisan .aneksi – posebni dodaci na koje se upućuje u normativnom dijelu . Ustav iz 1990. Izvorišne osnove. zakonodavna vlast pripada Saboru 4. pravna država – vladavina zakona i predstavnička demokracija 5. Ustrojstvo samouprave i uprave. Mogu biti dugačke i kratke.proslov ili preambula – na početku ustava. Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina. Tekstualno su opširnije od preambule. Promjena Ustava. Završne odredbe Ukupno 147 članaka. o ustrojstvu državne vlasti 4. Temeljne odredbe. V. 5 . završne Struktura Ustava RH: I. VII. Međunarodni odnosi. lokalna i područna (regionalna) samouprava. IX. Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija: 1.Nomotehnika » M. prijelaz iz jednopartijske vladavine u višestranačku demokraciju prijelaz iz sustava arbitrarne i neograničene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj državi. – 142 članka. u tom se djelu naznačuje tko donosi ustav i u čije se ime ustav prihvaća.PREAMBULA je dio pisanog dokumenta kojeg pravna teorija ne smatra Ustavom.

Podzakonskim općenormativnim aktima. podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona 3. jasan u izražavanju i pregledan.zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika.Zakone kojima se uređuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. ustrojstvo i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. ali se time još uvijek ne postiže sveobuhvatnost zakona. podzakonski općenormativni akti koji nadopunjuju i koji zamjenjuju zakon 4. i 82.K. Podzakonski općenormativni akti To su opći akti koji po svojoj pravnoj snazi slijede iza Ustava i zakona. • Oblast društvenih odnosa koje se normativno uređuju zakonom su po svojoj važnosti najznačajnije društvene oblasti koje baš zbog toga ne mogu biti predmet podzakonskog normiranja. Ustava. • U hrvatskom pravnom sustavu zakone donosi Hrvatski sabor prema odredbama čl. izborni sustav. Vrste podzakonskih općenormativnih akata: 1. podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju 2. Različita područja moraju se regulirati i propisima po svom rangu nižim od zakona tzv. Organski zakoni: . nedvosmislen. spontani podzakonski općenormativni akti koji mogu biti samostalni i nesamostalni 6 . Podzakonske općenormativne akte karakterizira raznovrsnost i brojnost kako samih akata tako i organa ovlaštenih za njihovo donošenje.© Zakoni Zakon je poslije Ustava pravni propis s najvećom pravnom snagom što se potvrđuje kroz nekoliko činjenica: • Zakon je akt što ga donosi predstavničko tijelo koje ima karakter najvišeg organa vlasti što onda utječe i na rang zakona kao pravnog akta u hijerarhijskoj strukturi prava. . 81. Zakonodavnim se putem reguliraju mnoga izuzetna važna područja. • Zakon je vrsta pravnog propisa što predstavničko tijelo donosi u posebnom postupku a donošenje zakona često u pojedinim pitanjima propisuje sam Ustav.Nomotehnika » M. • Zakon sadrži odredbe koje čine najčešću pravnu podlogu kako za donošenje podzakonskih akata tako i za donošenje pojedinačnih akata za konkretan društveni odnos. Razlozi za dekoncentraciju normativne funkcije: • nemogućnost zakonodavnog tijela da zbog svog karaktera i načina rada samo sve regulira putem zakona • podzakonskim normiranjem se upotpunjuje pravni sustav • podzakonskim normiranjem se postiže da zakonski tekst bude precizan.

© 1. ako Hrvatski Sabor ne odluči drugačije. 4. Podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju: . Samo uz tu pretpostavku organ koji obavlja prenošenje može biti oslobođen prigovora da je djelovao protuustavno. ali je bitno da određeni organ propušta sam regulirati određenu materiju na čije je reguliranje inače ovlašten i ovlašćuje drugi organ da taj donese svoja pravila u toj materiji. 3. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. 2. jedinstvenosti i opstojnosti države. S prestankom važenja zakona gubi snagu i općenormativni akt donesen za njegovo izvršenje.Nomotehnika » M. odnosno nezakonito. bez obzira na organe koji su u pitanju.u svakom slučaju osnova za prenošenje ovlaštenja. mora biti sadržana u pravnoj normi (Ustav ili zakon). Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. Članak 100. Ustava RH regulira donošenje uredbe sa zakonskom snagom kao spontanog podzakonskog općenormativnog akta koji može donijeti samo predsjednik RH: „Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. . a omogućavaju bolju realizaciju onih načela koje je sam zakon već formulirao s time što ih detaljnije razrađuju i osiguravaju stručno tehnički dio njihove realizacije. donositi uredbe sa zakonskom snagom. dano generalno ili za pojedine situacije (npr. 7 . Spontani općenormativni akti(samostalni i nesamostalni) -Karakteristika ovih akata je u tome što je ovlaštenje za njihovo donošenje utvrđeno već prije u nekoj pravnoj normi (Ustavu ili zakonu). ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. Stanje nužde). Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. To ovlaštenje može biti dano u obliku ustavnog ili zakonskog ovlaštenja. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis.“ Obujam pravnog propisa U tehničkom smislu – obujam pravnog propisa tvori ukupnost odredaba kojima donosilac pravnog propisa regulira u okvirima svojih ovlasti jedan pravni propis.K. Podzakonski općenormativni akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakon -Njima se ili dopunjuju već postojeće zakonske odredbe ili se podzakonskim općenormativnim aktom propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst. Predsjednik republike može. Izvode se iz samog zakona. Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. Podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona: -Svrha je ovog podzakonskog općenormativnog akta da posluži za osiguranje što lakšeg i uspješnog izvršenja zakona. Radi se dakle o prenošenju nadležnosti za pravno normiranje s višeg na niži organ. vremenski uvjetovano ili ne.Donose se prema posebnom ovlaštenju sadržanom u višoj pravnoj normi.

veći broj odredaba u heterogenom pravnom propisu o jednom posebnom pitanju znači iskazivanje i priznavanje veće važnosti od strane donosioca takvog propisa upravo tom pitanju u odnosu na druga pitanja koja dotični pravni propis također regulira.položaj pojedinih odredaba u sistematici pravnog propisa izražava također stupanj važnosti koji je donosilac takvog pravnog propisa poklonio odnosima koji se reguliraju tim odredbama.© U sadržajnom smislu – obujam pravnog propisa predstavlja ukupnost društvenih odnosa i subjekata koji su odredbama odgovarajućeg pravnog propisa obuhvaćeni.K. Vrijednost pravne regulacije određene materije u pravnom propisu primarno ovisi o načinu na koji je iskazan i obuhvaćen sadržaj materije koje je trebalo normativno regulirati. Što je širi krug slučajeva na koje pravni propis se odnosi i što je veći broj subjekata koji su dužni postupati po njegovim odredbama to je pravni propis po svom sadržajnom obujmu veći.sadržajna komponenta odredaba pravnog propisa o pojedinom pitanju koje taj pravni propis regulira izuzetno je važna.Nomotehnika » M. 8 . Međutim. obujam pravnog propisa može biti širok i kad se odnosi na mali broj subjekata uz uvjet da se odnosi na velik broj slučajeva i obratno. .  Odnos sadržaja pravnog propisa prema broju odredaba koje se na taj sadržaj odnose: . Kada su pojedina pitanja u pravnom propisu izdvojena u zasebnu cjelinu i kada su posebno prikazana u sadržaju pravnog propisa onda je to dokaz njihova značenja i važnosti gledano s aspekta donosioca pravnog propisa(MEĐUZAVISNOST SADRŽAJA I FORME). .

Nadležnost donosioca pravnog propisa Nadležnost znači pravo i dužnost jednog društvenog subjekta da određene društvene odnose regulira putem odgovarajućeg pravnog propisa. da je provedena određena procedura donošenja pravnog propisa 3. Nadležnost može u višem pravnom pravilu biti propisana: a) DIREKTNO – slučaj kada se točno naznačuje tko će i kojom vrstom propisa koju materiju regulirati b) INDIREKTNO – kada se u višem pravnom propisu označava vrsta pravnog propisa kojom će se odgovarajuća materija regulirati Postoje dvije vrste nadležnosti: 1.Nomotehnika » M. Ovlaštenje za donošenje pojedinog pravnog propisa sadržano je uvijek u nekom višem pravnom pravilu.K.© PRETPOSTAVKE ZA DONOŠENJE I IZRADU PRAVNIH PROPISA Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa su takve pretpostavke koje su nužne za pravilno (ustavni i zakonito) donošenje bilo kojeg pravnog propisa. Takve pretpostavke jesu: 1. da pravni propis ima odgovarajući sadržaj 4. da je donosilac pravnog propisa nadležan 2. mjesna nadležnost – utvrđuje prostor djelovanja nekog organa Donosilac pravnog propisa čini grešku: a) kada normira materiju koju nije ovlašten normirati b) kada materiju koju inače može normirati. da je u pravnom propisu osigurano vremensko i prostorno djelovanje. Nadležnost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja donošenju pravnog propisa. Donosilac pravnog propisa mora nedvojbeno znati odgovor na dva pitanja: a) Da li je uopće nadležan za donošenje određenog pravnog propisa? b) Koja pitanja i koliko široko može zahvatiti odredbama pravnog propisa koji smije donijeti? Prema Poslovniku Hrvatskoga sabora prijedlog zakona kojim se pokreće postupak donošenja zakona mora prije svega sadržavati ustavnu osnovu donošenja zakona. normira šire nego što je inače dopušteno c) ako materiju koju je dužan regulirati uopće ne regulira 9 . stvarna nadležnost – određuje koje radnje odnosno vrstu odluka neki organ donosi 2.

2. Utvrđena pravila procedure obvezuje donosioca odgovarajućeg pravnog propisa na način što ovaj mora prilikom donošenja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da bi njegov propis bi donesen na formalno dopustiv način. Konačni prijedlog zakona sadrži isto što i prijedlog zakona samo što se umjesto teksta P.© PROCEDURA DONOŠENJA PRAVNOG PROPISA Procedura donošenja pravnog propisa čini skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku čitava postupka. 3. ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći. prilaze tekst konačnog P. prihvaćene međunarodne ugovore i druge akte kojima obrazlaže svoj prijedlog. Greška u proceduri donošenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalno pravnu valjanost pravnog propisa i čini osnovu za postavljanje pitanje njegove ustavnosti i zakonitosti. ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona 4. posebice stručna mišljenja.Z. ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona Uz prijedlog zakona predlagatelj može dostaviti i odgovarajuću dokumentaciju. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. tekst prijedloga zakona. 10 .Z. predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu. Tekst prijedloga zakona sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi. proglašenja i objavljivanja. tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju. Prijedlog zakona sadrži: 1. klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. Postupak donošenja zakona Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. s obrazloženjem 5. U obrazloženju prijedloga zakona daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. od prve faze davanja prijedloga ili inicijative za donošenje pravnog propisa do posljednjih faza usvajanja. odnosno dopunjuju.Nomotehnika » M.K. ustavnu osnovu donošenja zakona. • Kad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje.

Rasprava o prijedlogu zakona (prvo čitanje zakona) Prvo čitanje zakona obuhvaća: 1. Predsjednik Sabora upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela. opću raspravu o prijedlogu zakona.Nomotehnika » M. kada Vlada nije predlagatelj. primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela. Izvješća se radnih tijela upućuju predsjedniku Sabora.© Podnošenje i upućivanje prijedloga • Postupak donošenja zakona pokreće se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona. Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona. 5.Z. • • Razmatranje prijedloga u radnim tijelima • • • • • • • Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora. koje podnosi Saboru. usmeno izlaganje predlagatelja.. osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav. 4. Sabor ne može odlučivati o prijedlogu zakona prije nego. 2. odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona. na temelju izvješća Odbora za financije i državni proračun. U izvješću. Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela.E. koja su. Predlagatelj zakona obvezan je izvijestiti predsjednika Sabora tko će u radnim tijelima i Saboru davati obavještenja i objašnjenja. primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu. vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta. matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenju. prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela.Z. raspravu o pojedinostima. Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze. uz matično. svim zastupnicima i predsjedniku Vlade.K. koji ih dostavlja predlagatelju zakona. matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Saboru s mišljenjem.. primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja. razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mišljenja. 3. usvajanje zaključka o potrebi donošena zakona 11 . raspravu o stajalištima radnih tijela. primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog. Kad razmotri prijedlog zakona. br . br.”. Prijedlog zakona u gornjem desnom kutu naslovne stranice obvezatno sadrži oznaku: »P. predsjednicima radnih tijela i zastupnicima.. predsjednik matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu. a zakon koji se usklađuje s propisima Europske unije oznaku “P. a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona.. Poslovnik i politički sustav. utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva.«. Radna tijela. Matično radno tijelo će razmotriti mišljenja.

posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrditi da za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona postoje osobito opravdani razlozi.pitanja koja se njime rješavaju. • Konačni prijedlog zakona Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona. .© Predlagatelj zakona. primjedbama i prijedlozima tijekom cijele rasprave. može povući prijedlog zakona do zaključenja rasprave. utvrđuju se stajališta. • Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona. prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju. predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona. smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen. odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. . Obrazloženje konačnog prijedloga zakona obuhvaća: razloge zbog kojih se zakon donosi. Predlagatelj zakona. odnosno predstavnici koje on odredi.objašnjenje odredbi predloženog zakona. Konačni prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon. • Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon. kojim se prihvaća donošenje zakona. • Usmeno izlaganje na početku rasprave može podnijeti samo predlagatelj ili jedan od predstavnika. prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona. odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog izlaganja na početku rasprave imaju prava davati objašnjenja. 12 .druge važne okolnosti u vezi s pitanjima koja se uređuju zakonom. Ako predlagatelj zakona ne podnese konačni prijedlog zakona u propisanom roku.K. • Po završenoj raspravi zaključkom. na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja zakona i izvješća matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo. iznositi mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima.Nomotehnika » M. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju pojedinih zakonskih odredbi. podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te . Ako se konačnim prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje.

Predlagatelj zakona. . Predsjednik Sabora bez odgađanja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela. zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. . ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadržaj konačnog prijedloga zakona Donošenje zakona po hitnom postupku Iznimno. 13 . tada mora imati pisanu podršku još 25 zastupnika.Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima. .raspravu o podnesenim amandmanima. a kad konačni prijedlog zakona sadrži odredbe s povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredbi. kada to odluči Sabor Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona.Treće čitanje se provodi iznimno. člancima te o podnesenim amandmanima. odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno izlaganje.Predlagatelj zakona očituje se o svakom pojedinom amandmanu.K. . odnosno odjeljcima. . Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s propisima Europske unije ako to zatraži predlagatelj. glavama. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. a na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana. te Vladi ako nije predlagatelj. svim zastupnicima. Treće čitanje zakona provodi se. .U tijeku rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima. u pravilu.© Rasprava o konačnom prijedlogu zakona (drugo čitanje zakona) Drugo čitanje zakona obuhvaća: . osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku može podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili više članova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili više članova. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona.Nakon rasprave odlučuje se o podnesenim amandmanima. koji sadrži sve što i prijedlog zakona. samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi. zakon se može donijeti po hitnom postupku. Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik.stajalištima radnih tijela. .Nomotehnika » M.odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona.raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona. Treće čitanje zakona .

Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik. u rokovima utvrđenim zakonom. postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona o kome se odlučuje. nakon što pribavi mišljenja matičnoga radnog tijela te Vlade.Podnesene amandmane predsjednik Sabora upućuje i matičnom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima .Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od konačnog prijedloga zakona. matičnom radnom tijelu i Vladi. prihvaćen na sjednici Sabora. on će o tome izvijestiti Sabor koji povodom toga izvješća donosi odluku. Predsjednik Sabora upućuje prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona Odboru za zakonodavstvo. Odbor za zakonodavstvo. dostaviti mišljenje Odboru za zakonodavstvo.© Amandmani . .Nomotehnika » M.Pri donošenju državnog proračuna primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona. neovisno je li predlagatelj zakona ili ne.Predsjednik Sabora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima. naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to. a mora sadržavati naziv zakona. Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja nije osnovan. predlagatelju zakona i Vladi kada ona nije predlagatelj zakona. Vjerodostojno tumačenje zakona Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona može podnijeti ovlašteni predlagatelj zakona. . Sabor može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Ako utvrdi da je prijedlog osnovan. radi ocjene njegove osnovanosti.Prijedlog državnog proračuna s obrazloženjem predsjedniku Sabora podnosi Vlada. Donošenje državnog proračuna . . Odbor za zakonodavstvo utvrdit će prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Saboru. ili nakon isteka roka. ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona osnovan te u roku od 15 dana izvješćuje o svom stajalištu Sabor.Zajedno s prijedlogom državnog proračuna podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproračunskih fondova s obrazloženjem te konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna. ako ona nije podnositelj prijedloga.Amandman.Vlada. .K.O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Vlada. dostavlja predsjedniku Sabora izvješća o izvršenju državnog proračuna 14 . Matično radno tijelo i Vlada dužni su. klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada .Izjašnjavanje predlagatelja i vlade je u pravilu usmeno. . . .Amandman se upućuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o konačnom prijedlogu zakona. Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Sabora. u roku od 15 dana. . .

djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave.Predlagatelj akata dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Sabora. deklaracija. Zaključcima Sabor utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama. Deklaracijom se izražava opće stajalište Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu. . 15 . Odlučivanje na sjednicama Sabora .Poslovnik Sabora. preporuka i drugih akata Sabora primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona.Nomotehnika » M.Postupak donošenja ostalih akata. rezolucije. . način rada i odnosi u saboru ili obavljaju druga opća ovlaštenja. Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području. kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske. osim ako Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom nije drukčije određeno. . Većinom glasova svih zastupnika. ustrojstvo. neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog zakona ili konačni prijedlog zakona. poslovnika ili pravilnika kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo. ukoliko je na sjednici Sabora nazočna većina zastupnika. načina rada i odnosa u Saboru. ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu. osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske ili Poslovnikom drukčije određeno.odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske.odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade. .© Donošenje ostalih akata Sabora . a prema naravi akta isti mora sadržavati obrazloženje.Zakone. Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje.U pogledu postupka za donošenje odluka. .K. uvijek se pokreće prijedlogom akta.Za donošenje odluka na sjednici Sabora potrebna je nazočnost većine zastupnika.odluku o raspuštanju Sabora. ako Sabor ne odluči drukčije. .zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena. a zatim o pojedinostima. rezolucija. Hrvatski Sabor može donositi i akte u obliku odluke. zaključke i druge akte Sabor donosi većinom glasova. Sabor donosi: .Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske. odluke. odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade. . . • • • • • Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva. izborni sustav.

.K. u pravilu četiri sata.donosi odluku iz članka 7. odnosno ministar dostavi pisani odgovor. . . i članka 8.donosi Ustav Republike Hrvatske i promjenu Ustava Republike Hrvatske. . . odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme »Aktualnog prijepodneva«. odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti.Zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupničko pitanje. . Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme.Kada se u postupku donošenja zakona na sjednici Sabora na temelju odredbi Poslovnika donose odluke koje prethode donošenju zakona i drugih akata. Ustava Republike Hrvatske.Zastupnik može postaviti jedno pitanje.Nomotehnika » M. a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života. . Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara ministar. Zastupnik je dužan navesti kome upućuje zastupničko pitanje. 16 .»Aktualno prijepodne« održava se na početku svake sjednice Sabora. .potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske.donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. .Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinom članu Vlade o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti.donosi ustavne zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina. Zastupnička pitanja . neovisno o tome što se pojedini zakon ili akt donosi većinom glasova svih zastupnika. za njihovo donošenje dovoljna je većina glasova nazočnih zastupnika. odnosno dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. stavka 2. Usmena zastupnička pitanja: . . prije prelaska na prvu točku dnevnog reda i traje.Zastupnička pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku. .Usmena pitanja Vladi.Ako je nezadovoljan odgovorom zastupnik može zatražiti da mu Vlada.© Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Sabor: .donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike. osim ako je Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom određeno da se i te odluke donose kvalificiranom većinom. . te o izvršavanju zakona i drugih akata Sabora.Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik ili član Vlade.

U njoj mora biti jasno postavljeno i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati. a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Saboru. Interpelacija Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva. povijesno. dostaviti predsjedniku Sabora. Interpelaciju predsjedniku Sabora podnosi najmanje desetina zastupnika.K. Prema grč. sustavno. U istom roku Vlada. Filozofu Aristotelu cilj je takve tehnike – postići uvjerljivost kod slušateljstva. poruka i tekstova. Interpelacija se podnosi u pisanom obliku. - Pravna tehnika je skup znanja. ¿Tumačenje može - biti (s obzirom na rezultat) deklaratorno ili doslovno ekstenzivno (prošireno) restriktivno (suženo) jezično tumačenje. izvješće o svojim mišljenjima i stajalištima povodom interpelacije. iskaza. ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Sabora ili je zatražio pisani odgovor.Pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku daje se u roku 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi. odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje. Po završenoj raspravi o interpelaciji Sabor može postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. Tumačenje u pravu predstavlja pronalaženje smisla pravnih izraza. Predsjednik Sabora upućuje izvješće zastupnicima.Nomotehnika » M. ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. postavljati zastupnička pitanja u pisanom obliku a nakon dobivenog odgovora i dopunska zastupnička pitanja.© Pisana zastupnička pitanja: . najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema interpelacije. logičko. teleološko. Vlada je obvezna. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli. odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. povodom interpelacije. posredovanjem predsjednika Sabora.Zastupnici mogu. 17 . . Jedna od najvažnijih pravnih tehnika je tumačenje. Raspravu o interpelaciji Sabor može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom. Interpelacija se može podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlade ili člana Vlade na postavljeno pitanje. Podnesenu interpelaciju predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima. postupaka i pravila kojima se dolazi do ispravne odluke kod primjene (stvaranja prava). pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.

Proučavaju se namjene ustavotvorca ali i sve okolnosti koje su bile u vrijeme donošenja pojedinog propisa. Donosilac pravnog propisa čini grešku: • ako ne zahvati sadržajem pravnog propisa sve društvene odnose koje tim propisom mora zahvatiti prema stvarnoj nadležnosti. ¿Djelovanje pravnog propisa u prostoru Osigurati prostorno djelovanje pravnog propisa znači osigurati mogućnost primjene njegovih odredaba na određenom području. Teritorijalno važenje pravnog propisa→ pravni propis obvezuje svojim odredbama sve subjekte na koje se odnosi. .Teleološko tumačenje Ustava je tumačenje ustava i drugih pravnih propisa u skladu sa ciljem kojeg donositelj tog propisa želi postići. grada ili općine) 18 . prigovor na valjanost izrađenog pravnog propisa može se staviti i u slučaju kad je raspored materije zahvaćen sadržajem bez logičke veze ili kad je redoslijed materije u tom sadržaju međusobno ispremiješan. a koji se nalaze na teritoriju na kojem važi. U svim tim slučajevima moguće je staviti prigovor na valjanost takvog pravnog propisa sa stajališta ustavnosti i zakonitosti. Govori o utjecajima koja zakonodavac sastavljanjem pravnog akta želi postići. ako obuhvati i onu oblast koja nije u njegovoj nadležnosti. • ako materiju koju regulira sadržajem pravnog propisa koji donosi zahvati šire nego što smije tj. Napisat će pravni akt koji će u stvarnosti ako bude primjenjiv kao što je zakonodavac želio ostvariti njegove političke ciljeve. univerzalni – vrijede na najširem ukupnom teritoriju (oni koje donose republički organi) 2.Nomotehnika » M. Gledano sa stajališta tehnike izrade pravnog propisa. S obzirom na prostorno djelovanje pravni propisi dijele se obično prema širini teritorija na kojem važe njihove odredbe: 1. ¿Sadržaj pravnog propisa Dati odgovarajući sadržaj pravnom propisu znači obuhvatiti njegovim odredbama onu oblast društvenih odnosa koja odgovara nadležnosti njegova donositelja.K.© Teleološko načelo → grč. Ono što su njegovi politički ciljevi on će pokušati „pokriti“ papirom. partikularni – vrijede samo na određenom užem teritoriju (oni koji se donose unutar županije. Odnosi se na cilj ili svrhu zakona. telos=cilj.

Ustava regulira takvu situaciju: „Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. 89.“ Ustav i Ustavni zakon za provedbu Ustava stupaju na snagu danom proglašenja Načini mogućeg početka važenja pravnih propisa: 1. od početka svoga važenja pa ubuduće sve do prestanka njegova važenja. nije određen početak važenja. određivanje početka važenja pravnog propisa točnim navođenjem dana. određivanje početka važenja pravnog propisa vremenskim momentom nakon njegova objavljivanja 5. Početak važenja pravnog propisa određuje njegov donosilac. To je vrijeme njegova stupanja na snagu. osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.početak važenja pravnog propisa . određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova donošenja(početak važenja prije objavljivanja) 4. Manjkavost takve vrste može biti ublažena postojanjem.© ¿Djelovanje pravnog propisa u vremenu Vremensko djelovanje jednog pravnog propisa znači da taj propis obvezuje svojim odredbama subjekte na koje se odnosi u određenom vremenu. načelnog pristupanja određivanju početka važenja za odgovarajuću vrstu propisa u svim onim slučajevima kada u njihovom tekstu.prestanak važenja pravnog propisa ¿Početak važenja pravnog propisa Početak važenja pravnog propisa je vremenski određen moment od kojeg pravni propis počinje pravno djelovati obvezujući svojim odredbama. određivanje početka važenja pravnog propisa nastupom određenog događaja 19 . Kod vremenskog važenja pravnog propisa treba razgraničiti dva momenta: .K. Ako se jedan pravni propis donese prije nego je to i zaista potrebno onda dobivamo propis koji je zapravo ispred društvenih potreba pa je i njegova vrijednost dvojbena. u nekom višem pravnom pravilu. mjeseca i godine (kalendarska oznaka važenja) 2. određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova objavljivanja 3. uz mogućnost primjene sankcije na one koje se odnosi. propustom donosioca. tj. U našem sustavu prava čl. Okolnost da u tekstu pravnog propisa nije sadržana odredba o početku njegova važenja čini čitav propis manjkavim. Donosilac propisa mora paziti da propis donese u pravom trenutku.Nomotehnika » M. Greška pri procjeni vremena u kojem jedan propis treba donijeti može imati višestruko neželjene posljedice.

s oznakom službenog glasila u kojem je bio objavljen i kada. onda takav djelomični prestanak važenja treba zasebno i precizno označiti npr. Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv.Indirektna derogacija→ u situacijama kada jedan novodonijeti propis na drugačiji način regulira istu materiju koja je već regulirana nekim ranije donijetim propisom. uzima se kao da je važenje starog propisa prestalo jer se sada primjenjuje novi propis (načelo „lex posterior derogat legi prior“) • Prestanak važenja pravnih propisa protekom roka Iako se pravni propis u principu donosi na neograničeno vrijeme moguće je da se on u svome važenju ipak ograniči.Kada se jednim propisom označava prestanak važenja više ranije donijetih propisa.Rang derogacije →stupanjem na snagu jednog propisa može dovesti do prestanka važenja samo onih propisa koji su po svojoj snazi (hijerarhiji) istog ili nižeg ranga od pravnog propisa kojim se proglašava njihov prestanak važenja. Ako se označava da jednim propisom prestaje važiti više propisa iste pravne snage. . oni prestaju važiti prestankom propisa za čije su izvršenje donijeti. Pri tome se precizira i navodi puni naziv propisa koji prestaje važiti. onda se ovi navode prema hijerarhijskome rangu. Načini mogućeg prestanka važenja pravnih propisa: 1. . onda ove treba navoditi prema redoslijedu donošenja tj. Prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti (derogacija pravnog propisa) 2. .osim odredaba članka……“ . Prestanak važenja pravnog propisa protekom određenog vremena 3.Nomotehnika » M. „Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti zakon……. . odumiranje pravnog propisa) 4. najprije najstarije pa onda po teme kriteriju dalje. . 20 .S obzirom da opći akti za izvršenje pravnog propisa nemaju samostalnu egzistenciju već su vezani za sudbinu akta za čije su izvršenje donijeti. Formalno normiranje s privremenim trajanjem→ograničenje se vrši oznakom roka do kojeg će taj propis važiti. a da ujedno ne naznačava prestanak važenja ranijeg propisa.© ¿Prestanak važenja pravnog propisa Prestanak važenja pravnog propisa znači da pravni propis prestaje obvezivati svojim odredbama.Odredbe o direktnoj derogaciji treba izraditi na način da se u završnom dijelu pravnog propisa naznači koji propisi prestaju važiti.Ako donošenje jednog propisa treba dovesti do prestanka važenja samo jednog dijela nekog ranije donijetog propisa. Prestanak važenja pravnog propisa objektivnim stavljanjem izvan snage • Derogacija pravnog propisa →prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti.K.

koji je složeniji od donošenja običnih zakona 21 . što osigurava. odumiranje pravnog propisa) Kad prestanu postojati društveni odnosi koje jedan pravni propis regulira. ipak će pravni propis prestati važiti jer je izgubio bazu svoje primjene. Zajedničko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne države je zabrana svake samovolje pri odlučivanju i postupanju svih državnih tijela.© • Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv. Pravna država je koncepcija koja svoje težište stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi. ¿Kontrola pravnih propisa U hrvatskom pravnom sustavu primarni nosilac kontrole ustavnosti i zakonitosti propisa je Ustavni sud. kao i od samih građana. značajke posebnog postupka njihova donošenja i izmjene. prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ograničenjima uspostavljenim pravnim poretkom u državi. na temelju mandata dobivenog od naroda. Opsolentnost→ prestanak postojanja svrhe i cilja zakona što dovodi do prestanka razloga postojanja pravnog pravila. Vladavina prava u pravnom smislu zahtjeva strogo pridržavanje ustava i zakona od strane svih državnih tijela i pojedinih dužnosnika. pod političkim nadzorom predstavničkih tijela.K. Vladavina prava u političkom smislu objedinjava u sebi niz načela ustavne vladavine. • Prestanak važenja pravnih propisa objektivnim stavljanjem izvan snage Pravni propisi mogu prestati važiti objektivnim stavljanjem izvan snage (poništavanjem ili ukidanjem) uslijed njihove neusklađenosti s višim pravnim propisima (povreda ustavnosti i zakonitosti).Nomotehnika » M. Poništavanje→propis stavlja izvan snage. Međutim ako do takvog formalnog proglašavanja prestanka važenja propisa ne dođe. ali se pravne posljedice nastale njegovom primjenom ne diraju (ex nunc). nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano poštivanje prava čovjeka. nastala u njemačkoj pravnoj teoriji 19. onda se najčešće takav propis stavlja izvan snage.pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi: 1. Dvije formalno. pružanjem zaštite. ali se ujedno poništavaju i sve pravne posljedice nastale uslijed primjene tog propisa. Ukidanje→pravni propis se stavlja izvan snage s tim da u buduće njegova primjena nije više pravno moguća. položaj donositelja ustavnopravnih normi 2. i to od trenutka njegova stupanja na snagu (ex tunc). st.

referenduma. Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: 1. bez obzira na bilo kakav konkretni slučaj. znači treba sanirati sve posljedice koje je prouzročila primjena propisa USTAVNI SUD Ustavni sud je državno tijelo visokog autoriteta čija je prvenstvena zadaća nadzor nad ustavnošću zakona. vlade i sudbene vlasti. 6. 5. zakon ili njegove odredbe – ako su odlučili da su protuustavne poništavaju se ili ukidaju). 2. Povijesni razvitak institucije ustavnog suda: -prvi nacrt pripisuje se Sieyesu. ukidanje pravnih propisa – ne dira u ranije nastale pravne posljedice 2. narodnih inicijativa ili narodnog veta sude za povredu ustava visokim državnim dužnosnicima u povodu ustavne tužbe pružaju zaštitu sloboda i prava čovjeka i građanina donose interpretativne odluke – tumačenja Ustava i zakona. 4. 3. zalagali su se Jellinek i Merkl -prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920.st. Neposredno (apstraktno) odlučivanje o ustavnosti zakona je odlučivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora riješiti. pri čemu odluka suda ima učinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima iz primjene (djeluje samo inter partes). 7. 8. Posredno (akcesorno) odlučivanje o neustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba riješiti kako bi se mogao riješiti sam predmet sudbenog spora.Nomotehnika » M. – europski model -francuski Ustav iz1958. O neustavnosti zakona ustavni sud odlučuje apstraktno (nezavisno o konkretnom pravnom predmetu.K. na zahtjev najviših državnih tijela Sastav Ustavnog suda RH: 22 . radi se o ustavnom sporu.© Enoncijacija zakonitosti je izričita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se zakonom razrađuju odredbe ustava. prethodni nadzor ustavnosti -od socijalističkih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963. a u pravnoj doktrini 19. a često i način korištenja Ustavom zajamčenih sloboda i prava. odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). – Ustavno vijeće. Djelokrug ustavnog suda: 1. Ustavni suci su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta. poništavanje pravnih propisa – djeluje retroaktivno. nadzor ustavnosti zakona nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa odlučuju u sporovima o pravima i dužnostima najviših tijela državne vlasti rješavaju sporove o ustavnim pravima među državama članicama federacije nadziru zakonitost provedbe izbora.

štiti prava oporbe i olakšava joj da vladajuću većinu zadržava u granicama ustavnih ovlasti 2.K. Sukobi djelokruga (rješava ih US): 1. Vrhovni sud. odvjetnika i sveučilišnih profesora) bira Sabor na vrijeme od 8 godina. istaknuo u struci znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem. pridonosi jačanju pravne svijesti građana i primjeni ustavnih načela u zakonodavstvu i životu 23 .N Odluke se donose većinom glasova svih sudaca. politički sustav i poslovnik Sabora RH - Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH (ocjena ustavnosti zakona i drugih propisa): 1. odlučujućim tijelima 3.moraju biti obrazložena. štite prava manjina i time nadoknađuju njihovu slabu zastupljenost u pol. diplomirani pravnik sa najmanje 15 g. pridonose racionalizaciji procesa odlučivanja 4. predsjednik RH. bez ograničenja ponovnog izbora uvjeti: hrvatski državljanin. ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost suci između sebe biraju predsjednika suda na rok od 4 godine postupak kandidiranja sudaca provodi Odbor za Ustav. Ustavni sud može sam pokrenuti postupak 3.© 13 sudaca (prije 11) koje iz reda istaknutih pravnika (sudaca. svatko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa – ali takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji će sam odlučiti o tom hoće li u povodu prijedloga pokrenuti postupak 2. državnih odvjetnika. sudovi u postupku 5. negativni sukob djelokruga – kada određena drž. djeluje kao zaštitnik ustavnih načela o odgovornosti izvršne vlasti 5. tijela smatraju da su ovlaštena odlučiti u određenoj stvari 2. najviša tijela lokalne i regionalne samouprave Akti Ustavnog suda (donose se većinom glasova svih sudaca): 1. tijela smatraju da nisu ovlaštena odlučiti u određenoj stvari Pet načina pozitivnog političkog utjecaja ustavnog suda: 1. pučki pravobranitelj. Vlada. odluke – donose se o meritumu (biti) stvari o kojoj se sud izjašnjava 2. objavljuje se u N. osim kada Ustav ili U Zakon propisuje posebnu većinu. rješenja – donose se u svim ostalim slučajevima . radnog iskustva. Hrvatski Sabor. na zahtjev tijela ovlaštenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti.Nomotehnika » M. US je dužan pokrenuti i provesti postupak 4. pozitivni sukob djelokruga – kada 2 ili više drž.

Sudac je dužan pisano obrazložiti i dostaviti predsjedniku Ustavnog suda izdvojeno mišljenje u roku osam dana od dana donošenja odluke. Pravna priroda UZ o Ustavnom sudu.zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom . Podnesci Ustavnog suda – postupak pred Ustavnim sudom pokreće se pisanim zahtjevom. . koje može odluku donijeti samo jednoglasno. odnosno rješenja na Sjednici Ustavnog suda. . stavku 1. Skupno izdvojeno mišljenje potpisuju svi suci koji su izdvojili svoja mišljenja Sudac koji je najavio izdvojeno mišljenje ima pravo istodobno zahtijevati da se donesena odluka ili rješenje. -U hrvatskom pravnom sustavu osim Ustavnog suda i drugi državni organi u određenim situacijama mogu kontrolirati ustavnost i zakonitost određenih općih akata: • Prema Zakonu o Vladi RH. o ustavnoj tužbi odlučit će sjednica Suda. Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupati. oznaku odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda. Ustavnog zakona.© §Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime.i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad US Izdvojeno mišljenje Sudac ima pravo na izdvojeno mišljenje ako većina sudaca na Sjednici Ustavnog suda prihvati odluku ili rješenje čijoj se izreci i/ili čijem se obrazloženju sudac protivi.uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima. prebivalište ili boravište odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe. ime i prezime njegovog punomoćnika. dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe. Podnosi se US izravno ili ih se šalje poštom.ovim se zakonom uređuju uvjeti i postupak za izbor sudaca US i prestanak njihove dužnosti. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca.K. nadzor nad zakonitošću rada ustanove i njezinih općih akata obavlja u pravilo nadležno ministarstvo ¿Obustava od izvršenja pravnog propisa 24 . Uz tužbu se mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili prijepisu. • Prema Zakonu o sustavu državne uprave u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lok. Podnesci upućeni sudu moraju biti potpisani. prijedlogom i ustavnom tužbom.Nomotehnika » M. razloge tužbe. ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Suda. Sudac koji na Sjednici Ustavnog suda izdvoji mišljenje u pogledu izreke i/ili obrazloženja odluke ili rješenja i usmeno ga obrazloži na Sjednici Ustavnog suda. Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost. . Samouprave • Prema Zakonu o ustanovama. zajedno s izdvojenim mišljenjem. Postupak vodi sudac US.postupak i pravno djelovanje njegovih odluka . objavi u »Narodnim novinama« i u slučaju kad objava odluke ili rješenja nije obavezna prema članku 29. oznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno. dužan ga je pisano obrazložiti Izdvojeno mišljenje može izraditi i više sudaca zajedno ako se protive izreci i/ili obrazloženju odluke ili rješenja zbog istovjetnih pravnih razloga koji su usmeno obrazloženi na Sjednici Ustavnog suda (skupno izdvojeno mišljenje). Vlada ima pravo i dužnost ukinuti propis ministarstva ili drugog republičkog organa državne uprave.

Zakonodavac u principu isključuje retroaktivno djelovanje pravnog propisa dopuštajući ga samo izuzetno i uz strogo propisane uvjete i često određene baš samim Ustavom. 25 . budući da se kod ekscepcije utvrđuje nezakonitost podzakonskog normativnog akta samo s obzirom na konkretni slučaj o kojemu se rješava.K. Takav se akt može u povodu nekog drugog slučaja i dalje primjenjivati sve dotle dok ga nadležni organ u propisanom postupku ne stavi izvan snage. ili se eliminira sama odluka kojom je došlo do obustave. Kod ekscepcije ilegalnosti pravni propis podzakonske prirode se ne stavlja izvan snage. ¿Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti) Ekscepcija nezakonitosti je svojevrstan oblik kontrolnog ovlaštenja prema pravnim propisima putem kojega određeni organi (u pravilu sud) odbija primjenu pravnog propisa (prije svega propisa podzakonske prirode) na konkretan slučaj kad utvrdi da je to u suprotnosti s višom pravnom normom (zakonom).© Kod obustave od izvršenja radi se zapravo o privremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta (u pravilu podzakonske prirode) koja nastaje zbog toga što je pravno ovlašteni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvršenja sumnjajući u njegovu ispravnost U takvom slučaju konačnu odluku donosi neki drugi (viši) organ koji odlučuje da li je do obustave od izvršenja trebalo doći ili ne. tada mora predlagatelj zakona dobro obrazložiti opravdane razloge koji nalažu retroaktivnost. U takvom slučaju predmet se rješava na temelju zakona. ¿Povratno djelovanje pravnog propisa (retroaktivnost) Povratno djelovanje pravnog propisa znači da se taj propis primjenjuje na situacije koje su nastale i postojale prije nego što je sam propis stupio na snagu. U hrvatskom pravnom sustavu samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Tko se može koristiti pravom na obustavu od izvršenja pravnih propisa određuje zakonodavac koji pravnom normom (u pravilu zakonom) ovlašćuje određene subjekte da mogu provoditi ovu mjeru prema određenim kategorijama pravnih propisa.Nomotehnika » M. što ima za posljedicu ili konačnu nemogućnost primjene pravnog propisa koji je obustavljen od izvršenja.

. te izmjene starih ili stavljanja izvan snage postojećih pravnih propisa.Nomotehnika » M. Znanje koje se smatra nužnim obuhvaća: 1. njihovo trajanje i radnje koje je pri tome nužno poduzeti.) 26 . a posebno oblike procedure za donošenje određenih pravnih pravila (npr. U planu normativne djelatnosti mora biti naročito vidljivo: 1.Planom normativne djelatnosti treba predvidjeti i otvaranje procedure stavljanja izvan snage ili izmjene.znanje nomotehnike 4. kojim pitanjima treba dati prioritet i u kojoj mjeri . sposobnost jezičnog izražavanja ¿PLAN NORMATIVNE DJELATNOSTI Planirati normativnu djelatnost znači predviđati radnje koje će se u vremenu za koje se plan donosi biti nužno poduzeti radi stvaranja novih. opća naobrazba (osobna kultura redaktora) 2. poznavanje principa načela izrade pravnih propisa. poznavanje društveno-političkog uređenja i pravnog sustava. turizma i sl. tko i koji pravni propis treba donijeti 2. pomorstva. u kojem vremenu i na koji način 3. javna rasprava). poznavanje ustavne materije. Širi plan→ukupna plansko normativna djelatnost za određenu strukturu (za ustanovu. za općinsko vijeće ili županijsku skupštinu) Uži plan→plan normativne djelatnosti određene strukture razdvojen po nositeljima ili prema prirodi materije koja će se regulirati pravnim propisima donesenim na osnovu plana (npr.U planu treba predvidjeti faze normiranja. Plan normativne djelatnosti u oblasti reguliranja prihoda ili oblasti obrazovanja. Plan normativne djelatnosti je specifičan dokument temeljem kojega se planski (smišljeno) obavljaju pojedine radnje normiranja.© ¿Subjektivne pretpostavke za izradu pravnih propisa Temeljna subjektivna pretpostavka za uspješno bavljenje izradom pravnih propisa je posjedovanje odgovarajućeg znanja.K. odnosno dopune određenih pravnih propisa. referendum. poznavanje literature i terminologije 3.

a redaktor ih je na odgovarajući način ugradio u tekst pravnog propisa.Pravi propis odnosi se na dio normativnog ovlaštenja prema nadležnosti donosioca.treba težiti upotrebi uobičajenih izraza – takvih koji su razumljivi najširem krugu ljudi.Zahtjev kvantitete stila pravnog propisa stavlja pred redaktora obvezu da u tekstu pravnog pravila ugradi onoliko jezičnih izraza koliko je najmanje nužno da bi se shvatila misao donosioca. Opća načela za izradu pravnih propisa su: 1. kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa .Sadržajem pravnog propisa koji se donosi moraju biti obuhvaćeni svi oni društveni odnosi koji se reguliraju odredbama tog propisa.Nomotehnika » M. kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa 2. načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem  Načelo jasnoće. načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa 4. .treba težiti da sadržaj pravnog propisa bude jasan svakome . izrazi koji vrijede. poglavito izraza koji su teško razumljivi  Načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa Pri izradi pravnih propisa izuzetno je važno postići sklad u odnosu između jezičnih izraza upotrebljenih za izražavanje misli u jednom pravnom propisu i logičkog smisla tog propisa. koji nisu lokalizmi i provincijalizmi. . Opća načela služe za izradu svih pravnih propisa.Jasnoća stila izražava se ovdje zahtjevom da se misao donosioca pravog propisa izrazi stilski tako da nijednog trenutka ne dovodi u sumnju čitaoca (pogotovo primjenjivača pravnih propisa) o tome što je donosilac htio reći. koja proizlazi iz višeg pravnog propisa u sustavu prava. načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa 3.  Načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa . dok posebna načela služe za izradu određenih vrsta pravnih propisa. 27 .treba svesti na najmanju moguću mjeru upotrebu svih onih izraza kojima se ne može precizno odrediti pravo značenje . .K. da se ista misao uvije izražava na jednaki način u čitavom tekstu pravnog propisa. . Time se postiže ukupnost sadržaja pravnog propisa. U pogledu jezičnog izražavanja pri izradi pravnih propisa treba voditi računa o slijedećim bitni elementima: .Zahtjev kvalitete stila pravnih propisa izražava se u potrebi da jednoj misli uvijek odgovara isti jezični izraz tj. koja znači da je donosioc predvidio i obuhvatio sva pitanja koja moraju biti obuhvaćena dotičnim pravnim propisom. koji se stalno upotrebljavaju.© ¿NAČELA IZRADE PRAVNIH PROPISA Postoje opća i posebna načela za izradu pravnih propisa.treba izbjegavati upotrebu stranih riječi. načelo jasnoće.

Pri tome treba paziti da sadržaj njegovog propisa bude usklađen sa sadržajem odgovarajućeg višeg pravnog propisa. .K.Nomotehnika » M. odnosno da ne bude u suprotnosti s njim. Izrada konačnog teksta pravnog propisa je krajnji rezultat djelatnosti normiranja. ¿IZRADA KONAČNOG TEKSTA PRAVNOG PROPISA Izrada konačnog teksta pravnog propisa znači uobličavanje u potrebnu formu odgovarajućeg propisa koji tako postaje dio pravnog sustava.Egzistencijska ovisnost (ovisnost o nastanku) nižeg pravnog propisa o višem znači da niži propis ne može nastati ako za donošenje takvog propisa nije njegovu donosiocu otvorena nadležnost u nekom višem pravnom propisu. formirajući njegov sadržaj mora ostati u okviru propisane nadležnosti i svojim propisom obuhvatiti samo one odnose i na onaj način kako to predviđa više pravno pravilo.©  Načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem Između pravnih propisa na nižoj hijerarhijskoj ljestvici i onih koji su po svom položaju viši postoje izvjesni oblici egzistencijske i sadržajne ovisnosti .Sadržajni odnos nižeg propisa o višem znači da donosilac nižeg propisa. a materija koja njime je obuhvaćena dobiva time potrebnu pravnu regulaciju. ¿Dijelovi pravnog propisa: uvodni dio naslov uvodne odredbe centralni dio kaznene odredbe prijelazne odredbe završne odredbe Obavezni (bitni dijelovi) pravnog propisa:  uvodni dio  naslov  centralni dio  završne odredbe s datiranjem Ostali dijelovi (fakultativni karakter):  uvodne odredbe  kaznene odredbe  prijelazne odredbe 28 .

.Svaki zakon se proglašava. 29 . .Prilikom donošenja Ustava donosi se. niti u posebnoj odredbi stoji oznaka donosioca.Nomotehnika » M. u pravilu poseban akt za njegovo proglašenje dok se u njegovim uvodnim odredbama (preambula) često ističu osnovne orijentacije političkog i pravnog sustava. .Pravna osnova i oznaka donosioca izražava se tako da se navodi članak (ako je potrebno stavak i točka) propisa koji sadrži ovlaštenja za donošenje. „Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. . Uvodni dio zakona . pravnu osnovu temeljem koje se akt donosi 2. . To proglašenje se vrši posebnim aktom (Odluka o proglašenju) kojega u pravilu donosi državni poglavar. U najvećem broju propisa iz uvodnog dijela proizlaze dva temeljna podatka: a) tko je donosilac dotičnog pravnog propisa b) temeljem kojeg pravnog osnova je taj propis donijet Uvodni dio Ustava . oznaku donosioca akta .U uvodnom dijelu zakona također se ne navodi pravna osnova temeljem koje se zakon donosi.U našem Ustavu pravni osnov za proglašenje zakona utvrđen je člankom 88.Katkada se u uvodnom dijelu navodi i vremenska oznaka kad je propis donesen. puni naziv toga propisa te službeno glasilo u kojem je taj propis objavljen i kada.“ Uvodni dio podzakonskih općenormativnih akata .Kako pri donošenju Ustava nema pozivanja na pravnu osnovu iz koje proizlazi ovlaštenje njegovu donosiocu. tako ni uvodni dio Ustava nema onaj klasičan izgled pod kojim podrazumijevamo sadržajno postojanje uvodnog dijela s oznakom donosioca i pravnom osnovom za normiranje. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom.K.© ¿ Uvodni dio pravnog propisa Uvodni dio propisa je onaj koji u tekstu pravnog propisa stoji ispred naslova. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. što nije nužno jer se vrijeme datiranja daje uvijek na kraju teksta propisa.Sam tekst Ustava počinje uvodnim odredbama koje nose naziv „Izvorišne osnove“ i u njima se daje povijesni pregled kontinuiteta hrvatske državnosti i izražava tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda.Uvodni dio kod svih podzakonskih općenormativnih akata uvijek izražava dvije bitne činjenice: 1.

načelno. cilj koji se želi postići 3.Uvodnim odredbama donosilac ukazuje na: 1. ¿Uvodne odredbe . ¿Centralni dio pravnog propisa Centralni dio pravnog propisa (sadržaj propisa u užem smislu) najvažniji je dio teksta pravnog propisa. metoda primjeričnog normiranja 3. o morskom ribarstvu i sl. .K.Iz naslova pravnog propisa vide se uvijek dvije stvari: 1. O izvlaštenju. pravilnik i sl.Nomotehnika » M. jasno i uočljivo o naslov treba biti kratak. metoda apstraktnog normiranja 4. . razloge donošenja propisa 2.Naslov predstavlja oznaku prema kojoj se jedan pravni propis razlikuje od drugoga. uredba.I uvodne odredbe imaju na odgovarajući način interpretativni karakter jer u izvjesnom smislu tumače namjeru donosioca i cilj i svrhu pravnog propisa.) 2.) . uvijek u jednoj rečenici bez skraćenica i interpunkcija. tumači sadržaj propisa. rukovodne principe kojih se treba držati prilikom interpretacije i primjene . vrsta propisa (zakon.Naslov pravnog propisa uvijek ima interpretativno značenje. Centralnim dijelom obuhvaća se ukupna materija čiju pravnu regulaciju smije donosilac izvršiti jednim pravnim propisom.© ¿Naslov pravnog propisa . metoda taksativnog normiranja 2. metoda precendentnog normiranja 30 .Neki bitni momenti o kojima treba voditi računa pri davanju naslova: o naslov treba pisati odvojeno od ostalih dijelova teksta. Centralni dio moguće je izraziti različitim metodama normiranja: 1. karakter sadržaja prema materiji koja se regulira (npr. Po njemu se. metoda principijelnog normiranja 5.

Specifična metoda koja je nastala kao posljedica okolnosti što su određena uopćavanja pravnih pojmova svedena na principe koji dobivaju karakter pravnih načela i postaju zajednička za više pravnih propisa (npr. Metoda principijelnog normiranja .Nomotehnika » M. Metoda precendentnog normiranja . . u stvari o primjeni principa presedana tako što se.K. prilikom njezine izrade koristimo se metodom nabrajanja. .Ovdje se radi. putem analogije i na slične slučajeve. .Ova metoda je najuobičajeniji način normiranja koji se javlja u slučajevima kada se putem uopćavanja (generaliziranja) sadržaj propisa daje tako da ga je moguće primijeniti na neograničen broj slučajeva koji se ubuduće mogu javiti. II. V. Načelo zakonitosti. . načelo jednakosti pred zakonom i sl.Slabost metode taksativnog normiranja jest u ograničenosti primjene sadržaja propisa koji je izrađen putem taksativnog normiranja.Metoda kod koje donosilac pravnog propisa točno propisuje slučajeve na koje će se propis primijeniti. Metoda taksativnog normiranja . IV.Ovom metodom ne ograničava se domašaj dijela pravnog propisa već se predviđa mogućnost njegovog širenja uz pretpostavku pojave sličnih slučajeva. . „itd.Metoda taksativnog normiranja je jednostavna. „osobito“.© I.Ova metoda pridonosi skraćenju teksta propisa i izbjegavanju nepotrebnog ponavljanja sadržaja. 31 .Taksativnim normiranjem ograničava se donošenje sadržaja propisa samo na slučajeve koji su naznačeni.Izuzetno je korisna u situacijama kada u momentu donošenja propisa nije moguće predvidjeti sve slučajeve koje treba obuhvatiti tim dijelom sadržaja pravnog propisa. . . „ i drugo“. točno određene slučajeve. Metoda apstraktnog normiranja .Ovom metodom se skraćuje tekst pravnog propisa.Slabost ove metode je u širini moguće interpretacije. Metoda primjeričnog normiranja (metoda analogije) . zahvaljujući načinu koji je u praksi ranije riješen neki slučaj rješavaju u buduće isti ili slični slučajevi.Ova metoda se iskazuje u sadržaju propisa na način što se prije nabrajanja slučajeva na koje se tekst propisa primjenjuje stavi riječ „naročito“. III. .“.) . . „posebno“ ili se kod završetka nabrajanja stavi riječ „i slično“. koristimo je kada je nužno točno i precizno iskazati način regulacije koji se odnosi na pojedine.Upotrebom ove metode u sadržaju pravnog propisa navode se određeni slučajevi na koje se dotična norma odnosi i oni služe kao temeljni primjer s tim što se dotična norma može primijeniti.Slabost ove metode je preširok obujam propisa nastalog primjenom uopćavanja.

¿Prijelazne odredbe U pravilu su prisutne u onim propisima koji reguliraju materiju koja je već jednom bila regulirana. donosilac pravnog propisa propisuje prava i dužnosti određenih subjekata.U slučajevima kada novi propis ponovo regulira (na drugačiji način) jednu materiju postavlja se pitanje sudbine onih slučajeva i odnosa čije je rješavanje počelo prema odredbama ranijeg propisa a nije završeno do pojave novog. . ali i da se što lakše izvrši prelazak na režim novog propisa. 2. .K. tada prestaje potreba za daljnjim postojanjem prijelaznih odredaba koje se na takve slučajeve odnose – odumiru u sustavu prava. . 32 .U završne odredbe ulazi oznaka momenta donošenja pravnog propisa. izaziva potrebu propisivanja prijelaznih odredbi. Kad se takvi slučajevi riješe. koji nastaju u onom praznom prostoru prestanka djelovanja starog propisa i početka djelovanja novog propisa. . . odnosno moment prestanka njegova važenja. ¿Završne odredbe U završnim odredbama se nalazi prije svega odredba o vremenskom važenju propisa.Pri izradi prijelaznih odredaba treba paziti da se njima ne povrijede već stečena prava određenih subjekata. . Dva glavna pristupa načinu izrade kaznenih odredaba: 1. Iz završnih odredaba vidi se ponajprije kada je propis koji je u pitanju stupio na snagu. ali nije bilo završeno do donošenja novoga.Prijelazne odredbe u izvjesnom smislu imaju povratno djelovanje jer se odnose na slučajeve čije je rješavanje započelo po odredbama ranijeg propisa. koji obično nosi oznaku „kaznene odredbe“ propisuje sankcije za prekršioce odredaba koje je propisao. .Nomotehnika » M.© ¿Kaznene odredbe Kaznene odredbe navode sankciju koju donosilac propisa predviđa za subjekte čije bi ponašanje i djelovanje ili propuštanje bilo suprotno određenjima u pravnom smislu.Najveći broj prijelaznih odredaba je privremenog karaktera jer su te odredbe ograničene na određene slučajeve. u tekstu pravnog propisa daje se opis djela koje prema propisu ima odgovarajuću kvalifikaciju i odmah uz to propisuje sankciju koja može zadesiti počinioca takvog dijela. a nakon toga u posebnom dijelu teksta.Postojanje takvih graničnih slučajeva.Ako je u pitanju propis s ograničenim trajanje onda se u završnim odredbama označava vrijeme do kojega važi.

službeni list Republike Hrvatske. moment objavljivanja pravnog propisa 3. moment stvarnog početka primjene . 33 . . ¿OBJAVLJIVANJE PRAVNIH PROPISA (publikacija) Objavljivanje pravnih propisa je radnja u postupku donošenja pravnih propisa putem koje se na unaprijed propisani način objelodanjuje sadržaj teksta pravnog propisa kako bi se s tim sadržajem mogli upoznati svi oni društveni subjekti koji za to imaju interes. glave ili poglavlja. njegovim stupanjem na snagu. kod izrade pravnih propisa. Nužnost objavljivanja je pretpostavka za mogućnost njihove primjene. . . .K.U praksi. glave. ¿FORMA TEKSTA (SADRŽAJA) PRAVNOG PROPISA .U pravilu se kao posebni dijelovi teksta propisa izražavaju se kaznene i prijelazne odredbe (kad su sadržane u tekstu pravnog propisa) te završne odredbe.Dijelovi propisa mogu se označiti brojevima i mogu imati posebne naslove. odnosno momentom njegove primjene prestali važiti. se često spajaju u istoj glavi prijelazne i završne odredbe koje mogu biti jedna posebna glava pravnog propisa.© Mogu se javiti četiri vremenska momenta kod nastanka i važenja pravnog propisa: 1. Članak pravnog propisa tvori jednu ili više misli koji predstavljaju izvjesnu cjelinu. . moment stupanja na snagu 4.Pravni propisi izražavaju se u pisanoj formi. odnosno poglavlja i odsjeke. izražavaju se rečenicom ili više njih.Ukupni tekst pravnog propisa sastoji se od članaka. Ako je centralni dio propisa duži onda se radi preglednosti često razdvaja na dijelove. U hrvatskom pravu postoji ustavna odredba da se zakoni prije nego što stupe na snagu objavljuju u „Narodnim novinama“ glasilu koje je prema Ustavu. moment kada je pravni propis donesen (kada je nastao) – datiranje propisa 2. Članak se još može razbiti i na stavke. To znači da se iz završnih odredaba jednog pravnog propisa vidi koji su pravni propisi.Sadržaj propisa je podijeljen obično na dijelove.U završne odredbe ulaze norme o derogaciji.Nomotehnika » M.

odnosno imenovao Sabor.zaključke Sabora i radnih tijela Sabora. jer to zahtijevaju novi društveni odnosi. . odnosno moguće loše izražavanje postavljenih ciljeva društvene politike od strane redaktora pravnih propisa U pravilu se izmjene i dopune vrše tako da se donese novi propis (Z. .prikaz rada Vlade.K. Izmjene pravnog propisa su radnje putem kojih se odgovarajući dio teksta pravnog propisa mijenja kako bi svojim sadržajem odgovarao novonastalim društvenim zahtjevima – osuvremenjivanje pravnog propisa.kroniku značajnijih događanja u Saboru. Ako nije došlo do izmjene temeljne koncepcije pravnog propisa već se ona zadržava i dalje ali su ipak nužni zahvati u njegov tekst onda se služimo tehnikom izmjene i dopune pravnog propisa.životopise dužnosnika koje je izabrao.sažete govore održane na sjednicama Sabora.) 34 . Zahtjev vremenskog kontinuiteta traži da u svakom vremenu imamo propis koji odgovara zahtjevu tog vremena. . .© Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.kroniku međuparlamentarne suradnje Sabora.zastupnička pitanja i odgovore Vlade.pojedine prijedloge. Dopune pravnog propisa znače radnje kojima se upotpunjuje tekst pravnog propisa kako bi svojim sadržajem ostvario ukupnost regulacije društvenih odnosa koje mora obuhvatiti. . onda treba propis staviti izvan snage. . Uredu Predsjednika Republike i Vladi.prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora. Glasilo Sabora »Izvješća Hrvatskoga sabora« objavljuje: . . . loše predviđanje donosioca pravnog propisa. Uredba o izmjenama i dopunama itd. ¿IZMJENE I DOPUNE PRAVNIH PROPISA Vijek trajanja pravnog propisa stoji u obrnutoj proporciji s dinamikom društvenog razvoja. Potrebe za izmjenama i dopunama nastaju uslijed dva temeljna razloga: 1.pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata. . o izmjenama i dopunama zakona.Nomotehnika » M. zahtjev za usaglašavanjem teksta pravnog propisa s promijenjenim zahtjevima društvene sredine i vremena 2. stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru.poticaje. odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Sabora. .akte Predsjednika Republike. Ako se osnovna koncepcija propisa mijenja. . tako što će se isti zamijeniti drugim propisom.

onakvog kakav je usvojio njegov donosilac i teksta tog propisa kakav je objavljenkada se među njima jave razlike. Dužnost je tada donosioca da pogrešni (objavljeni ) tekst ispravi. 35 . u prepisivanju i sl. Razlike mogu nastati zbog različitih razloga –greške uslijed nemarnosti. greške u tiskanju. odnosno dopune koje su izvršene do momenta pročišćavanja teksta.Nomotehnika » M. odnosno dopunjeni dijelovi i umjesto njih uvrste izmjene. onda se u uvodnom dijelu ispravka najprije konstatira uočenost greške i naziv propisa u kojemu je greška uočena s naznakom službenog glasila u kojemu je propis objavljen.K. Ovim se putem dobiva jedan tekst (umjesto ranijeg izvornika i svih izmjena i dopuna) s novom numeracijom članaka. tijelo koje utvrđuje pročišćeni tekst u uvodnom dijelu pročišćenog teksta poziva se na ovlaštenje koje mu je dodijeljeno da bi mogao utvrditi pročišćeni tekst te ujedno navodi što pročišćeni tekst sadrži. Na taj se način tekst pročišćava i njegov sadržaj čine odredbe izvornog teksta koje nisu mijenjane i sve izvršene izmjene i dopune..© ¿PROČIŠĆENI TEKST PRAVNOG PROPISA Pročišćeni tekst pravnog propisa nastaje tako da se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio veći broj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni. Prilikom utvrđivanja pročišćenog teksta pravnog propisa. ¿ISPRAVCI PRAVNIH PROPISA Ispravci pravnih propisa jesu radnje putem kojih se vrši usklađivanje između izvornog teksta propisa. kao i eventualni ispravci tekst ako ih je bilo. Kada se vrši ispravak teksta pravnog propisa u kojemu je uočena greška.

To je ukupni sadržaj europskog prava!Skup je prava i obveza koji obvezuje i povezuje sve zemlje unutar EU. Euroatom. zaključak. izjava.Nomotehnika » M. konvencija) 36 .) Drugi element su opća pravna načela i pravni standardi koje sudovi donose prilikom donošenja svojih odluka.. odluke Neobvezujuće: preporuke.) Odluke Europskog suda. odluka. zajedničke vanjske politike te suradnja u području pravosuđa u unutarnjih poslova Akti koji se donose u okviru triju zajednica dijele se na: Obvezujuće: uredbe. Ona nije klasična konfederacija. Dakle. EU je političko pravni subjekt posebne vrste. Takvu praksu nije posve prihvatio Europski sud. ulaze i konvencije. 3. zajednička izjava. ni federacija u nastajanju. Postoji nekoliko elemenata koji ga čine: 1. nije ni federacija. Primarni izvori prava EU Ugovor o EZ Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji Sekundarni izvori prava EU Su akti koje donose institucije EU u kojima se EU temelji: triju zajednica EZ. EZUČ.K. mišljenja U okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. neka vrsta slobodne trgovinske zone. Sudske presude nisu izvor prava.)osnivački ugovori (3) a. te suradnje u području pravosudnih poslova donose se akti drugog karaktera (okvirna odluka. Pravna priroda EU Za članice EU najviše pravo je europsko pravo. zajednička strategija. On donoseći presude stvara pravo EU-je i taj dio prava ulazi u pojam aqui communitauire.) Euroatom (odnosi se na suradnju europskih država u pogledu iskorištenja atomske energije) c. smjernice. veže se za europsko pravo.) Ugovor o osnivanju Zajednice za ugljen i čelik Ulaze i ugovor iz Mastrichta(uspostavljena EU) i ugovor iz Nice(ugovor europskog prava) 2. ljudi i kapitala. Najveći domet povezivanja je slobodan promet roba.© EUROPSKO PRAVO Aqui communitauire (eki komuniter) – Nov program. te ih ugrađuju u zakonske propise. Eu sjedinjuje gospodarsko i političko djelovanje s ciljem boljeg povezivanja država. osim u angloameričkim državama.) Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici b.

jednom ili više međunarodnih organizacija odnosno jednim ili više ostalih međunarodnopravnih subjekata. ako je njegov sadržaj u skladu s osnovom za vođenje pregovora i sklapanje međunarodnog ugovora . u roku od 15 dana od dana potpisivanja. Sam poslovnik spada u pomoćne izvore prava. ureda i drugih organizacija kako bi djelatnosti koje obavljaju stekle zakonitu i pravnu formu. Potpisivanje međ.Nomotehnika » M. odn. Sabor Republike Hrvatske potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona. ugovora Izaslanstvo Republike Hrvatske.) sukladno zakonu i aktu o osnivanju te njime uređuje pitanja unutarnjeg ustrojstva. ugovora Kad je predsjednik Republike. Postupak za potvrđivanje međunarodnog ugovora pokreće Vlada Republike Hrvatske na poticaj Ministarstva vanjskih poslova. odnosno Vlada Republike Hrvatske.5. bez obzira na to je li sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili više međusobno povezanih isprava i neovisno o njegovu nazivu.204. ovim se protokolom regulira režim trgovine poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i proširene EU te zamjenjuju dosadašnji dodaci sporazuma kojima se reguliraju spomenuta pitanja. međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.© Protokol 7 Nakon proširenja EU s 15 na 25 članica (1. dostavlja nadležnom državnom tijelu međunarodni ugovor na hrvatskom jeziku i na jednom od jezika izvornika ako to nije hrvatski. Poslovnik donosi tijelo (Sabor. taj èlan izaslanstva može nakon završenih pregovora ugovor potpisati. Dodatna pitanja Pravna priroda poslovnika Poslovnikom se ne uređuju odnosi materijalnog prava nego odnosi u procesnom pravu. Potvrđivanje međ. načina rada i odnosa u samom tijelu. Vlada itd.K. 37 .) usvojen je dodatni protokol pod nazivom Protokol 7. dala punomoć za potpisivanje međunarodnog ugovora jednom od članova izaslanstva Republike Hrvatske. kojega Republika Hrvatska sklapa s jednom ili više država. regulira se rad državnih ustanova. Njime su utvrđene hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode. odnosno usvajanja teksta međunarodnog ugovora. "Međunarodni ugovor" je sporazum _ utemeljen na sukladnom očitovanju najmanje dvaju međunarodnopravnih subjekata _ koji je uređen međunarodnim pravom i koji je u pisanom obliku.

opća pitanja ustavnosti i zakonitosti. u pogledu prava i obveza.razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru. Odbor za Ustav. .predlaže donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora. javna okupljanja i mirne prosvjede građana. Predsjednik Kluba zastupnika. izbor zastupnika u Sabor. .rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Sabora. .zastupnici iz reda nacionalnih manjina. . . izbor predsjednika Republike. uz njezin pristanak. Zastupnik može biti član samo jednog kluba. ima status predsjednika radnog tijela Sabora.razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom Republike Hrvatske.uporabu i zaštitu grba. a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada.K. Radi se o vremenskim rokovima do kada vrijede određeni članci iz starog Ustava Klubovi zastupnika Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati: .biračko pravo.razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina. . 38 . . .Nomotehnika » M. izbor za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i referendum. U djelokrugu su Odbora za Ustav. . Poslovnik i politički sustav poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike.© Pravna priroda UZ za provedbu Ustava Ovim se zakonom rješava pitanje usklađivanja odredbi koje su bile na snazi prije donošenja Ustava as novim Ustavnim rješenjima. . zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola.politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika.pravni položaj vjerskih zajednica.udruživanje. . nagrade i druga priznanja.u postupku raspisivanja referenduma ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj priprema prijedloge odgovarajućih akata. državne blagdane. .u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata. .dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika.provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Saboru. .najmanje tri nezavisna zastupnika.prati i razmatra provedbu Ustava Republike Hrvatske. Poslovnik i politički sustav: . a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: .prati provedbu Poslovnika Hrvatskoga sabora. . .

opća pitanja funkcioniranja političkog sustava. .razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor. . osnivanja. Odbor za zakonodavstvo: . .daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje. .razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade. kad je tim zakonima ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni.temeljna pitanja vlasničkih odnosa. ustrojstva. djelokruga i načina rada tijela državne uprave.utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor. 39 . . .javno informiranje. . . djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja.ustrojstvo.brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona. .K. . .Nomotehnika » M.© . .pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave.izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave.pitanja ustrojstva i djelokruga državnih tijela.razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje.razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Sabor.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->