Nomotehnika » M.K.

©

NORMATIVNA DJELATNOST Nomotehnika je znanost o izradi pravnih propisa. Normativna djelatnost je skup postupaka i radnji kojima se donose i stvaraju pravni propisi. U normativnu djelatnost spadaju također postupci i radnje kojima se postojeći propisi mijenjaju, dopunjuju ili ukidaju. - podjela normativne djelatnosti prema subjektima koji je vrše: a) Normativna djelatnost državnih organa b) Normativna djelatnost nedržavnih organa - podjela normativne djelatnosti prema vrstama akata koji se donose: a) Normativna djelatnost u okviru koje se donose opći (generalni) pravni propisi b) Normativna djelatnost u okviru koje se donose pojedinačne norme Općim aktima se na generalan način reguliraju društveni odnosi (apstraktna pravila). Pojedinačnim aktima se regulira konkretan društveni odnos (pojedinačni slučajevi).

Propisi i opći akti u hrvatskom sustavu prava U hrvatskom pravnom sustavu dvije su grupe propisa i općih akata: a) Pravni propisi koje donose državni organi b) Opći akti koje donose strukture izvan državnog aparata Pravni propisi državnih organa: 1. Sabor RH - Ustav, zakone, državni proračun; - odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke 2. Predsjednik RH - uredbe sa zakonskom snagom 3. Vlada RH - uredbe, odluke, rješenja i zaključke 4. Ministri i ravnatelji državnih upravnih organa - pravilnike, naredbe, naputke za provedbu zakona 5. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave - statute, odluke Pravni propisi izvan strukture državnog aparata: Ustanove mogu donositi prema Z. o ustanovama statute i druge opće akte sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

1

Nomotehnika » M.K.© Značenje pravnog normiranja kao oblika društvenog stvaranja: - Pažnju djelatnosti normiranja poklanja jednako onaj tko pravne propise donosi, kao i onaj zbog kojih se pravni propisi donose. Za prve, pravni propis, koji nastaje kao „produkt“ djelatnosti normiranja predstavljaju jedan od instrumenata provođenja i ostvarivanja njihove volje. Društveni se odnosi pretvaraju u pravne odnose njihovim reguliranjem putem pravnih normi. Subjekti tih odnosa iz pravnog propisa stječu saznanje o obujmu prava kojima mogu raspolagati u ostvarivanju odnosa, kao i o ukupnosti dužnosti koje moraju ispuniti putem određenog djelovanja ili propuštanja. Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa: - Suvremene države prisiljavaju dva razloga da gomila pravne propise. Prvi je u tome što raste broj društvenih odnosa koji se pravno reguliraju, a drugi je razlog što načelo zakonitosti i zahtjev za cjelovitošću pravnog sustava nameću potrebu da svi društveni odnosi budu regulirani pravom. Današnja država dolazi u priliku da normativno uređuje i ona društvena područja o kojim se donedavno nije ni razmišljalo npr. Pravna regulacija upotrebe atomske energije. Potreba postojanja znanosti o izradi pravnih propisa u Hrvatskoj ima višestruku osnovu: 1. Prva okolnost koja utječe na postojanje te potrebe jest specifičnost društvenog i političkog uređenja, a u okviru toga i pravnog sustava koji putem pravnih propisa što ga čine treba da te osobitosti izrazi njihovom pravnom regulacijom. 2. Drugo, pravni sustav u Hrvatskoj karakterizira kvalitativne i kvantitativne promjene koje ga prate. Sadržaj društvenih odnosa koji se reguliraju pravnim pravilima u Hrvatskoj dobivaju novu kvalitetu, koja odgovara stupnju društvenog razvoja i njihovim posebnostima. 3. Kao treće treba naglasiti dinamičnost našeg društvenog razvitka koja nameće potrebu stalnog praćenja pravnog sustava i razvijanje takve normativne djelatnosti koja će intervenirati kad god je potrebno donošenje novih pravnih propisa kojima će se održavati novi zahtjevi društvene zajednice. Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa →Znanost o izradi pravnih propisa ima zadatak da utvrdi i izrazi principe i načela koja će služiti pri izradi pravnih propisa u svrhu njihove bolje kvalitete. Na indirektan način znanost o izradi pravnih propisa pridonosi olakšanju primjene pravnih propisa. - Naime, uspješnost i mogućnost odgovarajuće primjene pravnog propisa ovisi u velikoj mjeri o kvaliteti njihove izrade. Tehnički dobro izrađen pravni propis relativno se lako tumači i primjenjuje. Pojam znanosti o izradi pravnih propisa Znanost o izradi pravnih propisa jest znanstvena disciplina koja u području prava utvrđuje načela i principe izrade pravnih propisa. NOMOTEHNIKA je znanost o sustavu i izradi pravnih pravila (od grč. nomos=znanost, tehne=vještina). Za nomotehniku se kaže i da je to pravna znanost o meritornim metodološkim komponentama pripreme i izrade pravnih pravila i pravnih akata uopće.

2

Nomotehnika » M.K.© Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama materijalnog prava: Predmet proučavanja znanosti o izradi pravnih propisa jesu pravni propisi kojima se na apstraktan način uređuju ponašanja subjekata u društvu. Znanost o izradi pravnih propisa ne zanima primarno sadržaj pravnih propisa, već njihova forma tj. način na koji se izražavaju i postupak odnosno tehnika. Metoda znanosti o izradi pravnih propisa: Za nomotehniku se ističe kako „nema nikakvih drugih metoda osim onih koje se upotrebljavaju u ostalim društvenim znanostima“. Nepostojanje posebne metode, može biti posljedica dviju okolnosti: 1. što je sama znanost mlada i nerazvijena pa, dosljedno tome, nije i uspjela razviti svoju posebnu metodu. 2. što je u pitanju društvena znanost, pa se ona za postizanje rezultata u području vlastitog znanstvenog istraživanja može koristiti metodama koje su već isprobane u ostalim društvenim znanostima.

HIJERARHIJA PRAVNIH PROPISA Dioba vlasti: a) HORIZONTALNA:  zakonodavna  izvršna  sudbena b) VERTIKALNA:  lokalna (općine i gradovi)  regionalna (županije)  nacionalna  nadnacionalna Položaj koji jedan pravni propis zauzima na hijerarhijskoj ljestvici pravnih propisa ovisi o dva bitna čimbenika: 1. položaj donositelja - npr. Pravni propisi što ih donosi Sabor su iznad propisa što ih donosi Vlada 2. vrsta pravnog propisa koji se donosi (ako ih donosi isti organ) - npr. Ustav je iznad zakona Na položaj pravnog propisa mogu utjecati i druge okolnosti: - postupak donošenja određenog propisa; - važnost društvenih odnosa koje određeni pravni propis regulira Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi počiva na tradicionalnoj poredanosti pravnih pravila po njihovoj pravnoj snazi na : - Ustav - zakone 3

Podjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. nominalni ustav 3. nepovredivost vlasništva. vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.K. Nacrt promjene Ustava HR. 1. Čl. Ustav RH treba slijediti pozitivnu Hrvatsku državno – pravnu tradiciju (Ustav nije nešto sasvim novo.© podzakonske općenormativne akte Ustav • Ustav je temeljni i najviši akt kojim se uređuje pravni i politički poredak neke zemlje • Ustav tvori pravno pravilo najveće pravne snage. Ustav trajnije vrijednosti( treba biti podoban kroz duže vremensko razdoblje i kvalitetno ispunjavati svoj cilj) 4 . te usmjerava demokratski politički proces u zemlji. povratak Europskoj i oslonac na Sjeverno Američku pravnu i ustavnu tradiciju. poštivanje prava čovjeka. očuvanje prirode i čovjekova okoliša. g : Način na koji će pisci napisati ustav. Vrednote ustavnog poretka RH . normativni ustav 2.Sloboda. socijalna pravda. Promjena (revizija) Ustava→ Pravo da predloži promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru RH.O promjeni Ustava odlučuje se 2/3 većinom svih zastupnika. jednakost. 3 URH Metodologijska polazišta za izradu Ustava iz 1990.Nomotehnika » M. nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova. • Njime se definiraju osnove društvenog i političkog uređenja zemlje. te može određivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih. Na tim osnovama gradi se i dalje razrađuje pravni sustav. Sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. nego se treba naslanjati na ono što je bilo prije u Hrvatskoj pozitivnoj pravnoj tradiciji) 2. Sabor RH odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. i poprima neka rješenja iz SAD-a) 3. (Hrvatska je u SFRJ imala institute komunističke vlasti i novim Ustavom se približava Europskoj pravnoj i ustavnoj tradiciji. Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka (da ga može razumjeti svaki pojedinac) 4. semantički ustav Normativni ustav – je onaj ustav koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u životu. Predsjednik republike i Vlada. • Ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovlaštenja donosioca drugih pravnih propisa. • Donosioci drugih pravnih propisa nalaze pravno uporište za donošenje svojih općih akata direktno ili indirektno u Ustavu. mirotvorstvo.

lokalna i područna (regionalna) samouprava. pravna država – vladavina zakona i predstavnička demokracija 5. o slobodama i pravima čovjeka i građanina 3. Ustrojstvo samouprave i uprave. IX. Struktura ustava: .normativni dio – sadržajno obuhvaća sve temeljne norme ustavnog prava Vrste odredbi u ustavu: 1. poduzetničko 6. Ustrojstvo državne vlasti. III. navode se temeljna načela koja se u ustavu razrađuju. suverenitet izvire iz naroda i njemu pripada 3. U njima se naznačuje tko donosi Ustav i u čije se ime ustav prihvaća.aneksi – posebni dodaci na koje se upućuje u normativnom dijelu . Razlika između preambule i izvorišnih osnova: . prijelaz iz kontrolirane planske u tržišnu ekonomiju 2.PREAMBULA je dio pisanog dokumenta kojeg pravna teorija ne smatra Ustavom. VI. naslov: VI.© Političko pravna načela za izradu Ustava: 1. IV. Ustavni sud RH. Tekstualno su opširnije od preambule.IZVORIŠNE OSNOVE – su sastavni dio Ustava. Izvorišne osnove. izlažu se povijesni temelji ustava i države za koju se donosi. jamstvo prava i slobode 9.amandmani – dodaci uz osnovni prvobitni tekst . u tom se djelu naznačuje tko donosi ustav i u čije se ime ustav prihvaća. .K.danas imaju političko-povijesni dio u hrvatskom Ustavu. prijelazne 5. Završne odredbe Ukupno 147 članaka. pravo na slobodno udruživanje. Mogu biti dugačke i kratke. – 142 članka. Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija: 1. VII. IX. prijelaz iz jednopartijske vladavine u višestranačku demokraciju prijelaz iz sustava arbitrarne i neograničene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj državi. sloboda poduzetništva 7. cilj Ustava su čovjekova ljudska i narodna prava 2.proslov ili preambula – na početku ustava. Stil je svečan. pisan je svečanim stilom a sadržaj je opisan . Ona nije sastavni dio Ustava osim ako sastavni dio kaže da je. VII. V. zakonodavna vlast pripada Saboru 4. završne Struktura Ustava RH: I. Mjesna. pravo vlasništva. izlažu se povijesni temelji Ustava i države za koju se donosi. Promjena Ustava. Prijelazne i završne odredbe. Ustav iz 1990. političko. Temeljne odredbe. Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina. osiguranje suverenosti RH. o ustrojstvu državne vlasti 4. ustavni tekst počinje sa riječju Ustav. II. Međunarodni odnosi. temeljne 2.Nomotehnika » M. ne sadrži nikakve norme. socijalna država 8. 5 .

. izborni sustav. i 82. podzakonski općenormativni akti koji nadopunjuju i koji zamjenjuju zakon 4.K. • Zakon je vrsta pravnog propisa što predstavničko tijelo donosi u posebnom postupku a donošenje zakona često u pojedinim pitanjima propisuje sam Ustav. podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju 2. jasan u izražavanju i pregledan.Zakone kojima se uređuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Ustava. Vrste podzakonskih općenormativnih akata: 1. Podzakonski općenormativni akti To su opći akti koji po svojoj pravnoj snazi slijede iza Ustava i zakona. Podzakonskim općenormativnim aktima. nedvosmislen. 81. • U hrvatskom pravnom sustavu zakone donosi Hrvatski sabor prema odredbama čl. Zakonodavnim se putem reguliraju mnoga izuzetna važna područja. Organski zakoni: . Podzakonske općenormativne akte karakterizira raznovrsnost i brojnost kako samih akata tako i organa ovlaštenih za njihovo donošenje. spontani podzakonski općenormativni akti koji mogu biti samostalni i nesamostalni 6 .zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika. • Oblast društvenih odnosa koje se normativno uređuju zakonom su po svojoj važnosti najznačajnije društvene oblasti koje baš zbog toga ne mogu biti predmet podzakonskog normiranja. podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona 3. ustrojstvo i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.Nomotehnika » M. Različita područja moraju se regulirati i propisima po svom rangu nižim od zakona tzv. • Zakon sadrži odredbe koje čine najčešću pravnu podlogu kako za donošenje podzakonskih akata tako i za donošenje pojedinačnih akata za konkretan društveni odnos. ali se time još uvijek ne postiže sveobuhvatnost zakona.© Zakoni Zakon je poslije Ustava pravni propis s najvećom pravnom snagom što se potvrđuje kroz nekoliko činjenica: • Zakon je akt što ga donosi predstavničko tijelo koje ima karakter najvišeg organa vlasti što onda utječe i na rang zakona kao pravnog akta u hijerarhijskoj strukturi prava. Razlozi za dekoncentraciju normativne funkcije: • nemogućnost zakonodavnog tijela da zbog svog karaktera i načina rada samo sve regulira putem zakona • podzakonskim normiranjem se upotpunjuje pravni sustav • podzakonskim normiranjem se postiže da zakonski tekst bude precizan.

jedinstvenosti i opstojnosti države.© 1.K. Samo uz tu pretpostavku organ koji obavlja prenošenje može biti oslobođen prigovora da je djelovao protuustavno. vremenski uvjetovano ili ne.“ Obujam pravnog propisa U tehničkom smislu – obujam pravnog propisa tvori ukupnost odredaba kojima donosilac pravnog propisa regulira u okvirima svojih ovlasti jedan pravni propis. Radi se dakle o prenošenju nadležnosti za pravno normiranje s višeg na niži organ. donositi uredbe sa zakonskom snagom. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. 3. odnosno nezakonito. ali je bitno da određeni organ propušta sam regulirati određenu materiju na čije je reguliranje inače ovlašten i ovlašćuje drugi organ da taj donese svoja pravila u toj materiji. Predsjednik republike može. a omogućavaju bolju realizaciju onih načela koje je sam zakon već formulirao s time što ih detaljnije razrađuju i osiguravaju stručno tehnički dio njihove realizacije. Spontani općenormativni akti(samostalni i nesamostalni) -Karakteristika ovih akata je u tome što je ovlaštenje za njihovo donošenje utvrđeno već prije u nekoj pravnoj normi (Ustavu ili zakonu).Donose se prema posebnom ovlaštenju sadržanom u višoj pravnoj normi. . mora biti sadržana u pravnoj normi (Ustav ili zakon). Izvode se iz samog zakona. Članak 100. na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis. Podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju: . Stanje nužde). S prestankom važenja zakona gubi snagu i općenormativni akt donesen za njegovo izvršenje. Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. 4. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. bez obzira na organe koji su u pitanju. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. ako Hrvatski Sabor ne odluči drugačije. To ovlaštenje može biti dano u obliku ustavnog ili zakonskog ovlaštenja. Podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona: -Svrha je ovog podzakonskog općenormativnog akta da posluži za osiguranje što lakšeg i uspješnog izvršenja zakona. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. 7 . U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti. Ustava RH regulira donošenje uredbe sa zakonskom snagom kao spontanog podzakonskog općenormativnog akta koji može donijeti samo predsjednik RH: „Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. 2. dano generalno ili za pojedine situacije (npr.Nomotehnika » M. Podzakonski općenormativni akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakon -Njima se ili dopunjuju već postojeće zakonske odredbe ili se podzakonskim općenormativnim aktom propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst.u svakom slučaju osnova za prenošenje ovlaštenja.

Vrijednost pravne regulacije određene materije u pravnom propisu primarno ovisi o načinu na koji je iskazan i obuhvaćen sadržaj materije koje je trebalo normativno regulirati.sadržajna komponenta odredaba pravnog propisa o pojedinom pitanju koje taj pravni propis regulira izuzetno je važna. Što je širi krug slučajeva na koje pravni propis se odnosi i što je veći broj subjekata koji su dužni postupati po njegovim odredbama to je pravni propis po svom sadržajnom obujmu veći. .  Odnos sadržaja pravnog propisa prema broju odredaba koje se na taj sadržaj odnose: .K.položaj pojedinih odredaba u sistematici pravnog propisa izražava također stupanj važnosti koji je donosilac takvog pravnog propisa poklonio odnosima koji se reguliraju tim odredbama.© U sadržajnom smislu – obujam pravnog propisa predstavlja ukupnost društvenih odnosa i subjekata koji su odredbama odgovarajućeg pravnog propisa obuhvaćeni. 8 . Međutim.veći broj odredaba u heterogenom pravnom propisu o jednom posebnom pitanju znači iskazivanje i priznavanje veće važnosti od strane donosioca takvog propisa upravo tom pitanju u odnosu na druga pitanja koja dotični pravni propis također regulira. Kada su pojedina pitanja u pravnom propisu izdvojena u zasebnu cjelinu i kada su posebno prikazana u sadržaju pravnog propisa onda je to dokaz njihova značenja i važnosti gledano s aspekta donosioca pravnog propisa(MEĐUZAVISNOST SADRŽAJA I FORME). obujam pravnog propisa može biti širok i kad se odnosi na mali broj subjekata uz uvjet da se odnosi na velik broj slučajeva i obratno. .Nomotehnika » M.

da je provedena određena procedura donošenja pravnog propisa 3. da je u pravnom propisu osigurano vremensko i prostorno djelovanje. Nadležnost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja donošenju pravnog propisa. Takve pretpostavke jesu: 1. Ovlaštenje za donošenje pojedinog pravnog propisa sadržano je uvijek u nekom višem pravnom pravilu. da je donosilac pravnog propisa nadležan 2. Nadležnost može u višem pravnom pravilu biti propisana: a) DIREKTNO – slučaj kada se točno naznačuje tko će i kojom vrstom propisa koju materiju regulirati b) INDIREKTNO – kada se u višem pravnom propisu označava vrsta pravnog propisa kojom će se odgovarajuća materija regulirati Postoje dvije vrste nadležnosti: 1. stvarna nadležnost – određuje koje radnje odnosno vrstu odluka neki organ donosi 2.© PRETPOSTAVKE ZA DONOŠENJE I IZRADU PRAVNIH PROPISA Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa su takve pretpostavke koje su nužne za pravilno (ustavni i zakonito) donošenje bilo kojeg pravnog propisa. Donosilac pravnog propisa mora nedvojbeno znati odgovor na dva pitanja: a) Da li je uopće nadležan za donošenje određenog pravnog propisa? b) Koja pitanja i koliko široko može zahvatiti odredbama pravnog propisa koji smije donijeti? Prema Poslovniku Hrvatskoga sabora prijedlog zakona kojim se pokreće postupak donošenja zakona mora prije svega sadržavati ustavnu osnovu donošenja zakona. da pravni propis ima odgovarajući sadržaj 4. mjesna nadležnost – utvrđuje prostor djelovanja nekog organa Donosilac pravnog propisa čini grešku: a) kada normira materiju koju nije ovlašten normirati b) kada materiju koju inače može normirati. Nadležnost donosioca pravnog propisa Nadležnost znači pravo i dužnost jednog društvenog subjekta da određene društvene odnose regulira putem odgovarajućeg pravnog propisa.K. normira šire nego što je inače dopušteno c) ako materiju koju je dužan regulirati uopće ne regulira 9 .Nomotehnika » M.

Utvrđena pravila procedure obvezuje donosioca odgovarajućeg pravnog propisa na način što ovaj mora prilikom donošenja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da bi njegov propis bi donesen na formalno dopustiv način. ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći. odnosno dopunjuju. posebice stručna mišljenja. 10 . • Kad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. 3. 2. U obrazloženju prijedloga zakona daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. Konačni prijedlog zakona sadrži isto što i prijedlog zakona samo što se umjesto teksta P. proglašenja i objavljivanja. tekst prijedloga zakona. prihvaćene međunarodne ugovore i druge akte kojima obrazlaže svoj prijedlog.K. od prve faze davanja prijedloga ili inicijative za donošenje pravnog propisa do posljednjih faza usvajanja. s obrazloženjem 5. tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju. ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona 4. Postupak donošenja zakona Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu.Z. klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada. Prijedlog zakona sadrži: 1. prilaze tekst konačnog P.Nomotehnika » M. ustavnu osnovu donošenja zakona. Tekst prijedloga zakona sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi. Greška u proceduri donošenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalno pravnu valjanost pravnog propisa i čini osnovu za postavljanje pitanje njegove ustavnosti i zakonitosti.© PROCEDURA DONOŠENJA PRAVNOG PROPISA Procedura donošenja pravnog propisa čini skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku čitava postupka.Z. ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona Uz prijedlog zakona predlagatelj može dostaviti i odgovarajuću dokumentaciju.

5. Poslovnik i politički sustav. matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Saboru s mišljenjem. odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona. 4. uz matično. 3. Predlagatelj zakona obvezan je izvijestiti predsjednika Sabora tko će u radnim tijelima i Saboru davati obavještenja i objašnjenja. a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona. razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mišljenja.K. predsjednicima radnih tijela i zastupnicima. Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela. koji ih dostavlja predlagatelju zakona. Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona. Prijedlog zakona u gornjem desnom kutu naslovne stranice obvezatno sadrži oznaku: »P.”.© Podnošenje i upućivanje prijedloga • Postupak donošenja zakona pokreće se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona. usmeno izlaganje predlagatelja. kada Vlada nije predlagatelj. primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela. Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze. na temelju izvješća Odbora za financije i državni proračun. svim zastupnicima i predsjedniku Vlade. koje podnosi Saboru. Matično radno tijelo će razmotriti mišljenja. Izvješća se radnih tijela upućuju predsjedniku Sabora.. a zakon koji se usklađuje s propisima Europske unije oznaku “P.. raspravu o pojedinostima. utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva.Z.Nomotehnika » M.E. Kad razmotri prijedlog zakona. br . Sabor ne može odlučivati o prijedlogu zakona prije nego. predsjednik matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu.Z. raspravu o stajalištima radnih tijela. primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja. opću raspravu o prijedlogu zakona..«. matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenju. vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta. • • Razmatranje prijedloga u radnim tijelima • • • • • • • Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora. Rasprava o prijedlogu zakona (prvo čitanje zakona) Prvo čitanje zakona obuhvaća: 1.. 2. osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav. U izvješću. primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu. Radna tijela. prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela. Predsjednik Sabora upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela. primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog. br. koja su. usvajanje zaključka o potrebi donošena zakona 11 .

odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Predlagatelj zakona.K.objašnjenje odredbi predloženog zakona. Ako predlagatelj zakona ne podnese konačni prijedlog zakona u propisanom roku.druge važne okolnosti u vezi s pitanjima koja se uređuju zakonom.© Predlagatelj zakona. iznositi mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima.pitanja koja se njime rješavaju. kojim se prihvaća donošenje zakona. • Usmeno izlaganje na početku rasprave može podnijeti samo predlagatelj ili jedan od predstavnika. smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju pojedinih zakonskih odredbi. Obrazloženje konačnog prijedloga zakona obuhvaća: razloge zbog kojih se zakon donosi. predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona. odnosno predstavnici koje on odredi. • Po završenoj raspravi zaključkom. prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona. podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te . • Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon. • Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona. utvrđuju se stajališta. posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrditi da za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona postoje osobito opravdani razlozi. prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju. primjedbama i prijedlozima tijekom cijele rasprave. 12 . Konačni prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon. . odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog izlaganja na početku rasprave imaju prava davati objašnjenja.Nomotehnika » M. može povući prijedlog zakona do zaključenja rasprave. na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja zakona i izvješća matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo. . Ako se konačnim prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje. • Konačni prijedlog zakona Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona.

Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik. te Vladi ako nije predlagatelj. . . Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona. a kad konačni prijedlog zakona sadrži odredbe s povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredbi. Treće čitanje zakona provodi se. . odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno izlaganje. odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. u pravilu. tada mora imati pisanu podršku još 25 zastupnika. Treće čitanje zakona . . . osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona. .K.Predlagatelj zakona očituje se o svakom pojedinom amandmanu. koji sadrži sve što i prijedlog zakona. Predlagatelj zakona. kada to odluči Sabor Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. zakon se može donijeti po hitnom postupku. člancima te o podnesenim amandmanima. zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona.© Rasprava o konačnom prijedlogu zakona (drugo čitanje zakona) Drugo čitanje zakona obuhvaća: .stajalištima radnih tijela. glavama. Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s propisima Europske unije ako to zatraži predlagatelj.odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. 13 .Nakon rasprave odlučuje se o podnesenim amandmanima. . Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku može podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili više članova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili više članova.Treće čitanje se provodi iznimno.U tijeku rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima. svim zastupnicima.raspravu o podnesenim amandmanima.Nomotehnika » M. Predsjednik Sabora bez odgađanja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela.Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima. odnosno odjeljcima. samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi. a na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana. ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadržaj konačnog prijedloga zakona Donošenje zakona po hitnom postupku Iznimno.raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona.

dostavlja predsjedniku Sabora izvješća o izvršenju državnog proračuna 14 . Donošenje državnog proračuna . dostaviti mišljenje Odboru za zakonodavstvo. . neovisno je li predlagatelj zakona ili ne. ili nakon isteka roka. . radi ocjene njegove osnovanosti. Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja nije osnovan.O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Vlada. postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona o kome se odlučuje. Predsjednik Sabora upućuje prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona Odboru za zakonodavstvo.Prijedlog državnog proračuna s obrazloženjem predsjedniku Sabora podnosi Vlada.Podnesene amandmane predsjednik Sabora upućuje i matičnom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima . nakon što pribavi mišljenja matičnoga radnog tijela te Vlade.Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od konačnog prijedloga zakona. Matično radno tijelo i Vlada dužni su. . Sabor može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja. u rokovima utvrđenim zakonom.Zajedno s prijedlogom državnog proračuna podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproračunskih fondova s obrazloženjem te konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna.K. Vjerodostojno tumačenje zakona Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona može podnijeti ovlašteni predlagatelj zakona. . klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada .Amandman se upućuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o konačnom prijedlogu zakona. Odbor za zakonodavstvo utvrdit će prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Saboru. predlagatelju zakona i Vladi kada ona nije predlagatelj zakona. on će o tome izvijestiti Sabor koji povodom toga izvješća donosi odluku.Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Sabora. prihvaćen na sjednici Sabora. ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona osnovan te u roku od 15 dana izvješćuje o svom stajalištu Sabor.Pri donošenju državnog proračuna primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona.Vlada. matičnom radnom tijelu i Vladi. .Izjašnjavanje predlagatelja i vlade je u pravilu usmeno.Predsjednik Sabora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima. u roku od 15 dana. . . naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik.© Amandmani .Amandman.Nomotehnika » M. Ako utvrdi da je prijedlog osnovan. . . ako ona nije podnositelj prijedloga. Odbor za zakonodavstvo. a mora sadržavati naziv zakona.

• • • • • Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva. Hrvatski Sabor može donositi i akte u obliku odluke. . ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu. preporuka i drugih akata Sabora primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona.odluku o raspuštanju Sabora.Za donošenje odluka na sjednici Sabora potrebna je nazočnost većine zastupnika. osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske ili Poslovnikom drukčije određeno. Deklaracijom se izražava opće stajalište Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu.Nomotehnika » M. . s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena. deklaracija. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave.Postupak donošenja ostalih akata.odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade.K.Poslovnik Sabora. izborni sustav. neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog zakona ili konačni prijedlog zakona. Većinom glasova svih zastupnika. ustrojstvo. odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade.Predlagatelj akata dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Sabora. osim ako Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom nije drukčije određeno. Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje. rezolucija. a zatim o pojedinostima. . zaključke i druge akte Sabor donosi većinom glasova.odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske. rezolucije. ukoliko je na sjednici Sabora nazočna većina zastupnika. Zaključcima Sabor utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama. . . . a prema naravi akta isti mora sadržavati obrazloženje. ako Sabor ne odluči drukčije.zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. poslovnika ili pravilnika kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo.U pogledu postupka za donošenje odluka.Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske. .Zakone. . način rada i odnosi u saboru ili obavljaju druga opća ovlaštenja. Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području.© Donošenje ostalih akata Sabora . uvijek se pokreće prijedlogom akta. kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske. načina rada i odnosa u Saboru. Sabor donosi: . Odlučivanje na sjednicama Sabora . 15 . Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade. odluke.

Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinom članu Vlade o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti.donosi ustavne zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina.K. Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara ministar.Zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupničko pitanje. . Zastupnik je dužan navesti kome upućuje zastupničko pitanje. za njihovo donošenje dovoljna je većina glasova nazočnih zastupnika. te o izvršavanju zakona i drugih akata Sabora. .Ako je nezadovoljan odgovorom zastupnik može zatražiti da mu Vlada. . .donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Usmena zastupnička pitanja: . odnosno ministar dostavi pisani odgovor. Ustava Republike Hrvatske. . neovisno o tome što se pojedini zakon ili akt donosi većinom glasova svih zastupnika.donosi Ustav Republike Hrvatske i promjenu Ustava Republike Hrvatske. stavka 2.donosi odluku iz članka 7. . odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti.Kada se u postupku donošenja zakona na sjednici Sabora na temelju odredbi Poslovnika donose odluke koje prethode donošenju zakona i drugih akata. . a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života.Zastupnička pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku.»Aktualno prijepodne« održava se na početku svake sjednice Sabora.donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike. Zastupnička pitanja . odnosno dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. i članka 8. prije prelaska na prvu točku dnevnog reda i traje.Zastupnik može postaviti jedno pitanje.Nomotehnika » M. odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme »Aktualnog prijepodneva«. . . Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme. .potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske. .© Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Sabor: .Usmena pitanja Vladi.Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik ili član Vlade. osim ako je Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom određeno da se i te odluke donose kvalificiranom većinom. u pravilu četiri sata. . 16 .

a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Saboru.K. posredovanjem predsjednika Sabora.© Pisana zastupnička pitanja: . Interpelacija se podnosi u pisanom obliku. odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje. . teleološko. ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike. U njoj mora biti jasno postavljeno i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati.Zastupnici mogu. Jedna od najvažnijih pravnih tehnika je tumačenje. 17 . iskaza. postavljati zastupnička pitanja u pisanom obliku a nakon dobivenog odgovora i dopunska zastupnička pitanja. povodom interpelacije. Prema grč. Podnesenu interpelaciju predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima. logičko. Po završenoj raspravi o interpelaciji Sabor može postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade.Nomotehnika » M. Raspravu o interpelaciji Sabor može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom. najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema interpelacije. Interpelaciju predsjedniku Sabora podnosi najmanje desetina zastupnika. dostaviti predsjedniku Sabora. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli. Interpelacija Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva. Interpelacija se može podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlade ili člana Vlade na postavljeno pitanje. Filozofu Aristotelu cilj je takve tehnike – postići uvjerljivost kod slušateljstva. povijesno. Tumačenje u pravu predstavlja pronalaženje smisla pravnih izraza. ¿Tumačenje može - biti (s obzirom na rezultat) deklaratorno ili doslovno ekstenzivno (prošireno) restriktivno (suženo) jezično tumačenje. sustavno. odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Sabora ili je zatražio pisani odgovor. poruka i tekstova. izvješće o svojim mišljenjima i stajalištima povodom interpelacije. Predsjednik Sabora upućuje izvješće zastupnicima. - Pravna tehnika je skup znanja. pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini. U istom roku Vlada. Vlada je obvezna. postupaka i pravila kojima se dolazi do ispravne odluke kod primjene (stvaranja prava).Pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku daje se u roku 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi.

Nomotehnika » M. Teritorijalno važenje pravnog propisa→ pravni propis obvezuje svojim odredbama sve subjekte na koje se odnosi. grada ili općine) 18 . S obzirom na prostorno djelovanje pravni propisi dijele se obično prema širini teritorija na kojem važe njihove odredbe: 1. Ono što su njegovi politički ciljevi on će pokušati „pokriti“ papirom. Proučavaju se namjene ustavotvorca ali i sve okolnosti koje su bile u vrijeme donošenja pojedinog propisa. ¿Djelovanje pravnog propisa u prostoru Osigurati prostorno djelovanje pravnog propisa znači osigurati mogućnost primjene njegovih odredaba na određenom području. . Gledano sa stajališta tehnike izrade pravnog propisa. prigovor na valjanost izrađenog pravnog propisa može se staviti i u slučaju kad je raspored materije zahvaćen sadržajem bez logičke veze ili kad je redoslijed materije u tom sadržaju međusobno ispremiješan. • ako materiju koju regulira sadržajem pravnog propisa koji donosi zahvati šire nego što smije tj. U svim tim slučajevima moguće je staviti prigovor na valjanost takvog pravnog propisa sa stajališta ustavnosti i zakonitosti. univerzalni – vrijede na najširem ukupnom teritoriju (oni koje donose republički organi) 2.Teleološko tumačenje Ustava je tumačenje ustava i drugih pravnih propisa u skladu sa ciljem kojeg donositelj tog propisa želi postići. telos=cilj.© Teleološko načelo → grč. a koji se nalaze na teritoriju na kojem važi.K. ¿Sadržaj pravnog propisa Dati odgovarajući sadržaj pravnom propisu znači obuhvatiti njegovim odredbama onu oblast društvenih odnosa koja odgovara nadležnosti njegova donositelja. Donosilac pravnog propisa čini grešku: • ako ne zahvati sadržajem pravnog propisa sve društvene odnose koje tim propisom mora zahvatiti prema stvarnoj nadležnosti. Odnosi se na cilj ili svrhu zakona. Govori o utjecajima koja zakonodavac sastavljanjem pravnog akta želi postići. Napisat će pravni akt koji će u stvarnosti ako bude primjenjiv kao što je zakonodavac želio ostvariti njegove političke ciljeve. partikularni – vrijede samo na određenom užem teritoriju (oni koji se donose unutar županije. ako obuhvati i onu oblast koja nije u njegovoj nadležnosti.

Ako se jedan pravni propis donese prije nego je to i zaista potrebno onda dobivamo propis koji je zapravo ispred društvenih potreba pa je i njegova vrijednost dvojbena. To je vrijeme njegova stupanja na snagu. uz mogućnost primjene sankcije na one koje se odnosi. Okolnost da u tekstu pravnog propisa nije sadržana odredba o početku njegova važenja čini čitav propis manjkavim. načelnog pristupanja određivanju početka važenja za odgovarajuću vrstu propisa u svim onim slučajevima kada u njihovom tekstu. u nekom višem pravnom pravilu. 89.© ¿Djelovanje pravnog propisa u vremenu Vremensko djelovanje jednog pravnog propisa znači da taj propis obvezuje svojim odredbama subjekte na koje se odnosi u određenom vremenu. U našem sustavu prava čl. određivanje početka važenja pravnog propisa točnim navođenjem dana.početak važenja pravnog propisa . Greška pri procjeni vremena u kojem jedan propis treba donijeti može imati višestruko neželjene posljedice. Donosilac propisa mora paziti da propis donese u pravom trenutku. tj. određivanje početka važenja pravnog propisa nastupom određenog događaja 19 . određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova objavljivanja 3.K.“ Ustav i Ustavni zakon za provedbu Ustava stupaju na snagu danom proglašenja Načini mogućeg početka važenja pravnih propisa: 1. nije određen početak važenja. osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno. određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova donošenja(početak važenja prije objavljivanja) 4. mjeseca i godine (kalendarska oznaka važenja) 2. određivanje početka važenja pravnog propisa vremenskim momentom nakon njegova objavljivanja 5.Nomotehnika » M.prestanak važenja pravnog propisa ¿Početak važenja pravnog propisa Početak važenja pravnog propisa je vremenski određen moment od kojeg pravni propis počinje pravno djelovati obvezujući svojim odredbama. Ustava regulira takvu situaciju: „Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. Kod vremenskog važenja pravnog propisa treba razgraničiti dva momenta: . Manjkavost takve vrste može biti ublažena postojanjem. Početak važenja pravnog propisa određuje njegov donosilac. od početka svoga važenja pa ubuduće sve do prestanka njegova važenja. propustom donosioca.

20 . a da ujedno ne naznačava prestanak važenja ranijeg propisa. Načini mogućeg prestanka važenja pravnih propisa: 1.S obzirom da opći akti za izvršenje pravnog propisa nemaju samostalnu egzistenciju već su vezani za sudbinu akta za čije su izvršenje donijeti.Ako donošenje jednog propisa treba dovesti do prestanka važenja samo jednog dijela nekog ranije donijetog propisa.osim odredaba članka……“ . onda takav djelomični prestanak važenja treba zasebno i precizno označiti npr. uzima se kao da je važenje starog propisa prestalo jer se sada primjenjuje novi propis (načelo „lex posterior derogat legi prior“) • Prestanak važenja pravnih propisa protekom roka Iako se pravni propis u principu donosi na neograničeno vrijeme moguće je da se on u svome važenju ipak ograniči. oni prestaju važiti prestankom propisa za čije su izvršenje donijeti. . onda ove treba navoditi prema redoslijedu donošenja tj. Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv. . s oznakom službenog glasila u kojem je bio objavljen i kada. .© ¿Prestanak važenja pravnog propisa Prestanak važenja pravnog propisa znači da pravni propis prestaje obvezivati svojim odredbama.K.Odredbe o direktnoj derogaciji treba izraditi na način da se u završnom dijelu pravnog propisa naznači koji propisi prestaju važiti. onda se ovi navode prema hijerarhijskome rangu. Formalno normiranje s privremenim trajanjem→ograničenje se vrši oznakom roka do kojeg će taj propis važiti. . Prestanak važenja pravnog propisa protekom određenog vremena 3. „Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti zakon…….Indirektna derogacija→ u situacijama kada jedan novodonijeti propis na drugačiji način regulira istu materiju koja je već regulirana nekim ranije donijetim propisom. . Ako se označava da jednim propisom prestaje važiti više propisa iste pravne snage.Nomotehnika » M. Prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti (derogacija pravnog propisa) 2. najprije najstarije pa onda po teme kriteriju dalje. Prestanak važenja pravnog propisa objektivnim stavljanjem izvan snage • Derogacija pravnog propisa →prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti. odumiranje pravnog propisa) 4. Pri tome se precizira i navodi puni naziv propisa koji prestaje važiti.Kada se jednim propisom označava prestanak važenja više ranije donijetih propisa.Rang derogacije →stupanjem na snagu jednog propisa može dovesti do prestanka važenja samo onih propisa koji su po svojoj snazi (hijerarhiji) istog ili nižeg ranga od pravnog propisa kojim se proglašava njihov prestanak važenja.

prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ograničenjima uspostavljenim pravnim poretkom u državi. ali se pravne posljedice nastale njegovom primjenom ne diraju (ex nunc).© • Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv. st. značajke posebnog postupka njihova donošenja i izmjene. Zajedničko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne države je zabrana svake samovolje pri odlučivanju i postupanju svih državnih tijela. • Prestanak važenja pravnih propisa objektivnim stavljanjem izvan snage Pravni propisi mogu prestati važiti objektivnim stavljanjem izvan snage (poništavanjem ili ukidanjem) uslijed njihove neusklađenosti s višim pravnim propisima (povreda ustavnosti i zakonitosti). nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano poštivanje prava čovjeka.K. i to od trenutka njegova stupanja na snagu (ex tunc). Međutim ako do takvog formalnog proglašavanja prestanka važenja propisa ne dođe. pružanjem zaštite. Pravna država je koncepcija koja svoje težište stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi. odumiranje pravnog propisa) Kad prestanu postojati društveni odnosi koje jedan pravni propis regulira. Opsolentnost→ prestanak postojanja svrhe i cilja zakona što dovodi do prestanka razloga postojanja pravnog pravila. Vladavina prava u pravnom smislu zahtjeva strogo pridržavanje ustava i zakona od strane svih državnih tijela i pojedinih dužnosnika. Vladavina prava u političkom smislu objedinjava u sebi niz načela ustavne vladavine. kao i od samih građana. Dvije formalno. koji je složeniji od donošenja običnih zakona 21 . ipak će pravni propis prestati važiti jer je izgubio bazu svoje primjene.pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi: 1. što osigurava. Poništavanje→propis stavlja izvan snage. položaj donositelja ustavnopravnih normi 2. nastala u njemačkoj pravnoj teoriji 19.Nomotehnika » M. Ukidanje→pravni propis se stavlja izvan snage s tim da u buduće njegova primjena nije više pravno moguća. ¿Kontrola pravnih propisa U hrvatskom pravnom sustavu primarni nosilac kontrole ustavnosti i zakonitosti propisa je Ustavni sud. onda se najčešće takav propis stavlja izvan snage. ali se ujedno poništavaju i sve pravne posljedice nastale uslijed primjene tog propisa. na temelju mandata dobivenog od naroda. pod političkim nadzorom predstavničkih tijela.

Neposredno (apstraktno) odlučivanje o ustavnosti zakona je odlučivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora riješiti.Nomotehnika » M. ukidanje pravnih propisa – ne dira u ranije nastale pravne posljedice 2.st. 4. – Ustavno vijeće. vlade i sudbene vlasti. prethodni nadzor ustavnosti -od socijalističkih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963. znači treba sanirati sve posljedice koje je prouzročila primjena propisa USTAVNI SUD Ustavni sud je državno tijelo visokog autoriteta čija je prvenstvena zadaća nadzor nad ustavnošću zakona. Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: 1. radi se o ustavnom sporu. pri čemu odluka suda ima učinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima iz primjene (djeluje samo inter partes). 7.K. O neustavnosti zakona ustavni sud odlučuje apstraktno (nezavisno o konkretnom pravnom predmetu. 3. 8. Posredno (akcesorno) odlučivanje o neustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba riješiti kako bi se mogao riješiti sam predmet sudbenog spora. Djelokrug ustavnog suda: 1. bez obzira na bilo kakav konkretni slučaj. zalagali su se Jellinek i Merkl -prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920. poništavanje pravnih propisa – djeluje retroaktivno. 6. – europski model -francuski Ustav iz1958. narodnih inicijativa ili narodnog veta sude za povredu ustava visokim državnim dužnosnicima u povodu ustavne tužbe pružaju zaštitu sloboda i prava čovjeka i građanina donose interpretativne odluke – tumačenja Ustava i zakona. referenduma. 5. 2. na zahtjev najviših državnih tijela Sastav Ustavnog suda RH: 22 . Ustavni suci su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta. odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). nadzor ustavnosti zakona nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa odlučuju u sporovima o pravima i dužnostima najviših tijela državne vlasti rješavaju sporove o ustavnim pravima među državama članicama federacije nadziru zakonitost provedbe izbora. a često i način korištenja Ustavom zajamčenih sloboda i prava. Povijesni razvitak institucije ustavnog suda: -prvi nacrt pripisuje se Sieyesu. a u pravnoj doktrini 19. zakon ili njegove odredbe – ako su odlučili da su protuustavne poništavaju se ili ukidaju).© Enoncijacija zakonitosti je izričita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se zakonom razrađuju odredbe ustava.

osim kada Ustav ili U Zakon propisuje posebnu većinu. odlučujućim tijelima 3. istaknuo u struci znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem.K. tijela smatraju da nisu ovlaštena odlučiti u određenoj stvari Pet načina pozitivnog političkog utjecaja ustavnog suda: 1. negativni sukob djelokruga – kada određena drž. na zahtjev tijela ovlaštenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti. pridonose racionalizaciji procesa odlučivanja 4. djeluje kao zaštitnik ustavnih načela o odgovornosti izvršne vlasti 5. državnih odvjetnika. US je dužan pokrenuti i provesti postupak 4.Nomotehnika » M. svatko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa – ali takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji će sam odlučiti o tom hoće li u povodu prijedloga pokrenuti postupak 2. predsjednik RH.N Odluke se donose većinom glasova svih sudaca. pozitivni sukob djelokruga – kada 2 ili više drž. Vlada.© 13 sudaca (prije 11) koje iz reda istaknutih pravnika (sudaca.moraju biti obrazložena. diplomirani pravnik sa najmanje 15 g. pučki pravobranitelj. odvjetnika i sveučilišnih profesora) bira Sabor na vrijeme od 8 godina. Ustavni sud može sam pokrenuti postupak 3. Vrhovni sud. ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost suci između sebe biraju predsjednika suda na rok od 4 godine postupak kandidiranja sudaca provodi Odbor za Ustav. štiti prava oporbe i olakšava joj da vladajuću većinu zadržava u granicama ustavnih ovlasti 2. objavljuje se u N. tijela smatraju da su ovlaštena odlučiti u određenoj stvari 2. Sukobi djelokruga (rješava ih US): 1. bez ograničenja ponovnog izbora uvjeti: hrvatski državljanin. sudovi u postupku 5. pridonosi jačanju pravne svijesti građana i primjeni ustavnih načela u zakonodavstvu i životu 23 . politički sustav i poslovnik Sabora RH - Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH (ocjena ustavnosti zakona i drugih propisa): 1. štite prava manjina i time nadoknađuju njihovu slabu zastupljenost u pol. radnog iskustva. odluke – donose se o meritumu (biti) stvari o kojoj se sud izjašnjava 2. Hrvatski Sabor. najviša tijela lokalne i regionalne samouprave Akti Ustavnog suda (donose se većinom glasova svih sudaca): 1. rješenja – donose se u svim ostalim slučajevima .

ovim se zakonom uređuju uvjeti i postupak za izbor sudaca US i prestanak njihove dužnosti. dužan ga je pisano obrazložiti Izdvojeno mišljenje može izraditi i više sudaca zajedno ako se protive izreci i/ili obrazloženju odluke ili rješenja zbog istovjetnih pravnih razloga koji su usmeno obrazloženi na Sjednici Ustavnog suda (skupno izdvojeno mišljenje). -U hrvatskom pravnom sustavu osim Ustavnog suda i drugi državni organi u određenim situacijama mogu kontrolirati ustavnost i zakonitost određenih općih akata: • Prema Zakonu o Vladi RH. koje može odluku donijeti samo jednoglasno. ime i prezime njegovog punomoćnika. nadzor nad zakonitošću rada ustanove i njezinih općih akata obavlja u pravilo nadležno ministarstvo ¿Obustava od izvršenja pravnog propisa 24 . Samouprave • Prema Zakonu o ustanovama. oznaku odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca. objavi u »Narodnim novinama« i u slučaju kad objava odluke ili rješenja nije obavezna prema članku 29. • Prema Zakonu o sustavu državne uprave u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lok.© §Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime. Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost. Skupno izdvojeno mišljenje potpisuju svi suci koji su izdvojili svoja mišljenja Sudac koji je najavio izdvojeno mišljenje ima pravo istodobno zahtijevati da se donesena odluka ili rješenje. Sudac koji na Sjednici Ustavnog suda izdvoji mišljenje u pogledu izreke i/ili obrazloženja odluke ili rješenja i usmeno ga obrazloži na Sjednici Ustavnog suda. . Uz tužbu se mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili prijepisu. . Podnesci upućeni sudu moraju biti potpisani. Postupak vodi sudac US. odnosno rješenja na Sjednici Ustavnog suda. Podnosi se US izravno ili ih se šalje poštom.postupak i pravno djelovanje njegovih odluka .Nomotehnika » M. zajedno s izdvojenim mišljenjem.zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom . dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe. o ustavnoj tužbi odlučit će sjednica Suda. Vlada ima pravo i dužnost ukinuti propis ministarstva ili drugog republičkog organa državne uprave. Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupati. Podnesci Ustavnog suda – postupak pred Ustavnim sudom pokreće se pisanim zahtjevom. Ustavnog zakona. prebivalište ili boravište odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe.uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima.K. ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Suda. razloge tužbe.i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad US Izdvojeno mišljenje Sudac ima pravo na izdvojeno mišljenje ako većina sudaca na Sjednici Ustavnog suda prihvati odluku ili rješenje čijoj se izreci i/ili čijem se obrazloženju sudac protivi. Pravna priroda UZ o Ustavnom sudu. stavku 1. oznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno. . Sudac je dužan pisano obrazložiti i dostaviti predsjedniku Ustavnog suda izdvojeno mišljenje u roku osam dana od dana donošenja odluke. prijedlogom i ustavnom tužbom.

¿Povratno djelovanje pravnog propisa (retroaktivnost) Povratno djelovanje pravnog propisa znači da se taj propis primjenjuje na situacije koje su nastale i postojale prije nego što je sam propis stupio na snagu. U takvom slučaju predmet se rješava na temelju zakona. ili se eliminira sama odluka kojom je došlo do obustave.© Kod obustave od izvršenja radi se zapravo o privremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta (u pravilu podzakonske prirode) koja nastaje zbog toga što je pravno ovlašteni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvršenja sumnjajući u njegovu ispravnost U takvom slučaju konačnu odluku donosi neki drugi (viši) organ koji odlučuje da li je do obustave od izvršenja trebalo doći ili ne. Zakonodavac u principu isključuje retroaktivno djelovanje pravnog propisa dopuštajući ga samo izuzetno i uz strogo propisane uvjete i često određene baš samim Ustavom. 25 .K. Takav se akt može u povodu nekog drugog slučaja i dalje primjenjivati sve dotle dok ga nadležni organ u propisanom postupku ne stavi izvan snage.Nomotehnika » M. budući da se kod ekscepcije utvrđuje nezakonitost podzakonskog normativnog akta samo s obzirom na konkretni slučaj o kojemu se rješava. tada mora predlagatelj zakona dobro obrazložiti opravdane razloge koji nalažu retroaktivnost. Kod ekscepcije ilegalnosti pravni propis podzakonske prirode se ne stavlja izvan snage. U hrvatskom pravnom sustavu samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Tko se može koristiti pravom na obustavu od izvršenja pravnih propisa određuje zakonodavac koji pravnom normom (u pravilu zakonom) ovlašćuje određene subjekte da mogu provoditi ovu mjeru prema određenim kategorijama pravnih propisa. što ima za posljedicu ili konačnu nemogućnost primjene pravnog propisa koji je obustavljen od izvršenja. ¿Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti) Ekscepcija nezakonitosti je svojevrstan oblik kontrolnog ovlaštenja prema pravnim propisima putem kojega određeni organi (u pravilu sud) odbija primjenu pravnog propisa (prije svega propisa podzakonske prirode) na konkretan slučaj kad utvrdi da je to u suprotnosti s višom pravnom normom (zakonom).

Plan normativne djelatnosti je specifičan dokument temeljem kojega se planski (smišljeno) obavljaju pojedine radnje normiranja.) 26 . kojim pitanjima treba dati prioritet i u kojoj mjeri . Plan normativne djelatnosti u oblasti reguliranja prihoda ili oblasti obrazovanja. U planu normativne djelatnosti mora biti naročito vidljivo: 1. a posebno oblike procedure za donošenje određenih pravnih pravila (npr.K. poznavanje principa načela izrade pravnih propisa. Širi plan→ukupna plansko normativna djelatnost za određenu strukturu (za ustanovu. poznavanje društveno-političkog uređenja i pravnog sustava. Znanje koje se smatra nužnim obuhvaća: 1. odnosno dopune određenih pravnih propisa. sposobnost jezičnog izražavanja ¿PLAN NORMATIVNE DJELATNOSTI Planirati normativnu djelatnost znači predviđati radnje koje će se u vremenu za koje se plan donosi biti nužno poduzeti radi stvaranja novih. turizma i sl.znanje nomotehnike 4.U planu treba predvidjeti faze normiranja. za općinsko vijeće ili županijsku skupštinu) Uži plan→plan normativne djelatnosti određene strukture razdvojen po nositeljima ili prema prirodi materije koja će se regulirati pravnim propisima donesenim na osnovu plana (npr. u kojem vremenu i na koji način 3. javna rasprava). pomorstva. opća naobrazba (osobna kultura redaktora) 2. poznavanje literature i terminologije 3. . te izmjene starih ili stavljanja izvan snage postojećih pravnih propisa. tko i koji pravni propis treba donijeti 2. njihovo trajanje i radnje koje je pri tome nužno poduzeti. referendum.Nomotehnika » M. poznavanje ustavne materije.Planom normativne djelatnosti treba predvidjeti i otvaranje procedure stavljanja izvan snage ili izmjene.© ¿Subjektivne pretpostavke za izradu pravnih propisa Temeljna subjektivna pretpostavka za uspješno bavljenje izradom pravnih propisa je posjedovanje odgovarajućeg znanja.

K.  Načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa . kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa 2. Opća načela služe za izradu svih pravnih propisa. koji nisu lokalizmi i provincijalizmi.© ¿NAČELA IZRADE PRAVNIH PROPISA Postoje opća i posebna načela za izradu pravnih propisa.Zahtjev kvalitete stila pravnih propisa izražava se u potrebi da jednoj misli uvijek odgovara isti jezični izraz tj.Zahtjev kvantitete stila pravnog propisa stavlja pred redaktora obvezu da u tekstu pravnog pravila ugradi onoliko jezičnih izraza koliko je najmanje nužno da bi se shvatila misao donosioca.treba izbjegavati upotrebu stranih riječi. načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa 4. Opća načela za izradu pravnih propisa su: 1.treba težiti da sadržaj pravnog propisa bude jasan svakome . . koji se stalno upotrebljavaju.Pravi propis odnosi se na dio normativnog ovlaštenja prema nadležnosti donosioca.treba svesti na najmanju moguću mjeru upotrebu svih onih izraza kojima se ne može precizno odrediti pravo značenje . da se ista misao uvije izražava na jednaki način u čitavom tekstu pravnog propisa. a redaktor ih je na odgovarajući način ugradio u tekst pravnog propisa. koja proizlazi iz višeg pravnog propisa u sustavu prava.Jasnoća stila izražava se ovdje zahtjevom da se misao donosioca pravog propisa izrazi stilski tako da nijednog trenutka ne dovodi u sumnju čitaoca (pogotovo primjenjivača pravnih propisa) o tome što je donosilac htio reći. kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa . . načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa 3. Time se postiže ukupnost sadržaja pravnog propisa. .treba težiti upotrebi uobičajenih izraza – takvih koji su razumljivi najširem krugu ljudi. U pogledu jezičnog izražavanja pri izradi pravnih propisa treba voditi računa o slijedećim bitni elementima: . koja znači da je donosioc predvidio i obuhvatio sva pitanja koja moraju biti obuhvaćena dotičnim pravnim propisom. izrazi koji vrijede. . načelo jasnoće. načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem  Načelo jasnoće. 27 . poglavito izraza koji su teško razumljivi  Načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa Pri izradi pravnih propisa izuzetno je važno postići sklad u odnosu između jezičnih izraza upotrebljenih za izražavanje misli u jednom pravnom propisu i logičkog smisla tog propisa.Nomotehnika » M. dok posebna načela služe za izradu određenih vrsta pravnih propisa.Sadržajem pravnog propisa koji se donosi moraju biti obuhvaćeni svi oni društveni odnosi koji se reguliraju odredbama tog propisa.

Izrada konačnog teksta pravnog propisa je krajnji rezultat djelatnosti normiranja.Sadržajni odnos nižeg propisa o višem znači da donosilac nižeg propisa. odnosno da ne bude u suprotnosti s njim.K.©  Načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem Između pravnih propisa na nižoj hijerarhijskoj ljestvici i onih koji su po svom položaju viši postoje izvjesni oblici egzistencijske i sadržajne ovisnosti . ¿Dijelovi pravnog propisa: uvodni dio naslov uvodne odredbe centralni dio kaznene odredbe prijelazne odredbe završne odredbe Obavezni (bitni dijelovi) pravnog propisa:  uvodni dio  naslov  centralni dio  završne odredbe s datiranjem Ostali dijelovi (fakultativni karakter):  uvodne odredbe  kaznene odredbe  prijelazne odredbe 28 . .Egzistencijska ovisnost (ovisnost o nastanku) nižeg pravnog propisa o višem znači da niži propis ne može nastati ako za donošenje takvog propisa nije njegovu donosiocu otvorena nadležnost u nekom višem pravnom propisu. Pri tome treba paziti da sadržaj njegovog propisa bude usklađen sa sadržajem odgovarajućeg višeg pravnog propisa. formirajući njegov sadržaj mora ostati u okviru propisane nadležnosti i svojim propisom obuhvatiti samo one odnose i na onaj način kako to predviđa više pravno pravilo. a materija koja njime je obuhvaćena dobiva time potrebnu pravnu regulaciju.Nomotehnika » M. ¿IZRADA KONAČNOG TEKSTA PRAVNOG PROPISA Izrada konačnog teksta pravnog propisa znači uobličavanje u potrebnu formu odgovarajućeg propisa koji tako postaje dio pravnog sustava.

Uvodni dio kod svih podzakonskih općenormativnih akata uvijek izražava dvije bitne činjenice: 1.Nomotehnika » M. oznaku donosioca akta . .U uvodnom dijelu zakona također se ne navodi pravna osnova temeljem koje se zakon donosi.Sam tekst Ustava počinje uvodnim odredbama koje nose naziv „Izvorišne osnove“ i u njima se daje povijesni pregled kontinuiteta hrvatske državnosti i izražava tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda.K. što nije nužno jer se vrijeme datiranja daje uvijek na kraju teksta propisa. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. 29 . može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. pravnu osnovu temeljem koje se akt donosi 2. niti u posebnoj odredbi stoji oznaka donosioca. . . puni naziv toga propisa te službeno glasilo u kojem je taj propis objavljen i kada. .Svaki zakon se proglašava.U našem Ustavu pravni osnov za proglašenje zakona utvrđen je člankom 88. u pravilu poseban akt za njegovo proglašenje dok se u njegovim uvodnim odredbama (preambula) često ističu osnovne orijentacije političkog i pravnog sustava.“ Uvodni dio podzakonskih općenormativnih akata .Prilikom donošenja Ustava donosi se. tako ni uvodni dio Ustava nema onaj klasičan izgled pod kojim podrazumijevamo sadržajno postojanje uvodnog dijela s oznakom donosioca i pravnom osnovom za normiranje. . To proglašenje se vrši posebnim aktom (Odluka o proglašenju) kojega u pravilu donosi državni poglavar. U najvećem broju propisa iz uvodnog dijela proizlaze dva temeljna podatka: a) tko je donosilac dotičnog pravnog propisa b) temeljem kojeg pravnog osnova je taj propis donijet Uvodni dio Ustava .© ¿ Uvodni dio pravnog propisa Uvodni dio propisa je onaj koji u tekstu pravnog propisa stoji ispred naslova.Pravna osnova i oznaka donosioca izražava se tako da se navodi članak (ako je potrebno stavak i točka) propisa koji sadrži ovlaštenja za donošenje. Uvodni dio zakona .Katkada se u uvodnom dijelu navodi i vremenska oznaka kad je propis donesen.Kako pri donošenju Ustava nema pozivanja na pravnu osnovu iz koje proizlazi ovlaštenje njegovu donosiocu. „Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru.

¿Uvodne odredbe .K. .Nomotehnika » M. o morskom ribarstvu i sl. razloge donošenja propisa 2.Naslov predstavlja oznaku prema kojoj se jedan pravni propis razlikuje od drugoga.I uvodne odredbe imaju na odgovarajući način interpretativni karakter jer u izvjesnom smislu tumače namjeru donosioca i cilj i svrhu pravnog propisa. tumači sadržaj propisa.) . uvijek u jednoj rečenici bez skraćenica i interpunkcija. vrsta propisa (zakon. O izvlaštenju.Iz naslova pravnog propisa vide se uvijek dvije stvari: 1. načelno. ¿Centralni dio pravnog propisa Centralni dio pravnog propisa (sadržaj propisa u užem smislu) najvažniji je dio teksta pravnog propisa.) 2.© ¿Naslov pravnog propisa .Neki bitni momenti o kojima treba voditi računa pri davanju naslova: o naslov treba pisati odvojeno od ostalih dijelova teksta. metoda taksativnog normiranja 2. metoda primjeričnog normiranja 3. Po njemu se. pravilnik i sl. jasno i uočljivo o naslov treba biti kratak. metoda principijelnog normiranja 5. karakter sadržaja prema materiji koja se regulira (npr. cilj koji se želi postići 3.Naslov pravnog propisa uvijek ima interpretativno značenje.Uvodnim odredbama donosilac ukazuje na: 1. Centralni dio moguće je izraziti različitim metodama normiranja: 1. rukovodne principe kojih se treba držati prilikom interpretacije i primjene . uredba. . Centralnim dijelom obuhvaća se ukupna materija čiju pravnu regulaciju smije donosilac izvršiti jednim pravnim propisom. metoda precendentnog normiranja 30 . metoda apstraktnog normiranja 4.

koristimo je kada je nužno točno i precizno iskazati način regulacije koji se odnosi na pojedine. .Slabost metode taksativnog normiranja jest u ograničenosti primjene sadržaja propisa koji je izrađen putem taksativnog normiranja.Metoda taksativnog normiranja je jednostavna.Specifična metoda koja je nastala kao posljedica okolnosti što su određena uopćavanja pravnih pojmova svedena na principe koji dobivaju karakter pravnih načela i postaju zajednička za više pravnih propisa (npr. Metoda taksativnog normiranja . putem analogije i na slične slučajeve. .Upotrebom ove metode u sadržaju pravnog propisa navode se određeni slučajevi na koje se dotična norma odnosi i oni služe kao temeljni primjer s tim što se dotična norma može primijeniti. V. u stvari o primjeni principa presedana tako što se. II.© I. načelo jednakosti pred zakonom i sl.Ova metoda je najuobičajeniji način normiranja koji se javlja u slučajevima kada se putem uopćavanja (generaliziranja) sadržaj propisa daje tako da ga je moguće primijeniti na neograničen broj slučajeva koji se ubuduće mogu javiti.“. .Slabost ove metode je preširok obujam propisa nastalog primjenom uopćavanja. 31 .K. „ i drugo“. .Metoda kod koje donosilac pravnog propisa točno propisuje slučajeve na koje će se propis primijeniti. . . „itd. prilikom njezine izrade koristimo se metodom nabrajanja.Slabost ove metode je u širini moguće interpretacije. Metoda principijelnog normiranja . Metoda primjeričnog normiranja (metoda analogije) .Izuzetno je korisna u situacijama kada u momentu donošenja propisa nije moguće predvidjeti sve slučajeve koje treba obuhvatiti tim dijelom sadržaja pravnog propisa. III. .Ovdje se radi. Metoda apstraktnog normiranja .Nomotehnika » M. IV.Taksativnim normiranjem ograničava se donošenje sadržaja propisa samo na slučajeve koji su naznačeni.) .Ova metoda se iskazuje u sadržaju propisa na način što se prije nabrajanja slučajeva na koje se tekst propisa primjenjuje stavi riječ „naročito“. . točno određene slučajeve.Ovom metodom se skraćuje tekst pravnog propisa. Načelo zakonitosti. „osobito“. Metoda precendentnog normiranja .Ovom metodom ne ograničava se domašaj dijela pravnog propisa već se predviđa mogućnost njegovog širenja uz pretpostavku pojave sličnih slučajeva. zahvaljujući načinu koji je u praksi ranije riješen neki slučaj rješavaju u buduće isti ili slični slučajevi.Ova metoda pridonosi skraćenju teksta propisa i izbjegavanju nepotrebnog ponavljanja sadržaja. . „posebno“ ili se kod završetka nabrajanja stavi riječ „i slično“.

¿Prijelazne odredbe U pravilu su prisutne u onim propisima koji reguliraju materiju koja je već jednom bila regulirana. Dva glavna pristupa načinu izrade kaznenih odredaba: 1. .K. . u tekstu pravnog propisa daje se opis djela koje prema propisu ima odgovarajuću kvalifikaciju i odmah uz to propisuje sankciju koja može zadesiti počinioca takvog dijela. . ¿Završne odredbe U završnim odredbama se nalazi prije svega odredba o vremenskom važenju propisa. . tada prestaje potreba za daljnjim postojanjem prijelaznih odredaba koje se na takve slučajeve odnose – odumiru u sustavu prava.© ¿Kaznene odredbe Kaznene odredbe navode sankciju koju donosilac propisa predviđa za subjekte čije bi ponašanje i djelovanje ili propuštanje bilo suprotno određenjima u pravnom smislu. odnosno moment prestanka njegova važenja. Kad se takvi slučajevi riješe. a nakon toga u posebnom dijelu teksta.Ako je u pitanju propis s ograničenim trajanje onda se u završnim odredbama označava vrijeme do kojega važi.Pri izradi prijelaznih odredaba treba paziti da se njima ne povrijede već stečena prava određenih subjekata. izaziva potrebu propisivanja prijelaznih odredbi. Iz završnih odredaba vidi se ponajprije kada je propis koji je u pitanju stupio na snagu. . ali nije bilo završeno do donošenja novoga. koji obično nosi oznaku „kaznene odredbe“ propisuje sankcije za prekršioce odredaba koje je propisao. 2.Nomotehnika » M.Prijelazne odredbe u izvjesnom smislu imaju povratno djelovanje jer se odnose na slučajeve čije je rješavanje započelo po odredbama ranijeg propisa. 32 .Najveći broj prijelaznih odredaba je privremenog karaktera jer su te odredbe ograničene na određene slučajeve.U završne odredbe ulazi oznaka momenta donošenja pravnog propisa. .U slučajevima kada novi propis ponovo regulira (na drugačiji način) jednu materiju postavlja se pitanje sudbine onih slučajeva i odnosa čije je rješavanje počelo prema odredbama ranijeg propisa a nije završeno do pojave novog. donosilac pravnog propisa propisuje prava i dužnosti određenih subjekata.Postojanje takvih graničnih slučajeva. koji nastaju u onom praznom prostoru prestanka djelovanja starog propisa i početka djelovanja novog propisa. . ali i da se što lakše izvrši prelazak na režim novog propisa.

U hrvatskom pravu postoji ustavna odredba da se zakoni prije nego što stupe na snagu objavljuju u „Narodnim novinama“ glasilu koje je prema Ustavu.Dijelovi propisa mogu se označiti brojevima i mogu imati posebne naslove.Sadržaj propisa je podijeljen obično na dijelove.U pravilu se kao posebni dijelovi teksta propisa izražavaju se kaznene i prijelazne odredbe (kad su sadržane u tekstu pravnog propisa) te završne odredbe. Članak se još može razbiti i na stavke. njegovim stupanjem na snagu. . Članak pravnog propisa tvori jednu ili više misli koji predstavljaju izvjesnu cjelinu.U praksi. 33 .U završne odredbe ulaze norme o derogaciji.Pravni propisi izražavaju se u pisanoj formi. . Nužnost objavljivanja je pretpostavka za mogućnost njihove primjene.Nomotehnika » M. moment kada je pravni propis donesen (kada je nastao) – datiranje propisa 2. glave.© Mogu se javiti četiri vremenska momenta kod nastanka i važenja pravnog propisa: 1.Ukupni tekst pravnog propisa sastoji se od članaka. ¿FORMA TEKSTA (SADRŽAJA) PRAVNOG PROPISA .K. izražavaju se rečenicom ili više njih. . Ako je centralni dio propisa duži onda se radi preglednosti često razdvaja na dijelove. moment stupanja na snagu 4. . se često spajaju u istoj glavi prijelazne i završne odredbe koje mogu biti jedna posebna glava pravnog propisa. moment stvarnog početka primjene . službeni list Republike Hrvatske. ¿OBJAVLJIVANJE PRAVNIH PROPISA (publikacija) Objavljivanje pravnih propisa je radnja u postupku donošenja pravnih propisa putem koje se na unaprijed propisani način objelodanjuje sadržaj teksta pravnog propisa kako bi se s tim sadržajem mogli upoznati svi oni društveni subjekti koji za to imaju interes. moment objavljivanja pravnog propisa 3. . kod izrade pravnih propisa. odnosno poglavlja i odsjeke. glave ili poglavlja. To znači da se iz završnih odredaba jednog pravnog propisa vidi koji su pravni propisi. odnosno momentom njegove primjene prestali važiti.

pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata. odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Sabora. zahtjev za usaglašavanjem teksta pravnog propisa s promijenjenim zahtjevima društvene sredine i vremena 2. loše predviđanje donosioca pravnog propisa.prikaz rada Vlade. .prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora. . o izmjenama i dopunama zakona. Izmjene pravnog propisa su radnje putem kojih se odgovarajući dio teksta pravnog propisa mijenja kako bi svojim sadržajem odgovarao novonastalim društvenim zahtjevima – osuvremenjivanje pravnog propisa.kroniku međuparlamentarne suradnje Sabora. . .životopise dužnosnika koje je izabrao. . Ako nije došlo do izmjene temeljne koncepcije pravnog propisa već se ona zadržava i dalje ali su ipak nužni zahvati u njegov tekst onda se služimo tehnikom izmjene i dopune pravnog propisa. Ako se osnovna koncepcija propisa mijenja.akte Predsjednika Republike.poticaje. .sažete govore održane na sjednicama Sabora.kroniku značajnijih događanja u Saboru. . Potrebe za izmjenama i dopunama nastaju uslijed dva temeljna razloga: 1. . .© Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije.Nomotehnika » M. Glasilo Sabora »Izvješća Hrvatskoga sabora« objavljuje: . odnosno moguće loše izražavanje postavljenih ciljeva društvene politike od strane redaktora pravnih propisa U pravilu se izmjene i dopune vrše tako da se donese novi propis (Z.zastupnička pitanja i odgovore Vlade.K. .zaključke Sabora i radnih tijela Sabora. Dopune pravnog propisa znače radnje kojima se upotpunjuje tekst pravnog propisa kako bi svojim sadržajem ostvario ukupnost regulacije društvenih odnosa koje mora obuhvatiti. Uredba o izmjenama i dopunama itd. Zahtjev vremenskog kontinuiteta traži da u svakom vremenu imamo propis koji odgovara zahtjevu tog vremena. . jer to zahtijevaju novi društveni odnosi. Uredu Predsjednika Republike i Vladi. ¿IZMJENE I DOPUNE PRAVNIH PROPISA Vijek trajanja pravnog propisa stoji u obrnutoj proporciji s dinamikom društvenog razvoja.pojedine prijedloge. stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru. onda treba propis staviti izvan snage. tako što će se isti zamijeniti drugim propisom. odnosno imenovao Sabor.) 34 .

Ovim se putem dobiva jedan tekst (umjesto ranijeg izvornika i svih izmjena i dopuna) s novom numeracijom članaka.. Dužnost je tada donosioca da pogrešni (objavljeni ) tekst ispravi. Razlike mogu nastati zbog različitih razloga –greške uslijed nemarnosti. Kada se vrši ispravak teksta pravnog propisa u kojemu je uočena greška. kao i eventualni ispravci tekst ako ih je bilo. odnosno dopunjeni dijelovi i umjesto njih uvrste izmjene. u prepisivanju i sl. Na taj se način tekst pročišćava i njegov sadržaj čine odredbe izvornog teksta koje nisu mijenjane i sve izvršene izmjene i dopune. odnosno dopune koje su izvršene do momenta pročišćavanja teksta. onakvog kakav je usvojio njegov donosilac i teksta tog propisa kakav je objavljenkada se među njima jave razlike. 35 . greške u tiskanju. Prilikom utvrđivanja pročišćenog teksta pravnog propisa.© ¿PROČIŠĆENI TEKST PRAVNOG PROPISA Pročišćeni tekst pravnog propisa nastaje tako da se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio veći broj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni. ¿ISPRAVCI PRAVNIH PROPISA Ispravci pravnih propisa jesu radnje putem kojih se vrši usklađivanje između izvornog teksta propisa. tijelo koje utvrđuje pročišćeni tekst u uvodnom dijelu pročišćenog teksta poziva se na ovlaštenje koje mu je dodijeljeno da bi mogao utvrditi pročišćeni tekst te ujedno navodi što pročišćeni tekst sadrži.K.Nomotehnika » M. onda se u uvodnom dijelu ispravka najprije konstatira uočenost greške i naziv propisa u kojemu je greška uočena s naznakom službenog glasila u kojemu je propis objavljen.

) Euroatom (odnosi se na suradnju europskih država u pogledu iskorištenja atomske energije) c. te ih ugrađuju u zakonske propise. neka vrsta slobodne trgovinske zone.© EUROPSKO PRAVO Aqui communitauire (eki komuniter) – Nov program.) Ugovor o osnivanju Zajednice za ugljen i čelik Ulaze i ugovor iz Mastrichta(uspostavljena EU) i ugovor iz Nice(ugovor europskog prava) 2.)osnivački ugovori (3) a.) Odluke Europskog suda.. Pravna priroda EU Za članice EU najviše pravo je europsko pravo. odluke Neobvezujuće: preporuke. veže se za europsko pravo. On donoseći presude stvara pravo EU-je i taj dio prava ulazi u pojam aqui communitauire. smjernice. Takvu praksu nije posve prihvatio Europski sud.) Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici b. mišljenja U okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. EZUČ. Euroatom. zajednička izjava. te suradnje u području pravosudnih poslova donose se akti drugog karaktera (okvirna odluka. ulaze i konvencije. konvencija) 36 .K. izjava. zajedničke vanjske politike te suradnja u području pravosuđa u unutarnjih poslova Akti koji se donose u okviru triju zajednica dijele se na: Obvezujuće: uredbe. odluka. zaključak. Postoji nekoliko elemenata koji ga čine: 1. zajednička strategija. Primarni izvori prava EU Ugovor o EZ Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji Sekundarni izvori prava EU Su akti koje donose institucije EU u kojima se EU temelji: triju zajednica EZ. Najveći domet povezivanja je slobodan promet roba. Eu sjedinjuje gospodarsko i političko djelovanje s ciljem boljeg povezivanja država.Nomotehnika » M. ljudi i kapitala. Ona nije klasična konfederacija. ni federacija u nastajanju. Dakle. To je ukupni sadržaj europskog prava!Skup je prava i obveza koji obvezuje i povezuje sve zemlje unutar EU.) Drugi element su opća pravna načela i pravni standardi koje sudovi donose prilikom donošenja svojih odluka. 3. EU je političko pravni subjekt posebne vrste. osim u angloameričkim državama. Sudske presude nisu izvor prava. nije ni federacija.

odnosno Vlada Republike Hrvatske. odnosno usvajanja teksta međunarodnog ugovora.) usvojen je dodatni protokol pod nazivom Protokol 7. Dodatna pitanja Pravna priroda poslovnika Poslovnikom se ne uređuju odnosi materijalnog prava nego odnosi u procesnom pravu. ureda i drugih organizacija kako bi djelatnosti koje obavljaju stekle zakonitu i pravnu formu. Sam poslovnik spada u pomoćne izvore prava.204. odn. Poslovnik donosi tijelo (Sabor.) sukladno zakonu i aktu o osnivanju te njime uređuje pitanja unutarnjeg ustrojstva.K. Sabor Republike Hrvatske potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona. taj èlan izaslanstva može nakon završenih pregovora ugovor potpisati. načina rada i odnosa u samom tijelu. u roku od 15 dana od dana potpisivanja. Potpisivanje međ. regulira se rad državnih ustanova. bez obzira na to je li sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili više međusobno povezanih isprava i neovisno o njegovu nazivu. Vlada itd. Postupak za potvrđivanje međunarodnog ugovora pokreće Vlada Republike Hrvatske na poticaj Ministarstva vanjskih poslova. jednom ili više međunarodnih organizacija odnosno jednim ili više ostalih međunarodnopravnih subjekata. ovim se protokolom regulira režim trgovine poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i proširene EU te zamjenjuju dosadašnji dodaci sporazuma kojima se reguliraju spomenuta pitanja. 37 . dala punomoć za potpisivanje međunarodnog ugovora jednom od članova izaslanstva Republike Hrvatske.© Protokol 7 Nakon proširenja EU s 15 na 25 članica (1. "Međunarodni ugovor" je sporazum _ utemeljen na sukladnom očitovanju najmanje dvaju međunarodnopravnih subjekata _ koji je uređen međunarodnim pravom i koji je u pisanom obliku. ugovora Kad je predsjednik Republike. kojega Republika Hrvatska sklapa s jednom ili više država. Potvrđivanje međ. Njime su utvrđene hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode. međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.5. ugovora Izaslanstvo Republike Hrvatske.Nomotehnika » M. dostavlja nadležnom državnom tijelu međunarodni ugovor na hrvatskom jeziku i na jednom od jezika izvornika ako to nije hrvatski. ako je njegov sadržaj u skladu s osnovom za vođenje pregovora i sklapanje međunarodnog ugovora .

.opća pitanja ustavnosti i zakonitosti. ima status predsjednika radnog tijela Sabora. . . .politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika.predlaže donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora.prati i razmatra provedbu Ustava Republike Hrvatske. . Radi se o vremenskim rokovima do kada vrijede određeni članci iz starog Ustava Klubovi zastupnika Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati: . 38 .provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Saboru. .© Pravna priroda UZ za provedbu Ustava Ovim se zakonom rješava pitanje usklađivanja odredbi koje su bile na snazi prije donošenja Ustava as novim Ustavnim rješenjima. . . . .dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika.biračko pravo.razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina. uz njezin pristanak. U djelokrugu su Odbora za Ustav.rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Sabora. . Predsjednik Kluba zastupnika.zastupnici iz reda nacionalnih manjina.Nomotehnika » M.u postupku raspisivanja referenduma ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj priprema prijedloge odgovarajućih akata. u pogledu prava i obveza. . Odbor za Ustav. izbor predsjednika Republike.najmanje tri nezavisna zastupnika.pravni položaj vjerskih zajednica. . . . a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada. . Poslovnik i politički sustav: . Poslovnik i politički sustav poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike.udruživanje.u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata. izbor zastupnika u Sabor.prati provedbu Poslovnika Hrvatskoga sabora. javna okupljanja i mirne prosvjede građana. izbor za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i referendum.uporabu i zaštitu grba.razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom Republike Hrvatske.razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru. zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola. a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: . nagrade i druga priznanja. državne blagdane. Zastupnik može biti član samo jednog kluba.K.

. . 39 .© .opća pitanja funkcioniranja političkog sustava.pitanja ustrojstva i djelokruga državnih tijela.temeljna pitanja vlasničkih odnosa.razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Sabor.K.utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor. . djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja. .razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje. ustrojstva.izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave.Nomotehnika » M. .ustrojstvo. . osnivanja. . . .razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade.pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave.javno informiranje. kad je tim zakonima ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni.daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje. . Odbor za zakonodavstvo: .brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona. djelokruga i načina rada tijela državne uprave. . .razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful