Nomotehnika » M.K.

©

NORMATIVNA DJELATNOST Nomotehnika je znanost o izradi pravnih propisa. Normativna djelatnost je skup postupaka i radnji kojima se donose i stvaraju pravni propisi. U normativnu djelatnost spadaju također postupci i radnje kojima se postojeći propisi mijenjaju, dopunjuju ili ukidaju. - podjela normativne djelatnosti prema subjektima koji je vrše: a) Normativna djelatnost državnih organa b) Normativna djelatnost nedržavnih organa - podjela normativne djelatnosti prema vrstama akata koji se donose: a) Normativna djelatnost u okviru koje se donose opći (generalni) pravni propisi b) Normativna djelatnost u okviru koje se donose pojedinačne norme Općim aktima se na generalan način reguliraju društveni odnosi (apstraktna pravila). Pojedinačnim aktima se regulira konkretan društveni odnos (pojedinačni slučajevi).

Propisi i opći akti u hrvatskom sustavu prava U hrvatskom pravnom sustavu dvije su grupe propisa i općih akata: a) Pravni propisi koje donose državni organi b) Opći akti koje donose strukture izvan državnog aparata Pravni propisi državnih organa: 1. Sabor RH - Ustav, zakone, državni proračun; - odluke, deklaracije, rezolucije, povelje, preporuke i zaključke 2. Predsjednik RH - uredbe sa zakonskom snagom 3. Vlada RH - uredbe, odluke, rješenja i zaključke 4. Ministri i ravnatelji državnih upravnih organa - pravilnike, naredbe, naputke za provedbu zakona 5. Tijela jedinica lokalne samouprave i uprave - statute, odluke Pravni propisi izvan strukture državnog aparata: Ustanove mogu donositi prema Z. o ustanovama statute i druge opće akte sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

1

Nomotehnika » M.K.© Značenje pravnog normiranja kao oblika društvenog stvaranja: - Pažnju djelatnosti normiranja poklanja jednako onaj tko pravne propise donosi, kao i onaj zbog kojih se pravni propisi donose. Za prve, pravni propis, koji nastaje kao „produkt“ djelatnosti normiranja predstavljaju jedan od instrumenata provođenja i ostvarivanja njihove volje. Društveni se odnosi pretvaraju u pravne odnose njihovim reguliranjem putem pravnih normi. Subjekti tih odnosa iz pravnog propisa stječu saznanje o obujmu prava kojima mogu raspolagati u ostvarivanju odnosa, kao i o ukupnosti dužnosti koje moraju ispuniti putem određenog djelovanja ili propuštanja. Potreba postojanja posebne znanosti o izradi pravnih propisa: - Suvremene države prisiljavaju dva razloga da gomila pravne propise. Prvi je u tome što raste broj društvenih odnosa koji se pravno reguliraju, a drugi je razlog što načelo zakonitosti i zahtjev za cjelovitošću pravnog sustava nameću potrebu da svi društveni odnosi budu regulirani pravom. Današnja država dolazi u priliku da normativno uređuje i ona društvena područja o kojim se donedavno nije ni razmišljalo npr. Pravna regulacija upotrebe atomske energije. Potreba postojanja znanosti o izradi pravnih propisa u Hrvatskoj ima višestruku osnovu: 1. Prva okolnost koja utječe na postojanje te potrebe jest specifičnost društvenog i političkog uređenja, a u okviru toga i pravnog sustava koji putem pravnih propisa što ga čine treba da te osobitosti izrazi njihovom pravnom regulacijom. 2. Drugo, pravni sustav u Hrvatskoj karakterizira kvalitativne i kvantitativne promjene koje ga prate. Sadržaj društvenih odnosa koji se reguliraju pravnim pravilima u Hrvatskoj dobivaju novu kvalitetu, koja odgovara stupnju društvenog razvoja i njihovim posebnostima. 3. Kao treće treba naglasiti dinamičnost našeg društvenog razvitka koja nameće potrebu stalnog praćenja pravnog sustava i razvijanje takve normativne djelatnosti koja će intervenirati kad god je potrebno donošenje novih pravnih propisa kojima će se održavati novi zahtjevi društvene zajednice. Zadatak znanosti o izradi pravnih propisa →Znanost o izradi pravnih propisa ima zadatak da utvrdi i izrazi principe i načela koja će služiti pri izradi pravnih propisa u svrhu njihove bolje kvalitete. Na indirektan način znanost o izradi pravnih propisa pridonosi olakšanju primjene pravnih propisa. - Naime, uspješnost i mogućnost odgovarajuće primjene pravnog propisa ovisi u velikoj mjeri o kvaliteti njihove izrade. Tehnički dobro izrađen pravni propis relativno se lako tumači i primjenjuje. Pojam znanosti o izradi pravnih propisa Znanost o izradi pravnih propisa jest znanstvena disciplina koja u području prava utvrđuje načela i principe izrade pravnih propisa. NOMOTEHNIKA je znanost o sustavu i izradi pravnih pravila (od grč. nomos=znanost, tehne=vještina). Za nomotehniku se kaže i da je to pravna znanost o meritornim metodološkim komponentama pripreme i izrade pravnih pravila i pravnih akata uopće.

2

Nomotehnika » M.K.© Predmet znanosti o izradi pravnih propisa i njezin odnos prema granama materijalnog prava: Predmet proučavanja znanosti o izradi pravnih propisa jesu pravni propisi kojima se na apstraktan način uređuju ponašanja subjekata u društvu. Znanost o izradi pravnih propisa ne zanima primarno sadržaj pravnih propisa, već njihova forma tj. način na koji se izražavaju i postupak odnosno tehnika. Metoda znanosti o izradi pravnih propisa: Za nomotehniku se ističe kako „nema nikakvih drugih metoda osim onih koje se upotrebljavaju u ostalim društvenim znanostima“. Nepostojanje posebne metode, može biti posljedica dviju okolnosti: 1. što je sama znanost mlada i nerazvijena pa, dosljedno tome, nije i uspjela razviti svoju posebnu metodu. 2. što je u pitanju društvena znanost, pa se ona za postizanje rezultata u području vlastitog znanstvenog istraživanja može koristiti metodama koje su već isprobane u ostalim društvenim znanostima.

HIJERARHIJA PRAVNIH PROPISA Dioba vlasti: a) HORIZONTALNA:  zakonodavna  izvršna  sudbena b) VERTIKALNA:  lokalna (općine i gradovi)  regionalna (županije)  nacionalna  nadnacionalna Položaj koji jedan pravni propis zauzima na hijerarhijskoj ljestvici pravnih propisa ovisi o dva bitna čimbenika: 1. položaj donositelja - npr. Pravni propisi što ih donosi Sabor su iznad propisa što ih donosi Vlada 2. vrsta pravnog propisa koji se donosi (ako ih donosi isti organ) - npr. Ustav je iznad zakona Na položaj pravnog propisa mogu utjecati i druge okolnosti: - postupak donošenja određenog propisa; - važnost društvenih odnosa koje određeni pravni propis regulira Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi Hijerarhija pravnih propisa koje donose državni organi počiva na tradicionalnoj poredanosti pravnih pravila po njihovoj pravnoj snazi na : - Ustav - zakone 3

povratak Europskoj i oslonac na Sjeverno Američku pravnu i ustavnu tradiciju.Nomotehnika » M. • Ustav daje okvire u kojima se mogu kretati ovlaštenja donosioca drugih pravnih propisa. • Donosioci drugih pravnih propisa nalaze pravno uporište za donošenje svojih općih akata direktno ili indirektno u Ustavu. 1. Sabor utvrđuje većinom glasova svih zastupnika. nominalni ustav 3. te može određivati i odnose u kojima mogu stajati jedni pravni propisi naspram drugih. nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova. Sabor RH odlučuje da li će pristupiti promjeni Ustava većinom glasova svih zastupnika. g : Način na koji će pisci napisati ustav. Na tim osnovama gradi se i dalje razrađuje pravni sustav. normativni ustav 2. Nacrt promjene Ustava HR.K. nego se treba naslanjati na ono što je bilo prije u Hrvatskoj pozitivnoj pravnoj tradiciji) 2. Promjena (revizija) Ustava→ Pravo da predloži promjenu Ustava RH ima najmanje 1/5 zastupnika u Saboru RH. socijalna pravda. Ustav treba biti po mjeri običnog čovjeka (da ga može razumjeti svaki pojedinac) 4. nepovredivost vlasništva. Predsjednik republike i Vlada. očuvanje prirode i čovjekova okoliša. Ustav trajnije vrijednosti( treba biti podoban kroz duže vremensko razdoblje i kvalitetno ispunjavati svoj cilj) 4 . • Njime se definiraju osnove društvenog i političkog uređenja zemlje. Ustav RH treba slijediti pozitivnu Hrvatsku državno – pravnu tradiciju (Ustav nije nešto sasvim novo. poštivanje prava čovjeka.© podzakonske općenormativne akte Ustav • Ustav je temeljni i najviši akt kojim se uređuje pravni i politički poredak neke zemlje • Ustav tvori pravno pravilo najveće pravne snage. Podjela ustava prema Carlu Loewensteinu glede njihova ozbiljenja i odnosa prema ustavnoj vladavini: 1. Vrednote ustavnog poretka RH . te usmjerava demokratski politički proces u zemlji. 3 URH Metodologijska polazišta za izradu Ustava iz 1990. i poprima neka rješenja iz SAD-a) 3.Sloboda. vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Čl. semantički ustav Normativni ustav – je onaj ustav koji zadovoljava zahtjeve ustavne vladavine i doista je ozbiljen u životu. jednakost.O promjeni Ustava odlučuje se 2/3 većinom svih zastupnika. (Hrvatska je u SFRJ imala institute komunističke vlasti i novim Ustavom se približava Europskoj pravnoj i ustavnoj tradiciji. mirotvorstvo.

U njima se naznačuje tko donosi Ustav i u čije se ime ustav prihvaća. Mjesna. Stil je svečan. socijalna država 8. navode se temeljna načela koja se u ustavu razrađuju.© Političko pravna načela za izradu Ustava: 1. Promjena Ustava. VI. ne sadrži nikakve norme. V. II. Razlika između preambule i izvorišnih osnova: . . Tri zadatka pred tvorcima ustava novih demokracija: 1. Tekstualno su opširnije od preambule. o ustrojstvu državne vlasti 4. Temeljne odredbe. Ona nije sastavni dio Ustava osim ako sastavni dio kaže da je. Završne odredbe Ukupno 147 članaka. ustavni tekst počinje sa riječju Ustav. VII. završne Struktura Ustava RH: I.amandmani – dodaci uz osnovni prvobitni tekst . jamstvo prava i slobode 9.Nomotehnika » M. naslov: VI. Mogu biti dugačke i kratke. u tom se djelu naznačuje tko donosi ustav i u čije se ime ustav prihvaća. zakonodavna vlast pripada Saboru 4. prijelazne 5. prijelaz iz jednopartijske vladavine u višestranačku demokraciju prijelaz iz sustava arbitrarne i neograničene vlasti prema ustavnoj vladavini i pravnoj državi. pravo vlasništva. III.proslov ili preambula – na početku ustava.normativni dio – sadržajno obuhvaća sve temeljne norme ustavnog prava Vrste odredbi u ustavu: 1. sloboda poduzetništva 7. Međunarodni odnosi. političko. pravo na slobodno udruživanje.IZVORIŠNE OSNOVE – su sastavni dio Ustava.K. lokalna i područna (regionalna) samouprava. Izvorišne osnove. cilj Ustava su čovjekova ljudska i narodna prava 2. pravna država – vladavina zakona i predstavnička demokracija 5. izlažu se povijesni temelji ustava i države za koju se donosi. suverenitet izvire iz naroda i njemu pripada 3. prijelaz iz kontrolirane planske u tržišnu ekonomiju 2. pisan je svečanim stilom a sadržaj je opisan . VII. temeljne 2. 5 . IX. osiguranje suverenosti RH.danas imaju političko-povijesni dio u hrvatskom Ustavu. Struktura ustava: . IV. Ustrojstvo državne vlasti. – 142 članka.aneksi – posebni dodaci na koje se upućuje u normativnom dijelu . Ustrojstvo samouprave i uprave. poduzetničko 6. IX. Temeljne slobode i prava čovjeka i građanina. Ustavni sud RH. Prijelazne i završne odredbe. Ustav iz 1990.PREAMBULA je dio pisanog dokumenta kojeg pravna teorija ne smatra Ustavom. o slobodama i pravima čovjeka i građanina 3. izlažu se povijesni temelji Ustava i države za koju se donosi.

© Zakoni Zakon je poslije Ustava pravni propis s najvećom pravnom snagom što se potvrđuje kroz nekoliko činjenica: • Zakon je akt što ga donosi predstavničko tijelo koje ima karakter najvišeg organa vlasti što onda utječe i na rang zakona kao pravnog akta u hijerarhijskoj strukturi prava. spontani podzakonski općenormativni akti koji mogu biti samostalni i nesamostalni 6 . • U hrvatskom pravnom sustavu zakone donosi Hrvatski sabor prema odredbama čl. podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju 2. • Oblast društvenih odnosa koje se normativno uređuju zakonom su po svojoj važnosti najznačajnije društvene oblasti koje baš zbog toga ne mogu biti predmet podzakonskog normiranja. ustrojstvo i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika.zakone kojima se uređuju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi 2/3 većinom glasova svih zastupnika. • Zakon sadrži odredbe koje čine najčešću pravnu podlogu kako za donošenje podzakonskih akata tako i za donošenje pojedinačnih akata za konkretan društveni odnos. Podzakonskim općenormativnim aktima. Ustava. izborni sustav. Zakonodavnim se putem reguliraju mnoga izuzetna važna područja. Različita područja moraju se regulirati i propisima po svom rangu nižim od zakona tzv.Nomotehnika » M. jasan u izražavanju i pregledan. • Zakon je vrsta pravnog propisa što predstavničko tijelo donosi u posebnom postupku a donošenje zakona često u pojedinim pitanjima propisuje sam Ustav. . ali se time još uvijek ne postiže sveobuhvatnost zakona. 81. podzakonski općenormativni akti koji nadopunjuju i koji zamjenjuju zakon 4.K. Podzakonske općenormativne akte karakterizira raznovrsnost i brojnost kako samih akata tako i organa ovlaštenih za njihovo donošenje. podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona 3. Organski zakoni: . nedvosmislen.Zakone kojima se uređuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode. Razlozi za dekoncentraciju normativne funkcije: • nemogućnost zakonodavnog tijela da zbog svog karaktera i načina rada samo sve regulira putem zakona • podzakonskim normiranjem se upotpunjuje pravni sustav • podzakonskim normiranjem se postiže da zakonski tekst bude precizan. Vrste podzakonskih općenormativnih akata: 1. i 82. Podzakonski općenormativni akti To su opći akti koji po svojoj pravnoj snazi slijede iza Ustava i zakona.

To ovlaštenje može biti dano u obliku ustavnog ili zakonskog ovlaštenja. Radi se dakle o prenošenju nadležnosti za pravno normiranje s višeg na niži organ. Članak 100. Podzakonski općenormativni akti prema posebnom ovlaštenju: . Izvode se iz samog zakona.u svakom slučaju osnova za prenošenje ovlaštenja. vremenski uvjetovano ili ne. Predsjednik Republike podnijet će uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru čim se bude mogao sastati. 4.Donose se prema posebnom ovlaštenju sadržanom u višoj pravnoj normi. . na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis.© 1. 3. mora biti sadržana u pravnoj normi (Ustav ili zakon). S prestankom važenja zakona gubi snagu i općenormativni akt donesen za njegovo izvršenje. jedinstvenosti i opstojnosti države. Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom uređuje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje. 2. bez obzira na organe koji su u pitanju. ako Hrvatski Sabor ne odluči drugačije.K. Podzakonski općenormativni akti za izvršenje zakona: -Svrha je ovog podzakonskog općenormativnog akta da posluži za osiguranje što lakšeg i uspješnog izvršenja zakona. ali je bitno da određeni organ propušta sam regulirati određenu materiju na čije je reguliranje inače ovlašten i ovlašćuje drugi organ da taj donese svoja pravila u toj materiji. Ustava RH regulira donošenje uredbe sa zakonskom snagom kao spontanog podzakonskog općenormativnog akta koji može donijeti samo predsjednik RH: „Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike može donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti. 7 . Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju. dano generalno ili za pojedine situacije (npr. U slučaju neposredne ugroženosti neovisnosti.“ Obujam pravnog propisa U tehničkom smislu – obujam pravnog propisa tvori ukupnost odredaba kojima donosilac pravnog propisa regulira u okvirima svojih ovlasti jedan pravni propis. odnosno nezakonito. Spontani općenormativni akti(samostalni i nesamostalni) -Karakteristika ovih akata je u tome što je ovlaštenje za njihovo donošenje utvrđeno već prije u nekoj pravnoj normi (Ustavu ili zakonu). Podzakonski općenormativni akti koji dopunjuju i koji zamjenjuju zakon -Njima se ili dopunjuju već postojeće zakonske odredbe ili se podzakonskim općenormativnim aktom propisuju nova pravila koja zamjenjuju zakonski tekst. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Predsjednik republike može.Nomotehnika » M. Samo uz tu pretpostavku organ koji obavlja prenošenje može biti oslobođen prigovora da je djelovao protuustavno. a omogućavaju bolju realizaciju onih načela koje je sam zakon već formulirao s time što ih detaljnije razrađuju i osiguravaju stručno tehnički dio njihove realizacije. ili kad su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti. Stanje nužde). donositi uredbe sa zakonskom snagom.

.položaj pojedinih odredaba u sistematici pravnog propisa izražava također stupanj važnosti koji je donosilac takvog pravnog propisa poklonio odnosima koji se reguliraju tim odredbama.  Odnos sadržaja pravnog propisa prema broju odredaba koje se na taj sadržaj odnose: . Vrijednost pravne regulacije određene materije u pravnom propisu primarno ovisi o načinu na koji je iskazan i obuhvaćen sadržaj materije koje je trebalo normativno regulirati. 8 . obujam pravnog propisa može biti širok i kad se odnosi na mali broj subjekata uz uvjet da se odnosi na velik broj slučajeva i obratno. Kada su pojedina pitanja u pravnom propisu izdvojena u zasebnu cjelinu i kada su posebno prikazana u sadržaju pravnog propisa onda je to dokaz njihova značenja i važnosti gledano s aspekta donosioca pravnog propisa(MEĐUZAVISNOST SADRŽAJA I FORME).sadržajna komponenta odredaba pravnog propisa o pojedinom pitanju koje taj pravni propis regulira izuzetno je važna. Međutim.© U sadržajnom smislu – obujam pravnog propisa predstavlja ukupnost društvenih odnosa i subjekata koji su odredbama odgovarajućeg pravnog propisa obuhvaćeni.veći broj odredaba u heterogenom pravnom propisu o jednom posebnom pitanju znači iskazivanje i priznavanje veće važnosti od strane donosioca takvog propisa upravo tom pitanju u odnosu na druga pitanja koja dotični pravni propis također regulira.Nomotehnika » M.K. Što je širi krug slučajeva na koje pravni propis se odnosi i što je veći broj subjekata koji su dužni postupati po njegovim odredbama to je pravni propis po svom sadržajnom obujmu veći. .

Takve pretpostavke jesu: 1. da pravni propis ima odgovarajući sadržaj 4. stvarna nadležnost – određuje koje radnje odnosno vrstu odluka neki organ donosi 2.© PRETPOSTAVKE ZA DONOŠENJE I IZRADU PRAVNIH PROPISA Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa Objektivne pretpostavke za donošenje pravnih propisa su takve pretpostavke koje su nužne za pravilno (ustavni i zakonito) donošenje bilo kojeg pravnog propisa. mjesna nadležnost – utvrđuje prostor djelovanja nekog organa Donosilac pravnog propisa čini grešku: a) kada normira materiju koju nije ovlašten normirati b) kada materiju koju inače može normirati. Donosilac pravnog propisa mora nedvojbeno znati odgovor na dva pitanja: a) Da li je uopće nadležan za donošenje određenog pravnog propisa? b) Koja pitanja i koliko široko može zahvatiti odredbama pravnog propisa koji smije donijeti? Prema Poslovniku Hrvatskoga sabora prijedlog zakona kojim se pokreće postupak donošenja zakona mora prije svega sadržavati ustavnu osnovu donošenja zakona. da je u pravnom propisu osigurano vremensko i prostorno djelovanje.K. da je provedena određena procedura donošenja pravnog propisa 3. Nadležnost donosioca pravnog propisa Nadležnost znači pravo i dužnost jednog društvenog subjekta da određene društvene odnose regulira putem odgovarajućeg pravnog propisa. Ovlaštenje za donošenje pojedinog pravnog propisa sadržano je uvijek u nekom višem pravnom pravilu. da je donosilac pravnog propisa nadležan 2. Nadležnost se mora utvrditi uvijek prije pristupanja donošenju pravnog propisa.Nomotehnika » M. Nadležnost može u višem pravnom pravilu biti propisana: a) DIREKTNO – slučaj kada se točno naznačuje tko će i kojom vrstom propisa koju materiju regulirati b) INDIREKTNO – kada se u višem pravnom propisu označava vrsta pravnog propisa kojom će se odgovarajuća materija regulirati Postoje dvije vrste nadležnosti: 1. normira šire nego što je inače dopušteno c) ako materiju koju je dužan regulirati uopće ne regulira 9 .

proglašenja i objavljivanja. ocjenu i izvore potrebnih sredstava za provođenje zakona 4. Konačni prijedlog zakona sadrži isto što i prijedlog zakona samo što se umjesto teksta P. Tekst prijedloga zakona sadrži rješenja u obliku pravnih odredbi. klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada.© PROCEDURA DONOŠENJA PRAVNOG PROPISA Procedura donošenja pravnog propisa čini skup propisanih radnji koje moraju biti obavljene kao formalno pravne pretpostavke u toku čitava postupka. Postupak donošenja zakona Postupak donošenja zakona pokreće se dostavom prijedloga zakona predsjedniku Sabora. ako se predlaže izmjena ili dopuna zakona Uz prijedlog zakona predlagatelj može dostaviti i odgovarajuću dokumentaciju. s obrazloženjem 5. od prve faze davanja prijedloga ili inicijative za donošenje pravnog propisa do posljednjih faza usvajanja. U obrazloženju prijedloga zakona daje se objašnjenje pojedinih odredbi koje sadrži prijedlog zakona. • Kad se prijedlogom zakona određuje da pojedine njegove odredbe imaju povratno djelovanje. tekst odredbi važećeg zakona koje se mijenjaju. ocjenu stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći. ustavnu osnovu donošenja zakona.Nomotehnika » M. 3. predlagatelj zakona dužan je obrazložiti osobito opravdane razloge koji to nalažu.K. 10 . prihvaćene međunarodne ugovore i druge akte kojima obrazlaže svoj prijedlog. posebice stručna mišljenja. Greška u proceduri donošenja pravnog propisa dovodi u pitanje formalno pravnu valjanost pravnog propisa i čini osnovu za postavljanje pitanje njegove ustavnosti i zakonitosti. 2. tekst prijedloga zakona. odnosno dopunjuju.Z. prilaze tekst konačnog P.Z. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik. Prijedlog zakona sadrži: 1. Utvrđena pravila procedure obvezuje donosioca odgovarajućeg pravnog propisa na način što ovaj mora prilikom donošenja pravnog propisa ispuniti zahtjeve propisanog postupka da bi njegov propis bi donesen na formalno dopustiv način.

utvrdi da se za ispunjenje tih obveza mogu osigurati financijska sredstva. a Odbor za zakonodavstvo posebno i o ustavnim osnovama zakona. raspravu o stajalištima radnih tijela. Radna tijela izjašnjavaju se o svim elementima prijedloga zakona. Radna tijela. • • Razmatranje prijedloga u radnim tijelima • • • • • • • Prije rasprave o prijedlogu zakona na sjednici Sabora. 2.K. primjedbe i prijedloge matičnom radnom tijelu. 5. Prijedlog zakona u gornjem desnom kutu naslovne stranice obvezatno sadrži oznaku: »P.Nomotehnika » M. primjedbe i prijedloge koje su mu dostavila druga radna tijela koja su razmatrala prijedlog. Predlagatelj zakona obvezan je izvijestiti predsjednika Sabora tko će u radnim tijelima i Saboru davati obavještenja i objašnjenja. usmeno izlaganje predlagatelja.E.. Ako su u prijedlogu zakona obuhvaćena pojedina pitanja koja su u djelokrugu drugih radnih tijela. uz matično. koji ih dostavlja predlagatelju zakona. 4. Rasprava o prijedlogu zakona (prvo čitanje zakona) Prvo čitanje zakona obuhvaća: 1. prijedlog u pogledu tih pitanja mogu razmotriti i ova radna tijela. br . Predsjednik Sabora upućuje primljeni prijedlog zakona predsjednicima svih radnih tijela. Ako se prijedlogom zakona stvaraju materijalne obveze. primjedbama i prijedlozima tih radnih tijela. U izvješću.. odnosno potrebna obrazloženja o podnesenom prijedlogu zakona.. svim zastupnicima i predsjedniku Vlade. primjedbama i prijedlozima iznesenim u tijeku njegovog razmatranja. matično radno tijelo izražava i svoje stajalište o mišljenju.. razmatrala prijedlog zakona dostavljaju svoja mišljenja.”. Sabor ne može odlučivati o prijedlogu zakona prije nego. br. Poslovnik i politički sustav. 3. vodeći računa kako bi matično radno tijelo moglo raspraviti njihova mišljenja i stajališta. Kad razmotri prijedlog zakona. raspravu o pojedinostima. kada Vlada nije predlagatelj. Izvješća se radnih tijela upućuju predsjedniku Sabora.Z. opću raspravu o prijedlogu zakona. koja su. na temelju izvješća Odbora za financije i državni proračun. usvajanje zaključka o potrebi donošena zakona 11 . Matično radno tijelo će razmotriti mišljenja. predsjednicima radnih tijela i zastupnicima. predsjednik matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo dužni su prijedlog zakona uvrstiti u dnevni red sjednice radnog tijela i provesti raspravu. osim Odbora za zakonodavstvo i Odbora za Ustav.Z. matično radno tijelo podnosi svoje izvješće Saboru s mišljenjem.«. a zakon koji se usklađuje s propisima Europske unije oznaku “P. koje podnosi Saboru.© Podnošenje i upućivanje prijedloga • Postupak donošenja zakona pokreće se u obliku prijedloga zakona s tekstom prijedloga zakona.

odnosno predstavnici koje on odredi. podatke o financijskim sredstvima potrebnim za provođenje zakona i o načinu osiguranja tih sredstava te . odnosno konačni prijedlog zakona sačinit će drugo tijelo ako je to odredio Sabor i s tim se suglasio predlagatelj. Predlagatelj zakona. . prijedlozi i mišljenja u vezi s prijedlogom zakona i upućuju se predlagatelju radi pripreme konačnog prijedloga zakona. Konačni prijedlog zakona podnosi se u obliku u kojem se donosi zakon.pitanja koja se njime rješavaju. predlagatelj će sačiniti konačni prijedlog zakona. može povući prijedlog zakona do zaključenja rasprave. prijedlog zakona odbit će se zaključkom koji mora biti obrazložen i dostavljen predlagatelju.objašnjenje odredbi predloženog zakona.druge važne okolnosti u vezi s pitanjima koja se uređuju zakonom. posebno će se ocijeniti i zaključkom utvrditi da za povratno djelovanje pojedinih odredbi zakona postoje osobito opravdani razlozi. • Ako zastupnici ocijene da nije potrebno donijeti zakon. • Usmeno izlaganje na početku rasprave može podnijeti samo predlagatelj ili jedan od predstavnika. Ako predlagatelj zakona ne podnese konačni prijedlog zakona u propisanom roku. Bez toga se ne može pristupiti odlučivanju o povratnom djelovanju pojedinih zakonskih odredbi. • Po završenoj raspravi zaključkom. • Na osnovi zaključka Sabora o prihvaćanju prijedloga zakona. • Konačni prijedlog zakona Konačni prijedlog zakona predlagatelj je dužan podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prihvaćanja prijedloga zakona. primjedbama i prijedlozima tijekom cijele rasprave.© Predlagatelj zakona. Ako se konačnim prijedlogom zakona predviđa da će pojedine njegove odredbe imati povratno djelovanje. smatrat će se da je postupak donošenja zakona obustavljen. Obrazloženje konačnog prijedloga zakona obuhvaća: razloge zbog kojih se zakon donosi. kojim se prihvaća donošenje zakona. iznositi mišljenja i izjašnjavati se o iznesenim mišljenjima.Nomotehnika » M. utvrđuju se stajališta. . na osnovi posebnog obrazloženja predlagatelja zakona i izvješća matičnoga radnog tijela i Odbora za zakonodavstvo.K. 12 . odnosno predstavnici koje on odredi osim usmenog izlaganja na početku rasprave imaju prava davati objašnjenja.

člancima te o podnesenim amandmanima. .Nakon rasprave odlučuje se o podnesenim amandmanima. kada to odluči Sabor Sabora ili na zahtjev predlagatelja i to u slučajevima kada je na tekst konačnog prijedloga zakona podnesen veći broj amandmana ili kada su amandmani takve naravi da bitno mijenjaju sadržaj konačnog prijedloga zakona. Uz prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se konačni prijedlog zakona. glavama.raspravu o tekstu konačnog prijedloga zakona. odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno izlaganje.Treće čitanje se provodi iznimno. . zakon se može donijeti po hitnom postupku. . te Vladi ako nije predlagatelj. osim što se umjesto teksta prijedloga zakona prilaže tekst konačnog prijedloga zakona.raspravu o podnesenim amandmanima.Nomotehnika » M. Predlagatelj zakona. Treće čitanje zakona provodi se. tada mora imati pisanu podršku još 25 zastupnika. Kada prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi zastupnik. a kad konačni prijedlog zakona sadrži odredbe s povratnim djelovanjem dužan je posebno obrazložiti zašto se predlaže povratno djelovanje tih odredbi. 13 .stajalištima radnih tijela. odnosno odjeljcima. Po hitnom postupku donose se zakoni koji se usklađuju s propisima Europske unije ako to zatraži predlagatelj. .U tijeku rasprave o tekstu konačnog prijedloga zakona raspravlja se o prijedlogu po dijelovima.odlučivanje o amandmanima i donošenje zakona. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Sabora najkasnije 24 sata prije utvrđivanja dnevnog reda na sjednici. Treće čitanje zakona . Predsjednik Sabora bez odgađanja upućuje prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku predsjednicima radnih tijela.K. svim zastupnicima.Predlagatelj zakona očituje se o svakom pojedinom amandmanu.© Rasprava o konačnom prijedlogu zakona (drugo čitanje zakona) Drugo čitanje zakona obuhvaća: . samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi. ako se amandmanima predlagatelja bitno mijenja sadržaj konačnog prijedloga zakona Donošenje zakona po hitnom postupku Iznimno. Prijedlog da se zakon donese po hitnom postupku može podnijeti klub zastupnika koji ima 15 ili više članova te klubovi zastupnika koji imaju zajedno 15 ili više članova. . . a na očitovanje predlagatelja može se osvrnuti samo podnositelj amandmana. . odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu. zaključuje se rasprava i odlučuje se o donošenju zakona.Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima. u pravilu. koji sadrži sve što i prijedlog zakona.

prihvaćen na sjednici Sabora.Predsjednik Sabora odmah dostavlja podnesene amandmane zastupnicima. Ako utvrdi da je prijedlog osnovan.Amandman.K. . u rokovima utvrđenim zakonom.Prijedlog za izmjenu ili dopunu konačnog prijedloga zakona podnosi se pisano u obliku amandmana s obrazloženjem. dostaviti mišljenje Odboru za zakonodavstvo. .© Amandmani . . radi ocjene njegove osnovanosti. Ako Odbor za zakonodavstvo ocijeni da prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja nije osnovan. u roku od 15 dana. matičnom radnom tijelu i Vladi. nakon što pribavi mišljenja matičnoga radnog tijela te Vlade. dostavlja predsjedniku Sabora izvješća o izvršenju državnog proračuna 14 . predlagatelju zakona i Vladi kada ona nije predlagatelj zakona. ocjenjuje je li prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona osnovan te u roku od 15 dana izvješćuje o svom stajalištu Sabor.Pri donošenju državnog proračuna primjenjuju se odredbe Poslovnika koje se odnose na postupak donošenja zakona. . . naznaku odredbe za koju se traži tumačenje i razloge za to.Zajedno s prijedlogom državnog proračuna podnosi se i prijedlog financijskog plana izvanproračunskih fondova s obrazloženjem te konačni prijedlog zakona o izvršavanju državnog proračuna.Nomotehnika » M. Odbor za zakonodavstvo utvrdit će prijedlog teksta vjerodostojnog tumačenja koji sa svojim izvješćem podnosi Saboru.O amandmanima izjašnjava se predlagatelj i Vlada.Podnesene amandmane predsjednik Sabora upućuje i matičnom radnom tijelu te Odboru za zakonodavstvo da dostave svoja izvješća s mišljenjima i prijedlozima o njima .Vlada. klubovi zastupnika i radna tijela Sabora te Vlada . Odbor za zakonodavstvo.Prijedlog državnog proračuna s obrazloženjem predsjedniku Sabora podnosi Vlada. . Sabor može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja.Izjašnjavanje predlagatelja i vlade je u pravilu usmeno. Donošenje državnog proračuna . Matično radno tijelo i Vlada dužni su. . Predsjednik Sabora upućuje prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona Odboru za zakonodavstvo. ili nakon isteka roka. .Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od konačnog prijedloga zakona. postaje sastavni dio konačnog prijedloga zakona o kome se odlučuje. Vjerodostojno tumačenje zakona Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona može podnijeti ovlašteni predlagatelj zakona. Prijedlog za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona podnosi se predsjedniku Sabora. a mora sadržavati naziv zakona.Pravo podnošenja amandmana ima svaki zastupnik. neovisno je li predlagatelj zakona ili ne. ako ona nije podnositelj prijedloga. on će o tome izvijestiti Sabor koji povodom toga izvješća donosi odluku. .Amandman se upućuje predsjedniku Sabora do kraja rasprave na sjednici Sabora o konačnom prijedlogu zakona.

Preporukom se ukazuje na podnesene predstavke i pritužbe o nepravilnostima u radu tijela koja imaju javne ovlasti s prijedlogom za njihovo razrješenje. načina rada i odnosa u Saboru. odnosno o iskazivanju nepovjerenja predsjedniku Vlade. ustrojstvo. .Nomotehnika » M.zakone (organski zakoni) kojima se razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode.Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske. a prema naravi akta isti mora sadržavati obrazloženje.© Donošenje ostalih akata Sabora . a zatim o pojedinostima. rezolucije.odluku o raspuštanju Sabora. osim u slučajevima kada je Ustavom Republike Hrvatske ili Poslovnikom drukčije određeno. . neovisno o tome donose li se po postupku za prijedlog zakona ili konačni prijedlog zakona. osim ako Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom nije drukčije određeno. . Vladi u cjelini ili pojedinom članu Vlade. . preporuka i drugih akata Sabora primjenjuju se odredbe ovoga Poslovnika o postupku za raspravu o konačnom prijedlogu zakona.odluke o davanju povjerenja predsjedniku i članovima Vlade.Poslovnik Sabora. djelokrug i način rada državnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i područne (regionalne) samouprave. • • • • • Odluka se donosi kao akt uređivanja unutarnjeg ustrojstva.U pogledu postupka za donošenje odluka. ako Sabor ne odluči drukčije. .Zakone.Predlagatelj akata dužan je podnijeti prijedlog akta predsjedniku Sabora. ako se ne odluči da se o prijedlogu raspravlja najprije u načelu. ukoliko je na sjednici Sabora nazočna većina zastupnika. Deklaracijom se izražava opće stajalište Sabora o pitanjima unutarnje ili vanjske politike te o drugim bitnim pitanjima važnim za državu. Sabor donosi: . izborni sustav.odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske.Za donošenje odluka na sjednici Sabora potrebna je nazočnost većine zastupnika. . Zaključcima Sabor utvrđuje stajališta o određenim događajima i pojavama. . . uvijek se pokreće prijedlogom akta. kao i utvrđivanje nacrta promjene Ustava Republike Hrvatske. Odlučivanje na sjednicama Sabora . Hrvatski Sabor može donositi i akte u obliku odluke. način rada i odnosi u saboru ili obavljaju druga opća ovlaštenja. s tim da je rasprava o tim aktima jedinstvena. rezolucija. zaključke i druge akte Sabor donosi većinom glasova. poslovnika ili pravilnika kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo. Većinom glasova svih zastupnika. Rezolucijom Sabor ukazuje na stanje i probleme u određenom području i na mjere koje bi trebalo provoditi u tom području. odluke.Postupak donošenja ostalih akata.K. deklaracija. 15 .

donosi odluku iz članka 7. .donosi Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. .Zastupnik može postaviti jedno pitanje.Kada se u postupku donošenja zakona na sjednici Sabora na temelju odredbi Poslovnika donose odluke koje prethode donošenju zakona i drugih akata.Zastupnička pitanja mogu se postavljati usmeno i u pisanom obliku. 16 .Ako je nezadovoljan odgovorom zastupnik može zatražiti da mu Vlada. odnosno ministar dostavi pisani odgovor.Zastupnik može izraziti zadovoljstvo ili nezadovoljstvo odgovorom na zastupničko pitanje. odnosno pojedinom članu Vlade zastupnici mogu postavljati na sjednicama za vrijeme »Aktualnog prijepodneva«.donosi ustavne zakone (organski zakoni) kojima se uređuju prava nacionalnih manjina. . stavka 2. osim ako je Ustavom Republike Hrvatske i ovim Poslovnikom određeno da se i te odluke donose kvalificiranom većinom. .potvrđuje međunarodne ugovore kojima se međunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske.K. . Ustava Republike Hrvatske. te o izvršavanju zakona i drugih akata Sabora. Ono mora biti kratko i jasno formulirano i u pravilu takvo da se na njega može odgovoriti odmah i bez pripreme.donosi odluku o pokretanju postupka za utvrđivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike. Na pitanja upućena pojedinom ministru odgovara ministar.»Aktualno prijepodne« održava se na početku svake sjednice Sabora. .Nomotehnika » M. Zastupnik je dužan navesti kome upućuje zastupničko pitanje. odnosno dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika. u pravilu četiri sata.Usmena pitanja Vladi. .Na pitanja upućena Vladi odgovara predsjednik ili član Vlade.donosi Ustav Republike Hrvatske i promjenu Ustava Republike Hrvatske. i članka 8. za njihovo donošenje dovoljna je većina glasova nazočnih zastupnika. Zastupnička pitanja . . prije prelaska na prvu točku dnevnog reda i traje. a posebice o stanju u pojedinim područjima društvenog života.Zastupnici mogu postavljati zastupnička pitanja Vladi i pojedinom članu Vlade o ostvarivanju njezinih ustavnih prava i dužnosti. . . . . neovisno o tome što se pojedini zakon ili akt donosi većinom glasova svih zastupnika. odnosno o radu ministarstava i drugih tijela državne uprave te organizacija koje imaju javne ovlasti. Usmena zastupnička pitanja: .© Dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika Sabor: .

postavljati zastupnička pitanja u pisanom obliku a nakon dobivenog odgovora i dopunska zastupnička pitanja. povijesno.© Pisana zastupnička pitanja: . - Pravna tehnika je skup znanja. iskaza. Jedna od najvažnijih pravnih tehnika je tumačenje. U istom roku Vlada. U njoj mora biti jasno postavljeno i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati. pojedinom njezinom članu ili Vladi u cjelini.K. Interpelaciju potpisuju svi zastupnici koji su je pokrenuli. logičko. Vlada je obvezna. Interpelaciju predsjedniku Sabora podnosi najmanje desetina zastupnika. Tumačenje u pravu predstavlja pronalaženje smisla pravnih izraza. Po završenoj raspravi o interpelaciji Sabor može postaviti pitanje odgovornosti Vlade ili pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. Podnesenu interpelaciju predsjednik Sabora dostavlja predsjedniku Vlade i zastupnicima. odnosno pojedinom ministru kome je upućeno. Predsjednik Sabora upućuje izvješće zastupnicima. sustavno. najkasnije u roku od 8 dana od dana prijema interpelacije. a pitanje i odgovor ukazuju da postoje osobito opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Saboru. poruka i tekstova. 17 . dostaviti predsjedniku Sabora. izvješće o svojim mišljenjima i stajalištima povodom interpelacije. Filozofu Aristotelu cilj je takve tehnike – postići uvjerljivost kod slušateljstva. Prema grč.Nomotehnika » M. odnosno ministar dužni su odgovoriti na usmeno postavljeno pitanje. ako zastupnik nije dobio odgovor na sjednici Sabora ili je zatražio pisani odgovor. teleološko.Zastupnici mogu. . postupaka i pravila kojima se dolazi do ispravne odluke kod primjene (stvaranja prava). povodom interpelacije.Pisani odgovor na pitanje postavljeno u pisanom obliku daje se u roku 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno Vladi. Interpelacija se može podnijeti i kada zastupnik nije zadovoljan ni naknadnim dopunskim pisanim odgovorom Vlade ili člana Vlade na postavljeno pitanje. Interpelacija Interpelacijom se na sjednici Sabora otvara rasprava o radu Vlade u cjelini ili o pojedinim odlukama Vlade ili ministarstva. posredovanjem predsjednika Sabora. Raspravu o interpelaciji Sabor može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom. Interpelacija se podnosi u pisanom obliku. ¿Tumačenje može - biti (s obzirom na rezultat) deklaratorno ili doslovno ekstenzivno (prošireno) restriktivno (suženo) jezično tumačenje. ako one odstupaju od općeg stajališta Vlade ili ministarstva u provođenju zakona ili utvrđene politike.

prigovor na valjanost izrađenog pravnog propisa može se staviti i u slučaju kad je raspored materije zahvaćen sadržajem bez logičke veze ili kad je redoslijed materije u tom sadržaju međusobno ispremiješan. ¿Sadržaj pravnog propisa Dati odgovarajući sadržaj pravnom propisu znači obuhvatiti njegovim odredbama onu oblast društvenih odnosa koja odgovara nadležnosti njegova donositelja.K. Donosilac pravnog propisa čini grešku: • ako ne zahvati sadržajem pravnog propisa sve društvene odnose koje tim propisom mora zahvatiti prema stvarnoj nadležnosti. U svim tim slučajevima moguće je staviti prigovor na valjanost takvog pravnog propisa sa stajališta ustavnosti i zakonitosti. univerzalni – vrijede na najširem ukupnom teritoriju (oni koje donose republički organi) 2. Teritorijalno važenje pravnog propisa→ pravni propis obvezuje svojim odredbama sve subjekte na koje se odnosi. Napisat će pravni akt koji će u stvarnosti ako bude primjenjiv kao što je zakonodavac želio ostvariti njegove političke ciljeve. Ono što su njegovi politički ciljevi on će pokušati „pokriti“ papirom. Govori o utjecajima koja zakonodavac sastavljanjem pravnog akta želi postići.Nomotehnika » M.© Teleološko načelo → grč. S obzirom na prostorno djelovanje pravni propisi dijele se obično prema širini teritorija na kojem važe njihove odredbe: 1. Gledano sa stajališta tehnike izrade pravnog propisa. • ako materiju koju regulira sadržajem pravnog propisa koji donosi zahvati šire nego što smije tj. ¿Djelovanje pravnog propisa u prostoru Osigurati prostorno djelovanje pravnog propisa znači osigurati mogućnost primjene njegovih odredaba na određenom području. ako obuhvati i onu oblast koja nije u njegovoj nadležnosti.Teleološko tumačenje Ustava je tumačenje ustava i drugih pravnih propisa u skladu sa ciljem kojeg donositelj tog propisa želi postići. telos=cilj. partikularni – vrijede samo na određenom užem teritoriju (oni koji se donose unutar županije. grada ili općine) 18 . a koji se nalaze na teritoriju na kojem važi. . Odnosi se na cilj ili svrhu zakona. Proučavaju se namjene ustavotvorca ali i sve okolnosti koje su bile u vrijeme donošenja pojedinog propisa.

Ustava regulira takvu situaciju: „Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave. načelnog pristupanja određivanju početka važenja za odgovarajuću vrstu propisa u svim onim slučajevima kada u njihovom tekstu. Greška pri procjeni vremena u kojem jedan propis treba donijeti može imati višestruko neželjene posljedice. Ako se jedan pravni propis donese prije nego je to i zaista potrebno onda dobivamo propis koji je zapravo ispred društvenih potreba pa je i njegova vrijednost dvojbena.“ Ustav i Ustavni zakon za provedbu Ustava stupaju na snagu danom proglašenja Načini mogućeg početka važenja pravnih propisa: 1. Kod vremenskog važenja pravnog propisa treba razgraničiti dva momenta: . Donosilac propisa mora paziti da propis donese u pravom trenutku. u nekom višem pravnom pravilu. Početak važenja pravnog propisa određuje njegov donosilac.prestanak važenja pravnog propisa ¿Početak važenja pravnog propisa Početak važenja pravnog propisa je vremenski određen moment od kojeg pravni propis počinje pravno djelovati obvezujući svojim odredbama. Okolnost da u tekstu pravnog propisa nije sadržana odredba o početku njegova važenja čini čitav propis manjkavim. nije određen početak važenja. mjeseca i godine (kalendarska oznaka važenja) 2. 89. U našem sustavu prava čl. propustom donosioca. određivanje početka važenja pravnog propisa vremenskim momentom nakon njegova objavljivanja 5. od početka svoga važenja pa ubuduće sve do prestanka njegova važenja. određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova objavljivanja 3. uz mogućnost primjene sankcije na one koje se odnosi. Manjkavost takve vrste može biti ublažena postojanjem. tj.početak važenja pravnog propisa . određivanje početka važenja pravnog propisa danom njegova donošenja(početak važenja prije objavljivanja) 4. određivanje početka važenja pravnog propisa točnim navođenjem dana.© ¿Djelovanje pravnog propisa u vremenu Vremensko djelovanje jednog pravnog propisa znači da taj propis obvezuje svojim odredbama subjekte na koje se odnosi u određenom vremenu. To je vrijeme njegova stupanja na snagu. određivanje početka važenja pravnog propisa nastupom određenog događaja 19 . osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukčije određeno.K.Nomotehnika » M.

s oznakom službenog glasila u kojem je bio objavljen i kada.Ako donošenje jednog propisa treba dovesti do prestanka važenja samo jednog dijela nekog ranije donijetog propisa.© ¿Prestanak važenja pravnog propisa Prestanak važenja pravnog propisa znači da pravni propis prestaje obvezivati svojim odredbama. . onda ove treba navoditi prema redoslijedu donošenja tj. oni prestaju važiti prestankom propisa za čije su izvršenje donijeti.Kada se jednim propisom označava prestanak važenja više ranije donijetih propisa. Ako se označava da jednim propisom prestaje važiti više propisa iste pravne snage. Prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti (derogacija pravnog propisa) 2.Nomotehnika » M. onda takav djelomični prestanak važenja treba zasebno i precizno označiti npr. Pri tome se precizira i navodi puni naziv propisa koji prestaje važiti. uzima se kao da je važenje starog propisa prestalo jer se sada primjenjuje novi propis (načelo „lex posterior derogat legi prior“) • Prestanak važenja pravnih propisa protekom roka Iako se pravni propis u principu donosi na neograničeno vrijeme moguće je da se on u svome važenju ipak ograniči. . Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv.Indirektna derogacija→ u situacijama kada jedan novodonijeti propis na drugačiji način regulira istu materiju koja je već regulirana nekim ranije donijetim propisom. . najprije najstarije pa onda po teme kriteriju dalje.osim odredaba članka……“ .K.Rang derogacije →stupanjem na snagu jednog propisa može dovesti do prestanka važenja samo onih propisa koji su po svojoj snazi (hijerarhiji) istog ili nižeg ranga od pravnog propisa kojim se proglašava njihov prestanak važenja. . onda se ovi navode prema hijerarhijskome rangu. odumiranje pravnog propisa) 4. 20 .S obzirom da opći akti za izvršenje pravnog propisa nemaju samostalnu egzistenciju već su vezani za sudbinu akta za čije su izvršenje donijeti. Načini mogućeg prestanka važenja pravnih propisa: 1.Odredbe o direktnoj derogaciji treba izraditi na način da se u završnom dijelu pravnog propisa naznači koji propisi prestaju važiti. Prestanak važenja pravnog propisa protekom određenog vremena 3. Prestanak važenja pravnog propisa objektivnim stavljanjem izvan snage • Derogacija pravnog propisa →prestanak važenja pravnog propisa donošenjem novog pravnog propisa kojim se određuje da raniji pravni propis prestaje važiti. „Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje važiti zakon……. a da ujedno ne naznačava prestanak važenja ranijeg propisa. . Formalno normiranje s privremenim trajanjem→ograničenje se vrši oznakom roka do kojeg će taj propis važiti.

© • Prestanak važenja pravnog propisa uslijed prestanka postojanja društvenih odnosa koje regulira (tzv. kao i od samih građana. Ukidanje→pravni propis se stavlja izvan snage s tim da u buduće njegova primjena nije više pravno moguća. ali se pravne posljedice nastale njegovom primjenom ne diraju (ex nunc). Vladavina prava u pravnom smislu zahtjeva strogo pridržavanje ustava i zakona od strane svih državnih tijela i pojedinih dužnosnika. onda se najčešće takav propis stavlja izvan snage. Pravna država je koncepcija koja svoje težište stavlja na nadzakonsku snagu ustavnopravnih normi i hijerarhiju koja iz nje slijedi. značajke posebnog postupka njihova donošenja i izmjene. pružanjem zaštite. koji je složeniji od donošenja običnih zakona 21 . što osigurava. ¿Kontrola pravnih propisa U hrvatskom pravnom sustavu primarni nosilac kontrole ustavnosti i zakonitosti propisa je Ustavni sud. Poništavanje→propis stavlja izvan snage.pravne pretpostavke nadzakonske snage ustavnih normi: 1. st. Zajedničko svojstvo koncepcije vladavine prava i pravne države je zabrana svake samovolje pri odlučivanju i postupanju svih državnih tijela.Nomotehnika » M. Međutim ako do takvog formalnog proglašavanja prestanka važenja propisa ne dođe. na temelju mandata dobivenog od naroda. ali se ujedno poništavaju i sve pravne posljedice nastale uslijed primjene tog propisa. nezavisno sudstvo u primjerenom i zakonom propisanom postupku u kojem je osigurano poštivanje prava čovjeka. • Prestanak važenja pravnih propisa objektivnim stavljanjem izvan snage Pravni propisi mogu prestati važiti objektivnim stavljanjem izvan snage (poništavanjem ili ukidanjem) uslijed njihove neusklađenosti s višim pravnim propisima (povreda ustavnosti i zakonitosti). pod političkim nadzorom predstavničkih tijela. Vladavina prava u političkom smislu objedinjava u sebi niz načela ustavne vladavine. prema kojima su svi nositelji funkcija vlasti podvrgnuti ograničenjima uspostavljenim pravnim poretkom u državi. položaj donositelja ustavnopravnih normi 2. Opsolentnost→ prestanak postojanja svrhe i cilja zakona što dovodi do prestanka razloga postojanja pravnog pravila. nastala u njemačkoj pravnoj teoriji 19.K. odumiranje pravnog propisa) Kad prestanu postojati društveni odnosi koje jedan pravni propis regulira. Dvije formalno. i to od trenutka njegova stupanja na snagu (ex tunc). ipak će pravni propis prestati važiti jer je izgubio bazu svoje primjene.

na zahtjev najviših državnih tijela Sastav Ustavnog suda RH: 22 . O neustavnosti zakona ustavni sud odlučuje apstraktno (nezavisno o konkretnom pravnom predmetu. 5. radi se o ustavnom sporu. Ustavni suci su glede odgovornosti nezavisni od parlamenta. 4. referenduma. nadzor ustavnosti zakona nadzor ustavnosti i zakonitosti podzakonskih propisa odlučuju u sporovima o pravima i dužnostima najviših tijela državne vlasti rješavaju sporove o ustavnim pravima među državama članicama federacije nadziru zakonitost provedbe izbora. znači treba sanirati sve posljedice koje je prouzročila primjena propisa USTAVNI SUD Ustavni sud je državno tijelo visokog autoriteta čija je prvenstvena zadaća nadzor nad ustavnošću zakona. poništavanje pravnih propisa – djeluje retroaktivno. vlade i sudbene vlasti.© Enoncijacija zakonitosti je izričita ovlast zakonodavca koju da je ustav na temelju koje se zakonom razrađuju odredbe ustava. a često i način korištenja Ustavom zajamčenih sloboda i prava. 6. Djelokrug ustavnog suda: 1. odluka suda ima djelovanje erga omnes (prema svima). ukidanje pravnih propisa – ne dira u ranije nastale pravne posljedice 2. pri čemu odluka suda ima učinak samo u odnosu na konkretan predmet u kojem se zakon izuzima iz primjene (djeluje samo inter partes).Nomotehnika » M. – europski model -francuski Ustav iz1958. 2. zakon ili njegove odredbe – ako su odlučili da su protuustavne poništavaju se ili ukidaju). Posredno (akcesorno) odlučivanje o neustavnosti zakona javlja se kao prethodno pitanje koje treba riješiti kako bi se mogao riješiti sam predmet sudbenog spora. Neposredno (apstraktno) odlučivanje o ustavnosti zakona je odlučivanje kad pitanje sukladnosti zakona s ustavom predstavlja samu bit spora koji sud mora riješiti. 7.K. a u pravnoj doktrini 19. narodnih inicijativa ili narodnog veta sude za povredu ustava visokim državnim dužnosnicima u povodu ustavne tužbe pružaju zaštitu sloboda i prava čovjeka i građanina donose interpretativne odluke – tumačenja Ustava i zakona. 3. prethodni nadzor ustavnosti -od socijalističkih zemalja prva je uvela SFRJ po Ustavu iz 1963. Dvije vrste pravnih posljedica odluka o neustavnosti zakona: 1.st. 8. Povijesni razvitak institucije ustavnog suda: -prvi nacrt pripisuje se Sieyesu. zalagali su se Jellinek i Merkl -prvi put uspostavljen Ustavom Republike Austrije iz 1920. – Ustavno vijeće. bez obzira na bilo kakav konkretni slučaj.

istaknuo u struci znanstvenim ili stručnim radom ili javnim djelovanjem. pridonose racionalizaciji procesa odlučivanja 4. na zahtjev tijela ovlaštenih za pokretanje postupka ocjenjivanja ustavnosti i zakonitosti.K. djeluje kao zaštitnik ustavnih načela o odgovornosti izvršne vlasti 5. tijela smatraju da su ovlaštena odlučiti u određenoj stvari 2. najviša tijela lokalne i regionalne samouprave Akti Ustavnog suda (donose se većinom glasova svih sudaca): 1. odvjetnika i sveučilišnih profesora) bira Sabor na vrijeme od 8 godina. pridonosi jačanju pravne svijesti građana i primjeni ustavnih načela u zakonodavstvu i životu 23 . pozitivni sukob djelokruga – kada 2 ili više drž. politički sustav i poslovnik Sabora RH - Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom RH (ocjena ustavnosti zakona i drugih propisa): 1. radnog iskustva. sudovi u postupku 5. objavljuje se u N. štiti prava oporbe i olakšava joj da vladajuću većinu zadržava u granicama ustavnih ovlasti 2. odlučujućim tijelima 3. svatko ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zakona ili ocjenu ustavnosti i zakonitosti drugog propisa – ali takva inicijativa ne obvezuje Ustavni sud koji će sam odlučiti o tom hoće li u povodu prijedloga pokrenuti postupak 2. diplomirani pravnik sa najmanje 15 g. Hrvatski Sabor. predsjednik RH. bez ograničenja ponovnog izbora uvjeti: hrvatski državljanin.© 13 sudaca (prije 11) koje iz reda istaknutih pravnika (sudaca. štite prava manjina i time nadoknađuju njihovu slabu zastupljenost u pol. Vrhovni sud. rješenja – donose se u svim ostalim slučajevima .moraju biti obrazložena. državnih odvjetnika. pučki pravobranitelj. Vlada. osim kada Ustav ili U Zakon propisuje posebnu većinu.N Odluke se donose većinom glasova svih sudaca. US je dužan pokrenuti i provesti postupak 4. ne smije pripadati nijednoj političkoj stranci niti obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost suci između sebe biraju predsjednika suda na rok od 4 godine postupak kandidiranja sudaca provodi Odbor za Ustav. odluke – donose se o meritumu (biti) stvari o kojoj se sud izjašnjava 2. Ustavni sud može sam pokrenuti postupak 3.Nomotehnika » M. Sukobi djelokruga (rješava ih US): 1. negativni sukob djelokruga – kada određena drž. tijela smatraju da nisu ovlaštena odlučiti u određenoj stvari Pet načina pozitivnog političkog utjecaja ustavnog suda: 1.

Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve što je potrebno da bi se po njima moglo postupati.ovim se zakonom uređuju uvjeti i postupak za izbor sudaca US i prestanak njihove dužnosti. Uz tužbu se mora podnijeti osporeni akt u izvorniku ili prijepisu. Podnosi se US izravno ili ih se šalje poštom. Podnesci Ustavnog suda – postupak pred Ustavnim sudom pokreće se pisanim zahtjevom. . ime i prezime njegovog punomoćnika. Samouprave • Prema Zakonu o ustanovama. Skupno izdvojeno mišljenje potpisuju svi suci koji su izdvojili svoja mišljenja Sudac koji je najavio izdvojeno mišljenje ima pravo istodobno zahtijevati da se donesena odluka ili rješenje. dužan ga je pisano obrazložiti Izdvojeno mišljenje može izraditi i više sudaca zajedno ako se protive izreci i/ili obrazloženju odluke ili rješenja zbog istovjetnih pravnih razloga koji su usmeno obrazloženi na Sjednici Ustavnog suda (skupno izdvojeno mišljenje). oznaku odluke kojom je povrijeđeno neko pravo ili sloboda. nadzor nad zakonitošću rada ustanove i njezinih općih akata obavlja u pravilo nadležno ministarstvo ¿Obustava od izvršenja pravnog propisa 24 . o ustavnoj tužbi odlučit će sjednica Suda. dokaze o tome da je iscrpljen pravni put i da je tužba pravodobna i potpis podnositelja ustavne tužbe. stavku 1. razloge tužbe.uvjeti i rokovi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonima. Postupak vodi sudac US.Nomotehnika » M. prijedlogom i ustavnom tužbom. Ustavnog zakona. koje može odluku donijeti samo jednoglasno.i druga pitanja važna za izvršenje dužnosti i rad US Izdvojeno mišljenje Sudac ima pravo na izdvojeno mišljenje ako većina sudaca na Sjednici Ustavnog suda prihvati odluku ili rješenje čijoj se izreci i/ili čijem se obrazloženju sudac protivi. Sudac koji na Sjednici Ustavnog suda izdvoji mišljenje u pogledu izreke i/ili obrazloženja odluke ili rješenja i usmeno ga obrazloži na Sjednici Ustavnog suda. prebivalište ili boravište odnosno tvrtku i sjedište podnositelja ustavne tužbe. objavi u »Narodnim novinama« i u slučaju kad objava odluke ili rješenja nije obavezna prema članku 29.postupak i pravno djelovanje njegovih odluka . ili ako vijeće smatra da postoje razlozi da se predmet iznese na sjednicu Suda. .K. O ustavnoj tužbi odlučuje vijeće sastavljeno od tri suca.zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčenih Ustavom . Podnesci upućeni sudu moraju biti potpisani. zajedno s izdvojenim mišljenjem. -U hrvatskom pravnom sustavu osim Ustavnog suda i drugi državni organi u određenim situacijama mogu kontrolirati ustavnost i zakonitost određenih općih akata: • Prema Zakonu o Vladi RH. • Prema Zakonu o sustavu državne uprave u provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lok. Vlada ima pravo i dužnost ukinuti propis ministarstva ili drugog republičkog organa državne uprave. Pravna priroda UZ o Ustavnom sudu. odnosno rješenja na Sjednici Ustavnog suda. Sudac je dužan pisano obrazložiti i dostaviti predsjedniku Ustavnog suda izdvojeno mišljenje u roku osam dana od dana donošenja odluke. Ako se u vijeću ne postigne jednoglasnost. .© §Ustavna tužba mora sadržavati ime i prezime. oznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno.

Nomotehnika » M. tada mora predlagatelj zakona dobro obrazložiti opravdane razloge koji nalažu retroaktivnost. Zakonodavac u principu isključuje retroaktivno djelovanje pravnog propisa dopuštajući ga samo izuzetno i uz strogo propisane uvjete i često određene baš samim Ustavom. ¿Ekscepcija nezakonitosti (ilegalnosti) Ekscepcija nezakonitosti je svojevrstan oblik kontrolnog ovlaštenja prema pravnim propisima putem kojega određeni organi (u pravilu sud) odbija primjenu pravnog propisa (prije svega propisa podzakonske prirode) na konkretan slučaj kad utvrdi da je to u suprotnosti s višom pravnom normom (zakonom). ili se eliminira sama odluka kojom je došlo do obustave. 25 .K. U hrvatskom pravnom sustavu samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. Tko se može koristiti pravom na obustavu od izvršenja pravnih propisa određuje zakonodavac koji pravnom normom (u pravilu zakonom) ovlašćuje određene subjekte da mogu provoditi ovu mjeru prema određenim kategorijama pravnih propisa. što ima za posljedicu ili konačnu nemogućnost primjene pravnog propisa koji je obustavljen od izvršenja. budući da se kod ekscepcije utvrđuje nezakonitost podzakonskog normativnog akta samo s obzirom na konkretni slučaj o kojemu se rješava. Kod ekscepcije ilegalnosti pravni propis podzakonske prirode se ne stavlja izvan snage.© Kod obustave od izvršenja radi se zapravo o privremenom prestanku mogućnosti primjene općeg akta (u pravilu podzakonske prirode) koja nastaje zbog toga što je pravno ovlašteni nosilac kontrole takvog akta iskoristio pravo da ga obustavi od izvršenja sumnjajući u njegovu ispravnost U takvom slučaju konačnu odluku donosi neki drugi (viši) organ koji odlučuje da li je do obustave od izvršenja trebalo doći ili ne. ¿Povratno djelovanje pravnog propisa (retroaktivnost) Povratno djelovanje pravnog propisa znači da se taj propis primjenjuje na situacije koje su nastale i postojale prije nego što je sam propis stupio na snagu. U takvom slučaju predmet se rješava na temelju zakona. Takav se akt može u povodu nekog drugog slučaja i dalje primjenjivati sve dotle dok ga nadležni organ u propisanom postupku ne stavi izvan snage.

tko i koji pravni propis treba donijeti 2. Znanje koje se smatra nužnim obuhvaća: 1. poznavanje društveno-političkog uređenja i pravnog sustava.K. poznavanje ustavne materije. za općinsko vijeće ili županijsku skupštinu) Uži plan→plan normativne djelatnosti određene strukture razdvojen po nositeljima ili prema prirodi materije koja će se regulirati pravnim propisima donesenim na osnovu plana (npr.© ¿Subjektivne pretpostavke za izradu pravnih propisa Temeljna subjektivna pretpostavka za uspješno bavljenje izradom pravnih propisa je posjedovanje odgovarajućeg znanja. Plan normativne djelatnosti u oblasti reguliranja prihoda ili oblasti obrazovanja. opća naobrazba (osobna kultura redaktora) 2. Plan normativne djelatnosti je specifičan dokument temeljem kojega se planski (smišljeno) obavljaju pojedine radnje normiranja. kojim pitanjima treba dati prioritet i u kojoj mjeri .U planu treba predvidjeti faze normiranja. referendum. njihovo trajanje i radnje koje je pri tome nužno poduzeti. a posebno oblike procedure za donošenje određenih pravnih pravila (npr. poznavanje principa načela izrade pravnih propisa. javna rasprava). te izmjene starih ili stavljanja izvan snage postojećih pravnih propisa. odnosno dopune određenih pravnih propisa. u kojem vremenu i na koji način 3.znanje nomotehnike 4. .Nomotehnika » M.) 26 .Planom normativne djelatnosti treba predvidjeti i otvaranje procedure stavljanja izvan snage ili izmjene. pomorstva. poznavanje literature i terminologije 3. turizma i sl. sposobnost jezičnog izražavanja ¿PLAN NORMATIVNE DJELATNOSTI Planirati normativnu djelatnost znači predviđati radnje koje će se u vremenu za koje se plan donosi biti nužno poduzeti radi stvaranja novih. U planu normativne djelatnosti mora biti naročito vidljivo: 1. Širi plan→ukupna plansko normativna djelatnost za određenu strukturu (za ustanovu.

treba izbjegavati upotrebu stranih riječi.treba svesti na najmanju moguću mjeru upotrebu svih onih izraza kojima se ne može precizno odrediti pravo značenje . U pogledu jezičnog izražavanja pri izradi pravnih propisa treba voditi računa o slijedećim bitni elementima: . .Jasnoća stila izražava se ovdje zahtjevom da se misao donosioca pravog propisa izrazi stilski tako da nijednog trenutka ne dovodi u sumnju čitaoca (pogotovo primjenjivača pravnih propisa) o tome što je donosilac htio reći.Pravi propis odnosi se na dio normativnog ovlaštenja prema nadležnosti donosioca. kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa .Zahtjev kvantitete stila pravnog propisa stavlja pred redaktora obvezu da u tekstu pravnog pravila ugradi onoliko jezičnih izraza koliko je najmanje nužno da bi se shvatila misao donosioca. .treba težiti upotrebi uobičajenih izraza – takvih koji su razumljivi najširem krugu ljudi. izrazi koji vrijede. Time se postiže ukupnost sadržaja pravnog propisa. dok posebna načela služe za izradu određenih vrsta pravnih propisa. 27 . koji nisu lokalizmi i provincijalizmi. načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa 4.Zahtjev kvalitete stila pravnih propisa izražava se u potrebi da jednoj misli uvijek odgovara isti jezični izraz tj. koji se stalno upotrebljavaju. načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa 3. a redaktor ih je na odgovarajući način ugradio u tekst pravnog propisa. .Nomotehnika » M.Sadržajem pravnog propisa koji se donosi moraju biti obuhvaćeni svi oni društveni odnosi koji se reguliraju odredbama tog propisa.© ¿NAČELA IZRADE PRAVNIH PROPISA Postoje opća i posebna načela za izradu pravnih propisa. koja proizlazi iz višeg pravnog propisa u sustavu prava.  Načelo ukupnosti sadržaja pravnog propisa .treba težiti da sadržaj pravnog propisa bude jasan svakome . da se ista misao uvije izražava na jednaki način u čitavom tekstu pravnog propisa. .K. Opća načela za izradu pravnih propisa su: 1. koja znači da je donosioc predvidio i obuhvatio sva pitanja koja moraju biti obuhvaćena dotičnim pravnim propisom. Opća načela služe za izradu svih pravnih propisa. načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem  Načelo jasnoće. poglavito izraza koji su teško razumljivi  Načelo odnosa jezičnih izraza i logičkog smisla pravnog propisa Pri izradi pravnih propisa izuzetno je važno postići sklad u odnosu između jezičnih izraza upotrebljenih za izražavanje misli u jednom pravnom propisu i logičkog smisla tog propisa. načelo jasnoće. kvalitete i kvantitete stila pravnog propisa 2.

Sadržajni odnos nižeg propisa o višem znači da donosilac nižeg propisa. odnosno da ne bude u suprotnosti s njim.©  Načelo utvrđivanja i izražavanja egzistencijske i sadržajne ovisnosti nižeg propisa o višem Između pravnih propisa na nižoj hijerarhijskoj ljestvici i onih koji su po svom položaju viši postoje izvjesni oblici egzistencijske i sadržajne ovisnosti .K. ¿Dijelovi pravnog propisa: uvodni dio naslov uvodne odredbe centralni dio kaznene odredbe prijelazne odredbe završne odredbe Obavezni (bitni dijelovi) pravnog propisa:  uvodni dio  naslov  centralni dio  završne odredbe s datiranjem Ostali dijelovi (fakultativni karakter):  uvodne odredbe  kaznene odredbe  prijelazne odredbe 28 . Pri tome treba paziti da sadržaj njegovog propisa bude usklađen sa sadržajem odgovarajućeg višeg pravnog propisa.Egzistencijska ovisnost (ovisnost o nastanku) nižeg pravnog propisa o višem znači da niži propis ne može nastati ako za donošenje takvog propisa nije njegovu donosiocu otvorena nadležnost u nekom višem pravnom propisu. formirajući njegov sadržaj mora ostati u okviru propisane nadležnosti i svojim propisom obuhvatiti samo one odnose i na onaj način kako to predviđa više pravno pravilo.Nomotehnika » M. ¿IZRADA KONAČNOG TEKSTA PRAVNOG PROPISA Izrada konačnog teksta pravnog propisa znači uobličavanje u potrebnu formu odgovarajućeg propisa koji tako postaje dio pravnog sustava. Izrada konačnog teksta pravnog propisa je krajnji rezultat djelatnosti normiranja. . a materija koja njime je obuhvaćena dobiva time potrebnu pravnu regulaciju.

Kako pri donošenju Ustava nema pozivanja na pravnu osnovu iz koje proizlazi ovlaštenje njegovu donosiocu.© ¿ Uvodni dio pravnog propisa Uvodni dio propisa je onaj koji u tekstu pravnog propisa stoji ispred naslova. niti u posebnoj odredbi stoji oznaka donosioca. . 29 . oznaku donosioca akta .Svaki zakon se proglašava.Uvodni dio kod svih podzakonskih općenormativnih akata uvijek izražava dvije bitne činjenice: 1.U uvodnom dijelu zakona također se ne navodi pravna osnova temeljem koje se zakon donosi. tako ni uvodni dio Ustava nema onaj klasičan izgled pod kojim podrazumijevamo sadržajno postojanje uvodnog dijela s oznakom donosioca i pravnom osnovom za normiranje.Pravna osnova i oznaka donosioca izražava se tako da se navodi članak (ako je potrebno stavak i točka) propisa koji sadrži ovlaštenja za donošenje. Uvodni dio zakona . pravnu osnovu temeljem koje se akt donosi 2. Ako Predsjednik Republike smatra da proglašeni zakon nije u skladu s Ustavom. „Predsjednik Republike proglasit će zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. U najvećem broju propisa iz uvodnog dijela proizlaze dva temeljna podatka: a) tko je donosilac dotičnog pravnog propisa b) temeljem kojeg pravnog osnova je taj propis donijet Uvodni dio Ustava . puni naziv toga propisa te službeno glasilo u kojem je taj propis objavljen i kada.Katkada se u uvodnom dijelu navodi i vremenska oznaka kad je propis donesen. .Nomotehnika » M.Prilikom donošenja Ustava donosi se. . . . To proglašenje se vrši posebnim aktom (Odluka o proglašenju) kojega u pravilu donosi državni poglavar. može pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.“ Uvodni dio podzakonskih općenormativnih akata .Sam tekst Ustava počinje uvodnim odredbama koje nose naziv „Izvorišne osnove“ i u njima se daje povijesni pregled kontinuiteta hrvatske državnosti i izražava tisućljetna nacionalna samobitnost i državna opstojnost hrvatskog naroda. u pravilu poseban akt za njegovo proglašenje dok se u njegovim uvodnim odredbama (preambula) često ističu osnovne orijentacije političkog i pravnog sustava. što nije nužno jer se vrijeme datiranja daje uvijek na kraju teksta propisa.U našem Ustavu pravni osnov za proglašenje zakona utvrđen je člankom 88.K.

Centralni dio moguće je izraziti različitim metodama normiranja: 1. uvijek u jednoj rečenici bez skraćenica i interpunkcija.Neki bitni momenti o kojima treba voditi računa pri davanju naslova: o naslov treba pisati odvojeno od ostalih dijelova teksta.Iz naslova pravnog propisa vide se uvijek dvije stvari: 1.I uvodne odredbe imaju na odgovarajući način interpretativni karakter jer u izvjesnom smislu tumače namjeru donosioca i cilj i svrhu pravnog propisa. vrsta propisa (zakon. . rukovodne principe kojih se treba držati prilikom interpretacije i primjene . metoda primjeričnog normiranja 3. metoda principijelnog normiranja 5. Centralnim dijelom obuhvaća se ukupna materija čiju pravnu regulaciju smije donosilac izvršiti jednim pravnim propisom. ¿Centralni dio pravnog propisa Centralni dio pravnog propisa (sadržaj propisa u užem smislu) najvažniji je dio teksta pravnog propisa. metoda taksativnog normiranja 2. Po njemu se. jasno i uočljivo o naslov treba biti kratak. tumači sadržaj propisa.© ¿Naslov pravnog propisa . cilj koji se želi postići 3. ¿Uvodne odredbe .Nomotehnika » M. O izvlaštenju.Uvodnim odredbama donosilac ukazuje na: 1. razloge donošenja propisa 2.Naslov pravnog propisa uvijek ima interpretativno značenje. načelno. .) 2. pravilnik i sl.K. metoda apstraktnog normiranja 4. karakter sadržaja prema materiji koja se regulira (npr.) .Naslov predstavlja oznaku prema kojoj se jedan pravni propis razlikuje od drugoga. o morskom ribarstvu i sl. metoda precendentnog normiranja 30 . uredba.

„itd.Ova metoda pridonosi skraćenju teksta propisa i izbjegavanju nepotrebnog ponavljanja sadržaja. 31 . u stvari o primjeni principa presedana tako što se. . .Upotrebom ove metode u sadržaju pravnog propisa navode se određeni slučajevi na koje se dotična norma odnosi i oni služe kao temeljni primjer s tim što se dotična norma može primijeniti.Taksativnim normiranjem ograničava se donošenje sadržaja propisa samo na slučajeve koji su naznačeni.Izuzetno je korisna u situacijama kada u momentu donošenja propisa nije moguće predvidjeti sve slučajeve koje treba obuhvatiti tim dijelom sadržaja pravnog propisa. putem analogije i na slične slučajeve.) . Metoda principijelnog normiranja . . Metoda apstraktnog normiranja . prilikom njezine izrade koristimo se metodom nabrajanja.Ova metoda je najuobičajeniji način normiranja koji se javlja u slučajevima kada se putem uopćavanja (generaliziranja) sadržaj propisa daje tako da ga je moguće primijeniti na neograničen broj slučajeva koji se ubuduće mogu javiti. „posebno“ ili se kod završetka nabrajanja stavi riječ „i slično“. Metoda primjeričnog normiranja (metoda analogije) . načelo jednakosti pred zakonom i sl. . Metoda taksativnog normiranja .Metoda taksativnog normiranja je jednostavna. točno određene slučajeve.“. zahvaljujući načinu koji je u praksi ranije riješen neki slučaj rješavaju u buduće isti ili slični slučajevi. . .Metoda kod koje donosilac pravnog propisa točno propisuje slučajeve na koje će se propis primijeniti. . „ i drugo“. Metoda precendentnog normiranja .Ova metoda se iskazuje u sadržaju propisa na način što se prije nabrajanja slučajeva na koje se tekst propisa primjenjuje stavi riječ „naročito“. III.K. Načelo zakonitosti.© I.Slabost ove metode je u širini moguće interpretacije. V. „osobito“.Ovdje se radi.Ovom metodom se skraćuje tekst pravnog propisa. koristimo je kada je nužno točno i precizno iskazati način regulacije koji se odnosi na pojedine.Slabost metode taksativnog normiranja jest u ograničenosti primjene sadržaja propisa koji je izrađen putem taksativnog normiranja.Specifična metoda koja je nastala kao posljedica okolnosti što su određena uopćavanja pravnih pojmova svedena na principe koji dobivaju karakter pravnih načela i postaju zajednička za više pravnih propisa (npr.Slabost ove metode je preširok obujam propisa nastalog primjenom uopćavanja.Ovom metodom ne ograničava se domašaj dijela pravnog propisa već se predviđa mogućnost njegovog širenja uz pretpostavku pojave sličnih slučajeva.Nomotehnika » M. II. IV. . .

Iz završnih odredaba vidi se ponajprije kada je propis koji je u pitanju stupio na snagu. koji nastaju u onom praznom prostoru prestanka djelovanja starog propisa i početka djelovanja novog propisa. odnosno moment prestanka njegova važenja. ali nije bilo završeno do donošenja novoga. .Prijelazne odredbe u izvjesnom smislu imaju povratno djelovanje jer se odnose na slučajeve čije je rješavanje započelo po odredbama ranijeg propisa. Kad se takvi slučajevi riješe. tada prestaje potreba za daljnjim postojanjem prijelaznih odredaba koje se na takve slučajeve odnose – odumiru u sustavu prava. . . .© ¿Kaznene odredbe Kaznene odredbe navode sankciju koju donosilac propisa predviđa za subjekte čije bi ponašanje i djelovanje ili propuštanje bilo suprotno određenjima u pravnom smislu. 32 .Ako je u pitanju propis s ograničenim trajanje onda se u završnim odredbama označava vrijeme do kojega važi. . donosilac pravnog propisa propisuje prava i dužnosti određenih subjekata. koji obično nosi oznaku „kaznene odredbe“ propisuje sankcije za prekršioce odredaba koje je propisao.Postojanje takvih graničnih slučajeva. 2. . ali i da se što lakše izvrši prelazak na režim novog propisa.K. ¿Završne odredbe U završnim odredbama se nalazi prije svega odredba o vremenskom važenju propisa.U završne odredbe ulazi oznaka momenta donošenja pravnog propisa.Nomotehnika » M.U slučajevima kada novi propis ponovo regulira (na drugačiji način) jednu materiju postavlja se pitanje sudbine onih slučajeva i odnosa čije je rješavanje počelo prema odredbama ranijeg propisa a nije završeno do pojave novog. ¿Prijelazne odredbe U pravilu su prisutne u onim propisima koji reguliraju materiju koja je već jednom bila regulirana.Najveći broj prijelaznih odredaba je privremenog karaktera jer su te odredbe ograničene na određene slučajeve. a nakon toga u posebnom dijelu teksta. u tekstu pravnog propisa daje se opis djela koje prema propisu ima odgovarajuću kvalifikaciju i odmah uz to propisuje sankciju koja može zadesiti počinioca takvog dijela. izaziva potrebu propisivanja prijelaznih odredbi. Dva glavna pristupa načinu izrade kaznenih odredaba: 1.Pri izradi prijelaznih odredaba treba paziti da se njima ne povrijede već stečena prava određenih subjekata. .

glave ili poglavlja. se često spajaju u istoj glavi prijelazne i završne odredbe koje mogu biti jedna posebna glava pravnog propisa.Nomotehnika » M. službeni list Republike Hrvatske. ¿FORMA TEKSTA (SADRŽAJA) PRAVNOG PROPISA . njegovim stupanjem na snagu. ¿OBJAVLJIVANJE PRAVNIH PROPISA (publikacija) Objavljivanje pravnih propisa je radnja u postupku donošenja pravnih propisa putem koje se na unaprijed propisani način objelodanjuje sadržaj teksta pravnog propisa kako bi se s tim sadržajem mogli upoznati svi oni društveni subjekti koji za to imaju interes.© Mogu se javiti četiri vremenska momenta kod nastanka i važenja pravnog propisa: 1. glave.U završne odredbe ulaze norme o derogaciji. .Dijelovi propisa mogu se označiti brojevima i mogu imati posebne naslove. Članak pravnog propisa tvori jednu ili više misli koji predstavljaju izvjesnu cjelinu. moment stupanja na snagu 4. U hrvatskom pravu postoji ustavna odredba da se zakoni prije nego što stupe na snagu objavljuju u „Narodnim novinama“ glasilu koje je prema Ustavu. . 33 . . izražavaju se rečenicom ili više njih.Pravni propisi izražavaju se u pisanoj formi. moment kada je pravni propis donesen (kada je nastao) – datiranje propisa 2.Ukupni tekst pravnog propisa sastoji se od članaka. moment objavljivanja pravnog propisa 3. To znači da se iz završnih odredaba jednog pravnog propisa vidi koji su pravni propisi.Sadržaj propisa je podijeljen obično na dijelove. odnosno poglavlja i odsjeke. . Ako je centralni dio propisa duži onda se radi preglednosti često razdvaja na dijelove. Članak se još može razbiti i na stavke. Nužnost objavljivanja je pretpostavka za mogućnost njihove primjene.U praksi.K.U pravilu se kao posebni dijelovi teksta propisa izražavaju se kaznene i prijelazne odredbe (kad su sadržane u tekstu pravnog propisa) te završne odredbe. odnosno momentom njegove primjene prestali važiti. . moment stvarnog početka primjene . kod izrade pravnih propisa.

odnosno moguće loše izražavanje postavljenih ciljeva društvene politike od strane redaktora pravnih propisa U pravilu se izmjene i dopune vrše tako da se donese novi propis (Z. zahtjev za usaglašavanjem teksta pravnog propisa s promijenjenim zahtjevima društvene sredine i vremena 2.) 34 . . . odnosno konačne prijedloge zakona i drugih akata Sabora. odnosno imenovao Sabor.Nomotehnika » M. onda treba propis staviti izvan snage. . Uredu Predsjednika Republike i Vladi. Ako se osnovna koncepcija propisa mijenja. . tako što će se isti zamijeniti drugim propisom. Dopune pravnog propisa znače radnje kojima se upotpunjuje tekst pravnog propisa kako bi svojim sadržajem ostvario ukupnost regulacije društvenih odnosa koje mora obuhvatiti. . .pojedine tekstove donesenih zakona i drugih akata. .kroniku međuparlamentarne suradnje Sabora.prikaz osnovnih tema koje su predmet rasprave na sjednicama Sabora. jer to zahtijevaju novi društveni odnosi.pojedine prijedloge. Potrebe za izmjenama i dopunama nastaju uslijed dva temeljna razloga: 1. . . Uredba o izmjenama i dopunama itd.akte Predsjednika Republike.poticaje. Zahtjev vremenskog kontinuiteta traži da u svakom vremenu imamo propis koji odgovara zahtjevu tog vremena.zaključke Sabora i radnih tijela Sabora.K. .kroniku značajnijih događanja u Saboru. .© Radi izvješćivanja zastupnika i javnosti o svom radu Sabor izdaje svoje glasilo i druge publikacije. Izmjene pravnog propisa su radnje putem kojih se odgovarajući dio teksta pravnog propisa mijenja kako bi svojim sadržajem odgovarao novonastalim društvenim zahtjevima – osuvremenjivanje pravnog propisa. o izmjenama i dopunama zakona.prikaz rada Vlade.zastupnička pitanja i odgovore Vlade. loše predviđanje donosioca pravnog propisa. stajališta i mišljenja iznesene u vezi s temama o kojima se raspravlja i odlučuje u Saboru.sažete govore održane na sjednicama Sabora. Glasilo Sabora »Izvješća Hrvatskoga sabora« objavljuje: . Ako nije došlo do izmjene temeljne koncepcije pravnog propisa već se ona zadržava i dalje ali su ipak nužni zahvati u njegov tekst onda se služimo tehnikom izmjene i dopune pravnog propisa. ¿IZMJENE I DOPUNE PRAVNIH PROPISA Vijek trajanja pravnog propisa stoji u obrnutoj proporciji s dinamikom društvenog razvoja.životopise dužnosnika koje je izabrao.

Na taj se način tekst pročišćava i njegov sadržaj čine odredbe izvornog teksta koje nisu mijenjane i sve izvršene izmjene i dopune. kao i eventualni ispravci tekst ako ih je bilo. Ovim se putem dobiva jedan tekst (umjesto ranijeg izvornika i svih izmjena i dopuna) s novom numeracijom članaka. tijelo koje utvrđuje pročišćeni tekst u uvodnom dijelu pročišćenog teksta poziva se na ovlaštenje koje mu je dodijeljeno da bi mogao utvrditi pročišćeni tekst te ujedno navodi što pročišćeni tekst sadrži. 35 . u prepisivanju i sl. greške u tiskanju. Razlike mogu nastati zbog različitih razloga –greške uslijed nemarnosti. Kada se vrši ispravak teksta pravnog propisa u kojemu je uočena greška.K. odnosno dopune koje su izvršene do momenta pročišćavanja teksta. Prilikom utvrđivanja pročišćenog teksta pravnog propisa. onda se u uvodnom dijelu ispravka najprije konstatira uočenost greške i naziv propisa u kojemu je greška uočena s naznakom službenog glasila u kojemu je propis objavljen. onakvog kakav je usvojio njegov donosilac i teksta tog propisa kakav je objavljenkada se među njima jave razlike. Dužnost je tada donosioca da pogrešni (objavljeni ) tekst ispravi. ¿ISPRAVCI PRAVNIH PROPISA Ispravci pravnih propisa jesu radnje putem kojih se vrši usklađivanje između izvornog teksta propisa..Nomotehnika » M.© ¿PROČIŠĆENI TEKST PRAVNOG PROPISA Pročišćeni tekst pravnog propisa nastaje tako da se iz izvornog teksta propisa koji je pretrpio veći broj izmjena i dopuna odstrane svi izmijenjeni. odnosno dopunjeni dijelovi i umjesto njih uvrste izmjene.

K. neka vrsta slobodne trgovinske zone.. konvencija) 36 . Dakle. odluka.Nomotehnika » M. odluke Neobvezujuće: preporuke. veže se za europsko pravo.) Euroatom (odnosi se na suradnju europskih država u pogledu iskorištenja atomske energije) c. ni federacija u nastajanju.© EUROPSKO PRAVO Aqui communitauire (eki komuniter) – Nov program. smjernice. ulaze i konvencije.) Drugi element su opća pravna načela i pravni standardi koje sudovi donose prilikom donošenja svojih odluka. Primarni izvori prava EU Ugovor o EZ Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i čelik Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju Ugovor o Europskoj uniji Sekundarni izvori prava EU Su akti koje donose institucije EU u kojima se EU temelji: triju zajednica EZ. zajednička izjava. te suradnje u području pravosudnih poslova donose se akti drugog karaktera (okvirna odluka. nije ni federacija. ljudi i kapitala. To je ukupni sadržaj europskog prava!Skup je prava i obveza koji obvezuje i povezuje sve zemlje unutar EU.)osnivački ugovori (3) a. Postoji nekoliko elemenata koji ga čine: 1. osim u angloameričkim državama. zajednička strategija.) Odluke Europskog suda.) Ugovor o osnivanju Zajednice za ugljen i čelik Ulaze i ugovor iz Mastrichta(uspostavljena EU) i ugovor iz Nice(ugovor europskog prava) 2. Euroatom. Pravna priroda EU Za članice EU najviše pravo je europsko pravo.) Ugovor o Europskoj ekonomskoj zajednici b. Najveći domet povezivanja je slobodan promet roba. 3. EU je političko pravni subjekt posebne vrste. Sudske presude nisu izvor prava. EZUČ. Eu sjedinjuje gospodarsko i političko djelovanje s ciljem boljeg povezivanja država. Takvu praksu nije posve prihvatio Europski sud. te ih ugrađuju u zakonske propise. mišljenja U okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike. zajedničke vanjske politike te suradnja u području pravosuđa u unutarnjih poslova Akti koji se donose u okviru triju zajednica dijele se na: Obvezujuće: uredbe. zaključak. izjava. On donoseći presude stvara pravo EU-je i taj dio prava ulazi u pojam aqui communitauire. Ona nije klasična konfederacija.

Postupak za potvrđivanje međunarodnog ugovora pokreće Vlada Republike Hrvatske na poticaj Ministarstva vanjskih poslova. dostavlja nadležnom državnom tijelu međunarodni ugovor na hrvatskom jeziku i na jednom od jezika izvornika ako to nije hrvatski. jednom ili više međunarodnih organizacija odnosno jednim ili više ostalih međunarodnopravnih subjekata. ako je njegov sadržaj u skladu s osnovom za vođenje pregovora i sklapanje međunarodnog ugovora . međunarodne ugovore vojne i političke naravi i međunarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Dodatna pitanja Pravna priroda poslovnika Poslovnikom se ne uređuju odnosi materijalnog prava nego odnosi u procesnom pravu. dala punomoć za potpisivanje međunarodnog ugovora jednom od članova izaslanstva Republike Hrvatske. načina rada i odnosa u samom tijelu. Potvrđivanje međ. Sabor Republike Hrvatske potvrđuje međunarodne ugovore koji traže donošenje ili izmjenu zakona. Poslovnik donosi tijelo (Sabor. odn.) sukladno zakonu i aktu o osnivanju te njime uređuje pitanja unutarnjeg ustrojstva.5. taj èlan izaslanstva može nakon završenih pregovora ugovor potpisati.204. odnosno Vlada Republike Hrvatske. kojega Republika Hrvatska sklapa s jednom ili više država. ureda i drugih organizacija kako bi djelatnosti koje obavljaju stekle zakonitu i pravnu formu.K.© Protokol 7 Nakon proširenja EU s 15 na 25 članica (1. Sam poslovnik spada u pomoćne izvore prava. ovim se protokolom regulira režim trgovine poljoprivrednim proizvodima između Hrvatske i proširene EU te zamjenjuju dosadašnji dodaci sporazuma kojima se reguliraju spomenuta pitanja. odnosno usvajanja teksta međunarodnog ugovora. Vlada itd. Potpisivanje međ. Njime su utvrđene hrvatske carinske koncesije za poljoprivredne proizvode.) usvojen je dodatni protokol pod nazivom Protokol 7. "Međunarodni ugovor" je sporazum _ utemeljen na sukladnom očitovanju najmanje dvaju međunarodnopravnih subjekata _ koji je uređen međunarodnim pravom i koji je u pisanom obliku.Nomotehnika » M. ugovora Kad je predsjednik Republike. 37 . bez obzira na to je li sadržan u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili više međusobno povezanih isprava i neovisno o njegovu nazivu. regulira se rad državnih ustanova. u roku od 15 dana od dana potpisivanja. ugovora Izaslanstvo Republike Hrvatske.

. . a zastupnik iz reda nacionalnih manjina može biti i član kluba stranke kojoj pripada.provodi postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i predlaganja za izbor Saboru. izbor predsjednika Republike. . .razmatra načelna pitanja zaštite i ostvarivanja Ustavom Republike Hrvatske utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda te prava nacionalnih manjina. .u postupku promjene Ustava Republike Hrvatske priprema prijedloge odgovarajućih akata. . izbor zastupnika u Sabor. .razmatra mišljenja i prijedloge ustavne naravi upućene Saboru.prati i razmatra provedbu Ustava Republike Hrvatske.rješava sporove o djelokrugu radnih tijela Sabora. zastave i himne Republike Hrvatske i drugih državnih simbola.najmanje tri nezavisna zastupnika.politička stranka koja ima najmanje tri zastupnika. Predsjednik Kluba zastupnika. 38 .udruživanje.pravni položaj vjerskih zajednica. . Poslovnik i politički sustav poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike. . državne blagdane.opća pitanja ustavnosti i zakonitosti.u postupku raspisivanja referenduma ako to zatraži deset posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj priprema prijedloge odgovarajućih akata. a u postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na: . U djelokrugu su Odbora za Ustav.K.razmatra načelna pitanja u vezi s usuglašavanjem zakonodavstva s Ustavom Republike Hrvatske.uporabu i zaštitu grba. Radi se o vremenskim rokovima do kada vrijede određeni članci iz starog Ustava Klubovi zastupnika Klub zastupnika u Saboru mogu osnovati: . uz njezin pristanak.prati provedbu Poslovnika Hrvatskoga sabora.biračko pravo. ima status predsjednika radnog tijela Sabora.predlaže donošenje i promjene Poslovnika Hrvatskoga sabora. . . Zastupnik može biti član samo jednog kluba. u pogledu prava i obveza. izbor za tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i referendum. javna okupljanja i mirne prosvjede građana. . .© Pravna priroda UZ za provedbu Ustava Ovim se zakonom rješava pitanje usklađivanja odredbi koje su bile na snazi prije donošenja Ustava as novim Ustavnim rješenjima.dvije ili više političkih stranaka koje imaju zajedno najmanje tri zastupnika. Odbor za Ustav. . .Nomotehnika » M. .zastupnici iz reda nacionalnih manjina. nagrade i druga priznanja. Poslovnik i politički sustav: .

daje mišljenje o prijedlogu da pojedine odredbe zakona imaju povratno djelovanje.temeljna pitanja vlasničkih odnosa.brine se o jedinstvu pravnog sustava i daje mišljenje o načelnim pitanjima izgradnje pravnog sustava ili jedinstvene primjene zakona.pitanja ustrojstva i djelokruga državnih tijela.opća pitanja funkcioniranja političkog sustava.K. . Odbor za zakonodavstvo: . djelokrug i način rada pučkog pravobranitelja.izvješća državnih tijela državne uprave o primjeni zakona i o općim problemima državne uprave.Nomotehnika » M. kad je tim zakonima ili aktima za to ovlašten ili kada su ti akti najmanje tri puta izmijenjeni ili dopunjeni.pitanja i odnose iz djelokruga državne uprave te pitanja ostvarivanja zakonitosti u radu tijela državne uprave. osnivanja. . . .razmatra prijedloge zakona i drugih akata koje donosi Sabor u pogledu njihove usklađenosti s Ustavom Republike Hrvatske i pravnim sustavom te u pogledu njihove pravne obrade. 39 . .ustrojstvo.razmatra prijedloge za davanje vjerodostojnog tumačenja zakona ili drugog akta kojeg je donio Sabor. djelokruga i načina rada tijela državne uprave. . ustrojstva. .utvrđuje i izdaje pročišćene tekstove zakona i drugih akata koje donosi Sabor. .javno informiranje. .© . .razmatra pitanja jedinstvene zakonodavne metodologije i druga pitanja bitna za jedinstvenu pravnu tehniku i terminološku usklađenost akata koje donosi Sabor. . .razmatra akte koje potvrđuje ili na koje daje suglasnost Sabor i o tome daje mišljenje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful