Čitanka broj 1

PDF generated using the open source mwlib toolkit. See http://code.pediapress.com/ for more information. PDF generated at: Mon, 21 Mar 2011 10:56:55 UTC

Contents
Articles
Treći dio
Skup Prazni skup Funkcija (matematika) Domena (matematika) Slika (matematika) Injektivna funkcija Surjektivna funkcija Bijekcija Kodomena Niz Geometrijski niz Prirodni broj Zbrajanje Nula Cijeli broj Množenje Racionalni broj Realni broj Kvadratna funkcija Eksponencijalna funkcija Logaritam Broj e 1 1 6 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 19 20 20 21 21 22 25 28 30 31 31 36 37 38 41 42 44 46

Drugi dio
Kartezijev koordinatni sustav Krivulja Ortodroma Jednadžba pravca Koeficijent smjera pravca Parabola (krivulja) Hiperbola (krivulja) Elipsa

Kružnica Promjer Luk (matematika)

48 52 53 54 54 55 56 57 58 59 60 61 65 68 69

Treći dio
Trokut Trigonometrija Sinus Kosinus Period Kompleksni broj Imaginarni broj Vektor Matrica (matematika) Jedinična matrica Rang matrice

References
Article Sources and Contributors Image Sources, Licenses and Contributors 71 72

Article Licenses
Licencija 73

pogledati aksiomatska teorija skupova. slova abecede. Definicija Na početku svog djela Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre. stvorena tek krajem 19. B. je danas sveprisutni dio matematičkog obrazovanja. Teorija skupova. Za dva skupa A i B kažemo da su jednaka i zapisujemo A = B ako imaju iste članove. Za rigorozniji i moderniji aksiomatski pristup skupovima. . redoslijed nabrajanja elemenata skupa je nebitan. Matematička disciplina koja proučava moguće skupove. skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih objekata smatranim cjelinom.za više detalja pogledati naivna teorija skupova. Iako se ovo čini jednostavnom idejom. Georg Cantor. je napisao sljedeću definiciju skupa:[1] Pod terminom skup smatramo bilo koju kolekciju M određenih. Skup. te kao ishodište iz kojeg gotovo cijela matematika može biti izvedena. različitih objekata m naše zamjedbe ili misli (koji će se zvati elementi skupa M) u cjelinu. principijelni tvorac teorije skupova. ljudi. skupovi su svejedno jedan od najvažnijih fundamentalnih koncepata u modernoj matematici. za razliku od multiskupa. je sadržajno bogata i aktivna. stoljeća. Skupovi se dogovorno označavaju velikim slovima A. ne može sadržavati više jednakih elemenata. Slično. vrsta: brojevi. C. drugi skupovi itd. Sve skupovne operacije čuvaju svojstvo jedinstvenosti elementa u skupu. itd. Objekte skupa također zovemo njegovim članovima. za razliku od slijeda ili tupla. Ovaj članak predstavlja kratak i osnovni uvod u ono što matematičari zovu "intuitivna" ili "naivna" teorija .1 Treći dio Skup U matematici. Teorija skupova se može shvatiti kao osnova nad kojom može biti izgrađena gotovo cijela matematika. teorija skupova. te se stoga u većini zemalja uvodi već u osnovnoj školi. Elementi skupa mogu biti raznih Matematički odnos između skupova se može vizualizirati Vennovim dijagramom.

Na primjer. prvih tisuću pozitivnih cijelih brojeva se mogu opisati simboličkom kraticom: {1. tada to simboliziramo sa odnosu na već definirane skupove. Na primjer. Za skupove sa mnogo elemenata ponekad se koristi skraćena lista.. dok skup B ima tri člana. Skup također može imati nula članova. Skraćeni zapis A = C se koristi za izražavanje takve jednakosti. iako naizgled trivijalan. plava} Dva različita opisa mogu definirati isti skup.. ali • i ." (Ponekad se umjesto dvotočke koristi vertikalna crta |.na primjer. skup A ima četiri člana. Na primjer. odnosno . Slično se skup parnih brojeva može opisati notacijom: {2. i matematičari interpretiraju ovaj opis kao "F je skup svih brojeva oblika – 4. kao i o mogućim ponavljanjima elemenata prilikom nabrajanja. Na primjer. u Kardinalnost skupa Svaki gore opisan skup ima konačan broj članova . za gore definirane skupove vrijedi B = D.. Dogovorno se skup također može definirati eksplicitnim nabrajanjem svih elemenata između vitičastih zagrada. bez nekog jasno izraženog "pravila" koje kazuje koji su elementi unutar ili van skupa. 6} = {11.) označava da se lista nastavlja na podrazumjevani način. . 3} D = {crvena. skup prirodnih brojeva je beskonačan. i stoga je A = ø. Takav skup zove se prazni skup i označava simbolom ø. na primjer: C = {4. 6. . 1000}.) Članstvo skupa Ako nešto jest ili nije element nekog pojedinačnog skupa.Skup 2 Opisivanje skupova Nemaju svi skupovi precizan opis . 6. Neki skupovi mogu biti opisani riječima. Na primjer. Složeniji skupovi se ponekad opisuju različitom notacijom.neki mogu jednostavno biti proizvoljne kolekcije. 11. 4. 11} = {11. 2. 2. Poput broja nula. skup A svih trostranih kvadrata ima nula članova.. prazni se skup pokazao kao poprilično važan u matematici. dvotočka (:) znači "takav da". 11}. Skup također može imati beskonačan broj članova . }. B je skup čiji su članovi boje francuske zastave. gore definirani skupovi A i C su identični. vrijedi: • i (budući da je 285 = 17² − 4). 3.. pri čemu specijalni simbol od tri točke (.na primjer. skup F čiji su članovi prvih dvadeset brojeva koji su za četiri manji od kvadrata cijelog broja. 1. pošto imaju jednake članove. pa se skupovi svrstavaju u . {6. bijela. Relacija ekvipotencije je relacija ekvivalencije. 8. i 0 ≤ n ≤ 19} U ovom opisu. može biti opisan na sljedeći način: F={ – 4 : n je cijeli broj. Identitet skupa ne ovisi o redoslijedu nabrajanja elemenata skupa. Kaže se da su dva skupa ekvipotentna (imaju isti kardinalitet ili su jednakobrojni ili su bijektivni) ako postoji bijekcija iz jednoga skupa u drugi skup... Na primjer. Slično. takvih da je n cijeli broj u opsegu od 0 do 19 inkluzivno. na primjer: A je skup čiji su članovi prva četiri cijela broja.

b . -2. Jedan od njih je već spomenuti prazni skup. a "veći" skupovi su neprebrojivo beskonačni (kraće neprebrojivi). te izgovara što se čita kao B je nadskup od A. Na primjer. 2. Može se.. B uključuje A ili B sadrži A. skup svih pravih i nepravih razlomaka). 1. negativnih ili nule). 3. označava skup svih cijelih brojeva (bilo pozitivnih. označava skup svih prirodnih brojeva.}. Drugim riječima. je skup svih realnih brojeva. 3.klasa kojoj pripada skup S zove se kardinalni broj skupa S i oznčava se sa ili card S ili #S. iako se prosti mogu zapisati u obliku razlomka. Međutim. tada se za A kaže da je podskup od B. • • Prazni skup je podskup svakog skupa i svaki skup je sam svoj podskup: • • Posebni skupovi Neki istaknuti skupovi imaju izuzetnu matematičku važnosti i toliko se često koriste da su dobili posebna imena i notaciju.. Ako je A podskup i nije jednak skupu B. = {1. Za skup koji je ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom prirodnih brojeva kažemo da je prebrojivo beskonačan (kraće prebrojiv). ili rjeđe = {0.. 3 Podskup Ako je svaki član skupa A također član skupa B. -1. (A je . premda vrijedi brojevi općenito koriste manje od ostalih skupova izvan teorije brojeva i srodnih disciplina. Stoga je = {. . piše se A je sadržan u B.}. 1.Skup disjunktne klase . zapisuje s . .. Stoga je i b ≠ 0}. Međutim. 2. te se stoga češto preferira korištenje eksplicitnijih simbola i (B je pravi nadskup od A). Ovaj skup uključuje sve racionalne i iracionalne brojeve (tj.. .. također. u nekoj literaturi ovi se simboli čitaju isto kao za prave podskupove i nadskupove.}. 0. brojeve koji se ne i √2).. 2. .. A je podskup od B Primjeri: • Skup svih žena je pravi podskup skupa svih ljudi. zapisati Relacija između skupova uspostavljenu sa pravi podskup od B) ili i i zove se inkluzija. tada se za A kaže da je pravi podskup skupa B.. Svi cijeli brojevi su u ovom skupu pošto se svaki cijeli broj a može izraziti kao razlomak . ne postoji samo jedna vrsta beskonačnosti. • i = { : a. Neki od ostalih su: • • • • označava skup svih prostih brojeva. označava skup svih racionalnih brojeva (tj. kao što su • je skup svih kompleksnih brojeva. Svaki od ovih skupova brojeva je beskonačan. .

zelena} • {1. tada za A i B kažemo da su disjunktni. i . zelena} = {zelena} • {1. djeljivi s 3. kao i skup svih prirodnih brojeva koji su parni. 2} U {crvena. 2} ∩ {crvena. je skup svih elemenata koji su članovi ili skupa A ili skupa B. 2} Neka osnovna svojstva unije: • • • • A U B   =   B U A A  je podskup skupa  A U B A U A   =  A A U ø   =  A Presjek Novi se skup također može konstruirati određivanjem "zajedničkih" elemenata obaju skupova. 4 neparni. bijela.Skup Prebrojivo beskonačni skupovi su. Dva se skupa mogu "zbrojiti". 2. označena sa A U B. crvena. 2} Neka osnovna svojstva presjeka: • A ∩ B   =   B ∩ A . bijela. crvena. djeljivi 4. bijela} = {1. Unija skupova A i B. 2} = {1. bijela. 2. je skup svih elemenata koji su članovi i skupa A i skupa B. Primjeri neprebrojivo beskonačnih skupova su Unija Postoji nekoliko načina za konstruiranje novih skupova od već postojećih. bijela} • {1. Presjek skupova A i B. bijela} = ø • {1. Ako je A ∩ B  =  ø. 2} = {1. 2. itd. zelena} = {1. skupovi . Unija skupova A i B Primjeri: • {1. 2. Presjek skupova A i B Primjer: • {1. zelena} U {crvena. 2} ∩ {1. green} ∩ {crvena. na primjer. označen sa A ∩ B. 2} U {1.

smatraju se podskupovima nekog danog univerzalnog skupa U. P skup parnih brojeva. Potrebno je uočiti da je valjana operacija "oduzimanja" članova koji nisu u skupu.3} . bijela} = {1. 2} {1. 2. tada komplement skupa P u U iznosi N. Neka osnovna svojstva komplementa: • • • • • A U A′ = U A ∩ A′ = ø (A′ )′ = A A − A = ø A − B = A ∩ B′ . AC ili . 2} − {1. (ili B \ A). je skup svih elemenata koji su članovi skupa B. poput micanja elementa zelena iz skupa {1.Skup • A ∩ B  je podskup skupa  A • A ∩ A   =   A • A ∩ ø   =   ø 5 Komplementi Dva se skupa također mogu "oduzeti". U − A zove se apsolutni komplement ili jednostavno komplement skupa A. zelena} − {crvena. i označava s A′. 2} − {crvena. Relativni komplement skupa A u skupu B Komplement skupa A u skupu U Primjeri: • • • • {1.takva operacija nema učinka. bijela. U takvim slučajevima. a N skup svih neparnih brojeva.2. Relativni komplement skupa A u skupu B (još se koristi i naziv skupovna razlika skupova B i A). označeno sa B − A. zelena} = {1. svi skupovi koji se promatraju. U određenim postavkama. ili ekvivalentno. 2} = ø Ako je U skup svih cijelih brojeva. 2} {1. P′ = N. ali nisu članovi skupa A.

za neko svojstvo.. i uvedenim od strane grupe Bourbaki (specifično André Weil] 1939. Leeds. Mineola. 1991. U aksiomatskoj teoriji skupova se njegovo postojanje postulira aksiomom praznog skupa. sljedeće dvije tvrdnje zadovoljene: • za svaki element skupa V svojstvo je zadovoljeno .J.. Naive Set Theory. izvedenim iz slova Ø danske i norveške abecede. p. Kartezijev produkt skupa A i praznog skupa je prazni skup: ∀A: A × ∅ = ∅ • Jedini podskup praznog skupa jest sam prazni skup: ∀A: A ⊆ ∅ ⇒ A = ∅ • Broj elemenata praznog skupa (tj.Y.J. N. 1 Izvori • Halmos.Skup 6 Bilješke [1] Allenby. R. Razna općenita svojstva skupova su trivijalno istinita za prazni skup.prazni je skup konačan: |∅| = 0 • Za svako svojstvo: • za svaki element skupa ∅ svojstvo je zadovoljeno (trivijalno istinito) • ne postoji element skupa ∅ za koji je svojstvo zadovoljeno • Obratom ove tvrdnje slijedi: ako su.T. Set Theory and Logic.: Dover Publications (1979) ISBN 0-486-63829-4 • Allenby. Fields and Groups. prazni skup je podskup od A: ∀A: ∅ ⊆ A • Za svaki skup A. Princeton. specifično u teoriji skupova. Robert R. unija skupa A i praznog skupa jest A: ∀A: A ∪ ∅ = A • Za svaki skup A. England: Butterworth Heinemann (1991) ISBN 0-340-54440-6 Prazni skup U matematici. Notacija Prazni se skup označava jednim od simbola " " ili " ". N. iz kojeg se grade svi konačni skupovi. ∀A: A ∩ ∅ = ∅ • Za svaki skup A. njegova kardinalnost) jest nula . Druga uobičajena notacija za prazni skup jest "{}".B.: Van Nostrand (1960) ISBN 0-387-90092-6 • Stoll. Rings. [1]). Svojstva • Za svaki skup A. presjek skupa A i praznog skupa je prazni skup: Prazni skup je skup koji ne sadrži elemente. Paul R. prazni skup je jedinstveni skup koji ne sadrži nijedan element.

a taj skup jest nešto. tada vrijedi: za . ne postoji element skupa {} koji nije u A. pošto prazni skup nema elemenata. ako je A skup. Svaki aksiom koji tvrdi postojanje nekog skupa će implicirati aksiom praznog skupa. te da je {} podskup skupa A. dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente. Sve njegove granice (kojih nema) su u praznom skupu. ali produkt svih elemenata praznog skupa je jedan. Međe Budući da prazni skup nema članova. prazni je skup istovremeno i otvoren i zatvoren. svaki realni broj je i gornja i donja međa praznog skupa. sa svojim uobičajenim uređenjem predstavljenim realnom brojevnom crtom. koji se može definirati da bude prazni skup. Okruženje praznog skupa je prazno. Smatran podskupom brojevne crte (ili općenitije bilo kojeg topološkog prostora). Operacije na praznom skupu Operacije obavljene na praznom skupu (kao skup stvari nad kojima se operira) mogu također zbunjivati. bilo koji član skupa će biti gornja i donja međa za prazni skup. Kad ga promatramo kao podskup proširenih realnih brojeva koje dobijemo dodavanjem dva "broja" ili "točke" normalnom skupu realnih brojeva.vreća može biti prazna. Ovo je poznato kao "očuvanje nularnih unija".ona je trivijalno istinita. Aksiomatska teorija skupova U aksiomatskoj teoriji skupova poznatoj i kao Zermelo-Fraenkelova teorija skupova. Svaka tvrdnja koja započinje sa "za svaki element skupa {}" ne tvrdi ništa novo . što vodi do zaključka da je svaki element skupa {} u skupu A. suma svih elemenata praznog skupa je nula. tada bi morao postojati barem jedan element skupa {} koji nije prisutan u A. budući da svaki element x skupa {} pripada skupu A. Budući da uopće ne postoje elementi skupa {}. i postavlja se pitanje kakvu razliku čine operacije njihova zbrajanja i množenja (pošto oni ni ne postoje)? U konačnici. kad ga promatramo kao podskup bilo kojeg uređenog skupa. te je stoga i otvoren. uočavamo da je nula neutralni element operacije zbrajanja. Ovo se često parafrazira kao "sve je istina nad elementima praznog skupa". Štoviše.a istovremeno za svaku svoju točku (kojih također nema) postoji otvoreno okruženje u praznom skupu. kada ga smatramo podskupom realnih brojeva. te stoga može biti samo jedan skup bez elemenata. koristeći separacijsku shemu aksioma. tada separacijska shema aksioma dopušta konstrukciju skupa B = {x in A | x ≠ x}. Jedinstvenost praznog skupa slijedi iz aksioma rasprostranjenosti. (Takve operacije zovemo nularne operacije. prazni skup je kompaktan činjenicom da je svaki konačni skup kompaktan. rezultat ovih operacija više govori o operaciji u pitanju nego o praznom skupu.) Na primjer. postojanje praznog skupa je osigurano aksiomom praznog skupa. 7 Uobičajeni problemi Prazni skup nije isto što i ništa . Na primjer.Prazni skup • ne postoji element V za kojeg je svojstvo zadovoljeno tada V = ∅ U matematici je termin prazan skup nedvosmislen u uporabi . Ako ne bi bilo istinito da je svaki element skupa {} u skupu A.u teoriji skupova.on je skup koji sadrži ništa. Ovo poimanje često uzrokuje nedoumice kod onih koji se prvi put susreću sa pojmom praznog skupa. Korisno je predočiti si prazni skup kao vreću koja može sadržavati neke stvari . prazni skup je podskup bilo kojeg skupa A. negativnu beskonačnost označenu simbolom za koju definiramo da je manja od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. Na primjer. te pozitivnu beskonačnost označenu simbolom koju definiramo da je veća od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. Na primjer. Po definiciji podskupa. dok je jedan neutralni element operacije množenja. te je skup stoga zatvoren . Ovo se čini čudno. ali vreća zasigurno sama po sebi postoji.

Veza između ova dva koncepta ide i dalje: u standardnoj definiciji prirodnih brojeva preko skupova. Prazni skup i nula Već je spomenuto da prazni skup ima nula elemenata.Prazni skup 8 i To jest. Teorija kategorija Ako je A skup. nula je definirana kao prazni skup. html . aol. com/ jeff570/ set. Po analogiji sa gornjim. References [1] http:/ / members. Kao rezultat toga. tada postoji točno jedna funkcija f iz {} u A. prazni skup je jedinstven inicijalni objekt kategorije skupova i funkcija. dok je pozitivna beskonačnost neutralni element za minimum i infimum. ili da je njegova kardinalnost jednaka nula. Prazni se skup može pretvoriti u topološki prostor na samo jedan način (definiranjem da je prazni skup otvoren) ovaj prazni topološki prostor je jedinstven inicijalni objekt u kategoriji topoloških prostora sa kontinuiranim (neprekinutim) preslikavanjima. slijedi da je u domeni proširenih realnih brojeva negativna beskonačnost neutralni element za operatore maksimuma i supremuma. prazna funkcija. dok je najveća donja međa (inf ili infimum) pozitivna beskonačnost. najmanja gornja međa (sup ili supremum) praznog skupa je negativna beskonačnost.

Injekcija ili 1-1 preslikavanje je funkcija takva da ne postoje dva različita elementa domene koja se preslikavaju u isti element kodomene. pišemo . ako vrijedi: . ili ekvivalentnu tvrdnju . Definicija Funkcija ili preslikavanje je uređena trojka po kojem se svakom elementu Skup funkcije . Želimo li istaknuti Jednakost funkcija Funkcije i su jednake. i neko pravilo . . dok je skrati ). imaju jednako pravilo preslikavanja tj. Bijekcija ili 1 na 1 korespondencija ili obostrano jednoznačno preslikavanje je funkcija koja je injektivna i surjektivna. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo injektivnosti i da je injektivna. . Želimo li istaknuti skupove na kojima funkcija izvršava pridruživanje. pišemo pravilo po kojem funkcija djeluje. Primjer bijekcije je identiteta. a element kodomene varijabla funkcije . što zapisujemo sa . Surjekcija ili preslikavanje na je funkcija čija slika je jednaka cijeloj kodomeni kodomene "iskorišteni". je zavisna pridružuje jedinstveni element je nezavisna varijabla ili argument funkcije tako da je se naziva područje definicije ili domena funkcije područje vrijednosti ili kodomena . 2.Funkcija (matematika) 9 Funkcija (matematika) Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje elemenata iz jednog skupa (domena) u drugi (kodomena). Matematički zapisujemo. imaju jednake domene. odnosno funkcija definirana s . Element domene koja sadrži skupove . surjektivnost i bijektivnost. . imaju jednako pravilo pridruživanja (kada se kod . svaki član domene se preslikava u točno jedan član kodomene. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo surjektivnosti i da je surjektivna. . Kažemo još da je funkcija bijektivna i da ima svojstvo bijektivnosti. iako funkcije razlomak dobijemo i ) one nisu jednake jer nemaju istu domenu ( Klasifikacija funkcija Funkcija može imati mnogo svojstava. Znači. pa su svi elementi . Matematički zapis: Drugim riječima. a skup . tj. 1. ali neka od važnijih su injektivnost. tj. Slika funkcije f je skup elemenata iz kodomene na koje se preslikava neki element domene. za svaki element kodomene ima neki iz domene koji se u njega preslikava. Pri tome preslikavanje mora biti jedinstveno.

funkcija f definirana sa f(x) = 1/x nema definiranu vrijednost za f(0). Dobro definirana funkcija mora preslikavati svaki element domene u element svoje kodomene. Na primjer. skup X svih ulaznih vrijednosti zovemo domenom funkcije f. funkcija je ili definirana na R\{0}. Ponekad se kodomena netočno zove slikom prilikom nerazlikovanja između stvarnih i mogućih vrijednosti. domena k-mjesne relacije L ⊆ X1 × … × Xk je jedan od skupova Xj. Ako proširimo definiciju f na f(x) = 1/x. U specijalnim slučajevima za k = 2 i L ⊆ X1 × X2 je funkcija L : X1 → X2. Slika funkcije f je skup svih stvarnih izlaza {f(x) : x je u domeni}. Stoga. te čine krivulju. U ovakvim slučajevima. to je Domena (matematika) U matematici.Funkcija (matematika) 10 Graf funkcije Graf funkcije Graf funkcije skup jest skup točaka ravnine za koje vrijedi . pri čemu jeS ⊆ A. uobičajeno je da se X1 naziva domena ili područje definicije i X2 kodomena ili područje vrijednosti. Domena funkcije Za danu funkciju f:X→Y. for x ≠ 0 f(0) = 0. Nad bilo kojom funkcijom se može napraviti restrikcija na podskup svoje domene. 1 ≤ j ≤ k. se piše kao g |S : S → B. . tada je f definirana za sve realne brojeve i možemo odabrati R kao njenu domenu. a skup svih mogućih izlaznih vrijednosti Y kodomenom. ili se "rupa" eksplicitno popuni definiranjem f(0). Restrikcija funkcije g : A → B na S. skup R realnih brojeva ne može biti njena domena. Formalnije.

koristi termin "domena funkcije f" za skup svih vrijednosti x takvih da je definirano f(x). slika od je definirana kao skup Slika od f se ponekad označava i sa ran(f). Neki (osobito teoretičari kategorija). Slika (matematika) U matematici. i f poprima sve nenegativne vrijednosti ali nikad ne poprima negativne vrijednosti. Teorija kategorija U teoriji kategorija. interval [0. Kompleksna analiza U kompleksnoj analizi. mnoge ideje o domenama iz teorije skupova moraju biti ili napuštene. slika funkcije je skup svih izlaznih vrijednosti koje funkcija poprima. koji su jednostavno strelice iz jednog u drugi objekt. i stoga je slika funkcije ustvari skup R+—skup nenegativnih realnih brojeva. Češće (i preciznije) je kodomena neki standardni skup. Slika je podskup kodomene. smatraju da je domena parcijalne funkcije f:X→Y jednaka X. tj. Na primjer. a slika je tada podskup toga skupa. domena je otvoreni povezani podskup skupa kompleksnih brojeva. ali i ne mora obuhvatiti cijelu kodomenu . poput npr. koji može.∞): Neka je sad g funkcija nad realnim brojevima: definirana sa . uključujući teoretičare rekurzije. ili preformulirane nešto apstraktnije. notacija restrikcije morfizma na podskup svoje domene mora biti modificirana.Domena (matematika) 11 Domena parcijalne funkcije Postoje dva različita značenja u trenutnoj matematičkoj uporabi u svezi notacije domene parcijalne funkcije. neovisno o tome postoji li f(x) za sve x u X. Domena bilo kojeg morfizma je stoga objekt iz kojeg strelica započinje. Ponekad se neprecizno za kodomenu uzima slika funkcije. uvođenjem koncepta podobjekta. realnih ili kompleksnih brojeva. umjesto sa funkcijama barata se sa morfizmima. Sliku ne treba brkati sa kodomenom B. Primjeri Neka je f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f je R. Formalna definicija Za danu funkciju .mogu postojati elementi kodomene koji nisu elementi slike (vidi primjere niže). Ovako gledano. Većina matematičara. Funkciju čija je slika jednaka kodomeni zovemo surjekcija ili preslikavanje na.

Slika (matematika) U ovom je slučaju slika funkcije g jednaka svojoj kodomeni R. [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. funkcija Dopunite ga Wikipedije. pošto za svaki realni broj y vrijedi: 12 Drugim riječima. wikipedia. što je ekvivalentno tvrdnji: je injektivna ako vrijedi: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. g je preslikavanje na R. Injektivna funkcija Na slici vidimo da su se svi elementi iz X preslikali u različite elemente u Y Za funkciju kažemo da je injektivna funkcija ili samo injekcija ako ne postoje dva različita elementa domene. org/ wiki/ :Injektivna . To znači da se svi elementi iz domene preslikavaju u međusobno različite elemente iz kodomene (funkcija ne "lijepi" različite elemente u isti). Zapisano simboličkom logikom. a koji se preslikavaju u neki isti element iz kodomene.

funkcija Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Zapisano simboličkom logikom.Surjektivna funkcija 13 Surjektivna funkcija Za funkciju kažemo da je surjektivna ili surjekcija ako je slika funkcije jednaka kodomeni funkcije. To znači da za svaki član kodomene funkcije postoji barem neki član iz domene funkcije koji se preslikava u njega. wikipedia. takav da . org/ wiki/ :Surjektivna . Na slici vidimo da su svi elementi u Y "pogođeni" nekim elementom iz X References [1] http:/ / en. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.

poput definicije izomorfizma (i srodnih koncepata poput homeomorfizma i difeomorfizma). možemo samo reći da je f injektivna i g surjektivna. Slijedi da skupovi imaju isti kardinalni broj Izvori [1] (Bilješka: uporaba pojma "1-1" za opis injektivne funkcije može biti problematično.Bijekcija 14 Bijekcija U matematici.y) realnih brojeva pridjeljuje par sumraz(x. x − y). i mnogim drugim. tako da svakom cijelom broju x pridjeljuje cijeli broj sljed(x) = x + 1. Relacija f iz X u Y je bijektivna funkcija ako i samo ako postoji druga relacija g iz Y u X takva da je g o f identiteta na X. . Za drugi primjer. Bijektivna se funkcija još zove bijekcija ili obostrano jednoznačno preslikavanje ili permutacija. ako je kompozicija g o f dvaju funkcija bijektivna. s obzirom da ga neki autori shvaćaju u smislu 1-1 korespondencija. i 1-1 (injekcija) i na (surjekcija)[1] Na primjer. za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svako y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x) = y. definirana na skupu cijelih brojeva u . Drugim riječima. bijektivna funkcija Bijekcija komponirana od injekcije i surjekcije. Bijektivna funkcija. Bijektivne funkcije imaju fundamentalnu ulogu u mnogim područjima matematike. Kompozicija i inverzi Funkcija f je bijektivna ako i samo ako je njezina inverzna relacija f bijekcija. bijekcija). Inverz od g o f je (g o f)−1 = (f −1) o (g−1). i f o g je identiteta na Y. permutacijske grupe. S druge strane. neka se promotri funkcija sumraz koja svakom paru (x. a drugim autorima injekcija. tj. Valja uočiti da 1-1 funkcija nekim autorima znači 1-1 korespondencija (tj. U tom je slučaju f −1 također i Z je bijekcija. f je bijektivna je 1-1 korespondencija između tih skupova. funkcija sljedbenika sljed. Skup svih bijekcija iz Y u Y se označava kao X Y. Potonji se termin češće koristi kad je X = Y. Kompozicija g o f dvaju bijekcija f X Yig Y −1 funkcija. tj. projektivne ravnine.y) = (x + y.

. Dimenzija rezultirajućeg vektora je m. u modernom shvaćanju. Da bismo pobliže vidjeli zašto. kodomena ili područje vrijednosti funkcije f : X → Y je skup Y. org/ wiki/ :Bijekcija) prema pravilima Wikipedije. Slika funkcije f je skup f(X) definiran s {f(x) : x ∈ X}. kodomena i slika funkcije (ima m redaka i n stupaca). ako matrica sadrži samo nule. Domena funkcije f je skup X. te je stoga slika u biti skup R0+—nenegativnih realnih brojeva. Iz ovih definicija slijedi da je slika funkcije f uvijek podskup kodomene od f. Drugi primjer: neka je funkcija f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f jest R. Dogovorno je domena linearne transformacije asocirane sa matricom a kodomena . Ovo je važan zaključak.Bijekcija 15 Vidjeti također • • • • • injekcija izomorfizam permutacija simetrična grupa surjekcija Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. interval [0. Kodomena U matematici. pretpostavimo da imamo definiranu drugu funkciju. ali očito f(x) nikad ne poprima negativne vrijednosti. Ali bi slika (skup brojeva dobiven množenjem udesno svakog vektor-stupca matrice duljine n) mogla biti znatno manja. wikipedia. Dopunite ga (http:/ / en. pri čemu je matrica tipa Domena. pošto imaju različite kodomene. Na primjer.∞): Funkcija g je mogla biti definirana i na sljedeći način: Iako f i g imaju isti krajnji učinak na dani broj. one nisu. tada je bez obzira na veličinu njena slika samo vektor 0. Primjer Zorni prikaz razlike između kodomene i slike se može pronaći razmatranjem matrice linearne transformacije. s obzirom da je dovoljno promijeniti samo jedan broj u matrici da njena slika ne bude nula. tj. jednake funkcije.

a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). drugi dan. To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa pridružili po jednog učenika. . a nazivnik su prirodni brojevi.samo znamo da može poprimiti vrijednosti iz . koja je pak posljedica funkcije i stoga neodređena na razini kompozicije) funkcije na desnoj strani bude jednaka domeni funkcije na lijevoj strani. Sama funkcija može biti definirana sa više od jednog pravila. Kodomena može utjecati na surjektivnost funkcije . Primjeri Članovi niza zadanog sa izgledaju ovako: Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan. i u formalnom bi se radu trebala izbjegavati. Broju jedan je pridružen 1. i tako dalje. Matematička definicija niza Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju zovemo niz u skupu S. označava sa ili samo ili . Zato kažemo da je npr. Niz se. niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva. Kompozicija funkcija stoga zahtijeva po definiciji da kodomena (ne slika... Dakle. broju tri 1/3. a kodomena neki skup S. tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg). skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}. Ovakva je situacija nejasna. Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. umjesto uobičajene notacije . niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu.. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan. Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog). broju dva 1/2. pošto drugi korijen nije definiran za negativne brojeve! Sad imamo moguću kontradikciju. . a u drugom {"Dani u tjednu"}.). g je surjekcija dok f to nije.Kodomena Moramo definirati domenu te funkcije kao . Ali tad dolazi do problema. 1/16 šesnaesti član niza. koja od ovih kompozicija ima smisla? Ispostavlja se da je prva ta koje nema smisla. Sada definirajmo kompozicije . Postavlja se pitanje. Kodomena ne utječe na injektivnost funkcije. Primjer za takvu funkciju je: Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup (kodomena je skup ). Pretpostavimo da ne znamo koja je slika funkcije f . : 16 Niz Općenito. U prvom našem primjeru.u našem primjeru. Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan.

wikipedia. org/ wiki/ :Geometrijski . Taj broj označavamo sa q i nazivamo ga kvocijentom.Niz Članovi ovog niza izgledaju ovako: 17 Važni nizovi Posebno su važni aritmetički niz i geometrijski niz. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Geometrijski niz Geometrijski niz je niz brojeva kod kojeg je količnik svakog člana i člana ispred njega uvijek stalan broj. Opći član niza koji ima beskonačno elemenata: Formula za zbroj konačno mnogo članova: Ime geometrijskog niza govori da je svaki član (osim prvog) geometrijska sredina dvaju susjednih članova. References [1] http:/ / en. a računamo ga pomoću formule Da bi formirali geometrijski niz moramo poznavati a1 i q. niz Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.

nema maksimalnog (najvećeg) elementa. . . označimo ga sa 1. 3. . . onda je skup svih prirodnih brojeva manjih od n konačan. ponekad. prema talijanskom matematičaru G.. a u slučaju da skup sadrži nulu. onda je m=n.. takav da je s(n) . III   Ako je n IV   Skup Definicija Neprazni skup (aksiomi): Aksiom A: Postoji funkcija  s  sa u . je uređen skup. označavamo ga i s indeksom 0: N0.} ili. 2. . ne-negativne cijele brojeve {0. . i ako vrijedi: 1.}.Prirodni broj 18 Prirodni broj Prirodnim brojevima zovemo pozitivne cijele brojeve {1. Skup prirodnih brojeva u matematici označavamo velikim slovom N.n Aksiom D: Ako je M podskup od (I)  1 (II)  ( onda je M= M ) (n M s(n) M) Navedeni aksiomi poznati su pod imenom Peanovi aksiomi skupa prirodnih brojeva.. Peanu (1858-1931). Eksperimentalno možemo reći: I    II    nije prazan skup. a njegovi su elementi prirodni brojevi. 2. 1.. zove se skup prirodnih brojeva. ako vrijede ovi uvjeti Aksiom B: Postoji barem jedan element u Aksiom C: Ako je s(m)=s(n) za m.

kojom saznajemo informaciju kad dvije ili više veličina (brojeva) skupimo zajedno. Zbrajanje je i asocijativno. Budući da je broj nula kardinalnost praznog skupa. Zbrajanje je komutativno. Razumijevanje prirode nule kao broja. ovčice u snu ili ljude na plaži (sve su to cijeli brojevi). tj. od x1 do xn. a rezultat zbrajanja se neće promijeniti. ovisno o definiciji dopunjuje i skup prirodnih brojeva. 1 + 2 = 3. Pri zbrajanju je neutralni element. npr. Povijest Znamenka »0« (ništica) omogućila je nastanak dekadskog brojevnog sustava. . Zbroj članova nekog niza zovemo red. Zbrajati možemo jabuke. jer vrijedi ( 1 + 2 ) + 3 = 1 + ( 2 + 3 ) Kod zbrajanja članova nekog niza koristi se veliko grčko slovo sigma: što znači da zbrajamo prvih n članova niza. što znači da je 1 + 2 = 2 + 1. i s time razvitak suvremene matematike.Zbrajanje 19 Zbrajanje Zbrajanje je osnovna aritmetička operacija. težine razne hrane i neprehrambenih artikala (decimalni brojevi). Podrijetlo pojma Naziv dolazi od latinske riječi nullus (="niti jedan". kao predmet aritmetike se je razvio tek nakon izuma ništice. možemo slobodno zamijeniti mjesta pribrojnika. "ništa"). kruške. Matematički zbrajanje predstavljamo znakom plus +. Nula je parni broj. lubenice. Brojeve koje zbrajamo nazivamo pribrojnici. no i tekućine utočene i istočene iz spremnika. U skupu cijelih brojeva nula slijedi minus jedan i prethodnik je broja jedan. Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan. koliko ih sveukupno ima. tj.

koji zajedno sa prirodnim je ekvipotentan skupu (postoji bijekcija između tih skupova - a-b=c i a<b . četiri pomnoženo s tri je dvanaest.b. realne i kompleksne brojeve množenje posjeduje sljedeća svojstva (tj. distributivnost množenje je distributivno prema zbrajanju x·(y + z) = x·y + x·z. Skup cijelih brojeva u matematici označavamo velikim slovom Z. Zato se uvode negativni cijeli brojevi i 0. dvanaest točaka prikazano je kao tri reda po četiri točke (ili 4 stupca po 3 točke) Svojstva množenja Za cijele brojeve.2. a matematičkom notacijom to izgleda ovako: U skupu prirodnih brojeva a. tj. Skup skupovi koji imaju jednako mnogo elemenata).-2. Naime ako je .. skup koji uključuje prirodne brojeve. . Na primjer. ne postoji broj c brojevima čine skup cijelih brojeva. jer kad tri puta zbrojimo 4 sa samim sobom dobijemo dvanaest: 3 × 4 = 12.c često ne možemo izvršiti operaciju oduzimanja.}. Množenje Množenje cijelih brojeva je aritmetička operacija višestrukog zbrajanja broja sa samim sobom.. asocijativnost redosljed množenja nije bitan (x · y)·z = x·(y · z). množenje u tim skupovima ispunjava sljedeća svojstva): komutativnost množenik i množitelj mogu zamijeniti mjesta bez promjene umnoška x · y = y · x.Cijeli broj 20 Cijeli broj Cijelim brojevima zovemo skup brojeva {0.-1. nulu i negativne cijele brojeve. racionalne.1..

a/b.. (ratio ..Racionalni broj 21 Racionalni broj Racionalni broj lat. odnosno između svaka dva različita realna broja je neprebrojiv. 555:333. npr. n  . Može se napisati u obliku razlomka. Skup racionalnih brojeva uveden je zato što operacija dijeljenja nije uvijek moguća na skupu cijelih brojeva a je djeljivo sa b ako postoji cijeli broj c takav da je a = b × c. • Elementi skupa .3333333333. Ako su a. odnosno  = {m/n : m . 1/3 = 0. c brojevi iz skupa cijelih brojeva Skup racionalnih brojeva }. postoji beskonačno realnih brojeva.omjer. Računske operacije na skupu su definirane kao i za ostale skupove . 1:3. skup racionalnih brojeva je gust (između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). x . za realne brojeve vrijede svojstva asocijativnosti i komunikativnosti zbrajanja i množenja. 1:2. te distributivnost množenja prema zbrajanju. tj.5. gdje je a brojnik a b nazivnik (cijeli broj različit od 0) ili u obliku decimalnoga broja npr. b. • Skup • Skup je gust. Dok su skupovi prirodnih i cijelih je skup svih klasa ekvivalencije na skupu brojeva diskretni. Realni broj Skup realnih brojeva . 1/2 = 0. i je unija skupa racionalnih brojeva i skupa iracionalnih brojeva. razmjer) je broj nastao dijeljenjem dva cijela broja. prekrivaju čitav brojevni pravac.

2\. Postoje brojne vrste funkcija. O kodomeni funkcije govorimo često kao i o skupu vrijednosti funkcije. Uobičajeno je govoriti i o preslikavanju elemenata iz domene funkcije u kodomenu funkcije. podrazumijeva ovisnost jedne veličine o drugoj. Karakteristične vrijednosti kvadratne funkcije Kvadratna funkcija se najčešće zapisuje u obliku f(x) = x^2 . Pri tome razlikujemo slobodnu veličinu ili nezavisnu varijablu x koja poprima vrijednosti iz skupa domene funkcije (skupa elemenata vrijednosti varijable za koje je funkcija definirana) i zavisnu varijablu y koja poprima vrijednosti iz skupa kodomene funkcije. a o funkciji kao o procesu pridruživanja gdje se svakom elementu iz domene funkcije pridružuje jedan i samo jedan odgovarajući element iz kodomene funkcije. .\! te u nekom konkretnom slučaju može imati na primjer oblik gdje je grafički prikaz takve funkcije u koordinatnom sustavu prikazan na priloženoj slici (gore desno).Kvadratna funkcija 22 Kvadratna funkcija Matematička funkcija y=f(x). gdje su jedne od njih polinomne funkcije gdje je funkcija y=f(x) izražena u obliku polinoma određenog stupnja a kvadratna funkcija je polinomna funkcija gdje je najveća potencija n=2.x . pojednostavljeno.

odn. No. nultočke grafa funkcije za koje funkcija poprima vrijednost nula. x-os koordinatnog sustava. tada će nulišta funkcije biti realni brojevi jer su i rješenja kvadratne jednadžbe realna. Ukoliko graf funkcije zaista siječe apscisu. ukoliko graf funkcije ne siječe x-os tada niti odgovarajuća kvadratna jednadžba neće imati realna rješenja. Naime. odn. Iz funkcije zadane sa može se naći redom odakle slijedi da su koordinate tjemena T grafa funkcije određene koordinatama x=0.5 i y=-2. odn. Tjeme grafa funkcije U primjeru datu kvadratnu funkciju možemo razmatrati i kao parabolu osnovnog oblika no pomaknutu iz središta koordinatnog sustava. razmatrajući funkciju na prvi pogled je vidljivo da se ona može prikazati u obliku umnoška dva binomna člana kao gdje će očito vrijednost funkcije biti jednaka nuli za i . gdje je p poluparametar parabole. već će se rješenja nalaziti u domeni kompleksnih brojeva. U jednostavnijim slučajevima nulišta funkcije. međutim. nultočke grafa funkcije možemo naći neposredno iz same funkcije.Kvadratna funkcija 23 Nulišta funkcije U analizi osobina neke funkcije uobičajeno je najprije naći nulišta funkcije. U prikazanom slučaju to vodi rješavanju kvadratne jednadžbe rješenja koje su : Točke i predstavljaju zato nultočke grafa funkcije . .25 te govorimo o grafu funkcije čije je tjeme "pomaknuto" izvan središta koordinatnog sustava.

druga derivacija za svaki x veća od nule. očito se zaista radi o minimumu funkcije što se evidentno vidi i iz grafa funkcije. a ovisno o predznaku vodećeg člana funkcije. odgovarajućeg grafa kvadratne funkcije s pomaknutim tjemenom izvan središta koordinatnog sustava. valja napomenuti da paraboli definiranoj tjemenom jednadžbom odgovara inverzna kvadratna funkcija oblika gdje će sada. Parabola i kvadratna funkcija Parabola je kao krivulja de facto graf kvadratne funkcije. Paraboli s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava i osnosimetričnoj u odnosu na y-os koordinatnog sustava odgovara tjemena jednadžba oblika odakle slijedi da je Uspoređujući parabolu s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava kao grafa odgovarajuće kvadratne funkcije nalazimo da je gdje je evidentno . naravno.Kvadratna funkcija 24 Ekstremi kvadratne funkcije Kvadratna funkcija ima jedan ekstrem. Kako je. . odnosno što predstavlja neposrednu vezu poluparametra parabole p i vodećeg člana a polinoma kvadratne funkcije. Konačno. odn. Diferencirajući funkciju nalazimo da je odakle slijedi da je Ekstrem funkcije postoji za dy/dx=0 što vrijedi za x=1/2. a uz zadržavanje svih odgovarajućih ekvivalentnih odnosa. Do odgovarajuće sličnih odnosa može se doći i razmatranjem parabole. minimum ili maksimum funkcije. a to je upravo x koordinata tjemena parabole u grafu. b i c poprimiti neke druge vrijednosti. Ekstrem funkcije može se naći i na drugi način. nadalje. članovi a. Valja samo ustanoviti vezu između odgovarajućih članova polinoma kvadratne funkcije te poluparametra p parabole. Za funkciju to će biti minimum funkcije (a>0) koji se na grafu funkcije nalazi u točki gdje je smješteno tjeme funkcije T.

Kvadratnu funkciju. Školska knjiga. "Matematika 4". međutim. ali joj se asimptotski približava kako x teži prema sve manjim negativnim vrijednostima. u svakom ubrzanom gibanju prijeđeni put ovisan o kvadratu vremena. Graf funkcije (slika desno) leži iznad x-osi. Pavković B. Školska knjiga. Inverzna funkcija eksponencijalne funkcije je funkcija prirodnog logaritma y = ln(x) te se u starijim izvorima eksponencijalna funkcija spominje kao antilogaritamska funkcija.Kvadratna funkcija 25 Značaj kvadratne funkcije Razmatranje svojstava kvadratne funkcije često je na neki način uvod u analizu sve složenijih matematičkih funkcija i uvod u matematičku analizu općenito. 2006. Copić A. gdje se brzina rasta povećava kako raste x. Eksponencijalna funkcija . • Antoliš S. Zagreb. električna snaga na otporniku ovisna je o veličini otpora i kvadratu struje koja prolazi kroz njega. na primjer. električna energija pohranjena u kondenzatoru ovisi o njegovu kapacitetu i kvadratu napona koji postoji na njegovim oblogama i td. 2006. "Matematika 2". Funkcija y = ex je definirana unutar cijelog skupa realnih brojeva. Zagreb. Mladinić P..... Eksponencijalna funkcija U matematici eksponencijalna funkcija je funkcija y = ex gdje je broj e prirodna konstanta i baza prirodnih logritama. Literatura • Gusić J. monotono je rastuća porastom nezavisne varijable x. Brzina rasta funkcije je u svakoj točki jednaka vrijednosti funkcije u toj točki. vrlo često nalazimo u prirodi u različitim fizikalnim sustavima jer je.

Eksponencijalna funkcija 26 Definicija Eksponencijalna funkcija ex može biti definirana kao niz potencija razvijenih u Taylorov red: Eksponencijalna funkcija (plavo) i vrijednost limesa za n=0 do n=8 (crveno). Za sve funkcije takvih svojstava vrijedi da je: • strmina. Jedinstveno svojstvo eksponencijalne funkcije može se izraziti pomoću jednakosti odnosno napisano drukčije Derivacija Važnost eksponencijalne funkcije u matematici i znanosti potječe uglavnom iz svojstava njezine derivacije koja ima svojstvo da je što znači da je funkcija ex ujedno i svoja derivacija. . Eksponencijalna funkcija se može također izraziti i kao limes: Kako n raste. odn. Isto takvo svojstvo imaju i funkcija oblika Kex gdje je K konstanta. nagib grafa funkcije u svakoj točki jednak vrijednosti funkcije u toj točki. Štoviše. • brzina porasta funkcije za vrijednost slobodne varijable x jednaka vrijednosti funkcije u x. • eksponencijalna funkcije rješenje diferencijalne jednadžbe y ′ = y. i drugi oblici diferencijalnih jednadžbi nalaze rješenje u eksponencijalnim funkcijama uključivši Schrödingerovu jednadžbu. Laplaceovu jednadžbu te jednadžbu jednostavnog harmoničkog gibanja. vrijednost limesa izraza se sve više približava vrijednosti ex (slika desno).

baza e (crveno).Eksponencijalna funkcija 27 Eksponencijalna funkcija s realnim brojem a kao bazom Katkada se pojam eksponencijalne funkcije koristi općenitije za funkcije oblika gdje baza a može biti i bilo koji pozitivni realni broj. Za eksponencijalne funkcije s drugim bazama vrijedi da je Graf funkcije y=ax za različite baze a: baza10 (zeleno). a za x=1 vrijednost y funkcije upravo je jednaka bazi. Na primjer. a ne nužno broj e. Eksponencijalna funkcija u kompleksnoj ravnini Eksponencijalna funkcija može se definirati i u kompleksnoj ravnini na nekoliko ravnopravnih načina. Neki od njih odražavaju iste izraze kao i za eksponencijalne funkcije realne varijable. Svaka krivulja prolazi točkom (0. eksponencijalna funkcija kompleksne varijable može se izraziti u obliku reda potencija gdje su realne vrijednosti zamijenjene kompleksnima: Koristeći ovu definiciju jednostavno je pokazati da jednakost vrijedi i u kompleksnoj ravnini. Razmatrana kao funkcija definirana u kompleksnoj ravnini. baza 2 (plavo) i baza ½ (cijan). eksponencijalna funkcija zadržava svoja osnovna svojstva: .1).

. Pojam prirodnog logaritma se može također proširiti i na funkciju kompleksnog argumenta ln(z). 2006. može se definirati i funkcija oblika ab. Logaritam Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. zeleno po bazi e.. • Antoliš S. Školska knjiga. gdje su i a i b kompleksne veličine.. "Matematika 2". gdje možemo definirati općenitije da je za sve kompleksne brojeve z i w. Štoviše. Jednakost povezuje eksponencijalnu funkciju s trigonometrijskim funkcijama i dalje s hiperboličkim funkcijama. Ovo je također višeznačna funkcija i identitet vrijedi ukoliko se uzme u obzir višeznačnost funkcije. Školska knjiga. Eksponencijalna funkcija može biti i periodička kada je funkcija imaginarnog argumenta perioda jer vrijedi 28 i gdje su a i b realne vrijednosti. crveno po bazi 10. Pavković B. "Matematika 4". Mladinić P. plavo po bazi 2 Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: . Copić A. upravo zbog višeznačnosti funkcije općenito ne vrijedi pravilo množenja eksponenata za pozitivne realne brojeve Literatura • Gusić J... 2006.[1] Što pišemo na slijedeći način: Logaritamska funkcija po tri baze.Eksponencijalna funkcija za sve kompleksne brojeve z i w. Naime.

Povijest Jost Birgi. Dvostruki logaritam je inverzna funkcija dvostruke eksponencijalne funkcije. postojao je u tablicama dok nije izašao iz upotrebe. Pored svoje upotrebe u računima. Kasnije. švicarski proizvođač satova je prvi primijetio logaritme. Antilogaritam se koristi da označi funkciju inverznu logaritmu (eksponencijalna funkcija. teoretskoj matematici. a antilogaritme "prirodnim brojevima". Piše se kao antilogb(n) i znači isto što i bn. Logaritamske operacije Ukidanje eksponenta . Napier je logaritme zvao "umjetnim brojevima". Veruje se da je za neke konačne grupe diskretni logaritam vrlo teško izračunati. primjer njegove upotrebe je u kemiji gdje predstavlja koncentraciju protona (pH). odnosno stupnjevanje). dok je diskretne eksponencijale veoma lako izračunati. Ovaj metod je doprinjeo u napretku nauke. logaritmi su popunili važno mijesto u višoj. Super logaritam ili hiper logaritam je inverzna funkcija super eksponencijalne funkcije. Metod prirodnog logaritma je prvi predložio 1614 John Napier u svojoj knjizi Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio. stoljeća i iako se nikada nije pretjerano koristio u matematici. ovaj metod je korišten u svim granama praktične matematike.Logaritam 29 Negativni logaritam se piše kao n = −logb x. Termin antilogaritam je uveden pred kraj 17. Diskretni logaritam se pominje u teoriji konačnih grupa. Ova asimetrija ima primijene u kriptografiji. zvučnu kovanicu koja je trebala označiti odnos: λoγoς (logos) i αριθμoς (arithmos) što predstavlja broj. Super logaritam za x raste sporije i od dvostrukog logaritma za veliko x. U početku. Napier je stvorio riječ logaritam. a posebno astronomije čineći neke teške računice mogućim. Sve do upotrebe računara u nauci.

. srce. Dopunite ga (http:/ / en. php?show=search_by_id& id=e15lXBA%3D Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. ovaj broj je još i transcendentan. e Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.se može definirati kao : 1. Do tridesetog decimalnog mjesta. References [1] http:/ / en. 3. Limes niza brojeva 2. hr/ index. wikipedia. Ovaj broj se sreće i kao dio Eulerovog identitetа: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. pored neutrala zbrajanja i množenja 0 i 1.Logaritam 30 Promjena osnove Prirodni logaritam Logaritam po bazi e (Eulerov broj) zovemo prirodnim logaritmom i pišemo kao ln umjesto log. Broj -{e}. imaginarne jedinice broj i i broja pi.71828 18284 59045 23536 02874 71352 34678 2376732 6727 267 274728 3 39^˘654. wikipedia.. ovaj broj iznosi: e ≈ 2. Pozitivna vrijednost koja zadovoljava sljedeću jednadžbu : istovjetnost između ova tri slučaja dokazanа. org/ wiki/ :Broj . Suma beskonačnog niza: gdje je -{n}-! faktorijela n. Izvori [1] http:/ / hjp. org/ wiki/ :Logaritam) prema pravilima Wikipedije. Osim što je iracionalan i realan. Broj e Broj e još nazvan i Eulerov broj ili Napierova konstanta je baza prirodnog logaritma je jedan od najznačajnijih brojeva u sadašnjoj matematici. 4.

godine odvojeno u dva zapisa Descartesa i Fermata. elipse i druge krivulje sada su prvi puta mogle biti opisivane “kartezijskim” algebarskim jednadžbama pomoću koordinata točaka krivulje u ravnini. potonji nije objavio svoje otkriće. Razvoj kartezijevog koordinatnog sustava značajno je doprinijeo daljnjem razvoju matematike i omogućio Newtonu Isaac Newton i Leibnitzu Gottfried Wilhelm Leibniz skoro otkriće diferencijalnog i integralnog računa. Premda je ideja bila utemeljena još 1637.-1650.) koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena Cartesius. Kružnice. . Upravo je Descartes zato uveo novu zamisao određivanja položaja točke ili objekta u ravnini upotrijebivši dvije međusobno okomite osi kao mjerila. Otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava značilo je velik napredak u matematici povezujući najprije Euklidsku geometriju i algebru.31 Drugi dio Kartezijev koordinatni sustav Povijest Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime. pripala je francuskom matematičaru Reneu Descartesu (1596.

nacrtamo li dva međusobno okomita brojevna pravca.5) plavo i ishodište (0. definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. tako da je /OE/=/OF/=1. Koordinate svake točke u takvom sustavu zadate su uređenim skupom od 3 broja. (−3. a drugi na y-osi. gdje svaki realni broj: cijeli. i tri orijentirane osi (x. Osi koordinatnog sustava dijele ravninu na četiri beskonačno velika dijela. Na svaku od osi smješten je brojevni pravac. odn. na primjer (3. . Svakoj točki ravnine dodijeljene su na taj način odgovarajuće koordinate koje nalazimo okomitim. Kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav Kartezijev koordinatni sustav možemo izabrati i kao o jednodimenzionalni matematički prostor.−2.Kartezijev koordinatni sustav 32 Kartezijev koordinatni sustav Nalik zemljopisnoj karti gdje je položaj nekog mjesta određen s dva podatka: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u ravnini. ortogonalnim projekcijama koje iz odgovarajuće točke povlačimo na os x. odn.uobičajeno x horizontalan. a koordinata (jedna) će u tom slučaju određivati položaj točke na brojevnom pravcu koji je pridružen koordinatnoj osi. Kartezijske koordinate se zapisuju u zagradama u obliku uređenog para brojeva gdje prvi broj označava položaj osi na x-osi.1) crveno. “kvadranta”. y i z) s odgovarajućim jediničnim dužinama.3) zeleno. gdje su koordinate date u određenom broju jediničnih duljina. a kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u prostoru gdje je takav koordinatni sustav definiran središtem koordinatnog sustava 0. os y. racionalni ili iracionalni ima jedinstveno mjesto na osi. gdje će takav prostor biti određen jednom osi uz izbor orijentacije osi i jedinične dužine. na primjer x i y . koji se sijeku u točki O i odredimo li na pravcima x i y jedinične točke E i F. odn. a y vertikalan. brojevni pravac x zove se os x ili apscisa. Na slici gore desno prikazane su tako četiri točke s njihovim odgovarajućim koordinatama u Kartezijevom koordinatnom sustavu i to: (2. Katkada govorimo skrećeno o x-osi ili y-osi.0) ljubičasto. o osima koordinatnog sustava. od kojih je svaki omeđen s dvije odgovarajuće osi i naznačen rimskim brojevima od I do IV kako je prikazano na slici desno. a brojevni pravac y os y ili ordinata koordinatnog sustava. (−1.5. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav Točka O zove se ishodište koordinatnog sustava.

trodimenzionalni koordinatni sustav dijelimo na osam područja. 5) koji označavaju odgovarajuće koordinate u trodimenzionalnom matematičkom prostoru. iB tada će polovište dužine Koordinate težišta trokuta Neka je trokut ABC smješten u Kartezijevom koordinatnom sustavu i određen točkama s koordinatama A B iC . omeđenih s odgovarajućim dijelovim ravnina. a koordinate svake točke u takvom matematičkom prostoru bit će određene uređenim skupom od četiri broja. . Prvi oktant je onaj gdje su sve tri poluosi pozitivne. U trodimenzionalnom koordinatnom sustavu nazivi osi (apscisa i ordinata) nisu uvjetovane. Neposredne primjene i svojstva Udaljenost između dviju točaka u ravnini Udaljenost dviju točaka u ravnini određenih Kartezijevim koordinatama i je što je na neki način izraz Pitagorina poučka iskazanog u Kartezijevom koordinatnom sustavu. a preostalu. Konačno.Kartezijev koordinatni sustav -1. . gdje su koordinate predstavljene orijentiranim okomitim udaljenostima od neke točke do odgovarajuće ravnine. z-os. 33 Kartezijev višedimenzionalni koordinatni sustav Slijedeći navedeni princip općenito se mogu koordinate točke odrediti i u n-dimenzionalnom matematičkom prostoru gdje će se pomoću n odgovarajućih koordinata definirati orijentirana udaljenost od točke do jedne od n hiperravnina. x-os postaviti okomito na njih. Polovište dužine Neka je dužina zadana točkama A i B i njihovim koordinatama A imati koordinate i . “oktanata”. nazvati aplikata. z i w. postojat će četiri osi x. y. U četverodimenzionalnom matematičkom prostoru na primjer. tada će težište trokuta imati koordinate i . no ukoliko se koriste tada je uobičajeno treću. Na isti način je uobičajeno x-os i y-os postaviti u horizontalnu ravninu.

Kartezijev koordinatni sustav

34

Udaljenost između dviju točaka u prostoru
Udaljenost dviju točaka u prostoru određenih u trodimenzionalnom Kartezijevom koordinatnom sustavu and je

što se može utvrditi primjenom Pitagorina poučka

Translacija
Skup točaka u ravnini, na primjer trokuta ABC, može se pomaknuti u ravnini uz očuvanje međusobnih udaljenosti i orijentacije uz dodavanje utvrđenog parova bojeva (X,Y) Kartezijevim koordinatama svake točke skupa. Ukoliko su koordinate točaka trokuta A(x’, y’), B(x’’, y’’) i C(x’’’, y’’’) tada će translatirani, odn. pomaknuti trokut imati koordinate A’(x’+X, y’+Y), B’(x’’+X, y’’+Y) i C’(x’’’+X, y’’’+Y)

Uvećanje, smanjenje
Želimo li u Kartezijevim koordinatama neki lik prikazati većim ili manjim tada valja sve koordinate svih točaka pomnožiti faktorom proporcionalnosti, nazovimo ga m. Ukoliko su koordinate točaka koje određuju dužinu AB, A(x’, y’) i B(x’’, y’’) tada će nove koordinate točaka koje određuju dužinu A’B’ biti A’(mx’, my’) i B’(mx’’, my’’). Ukoliko je m>1 dobiveni lik će biti veći, a ukoliko je m<1 dobiveni lik bit će manji od izvornog lika.

Prikaz krivulja u koordinatnom sustavu u ravnini
U Kartezijevom koordinatnom sustavu jednostavno se prikazuju krivulje u ravnini (kružnica, elipsa, parabola i td.) te različite funkcije (linearne, polinomne, eksponencijalne, trigonometrijske i td.). Prikazujući na primjer kružnicu u Kartezijevom koordinatnom sustavu ustanovljavamo da za svaku točku kružnice vrijedi da je

te će prema tome jednadžba kružnice polumjera 2 (slika desno) biti

Kartezijev koordinatni sustav

35

Prikaz vektora u Kartezijevim koordinatama
Točka u prostoru opisanom Kartezijevim koordinatama može definirati vektor. Vektor pomaka, na primjer r, može imati hvatište u ishodištu Kartezijeva koordinatnog sustava i vrh u točki u prostoru. Strelica koja pokazuje prema vrhu vektora definira smjer vektora (smjer pomaka), a ortogonalne projekcije na osi x, y i z odgovarajući pomak u x, y ili z smjeru. Dužina samog vektora tada je apsolutna veličina pomaka u prostoru , a također možemo zapisati da je , gdje su i, j i k jedinični vektori u smjeru x, y i z osi. Vektor u Kartezijevom trodinemzionalnom prostoru određen je na taj način u cijelosti uređenim skupom od četiri veličine (r, x, y, z). Ovakav prikaz vektora uveo je Sir William Rowan Hamilton.

Primjene
Svaka os može u praktičnoj primjeni prema potrebi imati različite mjerne jedinice (kilograme, sekunde, vate, itd), što znači da Kartezijevim koordinatnim sustavom možemo prikazivati ne samo krivulje, likove i geometrijska tijela u dvodimenzionalnom, odnosno trodimenzionalnom prostoru, već da možemo prikazivati i sve moguće ostale varijable (masa, vrijeme, energija, sila i mnoge druge). Premda je teško vizualizirati četvero i višedimenzionalne prostore, algebra Kartezijevih koordinata može se jednostavno proširiti na četiri ili više varijabli tako da se mogu izvršiti izračuni vrijednosti funkcija i s četiri ili više varijabli. Takva algebra definira geometriju višedimenzionalnih prostora.

Značaj
Kartezijeve koordinate su temelj analitičke geometrije i osiguravaju geometrijsku interpretaciju za brojna područja matematike kao što su linearna algebra, kompleksna analiza, diferencijalna geometrija i td. Jedan od najpoznatijih primjera je koncept grafičkog prikaza ili grafa funkcije. Kartezijske koordinate su osnovno oruđe u mnogim područjima koja se bave geometrijom uključujući astronomiju, fiziku, tehničke struke, ekonomiju i drugdje. Premda je Descartes dao koordinatnom sustavu svoje ime, valja naglasiti da su se slični koordinatni sustavi koristili i prije njega uključivši Abu Rayhan Birunia te Perzijsku matematiku X i XI stoljeća. Nakon Descartesa razvijeni su i drugi koordinatni sustavi kao što su polarni, sferični, cilindrični i drugi.

Krivulja

36

Krivulja
Krivulja je neprekidna linija, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka. Ravninska krivulja je krivulja kojoj su sve točke u jednoj ravnini, npr. kružnica, elipsa, hiperbola, parabola, spirala, kardioda, astroida, cikloida, Gaussova krivulja, Arhimedova spirala. Prostorna krivulja je krivulja u prostoru, npr. loksodroma.
Cikloida nastaje gibanjem kružnice po pravcu.

Loksodroma je spirala na sferi.

Zaključak Pri manjim udaljenostima između dvije točke na površini Zemlje nema velike razlike između ortodromskog i loksodromskog pravca puta i lakše je zadržati pravac po loksodromi presijecajući meridijane uvijek pod istim kutom. Putujući po ortodromi pravac se tijekom puta mora mijenjati jer veliki krugovi sijeku meridijane pod različitim kutovima. Ortodroma je najkraći put između dviju točaka na istom meridijanu. . Put po ortodromi i loksodromi Općenito Velikim krugovima koji opisuju Zemlju. Što je veća razdaljina između nekih dviju točaka na površini Zemlje duži je i put po loksodromi u usporedbi s putom po ortodromi. Veliki krug Veliki krug je krug na površini zemaljske kugle koji ima isti opseg kao i zemaljska kugla i dijeli ju na dva ista dijela. Linije ekvatora i meridijana kao jedne od linija velikog kruga površine Zemlje. Loksodroma Najkraći putovi po oksodromama Loksodroma je linija koja presijeca sve meridijane pod istim kutom (držanje istog pravca). kao što su ekvator i svi meridijani središte se nalazi u centru Zemlje.Ortodroma 37 Ortodroma Ortodroma je najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli. istodobno su i ortodrome i loksodrome. Pri velikim udaljenostima između dvije točke put po ortodromi se znatno skraćuje štedeći tako gorivo i vrijeme njegovog trajanja. Luk ortodrome predstavlja najkraći mogući luk između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. Paralelama središte nije u centru Zemljine kugle te najkraći put između dvije točke na istoj paraleli nije njen luk nego dio velikog kruga (ortodroma) koji prolazi kroz obje točke.

a kasnije i analitičke geometrije kakvu je danas poznajemo. odn.y koji udovoljavaju jednakosti. nagib pravca a te odsječak b koji pravac određuje na y-osi.Ortodroma 38 Vanjske poveznice Veliki krug Jednadžba pravca O pravcu se može razmišljati kao o najkraćoj udaljenosti između dvije točke ili kao o krivulji s beskonačno velikim radijusom zakrivljenosti. Pojmovi kao što su točke i pravci te njihovi jednostavni i složeniji odnosi u prostoru jedan su od temelja Euklidske geometrije. ordinati. grafički prikaz svih točaka daje nam sliku pravca u ravnini. a gore prikazanu jednadžbu nazivamo implicitnom ili općom jednadžbom pravca. Jednadžba pravca Implicitna jednadžba pravca Razmatramo li jednakost oblika ustanovit ćemo da postoji beskonačan broj parova x. B i C na način da je Eksplicitna jednadžba pravca izravno prikazuje koficijent smjera pravca. odn. . Eksplicitna jednadžba pravca Preuredimo li implicitnu jednadžbu pravca u drugi oblik kako slijedi naći ćemo i eksplicitnu jednadžbu pravca koja se može zapisati i u obliku gdje a i b ovise o A. Kako svaki uređen par brojeva u kartezijanskom koordinatnom sustavu x0y određuje koordinate jedne točke.

. Segmentna jednadžba pravca može se zapisati i u slijedećem obliku gdje su Druge oznake Ponekad se implicitna jednadžba pravca iskazuje u obliku gdje se tada eksplicitna jednadžba pravca prikazuje kao gdje je k koeficijent smjer pravca. a l odsječak na y-osi. naći ćemo i jednadžbu pravca u segmentnom obliku gdje su b i -b/a segmenti ili odsječci na y. odn.Jednadžba pravca 39 Segmentna jednadžba pravca Preuredimo li jednadžbu pravca sada eksplicitnu u treći oblik kako slijedi Grafički prikaz pravca y=ax+b i njegovih odsječaka na osima x i y. x-osi.

razmjernu funkciju oblika koju slijede brojni prirodni zakoni i pojave u svim područjima znanosti. odn. Značaj Pravac. Linearna funkcija uključuje i proporcionalnu. tada gore prikazani izraz možemo nazvati funkcijom gdje je Kodomenu nazivamo i područjem vrijednosti funkcije. razmotrimo li eksplicitni oblik jednadžbe pravca i ukoliko definiramo da je x slobodna promjenljiva veličina. Naime. . a y zavisna varijabla gdje će nezavisna varijabla poprimati vrijednosti iz domene realnih brojeva i gdje će se svakom elementu domene pridružiti jedan i samo jedan odgovarajući element kodomene. funkciju nazivamo i linearnom funkcijom. a jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke i prikazuje se uobičajeno u obliku .Jednadžba pravca 40 Određenost pravca Pravac je u ravnini određen ili sa zadanom točkom kroz koju prolazi pravac i koeficijentom smjera ili s dvije zadane točke kroz koje pravac prolazi. nezavisna varijabla. Pravac određen točkom i koeficijentom smjera Neka je pravac određen točkom uobičajeno prikazuje u obliku . i koeficijentom smjera a. njegovu grafičku i matematičku interpretaciju nalazimo u brojnim područjima matematike i ne samo matematike. Jednadžba pravca se u tom slučaju Pravac određen s dvije točke Pravac je po definiciji određen s dvije točke koje nisu jednake. a u slučaju gdje je funkcija oblika: . odn. a pravac grafom ili grafičkim prikazom takve funkcije.

a l odsječak na y osi. Ako je vrijednost koeficijenta pozitivna. a ako je koeficijent negativan. pravac se može zapisati algebarski. u matematici ima standardno značenje "promjene" ili "razlike". pravac pada. k koeficijent smjera pravca. tad je koeficijent uz x koeficijent smjera pravca koji je graf funkcije y. Definicija Koeficijent smjera pravca (obično označen slovom k) se definira kao promjena u y koordinati podijeljena s odgovarajućom promjenom u x koordinati između dvije točke (x1. Drugim riječima. koeficijent smjera pravca jednak je nuli • ako je pravac okomit na x os.) Čim je vrijednost koeficijenta smjera veća (po apsolutnoj vrijednosti). gdje je x argument funkcije. u obliku jednadžbe . Posebni slučajevi: • ako je pravac paralelan s x osi. nagib pravca je strmiji u odnosu na x os. Geometrijsko značenje Koeficijent smjera pravca se geometrijski može definirati kao tangens kuta što ga pravac zatvara s pozitivnim dijelom x osi. .Koeficijent smjera pravca 41 Koeficijent smjera pravca Koeficijent smjera pravca je mjera kojom se opisuje nagib pravca u Kartezijevom ili pravokutnom koordinatnom sustavu. Točke s kojima se računa i njihov poredak mogu se odabrati proizvoljno. njegov koeficijent smjera nije definiran Algebarsko značenje Ako je y linearna funkcija od x. pravac raste (za veću vrijednost koordinate x neke točke na pravcu povećava se i njena koordinata y). Δ.y2) na pravcu: Koeficijent smjera pravca određen je omjerom (Simbol delta.y1) i (x2.

0) tada jednadžba oblika Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. a žarište parabole ima koordinate F(p/2. . gdje je p poluparametar parabole. Parabola je krivulja koja nastaje presjekom stošca i ravnine. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Jednadžba parabole Ukoliko je ravnalica parabole r okomita na apscisu njena je jednadžba x = -p/2. tjeme parabole je u ishodištu koordinatnog sustava.Parabola (krivulja) 42 Parabola (krivulja) Parabola je skup svih točaka u ravnini koje su jednako udaljene od zadane točke (žarišta) i zadanog pravca (ravnalice). Poluparametar parabole je udaljenost od žarišta do ravnalice.

Tangenta parabole Tangenta parabole kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T dobiva se: odakle slijedi da je na paraboli. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. tada diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole slijedi da je odakle slijedi da je . tada je njezina jednadžba: .Parabola (krivulja) 43 Parabolična putanja mlaza vode. da je jednadžba tangente na parabolu . Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. predstavlja tjemenu jednadžbu parabole. Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. Diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole odn.

0) Hiperbola sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava. realnom poluosi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Jednadžba hiperbole sa središtem u S(p. realnom osi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . q). Smjestimo li središte hiperbole u središte koordinatnog sustava. q) Hiperbola sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. da je jednadžba tangente na parabolu . točke F1 i F2. tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom hiperbole. F2). Hiperbola (krivulja) Uz zadane dvije točke u ravnini. te duljinu 2a koja simetrično leži na dužini F1F2 uz uvjet 2a<d(F1.Parabola (krivulja) 44 odn. tada hiperbolom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. Numerički ekscentricitet hiperbole određen je kao Jednadžba hiperbole Jednadžba hiperbole sa središtem u S(0.

q) Tangenta hiperbole koja ima središte u točki S(p. Diferencirajući jednadžbu hiperbole te da je jednadžba tangente na hiperbolu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(p. q) i koja prolazi točkom T na hiperboli. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. 0) Tangenta hiperbole koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T nalazimo da je odakle slijedi da je na hiperboli.Hiperbola (krivulja) 45 Tangenta hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(0. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu hiperbole nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente hiperbole .

tada elipsom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. Za značenje u kontekstu književnosti. Elipsa je zatvorena krivulja iz obitelji čunosječnica. točke F1 i F2 i duljinu 2a na kojoj su simetrično odabrane točke F1 i F2 uz uvjet 2a>d(F1. Numerički ekscentricitet elipse određen je kao Elipsa je određena velikom poluosi i ekscentritetom. pogledajte Elipsa (figura). Uz zadane dvije točke u ravnini. Oblik elipse definira se njenim ekscentricitetom (ili eliptičnošću. 0) Elipsa sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i poluosima 2a i 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . ili velikom i malom poluosi gdje vrijedi i Jednadžba elipse Jednadžba elipse sa središtem u S(0. Elipsa je određena dvjema poluosima: velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b). F2). tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom elipse e. oznaka: e).Elipsa 46 Elipsa Ovo je glavno značenje pojma Elipsa. Elipsa: a = velika poluos b = mala poluos Parametri Smjestimo li središte elipse u središte koordinatnog sustava.

q) Tangenta elipse koja ima središte u točki S(p. q) i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je te da je jednadžba tangente na elipsu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente elipse Tangenta elipse sa središtem u S(p.Elipsa 47 Jednadžba elipse sa središtem u S(p. 0) Tangenta elipse koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente elipse Vidi također • Ekscentricitet • Prvi Keplerov zakon . q) i poluosima a i b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Tangenta elipse Tangenta elipse sa središtem u S(0. q) Elipsa sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p.

Odnosno.q) Kružnica sa središtem u točki S(p. Krug je geometrijski lik omeđen kružnicom. Posljedica Ako su B1 i B dvije točke polupravca h s početkom u A takve da AB =AB1 onda je B = B1.q) i polumjerom r određena je jednadžbom: ili prikazana u segmentnom obliku .0) Kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i polumjerom r određena je jednadžbom: koja se može prikazati i u segmentnom obliku .Kružnica 48 Kružnica Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). dvije različite točke polupravca h ne mogu imati jednaku udaljenost od početka polupravca. . Jednadžba kružnice sa središtem u S(p. Kružnica polumjera r  i promjera d te središtem u točki M Jednadžba kružnice Jednadžba kružnice sa središtem u S(0. Aksiom prenošenja dužine Na datom polupravcu postoji jedna i samo jedna točka B takva da je dužina jednaka datoj dužini .

Promjer je tetiva na kojoj leži središte kružnice.Kružnica 49 Tangenta kružnice Tangenta kružnice sa središtem u S(0. Središte kružnice O dijeli središnji pravac na dva polupravca koji imaju jednu zajedničku točku s kružnicom. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Tangenta kružnice sa središtem u S(p.0) Tangenta kružnice koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T je: odakle slijedi da je na kružnici. q) i koja prolazi točkom T na kružnici određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Tetiva je dužina koja spaja dvije točke kružnice. Opći pojmovi Neka je u ravnini data točka O i dužina r. prema aksiomu prenošenja dužine. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da te da je jednadžba tangente na kružnicu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente kružnice . Tada. Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom kružnice. Dužina PQ koja spaja središnje simetrične točke kružnice naziva se promjer kružnice. Ako je PQ promjer kružnice onda je PO = OQ odnosno O je sredina promjera. Središnji pravac dijeli ravninu kružnice na dvije poluravnine odnosno točke kružnice dijeli na dva skupa: . na svakom polupravcu čiji je početak točka O i leži u ravnini. Središnji pravac kružnice je pravac koji prolazi kroz središte kružnice. odnosno središnji pravac i kružnica imaju dvije zajedničke točke. postoji jedinstvena točka X takva da je OX = r. Definicija 1 Kružnica je skup svih točaka ravnine kojima udaljenost od date točke O na toj ravnini jednaka datoj dužini sa središtem u O i polumjerom r. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da je: odakle slijedi da je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente kružnice odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente kružnice . q) Tangenta kružnice koja ima središte u točki S(p.

.r) i pri tom C ≠ O i neka su točke A.r) dobije se beskonačan skup dužina za C ≠ O. 1/2. Kut između tetive i tangente povučene iz jedne točke kružnice jednak je perifernom kutu nad tom tetivom Periferni kutevi nad istom tetivom su isti ili suplementni. ima maksimum a nema minimum. Beskonačni skupovi ne moraju imati minimum i maksimum. U navedenom slučaju dužine AB i AC su minimum i maximumu u skupu dužina. Točka A je s one strane točke O s koje je C.a točka B najveće rastojanje od C i pri tome je: CA = │CO . Luk koji odgovara nultom kutu svodi se na točku. q) koordinate točke središta kružnice Opseg kružnice је . Teorem 1 Neka je data točka C i kružnica K(O. Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju isto središte. Udaljenost točke od kružnice Ako se točka C spoji s točkama kružnice K(O. Točka A neka je s one strane s koje je točka O. Element koji nije manji ni od jednog elementa skupa je maximum (najveći) element skupa E. Pravi kut je periferni kut nad promjerom. Punom kutu odgovara kao luk cijela kružnica.. U pravokutnom koordinatnom sustavu jednadžba kružnice glasi: . Postoji li u ovom skupu dužina od koje ni jedna dužina skupa nije manja i takva dužina koja nije manja ni od jedne dužine skupa? To su dužine CA i CB. Luk je dio kružnice koji pripada središnjem kutu. a B sa suprotne strane. U slučaju C = O to je nulta dužina. gdje su A.Kružnica • skup koji leži u jednoj poluravnini • skup koji leži u drugoj poluravnini.. Polukružnica je luk koji odgovara ispruženom kutu. Središnji kut je kut kojemu je vrh u središtu kružnice. B točke kružnice koje leže na centralnom pravcu koji prolazi kroz C. koja prolazi točkom C. B točke kružnice koje leže na središnjem pravcu. Definicija 2 Element m skupa E (u kome između elemenata postoji relacija < ili > ) koji nije veći ni od jednog elementa skupa naziva se minimum (najmanji element skupa E). Ovi skupovi su polukružnice. . a B sa suprotne strane od O. gdje su (p. Definicija 3 Minimum skupa udaljenosti date točke od skupa naziva se udaljenost te točke od skupa.r│ i CB = CO + r. 1/8. 1/4. Tada od svih točaka križnice točka A ima najmanje . Površina ravnine omeđene kružnicom је 50 Središnji kut je dvostruko veći od perifernog kuta nad istom tetivom.. Na primjer skup brojeva 1.

a s B točku druge kružnice. Tangiranje kružnica • CO = R + r <=> CO – r < R <=> CA = R Točka A druge kružnice pripada točkama prve kružnice.r = R <=> CB = r Točka B pripada prvoj kružnici sve ostale točke druge kružnice su unutar prve kružnice. s A. i obratno. 4. povuče središnji pravac CO ovih kružnica. 5. • CO = R – r (R > r) <=> CO . Između dužina R – r. Sve ostale točke su izvan prve kružnice. Presjek kružnica R – r < CO < R + r (R < r) • A je u B izvan K(C. B označe točke druge kružnice i to sa A onu koja leži sa one strane od točke O s koje je točka C.r).r) • Nemaju zajedničkih točaka ako i samo ako je • CO > R + r (svaka od križnica je izvan druge kružnice) .R) i k(O. CO i R + r za R > r postoji jedan i samo jedan od ovih odnosa 1. Teorem 3 Dvije kružnice K(C.R) CO < R + r => CA < RA je u kružnici. Teorem 2 Zajednička točka dviju kružnica koje se dodiruju leži na njihovom zajedničkom središnjem pravcu. Ako dvije kružnice imaju dijametralno raspoređene dvije zajedmočke točke M na pravoj CO onda su one dijametralno suprotne za svaku od te dvije točke koje leže na pravoj . Aksiom 2 Ako se jedan kraj luka nalazi u kružnici a drugi izvan je onda taj luk s kružnicom ima jednu i samo jednu zajedničku točku.Kružnica 51 Zajedničke točke kružnica Neka su zadane dvije kružnice K(C. • CO < R – r <=> CO – r < R <=> CB < R Sve točke jedne kružnice su unutar druge kružnice. Ako se odredi međusobni položaj ovih kružnica. Ako dvije kružnice imaju zajedničku točku koja ne leži na središnjem pravcu imaju još jednu zajedničku točku.r (R > r) Presjek kružnica je prazan skup • Za CO > R + r <=> CO – r > R <=> CA > R Sve točke jedne kružnice su izvan druge kružnice. 3. za svaku od te dvije kružnice pa se one poklapaju. CO > R + r CO = R + r R –r < CO < R + r CO < R – r (R > r) CO = R . Za kružnice koje imaju jednu i samo jednu zajedničku točku i ona leži na pravcu CO kaže seda se one dodiruju izvana u točki A. 2.R) • R – r < CO => CB > R B je van K(C. dvije različite kružnice koje imaju zajedničku točku na pravcu dodiruju se.R) i k(O.

možemo izračunati i površinu kruga unutar kružnice koristeći slijedeću formulu: ili gdje slovo označava promjer (lat. Ukoliko znamo promjer kružnice. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. što je polovica promjera.14159 . CA < R < CB gdje su CA i CB odsječci na koje središte O dijeli promjer AB kružnice k(O. On je ujedno i skup polovišta međusobnmo paralelnih tetiva. 52 References [1] http:/ / en. Slovo označava polumjer (radijus). .Kružnica • CO < R . R ≤ 2r 2. wikipedia. u drugoj kružnici potrebno je i dovoljno 1.r).r (kružnica manjeg promjera je unutar kružnic večeg promjera) • Imaju jednu i samo jednu zajedničku točku koja leži na zajedničkoj središnjem pravcu • CO = R + r sve točke kružnice osim zajedničke su izvan druge kružnice • R – r < CO < R + r imaju dvije i samo dvije zajedničke točke koje leže na raznim stranama središnjeg pravca. Teorem 4 Kako bi dvije kružnice imale zajedničke točke u slučaju da se središte prve kružnice nalazi 1. a π (čita se pi) je iracionalan broj koji iznosi približno 3. odnosno udaljenost od središta kružnice do crte kružnice. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. org/ wiki/ :Kružnica Promjer Promjer je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici. diametar). na drugoj kružnici 2.

Duljina luka za pripadni kut α iznosi rπα/180.Luk (matematika) 53 Luk (matematika) Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom. [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. (matematika) Dopunite ga Wikipedije. org/ wiki/ :Luk . Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. wikipedia.

dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine kraka. Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste. Pravokutni trokut Opseg. a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. Zahvaljujući ovom svojstvu trokuta možemo riješiti neke zadatke. a . • visina trokuta je dužina koja je okomita iz bilo kojeg vrha na njemu suprotnu stranicu. Nadalje se definiraju još dvije karakteristične dužine: • srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta. koristeći se gore navedenim svojstvima: • za jednakostranični trokut: • za jednakokračni trokut: • za raznostranični trokut: . Zbroj sva tri kuta u trokutu uvijek iznosi °.. Dolazimo na rješavanje linearne jednadžbe. tj. a odatle slijedi da je . γ=? Primjećujemo da se u zadatku traži treći kut. Dva ili više trokuta mogu biti sukladni. gdje je duljina stranice. Površina S se tada računa kao . po tom poučku. Ovaj ćemo zadatak riješiti koristeći svojastvo kuteva. Trokuti se dijele i prema vrstama jednakostranični te jednakokračni.pa iz toga °. duljina kraka.54 Treći dio Trokut Ovo je glavno značenje pojma Trokut. 3 kuta i 3 vrha. gdje je . Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina. Tupokutan trokut ima jedan tupi kut. . . Trokute prema vrsti kutova dijelimo na:pravokutan. Npr. to jest stranica-stranica-stranica. primjerice : Ako je: α=60°. pogledajte Trokut (razdvojba). a visina nad tom stranicom. zbroj duljina svih stranica se stoga može računati na tri načina. kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut. Trokuti su. Za druga značenja. a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut. tj. gdje su duljine pojedinih stranica. sukladni ako se podudaraju u tri stranice. iz čega uvrštavanjem proizlazi: slijedi: . Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice. Slijedeći poučak . tj. stranica: raznostranični. β=80°. kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kuteve. Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina. ako imaju tri jednake stranice.(Sukladnost ujedno znači jednakost). gdje je Površinu S možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac): poluopseg trokuta. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima. i te stranice se nazivaju krakovi. šiljastokutan i tupokutan trokut Pravokutan trokut ima jedan pravi kut. i duljina treće stranice. Sukladnost se dokazuje poučcima o sukladnosti:S-S-S. pa ćemo dobiti: °. Svojstvo kuteva trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut. Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih duljina. gdje je stranica.

kut-stranica-kut. tj. Trigonometrijske funkcije su sljedeće: Sinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne katete i hipotenuze pravokutnog trokuta.Trokut je K-S-K. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Tangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne i prilazeće katete pravokutnog trokuta. (u praksi se rabe dvije notacije: tg i tan za tangens) Kotangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće i nasuprotne katete pravokutnog trokuta. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. (u praksi se rabe dvije notacije: ctg i cot za kotangens) . wikipedia. trigonon = trokut + metron = mjera) je dio matematike koji proučava odnose među segmentima pravaca (dužinama) i kutovima trokuta na ravnini (ravninska trigonometrija) ili na površini kugle (sferna trigonometrija). 55 References [1] http:/ / en. Zatim je poučak S-K-S. Kosinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. org/ wiki/ :Trokut Trigonometrija Trigonometrija (grč.

hr/ mat1/ predavanja/ node91. html Sinus Sinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije .-1) neparna 2π Promjenjiva -{k}. fesb. fizika.Trigonometrija 56 Vanjske poveznice • Trigonometrijska kružnica [1] • Trigonometrijske funkcije (Ivan Slapničar. Matematika 1) [2] References [1] http:/ / andrej. čiji se sinus određuje. maksimumi Lok. org/ ostalo/ gimnazija/ math/ trigonometrija/ index. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom -{k}-π π/4 -{k}-π ((2-{k}-+1/2)π. Sinus je trigonometrijska funkcija. html [2] http:/ / lavica.1) ((2-{k}--1/2)π. Vidi još • Sinusoida Vanjske poveznice • Funkcija sinus na wolfram.je cijeli broj. Definira se kao odnos hipotenuze i suprotne katete nekog odgovarajućeg pravokutnog trokuta koji je izgrađen nad danim kutem.

minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom (2k +1 / 2) π π/4 -{k}-π (2kπ 0. References [1] http:/ / functions. .Sinus 57 Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. maksimumi Lok. wolfram. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. -1) parna 2π Promjenljiva -{k}. com/ ElementaryFunctions/ Sin/ [2] http:/ / en. Dopunite ga [2] prema pravilima Wikipedije.je cijeli broj. wikipedia. org/ wiki/ :Sinus Kosinus Kosinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok.1) ((2k +1) π. Kosinus je trigonometrijska funkcija koja se za neki kut definira kao odnos duljina hipotenuze i pripadajuće katete nad njime konstruiranim pravokutnim trokutom.

tj. za period T vrijedi: Animacija promjene perioda Mjerna jedinica SI za period je sekunda. wolfram. harmonijsko titranje. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) References [1] http:/ / functions. . Odnos prema drugim veličinama Period titranja frekvencije f: Period kružnog gibanja kutne brzine ω: Period vala valne duljine λ: gdje je v fazna brzina vala.Kosinus 58 Vanjske poveznice • Funkcija kosinus na wolfram. To je najmanji vremenski interval nakon kojeg vremenska funkcija f(t) kojom se ta promjena opisuje poprima iste vrijednosti. kao što je npr.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. com/ ElementaryFunctions/ Cos/ Period Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene.

. Iako se kompleksnim brojevima ne izražavaju količine. . na primjer. Operacije nad kompleksnim brojevima zadovoljavaju obične zakone komutativnosti. dijeljenja se postuliraju ovako: . Euleru.Kompleksni broj 59 Kompleksni broj Kompleksni brojevi su u izrazi oblika . Množiti kompleksne brojeve je vrlo pogodno baš u ovom obliku: u množenju kompleksnih brojeva množe se njihovi moduli. U kompleksnom broju broj se naziva realni dio. Zbrajanje. gdje su a i realni brojevi. kada je onda je je argument se naziva modul kompleksnog broja. operacije nad kompleksnim brojevima pod radikalima (korijenima) donekle se razlikuju od analognih operacija s realnim brojevima. distributivnosti i asocijativnosti (kao i u slučaju realnih brojeva). a kompleksnog broja. a argumenti se zbrajaju. problema o prolazu struje kroz vodič. o profilu krila aviona itd. a broj je imaginarni dio. njihovo uvođenje koristi u rješavanju problema sastavljenih u terminima realnih brojeva. . Par se naziva imaginarna jedinica i označava simbolom . ako je i . kompleksni su brojevi uvedeni radi rješavanja kvadratne jednadžbe. Trigonometrijski oblik Ponekad je kompleksne brojeve pogodno pisati u trigonometrijskom obliku: . kao što je to slučaj s realnim brojevima. Tako na primjer. Velika zasluga u smislu materijalističkog tumačenja kompleksnih brojeva pripada L. Činjenica da kompleksni brojevi ne izražavaju veličine dala je povoda za idealističko tumačenje kompleksnih brojeva (G. Tako je . . Iz ovog pravila proizlazi [[De Moivre|De Moivreova formula: . Realni brojevi predstavljaju poseban slučaj kompleksnih brojeva (kad je koeficijent uz jednak nuli). za . Leibnitz). Povijesno. množenja. množenje i dijeljenje kompleksnih brojeva definira se formulama: . ako je i . Kompleksan broj čiji je realni dio jednak nuli naziva se čisto imaginarni broj. Broj za . Međutim. Kompleksni broj se aksiomatski definira kao uređen par realnih brojeva . istaknuti simbol. piše se . za određivanje korijena kubne jednadžbe potrebne su operacije s kompleksnim brojevima. Ništa manje važna nije primjena kompleksnih brojeva na čisto matematičke probleme. . Iz potonjih formula slijedi da je . Formule zbrajanja. i piše se .

intenzitet kompleksnog broja često označavamo kao apsolutnu vrednost. org/ wiki/ :Imaginarni . Označava se oznakom i. logaritam kompleksnog broja i dr. tj. References [1] http:/ / en. Modul. te ima vrijednost √-1. Tu je vrijednost nemoguće dobiti kvadriranjem dva jednaka realna broja (i2=-1). Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. broj Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. jer dva pomnožena eksponenta (+*+=+. Geometrijski smisao brojeva vidi se na crtežu. 60 Duljina vektora je modul kompleksnog broja. te se još koristi kod kompleksnih brojeva: a + bi. udaljenost broja od ishodišta koordinatnog sustava: Kompleksni brojevi u trigonometrijskom obliku su usko povezani s eksponencijalnom funkcijom imaginarnog argumenta.Kompleksni broj Kompleksni se brojevi često predstavljaju vektorima u kompleksnoj ravnini (slika dolje). √-16=√16*√-1=4*i=4i. Polje kompleksnih brojeva je proširenje polja realnih brojeva pridruživanjem ovom polju elementa . U sabiranju kompleksnih brojeva njihovi vektori se zbrajaju po pravilu paralelograma. Imaginarni broj Imaginarni broj jest broj koji ne postoji u skupu realnih brojeva. -*-=+) daju pozitivan eksponent. npr. Kompleksni brojevi oblikuju algebarsko zatvoreno polje. preko nje se definira stupnjevanje kompleksnih brojeva. a ne negativan. takvog da je . Taj se broj koristi kad se treba odrediti vrijednost negativnog korijena. može se dobiti pomoću . wikipedia. Pitagorinog teorema. Vrijedi sljedeća Eulerova formula: . a kao što se vidi na gornjoj slici.

definirali smo pravac koji prolazi kroz točku A a za vektor pravca ima vektor AB. koji je uveden da bi se razlikovale veličine koje se pojavljuju u prirodi.npr. Najpoznatiji su primjeri vezani za geometriju u prostoru gdje se vektor određuje pravcem. grane linearna algebra.Vektor 61 Vektor Ovo je glavno značenje pojma Vektor. Tenzorskim se veličinama opisuju vektorske veličine u anizotropnoj sredini . a imaju pravac. koeficijent difuzije. Vektorske veličine su veličine određene s tri ili više parametara. smjer i intenzitet. temperatura. Vektor se u n-dimenzionalnom prostoru opisuje sa n parametara. sila. duljine proporcionalne intenzitetu. rezultat je vektor koji je s prethodnim kolinearan. ubrzanje. moment količine kretanja. Definicija Vektor može biti definiran uređenim parom točaka. Tako su vektorske veličine brzina. definiran je polupravac. Fizikalno se tumačenje vektora obično svodi na trodimenzionalni prostor. Ukoliko je l samo nenegativno ili samo nepozitivno.. jediničnim vektorom koji određuje njegov smjer i intenzitetom: Ako ovdje ||AB|| zamijenimo sa l koji može biti bilo koji broj iz R. Tenzorske su veličine toplinska vodljivost. Fizikalne veličine čija vektorska vrijednost ovisi i od koordinate nazivaju se tenzorske.. tada vrijedi: . smjerom i intenzitetom (iznosom. Recimo da su to A i B iz Rn. dužinom). obujam. s početkom u točki A. Tada je: . Poopćeni vektor ne mora biti ograničen na tri dimenzije.a Vektor se može predstaviti i polaznom točkom. Za druga značenja. a predstavlja strjelicom orijentiranom duž pravca. Vektor je pojam iz matematike. veličinom. te se kao takve razlikuju od veličina koje imaju samo intenzitet i zovu se skalari. električna vodljivost. kod nekubičnih kristala. pogledajte Vektor (razdvojba). a čiji vrh pokazuje smjer na zadanom pravcu. a skalarne masa. Ukoliko je l neki broj različit od ||AB||. Ako je novi vektor AB'. u najjednostavnijem slučaju 3×3. One se matematički predstavljaju matricom. indeks loma itd.

je jedan n-dimenzionalni vektor nad poljem K. Ova je operacija komutativna. Jedinični vektor Jedinični je vektor vektor čiji je intenzitet jednak jedinici. Prostor ovih vektora se još naziva Kn. a2 je druga koordinata vektora itd. Intenzitet vektora Intenzitet vektora se u euklidskoj geometriji definira kao kvadratni korijen zbroja kvadrata njegovih koordinata. . a skalari koji čine vektor zajedno sa informacijom o njihovoj poziciji u uređenoj n-torci koordinate vektora. Za svaki se ne-nul vektor a može odrediti odgovarajući jedinični vektor v iste orijentacije i smjera.Vektor 62 Nul-vektor Nul-vektor a0 je vektor čiji je intenzitet jednak nuli. koje se u principu definiraju nad vektorima istih dimenzija. Na primjer: . Pri tome se vektor predstavlja kao uređena n-torka skalara koji pripadaju nekom polju K. Operacije nad vektorima Nad vektorima se. Slijede osnovne operacije nad vektorima. Označuje se kao nula s naznakom za vektor. mogu uvesti aritmetičke operacije. Ovaj se postupak zove normiranje vektora. Pojam n-dimenzionalni dolazi od činjenice da je vektor definiran pomoću n skalara. a1 je prva koordinata vektora. Množenje vektora skalarom Množenje vektora = nekim skalarom =: je definirano kao množenje svake koordinate vektora tim skalarom. Na primjer. kao i svim ostalim elementima analitičke matematike.

. . gde je Pri ćemu će vektor c biti iz prostora . Oduzimanje vektora bi se vršilo po sličnom principu: Pri čemu .Vektor 63 Zbrajanje vektora Uzmimo dva vektora : Zbrajanje vektora Oduzimanje vektora Njihovo se zbrajanje u principu definira kao zbrajanje komponenti sa istim indeksima. .

. Definira se na sljedeći način: Jer su . . Ovo zapravo znači da je intenzitet vektorskog proizvoda dva vektora jednak površini paralelograma koga čine ovi vektori. Razlika u odnosu na zbrajanje je ta što je rezultat skalarnog produkta dva vektora iz Kn u stvari jedan skalar iz K. . Kod vektorskog je produkta bitno primjetiti sljedeće osobine: . Ovo zapravo znači i: To jest da su dva vektora okomiti ako im je skalarni produkt jednak nuli. vektorski produkt dva vektora je okomit na njih same. i: vektori kanonske baze E3. vektorski produkt nije komutativan. Tj.Vektor 64 Skalarno množenje vektora Slično zbrajanju. koje imaju iste indekse. tj. tj. skalarno se množenje vektora definira kao broj umnoška svih parova koordinata dva vektora. . vektorski produkt se lijepo ponaša prema množenju . Konkretno za dva vektora a i b iz Kn bi umnožak k izgledao ovako: . gdje je Ovdje treba primjetiti da je skalarni produkt vektora također jednak pri čemu je ω kut između a i b. Ovaj se zbroj i umnožak preuzimaju iz polja K. . gdje je : kut između ova dva vektora. Vektorski produkt Još jedan tip umnoška karakterističan za trodimenzionalne euklidske prostore (E3) je vektorski produkt. gdje je skalarom slijeva.

Matrica sa m redaka i n stupaca se naziva m-sa-n matricom (kaže se i zapisuje da je formata m×n) a m i n su dimenzije matrice. u kom slučaju imamo 0 ≤ i ≤ m − 1 i 0 ≤ j ≤ n − 1.j]. a vertikalne stupcima matrice.j)-ti član matrice A. i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. Ovo se zapisuje kao Ai.j za sve 1 ≤ i ≤ m i 1 ≤ j ≤ n. Slijede neka osnovna svojstva mješovitog produkta: • • • • Vidjeti također • Vektorski prostor • Vektorsko polje Matrica (matematika) U matematici. konvencija da i i j počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule. a m × 1 matrica (jedan stupac i .j] naziva ai. za praćenje koeficijenata linearnih transformacija. Definicije i notacije Horizontalne se linije u matrici zovu retcima. kao i za čuvanje podataka koji ovise od dva parametra. Organizacija matrice Često se piše kako bi se definirala m × n matrica A čiji se svaki član A[i. pa stupac. tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti. Zapisuje se sa A po definiciji je: : Što znači da je vrijednost mješovitog produkta tri vektora jednaka volumenu paralelepipeda kojeg oni oblikuju.Vektor 65 Mješoviti produkt Mješoviti produkt vektora je ternarna matematička operacija koja uređenu trojku vektora iz E3 preslikava u skalar iz E. Međutim. Uvijek se prvo naznačuje redak. Matrice se koriste za opisivanje linearnih jednadžbi. matrica je pravokutna tablica brojeva. Član matrice A koji se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu se naziva (i. Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo vektorom. množiti i razlagati na razne načine. što ih čini ključnim konceptom u linearnoj algebri i teoriji matrica. ili općenito.j ili A[i. 1 × n matrica (jedan redak i n stupaca) se naziva vektor redak. Matrice se mogu zbrajati.

skalarni produkt cA se računa množenjem skalarom c svakog elementa A (t. Na primjer: Množenje skalarom Ako uzmemo matricu A i broj c. Na primjer: Operacije zbrajanja i množenja skalarom pretvaraju skup M(m. j] + B[i. p stupaca) dan formulom: za svaki par i i j. 66 Primjer Matrica je 4×3 matrica. izračunata zbrajanjem odgovarajućih elemenata (t. j] = A[i. (cA)[i. Element A[2. j] = cA[i. R) svih m-sa-n matrica sa realnim članovima u realni vektorski prostor dimenzije mn. ili vektor redak sa 9 elemenata. a B je matrica dimenzija n-sa-p. j] ). Ako je A matrica dimenzija m-sa-n. Matrica je 1×9 matrica.Matrica (matematika) m redaka) se naziva vektor stupac. (A + B)[i.j.j. Množenje matrica Množenje dvije matrice je dobro definirano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice.3] ili a2.3 je 7. Zbrajanje i množenje matrica Zbrajanje Ako su dane matrice A i B. njihov zbroj A + B je m-sa-n matrica. Na primjer: Množenje matrica ima sljedeća svojstva: . n. j] ). tada je njihov umnožak AB matrica dimenzija m-sa-p (m redaka. dimenzija m-sa-n.

kao što će dalje biti opisano. Ovdje i u nastavku. Vidjeti također • Rang matrice . tada matrica Atr predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (vidi dualni prostor). čak i ako su oba umnoška definirana. linearno preslikavanje iz n-dimenzionog vektorskog prostora u m-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno m-sa-n matricom. Ako A predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dvije baze. • (A + B)C = AC + BC za sve m-sa-n matrice A i B i n-sa-k matrice C (desna distributivnost). matrice m-sa-n. Ovo slijedi iz gorepomenute asocijativnosti množenja matrica. m-sa-n matrice B i n-sa-p matrice C (asocijativnost). takva da f(x) = Ax za svako x u Rn. i] za svaki i i j. Kažemo da matrica A predstavlja linearno preslikavanje f. promatramo Rn kao skup stupaca ili n-sa-1 matrica. u općem slučaju je AB ≠ BA. j] = A[j. ako su dane matrice A i B. i također je iste dimenzije kao prostor generiran stupcima A. koja je nekomutativna za n ≥ 2. rang.Matrica (matematika) • (AB)C = A(BC) za sve k-sa-m matrice A. skup M(n. Vrijedi (A + B)tr = Atr + Btr i (AB)tr = Btr Atr. i predstavljeno je upravo matricom BA. koja nastaje pretvaranjem stupaca u retke i redaka u stupce. • C(A + B) = CA + CB za sve m-sa-n matrice A i B i k-sa-m matrice C (lijeva distributivnost). transponirana matrica Matrice mogu na zgodan način predstaviti linearne transformacije jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja. Općenito. to jest Atr[i. A je n-sa-m matrica Atr (nekad se zapisuje i kao AT ili tA). R) svih kvadratnih matrica reda n je realna asocijativna algebra sa jedinicom. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom strukturom podataka u višim programskim jezicima. Transponirana matrica. Za svako linearno preslikavanje f : Rn → Rm postoji jedinstvena m-sa-n matrica A. Rang matrice A je dimenzija slike linearnog preslikavanja predstavljenog sa A. 67 Linearne transformacije. Posebno. Ako k-sa-m matrica B predstavlja drugo linearno preslikavanje g : Rm → Rk. ako su izabrane baze za svaki. Valja znati da komutativnost ne vrijedi u općem slučaju. ona je ista kao dimenzija prostora generiranog retcima A. tada je njihova kompozicija g o f također linearno preslikavanje Rm → Rn.

dok je ona sama sebi inverz. Ovo ne vrijedi za prostore Kn × m. Druga se osobina može dokazati na sljedeći način: . Iz ove osobine također slijedi i: Primjer: Determinanta i inverz Determinanta ove matrice je uvijek 1. tj. a ostali nule. matrica pomnožena svojim inverzom uvijek daje E . gdje se ovom matricom može množiti samo slijeva odnosno samo zdesna. Oznaka za matricu identičnog preslikavanja je Id ili samo I. množenje slijeva sa E-1 .Jedinična matrica 68 Jedinična matrica Jedinična matrica je u linearnoj algebri naziv za kvadratnu matricu kojoj su elementi na glavnoj dijagonali jedinice. Što se također može definirati i Kroeneckerovom deltom: . Ova se matrica još naziva matricom identiteta. vidi se da je matrica nad prostorom Kn × n komutativna. Ova se matrica označuje velikim slovom E a indeks koji može i ne mora stajati pored oznake označuje dimenziju iste. gdje je: Alternativni zapisi su: Osobine Množenje Jedna od bitnih osobina jedinične matrice En nekog prostora Kn × n jest ta da je ona jedina za koju vrijedi: Štoviše. nije bitno množi li se njome slijeva ili zdesna. jer množenjem s drugim matricama daje upravo njih kao rezultat množenja tj. opće pravilo koje vrijedi za sve matrice . m ≠ n. ne mijenja ih.

Elementarne operacije nad redcima i stupcima matrice ne mijenjaju njen rang. ova definicija se često koristi u uvodnim kolegijima linearne algebre. područja matematike. matrica pomnožena jediničnom daje samu sebe . Analogno. Sve matrice linearnog preslikavanja između dva vektorska prostora u odnosu na proizvoljan par njihovih baza su ekvivalentne. Općenitije. uračunavajući kratnosti. dok njegovu dimenziju nazivamo rangom redaka. a epimorfizam (surjektivno) ako i samo ako je r(L) = m. Za m × n matricu kažemo da je "punog ranga stupaca" ako je r(A) = n. Rang redaka i rang stupaca svake matrice su jednaki. Jedina matrica ranga nula je nul-matrica. Posebno je rang matrice jednak rangu njoj transponirane matrice. koji ponekad naziva i osnovni teorem linearne algebre. Alternativno. Kvadratna matrica reda n je ranga n ako i samo ako je inverzibilna. matrica se može rabeći elementarne operacije i nad redcima i nad stupcima svesti na točno jednu ekvivalentnu joj matricu čiji su svi elementi nule. Jedan od najvažnijih iskaza o rangu matrice. njihov zajednički rang se naziva i rangom danog linearnog preslikavanja i jednak je dimenziji njegove slike. tada je P ranga k. U izvjesnom smislu.rang polazne matrice jednak je broju jedinica u njenom tako svedenom obliku. Stoga ekvivalentne (i posebno slične) matrice imaju jednak rang. te stoga za inverzibilne matrice kažemo i da su "punog ranga". odnosno "punog ranga redaka" ako je r(A) = m. odnosno najvećeg njenog ne-nul minora. odakle i slijedi zajednički naziv "rang". rang matrice je najveći broj njenih linearno nezavisnih stupaca. Ako je 0≤k≤n i P matrica projekcije prostora Rn na neki njegov k-dimenzioni potprostor (ortogonalne ili duž bilo kojeg komplementarnog (n − k)-dimenzionalnog potprostora). odnosno kao dimenzija prostora koji generiraju (katkad se kaže i "razapinju") njeni stupci. prostor redaka je vektorski prostor koji generiraju redci matrice. Drugim riječima. kraj dokaza Rang matrice Rang matrice je jedan od najvažnijih pojmova linearne algebre. Vektorski prostor koji generiraju stupci matrice naziva se i njenim prostorom stupaca. je sljedeći Teorem o rangu i defektu: Za svaku m × n matricu A je δ(A) + r(A) = n. Najčešće se on definira kao dimenzija slike matrice. Determinantni rang matrice jednak je njenom rangu.n).Jedinična matrica 69 . Determinantni rang matrice je red najveće njene inverzibilne podmatrice. osim što na izvjesnom broju prvih mjesta duž glavne dijagonale stoje jedinice . Linearno preslikavanje L : Rn → Rm je monomorfizam (injektivno) ako i samo je r(L) = n. Pojam komplementaran rangu je defekt matrice. Svojstva ranga Rang m×n matrice je cijeli broj između 0 i min(m. Rang matrice je također jednak broju vodećih kolona u po redcima svedenom ešelonskom obliku matrice. Definicija Postoji nekoliko ekvivalentnih definicija ranga matrice. rang dijagonalizabilne kvadratne matrice jednak je broju njenih ne-nul svojstvenih vrijednosti. a njegova dimenzija rangom stupaca. Značajno svojstvo ranga matrice je i sljedeća Sylvesterova nejednakost: . rang mjeri "punoću" matrice i njoj odgovarajućeg linearnog preslikavanja. Svaka matrica ranga k je umnožak inverzibilne matrice i matrice projekcije na neki k-dimenzionalni potprostor.

tada sustav ima i slobodnih varijabli u svedenom obliku. Posebno je za svake dvije m × n i n × p matrice A i B r(A) + r(B) − n  ≤  r(AB)  ≤  min(r(A). pa je ili nekonzistentan ili ima beskonačno mnogo rješenja. na primjer: • Ako je r(A) = m. • Ako je r(A) = n. pa je sustav ili nekonzistentan ili ima jedinstveno rješenje. tada su sve varijable vodeće u svedenom obliku. U ovim poopćenjima. C formata takvog da su svi matrični produkti u nejednakosti definirani. dimenzija prostora stupaca. . Poopćenja Rang se definira i za matrice nad proizvoljnim prstenovima. tada će sustav u VSEO imati vodeću varijablu (pivot) u svakoj od jednadžbi i stoga je nužno konzistentan. mogu biti međusobno različiti ili ne biti definirani. • Ako je r(A) < n. dimenzija prostora redaka. koji će ovisiti od svojstava matrice i konkretne primjene.Rang matrice r(B) + r(ABC)  ≥  r(AB) + r(BC). Konačno. Numeričko izračunavanje Rang matrice se uvijek može izračunati Gaussovim postupkom eliminacije. Umjesto njega. Rang umnoška AB je jednak rangu matrice A ako je B punog ranga redaka. rang stupaca (najveći broj linearno nezavisnih stupaca). češće se koriste dekomopozicija po singularnim vrijednostima ili QR dekompozicija s pivotima. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava veći ili jednak r(A). determinantni rang. Rang matrice može ponuditi i dodatne informacije o broju rješenja linearnog sustava (formata m × n). kako je ker(ATA) = ker(A). 70 Rang i sustavi linearnih jednadžbi Kronecker-Capelijev teorem tvrdi da je sustav linearnih jednadžbi Ax = b konzistentan ako i samo ako je rang proširene matrice sustava [ A : b ] jednak rangu matrice koeficijenata sustava A. Numeričko određivanje ranga uvijek uključuje i praktični izbor praga pomoću kojeg se određuje kad element jako male numeričke vrijednosti treba tretirati kao nulu. r(B)). to je prema teoremu o rangu i defektu i r(ATA) = r(A). Rang glatkog preslikavanja između dvije glatke mnogostrukosti u nekoj točki se definira kao (linearni) rang njegovog diferencijala. rang redaka. Prema ovoj jednakosti je rang realne matrice jednak broju njenih ne-nul singularnih vrijednosti. ali je u numeričkim izračunavanjima koja koriste aritmetiku pomičnog zareza ovaj postupak (LU dekompozicija) nestabilan. koja vrijedi za svake tri matrice A. B. sa jedinstvenim rješenjem ako je m = n ili beskonačno mnogo rješenja (koja čine afin potprostor dimenzije n − m ako je m < n). ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava jednak n + 1 ili n. i rangu matrice B ako je A punog ranga stupaca. itd.

2 anonymous edits Kartezijev koordinatni sustav  Source: http://hr.org/w/index. Th dalibor. Generalisimus. Dubravko1.php?oldid=2343612  Contributors: Ivan Štambuk Imaginarni broj  Source: http://hr. Kubura.wikipedia.org/w/index.php?oldid=2663183  Contributors: Culo-sija.php?oldid=2753214  Contributors: Argo Navis.php?oldid=2662862  Contributors: Anton008.php?oldid=2254822  Contributors: Dubravko1. Argo Navis.org/w/index.php?oldid=2587280  Contributors: Andre Engels.php?oldid=2592279  Contributors: -vega. Svjetlana3. Smiljan.org/w/index.php?oldid=2752008  Contributors: Frka.wikipedia.org/w/index. Ivan Štambuk Kodomena  Source: http://hr. Raf 2. MayaSimFan.wikipedia. Raf 2. Donatus. SpeedyGonsales.wikipedia.php?oldid=2819584  Contributors: Armend.php?oldid=2560648  Contributors: Tupars.wikipedia.org/w/index. Argo Navis. 1 anonymous edits Injektivna funkcija  Source: http://hr.wikipedia. 2 anonymous edits Cijeli broj  Source: http://hr.wikipedia. VKokielov.wikipedia.wikipedia.a.org/w/index.php?oldid=2803817  Contributors: Argo Navis.wikipedia. F0ggY...wikipedia. Argo Navis. Ivan Štambuk.wikipedia.wikipedia.org/w/index. Ilija Pavlic. Dubravko1. SpeedyGonsales. Roza. 1 anonymous edits Bijekcija  Source: http://hr.org/w/index. Ivan T.org/w/index. 1 anonymous edits Eksponencijalna funkcija  Source: http://hr.wikipedia. Roberta F.wikipedia.org/w/index. Duh Svemira.wikipedia. Ivan Štambuk. Saxum. Jure Grm.Article Sources and Contributors 71 Article Sources and Contributors Skup  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia. DarkoS. Tycho Brahe.wikipedia.php?oldid=2775276  Contributors: -vega. Deternamor.wikipedia. Tycho Brahe. Sombrero. Sombrero. SpeedyGonsales.wikipedia. Kubura. Sokac121. SvekY.org/w/index. Roza.org/w/index. Roza.wikipedia. SpeedyGonsales. 4 anonymous edits Prirodni broj  Source: http://hr. Argo Navis.org/w/index. 4 anonymous edits Realni broj  Source: http://hr. 4 anonymous edits Zbrajanje  Source: http://hr.php?oldid=2660853  Contributors: Argo Navis. MayaSimFan. Tycho Brahe Kružnica  Source: http://hr. 1 anonymous edits Nula  Source: http://hr.a. Tycho Brahe. Jure Grm.wikipedia. Fraxinus.org/w/index. Zmaj.php?oldid=2817762  Contributors: -vega.org/w/index. MayaSimFan Elipsa  Source: http://hr.php?oldid=2846956  Contributors: Angler. Kurtelacić. Kurtelacić.wikipedia.php?oldid=2753351  Contributors: Bracodbk. Donatus. Pokemon.org/w/index.wikipedia. Sanya. 21 anonymous edits Domena (matematika)  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=1603536  Contributors: Ilija Pavlic. Stoos.wikipedia.wikipedia.wikipedia. Vhorvat.php?oldid=2766435  Contributors: Dtom.wikipedia. 1 anonymous edits Niz  Source: http://hr.wikipedia.php?oldid=2755857  Contributors: Ilija Pavlic. Fraxinus. 3 anonymous edits Luk (matematika)  Source: http://hr. Dubravko1..org/w/index.org/w/index.org/w/index. 3 anonymous edits Kosinus  Source: http://hr.php?oldid=2673056  Contributors: Ivan Štambuk.php?oldid=2560721  Contributors: Bracodbk.php?oldid=2788200  Contributors: Baqu11. Donatus.org/w/index.php?oldid=2781591  Contributors: Svjetlana3 Ortodroma  Source: http://hr. 2 anonymous edits Jednadžba pravca  Source: http://hr.org/w/index. 1 anonymous edits Period  Source: http://hr. SpeedyGonsales. 2 anonymous edits Surjektivna funkcija  Source: http://hr.wikipedia. Ilija Pavlic. Dubby.org/w/index. Argo Navis. SpeedyGonsales. SpeedyGonsales. SpeedyGonsales. Kubura. Jakiša Tomić.php?oldid=2775611  Contributors: Argo Navis. Stevo-88. Argo Navis. Kubura.a.wikipedia. Mozak.org/w/index. Svjetlana3 Hiperbola (krivulja)  Source: http://hr. Tycho Brahe..org/w/index.php?oldid=2789554  Contributors: Ilija Pavlic. SpeedyGonsales. 1 anonymous edits . Babalu. Ivo grdjan. Ivan Štambuk.aparicio Koeficijent smjera pravca  Source: http://hr. Gemini1980.wikipedia.org/w/index.wikipedia. 8 anonymous edits Broj e  Source: http://hr. Prof saxx Trokut  Source: http://hr.php?oldid=2700226  Contributors: Ilija Pavlic. Donatus. Kubura.org/w/index. Svjetlana3. 4 anonymous edits Prazni skup  Source: http://hr. 2 anonymous edits Kompleksni broj  Source: http://hr. 14 anonymous edits Trigonometrija  Source: http://hr. Dubravko1.wikipedia. Vodomar.php?oldid=2710762  Contributors: Aradic.php?oldid=2757689  Contributors: Ivan Štambuk. Raf 2. Stazh.php?oldid=2832761  Contributors: -vega.wikipedia. 9 anonymous edits Promjer  Source: http://hr. Lasta. MayaSimFan.org/w/index. DarkoS.wikipedia. 1 anonymous edits Geometrijski niz  Source: http://hr. Xeniorn. Systat. MayaSimFan. DarkoS.wikipedia. Zmaj.wikipedia. 5 anonymous edits Matrica (matematika)  Source: http://hr. 2 anonymous edits Krivulja  Source: http://hr. 1 anonymous edits Parabola (krivulja)  Source: http://hr.php?oldid=2782164  Contributors: Ivan Štambuk Slika (matematika)  Source: http://hr.org/w/index. SpeedyGonsales Kvadratna funkcija  Source: http://hr.php?oldid=2484400  Contributors: ALE! on Commons.php?oldid=2812323  Contributors: AmyMirka.org/w/index.php?oldid=2794494  Contributors: 4ndY.php?oldid=2826039  Contributors: Ivan Štambuk Funkcija (matematika)  Source: http://hr. Maria Sieglinda von Nudeldorf. 4 anonymous edits Sinus  Source: http://hr.org/w/index. Dubravko1.wikipedia. Dalibor Bosits. Gdje je nestala duša svijeta.wikipedia.php?oldid=2791368  Contributors: Tvrtko26 Vektor  Source: http://hr. 1 anonymous edits Jedinična matrica  Source: http://hr. Sanya.org/w/index. Ivan Štambuk.org/w/index. Sanya.org/w/index.wikipedia. Ivan Štambuk.wikipedia. F0ggY. Dubby. Tycho Brahe. Zmaj.org/w/index.org/w/index. SpeedyGonsales. Txus.php?oldid=2662856  Contributors: BlackArrow. Croq.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2758537  Contributors: Abyssus. Ivan Štambuk. Svjetlana3. MayaSimFan. Ivan Bajlo. Fraxinus.php?oldid=1816780  Contributors: Argo Navis. Fraxinus Logaritam  Source: http://hr. Dubby.php?oldid=2795929  Contributors: SpeedyGonsales.org/w/index. Ivan Štambuk.org/w/index.php?oldid=2781355  Contributors: Aradic-es. Stazh. Zmaj. Dubravko1.php?oldid=2652782  Contributors: Bracodbk. Saxum.org/w/index.org/w/index. Kal-El. Herr Mlinka. Ivan444.org/w/index.php?oldid=2419011  Contributors: Bethnim.wikipedia.php?oldid=2774366  Contributors: Ivan Štambuk Rang matrice  Source: http://hr. Kurtelacić.php?oldid=2720986  Contributors: Dubravko1. 4 anonymous edits Množenje  Source: http://hr. SvekY. Ivan Štambuk. 2 anonymous edits Racionalni broj  Source: http://hr. Ozi64. Trudbenik. Roberta F. Rosier. Roberta F.

svg  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.wikipedia.org/w/index.svg  Source: http://hr. Booyabazooka.png  License: unknown  Contributors: Original uploader was Михајло Анђелковић at sr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jim.php?title=Datoteka:Wave_period.org/w/index.wikipedia.wikipedia. Jalanpalmer Slika:Common Logarithms. Bolino Image:Cartesian coordinates 2D. Bayo. Manscher.wikipedia.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Pafcu Datoteka:Cartesian-coordinate-system.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.php?title=Datoteka:Common_Logarithms.org/w/index.svg  Source: http://hr.wikipedia.svg  Source: http://hr.5  Contributors: User:Pjacklam Image:Exp series.SVG  Source: http://hr. Romanm.org/w/index.svg  Source: http://hr.jpg  Source: http://hr.png  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Kreis. Porao.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Image:Cos.php?title=Datoteka:Qfunction.org/w/index.php?title=Datoteka:Injection.org/w/index.0  Contributors: User:Zorgit Image:KUGSPI-9_Loxodrome.svg  Source: http://hr.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.org/w/index.vektora.wikipedia.wikipedia.org/w/index.org/w/index.org/w/index. Yuval Madar Datoteka:Venn_A_union_B.png  Source: http://hr.SVG  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Disambig.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Spindled Datoteka:Quadratic function.php?title=Datoteka:KUGSPI-9_Loxodrome.wikipedia. Datoteka:Nullset.png  Source: http://hr.vektora. EugeneZelenko.vektora.org/w/index.5  Contributors: User:Baumst Datoteka:Elipse.wikipedia.org/w/index. Darapti Datoteka:Three by Four.php?title=Datoteka:ParabolicWaterTrajectory.gif  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_A_union_B.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jorge Stolfi Image:Cartesian-coordinate-system-with-circle.gif  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov Image:Expo02.wikipedia Datoteka:Matrica_hr.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Greatcircle_Jetstream_routes.php?title=Datoteka:Codomain.belk Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User 345Kai on en.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system-with-circle.org/w/index.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Sven Datoteka:Trokut (trigonometrija).png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Paul August Datoteka:Venn A complement. Teox.org/w/index.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.png  License: Public Domain  Contributors: Pietros Sacanis Datoteka:Slope picture.org/w/index.svg  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Nullset.png  Source: http://hr. Ramac Datoteka:Bijective_composition.org/w/index.php?title=Datoteka:Cartesian_coordinates_2D.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.svg  License: Public Domain  Contributors: User:N.wikipedia.svg  Source: http://hr. OsamaK Datoteka:Injection.php?title=Datoteka:Surjection.wikipedia. WeFt Datoteka:Surjection.wikipedia.php?title=Datoteka:Expo02.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Abnormaal.wikipedia.wikipedia.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.svg  License: Public Domain  Contributors: Kilom691. Marcelo Reis.lifeguard.org/w/index.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: ChaosNil Datoteka:Spherical triangle 3d opti.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:Slope_picture.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:P_math.Image Sources.wikipedia. Sl Datoteka:Bijection.wikipedia.svg  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DemonDeLuxe File:Graf of linear equation.org/w/index.org/w/index.png  Source: http://hr. Kersti Nebelsiek.gif  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: EnEdC.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr. Luks.php?title=Datoteka:Elipse.org/w/index.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Sin.php?title=Datoteka:Sabiranje.png  Source: http://hr.vektora.php?title=Datoteka:Cos.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Datoteka:Wave period.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.wikipedia. 2 anonymous edits Slika:P math.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:SpeedyGonsales Image:Sin.org/w/index.PNG  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Marcelo Reis Slika:Qfunction.org/w/index.wikipedia Later versions were uploaded by Dcoetzee at en. Ricky81682.png  License: unknown  Contributors: -vega Datoteka:Polynomialdeg2. Lipedia.wikipedia.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Original uploader was Paul August at en.gif  License: GNU Free Documentation License  Contributors: w:de:Benutzer:Karl BednarikGerman Wikipedia User Karl Bednarik Datoteka:Greatcircle Jetstream routes. Licenses and Contributors 72 Image Sources.wikipedia. Superborsuk Datoteka:Kompleksna-ravan.org/w/index.php?title=Datoteka:Conicas2.php?title=Datoteka:Bijection.org/w/index.Mori file:exp.php?title=Datoteka:Trokut_(trigonometrija). Duesentrieb.wikipedia.jpg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:GuidoB Slika:Disambig.png  License: Public Domain  Contributors: Andre Engels.PNG  Source: http://hr.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:Venn_A_subset_B.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn-diagram-AB.php?title=Datoteka:Polynomialdeg2. Sl Datoteka:Codomain. 1 anonymous edits Slika:ParabolicWaterTrajectory. EugeneZelenko.php?title=Datoteka:Exp_series.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Spherical_triangle_3d_opti.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Derbeth. Stanmar.php?title=Datoteka:Exp. User:Lakeworks .svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.png  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:oduzimanje.php?title=Datoteka:Oduzimanje.org/w/index.wikipedia.org/w/index.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: K.svg  Source: http://hr.wikipedia.svg  Source: http://hr.org/w/index.gif  Source: http://hr. Mike.wikipedia File:Cycloid f.wikipedia.wikipedia.5  Contributors: Cdang. Muffin.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Matrica_hr. W!B: Datoteka:Kreis. Licenses and Contributors Datoteka:Venn-diagram-AB.wikipedia. Ævar Arnfjörð Bjarmason Datoteka:Venn_A_intersect_B.org/w/index.wikipedia.gif  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:sabiranje.org/w/index.php?title=Datoteka:Cycloid_f. Rocket000.gif  Source: http://hr.5  Contributors: Cronholm144.php?title=Datoteka:Venn_B_minus_A.wikipedia.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Coord_system_CA_0.org/w/index.php?title=Datoteka:Graf_of_linear_equation.wikipedia.gif  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Cepheus Datoteka:Venn_B_minus_A.php?title=Datoteka:Three_by_Four. EugeneZelenko.svg  Source: http://hr. SpeedyGonsales. EugeneZelenko.wikipedia.org/w/index.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov File:Conicas2.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.svg  Source: http://hr. Gustavb Image:Coord system CA 0.wikipedia.php?title=Datoteka:Venn_A_complement.svg  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DarkoS.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2. Hobo Lifting Aroma.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Bijective_composition. Yuval Madar.php?title=Datoteka:Kompleksna-ravan.org/w/index.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: Sl.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_A_subset_B.php?title=Datoteka:Quadratic_function.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_A_intersect_B.svg  Source: http://hr. Myukew.svg  Source: http://hr. Kontos.

Licencija 73 Licencija Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported http:/ / creativecommons. 0/ . org/ licenses/ by-sa/ 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful