Čitanka broj 1

PDF generated using the open source mwlib toolkit. See http://code.pediapress.com/ for more information. PDF generated at: Mon, 21 Mar 2011 10:56:55 UTC

Contents
Articles
Treći dio
Skup Prazni skup Funkcija (matematika) Domena (matematika) Slika (matematika) Injektivna funkcija Surjektivna funkcija Bijekcija Kodomena Niz Geometrijski niz Prirodni broj Zbrajanje Nula Cijeli broj Množenje Racionalni broj Realni broj Kvadratna funkcija Eksponencijalna funkcija Logaritam Broj e 1 1 6 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 19 20 20 21 21 22 25 28 30 31 31 36 37 38 41 42 44 46

Drugi dio
Kartezijev koordinatni sustav Krivulja Ortodroma Jednadžba pravca Koeficijent smjera pravca Parabola (krivulja) Hiperbola (krivulja) Elipsa

Kružnica Promjer Luk (matematika)

48 52 53 54 54 55 56 57 58 59 60 61 65 68 69

Treći dio
Trokut Trigonometrija Sinus Kosinus Period Kompleksni broj Imaginarni broj Vektor Matrica (matematika) Jedinična matrica Rang matrice

References
Article Sources and Contributors Image Sources, Licenses and Contributors 71 72

Article Licenses
Licencija 73

je napisao sljedeću definiciju skupa:[1] Pod terminom skup smatramo bilo koju kolekciju M određenih. Teorija skupova. za razliku od slijeda ili tupla. Objekte skupa također zovemo njegovim članovima. je danas sveprisutni dio matematičkog obrazovanja. Iako se ovo čini jednostavnom idejom. različitih objekata m naše zamjedbe ili misli (koji će se zvati elementi skupa M) u cjelinu. Za rigorozniji i moderniji aksiomatski pristup skupovima. Georg Cantor. teorija skupova. Slično. itd. je sadržajno bogata i aktivna. te kao ishodište iz kojeg gotovo cijela matematika može biti izvedena. redoslijed nabrajanja elemenata skupa je nebitan. Sve skupovne operacije čuvaju svojstvo jedinstvenosti elementa u skupu. Matematička disciplina koja proučava moguće skupove. Definicija Na početku svog djela Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre. za razliku od multiskupa. Za dva skupa A i B kažemo da su jednaka i zapisujemo A = B ako imaju iste članove. Elementi skupa mogu biti raznih Matematički odnos između skupova se može vizualizirati Vennovim dijagramom. drugi skupovi itd. Skup. B. principijelni tvorac teorije skupova. Teorija skupova se može shvatiti kao osnova nad kojom može biti izgrađena gotovo cijela matematika. vrsta: brojevi. Ovaj članak predstavlja kratak i osnovni uvod u ono što matematičari zovu "intuitivna" ili "naivna" teorija . stoljeća. pogledati aksiomatska teorija skupova. C.za više detalja pogledati naivna teorija skupova. ljudi. slova abecede. skupovi su svejedno jedan od najvažnijih fundamentalnih koncepata u modernoj matematici.1 Treći dio Skup U matematici. . skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih objekata smatranim cjelinom. Skupovi se dogovorno označavaju velikim slovima A. te se stoga u većini zemalja uvodi već u osnovnoj školi. ne može sadržavati više jednakih elemenata. stvorena tek krajem 19.

bijela. Slično se skup parnih brojeva može opisati notacijom: {2.) označava da se lista nastavlja na podrazumjevani način. Dogovorno se skup također može definirati eksplicitnim nabrajanjem svih elemenata između vitičastih zagrada. Slično. Na primjer. Skup također može imati nula članova. plava} Dva različita opisa mogu definirati isti skup. Skraćeni zapis A = C se koristi za izražavanje takve jednakosti. odnosno .. 4. dvotočka (:) znači "takav da". Složeniji skupovi se ponekad opisuju različitom notacijom. 2. pošto imaju jednake članove.) Članstvo skupa Ako nešto jest ili nije element nekog pojedinačnog skupa. Za skupove sa mnogo elemenata ponekad se koristi skraćena lista. 6} = {11. 11}. 1000}. skup A svih trostranih kvadrata ima nula članova. vrijedi: • i (budući da je 285 = 17² − 4). i matematičari interpretiraju ovaj opis kao "F je skup svih brojeva oblika – 4. tada to simboliziramo sa odnosu na već definirane skupove. 3.Skup 2 Opisivanje skupova Nemaju svi skupovi precizan opis . 11. . Na primjer. Skup također može imati beskonačan broj članova . 1. iako naizgled trivijalan. ali • i . 6. za gore definirane skupove vrijedi B = D. pa se skupovi svrstavaju u . 8. i 0 ≤ n ≤ 19} U ovom opisu.. gore definirani skupovi A i C su identični. kao i o mogućim ponavljanjima elemenata prilikom nabrajanja. ... takvih da je n cijeli broj u opsegu od 0 do 19 inkluzivno. skup prirodnih brojeva je beskonačan.na primjer. Neki skupovi mogu biti opisani riječima.neki mogu jednostavno biti proizvoljne kolekcije. i stoga je A = ø. Poput broja nula. Na primjer. na primjer: C = {4. }. bez nekog jasno izraženog "pravila" koje kazuje koji su elementi unutar ili van skupa. može biti opisan na sljedeći način: F={ – 4 : n je cijeli broj. {6. dok skup B ima tri člana. Takav skup zove se prazni skup i označava simbolom ø. 2.na primjer. Na primjer. pri čemu specijalni simbol od tri točke (. prazni se skup pokazao kao poprilično važan u matematici. Na primjer. Relacija ekvipotencije je relacija ekvivalencije. skup F čiji su članovi prvih dvadeset brojeva koji su za četiri manji od kvadrata cijelog broja.. skup A ima četiri člana. Na primjer. u Kardinalnost skupa Svaki gore opisan skup ima konačan broj članova .. 11} = {11. 3} D = {crvena.. prvih tisuću pozitivnih cijelih brojeva se mogu opisati simboličkom kraticom: {1. Identitet skupa ne ovisi o redoslijedu nabrajanja elemenata skupa. 6." (Ponekad se umjesto dvotočke koristi vertikalna crta |. B je skup čiji su članovi boje francuske zastave. Kaže se da su dva skupa ekvipotentna (imaju isti kardinalitet ili su jednakobrojni ili su bijektivni) ako postoji bijekcija iz jednoga skupa u drugi skup. na primjer: A je skup čiji su članovi prva četiri cijela broja.

. • i = { : a.. 2. 0. 3.Skup disjunktne klase . označava skup svih racionalnih brojeva (tj. piše se A je sadržan u B. • • Prazni skup je podskup svakog skupa i svaki skup je sam svoj podskup: • • Posebni skupovi Neki istaknuti skupovi imaju izuzetnu matematičku važnosti i toliko se često koriste da su dobili posebna imena i notaciju. Jedan od njih je već spomenuti prazni skup. B uključuje A ili B sadrži A. (A je . Stoga je = {. Može se. Stoga je i b ≠ 0}. Za skup koji je ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom prirodnih brojeva kažemo da je prebrojivo beskonačan (kraće prebrojiv). Svaki od ovih skupova brojeva je beskonačan. označava skup svih cijelih brojeva (bilo pozitivnih. . Ovaj skup uključuje sve racionalne i iracionalne brojeve (tj. 1. tada se za A kaže da je pravi podskup skupa B. 3 Podskup Ako je svaki član skupa A također član skupa B. brojeve koji se ne i √2). 2. -2. također. Svi cijeli brojevi su u ovom skupu pošto se svaki cijeli broj a može izraziti kao razlomak .b . u nekoj literaturi ovi se simboli čitaju isto kao za prave podskupove i nadskupove. ..}. je skup svih realnih brojeva. ne postoji samo jedna vrsta beskonačnosti. zapisati Relacija između skupova uspostavljenu sa pravi podskup od B) ili i i zove se inkluzija.. Na primjer.klasa kojoj pripada skup S zove se kardinalni broj skupa S i oznčava se sa ili card S ili #S. -1. Međutim. 3. iako se prosti mogu zapisati u obliku razlomka. te se stoga češto preferira korištenje eksplicitnijih simbola i (B je pravi nadskup od A). = {1. negativnih ili nule). .. Ako je A podskup i nije jednak skupu B.. označava skup svih prirodnih brojeva. ili rjeđe = {0. kao što su • je skup svih kompleksnih brojeva. 1. skup svih pravih i nepravih razlomaka). Međutim. 2.. Drugim riječima. premda vrijedi brojevi općenito koriste manje od ostalih skupova izvan teorije brojeva i srodnih disciplina.. zapisuje s . . te izgovara što se čita kao B je nadskup od A.}. . a "veći" skupovi su neprebrojivo beskonačni (kraće neprebrojivi).}. tada se za A kaže da je podskup od B. A je podskup od B Primjeri: • Skup svih žena je pravi podskup skupa svih ljudi. Neki od ostalih su: • • • • označava skup svih prostih brojeva..

2} U {crvena. 2. 2} = {1. 2. zelena} = {zelena} • {1. 2} U {1. 2} = {1. crvena. green} ∩ {crvena. označen sa A ∩ B. zelena} U {crvena. 2} ∩ {crvena. bijela. bijela. 4 neparni. zelena} • {1. itd. 2} Neka osnovna svojstva unije: • • • • A U B   =   B U A A  je podskup skupa  A U B A U A   =  A A U ø   =  A Presjek Novi se skup također može konstruirati određivanjem "zajedničkih" elemenata obaju skupova. na primjer. 2. bijela} • {1. bijela. 2. Ako je A ∩ B  =  ø. Unija skupova A i B Primjeri: • {1. bijela} = {1. i .Skup Prebrojivo beskonačni skupovi su. crvena. označena sa A U B. Unija skupova A i B. Dva se skupa mogu "zbrojiti". 2} ∩ {1. 2} Neka osnovna svojstva presjeka: • A ∩ B   =   B ∩ A . djeljivi 4. kao i skup svih prirodnih brojeva koji su parni. Primjeri neprebrojivo beskonačnih skupova su Unija Postoji nekoliko načina za konstruiranje novih skupova od već postojećih. je skup svih elemenata koji su članovi i skupa A i skupa B. Presjek skupova A i B Primjer: • {1. djeljivi s 3. tada za A i B kažemo da su disjunktni. Presjek skupova A i B. skupovi . zelena} = {1. je skup svih elemenata koji su članovi ili skupa A ili skupa B. bijela} = ø • {1.

P skup parnih brojeva. 2} − {crvena. zelena} − {crvena. a N skup svih neparnih brojeva. AC ili . 2} {1. (ili B \ A). U takvim slučajevima. i označava s A′. svi skupovi koji se promatraju. 2} = ø Ako je U skup svih cijelih brojeva. 2} {1. 2. bijela} = {1.2. ali nisu članovi skupa A. zelena} = {1. Relativni komplement skupa A u skupu B Komplement skupa A u skupu U Primjeri: • • • • {1. smatraju se podskupovima nekog danog univerzalnog skupa U. Relativni komplement skupa A u skupu B (još se koristi i naziv skupovna razlika skupova B i A). je skup svih elemenata koji su članovi skupa B.Skup • A ∩ B  je podskup skupa  A • A ∩ A   =   A • A ∩ ø   =   ø 5 Komplementi Dva se skupa također mogu "oduzeti". poput micanja elementa zelena iz skupa {1. označeno sa B − A. tada komplement skupa P u U iznosi N.takva operacija nema učinka. ili ekvivalentno. Potrebno je uočiti da je valjana operacija "oduzimanja" članova koji nisu u skupu. Neka osnovna svojstva komplementa: • • • • • A U A′ = U A ∩ A′ = ø (A′ )′ = A A − A = ø A − B = A ∩ B′ . U − A zove se apsolutni komplement ili jednostavno komplement skupa A.3} . bijela. P′ = N. 2} − {1. U određenim postavkama.

[1]). Notacija Prazni se skup označava jednim od simbola " " ili " ".T. i uvedenim od strane grupe Bourbaki (specifično André Weil] 1939. ∀A: A ∩ ∅ = ∅ • Za svaki skup A. Svojstva • Za svaki skup A. 1 Izvori • Halmos.: Dover Publications (1979) ISBN 0-486-63829-4 • Allenby. Rings. Set Theory and Logic. unija skupa A i praznog skupa jest A: ∀A: A ∪ ∅ = A • Za svaki skup A. prazni skup je podskup od A: ∀A: ∅ ⊆ A • Za svaki skup A.J. Druga uobičajena notacija za prazni skup jest "{}".: Van Nostrand (1960) ISBN 0-387-90092-6 • Stoll.prazni je skup konačan: |∅| = 0 • Za svako svojstvo: • za svaki element skupa ∅ svojstvo je zadovoljeno (trivijalno istinito) • ne postoji element skupa ∅ za koji je svojstvo zadovoljeno • Obratom ove tvrdnje slijedi: ako su.Y.Skup 6 Bilješke [1] Allenby.. N. England: Butterworth Heinemann (1991) ISBN 0-340-54440-6 Prazni skup U matematici. R. Naive Set Theory.B. prazni skup je jedinstveni skup koji ne sadrži nijedan element. U aksiomatskoj teoriji skupova se njegovo postojanje postulira aksiomom praznog skupa.. njegova kardinalnost) jest nula . presjek skupa A i praznog skupa je prazni skup: Prazni skup je skup koji ne sadrži elemente. Paul R. iz kojeg se grade svi konačni skupovi.J. 1991. Kartezijev produkt skupa A i praznog skupa je prazni skup: ∀A: A × ∅ = ∅ • Jedini podskup praznog skupa jest sam prazni skup: ∀A: A ⊆ ∅ ⇒ A = ∅ • Broj elemenata praznog skupa (tj. p. Mineola. za neko svojstvo. Fields and Groups. izvedenim iz slova Ø danske i norveške abecede. Razna općenita svojstva skupova su trivijalno istinita za prazni skup. sljedeće dvije tvrdnje zadovoljene: • za svaki element skupa V svojstvo je zadovoljeno . Leeds. specifično u teoriji skupova. N. Robert R. Princeton.

Okruženje praznog skupa je prazno. dok je jedan neutralni element operacije množenja. Ako ne bi bilo istinito da je svaki element skupa {} u skupu A.ona je trivijalno istinita. Ovo se često parafrazira kao "sve je istina nad elementima praznog skupa". dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente. Budući da uopće ne postoje elementi skupa {}. tada bi morao postojati barem jedan element skupa {} koji nije prisutan u A. što vodi do zaključka da je svaki element skupa {} u skupu A. Smatran podskupom brojevne crte (ili općenitije bilo kojeg topološkog prostora). te je stoga i otvoren. prazni skup je podskup bilo kojeg skupa A. ako je A skup. Ovo je poznato kao "očuvanje nularnih unija". Svaki aksiom koji tvrdi postojanje nekog skupa će implicirati aksiom praznog skupa.vreća može biti prazna. Štoviše.on je skup koji sadrži ništa. Ovo poimanje često uzrokuje nedoumice kod onih koji se prvi put susreću sa pojmom praznog skupa. 7 Uobičajeni problemi Prazni skup nije isto što i ništa . prazni skup je kompaktan činjenicom da je svaki konačni skup kompaktan. ali vreća zasigurno sama po sebi postoji. te da je {} podskup skupa A. postojanje praznog skupa je osigurano aksiomom praznog skupa. Na primjer. uočavamo da je nula neutralni element operacije zbrajanja. ali produkt svih elemenata praznog skupa je jedan. a taj skup jest nešto. kad ga promatramo kao podskup bilo kojeg uređenog skupa. te je skup stoga zatvoren . te pozitivnu beskonačnost označenu simbolom koju definiramo da je veća od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. Na primjer. (Takve operacije zovemo nularne operacije. suma svih elemenata praznog skupa je nula. bilo koji član skupa će biti gornja i donja međa za prazni skup.) Na primjer. negativnu beskonačnost označenu simbolom za koju definiramo da je manja od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. pošto prazni skup nema elemenata. svaki realni broj je i gornja i donja međa praznog skupa. te stoga može biti samo jedan skup bez elemenata. kada ga smatramo podskupom realnih brojeva. Ovo se čini čudno.Prazni skup • ne postoji element V za kojeg je svojstvo zadovoljeno tada V = ∅ U matematici je termin prazan skup nedvosmislen u uporabi . Jedinstvenost praznog skupa slijedi iz aksioma rasprostranjenosti. Po definiciji podskupa. tada vrijedi: za . Sve njegove granice (kojih nema) su u praznom skupu. i postavlja se pitanje kakvu razliku čine operacije njihova zbrajanja i množenja (pošto oni ni ne postoje)? U konačnici. sa svojim uobičajenim uređenjem predstavljenim realnom brojevnom crtom.u teoriji skupova. ne postoji element skupa {} koji nije u A. Međe Budući da prazni skup nema članova. tada separacijska shema aksioma dopušta konstrukciju skupa B = {x in A | x ≠ x}. Operacije na praznom skupu Operacije obavljene na praznom skupu (kao skup stvari nad kojima se operira) mogu također zbunjivati. prazni je skup istovremeno i otvoren i zatvoren. Kad ga promatramo kao podskup proširenih realnih brojeva koje dobijemo dodavanjem dva "broja" ili "točke" normalnom skupu realnih brojeva.a istovremeno za svaku svoju točku (kojih također nema) postoji otvoreno okruženje u praznom skupu. rezultat ovih operacija više govori o operaciji u pitanju nego o praznom skupu. budući da svaki element x skupa {} pripada skupu A. Na primjer. Korisno je predočiti si prazni skup kao vreću koja može sadržavati neke stvari . koji se može definirati da bude prazni skup. Svaka tvrdnja koja započinje sa "za svaki element skupa {}" ne tvrdi ništa novo . Aksiomatska teorija skupova U aksiomatskoj teoriji skupova poznatoj i kao Zermelo-Fraenkelova teorija skupova. koristeći separacijsku shemu aksioma.

dok je pozitivna beskonačnost neutralni element za minimum i infimum. Po analogiji sa gornjim. Teorija kategorija Ako je A skup. najmanja gornja međa (sup ili supremum) praznog skupa je negativna beskonačnost. Veza između ova dva koncepta ide i dalje: u standardnoj definiciji prirodnih brojeva preko skupova. tada postoji točno jedna funkcija f iz {} u A. nula je definirana kao prazni skup. com/ jeff570/ set. slijedi da je u domeni proširenih realnih brojeva negativna beskonačnost neutralni element za operatore maksimuma i supremuma. ili da je njegova kardinalnost jednaka nula. Prazni se skup može pretvoriti u topološki prostor na samo jedan način (definiranjem da je prazni skup otvoren) ovaj prazni topološki prostor je jedinstven inicijalni objekt u kategoriji topoloških prostora sa kontinuiranim (neprekinutim) preslikavanjima. prazni skup je jedinstven inicijalni objekt kategorije skupova i funkcija. Kao rezultat toga. aol. Prazni skup i nula Već je spomenuto da prazni skup ima nula elemenata. dok je najveća donja međa (inf ili infimum) pozitivna beskonačnost. html .Prazni skup 8 i To jest. prazna funkcija. References [1] http:/ / members.

odnosno funkcija definirana s . ako vrijedi: . a skup . . Primjer bijekcije je identiteta. za svaki element kodomene ima neki iz domene koji se u njega preslikava. Definicija Funkcija ili preslikavanje je uređena trojka po kojem se svakom elementu Skup funkcije . Bijekcija ili 1 na 1 korespondencija ili obostrano jednoznačno preslikavanje je funkcija koja je injektivna i surjektivna. Kažemo još da je funkcija bijektivna i da ima svojstvo bijektivnosti. imaju jednake domene. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo surjektivnosti i da je surjektivna. Matematički zapis: Drugim riječima. Surjekcija ili preslikavanje na je funkcija čija slika je jednaka cijeloj kodomeni kodomene "iskorišteni". pišemo . ili ekvivalentnu tvrdnju . Želimo li istaknuti Jednakost funkcija Funkcije i su jednake. Matematički zapisujemo. surjektivnost i bijektivnost. što zapisujemo sa . Znači. imaju jednako pravilo preslikavanja tj. 1. i neko pravilo . je zavisna pridružuje jedinstveni element je nezavisna varijabla ili argument funkcije tako da je se naziva područje definicije ili domena funkcije područje vrijednosti ili kodomena . pa su svi elementi . iako funkcije razlomak dobijemo i ) one nisu jednake jer nemaju istu domenu ( Klasifikacija funkcija Funkcija može imati mnogo svojstava. . ali neka od važnijih su injektivnost. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo injektivnosti i da je injektivna. . imaju jednako pravilo pridruživanja (kada se kod . Pri tome preslikavanje mora biti jedinstveno. dok je skrati ). tj. Slika funkcije f je skup elemenata iz kodomene na koje se preslikava neki element domene. Želimo li istaknuti skupove na kojima funkcija izvršava pridruživanje. 2. tj.Funkcija (matematika) 9 Funkcija (matematika) Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje elemenata iz jednog skupa (domena) u drugi (kodomena). svaki član domene se preslikava u točno jedan član kodomene. Element domene koja sadrži skupove . pišemo pravilo po kojem funkcija djeluje. . a element kodomene varijabla funkcije . Injekcija ili 1-1 preslikavanje je funkcija takva da ne postoje dva različita elementa domene koja se preslikavaju u isti element kodomene.

skup X svih ulaznih vrijednosti zovemo domenom funkcije f. se piše kao g |S : S → B. . ili se "rupa" eksplicitno popuni definiranjem f(0). Restrikcija funkcije g : A → B na S. Ponekad se kodomena netočno zove slikom prilikom nerazlikovanja između stvarnih i mogućih vrijednosti. te čine krivulju. Nad bilo kojom funkcijom se može napraviti restrikcija na podskup svoje domene. 1 ≤ j ≤ k. skup R realnih brojeva ne može biti njena domena. funkcija f definirana sa f(x) = 1/x nema definiranu vrijednost za f(0). U specijalnim slučajevima za k = 2 i L ⊆ X1 × X2 je funkcija L : X1 → X2. funkcija je ili definirana na R\{0}. tada je f definirana za sve realne brojeve i možemo odabrati R kao njenu domenu. uobičajeno je da se X1 naziva domena ili područje definicije i X2 kodomena ili područje vrijednosti. for x ≠ 0 f(0) = 0. Slika funkcije f je skup svih stvarnih izlaza {f(x) : x je u domeni}.Funkcija (matematika) 10 Graf funkcije Graf funkcije Graf funkcije skup jest skup točaka ravnine za koje vrijedi . Stoga. Domena funkcije Za danu funkciju f:X→Y. a skup svih mogućih izlaznih vrijednosti Y kodomenom. Na primjer. Ako proširimo definiciju f na f(x) = 1/x. pri čemu jeS ⊆ A. Dobro definirana funkcija mora preslikavati svaki element domene u element svoje kodomene. Formalnije. domena k-mjesne relacije L ⊆ X1 × … × Xk je jedan od skupova Xj. to je Domena (matematika) U matematici. U ovakvim slučajevima.

koristi termin "domena funkcije f" za skup svih vrijednosti x takvih da je definirano f(x).∞): Neka je sad g funkcija nad realnim brojevima: definirana sa . koji su jednostavno strelice iz jednog u drugi objekt. koji može. Formalna definicija Za danu funkciju . Domena bilo kojeg morfizma je stoga objekt iz kojeg strelica započinje. poput npr. slika funkcije je skup svih izlaznih vrijednosti koje funkcija poprima. a slika je tada podskup toga skupa. interval [0. Kompleksna analiza U kompleksnoj analizi. realnih ili kompleksnih brojeva. Funkciju čija je slika jednaka kodomeni zovemo surjekcija ili preslikavanje na. umjesto sa funkcijama barata se sa morfizmima. Ovako gledano. mnoge ideje o domenama iz teorije skupova moraju biti ili napuštene. Ponekad se neprecizno za kodomenu uzima slika funkcije. Teorija kategorija U teoriji kategorija. Sliku ne treba brkati sa kodomenom B. Na primjer. neovisno o tome postoji li f(x) za sve x u X. Slika (matematika) U matematici. ili preformulirane nešto apstraktnije. uključujući teoretičare rekurzije. Većina matematičara. Češće (i preciznije) je kodomena neki standardni skup. notacija restrikcije morfizma na podskup svoje domene mora biti modificirana. uvođenjem koncepta podobjekta. Primjeri Neka je f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f je R. i f poprima sve nenegativne vrijednosti ali nikad ne poprima negativne vrijednosti.mogu postojati elementi kodomene koji nisu elementi slike (vidi primjere niže). ali i ne mora obuhvatiti cijelu kodomenu . Neki (osobito teoretičari kategorija). Slika je podskup kodomene. slika od je definirana kao skup Slika od f se ponekad označava i sa ran(f). smatraju da je domena parcijalne funkcije f:X→Y jednaka X. tj. domena je otvoreni povezani podskup skupa kompleksnih brojeva.Domena (matematika) 11 Domena parcijalne funkcije Postoje dva različita značenja u trenutnoj matematičkoj uporabi u svezi notacije domene parcijalne funkcije. i stoga je slika funkcije ustvari skup R+—skup nenegativnih realnih brojeva.

To znači da se svi elementi iz domene preslikavaju u međusobno različite elemente iz kodomene (funkcija ne "lijepi" različite elemente u isti). [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. a koji se preslikavaju u neki isti element iz kodomene. org/ wiki/ :Injektivna .Slika (matematika) U ovom je slučaju slika funkcije g jednaka svojoj kodomeni R. što je ekvivalentno tvrdnji: je injektivna ako vrijedi: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Zapisano simboličkom logikom. wikipedia. g je preslikavanje na R. funkcija Dopunite ga Wikipedije. pošto za svaki realni broj y vrijedi: 12 Drugim riječima. Injektivna funkcija Na slici vidimo da su se svi elementi iz X preslikali u različite elemente u Y Za funkciju kažemo da je injektivna funkcija ili samo injekcija ako ne postoje dva različita elementa domene.

org/ wiki/ :Surjektivna . Na slici vidimo da su svi elementi u Y "pogođeni" nekim elementom iz X References [1] http:/ / en. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. To znači da za svaki član kodomene funkcije postoji barem neki član iz domene funkcije koji se preslikava u njega. funkcija Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. takav da .Surjektivna funkcija 13 Surjektivna funkcija Za funkciju kažemo da je surjektivna ili surjekcija ako je slika funkcije jednaka kodomeni funkcije. wikipedia. Zapisano simboličkom logikom.

Kompozicija g o f dvaju bijekcija f X Yig Y −1 funkcija. Drugim riječima. možemo samo reći da je f injektivna i g surjektivna. za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svako y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x) = y. Kompozicija i inverzi Funkcija f je bijektivna ako i samo ako je njezina inverzna relacija f bijekcija. i mnogim drugim. poput definicije izomorfizma (i srodnih koncepata poput homeomorfizma i difeomorfizma). tj.y) realnih brojeva pridjeljuje par sumraz(x. i 1-1 (injekcija) i na (surjekcija)[1] Na primjer. Za drugi primjer. f je bijektivna je 1-1 korespondencija između tih skupova.y) = (x + y. a drugim autorima injekcija. Potonji se termin češće koristi kad je X = Y. s obzirom da ga neki autori shvaćaju u smislu 1-1 korespondencija. Bijektivna funkcija.Bijekcija 14 Bijekcija U matematici. projektivne ravnine. bijekcija). Inverz od g o f je (g o f)−1 = (f −1) o (g−1). ako je kompozicija g o f dvaju funkcija bijektivna. Bijektivna se funkcija još zove bijekcija ili obostrano jednoznačno preslikavanje ili permutacija. Skup svih bijekcija iz Y u Y se označava kao X Y. Relacija f iz X u Y je bijektivna funkcija ako i samo ako postoji druga relacija g iz Y u X takva da je g o f identiteta na X. S druge strane. i f o g je identiteta na Y. . tako da svakom cijelom broju x pridjeljuje cijeli broj sljed(x) = x + 1. Bijektivne funkcije imaju fundamentalnu ulogu u mnogim područjima matematike. x − y). bijektivna funkcija Bijekcija komponirana od injekcije i surjekcije. Slijedi da skupovi imaju isti kardinalni broj Izvori [1] (Bilješka: uporaba pojma "1-1" za opis injektivne funkcije može biti problematično. neka se promotri funkcija sumraz koja svakom paru (x. permutacijske grupe. definirana na skupu cijelih brojeva u . U tom je slučaju f −1 također i Z je bijekcija. Valja uočiti da 1-1 funkcija nekim autorima znači 1-1 korespondencija (tj. tj. funkcija sljedbenika sljed.

ako matrica sadrži samo nule. tj. Primjer Zorni prikaz razlike između kodomene i slike se može pronaći razmatranjem matrice linearne transformacije. interval [0. Ovo je važan zaključak. one nisu. Iz ovih definicija slijedi da je slika funkcije f uvijek podskup kodomene od f. pretpostavimo da imamo definiranu drugu funkciju. Da bismo pobliže vidjeli zašto. Drugi primjer: neka je funkcija f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f jest R. Ali bi slika (skup brojeva dobiven množenjem udesno svakog vektor-stupca matrice duljine n) mogla biti znatno manja. jednake funkcije. te je stoga slika u biti skup R0+—nenegativnih realnih brojeva. Na primjer. kodomena i slika funkcije (ima m redaka i n stupaca). org/ wiki/ :Bijekcija) prema pravilima Wikipedije. Domena funkcije f je skup X. s obzirom da je dovoljno promijeniti samo jedan broj u matrici da njena slika ne bude nula. Dimenzija rezultirajućeg vektora je m. u modernom shvaćanju.Bijekcija 15 Vidjeti također • • • • • injekcija izomorfizam permutacija simetrična grupa surjekcija Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Kodomena U matematici. ali očito f(x) nikad ne poprima negativne vrijednosti. . Slika funkcije f je skup f(X) definiran s {f(x) : x ∈ X}. pri čemu je matrica tipa Domena.∞): Funkcija g je mogla biti definirana i na sljedeći način: Iako f i g imaju isti krajnji učinak na dani broj. pošto imaju različite kodomene. wikipedia. Dopunite ga (http:/ / en. Dogovorno je domena linearne transformacije asocirane sa matricom a kodomena . tada je bez obzira na veličinu njena slika samo vektor 0. kodomena ili područje vrijednosti funkcije f : X → Y je skup Y.

Zato kažemo da je npr. i u formalnom bi se radu trebala izbjegavati. Matematička definicija niza Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju zovemo niz u skupu S. koja je pak posljedica funkcije i stoga neodređena na razini kompozicije) funkcije na desnoj strani bude jednaka domeni funkcije na lijevoj strani. koja od ovih kompozicija ima smisla? Ispostavlja se da je prva ta koje nema smisla. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan.samo znamo da može poprimiti vrijednosti iz . Primjer za takvu funkciju je: Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup (kodomena je skup ). Kodomena može utjecati na surjektivnost funkcije . a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). Ali tad dolazi do problema. Pretpostavimo da ne znamo koja je slika funkcije f . označava sa ili samo ili . a nazivnik su prirodni brojevi. broju tri 1/3.u našem primjeru. Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan.Kodomena Moramo definirati domenu te funkcije kao .. Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog). 1/16 šesnaesti član niza. Sama funkcija može biti definirana sa više od jednog pravila. Postavlja se pitanje. To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa pridružili po jednog učenika. U prvom našem primjeru. Niz se.). : 16 Niz Općenito. g je surjekcija dok f to nije. .. niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva. Sada definirajmo kompozicije . skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}. a kodomena neki skup S. umjesto uobičajene notacije . . Dakle. broju dva 1/2. pošto drugi korijen nije definiran za negativne brojeve! Sad imamo moguću kontradikciju. Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg). drugi dan. a u drugom {"Dani u tjednu"}. Broju jedan je pridružen 1. i tako dalje. Kodomena ne utječe na injektivnost funkcije. Ovakva je situacija nejasna. niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu. Kompozicija funkcija stoga zahtijeva po definiciji da kodomena (ne slika. Primjeri Članovi niza zadanog sa izgledaju ovako: Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan..

Geometrijski niz Geometrijski niz je niz brojeva kod kojeg je količnik svakog člana i člana ispred njega uvijek stalan broj. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.Niz Članovi ovog niza izgledaju ovako: 17 Važni nizovi Posebno su važni aritmetički niz i geometrijski niz. niz Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. org/ wiki/ :Geometrijski . Taj broj označavamo sa q i nazivamo ga kvocijentom. References [1] http:/ / en. wikipedia. Opći član niza koji ima beskonačno elemenata: Formula za zbroj konačno mnogo članova: Ime geometrijskog niza govori da je svaki član (osim prvog) geometrijska sredina dvaju susjednih članova. a računamo ga pomoću formule Da bi formirali geometrijski niz moramo poznavati a1 i q.

Eksperimentalno možemo reći: I    II    nije prazan skup. nema maksimalnog (najvećeg) elementa. označavamo ga i s indeksom 0: N0.. označimo ga sa 1.. ponekad. ne-negativne cijele brojeve {0. . 2. Peanu (1858-1931). . . . III   Ako je n IV   Skup Definicija Neprazni skup (aksiomi): Aksiom A: Postoji funkcija  s  sa u .} ili.n Aksiom D: Ako je M podskup od (I)  1 (II)  ( onda je M= M ) (n M s(n) M) Navedeni aksiomi poznati su pod imenom Peanovi aksiomi skupa prirodnih brojeva.. a njegovi su elementi prirodni brojevi. takav da je s(n) . i ako vrijedi: 1.}. prema talijanskom matematičaru G. onda je skup svih prirodnih brojeva manjih od n konačan. 1. Skup prirodnih brojeva u matematici označavamo velikim slovom N. 3. je uređen skup.. ako vrijede ovi uvjeti Aksiom B: Postoji barem jedan element u Aksiom C: Ako je s(m)=s(n) za m. onda je m=n. . .Prirodni broj 18 Prirodni broj Prirodnim brojevima zovemo pozitivne cijele brojeve {1. zove se skup prirodnih brojeva. 2. a u slučaju da skup sadrži nulu.

no i tekućine utočene i istočene iz spremnika. Matematički zbrajanje predstavljamo znakom plus +. Zbrajanje je i asocijativno. lubenice. Zbrajati možemo jabuke. kao predmet aritmetike se je razvio tek nakon izuma ništice. kojom saznajemo informaciju kad dvije ili više veličina (brojeva) skupimo zajedno. koliko ih sveukupno ima. težine razne hrane i neprehrambenih artikala (decimalni brojevi). Zbroj članova nekog niza zovemo red. Budući da je broj nula kardinalnost praznog skupa. Razumijevanje prirode nule kao broja. a rezultat zbrajanja se neće promijeniti. kruške. ovisno o definiciji dopunjuje i skup prirodnih brojeva. i s time razvitak suvremene matematike.Zbrajanje 19 Zbrajanje Zbrajanje je osnovna aritmetička operacija. Brojeve koje zbrajamo nazivamo pribrojnici. možemo slobodno zamijeniti mjesta pribrojnika. Nula je parni broj. "ništa"). . tj. jer vrijedi ( 1 + 2 ) + 3 = 1 + ( 2 + 3 ) Kod zbrajanja članova nekog niza koristi se veliko grčko slovo sigma: što znači da zbrajamo prvih n članova niza. Povijest Znamenka »0« (ništica) omogućila je nastanak dekadskog brojevnog sustava. npr. U skupu cijelih brojeva nula slijedi minus jedan i prethodnik je broja jedan. Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan. Pri zbrajanju je neutralni element. što znači da je 1 + 2 = 2 + 1. ovčice u snu ili ljude na plaži (sve su to cijeli brojevi). od x1 do xn. Podrijetlo pojma Naziv dolazi od latinske riječi nullus (="niti jedan". Zbrajanje je komutativno. 1 + 2 = 3. tj.

.1. četiri pomnoženo s tri je dvanaest.2. koji zajedno sa prirodnim je ekvipotentan skupu (postoji bijekcija između tih skupova - a-b=c i a<b . dvanaest točaka prikazano je kao tri reda po četiri točke (ili 4 stupca po 3 točke) Svojstva množenja Za cijele brojeve. tj.. a matematičkom notacijom to izgleda ovako: U skupu prirodnih brojeva a.}. jer kad tri puta zbrojimo 4 sa samim sobom dobijemo dvanaest: 3 × 4 = 12. Na primjer. Skup skupovi koji imaju jednako mnogo elemenata).. asocijativnost redosljed množenja nije bitan (x · y)·z = x·(y · z).-1. nulu i negativne cijele brojeve. racionalne.-2. Naime ako je . Skup cijelih brojeva u matematici označavamo velikim slovom Z. ne postoji broj c brojevima čine skup cijelih brojeva. skup koji uključuje prirodne brojeve.b.Cijeli broj 20 Cijeli broj Cijelim brojevima zovemo skup brojeva {0. distributivnost množenje je distributivno prema zbrajanju x·(y + z) = x·y + x·z. . Zato se uvode negativni cijeli brojevi i 0.c često ne možemo izvršiti operaciju oduzimanja. Množenje Množenje cijelih brojeva je aritmetička operacija višestrukog zbrajanja broja sa samim sobom. realne i kompleksne brojeve množenje posjeduje sljedeća svojstva (tj. množenje u tim skupovima ispunjava sljedeća svojstva): komutativnost množenik i množitelj mogu zamijeniti mjesta bez promjene umnoška x · y = y · x.

x . razmjer) je broj nastao dijeljenjem dva cijela broja. Ako su a.5.omjer.. Računske operacije na skupu su definirane kao i za ostale skupove .. skup racionalnih brojeva je gust (između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). Skup racionalnih brojeva uveden je zato što operacija dijeljenja nije uvijek moguća na skupu cijelih brojeva a je djeljivo sa b ako postoji cijeli broj c takav da je a = b × c. odnosno  = {m/n : m .3333333333. odnosno između svaka dva različita realna broja je neprebrojiv. 1:3. n  . 1/2 = 0. postoji beskonačno realnih brojeva. • Elementi skupa . 555:333. za realne brojeve vrijede svojstva asocijativnosti i komunikativnosti zbrajanja i množenja. Može se napisati u obliku razlomka. gdje je a brojnik a b nazivnik (cijeli broj različit od 0) ili u obliku decimalnoga broja npr. tj. Realni broj Skup realnih brojeva . i je unija skupa racionalnih brojeva i skupa iracionalnih brojeva. prekrivaju čitav brojevni pravac. te distributivnost množenja prema zbrajanju. 1:2. c brojevi iz skupa cijelih brojeva Skup racionalnih brojeva }. npr. (ratio . Dok su skupovi prirodnih i cijelih je skup svih klasa ekvivalencije na skupu brojeva diskretni. a/b. 1/3 = 0. b.Racionalni broj 21 Racionalni broj Racionalni broj lat. • Skup • Skup je gust.

podrazumijeva ovisnost jedne veličine o drugoj.x . gdje su jedne od njih polinomne funkcije gdje je funkcija y=f(x) izražena u obliku polinoma određenog stupnja a kvadratna funkcija je polinomna funkcija gdje je najveća potencija n=2.Kvadratna funkcija 22 Kvadratna funkcija Matematička funkcija y=f(x).\! te u nekom konkretnom slučaju može imati na primjer oblik gdje je grafički prikaz takve funkcije u koordinatnom sustavu prikazan na priloženoj slici (gore desno). pojednostavljeno. Karakteristične vrijednosti kvadratne funkcije Kvadratna funkcija se najčešće zapisuje u obliku f(x) = x^2 . Pri tome razlikujemo slobodnu veličinu ili nezavisnu varijablu x koja poprima vrijednosti iz skupa domene funkcije (skupa elemenata vrijednosti varijable za koje je funkcija definirana) i zavisnu varijablu y koja poprima vrijednosti iz skupa kodomene funkcije. Uobičajeno je govoriti i o preslikavanju elemenata iz domene funkcije u kodomenu funkcije.2\. a o funkciji kao o procesu pridruživanja gdje se svakom elementu iz domene funkcije pridružuje jedan i samo jedan odgovarajući element iz kodomene funkcije. O kodomeni funkcije govorimo često kao i o skupu vrijednosti funkcije. . Postoje brojne vrste funkcija.

odn. razmatrajući funkciju na prvi pogled je vidljivo da se ona može prikazati u obliku umnoška dva binomna člana kao gdje će očito vrijednost funkcije biti jednaka nuli za i . x-os koordinatnog sustava. gdje je p poluparametar parabole. Ukoliko graf funkcije zaista siječe apscisu. nultočke grafa funkcije za koje funkcija poprima vrijednost nula.25 te govorimo o grafu funkcije čije je tjeme "pomaknuto" izvan središta koordinatnog sustava. već će se rješenja nalaziti u domeni kompleksnih brojeva. U jednostavnijim slučajevima nulišta funkcije. tada će nulišta funkcije biti realni brojevi jer su i rješenja kvadratne jednadžbe realna. No. međutim. Tjeme grafa funkcije U primjeru datu kvadratnu funkciju možemo razmatrati i kao parabolu osnovnog oblika no pomaknutu iz središta koordinatnog sustava. odn. ukoliko graf funkcije ne siječe x-os tada niti odgovarajuća kvadratna jednadžba neće imati realna rješenja. . Naime. odn.Kvadratna funkcija 23 Nulišta funkcije U analizi osobina neke funkcije uobičajeno je najprije naći nulišta funkcije. Iz funkcije zadane sa može se naći redom odakle slijedi da su koordinate tjemena T grafa funkcije određene koordinatama x=0. U prikazanom slučaju to vodi rješavanju kvadratne jednadžbe rješenja koje su : Točke i predstavljaju zato nultočke grafa funkcije .5 i y=-2. nultočke grafa funkcije možemo naći neposredno iz same funkcije.

a ovisno o predznaku vodećeg člana funkcije. a uz zadržavanje svih odgovarajućih ekvivalentnih odnosa. valja napomenuti da paraboli definiranoj tjemenom jednadžbom odgovara inverzna kvadratna funkcija oblika gdje će sada. Konačno. Parabola i kvadratna funkcija Parabola je kao krivulja de facto graf kvadratne funkcije. odnosno što predstavlja neposrednu vezu poluparametra parabole p i vodećeg člana a polinoma kvadratne funkcije. Diferencirajući funkciju nalazimo da je odakle slijedi da je Ekstrem funkcije postoji za dy/dx=0 što vrijedi za x=1/2. minimum ili maksimum funkcije. odgovarajućeg grafa kvadratne funkcije s pomaknutim tjemenom izvan središta koordinatnog sustava. Za funkciju to će biti minimum funkcije (a>0) koji se na grafu funkcije nalazi u točki gdje je smješteno tjeme funkcije T. odn. Valja samo ustanoviti vezu između odgovarajućih članova polinoma kvadratne funkcije te poluparametra p parabole. druga derivacija za svaki x veća od nule. naravno.Kvadratna funkcija 24 Ekstremi kvadratne funkcije Kvadratna funkcija ima jedan ekstrem. b i c poprimiti neke druge vrijednosti. Kako je. očito se zaista radi o minimumu funkcije što se evidentno vidi i iz grafa funkcije. Paraboli s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava i osnosimetričnoj u odnosu na y-os koordinatnog sustava odgovara tjemena jednadžba oblika odakle slijedi da je Uspoređujući parabolu s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava kao grafa odgovarajuće kvadratne funkcije nalazimo da je gdje je evidentno . Ekstrem funkcije može se naći i na drugi način. članovi a. nadalje. Do odgovarajuće sličnih odnosa može se doći i razmatranjem parabole. a to je upravo x koordinata tjemena parabole u grafu. .

Eksponencijalna funkcija .. Kvadratnu funkciju. Brzina rasta funkcije je u svakoj točki jednaka vrijednosti funkcije u toj točki. Pavković B. vrlo često nalazimo u prirodi u različitim fizikalnim sustavima jer je. Školska knjiga. Zagreb. monotono je rastuća porastom nezavisne varijable x. Inverzna funkcija eksponencijalne funkcije je funkcija prirodnog logaritma y = ln(x) te se u starijim izvorima eksponencijalna funkcija spominje kao antilogaritamska funkcija. Mladinić P. Literatura • Gusić J. 2006. Graf funkcije (slika desno) leži iznad x-osi. Zagreb. električna snaga na otporniku ovisna je o veličini otpora i kvadratu struje koja prolazi kroz njega. • Antoliš S.. Školska knjiga. električna energija pohranjena u kondenzatoru ovisi o njegovu kapacitetu i kvadratu napona koji postoji na njegovim oblogama i td. Copić A. u svakom ubrzanom gibanju prijeđeni put ovisan o kvadratu vremena. međutim. gdje se brzina rasta povećava kako raste x. ali joj se asimptotski približava kako x teži prema sve manjim negativnim vrijednostima..Kvadratna funkcija 25 Značaj kvadratne funkcije Razmatranje svojstava kvadratne funkcije često je na neki način uvod u analizu sve složenijih matematičkih funkcija i uvod u matematičku analizu općenito. "Matematika 4". Eksponencijalna funkcija U matematici eksponencijalna funkcija je funkcija y = ex gdje je broj e prirodna konstanta i baza prirodnih logritama. Funkcija y = ex je definirana unutar cijelog skupa realnih brojeva. na primjer. "Matematika 2".. 2006.

odn. Za sve funkcije takvih svojstava vrijedi da je: • strmina. • eksponencijalna funkcije rješenje diferencijalne jednadžbe y ′ = y. Laplaceovu jednadžbu te jednadžbu jednostavnog harmoničkog gibanja.Eksponencijalna funkcija 26 Definicija Eksponencijalna funkcija ex može biti definirana kao niz potencija razvijenih u Taylorov red: Eksponencijalna funkcija (plavo) i vrijednost limesa za n=0 do n=8 (crveno). . Štoviše. Jedinstveno svojstvo eksponencijalne funkcije može se izraziti pomoću jednakosti odnosno napisano drukčije Derivacija Važnost eksponencijalne funkcije u matematici i znanosti potječe uglavnom iz svojstava njezine derivacije koja ima svojstvo da je što znači da je funkcija ex ujedno i svoja derivacija. nagib grafa funkcije u svakoj točki jednak vrijednosti funkcije u toj točki. vrijednost limesa izraza se sve više približava vrijednosti ex (slika desno). • brzina porasta funkcije za vrijednost slobodne varijable x jednaka vrijednosti funkcije u x. Eksponencijalna funkcija se može također izraziti i kao limes: Kako n raste. i drugi oblici diferencijalnih jednadžbi nalaze rješenje u eksponencijalnim funkcijama uključivši Schrödingerovu jednadžbu. Isto takvo svojstvo imaju i funkcija oblika Kex gdje je K konstanta.

a ne nužno broj e. eksponencijalna funkcija zadržava svoja osnovna svojstva: . baza e (crveno). baza 2 (plavo) i baza ½ (cijan). a za x=1 vrijednost y funkcije upravo je jednaka bazi. Za eksponencijalne funkcije s drugim bazama vrijedi da je Graf funkcije y=ax za različite baze a: baza10 (zeleno).Eksponencijalna funkcija 27 Eksponencijalna funkcija s realnim brojem a kao bazom Katkada se pojam eksponencijalne funkcije koristi općenitije za funkcije oblika gdje baza a može biti i bilo koji pozitivni realni broj. Na primjer. Eksponencijalna funkcija u kompleksnoj ravnini Eksponencijalna funkcija može se definirati i u kompleksnoj ravnini na nekoliko ravnopravnih načina. Svaka krivulja prolazi točkom (0. eksponencijalna funkcija kompleksne varijable može se izraziti u obliku reda potencija gdje su realne vrijednosti zamijenjene kompleksnima: Koristeći ovu definiciju jednostavno je pokazati da jednakost vrijedi i u kompleksnoj ravnini. Neki od njih odražavaju iste izraze kao i za eksponencijalne funkcije realne varijable. Razmatrana kao funkcija definirana u kompleksnoj ravnini.1).

zeleno po bazi e. Eksponencijalna funkcija može biti i periodička kada je funkcija imaginarnog argumenta perioda jer vrijedi 28 i gdje su a i b realne vrijednosti. "Matematika 4". "Matematika 2". upravo zbog višeznačnosti funkcije općenito ne vrijedi pravilo množenja eksponenata za pozitivne realne brojeve Literatura • Gusić J.[1] Što pišemo na slijedeći način: Logaritamska funkcija po tri baze. gdje možemo definirati općenitije da je za sve kompleksne brojeve z i w. može se definirati i funkcija oblika ab. plavo po bazi 2 Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: . Pojam prirodnog logaritma se može također proširiti i na funkciju kompleksnog argumenta ln(z).. 2006. Školska knjiga. Školska knjiga. Pavković B... Štoviše. Copić A.. Jednakost povezuje eksponencijalnu funkciju s trigonometrijskim funkcijama i dalje s hiperboličkim funkcijama. • Antoliš S. Mladinić P. 2006. Naime. Logaritam Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. crveno po bazi 10. Ovo je također višeznačna funkcija i identitet vrijedi ukoliko se uzme u obzir višeznačnost funkcije. gdje su i a i b kompleksne veličine.Eksponencijalna funkcija za sve kompleksne brojeve z i w..

Piše se kao antilogb(n) i znači isto što i bn. teoretskoj matematici. Termin antilogaritam je uveden pred kraj 17. Metod prirodnog logaritma je prvi predložio 1614 John Napier u svojoj knjizi Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio. Dvostruki logaritam je inverzna funkcija dvostruke eksponencijalne funkcije. Sve do upotrebe računara u nauci. Super logaritam za x raste sporije i od dvostrukog logaritma za veliko x. U početku. Povijest Jost Birgi. dok je diskretne eksponencijale veoma lako izračunati. Antilogaritam se koristi da označi funkciju inverznu logaritmu (eksponencijalna funkcija. postojao je u tablicama dok nije izašao iz upotrebe. Kasnije. stoljeća i iako se nikada nije pretjerano koristio u matematici. primjer njegove upotrebe je u kemiji gdje predstavlja koncentraciju protona (pH). logaritmi su popunili važno mijesto u višoj. Veruje se da je za neke konačne grupe diskretni logaritam vrlo teško izračunati. Ovaj metod je doprinjeo u napretku nauke. Logaritamske operacije Ukidanje eksponenta . ovaj metod je korišten u svim granama praktične matematike. Diskretni logaritam se pominje u teoriji konačnih grupa. Super logaritam ili hiper logaritam je inverzna funkcija super eksponencijalne funkcije. Pored svoje upotrebe u računima. švicarski proizvođač satova je prvi primijetio logaritme. a antilogaritme "prirodnim brojevima". zvučnu kovanicu koja je trebala označiti odnos: λoγoς (logos) i αριθμoς (arithmos) što predstavlja broj. Napier je logaritme zvao "umjetnim brojevima".Logaritam 29 Negativni logaritam se piše kao n = −logb x. a posebno astronomije čineći neke teške računice mogućim. Napier je stvorio riječ logaritam. odnosno stupnjevanje). Ova asimetrija ima primijene u kriptografiji.

Limes niza brojeva 2.Logaritam 30 Promjena osnove Prirodni logaritam Logaritam po bazi e (Eulerov broj) zovemo prirodnim logaritmom i pišemo kao ln umjesto log. pored neutrala zbrajanja i množenja 0 i 1. Osim što je iracionalan i realan. 4..se može definirati kao : 1. Dopunite ga (http:/ / en. 3. Broj e Broj e još nazvan i Eulerov broj ili Napierova konstanta je baza prirodnog logaritma je jedan od najznačajnijih brojeva u sadašnjoj matematici.. Pozitivna vrijednost koja zadovoljava sljedeću jednadžbu : istovjetnost između ova tri slučaja dokazanа.71828 18284 59045 23536 02874 71352 34678 2376732 6727 267 274728 3 39^˘654. Suma beskonačnog niza: gdje je -{n}-! faktorijela n. ovaj broj je još i transcendentan. Ovaj broj se sreće i kao dio Eulerovog identitetа: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. References [1] http:/ / en. wikipedia. org/ wiki/ :Broj . Izvori [1] http:/ / hjp. org/ wiki/ :Logaritam) prema pravilima Wikipedije. ovaj broj iznosi: e ≈ 2. Broj -{e}. srce. Do tridesetog decimalnog mjesta. wikipedia. e Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. imaginarne jedinice broj i i broja pi. hr/ index. php?show=search_by_id& id=e15lXBA%3D Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.

elipse i druge krivulje sada su prvi puta mogle biti opisivane “kartezijskim” algebarskim jednadžbama pomoću koordinata točaka krivulje u ravnini.) koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena Cartesius. Upravo je Descartes zato uveo novu zamisao određivanja položaja točke ili objekta u ravnini upotrijebivši dvije međusobno okomite osi kao mjerila. pripala je francuskom matematičaru Reneu Descartesu (1596. .-1650. Premda je ideja bila utemeljena još 1637. Kružnice. potonji nije objavio svoje otkriće.31 Drugi dio Kartezijev koordinatni sustav Povijest Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime. Razvoj kartezijevog koordinatnog sustava značajno je doprinijeo daljnjem razvoju matematike i omogućio Newtonu Isaac Newton i Leibnitzu Gottfried Wilhelm Leibniz skoro otkriće diferencijalnog i integralnog računa. godine odvojeno u dva zapisa Descartesa i Fermata. Otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava značilo je velik napredak u matematici povezujući najprije Euklidsku geometriju i algebru.

“kvadranta”. os y. gdje svaki realni broj: cijeli. na primjer (3. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav Točka O zove se ishodište koordinatnog sustava.0) ljubičasto. y i z) s odgovarajućim jediničnim dužinama. (−3. nacrtamo li dva međusobno okomita brojevna pravca. a kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u prostoru gdje je takav koordinatni sustav definiran središtem koordinatnog sustava 0. od kojih je svaki omeđen s dvije odgovarajuće osi i naznačen rimskim brojevima od I do IV kako je prikazano na slici desno. Kartezijske koordinate se zapisuju u zagradama u obliku uređenog para brojeva gdje prvi broj označava položaj osi na x-osi. i tri orijentirane osi (x. Kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav Kartezijev koordinatni sustav možemo izabrati i kao o jednodimenzionalni matematički prostor.5) plavo i ishodište (0. odn. tako da je /OE/=/OF/=1. definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. gdje će takav prostor biti određen jednom osi uz izbor orijentacije osi i jedinične dužine.5. na primjer x i y . a y vertikalan. a drugi na y-osi. Katkada govorimo skrećeno o x-osi ili y-osi. ortogonalnim projekcijama koje iz odgovarajuće točke povlačimo na os x. Na slici gore desno prikazane su tako četiri točke s njihovim odgovarajućim koordinatama u Kartezijevom koordinatnom sustavu i to: (2.Kartezijev koordinatni sustav 32 Kartezijev koordinatni sustav Nalik zemljopisnoj karti gdje je položaj nekog mjesta određen s dva podatka: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u ravnini. odn. (−1. a brojevni pravac y os y ili ordinata koordinatnog sustava. gdje su koordinate date u određenom broju jediničnih duljina. Svakoj točki ravnine dodijeljene su na taj način odgovarajuće koordinate koje nalazimo okomitim.1) crveno. Koordinate svake točke u takvom sustavu zadate su uređenim skupom od 3 broja. a koordinata (jedna) će u tom slučaju određivati položaj točke na brojevnom pravcu koji je pridružen koordinatnoj osi.3) zeleno. Na svaku od osi smješten je brojevni pravac. koji se sijeku u točki O i odredimo li na pravcima x i y jedinične točke E i F.−2. Osi koordinatnog sustava dijele ravninu na četiri beskonačno velika dijela. odn. racionalni ili iracionalni ima jedinstveno mjesto na osi. o osima koordinatnog sustava. brojevni pravac x zove se os x ili apscisa.uobičajeno x horizontalan. .

x-os postaviti okomito na njih. iB tada će polovište dužine Koordinate težišta trokuta Neka je trokut ABC smješten u Kartezijevom koordinatnom sustavu i određen točkama s koordinatama A B iC . Polovište dužine Neka je dužina zadana točkama A i B i njihovim koordinatama A imati koordinate i . z-os. . Konačno. omeđenih s odgovarajućim dijelovim ravnina. Na isti način je uobičajeno x-os i y-os postaviti u horizontalnu ravninu. Prvi oktant je onaj gdje su sve tri poluosi pozitivne. “oktanata”. y. a koordinate svake točke u takvom matematičkom prostoru bit će određene uređenim skupom od četiri broja. z i w. trodimenzionalni koordinatni sustav dijelimo na osam područja. . postojat će četiri osi x. nazvati aplikata. 33 Kartezijev višedimenzionalni koordinatni sustav Slijedeći navedeni princip općenito se mogu koordinate točke odrediti i u n-dimenzionalnom matematičkom prostoru gdje će se pomoću n odgovarajućih koordinata definirati orijentirana udaljenost od točke do jedne od n hiperravnina. no ukoliko se koriste tada je uobičajeno treću. gdje su koordinate predstavljene orijentiranim okomitim udaljenostima od neke točke do odgovarajuće ravnine.Kartezijev koordinatni sustav -1. U trodimenzionalnom koordinatnom sustavu nazivi osi (apscisa i ordinata) nisu uvjetovane. tada će težište trokuta imati koordinate i . 5) koji označavaju odgovarajuće koordinate u trodimenzionalnom matematičkom prostoru. U četverodimenzionalnom matematičkom prostoru na primjer. a preostalu. Neposredne primjene i svojstva Udaljenost između dviju točaka u ravnini Udaljenost dviju točaka u ravnini određenih Kartezijevim koordinatama i je što je na neki način izraz Pitagorina poučka iskazanog u Kartezijevom koordinatnom sustavu.

Kartezijev koordinatni sustav

34

Udaljenost između dviju točaka u prostoru
Udaljenost dviju točaka u prostoru određenih u trodimenzionalnom Kartezijevom koordinatnom sustavu and je

što se može utvrditi primjenom Pitagorina poučka

Translacija
Skup točaka u ravnini, na primjer trokuta ABC, može se pomaknuti u ravnini uz očuvanje međusobnih udaljenosti i orijentacije uz dodavanje utvrđenog parova bojeva (X,Y) Kartezijevim koordinatama svake točke skupa. Ukoliko su koordinate točaka trokuta A(x’, y’), B(x’’, y’’) i C(x’’’, y’’’) tada će translatirani, odn. pomaknuti trokut imati koordinate A’(x’+X, y’+Y), B’(x’’+X, y’’+Y) i C’(x’’’+X, y’’’+Y)

Uvećanje, smanjenje
Želimo li u Kartezijevim koordinatama neki lik prikazati većim ili manjim tada valja sve koordinate svih točaka pomnožiti faktorom proporcionalnosti, nazovimo ga m. Ukoliko su koordinate točaka koje određuju dužinu AB, A(x’, y’) i B(x’’, y’’) tada će nove koordinate točaka koje određuju dužinu A’B’ biti A’(mx’, my’) i B’(mx’’, my’’). Ukoliko je m>1 dobiveni lik će biti veći, a ukoliko je m<1 dobiveni lik bit će manji od izvornog lika.

Prikaz krivulja u koordinatnom sustavu u ravnini
U Kartezijevom koordinatnom sustavu jednostavno se prikazuju krivulje u ravnini (kružnica, elipsa, parabola i td.) te različite funkcije (linearne, polinomne, eksponencijalne, trigonometrijske i td.). Prikazujući na primjer kružnicu u Kartezijevom koordinatnom sustavu ustanovljavamo da za svaku točku kružnice vrijedi da je

te će prema tome jednadžba kružnice polumjera 2 (slika desno) biti

Kartezijev koordinatni sustav

35

Prikaz vektora u Kartezijevim koordinatama
Točka u prostoru opisanom Kartezijevim koordinatama može definirati vektor. Vektor pomaka, na primjer r, može imati hvatište u ishodištu Kartezijeva koordinatnog sustava i vrh u točki u prostoru. Strelica koja pokazuje prema vrhu vektora definira smjer vektora (smjer pomaka), a ortogonalne projekcije na osi x, y i z odgovarajući pomak u x, y ili z smjeru. Dužina samog vektora tada je apsolutna veličina pomaka u prostoru , a također možemo zapisati da je , gdje su i, j i k jedinični vektori u smjeru x, y i z osi. Vektor u Kartezijevom trodinemzionalnom prostoru određen je na taj način u cijelosti uređenim skupom od četiri veličine (r, x, y, z). Ovakav prikaz vektora uveo je Sir William Rowan Hamilton.

Primjene
Svaka os može u praktičnoj primjeni prema potrebi imati različite mjerne jedinice (kilograme, sekunde, vate, itd), što znači da Kartezijevim koordinatnim sustavom možemo prikazivati ne samo krivulje, likove i geometrijska tijela u dvodimenzionalnom, odnosno trodimenzionalnom prostoru, već da možemo prikazivati i sve moguće ostale varijable (masa, vrijeme, energija, sila i mnoge druge). Premda je teško vizualizirati četvero i višedimenzionalne prostore, algebra Kartezijevih koordinata može se jednostavno proširiti na četiri ili više varijabli tako da se mogu izvršiti izračuni vrijednosti funkcija i s četiri ili više varijabli. Takva algebra definira geometriju višedimenzionalnih prostora.

Značaj
Kartezijeve koordinate su temelj analitičke geometrije i osiguravaju geometrijsku interpretaciju za brojna područja matematike kao što su linearna algebra, kompleksna analiza, diferencijalna geometrija i td. Jedan od najpoznatijih primjera je koncept grafičkog prikaza ili grafa funkcije. Kartezijske koordinate su osnovno oruđe u mnogim područjima koja se bave geometrijom uključujući astronomiju, fiziku, tehničke struke, ekonomiju i drugdje. Premda je Descartes dao koordinatnom sustavu svoje ime, valja naglasiti da su se slični koordinatni sustavi koristili i prije njega uključivši Abu Rayhan Birunia te Perzijsku matematiku X i XI stoljeća. Nakon Descartesa razvijeni su i drugi koordinatni sustavi kao što su polarni, sferični, cilindrični i drugi.

Krivulja

36

Krivulja
Krivulja je neprekidna linija, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka. Ravninska krivulja je krivulja kojoj su sve točke u jednoj ravnini, npr. kružnica, elipsa, hiperbola, parabola, spirala, kardioda, astroida, cikloida, Gaussova krivulja, Arhimedova spirala. Prostorna krivulja je krivulja u prostoru, npr. loksodroma.
Cikloida nastaje gibanjem kružnice po pravcu.

Loksodroma je spirala na sferi.

Loksodroma Najkraći putovi po oksodromama Loksodroma je linija koja presijeca sve meridijane pod istim kutom (držanje istog pravca). Ortodroma je najkraći put između dviju točaka na istom meridijanu. istodobno su i ortodrome i loksodrome. . Pri velikim udaljenostima između dvije točke put po ortodromi se znatno skraćuje štedeći tako gorivo i vrijeme njegovog trajanja. Veliki krug Veliki krug je krug na površini zemaljske kugle koji ima isti opseg kao i zemaljska kugla i dijeli ju na dva ista dijela.Ortodroma 37 Ortodroma Ortodroma je najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli. kao što su ekvator i svi meridijani središte se nalazi u centru Zemlje. Paralelama središte nije u centru Zemljine kugle te najkraći put između dvije točke na istoj paraleli nije njen luk nego dio velikog kruga (ortodroma) koji prolazi kroz obje točke. Luk ortodrome predstavlja najkraći mogući luk između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. Što je veća razdaljina između nekih dviju točaka na površini Zemlje duži je i put po loksodromi u usporedbi s putom po ortodromi. Linije ekvatora i meridijana kao jedne od linija velikog kruga površine Zemlje. Zaključak Pri manjim udaljenostima između dvije točke na površini Zemlje nema velike razlike između ortodromskog i loksodromskog pravca puta i lakše je zadržati pravac po loksodromi presijecajući meridijane uvijek pod istim kutom. Putujući po ortodromi pravac se tijekom puta mora mijenjati jer veliki krugovi sijeku meridijane pod različitim kutovima. Put po ortodromi i loksodromi Općenito Velikim krugovima koji opisuju Zemlju.

grafički prikaz svih točaka daje nam sliku pravca u ravnini. ordinati.Ortodroma 38 Vanjske poveznice Veliki krug Jednadžba pravca O pravcu se može razmišljati kao o najkraćoj udaljenosti između dvije točke ili kao o krivulji s beskonačno velikim radijusom zakrivljenosti. Jednadžba pravca Implicitna jednadžba pravca Razmatramo li jednakost oblika ustanovit ćemo da postoji beskonačan broj parova x. Kako svaki uređen par brojeva u kartezijanskom koordinatnom sustavu x0y određuje koordinate jedne točke. a kasnije i analitičke geometrije kakvu je danas poznajemo. a gore prikazanu jednadžbu nazivamo implicitnom ili općom jednadžbom pravca.y koji udovoljavaju jednakosti. nagib pravca a te odsječak b koji pravac određuje na y-osi. Eksplicitna jednadžba pravca Preuredimo li implicitnu jednadžbu pravca u drugi oblik kako slijedi naći ćemo i eksplicitnu jednadžbu pravca koja se može zapisati i u obliku gdje a i b ovise o A. odn. B i C na način da je Eksplicitna jednadžba pravca izravno prikazuje koficijent smjera pravca. Pojmovi kao što su točke i pravci te njihovi jednostavni i složeniji odnosi u prostoru jedan su od temelja Euklidske geometrije. . odn.

. a l odsječak na y-osi.Jednadžba pravca 39 Segmentna jednadžba pravca Preuredimo li jednadžbu pravca sada eksplicitnu u treći oblik kako slijedi Grafički prikaz pravca y=ax+b i njegovih odsječaka na osima x i y. naći ćemo i jednadžbu pravca u segmentnom obliku gdje su b i -b/a segmenti ili odsječci na y. Segmentna jednadžba pravca može se zapisati i u slijedećem obliku gdje su Druge oznake Ponekad se implicitna jednadžba pravca iskazuje u obliku gdje se tada eksplicitna jednadžba pravca prikazuje kao gdje je k koeficijent smjer pravca. x-osi. odn.

. a y zavisna varijabla gdje će nezavisna varijabla poprimati vrijednosti iz domene realnih brojeva i gdje će se svakom elementu domene pridružiti jedan i samo jedan odgovarajući element kodomene.Jednadžba pravca 40 Određenost pravca Pravac je u ravnini određen ili sa zadanom točkom kroz koju prolazi pravac i koeficijentom smjera ili s dvije zadane točke kroz koje pravac prolazi. Značaj Pravac. Jednadžba pravca se u tom slučaju Pravac određen s dvije točke Pravac je po definiciji određen s dvije točke koje nisu jednake. Linearna funkcija uključuje i proporcionalnu. razmjernu funkciju oblika koju slijede brojni prirodni zakoni i pojave u svim područjima znanosti. a u slučaju gdje je funkcija oblika: . Naime. i koeficijentom smjera a. nezavisna varijabla. njegovu grafičku i matematičku interpretaciju nalazimo u brojnim područjima matematike i ne samo matematike. tada gore prikazani izraz možemo nazvati funkcijom gdje je Kodomenu nazivamo i područjem vrijednosti funkcije. Pravac određen točkom i koeficijentom smjera Neka je pravac određen točkom uobičajeno prikazuje u obliku . a pravac grafom ili grafičkim prikazom takve funkcije. funkciju nazivamo i linearnom funkcijom. odn. odn. razmotrimo li eksplicitni oblik jednadžbe pravca i ukoliko definiramo da je x slobodna promjenljiva veličina. a jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke i prikazuje se uobičajeno u obliku .

njegov koeficijent smjera nije definiran Algebarsko značenje Ako je y linearna funkcija od x.y2) na pravcu: Koeficijent smjera pravca određen je omjerom (Simbol delta. u matematici ima standardno značenje "promjene" ili "razlike". a ako je koeficijent negativan. u obliku jednadžbe . Drugim riječima. Posebni slučajevi: • ako je pravac paralelan s x osi. Točke s kojima se računa i njihov poredak mogu se odabrati proizvoljno. nagib pravca je strmiji u odnosu na x os. pravac raste (za veću vrijednost koordinate x neke točke na pravcu povećava se i njena koordinata y). pravac se može zapisati algebarski. . Definicija Koeficijent smjera pravca (obično označen slovom k) se definira kao promjena u y koordinati podijeljena s odgovarajućom promjenom u x koordinati između dvije točke (x1. k koeficijent smjera pravca.y1) i (x2. a l odsječak na y osi. gdje je x argument funkcije.) Čim je vrijednost koeficijenta smjera veća (po apsolutnoj vrijednosti). Δ. tad je koeficijent uz x koeficijent smjera pravca koji je graf funkcije y.Koeficijent smjera pravca 41 Koeficijent smjera pravca Koeficijent smjera pravca je mjera kojom se opisuje nagib pravca u Kartezijevom ili pravokutnom koordinatnom sustavu. Geometrijsko značenje Koeficijent smjera pravca se geometrijski može definirati kao tangens kuta što ga pravac zatvara s pozitivnim dijelom x osi. Ako je vrijednost koeficijenta pozitivna. koeficijent smjera pravca jednak je nuli • ako je pravac okomit na x os. pravac pada.

. Poluparametar parabole je udaljenost od žarišta do ravnalice. a žarište parabole ima koordinate F(p/2. Jednadžba parabole Ukoliko je ravnalica parabole r okomita na apscisu njena je jednadžba x = -p/2. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava.0) tada jednadžba oblika Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine.Parabola (krivulja) 42 Parabola (krivulja) Parabola je skup svih točaka u ravnini koje su jednako udaljene od zadane točke (žarišta) i zadanog pravca (ravnalice). tjeme parabole je u ishodištu koordinatnog sustava. Parabola je krivulja koja nastaje presjekom stošca i ravnine. gdje je p poluparametar parabole.

Tangenta parabole Tangenta parabole kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T dobiva se: odakle slijedi da je na paraboli. Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava.Parabola (krivulja) 43 Parabolična putanja mlaza vode. predstavlja tjemenu jednadžbu parabole. tada diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole slijedi da je odakle slijedi da je . da je jednadžba tangente na parabolu . Diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole odn. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. tada je njezina jednadžba: .

tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom hiperbole. realnom osi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . realnom poluosi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Jednadžba hiperbole sa središtem u S(p. da je jednadžba tangente na parabolu . Numerički ekscentricitet hiperbole određen je kao Jednadžba hiperbole Jednadžba hiperbole sa središtem u S(0. tada hiperbolom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. q) Hiperbola sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p.Parabola (krivulja) 44 odn. F2). q). Smjestimo li središte hiperbole u središte koordinatnog sustava. Hiperbola (krivulja) Uz zadane dvije točke u ravnini. te duljinu 2a koja simetrično leži na dužini F1F2 uz uvjet 2a<d(F1. točke F1 i F2. 0) Hiperbola sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava.

Hiperbola (krivulja) 45 Tangenta hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(0. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) Tangenta hiperbole koja ima središte u točki S(p. Diferencirajući jednadžbu hiperbole nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente hiperbole . 0) Tangenta hiperbole koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T nalazimo da je odakle slijedi da je na hiperboli. Diferencirajući jednadžbu hiperbole te da je jednadžba tangente na hiperbolu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(p. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) i koja prolazi točkom T na hiperboli.

tada elipsom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom elipse e. Za značenje u kontekstu književnosti. oznaka: e). Elipsa je određena dvjema poluosima: velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b).Elipsa 46 Elipsa Ovo je glavno značenje pojma Elipsa. pogledajte Elipsa (figura). Uz zadane dvije točke u ravnini. Elipsa: a = velika poluos b = mala poluos Parametri Smjestimo li središte elipse u središte koordinatnog sustava. 0) Elipsa sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i poluosima 2a i 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . točke F1 i F2 i duljinu 2a na kojoj su simetrično odabrane točke F1 i F2 uz uvjet 2a>d(F1. Oblik elipse definira se njenim ekscentricitetom (ili eliptičnošću. Elipsa je zatvorena krivulja iz obitelji čunosječnica. ili velikom i malom poluosi gdje vrijedi i Jednadžba elipse Jednadžba elipse sa središtem u S(0. Numerički ekscentricitet elipse određen je kao Elipsa je određena velikom poluosi i ekscentritetom. F2).

Elipsa 47 Jednadžba elipse sa središtem u S(p. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je te da je jednadžba tangente na elipsu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente elipse Tangenta elipse sa središtem u S(p. q) Tangenta elipse koja ima središte u točki S(p. q) i poluosima a i b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Tangenta elipse Tangenta elipse sa središtem u S(0. q) Elipsa sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. 0) Tangenta elipse koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente elipse Vidi također • Ekscentricitet • Prvi Keplerov zakon . q) i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente.

Jednadžba kružnice sa središtem u S(p. dvije različite točke polupravca h ne mogu imati jednaku udaljenost od početka polupravca. Posljedica Ako su B1 i B dvije točke polupravca h s početkom u A takve da AB =AB1 onda je B = B1.0) Kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i polumjerom r određena je jednadžbom: koja se može prikazati i u segmentnom obliku . . Aksiom prenošenja dužine Na datom polupravcu postoji jedna i samo jedna točka B takva da je dužina jednaka datoj dužini . Krug je geometrijski lik omeđen kružnicom. Kružnica polumjera r  i promjera d te središtem u točki M Jednadžba kružnice Jednadžba kružnice sa središtem u S(0.Kružnica 48 Kružnica Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).q) i polumjerom r određena je jednadžbom: ili prikazana u segmentnom obliku . Odnosno.q) Kružnica sa središtem u točki S(p.

na svakom polupravcu čiji je početak točka O i leži u ravnini. Tada. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da je: odakle slijedi da je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente kružnice odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente kružnice . Tetiva je dužina koja spaja dvije točke kružnice. Promjer je tetiva na kojoj leži središte kružnice. Središte kružnice O dijeli središnji pravac na dva polupravca koji imaju jednu zajedničku točku s kružnicom. Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom kružnice. Tangenta kružnice sa središtem u S(p. q) Tangenta kružnice koja ima središte u točki S(p. Dužina PQ koja spaja središnje simetrične točke kružnice naziva se promjer kružnice. postoji jedinstvena točka X takva da je OX = r. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente.Kružnica 49 Tangenta kružnice Tangenta kružnice sa središtem u S(0. odnosno središnji pravac i kružnica imaju dvije zajedničke točke. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da te da je jednadžba tangente na kružnicu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente kružnice . Središnji pravac dijeli ravninu kružnice na dvije poluravnine odnosno točke kružnice dijeli na dva skupa: .0) Tangenta kružnice koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T je: odakle slijedi da je na kružnici. Središnji pravac kružnice je pravac koji prolazi kroz središte kružnice. q) i koja prolazi točkom T na kružnici određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. prema aksiomu prenošenja dužine. Definicija 1 Kružnica je skup svih točaka ravnine kojima udaljenost od date točke O na toj ravnini jednaka datoj dužini sa središtem u O i polumjerom r. Ako je PQ promjer kružnice onda je PO = OQ odnosno O je sredina promjera. Opći pojmovi Neka je u ravnini data točka O i dužina r.

. Površina ravnine omeđene kružnicom је 50 Središnji kut je dvostruko veći od perifernog kuta nad istom tetivom. Tada od svih točaka križnice točka A ima najmanje .r) i pri tom C ≠ O i neka su točke A. a B sa suprotne strane od O. Kut između tetive i tangente povučene iz jedne točke kružnice jednak je perifernom kutu nad tom tetivom Periferni kutevi nad istom tetivom su isti ili suplementni. Središnji kut je kut kojemu je vrh u središtu kružnice. Definicija 2 Element m skupa E (u kome između elemenata postoji relacija < ili > ) koji nije veći ni od jednog elementa skupa naziva se minimum (najmanji element skupa E). a B sa suprotne strane. Udaljenost točke od kružnice Ako se točka C spoji s točkama kružnice K(O. . U slučaju C = O to je nulta dužina. 1/2.Kružnica • skup koji leži u jednoj poluravnini • skup koji leži u drugoj poluravnini. Pravi kut je periferni kut nad promjerom. B točke kružnice koje leže na centralnom pravcu koji prolazi kroz C.. gdje su A. q) koordinate točke središta kružnice Opseg kružnice је .. Luk koji odgovara nultom kutu svodi se na točku. Postoji li u ovom skupu dužina od koje ni jedna dužina skupa nije manja i takva dužina koja nije manja ni od jedne dužine skupa? To su dužine CA i CB. Polukružnica je luk koji odgovara ispruženom kutu. Teorem 1 Neka je data točka C i kružnica K(O. Točka A je s one strane točke O s koje je C. Točka A neka je s one strane s koje je točka O. U navedenom slučaju dužine AB i AC su minimum i maximumu u skupu dužina.. Beskonačni skupovi ne moraju imati minimum i maksimum. Luk je dio kružnice koji pripada središnjem kutu. koja prolazi točkom C.a točka B najveće rastojanje od C i pri tome je: CA = │CO . Definicija 3 Minimum skupa udaljenosti date točke od skupa naziva se udaljenost te točke od skupa. Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju isto središte.r) dobije se beskonačan skup dužina za C ≠ O. Na primjer skup brojeva 1. gdje su (p. B točke kružnice koje leže na središnjem pravcu. Element koji nije manji ni od jednog elementa skupa je maximum (najveći) element skupa E. 1/4.r│ i CB = CO + r. U pravokutnom koordinatnom sustavu jednadžba kružnice glasi: . 1/8. ima maksimum a nema minimum. Ovi skupovi su polukružnice. Punom kutu odgovara kao luk cijela kružnica.

Teorem 3 Dvije kružnice K(C. 4.r) • Nemaju zajedničkih točaka ako i samo ako je • CO > R + r (svaka od križnica je izvan druge kružnice) . Između dužina R – r. CO i R + r za R > r postoji jedan i samo jedan od ovih odnosa 1.r).Kružnica 51 Zajedničke točke kružnica Neka su zadane dvije kružnice K(C.R) CO < R + r => CA < RA je u kružnici.R) i k(O. 5. Teorem 2 Zajednička točka dviju kružnica koje se dodiruju leži na njihovom zajedničkom središnjem pravcu. a s B točku druge kružnice. Aksiom 2 Ako se jedan kraj luka nalazi u kružnici a drugi izvan je onda taj luk s kružnicom ima jednu i samo jednu zajedničku točku. Ako dvije kružnice imaju dijametralno raspoređene dvije zajedmočke točke M na pravoj CO onda su one dijametralno suprotne za svaku od te dvije točke koje leže na pravoj .r (R > r) Presjek kružnica je prazan skup • Za CO > R + r <=> CO – r > R <=> CA > R Sve točke jedne kružnice su izvan druge kružnice. Presjek kružnica R – r < CO < R + r (R < r) • A je u B izvan K(C. 2. za svaku od te dvije kružnice pa se one poklapaju. CO > R + r CO = R + r R –r < CO < R + r CO < R – r (R > r) CO = R .R) i k(O. s A. • CO = R – r (R > r) <=> CO . Ako se odredi međusobni položaj ovih kružnica. 3. povuče središnji pravac CO ovih kružnica. • CO < R – r <=> CO – r < R <=> CB < R Sve točke jedne kružnice su unutar druge kružnice. Ako dvije kružnice imaju zajedničku točku koja ne leži na središnjem pravcu imaju još jednu zajedničku točku. Za kružnice koje imaju jednu i samo jednu zajedničku točku i ona leži na pravcu CO kaže seda se one dodiruju izvana u točki A. Sve ostale točke su izvan prve kružnice.R) • R – r < CO => CB > R B je van K(C.r = R <=> CB = r Točka B pripada prvoj kružnici sve ostale točke druge kružnice su unutar prve kružnice. dvije različite kružnice koje imaju zajedničku točku na pravcu dodiruju se. Tangiranje kružnica • CO = R + r <=> CO – r < R <=> CA = R Točka A druge kružnice pripada točkama prve kružnice. B označe točke druge kružnice i to sa A onu koja leži sa one strane od točke O s koje je točka C. i obratno.

r (kružnica manjeg promjera je unutar kružnic večeg promjera) • Imaju jednu i samo jednu zajedničku točku koja leži na zajedničkoj središnjem pravcu • CO = R + r sve točke kružnice osim zajedničke su izvan druge kružnice • R – r < CO < R + r imaju dvije i samo dvije zajedničke točke koje leže na raznim stranama središnjeg pravca. CA < R < CB gdje su CA i CB odsječci na koje središte O dijeli promjer AB kružnice k(O. R ≤ 2r 2. wikipedia. Slovo označava polumjer (radijus). 52 References [1] http:/ / en. diametar). što je polovica promjera. možemo izračunati i površinu kruga unutar kružnice koristeći slijedeću formulu: ili gdje slovo označava promjer (lat. odnosno udaljenost od središta kružnice do crte kružnice. . On je ujedno i skup polovišta međusobnmo paralelnih tetiva.r). Ukoliko znamo promjer kružnice. Teorem 4 Kako bi dvije kružnice imale zajedničke točke u slučaju da se središte prve kružnice nalazi 1.Kružnica • CO < R . Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. u drugoj kružnici potrebno je i dovoljno 1. org/ wiki/ :Kružnica Promjer Promjer je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. a π (čita se pi) je iracionalan broj koji iznosi približno 3.14159 . na drugoj kružnici 2.

Luk (matematika) 53 Luk (matematika) Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom. org/ wiki/ :Luk . Duljina luka za pripadni kut α iznosi rπα/180. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. (matematika) Dopunite ga Wikipedije. [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. wikipedia.

primjerice : Ako je: α=60°.pa iz toga °.54 Treći dio Trokut Ovo je glavno značenje pojma Trokut. stranica: raznostranični. Slijedeći poučak . pogledajte Trokut (razdvojba). iz čega uvrštavanjem proizlazi: slijedi: . Nadalje se definiraju još dvije karakteristične dužine: • srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta. gdje je stranica. a visina nad tom stranicom. Dolazimo na rješavanje linearne jednadžbe. kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kuteve. gdje je Površinu S možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac): poluopseg trokuta. . tj. γ=? Primjećujemo da se u zadatku traži treći kut. koristeći se gore navedenim svojstvima: • za jednakostranični trokut: • za jednakokračni trokut: • za raznostranični trokut: . Dva ili više trokuta mogu biti sukladni. • visina trokuta je dužina koja je okomita iz bilo kojeg vrha na njemu suprotnu stranicu. gdje su duljine pojedinih stranica. i te stranice se nazivaju krakovi. gdje je duljina stranice. Zahvaljujući ovom svojstvu trokuta možemo riješiti neke zadatke. a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut. ako imaju tri jednake stranice. Trokuti su. Za druga značenja. Trokute prema vrsti kutova dijelimo na:pravokutan. a . β=80°. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima. Tupokutan trokut ima jedan tupi kut. pa ćemo dobiti: °. Ovaj ćemo zadatak riješiti koristeći svojastvo kuteva. Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina. Svojstvo kuteva trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut. Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice. . Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina. tj. Pravokutni trokut Opseg. a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. Površina S se tada računa kao . Sukladnost se dokazuje poučcima o sukladnosti:S-S-S. dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine kraka.(Sukladnost ujedno znači jednakost). zbroj duljina svih stranica se stoga može računati na tri načina. kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut. sukladni ako se podudaraju u tri stranice. gdje je . 3 kuta i 3 vrha. Zbroj sva tri kuta u trokutu uvijek iznosi °. a odatle slijedi da je . duljina kraka. i duljina treće stranice. Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih duljina. Npr. po tom poučku. to jest stranica-stranica-stranica. tj.. Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste. Trokuti se dijele i prema vrstama jednakostranični te jednakokračni. šiljastokutan i tupokutan trokut Pravokutan trokut ima jedan pravi kut.

Kosinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. (u praksi se rabe dvije notacije: ctg i cot za kotangens) . trigonon = trokut + metron = mjera) je dio matematike koji proučava odnose među segmentima pravaca (dužinama) i kutovima trokuta na ravnini (ravninska trigonometrija) ili na površini kugle (sferna trigonometrija). Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. wikipedia. 55 References [1] http:/ / en.Trokut je K-S-K. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. tj. kut-stranica-kut. org/ wiki/ :Trokut Trigonometrija Trigonometrija (grč. (u praksi se rabe dvije notacije: tg i tan za tangens) Kotangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće i nasuprotne katete pravokutnog trokuta. Zatim je poučak S-K-S. Trigonometrijske funkcije su sljedeće: Sinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. Tangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne i prilazeće katete pravokutnog trokuta.

html Sinus Sinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom -{k}-π π/4 -{k}-π ((2-{k}-+1/2)π. čiji se sinus određuje. html [2] http:/ / lavica. Vidi još • Sinusoida Vanjske poveznice • Funkcija sinus na wolfram. Matematika 1) [2] References [1] http:/ / andrej. maksimumi Lok. fesb.-1) neparna 2π Promjenjiva -{k}. Definira se kao odnos hipotenuze i suprotne katete nekog odgovarajućeg pravokutnog trokuta koji je izgrađen nad danim kutem.Trigonometrija 56 Vanjske poveznice • Trigonometrijska kružnica [1] • Trigonometrijske funkcije (Ivan Slapničar.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije . org/ ostalo/ gimnazija/ math/ trigonometrija/ index.1) ((2-{k}--1/2)π.je cijeli broj. fizika. Sinus je trigonometrijska funkcija. hr/ mat1/ predavanja/ node91.

. Dopunite ga [2] prema pravilima Wikipedije. Kosinus je trigonometrijska funkcija koja se za neki kut definira kao odnos duljina hipotenuze i pripadajuće katete nad njime konstruiranim pravokutnim trokutom. wikipedia.1) ((2k +1) π. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom (2k +1 / 2) π π/4 -{k}-π (2kπ 0. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. com/ ElementaryFunctions/ Sin/ [2] http:/ / en. org/ wiki/ :Sinus Kosinus Kosinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok.Sinus 57 Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. -1) parna 2π Promjenljiva -{k}. maksimumi Lok. References [1] http:/ / functions.je cijeli broj. wolfram.

harmonijsko titranje. tj.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. kao što je npr. . hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) References [1] http:/ / functions. za period T vrijedi: Animacija promjene perioda Mjerna jedinica SI za period je sekunda.Kosinus 58 Vanjske poveznice • Funkcija kosinus na wolfram. To je najmanji vremenski interval nakon kojeg vremenska funkcija f(t) kojom se ta promjena opisuje poprima iste vrijednosti. Odnos prema drugim veličinama Period titranja frekvencije f: Period kružnog gibanja kutne brzine ω: Period vala valne duljine λ: gdje je v fazna brzina vala. wolfram. com/ ElementaryFunctions/ Cos/ Period Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene.

. istaknuti simbol. Operacije nad kompleksnim brojevima zadovoljavaju obične zakone komutativnosti. . Povijesno. Međutim. množenja. Euleru. Broj za .Kompleksni broj 59 Kompleksni broj Kompleksni brojevi su u izrazi oblika . na primjer. Ništa manje važna nije primjena kompleksnih brojeva na čisto matematičke probleme. kao što je to slučaj s realnim brojevima. Množiti kompleksne brojeve je vrlo pogodno baš u ovom obliku: u množenju kompleksnih brojeva množe se njihovi moduli. Leibnitz). U kompleksnom broju broj se naziva realni dio. njihovo uvođenje koristi u rješavanju problema sastavljenih u terminima realnih brojeva. a kompleksnog broja. Iz ovog pravila proizlazi [[De Moivre|De Moivreova formula: . . piše se . za . Tako je . Zbrajanje. operacije nad kompleksnim brojevima pod radikalima (korijenima) donekle se razlikuju od analognih operacija s realnim brojevima. Iz potonjih formula slijedi da je . Formule zbrajanja. Činjenica da kompleksni brojevi ne izražavaju veličine dala je povoda za idealističko tumačenje kompleksnih brojeva (G. kompleksni su brojevi uvedeni radi rješavanja kvadratne jednadžbe. i piše se . . Kompleksan broj čiji je realni dio jednak nuli naziva se čisto imaginarni broj. gdje su a i realni brojevi. Kompleksni broj se aksiomatski definira kao uređen par realnih brojeva . problema o prolazu struje kroz vodič. Tako na primjer. o profilu krila aviona itd. Realni brojevi predstavljaju poseban slučaj kompleksnih brojeva (kad je koeficijent uz jednak nuli). dijeljenja se postuliraju ovako: . kada je onda je je argument se naziva modul kompleksnog broja. . Par se naziva imaginarna jedinica i označava simbolom . ako je i . Iako se kompleksnim brojevima ne izražavaju količine. Trigonometrijski oblik Ponekad je kompleksne brojeve pogodno pisati u trigonometrijskom obliku: . a argumenti se zbrajaju. distributivnosti i asocijativnosti (kao i u slučaju realnih brojeva). Velika zasluga u smislu materijalističkog tumačenja kompleksnih brojeva pripada L. množenje i dijeljenje kompleksnih brojeva definira se formulama: . za određivanje korijena kubne jednadžbe potrebne su operacije s kompleksnim brojevima. ako je i . a broj je imaginarni dio.

a kao što se vidi na gornjoj slici. jer dva pomnožena eksponenta (+*+=+. -*-=+) daju pozitivan eksponent. Polje kompleksnih brojeva je proširenje polja realnih brojeva pridruživanjem ovom polju elementa . 60 Duljina vektora je modul kompleksnog broja. logaritam kompleksnog broja i dr. Taj se broj koristi kad se treba odrediti vrijednost negativnog korijena. tj. udaljenost broja od ishodišta koordinatnog sustava: Kompleksni brojevi u trigonometrijskom obliku su usko povezani s eksponencijalnom funkcijom imaginarnog argumenta. U sabiranju kompleksnih brojeva njihovi vektori se zbrajaju po pravilu paralelograma. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. References [1] http:/ / en. Pitagorinog teorema. wikipedia. Geometrijski smisao brojeva vidi se na crtežu. org/ wiki/ :Imaginarni . preko nje se definira stupnjevanje kompleksnih brojeva. npr. Imaginarni broj Imaginarni broj jest broj koji ne postoji u skupu realnih brojeva.Kompleksni broj Kompleksni se brojevi često predstavljaju vektorima u kompleksnoj ravnini (slika dolje). intenzitet kompleksnog broja često označavamo kao apsolutnu vrednost. Modul. takvog da je . broj Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Tu je vrijednost nemoguće dobiti kvadriranjem dva jednaka realna broja (i2=-1). a ne negativan. te se još koristi kod kompleksnih brojeva: a + bi. te ima vrijednost √-1. √-16=√16*√-1=4*i=4i. Označava se oznakom i. Vrijedi sljedeća Eulerova formula: . može se dobiti pomoću . Kompleksni brojevi oblikuju algebarsko zatvoreno polje.

jediničnim vektorom koji određuje njegov smjer i intenzitetom: Ako ovdje ||AB|| zamijenimo sa l koji može biti bilo koji broj iz R.npr. s početkom u točki A. temperatura. moment količine kretanja. Fizikalno se tumačenje vektora obično svodi na trodimenzionalni prostor. Ukoliko je l neki broj različit od ||AB||.a Vektor se može predstaviti i polaznom točkom. One se matematički predstavljaju matricom. definirali smo pravac koji prolazi kroz točku A a za vektor pravca ima vektor AB. koji je uveden da bi se razlikovale veličine koje se pojavljuju u prirodi. te se kao takve razlikuju od veličina koje imaju samo intenzitet i zovu se skalari.Vektor 61 Vektor Ovo je glavno značenje pojma Vektor.. ubrzanje. tada vrijedi: . Fizikalne veličine čija vektorska vrijednost ovisi i od koordinate nazivaju se tenzorske. veličinom. Ako je novi vektor AB'. obujam. Definicija Vektor može biti definiran uređenim parom točaka. sila. a čiji vrh pokazuje smjer na zadanom pravcu. definiran je polupravac. grane linearna algebra. smjer i intenzitet. Vektorske veličine su veličine određene s tri ili više parametara. u najjednostavnijem slučaju 3×3. indeks loma itd. a predstavlja strjelicom orijentiranom duž pravca. Tada je: . a imaju pravac. Najpoznatiji su primjeri vezani za geometriju u prostoru gdje se vektor određuje pravcem. a skalarne masa. Za druga značenja. Recimo da su to A i B iz Rn. smjerom i intenzitetom (iznosom. električna vodljivost. dužinom). rezultat je vektor koji je s prethodnim kolinearan. Poopćeni vektor ne mora biti ograničen na tri dimenzije. pogledajte Vektor (razdvojba). duljine proporcionalne intenzitetu. koeficijent difuzije.. Ukoliko je l samo nenegativno ili samo nepozitivno. Tako su vektorske veličine brzina. kod nekubičnih kristala. Vektor je pojam iz matematike. Tenzorske su veličine toplinska vodljivost. Tenzorskim se veličinama opisuju vektorske veličine u anizotropnoj sredini . Vektor se u n-dimenzionalnom prostoru opisuje sa n parametara.

Jedinični vektor Jedinični je vektor vektor čiji je intenzitet jednak jedinici.Vektor 62 Nul-vektor Nul-vektor a0 je vektor čiji je intenzitet jednak nuli. Pri tome se vektor predstavlja kao uređena n-torka skalara koji pripadaju nekom polju K. . koje se u principu definiraju nad vektorima istih dimenzija. Intenzitet vektora Intenzitet vektora se u euklidskoj geometriji definira kao kvadratni korijen zbroja kvadrata njegovih koordinata. Ova je operacija komutativna. Prostor ovih vektora se još naziva Kn. Operacije nad vektorima Nad vektorima se. je jedan n-dimenzionalni vektor nad poljem K. Na primjer. a skalari koji čine vektor zajedno sa informacijom o njihovoj poziciji u uređenoj n-torci koordinate vektora. Pojam n-dimenzionalni dolazi od činjenice da je vektor definiran pomoću n skalara. Ovaj se postupak zove normiranje vektora. mogu uvesti aritmetičke operacije. a1 je prva koordinata vektora. kao i svim ostalim elementima analitičke matematike. Slijede osnovne operacije nad vektorima. Na primjer: . Množenje vektora skalarom Množenje vektora = nekim skalarom =: je definirano kao množenje svake koordinate vektora tim skalarom. Za svaki se ne-nul vektor a može odrediti odgovarajući jedinični vektor v iste orijentacije i smjera. Označuje se kao nula s naznakom za vektor. a2 je druga koordinata vektora itd.

Vektor 63 Zbrajanje vektora Uzmimo dva vektora : Zbrajanje vektora Oduzimanje vektora Njihovo se zbrajanje u principu definira kao zbrajanje komponenti sa istim indeksima. . . Oduzimanje vektora bi se vršilo po sličnom principu: Pri čemu . gde je Pri ćemu će vektor c biti iz prostora . .

Kod vektorskog je produkta bitno primjetiti sljedeće osobine: . skalarno se množenje vektora definira kao broj umnoška svih parova koordinata dva vektora. . tj. gdje je : kut između ova dva vektora. tj. Konkretno za dva vektora a i b iz Kn bi umnožak k izgledao ovako: .Vektor 64 Skalarno množenje vektora Slično zbrajanju. vektorski produkt dva vektora je okomit na njih same. Vektorski produkt Još jedan tip umnoška karakterističan za trodimenzionalne euklidske prostore (E3) je vektorski produkt. . . Razlika u odnosu na zbrajanje je ta što je rezultat skalarnog produkta dva vektora iz Kn u stvari jedan skalar iz K. . gdje je skalarom slijeva. vektorski produkt se lijepo ponaša prema množenju . Definira se na sljedeći način: Jer su . Ovo zapravo znači da je intenzitet vektorskog proizvoda dva vektora jednak površini paralelograma koga čine ovi vektori. Tj. gdje je Ovdje treba primjetiti da je skalarni produkt vektora također jednak pri čemu je ω kut između a i b. Ovaj se zbroj i umnožak preuzimaju iz polja K. Ovo zapravo znači i: To jest da su dva vektora okomiti ako im je skalarni produkt jednak nuli. koje imaju iste indekse. . i: vektori kanonske baze E3. vektorski produkt nije komutativan.

Uvijek se prvo naznačuje redak. Član matrice A koji se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu se naziva (i. 1 × n matrica (jedan redak i n stupaca) se naziva vektor redak. Definicije i notacije Horizontalne se linije u matrici zovu retcima. Međutim. što ih čini ključnim konceptom u linearnoj algebri i teoriji matrica. Zapisuje se sa A po definiciji je: : Što znači da je vrijednost mješovitog produkta tri vektora jednaka volumenu paralelepipeda kojeg oni oblikuju.j za sve 1 ≤ i ≤ m i 1 ≤ j ≤ n. i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. Matrica sa m redaka i n stupaca se naziva m-sa-n matricom (kaže se i zapisuje da je formata m×n) a m i n su dimenzije matrice. tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti. pa stupac. kao i za čuvanje podataka koji ovise od dva parametra.Vektor 65 Mješoviti produkt Mješoviti produkt vektora je ternarna matematička operacija koja uređenu trojku vektora iz E3 preslikava u skalar iz E.j)-ti član matrice A. matrica je pravokutna tablica brojeva. konvencija da i i j počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule. a m × 1 matrica (jedan stupac i . Matrice se koriste za opisivanje linearnih jednadžbi. množiti i razlagati na razne načine.j]. a vertikalne stupcima matrice. za praćenje koeficijenata linearnih transformacija. Matrice se mogu zbrajati.j] naziva ai. u kom slučaju imamo 0 ≤ i ≤ m − 1 i 0 ≤ j ≤ n − 1. Ovo se zapisuje kao Ai. ili općenito. Organizacija matrice Često se piše kako bi se definirala m × n matrica A čiji se svaki član A[i. Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo vektorom. Slijede neka osnovna svojstva mješovitog produkta: • • • • Vidjeti također • Vektorski prostor • Vektorsko polje Matrica (matematika) U matematici.j ili A[i.

Element A[2. Matrica je 1×9 matrica. (cA)[i. izračunata zbrajanjem odgovarajućih elemenata (t. a B je matrica dimenzija n-sa-p. j] + B[i. j] ).3 je 7. n. dimenzija m-sa-n. Na primjer: Množenje matrica ima sljedeća svojstva: . Na primjer: Množenje skalarom Ako uzmemo matricu A i broj c. tada je njihov umnožak AB matrica dimenzija m-sa-p (m redaka. skalarni produkt cA se računa množenjem skalarom c svakog elementa A (t. 66 Primjer Matrica je 4×3 matrica.j. njihov zbroj A + B je m-sa-n matrica. Ako je A matrica dimenzija m-sa-n. ili vektor redak sa 9 elemenata.3] ili a2. j] ). R) svih m-sa-n matrica sa realnim članovima u realni vektorski prostor dimenzije mn. j] = cA[i.j. Množenje matrica Množenje dvije matrice je dobro definirano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice.Matrica (matematika) m redaka) se naziva vektor stupac. (A + B)[i. p stupaca) dan formulom: za svaki par i i j. Na primjer: Operacije zbrajanja i množenja skalarom pretvaraju skup M(m. Zbrajanje i množenje matrica Zbrajanje Ako su dane matrice A i B. j] = A[i.

A je n-sa-m matrica Atr (nekad se zapisuje i kao AT ili tA). ako su dane matrice A i B. ona je ista kao dimenzija prostora generiranog retcima A. Rang matrice A je dimenzija slike linearnog preslikavanja predstavljenog sa A. koja nastaje pretvaranjem stupaca u retke i redaka u stupce. skup M(n. transponirana matrica Matrice mogu na zgodan način predstaviti linearne transformacije jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja. Ako A predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dvije baze. tada je njihova kompozicija g o f također linearno preslikavanje Rm → Rn. linearno preslikavanje iz n-dimenzionog vektorskog prostora u m-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno m-sa-n matricom. koja je nekomutativna za n ≥ 2. Ovo slijedi iz gorepomenute asocijativnosti množenja matrica. takva da f(x) = Ax za svako x u Rn. ako su izabrane baze za svaki. u općem slučaju je AB ≠ BA. Valja znati da komutativnost ne vrijedi u općem slučaju. tada matrica Atr predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (vidi dualni prostor). i također je iste dimenzije kao prostor generiran stupcima A. rang. promatramo Rn kao skup stupaca ili n-sa-1 matrica. R) svih kvadratnih matrica reda n je realna asocijativna algebra sa jedinicom. • C(A + B) = CA + CB za sve m-sa-n matrice A i B i k-sa-m matrice C (lijeva distributivnost). Za svako linearno preslikavanje f : Rn → Rm postoji jedinstvena m-sa-n matrica A.Matrica (matematika) • (AB)C = A(BC) za sve k-sa-m matrice A. Vidjeti također • Rang matrice . kao što će dalje biti opisano. j] = A[j. čak i ako su oba umnoška definirana. Transponirana matrica. 67 Linearne transformacije. Vrijedi (A + B)tr = Atr + Btr i (AB)tr = Btr Atr. Kažemo da matrica A predstavlja linearno preslikavanje f. i] za svaki i i j. Ako k-sa-m matrica B predstavlja drugo linearno preslikavanje g : Rm → Rk. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom strukturom podataka u višim programskim jezicima. Općenito. m-sa-n matrice B i n-sa-p matrice C (asocijativnost). • (A + B)C = AC + BC za sve m-sa-n matrice A i B i n-sa-k matrice C (desna distributivnost). i predstavljeno je upravo matricom BA. Ovdje i u nastavku. Posebno. matrice m-sa-n. to jest Atr[i.

nije bitno množi li se njome slijeva ili zdesna. a ostali nule. množenje slijeva sa E-1 . Ovo ne vrijedi za prostore Kn × m. Što se također može definirati i Kroeneckerovom deltom: . vidi se da je matrica nad prostorom Kn × n komutativna. opće pravilo koje vrijedi za sve matrice . dok je ona sama sebi inverz.Jedinična matrica 68 Jedinična matrica Jedinična matrica je u linearnoj algebri naziv za kvadratnu matricu kojoj su elementi na glavnoj dijagonali jedinice. tj. matrica pomnožena svojim inverzom uvijek daje E . Druga se osobina može dokazati na sljedeći način: . m ≠ n. Ova se matrica označuje velikim slovom E a indeks koji može i ne mora stajati pored oznake označuje dimenziju iste. ne mijenja ih. gdje se ovom matricom može množiti samo slijeva odnosno samo zdesna. gdje je: Alternativni zapisi su: Osobine Množenje Jedna od bitnih osobina jedinične matrice En nekog prostora Kn × n jest ta da je ona jedina za koju vrijedi: Štoviše. Iz ove osobine također slijedi i: Primjer: Determinanta i inverz Determinanta ove matrice je uvijek 1. jer množenjem s drugim matricama daje upravo njih kao rezultat množenja tj. Oznaka za matricu identičnog preslikavanja je Id ili samo I. Ova se matrica još naziva matricom identiteta.

matrica pomnožena jediničnom daje samu sebe . odnosno "punog ranga redaka" ako je r(A) = m. Svojstva ranga Rang m×n matrice je cijeli broj između 0 i min(m. ova definicija se često koristi u uvodnim kolegijima linearne algebre.n). Ako je 0≤k≤n i P matrica projekcije prostora Rn na neki njegov k-dimenzioni potprostor (ortogonalne ili duž bilo kojeg komplementarnog (n − k)-dimenzionalnog potprostora). je sljedeći Teorem o rangu i defektu: Za svaku m × n matricu A je δ(A) + r(A) = n. Sve matrice linearnog preslikavanja između dva vektorska prostora u odnosu na proizvoljan par njihovih baza su ekvivalentne. Rang matrice je također jednak broju vodećih kolona u po redcima svedenom ešelonskom obliku matrice. Najčešće se on definira kao dimenzija slike matrice. rang matrice je najveći broj njenih linearno nezavisnih stupaca. te stoga za inverzibilne matrice kažemo i da su "punog ranga". Značajno svojstvo ranga matrice je i sljedeća Sylvesterova nejednakost: . tada je P ranga k. Rang redaka i rang stupaca svake matrice su jednaki.Jedinična matrica 69 . dok njegovu dimenziju nazivamo rangom redaka. Drugim riječima. Posebno je rang matrice jednak rangu njoj transponirane matrice.rang polazne matrice jednak je broju jedinica u njenom tako svedenom obliku. Jedina matrica ranga nula je nul-matrica. Stoga ekvivalentne (i posebno slične) matrice imaju jednak rang. odakle i slijedi zajednički naziv "rang". Linearno preslikavanje L : Rn → Rm je monomorfizam (injektivno) ako i samo je r(L) = n. uračunavajući kratnosti. odnosno najvećeg njenog ne-nul minora. kraj dokaza Rang matrice Rang matrice je jedan od najvažnijih pojmova linearne algebre. a njegova dimenzija rangom stupaca. Kvadratna matrica reda n je ranga n ako i samo ako je inverzibilna. rang mjeri "punoću" matrice i njoj odgovarajućeg linearnog preslikavanja. njihov zajednički rang se naziva i rangom danog linearnog preslikavanja i jednak je dimenziji njegove slike. Općenitije. Alternativno. prostor redaka je vektorski prostor koji generiraju redci matrice. Svaka matrica ranga k je umnožak inverzibilne matrice i matrice projekcije na neki k-dimenzionalni potprostor. područja matematike. rang dijagonalizabilne kvadratne matrice jednak je broju njenih ne-nul svojstvenih vrijednosti. matrica se može rabeći elementarne operacije i nad redcima i nad stupcima svesti na točno jednu ekvivalentnu joj matricu čiji su svi elementi nule. Za m × n matricu kažemo da je "punog ranga stupaca" ako je r(A) = n. odnosno kao dimenzija prostora koji generiraju (katkad se kaže i "razapinju") njeni stupci. Definicija Postoji nekoliko ekvivalentnih definicija ranga matrice. Vektorski prostor koji generiraju stupci matrice naziva se i njenim prostorom stupaca. Pojam komplementaran rangu je defekt matrice. koji ponekad naziva i osnovni teorem linearne algebre. U izvjesnom smislu. Elementarne operacije nad redcima i stupcima matrice ne mijenjaju njen rang. a epimorfizam (surjektivno) ako i samo ako je r(L) = m. Determinantni rang matrice je red najveće njene inverzibilne podmatrice. Determinantni rang matrice jednak je njenom rangu. osim što na izvjesnom broju prvih mjesta duž glavne dijagonale stoje jedinice . Jedan od najvažnijih iskaza o rangu matrice. Analogno.

Numeričko određivanje ranga uvijek uključuje i praktični izbor praga pomoću kojeg se određuje kad element jako male numeričke vrijednosti treba tretirati kao nulu. pa je ili nekonzistentan ili ima beskonačno mnogo rješenja. tada sustav ima i slobodnih varijabli u svedenom obliku. sa jedinstvenim rješenjem ako je m = n ili beskonačno mnogo rješenja (koja čine afin potprostor dimenzije n − m ako je m < n). determinantni rang. koja vrijedi za svake tri matrice A. dimenzija prostora redaka. 70 Rang i sustavi linearnih jednadžbi Kronecker-Capelijev teorem tvrdi da je sustav linearnih jednadžbi Ax = b konzistentan ako i samo ako je rang proširene matrice sustava [ A : b ] jednak rangu matrice koeficijenata sustava A. Umjesto njega. Konačno.Rang matrice r(B) + r(ABC)  ≥  r(AB) + r(BC). ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava jednak n + 1 ili n. i rangu matrice B ako je A punog ranga stupaca. češće se koriste dekomopozicija po singularnim vrijednostima ili QR dekompozicija s pivotima. Poopćenja Rang se definira i za matrice nad proizvoljnim prstenovima. rang stupaca (najveći broj linearno nezavisnih stupaca). B. na primjer: • Ako je r(A) = m. tada će sustav u VSEO imati vodeću varijablu (pivot) u svakoj od jednadžbi i stoga je nužno konzistentan. • Ako je r(A) < n. Rang umnoška AB je jednak rangu matrice A ako je B punog ranga redaka. pa je sustav ili nekonzistentan ili ima jedinstveno rješenje. Prema ovoj jednakosti je rang realne matrice jednak broju njenih ne-nul singularnih vrijednosti. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava veći ili jednak r(A). Numeričko izračunavanje Rang matrice se uvijek može izračunati Gaussovim postupkom eliminacije. rang redaka. mogu biti međusobno različiti ili ne biti definirani. U ovim poopćenjima. itd. • Ako je r(A) = n. ali je u numeričkim izračunavanjima koja koriste aritmetiku pomičnog zareza ovaj postupak (LU dekompozicija) nestabilan. to je prema teoremu o rangu i defektu i r(ATA) = r(A). Rang glatkog preslikavanja između dvije glatke mnogostrukosti u nekoj točki se definira kao (linearni) rang njegovog diferencijala. koji će ovisiti od svojstava matrice i konkretne primjene. tada su sve varijable vodeće u svedenom obliku. kako je ker(ATA) = ker(A). dimenzija prostora stupaca. Posebno je za svake dvije m × n i n × p matrice A i B r(A) + r(B) − n  ≤  r(AB)  ≤  min(r(A). C formata takvog da su svi matrični produkti u nejednakosti definirani. . Rang matrice može ponuditi i dodatne informacije o broju rješenja linearnog sustava (formata m × n). r(B)).

org/w/index.wikipedia.org/w/index.php?oldid=1816780  Contributors: Argo Navis.php?oldid=2752008  Contributors: Frka. Sombrero.org/w/index. Jure Grm.org/w/index.org/w/index.php?oldid=2775276  Contributors: -vega.org/w/index. Gdje je nestala duša svijeta.wikipedia. Donatus. SpeedyGonsales Kvadratna funkcija  Source: http://hr. 2 anonymous edits Krivulja  Source: http://hr. Kurtelacić. Svjetlana3. Generalisimus. SpeedyGonsales. Prof saxx Trokut  Source: http://hr. Ilija Pavlic.php?oldid=2781355  Contributors: Aradic-es.wikipedia.php?oldid=2781591  Contributors: Svjetlana3 Ortodroma  Source: http://hr. Dubby.org/w/index.php?oldid=2663183  Contributors: Culo-sija.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2789554  Contributors: Ilija Pavlic.wikipedia. Vodomar.wikipedia.wikipedia.org/w/index. Sanya. 1 anonymous edits Niz  Source: http://hr.wikipedia.php?oldid=2832761  Contributors: -vega. Ivan Štambuk.php?oldid=2846956  Contributors: Angler. Zmaj.php?oldid=2700226  Contributors: Ilija Pavlic.org/w/index. Zmaj. Saxum. Stazh. Tycho Brahe. Tycho Brahe.wikipedia. Donatus. Trudbenik.a. Roza. Duh Svemira.org/w/index.wikipedia.org/w/index. Ivan T. SpeedyGonsales.php?oldid=2660853  Contributors: Argo Navis. Dubravko1. Kubura. Th dalibor.wikipedia.org/w/index.org/w/index. Tycho Brahe.wikipedia. 4 anonymous edits Prazni skup  Source: http://hr.php?oldid=2757689  Contributors: Ivan Štambuk.org/w/index.wikipedia. SpeedyGonsales. Systat. 2 anonymous edits Kompleksni broj  Source: http://hr.aparicio Koeficijent smjera pravca  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia. SpeedyGonsales.wikipedia. 2 anonymous edits Racionalni broj  Source: http://hr. Dalibor Bosits. Roberta F.org/w/index. Ozi64.php?oldid=2812323  Contributors: AmyMirka. Tycho Brahe. Argo Navis. Roza. 2 anonymous edits Surjektivna funkcija  Source: http://hr. 8 anonymous edits Broj e  Source: http://hr. Deternamor.php?oldid=2795929  Contributors: SpeedyGonsales.org/w/index.php?oldid=2794494  Contributors: 4ndY. Roza.wikipedia. MayaSimFan.org/w/index. MayaSimFan Elipsa  Source: http://hr.org/w/index. VKokielov. SpeedyGonsales. MayaSimFan. Xeniorn. SpeedyGonsales.org/w/index.php?oldid=2758537  Contributors: Abyssus. Argo Navis.php?oldid=2755857  Contributors: Ilija Pavlic.a. Ilija Pavlic. Dubravko1.php?oldid=2484400  Contributors: ALE! on Commons.org/w/index. Lasta.org/w/index.php?oldid=1603536  Contributors: Ilija Pavlic. Sanya. Kurtelacić.org/w/index.org/w/index. Ivo grdjan.org/w/index. SpeedyGonsales. 2 anonymous edits Kartezijev koordinatni sustav  Source: http://hr. Roberta F. Kurtelacić.wikipedia. Pokemon.org/w/index. Txus. 3 anonymous edits Kosinus  Source: http://hr. Raf 2. DarkoS. Stoos.php?oldid=2788200  Contributors: Baqu11.wikipedia. Dubby. Raf 2. Raf 2. SvekY.wikipedia.php?oldid=2826039  Contributors: Ivan Štambuk Funkcija (matematika)  Source: http://hr. DarkoS.org/w/index. 4 anonymous edits Prirodni broj  Source: http://hr. SvekY. Svjetlana3.php?oldid=2753214  Contributors: Argo Navis.org/w/index.wikipedia. Fraxinus Logaritam  Source: http://hr. Kubura. Zmaj. Argo Navis.php?oldid=2673056  Contributors: Ivan Štambuk. 3 anonymous edits Luk (matematika)  Source: http://hr. 1 anonymous edits Injektivna funkcija  Source: http://hr. Sanya.wikipedia. 1 anonymous edits Geometrijski niz  Source: http://hr. Stevo-88.php?oldid=2662856  Contributors: BlackArrow. Argo Navis. Dubby. Sokac121. Svjetlana3.php?oldid=2766435  Contributors: Dtom. 1 anonymous edits Eksponencijalna funkcija  Source: http://hr.org/w/index. MayaSimFan.org/w/index.wikipedia. Ivan Štambuk.org/w/index. MayaSimFan.php?oldid=2592279  Contributors: -vega.wikipedia.wikipedia. 2 anonymous edits Jednadžba pravca  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia. Smiljan. Sombrero. F0ggY. Ivan Štambuk.wikipedia. Ivan Štambuk.php?oldid=2343612  Contributors: Ivan Štambuk Imaginarni broj  Source: http://hr.php?oldid=2560721  Contributors: Bracodbk.wikipedia. 1 anonymous edits Period  Source: http://hr. Zmaj. Kubura. SpeedyGonsales.php?oldid=2652782  Contributors: Bracodbk. Roberta F. 1 anonymous edits .php?oldid=2775611  Contributors: Argo Navis.php?oldid=2560648  Contributors: Tupars.org/w/index. Ivan Štambuk. Gemini1980. 21 anonymous edits Domena (matematika)  Source: http://hr.php?oldid=2782164  Contributors: Ivan Štambuk Slika (matematika)  Source: http://hr. Donatus.php?oldid=2803817  Contributors: Argo Navis.wikipedia. 4 anonymous edits Množenje  Source: http://hr. Dubravko1. Argo Navis.wikipedia. 1 anonymous edits Jedinična matrica  Source: http://hr.php?oldid=2791368  Contributors: Tvrtko26 Vektor  Source: http://hr.php?oldid=2419011  Contributors: Bethnim. Ivan444. 9 anonymous edits Promjer  Source: http://hr. 1 anonymous edits Nula  Source: http://hr. 4 anonymous edits Sinus  Source: http://hr.wikipedia. 5 anonymous edits Matrica (matematika)  Source: http://hr.a. 1 anonymous edits Parabola (krivulja)  Source: http://hr.org/w/index. 14 anonymous edits Trigonometrija  Source: http://hr. 4 anonymous edits Zbrajanje  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2662862  Contributors: Anton008.wikipedia.wikipedia.php?oldid=2710762  Contributors: Aradic. Ivan Štambuk. Herr Mlinka.wikipedia. Kubura.. Rosier. 1 anonymous edits Bijekcija  Source: http://hr. Vhorvat. Argo Navis.Article Sources and Contributors 71 Article Sources and Contributors Skup  Source: http://hr. 2 anonymous edits Cijeli broj  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2817762  Contributors: -vega.org/w/index. Saxum.php?oldid=2753351  Contributors: Bracodbk.php?oldid=2819584  Contributors: Armend. Jakiša Tomić.php?oldid=2587280  Contributors: Andre Engels.. Croq.org/w/index. Babalu.org/w/index. Tycho Brahe.wikipedia.org/w/index. 4 anonymous edits Realni broj  Source: http://hr.wikipedia.php?oldid=2720986  Contributors: Dubravko1. Tycho Brahe Kružnica  Source: http://hr.org/w/index. Ivan Štambuk. Fraxinus.wikipedia. Maria Sieglinda von Nudeldorf.wikipedia. Fraxinus.org/w/index.wikipedia.org/w/index. SpeedyGonsales. Stazh. DarkoS. MayaSimFan.wikipedia. F0ggY. Fraxinus. Kubura. Donatus. Mozak. Ivan Štambuk.. Ivan Bajlo. Kal-El.. Jure Grm. Dubravko1. Dubravko1. Ivan Štambuk Kodomena  Source: http://hr. Dubravko1.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2254822  Contributors: Dubravko1.wikipedia.wikipedia. SpeedyGonsales.wikipedia.php?oldid=2774366  Contributors: Ivan Štambuk Rang matrice  Source: http://hr. Svjetlana3 Hiperbola (krivulja)  Source: http://hr.

wikipedia.png  Source: http://hr.wikipedia. Lipedia. EugeneZelenko.php?title=Datoteka:Exp.php?title=Datoteka:Kreis.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Sven Datoteka:Trokut (trigonometrija).org/w/index.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.php?title=Datoteka:Sabiranje.vektora.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.gif  Source: http://hr.org/w/index.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Abnormaal.png  Source: http://hr.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DarkoS.gif  License: GNU Free Documentation License  Contributors: w:de:Benutzer:Karl BednarikGerman Wikipedia User Karl Bednarik Datoteka:Greatcircle Jetstream routes.png  Source: http://hr.belk Datoteka:Odnos_skupova_brojeva. Duesentrieb.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Pafcu Datoteka:Cartesian-coordinate-system.svg  License: Public Domain  Contributors: ChaosNil Datoteka:Spherical triangle 3d opti. Licenses and Contributors Datoteka:Venn-diagram-AB.php?title=Datoteka:Venn_A_union_B.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DemonDeLuxe File:Graf of linear equation.org/w/index.php?title=Datoteka:Exp_series.php?title=Datoteka:Disambig.SVG  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:P_math. User:Lakeworks . Yuval Madar Datoteka:Venn_A_union_B.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Image:Cos.png  License: unknown  Contributors: Original uploader was Михајло Анђелковић at sr. EugeneZelenko. Bayo.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti. Manscher.gif  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:sabiranje.svg  Source: http://hr.png  Source: http://hr. Teox.org/w/index.5  Contributors: Cdang.wikipedia.org/w/index.org/w/index.org/w/index. Darapti Datoteka:Three by Four.org/w/index.wikipedia File:Cycloid f.php?title=Datoteka:Slope_picture. Kontos.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:Venn_A_subset_B.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system-with-circle.org/w/index.gif  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov Image:Expo02.php?title=Datoteka:KUGSPI-9_Loxodrome.png  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:oduzimanje.org/w/index.png  License: unknown  Contributors: -vega Datoteka:Polynomialdeg2. OsamaK Datoteka:Injection.Image Sources. Ævar Arnfjörð Bjarmason Datoteka:Venn_A_intersect_B.org/w/index.php?title=Datoteka:Nullset.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.org/w/index.wikipedia Datoteka:Matrica_hr.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.wikipedia.wikipedia.svg  Source: http://hr.wikipedia.svg  Source: http://hr.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jorge Stolfi Image:Cartesian-coordinate-system-with-circle. Ricky81682.php?title=Datoteka:Greatcircle_Jetstream_routes.wikipedia.php?title=Datoteka:Matrica_hr.php?title=Datoteka:Venn_A_intersect_B.svg  Source: http://hr.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.org/w/index.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Original uploader was Paul August at en.svg  License: Public Domain  Contributors: User:N.php?title=Datoteka:Trokut_(trigonometrija).Mori file:exp.wikipedia. Muffin.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.svg  Source: http://hr.org/w/index.org/w/index.5  Contributors: Cronholm144. Superborsuk Datoteka:Kompleksna-ravan.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_A_complement.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Spindled Datoteka:Quadratic function. Sl Datoteka:Bijection.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov File:Conicas2.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system.svg  Source: http://hr. Rocket000.org/w/index.wikipedia.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Bijection.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.wikipedia.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: EnEdC.wikipedia.org/w/index.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User 345Kai on en.png  Source: http://hr.PNG  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Marcelo Reis Slika:Qfunction.wikipedia.wikipedia.PNG  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Derbeth. Marcelo Reis.php?title=Datoteka:Graf_of_linear_equation.php?title=Datoteka:Venn_B_minus_A.wikipedia.gif  Source: http://hr. SpeedyGonsales.wikipedia.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.wikipedia.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti. 1 anonymous edits Slika:ParabolicWaterTrajectory.org/w/index. Ramac Datoteka:Bijective_composition.svg  License: Public Domain  Contributors: Kilom691. Myukew.svg  Source: http://hr. Booyabazooka.php?title=Datoteka:Injection.php?title=Datoteka:Common_Logarithms.org/w/index.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:Cartesian_coordinates_2D.png  Source: http://hr.gif  Source: http://hr.vektora.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:ParabolicWaterTrajectory.wikipedia.wikipedia.svg  Source: http://hr.gif  Source: http://hr.wikipedia. Sl Datoteka:Codomain.svg  Source: http://hr.SVG  Source: http://hr. Licenses and Contributors 72 Image Sources. W!B: Datoteka:Kreis. Porao.wikipedia Later versions were uploaded by Dcoetzee at en.org/w/index.org/w/index.0  Contributors: User:Zorgit Image:KUGSPI-9_Loxodrome.org/w/index.php?title=Datoteka:Expo02.php?title=Datoteka:Venn-diagram-AB.org/w/index.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: K.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Paul August Datoteka:Venn A complement.png  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Elipse.wikipedia.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Cycloid_f.org/w/index. Gustavb Image:Coord system CA 0.org/w/index.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Datoteka:Wave period. Kersti Nebelsiek.org/w/index.org/w/index. EugeneZelenko.lifeguard.svg  Source: http://hr.vektora.svg  Source: http://hr. WeFt Datoteka:Surjection.php?title=Datoteka:Three_by_Four.png  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: Sl.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jim.org/w/index.vektora.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Qfunction.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:Quadratic_function.jpg  Source: http://hr.5  Contributors: User:Baumst Datoteka:Elipse.php?title=Datoteka:Wave_period.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:SpeedyGonsales Image:Sin.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr. Hobo Lifting Aroma.svg  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Bijective_composition. 2 anonymous edits Slika:P math. Stanmar.png  License: Public Domain  Contributors: Pietros Sacanis Datoteka:Slope picture.org/w/index.wikipedia.org/w/index. Jalanpalmer Slika:Common Logarithms.org/w/index.php?title=Datoteka:Oduzimanje. Bolino Image:Cartesian coordinates 2D.png  Source: http://hr.wikipedia. Luks.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Cepheus Datoteka:Venn_B_minus_A.png  Source: http://hr.org/w/index.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:Sin.wikipedia.org/w/index.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Codomain.php?title=Datoteka:Odnos_skupova_brojeva. Romanm.php?title=Datoteka:Coord_system_CA_0.jpg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:GuidoB Slika:Disambig. Datoteka:Nullset.svg  Source: http://hr.gif  Source: http://hr.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Venn_A_subset_B. Yuval Madar.wikipedia.png  License: Public Domain  Contributors: Andre Engels.php?title=Datoteka:Cos.php?title=Datoteka:Conicas2.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:Kompleksna-ravan. Mike.org/w/index.php?title=Datoteka:Polynomialdeg2.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:Spherical_triangle_3d_opti.5  Contributors: User:Pjacklam Image:Exp series. EugeneZelenko.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Surjection.

org/ licenses/ by-sa/ 3. 0/ .Licencija 73 Licencija Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported http:/ / creativecommons.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful