Zabiljeio Fadil M. Kardovi, prof.

GENEALOKO STABLO BRATSTVA KARDOVIA IZ ROAJA Oigledno je da je pravljenje genealogije muslimanskog naroda u ovim burnim vremenima u kojima sada ivimo teko, zbog toga je i delikatan, a i izazovan poduhvat. Poto sam od davnina sluao i skupljao podatke o bratstvu Kardovia od starijih bratstvenika i sugraana: Gania,

Hadia, Beiragia, Fetahovia, Kurtagia, a naroito od mog djeda Jaar-age Kardovia (koji je ivio vie od devet decenija) kao i od oca Murata, koji su kazivali i prenosili istoriju, ivot i tradiciju Kardovia od ranijih generacija, sa koljena na koljeno. Sluajui sve te prie osjetio sam moralnu obavezu da na osnovu tih saznanja, naravno i drugih, prikaem porijeklo rodoslov, genealoko stablo bratstva Kardovia, od njegovog postanka do danas. Kardovii su ljudi koji dobro pamte i koji ele da se ovo zapie. injenica da smo vie puta bili muhaderi predstavlja posebnu teinu u istraivanju i ujedno govori o kretanju ovog bratstva. Putujui tragom istine mislim da sam na neki nain uz mnogo truda rasvijetlio istorijat i genealoko stablo bratstva Kardovia. Osnovni motivi pisanja ove genealogije su sadrani u ve osvjedoenim saznanjima da se sve to se pamti zaboravlja se, a sve to se zapie ostaje da se pamti, jer ko nema ega da se prisjea, zalud je ivot ivio. Samo je pisana rije vjena. S druge strane, zapisano je bolje od nezapisanog. Ovo zapisano moe buduim generacijama, ako se budu interesovale za svoje porijeklo, dati barem dobar oslonac. Prema pisanju dr Ejupa Muovia roajski kraj je bio poev od XV vijeka zakljuno sa XVIII vijekom, naseljen hrihanskim stanovnitvom stoarima i da muslimanskog

stanovnitva nije bilo. Ovu injenicu potvruje svojim zapisima znameniti turski geograf Hadi Kalfa iz XVIII vijeka. Krajem XVII vijeka, dolo je do prestruktuiranja stanovnitva u roajskom kraju, tako da je staro stanovnitvo nestajalo a novo dolazilo, tako da je i nastao novi etniki sastav. Njemac Gerhard Gesman u svom djelu ojstvo i junatvo starih Crnogoraca kae: Crnogorska se plemena prvi put pominju i to: Banjani 1319. god. eklii, urevii 1381. god. Drobnjaci 1354. god. Bjelopavlii 1411. god. Piperi 1416. god. Vasojevii 1444. god. i dolaskom Turaka na Medunu neki Kui 1455. god. Meu crnogorskim i muslimanskobonjakim plemenima esto je dolazilo do sukoba oko ispae, mea i vodopoja. Sukobi su se esto zavravali ubistvima, to je dovodilo do krvne osvjete i raseljavanja. Svi Kui, muslimanske ili pravoslavne vjeroispovjesti, znaju da su porijeklom iz Kua, obino pominju Medun kao staru postojbinu. Prve pripadnike islamske vjere u ovim krajevima nalazimo tridesetak kilometara sjeveroistono od Podgorice, u starom utvrenju Medunu, poznatom jo iz vremena Ilira. Osmanlije su ovo utvrenje zauzeli juna 1455. godine i tako je u njemu postojao subaa. Dr Jovan Erdeljanovi evidentirao je 84 muslimanska bratstva u 17. vijeku, meu kojima urevie na Ublima, Ciknie na Fundini itd. Istoriar Hivzija Hasandedi i akademik Muhamed Filipovi tvrde da je veliki broj muslimanskih porodica porijeklom sa crnogorskog primorja, praktino od Herceg Novog do Ulcilja, bio protjeran dolaskom Mleana krajem XVIII vijeka u te krajeve, pa je jedan dio preko Hercegovine, a drugi preko brda, naao nova utoita. injenica je da veliki broj sa Primorja imaju isti rjenik a mogu se nai slina ili ista prezimena dananjih roajskih porodica. Da Kardovii vode porijeklo iz Meduna od plemena Kua, ono ega se ja sjeam iz djetinjstva, a i moji kazivai su sa velikim ponosom isticali, to je da smo starevinom Kui. Jaar-aga bi esto govorio: Po priama starih ljudi iz Kuanske mahale, mi imamo porijeklo iz Meduna od muslimanskog bratstva koja su prije dvjesta godina pripadali islamskoj vjeri. Muslimani-Bonjaci s Meduna i iz drugih krajeva Kua prognani su s tih prostora 1670. godine, nakon to je hrianski dio stanovnitva plemena Kua stupio u slubu Mletake Republike i proglasio pripajanje ovih krajeva Mleanima, istiui i mletaku zastavu na tvravi Medun. Izgnana muslimanska-bonjaka bratstva koja su ve oko dvjesta godina pripadali islamskoj vjeri su se raselila u druge sjeverne krajeve Crne Gore i na brdovito, neplodno zemljite Sandaka. Ku Alija je doao iz Meduna 1670. godine i zadrao se u Roajama na lijevoj obali Ibra gdje je i umro, njegov grob i danas postoji na sredini Kuanskog groblja. Kada ve pominjem groblje, treba istai da se u Roajama do nedavno vodilo rauna ko kojem plemenu pripada i prema tome, ko se i u koje groblje sahranjuje (kopa). Kui se sahranjuju (kopaju) od

postanka pa sve do danas u groblju u podnoju Bandovog brda, takozvano Kuansko groblje. Grob naeg pretka Alije, koji je velikih dimenzija, bez niana i ikakvih natpisa ograen je velikim ploama od sige, nalazi se u neposrednoj blizini grobova bratstva: Fetahovia, Beiragia, Gania, Hamzagia, Kardovia i Hadia, to dokazuje i srodstvo meu ovim bratstvima. Svi stari sa svojim potomcima iz Kuanske mahale, obilazei za Bajram groblje, obavezno su na grobu naeg pretka Alije uili El-Fatihu.

Mezar rahmetli Alije Kua- Kuansko groblje

Dr Milisav Lutovac navodi da su se u Roaje poetkom XVIII vijeka doselili gotovo svi rodovi (Kui, Zejnelagii i Kurtagii). Po dr Milisavu Lutovcu, grupaciji bratstva Kua pripadaju: Fetahovii, Beiragii, Ganii, Kardovii, Hadii, (Hankuii), Hamzagii i olakovii. Moje pretenzije su da osvijetlim rodbinske veze izmeu nekoliko bratstava koja naseljavaju takozvanu Kuansku mahalu. Ku Alija je imao dva brata i to: Ramo (lovac), koji je otiao da ivi u Luice i Huso koji je ivio na Baevcu. Ku Alija je imao etiri sina: 1. Fetaha, od koga su Fetahovii.......................................................................52 kue, 2. Beir, od koga su Beiragii..........................................................................20 kua, 3. Ganija, od koga su Ganii..............................................................................16 kua, 4. Kambera, (Kamberovii) koji ima 4 sina. 1705. god. a) Kardo, od koga su Kardovii..........................................................................52 kue, b) Jusuf (Hadi) od koga su Hadii..................................................................27 kua, c) Ibrahim, od koga su olakovii...................................................................... 6 kua. d) Hamza, od koga su Hamzagii........................................................................5 kua. U starim vremenima najee je bio obiaj da se sinovi prezivaju po oevom imenu. Na imena predaka dodavalo se i, tako su po Fetahu-Fetahovii, Beiru-Beiragii, po Ganiji-Ganii, dok od njihovog brata Kambera nai preci su se prezivali Kamberovii

(Kamberagii ili Kamberii). Od Kambera su: Kardo Kardovii, (Karadan, Karda) HadiJuso - Hadii, Hamza - Hamzagii i Ibrahim - olakovii. Svi Alijini potomci smatrali su da su u rodbinskoj vezi, a naroito je to bilo jako, kako su nai stari govorili najsvojiji smo sa: Hadiima, Ganiima i Fetahoviima, iz razloga to se nekada ivjelo zajedno i imovina im je bila zajednika. Zapaeno je da se kod svih bratstvenika, u generacijama koje su dolazile, ponavljalo ime Alija, kao to su se u naem bratstvu ponavljala imena : Mahmut, Nuradin, erim, Jakup, Omer itd. Vjerovatno i ovaj podatak govori o zajednikom pretku. Pa nije udo to se u bratstvima roajskih Kua ime pretka ponavljalo u potomstvu. Ime Alija se moe nai i kod: Hadia, Gania, Hamzagia, Fetahovia, Kardovia i Beiragia. Po obiaju imanja su se prvo nudila za prodaju bratu, roaku, komiji to je jo jedan dokaz da smo u najbliem srodstvu sa Hadiima, jer smo kod njih kupovali kue, zemlju, umu, vodenicu itd. Redosljed zaposijedanja zemljita sa lijeve strane Ibra u Kuanskoj mahali, od takozvanih Gania kra do Kuanske damije, svakako je jo jedan dokaz. Ganii su bili ispod kra, Fetahovii do njih, zatim Kamberovii (Kardovii, Hadii, Hamzagii), pa Beiragii. Nadam se da e ovo geneaoloko stablo bratstva Kardovia iz Roaja pojasniti i neke nejasnoe koje postoje u vezi rodbinskih veza izmeu nekoliko bratstava koja naseljavaju takozvanu Kuansku mahalu. Od doseljavanja do danas postoji 12-13 pojaseva-generacija. Evo primjera za nae bratstvo Kardovia: 1. Alija, 2. Kamber, 3. Kardo, 4. Merdan-aga, 5. Mahmut-aga, 6. Nuradin-aga , 7. Avdaga, 8. Abaz-aga, 9. Jaar-aga, 10. Murat-aga, 11. Fadil, 12. Faris..............

KARDO (Kardovi, Karadag, Karadan, Karda, turska rije-Crna Gora, prijatelj, stariji brat, drug), je roen 1732. godine a preselio je na Ahiret 1822. god. ivio je 90 god. imao je jednog sina Merdana koji je dobio od Sultana-Cara agalarstvo zbog velikih zasluga. Kardovii su bili imuno aginsko bratstvo, kao uostalom i ostala bratstva iz Kuanske mahale. Kardo sa sinom, unukom i pet praunuka ivio je i imao kue sa desne strane sokaka kuanske mahale, na prostoru gdje se danas nalazi Kula Kardovia - efkove djece. Abazagini, Iljaz-agini i Hamdijagini potomci danas ive i imaju kue sa desne strane obale Ibra, a Mahmut-agini, Salih-agini, Suljagini potomci i danas ive na lijevoj obali Ibra. Salih-aga je sa porodicom odselio za Tursku 1933. godine Porodice Adil-age odselile su se za Tursku, (1967), Suljaga sa svojom porodicom odselio je za Novi Pazar, Mustafaga (Adil-agin) sa svojom porodicom odselio je za Skoplje. Poslije Agrarne reforme Selim-agina djeca (Avdaga i Bilal-aga) sele se u Tutin. Safet Muratov sa svojom porodicom odlazi u Ameriku -1987.

Mustafagina djeca i unuci odselili su za Njemaku, Medovi sinovi JakupBago za Austriju, Ejup za Tursku i Ferid za Sarajevo. Aljovi sinovi Edin i Ersin studirali su u Zagrebu, gdje Ersin ivi i sada sa svojom porodicom, dok je Edin sa svojom porodicom u Njemakoj a tamo ivi i Haris Demalov. Veze sa Kardoviima iz Turske koji su dobili prezime Sandaktar slabo su odravane do skoro, sada smo i te veze uspjeno uspostavili, posebno smo za to zahvalni Muneveri (Hivzova) Sandaktar. Oni su se dobro snali i lijepo ive na podruju Istanbula i Ankare. Kardovii su posjedovali veliki kompleks zemljita, dobijajui ga za zasluge i titulu agalarstva a kasnije kupovinom imanja: Kardovo brdo sa vie stotina hektara ume, Zavre, Crnokrpe, Vua, Radetina, vie desetina hektara livade i ume u Klancu (Aljovaa-ravni), uteri. Veliki panjak ispod Gospoinog vrha zvani Rafetovaa, Grahovaa-Fifia i veliki broj aira u Roajama, tako da su poznati Abaz-agini airi u dananjoj ulici 30 septembar, Mahmut-agini, Selman-agini airi sa desne strane kuanskog groblja i Mujagini, Iljazagini airi na desnoj obali Ibra, dok su na lijevoj obali Ibra bili Salih-agini, Hadi Suljagini, Mahmut-agini airi i Redep-agin air (gdje je danas trni centar i APR televizija). Kardovi Abaz-aga (u rehem) - kupio je imanje Haskov lug sa vie desetina hektara livade i ume, kod Murat-age Fetahovia, dok kod Sait-age Hadia kupuje i dio zemlje na Bandovom brdu od sklada (dananje magistrale), pa do vrha brda ka padini Crnje. Kuanska mahala koristila je panjak i ogrevno drvo Golog brda i Brezovakog brda. Najbolja roajska zemlja pripadala je bratstvu Hadia, Sait-agi koji je bio Hadi-Jusuf-agin sin.Ta zemlja se nalazila gdje je danas Kardovski - Muhamedagin ardak. Vodenicu je Raitaga Hadi prodao Abaz-agi Kardoviu 1930. godine.

Tapija za vodenicu

Kua Kardovi Salih-age

Kuanska damija

Kardovia vodenica nalazila se gdje je danas kua Rifa i Riza Nurkovia, a jaa je prelazila preko kolskog dvorita O Mustafa Peanin. Kardovii su sa dosta umijea organizovali ivot, moglo bi se rei uspjean za ta vremena, razvili su zemljoradnju, stoarstvo, ugostiteljstvo sa hanom, konakom i trgovinu sa duanima i magacinima. Mahmut-aga je takoe kupio veliku zemlju na Zelenima kod bratstva Hadia. Veinu ovog imanja i vodenicu oduzela je Agrarna reforma.

Kua Salih-age Kardovia sagraena je 1825. godine. u Kuanskoj mahali, dananjoj ulici Mustafa Peanin. Tu kuu su naslijedili njegovi sinovi: Hadi-air-aga, Redep-aga i Sait-aga. Redep-aga ostavlja kuu i air Arif-agi da bi Arif-aga dodijelio kuu Ljutvijagi, koji nije imao sinova, ve kerku Hajru koja je udata za Luka Rafeta. Kroz istoriju kua je mijenjala vie funkcija, u jednom dijelu smjetena je bila Optina (1936 1938. god), kasnije prostorija Ambulante itd... Kua Salihage promijenila je stari oblik, adaptacijom objekta 1990. godine. Hadi Suljaga-efendija Kardovi ivio je u Kuanskoj mahali, dananjoj ulici Mustafa Peanin na lijevoj obali rijeke Ibra. Jedan dio svoje imovine (placamilja) uvakufio je za dananju Kuansku damiju koja je prilozima i radom dematlija sagraena 1830. godine i sauvana je do dananjih dana u priblino autentinom obliku. Dugo je u Kuanskoj mahali bila na snazi nepisana zabrana meusobnog stupanja u brak meu bratstvenicima, naroito izmeu Kardovia i Hadia. Za predhodnih 285 godina ne pominje se nijedan sluaj da je izmeu navedenih bratstvenika bilo stupanje u brak, ni meusobno, ni u samom bratstvu, to jasno govori o uvanju bliskih rodbinskih veza. Ova zabrana je prekrena tek pedesetih godina XX vijeka sklapanjem braka izmeu djevojke iz Kardovia i mladia iz Fetahovia, djevojke iz Gania i mladia iz Kardovia, djevojke iz Fetahovia i mladia iz Kardovia, a osamdesetpetih godina sklapanjem braka izmeu djevojke iz Kardovia i mladia iz Hadia. Svi su se Alijini potomci smatrali svojtama, a naroito je to bilo jako izmeu Kardovia i Hadia. olakovii i Hamzagii su zbog jednovekovnog ivota u Tutinu, Novom Pazaru, Skoplju, Istanbolu izgubljeni iz vida. Kardovii su se enili sa djevojkama iz uglednih plemena aga i begova. Iz Plava, Bijelog Polja, izbjeglim Kolainkama, iz Bihora, Bieva, Tutina, Sjenice, Pei, Novog Pazara i Roaja, veinom iz plemena Noki, Zejnelagi, Hajdarpai, Kurtagi, Kurpejovi. Svoje kerke udavali su u iste gradove, jaali i obnavljali prijateljstva. Kardovii su kroz istoriju vodili rauna odakle se ene, iz kojih plemena. To je bila i briga njihovih plemenskih voa a ne samo porodica i pojedinaca. Voe plemena Kardovia bi javno proglasili od kojih plemena se ne mogu Kardovii eniti ako ele da pleme stane iza tog prijateljstva a samim tim i sklopljenog braka. To pravilo se potovalo neko vrijeme. Kardovii su se prijateljili i sklapali brakove samo sa porodicama poznatih plemena. Nuradin-aga je rekao :Kad se eni otvori dobro oba oka i raspitaj se ko joj je majka a kad se oeni zatvori jedno oko. Prilikom enidbe vodilo se rauna da mlada bude iz okoline Roaja, sve to iz razloga to su uslovi ivota oteavali susrete sa prijateljima. Imajui sve to u vidu najee su se enili sa podruja roajskog, tutinskog, pazarskog, beranskog, plavskog, gusinjskog, sjenikog, bjelopoljskog i bihorskog kraja a ne i ire to je danas pojava kod Kardovia. U ovim bratstvima postoji i nekoliko mjeovitih brakova.

ematski prikaz bratstva Kardovia

12-13 generacija 1. Alija 4, 2. Kamber 4, 3. Kardo-vi 1, 4. Merdan- aga 1, 5. Mahmut- aga 5, 6. Nuradinaga, Salihaga, Bejtaga, Hadi Suljo, Adil-aga..7. Avdaga, 8. Abazaga, 9. Jaaraga, 10. Murataga, 11. Fadil, 12. Faris...

Poetna ema

1. - Nuradin-aga 4,

2. Bratstvo Hadi Suljage

3. Bratstvo Salih-age

1. Bratstvo Bejtage

5. Bratstvo Adil-age

Nekoliko napomena o Kardoviima 1. Kardovii su meu starijim stanovnicima Roaja. Susjedni Arbanasi smatrali su Kardovie za Bonjake, a oni na jezik nazivaju bonjaki (bosanski) ili naki. Kardovii su u islamu od kada su i ostala ovdanja muslimanska plemena u Crnoj Gori, kao i veina muslimanskog stanovnitva ovog podruja. Kardovii su u optini Roaje meu veim bratstvima i danas ive u Roajama, Tutinu, Novom Pazaru, Sarajevu, Skoplju, Beogradu, Zagrebu, Turskoj pa i na irim prostorima, ima ih skoro na svim kontinentima.

Na osnovu genealokog stabla u bratstvu Kardovia moe se zakljuiti da je esnaest Hadija ilo lino na abu i jedan bedel u toku proteklih 285. godina. U Roajskom zborniku br. 8, u tekstu koji je pisao Umer Hadi-Balota pominje se jedan broj hadija iz bratstva Kardovia. 1. Hadi-Suljaga-efendija.....................................................lino 1880. god. 2. Hadi-air-aga-Salihagin................................................lino 1885. god. 3. Hadi-Hasan.....................................................................lino 1885. god. 4. Hadi-Smail-aga...............................................................lino 1908. god. 5. Hadi Fehim.....................................................................lino 1969. god. 6. Hadi-Hilmo-Ramov iz Turske .......................................lino l990. god. 7. Hadihanuma-Hankua Hadi Hiljmova..........................lino1990. god. 8. Hadi-uro Ramov iz Turske.........................................lino 1990. god. 9. Hadi-Pajazit Ramov iz Turske....................................... lino 1990. god. 10. Hadinica-Vahida kerka Ramova...................................lino 1990. god. 11. Hadi-Mustafaga iz Skoplja.................................... iao bedel 1995. god. 12. Hadi-Hazbo Mustafagin iz Skoplja................................lino 1995. god. 13. Haihanuma Asifa..........................................................lino 1999. god. 14. Hai-Nehad, Hadi Hazbov...........................................lino 1999. god. 15. Hadihanuma Edina enaHadiNehadova.......................lino 1999. god. 16. Hadi Samir, Hadi Hazbov.............................................lino 2000. god. 17. Hadihanuma Mersija ena Hadi Samirova................... lino 2000.god. 1. Hoda Mula-Ahmetaga 2. Hoda Mula Jakupaga-efendija 3. Hoda Iljaz-aga 4. Hoda Jusuf-aga 5. Hoda Hivzijaga (Turska) U bratstvu Kardovia do 2011 godine ima 58 fakultetski obrazovanih, to jest sa visokim i viim kolama od kojih je 29 mukih i 29 enskih. 2. U ovoj znamenitoj Kardovia liniji, koja je dala vie istaknutih linosti u prolosti, posebno su prednjaile linosti koje je opisao epski pjesnik Hadi Hajru Ledini iz Roaja. On vjerodostojno, preko stihova, doarava dodjelu agalarstva Merdanu, pjesma ima preko

436 stihova. Takoe, sportsko junatvo Kardovia, argumentovano dokazuje pjesmom o gaziji Kardovi Abaz-agi, koja ima 518 stihova. Posebnu panju zavreuje ciklus epskih pjesama o mula Jakupu-efendiji, branitelju roajskog kraja koji se sastoji od 6 (est) izuzetno lijepih pjesama i 1O87 stihova.

Abaz- aga sa sinovima: Jaar-aga, Omer-aga, Muhamed-aga i Rifat-aga

Mula-Jakup-Efendija Hamdijaga-svjedoanstvo sa odlinim ocjenama 3. Lov u bratstvu Kardovia poznat je od njihovog samog postanka i on se prenosio sa generacije na generaciju i tako su oni kao dobri lovci stekli veliki ugled ne samo u Crnoj Gori ve i ire. 4. lanovi KUD-a Vrelo Ibra Roaje bili su: Safet, Read-Cuco, Fadil M, RudijaMickan, Ejup-Jupo, Faris, Fedis, Alan, Seniha, Jasmina-Minka, Kanita, Aida, Azra, Farisa, Alma, Ernesa, Armina, Adisa, Eldina, Zerina-R, Zerina E, Senida.... 5. Kardovii, sportisti ija su imena objavljena u knjizi Crnogorske sportske akademije nauka Ko je ko u crnogorskom sportu: Kardovi Abaz-aga, Kardovi Mithat-Mitko, Kardovi Read-Cuco, Kardovi M. Fadil, Kardovi R. Fadil, Kardovi Muamer, Kardovi Zekija, Kardovi R. Alma, Kardovi Kenan, Kardovi Ernesa, Kardovi Faris i Kardovi Zerina. Za najboljeg sportistu u 2010. godini grada Roaja izabran je Kardovi Semir

alpinista, lan PSD Hajla, osvajaa Materhorna, najveeg vrha vajcarskih Alpa, koji se nalazi na 4.478 metara nadmorske visine. Semir je osvojio jedini iz Crne Gore zadnjih 40 godina najvei vrh u vajcarskoj-Materhorn a 10. februara 2011.god osvojio je vrh Akonkagva visok 6.962 mnv. 6.Fiziki sklop Kardovia: Fiziki izgled (sklop) Kardovia: srednjeg su rasta, vrijedni, okretni, srani, hrabri, imaju pravilne crte lica, tipini Dinarci, smei su, oi su im kestenjaste i kestenjasto zelenkaste, veinom dugovjeni. U pogledu psihofizikih osobina nose sve odlike dinaraca, junatva i drugih podviga. Mentalni sklop: uredni, dosta ueni, radni, komunikativni, nijesu religiozni fanatici ni pretjerano patrijarhalni, prijeke su naravi, dosta su moralni. Tradicionalno su lovci i svestrani sportisti, nekoliko njih se bavi muzikom, dok su mnogi prednjaili u Kulturnom umjetnikom drutvu Vrelo Ibra Roaje.