Nomotehnika » M.K.

©

NORMATIVNA DJELATNOST Nomotehnika je znanost o izradi pravnih propisa. Normativna djelatnost je skup postupaka i radnji kojima se donose i stvaraju pravni propisi. U normativnu djelatnost spadaju također postupci i radnje kojima se postojeći propisi mijenjaju, dopunjuju ili ukidaju. - podjela normativne djelatnosti prema subjektima koji je vrše: a) Normativna djelatnost državnih organa b) Normativna djelatnost nedržavnih organa - podjela normativne djelatnosti prema vrstama akata koji se donose: a) Normativna djelatnost u okviru koje se donose opći (generalni) pravni propisi b) Normativna djelatnost u okviru koje se donose pojedinačne norme Općim aktima se na generalan način reguliraju društveni odnosi (apstraktna pravila). Pojedinačnim aktima se regulira konkretan društveni odnos (pojedinačni slučajevi).

Propisi i opći akti u hrvatskom sustavu prava U hrvatskom pravnom sustavu dvije su grupe propisa i općih akata: a) Pravni propisi koje donose državni organi b) Opći akti koje donose strukture izvan državnog aparata Pravni propisi državnih organa: 1. Sabor RH - Ustav, zakone, državni proračun; - odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke 2. Predsjednik RH - uredbe sa zakonskom snagom 3. Vlada RH - uredbe, odluke, rješenja i zaključke 4. Ministri i ravnatelji državnih upravnih organa - pravilnike, naredbe, naputke za provedbu zakona 5. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave - statute, odluke Pravni propisi izvan strukture državnog aparata: Ustanove mogu donositi prema Z. o ustanovama statute i druge opće akte sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

1

Nomotehnika » M.K.© Značenje pravnog normiranja kao oblika društvenog stvaranja: - Pažnju djelatnosti normiranja poklanja jednako onaj tko pravne propise donosi, kao i onaj zbog kojih se pravni propisi donose. Za prve, pravni propis, koji nastaje kao „produkt“ djelatnosti normiranja predstavljaju jedan od instrumenata provođenja i ostvarivanja njihove volje. Društveni se odnosi pretvaraju u pravne odnose njihovim reguliranjem putem pravnih normi. Subjekti tih odnosa iz pravnog propisa stječu saznanje o obujmu prava kojima mogu raspolagati u ostvarivanju odnosa, kao i o ukupnosti dužnosti koje moraju ispuniti putem određenog djelovanja ili propuštanja. Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa: - Suvremene države prisiljavaju dva razloga da gomila pravne propise. Prvi je u tome što raste broj društvenih odnosa koji se pravno reguliraju, a drugi je razlog što načelo zakonitosti i zahtjev za cjelovitošću pravnog sustava nameću potrebu da svi društveni odnosi budu regulirani pravom. Današnja država dolazi u priliku da normativno uređuje i ona društvena područja o kojim se donedavno nije ni razmišljalo npr. Pravna regulacija upotrebe atomske energije. Potreba postojanja znanosti o izradi pravnih propisa u Hrvatskoj ima višestruku osnovu: 1. Prva okolnost koja utječe na postojanje te potrebe jest specifičnost društvenog i političkog uređenja, a u okviru toga i pravnog sustava koji putem pravnih propisa što ga čine treba da te osobitosti izrazi njihovom pravnom regulacijom. 2. Drugo, pravni sustav u Hrvatskoj karakterizira kvalitativne i kvantitativne promjene koje ga prate. Sadržaj društvenih odnosa koji se reguliraju pravnim pravilima u Hrvatskoj dobivaju novu kvalitetu, koja odgovara stupnju društvenog razvoja i njihovim posebnostima. 3. Kao treće treba naglasiti dinamičnost našeg društvenog razvitka koja nameće potrebu stalnog praćenja pravnog sustava i razvijanje takve normativne djelatnosti koja će intervenirati kad god je potrebno donošenje novih pravnih propisa kojima će se održavati novi zahtjevi društvene zajednice. Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa →Znanost o izradi pravnih propisa ima zadatak da utvrdi i izrazi principe i načela koja će služiti pri izradi pravnih propisa u svrhu njihove bolje kvalitete. Na indirektan način znanost o izradi pravnih propisa pridonosi olakšanju primjene pravnih propisa. - Naime, uspješnost i mogućnost odgovarajuće primjene pravnog propisa ovisi u velikoj mjeri o kvaliteti njihove izrade. Tehnički dobro izrađen pravni propis relativno se lako tumači i primjenjuje. Pojam znanosti o izradi pravnih propisa Znanost o izradi pravnih propisa jest znanstvena disciplina koja u području prava utvrđuje načela i principe izrade pravnih propisa. NOMOTEHNIKA je znanost o sustavu i izradi pravnih pravila (od grč. nomos=znanost, tehne=vještina). Za nomotehniku se kaže i da je to pravna znanost o meritornim metodološkim komponentama pripreme i izrade pravnih pravila i pravnih akata uopće.

2

Nomotehnika » M.K.© Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama materijalnog prava: Predmet proučavanja znanosti o izradi pravnih propisa jesu pravni propisi kojima se na apstraktan način uređuju ponašanja subjekata u društvu. Znanost o izradi pravnih propisa ne zanima primarno sadržaj pravnih propisa, već njihova forma tj. način na koji se izražavaju i postupak odnosno tehnika. Metoda znanosti o izradi pravnih propisa: Za nomotehniku se ističe kako „nema nikakvih drugih metoda osim onih koje se upotrebljavaju u ostalim društvenim znanostima“. Nepostojanje posebne metode, može biti posljedica dviju okolnosti: 1. što je sama znanost mlada i nerazvijena pa, dosljedno tome, nije i uspjela razviti svoju posebnu metodu. 2. što je u pitanju društvena znanost, pa se ona za postizanje rezultata u području vlastitog znanstvenog istraživanja može koristiti metodama koje su već isprobane u ostalim društvenim znanostima.

HIJERARHIJA PRAVNIH PROPISA Dioba vlasti: a) HORIZONTALNA:  zakonodavna  izvršna  sudbena b) VERTIKALNA:  lokalna (općine i gradovi)  regionalna (županije)  nacionalna  nadnacionalna Položaj koji jedan pravni propis zauzima na hijerarhijskoj ljestvici pravnih propisa ovisi o dva bitna čimbenika: 1. položaj donositelja - npr. Pravni propisi što ih donosi Sabor su iznad propisa što ih donosi Vlada 2. vrsta pravnog propisa koji se donosi (ako ih donosi isti organ) - npr. Ustav je iznad zakona Na položaj pravnog propisa mogu utjecati i druge okolnosti: - postupak donošenja određenog propisa; - važnost društvenih odnosa koje određeni pravni propis regulira Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi počiva na tradicionalnoj poredanosti pravnih pravila po njihovoj pravnoj snazi na : - Ustav - zakone 3

i poprima neka rješenja iz SAD-a) 3. Vrednote ustavnog poretka RH . nominalni ustav 3. Podjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. jednakost. vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Sabor RH odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. Promjena (revizija) Ustava→ Pravo da predloži promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru RH. Na tim osnovama gradi se i dalje razrađuje pravni sustav. • Donosioci drugih pravnih propisa nalaze pravno uporište za donošenje svojih općih akata direktno ili indirektno u Ustavu. Predsjednik republike i Vlada. socijalna pravda.Sloboda. mirotvorstvo. te usmjerava demokratski politički proces u zemlji. 3 URH Metodologijska polazišta za izradu Ustava iz 1990. Čl. (Hrvatska je u SFRJ imala institute komunističke vlasti i novim Ustavom se približava Europskoj pravnoj i ustavnoj tradiciji. semantički ustav Normativni ustav – je onaj ustav koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u životu. • Njime se definiraju osnove društvenog i političkog uređenja zemlje. očuvanje prirode i čovjekova okoliša. Ustav trajnije vrijednosti( treba biti podoban kroz duže vremensko razdoblje i kvalitetno ispunjavati svoj cilj) 4 . poštivanje prava čovjeka. Nacrt promjene Ustava HR. Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka (da ga može razumjeti svaki pojedinac) 4.K. g : Način na koji će pisci napisati ustav.O promjeni Ustava odlučuje se 2/3 većinom svih zastupnika. nego se treba naslanjati na ono što je bilo prije u Hrvatskoj pozitivnoj pravnoj tradiciji) 2. nepovredivost vlasništva.© podzakonske općenormativne akte Ustav • Ustav je temeljni i najviši akt kojim se uređuje pravni i politički poredak neke zemlje • Ustav tvori pravno pravilo najveće pravne snage. Ustav RH treba slijediti pozitivnu Hrvatsku državno – pravnu tradiciju (Ustav nije nešto sasvim novo. 1. povratak Europskoj i oslonac na Sjeverno Američku pravnu i ustavnu tradiciju. • Ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovlaštenja donosioca drugih pravnih propisa.Nomotehnika » M. te može određivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih. nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova. normativni ustav 2. Sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika.

ne sadrži nikakve norme. socijalna država 8. izlažu se povijesni temelji ustava i države za koju se donosi. Ustavni sud RH. – 142 članka. suverenitet izvire iz naroda i njemu pripada 3. zakonodavna vlast pripada Saboru 4.K. navode se temeljna načela koja se u ustavu razrađuju. prijelazne 5. Razlika između preambule i izvorišnih osnova: . Ustav iz 1990. IV. Promjena Ustava.aneksi – posebni dodaci na koje se upućuje u normativnom dijelu .© Političko pravna načela za izradu Ustava: 1. osiguranje suverenosti RH. prijelaz iz jednopartijske vladavine u višestranačku demokraciju prijelaz iz sustava arbitrarne i neograničene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj državi.PREAMBULA je dio pisanog dokumenta kojeg pravna teorija ne smatra Ustavom.Nomotehnika » M. IX. IX. VII. Struktura ustava: . Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina. o ustrojstvu državne vlasti 4. u tom se djelu naznačuje tko donosi ustav i u čije se ime ustav prihvaća. Prijelazne i završne odredbe. prijelaz iz kontrolirane planske u tržišnu ekonomiju 2. izlažu se povijesni temelji Ustava i države za koju se donosi.amandmani – dodaci uz osnovni prvobitni tekst . Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija: 1. Tekstualno su opširnije od preambule. Ustrojstvo državne vlasti. Mogu biti dugačke i kratke. . pisan je svečanim stilom a sadržaj je opisan .danas imaju političko-povijesni dio u hrvatskom Ustavu. Ustrojstvo samouprave i uprave. V.IZVORIŠNE OSNOVE – su sastavni dio Ustava. 5 . političko. završne Struktura Ustava RH: I. VI. o slobodama i pravima čovjeka i građanina 3. Stil je svečan. VII. jamstvo prava i slobode 9. cilj Ustava su čovjekova ljudska i narodna prava 2. naslov: VI. Ona nije sastavni dio Ustava osim ako sastavni dio kaže da je. poduzetničko 6. pravo na slobodno udruživanje. Završne odredbe Ukupno 147 članaka. pravo vlasništva. sloboda poduzetništva 7. lokalna i područna (regionalna) samouprava. Međunarodni odnosi. U njima se naznačuje tko donosi Ustav i u čije se ime ustav prihvaća. pravna država – vladavina zakona i predstavnička demokracija 5.normativni dio – sadržajno obuhvaća sve temeljne norme ustavnog prava Vrste odredbi u ustavu: 1. III. Temeljne odredbe. Izvorišne osnove. II. Mjesna. temeljne 2. ustavni tekst počinje sa riječju Ustav.proslov ili preambula – na početku ustava.

podzakonski općenormativni akti koji nadopunjuju i koji zamjenjuju zakon 4.K. • Zakon je vrsta pravnog propisa što predstavničko tijelo donosi u posebnom postupku a donošenje zakona često u pojedinim pitanjima propisuje sam Ustav. . Podzakonski općenormativni akti To su opći akti koji po svojoj pravnoj snazi slijede iza Ustava i zakona. jasan u izražavanju i pregledan. podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona 3. 81.zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika.© Zakoni Zakon je poslije Ustava pravni propis s najvećom pravnom snagom što se potvrđuje kroz nekoliko činjenica: • Zakon je akt što ga donosi predstavničko tijelo koje ima karakter najvišeg organa vlasti što onda utječe i na rang zakona kao pravnog akta u hijerarhijskoj strukturi prava. • Zakon sadrži odredbe koje čine najčešću pravnu podlogu kako za donošenje podzakonskih akata tako i za donošenje pojedinačnih akata za konkretan društveni odnos. Razlozi za dekoncentraciju normativne funkcije: • nemogućnost zakonodavnog tijela da zbog svog karaktera i načina rada samo sve regulira putem zakona • podzakonskim normiranjem se upotpunjuje pravni sustav • podzakonskim normiranjem se postiže da zakonski tekst bude precizan. nedvosmislen. i 82. • U hrvatskom pravnom sustavu zakone donosi Hrvatski sabor prema odredbama čl. Vrste podzakonskih općenormativnih akata: 1. Podzakonske općenormativne akte karakterizira raznovrsnost i brojnost kako samih akata tako i organa ovlaštenih za njihovo donošenje. spontani podzakonski općenormativni akti koji mogu biti samostalni i nesamostalni 6 . Različita područja moraju se regulirati i propisima po svom rangu nižim od zakona tzv. Ustava. podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju 2. • Oblast društvenih odnosa koje se normativno uređuju zakonom su po svojoj važnosti najznačajnije društvene oblasti koje baš zbog toga ne mogu biti predmet podzakonskog normiranja. ustrojstvo i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika. izborni sustav. Podzakonskim općenormativnim aktima. ali se time još uvijek ne postiže sveobuhvatnost zakona. Organski zakoni: .Zakone kojima se uređuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Zakonodavnim se putem reguliraju mnoga izuzetna važna područja.Nomotehnika » M.

vremenski uvjetovano ili ne. ali je bitno da određeni organ propušta sam regulirati određenu materiju na čije je reguliranje inače ovlašten i ovlašćuje drugi organ da taj donese svoja pravila u toj materiji. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. bez obzira na organe koji su u pitanju. Izvode se iz samog zakona.“ Obujam pravnog propisa U tehničkom smislu – obujam pravnog propisa tvori ukupnost odredaba kojima donosilac pravnog propisa regulira u okvirima svojih ovlasti jedan pravni propis. jedinstvenosti i opstojnosti države. ako Hrvatski Sabor ne odluči drugačije. 7 . Samo uz tu pretpostavku organ koji obavlja prenošenje može biti oslobođen prigovora da je djelovao protuustavno.© 1. Predsjednik republike može. Podzakonski općenormativni akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakon -Njima se ili dopunjuju već postojeće zakonske odredbe ili se podzakonskim općenormativnim aktom propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst. 4. Podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona: -Svrha je ovog podzakonskog općenormativnog akta da posluži za osiguranje što lakšeg i uspješnog izvršenja zakona. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. odnosno nezakonito. a omogućavaju bolju realizaciju onih načela koje je sam zakon već formulirao s time što ih detaljnije razrađuju i osiguravaju stručno tehnički dio njihove realizacije. Stanje nužde).Nomotehnika » M. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. To ovlaštenje može biti dano u obliku ustavnog ili zakonskog ovlaštenja. Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. dano generalno ili za pojedine situacije (npr. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati.u svakom slučaju osnova za prenošenje ovlaštenja. donositi uredbe sa zakonskom snagom. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju. Podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju: . ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. mora biti sadržana u pravnoj normi (Ustav ili zakon). Članak 100.K. 3.Donose se prema posebnom ovlaštenju sadržanom u višoj pravnoj normi. Spontani općenormativni akti(samostalni i nesamostalni) -Karakteristika ovih akata je u tome što je ovlaštenje za njihovo donošenje utvrđeno već prije u nekoj pravnoj normi (Ustavu ili zakonu). . Radi se dakle o prenošenju nadležnosti za pravno normiranje s višeg na niži organ. Ustava RH regulira donošenje uredbe sa zakonskom snagom kao spontanog podzakonskog općenormativnog akta koji može donijeti samo predsjednik RH: „Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. S prestankom važenja zakona gubi snagu i općenormativni akt donesen za njegovo izvršenje. 2.

8 . Vrijednost pravne regulacije određene materije u pravnom propisu primarno ovisi o načinu na koji je iskazan i obuhvaćen sadržaj materije koje je trebalo normativno regulirati.  Odnos sadržaja pravnog propisa prema broju odredaba koje se na taj sadržaj odnose: . Međutim.K.Nomotehnika » M. obujam pravnog propisa može biti širok i kad se odnosi na mali broj subjekata uz uvjet da se odnosi na velik broj slučajeva i obratno. Što je širi krug slučajeva na koje pravni propis se odnosi i što je veći broj subjekata koji su dužni postupati po njegovim odredbama to je pravni propis po svom sadržajnom obujmu veći. . .sadržajna komponenta odredaba pravnog propisa o pojedinom pitanju koje taj pravni propis regulira izuzetno je važna. Kada su pojedina pitanja u pravnom propisu izdvojena u zasebnu cjelinu i kada su posebno prikazana u sadržaju pravnog propisa onda je to dokaz njihova značenja i važnosti gledano s aspekta donosioca pravnog propisa(MEĐUZAVISNOST SADRŽAJA I FORME).položaj pojedinih odredaba u sistematici pravnog propisa izražava također stupanj važnosti koji je donosilac takvog pravnog propisa poklonio odnosima koji se reguliraju tim odredbama.© U sadržajnom smislu – obujam pravnog propisa predstavlja ukupnost društvenih odnosa i subjekata koji su odredbama odgovarajućeg pravnog propisa obuhvaćeni.veći broj odredaba u heterogenom pravnom propisu o jednom posebnom pitanju znači iskazivanje i priznavanje veće važnosti od strane donosioca takvog propisa upravo tom pitanju u odnosu na druga pitanja koja dotični pravni propis također regulira.

da je provedena određena procedura donošenja pravnog propisa 3. Nadležnost može u višem pravnom pravilu biti propisana: a) DIREKTNO – slučaj kada se točno naznačuje tko će i kojom vrstom propisa koju materiju regulirati b) INDIREKTNO – kada se u višem pravnom propisu označava vrsta pravnog propisa kojom će se odgovarajuća materija regulirati Postoje dvije vrste nadležnosti: 1. stvarna nadležnost – određuje koje radnje odnosno vrstu odluka neki organ donosi 2.© PRETPOSTAVKE ZA DONOŠENJE I IZRADU PRAVNIH PROPISA Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa su takve pretpostavke koje su nužne za pravilno (ustavni i zakonito) donošenje bilo kojeg pravnog propisa. normira šire nego što je inače dopušteno c) ako materiju koju je dužan regulirati uopće ne regulira 9 . da je donosilac pravnog propisa nadležan 2. da pravni propis ima odgovarajući sadržaj 4. mjesna nadležnost – utvrđuje prostor djelovanja nekog organa Donosilac pravnog propisa čini grešku: a) kada normira materiju koju nije ovlašten normirati b) kada materiju koju inače može normirati.Nomotehnika » M. Donosilac pravnog propisa mora nedvojbeno znati odgovor na dva pitanja: a) Da li je uopće nadležan za donošenje određenog pravnog propisa? b) Koja pitanja i koliko široko može zahvatiti odredbama pravnog propisa koji smije donijeti? Prema Poslovniku Hrvatskoga sabora prijedlog zakona kojim se pokreće postupak donošenja zakona mora prije svega sadržavati ustavnu osnovu donošenja zakona. da je u pravnom propisu osigurano vremensko i prostorno djelovanje. Nadležnost donosioca pravnog propisa Nadležnost znači pravo i dužnost jednog društvenog subjekta da određene društvene odnose regulira putem odgovarajućeg pravnog propisa. Takve pretpostavke jesu: 1.K. Ovlaštenje za donošenje pojedinog pravnog propisa sadržano je uvijek u nekom višem pravnom pravilu. Nadležnost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja donošenju pravnog propisa.

© PROCEDURA DONOŠENJA PRAVNOG PROPISA Procedura donošenja pravnog propisa čini skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku čitava postupka. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. Tekst prijedloga zakona sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi. U obrazloženju prijedloga zakona daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. Postupak donošenja zakona Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. posebice stručna mišljenja. Prijedlog zakona sadrži: 1. od prve faze davanja prijedloga ili inicijative za donošenje pravnog propisa do posljednjih faza usvajanja. 10 . Konačni prijedlog zakona sadrži isto što i prijedlog zakona samo što se umjesto teksta P. 2. ustavnu osnovu donošenja zakona. s obrazloženjem 5. 3. Utvrđena pravila procedure obvezuje donosioca odgovarajućeg pravnog propisa na način što ovaj mora prilikom donošenja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da bi njegov propis bi donesen na formalno dopustiv način. ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći.Z. klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. tekst prijedloga zakona. tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju. odnosno dopunjuju. prilaze tekst konačnog P. ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona Uz prijedlog zakona predlagatelj može dostaviti i odgovarajuću dokumentaciju. prihvaćene međunarodne ugovore i druge akte kojima obrazlaže svoj prijedlog.Z. predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu.K. Greška u proceduri donošenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalno pravnu valjanost pravnog propisa i čini osnovu za postavljanje pitanje njegove ustavnosti i zakonitosti. • Kad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje. proglašenja i objavljivanja.Nomotehnika » M. ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona 4.

primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja. 4. Prijedlog zakona u gornjem desnom kutu naslovne stranice obvezatno sadrži oznaku: »P. odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona.E. 5.. br. svim zastupnicima i predsjedniku Vlade.Z. predsjednik matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu. matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenju.Z. raspravu o pojedinostima. Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona.«. usmeno izlaganje predlagatelja. razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mišljenja. koja su. Izvješća se radnih tijela upućuju predsjedniku Sabora. Radna tijela. a zakon koji se usklađuje s propisima Europske unije oznaku “P. primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu.. Sabor ne može odlučivati o prijedlogu zakona prije nego. vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta. Matično radno tijelo će razmotriti mišljenja. osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav. koji ih dostavlja predlagatelju zakona. Kad razmotri prijedlog zakona. primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela. 2. prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela. na temelju izvješća Odbora za financije i državni proračun. 3. matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Saboru s mišljenjem. raspravu o stajalištima radnih tijela. utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva.© Podnošenje i upućivanje prijedloga • Postupak donošenja zakona pokreće se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona. koje podnosi Saboru. br . Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze. usvajanje zaključka o potrebi donošena zakona 11 .. a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona. Predsjednik Sabora upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela.. • • Razmatranje prijedloga u radnim tijelima • • • • • • • Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora.Nomotehnika » M. kada Vlada nije predlagatelj. opću raspravu o prijedlogu zakona.K. Rasprava o prijedlogu zakona (prvo čitanje zakona) Prvo čitanje zakona obuhvaća: 1. primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog.”. Predlagatelj zakona obvezan je izvijestiti predsjednika Sabora tko će u radnim tijelima i Saboru davati obavještenja i objašnjenja. Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela. predsjednicima radnih tijela i zastupnicima. Poslovnik i politički sustav. U izvješću. uz matično.

© Predlagatelj zakona. odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Ako predlagatelj zakona ne podnese konačni prijedlog zakona u propisanom roku. Konačni prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon. Ako se konačnim prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje. smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen.K. odnosno predstavnici koje on odredi. 12 .druge važne okolnosti u vezi s pitanjima koja se uređuju zakonom. predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona. Predlagatelj zakona. prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona. • Usmeno izlaganje na početku rasprave može podnijeti samo predlagatelj ili jedan od predstavnika. Obrazloženje konačnog prijedloga zakona obuhvaća: razloge zbog kojih se zakon donosi. . Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju pojedinih zakonskih odredbi. primjedbama i prijedlozima tijekom cijele rasprave. iznositi mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima. • Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona. • Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon.pitanja koja se njime rješavaju. podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te . • Po završenoj raspravi zaključkom. kojim se prihvaća donošenje zakona.Nomotehnika » M. na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja zakona i izvješća matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo. posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrditi da za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona postoje osobito opravdani razlozi. . odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog izlaganja na početku rasprave imaju prava davati objašnjenja. • Konačni prijedlog zakona Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona.objašnjenje odredbi predloženog zakona. utvrđuju se stajališta. prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju. može povući prijedlog zakona do zaključenja rasprave.

zakon se može donijeti po hitnom postupku. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku može podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili više članova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili više članova.U tijeku rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima. koji sadrži sve što i prijedlog zakona. . Treće čitanje zakona provodi se. .K. člancima te o podnesenim amandmanima. odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno izlaganje. ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadržaj konačnog prijedloga zakona Donošenje zakona po hitnom postupku Iznimno. Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik.odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. te Vladi ako nije predlagatelj. samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi. . Predlagatelj zakona. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona. 13 . a kad konačni prijedlog zakona sadrži odredbe s povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredbi. odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.Treće čitanje se provodi iznimno.Nakon rasprave odlučuje se o podnesenim amandmanima. Predsjednik Sabora bez odgađanja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela. Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s propisima Europske unije ako to zatraži predlagatelj. Treće čitanje zakona .© Rasprava o konačnom prijedlogu zakona (drugo čitanje zakona) Drugo čitanje zakona obuhvaća: .raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona. svim zastupnicima. a na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana. .raspravu o podnesenim amandmanima. .Nomotehnika » M.Predlagatelj zakona očituje se o svakom pojedinom amandmanu. odnosno odjeljcima.Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima.stajalištima radnih tijela. zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona. . osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona. . u pravilu. kada to odluči Sabor Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. tada mora imati pisanu podršku još 25 zastupnika. glavama.

dostaviti mišljenje Odboru za zakonodavstvo.Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od konačnog prijedloga zakona. . . Odbor za zakonodavstvo. naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Vlada. a mora sadržavati naziv zakona.Izjašnjavanje predlagatelja i vlade je u pravilu usmeno.Vlada. matičnom radnom tijelu i Vladi. ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona osnovan te u roku od 15 dana izvješćuje o svom stajalištu Sabor. nakon što pribavi mišljenja matičnoga radnog tijela te Vlade. ili nakon isteka roka. predlagatelju zakona i Vladi kada ona nije predlagatelj zakona. . .Podnesene amandmane predsjednik Sabora upućuje i matičnom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima .K. radi ocjene njegove osnovanosti. u roku od 15 dana. u rokovima utvrđenim zakonom. on će o tome izvijestiti Sabor koji povodom toga izvješća donosi odluku. Sabor može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.Predsjednik Sabora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima.Zajedno s prijedlogom državnog proračuna podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproračunskih fondova s obrazloženjem te konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna. . Odbor za zakonodavstvo utvrdit će prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Saboru.Amandman se upućuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o konačnom prijedlogu zakona.© Amandmani .Amandman. Matično radno tijelo i Vlada dužni su. ako ona nije podnositelj prijedloga. .Pri donošenju državnog proračuna primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona.Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik. Ako utvrdi da je prijedlog osnovan. prihvaćen na sjednici Sabora. neovisno je li predlagatelj zakona ili ne. dostavlja predsjedniku Sabora izvješća o izvršenju državnog proračuna 14 . klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada .Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona o kome se odlučuje. . . Vjerodostojno tumačenje zakona Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona može podnijeti ovlašteni predlagatelj zakona. Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja nije osnovan. Donošenje državnog proračuna . Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Sabora. Predsjednik Sabora upućuje prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona Odboru za zakonodavstvo. .Nomotehnika » M.Prijedlog državnog proračuna s obrazloženjem predsjedniku Sabora podnosi Vlada.

Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. 15 .Zakone. . Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje.Nomotehnika » M. neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog zakona ili konačni prijedlog zakona. način rada i odnosi u saboru ili obavljaju druga opća ovlaštenja. . . Odlučivanje na sjednicama Sabora . poslovnika ili pravilnika kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo.Poslovnik Sabora. . odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade.U pogledu postupka za donošenje odluka. • • • • • Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva.odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske. a prema naravi akta isti mora sadržavati obrazloženje. rezolucija. ako Sabor ne odluči drukčije. osim ako Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom nije drukčije određeno. kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske. odluke. . uvijek se pokreće prijedlogom akta. Većinom glasova svih zastupnika. ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu.zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. načina rada i odnosa u Saboru.© Donošenje ostalih akata Sabora .Postupak donošenja ostalih akata.Predlagatelj akata dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Sabora. osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske ili Poslovnikom drukčije određeno. s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena. ukoliko je na sjednici Sabora nazočna većina zastupnika. a zatim o pojedinostima. Zaključcima Sabor utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama. preporuka i drugih akata Sabora primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona. zaključke i druge akte Sabor donosi većinom glasova. . Hrvatski Sabor može donositi i akte u obliku odluke. . Sabor donosi: . rezolucije. Deklaracijom se izražava opće stajalište Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu. izborni sustav.odluku o raspuštanju Sabora. deklaracija.Za donošenje odluka na sjednici Sabora potrebna je nazočnost većine zastupnika.odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade. .Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske.K. ustrojstvo.

16 . za njihovo donošenje dovoljna je većina glasova nazočnih zastupnika.Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinom članu Vlade o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti.Nomotehnika » M. . neovisno o tome što se pojedini zakon ili akt donosi većinom glasova svih zastupnika. u pravilu četiri sata. odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti. .»Aktualno prijepodne« održava se na početku svake sjednice Sabora.Zastupnička pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku. .Zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupničko pitanje.donosi ustavne zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina.Zastupnik može postaviti jedno pitanje. . . odnosno ministar dostavi pisani odgovor.Ako je nezadovoljan odgovorom zastupnik može zatražiti da mu Vlada.donosi Ustav Republike Hrvatske i promjenu Ustava Republike Hrvatske. . i članka 8. odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme »Aktualnog prijepodneva«.donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života. stavka 2. odnosno dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. Ustava Republike Hrvatske.donosi odluku iz članka 7. .donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike. Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara ministar.Usmena pitanja Vladi. Usmena zastupnička pitanja: . .potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske. osim ako je Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom određeno da se i te odluke donose kvalificiranom većinom. . .© Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Sabor: .Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik ili član Vlade. prije prelaska na prvu točku dnevnog reda i traje. te o izvršavanju zakona i drugih akata Sabora. . Zastupnička pitanja .Kada se u postupku donošenja zakona na sjednici Sabora na temelju odredbi Poslovnika donose odluke koje prethode donošenju zakona i drugih akata. Zastupnik je dužan navesti kome upućuje zastupničko pitanje.K. Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme. .

povijesno. teleološko. 17 . dostaviti predsjedniku Sabora. iskaza. Jedna od najvažnijih pravnih tehnika je tumačenje. Prema grč. ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Sabora ili je zatražio pisani odgovor.Pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku daje se u roku 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi. U istom roku Vlada. sustavno. najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema interpelacije. Interpelaciju predsjedniku Sabora podnosi najmanje desetina zastupnika. posredovanjem predsjednika Sabora. Interpelacija se može podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlade ili člana Vlade na postavljeno pitanje. odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje. poruka i tekstova.K. .Nomotehnika » M. Po završenoj raspravi o interpelaciji Sabor može postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli. odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. Tumačenje u pravu predstavlja pronalaženje smisla pravnih izraza. Raspravu o interpelaciji Sabor može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom. a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Saboru. - Pravna tehnika je skup znanja. povodom interpelacije.© Pisana zastupnička pitanja: . izvješće o svojim mišljenjima i stajalištima povodom interpelacije. postavljati zastupnička pitanja u pisanom obliku a nakon dobivenog odgovora i dopunska zastupnička pitanja. Interpelacija Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva. logičko. Interpelacija se podnosi u pisanom obliku. Vlada je obvezna. pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini. postupaka i pravila kojima se dolazi do ispravne odluke kod primjene (stvaranja prava). Filozofu Aristotelu cilj je takve tehnike – postići uvjerljivost kod slušateljstva. U njoj mora biti jasno postavljeno i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati. ¿Tumačenje može - biti (s obzirom na rezultat) deklaratorno ili doslovno ekstenzivno (prošireno) restriktivno (suženo) jezično tumačenje. Predsjednik Sabora upućuje izvješće zastupnicima. Podnesenu interpelaciju predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima.Zastupnici mogu.

Govori o utjecajima koja zakonodavac sastavljanjem pravnog akta želi postići. a koji se nalaze na teritoriju na kojem važi. Donosilac pravnog propisa čini grešku: • ako ne zahvati sadržajem pravnog propisa sve društvene odnose koje tim propisom mora zahvatiti prema stvarnoj nadležnosti. grada ili općine) 18 . Ono što su njegovi politički ciljevi on će pokušati „pokriti“ papirom. Gledano sa stajališta tehnike izrade pravnog propisa. Napisat će pravni akt koji će u stvarnosti ako bude primjenjiv kao što je zakonodavac želio ostvariti njegove političke ciljeve.Teleološko tumačenje Ustava je tumačenje ustava i drugih pravnih propisa u skladu sa ciljem kojeg donositelj tog propisa želi postići. • ako materiju koju regulira sadržajem pravnog propisa koji donosi zahvati šire nego što smije tj.K. Teritorijalno važenje pravnog propisa→ pravni propis obvezuje svojim odredbama sve subjekte na koje se odnosi. ako obuhvati i onu oblast koja nije u njegovoj nadležnosti.Nomotehnika » M. partikularni – vrijede samo na određenom užem teritoriju (oni koji se donose unutar županije. ¿Djelovanje pravnog propisa u prostoru Osigurati prostorno djelovanje pravnog propisa znači osigurati mogućnost primjene njegovih odredaba na određenom području. Proučavaju se namjene ustavotvorca ali i sve okolnosti koje su bile u vrijeme donošenja pojedinog propisa. prigovor na valjanost izrađenog pravnog propisa može se staviti i u slučaju kad je raspored materije zahvaćen sadržajem bez logičke veze ili kad je redoslijed materije u tom sadržaju međusobno ispremiješan. ¿Sadržaj pravnog propisa Dati odgovarajući sadržaj pravnom propisu znači obuhvatiti njegovim odredbama onu oblast društvenih odnosa koja odgovara nadležnosti njegova donositelja. S obzirom na prostorno djelovanje pravni propisi dijele se obično prema širini teritorija na kojem važe njihove odredbe: 1. univerzalni – vrijede na najširem ukupnom teritoriju (oni koje donose republički organi) 2. . telos=cilj. Odnosi se na cilj ili svrhu zakona.© Teleološko načelo → grč. U svim tim slučajevima moguće je staviti prigovor na valjanost takvog pravnog propisa sa stajališta ustavnosti i zakonitosti.

To je vrijeme njegova stupanja na snagu. Okolnost da u tekstu pravnog propisa nije sadržana odredba o početku njegova važenja čini čitav propis manjkavim. određivanje početka važenja pravnog propisa točnim navođenjem dana.prestanak važenja pravnog propisa ¿Početak važenja pravnog propisa Početak važenja pravnog propisa je vremenski određen moment od kojeg pravni propis počinje pravno djelovati obvezujući svojim odredbama. određivanje početka važenja pravnog propisa vremenskim momentom nakon njegova objavljivanja 5. Donosilac propisa mora paziti da propis donese u pravom trenutku. Početak važenja pravnog propisa određuje njegov donosilac. uz mogućnost primjene sankcije na one koje se odnosi. u nekom višem pravnom pravilu. nije određen početak važenja. načelnog pristupanja određivanju početka važenja za odgovarajuću vrstu propisa u svim onim slučajevima kada u njihovom tekstu. U našem sustavu prava čl. mjeseca i godine (kalendarska oznaka važenja) 2.Nomotehnika » M. Ustava regulira takvu situaciju: „Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. 89.početak važenja pravnog propisa .© ¿Djelovanje pravnog propisa u vremenu Vremensko djelovanje jednog pravnog propisa znači da taj propis obvezuje svojim odredbama subjekte na koje se odnosi u određenom vremenu. tj. određivanje početka važenja pravnog propisa nastupom određenog događaja 19 . Kod vremenskog važenja pravnog propisa treba razgraničiti dva momenta: . osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.K. Manjkavost takve vrste može biti ublažena postojanjem. od početka svoga važenja pa ubuduće sve do prestanka njegova važenja. propustom donosioca. Ako se jedan pravni propis donese prije nego je to i zaista potrebno onda dobivamo propis koji je zapravo ispred društvenih potreba pa je i njegova vrijednost dvojbena. određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova donošenja(početak važenja prije objavljivanja) 4.“ Ustav i Ustavni zakon za provedbu Ustava stupaju na snagu danom proglašenja Načini mogućeg početka važenja pravnih propisa: 1. određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova objavljivanja 3. Greška pri procjeni vremena u kojem jedan propis treba donijeti može imati višestruko neželjene posljedice.

Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv. uzima se kao da je važenje starog propisa prestalo jer se sada primjenjuje novi propis (načelo „lex posterior derogat legi prior“) • Prestanak važenja pravnih propisa protekom roka Iako se pravni propis u principu donosi na neograničeno vrijeme moguće je da se on u svome važenju ipak ograniči. onda takav djelomični prestanak važenja treba zasebno i precizno označiti npr. a da ujedno ne naznačava prestanak važenja ranijeg propisa.Rang derogacije →stupanjem na snagu jednog propisa može dovesti do prestanka važenja samo onih propisa koji su po svojoj snazi (hijerarhiji) istog ili nižeg ranga od pravnog propisa kojim se proglašava njihov prestanak važenja. oni prestaju važiti prestankom propisa za čije su izvršenje donijeti.osim odredaba članka……“ . Formalno normiranje s privremenim trajanjem→ograničenje se vrši oznakom roka do kojeg će taj propis važiti.S obzirom da opći akti za izvršenje pravnog propisa nemaju samostalnu egzistenciju već su vezani za sudbinu akta za čije su izvršenje donijeti.K. Prestanak važenja pravnog propisa objektivnim stavljanjem izvan snage • Derogacija pravnog propisa →prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti. 20 . . „Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti zakon……. najprije najstarije pa onda po teme kriteriju dalje.Nomotehnika » M. onda se ovi navode prema hijerarhijskome rangu. . .© ¿Prestanak važenja pravnog propisa Prestanak važenja pravnog propisa znači da pravni propis prestaje obvezivati svojim odredbama. onda ove treba navoditi prema redoslijedu donošenja tj. Prestanak važenja pravnog propisa protekom određenog vremena 3.Odredbe o direktnoj derogaciji treba izraditi na način da se u završnom dijelu pravnog propisa naznači koji propisi prestaju važiti. odumiranje pravnog propisa) 4. . Prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti (derogacija pravnog propisa) 2.Indirektna derogacija→ u situacijama kada jedan novodonijeti propis na drugačiji način regulira istu materiju koja je već regulirana nekim ranije donijetim propisom.Ako donošenje jednog propisa treba dovesti do prestanka važenja samo jednog dijela nekog ranije donijetog propisa.Kada se jednim propisom označava prestanak važenja više ranije donijetih propisa. Načini mogućeg prestanka važenja pravnih propisa: 1. Ako se označava da jednim propisom prestaje važiti više propisa iste pravne snage. . s oznakom službenog glasila u kojem je bio objavljen i kada. Pri tome se precizira i navodi puni naziv propisa koji prestaje važiti.

i to od trenutka njegova stupanja na snagu (ex tunc). st. Dvije formalno. ipak će pravni propis prestati važiti jer je izgubio bazu svoje primjene. pružanjem zaštite. Poništavanje→propis stavlja izvan snage. odumiranje pravnog propisa) Kad prestanu postojati društveni odnosi koje jedan pravni propis regulira. Zajedničko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne države je zabrana svake samovolje pri odlučivanju i postupanju svih državnih tijela. onda se najčešće takav propis stavlja izvan snage. pod političkim nadzorom predstavničkih tijela. nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano poštivanje prava čovjeka. ali se ujedno poništavaju i sve pravne posljedice nastale uslijed primjene tog propisa. položaj donositelja ustavnopravnih normi 2. koji je složeniji od donošenja običnih zakona 21 .pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi: 1. nastala u njemačkoj pravnoj teoriji 19. na temelju mandata dobivenog od naroda. značajke posebnog postupka njihova donošenja i izmjene. Vladavina prava u pravnom smislu zahtjeva strogo pridržavanje ustava i zakona od strane svih državnih tijela i pojedinih dužnosnika. Vladavina prava u političkom smislu objedinjava u sebi niz načela ustavne vladavine. što osigurava. Međutim ako do takvog formalnog proglašavanja prestanka važenja propisa ne dođe.Nomotehnika » M. • Prestanak važenja pravnih propisa objektivnim stavljanjem izvan snage Pravni propisi mogu prestati važiti objektivnim stavljanjem izvan snage (poništavanjem ili ukidanjem) uslijed njihove neusklađenosti s višim pravnim propisima (povreda ustavnosti i zakonitosti). Pravna država je koncepcija koja svoje težište stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi. kao i od samih građana. Ukidanje→pravni propis se stavlja izvan snage s tim da u buduće njegova primjena nije više pravno moguća. ali se pravne posljedice nastale njegovom primjenom ne diraju (ex nunc). prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ograničenjima uspostavljenim pravnim poretkom u državi.K.© • Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv. Opsolentnost→ prestanak postojanja svrhe i cilja zakona što dovodi do prestanka razloga postojanja pravnog pravila. ¿Kontrola pravnih propisa U hrvatskom pravnom sustavu primarni nosilac kontrole ustavnosti i zakonitosti propisa je Ustavni sud.

odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). – Ustavno vijeće. na zahtjev najviših državnih tijela Sastav Ustavnog suda RH: 22 . narodnih inicijativa ili narodnog veta sude za povredu ustava visokim državnim dužnosnicima u povodu ustavne tužbe pružaju zaštitu sloboda i prava čovjeka i građanina donose interpretativne odluke – tumačenja Ustava i zakona.st. znači treba sanirati sve posljedice koje je prouzročila primjena propisa USTAVNI SUD Ustavni sud je državno tijelo visokog autoriteta čija je prvenstvena zadaća nadzor nad ustavnošću zakona. 3. 4.© Enoncijacija zakonitosti je izričita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se zakonom razrađuju odredbe ustava. zakon ili njegove odredbe – ako su odlučili da su protuustavne poništavaju se ili ukidaju). O neustavnosti zakona ustavni sud odlučuje apstraktno (nezavisno o konkretnom pravnom predmetu. ukidanje pravnih propisa – ne dira u ranije nastale pravne posljedice 2. Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: 1. bez obzira na bilo kakav konkretni slučaj. referenduma.Nomotehnika » M. Povijesni razvitak institucije ustavnog suda: -prvi nacrt pripisuje se Sieyesu. 7. Posredno (akcesorno) odlučivanje o neustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba riješiti kako bi se mogao riješiti sam predmet sudbenog spora. radi se o ustavnom sporu.K. Djelokrug ustavnog suda: 1. – europski model -francuski Ustav iz1958. Neposredno (apstraktno) odlučivanje o ustavnosti zakona je odlučivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora riješiti. a u pravnoj doktrini 19. 6. vlade i sudbene vlasti. prethodni nadzor ustavnosti -od socijalističkih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963. 8. 5. pri čemu odluka suda ima učinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima iz primjene (djeluje samo inter partes). 2. zalagali su se Jellinek i Merkl -prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920. nadzor ustavnosti zakona nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa odlučuju u sporovima o pravima i dužnostima najviših tijela državne vlasti rješavaju sporove o ustavnim pravima među državama članicama federacije nadziru zakonitost provedbe izbora. a često i način korištenja Ustavom zajamčenih sloboda i prava. poništavanje pravnih propisa – djeluje retroaktivno. Ustavni suci su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta.

najviša tijela lokalne i regionalne samouprave Akti Ustavnog suda (donose se većinom glasova svih sudaca): 1.N Odluke se donose većinom glasova svih sudaca. štiti prava oporbe i olakšava joj da vladajuću većinu zadržava u granicama ustavnih ovlasti 2. negativni sukob djelokruga – kada određena drž. odluke – donose se o meritumu (biti) stvari o kojoj se sud izjašnjava 2. bez ograničenja ponovnog izbora uvjeti: hrvatski državljanin. pridonosi jačanju pravne svijesti građana i primjeni ustavnih načela u zakonodavstvu i životu 23 .moraju biti obrazložena. pučki pravobranitelj. djeluje kao zaštitnik ustavnih načela o odgovornosti izvršne vlasti 5.© 13 sudaca (prije 11) koje iz reda istaknutih pravnika (sudaca. istaknuo u struci znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem. Vlada. radnog iskustva.K. odvjetnika i sveučilišnih profesora) bira Sabor na vrijeme od 8 godina. Ustavni sud može sam pokrenuti postupak 3. svatko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa – ali takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji će sam odlučiti o tom hoće li u povodu prijedloga pokrenuti postupak 2. tijela smatraju da su ovlaštena odlučiti u određenoj stvari 2. Sukobi djelokruga (rješava ih US): 1. odlučujućim tijelima 3. diplomirani pravnik sa najmanje 15 g. tijela smatraju da nisu ovlaštena odlučiti u određenoj stvari Pet načina pozitivnog političkog utjecaja ustavnog suda: 1. rješenja – donose se u svim ostalim slučajevima . Vrhovni sud. Hrvatski Sabor. štite prava manjina i time nadoknađuju njihovu slabu zastupljenost u pol. ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost suci između sebe biraju predsjednika suda na rok od 4 godine postupak kandidiranja sudaca provodi Odbor za Ustav. osim kada Ustav ili U Zakon propisuje posebnu većinu. pridonose racionalizaciji procesa odlučivanja 4. na zahtjev tijela ovlaštenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti. US je dužan pokrenuti i provesti postupak 4. politički sustav i poslovnik Sabora RH - Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH (ocjena ustavnosti zakona i drugih propisa): 1.Nomotehnika » M. objavljuje se u N. predsjednik RH. državnih odvjetnika. sudovi u postupku 5. pozitivni sukob djelokruga – kada 2 ili više drž.

K. Pravna priroda UZ o Ustavnom sudu. Sudac koji na Sjednici Ustavnog suda izdvoji mišljenje u pogledu izreke i/ili obrazloženja odluke ili rješenja i usmeno ga obrazloži na Sjednici Ustavnog suda. objavi u »Narodnim novinama« i u slučaju kad objava odluke ili rješenja nije obavezna prema članku 29. ime i prezime njegovog punomoćnika. razloge tužbe. koje može odluku donijeti samo jednoglasno. Postupak vodi sudac US. . prijedlogom i ustavnom tužbom. oznaku odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda. o ustavnoj tužbi odlučit će sjednica Suda. -U hrvatskom pravnom sustavu osim Ustavnog suda i drugi državni organi u određenim situacijama mogu kontrolirati ustavnost i zakonitost određenih općih akata: • Prema Zakonu o Vladi RH. Sudac je dužan pisano obrazložiti i dostaviti predsjedniku Ustavnog suda izdvojeno mišljenje u roku osam dana od dana donošenja odluke. nadzor nad zakonitošću rada ustanove i njezinih općih akata obavlja u pravilo nadležno ministarstvo ¿Obustava od izvršenja pravnog propisa 24 . odnosno rješenja na Sjednici Ustavnog suda. Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost. Podnosi se US izravno ili ih se šalje poštom. prebivalište ili boravište odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe. Podnesci Ustavnog suda – postupak pred Ustavnim sudom pokreće se pisanim zahtjevom. Vlada ima pravo i dužnost ukinuti propis ministarstva ili drugog republičkog organa državne uprave. oznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno.zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom . dužan ga je pisano obrazložiti Izdvojeno mišljenje može izraditi i više sudaca zajedno ako se protive izreci i/ili obrazloženju odluke ili rješenja zbog istovjetnih pravnih razloga koji su usmeno obrazloženi na Sjednici Ustavnog suda (skupno izdvojeno mišljenje). Ustavnog zakona. Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupati.i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad US Izdvojeno mišljenje Sudac ima pravo na izdvojeno mišljenje ako većina sudaca na Sjednici Ustavnog suda prihvati odluku ili rješenje čijoj se izreci i/ili čijem se obrazloženju sudac protivi. zajedno s izdvojenim mišljenjem.postupak i pravno djelovanje njegovih odluka .© §Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime. .Nomotehnika » M. • Prema Zakonu o sustavu državne uprave u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lok.ovim se zakonom uređuju uvjeti i postupak za izbor sudaca US i prestanak njihove dužnosti. ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Suda. stavku 1. dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe. . Skupno izdvojeno mišljenje potpisuju svi suci koji su izdvojili svoja mišljenja Sudac koji je najavio izdvojeno mišljenje ima pravo istodobno zahtijevati da se donesena odluka ili rješenje. Samouprave • Prema Zakonu o ustanovama. Podnesci upućeni sudu moraju biti potpisani.uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca. Uz tužbu se mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili prijepisu.

K. budući da se kod ekscepcije utvrđuje nezakonitost podzakonskog normativnog akta samo s obzirom na konkretni slučaj o kojemu se rješava.© Kod obustave od izvršenja radi se zapravo o privremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta (u pravilu podzakonske prirode) koja nastaje zbog toga što je pravno ovlašteni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvršenja sumnjajući u njegovu ispravnost U takvom slučaju konačnu odluku donosi neki drugi (viši) organ koji odlučuje da li je do obustave od izvršenja trebalo doći ili ne. U hrvatskom pravnom sustavu samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. tada mora predlagatelj zakona dobro obrazložiti opravdane razloge koji nalažu retroaktivnost. Kod ekscepcije ilegalnosti pravni propis podzakonske prirode se ne stavlja izvan snage. što ima za posljedicu ili konačnu nemogućnost primjene pravnog propisa koji je obustavljen od izvršenja. ¿Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti) Ekscepcija nezakonitosti je svojevrstan oblik kontrolnog ovlaštenja prema pravnim propisima putem kojega određeni organi (u pravilu sud) odbija primjenu pravnog propisa (prije svega propisa podzakonske prirode) na konkretan slučaj kad utvrdi da je to u suprotnosti s višom pravnom normom (zakonom). Zakonodavac u principu isključuje retroaktivno djelovanje pravnog propisa dopuštajući ga samo izuzetno i uz strogo propisane uvjete i često određene baš samim Ustavom. ili se eliminira sama odluka kojom je došlo do obustave. Tko se može koristiti pravom na obustavu od izvršenja pravnih propisa određuje zakonodavac koji pravnom normom (u pravilu zakonom) ovlašćuje određene subjekte da mogu provoditi ovu mjeru prema određenim kategorijama pravnih propisa. 25 .Nomotehnika » M. Takav se akt može u povodu nekog drugog slučaja i dalje primjenjivati sve dotle dok ga nadležni organ u propisanom postupku ne stavi izvan snage. U takvom slučaju predmet se rješava na temelju zakona. ¿Povratno djelovanje pravnog propisa (retroaktivnost) Povratno djelovanje pravnog propisa znači da se taj propis primjenjuje na situacije koje su nastale i postojale prije nego što je sam propis stupio na snagu.

K. U planu normativne djelatnosti mora biti naročito vidljivo: 1. kojim pitanjima treba dati prioritet i u kojoj mjeri . za općinsko vijeće ili županijsku skupštinu) Uži plan→plan normativne djelatnosti određene strukture razdvojen po nositeljima ili prema prirodi materije koja će se regulirati pravnim propisima donesenim na osnovu plana (npr.) 26 . pomorstva. turizma i sl. a posebno oblike procedure za donošenje određenih pravnih pravila (npr.Planom normativne djelatnosti treba predvidjeti i otvaranje procedure stavljanja izvan snage ili izmjene. Širi plan→ukupna plansko normativna djelatnost za određenu strukturu (za ustanovu.znanje nomotehnike 4. poznavanje ustavne materije. sposobnost jezičnog izražavanja ¿PLAN NORMATIVNE DJELATNOSTI Planirati normativnu djelatnost znači predviđati radnje koje će se u vremenu za koje se plan donosi biti nužno poduzeti radi stvaranja novih. njihovo trajanje i radnje koje je pri tome nužno poduzeti. javna rasprava). Plan normativne djelatnosti je specifičan dokument temeljem kojega se planski (smišljeno) obavljaju pojedine radnje normiranja.Nomotehnika » M. poznavanje literature i terminologije 3. opća naobrazba (osobna kultura redaktora) 2.© ¿Subjektivne pretpostavke za izradu pravnih propisa Temeljna subjektivna pretpostavka za uspješno bavljenje izradom pravnih propisa je posjedovanje odgovarajućeg znanja. poznavanje principa načela izrade pravnih propisa. u kojem vremenu i na koji način 3. odnosno dopune određenih pravnih propisa. poznavanje društveno-političkog uređenja i pravnog sustava. Znanje koje se smatra nužnim obuhvaća: 1. tko i koji pravni propis treba donijeti 2. . te izmjene starih ili stavljanja izvan snage postojećih pravnih propisa. Plan normativne djelatnosti u oblasti reguliranja prihoda ili oblasti obrazovanja.U planu treba predvidjeti faze normiranja. referendum.

K. 27 . . poglavito izraza koji su teško razumljivi  Načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa Pri izradi pravnih propisa izuzetno je važno postići sklad u odnosu između jezičnih izraza upotrebljenih za izražavanje misli u jednom pravnom propisu i logičkog smisla tog propisa.Nomotehnika » M. dok posebna načela služe za izradu određenih vrsta pravnih propisa.treba težiti da sadržaj pravnog propisa bude jasan svakome .Jasnoća stila izražava se ovdje zahtjevom da se misao donosioca pravog propisa izrazi stilski tako da nijednog trenutka ne dovodi u sumnju čitaoca (pogotovo primjenjivača pravnih propisa) o tome što je donosilac htio reći.treba izbjegavati upotrebu stranih riječi. izrazi koji vrijede.Pravi propis odnosi se na dio normativnog ovlaštenja prema nadležnosti donosioca. koji se stalno upotrebljavaju. koja znači da je donosioc predvidio i obuhvatio sva pitanja koja moraju biti obuhvaćena dotičnim pravnim propisom. U pogledu jezičnog izražavanja pri izradi pravnih propisa treba voditi računa o slijedećim bitni elementima: .  Načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa . kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa . . Opća načela za izradu pravnih propisa su: 1.Zahtjev kvantitete stila pravnog propisa stavlja pred redaktora obvezu da u tekstu pravnog pravila ugradi onoliko jezičnih izraza koliko je najmanje nužno da bi se shvatila misao donosioca. načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa 4. načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa 3. kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa 2. načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem  Načelo jasnoće.Sadržajem pravnog propisa koji se donosi moraju biti obuhvaćeni svi oni društveni odnosi koji se reguliraju odredbama tog propisa. . a redaktor ih je na odgovarajući način ugradio u tekst pravnog propisa. Time se postiže ukupnost sadržaja pravnog propisa.treba svesti na najmanju moguću mjeru upotrebu svih onih izraza kojima se ne može precizno odrediti pravo značenje . koji nisu lokalizmi i provincijalizmi. koja proizlazi iz višeg pravnog propisa u sustavu prava. da se ista misao uvije izražava na jednaki način u čitavom tekstu pravnog propisa. Opća načela služe za izradu svih pravnih propisa.Zahtjev kvalitete stila pravnih propisa izražava se u potrebi da jednoj misli uvijek odgovara isti jezični izraz tj. . načelo jasnoće.treba težiti upotrebi uobičajenih izraza – takvih koji su razumljivi najširem krugu ljudi.© ¿NAČELA IZRADE PRAVNIH PROPISA Postoje opća i posebna načela za izradu pravnih propisa.

formirajući njegov sadržaj mora ostati u okviru propisane nadležnosti i svojim propisom obuhvatiti samo one odnose i na onaj način kako to predviđa više pravno pravilo.Nomotehnika » M. odnosno da ne bude u suprotnosti s njim.K. a materija koja njime je obuhvaćena dobiva time potrebnu pravnu regulaciju. ¿Dijelovi pravnog propisa: uvodni dio naslov uvodne odredbe centralni dio kaznene odredbe prijelazne odredbe završne odredbe Obavezni (bitni dijelovi) pravnog propisa:  uvodni dio  naslov  centralni dio  završne odredbe s datiranjem Ostali dijelovi (fakultativni karakter):  uvodne odredbe  kaznene odredbe  prijelazne odredbe 28 . ¿IZRADA KONAČNOG TEKSTA PRAVNOG PROPISA Izrada konačnog teksta pravnog propisa znači uobličavanje u potrebnu formu odgovarajućeg propisa koji tako postaje dio pravnog sustava. . Pri tome treba paziti da sadržaj njegovog propisa bude usklađen sa sadržajem odgovarajućeg višeg pravnog propisa.©  Načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem Između pravnih propisa na nižoj hijerarhijskoj ljestvici i onih koji su po svom položaju viši postoje izvjesni oblici egzistencijske i sadržajne ovisnosti .Egzistencijska ovisnost (ovisnost o nastanku) nižeg pravnog propisa o višem znači da niži propis ne može nastati ako za donošenje takvog propisa nije njegovu donosiocu otvorena nadležnost u nekom višem pravnom propisu.Sadržajni odnos nižeg propisa o višem znači da donosilac nižeg propisa. Izrada konačnog teksta pravnog propisa je krajnji rezultat djelatnosti normiranja.

.Sam tekst Ustava počinje uvodnim odredbama koje nose naziv „Izvorišne osnove“ i u njima se daje povijesni pregled kontinuiteta hrvatske državnosti i izražava tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda. pravnu osnovu temeljem koje se akt donosi 2. . . U najvećem broju propisa iz uvodnog dijela proizlaze dva temeljna podatka: a) tko je donosilac dotičnog pravnog propisa b) temeljem kojeg pravnog osnova je taj propis donijet Uvodni dio Ustava . što nije nužno jer se vrijeme datiranja daje uvijek na kraju teksta propisa. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.Pravna osnova i oznaka donosioca izražava se tako da se navodi članak (ako je potrebno stavak i točka) propisa koji sadrži ovlaštenja za donošenje.Nomotehnika » M. 29 .© ¿ Uvodni dio pravnog propisa Uvodni dio propisa je onaj koji u tekstu pravnog propisa stoji ispred naslova. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. .Uvodni dio kod svih podzakonskih općenormativnih akata uvijek izražava dvije bitne činjenice: 1. Uvodni dio zakona . u pravilu poseban akt za njegovo proglašenje dok se u njegovim uvodnim odredbama (preambula) često ističu osnovne orijentacije političkog i pravnog sustava.Prilikom donošenja Ustava donosi se.Kako pri donošenju Ustava nema pozivanja na pravnu osnovu iz koje proizlazi ovlaštenje njegovu donosiocu. puni naziv toga propisa te službeno glasilo u kojem je taj propis objavljen i kada. To proglašenje se vrši posebnim aktom (Odluka o proglašenju) kojega u pravilu donosi državni poglavar.“ Uvodni dio podzakonskih općenormativnih akata .U našem Ustavu pravni osnov za proglašenje zakona utvrđen je člankom 88.Svaki zakon se proglašava. .K. „Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. tako ni uvodni dio Ustava nema onaj klasičan izgled pod kojim podrazumijevamo sadržajno postojanje uvodnog dijela s oznakom donosioca i pravnom osnovom za normiranje.Katkada se u uvodnom dijelu navodi i vremenska oznaka kad je propis donesen. niti u posebnoj odredbi stoji oznaka donosioca. oznaku donosioca akta .U uvodnom dijelu zakona također se ne navodi pravna osnova temeljem koje se zakon donosi.

Nomotehnika » M. načelno.Naslov predstavlja oznaku prema kojoj se jedan pravni propis razlikuje od drugoga. metoda apstraktnog normiranja 4.K. metoda precendentnog normiranja 30 .Uvodnim odredbama donosilac ukazuje na: 1. vrsta propisa (zakon. metoda primjeričnog normiranja 3.Iz naslova pravnog propisa vide se uvijek dvije stvari: 1. metoda principijelnog normiranja 5.I uvodne odredbe imaju na odgovarajući način interpretativni karakter jer u izvjesnom smislu tumače namjeru donosioca i cilj i svrhu pravnog propisa. pravilnik i sl. rukovodne principe kojih se treba držati prilikom interpretacije i primjene . tumači sadržaj propisa. Centralni dio moguće je izraziti različitim metodama normiranja: 1.Neki bitni momenti o kojima treba voditi računa pri davanju naslova: o naslov treba pisati odvojeno od ostalih dijelova teksta. O izvlaštenju. karakter sadržaja prema materiji koja se regulira (npr. Po njemu se. uvijek u jednoj rečenici bez skraćenica i interpunkcija. o morskom ribarstvu i sl. cilj koji se želi postići 3. . .) 2. uredba. razloge donošenja propisa 2. ¿Centralni dio pravnog propisa Centralni dio pravnog propisa (sadržaj propisa u užem smislu) najvažniji je dio teksta pravnog propisa. Centralnim dijelom obuhvaća se ukupna materija čiju pravnu regulaciju smije donosilac izvršiti jednim pravnim propisom.Naslov pravnog propisa uvijek ima interpretativno značenje.© ¿Naslov pravnog propisa . metoda taksativnog normiranja 2. ¿Uvodne odredbe . jasno i uočljivo o naslov treba biti kratak.) .

Metoda taksativnog normiranja . putem analogije i na slične slučajeve. .Ova metoda se iskazuje u sadržaju propisa na način što se prije nabrajanja slučajeva na koje se tekst propisa primjenjuje stavi riječ „naročito“.Ovdje se radi. . načelo jednakosti pred zakonom i sl.Ova metoda je najuobičajeniji način normiranja koji se javlja u slučajevima kada se putem uopćavanja (generaliziranja) sadržaj propisa daje tako da ga je moguće primijeniti na neograničen broj slučajeva koji se ubuduće mogu javiti. Metoda apstraktnog normiranja . „itd.“. .Nomotehnika » M.Slabost ove metode je preširok obujam propisa nastalog primjenom uopćavanja. „posebno“ ili se kod završetka nabrajanja stavi riječ „i slično“. 31 . IV.Metoda kod koje donosilac pravnog propisa točno propisuje slučajeve na koje će se propis primijeniti.Slabost ove metode je u širini moguće interpretacije.Izuzetno je korisna u situacijama kada u momentu donošenja propisa nije moguće predvidjeti sve slučajeve koje treba obuhvatiti tim dijelom sadržaja pravnog propisa. zahvaljujući načinu koji je u praksi ranije riješen neki slučaj rješavaju u buduće isti ili slični slučajevi. .Specifična metoda koja je nastala kao posljedica okolnosti što su određena uopćavanja pravnih pojmova svedena na principe koji dobivaju karakter pravnih načela i postaju zajednička za više pravnih propisa (npr.Upotrebom ove metode u sadržaju pravnog propisa navode se određeni slučajevi na koje se dotična norma odnosi i oni služe kao temeljni primjer s tim što se dotična norma može primijeniti. III. Metoda primjeričnog normiranja (metoda analogije) . točno određene slučajeve. Metoda precendentnog normiranja .Ovom metodom ne ograničava se domašaj dijela pravnog propisa već se predviđa mogućnost njegovog širenja uz pretpostavku pojave sličnih slučajeva.Slabost metode taksativnog normiranja jest u ograničenosti primjene sadržaja propisa koji je izrađen putem taksativnog normiranja. Načelo zakonitosti.Metoda taksativnog normiranja je jednostavna. V.K. koristimo je kada je nužno točno i precizno iskazati način regulacije koji se odnosi na pojedine.Ovom metodom se skraćuje tekst pravnog propisa.Taksativnim normiranjem ograničava se donošenje sadržaja propisa samo na slučajeve koji su naznačeni. .) .Ova metoda pridonosi skraćenju teksta propisa i izbjegavanju nepotrebnog ponavljanja sadržaja. „osobito“. Metoda principijelnog normiranja . prilikom njezine izrade koristimo se metodom nabrajanja. u stvari o primjeni principa presedana tako što se. . „ i drugo“. . . .© I. II.

. Iz završnih odredaba vidi se ponajprije kada je propis koji je u pitanju stupio na snagu.U slučajevima kada novi propis ponovo regulira (na drugačiji način) jednu materiju postavlja se pitanje sudbine onih slučajeva i odnosa čije je rješavanje počelo prema odredbama ranijeg propisa a nije završeno do pojave novog.Pri izradi prijelaznih odredaba treba paziti da se njima ne povrijede već stečena prava određenih subjekata. . u tekstu pravnog propisa daje se opis djela koje prema propisu ima odgovarajuću kvalifikaciju i odmah uz to propisuje sankciju koja može zadesiti počinioca takvog dijela.K.Prijelazne odredbe u izvjesnom smislu imaju povratno djelovanje jer se odnose na slučajeve čije je rješavanje započelo po odredbama ranijeg propisa. odnosno moment prestanka njegova važenja. .Postojanje takvih graničnih slučajeva. 2. ali nije bilo završeno do donošenja novoga. ali i da se što lakše izvrši prelazak na režim novog propisa. . koji obično nosi oznaku „kaznene odredbe“ propisuje sankcije za prekršioce odredaba koje je propisao. .Najveći broj prijelaznih odredaba je privremenog karaktera jer su te odredbe ograničene na određene slučajeve. tada prestaje potreba za daljnjim postojanjem prijelaznih odredaba koje se na takve slučajeve odnose – odumiru u sustavu prava.Ako je u pitanju propis s ograničenim trajanje onda se u završnim odredbama označava vrijeme do kojega važi. Dva glavna pristupa načinu izrade kaznenih odredaba: 1. Kad se takvi slučajevi riješe. 32 . donosilac pravnog propisa propisuje prava i dužnosti određenih subjekata. a nakon toga u posebnom dijelu teksta. . ¿Prijelazne odredbe U pravilu su prisutne u onim propisima koji reguliraju materiju koja je već jednom bila regulirana. ¿Završne odredbe U završnim odredbama se nalazi prije svega odredba o vremenskom važenju propisa.U završne odredbe ulazi oznaka momenta donošenja pravnog propisa. izaziva potrebu propisivanja prijelaznih odredbi.Nomotehnika » M. koji nastaju u onom praznom prostoru prestanka djelovanja starog propisa i početka djelovanja novog propisa.© ¿Kaznene odredbe Kaznene odredbe navode sankciju koju donosilac propisa predviđa za subjekte čije bi ponašanje i djelovanje ili propuštanje bilo suprotno određenjima u pravnom smislu. .

U pravilu se kao posebni dijelovi teksta propisa izražavaju se kaznene i prijelazne odredbe (kad su sadržane u tekstu pravnog propisa) te završne odredbe. moment objavljivanja pravnog propisa 3. . .U praksi. .Nomotehnika » M.© Mogu se javiti četiri vremenska momenta kod nastanka i važenja pravnog propisa: 1. To znači da se iz završnih odredaba jednog pravnog propisa vidi koji su pravni propisi. glave ili poglavlja.K. odnosno poglavlja i odsjeke. moment stupanja na snagu 4. .Sadržaj propisa je podijeljen obično na dijelove.Dijelovi propisa mogu se označiti brojevima i mogu imati posebne naslove. Članak pravnog propisa tvori jednu ili više misli koji predstavljaju izvjesnu cjelinu. njegovim stupanjem na snagu. ¿FORMA TEKSTA (SADRŽAJA) PRAVNOG PROPISA . službeni list Republike Hrvatske.U završne odredbe ulaze norme o derogaciji.Pravni propisi izražavaju se u pisanoj formi. glave. izražavaju se rečenicom ili više njih. Članak se još može razbiti i na stavke. kod izrade pravnih propisa. se često spajaju u istoj glavi prijelazne i završne odredbe koje mogu biti jedna posebna glava pravnog propisa. ¿OBJAVLJIVANJE PRAVNIH PROPISA (publikacija) Objavljivanje pravnih propisa je radnja u postupku donošenja pravnih propisa putem koje se na unaprijed propisani način objelodanjuje sadržaj teksta pravnog propisa kako bi se s tim sadržajem mogli upoznati svi oni društveni subjekti koji za to imaju interes. . odnosno momentom njegove primjene prestali važiti. Ako je centralni dio propisa duži onda se radi preglednosti često razdvaja na dijelove. moment kada je pravni propis donesen (kada je nastao) – datiranje propisa 2.Ukupni tekst pravnog propisa sastoji se od članaka. U hrvatskom pravu postoji ustavna odredba da se zakoni prije nego što stupe na snagu objavljuju u „Narodnim novinama“ glasilu koje je prema Ustavu. moment stvarnog početka primjene . 33 . Nužnost objavljivanja je pretpostavka za mogućnost njihove primjene.

prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora. odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Sabora.K.životopise dužnosnika koje je izabrao.prikaz rada Vlade. Izmjene pravnog propisa su radnje putem kojih se odgovarajući dio teksta pravnog propisa mijenja kako bi svojim sadržajem odgovarao novonastalim društvenim zahtjevima – osuvremenjivanje pravnog propisa.) 34 . tako što će se isti zamijeniti drugim propisom. . Zahtjev vremenskog kontinuiteta traži da u svakom vremenu imamo propis koji odgovara zahtjevu tog vremena. Ako nije došlo do izmjene temeljne koncepcije pravnog propisa već se ona zadržava i dalje ali su ipak nužni zahvati u njegov tekst onda se služimo tehnikom izmjene i dopune pravnog propisa. . . Ako se osnovna koncepcija propisa mijenja. . loše predviđanje donosioca pravnog propisa. Uredu Predsjednika Republike i Vladi. stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru. Potrebe za izmjenama i dopunama nastaju uslijed dva temeljna razloga: 1. o izmjenama i dopunama zakona.sažete govore održane na sjednicama Sabora. .zastupnička pitanja i odgovore Vlade. ¿IZMJENE I DOPUNE PRAVNIH PROPISA Vijek trajanja pravnog propisa stoji u obrnutoj proporciji s dinamikom društvenog razvoja.akte Predsjednika Republike. odnosno moguće loše izražavanje postavljenih ciljeva društvene politike od strane redaktora pravnih propisa U pravilu se izmjene i dopune vrše tako da se donese novi propis (Z.pojedine prijedloge.zaključke Sabora i radnih tijela Sabora.kroniku značajnijih događanja u Saboru. odnosno imenovao Sabor. zahtjev za usaglašavanjem teksta pravnog propisa s promijenjenim zahtjevima društvene sredine i vremena 2.Nomotehnika » M. . . . . . Uredba o izmjenama i dopunama itd.© Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata.kroniku međuparlamentarne suradnje Sabora. Dopune pravnog propisa znače radnje kojima se upotpunjuje tekst pravnog propisa kako bi svojim sadržajem ostvario ukupnost regulacije društvenih odnosa koje mora obuhvatiti. Glasilo Sabora »Izvješća Hrvatskoga sabora« objavljuje: . . onda treba propis staviti izvan snage.poticaje. jer to zahtijevaju novi društveni odnosi.

Prilikom utvrđivanja pročišćenog teksta pravnog propisa. odnosno dopune koje su izvršene do momenta pročišćavanja teksta.Nomotehnika » M. odnosno dopunjeni dijelovi i umjesto njih uvrste izmjene. Kada se vrši ispravak teksta pravnog propisa u kojemu je uočena greška. Na taj se način tekst pročišćava i njegov sadržaj čine odredbe izvornog teksta koje nisu mijenjane i sve izvršene izmjene i dopune. kao i eventualni ispravci tekst ako ih je bilo. Ovim se putem dobiva jedan tekst (umjesto ranijeg izvornika i svih izmjena i dopuna) s novom numeracijom članaka. Dužnost je tada donosioca da pogrešni (objavljeni ) tekst ispravi.K. tijelo koje utvrđuje pročišćeni tekst u uvodnom dijelu pročišćenog teksta poziva se na ovlaštenje koje mu je dodijeljeno da bi mogao utvrditi pročišćeni tekst te ujedno navodi što pročišćeni tekst sadrži. onakvog kakav je usvojio njegov donosilac i teksta tog propisa kakav je objavljenkada se među njima jave razlike.© ¿PROČIŠĆENI TEKST PRAVNOG PROPISA Pročišćeni tekst pravnog propisa nastaje tako da se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio veći broj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni. ¿ISPRAVCI PRAVNIH PROPISA Ispravci pravnih propisa jesu radnje putem kojih se vrši usklađivanje između izvornog teksta propisa. u prepisivanju i sl. greške u tiskanju. 35 . onda se u uvodnom dijelu ispravka najprije konstatira uočenost greške i naziv propisa u kojemu je greška uočena s naznakom službenog glasila u kojemu je propis objavljen.. Razlike mogu nastati zbog različitih razloga –greške uslijed nemarnosti.

Primarni izvori prava EU Ugovor o EZ Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji Sekundarni izvori prava EU Su akti koje donose institucije EU u kojima se EU temelji: triju zajednica EZ. 3. veže se za europsko pravo.. On donoseći presude stvara pravo EU-je i taj dio prava ulazi u pojam aqui communitauire. Dakle. zajednička izjava. Pravna priroda EU Za članice EU najviše pravo je europsko pravo. ni federacija u nastajanju. Sudske presude nisu izvor prava. Eu sjedinjuje gospodarsko i političko djelovanje s ciljem boljeg povezivanja država. zajedničke vanjske politike te suradnja u području pravosuđa u unutarnjih poslova Akti koji se donose u okviru triju zajednica dijele se na: Obvezujuće: uredbe. EZUČ. Euroatom. zaključak. te suradnje u području pravosudnih poslova donose se akti drugog karaktera (okvirna odluka. Postoji nekoliko elemenata koji ga čine: 1.) Odluke Europskog suda.)osnivački ugovori (3) a.Nomotehnika » M.© EUROPSKO PRAVO Aqui communitauire (eki komuniter) – Nov program.) Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici b. te ih ugrađuju u zakonske propise.) Ugovor o osnivanju Zajednice za ugljen i čelik Ulaze i ugovor iz Mastrichta(uspostavljena EU) i ugovor iz Nice(ugovor europskog prava) 2. smjernice. Ona nije klasična konfederacija.K. ulaze i konvencije. To je ukupni sadržaj europskog prava!Skup je prava i obveza koji obvezuje i povezuje sve zemlje unutar EU. zajednička strategija. ljudi i kapitala. neka vrsta slobodne trgovinske zone. izjava. Najveći domet povezivanja je slobodan promet roba. odluke Neobvezujuće: preporuke. EU je političko pravni subjekt posebne vrste.) Drugi element su opća pravna načela i pravni standardi koje sudovi donose prilikom donošenja svojih odluka. Takvu praksu nije posve prihvatio Europski sud. mišljenja U okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. konvencija) 36 .) Euroatom (odnosi se na suradnju europskih država u pogledu iskorištenja atomske energije) c. odluka. nije ni federacija. osim u angloameričkim državama.

ugovora Kad je predsjednik Republike. dala punomoć za potpisivanje međunarodnog ugovora jednom od članova izaslanstva Republike Hrvatske. u roku od 15 dana od dana potpisivanja. dostavlja nadležnom državnom tijelu međunarodni ugovor na hrvatskom jeziku i na jednom od jezika izvornika ako to nije hrvatski. međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Sabor Republike Hrvatske potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona. Potpisivanje međ.Nomotehnika » M. Njime su utvrđene hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode. 37 .) sukladno zakonu i aktu o osnivanju te njime uređuje pitanja unutarnjeg ustrojstva.© Protokol 7 Nakon proširenja EU s 15 na 25 članica (1.) usvojen je dodatni protokol pod nazivom Protokol 7. regulira se rad državnih ustanova. "Međunarodni ugovor" je sporazum _ utemeljen na sukladnom očitovanju najmanje dvaju međunarodnopravnih subjekata _ koji je uređen međunarodnim pravom i koji je u pisanom obliku. odnosno usvajanja teksta međunarodnog ugovora. jednom ili više međunarodnih organizacija odnosno jednim ili više ostalih međunarodnopravnih subjekata. Poslovnik donosi tijelo (Sabor. ako je njegov sadržaj u skladu s osnovom za vođenje pregovora i sklapanje međunarodnog ugovora .5.K. Vlada itd. Dodatna pitanja Pravna priroda poslovnika Poslovnikom se ne uređuju odnosi materijalnog prava nego odnosi u procesnom pravu. ureda i drugih organizacija kako bi djelatnosti koje obavljaju stekle zakonitu i pravnu formu.204. kojega Republika Hrvatska sklapa s jednom ili više država. ugovora Izaslanstvo Republike Hrvatske. taj èlan izaslanstva može nakon završenih pregovora ugovor potpisati. Postupak za potvrđivanje međunarodnog ugovora pokreće Vlada Republike Hrvatske na poticaj Ministarstva vanjskih poslova. odn. odnosno Vlada Republike Hrvatske. Potvrđivanje međ. načina rada i odnosa u samom tijelu. bez obzira na to je li sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili više međusobno povezanih isprava i neovisno o njegovu nazivu. Sam poslovnik spada u pomoćne izvore prava. ovim se protokolom regulira režim trgovine poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i proširene EU te zamjenjuju dosadašnji dodaci sporazuma kojima se reguliraju spomenuta pitanja.

razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom Republike Hrvatske.najmanje tri nezavisna zastupnika. .u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata. U djelokrugu su Odbora za Ustav. . . državne blagdane.politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika.provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Saboru.udruživanje. a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada.opća pitanja ustavnosti i zakonitosti.razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina.prati i razmatra provedbu Ustava Republike Hrvatske.biračko pravo. uz njezin pristanak.Nomotehnika » M.u postupku raspisivanja referenduma ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj priprema prijedloge odgovarajućih akata. zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola.uporabu i zaštitu grba. izbor zastupnika u Sabor. . ima status predsjednika radnog tijela Sabora. Poslovnik i politički sustav poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike.predlaže donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora. Predsjednik Kluba zastupnika. . . . a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: . . 38 .zastupnici iz reda nacionalnih manjina.razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru. .prati provedbu Poslovnika Hrvatskoga sabora. . u pogledu prava i obveza. Odbor za Ustav. . . Radi se o vremenskim rokovima do kada vrijede određeni članci iz starog Ustava Klubovi zastupnika Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati: . . .dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika.K. nagrade i druga priznanja.rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Sabora. Zastupnik može biti član samo jednog kluba. .pravni položaj vjerskih zajednica. Poslovnik i politički sustav: . javna okupljanja i mirne prosvjede građana.© Pravna priroda UZ za provedbu Ustava Ovim se zakonom rješava pitanje usklađivanja odredbi koje su bile na snazi prije donošenja Ustava as novim Ustavnim rješenjima. . izbor za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i referendum. izbor predsjednika Republike.

K. osnivanja.razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Sabor.ustrojstvo.temeljna pitanja vlasničkih odnosa. .javno informiranje.pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave.izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave.utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor.brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona. . . . djelokruga i načina rada tijela državne uprave. ustrojstva. . . . .daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje.razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje. . djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja.© . kad je tim zakonima ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni. . Odbor za zakonodavstvo: .pitanja ustrojstva i djelokruga državnih tijela.Nomotehnika » M. .opća pitanja funkcioniranja političkog sustava. .razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade. 39 .razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor.