P. 1
matematika_citanka

matematika_citanka

|Views: 81|Likes:
Published by Mesiko Xd

More info:

Published by: Mesiko Xd on May 13, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

08/04/2013

pdf

text

original

Čitanka broj 1

PDF generated using the open source mwlib toolkit. See http://code.pediapress.com/ for more information. PDF generated at: Mon, 21 Mar 2011 10:56:55 UTC

Contents
Articles
Treći dio
Skup Prazni skup Funkcija (matematika) Domena (matematika) Slika (matematika) Injektivna funkcija Surjektivna funkcija Bijekcija Kodomena Niz Geometrijski niz Prirodni broj Zbrajanje Nula Cijeli broj Množenje Racionalni broj Realni broj Kvadratna funkcija Eksponencijalna funkcija Logaritam Broj e 1 1 6 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 19 20 20 21 21 22 25 28 30 31 31 36 37 38 41 42 44 46

Drugi dio
Kartezijev koordinatni sustav Krivulja Ortodroma Jednadžba pravca Koeficijent smjera pravca Parabola (krivulja) Hiperbola (krivulja) Elipsa

Kružnica Promjer Luk (matematika)

48 52 53 54 54 55 56 57 58 59 60 61 65 68 69

Treći dio
Trokut Trigonometrija Sinus Kosinus Period Kompleksni broj Imaginarni broj Vektor Matrica (matematika) Jedinična matrica Rang matrice

References
Article Sources and Contributors Image Sources, Licenses and Contributors 71 72

Article Licenses
Licencija 73

za razliku od multiskupa. je napisao sljedeću definiciju skupa:[1] Pod terminom skup smatramo bilo koju kolekciju M određenih. Teorija skupova. različitih objekata m naše zamjedbe ili misli (koji će se zvati elementi skupa M) u cjelinu. pogledati aksiomatska teorija skupova. drugi skupovi itd. teorija skupova. ljudi. te kao ishodište iz kojeg gotovo cijela matematika može biti izvedena. stvorena tek krajem 19. te se stoga u većini zemalja uvodi već u osnovnoj školi. Skupovi se dogovorno označavaju velikim slovima A. Ovaj članak predstavlja kratak i osnovni uvod u ono što matematičari zovu "intuitivna" ili "naivna" teorija . C. redoslijed nabrajanja elemenata skupa je nebitan. Slično. Elementi skupa mogu biti raznih Matematički odnos između skupova se može vizualizirati Vennovim dijagramom. . je sadržajno bogata i aktivna. ne može sadržavati više jednakih elemenata. itd. principijelni tvorac teorije skupova. skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih objekata smatranim cjelinom. Georg Cantor. slova abecede. B.1 Treći dio Skup U matematici. je danas sveprisutni dio matematičkog obrazovanja. Matematička disciplina koja proučava moguće skupove.za više detalja pogledati naivna teorija skupova. vrsta: brojevi. Iako se ovo čini jednostavnom idejom. Skup. skupovi su svejedno jedan od najvažnijih fundamentalnih koncepata u modernoj matematici. Za dva skupa A i B kažemo da su jednaka i zapisujemo A = B ako imaju iste članove. Teorija skupova se može shvatiti kao osnova nad kojom može biti izgrađena gotovo cijela matematika. Sve skupovne operacije čuvaju svojstvo jedinstvenosti elementa u skupu. Definicija Na početku svog djela Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre. Za rigorozniji i moderniji aksiomatski pristup skupovima. za razliku od slijeda ili tupla. stoljeća. Objekte skupa također zovemo njegovim članovima.

11}. skup A ima četiri člana. 6." (Ponekad se umjesto dvotočke koristi vertikalna crta |. 8. Na primjer.. tada to simboliziramo sa odnosu na već definirane skupove. B je skup čiji su članovi boje francuske zastave.. bez nekog jasno izraženog "pravila" koje kazuje koji su elementi unutar ili van skupa. 3} D = {crvena.Skup 2 Opisivanje skupova Nemaju svi skupovi precizan opis .. pa se skupovi svrstavaju u . u Kardinalnost skupa Svaki gore opisan skup ima konačan broj članova . Kaže se da su dva skupa ekvipotentna (imaju isti kardinalitet ili su jednakobrojni ili su bijektivni) ako postoji bijekcija iz jednoga skupa u drugi skup. Relacija ekvipotencije je relacija ekvivalencije.. 2. Dogovorno se skup također može definirati eksplicitnim nabrajanjem svih elemenata između vitičastih zagrada. skup A svih trostranih kvadrata ima nula članova.) označava da se lista nastavlja na podrazumjevani način. plava} Dva različita opisa mogu definirati isti skup. Na primjer. Na primjer. može biti opisan na sljedeći način: F={ – 4 : n je cijeli broj. Na primjer. Skup također može imati nula članova. na primjer: A je skup čiji su članovi prva četiri cijela broja. i 0 ≤ n ≤ 19} U ovom opisu. odnosno . pošto imaju jednake članove. iako naizgled trivijalan. kao i o mogućim ponavljanjima elemenata prilikom nabrajanja. na primjer: C = {4. 11. gore definirani skupovi A i C su identični. skup F čiji su članovi prvih dvadeset brojeva koji su za četiri manji od kvadrata cijelog broja. skup prirodnih brojeva je beskonačan. 6} = {11. ali • i .) Članstvo skupa Ako nešto jest ili nije element nekog pojedinačnog skupa. dok skup B ima tri člana. Složeniji skupovi se ponekad opisuju različitom notacijom. 2. Na primjer. 3. . bijela. pri čemu specijalni simbol od tri točke (. {6. Skup također može imati beskonačan broj članova . }. 1000}. Neki skupovi mogu biti opisani riječima. 1. i stoga je A = ø. prazni se skup pokazao kao poprilično važan u matematici. 4.na primjer. 11} = {11. dvotočka (:) znači "takav da". Identitet skupa ne ovisi o redoslijedu nabrajanja elemenata skupa. takvih da je n cijeli broj u opsegu od 0 do 19 inkluzivno. vrijedi: • i (budući da je 285 = 17² − 4)..neki mogu jednostavno biti proizvoljne kolekcije. 6.na primjer. Slično. Na primjer. Poput broja nula.. Skraćeni zapis A = C se koristi za izražavanje takve jednakosti. prvih tisuću pozitivnih cijelih brojeva se mogu opisati simboličkom kraticom: {1. Za skupove sa mnogo elemenata ponekad se koristi skraćena lista. i matematičari interpretiraju ovaj opis kao "F je skup svih brojeva oblika – 4.. Slično se skup parnih brojeva može opisati notacijom: {2. Takav skup zove se prazni skup i označava simbolom ø. za gore definirane skupove vrijedi B = D. .

b . . zapisuje s . Može se. te se stoga češto preferira korištenje eksplicitnijih simbola i (B je pravi nadskup od A). • i = { : a. je skup svih realnih brojeva. a "veći" skupovi su neprebrojivo beskonačni (kraće neprebrojivi). 2. Ovaj skup uključuje sve racionalne i iracionalne brojeve (tj. tada se za A kaže da je podskup od B. ili rjeđe = {0.. -2. također. Međutim. 3 Podskup Ako je svaki član skupa A također član skupa B. . ne postoji samo jedna vrsta beskonačnosti.. kao što su • je skup svih kompleksnih brojeva.. Jedan od njih je već spomenuti prazni skup. Stoga je = {.. skup svih pravih i nepravih razlomaka). 3. 1. .. B uključuje A ili B sadrži A. iako se prosti mogu zapisati u obliku razlomka.}. 2... -1. Drugim riječima. u nekoj literaturi ovi se simboli čitaju isto kao za prave podskupove i nadskupove. negativnih ili nule). Na primjer.. označava skup svih racionalnih brojeva (tj. označava skup svih cijelih brojeva (bilo pozitivnih.}. označava skup svih prirodnih brojeva. Neki od ostalih su: • • • • označava skup svih prostih brojeva. tada se za A kaže da je pravi podskup skupa B. 2. Svi cijeli brojevi su u ovom skupu pošto se svaki cijeli broj a može izraziti kao razlomak . A je podskup od B Primjeri: • Skup svih žena je pravi podskup skupa svih ljudi. premda vrijedi brojevi općenito koriste manje od ostalih skupova izvan teorije brojeva i srodnih disciplina. 0. . te izgovara što se čita kao B je nadskup od A.. = {1. 1. Ako je A podskup i nije jednak skupu B. Za skup koji je ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom prirodnih brojeva kažemo da je prebrojivo beskonačan (kraće prebrojiv). • • Prazni skup je podskup svakog skupa i svaki skup je sam svoj podskup: • • Posebni skupovi Neki istaknuti skupovi imaju izuzetnu matematičku važnosti i toliko se često koriste da su dobili posebna imena i notaciju. piše se A je sadržan u B. (A je .klasa kojoj pripada skup S zove se kardinalni broj skupa S i oznčava se sa ili card S ili #S.}. zapisati Relacija između skupova uspostavljenu sa pravi podskup od B) ili i i zove se inkluzija. brojeve koji se ne i √2). 3. Međutim. Stoga je i b ≠ 0}.Skup disjunktne klase . Svaki od ovih skupova brojeva je beskonačan. .

tada za A i B kažemo da su disjunktni. Dva se skupa mogu "zbrojiti". Ako je A ∩ B  =  ø. 2} U {1. Presjek skupova A i B Primjer: • {1. crvena. na primjer. green} ∩ {crvena. označena sa A U B. Presjek skupova A i B. 2} Neka osnovna svojstva unije: • • • • A U B   =   B U A A  je podskup skupa  A U B A U A   =  A A U ø   =  A Presjek Novi se skup također može konstruirati određivanjem "zajedničkih" elemenata obaju skupova. 2} ∩ {crvena. Primjeri neprebrojivo beskonačnih skupova su Unija Postoji nekoliko načina za konstruiranje novih skupova od već postojećih. zelena} = {1. djeljivi s 3. bijela} = ø • {1. itd. 4 neparni. 2} U {crvena. Unija skupova A i B. zelena} = {zelena} • {1. bijela. 2. zelena} • {1. 2} = {1. označen sa A ∩ B. 2} = {1. bijela} • {1. crvena. 2} ∩ {1. zelena} U {crvena. kao i skup svih prirodnih brojeva koji su parni. je skup svih elemenata koji su članovi ili skupa A ili skupa B. 2} Neka osnovna svojstva presjeka: • A ∩ B   =   B ∩ A .Skup Prebrojivo beskonačni skupovi su. i . Unija skupova A i B Primjeri: • {1. je skup svih elemenata koji su članovi i skupa A i skupa B. 2. bijela. bijela} = {1. djeljivi 4. bijela. 2. skupovi . 2.

Relativni komplement skupa A u skupu B Komplement skupa A u skupu U Primjeri: • • • • {1. P skup parnih brojeva. zelena} = {1.3} . je skup svih elemenata koji su članovi skupa B. 2} {1. i označava s A′. ili ekvivalentno. tada komplement skupa P u U iznosi N. poput micanja elementa zelena iz skupa {1.Skup • A ∩ B  je podskup skupa  A • A ∩ A   =   A • A ∩ ø   =   ø 5 Komplementi Dva se skupa također mogu "oduzeti". U takvim slučajevima. označeno sa B − A. bijela} = {1. 2} − {crvena. a N skup svih neparnih brojeva. 2} {1. ali nisu članovi skupa A. Potrebno je uočiti da je valjana operacija "oduzimanja" članova koji nisu u skupu. AC ili . Neka osnovna svojstva komplementa: • • • • • A U A′ = U A ∩ A′ = ø (A′ )′ = A A − A = ø A − B = A ∩ B′ . svi skupovi koji se promatraju. 2} = ø Ako je U skup svih cijelih brojeva.2.takva operacija nema učinka. U − A zove se apsolutni komplement ili jednostavno komplement skupa A. smatraju se podskupovima nekog danog univerzalnog skupa U. 2} − {1. U određenim postavkama. (ili B \ A). bijela. 2. P′ = N. Relativni komplement skupa A u skupu B (još se koristi i naziv skupovna razlika skupova B i A). zelena} − {crvena.

1991. Druga uobičajena notacija za prazni skup jest "{}". Kartezijev produkt skupa A i praznog skupa je prazni skup: ∀A: A × ∅ = ∅ • Jedini podskup praznog skupa jest sam prazni skup: ∀A: A ⊆ ∅ ⇒ A = ∅ • Broj elemenata praznog skupa (tj. njegova kardinalnost) jest nula . ∀A: A ∩ ∅ = ∅ • Za svaki skup A. Naive Set Theory.: Van Nostrand (1960) ISBN 0-387-90092-6 • Stoll. sljedeće dvije tvrdnje zadovoljene: • za svaki element skupa V svojstvo je zadovoljeno . [1]). iz kojeg se grade svi konačni skupovi. Rings. Paul R. Mineola. Set Theory and Logic. N. za neko svojstvo. Notacija Prazni se skup označava jednim od simbola " " ili " ".Skup 6 Bilješke [1] Allenby.prazni je skup konačan: |∅| = 0 • Za svako svojstvo: • za svaki element skupa ∅ svojstvo je zadovoljeno (trivijalno istinito) • ne postoji element skupa ∅ za koji je svojstvo zadovoljeno • Obratom ove tvrdnje slijedi: ako su. prazni skup je jedinstveni skup koji ne sadrži nijedan element. U aksiomatskoj teoriji skupova se njegovo postojanje postulira aksiomom praznog skupa.. presjek skupa A i praznog skupa je prazni skup: Prazni skup je skup koji ne sadrži elemente. Fields and Groups.T. specifično u teoriji skupova.J. R. p. England: Butterworth Heinemann (1991) ISBN 0-340-54440-6 Prazni skup U matematici.: Dover Publications (1979) ISBN 0-486-63829-4 • Allenby. prazni skup je podskup od A: ∀A: ∅ ⊆ A • Za svaki skup A. Princeton..J. unija skupa A i praznog skupa jest A: ∀A: A ∪ ∅ = A • Za svaki skup A. i uvedenim od strane grupe Bourbaki (specifično André Weil] 1939. Svojstva • Za svaki skup A. izvedenim iz slova Ø danske i norveške abecede. Razna općenita svojstva skupova su trivijalno istinita za prazni skup. N. Leeds.Y. 1 Izvori • Halmos. Robert R.B.

Svaki aksiom koji tvrdi postojanje nekog skupa će implicirati aksiom praznog skupa. te stoga može biti samo jedan skup bez elemenata. ali produkt svih elemenata praznog skupa je jedan. Na primjer. postojanje praznog skupa je osigurano aksiomom praznog skupa. ali vreća zasigurno sama po sebi postoji. kada ga smatramo podskupom realnih brojeva. Svaka tvrdnja koja započinje sa "za svaki element skupa {}" ne tvrdi ništa novo . dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente. bilo koji član skupa će biti gornja i donja međa za prazni skup. te je stoga i otvoren. Kad ga promatramo kao podskup proširenih realnih brojeva koje dobijemo dodavanjem dva "broja" ili "točke" normalnom skupu realnih brojeva. Ovo je poznato kao "očuvanje nularnih unija". Na primjer. 7 Uobičajeni problemi Prazni skup nije isto što i ništa . budući da svaki element x skupa {} pripada skupu A. prazni skup je kompaktan činjenicom da je svaki konačni skup kompaktan. Budući da uopće ne postoje elementi skupa {}. te je skup stoga zatvoren . suma svih elemenata praznog skupa je nula. kad ga promatramo kao podskup bilo kojeg uređenog skupa.u teoriji skupova. Aksiomatska teorija skupova U aksiomatskoj teoriji skupova poznatoj i kao Zermelo-Fraenkelova teorija skupova.) Na primjer. Po definiciji podskupa. sa svojim uobičajenim uređenjem predstavljenim realnom brojevnom crtom. Ovo se često parafrazira kao "sve je istina nad elementima praznog skupa".ona je trivijalno istinita. pošto prazni skup nema elemenata. dok je jedan neutralni element operacije množenja. koristeći separacijsku shemu aksioma. (Takve operacije zovemo nularne operacije. ako je A skup. svaki realni broj je i gornja i donja međa praznog skupa. te da je {} podskup skupa A. Korisno je predočiti si prazni skup kao vreću koja može sadržavati neke stvari . koji se može definirati da bude prazni skup. Okruženje praznog skupa je prazno. Ovo poimanje često uzrokuje nedoumice kod onih koji se prvi put susreću sa pojmom praznog skupa. i postavlja se pitanje kakvu razliku čine operacije njihova zbrajanja i množenja (pošto oni ni ne postoje)? U konačnici. prazni je skup istovremeno i otvoren i zatvoren. tada separacijska shema aksioma dopušta konstrukciju skupa B = {x in A | x ≠ x}. Operacije na praznom skupu Operacije obavljene na praznom skupu (kao skup stvari nad kojima se operira) mogu također zbunjivati.on je skup koji sadrži ništa.a istovremeno za svaku svoju točku (kojih također nema) postoji otvoreno okruženje u praznom skupu.vreća može biti prazna. tada vrijedi: za . što vodi do zaključka da je svaki element skupa {} u skupu A. Sve njegove granice (kojih nema) su u praznom skupu. Štoviše. Ako ne bi bilo istinito da je svaki element skupa {} u skupu A. rezultat ovih operacija više govori o operaciji u pitanju nego o praznom skupu. Jedinstvenost praznog skupa slijedi iz aksioma rasprostranjenosti. Ovo se čini čudno. Na primjer.Prazni skup • ne postoji element V za kojeg je svojstvo zadovoljeno tada V = ∅ U matematici je termin prazan skup nedvosmislen u uporabi . negativnu beskonačnost označenu simbolom za koju definiramo da je manja od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. uočavamo da je nula neutralni element operacije zbrajanja. Smatran podskupom brojevne crte (ili općenitije bilo kojeg topološkog prostora). a taj skup jest nešto. te pozitivnu beskonačnost označenu simbolom koju definiramo da je veća od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. Međe Budući da prazni skup nema članova. ne postoji element skupa {} koji nije u A. tada bi morao postojati barem jedan element skupa {} koji nije prisutan u A. prazni skup je podskup bilo kojeg skupa A.

slijedi da je u domeni proširenih realnih brojeva negativna beskonačnost neutralni element za operatore maksimuma i supremuma. ili da je njegova kardinalnost jednaka nula. prazni skup je jedinstven inicijalni objekt kategorije skupova i funkcija. Po analogiji sa gornjim. html .Prazni skup 8 i To jest. com/ jeff570/ set. Kao rezultat toga. dok je pozitivna beskonačnost neutralni element za minimum i infimum. prazna funkcija. Teorija kategorija Ako je A skup. dok je najveća donja međa (inf ili infimum) pozitivna beskonačnost. Prazni skup i nula Već je spomenuto da prazni skup ima nula elemenata. aol. najmanja gornja međa (sup ili supremum) praznog skupa je negativna beskonačnost. tada postoji točno jedna funkcija f iz {} u A. Veza između ova dva koncepta ide i dalje: u standardnoj definiciji prirodnih brojeva preko skupova. Prazni se skup može pretvoriti u topološki prostor na samo jedan način (definiranjem da je prazni skup otvoren) ovaj prazni topološki prostor je jedinstven inicijalni objekt u kategoriji topoloških prostora sa kontinuiranim (neprekinutim) preslikavanjima. References [1] http:/ / members. nula je definirana kao prazni skup.

. imaju jednako pravilo pridruživanja (kada se kod . Slika funkcije f je skup elemenata iz kodomene na koje se preslikava neki element domene. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo injektivnosti i da je injektivna. odnosno funkcija definirana s . Pri tome preslikavanje mora biti jedinstveno. iako funkcije razlomak dobijemo i ) one nisu jednake jer nemaju istu domenu ( Klasifikacija funkcija Funkcija može imati mnogo svojstava. pišemo . tj. je zavisna pridružuje jedinstveni element je nezavisna varijabla ili argument funkcije tako da je se naziva područje definicije ili domena funkcije područje vrijednosti ili kodomena . Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo surjektivnosti i da je surjektivna. Znači. dok je skrati ). . 2. 1. pišemo pravilo po kojem funkcija djeluje. ili ekvivalentnu tvrdnju . Matematički zapisujemo. Matematički zapis: Drugim riječima. Surjekcija ili preslikavanje na je funkcija čija slika je jednaka cijeloj kodomeni kodomene "iskorišteni". pa su svi elementi . . za svaki element kodomene ima neki iz domene koji se u njega preslikava. tj. i neko pravilo . . Injekcija ili 1-1 preslikavanje je funkcija takva da ne postoje dva različita elementa domene koja se preslikavaju u isti element kodomene. Kažemo još da je funkcija bijektivna i da ima svojstvo bijektivnosti.Funkcija (matematika) 9 Funkcija (matematika) Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje elemenata iz jednog skupa (domena) u drugi (kodomena). imaju jednake domene. Element domene koja sadrži skupove . Želimo li istaknuti Jednakost funkcija Funkcije i su jednake. a skup . ali neka od važnijih su injektivnost. Bijekcija ili 1 na 1 korespondencija ili obostrano jednoznačno preslikavanje je funkcija koja je injektivna i surjektivna. Definicija Funkcija ili preslikavanje je uređena trojka po kojem se svakom elementu Skup funkcije . a element kodomene varijabla funkcije . imaju jednako pravilo preslikavanja tj. surjektivnost i bijektivnost. Primjer bijekcije je identiteta. što zapisujemo sa . Želimo li istaknuti skupove na kojima funkcija izvršava pridruživanje. ako vrijedi: . svaki član domene se preslikava u točno jedan član kodomene.

pri čemu jeS ⊆ A. Formalnije. funkcija f definirana sa f(x) = 1/x nema definiranu vrijednost za f(0). Na primjer. Slika funkcije f je skup svih stvarnih izlaza {f(x) : x je u domeni}. skup X svih ulaznih vrijednosti zovemo domenom funkcije f. te čine krivulju. Stoga. a skup svih mogućih izlaznih vrijednosti Y kodomenom. skup R realnih brojeva ne može biti njena domena. ili se "rupa" eksplicitno popuni definiranjem f(0). to je Domena (matematika) U matematici. Nad bilo kojom funkcijom se može napraviti restrikcija na podskup svoje domene. domena k-mjesne relacije L ⊆ X1 × … × Xk je jedan od skupova Xj. Ponekad se kodomena netočno zove slikom prilikom nerazlikovanja između stvarnih i mogućih vrijednosti. U ovakvim slučajevima. . funkcija je ili definirana na R\{0}. Dobro definirana funkcija mora preslikavati svaki element domene u element svoje kodomene. U specijalnim slučajevima za k = 2 i L ⊆ X1 × X2 je funkcija L : X1 → X2. se piše kao g |S : S → B. 1 ≤ j ≤ k. Restrikcija funkcije g : A → B na S. tada je f definirana za sve realne brojeve i možemo odabrati R kao njenu domenu. Ako proširimo definiciju f na f(x) = 1/x. Domena funkcije Za danu funkciju f:X→Y. for x ≠ 0 f(0) = 0. uobičajeno je da se X1 naziva domena ili područje definicije i X2 kodomena ili područje vrijednosti.Funkcija (matematika) 10 Graf funkcije Graf funkcije Graf funkcije skup jest skup točaka ravnine za koje vrijedi .

Ovako gledano. notacija restrikcije morfizma na podskup svoje domene mora biti modificirana. Slika (matematika) U matematici. Slika je podskup kodomene.∞): Neka je sad g funkcija nad realnim brojevima: definirana sa . a slika je tada podskup toga skupa. uvođenjem koncepta podobjekta. Neki (osobito teoretičari kategorija). koji su jednostavno strelice iz jednog u drugi objekt. ili preformulirane nešto apstraktnije. Većina matematičara. tj. poput npr. mnoge ideje o domenama iz teorije skupova moraju biti ili napuštene. i stoga je slika funkcije ustvari skup R+—skup nenegativnih realnih brojeva. Domena bilo kojeg morfizma je stoga objekt iz kojeg strelica započinje. neovisno o tome postoji li f(x) za sve x u X. slika od je definirana kao skup Slika od f se ponekad označava i sa ran(f). Primjeri Neka je f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f je R. slika funkcije je skup svih izlaznih vrijednosti koje funkcija poprima. Sliku ne treba brkati sa kodomenom B. uključujući teoretičare rekurzije.mogu postojati elementi kodomene koji nisu elementi slike (vidi primjere niže). ali i ne mora obuhvatiti cijelu kodomenu . Funkciju čija je slika jednaka kodomeni zovemo surjekcija ili preslikavanje na. Ponekad se neprecizno za kodomenu uzima slika funkcije. Na primjer. Kompleksna analiza U kompleksnoj analizi. realnih ili kompleksnih brojeva. koji može. koristi termin "domena funkcije f" za skup svih vrijednosti x takvih da je definirano f(x). i f poprima sve nenegativne vrijednosti ali nikad ne poprima negativne vrijednosti. umjesto sa funkcijama barata se sa morfizmima. Formalna definicija Za danu funkciju . domena je otvoreni povezani podskup skupa kompleksnih brojeva. smatraju da je domena parcijalne funkcije f:X→Y jednaka X.Domena (matematika) 11 Domena parcijalne funkcije Postoje dva različita značenja u trenutnoj matematičkoj uporabi u svezi notacije domene parcijalne funkcije. interval [0. Teorija kategorija U teoriji kategorija. Češće (i preciznije) je kodomena neki standardni skup.

To znači da se svi elementi iz domene preslikavaju u međusobno različite elemente iz kodomene (funkcija ne "lijepi" različite elemente u isti). [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. Injektivna funkcija Na slici vidimo da su se svi elementi iz X preslikali u različite elemente u Y Za funkciju kažemo da je injektivna funkcija ili samo injekcija ako ne postoje dva različita elementa domene. pošto za svaki realni broj y vrijedi: 12 Drugim riječima. Zapisano simboličkom logikom. org/ wiki/ :Injektivna . što je ekvivalentno tvrdnji: je injektivna ako vrijedi: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. funkcija Dopunite ga Wikipedije. wikipedia. a koji se preslikavaju u neki isti element iz kodomene. g je preslikavanje na R.Slika (matematika) U ovom je slučaju slika funkcije g jednaka svojoj kodomeni R.

Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.Surjektivna funkcija 13 Surjektivna funkcija Za funkciju kažemo da je surjektivna ili surjekcija ako je slika funkcije jednaka kodomeni funkcije. org/ wiki/ :Surjektivna . takav da . Na slici vidimo da su svi elementi u Y "pogođeni" nekim elementom iz X References [1] http:/ / en. funkcija Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Zapisano simboličkom logikom. wikipedia. To znači da za svaki član kodomene funkcije postoji barem neki član iz domene funkcije koji se preslikava u njega.

Kompozicija i inverzi Funkcija f je bijektivna ako i samo ako je njezina inverzna relacija f bijekcija. U tom je slučaju f −1 također i Z je bijekcija. i 1-1 (injekcija) i na (surjekcija)[1] Na primjer. Relacija f iz X u Y je bijektivna funkcija ako i samo ako postoji druga relacija g iz Y u X takva da je g o f identiteta na X. ako je kompozicija g o f dvaju funkcija bijektivna. x − y). Potonji se termin češće koristi kad je X = Y. za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svako y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x) = y. poput definicije izomorfizma (i srodnih koncepata poput homeomorfizma i difeomorfizma). i f o g je identiteta na Y. tako da svakom cijelom broju x pridjeljuje cijeli broj sljed(x) = x + 1. Bijektivna funkcija. Bijektivna se funkcija još zove bijekcija ili obostrano jednoznačno preslikavanje ili permutacija. Za drugi primjer. i mnogim drugim. možemo samo reći da je f injektivna i g surjektivna. Drugim riječima. funkcija sljedbenika sljed. Valja uočiti da 1-1 funkcija nekim autorima znači 1-1 korespondencija (tj.y) = (x + y. definirana na skupu cijelih brojeva u . bijekcija). Kompozicija g o f dvaju bijekcija f X Yig Y −1 funkcija. Inverz od g o f je (g o f)−1 = (f −1) o (g−1). s obzirom da ga neki autori shvaćaju u smislu 1-1 korespondencija. permutacijske grupe.y) realnih brojeva pridjeljuje par sumraz(x. tj. f je bijektivna je 1-1 korespondencija između tih skupova. tj. S druge strane. neka se promotri funkcija sumraz koja svakom paru (x. projektivne ravnine.Bijekcija 14 Bijekcija U matematici. Skup svih bijekcija iz Y u Y se označava kao X Y. bijektivna funkcija Bijekcija komponirana od injekcije i surjekcije. . Slijedi da skupovi imaju isti kardinalni broj Izvori [1] (Bilješka: uporaba pojma "1-1" za opis injektivne funkcije može biti problematično. a drugim autorima injekcija. Bijektivne funkcije imaju fundamentalnu ulogu u mnogim područjima matematike.

Domena funkcije f je skup X. Kodomena U matematici. Primjer Zorni prikaz razlike između kodomene i slike se može pronaći razmatranjem matrice linearne transformacije. jednake funkcije.∞): Funkcija g je mogla biti definirana i na sljedeći način: Iako f i g imaju isti krajnji učinak na dani broj. Ali bi slika (skup brojeva dobiven množenjem udesno svakog vektor-stupca matrice duljine n) mogla biti znatno manja. Dimenzija rezultirajućeg vektora je m. pretpostavimo da imamo definiranu drugu funkciju. tada je bez obzira na veličinu njena slika samo vektor 0. . interval [0. tj. one nisu. Dogovorno je domena linearne transformacije asocirane sa matricom a kodomena . ako matrica sadrži samo nule. wikipedia. Da bismo pobliže vidjeli zašto. pošto imaju različite kodomene.Bijekcija 15 Vidjeti također • • • • • injekcija izomorfizam permutacija simetrična grupa surjekcija Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Slika funkcije f je skup f(X) definiran s {f(x) : x ∈ X}. Drugi primjer: neka je funkcija f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f jest R. te je stoga slika u biti skup R0+—nenegativnih realnih brojeva. pri čemu je matrica tipa Domena. kodomena i slika funkcije (ima m redaka i n stupaca). ali očito f(x) nikad ne poprima negativne vrijednosti. kodomena ili područje vrijednosti funkcije f : X → Y je skup Y. s obzirom da je dovoljno promijeniti samo jedan broj u matrici da njena slika ne bude nula. u modernom shvaćanju. Iz ovih definicija slijedi da je slika funkcije f uvijek podskup kodomene od f. Na primjer. org/ wiki/ :Bijekcija) prema pravilima Wikipedije. Ovo je važan zaključak. Dopunite ga (http:/ / en.

. Dakle.u našem primjeru. Pretpostavimo da ne znamo koja je slika funkcije f . Ali tad dolazi do problema. pošto drugi korijen nije definiran za negativne brojeve! Sad imamo moguću kontradikciju. . niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu. Kompozicija funkcija stoga zahtijeva po definiciji da kodomena (ne slika. a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). Zato kažemo da je npr. i tako dalje. Postavlja se pitanje. umjesto uobičajene notacije .. Kodomena može utjecati na surjektivnost funkcije . Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog). Kodomena ne utječe na injektivnost funkcije. i u formalnom bi se radu trebala izbjegavati. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan. 1/16 šesnaesti član niza. U prvom našem primjeru. broju dva 1/2. skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}. niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva. Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. a kodomena neki skup S. a nazivnik su prirodni brojevi.Kodomena Moramo definirati domenu te funkcije kao . a u drugom {"Dani u tjednu"}. koja je pak posljedica funkcije i stoga neodređena na razini kompozicije) funkcije na desnoj strani bude jednaka domeni funkcije na lijevoj strani. Primjeri Članovi niza zadanog sa izgledaju ovako: Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan. Niz se.samo znamo da može poprimiti vrijednosti iz . Matematička definicija niza Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju zovemo niz u skupu S. Ovakva je situacija nejasna. Sama funkcija može biti definirana sa više od jednog pravila. To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa pridružili po jednog učenika. označava sa ili samo ili .). koja od ovih kompozicija ima smisla? Ispostavlja se da je prva ta koje nema smisla. Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan. Sada definirajmo kompozicije . Primjer za takvu funkciju je: Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup (kodomena je skup ). : 16 Niz Općenito. .. drugi dan. Broju jedan je pridružen 1. g je surjekcija dok f to nije. tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg). broju tri 1/3.

Opći član niza koji ima beskonačno elemenata: Formula za zbroj konačno mnogo članova: Ime geometrijskog niza govori da je svaki član (osim prvog) geometrijska sredina dvaju susjednih članova. Taj broj označavamo sa q i nazivamo ga kvocijentom. Geometrijski niz Geometrijski niz je niz brojeva kod kojeg je količnik svakog člana i člana ispred njega uvijek stalan broj.Niz Članovi ovog niza izgledaju ovako: 17 Važni nizovi Posebno su važni aritmetički niz i geometrijski niz. niz Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. wikipedia. a računamo ga pomoću formule Da bi formirali geometrijski niz moramo poznavati a1 i q. References [1] http:/ / en. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. org/ wiki/ :Geometrijski .

označimo ga sa 1. onda je m=n. 1. a njegovi su elementi prirodni brojevi. nema maksimalnog (najvećeg) elementa. . Eksperimentalno možemo reći: I    II    nije prazan skup.}. ponekad. prema talijanskom matematičaru G.. takav da je s(n) . i ako vrijedi: 1.n Aksiom D: Ako je M podskup od (I)  1 (II)  ( onda je M= M ) (n M s(n) M) Navedeni aksiomi poznati su pod imenom Peanovi aksiomi skupa prirodnih brojeva. 2. . označavamo ga i s indeksom 0: N0. Peanu (1858-1931).} ili. 3. . .. a u slučaju da skup sadrži nulu. 2.. ne-negativne cijele brojeve {0. III   Ako je n IV   Skup Definicija Neprazni skup (aksiomi): Aksiom A: Postoji funkcija  s  sa u . je uređen skup. . ako vrijede ovi uvjeti Aksiom B: Postoji barem jedan element u Aksiom C: Ako je s(m)=s(n) za m. .. Skup prirodnih brojeva u matematici označavamo velikim slovom N. zove se skup prirodnih brojeva.Prirodni broj 18 Prirodni broj Prirodnim brojevima zovemo pozitivne cijele brojeve {1. onda je skup svih prirodnih brojeva manjih od n konačan.

Budući da je broj nula kardinalnost praznog skupa. možemo slobodno zamijeniti mjesta pribrojnika. tj. jer vrijedi ( 1 + 2 ) + 3 = 1 + ( 2 + 3 ) Kod zbrajanja članova nekog niza koristi se veliko grčko slovo sigma: što znači da zbrajamo prvih n članova niza. Pri zbrajanju je neutralni element. Zbrajanje je komutativno. Podrijetlo pojma Naziv dolazi od latinske riječi nullus (="niti jedan". U skupu cijelih brojeva nula slijedi minus jedan i prethodnik je broja jedan. Povijest Znamenka »0« (ništica) omogućila je nastanak dekadskog brojevnog sustava. . kruške. Razumijevanje prirode nule kao broja. Zbrajati možemo jabuke. tj. i s time razvitak suvremene matematike. od x1 do xn. no i tekućine utočene i istočene iz spremnika. lubenice. npr. Zbroj članova nekog niza zovemo red. "ništa"). Matematički zbrajanje predstavljamo znakom plus +. koliko ih sveukupno ima.Zbrajanje 19 Zbrajanje Zbrajanje je osnovna aritmetička operacija. Brojeve koje zbrajamo nazivamo pribrojnici. a rezultat zbrajanja se neće promijeniti. težine razne hrane i neprehrambenih artikala (decimalni brojevi). kojom saznajemo informaciju kad dvije ili više veličina (brojeva) skupimo zajedno. Zbrajanje je i asocijativno. ovčice u snu ili ljude na plaži (sve su to cijeli brojevi). 1 + 2 = 3. ovisno o definiciji dopunjuje i skup prirodnih brojeva. Nula je parni broj. Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan. što znači da je 1 + 2 = 2 + 1. kao predmet aritmetike se je razvio tek nakon izuma ništice.

jer kad tri puta zbrojimo 4 sa samim sobom dobijemo dvanaest: 3 × 4 = 12. Na primjer. Zato se uvode negativni cijeli brojevi i 0.-2..b.Cijeli broj 20 Cijeli broj Cijelim brojevima zovemo skup brojeva {0. Skup skupovi koji imaju jednako mnogo elemenata). . a matematičkom notacijom to izgleda ovako: U skupu prirodnih brojeva a. tj.. skup koji uključuje prirodne brojeve.-1. Skup cijelih brojeva u matematici označavamo velikim slovom Z. nulu i negativne cijele brojeve. Množenje Množenje cijelih brojeva je aritmetička operacija višestrukog zbrajanja broja sa samim sobom. dvanaest točaka prikazano je kao tri reda po četiri točke (ili 4 stupca po 3 točke) Svojstva množenja Za cijele brojeve. koji zajedno sa prirodnim je ekvipotentan skupu (postoji bijekcija između tih skupova - a-b=c i a<b .}. distributivnost množenje je distributivno prema zbrajanju x·(y + z) = x·y + x·z.2.. četiri pomnoženo s tri je dvanaest. racionalne. asocijativnost redosljed množenja nije bitan (x · y)·z = x·(y · z). Naime ako je . množenje u tim skupovima ispunjava sljedeća svojstva): komutativnost množenik i množitelj mogu zamijeniti mjesta bez promjene umnoška x · y = y · x. ne postoji broj c brojevima čine skup cijelih brojeva.1. realne i kompleksne brojeve množenje posjeduje sljedeća svojstva (tj.c često ne možemo izvršiti operaciju oduzimanja.

1:2. • Skup • Skup je gust. te distributivnost množenja prema zbrajanju. n  . Računske operacije na skupu su definirane kao i za ostale skupove . Dok su skupovi prirodnih i cijelih je skup svih klasa ekvivalencije na skupu brojeva diskretni. tj. • Elementi skupa . 1/3 = 0. a/b.3333333333. i je unija skupa racionalnih brojeva i skupa iracionalnih brojeva. razmjer) je broj nastao dijeljenjem dva cijela broja. 1:3. odnosno između svaka dva različita realna broja je neprebrojiv. postoji beskonačno realnih brojeva. za realne brojeve vrijede svojstva asocijativnosti i komunikativnosti zbrajanja i množenja. Skup racionalnih brojeva uveden je zato što operacija dijeljenja nije uvijek moguća na skupu cijelih brojeva a je djeljivo sa b ako postoji cijeli broj c takav da je a = b × c. c brojevi iz skupa cijelih brojeva Skup racionalnih brojeva }. (ratio .omjer. b. skup racionalnih brojeva je gust (između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). 555:333.Racionalni broj 21 Racionalni broj Racionalni broj lat. x . gdje je a brojnik a b nazivnik (cijeli broj različit od 0) ili u obliku decimalnoga broja npr. Realni broj Skup realnih brojeva .. prekrivaju čitav brojevni pravac. npr. odnosno  = {m/n : m . 1/2 = 0. Može se napisati u obliku razlomka. Ako su a..5.

O kodomeni funkcije govorimo često kao i o skupu vrijednosti funkcije. Pri tome razlikujemo slobodnu veličinu ili nezavisnu varijablu x koja poprima vrijednosti iz skupa domene funkcije (skupa elemenata vrijednosti varijable za koje je funkcija definirana) i zavisnu varijablu y koja poprima vrijednosti iz skupa kodomene funkcije.x . Karakteristične vrijednosti kvadratne funkcije Kvadratna funkcija se najčešće zapisuje u obliku f(x) = x^2 . gdje su jedne od njih polinomne funkcije gdje je funkcija y=f(x) izražena u obliku polinoma određenog stupnja a kvadratna funkcija je polinomna funkcija gdje je najveća potencija n=2.Kvadratna funkcija 22 Kvadratna funkcija Matematička funkcija y=f(x). podrazumijeva ovisnost jedne veličine o drugoj. Postoje brojne vrste funkcija.2\. . Uobičajeno je govoriti i o preslikavanju elemenata iz domene funkcije u kodomenu funkcije. a o funkciji kao o procesu pridruživanja gdje se svakom elementu iz domene funkcije pridružuje jedan i samo jedan odgovarajući element iz kodomene funkcije. pojednostavljeno.\! te u nekom konkretnom slučaju može imati na primjer oblik gdje je grafički prikaz takve funkcije u koordinatnom sustavu prikazan na priloženoj slici (gore desno).

No. Tjeme grafa funkcije U primjeru datu kvadratnu funkciju možemo razmatrati i kao parabolu osnovnog oblika no pomaknutu iz središta koordinatnog sustava.5 i y=-2. Ukoliko graf funkcije zaista siječe apscisu. razmatrajući funkciju na prvi pogled je vidljivo da se ona može prikazati u obliku umnoška dva binomna člana kao gdje će očito vrijednost funkcije biti jednaka nuli za i . odn. nultočke grafa funkcije za koje funkcija poprima vrijednost nula. odn. x-os koordinatnog sustava. već će se rješenja nalaziti u domeni kompleksnih brojeva. ukoliko graf funkcije ne siječe x-os tada niti odgovarajuća kvadratna jednadžba neće imati realna rješenja. međutim. tada će nulišta funkcije biti realni brojevi jer su i rješenja kvadratne jednadžbe realna. nultočke grafa funkcije možemo naći neposredno iz same funkcije.25 te govorimo o grafu funkcije čije je tjeme "pomaknuto" izvan središta koordinatnog sustava.Kvadratna funkcija 23 Nulišta funkcije U analizi osobina neke funkcije uobičajeno je najprije naći nulišta funkcije. U prikazanom slučaju to vodi rješavanju kvadratne jednadžbe rješenja koje su : Točke i predstavljaju zato nultočke grafa funkcije . odn. gdje je p poluparametar parabole. . U jednostavnijim slučajevima nulišta funkcije. Iz funkcije zadane sa može se naći redom odakle slijedi da su koordinate tjemena T grafa funkcije određene koordinatama x=0. Naime.

nadalje. Paraboli s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava i osnosimetričnoj u odnosu na y-os koordinatnog sustava odgovara tjemena jednadžba oblika odakle slijedi da je Uspoređujući parabolu s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava kao grafa odgovarajuće kvadratne funkcije nalazimo da je gdje je evidentno .Kvadratna funkcija 24 Ekstremi kvadratne funkcije Kvadratna funkcija ima jedan ekstrem. Za funkciju to će biti minimum funkcije (a>0) koji se na grafu funkcije nalazi u točki gdje je smješteno tjeme funkcije T. a uz zadržavanje svih odgovarajućih ekvivalentnih odnosa. valja napomenuti da paraboli definiranoj tjemenom jednadžbom odgovara inverzna kvadratna funkcija oblika gdje će sada. Kako je. Valja samo ustanoviti vezu između odgovarajućih članova polinoma kvadratne funkcije te poluparametra p parabole. Diferencirajući funkciju nalazimo da je odakle slijedi da je Ekstrem funkcije postoji za dy/dx=0 što vrijedi za x=1/2. očito se zaista radi o minimumu funkcije što se evidentno vidi i iz grafa funkcije. naravno. Parabola i kvadratna funkcija Parabola je kao krivulja de facto graf kvadratne funkcije. odn. druga derivacija za svaki x veća od nule. članovi a. minimum ili maksimum funkcije. Konačno. a ovisno o predznaku vodećeg člana funkcije. . odgovarajućeg grafa kvadratne funkcije s pomaknutim tjemenom izvan središta koordinatnog sustava. odnosno što predstavlja neposrednu vezu poluparametra parabole p i vodećeg člana a polinoma kvadratne funkcije. Do odgovarajuće sličnih odnosa može se doći i razmatranjem parabole. Ekstrem funkcije može se naći i na drugi način. a to je upravo x koordinata tjemena parabole u grafu. b i c poprimiti neke druge vrijednosti.

Graf funkcije (slika desno) leži iznad x-osi. 2006.Kvadratna funkcija 25 Značaj kvadratne funkcije Razmatranje svojstava kvadratne funkcije često je na neki način uvod u analizu sve složenijih matematičkih funkcija i uvod u matematičku analizu općenito.. Brzina rasta funkcije je u svakoj točki jednaka vrijednosti funkcije u toj točki.. električna energija pohranjena u kondenzatoru ovisi o njegovu kapacitetu i kvadratu napona koji postoji na njegovim oblogama i td. Kvadratnu funkciju. • Antoliš S. Copić A. Školska knjiga. monotono je rastuća porastom nezavisne varijable x. "Matematika 4". ali joj se asimptotski približava kako x teži prema sve manjim negativnim vrijednostima. Literatura • Gusić J. vrlo često nalazimo u prirodi u različitim fizikalnim sustavima jer je. "Matematika 2". 2006.. gdje se brzina rasta povećava kako raste x. na primjer. Eksponencijalna funkcija U matematici eksponencijalna funkcija je funkcija y = ex gdje je broj e prirodna konstanta i baza prirodnih logritama. Zagreb. međutim. električna snaga na otporniku ovisna je o veličini otpora i kvadratu struje koja prolazi kroz njega. Školska knjiga. Eksponencijalna funkcija .. Inverzna funkcija eksponencijalne funkcije je funkcija prirodnog logaritma y = ln(x) te se u starijim izvorima eksponencijalna funkcija spominje kao antilogaritamska funkcija. Funkcija y = ex je definirana unutar cijelog skupa realnih brojeva. Zagreb. Pavković B. u svakom ubrzanom gibanju prijeđeni put ovisan o kvadratu vremena. Mladinić P.

• eksponencijalna funkcije rješenje diferencijalne jednadžbe y ′ = y. Za sve funkcije takvih svojstava vrijedi da je: • strmina. i drugi oblici diferencijalnih jednadžbi nalaze rješenje u eksponencijalnim funkcijama uključivši Schrödingerovu jednadžbu. • brzina porasta funkcije za vrijednost slobodne varijable x jednaka vrijednosti funkcije u x. Eksponencijalna funkcija se može također izraziti i kao limes: Kako n raste. Isto takvo svojstvo imaju i funkcija oblika Kex gdje je K konstanta.Eksponencijalna funkcija 26 Definicija Eksponencijalna funkcija ex može biti definirana kao niz potencija razvijenih u Taylorov red: Eksponencijalna funkcija (plavo) i vrijednost limesa za n=0 do n=8 (crveno). Laplaceovu jednadžbu te jednadžbu jednostavnog harmoničkog gibanja. vrijednost limesa izraza se sve više približava vrijednosti ex (slika desno). nagib grafa funkcije u svakoj točki jednak vrijednosti funkcije u toj točki. Jedinstveno svojstvo eksponencijalne funkcije može se izraziti pomoću jednakosti odnosno napisano drukčije Derivacija Važnost eksponencijalne funkcije u matematici i znanosti potječe uglavnom iz svojstava njezine derivacije koja ima svojstvo da je što znači da je funkcija ex ujedno i svoja derivacija. . Štoviše. odn.

baza 2 (plavo) i baza ½ (cijan). Eksponencijalna funkcija u kompleksnoj ravnini Eksponencijalna funkcija može se definirati i u kompleksnoj ravnini na nekoliko ravnopravnih načina. a ne nužno broj e. Na primjer. a za x=1 vrijednost y funkcije upravo je jednaka bazi. Za eksponencijalne funkcije s drugim bazama vrijedi da je Graf funkcije y=ax za različite baze a: baza10 (zeleno). baza e (crveno). Razmatrana kao funkcija definirana u kompleksnoj ravnini. Neki od njih odražavaju iste izraze kao i za eksponencijalne funkcije realne varijable. eksponencijalna funkcija kompleksne varijable može se izraziti u obliku reda potencija gdje su realne vrijednosti zamijenjene kompleksnima: Koristeći ovu definiciju jednostavno je pokazati da jednakost vrijedi i u kompleksnoj ravnini. eksponencijalna funkcija zadržava svoja osnovna svojstva: . Svaka krivulja prolazi točkom (0.Eksponencijalna funkcija 27 Eksponencijalna funkcija s realnim brojem a kao bazom Katkada se pojam eksponencijalne funkcije koristi općenitije za funkcije oblika gdje baza a može biti i bilo koji pozitivni realni broj.1).

[1] Što pišemo na slijedeći način: Logaritamska funkcija po tri baze. crveno po bazi 10. može se definirati i funkcija oblika ab. 2006. "Matematika 2". Jednakost povezuje eksponencijalnu funkciju s trigonometrijskim funkcijama i dalje s hiperboličkim funkcijama.. "Matematika 4". Mladinić P.. Pavković B. Naime. gdje su i a i b kompleksne veličine. upravo zbog višeznačnosti funkcije općenito ne vrijedi pravilo množenja eksponenata za pozitivne realne brojeve Literatura • Gusić J.Eksponencijalna funkcija za sve kompleksne brojeve z i w... Školska knjiga. 2006. • Antoliš S. gdje možemo definirati općenitije da je za sve kompleksne brojeve z i w. zeleno po bazi e.. Pojam prirodnog logaritma se može također proširiti i na funkciju kompleksnog argumenta ln(z). Logaritam Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. Štoviše. Eksponencijalna funkcija može biti i periodička kada je funkcija imaginarnog argumenta perioda jer vrijedi 28 i gdje su a i b realne vrijednosti. plavo po bazi 2 Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: . Školska knjiga. Ovo je također višeznačna funkcija i identitet vrijedi ukoliko se uzme u obzir višeznačnost funkcije. Copić A.

Ova asimetrija ima primijene u kriptografiji. primjer njegove upotrebe je u kemiji gdje predstavlja koncentraciju protona (pH). dok je diskretne eksponencijale veoma lako izračunati. zvučnu kovanicu koja je trebala označiti odnos: λoγoς (logos) i αριθμoς (arithmos) što predstavlja broj.Logaritam 29 Negativni logaritam se piše kao n = −logb x. a posebno astronomije čineći neke teške računice mogućim. U početku. Napier je logaritme zvao "umjetnim brojevima". Piše se kao antilogb(n) i znači isto što i bn. Povijest Jost Birgi. Antilogaritam se koristi da označi funkciju inverznu logaritmu (eksponencijalna funkcija. Napier je stvorio riječ logaritam. Super logaritam ili hiper logaritam je inverzna funkcija super eksponencijalne funkcije. Logaritamske operacije Ukidanje eksponenta . Kasnije. teoretskoj matematici. Ovaj metod je doprinjeo u napretku nauke. odnosno stupnjevanje). logaritmi su popunili važno mijesto u višoj. ovaj metod je korišten u svim granama praktične matematike. Sve do upotrebe računara u nauci. Diskretni logaritam se pominje u teoriji konačnih grupa. stoljeća i iako se nikada nije pretjerano koristio u matematici. Dvostruki logaritam je inverzna funkcija dvostruke eksponencijalne funkcije. Termin antilogaritam je uveden pred kraj 17. postojao je u tablicama dok nije izašao iz upotrebe. a antilogaritme "prirodnim brojevima". Pored svoje upotrebe u računima. Metod prirodnog logaritma je prvi predložio 1614 John Napier u svojoj knjizi Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio. Super logaritam za x raste sporije i od dvostrukog logaritma za veliko x. Veruje se da je za neke konačne grupe diskretni logaritam vrlo teško izračunati. švicarski proizvođač satova je prvi primijetio logaritme.

Pozitivna vrijednost koja zadovoljava sljedeću jednadžbu : istovjetnost između ova tri slučaja dokazanа. Ovaj broj se sreće i kao dio Eulerovog identitetа: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. e Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.se može definirati kao : 1. org/ wiki/ :Logaritam) prema pravilima Wikipedije. Broj e Broj e još nazvan i Eulerov broj ili Napierova konstanta je baza prirodnog logaritma je jedan od najznačajnijih brojeva u sadašnjoj matematici. wikipedia. Osim što je iracionalan i realan. srce. 3. org/ wiki/ :Broj . pored neutrala zbrajanja i množenja 0 i 1.Logaritam 30 Promjena osnove Prirodni logaritam Logaritam po bazi e (Eulerov broj) zovemo prirodnim logaritmom i pišemo kao ln umjesto log. hr/ index. ovaj broj iznosi: e ≈ 2. Broj -{e}.. wikipedia. php?show=search_by_id& id=e15lXBA%3D Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.. References [1] http:/ / en. Izvori [1] http:/ / hjp. Do tridesetog decimalnog mjesta. Suma beskonačnog niza: gdje je -{n}-! faktorijela n. 4.71828 18284 59045 23536 02874 71352 34678 2376732 6727 267 274728 3 39^˘654. Limes niza brojeva 2. Dopunite ga (http:/ / en. imaginarne jedinice broj i i broja pi. ovaj broj je još i transcendentan.

pripala je francuskom matematičaru Reneu Descartesu (1596. Razvoj kartezijevog koordinatnog sustava značajno je doprinijeo daljnjem razvoju matematike i omogućio Newtonu Isaac Newton i Leibnitzu Gottfried Wilhelm Leibniz skoro otkriće diferencijalnog i integralnog računa. godine odvojeno u dva zapisa Descartesa i Fermata.) koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena Cartesius. potonji nije objavio svoje otkriće. elipse i druge krivulje sada su prvi puta mogle biti opisivane “kartezijskim” algebarskim jednadžbama pomoću koordinata točaka krivulje u ravnini. Upravo je Descartes zato uveo novu zamisao određivanja položaja točke ili objekta u ravnini upotrijebivši dvije međusobno okomite osi kao mjerila.31 Drugi dio Kartezijev koordinatni sustav Povijest Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime. Otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava značilo je velik napredak u matematici povezujući najprije Euklidsku geometriju i algebru. Premda je ideja bila utemeljena još 1637.-1650. . Kružnice.

odn. Katkada govorimo skrećeno o x-osi ili y-osi. gdje će takav prostor biti određen jednom osi uz izbor orijentacije osi i jedinične dužine. Na slici gore desno prikazane su tako četiri točke s njihovim odgovarajućim koordinatama u Kartezijevom koordinatnom sustavu i to: (2. Koordinate svake točke u takvom sustavu zadate su uređenim skupom od 3 broja. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav Točka O zove se ishodište koordinatnog sustava. Kartezijske koordinate se zapisuju u zagradama u obliku uređenog para brojeva gdje prvi broj označava položaj osi na x-osi. (−1. a drugi na y-osi. nacrtamo li dva međusobno okomita brojevna pravca. racionalni ili iracionalni ima jedinstveno mjesto na osi. (−3. Svakoj točki ravnine dodijeljene su na taj način odgovarajuće koordinate koje nalazimo okomitim. odn. na primjer (3. a brojevni pravac y os y ili ordinata koordinatnog sustava. os y. gdje svaki realni broj: cijeli. gdje su koordinate date u određenom broju jediničnih duljina. ortogonalnim projekcijama koje iz odgovarajuće točke povlačimo na os x. a kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u prostoru gdje je takav koordinatni sustav definiran središtem koordinatnog sustava 0. i tri orijentirane osi (x.5) plavo i ishodište (0. brojevni pravac x zove se os x ili apscisa.1) crveno. Kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav Kartezijev koordinatni sustav možemo izabrati i kao o jednodimenzionalni matematički prostor.−2. koji se sijeku u točki O i odredimo li na pravcima x i y jedinične točke E i F.0) ljubičasto. odn. a koordinata (jedna) će u tom slučaju određivati položaj točke na brojevnom pravcu koji je pridružen koordinatnoj osi.3) zeleno. “kvadranta”. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u ravnini.5. tako da je /OE/=/OF/=1. y i z) s odgovarajućim jediničnim dužinama.uobičajeno x horizontalan. definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. Osi koordinatnog sustava dijele ravninu na četiri beskonačno velika dijela. Na svaku od osi smješten je brojevni pravac. od kojih je svaki omeđen s dvije odgovarajuće osi i naznačen rimskim brojevima od I do IV kako je prikazano na slici desno. a y vertikalan. o osima koordinatnog sustava.Kartezijev koordinatni sustav 32 Kartezijev koordinatni sustav Nalik zemljopisnoj karti gdje je položaj nekog mjesta određen s dva podatka: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom. na primjer x i y . .

U trodimenzionalnom koordinatnom sustavu nazivi osi (apscisa i ordinata) nisu uvjetovane. Prvi oktant je onaj gdje su sve tri poluosi pozitivne. Konačno. 5) koji označavaju odgovarajuće koordinate u trodimenzionalnom matematičkom prostoru. y. Neposredne primjene i svojstva Udaljenost između dviju točaka u ravnini Udaljenost dviju točaka u ravnini određenih Kartezijevim koordinatama i je što je na neki način izraz Pitagorina poučka iskazanog u Kartezijevom koordinatnom sustavu. gdje su koordinate predstavljene orijentiranim okomitim udaljenostima od neke točke do odgovarajuće ravnine. x-os postaviti okomito na njih. tada će težište trokuta imati koordinate i . “oktanata”. iB tada će polovište dužine Koordinate težišta trokuta Neka je trokut ABC smješten u Kartezijevom koordinatnom sustavu i određen točkama s koordinatama A B iC . 33 Kartezijev višedimenzionalni koordinatni sustav Slijedeći navedeni princip općenito se mogu koordinate točke odrediti i u n-dimenzionalnom matematičkom prostoru gdje će se pomoću n odgovarajućih koordinata definirati orijentirana udaljenost od točke do jedne od n hiperravnina. no ukoliko se koriste tada je uobičajeno treću. .Kartezijev koordinatni sustav -1. Polovište dužine Neka je dužina zadana točkama A i B i njihovim koordinatama A imati koordinate i . U četverodimenzionalnom matematičkom prostoru na primjer. . trodimenzionalni koordinatni sustav dijelimo na osam područja. postojat će četiri osi x. z-os. a koordinate svake točke u takvom matematičkom prostoru bit će određene uređenim skupom od četiri broja. Na isti način je uobičajeno x-os i y-os postaviti u horizontalnu ravninu. z i w. a preostalu. omeđenih s odgovarajućim dijelovim ravnina. nazvati aplikata.

Kartezijev koordinatni sustav

34

Udaljenost između dviju točaka u prostoru
Udaljenost dviju točaka u prostoru određenih u trodimenzionalnom Kartezijevom koordinatnom sustavu and je

što se može utvrditi primjenom Pitagorina poučka

Translacija
Skup točaka u ravnini, na primjer trokuta ABC, može se pomaknuti u ravnini uz očuvanje međusobnih udaljenosti i orijentacije uz dodavanje utvrđenog parova bojeva (X,Y) Kartezijevim koordinatama svake točke skupa. Ukoliko su koordinate točaka trokuta A(x’, y’), B(x’’, y’’) i C(x’’’, y’’’) tada će translatirani, odn. pomaknuti trokut imati koordinate A’(x’+X, y’+Y), B’(x’’+X, y’’+Y) i C’(x’’’+X, y’’’+Y)

Uvećanje, smanjenje
Želimo li u Kartezijevim koordinatama neki lik prikazati većim ili manjim tada valja sve koordinate svih točaka pomnožiti faktorom proporcionalnosti, nazovimo ga m. Ukoliko su koordinate točaka koje određuju dužinu AB, A(x’, y’) i B(x’’, y’’) tada će nove koordinate točaka koje određuju dužinu A’B’ biti A’(mx’, my’) i B’(mx’’, my’’). Ukoliko je m>1 dobiveni lik će biti veći, a ukoliko je m<1 dobiveni lik bit će manji od izvornog lika.

Prikaz krivulja u koordinatnom sustavu u ravnini
U Kartezijevom koordinatnom sustavu jednostavno se prikazuju krivulje u ravnini (kružnica, elipsa, parabola i td.) te različite funkcije (linearne, polinomne, eksponencijalne, trigonometrijske i td.). Prikazujući na primjer kružnicu u Kartezijevom koordinatnom sustavu ustanovljavamo da za svaku točku kružnice vrijedi da je

te će prema tome jednadžba kružnice polumjera 2 (slika desno) biti

Kartezijev koordinatni sustav

35

Prikaz vektora u Kartezijevim koordinatama
Točka u prostoru opisanom Kartezijevim koordinatama može definirati vektor. Vektor pomaka, na primjer r, može imati hvatište u ishodištu Kartezijeva koordinatnog sustava i vrh u točki u prostoru. Strelica koja pokazuje prema vrhu vektora definira smjer vektora (smjer pomaka), a ortogonalne projekcije na osi x, y i z odgovarajući pomak u x, y ili z smjeru. Dužina samog vektora tada je apsolutna veličina pomaka u prostoru , a također možemo zapisati da je , gdje su i, j i k jedinični vektori u smjeru x, y i z osi. Vektor u Kartezijevom trodinemzionalnom prostoru određen je na taj način u cijelosti uređenim skupom od četiri veličine (r, x, y, z). Ovakav prikaz vektora uveo je Sir William Rowan Hamilton.

Primjene
Svaka os može u praktičnoj primjeni prema potrebi imati različite mjerne jedinice (kilograme, sekunde, vate, itd), što znači da Kartezijevim koordinatnim sustavom možemo prikazivati ne samo krivulje, likove i geometrijska tijela u dvodimenzionalnom, odnosno trodimenzionalnom prostoru, već da možemo prikazivati i sve moguće ostale varijable (masa, vrijeme, energija, sila i mnoge druge). Premda je teško vizualizirati četvero i višedimenzionalne prostore, algebra Kartezijevih koordinata može se jednostavno proširiti na četiri ili više varijabli tako da se mogu izvršiti izračuni vrijednosti funkcija i s četiri ili više varijabli. Takva algebra definira geometriju višedimenzionalnih prostora.

Značaj
Kartezijeve koordinate su temelj analitičke geometrije i osiguravaju geometrijsku interpretaciju za brojna područja matematike kao što su linearna algebra, kompleksna analiza, diferencijalna geometrija i td. Jedan od najpoznatijih primjera je koncept grafičkog prikaza ili grafa funkcije. Kartezijske koordinate su osnovno oruđe u mnogim područjima koja se bave geometrijom uključujući astronomiju, fiziku, tehničke struke, ekonomiju i drugdje. Premda je Descartes dao koordinatnom sustavu svoje ime, valja naglasiti da su se slični koordinatni sustavi koristili i prije njega uključivši Abu Rayhan Birunia te Perzijsku matematiku X i XI stoljeća. Nakon Descartesa razvijeni su i drugi koordinatni sustavi kao što su polarni, sferični, cilindrični i drugi.

Krivulja

36

Krivulja
Krivulja je neprekidna linija, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka. Ravninska krivulja je krivulja kojoj su sve točke u jednoj ravnini, npr. kružnica, elipsa, hiperbola, parabola, spirala, kardioda, astroida, cikloida, Gaussova krivulja, Arhimedova spirala. Prostorna krivulja je krivulja u prostoru, npr. loksodroma.
Cikloida nastaje gibanjem kružnice po pravcu.

Loksodroma je spirala na sferi.

Pri velikim udaljenostima između dvije točke put po ortodromi se znatno skraćuje štedeći tako gorivo i vrijeme njegovog trajanja. Linije ekvatora i meridijana kao jedne od linija velikog kruga površine Zemlje. Loksodroma Najkraći putovi po oksodromama Loksodroma je linija koja presijeca sve meridijane pod istim kutom (držanje istog pravca). Paralelama središte nije u centru Zemljine kugle te najkraći put između dvije točke na istoj paraleli nije njen luk nego dio velikog kruga (ortodroma) koji prolazi kroz obje točke.Ortodroma 37 Ortodroma Ortodroma je najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli. . Zaključak Pri manjim udaljenostima između dvije točke na površini Zemlje nema velike razlike između ortodromskog i loksodromskog pravca puta i lakše je zadržati pravac po loksodromi presijecajući meridijane uvijek pod istim kutom. Ortodroma je najkraći put između dviju točaka na istom meridijanu. Putujući po ortodromi pravac se tijekom puta mora mijenjati jer veliki krugovi sijeku meridijane pod različitim kutovima. Put po ortodromi i loksodromi Općenito Velikim krugovima koji opisuju Zemlju. Luk ortodrome predstavlja najkraći mogući luk između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. kao što su ekvator i svi meridijani središte se nalazi u centru Zemlje. Veliki krug Veliki krug je krug na površini zemaljske kugle koji ima isti opseg kao i zemaljska kugla i dijeli ju na dva ista dijela. Što je veća razdaljina između nekih dviju točaka na površini Zemlje duži je i put po loksodromi u usporedbi s putom po ortodromi. istodobno su i ortodrome i loksodrome.

odn. Pojmovi kao što su točke i pravci te njihovi jednostavni i složeniji odnosi u prostoru jedan su od temelja Euklidske geometrije. Kako svaki uređen par brojeva u kartezijanskom koordinatnom sustavu x0y određuje koordinate jedne točke. nagib pravca a te odsječak b koji pravac određuje na y-osi. Jednadžba pravca Implicitna jednadžba pravca Razmatramo li jednakost oblika ustanovit ćemo da postoji beskonačan broj parova x. a kasnije i analitičke geometrije kakvu je danas poznajemo.Ortodroma 38 Vanjske poveznice Veliki krug Jednadžba pravca O pravcu se može razmišljati kao o najkraćoj udaljenosti između dvije točke ili kao o krivulji s beskonačno velikim radijusom zakrivljenosti. odn. ordinati. . grafički prikaz svih točaka daje nam sliku pravca u ravnini. B i C na način da je Eksplicitna jednadžba pravca izravno prikazuje koficijent smjera pravca.y koji udovoljavaju jednakosti. a gore prikazanu jednadžbu nazivamo implicitnom ili općom jednadžbom pravca. Eksplicitna jednadžba pravca Preuredimo li implicitnu jednadžbu pravca u drugi oblik kako slijedi naći ćemo i eksplicitnu jednadžbu pravca koja se može zapisati i u obliku gdje a i b ovise o A.

a l odsječak na y-osi. odn. Segmentna jednadžba pravca može se zapisati i u slijedećem obliku gdje su Druge oznake Ponekad se implicitna jednadžba pravca iskazuje u obliku gdje se tada eksplicitna jednadžba pravca prikazuje kao gdje je k koeficijent smjer pravca. .Jednadžba pravca 39 Segmentna jednadžba pravca Preuredimo li jednadžbu pravca sada eksplicitnu u treći oblik kako slijedi Grafički prikaz pravca y=ax+b i njegovih odsječaka na osima x i y. naći ćemo i jednadžbu pravca u segmentnom obliku gdje su b i -b/a segmenti ili odsječci na y. x-osi.

a y zavisna varijabla gdje će nezavisna varijabla poprimati vrijednosti iz domene realnih brojeva i gdje će se svakom elementu domene pridružiti jedan i samo jedan odgovarajući element kodomene. razmotrimo li eksplicitni oblik jednadžbe pravca i ukoliko definiramo da je x slobodna promjenljiva veličina.Jednadžba pravca 40 Određenost pravca Pravac je u ravnini određen ili sa zadanom točkom kroz koju prolazi pravac i koeficijentom smjera ili s dvije zadane točke kroz koje pravac prolazi. funkciju nazivamo i linearnom funkcijom. Pravac određen točkom i koeficijentom smjera Neka je pravac određen točkom uobičajeno prikazuje u obliku . Linearna funkcija uključuje i proporcionalnu. njegovu grafičku i matematičku interpretaciju nalazimo u brojnim područjima matematike i ne samo matematike. tada gore prikazani izraz možemo nazvati funkcijom gdje je Kodomenu nazivamo i područjem vrijednosti funkcije. . odn. a jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke i prikazuje se uobičajeno u obliku . Jednadžba pravca se u tom slučaju Pravac određen s dvije točke Pravac je po definiciji određen s dvije točke koje nisu jednake. i koeficijentom smjera a. odn. Naime. a pravac grafom ili grafičkim prikazom takve funkcije. a u slučaju gdje je funkcija oblika: . nezavisna varijabla. razmjernu funkciju oblika koju slijede brojni prirodni zakoni i pojave u svim područjima znanosti. Značaj Pravac.

a ako je koeficijent negativan.y2) na pravcu: Koeficijent smjera pravca određen je omjerom (Simbol delta. Definicija Koeficijent smjera pravca (obično označen slovom k) se definira kao promjena u y koordinati podijeljena s odgovarajućom promjenom u x koordinati između dvije točke (x1.) Čim je vrijednost koeficijenta smjera veća (po apsolutnoj vrijednosti). Drugim riječima.Koeficijent smjera pravca 41 Koeficijent smjera pravca Koeficijent smjera pravca je mjera kojom se opisuje nagib pravca u Kartezijevom ili pravokutnom koordinatnom sustavu. pravac pada. u matematici ima standardno značenje "promjene" ili "razlike". a l odsječak na y osi. Točke s kojima se računa i njihov poredak mogu se odabrati proizvoljno. u obliku jednadžbe . Ako je vrijednost koeficijenta pozitivna. pravac raste (za veću vrijednost koordinate x neke točke na pravcu povećava se i njena koordinata y). gdje je x argument funkcije. Geometrijsko značenje Koeficijent smjera pravca se geometrijski može definirati kao tangens kuta što ga pravac zatvara s pozitivnim dijelom x osi. tad je koeficijent uz x koeficijent smjera pravca koji je graf funkcije y. k koeficijent smjera pravca. nagib pravca je strmiji u odnosu na x os. pravac se može zapisati algebarski. koeficijent smjera pravca jednak je nuli • ako je pravac okomit na x os. Posebni slučajevi: • ako je pravac paralelan s x osi. Δ. njegov koeficijent smjera nije definiran Algebarsko značenje Ako je y linearna funkcija od x.y1) i (x2. .

Parabola (krivulja) 42 Parabola (krivulja) Parabola je skup svih točaka u ravnini koje su jednako udaljene od zadane točke (žarišta) i zadanog pravca (ravnalice). .0) tada jednadžba oblika Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. tjeme parabole je u ishodištu koordinatnog sustava. Jednadžba parabole Ukoliko je ravnalica parabole r okomita na apscisu njena je jednadžba x = -p/2. gdje je p poluparametar parabole. Poluparametar parabole je udaljenost od žarišta do ravnalice. Parabola je krivulja koja nastaje presjekom stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. a žarište parabole ima koordinate F(p/2.

tada diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole slijedi da je odakle slijedi da je . da je jednadžba tangente na parabolu . Diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole odn. predstavlja tjemenu jednadžbu parabole. Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava.Parabola (krivulja) 43 Parabolična putanja mlaza vode. tada je njezina jednadžba: . određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Tangenta parabole Tangenta parabole kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T dobiva se: odakle slijedi da je na paraboli. Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava.

Numerički ekscentricitet hiperbole određen je kao Jednadžba hiperbole Jednadžba hiperbole sa središtem u S(0. F2). Smjestimo li središte hiperbole u središte koordinatnog sustava. realnom poluosi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Jednadžba hiperbole sa središtem u S(p. q). Hiperbola (krivulja) Uz zadane dvije točke u ravnini. realnom osi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . q) Hiperbola sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. točke F1 i F2. 0) Hiperbola sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava. tada hiperbolom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a.Parabola (krivulja) 44 odn. da je jednadžba tangente na parabolu . te duljinu 2a koja simetrično leži na dužini F1F2 uz uvjet 2a<d(F1. tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom hiperbole.

q) Tangenta hiperbole koja ima središte u točki S(p. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu hiperbole te da je jednadžba tangente na hiperbolu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(p.Hiperbola (krivulja) 45 Tangenta hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(0. Diferencirajući jednadžbu hiperbole nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente hiperbole . određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) i koja prolazi točkom T na hiperboli. 0) Tangenta hiperbole koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T nalazimo da je odakle slijedi da je na hiperboli.

Elipsa: a = velika poluos b = mala poluos Parametri Smjestimo li središte elipse u središte koordinatnog sustava. Elipsa je zatvorena krivulja iz obitelji čunosječnica. Elipsa je određena dvjema poluosima: velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b). Numerički ekscentricitet elipse određen je kao Elipsa je određena velikom poluosi i ekscentritetom. 0) Elipsa sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i poluosima 2a i 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . tada elipsom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. Za značenje u kontekstu književnosti. ili velikom i malom poluosi gdje vrijedi i Jednadžba elipse Jednadžba elipse sa središtem u S(0. F2). Uz zadane dvije točke u ravnini. pogledajte Elipsa (figura). oznaka: e). Oblik elipse definira se njenim ekscentricitetom (ili eliptičnošću. točke F1 i F2 i duljinu 2a na kojoj su simetrično odabrane točke F1 i F2 uz uvjet 2a>d(F1. tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom elipse e.Elipsa 46 Elipsa Ovo je glavno značenje pojma Elipsa.

q) Elipsa sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. 0) Tangenta elipse koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente elipse Vidi također • Ekscentricitet • Prvi Keplerov zakon . q) Tangenta elipse koja ima središte u točki S(p.Elipsa 47 Jednadžba elipse sa središtem u S(p. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je te da je jednadžba tangente na elipsu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente elipse Tangenta elipse sa središtem u S(p. q) i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) i poluosima a i b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Tangenta elipse Tangenta elipse sa središtem u S(0.

Odnosno. Kružnica polumjera r  i promjera d te središtem u točki M Jednadžba kružnice Jednadžba kružnice sa središtem u S(0.q) Kružnica sa središtem u točki S(p. Krug je geometrijski lik omeđen kružnicom. dvije različite točke polupravca h ne mogu imati jednaku udaljenost od početka polupravca.0) Kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i polumjerom r određena je jednadžbom: koja se može prikazati i u segmentnom obliku . Aksiom prenošenja dužine Na datom polupravcu postoji jedna i samo jedna točka B takva da je dužina jednaka datoj dužini .q) i polumjerom r određena je jednadžbom: ili prikazana u segmentnom obliku .Kružnica 48 Kružnica Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Jednadžba kružnice sa središtem u S(p. . Posljedica Ako su B1 i B dvije točke polupravca h s početkom u A takve da AB =AB1 onda je B = B1.

Središnji pravac dijeli ravninu kružnice na dvije poluravnine odnosno točke kružnice dijeli na dva skupa: . Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da te da je jednadžba tangente na kružnicu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente kružnice . postoji jedinstvena točka X takva da je OX = r. Definicija 1 Kružnica je skup svih točaka ravnine kojima udaljenost od date točke O na toj ravnini jednaka datoj dužini sa središtem u O i polumjerom r. Dužina PQ koja spaja središnje simetrične točke kružnice naziva se promjer kružnice. Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom kružnice. odnosno središnji pravac i kružnica imaju dvije zajedničke točke. Tada. Središnji pravac kružnice je pravac koji prolazi kroz središte kružnice. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Promjer je tetiva na kojoj leži središte kružnice.Kružnica 49 Tangenta kružnice Tangenta kružnice sa središtem u S(0. Tangenta kružnice sa središtem u S(p. q) i koja prolazi točkom T na kružnici određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) Tangenta kružnice koja ima središte u točki S(p. Ako je PQ promjer kružnice onda je PO = OQ odnosno O je sredina promjera. Opći pojmovi Neka je u ravnini data točka O i dužina r. prema aksiomu prenošenja dužine. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da je: odakle slijedi da je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente kružnice odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente kružnice . Središte kružnice O dijeli središnji pravac na dva polupravca koji imaju jednu zajedničku točku s kružnicom.0) Tangenta kružnice koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T je: odakle slijedi da je na kružnici. na svakom polupravcu čiji je početak točka O i leži u ravnini. Tetiva je dužina koja spaja dvije točke kružnice.

Teorem 1 Neka je data točka C i kružnica K(O. 1/2. Točka A neka je s one strane s koje je točka O. a B sa suprotne strane od O. koja prolazi točkom C. Punom kutu odgovara kao luk cijela kružnica.. Središnji kut je kut kojemu je vrh u središtu kružnice... Na primjer skup brojeva 1.r) i pri tom C ≠ O i neka su točke A. U navedenom slučaju dužine AB i AC su minimum i maximumu u skupu dužina.a točka B najveće rastojanje od C i pri tome je: CA = │CO . 1/4. . Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju isto središte. B točke kružnice koje leže na središnjem pravcu. Postoji li u ovom skupu dužina od koje ni jedna dužina skupa nije manja i takva dužina koja nije manja ni od jedne dužine skupa? To su dužine CA i CB. ima maksimum a nema minimum. Luk koji odgovara nultom kutu svodi se na točku. Tada od svih točaka križnice točka A ima najmanje . Ovi skupovi su polukružnice. Kut između tetive i tangente povučene iz jedne točke kružnice jednak je perifernom kutu nad tom tetivom Periferni kutevi nad istom tetivom su isti ili suplementni. U slučaju C = O to je nulta dužina. Element koji nije manji ni od jednog elementa skupa je maximum (najveći) element skupa E. Točka A je s one strane točke O s koje je C. q) koordinate točke središta kružnice Opseg kružnice је .Kružnica • skup koji leži u jednoj poluravnini • skup koji leži u drugoj poluravnini.r) dobije se beskonačan skup dužina za C ≠ O. . Beskonačni skupovi ne moraju imati minimum i maksimum. Pravi kut je periferni kut nad promjerom. Definicija 3 Minimum skupa udaljenosti date točke od skupa naziva se udaljenost te točke od skupa. U pravokutnom koordinatnom sustavu jednadžba kružnice glasi: . gdje su A. Površina ravnine omeđene kružnicom је 50 Središnji kut je dvostruko veći od perifernog kuta nad istom tetivom. Polukružnica je luk koji odgovara ispruženom kutu. a B sa suprotne strane. 1/8. Definicija 2 Element m skupa E (u kome između elemenata postoji relacija < ili > ) koji nije veći ni od jednog elementa skupa naziva se minimum (najmanji element skupa E). gdje su (p.r│ i CB = CO + r. B točke kružnice koje leže na centralnom pravcu koji prolazi kroz C. Udaljenost točke od kružnice Ako se točka C spoji s točkama kružnice K(O. Luk je dio kružnice koji pripada središnjem kutu.

a s B točku druge kružnice. s A. za svaku od te dvije kružnice pa se one poklapaju. Teorem 2 Zajednička točka dviju kružnica koje se dodiruju leži na njihovom zajedničkom središnjem pravcu. Aksiom 2 Ako se jedan kraj luka nalazi u kružnici a drugi izvan je onda taj luk s kružnicom ima jednu i samo jednu zajedničku točku. Ako se odredi međusobni položaj ovih kružnica.r) • Nemaju zajedničkih točaka ako i samo ako je • CO > R + r (svaka od križnica je izvan druge kružnice) .R) i k(O. • CO < R – r <=> CO – r < R <=> CB < R Sve točke jedne kružnice su unutar druge kružnice. 2. Između dužina R – r.Kružnica 51 Zajedničke točke kružnica Neka su zadane dvije kružnice K(C.R) CO < R + r => CA < RA je u kružnici. dvije različite kružnice koje imaju zajedničku točku na pravcu dodiruju se. • CO = R – r (R > r) <=> CO . Ako dvije kružnice imaju dijametralno raspoređene dvije zajedmočke točke M na pravoj CO onda su one dijametralno suprotne za svaku od te dvije točke koje leže na pravoj .r (R > r) Presjek kružnica je prazan skup • Za CO > R + r <=> CO – r > R <=> CA > R Sve točke jedne kružnice su izvan druge kružnice. 5.R) i k(O. Tangiranje kružnica • CO = R + r <=> CO – r < R <=> CA = R Točka A druge kružnice pripada točkama prve kružnice.R) • R – r < CO => CB > R B je van K(C.r). Presjek kružnica R – r < CO < R + r (R < r) • A je u B izvan K(C. B označe točke druge kružnice i to sa A onu koja leži sa one strane od točke O s koje je točka C. Za kružnice koje imaju jednu i samo jednu zajedničku točku i ona leži na pravcu CO kaže seda se one dodiruju izvana u točki A.r = R <=> CB = r Točka B pripada prvoj kružnici sve ostale točke druge kružnice su unutar prve kružnice. CO i R + r za R > r postoji jedan i samo jedan od ovih odnosa 1. Teorem 3 Dvije kružnice K(C. Ako dvije kružnice imaju zajedničku točku koja ne leži na središnjem pravcu imaju još jednu zajedničku točku. Sve ostale točke su izvan prve kružnice. CO > R + r CO = R + r R –r < CO < R + r CO < R – r (R > r) CO = R . 3. povuče središnji pravac CO ovih kružnica. i obratno. 4.

On je ujedno i skup polovišta međusobnmo paralelnih tetiva.r (kružnica manjeg promjera je unutar kružnic večeg promjera) • Imaju jednu i samo jednu zajedničku točku koja leži na zajedničkoj središnjem pravcu • CO = R + r sve točke kružnice osim zajedničke su izvan druge kružnice • R – r < CO < R + r imaju dvije i samo dvije zajedničke točke koje leže na raznim stranama središnjeg pravca. R ≤ 2r 2. org/ wiki/ :Kružnica Promjer Promjer je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici. Teorem 4 Kako bi dvije kružnice imale zajedničke točke u slučaju da se središte prve kružnice nalazi 1. 52 References [1] http:/ / en. Ukoliko znamo promjer kružnice. CA < R < CB gdje su CA i CB odsječci na koje središte O dijeli promjer AB kružnice k(O. . wikipedia.14159 . Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Slovo označava polumjer (radijus). a π (čita se pi) je iracionalan broj koji iznosi približno 3. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. na drugoj kružnici 2.Kružnica • CO < R . što je polovica promjera. diametar). možemo izračunati i površinu kruga unutar kružnice koristeći slijedeću formulu: ili gdje slovo označava promjer (lat.r). odnosno udaljenost od središta kružnice do crte kružnice. u drugoj kružnici potrebno je i dovoljno 1.

(matematika) Dopunite ga Wikipedije. org/ wiki/ :Luk . Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.Luk (matematika) 53 Luk (matematika) Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom. Duljina luka za pripadni kut α iznosi rπα/180. wikipedia. [1] prema pravilima References [1] http:/ / en.

Trokuti se dijele i prema vrstama jednakostranični te jednakokračni. • visina trokuta je dužina koja je okomita iz bilo kojeg vrha na njemu suprotnu stranicu. Npr. β=80°. Za druga značenja. Tupokutan trokut ima jedan tupi kut. . gdje je stranica. kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut.pa iz toga °. Zbroj sva tri kuta u trokutu uvijek iznosi °. Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina. dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine kraka. sukladni ako se podudaraju u tri stranice. zbroj duljina svih stranica se stoga može računati na tri načina. Svojstvo kuteva trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut. a . Ovaj ćemo zadatak riješiti koristeći svojastvo kuteva. Pravokutni trokut Opseg. Trokute prema vrsti kutova dijelimo na:pravokutan. Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste. a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut. Trokuti su. 3 kuta i 3 vrha. Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina. iz čega uvrštavanjem proizlazi: slijedi: . Dva ili više trokuta mogu biti sukladni. primjerice : Ako je: α=60°. kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kuteve. a odatle slijedi da je . Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice. to jest stranica-stranica-stranica. po tom poučku. Sukladnost se dokazuje poučcima o sukladnosti:S-S-S. Slijedeći poučak . Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima. i duljina treće stranice. gdje je .(Sukladnost ujedno znači jednakost). Nadalje se definiraju još dvije karakteristične dužine: • srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta. i te stranice se nazivaju krakovi. tj.54 Treći dio Trokut Ovo je glavno značenje pojma Trokut. stranica: raznostranični. Površina S se tada računa kao . gdje je Površinu S možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac): poluopseg trokuta. duljina kraka. Zahvaljujući ovom svojstvu trokuta možemo riješiti neke zadatke. a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. ako imaju tri jednake stranice. šiljastokutan i tupokutan trokut Pravokutan trokut ima jedan pravi kut. tj. gdje su duljine pojedinih stranica. γ=? Primjećujemo da se u zadatku traži treći kut. pa ćemo dobiti: °. pogledajte Trokut (razdvojba). Dolazimo na rješavanje linearne jednadžbe.. . Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih duljina. tj. a visina nad tom stranicom. gdje je duljina stranice. koristeći se gore navedenim svojstvima: • za jednakostranični trokut: • za jednakokračni trokut: • za raznostranični trokut: .

wikipedia. org/ wiki/ :Trokut Trigonometrija Trigonometrija (grč. Zatim je poučak S-K-S. 55 References [1] http:/ / en. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Kosinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. kut-stranica-kut. trigonon = trokut + metron = mjera) je dio matematike koji proučava odnose među segmentima pravaca (dužinama) i kutovima trokuta na ravnini (ravninska trigonometrija) ili na površini kugle (sferna trigonometrija). Trigonometrijske funkcije su sljedeće: Sinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.Trokut je K-S-K. tj. Tangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne i prilazeće katete pravokutnog trokuta. (u praksi se rabe dvije notacije: ctg i cot za kotangens) . (u praksi se rabe dvije notacije: tg i tan za tangens) Kotangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće i nasuprotne katete pravokutnog trokuta.

html Sinus Sinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije . čiji se sinus određuje. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom -{k}-π π/4 -{k}-π ((2-{k}-+1/2)π. Vidi još • Sinusoida Vanjske poveznice • Funkcija sinus na wolfram. org/ ostalo/ gimnazija/ math/ trigonometrija/ index.-1) neparna 2π Promjenjiva -{k}. hr/ mat1/ predavanja/ node91. fizika. fesb. maksimumi Lok. Sinus je trigonometrijska funkcija.Trigonometrija 56 Vanjske poveznice • Trigonometrijska kružnica [1] • Trigonometrijske funkcije (Ivan Slapničar. Matematika 1) [2] References [1] http:/ / andrej.je cijeli broj.1) ((2-{k}--1/2)π. html [2] http:/ / lavica. Definira se kao odnos hipotenuze i suprotne katete nekog odgovarajućeg pravokutnog trokuta koji je izgrađen nad danim kutem.

je cijeli broj.1) ((2k +1) π. org/ wiki/ :Sinus Kosinus Kosinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. wikipedia. Kosinus je trigonometrijska funkcija koja se za neki kut definira kao odnos duljina hipotenuze i pripadajuće katete nad njime konstruiranim pravokutnim trokutom. wolfram. Dopunite ga [2] prema pravilima Wikipedije. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom (2k +1 / 2) π π/4 -{k}-π (2kπ 0. References [1] http:/ / functions. -1) parna 2π Promjenljiva -{k}.Sinus 57 Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. com/ ElementaryFunctions/ Sin/ [2] http:/ / en. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. maksimumi Lok. .

tj. .Kosinus 58 Vanjske poveznice • Funkcija kosinus na wolfram. com/ ElementaryFunctions/ Cos/ Period Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene. za period T vrijedi: Animacija promjene perioda Mjerna jedinica SI za period je sekunda. wolfram. harmonijsko titranje. kao što je npr. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) References [1] http:/ / functions.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. To je najmanji vremenski interval nakon kojeg vremenska funkcija f(t) kojom se ta promjena opisuje poprima iste vrijednosti. Odnos prema drugim veličinama Period titranja frekvencije f: Period kružnog gibanja kutne brzine ω: Period vala valne duljine λ: gdje je v fazna brzina vala.

o profilu krila aviona itd. . dijeljenja se postuliraju ovako: . . Međutim. a argumenti se zbrajaju. Kompleksni broj se aksiomatski definira kao uređen par realnih brojeva . za . i piše se . njihovo uvođenje koristi u rješavanju problema sastavljenih u terminima realnih brojeva. operacije nad kompleksnim brojevima pod radikalima (korijenima) donekle se razlikuju od analognih operacija s realnim brojevima. Množiti kompleksne brojeve je vrlo pogodno baš u ovom obliku: u množenju kompleksnih brojeva množe se njihovi moduli. Leibnitz). Tako je . Realni brojevi predstavljaju poseban slučaj kompleksnih brojeva (kad je koeficijent uz jednak nuli). a kompleksnog broja. Tako na primjer. ako je i . Ništa manje važna nije primjena kompleksnih brojeva na čisto matematičke probleme. . problema o prolazu struje kroz vodič. gdje su a i realni brojevi. množenja. distributivnosti i asocijativnosti (kao i u slučaju realnih brojeva). za određivanje korijena kubne jednadžbe potrebne su operacije s kompleksnim brojevima. . Iz potonjih formula slijedi da je . piše se . na primjer. Velika zasluga u smislu materijalističkog tumačenja kompleksnih brojeva pripada L. Kompleksan broj čiji je realni dio jednak nuli naziva se čisto imaginarni broj. množenje i dijeljenje kompleksnih brojeva definira se formulama: . a broj je imaginarni dio. Iz ovog pravila proizlazi [[De Moivre|De Moivreova formula: . Operacije nad kompleksnim brojevima zadovoljavaju obične zakone komutativnosti. Par se naziva imaginarna jedinica i označava simbolom . Trigonometrijski oblik Ponekad je kompleksne brojeve pogodno pisati u trigonometrijskom obliku: . Iako se kompleksnim brojevima ne izražavaju količine. U kompleksnom broju broj se naziva realni dio. Formule zbrajanja. Zbrajanje. . kada je onda je je argument se naziva modul kompleksnog broja. Broj za . Povijesno. Euleru.Kompleksni broj 59 Kompleksni broj Kompleksni brojevi su u izrazi oblika . kao što je to slučaj s realnim brojevima. istaknuti simbol. ako je i . Činjenica da kompleksni brojevi ne izražavaju veličine dala je povoda za idealističko tumačenje kompleksnih brojeva (G. kompleksni su brojevi uvedeni radi rješavanja kvadratne jednadžbe.

jer dva pomnožena eksponenta (+*+=+. preko nje se definira stupnjevanje kompleksnih brojeva. √-16=√16*√-1=4*i=4i. tj. Označava se oznakom i. Tu je vrijednost nemoguće dobiti kvadriranjem dva jednaka realna broja (i2=-1). može se dobiti pomoću . References [1] http:/ / en. Kompleksni brojevi oblikuju algebarsko zatvoreno polje. U sabiranju kompleksnih brojeva njihovi vektori se zbrajaju po pravilu paralelograma. Polje kompleksnih brojeva je proširenje polja realnih brojeva pridruživanjem ovom polju elementa . Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. a kao što se vidi na gornjoj slici. -*-=+) daju pozitivan eksponent. Imaginarni broj Imaginarni broj jest broj koji ne postoji u skupu realnih brojeva. intenzitet kompleksnog broja često označavamo kao apsolutnu vrednost. logaritam kompleksnog broja i dr. Vrijedi sljedeća Eulerova formula: . udaljenost broja od ishodišta koordinatnog sustava: Kompleksni brojevi u trigonometrijskom obliku su usko povezani s eksponencijalnom funkcijom imaginarnog argumenta. npr. te se još koristi kod kompleksnih brojeva: a + bi. broj Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. te ima vrijednost √-1. a ne negativan. Modul. org/ wiki/ :Imaginarni . 60 Duljina vektora je modul kompleksnog broja.Kompleksni broj Kompleksni se brojevi često predstavljaju vektorima u kompleksnoj ravnini (slika dolje). Taj se broj koristi kad se treba odrediti vrijednost negativnog korijena. Pitagorinog teorema. takvog da je . wikipedia. Geometrijski smisao brojeva vidi se na crtežu.

s početkom u točki A. Recimo da su to A i B iz Rn. Vektor se u n-dimenzionalnom prostoru opisuje sa n parametara. u najjednostavnijem slučaju 3×3. a predstavlja strjelicom orijentiranom duž pravca. pogledajte Vektor (razdvojba).Vektor 61 Vektor Ovo je glavno značenje pojma Vektor. Ukoliko je l neki broj različit od ||AB||. koji je uveden da bi se razlikovale veličine koje se pojavljuju u prirodi. Ukoliko je l samo nenegativno ili samo nepozitivno. moment količine kretanja. dužinom). Vektor je pojam iz matematike.npr. ubrzanje. a čiji vrh pokazuje smjer na zadanom pravcu. Fizikalno se tumačenje vektora obično svodi na trodimenzionalni prostor. jediničnim vektorom koji određuje njegov smjer i intenzitetom: Ako ovdje ||AB|| zamijenimo sa l koji može biti bilo koji broj iz R. Tenzorske su veličine toplinska vodljivost. a skalarne masa. One se matematički predstavljaju matricom. grane linearna algebra. Poopćeni vektor ne mora biti ograničen na tri dimenzije. kod nekubičnih kristala. tada vrijedi: . temperatura. definiran je polupravac. Tako su vektorske veličine brzina. Najpoznatiji su primjeri vezani za geometriju u prostoru gdje se vektor određuje pravcem. obujam. smjerom i intenzitetom (iznosom. definirali smo pravac koji prolazi kroz točku A a za vektor pravca ima vektor AB. Definicija Vektor može biti definiran uređenim parom točaka. smjer i intenzitet. duljine proporcionalne intenzitetu. Fizikalne veličine čija vektorska vrijednost ovisi i od koordinate nazivaju se tenzorske. koeficijent difuzije. Tenzorskim se veličinama opisuju vektorske veličine u anizotropnoj sredini . sila. Vektorske veličine su veličine određene s tri ili više parametara. veličinom. a imaju pravac.a Vektor se može predstaviti i polaznom točkom.. Za druga značenja. Ako je novi vektor AB'. te se kao takve razlikuju od veličina koje imaju samo intenzitet i zovu se skalari.. indeks loma itd. električna vodljivost. Tada je: . rezultat je vektor koji je s prethodnim kolinearan.

Intenzitet vektora Intenzitet vektora se u euklidskoj geometriji definira kao kvadratni korijen zbroja kvadrata njegovih koordinata. Za svaki se ne-nul vektor a može odrediti odgovarajući jedinični vektor v iste orijentacije i smjera. Operacije nad vektorima Nad vektorima se. a2 je druga koordinata vektora itd. Na primjer: . a skalari koji čine vektor zajedno sa informacijom o njihovoj poziciji u uređenoj n-torci koordinate vektora. Množenje vektora skalarom Množenje vektora = nekim skalarom =: je definirano kao množenje svake koordinate vektora tim skalarom. Ova je operacija komutativna. kao i svim ostalim elementima analitičke matematike. Ovaj se postupak zove normiranje vektora. Označuje se kao nula s naznakom za vektor. Jedinični vektor Jedinični je vektor vektor čiji je intenzitet jednak jedinici. je jedan n-dimenzionalni vektor nad poljem K. Pojam n-dimenzionalni dolazi od činjenice da je vektor definiran pomoću n skalara. mogu uvesti aritmetičke operacije. Na primjer. Pri tome se vektor predstavlja kao uređena n-torka skalara koji pripadaju nekom polju K. . a1 je prva koordinata vektora. koje se u principu definiraju nad vektorima istih dimenzija. Slijede osnovne operacije nad vektorima.Vektor 62 Nul-vektor Nul-vektor a0 je vektor čiji je intenzitet jednak nuli. Prostor ovih vektora se još naziva Kn.

. Oduzimanje vektora bi se vršilo po sličnom principu: Pri čemu . .Vektor 63 Zbrajanje vektora Uzmimo dva vektora : Zbrajanje vektora Oduzimanje vektora Njihovo se zbrajanje u principu definira kao zbrajanje komponenti sa istim indeksima. . gde je Pri ćemu će vektor c biti iz prostora .

vektorski produkt se lijepo ponaša prema množenju . Tj. gdje je skalarom slijeva. . Ovo zapravo znači da je intenzitet vektorskog proizvoda dva vektora jednak površini paralelograma koga čine ovi vektori. .Vektor 64 Skalarno množenje vektora Slično zbrajanju. Definira se na sljedeći način: Jer su . Konkretno za dva vektora a i b iz Kn bi umnožak k izgledao ovako: . . tj. gdje je : kut između ova dva vektora. Ovo zapravo znači i: To jest da su dva vektora okomiti ako im je skalarni produkt jednak nuli. vektorski produkt dva vektora je okomit na njih same. tj. Ovaj se zbroj i umnožak preuzimaju iz polja K. koje imaju iste indekse. vektorski produkt nije komutativan. . . i: vektori kanonske baze E3. Kod vektorskog je produkta bitno primjetiti sljedeće osobine: . skalarno se množenje vektora definira kao broj umnoška svih parova koordinata dva vektora. gdje je Ovdje treba primjetiti da je skalarni produkt vektora također jednak pri čemu je ω kut između a i b. Razlika u odnosu na zbrajanje je ta što je rezultat skalarnog produkta dva vektora iz Kn u stvari jedan skalar iz K. Vektorski produkt Još jedan tip umnoška karakterističan za trodimenzionalne euklidske prostore (E3) je vektorski produkt.

Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo vektorom.j)-ti član matrice A. a m × 1 matrica (jedan stupac i . za praćenje koeficijenata linearnih transformacija. Matrice se koriste za opisivanje linearnih jednadžbi. Organizacija matrice Često se piše kako bi se definirala m × n matrica A čiji se svaki član A[i. ili općenito. Definicije i notacije Horizontalne se linije u matrici zovu retcima. što ih čini ključnim konceptom u linearnoj algebri i teoriji matrica. Slijede neka osnovna svojstva mješovitog produkta: • • • • Vidjeti također • Vektorski prostor • Vektorsko polje Matrica (matematika) U matematici. množiti i razlagati na razne načine.Vektor 65 Mješoviti produkt Mješoviti produkt vektora je ternarna matematička operacija koja uređenu trojku vektora iz E3 preslikava u skalar iz E.j za sve 1 ≤ i ≤ m i 1 ≤ j ≤ n. matrica je pravokutna tablica brojeva. a vertikalne stupcima matrice. kao i za čuvanje podataka koji ovise od dva parametra.j] naziva ai. i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. Ovo se zapisuje kao Ai.j ili A[i. konvencija da i i j počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule. 1 × n matrica (jedan redak i n stupaca) se naziva vektor redak.j]. tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti. Međutim. Matrica sa m redaka i n stupaca se naziva m-sa-n matricom (kaže se i zapisuje da je formata m×n) a m i n su dimenzije matrice. Zapisuje se sa A po definiciji je: : Što znači da je vrijednost mješovitog produkta tri vektora jednaka volumenu paralelepipeda kojeg oni oblikuju. pa stupac. u kom slučaju imamo 0 ≤ i ≤ m − 1 i 0 ≤ j ≤ n − 1. Uvijek se prvo naznačuje redak. Matrice se mogu zbrajati. Član matrice A koji se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu se naziva (i.

Matrica (matematika) m redaka) se naziva vektor stupac. ili vektor redak sa 9 elemenata. Na primjer: Množenje skalarom Ako uzmemo matricu A i broj c.3] ili a2. j] ). Množenje matrica Množenje dvije matrice je dobro definirano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice. izračunata zbrajanjem odgovarajućih elemenata (t. (cA)[i. j] + B[i. j] = cA[i. j] ). Na primjer: Operacije zbrajanja i množenja skalarom pretvaraju skup M(m. (A + B)[i. Element A[2. n. j] = A[i. skalarni produkt cA se računa množenjem skalarom c svakog elementa A (t. Ako je A matrica dimenzija m-sa-n. njihov zbroj A + B je m-sa-n matrica. R) svih m-sa-n matrica sa realnim članovima u realni vektorski prostor dimenzije mn. Matrica je 1×9 matrica. p stupaca) dan formulom: za svaki par i i j. a B je matrica dimenzija n-sa-p. tada je njihov umnožak AB matrica dimenzija m-sa-p (m redaka. 66 Primjer Matrica je 4×3 matrica.j. Zbrajanje i množenje matrica Zbrajanje Ako su dane matrice A i B.j. dimenzija m-sa-n. Na primjer: Množenje matrica ima sljedeća svojstva: .3 je 7.

Vidjeti također • Rang matrice . Ovdje i u nastavku. tada matrica Atr predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (vidi dualni prostor). Valja znati da komutativnost ne vrijedi u općem slučaju. Kažemo da matrica A predstavlja linearno preslikavanje f. koja nastaje pretvaranjem stupaca u retke i redaka u stupce. Ako k-sa-m matrica B predstavlja drugo linearno preslikavanje g : Rm → Rk. • C(A + B) = CA + CB za sve m-sa-n matrice A i B i k-sa-m matrice C (lijeva distributivnost). Ako A predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dvije baze. m-sa-n matrice B i n-sa-p matrice C (asocijativnost). transponirana matrica Matrice mogu na zgodan način predstaviti linearne transformacije jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja. promatramo Rn kao skup stupaca ili n-sa-1 matrica. Transponirana matrica. ona je ista kao dimenzija prostora generiranog retcima A. skup M(n. tada je njihova kompozicija g o f također linearno preslikavanje Rm → Rn. u općem slučaju je AB ≠ BA. matrice m-sa-n. i također je iste dimenzije kao prostor generiran stupcima A. rang. j] = A[j. i predstavljeno je upravo matricom BA. ako su dane matrice A i B. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom strukturom podataka u višim programskim jezicima. to jest Atr[i. Vrijedi (A + B)tr = Atr + Btr i (AB)tr = Btr Atr. čak i ako su oba umnoška definirana. Rang matrice A je dimenzija slike linearnog preslikavanja predstavljenog sa A. i] za svaki i i j. kao što će dalje biti opisano. • (A + B)C = AC + BC za sve m-sa-n matrice A i B i n-sa-k matrice C (desna distributivnost). takva da f(x) = Ax za svako x u Rn. R) svih kvadratnih matrica reda n je realna asocijativna algebra sa jedinicom. Ovo slijedi iz gorepomenute asocijativnosti množenja matrica. ako su izabrane baze za svaki. linearno preslikavanje iz n-dimenzionog vektorskog prostora u m-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno m-sa-n matricom. Posebno. Općenito. Za svako linearno preslikavanje f : Rn → Rm postoji jedinstvena m-sa-n matrica A. 67 Linearne transformacije. koja je nekomutativna za n ≥ 2. A je n-sa-m matrica Atr (nekad se zapisuje i kao AT ili tA).Matrica (matematika) • (AB)C = A(BC) za sve k-sa-m matrice A.

dok je ona sama sebi inverz. a ostali nule. Ova se matrica označuje velikim slovom E a indeks koji može i ne mora stajati pored oznake označuje dimenziju iste. množenje slijeva sa E-1 . jer množenjem s drugim matricama daje upravo njih kao rezultat množenja tj. Druga se osobina može dokazati na sljedeći način: . Ovo ne vrijedi za prostore Kn × m. Što se također može definirati i Kroeneckerovom deltom: . nije bitno množi li se njome slijeva ili zdesna. m ≠ n. matrica pomnožena svojim inverzom uvijek daje E . vidi se da je matrica nad prostorom Kn × n komutativna. ne mijenja ih. Oznaka za matricu identičnog preslikavanja je Id ili samo I. opće pravilo koje vrijedi za sve matrice . Iz ove osobine također slijedi i: Primjer: Determinanta i inverz Determinanta ove matrice je uvijek 1. tj.Jedinična matrica 68 Jedinična matrica Jedinična matrica je u linearnoj algebri naziv za kvadratnu matricu kojoj su elementi na glavnoj dijagonali jedinice. gdje se ovom matricom može množiti samo slijeva odnosno samo zdesna. Ova se matrica još naziva matricom identiteta. gdje je: Alternativni zapisi su: Osobine Množenje Jedna od bitnih osobina jedinične matrice En nekog prostora Kn × n jest ta da je ona jedina za koju vrijedi: Štoviše.

njihov zajednički rang se naziva i rangom danog linearnog preslikavanja i jednak je dimenziji njegove slike. Svojstva ranga Rang m×n matrice je cijeli broj između 0 i min(m. koji ponekad naziva i osnovni teorem linearne algebre. Determinantni rang matrice je red najveće njene inverzibilne podmatrice. Ako je 0≤k≤n i P matrica projekcije prostora Rn na neki njegov k-dimenzioni potprostor (ortogonalne ili duž bilo kojeg komplementarnog (n − k)-dimenzionalnog potprostora). Analogno. Vektorski prostor koji generiraju stupci matrice naziva se i njenim prostorom stupaca. prostor redaka je vektorski prostor koji generiraju redci matrice. Alternativno. U izvjesnom smislu. uračunavajući kratnosti. matrica pomnožena jediničnom daje samu sebe . rang matrice je najveći broj njenih linearno nezavisnih stupaca. Drugim riječima. Jedan od najvažnijih iskaza o rangu matrice. Jedina matrica ranga nula je nul-matrica. Svaka matrica ranga k je umnožak inverzibilne matrice i matrice projekcije na neki k-dimenzionalni potprostor. Za m × n matricu kažemo da je "punog ranga stupaca" ako je r(A) = n. odnosno "punog ranga redaka" ako je r(A) = m. Značajno svojstvo ranga matrice je i sljedeća Sylvesterova nejednakost: . Linearno preslikavanje L : Rn → Rm je monomorfizam (injektivno) ako i samo je r(L) = n. područja matematike.Jedinična matrica 69 . tada je P ranga k. a epimorfizam (surjektivno) ako i samo ako je r(L) = m. Općenitije. odnosno kao dimenzija prostora koji generiraju (katkad se kaže i "razapinju") njeni stupci. Najčešće se on definira kao dimenzija slike matrice. odnosno najvećeg njenog ne-nul minora. Rang matrice je također jednak broju vodećih kolona u po redcima svedenom ešelonskom obliku matrice. rang mjeri "punoću" matrice i njoj odgovarajućeg linearnog preslikavanja. Kvadratna matrica reda n je ranga n ako i samo ako je inverzibilna. kraj dokaza Rang matrice Rang matrice je jedan od najvažnijih pojmova linearne algebre. Definicija Postoji nekoliko ekvivalentnih definicija ranga matrice. Posebno je rang matrice jednak rangu njoj transponirane matrice. Elementarne operacije nad redcima i stupcima matrice ne mijenjaju njen rang.n). a njegova dimenzija rangom stupaca. Pojam komplementaran rangu je defekt matrice. dok njegovu dimenziju nazivamo rangom redaka. osim što na izvjesnom broju prvih mjesta duž glavne dijagonale stoje jedinice . rang dijagonalizabilne kvadratne matrice jednak je broju njenih ne-nul svojstvenih vrijednosti. te stoga za inverzibilne matrice kažemo i da su "punog ranga". odakle i slijedi zajednički naziv "rang". Rang redaka i rang stupaca svake matrice su jednaki. Sve matrice linearnog preslikavanja između dva vektorska prostora u odnosu na proizvoljan par njihovih baza su ekvivalentne. matrica se može rabeći elementarne operacije i nad redcima i nad stupcima svesti na točno jednu ekvivalentnu joj matricu čiji su svi elementi nule. Stoga ekvivalentne (i posebno slične) matrice imaju jednak rang. ova definicija se često koristi u uvodnim kolegijima linearne algebre.rang polazne matrice jednak je broju jedinica u njenom tako svedenom obliku. je sljedeći Teorem o rangu i defektu: Za svaku m × n matricu A je δ(A) + r(A) = n. Determinantni rang matrice jednak je njenom rangu.

Numeričko određivanje ranga uvijek uključuje i praktični izbor praga pomoću kojeg se određuje kad element jako male numeričke vrijednosti treba tretirati kao nulu. to je prema teoremu o rangu i defektu i r(ATA) = r(A). koja vrijedi za svake tri matrice A. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava jednak n + 1 ili n. ali je u numeričkim izračunavanjima koja koriste aritmetiku pomičnog zareza ovaj postupak (LU dekompozicija) nestabilan. Numeričko izračunavanje Rang matrice se uvijek može izračunati Gaussovim postupkom eliminacije. tada su sve varijable vodeće u svedenom obliku. dimenzija prostora redaka. C formata takvog da su svi matrični produkti u nejednakosti definirani. Umjesto njega. . pa je ili nekonzistentan ili ima beskonačno mnogo rješenja. češće se koriste dekomopozicija po singularnim vrijednostima ili QR dekompozicija s pivotima. Konačno. Rang umnoška AB je jednak rangu matrice A ako je B punog ranga redaka. Posebno je za svake dvije m × n i n × p matrice A i B r(A) + r(B) − n  ≤  r(AB)  ≤  min(r(A). • Ako je r(A) < n. dimenzija prostora stupaca. 70 Rang i sustavi linearnih jednadžbi Kronecker-Capelijev teorem tvrdi da je sustav linearnih jednadžbi Ax = b konzistentan ako i samo ako je rang proširene matrice sustava [ A : b ] jednak rangu matrice koeficijenata sustava A. B. Rang matrice može ponuditi i dodatne informacije o broju rješenja linearnog sustava (formata m × n). sa jedinstvenim rješenjem ako je m = n ili beskonačno mnogo rješenja (koja čine afin potprostor dimenzije n − m ako je m < n). tada sustav ima i slobodnih varijabli u svedenom obliku. determinantni rang. mogu biti međusobno različiti ili ne biti definirani. • Ako je r(A) = n. Rang glatkog preslikavanja između dvije glatke mnogostrukosti u nekoj točki se definira kao (linearni) rang njegovog diferencijala. Poopćenja Rang se definira i za matrice nad proizvoljnim prstenovima. pa je sustav ili nekonzistentan ili ima jedinstveno rješenje. koji će ovisiti od svojstava matrice i konkretne primjene. na primjer: • Ako je r(A) = m. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava veći ili jednak r(A). U ovim poopćenjima. rang redaka. tada će sustav u VSEO imati vodeću varijablu (pivot) u svakoj od jednadžbi i stoga je nužno konzistentan. itd. r(B)). i rangu matrice B ako je A punog ranga stupaca. Prema ovoj jednakosti je rang realne matrice jednak broju njenih ne-nul singularnih vrijednosti.Rang matrice r(B) + r(ABC)  ≥  r(AB) + r(BC). rang stupaca (najveći broj linearno nezavisnih stupaca). kako je ker(ATA) = ker(A).

php?oldid=2766435  Contributors: Dtom.org/w/index. Jure Grm.org/w/index.wikipedia. MayaSimFan. Jakiša Tomić. 1 anonymous edits Nula  Source: http://hr.wikipedia. Fraxinus Logaritam  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index. 4 anonymous edits Prirodni broj  Source: http://hr.org/w/index. 2 anonymous edits Surjektivna funkcija  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia.php?oldid=2343612  Contributors: Ivan Štambuk Imaginarni broj  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2560721  Contributors: Bracodbk.wikipedia.php?oldid=2826039  Contributors: Ivan Štambuk Funkcija (matematika)  Source: http://hr. Dubravko1.php?oldid=2775276  Contributors: -vega.a.php?oldid=2832761  Contributors: -vega. Ivan Štambuk Kodomena  Source: http://hr.php?oldid=2757689  Contributors: Ivan Štambuk. Trudbenik. Dubby. Kal-El. Stazh. Tycho Brahe Kružnica  Source: http://hr.php?oldid=2753351  Contributors: Bracodbk.wikipedia.wikipedia. 4 anonymous edits Sinus  Source: http://hr.. SvekY.org/w/index. SpeedyGonsales. Stevo-88.wikipedia.aparicio Koeficijent smjera pravca  Source: http://hr.org/w/index. Svjetlana3. 9 anonymous edits Promjer  Source: http://hr. Roberta F. Raf 2. SpeedyGonsales. Sanya. Vhorvat. Kubura.php?oldid=2753214  Contributors: Argo Navis.org/w/index. Xeniorn. Generalisimus.wikipedia. Rosier. Ivan T. SpeedyGonsales. 21 anonymous edits Domena (matematika)  Source: http://hr.wikipedia. 1 anonymous edits Geometrijski niz  Source: http://hr.php?oldid=2484400  Contributors: ALE! on Commons.php?oldid=2755857  Contributors: Ilija Pavlic.php?oldid=2720986  Contributors: Dubravko1. Raf 2. MayaSimFan. Dubravko1. SpeedyGonsales. 1 anonymous edits Parabola (krivulja)  Source: http://hr.wikipedia. Saxum.org/w/index. Ivan Štambuk. Ivan Štambuk.org/w/index. Txus.org/w/index. Tycho Brahe. Dalibor Bosits. 3 anonymous edits Kosinus  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.org/w/index. Fraxinus. Roberta F. Donatus. 2 anonymous edits Racionalni broj  Source: http://hr. MayaSimFan.wikipedia.org/w/index. Ilija Pavlic. DarkoS.wikipedia.org/w/index. 8 anonymous edits Broj e  Source: http://hr.org/w/index. Tycho Brahe.php?oldid=2663183  Contributors: Culo-sija. 14 anonymous edits Trigonometrija  Source: http://hr. Dubby. Tycho Brahe. Ivo grdjan. Dubravko1.wikipedia.wikipedia.org/w/index. 1 anonymous edits Bijekcija  Source: http://hr. SvekY. Babalu. Sanya.org/w/index.php?oldid=2817762  Contributors: -vega. MayaSimFan Elipsa  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2419011  Contributors: Bethnim.wikipedia. Stoos.php?oldid=2774366  Contributors: Ivan Štambuk Rang matrice  Source: http://hr.php?oldid=2795929  Contributors: SpeedyGonsales. Donatus.wikipedia. 4 anonymous edits Realni broj  Source: http://hr. SpeedyGonsales Kvadratna funkcija  Source: http://hr. Croq. Ivan Štambuk. Zmaj. 1 anonymous edits Period  Source: http://hr. Argo Navis. Prof saxx Trokut  Source: http://hr. Dubravko1.wikipedia.php?oldid=2592279  Contributors: -vega. SpeedyGonsales.php?oldid=2819584  Contributors: Armend. Ivan Štambuk. SpeedyGonsales. Smiljan.org/w/index.php?oldid=2662856  Contributors: BlackArrow. Argo Navis. Gdje je nestala duša svijeta. DarkoS.php?oldid=2758537  Contributors: Abyssus.php?oldid=1816780  Contributors: Argo Navis.php?oldid=2673056  Contributors: Ivan Štambuk.wikipedia. Raf 2. Argo Navis.wikipedia.wikipedia. Ivan Štambuk. Lasta.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2587280  Contributors: Andre Engels.a. Th dalibor.php?oldid=2846956  Contributors: Angler. Ivan Štambuk. 1 anonymous edits Injektivna funkcija  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index. Ozi64. Duh Svemira.php?oldid=2812323  Contributors: AmyMirka.org/w/index.php?oldid=2788200  Contributors: Baqu11.php?oldid=1603536  Contributors: Ilija Pavlic. Sokac121.org/w/index.wikipedia.wikipedia. Zmaj. Saxum.wikipedia. Kubura.org/w/index.php?oldid=2789554  Contributors: Ilija Pavlic. 4 anonymous edits Prazni skup  Source: http://hr. Sanya.wikipedia. Argo Navis. Sombrero.wikipedia. Roza. Tycho Brahe. Pokemon.Article Sources and Contributors 71 Article Sources and Contributors Skup  Source: http://hr.org/w/index. Kubura.php?oldid=2794494  Contributors: 4ndY.php?oldid=2803817  Contributors: Argo Navis.org/w/index.wikipedia.wikipedia. Maria Sieglinda von Nudeldorf. Kurtelacić. Roza.org/w/index.wikipedia.wikipedia.php?oldid=2662862  Contributors: Anton008.org/w/index. F0ggY. 3 anonymous edits Luk (matematika)  Source: http://hr. F0ggY. Kurtelacić. Donatus.wikipedia.wikipedia. Herr Mlinka.php?oldid=2791368  Contributors: Tvrtko26 Vektor  Source: http://hr. 2 anonymous edits Krivulja  Source: http://hr.php?oldid=2782164  Contributors: Ivan Štambuk Slika (matematika)  Source: http://hr.org/w/index.a. Systat.org/w/index. Ivan444.php?oldid=2652782  Contributors: Bracodbk. 1 anonymous edits . Kubura. Sombrero. SpeedyGonsales.wikipedia.php?oldid=2700226  Contributors: Ilija Pavlic. SpeedyGonsales. Roberta F. Donatus.php?oldid=2660853  Contributors: Argo Navis. Kurtelacić.. MayaSimFan.wikipedia.wikipedia. 4 anonymous edits Množenje  Source: http://hr.wikipedia. Zmaj.org/w/index. 2 anonymous edits Cijeli broj  Source: http://hr. SpeedyGonsales.wikipedia. Ilija Pavlic.org/w/index.org/w/index. 2 anonymous edits Kartezijev koordinatni sustav  Source: http://hr.org/w/index. Tycho Brahe.org/w/index. Svjetlana3 Hiperbola (krivulja)  Source: http://hr. 4 anonymous edits Zbrajanje  Source: http://hr.org/w/index. DarkoS. Mozak. Vodomar.php?oldid=2781355  Contributors: Aradic-es.org/w/index. SpeedyGonsales. Gemini1980.php?oldid=2254822  Contributors: Dubravko1. Ivan Štambuk. MayaSimFan.wikipedia. Ivan Štambuk. Kubura. Stazh.php?oldid=2560648  Contributors: Tupars.php?oldid=2781591  Contributors: Svjetlana3 Ortodroma  Source: http://hr.org/w/index. 2 anonymous edits Kompleksni broj  Source: http://hr. 5 anonymous edits Matrica (matematika)  Source: http://hr.php?oldid=2775611  Contributors: Argo Navis. Dubravko1. Svjetlana3.org/w/index. Fraxinus. Ivan Bajlo.wikipedia. Jure Grm. Roza. 1 anonymous edits Jedinična matrica  Source: http://hr.. VKokielov. Fraxinus. 2 anonymous edits Jednadžba pravca  Source: http://hr.php?oldid=2752008  Contributors: Frka. 1 anonymous edits Eksponencijalna funkcija  Source: http://hr. Deternamor. Dubravko1.org/w/index. Svjetlana3.. Argo Navis. Zmaj.php?oldid=2710762  Contributors: Aradic.org/w/index.org/w/index. Dubby. Argo Navis. 1 anonymous edits Niz  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.

php?title=Datoteka:Cycloid_f.wikipedia.php?title=Datoteka:Elipse.png  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:oduzimanje.org/w/index. Rocket000. Muffin. Jalanpalmer Slika:Common Logarithms.php?title=Datoteka:Venn_A_intersect_B.org/w/index.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Abnormaal.wikipedia.php?title=Datoteka:Qfunction.5  Contributors: User:Pjacklam Image:Exp series. EugeneZelenko.php?title=Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.PNG  Source: http://hr.png  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Expo02.org/w/index.php?title=Datoteka:Surjection.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DarkoS.wikipedia.vektora.0  Contributors: User:Zorgit Image:KUGSPI-9_Loxodrome. Marcelo Reis.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Derbeth. Datoteka:Nullset.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jorge Stolfi Image:Cartesian-coordinate-system-with-circle.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.org/w/index.svg  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Common_Logarithms. Ricky81682.php?title=Datoteka:KUGSPI-9_Loxodrome.svg  Source: http://hr.PNG  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Marcelo Reis Slika:Qfunction.wikipedia.gif  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system-with-circle.wikipedia. Romanm.org/w/index.png  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DemonDeLuxe File:Graf of linear equation.png  License: Public Domain  Contributors: Andre Engels.wikipedia.org/w/index.vektora.svg  Source: http://hr. W!B: Datoteka:Kreis. 1 anonymous edits Slika:ParabolicWaterTrajectory.org/w/index.png  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:N.svg  Source: http://hr.png  Source: http://hr.wikipedia. Duesentrieb.Image Sources.png  License: unknown  Contributors: -vega Datoteka:Polynomialdeg2.php?title=Datoteka:Venn_A_complement.svg  Source: http://hr.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.Mori file:exp.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Cepheus Datoteka:Venn_B_minus_A. SpeedyGonsales.wikipedia.php?title=Datoteka:Codomain.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Original uploader was Paul August at en.php?title=Datoteka:ParabolicWaterTrajectory. Yuval Madar Datoteka:Venn_A_union_B.php?title=Datoteka:Venn-diagram-AB.php?title=Datoteka:Bijection.wikipedia.org/w/index. Ævar Arnfjörð Bjarmason Datoteka:Venn_A_intersect_B.org/w/index.jpg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:GuidoB Slika:Disambig.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.SVG  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Conicas2.svg  Source: http://hr.png  Source: http://hr.5  Contributors: User:Baumst Datoteka:Elipse.php?title=Datoteka:Venn_A_union_B.wikipedia.php?title=Datoteka:Cos.php?title=Datoteka:Sin.gif  Source: http://hr.wikipedia File:Cycloid f.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov File:Conicas2.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Sven Datoteka:Trokut (trigonometrija).php?title=Datoteka:Injection.org/w/index.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Spindled Datoteka:Quadratic function.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: K. EugeneZelenko.wikipedia.svg  Source: http://hr.wikipedia.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Venn_B_minus_A.5  Contributors: Cronholm144.org/w/index. Porao. WeFt Datoteka:Surjection. Licenses and Contributors Datoteka:Venn-diagram-AB.png  Source: http://hr.wikipedia. OsamaK Datoteka:Injection.org/w/index.svg  Source: http://hr.wikipedia.gif  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov Image:Expo02.org/w/index.svg  Source: http://hr. EugeneZelenko.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.php?title=Datoteka:Cartesian_coordinates_2D.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:Greatcircle_Jetstream_routes.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Pafcu Datoteka:Cartesian-coordinate-system. Booyabazooka. User:Lakeworks . Gustavb Image:Coord system CA 0.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:SpeedyGonsales Image:Sin.png  Source: http://hr.png  Source: http://hr.wikipedia. Lipedia.php?title=Datoteka:Oduzimanje.org/w/index.wikipedia.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Polynomialdeg2. Superborsuk Datoteka:Kompleksna-ravan. Hobo Lifting Aroma. Bayo.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:Exp.php?title=Datoteka:Nullset.svg  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:Venn_A_subset_B.org/w/index.wikipedia.svg  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.svg  Source: http://hr.org/w/index.gif  License: GNU Free Documentation License  Contributors: w:de:Benutzer:Karl BednarikGerman Wikipedia User Karl Bednarik Datoteka:Greatcircle Jetstream routes.wikipedia Datoteka:Matrica_hr.org/w/index. Manscher.php?title=Datoteka:Spherical_triangle_3d_opti.wikipedia.wikipedia.svg  Source: http://hr.org/w/index. 2 anonymous edits Slika:P math.php?title=Datoteka:Coord_system_CA_0.svg  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User 345Kai on en.org/w/index.png  Source: http://hr. Kersti Nebelsiek. Mike.org/w/index.wikipedia.org/w/index.org/w/index.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Kompleksna-ravan.org/w/index.org/w/index.org/w/index. Ramac Datoteka:Bijective_composition.wikipedia.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: Sl.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Paul August Datoteka:Venn A complement.php?title=Datoteka:Slope_picture.vektora.php?title=Datoteka:Disambig.org/w/index.php?title=Datoteka:Quadratic_function.svg  Source: http://hr.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Image:Cos.wikipedia. Yuval Madar.php?title=Datoteka:Kreis.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.wikipedia.wikipedia.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Graf_of_linear_equation.svg  Source: http://hr. Licenses and Contributors 72 Image Sources.svg  License: Public Domain  Contributors: ChaosNil Datoteka:Spherical triangle 3d opti.gif  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Venn_A_subset_B.org/w/index.belk Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.php?title=Datoteka:Three_by_Four.wikipedia.wikipedia Later versions were uploaded by Dcoetzee at en.wikipedia.gif  Source: http://hr. Bolino Image:Cartesian coordinates 2D.org/w/index.gif  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Bijective_composition.lifeguard.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:P_math.org/w/index. Sl Datoteka:Bijection.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.png  License: unknown  Contributors: Original uploader was Михајло Анђелковић at sr.org/w/index.org/w/index.SVG  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2. Kontos.5  Contributors: Cdang. Sl Datoteka:Codomain.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: Kilom691.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jim.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: EnEdC.png  Source: http://hr.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.wikipedia.org/w/index.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Datoteka:Wave period.vektora.gif  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:sabiranje.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system.php?title=Datoteka:Matrica_hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Wave_period.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.php?title=Datoteka:Exp_series. EugeneZelenko.wikipedia.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr. Stanmar.wikipedia.jpg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.png  License: Public Domain  Contributors: Pietros Sacanis Datoteka:Slope picture. Darapti Datoteka:Three by Four.php?title=Datoteka:Trokut_(trigonometrija).wikipedia. Teox. Luks.php?title=Datoteka:Sabiranje. Myukew.

0 Unported http:/ / creativecommons. 0/ .Licencija 73 Licencija Creative Commons Attribution-Share Alike 3. org/ licenses/ by-sa/ 3.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->