Čitanka broj 1

PDF generated using the open source mwlib toolkit. See http://code.pediapress.com/ for more information. PDF generated at: Mon, 21 Mar 2011 10:56:55 UTC

Contents
Articles
Treći dio
Skup Prazni skup Funkcija (matematika) Domena (matematika) Slika (matematika) Injektivna funkcija Surjektivna funkcija Bijekcija Kodomena Niz Geometrijski niz Prirodni broj Zbrajanje Nula Cijeli broj Množenje Racionalni broj Realni broj Kvadratna funkcija Eksponencijalna funkcija Logaritam Broj e 1 1 6 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 19 20 20 21 21 22 25 28 30 31 31 36 37 38 41 42 44 46

Drugi dio
Kartezijev koordinatni sustav Krivulja Ortodroma Jednadžba pravca Koeficijent smjera pravca Parabola (krivulja) Hiperbola (krivulja) Elipsa

Kružnica Promjer Luk (matematika)

48 52 53 54 54 55 56 57 58 59 60 61 65 68 69

Treći dio
Trokut Trigonometrija Sinus Kosinus Period Kompleksni broj Imaginarni broj Vektor Matrica (matematika) Jedinična matrica Rang matrice

References
Article Sources and Contributors Image Sources, Licenses and Contributors 71 72

Article Licenses
Licencija 73

. za razliku od slijeda ili tupla. Teorija skupova se može shvatiti kao osnova nad kojom može biti izgrađena gotovo cijela matematika. ne može sadržavati više jednakih elemenata. Matematička disciplina koja proučava moguće skupove. Za rigorozniji i moderniji aksiomatski pristup skupovima. Slično. različitih objekata m naše zamjedbe ili misli (koji će se zvati elementi skupa M) u cjelinu. Skup. Definicija Na početku svog djela Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre. ljudi. pogledati aksiomatska teorija skupova. te se stoga u većini zemalja uvodi već u osnovnoj školi. je danas sveprisutni dio matematičkog obrazovanja. drugi skupovi itd. Skupovi se dogovorno označavaju velikim slovima A. Elementi skupa mogu biti raznih Matematički odnos između skupova se može vizualizirati Vennovim dijagramom. Sve skupovne operacije čuvaju svojstvo jedinstvenosti elementa u skupu. je sadržajno bogata i aktivna. Ovaj članak predstavlja kratak i osnovni uvod u ono što matematičari zovu "intuitivna" ili "naivna" teorija . Georg Cantor. skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih objekata smatranim cjelinom. stvorena tek krajem 19. te kao ishodište iz kojeg gotovo cijela matematika može biti izvedena. B. za razliku od multiskupa. Iako se ovo čini jednostavnom idejom. itd. Teorija skupova. je napisao sljedeću definiciju skupa:[1] Pod terminom skup smatramo bilo koju kolekciju M određenih. skupovi su svejedno jedan od najvažnijih fundamentalnih koncepata u modernoj matematici. slova abecede.1 Treći dio Skup U matematici. C. teorija skupova. Za dva skupa A i B kažemo da su jednaka i zapisujemo A = B ako imaju iste članove. redoslijed nabrajanja elemenata skupa je nebitan.za više detalja pogledati naivna teorija skupova. stoljeća. Objekte skupa također zovemo njegovim članovima. vrsta: brojevi. principijelni tvorac teorije skupova.

11}. može biti opisan na sljedeći način: F={ – 4 : n je cijeli broj. bijela... B je skup čiji su članovi boje francuske zastave. i 0 ≤ n ≤ 19} U ovom opisu. Na primjer. 4. Poput broja nula. prazni se skup pokazao kao poprilično važan u matematici.. Skup također može imati beskonačan broj članova . Na primjer. Za skupove sa mnogo elemenata ponekad se koristi skraćena lista. skup A svih trostranih kvadrata ima nula članova. {6. skup F čiji su članovi prvih dvadeset brojeva koji su za četiri manji od kvadrata cijelog broja. na primjer: C = {4. 11} = {11. dvotočka (:) znači "takav da". 2. . Na primjer. Na primjer. 6. prvih tisuću pozitivnih cijelih brojeva se mogu opisati simboličkom kraticom: {1. 6} = {11. . dok skup B ima tri člana. tada to simboliziramo sa odnosu na već definirane skupove. za gore definirane skupove vrijedi B = D.na primjer. 3. pošto imaju jednake članove. i matematičari interpretiraju ovaj opis kao "F je skup svih brojeva oblika – 4. 11..neki mogu jednostavno biti proizvoljne kolekcije. ali • i . Slično. gore definirani skupovi A i C su identični. pri čemu specijalni simbol od tri točke (." (Ponekad se umjesto dvotočke koristi vertikalna crta |.Skup 2 Opisivanje skupova Nemaju svi skupovi precizan opis . 8.) označava da se lista nastavlja na podrazumjevani način. u Kardinalnost skupa Svaki gore opisan skup ima konačan broj članova . takvih da je n cijeli broj u opsegu od 0 do 19 inkluzivno. na primjer: A je skup čiji su članovi prva četiri cijela broja. 6. Dogovorno se skup također može definirati eksplicitnim nabrajanjem svih elemenata između vitičastih zagrada. Slično se skup parnih brojeva može opisati notacijom: {2. Neki skupovi mogu biti opisani riječima. Kaže se da su dva skupa ekvipotentna (imaju isti kardinalitet ili su jednakobrojni ili su bijektivni) ako postoji bijekcija iz jednoga skupa u drugi skup. 1. i stoga je A = ø.) Članstvo skupa Ako nešto jest ili nije element nekog pojedinačnog skupa. }. 2. Identitet skupa ne ovisi o redoslijedu nabrajanja elemenata skupa. Na primjer.. skup prirodnih brojeva je beskonačan. iako naizgled trivijalan. bez nekog jasno izraženog "pravila" koje kazuje koji su elementi unutar ili van skupa. Relacija ekvipotencije je relacija ekvivalencije. vrijedi: • i (budući da je 285 = 17² − 4). odnosno . kao i o mogućim ponavljanjima elemenata prilikom nabrajanja. Skraćeni zapis A = C se koristi za izražavanje takve jednakosti. Takav skup zove se prazni skup i označava simbolom ø.. Skup također može imati nula članova. 1000}.na primjer. skup A ima četiri člana. Na primjer. 3} D = {crvena. Složeniji skupovi se ponekad opisuju različitom notacijom.. plava} Dva različita opisa mogu definirati isti skup. pa se skupovi svrstavaju u .

}.. 2.klasa kojoj pripada skup S zove se kardinalni broj skupa S i oznčava se sa ili card S ili #S. Ovaj skup uključuje sve racionalne i iracionalne brojeve (tj. Na primjer. Svaki od ovih skupova brojeva je beskonačan. Svi cijeli brojevi su u ovom skupu pošto se svaki cijeli broj a može izraziti kao razlomak . piše se A je sadržan u B.. Stoga je i b ≠ 0}.Skup disjunktne klase . Međutim. te izgovara što se čita kao B je nadskup od A.. Jedan od njih je već spomenuti prazni skup. a "veći" skupovi su neprebrojivo beskonačni (kraće neprebrojivi). označava skup svih racionalnih brojeva (tj. zapisuje s . Za skup koji je ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom prirodnih brojeva kažemo da je prebrojivo beskonačan (kraće prebrojiv). ne postoji samo jedna vrsta beskonačnosti. negativnih ili nule). A je podskup od B Primjeri: • Skup svih žena je pravi podskup skupa svih ljudi. . označava skup svih cijelih brojeva (bilo pozitivnih. označava skup svih prirodnih brojeva. 2. 3. brojeve koji se ne i √2). 3. B uključuje A ili B sadrži A. tada se za A kaže da je pravi podskup skupa B. te se stoga češto preferira korištenje eksplicitnijih simbola i (B je pravi nadskup od A). Drugim riječima. 0. Stoga je = {.. u nekoj literaturi ovi se simboli čitaju isto kao za prave podskupove i nadskupove. ili rjeđe = {0. kao što su • je skup svih kompleksnih brojeva. (A je . 1. iako se prosti mogu zapisati u obliku razlomka. je skup svih realnih brojeva.}.b . -1. .. • • Prazni skup je podskup svakog skupa i svaki skup je sam svoj podskup: • • Posebni skupovi Neki istaknuti skupovi imaju izuzetnu matematičku važnosti i toliko se često koriste da su dobili posebna imena i notaciju. • i = { : a.. .. Može se. = {1. također. zapisati Relacija između skupova uspostavljenu sa pravi podskup od B) ili i i zove se inkluzija. Međutim.}. 3 Podskup Ako je svaki član skupa A također član skupa B. Ako je A podskup i nije jednak skupu B. -2. .. premda vrijedi brojevi općenito koriste manje od ostalih skupova izvan teorije brojeva i srodnih disciplina. tada se za A kaže da je podskup od B.. skup svih pravih i nepravih razlomaka). . Neki od ostalih su: • • • • označava skup svih prostih brojeva. 1. 2.

Skup Prebrojivo beskonačni skupovi su. Unija skupova A i B Primjeri: • {1. 4 neparni. 2. 2} Neka osnovna svojstva presjeka: • A ∩ B   =   B ∩ A . 2. Dva se skupa mogu "zbrojiti". označena sa A U B. Ako je A ∩ B  =  ø. zelena} = {zelena} • {1. tada za A i B kažemo da su disjunktni. Primjeri neprebrojivo beskonačnih skupova su Unija Postoji nekoliko načina za konstruiranje novih skupova od već postojećih. i . skupovi . bijela} = ø • {1. djeljivi 4. zelena} = {1. 2} U {1. označen sa A ∩ B. bijela} • {1. 2. djeljivi s 3. 2} = {1. crvena. Presjek skupova A i B. green} ∩ {crvena. Unija skupova A i B. kao i skup svih prirodnih brojeva koji su parni. bijela. zelena} U {crvena. 2} U {crvena. 2} ∩ {crvena. itd. 2} ∩ {1. na primjer. bijela. bijela. je skup svih elemenata koji su članovi ili skupa A ili skupa B. Presjek skupova A i B Primjer: • {1. bijela} = {1. zelena} • {1. je skup svih elemenata koji su članovi i skupa A i skupa B. crvena. 2} Neka osnovna svojstva unije: • • • • A U B   =   B U A A  je podskup skupa  A U B A U A   =  A A U ø   =  A Presjek Novi se skup također može konstruirati određivanjem "zajedničkih" elemenata obaju skupova. 2. 2} = {1.

i označava s A′.3} . Relativni komplement skupa A u skupu B Komplement skupa A u skupu U Primjeri: • • • • {1. 2} − {crvena. U − A zove se apsolutni komplement ili jednostavno komplement skupa A. U takvim slučajevima. a N skup svih neparnih brojeva. 2. 2} {1. Potrebno je uočiti da je valjana operacija "oduzimanja" članova koji nisu u skupu. U određenim postavkama. zelena} = {1.2. Relativni komplement skupa A u skupu B (još se koristi i naziv skupovna razlika skupova B i A). 2} {1.takva operacija nema učinka. 2} = ø Ako je U skup svih cijelih brojeva. P skup parnih brojeva. 2} − {1. Neka osnovna svojstva komplementa: • • • • • A U A′ = U A ∩ A′ = ø (A′ )′ = A A − A = ø A − B = A ∩ B′ . ali nisu članovi skupa A.Skup • A ∩ B  je podskup skupa  A • A ∩ A   =   A • A ∩ ø   =   ø 5 Komplementi Dva se skupa također mogu "oduzeti". bijela} = {1. poput micanja elementa zelena iz skupa {1. bijela. (ili B \ A). P′ = N. tada komplement skupa P u U iznosi N. AC ili . označeno sa B − A. svi skupovi koji se promatraju. smatraju se podskupovima nekog danog univerzalnog skupa U. ili ekvivalentno. je skup svih elemenata koji su članovi skupa B. zelena} − {crvena.

prazni skup je podskup od A: ∀A: ∅ ⊆ A • Za svaki skup A. za neko svojstvo. Druga uobičajena notacija za prazni skup jest "{}". Rings.J. Robert R. ∀A: A ∩ ∅ = ∅ • Za svaki skup A. specifično u teoriji skupova. Princeton. 1 Izvori • Halmos. N. Notacija Prazni se skup označava jednim od simbola " " ili " ". [1]). iz kojeg se grade svi konačni skupovi.prazni je skup konačan: |∅| = 0 • Za svako svojstvo: • za svaki element skupa ∅ svojstvo je zadovoljeno (trivijalno istinito) • ne postoji element skupa ∅ za koji je svojstvo zadovoljeno • Obratom ove tvrdnje slijedi: ako su. Kartezijev produkt skupa A i praznog skupa je prazni skup: ∀A: A × ∅ = ∅ • Jedini podskup praznog skupa jest sam prazni skup: ∀A: A ⊆ ∅ ⇒ A = ∅ • Broj elemenata praznog skupa (tj. Razna općenita svojstva skupova su trivijalno istinita za prazni skup. izvedenim iz slova Ø danske i norveške abecede. Naive Set Theory. Set Theory and Logic.J. England: Butterworth Heinemann (1991) ISBN 0-340-54440-6 Prazni skup U matematici.Y. R. Svojstva • Za svaki skup A. i uvedenim od strane grupe Bourbaki (specifično André Weil] 1939. Paul R.Skup 6 Bilješke [1] Allenby.: Dover Publications (1979) ISBN 0-486-63829-4 • Allenby.. N.B. njegova kardinalnost) jest nula . U aksiomatskoj teoriji skupova se njegovo postojanje postulira aksiomom praznog skupa.T. sljedeće dvije tvrdnje zadovoljene: • za svaki element skupa V svojstvo je zadovoljeno . Fields and Groups. prazni skup je jedinstveni skup koji ne sadrži nijedan element.: Van Nostrand (1960) ISBN 0-387-90092-6 • Stoll. presjek skupa A i praznog skupa je prazni skup: Prazni skup je skup koji ne sadrži elemente. Mineola.. unija skupa A i praznog skupa jest A: ∀A: A ∪ ∅ = A • Za svaki skup A. Leeds. p. 1991.

prazni skup je kompaktan činjenicom da je svaki konačni skup kompaktan. Po definiciji podskupa. Sve njegove granice (kojih nema) su u praznom skupu. Štoviše. kad ga promatramo kao podskup bilo kojeg uređenog skupa. sa svojim uobičajenim uređenjem predstavljenim realnom brojevnom crtom. Ovo je poznato kao "očuvanje nularnih unija". Kad ga promatramo kao podskup proširenih realnih brojeva koje dobijemo dodavanjem dva "broja" ili "točke" normalnom skupu realnih brojeva. te stoga može biti samo jedan skup bez elemenata.u teoriji skupova. te pozitivnu beskonačnost označenu simbolom koju definiramo da je veća od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. ali produkt svih elemenata praznog skupa je jedan. prazni je skup istovremeno i otvoren i zatvoren.) Na primjer. suma svih elemenata praznog skupa je nula. (Takve operacije zovemo nularne operacije. Ovo se često parafrazira kao "sve je istina nad elementima praznog skupa". uočavamo da je nula neutralni element operacije zbrajanja. što vodi do zaključka da je svaki element skupa {} u skupu A.a istovremeno za svaku svoju točku (kojih također nema) postoji otvoreno okruženje u praznom skupu. tada bi morao postojati barem jedan element skupa {} koji nije prisutan u A.ona je trivijalno istinita. koji se može definirati da bude prazni skup. Operacije na praznom skupu Operacije obavljene na praznom skupu (kao skup stvari nad kojima se operira) mogu također zbunjivati. bilo koji član skupa će biti gornja i donja međa za prazni skup.Prazni skup • ne postoji element V za kojeg je svojstvo zadovoljeno tada V = ∅ U matematici je termin prazan skup nedvosmislen u uporabi . dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente. budući da svaki element x skupa {} pripada skupu A. svaki realni broj je i gornja i donja međa praznog skupa. Na primjer.vreća može biti prazna. Na primjer. Ako ne bi bilo istinito da je svaki element skupa {} u skupu A.on je skup koji sadrži ništa. Ovo se čini čudno. tada separacijska shema aksioma dopušta konstrukciju skupa B = {x in A | x ≠ x}. negativnu beskonačnost označenu simbolom za koju definiramo da je manja od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. ako je A skup. ali vreća zasigurno sama po sebi postoji. a taj skup jest nešto. i postavlja se pitanje kakvu razliku čine operacije njihova zbrajanja i množenja (pošto oni ni ne postoje)? U konačnici. Jedinstvenost praznog skupa slijedi iz aksioma rasprostranjenosti. Budući da uopće ne postoje elementi skupa {}. postojanje praznog skupa je osigurano aksiomom praznog skupa. Okruženje praznog skupa je prazno. te da je {} podskup skupa A. te je stoga i otvoren. koristeći separacijsku shemu aksioma. ne postoji element skupa {} koji nije u A. dok je jedan neutralni element operacije množenja. rezultat ovih operacija više govori o operaciji u pitanju nego o praznom skupu. Ovo poimanje često uzrokuje nedoumice kod onih koji se prvi put susreću sa pojmom praznog skupa. Korisno je predočiti si prazni skup kao vreću koja može sadržavati neke stvari . Svaki aksiom koji tvrdi postojanje nekog skupa će implicirati aksiom praznog skupa. Svaka tvrdnja koja započinje sa "za svaki element skupa {}" ne tvrdi ništa novo . 7 Uobičajeni problemi Prazni skup nije isto što i ništa . Aksiomatska teorija skupova U aksiomatskoj teoriji skupova poznatoj i kao Zermelo-Fraenkelova teorija skupova. pošto prazni skup nema elemenata. prazni skup je podskup bilo kojeg skupa A. Smatran podskupom brojevne crte (ili općenitije bilo kojeg topološkog prostora). kada ga smatramo podskupom realnih brojeva. tada vrijedi: za . Međe Budući da prazni skup nema članova. te je skup stoga zatvoren . Na primjer.

References [1] http:/ / members. tada postoji točno jedna funkcija f iz {} u A. ili da je njegova kardinalnost jednaka nula. dok je pozitivna beskonačnost neutralni element za minimum i infimum. Veza između ova dva koncepta ide i dalje: u standardnoj definiciji prirodnih brojeva preko skupova. najmanja gornja međa (sup ili supremum) praznog skupa je negativna beskonačnost. slijedi da je u domeni proširenih realnih brojeva negativna beskonačnost neutralni element za operatore maksimuma i supremuma. html . Po analogiji sa gornjim. Kao rezultat toga. prazni skup je jedinstven inicijalni objekt kategorije skupova i funkcija. Teorija kategorija Ako je A skup. dok je najveća donja međa (inf ili infimum) pozitivna beskonačnost. aol. nula je definirana kao prazni skup. com/ jeff570/ set. Prazni skup i nula Već je spomenuto da prazni skup ima nula elemenata.Prazni skup 8 i To jest. Prazni se skup može pretvoriti u topološki prostor na samo jedan način (definiranjem da je prazni skup otvoren) ovaj prazni topološki prostor je jedinstven inicijalni objekt u kategoriji topoloških prostora sa kontinuiranim (neprekinutim) preslikavanjima. prazna funkcija.

pa su svi elementi . Želimo li istaknuti Jednakost funkcija Funkcije i su jednake. imaju jednako pravilo pridruživanja (kada se kod . imaju jednake domene. Bijekcija ili 1 na 1 korespondencija ili obostrano jednoznačno preslikavanje je funkcija koja je injektivna i surjektivna. 2. Želimo li istaknuti skupove na kojima funkcija izvršava pridruživanje. . Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo surjektivnosti i da je surjektivna. 1. a skup . Kažemo još da je funkcija bijektivna i da ima svojstvo bijektivnosti. tj. Injekcija ili 1-1 preslikavanje je funkcija takva da ne postoje dva različita elementa domene koja se preslikavaju u isti element kodomene. je zavisna pridružuje jedinstveni element je nezavisna varijabla ili argument funkcije tako da je se naziva područje definicije ili domena funkcije područje vrijednosti ili kodomena . ali neka od važnijih su injektivnost. ako vrijedi: . a element kodomene varijabla funkcije . . Slika funkcije f je skup elemenata iz kodomene na koje se preslikava neki element domene. Primjer bijekcije je identiteta. Surjekcija ili preslikavanje na je funkcija čija slika je jednaka cijeloj kodomeni kodomene "iskorišteni". Element domene koja sadrži skupove . što zapisujemo sa . Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo injektivnosti i da je injektivna. Matematički zapis: Drugim riječima. surjektivnost i bijektivnost. iako funkcije razlomak dobijemo i ) one nisu jednake jer nemaju istu domenu ( Klasifikacija funkcija Funkcija može imati mnogo svojstava. tj.Funkcija (matematika) 9 Funkcija (matematika) Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje elemenata iz jednog skupa (domena) u drugi (kodomena). Pri tome preslikavanje mora biti jedinstveno. odnosno funkcija definirana s . Matematički zapisujemo. Definicija Funkcija ili preslikavanje je uređena trojka po kojem se svakom elementu Skup funkcije . ili ekvivalentnu tvrdnju . za svaki element kodomene ima neki iz domene koji se u njega preslikava. . i neko pravilo . svaki član domene se preslikava u točno jedan član kodomene. pišemo . Znači. . imaju jednako pravilo preslikavanja tj. dok je skrati ). pišemo pravilo po kojem funkcija djeluje.

Formalnije. U specijalnim slučajevima za k = 2 i L ⊆ X1 × X2 je funkcija L : X1 → X2. Nad bilo kojom funkcijom se može napraviti restrikcija na podskup svoje domene. Ako proširimo definiciju f na f(x) = 1/x. 1 ≤ j ≤ k. Dobro definirana funkcija mora preslikavati svaki element domene u element svoje kodomene. Restrikcija funkcije g : A → B na S. funkcija je ili definirana na R\{0}. for x ≠ 0 f(0) = 0. skup X svih ulaznih vrijednosti zovemo domenom funkcije f. Ponekad se kodomena netočno zove slikom prilikom nerazlikovanja između stvarnih i mogućih vrijednosti. se piše kao g |S : S → B. Domena funkcije Za danu funkciju f:X→Y. . Slika funkcije f je skup svih stvarnih izlaza {f(x) : x je u domeni}. domena k-mjesne relacije L ⊆ X1 × … × Xk je jedan od skupova Xj. U ovakvim slučajevima. Stoga. pri čemu jeS ⊆ A. funkcija f definirana sa f(x) = 1/x nema definiranu vrijednost za f(0).Funkcija (matematika) 10 Graf funkcije Graf funkcije Graf funkcije skup jest skup točaka ravnine za koje vrijedi . te čine krivulju. uobičajeno je da se X1 naziva domena ili područje definicije i X2 kodomena ili područje vrijednosti. a skup svih mogućih izlaznih vrijednosti Y kodomenom. to je Domena (matematika) U matematici. ili se "rupa" eksplicitno popuni definiranjem f(0). Na primjer. tada je f definirana za sve realne brojeve i možemo odabrati R kao njenu domenu. skup R realnih brojeva ne može biti njena domena.

a slika je tada podskup toga skupa. ali i ne mora obuhvatiti cijelu kodomenu . neovisno o tome postoji li f(x) za sve x u X. Neki (osobito teoretičari kategorija).Domena (matematika) 11 Domena parcijalne funkcije Postoje dva različita značenja u trenutnoj matematičkoj uporabi u svezi notacije domene parcijalne funkcije. ili preformulirane nešto apstraktnije. Ovako gledano. koji su jednostavno strelice iz jednog u drugi objekt. notacija restrikcije morfizma na podskup svoje domene mora biti modificirana. Slika je podskup kodomene. Sliku ne treba brkati sa kodomenom B. koji može. slika funkcije je skup svih izlaznih vrijednosti koje funkcija poprima. domena je otvoreni povezani podskup skupa kompleksnih brojeva. Većina matematičara. Funkciju čija je slika jednaka kodomeni zovemo surjekcija ili preslikavanje na. Teorija kategorija U teoriji kategorija. i f poprima sve nenegativne vrijednosti ali nikad ne poprima negativne vrijednosti. tj. uvođenjem koncepta podobjekta. Slika (matematika) U matematici. interval [0. smatraju da je domena parcijalne funkcije f:X→Y jednaka X. koristi termin "domena funkcije f" za skup svih vrijednosti x takvih da je definirano f(x). Ponekad se neprecizno za kodomenu uzima slika funkcije. Kompleksna analiza U kompleksnoj analizi. uključujući teoretičare rekurzije.∞): Neka je sad g funkcija nad realnim brojevima: definirana sa . Domena bilo kojeg morfizma je stoga objekt iz kojeg strelica započinje. Primjeri Neka je f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f je R. Na primjer. Formalna definicija Za danu funkciju .mogu postojati elementi kodomene koji nisu elementi slike (vidi primjere niže). mnoge ideje o domenama iz teorije skupova moraju biti ili napuštene. umjesto sa funkcijama barata se sa morfizmima. slika od je definirana kao skup Slika od f se ponekad označava i sa ran(f). realnih ili kompleksnih brojeva. Češće (i preciznije) je kodomena neki standardni skup. poput npr. i stoga je slika funkcije ustvari skup R+—skup nenegativnih realnih brojeva.

[1] prema pravilima References [1] http:/ / en. g je preslikavanje na R. wikipedia. To znači da se svi elementi iz domene preslikavaju u međusobno različite elemente iz kodomene (funkcija ne "lijepi" različite elemente u isti). što je ekvivalentno tvrdnji: je injektivna ako vrijedi: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Injektivna funkcija Na slici vidimo da su se svi elementi iz X preslikali u različite elemente u Y Za funkciju kažemo da je injektivna funkcija ili samo injekcija ako ne postoje dva različita elementa domene. pošto za svaki realni broj y vrijedi: 12 Drugim riječima. org/ wiki/ :Injektivna . a koji se preslikavaju u neki isti element iz kodomene. funkcija Dopunite ga Wikipedije.Slika (matematika) U ovom je slučaju slika funkcije g jednaka svojoj kodomeni R. Zapisano simboličkom logikom.

Na slici vidimo da su svi elementi u Y "pogođeni" nekim elementom iz X References [1] http:/ / en. Zapisano simboličkom logikom. takav da . Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. wikipedia.Surjektivna funkcija 13 Surjektivna funkcija Za funkciju kažemo da je surjektivna ili surjekcija ako je slika funkcije jednaka kodomeni funkcije. org/ wiki/ :Surjektivna . funkcija Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. To znači da za svaki član kodomene funkcije postoji barem neki član iz domene funkcije koji se preslikava u njega.

možemo samo reći da je f injektivna i g surjektivna. Slijedi da skupovi imaju isti kardinalni broj Izvori [1] (Bilješka: uporaba pojma "1-1" za opis injektivne funkcije može biti problematično. bijektivna funkcija Bijekcija komponirana od injekcije i surjekcije. i f o g je identiteta na Y. poput definicije izomorfizma (i srodnih koncepata poput homeomorfizma i difeomorfizma). Bijektivna funkcija. Bijektivna se funkcija još zove bijekcija ili obostrano jednoznačno preslikavanje ili permutacija. neka se promotri funkcija sumraz koja svakom paru (x. f je bijektivna je 1-1 korespondencija između tih skupova. Potonji se termin češće koristi kad je X = Y.y) realnih brojeva pridjeljuje par sumraz(x. U tom je slučaju f −1 također i Z je bijekcija. i mnogim drugim. za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svako y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x) = y. Relacija f iz X u Y je bijektivna funkcija ako i samo ako postoji druga relacija g iz Y u X takva da je g o f identiteta na X. Kompozicija g o f dvaju bijekcija f X Yig Y −1 funkcija. bijekcija). ako je kompozicija g o f dvaju funkcija bijektivna. Valja uočiti da 1-1 funkcija nekim autorima znači 1-1 korespondencija (tj. projektivne ravnine.Bijekcija 14 Bijekcija U matematici. . Inverz od g o f je (g o f)−1 = (f −1) o (g−1). Za drugi primjer. Skup svih bijekcija iz Y u Y se označava kao X Y. tako da svakom cijelom broju x pridjeljuje cijeli broj sljed(x) = x + 1. permutacijske grupe. a drugim autorima injekcija. i 1-1 (injekcija) i na (surjekcija)[1] Na primjer. tj. tj. S druge strane.y) = (x + y. Drugim riječima. Bijektivne funkcije imaju fundamentalnu ulogu u mnogim područjima matematike. Kompozicija i inverzi Funkcija f je bijektivna ako i samo ako je njezina inverzna relacija f bijekcija. funkcija sljedbenika sljed. definirana na skupu cijelih brojeva u . x − y). s obzirom da ga neki autori shvaćaju u smislu 1-1 korespondencija.

te je stoga slika u biti skup R0+—nenegativnih realnih brojeva. tj. tada je bez obzira na veličinu njena slika samo vektor 0. Slika funkcije f je skup f(X) definiran s {f(x) : x ∈ X}. one nisu. Na primjer. . interval [0. Primjer Zorni prikaz razlike između kodomene i slike se može pronaći razmatranjem matrice linearne transformacije. Iz ovih definicija slijedi da je slika funkcije f uvijek podskup kodomene od f.Bijekcija 15 Vidjeti također • • • • • injekcija izomorfizam permutacija simetrična grupa surjekcija Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Drugi primjer: neka je funkcija f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f jest R. Dopunite ga (http:/ / en. Kodomena U matematici. ali očito f(x) nikad ne poprima negativne vrijednosti. Domena funkcije f je skup X. u modernom shvaćanju. pošto imaju različite kodomene. wikipedia. Dogovorno je domena linearne transformacije asocirane sa matricom a kodomena . Ovo je važan zaključak. Da bismo pobliže vidjeli zašto. kodomena i slika funkcije (ima m redaka i n stupaca). Dimenzija rezultirajućeg vektora je m. jednake funkcije. Ali bi slika (skup brojeva dobiven množenjem udesno svakog vektor-stupca matrice duljine n) mogla biti znatno manja. org/ wiki/ :Bijekcija) prema pravilima Wikipedije. kodomena ili područje vrijednosti funkcije f : X → Y je skup Y.∞): Funkcija g je mogla biti definirana i na sljedeći način: Iako f i g imaju isti krajnji učinak na dani broj. pri čemu je matrica tipa Domena. ako matrica sadrži samo nule. s obzirom da je dovoljno promijeniti samo jedan broj u matrici da njena slika ne bude nula. pretpostavimo da imamo definiranu drugu funkciju.

i tako dalje. koja je pak posljedica funkcije i stoga neodređena na razini kompozicije) funkcije na desnoj strani bude jednaka domeni funkcije na lijevoj strani. skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}. Primjeri Članovi niza zadanog sa izgledaju ovako: Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan. Ali tad dolazi do problema. i u formalnom bi se radu trebala izbjegavati. Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan. koja od ovih kompozicija ima smisla? Ispostavlja se da je prva ta koje nema smisla. 1/16 šesnaesti član niza. umjesto uobičajene notacije . Sama funkcija može biti definirana sa više od jednog pravila. Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. označava sa ili samo ili . Pretpostavimo da ne znamo koja je slika funkcije f . g je surjekcija dok f to nije. Broju jedan je pridružen 1. Sada definirajmo kompozicije . Postavlja se pitanje. Primjer za takvu funkciju je: Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup (kodomena je skup ). U prvom našem primjeru... Ovakva je situacija nejasna. Kompozicija funkcija stoga zahtijeva po definiciji da kodomena (ne slika.. a u drugom {"Dani u tjednu"}. Zato kažemo da je npr.Kodomena Moramo definirati domenu te funkcije kao . a kodomena neki skup S.samo znamo da može poprimiti vrijednosti iz . : 16 Niz Općenito.). broju dva 1/2. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan. a nazivnik su prirodni brojevi. Niz se. . . Kodomena ne utječe na injektivnost funkcije. broju tri 1/3. drugi dan. Matematička definicija niza Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju zovemo niz u skupu S. tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg). pošto drugi korijen nije definiran za negativne brojeve! Sad imamo moguću kontradikciju. niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu. niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva. a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). Kodomena može utjecati na surjektivnost funkcije . To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa pridružili po jednog učenika. Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog).u našem primjeru. Dakle.

niz Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.Niz Članovi ovog niza izgledaju ovako: 17 Važni nizovi Posebno su važni aritmetički niz i geometrijski niz. Taj broj označavamo sa q i nazivamo ga kvocijentom. wikipedia. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. org/ wiki/ :Geometrijski . a računamo ga pomoću formule Da bi formirali geometrijski niz moramo poznavati a1 i q. References [1] http:/ / en. Opći član niza koji ima beskonačno elemenata: Formula za zbroj konačno mnogo članova: Ime geometrijskog niza govori da je svaki član (osim prvog) geometrijska sredina dvaju susjednih članova. Geometrijski niz Geometrijski niz je niz brojeva kod kojeg je količnik svakog člana i člana ispred njega uvijek stalan broj.

označavamo ga i s indeksom 0: N0. 2. takav da je s(n) . označimo ga sa 1.}.Prirodni broj 18 Prirodni broj Prirodnim brojevima zovemo pozitivne cijele brojeve {1.. i ako vrijedi: 1. . onda je m=n. 3. je uređen skup. . Skup prirodnih brojeva u matematici označavamo velikim slovom N..n Aksiom D: Ako je M podskup od (I)  1 (II)  ( onda je M= M ) (n M s(n) M) Navedeni aksiomi poznati su pod imenom Peanovi aksiomi skupa prirodnih brojeva. III   Ako je n IV   Skup Definicija Neprazni skup (aksiomi): Aksiom A: Postoji funkcija  s  sa u . Peanu (1858-1931).. .} ili. ne-negativne cijele brojeve {0. ako vrijede ovi uvjeti Aksiom B: Postoji barem jedan element u Aksiom C: Ako je s(m)=s(n) za m. . a u slučaju da skup sadrži nulu. . nema maksimalnog (najvećeg) elementa. ponekad. onda je skup svih prirodnih brojeva manjih od n konačan. 2. Eksperimentalno možemo reći: I    II    nije prazan skup. a njegovi su elementi prirodni brojevi. zove se skup prirodnih brojeva.. prema talijanskom matematičaru G. 1. .

ovisno o definiciji dopunjuje i skup prirodnih brojeva. i s time razvitak suvremene matematike. možemo slobodno zamijeniti mjesta pribrojnika. Zbrajanje je komutativno. Brojeve koje zbrajamo nazivamo pribrojnici. Zbrajanje je i asocijativno. Matematički zbrajanje predstavljamo znakom plus +. koliko ih sveukupno ima. lubenice. tj. Pri zbrajanju je neutralni element. kojom saznajemo informaciju kad dvije ili više veličina (brojeva) skupimo zajedno. Zbroj članova nekog niza zovemo red. tj. od x1 do xn. Zbrajati možemo jabuke. kao predmet aritmetike se je razvio tek nakon izuma ništice. što znači da je 1 + 2 = 2 + 1. "ništa"). Razumijevanje prirode nule kao broja. Nula je parni broj. npr. kruške. ovčice u snu ili ljude na plaži (sve su to cijeli brojevi). U skupu cijelih brojeva nula slijedi minus jedan i prethodnik je broja jedan. jer vrijedi ( 1 + 2 ) + 3 = 1 + ( 2 + 3 ) Kod zbrajanja članova nekog niza koristi se veliko grčko slovo sigma: što znači da zbrajamo prvih n članova niza. težine razne hrane i neprehrambenih artikala (decimalni brojevi). 1 + 2 = 3. a rezultat zbrajanja se neće promijeniti. Podrijetlo pojma Naziv dolazi od latinske riječi nullus (="niti jedan". Budući da je broj nula kardinalnost praznog skupa. Povijest Znamenka »0« (ništica) omogućila je nastanak dekadskog brojevnog sustava. no i tekućine utočene i istočene iz spremnika. Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan.Zbrajanje 19 Zbrajanje Zbrajanje je osnovna aritmetička operacija. .

.c često ne možemo izvršiti operaciju oduzimanja. Zato se uvode negativni cijeli brojevi i 0. koji zajedno sa prirodnim je ekvipotentan skupu (postoji bijekcija između tih skupova - a-b=c i a<b .b. a matematičkom notacijom to izgleda ovako: U skupu prirodnih brojeva a. Množenje Množenje cijelih brojeva je aritmetička operacija višestrukog zbrajanja broja sa samim sobom.1.. realne i kompleksne brojeve množenje posjeduje sljedeća svojstva (tj. . dvanaest točaka prikazano je kao tri reda po četiri točke (ili 4 stupca po 3 točke) Svojstva množenja Za cijele brojeve. nulu i negativne cijele brojeve. tj. jer kad tri puta zbrojimo 4 sa samim sobom dobijemo dvanaest: 3 × 4 = 12. Naime ako je .. Skup cijelih brojeva u matematici označavamo velikim slovom Z. Skup skupovi koji imaju jednako mnogo elemenata).Cijeli broj 20 Cijeli broj Cijelim brojevima zovemo skup brojeva {0. racionalne.-2. Na primjer.-1. skup koji uključuje prirodne brojeve.}. ne postoji broj c brojevima čine skup cijelih brojeva. četiri pomnoženo s tri je dvanaest. množenje u tim skupovima ispunjava sljedeća svojstva): komutativnost množenik i množitelj mogu zamijeniti mjesta bez promjene umnoška x · y = y · x. asocijativnost redosljed množenja nije bitan (x · y)·z = x·(y · z). distributivnost množenje je distributivno prema zbrajanju x·(y + z) = x·y + x·z.2.

odnosno između svaka dva različita realna broja je neprebrojiv. odnosno  = {m/n : m . n  . npr. postoji beskonačno realnih brojeva. 1/2 = 0. skup racionalnih brojeva je gust (između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). Ako su a. gdje je a brojnik a b nazivnik (cijeli broj različit od 0) ili u obliku decimalnoga broja npr. Skup racionalnih brojeva uveden je zato što operacija dijeljenja nije uvijek moguća na skupu cijelih brojeva a je djeljivo sa b ako postoji cijeli broj c takav da je a = b × c. c brojevi iz skupa cijelih brojeva Skup racionalnih brojeva }. Realni broj Skup realnih brojeva . i je unija skupa racionalnih brojeva i skupa iracionalnih brojeva. razmjer) je broj nastao dijeljenjem dva cijela broja. x . 1:2.5. 555:333. b. Računske operacije na skupu su definirane kao i za ostale skupove .Racionalni broj 21 Racionalni broj Racionalni broj lat. a/b.omjer.. 1/3 = 0. Dok su skupovi prirodnih i cijelih je skup svih klasa ekvivalencije na skupu brojeva diskretni. (ratio . 1:3. za realne brojeve vrijede svojstva asocijativnosti i komunikativnosti zbrajanja i množenja. • Elementi skupa . prekrivaju čitav brojevni pravac.3333333333.. Može se napisati u obliku razlomka. tj. • Skup • Skup je gust. te distributivnost množenja prema zbrajanju.

\! te u nekom konkretnom slučaju može imati na primjer oblik gdje je grafički prikaz takve funkcije u koordinatnom sustavu prikazan na priloženoj slici (gore desno). Karakteristične vrijednosti kvadratne funkcije Kvadratna funkcija se najčešće zapisuje u obliku f(x) = x^2 . Pri tome razlikujemo slobodnu veličinu ili nezavisnu varijablu x koja poprima vrijednosti iz skupa domene funkcije (skupa elemenata vrijednosti varijable za koje je funkcija definirana) i zavisnu varijablu y koja poprima vrijednosti iz skupa kodomene funkcije. O kodomeni funkcije govorimo često kao i o skupu vrijednosti funkcije. Uobičajeno je govoriti i o preslikavanju elemenata iz domene funkcije u kodomenu funkcije. a o funkciji kao o procesu pridruživanja gdje se svakom elementu iz domene funkcije pridružuje jedan i samo jedan odgovarajući element iz kodomene funkcije.x .2\. pojednostavljeno. . gdje su jedne od njih polinomne funkcije gdje je funkcija y=f(x) izražena u obliku polinoma određenog stupnja a kvadratna funkcija je polinomna funkcija gdje je najveća potencija n=2. Postoje brojne vrste funkcija. podrazumijeva ovisnost jedne veličine o drugoj.Kvadratna funkcija 22 Kvadratna funkcija Matematička funkcija y=f(x).

x-os koordinatnog sustava. Tjeme grafa funkcije U primjeru datu kvadratnu funkciju možemo razmatrati i kao parabolu osnovnog oblika no pomaknutu iz središta koordinatnog sustava.5 i y=-2. No. razmatrajući funkciju na prvi pogled je vidljivo da se ona može prikazati u obliku umnoška dva binomna člana kao gdje će očito vrijednost funkcije biti jednaka nuli za i . odn. nultočke grafa funkcije za koje funkcija poprima vrijednost nula. međutim.Kvadratna funkcija 23 Nulišta funkcije U analizi osobina neke funkcije uobičajeno je najprije naći nulišta funkcije. Ukoliko graf funkcije zaista siječe apscisu. . Naime. gdje je p poluparametar parabole. ukoliko graf funkcije ne siječe x-os tada niti odgovarajuća kvadratna jednadžba neće imati realna rješenja. odn. nultočke grafa funkcije možemo naći neposredno iz same funkcije. odn. već će se rješenja nalaziti u domeni kompleksnih brojeva. Iz funkcije zadane sa može se naći redom odakle slijedi da su koordinate tjemena T grafa funkcije određene koordinatama x=0.25 te govorimo o grafu funkcije čije je tjeme "pomaknuto" izvan središta koordinatnog sustava. U jednostavnijim slučajevima nulišta funkcije. tada će nulišta funkcije biti realni brojevi jer su i rješenja kvadratne jednadžbe realna. U prikazanom slučaju to vodi rješavanju kvadratne jednadžbe rješenja koje su : Točke i predstavljaju zato nultočke grafa funkcije .

a ovisno o predznaku vodećeg člana funkcije. odnosno što predstavlja neposrednu vezu poluparametra parabole p i vodećeg člana a polinoma kvadratne funkcije. Diferencirajući funkciju nalazimo da je odakle slijedi da je Ekstrem funkcije postoji za dy/dx=0 što vrijedi za x=1/2. nadalje. a to je upravo x koordinata tjemena parabole u grafu. Ekstrem funkcije može se naći i na drugi način. članovi a. Paraboli s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava i osnosimetričnoj u odnosu na y-os koordinatnog sustava odgovara tjemena jednadžba oblika odakle slijedi da je Uspoređujući parabolu s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava kao grafa odgovarajuće kvadratne funkcije nalazimo da je gdje je evidentno . valja napomenuti da paraboli definiranoj tjemenom jednadžbom odgovara inverzna kvadratna funkcija oblika gdje će sada. odn. očito se zaista radi o minimumu funkcije što se evidentno vidi i iz grafa funkcije. naravno. Za funkciju to će biti minimum funkcije (a>0) koji se na grafu funkcije nalazi u točki gdje je smješteno tjeme funkcije T. druga derivacija za svaki x veća od nule. Konačno. Kako je. Valja samo ustanoviti vezu između odgovarajućih članova polinoma kvadratne funkcije te poluparametra p parabole. Parabola i kvadratna funkcija Parabola je kao krivulja de facto graf kvadratne funkcije.Kvadratna funkcija 24 Ekstremi kvadratne funkcije Kvadratna funkcija ima jedan ekstrem. Do odgovarajuće sličnih odnosa može se doći i razmatranjem parabole. odgovarajućeg grafa kvadratne funkcije s pomaknutim tjemenom izvan središta koordinatnog sustava. a uz zadržavanje svih odgovarajućih ekvivalentnih odnosa. b i c poprimiti neke druge vrijednosti. . minimum ili maksimum funkcije.

2006. električna energija pohranjena u kondenzatoru ovisi o njegovu kapacitetu i kvadratu napona koji postoji na njegovim oblogama i td. Eksponencijalna funkcija U matematici eksponencijalna funkcija je funkcija y = ex gdje je broj e prirodna konstanta i baza prirodnih logritama. Copić A. • Antoliš S. Eksponencijalna funkcija . monotono je rastuća porastom nezavisne varijable x. gdje se brzina rasta povećava kako raste x.. Literatura • Gusić J. Školska knjiga. Graf funkcije (slika desno) leži iznad x-osi. Zagreb. vrlo često nalazimo u prirodi u različitim fizikalnim sustavima jer je.. električna snaga na otporniku ovisna je o veličini otpora i kvadratu struje koja prolazi kroz njega.. Inverzna funkcija eksponencijalne funkcije je funkcija prirodnog logaritma y = ln(x) te se u starijim izvorima eksponencijalna funkcija spominje kao antilogaritamska funkcija. međutim. "Matematika 4". Zagreb. Brzina rasta funkcije je u svakoj točki jednaka vrijednosti funkcije u toj točki..Kvadratna funkcija 25 Značaj kvadratne funkcije Razmatranje svojstava kvadratne funkcije često je na neki način uvod u analizu sve složenijih matematičkih funkcija i uvod u matematičku analizu općenito. 2006. Funkcija y = ex je definirana unutar cijelog skupa realnih brojeva. Kvadratnu funkciju. na primjer. Pavković B. ali joj se asimptotski približava kako x teži prema sve manjim negativnim vrijednostima. "Matematika 2". Mladinić P. Školska knjiga. u svakom ubrzanom gibanju prijeđeni put ovisan o kvadratu vremena.

Za sve funkcije takvih svojstava vrijedi da je: • strmina. Štoviše. Isto takvo svojstvo imaju i funkcija oblika Kex gdje je K konstanta. Eksponencijalna funkcija se može također izraziti i kao limes: Kako n raste. • brzina porasta funkcije za vrijednost slobodne varijable x jednaka vrijednosti funkcije u x. • eksponencijalna funkcije rješenje diferencijalne jednadžbe y ′ = y. Laplaceovu jednadžbu te jednadžbu jednostavnog harmoničkog gibanja. odn. i drugi oblici diferencijalnih jednadžbi nalaze rješenje u eksponencijalnim funkcijama uključivši Schrödingerovu jednadžbu. vrijednost limesa izraza se sve više približava vrijednosti ex (slika desno). nagib grafa funkcije u svakoj točki jednak vrijednosti funkcije u toj točki. . Jedinstveno svojstvo eksponencijalne funkcije može se izraziti pomoću jednakosti odnosno napisano drukčije Derivacija Važnost eksponencijalne funkcije u matematici i znanosti potječe uglavnom iz svojstava njezine derivacije koja ima svojstvo da je što znači da je funkcija ex ujedno i svoja derivacija.Eksponencijalna funkcija 26 Definicija Eksponencijalna funkcija ex može biti definirana kao niz potencija razvijenih u Taylorov red: Eksponencijalna funkcija (plavo) i vrijednost limesa za n=0 do n=8 (crveno).

1). eksponencijalna funkcija kompleksne varijable može se izraziti u obliku reda potencija gdje su realne vrijednosti zamijenjene kompleksnima: Koristeći ovu definiciju jednostavno je pokazati da jednakost vrijedi i u kompleksnoj ravnini. baza 2 (plavo) i baza ½ (cijan). a za x=1 vrijednost y funkcije upravo je jednaka bazi. Eksponencijalna funkcija u kompleksnoj ravnini Eksponencijalna funkcija može se definirati i u kompleksnoj ravnini na nekoliko ravnopravnih načina. Razmatrana kao funkcija definirana u kompleksnoj ravnini. eksponencijalna funkcija zadržava svoja osnovna svojstva: . a ne nužno broj e. Za eksponencijalne funkcije s drugim bazama vrijedi da je Graf funkcije y=ax za različite baze a: baza10 (zeleno). Neki od njih odražavaju iste izraze kao i za eksponencijalne funkcije realne varijable. baza e (crveno).Eksponencijalna funkcija 27 Eksponencijalna funkcija s realnim brojem a kao bazom Katkada se pojam eksponencijalne funkcije koristi općenitije za funkcije oblika gdje baza a može biti i bilo koji pozitivni realni broj. Svaka krivulja prolazi točkom (0. Na primjer.

Eksponencijalna funkcija može biti i periodička kada je funkcija imaginarnog argumenta perioda jer vrijedi 28 i gdje su a i b realne vrijednosti. crveno po bazi 10. Školska knjiga.. Pavković B. "Matematika 4". gdje su i a i b kompleksne veličine. • Antoliš S. može se definirati i funkcija oblika ab. Naime.. Jednakost povezuje eksponencijalnu funkciju s trigonometrijskim funkcijama i dalje s hiperboličkim funkcijama. gdje možemo definirati općenitije da je za sve kompleksne brojeve z i w. Mladinić P.Eksponencijalna funkcija za sve kompleksne brojeve z i w.. 2006. 2006. "Matematika 2".. Copić A. Ovo je također višeznačna funkcija i identitet vrijedi ukoliko se uzme u obzir višeznačnost funkcije. Pojam prirodnog logaritma se može također proširiti i na funkciju kompleksnog argumenta ln(z). upravo zbog višeznačnosti funkcije općenito ne vrijedi pravilo množenja eksponenata za pozitivne realne brojeve Literatura • Gusić J. plavo po bazi 2 Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: . Logaritam Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. Školska knjiga. Štoviše. zeleno po bazi e.[1] Što pišemo na slijedeći način: Logaritamska funkcija po tri baze..

a posebno astronomije čineći neke teške računice mogućim. Termin antilogaritam je uveden pred kraj 17. Super logaritam ili hiper logaritam je inverzna funkcija super eksponencijalne funkcije. Napier je stvorio riječ logaritam. logaritmi su popunili važno mijesto u višoj. Logaritamske operacije Ukidanje eksponenta . Ovaj metod je doprinjeo u napretku nauke. Veruje se da je za neke konačne grupe diskretni logaritam vrlo teško izračunati. teoretskoj matematici. švicarski proizvođač satova je prvi primijetio logaritme. Antilogaritam se koristi da označi funkciju inverznu logaritmu (eksponencijalna funkcija. Super logaritam za x raste sporije i od dvostrukog logaritma za veliko x. dok je diskretne eksponencijale veoma lako izračunati. U početku. Piše se kao antilogb(n) i znači isto što i bn. Diskretni logaritam se pominje u teoriji konačnih grupa. Kasnije. stoljeća i iako se nikada nije pretjerano koristio u matematici. a antilogaritme "prirodnim brojevima". Pored svoje upotrebe u računima. zvučnu kovanicu koja je trebala označiti odnos: λoγoς (logos) i αριθμoς (arithmos) što predstavlja broj. Sve do upotrebe računara u nauci.Logaritam 29 Negativni logaritam se piše kao n = −logb x. Ova asimetrija ima primijene u kriptografiji. postojao je u tablicama dok nije izašao iz upotrebe. primjer njegove upotrebe je u kemiji gdje predstavlja koncentraciju protona (pH). Napier je logaritme zvao "umjetnim brojevima". Dvostruki logaritam je inverzna funkcija dvostruke eksponencijalne funkcije. Povijest Jost Birgi. odnosno stupnjevanje). Metod prirodnog logaritma je prvi predložio 1614 John Napier u svojoj knjizi Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio. ovaj metod je korišten u svim granama praktične matematike.

imaginarne jedinice broj i i broja pi. Broj -{e}. 3. ovaj broj iznosi: e ≈ 2. ovaj broj je još i transcendentan. pored neutrala zbrajanja i množenja 0 i 1. srce.Logaritam 30 Promjena osnove Prirodni logaritam Logaritam po bazi e (Eulerov broj) zovemo prirodnim logaritmom i pišemo kao ln umjesto log. wikipedia. org/ wiki/ :Broj . php?show=search_by_id& id=e15lXBA%3D Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Pozitivna vrijednost koja zadovoljava sljedeću jednadžbu : istovjetnost između ova tri slučaja dokazanа. wikipedia. Suma beskonačnog niza: gdje je -{n}-! faktorijela n.71828 18284 59045 23536 02874 71352 34678 2376732 6727 267 274728 3 39^˘654. Ovaj broj se sreće i kao dio Eulerovog identitetа: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. org/ wiki/ :Logaritam) prema pravilima Wikipedije.. References [1] http:/ / en. Dopunite ga (http:/ / en. Osim što je iracionalan i realan.se može definirati kao : 1. hr/ index. Broj e Broj e još nazvan i Eulerov broj ili Napierova konstanta je baza prirodnog logaritma je jedan od najznačajnijih brojeva u sadašnjoj matematici. 4.. Limes niza brojeva 2. e Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Izvori [1] http:/ / hjp. Do tridesetog decimalnog mjesta.

. Razvoj kartezijevog koordinatnog sustava značajno je doprinijeo daljnjem razvoju matematike i omogućio Newtonu Isaac Newton i Leibnitzu Gottfried Wilhelm Leibniz skoro otkriće diferencijalnog i integralnog računa.) koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena Cartesius. Premda je ideja bila utemeljena još 1637. Upravo je Descartes zato uveo novu zamisao određivanja položaja točke ili objekta u ravnini upotrijebivši dvije međusobno okomite osi kao mjerila. pripala je francuskom matematičaru Reneu Descartesu (1596.31 Drugi dio Kartezijev koordinatni sustav Povijest Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime.-1650. potonji nije objavio svoje otkriće. Kružnice. elipse i druge krivulje sada su prvi puta mogle biti opisivane “kartezijskim” algebarskim jednadžbama pomoću koordinata točaka krivulje u ravnini. godine odvojeno u dva zapisa Descartesa i Fermata. Otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava značilo je velik napredak u matematici povezujući najprije Euklidsku geometriju i algebru.

nacrtamo li dva međusobno okomita brojevna pravca.5. koji se sijeku u točki O i odredimo li na pravcima x i y jedinične točke E i F. . Svakoj točki ravnine dodijeljene su na taj način odgovarajuće koordinate koje nalazimo okomitim. brojevni pravac x zove se os x ili apscisa.0) ljubičasto. Koordinate svake točke u takvom sustavu zadate su uređenim skupom od 3 broja. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u ravnini. odn. a y vertikalan.5) plavo i ishodište (0. na primjer (3.uobičajeno x horizontalan. racionalni ili iracionalni ima jedinstveno mjesto na osi. na primjer x i y . Osi koordinatnog sustava dijele ravninu na četiri beskonačno velika dijela. (−1. a koordinata (jedna) će u tom slučaju određivati položaj točke na brojevnom pravcu koji je pridružen koordinatnoj osi. odn.1) crveno. Na svaku od osi smješten je brojevni pravac.−2.3) zeleno. Katkada govorimo skrećeno o x-osi ili y-osi. i tri orijentirane osi (x. a drugi na y-osi. os y. gdje svaki realni broj: cijeli. Kartezijske koordinate se zapisuju u zagradama u obliku uređenog para brojeva gdje prvi broj označava položaj osi na x-osi. a kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u prostoru gdje je takav koordinatni sustav definiran središtem koordinatnog sustava 0. gdje će takav prostor biti određen jednom osi uz izbor orijentacije osi i jedinične dužine. Na slici gore desno prikazane su tako četiri točke s njihovim odgovarajućim koordinatama u Kartezijevom koordinatnom sustavu i to: (2. o osima koordinatnog sustava. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav Točka O zove se ishodište koordinatnog sustava. “kvadranta”. (−3. tako da je /OE/=/OF/=1. ortogonalnim projekcijama koje iz odgovarajuće točke povlačimo na os x. gdje su koordinate date u određenom broju jediničnih duljina. a brojevni pravac y os y ili ordinata koordinatnog sustava. definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. y i z) s odgovarajućim jediničnim dužinama. od kojih je svaki omeđen s dvije odgovarajuće osi i naznačen rimskim brojevima od I do IV kako je prikazano na slici desno. odn. Kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav Kartezijev koordinatni sustav možemo izabrati i kao o jednodimenzionalni matematički prostor.Kartezijev koordinatni sustav 32 Kartezijev koordinatni sustav Nalik zemljopisnoj karti gdje je položaj nekog mjesta određen s dva podatka: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom.

iB tada će polovište dužine Koordinate težišta trokuta Neka je trokut ABC smješten u Kartezijevom koordinatnom sustavu i određen točkama s koordinatama A B iC . . U četverodimenzionalnom matematičkom prostoru na primjer. no ukoliko se koriste tada je uobičajeno treću. a koordinate svake točke u takvom matematičkom prostoru bit će određene uređenim skupom od četiri broja. a preostalu. y. Polovište dužine Neka je dužina zadana točkama A i B i njihovim koordinatama A imati koordinate i . 5) koji označavaju odgovarajuće koordinate u trodimenzionalnom matematičkom prostoru. Neposredne primjene i svojstva Udaljenost između dviju točaka u ravnini Udaljenost dviju točaka u ravnini određenih Kartezijevim koordinatama i je što je na neki način izraz Pitagorina poučka iskazanog u Kartezijevom koordinatnom sustavu. gdje su koordinate predstavljene orijentiranim okomitim udaljenostima od neke točke do odgovarajuće ravnine. . Na isti način je uobičajeno x-os i y-os postaviti u horizontalnu ravninu. postojat će četiri osi x. 33 Kartezijev višedimenzionalni koordinatni sustav Slijedeći navedeni princip općenito se mogu koordinate točke odrediti i u n-dimenzionalnom matematičkom prostoru gdje će se pomoću n odgovarajućih koordinata definirati orijentirana udaljenost od točke do jedne od n hiperravnina. Konačno. nazvati aplikata. z i w. tada će težište trokuta imati koordinate i . trodimenzionalni koordinatni sustav dijelimo na osam područja. Prvi oktant je onaj gdje su sve tri poluosi pozitivne. U trodimenzionalnom koordinatnom sustavu nazivi osi (apscisa i ordinata) nisu uvjetovane. x-os postaviti okomito na njih. z-os.Kartezijev koordinatni sustav -1. omeđenih s odgovarajućim dijelovim ravnina. “oktanata”.

Kartezijev koordinatni sustav

34

Udaljenost između dviju točaka u prostoru
Udaljenost dviju točaka u prostoru određenih u trodimenzionalnom Kartezijevom koordinatnom sustavu and je

što se može utvrditi primjenom Pitagorina poučka

Translacija
Skup točaka u ravnini, na primjer trokuta ABC, može se pomaknuti u ravnini uz očuvanje međusobnih udaljenosti i orijentacije uz dodavanje utvrđenog parova bojeva (X,Y) Kartezijevim koordinatama svake točke skupa. Ukoliko su koordinate točaka trokuta A(x’, y’), B(x’’, y’’) i C(x’’’, y’’’) tada će translatirani, odn. pomaknuti trokut imati koordinate A’(x’+X, y’+Y), B’(x’’+X, y’’+Y) i C’(x’’’+X, y’’’+Y)

Uvećanje, smanjenje
Želimo li u Kartezijevim koordinatama neki lik prikazati većim ili manjim tada valja sve koordinate svih točaka pomnožiti faktorom proporcionalnosti, nazovimo ga m. Ukoliko su koordinate točaka koje određuju dužinu AB, A(x’, y’) i B(x’’, y’’) tada će nove koordinate točaka koje određuju dužinu A’B’ biti A’(mx’, my’) i B’(mx’’, my’’). Ukoliko je m>1 dobiveni lik će biti veći, a ukoliko je m<1 dobiveni lik bit će manji od izvornog lika.

Prikaz krivulja u koordinatnom sustavu u ravnini
U Kartezijevom koordinatnom sustavu jednostavno se prikazuju krivulje u ravnini (kružnica, elipsa, parabola i td.) te različite funkcije (linearne, polinomne, eksponencijalne, trigonometrijske i td.). Prikazujući na primjer kružnicu u Kartezijevom koordinatnom sustavu ustanovljavamo da za svaku točku kružnice vrijedi da je

te će prema tome jednadžba kružnice polumjera 2 (slika desno) biti

Kartezijev koordinatni sustav

35

Prikaz vektora u Kartezijevim koordinatama
Točka u prostoru opisanom Kartezijevim koordinatama može definirati vektor. Vektor pomaka, na primjer r, može imati hvatište u ishodištu Kartezijeva koordinatnog sustava i vrh u točki u prostoru. Strelica koja pokazuje prema vrhu vektora definira smjer vektora (smjer pomaka), a ortogonalne projekcije na osi x, y i z odgovarajući pomak u x, y ili z smjeru. Dužina samog vektora tada je apsolutna veličina pomaka u prostoru , a također možemo zapisati da je , gdje su i, j i k jedinični vektori u smjeru x, y i z osi. Vektor u Kartezijevom trodinemzionalnom prostoru određen je na taj način u cijelosti uređenim skupom od četiri veličine (r, x, y, z). Ovakav prikaz vektora uveo je Sir William Rowan Hamilton.

Primjene
Svaka os može u praktičnoj primjeni prema potrebi imati različite mjerne jedinice (kilograme, sekunde, vate, itd), što znači da Kartezijevim koordinatnim sustavom možemo prikazivati ne samo krivulje, likove i geometrijska tijela u dvodimenzionalnom, odnosno trodimenzionalnom prostoru, već da možemo prikazivati i sve moguće ostale varijable (masa, vrijeme, energija, sila i mnoge druge). Premda je teško vizualizirati četvero i višedimenzionalne prostore, algebra Kartezijevih koordinata može se jednostavno proširiti na četiri ili više varijabli tako da se mogu izvršiti izračuni vrijednosti funkcija i s četiri ili više varijabli. Takva algebra definira geometriju višedimenzionalnih prostora.

Značaj
Kartezijeve koordinate su temelj analitičke geometrije i osiguravaju geometrijsku interpretaciju za brojna područja matematike kao što su linearna algebra, kompleksna analiza, diferencijalna geometrija i td. Jedan od najpoznatijih primjera je koncept grafičkog prikaza ili grafa funkcije. Kartezijske koordinate su osnovno oruđe u mnogim područjima koja se bave geometrijom uključujući astronomiju, fiziku, tehničke struke, ekonomiju i drugdje. Premda je Descartes dao koordinatnom sustavu svoje ime, valja naglasiti da su se slični koordinatni sustavi koristili i prije njega uključivši Abu Rayhan Birunia te Perzijsku matematiku X i XI stoljeća. Nakon Descartesa razvijeni su i drugi koordinatni sustavi kao što su polarni, sferični, cilindrični i drugi.

Krivulja

36

Krivulja
Krivulja je neprekidna linija, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka. Ravninska krivulja je krivulja kojoj su sve točke u jednoj ravnini, npr. kružnica, elipsa, hiperbola, parabola, spirala, kardioda, astroida, cikloida, Gaussova krivulja, Arhimedova spirala. Prostorna krivulja je krivulja u prostoru, npr. loksodroma.
Cikloida nastaje gibanjem kružnice po pravcu.

Loksodroma je spirala na sferi.

Put po ortodromi i loksodromi Općenito Velikim krugovima koji opisuju Zemlju. Linije ekvatora i meridijana kao jedne od linija velikog kruga površine Zemlje. Veliki krug Veliki krug je krug na površini zemaljske kugle koji ima isti opseg kao i zemaljska kugla i dijeli ju na dva ista dijela. kao što su ekvator i svi meridijani središte se nalazi u centru Zemlje. Paralelama središte nije u centru Zemljine kugle te najkraći put između dvije točke na istoj paraleli nije njen luk nego dio velikog kruga (ortodroma) koji prolazi kroz obje točke. Zaključak Pri manjim udaljenostima između dvije točke na površini Zemlje nema velike razlike između ortodromskog i loksodromskog pravca puta i lakše je zadržati pravac po loksodromi presijecajući meridijane uvijek pod istim kutom. Putujući po ortodromi pravac se tijekom puta mora mijenjati jer veliki krugovi sijeku meridijane pod različitim kutovima.Ortodroma 37 Ortodroma Ortodroma je najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli. istodobno su i ortodrome i loksodrome. Ortodroma je najkraći put između dviju točaka na istom meridijanu. Luk ortodrome predstavlja najkraći mogući luk između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. Što je veća razdaljina između nekih dviju točaka na površini Zemlje duži je i put po loksodromi u usporedbi s putom po ortodromi. Pri velikim udaljenostima između dvije točke put po ortodromi se znatno skraćuje štedeći tako gorivo i vrijeme njegovog trajanja. Loksodroma Najkraći putovi po oksodromama Loksodroma je linija koja presijeca sve meridijane pod istim kutom (držanje istog pravca). .

Ortodroma 38 Vanjske poveznice Veliki krug Jednadžba pravca O pravcu se može razmišljati kao o najkraćoj udaljenosti između dvije točke ili kao o krivulji s beskonačno velikim radijusom zakrivljenosti. a kasnije i analitičke geometrije kakvu je danas poznajemo. nagib pravca a te odsječak b koji pravac određuje na y-osi. Pojmovi kao što su točke i pravci te njihovi jednostavni i složeniji odnosi u prostoru jedan su od temelja Euklidske geometrije. grafički prikaz svih točaka daje nam sliku pravca u ravnini. ordinati. Jednadžba pravca Implicitna jednadžba pravca Razmatramo li jednakost oblika ustanovit ćemo da postoji beskonačan broj parova x. Eksplicitna jednadžba pravca Preuredimo li implicitnu jednadžbu pravca u drugi oblik kako slijedi naći ćemo i eksplicitnu jednadžbu pravca koja se može zapisati i u obliku gdje a i b ovise o A. Kako svaki uređen par brojeva u kartezijanskom koordinatnom sustavu x0y određuje koordinate jedne točke. B i C na način da je Eksplicitna jednadžba pravca izravno prikazuje koficijent smjera pravca.y koji udovoljavaju jednakosti. odn. odn. a gore prikazanu jednadžbu nazivamo implicitnom ili općom jednadžbom pravca. .

a l odsječak na y-osi. naći ćemo i jednadžbu pravca u segmentnom obliku gdje su b i -b/a segmenti ili odsječci na y. Segmentna jednadžba pravca može se zapisati i u slijedećem obliku gdje su Druge oznake Ponekad se implicitna jednadžba pravca iskazuje u obliku gdje se tada eksplicitna jednadžba pravca prikazuje kao gdje je k koeficijent smjer pravca.Jednadžba pravca 39 Segmentna jednadžba pravca Preuredimo li jednadžbu pravca sada eksplicitnu u treći oblik kako slijedi Grafički prikaz pravca y=ax+b i njegovih odsječaka na osima x i y. odn. x-osi. .

Jednadžba pravca se u tom slučaju Pravac određen s dvije točke Pravac je po definiciji određen s dvije točke koje nisu jednake. a u slučaju gdje je funkcija oblika: . Linearna funkcija uključuje i proporcionalnu. odn. .Jednadžba pravca 40 Određenost pravca Pravac je u ravnini određen ili sa zadanom točkom kroz koju prolazi pravac i koeficijentom smjera ili s dvije zadane točke kroz koje pravac prolazi. Naime. Pravac određen točkom i koeficijentom smjera Neka je pravac određen točkom uobičajeno prikazuje u obliku . a jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke i prikazuje se uobičajeno u obliku . odn. a y zavisna varijabla gdje će nezavisna varijabla poprimati vrijednosti iz domene realnih brojeva i gdje će se svakom elementu domene pridružiti jedan i samo jedan odgovarajući element kodomene. Značaj Pravac. njegovu grafičku i matematičku interpretaciju nalazimo u brojnim područjima matematike i ne samo matematike. razmjernu funkciju oblika koju slijede brojni prirodni zakoni i pojave u svim područjima znanosti. i koeficijentom smjera a. funkciju nazivamo i linearnom funkcijom. a pravac grafom ili grafičkim prikazom takve funkcije. tada gore prikazani izraz možemo nazvati funkcijom gdje je Kodomenu nazivamo i područjem vrijednosti funkcije. nezavisna varijabla. razmotrimo li eksplicitni oblik jednadžbe pravca i ukoliko definiramo da je x slobodna promjenljiva veličina.

y2) na pravcu: Koeficijent smjera pravca određen je omjerom (Simbol delta. nagib pravca je strmiji u odnosu na x os. Δ. njegov koeficijent smjera nije definiran Algebarsko značenje Ako je y linearna funkcija od x. Ako je vrijednost koeficijenta pozitivna. k koeficijent smjera pravca.y1) i (x2. u matematici ima standardno značenje "promjene" ili "razlike". Točke s kojima se računa i njihov poredak mogu se odabrati proizvoljno. Definicija Koeficijent smjera pravca (obično označen slovom k) se definira kao promjena u y koordinati podijeljena s odgovarajućom promjenom u x koordinati između dvije točke (x1. gdje je x argument funkcije. koeficijent smjera pravca jednak je nuli • ako je pravac okomit na x os. pravac raste (za veću vrijednost koordinate x neke točke na pravcu povećava se i njena koordinata y). . Drugim riječima.Koeficijent smjera pravca 41 Koeficijent smjera pravca Koeficijent smjera pravca je mjera kojom se opisuje nagib pravca u Kartezijevom ili pravokutnom koordinatnom sustavu. u obliku jednadžbe . a ako je koeficijent negativan. Geometrijsko značenje Koeficijent smjera pravca se geometrijski može definirati kao tangens kuta što ga pravac zatvara s pozitivnim dijelom x osi. tad je koeficijent uz x koeficijent smjera pravca koji je graf funkcije y. Posebni slučajevi: • ako je pravac paralelan s x osi. a l odsječak na y osi.) Čim je vrijednost koeficijenta smjera veća (po apsolutnoj vrijednosti). pravac pada. pravac se može zapisati algebarski.

gdje je p poluparametar parabole.0) tada jednadžba oblika Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. .Parabola (krivulja) 42 Parabola (krivulja) Parabola je skup svih točaka u ravnini koje su jednako udaljene od zadane točke (žarišta) i zadanog pravca (ravnalice). Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. a žarište parabole ima koordinate F(p/2. tjeme parabole je u ishodištu koordinatnog sustava. Poluparametar parabole je udaljenost od žarišta do ravnalice. Jednadžba parabole Ukoliko je ravnalica parabole r okomita na apscisu njena je jednadžba x = -p/2. Parabola je krivulja koja nastaje presjekom stošca i ravnine.

Parabola (krivulja) 43 Parabolična putanja mlaza vode. tada je njezina jednadžba: . da je jednadžba tangente na parabolu . Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. Diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole odn. predstavlja tjemenu jednadžbu parabole. Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. Tangenta parabole Tangenta parabole kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T dobiva se: odakle slijedi da je na paraboli. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. tada diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole slijedi da je odakle slijedi da je .

tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom hiperbole. točke F1 i F2. 0) Hiperbola sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava. realnom osi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . da je jednadžba tangente na parabolu . Hiperbola (krivulja) Uz zadane dvije točke u ravnini. q). te duljinu 2a koja simetrično leži na dužini F1F2 uz uvjet 2a<d(F1. Numerički ekscentricitet hiperbole određen je kao Jednadžba hiperbole Jednadžba hiperbole sa središtem u S(0. tada hiperbolom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a.Parabola (krivulja) 44 odn. realnom poluosi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Jednadžba hiperbole sa središtem u S(p. F2). Smjestimo li središte hiperbole u središte koordinatnog sustava. q) Hiperbola sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p.

određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) i koja prolazi točkom T na hiperboli. 0) Tangenta hiperbole koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T nalazimo da je odakle slijedi da je na hiperboli. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente.Hiperbola (krivulja) 45 Tangenta hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(0. q) Tangenta hiperbole koja ima središte u točki S(p. Diferencirajući jednadžbu hiperbole te da je jednadžba tangente na hiperbolu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(p. Diferencirajući jednadžbu hiperbole nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente hiperbole .

tada elipsom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. oznaka: e). 0) Elipsa sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i poluosima 2a i 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . Uz zadane dvije točke u ravnini. ili velikom i malom poluosi gdje vrijedi i Jednadžba elipse Jednadžba elipse sa središtem u S(0. pogledajte Elipsa (figura). Numerički ekscentricitet elipse određen je kao Elipsa je određena velikom poluosi i ekscentritetom. F2). tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom elipse e. Elipsa: a = velika poluos b = mala poluos Parametri Smjestimo li središte elipse u središte koordinatnog sustava. točke F1 i F2 i duljinu 2a na kojoj su simetrično odabrane točke F1 i F2 uz uvjet 2a>d(F1. Elipsa je određena dvjema poluosima: velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b). Elipsa je zatvorena krivulja iz obitelji čunosječnica. Oblik elipse definira se njenim ekscentricitetom (ili eliptičnošću.Elipsa 46 Elipsa Ovo je glavno značenje pojma Elipsa. Za značenje u kontekstu književnosti.

Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je te da je jednadžba tangente na elipsu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente elipse Tangenta elipse sa središtem u S(p.Elipsa 47 Jednadžba elipse sa središtem u S(p. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente elipse Vidi također • Ekscentricitet • Prvi Keplerov zakon . q) Elipsa sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. 0) Tangenta elipse koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) i poluosima a i b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Tangenta elipse Tangenta elipse sa središtem u S(0. q) Tangenta elipse koja ima središte u točki S(p.

Krug je geometrijski lik omeđen kružnicom. dvije različite točke polupravca h ne mogu imati jednaku udaljenost od početka polupravca.q) Kružnica sa središtem u točki S(p. Posljedica Ako su B1 i B dvije točke polupravca h s početkom u A takve da AB =AB1 onda je B = B1. .Kružnica 48 Kružnica Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Aksiom prenošenja dužine Na datom polupravcu postoji jedna i samo jedna točka B takva da je dužina jednaka datoj dužini . Odnosno.0) Kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i polumjerom r određena je jednadžbom: koja se može prikazati i u segmentnom obliku . Jednadžba kružnice sa središtem u S(p.q) i polumjerom r određena je jednadžbom: ili prikazana u segmentnom obliku . Kružnica polumjera r  i promjera d te središtem u točki M Jednadžba kružnice Jednadžba kružnice sa središtem u S(0.

0) Tangenta kružnice koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T je: odakle slijedi da je na kružnici. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da je: odakle slijedi da je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente kružnice odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente kružnice . Tetiva je dužina koja spaja dvije točke kružnice. Središte kružnice O dijeli središnji pravac na dva polupravca koji imaju jednu zajedničku točku s kružnicom. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da te da je jednadžba tangente na kružnicu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente kružnice . Središnji pravac kružnice je pravac koji prolazi kroz središte kružnice. Promjer je tetiva na kojoj leži središte kružnice.Kružnica 49 Tangenta kružnice Tangenta kružnice sa središtem u S(0. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Definicija 1 Kružnica je skup svih točaka ravnine kojima udaljenost od date točke O na toj ravnini jednaka datoj dužini sa središtem u O i polumjerom r. odnosno središnji pravac i kružnica imaju dvije zajedničke točke. prema aksiomu prenošenja dužine. q) Tangenta kružnice koja ima središte u točki S(p. Dužina PQ koja spaja središnje simetrične točke kružnice naziva se promjer kružnice. postoji jedinstvena točka X takva da je OX = r. na svakom polupravcu čiji je početak točka O i leži u ravnini. Ako je PQ promjer kružnice onda je PO = OQ odnosno O je sredina promjera. Tangenta kružnice sa središtem u S(p. Opći pojmovi Neka je u ravnini data točka O i dužina r. q) i koja prolazi točkom T na kružnici određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Središnji pravac dijeli ravninu kružnice na dvije poluravnine odnosno točke kružnice dijeli na dva skupa: . Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom kružnice. Tada.

. Luk koji odgovara nultom kutu svodi se na točku. Površina ravnine omeđene kružnicom је 50 Središnji kut je dvostruko veći od perifernog kuta nad istom tetivom.Kružnica • skup koji leži u jednoj poluravnini • skup koji leži u drugoj poluravnini. Luk je dio kružnice koji pripada središnjem kutu.r) i pri tom C ≠ O i neka su točke A. gdje su (p. Teorem 1 Neka je data točka C i kružnica K(O. Središnji kut je kut kojemu je vrh u središtu kružnice. Točka A je s one strane točke O s koje je C. Tada od svih točaka križnice točka A ima najmanje . Udaljenost točke od kružnice Ako se točka C spoji s točkama kružnice K(O. Beskonačni skupovi ne moraju imati minimum i maksimum. 1/4. U slučaju C = O to je nulta dužina. B točke kružnice koje leže na središnjem pravcu. koja prolazi točkom C. Na primjer skup brojeva 1. Pravi kut je periferni kut nad promjerom. Punom kutu odgovara kao luk cijela kružnica. Točka A neka je s one strane s koje je točka O. Definicija 3 Minimum skupa udaljenosti date točke od skupa naziva se udaljenost te točke od skupa. q) koordinate točke središta kružnice Opseg kružnice је .r│ i CB = CO + r. Element koji nije manji ni od jednog elementa skupa je maximum (najveći) element skupa E. . gdje su A. U navedenom slučaju dužine AB i AC su minimum i maximumu u skupu dužina.r) dobije se beskonačan skup dužina za C ≠ O.. Ovi skupovi su polukružnice. a B sa suprotne strane. Polukružnica je luk koji odgovara ispruženom kutu. 1/2. Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju isto središte. 1/8. B točke kružnice koje leže na centralnom pravcu koji prolazi kroz C. ima maksimum a nema minimum. Postoji li u ovom skupu dužina od koje ni jedna dužina skupa nije manja i takva dužina koja nije manja ni od jedne dužine skupa? To su dužine CA i CB.. Definicija 2 Element m skupa E (u kome između elemenata postoji relacija < ili > ) koji nije veći ni od jednog elementa skupa naziva se minimum (najmanji element skupa E). a B sa suprotne strane od O. Kut između tetive i tangente povučene iz jedne točke kružnice jednak je perifernom kutu nad tom tetivom Periferni kutevi nad istom tetivom su isti ili suplementni.. U pravokutnom koordinatnom sustavu jednadžba kružnice glasi: .a točka B najveće rastojanje od C i pri tome je: CA = │CO .

Presjek kružnica R – r < CO < R + r (R < r) • A je u B izvan K(C. Sve ostale točke su izvan prve kružnice. povuče središnji pravac CO ovih kružnica.R) i k(O. Tangiranje kružnica • CO = R + r <=> CO – r < R <=> CA = R Točka A druge kružnice pripada točkama prve kružnice.r = R <=> CB = r Točka B pripada prvoj kružnici sve ostale točke druge kružnice su unutar prve kružnice. Ako se odredi međusobni položaj ovih kružnica. • CO < R – r <=> CO – r < R <=> CB < R Sve točke jedne kružnice su unutar druge kružnice. CO > R + r CO = R + r R –r < CO < R + r CO < R – r (R > r) CO = R .r) • Nemaju zajedničkih točaka ako i samo ako je • CO > R + r (svaka od križnica je izvan druge kružnice) . 4.R) CO < R + r => CA < RA je u kružnici. dvije različite kružnice koje imaju zajedničku točku na pravcu dodiruju se. CO i R + r za R > r postoji jedan i samo jedan od ovih odnosa 1. s A. B označe točke druge kružnice i to sa A onu koja leži sa one strane od točke O s koje je točka C. Između dužina R – r. 5. Aksiom 2 Ako se jedan kraj luka nalazi u kružnici a drugi izvan je onda taj luk s kružnicom ima jednu i samo jednu zajedničku točku. • CO = R – r (R > r) <=> CO . 3. Teorem 2 Zajednička točka dviju kružnica koje se dodiruju leži na njihovom zajedničkom središnjem pravcu.r (R > r) Presjek kružnica je prazan skup • Za CO > R + r <=> CO – r > R <=> CA > R Sve točke jedne kružnice su izvan druge kružnice. Teorem 3 Dvije kružnice K(C. i obratno. za svaku od te dvije kružnice pa se one poklapaju. a s B točku druge kružnice.R) i k(O.Kružnica 51 Zajedničke točke kružnica Neka su zadane dvije kružnice K(C.r). Ako dvije kružnice imaju dijametralno raspoređene dvije zajedmočke točke M na pravoj CO onda su one dijametralno suprotne za svaku od te dvije točke koje leže na pravoj .R) • R – r < CO => CB > R B je van K(C. Ako dvije kružnice imaju zajedničku točku koja ne leži na središnjem pravcu imaju još jednu zajedničku točku. Za kružnice koje imaju jednu i samo jednu zajedničku točku i ona leži na pravcu CO kaže seda se one dodiruju izvana u točki A. 2.

Ukoliko znamo promjer kružnice. Teorem 4 Kako bi dvije kružnice imale zajedničke točke u slučaju da se središte prve kružnice nalazi 1. 52 References [1] http:/ / en. wikipedia. odnosno udaljenost od središta kružnice do crte kružnice. diametar). Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. CA < R < CB gdje su CA i CB odsječci na koje središte O dijeli promjer AB kružnice k(O. org/ wiki/ :Kružnica Promjer Promjer je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici. što je polovica promjera. na drugoj kružnici 2.r (kružnica manjeg promjera je unutar kružnic večeg promjera) • Imaju jednu i samo jednu zajedničku točku koja leži na zajedničkoj središnjem pravcu • CO = R + r sve točke kružnice osim zajedničke su izvan druge kružnice • R – r < CO < R + r imaju dvije i samo dvije zajedničke točke koje leže na raznim stranama središnjeg pravca. .14159 . možemo izračunati i površinu kruga unutar kružnice koristeći slijedeću formulu: ili gdje slovo označava promjer (lat. On je ujedno i skup polovišta međusobnmo paralelnih tetiva. a π (čita se pi) je iracionalan broj koji iznosi približno 3. R ≤ 2r 2. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.r). Slovo označava polumjer (radijus).Kružnica • CO < R . u drugoj kružnici potrebno je i dovoljno 1.

[1] prema pravilima References [1] http:/ / en. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. wikipedia.Luk (matematika) 53 Luk (matematika) Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom. org/ wiki/ :Luk . Duljina luka za pripadni kut α iznosi rπα/180. (matematika) Dopunite ga Wikipedije.

Tupokutan trokut ima jedan tupi kut. koristeći se gore navedenim svojstvima: • za jednakostranični trokut: • za jednakokračni trokut: • za raznostranični trokut: . i duljina treće stranice. pogledajte Trokut (razdvojba).pa iz toga °. gdje je stranica.54 Treći dio Trokut Ovo je glavno značenje pojma Trokut. Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina. a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. gdje je . zbroj duljina svih stranica se stoga može računati na tri načina. Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina.. Trokuti su. a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut.(Sukladnost ujedno znači jednakost). dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine kraka. Dolazimo na rješavanje linearne jednadžbe. tj. tj. kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut. kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kuteve. Trokute prema vrsti kutova dijelimo na:pravokutan. Zbroj sva tri kuta u trokutu uvijek iznosi °. Slijedeći poučak . • visina trokuta je dužina koja je okomita iz bilo kojeg vrha na njemu suprotnu stranicu. tj. šiljastokutan i tupokutan trokut Pravokutan trokut ima jedan pravi kut. Ovaj ćemo zadatak riješiti koristeći svojastvo kuteva. Sukladnost se dokazuje poučcima o sukladnosti:S-S-S. Zahvaljujući ovom svojstvu trokuta možemo riješiti neke zadatke. iz čega uvrštavanjem proizlazi: slijedi: . i te stranice se nazivaju krakovi. po tom poučku. sukladni ako se podudaraju u tri stranice. Nadalje se definiraju još dvije karakteristične dužine: • srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta. 3 kuta i 3 vrha. Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste. stranica: raznostranični. Pravokutni trokut Opseg. Trokuti se dijele i prema vrstama jednakostranični te jednakokračni. . Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice. Površina S se tada računa kao . gdje su duljine pojedinih stranica. a . γ=? Primjećujemo da se u zadatku traži treći kut. Za druga značenja. duljina kraka. Dva ili više trokuta mogu biti sukladni. ako imaju tri jednake stranice. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima. gdje je Površinu S možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac): poluopseg trokuta. β=80°. primjerice : Ako je: α=60°. gdje je duljina stranice. a visina nad tom stranicom. Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih duljina. pa ćemo dobiti: °. Svojstvo kuteva trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut. to jest stranica-stranica-stranica. . a odatle slijedi da je . Npr.

(u praksi se rabe dvije notacije: ctg i cot za kotangens) . wikipedia. Kosinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. Trigonometrijske funkcije su sljedeće: Sinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne katete i hipotenuze pravokutnog trokuta.Trokut je K-S-K. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. trigonon = trokut + metron = mjera) je dio matematike koji proučava odnose među segmentima pravaca (dužinama) i kutovima trokuta na ravnini (ravninska trigonometrija) ili na površini kugle (sferna trigonometrija). Zatim je poučak S-K-S. (u praksi se rabe dvije notacije: tg i tan za tangens) Kotangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće i nasuprotne katete pravokutnog trokuta. 55 References [1] http:/ / en. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. kut-stranica-kut. tj. org/ wiki/ :Trokut Trigonometrija Trigonometrija (grč. Tangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne i prilazeće katete pravokutnog trokuta.

html Sinus Sinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok.1) ((2-{k}--1/2)π. html [2] http:/ / lavica.Trigonometrija 56 Vanjske poveznice • Trigonometrijska kružnica [1] • Trigonometrijske funkcije (Ivan Slapničar. Matematika 1) [2] References [1] http:/ / andrej. Definira se kao odnos hipotenuze i suprotne katete nekog odgovarajućeg pravokutnog trokuta koji je izgrađen nad danim kutem.je cijeli broj. hr/ mat1/ predavanja/ node91. čiji se sinus određuje. org/ ostalo/ gimnazija/ math/ trigonometrija/ index. fizika.-1) neparna 2π Promjenjiva -{k}. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom -{k}-π π/4 -{k}-π ((2-{k}-+1/2)π. Sinus je trigonometrijska funkcija.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije . maksimumi Lok. fesb. Vidi još • Sinusoida Vanjske poveznice • Funkcija sinus na wolfram.

-1) parna 2π Promjenljiva -{k}.1) ((2k +1) π. org/ wiki/ :Sinus Kosinus Kosinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. . com/ ElementaryFunctions/ Sin/ [2] http:/ / en. wolfram.Sinus 57 Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.je cijeli broj. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom (2k +1 / 2) π π/4 -{k}-π (2kπ 0. Dopunite ga [2] prema pravilima Wikipedije. References [1] http:/ / functions. maksimumi Lok. wikipedia. Kosinus je trigonometrijska funkcija koja se za neki kut definira kao odnos duljina hipotenuze i pripadajuće katete nad njime konstruiranim pravokutnim trokutom.

com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. kao što je npr. za period T vrijedi: Animacija promjene perioda Mjerna jedinica SI za period je sekunda. Odnos prema drugim veličinama Period titranja frekvencije f: Period kružnog gibanja kutne brzine ω: Period vala valne duljine λ: gdje je v fazna brzina vala. wolfram. com/ ElementaryFunctions/ Cos/ Period Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene. . hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) References [1] http:/ / functions. To je najmanji vremenski interval nakon kojeg vremenska funkcija f(t) kojom se ta promjena opisuje poprima iste vrijednosti. harmonijsko titranje.Kosinus 58 Vanjske poveznice • Funkcija kosinus na wolfram. tj.

za određivanje korijena kubne jednadžbe potrebne su operacije s kompleksnim brojevima. Tako je . Kompleksni broj se aksiomatski definira kao uređen par realnih brojeva . . Iz potonjih formula slijedi da je . Formule zbrajanja. . Par se naziva imaginarna jedinica i označava simbolom . . Ništa manje važna nije primjena kompleksnih brojeva na čisto matematičke probleme. Iz ovog pravila proizlazi [[De Moivre|De Moivreova formula: . Množiti kompleksne brojeve je vrlo pogodno baš u ovom obliku: u množenju kompleksnih brojeva množe se njihovi moduli. množenje i dijeljenje kompleksnih brojeva definira se formulama: . ako je i . . Iako se kompleksnim brojevima ne izražavaju količine. . Euleru. Broj za . ako je i . njihovo uvođenje koristi u rješavanju problema sastavljenih u terminima realnih brojeva. Kompleksan broj čiji je realni dio jednak nuli naziva se čisto imaginarni broj. distributivnosti i asocijativnosti (kao i u slučaju realnih brojeva). gdje su a i realni brojevi. i piše se . kompleksni su brojevi uvedeni radi rješavanja kvadratne jednadžbe. istaknuti simbol. dijeljenja se postuliraju ovako: . operacije nad kompleksnim brojevima pod radikalima (korijenima) donekle se razlikuju od analognih operacija s realnim brojevima. a kompleksnog broja. problema o prolazu struje kroz vodič. kao što je to slučaj s realnim brojevima. na primjer. Leibnitz). množenja. Povijesno. Trigonometrijski oblik Ponekad je kompleksne brojeve pogodno pisati u trigonometrijskom obliku: . U kompleksnom broju broj se naziva realni dio. Zbrajanje. Realni brojevi predstavljaju poseban slučaj kompleksnih brojeva (kad je koeficijent uz jednak nuli). kada je onda je je argument se naziva modul kompleksnog broja. Operacije nad kompleksnim brojevima zadovoljavaju obične zakone komutativnosti.Kompleksni broj 59 Kompleksni broj Kompleksni brojevi su u izrazi oblika . Činjenica da kompleksni brojevi ne izražavaju veličine dala je povoda za idealističko tumačenje kompleksnih brojeva (G. Tako na primjer. piše se . o profilu krila aviona itd. Velika zasluga u smislu materijalističkog tumačenja kompleksnih brojeva pripada L. za . Međutim. a argumenti se zbrajaju. a broj je imaginarni dio.

Kompleksni brojevi oblikuju algebarsko zatvoreno polje. √-16=√16*√-1=4*i=4i. jer dva pomnožena eksponenta (+*+=+. Vrijedi sljedeća Eulerova formula: . logaritam kompleksnog broja i dr.Kompleksni broj Kompleksni se brojevi često predstavljaju vektorima u kompleksnoj ravnini (slika dolje). broj Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Označava se oznakom i. može se dobiti pomoću . takvog da je . tj. -*-=+) daju pozitivan eksponent. org/ wiki/ :Imaginarni . a kao što se vidi na gornjoj slici. te se još koristi kod kompleksnih brojeva: a + bi. intenzitet kompleksnog broja često označavamo kao apsolutnu vrednost. te ima vrijednost √-1. References [1] http:/ / en. npr. Modul. 60 Duljina vektora je modul kompleksnog broja. Geometrijski smisao brojeva vidi se na crtežu. a ne negativan. wikipedia. Imaginarni broj Imaginarni broj jest broj koji ne postoji u skupu realnih brojeva. Pitagorinog teorema. preko nje se definira stupnjevanje kompleksnih brojeva. udaljenost broja od ishodišta koordinatnog sustava: Kompleksni brojevi u trigonometrijskom obliku su usko povezani s eksponencijalnom funkcijom imaginarnog argumenta. Taj se broj koristi kad se treba odrediti vrijednost negativnog korijena. Polje kompleksnih brojeva je proširenje polja realnih brojeva pridruživanjem ovom polju elementa . Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. U sabiranju kompleksnih brojeva njihovi vektori se zbrajaju po pravilu paralelograma. Tu je vrijednost nemoguće dobiti kvadriranjem dva jednaka realna broja (i2=-1).

grane linearna algebra. moment količine kretanja. te se kao takve razlikuju od veličina koje imaju samo intenzitet i zovu se skalari. kod nekubičnih kristala. Vektor je pojam iz matematike..a Vektor se može predstaviti i polaznom točkom. a imaju pravac. One se matematički predstavljaju matricom. Ako je novi vektor AB'. duljine proporcionalne intenzitetu. rezultat je vektor koji je s prethodnim kolinearan. a čiji vrh pokazuje smjer na zadanom pravcu. električna vodljivost. Ukoliko je l samo nenegativno ili samo nepozitivno. ubrzanje.Vektor 61 Vektor Ovo je glavno značenje pojma Vektor. s početkom u točki A. a predstavlja strjelicom orijentiranom duž pravca. koeficijent difuzije. jediničnim vektorom koji određuje njegov smjer i intenzitetom: Ako ovdje ||AB|| zamijenimo sa l koji može biti bilo koji broj iz R. Tenzorske su veličine toplinska vodljivost. pogledajte Vektor (razdvojba). Fizikalne veličine čija vektorska vrijednost ovisi i od koordinate nazivaju se tenzorske. koji je uveden da bi se razlikovale veličine koje se pojavljuju u prirodi. dužinom). a skalarne masa. Tako su vektorske veličine brzina. Najpoznatiji su primjeri vezani za geometriju u prostoru gdje se vektor određuje pravcem. sila. temperatura. Definicija Vektor može biti definiran uređenim parom točaka. Za druga značenja. Fizikalno se tumačenje vektora obično svodi na trodimenzionalni prostor. u najjednostavnijem slučaju 3×3. smjer i intenzitet.npr. veličinom. obujam.. tada vrijedi: . smjerom i intenzitetom (iznosom. Tada je: . Tenzorskim se veličinama opisuju vektorske veličine u anizotropnoj sredini . Poopćeni vektor ne mora biti ograničen na tri dimenzije. Vektorske veličine su veličine određene s tri ili više parametara. indeks loma itd. Ukoliko je l neki broj različit od ||AB||. Recimo da su to A i B iz Rn. definiran je polupravac. definirali smo pravac koji prolazi kroz točku A a za vektor pravca ima vektor AB. Vektor se u n-dimenzionalnom prostoru opisuje sa n parametara.

Na primjer. mogu uvesti aritmetičke operacije. Ova je operacija komutativna. a skalari koji čine vektor zajedno sa informacijom o njihovoj poziciji u uređenoj n-torci koordinate vektora. Pri tome se vektor predstavlja kao uređena n-torka skalara koji pripadaju nekom polju K. a2 je druga koordinata vektora itd. kao i svim ostalim elementima analitičke matematike. Na primjer: .Vektor 62 Nul-vektor Nul-vektor a0 je vektor čiji je intenzitet jednak nuli. Intenzitet vektora Intenzitet vektora se u euklidskoj geometriji definira kao kvadratni korijen zbroja kvadrata njegovih koordinata. Pojam n-dimenzionalni dolazi od činjenice da je vektor definiran pomoću n skalara. koje se u principu definiraju nad vektorima istih dimenzija. . Za svaki se ne-nul vektor a može odrediti odgovarajući jedinični vektor v iste orijentacije i smjera. Prostor ovih vektora se još naziva Kn. Operacije nad vektorima Nad vektorima se. Jedinični vektor Jedinični je vektor vektor čiji je intenzitet jednak jedinici. Slijede osnovne operacije nad vektorima. a1 je prva koordinata vektora. je jedan n-dimenzionalni vektor nad poljem K. Množenje vektora skalarom Množenje vektora = nekim skalarom =: je definirano kao množenje svake koordinate vektora tim skalarom. Označuje se kao nula s naznakom za vektor. Ovaj se postupak zove normiranje vektora.

Oduzimanje vektora bi se vršilo po sličnom principu: Pri čemu . . .Vektor 63 Zbrajanje vektora Uzmimo dva vektora : Zbrajanje vektora Oduzimanje vektora Njihovo se zbrajanje u principu definira kao zbrajanje komponenti sa istim indeksima. . gde je Pri ćemu će vektor c biti iz prostora .

. skalarno se množenje vektora definira kao broj umnoška svih parova koordinata dva vektora. Ovo zapravo znači da je intenzitet vektorskog proizvoda dva vektora jednak površini paralelograma koga čine ovi vektori. vektorski produkt nije komutativan. gdje je : kut između ova dva vektora. tj. Tj. Ovaj se zbroj i umnožak preuzimaju iz polja K. tj. . Razlika u odnosu na zbrajanje je ta što je rezultat skalarnog produkta dva vektora iz Kn u stvari jedan skalar iz K. vektorski produkt se lijepo ponaša prema množenju . Vektorski produkt Još jedan tip umnoška karakterističan za trodimenzionalne euklidske prostore (E3) je vektorski produkt. Konkretno za dva vektora a i b iz Kn bi umnožak k izgledao ovako: . gdje je Ovdje treba primjetiti da je skalarni produkt vektora također jednak pri čemu je ω kut između a i b. Ovo zapravo znači i: To jest da su dva vektora okomiti ako im je skalarni produkt jednak nuli. Definira se na sljedeći način: Jer su . . .Vektor 64 Skalarno množenje vektora Slično zbrajanju. gdje je skalarom slijeva. vektorski produkt dva vektora je okomit na njih same. koje imaju iste indekse. Kod vektorskog je produkta bitno primjetiti sljedeće osobine: . . i: vektori kanonske baze E3.

za praćenje koeficijenata linearnih transformacija. a vertikalne stupcima matrice. Ovo se zapisuje kao Ai.j ili A[i.j].j za sve 1 ≤ i ≤ m i 1 ≤ j ≤ n. i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. matrica je pravokutna tablica brojeva. Uvijek se prvo naznačuje redak. Član matrice A koji se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu se naziva (i. 1 × n matrica (jedan redak i n stupaca) se naziva vektor redak. Zapisuje se sa A po definiciji je: : Što znači da je vrijednost mješovitog produkta tri vektora jednaka volumenu paralelepipeda kojeg oni oblikuju. što ih čini ključnim konceptom u linearnoj algebri i teoriji matrica. Organizacija matrice Često se piše kako bi se definirala m × n matrica A čiji se svaki član A[i. Matrica sa m redaka i n stupaca se naziva m-sa-n matricom (kaže se i zapisuje da je formata m×n) a m i n su dimenzije matrice. Matrice se koriste za opisivanje linearnih jednadžbi. ili općenito.j] naziva ai. tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti. Matrice se mogu zbrajati. a m × 1 matrica (jedan stupac i . u kom slučaju imamo 0 ≤ i ≤ m − 1 i 0 ≤ j ≤ n − 1.j)-ti član matrice A. pa stupac. konvencija da i i j počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule. množiti i razlagati na razne načine.Vektor 65 Mješoviti produkt Mješoviti produkt vektora je ternarna matematička operacija koja uređenu trojku vektora iz E3 preslikava u skalar iz E. Definicije i notacije Horizontalne se linije u matrici zovu retcima. Međutim. Slijede neka osnovna svojstva mješovitog produkta: • • • • Vidjeti također • Vektorski prostor • Vektorsko polje Matrica (matematika) U matematici. kao i za čuvanje podataka koji ovise od dva parametra. Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo vektorom.

3 je 7. j] ). dimenzija m-sa-n. Na primjer: Operacije zbrajanja i množenja skalarom pretvaraju skup M(m. Zbrajanje i množenje matrica Zbrajanje Ako su dane matrice A i B. Element A[2. Na primjer: Množenje skalarom Ako uzmemo matricu A i broj c. izračunata zbrajanjem odgovarajućih elemenata (t. Množenje matrica Množenje dvije matrice je dobro definirano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice.Matrica (matematika) m redaka) se naziva vektor stupac. (A + B)[i. Ako je A matrica dimenzija m-sa-n.3] ili a2. ili vektor redak sa 9 elemenata. n. p stupaca) dan formulom: za svaki par i i j. j] ). (cA)[i. skalarni produkt cA se računa množenjem skalarom c svakog elementa A (t. j] = cA[i. j] + B[i. tada je njihov umnožak AB matrica dimenzija m-sa-p (m redaka. Na primjer: Množenje matrica ima sljedeća svojstva: . njihov zbroj A + B je m-sa-n matrica. 66 Primjer Matrica je 4×3 matrica. a B je matrica dimenzija n-sa-p. j] = A[i. Matrica je 1×9 matrica.j.j. R) svih m-sa-n matrica sa realnim članovima u realni vektorski prostor dimenzije mn.

ako su izabrane baze za svaki. Posebno. koja nastaje pretvaranjem stupaca u retke i redaka u stupce. ako su dane matrice A i B. to jest Atr[i. promatramo Rn kao skup stupaca ili n-sa-1 matrica. Transponirana matrica. Ovdje i u nastavku. linearno preslikavanje iz n-dimenzionog vektorskog prostora u m-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno m-sa-n matricom. Ako k-sa-m matrica B predstavlja drugo linearno preslikavanje g : Rm → Rk. kao što će dalje biti opisano. • (A + B)C = AC + BC za sve m-sa-n matrice A i B i n-sa-k matrice C (desna distributivnost). Rang matrice A je dimenzija slike linearnog preslikavanja predstavljenog sa A. m-sa-n matrice B i n-sa-p matrice C (asocijativnost). čak i ako su oba umnoška definirana. ona je ista kao dimenzija prostora generiranog retcima A. transponirana matrica Matrice mogu na zgodan način predstaviti linearne transformacije jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja. Vidjeti također • Rang matrice . Ovo slijedi iz gorepomenute asocijativnosti množenja matrica. tada matrica Atr predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (vidi dualni prostor). i također je iste dimenzije kao prostor generiran stupcima A. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom strukturom podataka u višim programskim jezicima. 67 Linearne transformacije. rang. takva da f(x) = Ax za svako x u Rn. Valja znati da komutativnost ne vrijedi u općem slučaju. koja je nekomutativna za n ≥ 2. • C(A + B) = CA + CB za sve m-sa-n matrice A i B i k-sa-m matrice C (lijeva distributivnost). skup M(n. tada je njihova kompozicija g o f također linearno preslikavanje Rm → Rn. j] = A[j. Vrijedi (A + B)tr = Atr + Btr i (AB)tr = Btr Atr. i] za svaki i i j. Kažemo da matrica A predstavlja linearno preslikavanje f. A je n-sa-m matrica Atr (nekad se zapisuje i kao AT ili tA). matrice m-sa-n. u općem slučaju je AB ≠ BA. i predstavljeno je upravo matricom BA. Općenito. R) svih kvadratnih matrica reda n je realna asocijativna algebra sa jedinicom. Za svako linearno preslikavanje f : Rn → Rm postoji jedinstvena m-sa-n matrica A.Matrica (matematika) • (AB)C = A(BC) za sve k-sa-m matrice A. Ako A predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dvije baze.

Oznaka za matricu identičnog preslikavanja je Id ili samo I. Druga se osobina može dokazati na sljedeći način: . Iz ove osobine također slijedi i: Primjer: Determinanta i inverz Determinanta ove matrice je uvijek 1. tj. množenje slijeva sa E-1 . ne mijenja ih. matrica pomnožena svojim inverzom uvijek daje E . gdje se ovom matricom može množiti samo slijeva odnosno samo zdesna. a ostali nule. Što se također može definirati i Kroeneckerovom deltom: . gdje je: Alternativni zapisi su: Osobine Množenje Jedna od bitnih osobina jedinične matrice En nekog prostora Kn × n jest ta da je ona jedina za koju vrijedi: Štoviše. m ≠ n. opće pravilo koje vrijedi za sve matrice . dok je ona sama sebi inverz. Ova se matrica označuje velikim slovom E a indeks koji može i ne mora stajati pored oznake označuje dimenziju iste. Ovo ne vrijedi za prostore Kn × m. vidi se da je matrica nad prostorom Kn × n komutativna. Ova se matrica još naziva matricom identiteta.Jedinična matrica 68 Jedinična matrica Jedinična matrica je u linearnoj algebri naziv za kvadratnu matricu kojoj su elementi na glavnoj dijagonali jedinice. jer množenjem s drugim matricama daje upravo njih kao rezultat množenja tj. nije bitno množi li se njome slijeva ili zdesna.

Pojam komplementaran rangu je defekt matrice. Svojstva ranga Rang m×n matrice je cijeli broj između 0 i min(m. a epimorfizam (surjektivno) ako i samo ako je r(L) = m. Determinantni rang matrice jednak je njenom rangu. Posebno je rang matrice jednak rangu njoj transponirane matrice. Rang redaka i rang stupaca svake matrice su jednaki. kraj dokaza Rang matrice Rang matrice je jedan od najvažnijih pojmova linearne algebre. Linearno preslikavanje L : Rn → Rm je monomorfizam (injektivno) ako i samo je r(L) = n. ova definicija se često koristi u uvodnim kolegijima linearne algebre. odnosno "punog ranga redaka" ako je r(A) = m. područja matematike. rang mjeri "punoću" matrice i njoj odgovarajućeg linearnog preslikavanja. te stoga za inverzibilne matrice kažemo i da su "punog ranga". a njegova dimenzija rangom stupaca. njihov zajednički rang se naziva i rangom danog linearnog preslikavanja i jednak je dimenziji njegove slike. dok njegovu dimenziju nazivamo rangom redaka. osim što na izvjesnom broju prvih mjesta duž glavne dijagonale stoje jedinice . odnosno kao dimenzija prostora koji generiraju (katkad se kaže i "razapinju") njeni stupci.rang polazne matrice jednak je broju jedinica u njenom tako svedenom obliku. Jedina matrica ranga nula je nul-matrica. odakle i slijedi zajednički naziv "rang". Najčešće se on definira kao dimenzija slike matrice. je sljedeći Teorem o rangu i defektu: Za svaku m × n matricu A je δ(A) + r(A) = n. Sve matrice linearnog preslikavanja između dva vektorska prostora u odnosu na proizvoljan par njihovih baza su ekvivalentne.Jedinična matrica 69 . Općenitije. Rang matrice je također jednak broju vodećih kolona u po redcima svedenom ešelonskom obliku matrice. Svaka matrica ranga k je umnožak inverzibilne matrice i matrice projekcije na neki k-dimenzionalni potprostor. Za m × n matricu kažemo da je "punog ranga stupaca" ako je r(A) = n. tada je P ranga k. rang dijagonalizabilne kvadratne matrice jednak je broju njenih ne-nul svojstvenih vrijednosti.n). odnosno najvećeg njenog ne-nul minora. Značajno svojstvo ranga matrice je i sljedeća Sylvesterova nejednakost: . Determinantni rang matrice je red najveće njene inverzibilne podmatrice. Kvadratna matrica reda n je ranga n ako i samo ako je inverzibilna. prostor redaka je vektorski prostor koji generiraju redci matrice. Jedan od najvažnijih iskaza o rangu matrice. matrica pomnožena jediničnom daje samu sebe . Analogno. Drugim riječima. Vektorski prostor koji generiraju stupci matrice naziva se i njenim prostorom stupaca. Definicija Postoji nekoliko ekvivalentnih definicija ranga matrice. Alternativno. rang matrice je najveći broj njenih linearno nezavisnih stupaca. koji ponekad naziva i osnovni teorem linearne algebre. U izvjesnom smislu. matrica se može rabeći elementarne operacije i nad redcima i nad stupcima svesti na točno jednu ekvivalentnu joj matricu čiji su svi elementi nule. uračunavajući kratnosti. Elementarne operacije nad redcima i stupcima matrice ne mijenjaju njen rang. Ako je 0≤k≤n i P matrica projekcije prostora Rn na neki njegov k-dimenzioni potprostor (ortogonalne ili duž bilo kojeg komplementarnog (n − k)-dimenzionalnog potprostora). Stoga ekvivalentne (i posebno slične) matrice imaju jednak rang.

dimenzija prostora stupaca. dimenzija prostora redaka. 70 Rang i sustavi linearnih jednadžbi Kronecker-Capelijev teorem tvrdi da je sustav linearnih jednadžbi Ax = b konzistentan ako i samo ako je rang proširene matrice sustava [ A : b ] jednak rangu matrice koeficijenata sustava A. Rang glatkog preslikavanja između dvije glatke mnogostrukosti u nekoj točki se definira kao (linearni) rang njegovog diferencijala. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava jednak n + 1 ili n. Posebno je za svake dvije m × n i n × p matrice A i B r(A) + r(B) − n  ≤  r(AB)  ≤  min(r(A). rang redaka. Rang umnoška AB je jednak rangu matrice A ako je B punog ranga redaka.Rang matrice r(B) + r(ABC)  ≥  r(AB) + r(BC). . ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava veći ili jednak r(A). r(B)). Konačno. tada će sustav u VSEO imati vodeću varijablu (pivot) u svakoj od jednadžbi i stoga je nužno konzistentan. tada sustav ima i slobodnih varijabli u svedenom obliku. mogu biti međusobno različiti ili ne biti definirani. B. Prema ovoj jednakosti je rang realne matrice jednak broju njenih ne-nul singularnih vrijednosti. Poopćenja Rang se definira i za matrice nad proizvoljnim prstenovima. U ovim poopćenjima. Umjesto njega. koji će ovisiti od svojstava matrice i konkretne primjene. determinantni rang. itd. sa jedinstvenim rješenjem ako je m = n ili beskonačno mnogo rješenja (koja čine afin potprostor dimenzije n − m ako je m < n). • Ako je r(A) = n. i rangu matrice B ako je A punog ranga stupaca. češće se koriste dekomopozicija po singularnim vrijednostima ili QR dekompozicija s pivotima. • Ako je r(A) < n. Rang matrice može ponuditi i dodatne informacije o broju rješenja linearnog sustava (formata m × n). to je prema teoremu o rangu i defektu i r(ATA) = r(A). kako je ker(ATA) = ker(A). Numeričko određivanje ranga uvijek uključuje i praktični izbor praga pomoću kojeg se određuje kad element jako male numeričke vrijednosti treba tretirati kao nulu. rang stupaca (najveći broj linearno nezavisnih stupaca). Numeričko izračunavanje Rang matrice se uvijek može izračunati Gaussovim postupkom eliminacije. tada su sve varijable vodeće u svedenom obliku. ali je u numeričkim izračunavanjima koja koriste aritmetiku pomičnog zareza ovaj postupak (LU dekompozicija) nestabilan. pa je ili nekonzistentan ili ima beskonačno mnogo rješenja. koja vrijedi za svake tri matrice A. na primjer: • Ako je r(A) = m. C formata takvog da su svi matrični produkti u nejednakosti definirani. pa je sustav ili nekonzistentan ili ima jedinstveno rješenje.

wikipedia. MayaSimFan. Gemini1980. Ivan Štambuk. Tycho Brahe Kružnica  Source: http://hr.org/w/index.org/w/index.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2766435  Contributors: Dtom. 9 anonymous edits Promjer  Source: http://hr. Tycho Brahe. Roberta F.wikipedia. Ivan Štambuk. SpeedyGonsales Kvadratna funkcija  Source: http://hr. Ivan Štambuk.wikipedia. Roza. Sombrero.org/w/index. Zmaj. Smiljan. 1 anonymous edits Injektivna funkcija  Source: http://hr. Tycho Brahe. Argo Navis. MayaSimFan.org/w/index. Lasta.wikipedia.wikipedia. 2 anonymous edits Krivulja  Source: http://hr. DarkoS.org/w/index.org/w/index. DarkoS..org/w/index. MayaSimFan Elipsa  Source: http://hr. Ivan Štambuk.wikipedia.wikipedia. 4 anonymous edits Sinus  Source: http://hr.php?oldid=2560648  Contributors: Tupars.php?oldid=2484400  Contributors: ALE! on Commons. 1 anonymous edits Parabola (krivulja)  Source: http://hr. SpeedyGonsales. 3 anonymous edits Kosinus  Source: http://hr.php?oldid=2782164  Contributors: Ivan Štambuk Slika (matematika)  Source: http://hr.php?oldid=2752008  Contributors: Frka. Raf 2.wikipedia.org/w/index. Ozi64. SpeedyGonsales.php?oldid=2560721  Contributors: Bracodbk.a. Svjetlana3.wikipedia.org/w/index.org/w/index. 2 anonymous edits Cijeli broj  Source: http://hr.php?oldid=2846956  Contributors: Angler. Fraxinus. Babalu. Maria Sieglinda von Nudeldorf.php?oldid=2774366  Contributors: Ivan Štambuk Rang matrice  Source: http://hr.org/w/index. Dubby. Jure Grm. SpeedyGonsales. Fraxinus Logaritam  Source: http://hr.wikipedia. Zmaj.php?oldid=2700226  Contributors: Ilija Pavlic.wikipedia. Deternamor. Kurtelacić. Prof saxx Trokut  Source: http://hr.org/w/index. Kubura. Ivan Bajlo.org/w/index. 14 anonymous edits Trigonometrija  Source: http://hr. Ivan Štambuk.wikipedia. SpeedyGonsales. Fraxinus.org/w/index.php?oldid=2663183  Contributors: Culo-sija.wikipedia. Stevo-88.wikipedia. Saxum. 2 anonymous edits Kompleksni broj  Source: http://hr.php?oldid=1816780  Contributors: Argo Navis. Tycho Brahe.org/w/index. Sanya. Xeniorn. Stazh.wikipedia.org/w/index. Zmaj.php?oldid=2788200  Contributors: Baqu11. SvekY. Dubravko1.org/w/index.php?oldid=1603536  Contributors: Ilija Pavlic. Vodomar. MayaSimFan.. 1 anonymous edits Geometrijski niz  Source: http://hr.org/w/index.org/w/index.org/w/index. SvekY. Raf 2. Ivan Štambuk. VKokielov. Duh Svemira. Dubravko1. Sombrero.wikipedia.wikipedia.php?oldid=2592279  Contributors: -vega. Kubura. Dubby. 1 anonymous edits Eksponencijalna funkcija  Source: http://hr. Raf 2. 5 anonymous edits Matrica (matematika)  Source: http://hr.wikipedia. Dubravko1. Argo Navis. F0ggY. Sanya. MayaSimFan. Argo Navis.php?oldid=2775276  Contributors: -vega. Donatus.php?oldid=2753214  Contributors: Argo Navis.org/w/index.org/w/index.wikipedia. SpeedyGonsales. Stazh.org/w/index. Donatus. Systat.wikipedia.org/w/index.org/w/index. Pokemon. Ilija Pavlic.php?oldid=2817762  Contributors: -vega. Jure Grm.wikipedia. 2 anonymous edits Jednadžba pravca  Source: http://hr..php?oldid=2587280  Contributors: Andre Engels. Saxum. Roza. Vhorvat. Donatus.wikipedia.php?oldid=2791368  Contributors: Tvrtko26 Vektor  Source: http://hr.a.org/w/index. Argo Navis. MayaSimFan.php?oldid=2662856  Contributors: BlackArrow.org/w/index. 21 anonymous edits Domena (matematika)  Source: http://hr.php?oldid=2662862  Contributors: Anton008. Ivo grdjan.org/w/index. 1 anonymous edits Period  Source: http://hr. Dubravko1.org/w/index.php?oldid=2753351  Contributors: Bracodbk. 1 anonymous edits . Ivan Štambuk. 8 anonymous edits Broj e  Source: http://hr.wikipedia. Sanya. SpeedyGonsales.org/w/index. 2 anonymous edits Kartezijev koordinatni sustav  Source: http://hr. Donatus. 2 anonymous edits Racionalni broj  Source: http://hr. Dubravko1. 1 anonymous edits Nula  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2419011  Contributors: Bethnim. Roberta F.org/w/index.wikipedia.org/w/index. 2 anonymous edits Surjektivna funkcija  Source: http://hr.org/w/index. Roza. Svjetlana3. Svjetlana3 Hiperbola (krivulja)  Source: http://hr.php?oldid=2758537  Contributors: Abyssus.php?oldid=2795929  Contributors: SpeedyGonsales. SpeedyGonsales. 4 anonymous edits Zbrajanje  Source: http://hr. Txus.wikipedia..wikipedia. Fraxinus. SpeedyGonsales.php?oldid=2803817  Contributors: Argo Navis.org/w/index.org/w/index. Dubby. Mozak. Generalisimus. Trudbenik.php?oldid=2794494  Contributors: 4ndY. Ivan Štambuk Kodomena  Source: http://hr.php?oldid=2652782  Contributors: Bracodbk.wikipedia. Kal-El. F0ggY.org/w/index.a. Sokac121.php?oldid=2673056  Contributors: Ivan Štambuk. 1 anonymous edits Jedinična matrica  Source: http://hr.php?oldid=2755857  Contributors: Ilija Pavlic. Dalibor Bosits. Tycho Brahe.wikipedia.php?oldid=2775611  Contributors: Argo Navis.org/w/index. 1 anonymous edits Bijekcija  Source: http://hr. Tycho Brahe.org/w/index. Argo Navis. Argo Navis.Article Sources and Contributors 71 Article Sources and Contributors Skup  Source: http://hr.php?oldid=2757689  Contributors: Ivan Štambuk. Kubura. Ivan T. Kurtelacić.php?oldid=2343612  Contributors: Ivan Štambuk Imaginarni broj  Source: http://hr. 4 anonymous edits Množenje  Source: http://hr.php?oldid=2781355  Contributors: Aradic-es. Stoos.wikipedia. 4 anonymous edits Realni broj  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2710762  Contributors: Aradic.org/w/index. Dubravko1.wikipedia.wikipedia.wikipedia. Ilija Pavlic.aparicio Koeficijent smjera pravca  Source: http://hr.wikipedia. 4 anonymous edits Prazni skup  Source: http://hr.org/w/index. Svjetlana3. Zmaj.wikipedia. Th dalibor.php?oldid=2660853  Contributors: Argo Navis. 3 anonymous edits Luk (matematika)  Source: http://hr.php?oldid=2720986  Contributors: Dubravko1.php?oldid=2789554  Contributors: Ilija Pavlic. Herr Mlinka.php?oldid=2819584  Contributors: Armend. Croq. Gdje je nestala duša svijeta. SpeedyGonsales.php?oldid=2781591  Contributors: Svjetlana3 Ortodroma  Source: http://hr. SpeedyGonsales.org/w/index. 4 anonymous edits Prirodni broj  Source: http://hr. Rosier.php?oldid=2826039  Contributors: Ivan Štambuk Funkcija (matematika)  Source: http://hr. Kubura. Ivan444. Jakiša Tomić.wikipedia.wikipedia.php?oldid=2812323  Contributors: AmyMirka.php?oldid=2254822  Contributors: Dubravko1. 1 anonymous edits Niz  Source: http://hr.wikipedia. Kubura. Kurtelacić.wikipedia.wikipedia.wikipedia. Roberta F. DarkoS. Ivan Štambuk.wikipedia.wikipedia.php?oldid=2832761  Contributors: -vega.wikipedia.

svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Datoteka:Wave period.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Paul August Datoteka:Venn A complement.svg  Source: http://hr. SpeedyGonsales.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system-with-circle. Booyabazooka.org/w/index.wikipedia.org/w/index.org/w/index.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Wave_period.org/w/index.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: K.svg  License: Public Domain  Contributors: Sl.svg  License: Public Domain  Contributors: ChaosNil Datoteka:Spherical triangle 3d opti.svg  License: Public Domain  Contributors: Kilom691.SVG  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.PNG  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Marcelo Reis Slika:Qfunction.wikipedia. Muffin.gif  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:sabiranje.php?title=Datoteka:Kompleksna-ravan.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jorge Stolfi Image:Cartesian-coordinate-system-with-circle.php?title=Datoteka:Oduzimanje.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Expo02.php?title=Datoteka:Elipse.org/w/index.wikipedia.org/w/index. Jalanpalmer Slika:Common Logarithms.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Sabiranje.org/w/index.gif  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov Image:Expo02.wikipedia. Yuval Madar.png  Source: http://hr. User:Lakeworks .php?title=Datoteka:Cartesian_coordinates_2D.wikipedia.0  Contributors: User:Zorgit Image:KUGSPI-9_Loxodrome. Gustavb Image:Coord system CA 0.wikipedia.svg  Source: http://hr.org/w/index. Licenses and Contributors Datoteka:Venn-diagram-AB.svg  Source: http://hr. Darapti Datoteka:Three by Four.Mori file:exp.5  Contributors: Cdang. Teox.vektora.vektora.php?title=Datoteka:Venn_A_intersect_B.svg  Source: http://hr. EugeneZelenko.svg  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Nullset.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.gif  Source: http://hr. Bolino Image:Cartesian coordinates 2D.org/w/index.org/w/index.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.wikipedia.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.png  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:N.org/w/index.php?title=Datoteka:Trokut_(trigonometrija). Yuval Madar Datoteka:Venn_A_union_B.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Three_by_Four. Licenses and Contributors 72 Image Sources. Kersti Nebelsiek.org/w/index. Kontos.php?title=Datoteka:Venn_B_minus_A.wikipedia.php?title=Datoteka:Cycloid_f.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Coord_system_CA_0.wikipedia.php?title=Datoteka:Common_Logarithms.org/w/index. 2 anonymous edits Slika:P math.svg  Source: http://hr.png  Source: http://hr.org/w/index.svg  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia. W!B: Datoteka:Kreis.php?title=Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.org/w/index.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Cepheus Datoteka:Venn_B_minus_A.wikipedia File:Cycloid f.wikipedia.wikipedia.org/w/index.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DemonDeLuxe File:Graf of linear equation. Marcelo Reis.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Greatcircle_Jetstream_routes.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Disambig.org/w/index. Romanm.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Pafcu Datoteka:Cartesian-coordinate-system.png  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.php?title=Datoteka:Matrica_hr.png  License: Public Domain  Contributors: Pietros Sacanis Datoteka:Slope picture.php?title=Datoteka:Cos.org/w/index.wikipedia.jpg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:GuidoB Slika:Disambig.vektora.wikipedia.php?title=Datoteka:Codomain.5  Contributors: User:Baumst Datoteka:Elipse.php?title=Datoteka:Surjection.wikipedia.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 3. 1 anonymous edits Slika:ParabolicWaterTrajectory.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Original uploader was Paul August at en. Lipedia.svg  Source: http://hr. Sl Datoteka:Bijection.wikipedia.wikipedia.PNG  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia Later versions were uploaded by Dcoetzee at en.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.png  License: Public Domain  Contributors: Andre Engels.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Derbeth. Superborsuk Datoteka:Kompleksna-ravan.wikipedia.org/w/index. EugeneZelenko. Ramac Datoteka:Bijective_composition.php?title=Datoteka:Slope_picture.php?title=Datoteka:P_math.wikipedia.wikipedia.gif  Source: http://hr.org/w/index.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Kreis.png  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:ParabolicWaterTrajectory.php?title=Datoteka:Bijective_composition. Manscher.belk Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.org/w/index. Ricky81682.5  Contributors: User:Pjacklam Image:Exp series.png  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: EnEdC.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:Venn_A_subset_B. Stanmar.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.wikipedia Datoteka:Matrica_hr. Bayo. Sl Datoteka:Codomain.svg  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Graf_of_linear_equation.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:KUGSPI-9_Loxodrome.php?title=Datoteka:Bijection.wikipedia.wikipedia.gif  License: GNU Free Documentation License  Contributors: w:de:Benutzer:Karl BednarikGerman Wikipedia User Karl Bednarik Datoteka:Greatcircle Jetstream routes.org/w/index. EugeneZelenko.wikipedia. Datoteka:Nullset.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jim.wikipedia.gif  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User 345Kai on en.org/w/index.lifeguard.png  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:oduzimanje. Duesentrieb.php?title=Datoteka:Exp.vektora.wikipedia.wikipedia.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:Injection.wikipedia.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Spherical_triangle_3d_opti.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DarkoS. Porao. Myukew.gif  Source: http://hr.org/w/index. Mike.wikipedia.svg  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia.org/w/index.png  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia. Luks. Hobo Lifting Aroma.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Exp_series.SVG  Source: http://hr. EugeneZelenko.5  Contributors: Cronholm144.php?title=Datoteka:Venn_A_union_B.php?title=Datoteka:Venn_A_subset_B.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Image:Cos.php?title=Datoteka:Sin.php?title=Datoteka:Polynomialdeg2.org/w/index.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Qfunction.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system.png  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia. WeFt Datoteka:Surjection.org/w/index.wikipedia.wikipedia.Image Sources.png  License: unknown  Contributors: Original uploader was Михајло Анђелковић at sr.org/w/index.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.png  License: unknown  Contributors: -vega Datoteka:Polynomialdeg2.svg  Source: http://hr.png  Source: http://hr. Ævar Arnfjörð Bjarmason Datoteka:Venn_A_intersect_B.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Abnormaal.org/w/index.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov File:Conicas2.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:SpeedyGonsales Image:Sin.svg  Source: http://hr.org/w/index.gif  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Spindled Datoteka:Quadratic function.php?title=Datoteka:Venn-diagram-AB.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Conicas2.svg  Source: http://hr.jpg  Source: http://hr. OsamaK Datoteka:Injection.wikipedia.php?title=Datoteka:Venn_A_complement. Rocket000.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.php?title=Datoteka:Quadratic_function.org/w/index.org/w/index.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Sven Datoteka:Trokut (trigonometrija).

org/ licenses/ by-sa/ 3. 0/ .0 Unported http:/ / creativecommons.Licencija 73 Licencija Creative Commons Attribution-Share Alike 3.