Čitanka broj 1

PDF generated using the open source mwlib toolkit. See http://code.pediapress.com/ for more information. PDF generated at: Mon, 21 Mar 2011 10:56:55 UTC

Contents
Articles
Treći dio
Skup Prazni skup Funkcija (matematika) Domena (matematika) Slika (matematika) Injektivna funkcija Surjektivna funkcija Bijekcija Kodomena Niz Geometrijski niz Prirodni broj Zbrajanje Nula Cijeli broj Množenje Racionalni broj Realni broj Kvadratna funkcija Eksponencijalna funkcija Logaritam Broj e 1 1 6 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 19 20 20 21 21 22 25 28 30 31 31 36 37 38 41 42 44 46

Drugi dio
Kartezijev koordinatni sustav Krivulja Ortodroma Jednadžba pravca Koeficijent smjera pravca Parabola (krivulja) Hiperbola (krivulja) Elipsa

Kružnica Promjer Luk (matematika)

48 52 53 54 54 55 56 57 58 59 60 61 65 68 69

Treći dio
Trokut Trigonometrija Sinus Kosinus Period Kompleksni broj Imaginarni broj Vektor Matrica (matematika) Jedinična matrica Rang matrice

References
Article Sources and Contributors Image Sources, Licenses and Contributors 71 72

Article Licenses
Licencija 73

Slično. Za rigorozniji i moderniji aksiomatski pristup skupovima. Elementi skupa mogu biti raznih Matematički odnos između skupova se može vizualizirati Vennovim dijagramom. principijelni tvorac teorije skupova. za razliku od slijeda ili tupla. redoslijed nabrajanja elemenata skupa je nebitan. skupovi su svejedno jedan od najvažnijih fundamentalnih koncepata u modernoj matematici. je sadržajno bogata i aktivna. Teorija skupova. stvorena tek krajem 19.za više detalja pogledati naivna teorija skupova. C. te kao ishodište iz kojeg gotovo cijela matematika može biti izvedena. teorija skupova. Definicija Na početku svog djela Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre. Skup. ne može sadržavati više jednakih elemenata. Skupovi se dogovorno označavaju velikim slovima A.1 Treći dio Skup U matematici. stoljeća. skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih objekata smatranim cjelinom. Sve skupovne operacije čuvaju svojstvo jedinstvenosti elementa u skupu. Teorija skupova se može shvatiti kao osnova nad kojom može biti izgrađena gotovo cijela matematika. je danas sveprisutni dio matematičkog obrazovanja. vrsta: brojevi. Ovaj članak predstavlja kratak i osnovni uvod u ono što matematičari zovu "intuitivna" ili "naivna" teorija . različitih objekata m naše zamjedbe ili misli (koji će se zvati elementi skupa M) u cjelinu. Za dva skupa A i B kažemo da su jednaka i zapisujemo A = B ako imaju iste članove. Iako se ovo čini jednostavnom idejom. te se stoga u većini zemalja uvodi već u osnovnoj školi. Matematička disciplina koja proučava moguće skupove. pogledati aksiomatska teorija skupova. Georg Cantor. . B. slova abecede. ljudi. za razliku od multiskupa. je napisao sljedeću definiciju skupa:[1] Pod terminom skup smatramo bilo koju kolekciju M određenih. itd. drugi skupovi itd. Objekte skupa također zovemo njegovim članovima.

. i matematičari interpretiraju ovaj opis kao "F je skup svih brojeva oblika – 4. skup A svih trostranih kvadrata ima nula članova. prazni se skup pokazao kao poprilično važan u matematici. takvih da je n cijeli broj u opsegu od 0 do 19 inkluzivno. Za skupove sa mnogo elemenata ponekad se koristi skraćena lista. 6. plava} Dva različita opisa mogu definirati isti skup. Skup također može imati beskonačan broj članova . bez nekog jasno izraženog "pravila" koje kazuje koji su elementi unutar ili van skupa.. {6. 1.na primjer. 1000}.. 2. . dok skup B ima tri člana." (Ponekad se umjesto dvotočke koristi vertikalna crta |. 3} D = {crvena.. odnosno . skup A ima četiri člana. dvotočka (:) znači "takav da". vrijedi: • i (budući da je 285 = 17² − 4). 2. Slično se skup parnih brojeva može opisati notacijom: {2. iako naizgled trivijalan. za gore definirane skupove vrijedi B = D.) Članstvo skupa Ako nešto jest ili nije element nekog pojedinačnog skupa. u Kardinalnost skupa Svaki gore opisan skup ima konačan broj članova . 11}. Kaže se da su dva skupa ekvipotentna (imaju isti kardinalitet ili su jednakobrojni ili su bijektivni) ako postoji bijekcija iz jednoga skupa u drugi skup. na primjer: A je skup čiji su članovi prva četiri cijela broja. Na primjer.. 11} = {11.) označava da se lista nastavlja na podrazumjevani način.. pa se skupovi svrstavaju u . Slično. 3. i stoga je A = ø. Poput broja nula.na primjer. na primjer: C = {4.Skup 2 Opisivanje skupova Nemaju svi skupovi precizan opis . Skup također može imati nula članova. skup prirodnih brojeva je beskonačan. 8. pošto imaju jednake članove. ali • i . pri čemu specijalni simbol od tri točke (. Dogovorno se skup također može definirati eksplicitnim nabrajanjem svih elemenata između vitičastih zagrada. i 0 ≤ n ≤ 19} U ovom opisu. Na primjer. 4. kao i o mogućim ponavljanjima elemenata prilikom nabrajanja. 6} = {11. Na primjer. 11. skup F čiji su članovi prvih dvadeset brojeva koji su za četiri manji od kvadrata cijelog broja. prvih tisuću pozitivnih cijelih brojeva se mogu opisati simboličkom kraticom: {1.neki mogu jednostavno biti proizvoljne kolekcije. }. . Skraćeni zapis A = C se koristi za izražavanje takve jednakosti. Složeniji skupovi se ponekad opisuju različitom notacijom. B je skup čiji su članovi boje francuske zastave. tada to simboliziramo sa odnosu na već definirane skupove. Takav skup zove se prazni skup i označava simbolom ø. gore definirani skupovi A i C su identični. Relacija ekvipotencije je relacija ekvivalencije. Na primjer. Identitet skupa ne ovisi o redoslijedu nabrajanja elemenata skupa. bijela. Na primjer. 6. može biti opisan na sljedeći način: F={ – 4 : n je cijeli broj. Neki skupovi mogu biti opisani riječima. Na primjer..

brojeve koji se ne i √2). ili rjeđe = {0.. -1. zapisati Relacija između skupova uspostavljenu sa pravi podskup od B) ili i i zove se inkluzija. . . Može se. • • Prazni skup je podskup svakog skupa i svaki skup je sam svoj podskup: • • Posebni skupovi Neki istaknuti skupovi imaju izuzetnu matematičku važnosti i toliko se često koriste da su dobili posebna imena i notaciju. te se stoga češto preferira korištenje eksplicitnijih simbola i (B je pravi nadskup od A). Stoga je = {. negativnih ili nule).. Ako je A podskup i nije jednak skupu B. Svi cijeli brojevi su u ovom skupu pošto se svaki cijeli broj a može izraziti kao razlomak .. je skup svih realnih brojeva. 2. označava skup svih racionalnih brojeva (tj. -2. tada se za A kaže da je podskup od B. ne postoji samo jedna vrsta beskonačnosti. Jedan od njih je već spomenuti prazni skup. • i = { : a. 2.}. zapisuje s .. Drugim riječima. Stoga je i b ≠ 0}. Međutim.. 1. također. a "veći" skupovi su neprebrojivo beskonačni (kraće neprebrojivi). 1. .. Na primjer. iako se prosti mogu zapisati u obliku razlomka.}. 0. 3 Podskup Ako je svaki član skupa A također član skupa B. Međutim. piše se A je sadržan u B. Svaki od ovih skupova brojeva je beskonačan.}. 2. tada se za A kaže da je pravi podskup skupa B. . u nekoj literaturi ovi se simboli čitaju isto kao za prave podskupove i nadskupove. Ovaj skup uključuje sve racionalne i iracionalne brojeve (tj.. Neki od ostalih su: • • • • označava skup svih prostih brojeva. (A je . . = {1. premda vrijedi brojevi općenito koriste manje od ostalih skupova izvan teorije brojeva i srodnih disciplina. A je podskup od B Primjeri: • Skup svih žena je pravi podskup skupa svih ljudi. Za skup koji je ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom prirodnih brojeva kažemo da je prebrojivo beskonačan (kraće prebrojiv). B uključuje A ili B sadrži A. te izgovara što se čita kao B je nadskup od A.klasa kojoj pripada skup S zove se kardinalni broj skupa S i oznčava se sa ili card S ili #S. označava skup svih prirodnih brojeva. 3. kao što su • je skup svih kompleksnih brojeva.. skup svih pravih i nepravih razlomaka).b .Skup disjunktne klase . 3. označava skup svih cijelih brojeva (bilo pozitivnih..

2} ∩ {1. označen sa A ∩ B. green} ∩ {crvena. 2} ∩ {crvena. 4 neparni. Unija skupova A i B. 2} Neka osnovna svojstva unije: • • • • A U B   =   B U A A  je podskup skupa  A U B A U A   =  A A U ø   =  A Presjek Novi se skup također može konstruirati određivanjem "zajedničkih" elemenata obaju skupova. itd. Presjek skupova A i B Primjer: • {1. 2} U {1. i . crvena. tada za A i B kažemo da su disjunktni. 2. zelena} • {1. bijela} = ø • {1. kao i skup svih prirodnih brojeva koji su parni. 2. zelena} = {zelena} • {1. zelena} U {crvena. 2. Ako je A ∩ B  =  ø. Primjeri neprebrojivo beskonačnih skupova su Unija Postoji nekoliko načina za konstruiranje novih skupova od već postojećih. Presjek skupova A i B. 2} Neka osnovna svojstva presjeka: • A ∩ B   =   B ∩ A . na primjer. 2} = {1. Unija skupova A i B Primjeri: • {1. zelena} = {1. bijela. djeljivi 4. bijela. djeljivi s 3. 2. bijela} • {1. je skup svih elemenata koji su članovi ili skupa A ili skupa B. Dva se skupa mogu "zbrojiti". 2} = {1. označena sa A U B. 2} U {crvena. bijela. je skup svih elemenata koji su članovi i skupa A i skupa B. skupovi .Skup Prebrojivo beskonačni skupovi su. bijela} = {1. crvena.

P skup parnih brojeva. zelena} = {1. tada komplement skupa P u U iznosi N. Relativni komplement skupa A u skupu B Komplement skupa A u skupu U Primjeri: • • • • {1. U takvim slučajevima. i označava s A′.takva operacija nema učinka. 2} − {1. U određenim postavkama. poput micanja elementa zelena iz skupa {1.2. 2} = ø Ako je U skup svih cijelih brojeva. smatraju se podskupovima nekog danog univerzalnog skupa U. (ili B \ A). Relativni komplement skupa A u skupu B (još se koristi i naziv skupovna razlika skupova B i A).3} . svi skupovi koji se promatraju. ili ekvivalentno. Neka osnovna svojstva komplementa: • • • • • A U A′ = U A ∩ A′ = ø (A′ )′ = A A − A = ø A − B = A ∩ B′ . zelena} − {crvena. je skup svih elemenata koji su članovi skupa B. Potrebno je uočiti da je valjana operacija "oduzimanja" članova koji nisu u skupu. 2} {1. označeno sa B − A. 2} − {crvena. 2} {1. 2. AC ili . P′ = N. ali nisu članovi skupa A. bijela} = {1. bijela. U − A zove se apsolutni komplement ili jednostavno komplement skupa A.Skup • A ∩ B  je podskup skupa  A • A ∩ A   =   A • A ∩ ø   =   ø 5 Komplementi Dva se skupa također mogu "oduzeti". a N skup svih neparnih brojeva.

Set Theory and Logic.J. R.B. prazni skup je jedinstveni skup koji ne sadrži nijedan element. prazni skup je podskup od A: ∀A: ∅ ⊆ A • Za svaki skup A. N. presjek skupa A i praznog skupa je prazni skup: Prazni skup je skup koji ne sadrži elemente.: Van Nostrand (1960) ISBN 0-387-90092-6 • Stoll.J. Naive Set Theory. unija skupa A i praznog skupa jest A: ∀A: A ∪ ∅ = A • Za svaki skup A. 1991. Kartezijev produkt skupa A i praznog skupa je prazni skup: ∀A: A × ∅ = ∅ • Jedini podskup praznog skupa jest sam prazni skup: ∀A: A ⊆ ∅ ⇒ A = ∅ • Broj elemenata praznog skupa (tj. Robert R. England: Butterworth Heinemann (1991) ISBN 0-340-54440-6 Prazni skup U matematici.T. U aksiomatskoj teoriji skupova se njegovo postojanje postulira aksiomom praznog skupa. Rings.. izvedenim iz slova Ø danske i norveške abecede.Y. Razna općenita svojstva skupova su trivijalno istinita za prazni skup. Paul R. Notacija Prazni se skup označava jednim od simbola " " ili " ". N. Fields and Groups. Svojstva • Za svaki skup A.prazni je skup konačan: |∅| = 0 • Za svako svojstvo: • za svaki element skupa ∅ svojstvo je zadovoljeno (trivijalno istinito) • ne postoji element skupa ∅ za koji je svojstvo zadovoljeno • Obratom ove tvrdnje slijedi: ako su. iz kojeg se grade svi konačni skupovi. Druga uobičajena notacija za prazni skup jest "{}". i uvedenim od strane grupe Bourbaki (specifično André Weil] 1939. Princeton. p. za neko svojstvo. [1]).Skup 6 Bilješke [1] Allenby. ∀A: A ∩ ∅ = ∅ • Za svaki skup A. specifično u teoriji skupova.: Dover Publications (1979) ISBN 0-486-63829-4 • Allenby. Mineola. njegova kardinalnost) jest nula . Leeds. 1 Izvori • Halmos. sljedeće dvije tvrdnje zadovoljene: • za svaki element skupa V svojstvo je zadovoljeno ..

prazni skup je podskup bilo kojeg skupa A. što vodi do zaključka da je svaki element skupa {} u skupu A. te pozitivnu beskonačnost označenu simbolom koju definiramo da je veća od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. Ovo poimanje često uzrokuje nedoumice kod onih koji se prvi put susreću sa pojmom praznog skupa. prazni je skup istovremeno i otvoren i zatvoren. te je stoga i otvoren. tada bi morao postojati barem jedan element skupa {} koji nije prisutan u A. ali produkt svih elemenata praznog skupa je jedan. te je skup stoga zatvoren . ako je A skup. (Takve operacije zovemo nularne operacije. suma svih elemenata praznog skupa je nula. Smatran podskupom brojevne crte (ili općenitije bilo kojeg topološkog prostora). ne postoji element skupa {} koji nije u A.ona je trivijalno istinita. prazni skup je kompaktan činjenicom da je svaki konačni skup kompaktan. sa svojim uobičajenim uređenjem predstavljenim realnom brojevnom crtom. svaki realni broj je i gornja i donja međa praznog skupa. budući da svaki element x skupa {} pripada skupu A. tada separacijska shema aksioma dopušta konstrukciju skupa B = {x in A | x ≠ x}.u teoriji skupova. dok je jedan neutralni element operacije množenja. koji se može definirati da bude prazni skup. kad ga promatramo kao podskup bilo kojeg uređenog skupa. Jedinstvenost praznog skupa slijedi iz aksioma rasprostranjenosti.a istovremeno za svaku svoju točku (kojih također nema) postoji otvoreno okruženje u praznom skupu. te da je {} podskup skupa A. bilo koji član skupa će biti gornja i donja međa za prazni skup. Ovo se čini čudno. Ovo se često parafrazira kao "sve je istina nad elementima praznog skupa". 7 Uobičajeni problemi Prazni skup nije isto što i ništa . Na primjer. Međe Budući da prazni skup nema članova. rezultat ovih operacija više govori o operaciji u pitanju nego o praznom skupu. tada vrijedi: za .) Na primjer. Korisno je predočiti si prazni skup kao vreću koja može sadržavati neke stvari .vreća može biti prazna. Po definiciji podskupa. postojanje praznog skupa je osigurano aksiomom praznog skupa. Sve njegove granice (kojih nema) su u praznom skupu. dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente. pošto prazni skup nema elemenata. Svaka tvrdnja koja započinje sa "za svaki element skupa {}" ne tvrdi ništa novo . Budući da uopće ne postoje elementi skupa {}. Na primjer. Ovo je poznato kao "očuvanje nularnih unija". i postavlja se pitanje kakvu razliku čine operacije njihova zbrajanja i množenja (pošto oni ni ne postoje)? U konačnici. ali vreća zasigurno sama po sebi postoji. Operacije na praznom skupu Operacije obavljene na praznom skupu (kao skup stvari nad kojima se operira) mogu također zbunjivati. Kad ga promatramo kao podskup proširenih realnih brojeva koje dobijemo dodavanjem dva "broja" ili "točke" normalnom skupu realnih brojeva. a taj skup jest nešto. koristeći separacijsku shemu aksioma. te stoga može biti samo jedan skup bez elemenata. kada ga smatramo podskupom realnih brojeva.on je skup koji sadrži ništa. Na primjer. Okruženje praznog skupa je prazno.Prazni skup • ne postoji element V za kojeg je svojstvo zadovoljeno tada V = ∅ U matematici je termin prazan skup nedvosmislen u uporabi . Štoviše. Svaki aksiom koji tvrdi postojanje nekog skupa će implicirati aksiom praznog skupa. uočavamo da je nula neutralni element operacije zbrajanja. Ako ne bi bilo istinito da je svaki element skupa {} u skupu A. Aksiomatska teorija skupova U aksiomatskoj teoriji skupova poznatoj i kao Zermelo-Fraenkelova teorija skupova. negativnu beskonačnost označenu simbolom za koju definiramo da je manja od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja.

najmanja gornja međa (sup ili supremum) praznog skupa je negativna beskonačnost.Prazni skup 8 i To jest. html . prazni skup je jedinstven inicijalni objekt kategorije skupova i funkcija. prazna funkcija. com/ jeff570/ set. Kao rezultat toga. References [1] http:/ / members. Prazni se skup može pretvoriti u topološki prostor na samo jedan način (definiranjem da je prazni skup otvoren) ovaj prazni topološki prostor je jedinstven inicijalni objekt u kategoriji topoloških prostora sa kontinuiranim (neprekinutim) preslikavanjima. nula je definirana kao prazni skup. dok je najveća donja međa (inf ili infimum) pozitivna beskonačnost. dok je pozitivna beskonačnost neutralni element za minimum i infimum. ili da je njegova kardinalnost jednaka nula. Teorija kategorija Ako je A skup. slijedi da je u domeni proširenih realnih brojeva negativna beskonačnost neutralni element za operatore maksimuma i supremuma. tada postoji točno jedna funkcija f iz {} u A. Po analogiji sa gornjim. Veza između ova dva koncepta ide i dalje: u standardnoj definiciji prirodnih brojeva preko skupova. Prazni skup i nula Već je spomenuto da prazni skup ima nula elemenata. aol.

surjektivnost i bijektivnost. imaju jednake domene. ako vrijedi: . 1. Matematički zapisujemo. . . pišemo . za svaki element kodomene ima neki iz domene koji se u njega preslikava. tj. i neko pravilo . imaju jednako pravilo preslikavanja tj. . svaki član domene se preslikava u točno jedan član kodomene. Primjer bijekcije je identiteta. što zapisujemo sa . . Matematički zapis: Drugim riječima. dok je skrati ). iako funkcije razlomak dobijemo i ) one nisu jednake jer nemaju istu domenu ( Klasifikacija funkcija Funkcija može imati mnogo svojstava. Bijekcija ili 1 na 1 korespondencija ili obostrano jednoznačno preslikavanje je funkcija koja je injektivna i surjektivna. a element kodomene varijabla funkcije . Želimo li istaknuti skupove na kojima funkcija izvršava pridruživanje. je zavisna pridružuje jedinstveni element je nezavisna varijabla ili argument funkcije tako da je se naziva područje definicije ili domena funkcije područje vrijednosti ili kodomena . Slika funkcije f je skup elemenata iz kodomene na koje se preslikava neki element domene. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo surjektivnosti i da je surjektivna.Funkcija (matematika) 9 Funkcija (matematika) Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje elemenata iz jednog skupa (domena) u drugi (kodomena). tj. Kažemo još da je funkcija bijektivna i da ima svojstvo bijektivnosti. ali neka od važnijih su injektivnost. Želimo li istaknuti Jednakost funkcija Funkcije i su jednake. imaju jednako pravilo pridruživanja (kada se kod . odnosno funkcija definirana s . Znači. Surjekcija ili preslikavanje na je funkcija čija slika je jednaka cijeloj kodomeni kodomene "iskorišteni". a skup . Definicija Funkcija ili preslikavanje je uređena trojka po kojem se svakom elementu Skup funkcije . Element domene koja sadrži skupove . ili ekvivalentnu tvrdnju . Injekcija ili 1-1 preslikavanje je funkcija takva da ne postoje dva različita elementa domene koja se preslikavaju u isti element kodomene. pišemo pravilo po kojem funkcija djeluje. 2. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo injektivnosti i da je injektivna. pa su svi elementi . Pri tome preslikavanje mora biti jedinstveno.

skup R realnih brojeva ne može biti njena domena. se piše kao g |S : S → B. funkcija je ili definirana na R\{0}. Stoga. pri čemu jeS ⊆ A. Ponekad se kodomena netočno zove slikom prilikom nerazlikovanja između stvarnih i mogućih vrijednosti. te čine krivulju.Funkcija (matematika) 10 Graf funkcije Graf funkcije Graf funkcije skup jest skup točaka ravnine za koje vrijedi . 1 ≤ j ≤ k. Formalnije. ili se "rupa" eksplicitno popuni definiranjem f(0). tada je f definirana za sve realne brojeve i možemo odabrati R kao njenu domenu. funkcija f definirana sa f(x) = 1/x nema definiranu vrijednost za f(0). U ovakvim slučajevima. Dobro definirana funkcija mora preslikavati svaki element domene u element svoje kodomene. Domena funkcije Za danu funkciju f:X→Y. a skup svih mogućih izlaznih vrijednosti Y kodomenom. for x ≠ 0 f(0) = 0. domena k-mjesne relacije L ⊆ X1 × … × Xk je jedan od skupova Xj. U specijalnim slučajevima za k = 2 i L ⊆ X1 × X2 je funkcija L : X1 → X2. to je Domena (matematika) U matematici. Slika funkcije f je skup svih stvarnih izlaza {f(x) : x je u domeni}. skup X svih ulaznih vrijednosti zovemo domenom funkcije f. Restrikcija funkcije g : A → B na S. Nad bilo kojom funkcijom se može napraviti restrikcija na podskup svoje domene. Ako proširimo definiciju f na f(x) = 1/x. . uobičajeno je da se X1 naziva domena ili područje definicije i X2 kodomena ili područje vrijednosti. Na primjer.

Domena (matematika) 11 Domena parcijalne funkcije Postoje dva različita značenja u trenutnoj matematičkoj uporabi u svezi notacije domene parcijalne funkcije. Na primjer. a slika je tada podskup toga skupa. i stoga je slika funkcije ustvari skup R+—skup nenegativnih realnih brojeva. uključujući teoretičare rekurzije. koristi termin "domena funkcije f" za skup svih vrijednosti x takvih da je definirano f(x). smatraju da je domena parcijalne funkcije f:X→Y jednaka X. Primjeri Neka je f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f je R. Formalna definicija Za danu funkciju . Neki (osobito teoretičari kategorija). Kompleksna analiza U kompleksnoj analizi. slika funkcije je skup svih izlaznih vrijednosti koje funkcija poprima. neovisno o tome postoji li f(x) za sve x u X. koji su jednostavno strelice iz jednog u drugi objekt. domena je otvoreni povezani podskup skupa kompleksnih brojeva.mogu postojati elementi kodomene koji nisu elementi slike (vidi primjere niže). ili preformulirane nešto apstraktnije. Slika (matematika) U matematici. Većina matematičara. poput npr. Sliku ne treba brkati sa kodomenom B. mnoge ideje o domenama iz teorije skupova moraju biti ili napuštene. Domena bilo kojeg morfizma je stoga objekt iz kojeg strelica započinje. Ovako gledano. tj. notacija restrikcije morfizma na podskup svoje domene mora biti modificirana. Slika je podskup kodomene. slika od je definirana kao skup Slika od f se ponekad označava i sa ran(f). realnih ili kompleksnih brojeva.∞): Neka je sad g funkcija nad realnim brojevima: definirana sa . Funkciju čija je slika jednaka kodomeni zovemo surjekcija ili preslikavanje na. umjesto sa funkcijama barata se sa morfizmima. koji može. Češće (i preciznije) je kodomena neki standardni skup. Ponekad se neprecizno za kodomenu uzima slika funkcije. interval [0. uvođenjem koncepta podobjekta. Teorija kategorija U teoriji kategorija. ali i ne mora obuhvatiti cijelu kodomenu . i f poprima sve nenegativne vrijednosti ali nikad ne poprima negativne vrijednosti.

što je ekvivalentno tvrdnji: je injektivna ako vrijedi: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Zapisano simboličkom logikom. To znači da se svi elementi iz domene preslikavaju u međusobno različite elemente iz kodomene (funkcija ne "lijepi" različite elemente u isti). Injektivna funkcija Na slici vidimo da su se svi elementi iz X preslikali u različite elemente u Y Za funkciju kažemo da je injektivna funkcija ili samo injekcija ako ne postoje dva različita elementa domene. [1] prema pravilima References [1] http:/ / en.Slika (matematika) U ovom je slučaju slika funkcije g jednaka svojoj kodomeni R. pošto za svaki realni broj y vrijedi: 12 Drugim riječima. a koji se preslikavaju u neki isti element iz kodomene. funkcija Dopunite ga Wikipedije. g je preslikavanje na R. wikipedia. org/ wiki/ :Injektivna .

Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. wikipedia. To znači da za svaki član kodomene funkcije postoji barem neki član iz domene funkcije koji se preslikava u njega.Surjektivna funkcija 13 Surjektivna funkcija Za funkciju kažemo da je surjektivna ili surjekcija ako je slika funkcije jednaka kodomeni funkcije. Na slici vidimo da su svi elementi u Y "pogođeni" nekim elementom iz X References [1] http:/ / en. funkcija Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. org/ wiki/ :Surjektivna . takav da . Zapisano simboličkom logikom.

i mnogim drugim. i 1-1 (injekcija) i na (surjekcija)[1] Na primjer. i f o g je identiteta na Y. Kompozicija g o f dvaju bijekcija f X Yig Y −1 funkcija. funkcija sljedbenika sljed. s obzirom da ga neki autori shvaćaju u smislu 1-1 korespondencija.y) realnih brojeva pridjeljuje par sumraz(x. Bijektivna se funkcija još zove bijekcija ili obostrano jednoznačno preslikavanje ili permutacija. U tom je slučaju f −1 također i Z je bijekcija. poput definicije izomorfizma (i srodnih koncepata poput homeomorfizma i difeomorfizma). Drugim riječima. bijektivna funkcija Bijekcija komponirana od injekcije i surjekcije. permutacijske grupe. Bijektivne funkcije imaju fundamentalnu ulogu u mnogim područjima matematike. a drugim autorima injekcija. projektivne ravnine. Relacija f iz X u Y je bijektivna funkcija ako i samo ako postoji druga relacija g iz Y u X takva da je g o f identiteta na X. Za drugi primjer. neka se promotri funkcija sumraz koja svakom paru (x. f je bijektivna je 1-1 korespondencija između tih skupova. ako je kompozicija g o f dvaju funkcija bijektivna. Valja uočiti da 1-1 funkcija nekim autorima znači 1-1 korespondencija (tj. možemo samo reći da je f injektivna i g surjektivna. S druge strane. za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svako y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x) = y. Potonji se termin češće koristi kad je X = Y.y) = (x + y. tako da svakom cijelom broju x pridjeljuje cijeli broj sljed(x) = x + 1. tj. Bijektivna funkcija. . bijekcija).Bijekcija 14 Bijekcija U matematici. definirana na skupu cijelih brojeva u . Inverz od g o f je (g o f)−1 = (f −1) o (g−1). x − y). Skup svih bijekcija iz Y u Y se označava kao X Y. Kompozicija i inverzi Funkcija f je bijektivna ako i samo ako je njezina inverzna relacija f bijekcija. tj. Slijedi da skupovi imaju isti kardinalni broj Izvori [1] (Bilješka: uporaba pojma "1-1" za opis injektivne funkcije može biti problematično.

pretpostavimo da imamo definiranu drugu funkciju. Drugi primjer: neka je funkcija f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f jest R. ali očito f(x) nikad ne poprima negativne vrijednosti.Bijekcija 15 Vidjeti također • • • • • injekcija izomorfizam permutacija simetrična grupa surjekcija Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. wikipedia. u modernom shvaćanju. Slika funkcije f je skup f(X) definiran s {f(x) : x ∈ X}. kodomena i slika funkcije (ima m redaka i n stupaca). Dogovorno je domena linearne transformacije asocirane sa matricom a kodomena . Kodomena U matematici. pošto imaju različite kodomene. . one nisu. tj. Primjer Zorni prikaz razlike između kodomene i slike se može pronaći razmatranjem matrice linearne transformacije. Dimenzija rezultirajućeg vektora je m. Domena funkcije f je skup X. Iz ovih definicija slijedi da je slika funkcije f uvijek podskup kodomene od f. Na primjer. Da bismo pobliže vidjeli zašto. Ali bi slika (skup brojeva dobiven množenjem udesno svakog vektor-stupca matrice duljine n) mogla biti znatno manja. tada je bez obzira na veličinu njena slika samo vektor 0. jednake funkcije. pri čemu je matrica tipa Domena. interval [0. Dopunite ga (http:/ / en. org/ wiki/ :Bijekcija) prema pravilima Wikipedije. Ovo je važan zaključak. te je stoga slika u biti skup R0+—nenegativnih realnih brojeva. s obzirom da je dovoljno promijeniti samo jedan broj u matrici da njena slika ne bude nula. ako matrica sadrži samo nule. kodomena ili područje vrijednosti funkcije f : X → Y je skup Y.∞): Funkcija g je mogla biti definirana i na sljedeći način: Iako f i g imaju isti krajnji učinak na dani broj.

a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). a nazivnik su prirodni brojevi. . Broju jedan je pridružen 1. Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog). niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva. broju dva 1/2. Sada definirajmo kompozicije . označava sa ili samo ili . a kodomena neki skup S. Ali tad dolazi do problema. Dakle. broju tri 1/3. Pretpostavimo da ne znamo koja je slika funkcije f . . 1/16 šesnaesti član niza.Kodomena Moramo definirati domenu te funkcije kao .). drugi dan. koja je pak posljedica funkcije i stoga neodređena na razini kompozicije) funkcije na desnoj strani bude jednaka domeni funkcije na lijevoj strani. Postavlja se pitanje. U prvom našem primjeru. koja od ovih kompozicija ima smisla? Ispostavlja se da je prva ta koje nema smisla. niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu. Sama funkcija može biti definirana sa više od jednog pravila. Kodomena može utjecati na surjektivnost funkcije . Niz se.samo znamo da može poprimiti vrijednosti iz . Kompozicija funkcija stoga zahtijeva po definiciji da kodomena (ne slika. a u drugom {"Dani u tjednu"}..u našem primjeru.. i u formalnom bi se radu trebala izbjegavati. g je surjekcija dok f to nije. Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. Primjeri Članovi niza zadanog sa izgledaju ovako: Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan. Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan. Primjer za takvu funkciju je: Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup (kodomena je skup ). skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}. Zato kažemo da je npr. i tako dalje. : 16 Niz Općenito. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan. pošto drugi korijen nije definiran za negativne brojeve! Sad imamo moguću kontradikciju. Ovakva je situacija nejasna. To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa pridružili po jednog učenika.. Kodomena ne utječe na injektivnost funkcije. Matematička definicija niza Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju zovemo niz u skupu S. umjesto uobičajene notacije . tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg).

org/ wiki/ :Geometrijski . wikipedia. a računamo ga pomoću formule Da bi formirali geometrijski niz moramo poznavati a1 i q. References [1] http:/ / en.Niz Članovi ovog niza izgledaju ovako: 17 Važni nizovi Posebno su važni aritmetički niz i geometrijski niz. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Geometrijski niz Geometrijski niz je niz brojeva kod kojeg je količnik svakog člana i člana ispred njega uvijek stalan broj. Opći član niza koji ima beskonačno elemenata: Formula za zbroj konačno mnogo članova: Ime geometrijskog niza govori da je svaki član (osim prvog) geometrijska sredina dvaju susjednih članova. Taj broj označavamo sa q i nazivamo ga kvocijentom. niz Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.

Skup prirodnih brojeva u matematici označavamo velikim slovom N. Eksperimentalno možemo reći: I    II    nije prazan skup. takav da je s(n) . 2. Peanu (1858-1931)..}. 2. ako vrijede ovi uvjeti Aksiom B: Postoji barem jedan element u Aksiom C: Ako je s(m)=s(n) za m. ponekad. . . . je uređen skup.} ili. III   Ako je n IV   Skup Definicija Neprazni skup (aksiomi): Aksiom A: Postoji funkcija  s  sa u . onda je m=n. .. onda je skup svih prirodnih brojeva manjih od n konačan. označavamo ga i s indeksom 0: N0. a u slučaju da skup sadrži nulu. .. nema maksimalnog (najvećeg) elementa. .n Aksiom D: Ako je M podskup od (I)  1 (II)  ( onda je M= M ) (n M s(n) M) Navedeni aksiomi poznati su pod imenom Peanovi aksiomi skupa prirodnih brojeva. a njegovi su elementi prirodni brojevi. i ako vrijedi: 1. zove se skup prirodnih brojeva. prema talijanskom matematičaru G.. 3.Prirodni broj 18 Prirodni broj Prirodnim brojevima zovemo pozitivne cijele brojeve {1. 1. označimo ga sa 1. ne-negativne cijele brojeve {0.

Zbrajanje je komutativno. kruške. od x1 do xn. i s time razvitak suvremene matematike. Nula je parni broj. . ovčice u snu ili ljude na plaži (sve su to cijeli brojevi). Budući da je broj nula kardinalnost praznog skupa. lubenice. npr. Brojeve koje zbrajamo nazivamo pribrojnici. što znači da je 1 + 2 = 2 + 1. Povijest Znamenka »0« (ništica) omogućila je nastanak dekadskog brojevnog sustava. Matematički zbrajanje predstavljamo znakom plus +. U skupu cijelih brojeva nula slijedi minus jedan i prethodnik je broja jedan. tj. Podrijetlo pojma Naziv dolazi od latinske riječi nullus (="niti jedan". "ništa"). jer vrijedi ( 1 + 2 ) + 3 = 1 + ( 2 + 3 ) Kod zbrajanja članova nekog niza koristi se veliko grčko slovo sigma: što znači da zbrajamo prvih n članova niza. Razumijevanje prirode nule kao broja. Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan. koliko ih sveukupno ima. Zbrajati možemo jabuke. kojom saznajemo informaciju kad dvije ili više veličina (brojeva) skupimo zajedno. a rezultat zbrajanja se neće promijeniti. kao predmet aritmetike se je razvio tek nakon izuma ništice. 1 + 2 = 3. tj.Zbrajanje 19 Zbrajanje Zbrajanje je osnovna aritmetička operacija. Zbroj članova nekog niza zovemo red. težine razne hrane i neprehrambenih artikala (decimalni brojevi). no i tekućine utočene i istočene iz spremnika. Zbrajanje je i asocijativno. ovisno o definiciji dopunjuje i skup prirodnih brojeva. možemo slobodno zamijeniti mjesta pribrojnika. Pri zbrajanju je neutralni element.

.b. ne postoji broj c brojevima čine skup cijelih brojeva. a matematičkom notacijom to izgleda ovako: U skupu prirodnih brojeva a. Skup cijelih brojeva u matematici označavamo velikim slovom Z. distributivnost množenje je distributivno prema zbrajanju x·(y + z) = x·y + x·z.-1.. množenje u tim skupovima ispunjava sljedeća svojstva): komutativnost množenik i množitelj mogu zamijeniti mjesta bez promjene umnoška x · y = y · x.1. Zato se uvode negativni cijeli brojevi i 0.. Na primjer.Cijeli broj 20 Cijeli broj Cijelim brojevima zovemo skup brojeva {0. koji zajedno sa prirodnim je ekvipotentan skupu (postoji bijekcija između tih skupova - a-b=c i a<b . asocijativnost redosljed množenja nije bitan (x · y)·z = x·(y · z). Skup skupovi koji imaju jednako mnogo elemenata).2. dvanaest točaka prikazano je kao tri reda po četiri točke (ili 4 stupca po 3 točke) Svojstva množenja Za cijele brojeve. tj.}. Naime ako je . skup koji uključuje prirodne brojeve. nulu i negativne cijele brojeve. Množenje Množenje cijelih brojeva je aritmetička operacija višestrukog zbrajanja broja sa samim sobom. četiri pomnoženo s tri je dvanaest.. realne i kompleksne brojeve množenje posjeduje sljedeća svojstva (tj.c često ne možemo izvršiti operaciju oduzimanja. racionalne. jer kad tri puta zbrojimo 4 sa samim sobom dobijemo dvanaest: 3 × 4 = 12.-2.

te distributivnost množenja prema zbrajanju.. 1:2. postoji beskonačno realnih brojeva. Može se napisati u obliku razlomka. prekrivaju čitav brojevni pravac. za realne brojeve vrijede svojstva asocijativnosti i komunikativnosti zbrajanja i množenja. • Skup • Skup je gust. Realni broj Skup realnih brojeva . n  .3333333333. (ratio . skup racionalnih brojeva je gust (između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). Računske operacije na skupu su definirane kao i za ostale skupove . i je unija skupa racionalnih brojeva i skupa iracionalnih brojeva. 1/2 = 0. 1/3 = 0.Racionalni broj 21 Racionalni broj Racionalni broj lat. x . a/b. Dok su skupovi prirodnih i cijelih je skup svih klasa ekvivalencije na skupu brojeva diskretni. 555:333. • Elementi skupa . tj.omjer.5. b. gdje je a brojnik a b nazivnik (cijeli broj različit od 0) ili u obliku decimalnoga broja npr. npr. razmjer) je broj nastao dijeljenjem dva cijela broja. 1:3. odnosno  = {m/n : m . Skup racionalnih brojeva uveden je zato što operacija dijeljenja nije uvijek moguća na skupu cijelih brojeva a je djeljivo sa b ako postoji cijeli broj c takav da je a = b × c.. Ako su a. odnosno između svaka dva različita realna broja je neprebrojiv. c brojevi iz skupa cijelih brojeva Skup racionalnih brojeva }.

gdje su jedne od njih polinomne funkcije gdje je funkcija y=f(x) izražena u obliku polinoma određenog stupnja a kvadratna funkcija je polinomna funkcija gdje je najveća potencija n=2.\! te u nekom konkretnom slučaju može imati na primjer oblik gdje je grafički prikaz takve funkcije u koordinatnom sustavu prikazan na priloženoj slici (gore desno).x .2\.Kvadratna funkcija 22 Kvadratna funkcija Matematička funkcija y=f(x). Postoje brojne vrste funkcija. podrazumijeva ovisnost jedne veličine o drugoj. Karakteristične vrijednosti kvadratne funkcije Kvadratna funkcija se najčešće zapisuje u obliku f(x) = x^2 . Pri tome razlikujemo slobodnu veličinu ili nezavisnu varijablu x koja poprima vrijednosti iz skupa domene funkcije (skupa elemenata vrijednosti varijable za koje je funkcija definirana) i zavisnu varijablu y koja poprima vrijednosti iz skupa kodomene funkcije. a o funkciji kao o procesu pridruživanja gdje se svakom elementu iz domene funkcije pridružuje jedan i samo jedan odgovarajući element iz kodomene funkcije. pojednostavljeno. . O kodomeni funkcije govorimo često kao i o skupu vrijednosti funkcije. Uobičajeno je govoriti i o preslikavanju elemenata iz domene funkcije u kodomenu funkcije.

tada će nulišta funkcije biti realni brojevi jer su i rješenja kvadratne jednadžbe realna. Ukoliko graf funkcije zaista siječe apscisu. gdje je p poluparametar parabole. Iz funkcije zadane sa može se naći redom odakle slijedi da su koordinate tjemena T grafa funkcije određene koordinatama x=0. U prikazanom slučaju to vodi rješavanju kvadratne jednadžbe rješenja koje su : Točke i predstavljaju zato nultočke grafa funkcije . No. razmatrajući funkciju na prvi pogled je vidljivo da se ona može prikazati u obliku umnoška dva binomna člana kao gdje će očito vrijednost funkcije biti jednaka nuli za i . nultočke grafa funkcije za koje funkcija poprima vrijednost nula.5 i y=-2. odn. x-os koordinatnog sustava. odn. nultočke grafa funkcije možemo naći neposredno iz same funkcije. već će se rješenja nalaziti u domeni kompleksnih brojeva. međutim. U jednostavnijim slučajevima nulišta funkcije. Naime.25 te govorimo o grafu funkcije čije je tjeme "pomaknuto" izvan središta koordinatnog sustava.Kvadratna funkcija 23 Nulišta funkcije U analizi osobina neke funkcije uobičajeno je najprije naći nulišta funkcije. Tjeme grafa funkcije U primjeru datu kvadratnu funkciju možemo razmatrati i kao parabolu osnovnog oblika no pomaknutu iz središta koordinatnog sustava. ukoliko graf funkcije ne siječe x-os tada niti odgovarajuća kvadratna jednadžba neće imati realna rješenja. . odn.

Ekstrem funkcije može se naći i na drugi način. druga derivacija za svaki x veća od nule. Do odgovarajuće sličnih odnosa može se doći i razmatranjem parabole. Valja samo ustanoviti vezu između odgovarajućih članova polinoma kvadratne funkcije te poluparametra p parabole. članovi a. nadalje. minimum ili maksimum funkcije. a ovisno o predznaku vodećeg člana funkcije. Parabola i kvadratna funkcija Parabola je kao krivulja de facto graf kvadratne funkcije. odgovarajućeg grafa kvadratne funkcije s pomaknutim tjemenom izvan središta koordinatnog sustava. .Kvadratna funkcija 24 Ekstremi kvadratne funkcije Kvadratna funkcija ima jedan ekstrem. Paraboli s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava i osnosimetričnoj u odnosu na y-os koordinatnog sustava odgovara tjemena jednadžba oblika odakle slijedi da je Uspoređujući parabolu s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava kao grafa odgovarajuće kvadratne funkcije nalazimo da je gdje je evidentno . Kako je. a to je upravo x koordinata tjemena parabole u grafu. b i c poprimiti neke druge vrijednosti. Konačno. odn. naravno. valja napomenuti da paraboli definiranoj tjemenom jednadžbom odgovara inverzna kvadratna funkcija oblika gdje će sada. Za funkciju to će biti minimum funkcije (a>0) koji se na grafu funkcije nalazi u točki gdje je smješteno tjeme funkcije T. odnosno što predstavlja neposrednu vezu poluparametra parabole p i vodećeg člana a polinoma kvadratne funkcije. očito se zaista radi o minimumu funkcije što se evidentno vidi i iz grafa funkcije. Diferencirajući funkciju nalazimo da je odakle slijedi da je Ekstrem funkcije postoji za dy/dx=0 što vrijedi za x=1/2. a uz zadržavanje svih odgovarajućih ekvivalentnih odnosa.

"Matematika 2". Inverzna funkcija eksponencijalne funkcije je funkcija prirodnog logaritma y = ln(x) te se u starijim izvorima eksponencijalna funkcija spominje kao antilogaritamska funkcija. električna snaga na otporniku ovisna je o veličini otpora i kvadratu struje koja prolazi kroz njega. • Antoliš S. Mladinić P.Kvadratna funkcija 25 Značaj kvadratne funkcije Razmatranje svojstava kvadratne funkcije često je na neki način uvod u analizu sve složenijih matematičkih funkcija i uvod u matematičku analizu općenito... Kvadratnu funkciju. Copić A. Školska knjiga. Školska knjiga. gdje se brzina rasta povećava kako raste x. Brzina rasta funkcije je u svakoj točki jednaka vrijednosti funkcije u toj točki. Pavković B. ali joj se asimptotski približava kako x teži prema sve manjim negativnim vrijednostima. u svakom ubrzanom gibanju prijeđeni put ovisan o kvadratu vremena. Zagreb. vrlo često nalazimo u prirodi u različitim fizikalnim sustavima jer je. međutim. Zagreb. Eksponencijalna funkcija . 2006.. Funkcija y = ex je definirana unutar cijelog skupa realnih brojeva. električna energija pohranjena u kondenzatoru ovisi o njegovu kapacitetu i kvadratu napona koji postoji na njegovim oblogama i td. "Matematika 4".. na primjer. Eksponencijalna funkcija U matematici eksponencijalna funkcija je funkcija y = ex gdje je broj e prirodna konstanta i baza prirodnih logritama. Literatura • Gusić J. Graf funkcije (slika desno) leži iznad x-osi. 2006. monotono je rastuća porastom nezavisne varijable x.

Jedinstveno svojstvo eksponencijalne funkcije može se izraziti pomoću jednakosti odnosno napisano drukčije Derivacija Važnost eksponencijalne funkcije u matematici i znanosti potječe uglavnom iz svojstava njezine derivacije koja ima svojstvo da je što znači da je funkcija ex ujedno i svoja derivacija. • brzina porasta funkcije za vrijednost slobodne varijable x jednaka vrijednosti funkcije u x. Eksponencijalna funkcija se može također izraziti i kao limes: Kako n raste. Za sve funkcije takvih svojstava vrijedi da je: • strmina. Štoviše. nagib grafa funkcije u svakoj točki jednak vrijednosti funkcije u toj točki. i drugi oblici diferencijalnih jednadžbi nalaze rješenje u eksponencijalnim funkcijama uključivši Schrödingerovu jednadžbu. • eksponencijalna funkcije rješenje diferencijalne jednadžbe y ′ = y. odn. .Eksponencijalna funkcija 26 Definicija Eksponencijalna funkcija ex može biti definirana kao niz potencija razvijenih u Taylorov red: Eksponencijalna funkcija (plavo) i vrijednost limesa za n=0 do n=8 (crveno). Isto takvo svojstvo imaju i funkcija oblika Kex gdje je K konstanta. Laplaceovu jednadžbu te jednadžbu jednostavnog harmoničkog gibanja. vrijednost limesa izraza se sve više približava vrijednosti ex (slika desno).

eksponencijalna funkcija kompleksne varijable može se izraziti u obliku reda potencija gdje su realne vrijednosti zamijenjene kompleksnima: Koristeći ovu definiciju jednostavno je pokazati da jednakost vrijedi i u kompleksnoj ravnini. Za eksponencijalne funkcije s drugim bazama vrijedi da je Graf funkcije y=ax za različite baze a: baza10 (zeleno). eksponencijalna funkcija zadržava svoja osnovna svojstva: . a za x=1 vrijednost y funkcije upravo je jednaka bazi. baza 2 (plavo) i baza ½ (cijan). Svaka krivulja prolazi točkom (0. Na primjer.1). Eksponencijalna funkcija u kompleksnoj ravnini Eksponencijalna funkcija može se definirati i u kompleksnoj ravnini na nekoliko ravnopravnih načina. baza e (crveno).Eksponencijalna funkcija 27 Eksponencijalna funkcija s realnim brojem a kao bazom Katkada se pojam eksponencijalne funkcije koristi općenitije za funkcije oblika gdje baza a može biti i bilo koji pozitivni realni broj. Neki od njih odražavaju iste izraze kao i za eksponencijalne funkcije realne varijable. a ne nužno broj e. Razmatrana kao funkcija definirana u kompleksnoj ravnini.

Copić A.. Jednakost povezuje eksponencijalnu funkciju s trigonometrijskim funkcijama i dalje s hiperboličkim funkcijama. upravo zbog višeznačnosti funkcije općenito ne vrijedi pravilo množenja eksponenata za pozitivne realne brojeve Literatura • Gusić J. Naime... gdje možemo definirati općenitije da je za sve kompleksne brojeve z i w. "Matematika 4". Ovo je također višeznačna funkcija i identitet vrijedi ukoliko se uzme u obzir višeznačnost funkcije. Pojam prirodnog logaritma se može također proširiti i na funkciju kompleksnog argumenta ln(z). Štoviše. Školska knjiga. 2006.. plavo po bazi 2 Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: . gdje su i a i b kompleksne veličine. može se definirati i funkcija oblika ab. "Matematika 2". Školska knjiga. • Antoliš S..Eksponencijalna funkcija za sve kompleksne brojeve z i w. zeleno po bazi e. Mladinić P.[1] Što pišemo na slijedeći način: Logaritamska funkcija po tri baze. crveno po bazi 10. Pavković B. Eksponencijalna funkcija može biti i periodička kada je funkcija imaginarnog argumenta perioda jer vrijedi 28 i gdje su a i b realne vrijednosti. 2006. Logaritam Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x.

a posebno astronomije čineći neke teške računice mogućim. Pored svoje upotrebe u računima. Piše se kao antilogb(n) i znači isto što i bn. logaritmi su popunili važno mijesto u višoj. postojao je u tablicama dok nije izašao iz upotrebe. a antilogaritme "prirodnim brojevima". Veruje se da je za neke konačne grupe diskretni logaritam vrlo teško izračunati. stoljeća i iako se nikada nije pretjerano koristio u matematici. švicarski proizvođač satova je prvi primijetio logaritme. teoretskoj matematici. Povijest Jost Birgi. primjer njegove upotrebe je u kemiji gdje predstavlja koncentraciju protona (pH). Termin antilogaritam je uveden pred kraj 17. zvučnu kovanicu koja je trebala označiti odnos: λoγoς (logos) i αριθμoς (arithmos) što predstavlja broj. Logaritamske operacije Ukidanje eksponenta . Sve do upotrebe računara u nauci. Super logaritam za x raste sporije i od dvostrukog logaritma za veliko x. Antilogaritam se koristi da označi funkciju inverznu logaritmu (eksponencijalna funkcija.Logaritam 29 Negativni logaritam se piše kao n = −logb x. Napier je stvorio riječ logaritam. Kasnije. dok je diskretne eksponencijale veoma lako izračunati. Napier je logaritme zvao "umjetnim brojevima". U početku. Dvostruki logaritam je inverzna funkcija dvostruke eksponencijalne funkcije. Ovaj metod je doprinjeo u napretku nauke. Metod prirodnog logaritma je prvi predložio 1614 John Napier u svojoj knjizi Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio. odnosno stupnjevanje). Super logaritam ili hiper logaritam je inverzna funkcija super eksponencijalne funkcije. Ova asimetrija ima primijene u kriptografiji. ovaj metod je korišten u svim granama praktične matematike. Diskretni logaritam se pominje u teoriji konačnih grupa.

Suma beskonačnog niza: gdje je -{n}-! faktorijela n. org/ wiki/ :Logaritam) prema pravilima Wikipedije. wikipedia. Do tridesetog decimalnog mjesta. wikipedia. Dopunite ga (http:/ / en. hr/ index.71828 18284 59045 23536 02874 71352 34678 2376732 6727 267 274728 3 39^˘654. Izvori [1] http:/ / hjp. imaginarne jedinice broj i i broja pi.se može definirati kao : 1. pored neutrala zbrajanja i množenja 0 i 1. Broj e Broj e još nazvan i Eulerov broj ili Napierova konstanta je baza prirodnog logaritma je jedan od najznačajnijih brojeva u sadašnjoj matematici. php?show=search_by_id& id=e15lXBA%3D Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. 4.. Osim što je iracionalan i realan. org/ wiki/ :Broj .Logaritam 30 Promjena osnove Prirodni logaritam Logaritam po bazi e (Eulerov broj) zovemo prirodnim logaritmom i pišemo kao ln umjesto log. ovaj broj je još i transcendentan. Broj -{e}. References [1] http:/ / en. ovaj broj iznosi: e ≈ 2.. Ovaj broj se sreće i kao dio Eulerovog identitetа: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. 3. e Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Limes niza brojeva 2. srce. Pozitivna vrijednost koja zadovoljava sljedeću jednadžbu : istovjetnost između ova tri slučaja dokazanа.

potonji nije objavio svoje otkriće. Razvoj kartezijevog koordinatnog sustava značajno je doprinijeo daljnjem razvoju matematike i omogućio Newtonu Isaac Newton i Leibnitzu Gottfried Wilhelm Leibniz skoro otkriće diferencijalnog i integralnog računa. Kružnice. Otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava značilo je velik napredak u matematici povezujući najprije Euklidsku geometriju i algebru.) koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena Cartesius. pripala je francuskom matematičaru Reneu Descartesu (1596. Premda je ideja bila utemeljena još 1637.31 Drugi dio Kartezijev koordinatni sustav Povijest Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime. . godine odvojeno u dva zapisa Descartesa i Fermata. Upravo je Descartes zato uveo novu zamisao određivanja položaja točke ili objekta u ravnini upotrijebivši dvije međusobno okomite osi kao mjerila. elipse i druge krivulje sada su prvi puta mogle biti opisivane “kartezijskim” algebarskim jednadžbama pomoću koordinata točaka krivulje u ravnini.-1650.

i tri orijentirane osi (x. gdje su koordinate date u određenom broju jediničnih duljina. (−3. os y. Kartezijske koordinate se zapisuju u zagradama u obliku uređenog para brojeva gdje prvi broj označava položaj osi na x-osi. odn. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u ravnini. y i z) s odgovarajućim jediničnim dužinama. odn. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav Točka O zove se ishodište koordinatnog sustava. Na svaku od osi smješten je brojevni pravac. definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. o osima koordinatnog sustava. na primjer (3. na primjer x i y . od kojih je svaki omeđen s dvije odgovarajuće osi i naznačen rimskim brojevima od I do IV kako je prikazano na slici desno. ortogonalnim projekcijama koje iz odgovarajuće točke povlačimo na os x. Katkada govorimo skrećeno o x-osi ili y-osi. tako da je /OE/=/OF/=1. odn. brojevni pravac x zove se os x ili apscisa. a kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u prostoru gdje je takav koordinatni sustav definiran središtem koordinatnog sustava 0.−2.Kartezijev koordinatni sustav 32 Kartezijev koordinatni sustav Nalik zemljopisnoj karti gdje je položaj nekog mjesta određen s dva podatka: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom. Na slici gore desno prikazane su tako četiri točke s njihovim odgovarajućim koordinatama u Kartezijevom koordinatnom sustavu i to: (2. Osi koordinatnog sustava dijele ravninu na četiri beskonačno velika dijela. gdje svaki realni broj: cijeli.5) plavo i ishodište (0.3) zeleno. .5.uobičajeno x horizontalan.0) ljubičasto. gdje će takav prostor biti određen jednom osi uz izbor orijentacije osi i jedinične dužine. a koordinata (jedna) će u tom slučaju određivati položaj točke na brojevnom pravcu koji je pridružen koordinatnoj osi. a drugi na y-osi. (−1. Kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav Kartezijev koordinatni sustav možemo izabrati i kao o jednodimenzionalni matematički prostor. nacrtamo li dva međusobno okomita brojevna pravca. Koordinate svake točke u takvom sustavu zadate su uređenim skupom od 3 broja. “kvadranta”.1) crveno. racionalni ili iracionalni ima jedinstveno mjesto na osi. a brojevni pravac y os y ili ordinata koordinatnog sustava. koji se sijeku u točki O i odredimo li na pravcima x i y jedinične točke E i F. a y vertikalan. Svakoj točki ravnine dodijeljene su na taj način odgovarajuće koordinate koje nalazimo okomitim.

z-os. omeđenih s odgovarajućim dijelovim ravnina. postojat će četiri osi x.Kartezijev koordinatni sustav -1. tada će težište trokuta imati koordinate i . . Konačno. 5) koji označavaju odgovarajuće koordinate u trodimenzionalnom matematičkom prostoru. Na isti način je uobičajeno x-os i y-os postaviti u horizontalnu ravninu. “oktanata”. Polovište dužine Neka je dužina zadana točkama A i B i njihovim koordinatama A imati koordinate i . U trodimenzionalnom koordinatnom sustavu nazivi osi (apscisa i ordinata) nisu uvjetovane. Neposredne primjene i svojstva Udaljenost između dviju točaka u ravnini Udaljenost dviju točaka u ravnini određenih Kartezijevim koordinatama i je što je na neki način izraz Pitagorina poučka iskazanog u Kartezijevom koordinatnom sustavu. iB tada će polovište dužine Koordinate težišta trokuta Neka je trokut ABC smješten u Kartezijevom koordinatnom sustavu i određen točkama s koordinatama A B iC . 33 Kartezijev višedimenzionalni koordinatni sustav Slijedeći navedeni princip općenito se mogu koordinate točke odrediti i u n-dimenzionalnom matematičkom prostoru gdje će se pomoću n odgovarajućih koordinata definirati orijentirana udaljenost od točke do jedne od n hiperravnina. U četverodimenzionalnom matematičkom prostoru na primjer. Prvi oktant je onaj gdje su sve tri poluosi pozitivne. z i w. . gdje su koordinate predstavljene orijentiranim okomitim udaljenostima od neke točke do odgovarajuće ravnine. x-os postaviti okomito na njih. nazvati aplikata. a koordinate svake točke u takvom matematičkom prostoru bit će određene uređenim skupom od četiri broja. y. no ukoliko se koriste tada je uobičajeno treću. trodimenzionalni koordinatni sustav dijelimo na osam područja. a preostalu.

Kartezijev koordinatni sustav

34

Udaljenost između dviju točaka u prostoru
Udaljenost dviju točaka u prostoru određenih u trodimenzionalnom Kartezijevom koordinatnom sustavu and je

što se može utvrditi primjenom Pitagorina poučka

Translacija
Skup točaka u ravnini, na primjer trokuta ABC, može se pomaknuti u ravnini uz očuvanje međusobnih udaljenosti i orijentacije uz dodavanje utvrđenog parova bojeva (X,Y) Kartezijevim koordinatama svake točke skupa. Ukoliko su koordinate točaka trokuta A(x’, y’), B(x’’, y’’) i C(x’’’, y’’’) tada će translatirani, odn. pomaknuti trokut imati koordinate A’(x’+X, y’+Y), B’(x’’+X, y’’+Y) i C’(x’’’+X, y’’’+Y)

Uvećanje, smanjenje
Želimo li u Kartezijevim koordinatama neki lik prikazati većim ili manjim tada valja sve koordinate svih točaka pomnožiti faktorom proporcionalnosti, nazovimo ga m. Ukoliko su koordinate točaka koje određuju dužinu AB, A(x’, y’) i B(x’’, y’’) tada će nove koordinate točaka koje određuju dužinu A’B’ biti A’(mx’, my’) i B’(mx’’, my’’). Ukoliko je m>1 dobiveni lik će biti veći, a ukoliko je m<1 dobiveni lik bit će manji od izvornog lika.

Prikaz krivulja u koordinatnom sustavu u ravnini
U Kartezijevom koordinatnom sustavu jednostavno se prikazuju krivulje u ravnini (kružnica, elipsa, parabola i td.) te različite funkcije (linearne, polinomne, eksponencijalne, trigonometrijske i td.). Prikazujući na primjer kružnicu u Kartezijevom koordinatnom sustavu ustanovljavamo da za svaku točku kružnice vrijedi da je

te će prema tome jednadžba kružnice polumjera 2 (slika desno) biti

Kartezijev koordinatni sustav

35

Prikaz vektora u Kartezijevim koordinatama
Točka u prostoru opisanom Kartezijevim koordinatama može definirati vektor. Vektor pomaka, na primjer r, može imati hvatište u ishodištu Kartezijeva koordinatnog sustava i vrh u točki u prostoru. Strelica koja pokazuje prema vrhu vektora definira smjer vektora (smjer pomaka), a ortogonalne projekcije na osi x, y i z odgovarajući pomak u x, y ili z smjeru. Dužina samog vektora tada je apsolutna veličina pomaka u prostoru , a također možemo zapisati da je , gdje su i, j i k jedinični vektori u smjeru x, y i z osi. Vektor u Kartezijevom trodinemzionalnom prostoru određen je na taj način u cijelosti uređenim skupom od četiri veličine (r, x, y, z). Ovakav prikaz vektora uveo je Sir William Rowan Hamilton.

Primjene
Svaka os može u praktičnoj primjeni prema potrebi imati različite mjerne jedinice (kilograme, sekunde, vate, itd), što znači da Kartezijevim koordinatnim sustavom možemo prikazivati ne samo krivulje, likove i geometrijska tijela u dvodimenzionalnom, odnosno trodimenzionalnom prostoru, već da možemo prikazivati i sve moguće ostale varijable (masa, vrijeme, energija, sila i mnoge druge). Premda je teško vizualizirati četvero i višedimenzionalne prostore, algebra Kartezijevih koordinata može se jednostavno proširiti na četiri ili više varijabli tako da se mogu izvršiti izračuni vrijednosti funkcija i s četiri ili više varijabli. Takva algebra definira geometriju višedimenzionalnih prostora.

Značaj
Kartezijeve koordinate su temelj analitičke geometrije i osiguravaju geometrijsku interpretaciju za brojna područja matematike kao što su linearna algebra, kompleksna analiza, diferencijalna geometrija i td. Jedan od najpoznatijih primjera je koncept grafičkog prikaza ili grafa funkcije. Kartezijske koordinate su osnovno oruđe u mnogim područjima koja se bave geometrijom uključujući astronomiju, fiziku, tehničke struke, ekonomiju i drugdje. Premda je Descartes dao koordinatnom sustavu svoje ime, valja naglasiti da su se slični koordinatni sustavi koristili i prije njega uključivši Abu Rayhan Birunia te Perzijsku matematiku X i XI stoljeća. Nakon Descartesa razvijeni su i drugi koordinatni sustavi kao što su polarni, sferični, cilindrični i drugi.

Krivulja

36

Krivulja
Krivulja je neprekidna linija, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka. Ravninska krivulja je krivulja kojoj su sve točke u jednoj ravnini, npr. kružnica, elipsa, hiperbola, parabola, spirala, kardioda, astroida, cikloida, Gaussova krivulja, Arhimedova spirala. Prostorna krivulja je krivulja u prostoru, npr. loksodroma.
Cikloida nastaje gibanjem kružnice po pravcu.

Loksodroma je spirala na sferi.

Paralelama središte nije u centru Zemljine kugle te najkraći put između dvije točke na istoj paraleli nije njen luk nego dio velikog kruga (ortodroma) koji prolazi kroz obje točke. Veliki krug Veliki krug je krug na površini zemaljske kugle koji ima isti opseg kao i zemaljska kugla i dijeli ju na dva ista dijela. . Ortodroma je najkraći put između dviju točaka na istom meridijanu. Linije ekvatora i meridijana kao jedne od linija velikog kruga površine Zemlje. Put po ortodromi i loksodromi Općenito Velikim krugovima koji opisuju Zemlju. Pri velikim udaljenostima između dvije točke put po ortodromi se znatno skraćuje štedeći tako gorivo i vrijeme njegovog trajanja. Što je veća razdaljina između nekih dviju točaka na površini Zemlje duži je i put po loksodromi u usporedbi s putom po ortodromi. Luk ortodrome predstavlja najkraći mogući luk između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. kao što su ekvator i svi meridijani središte se nalazi u centru Zemlje.Ortodroma 37 Ortodroma Ortodroma je najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli. Zaključak Pri manjim udaljenostima između dvije točke na površini Zemlje nema velike razlike između ortodromskog i loksodromskog pravca puta i lakše je zadržati pravac po loksodromi presijecajući meridijane uvijek pod istim kutom. istodobno su i ortodrome i loksodrome. Putujući po ortodromi pravac se tijekom puta mora mijenjati jer veliki krugovi sijeku meridijane pod različitim kutovima. Loksodroma Najkraći putovi po oksodromama Loksodroma je linija koja presijeca sve meridijane pod istim kutom (držanje istog pravca).

odn. B i C na način da je Eksplicitna jednadžba pravca izravno prikazuje koficijent smjera pravca. ordinati. a kasnije i analitičke geometrije kakvu je danas poznajemo. Eksplicitna jednadžba pravca Preuredimo li implicitnu jednadžbu pravca u drugi oblik kako slijedi naći ćemo i eksplicitnu jednadžbu pravca koja se može zapisati i u obliku gdje a i b ovise o A. Jednadžba pravca Implicitna jednadžba pravca Razmatramo li jednakost oblika ustanovit ćemo da postoji beskonačan broj parova x. odn. . Pojmovi kao što su točke i pravci te njihovi jednostavni i složeniji odnosi u prostoru jedan su od temelja Euklidske geometrije. Kako svaki uređen par brojeva u kartezijanskom koordinatnom sustavu x0y određuje koordinate jedne točke. a gore prikazanu jednadžbu nazivamo implicitnom ili općom jednadžbom pravca.Ortodroma 38 Vanjske poveznice Veliki krug Jednadžba pravca O pravcu se može razmišljati kao o najkraćoj udaljenosti između dvije točke ili kao o krivulji s beskonačno velikim radijusom zakrivljenosti. nagib pravca a te odsječak b koji pravac određuje na y-osi. grafički prikaz svih točaka daje nam sliku pravca u ravnini.y koji udovoljavaju jednakosti.

Jednadžba pravca 39 Segmentna jednadžba pravca Preuredimo li jednadžbu pravca sada eksplicitnu u treći oblik kako slijedi Grafički prikaz pravca y=ax+b i njegovih odsječaka na osima x i y. x-osi. naći ćemo i jednadžbu pravca u segmentnom obliku gdje su b i -b/a segmenti ili odsječci na y. a l odsječak na y-osi. Segmentna jednadžba pravca može se zapisati i u slijedećem obliku gdje su Druge oznake Ponekad se implicitna jednadžba pravca iskazuje u obliku gdje se tada eksplicitna jednadžba pravca prikazuje kao gdje je k koeficijent smjer pravca. odn. .

odn. razmotrimo li eksplicitni oblik jednadžbe pravca i ukoliko definiramo da je x slobodna promjenljiva veličina. njegovu grafičku i matematičku interpretaciju nalazimo u brojnim područjima matematike i ne samo matematike. nezavisna varijabla. funkciju nazivamo i linearnom funkcijom. a u slučaju gdje je funkcija oblika: . Značaj Pravac.Jednadžba pravca 40 Određenost pravca Pravac je u ravnini određen ili sa zadanom točkom kroz koju prolazi pravac i koeficijentom smjera ili s dvije zadane točke kroz koje pravac prolazi. Pravac određen točkom i koeficijentom smjera Neka je pravac određen točkom uobičajeno prikazuje u obliku . tada gore prikazani izraz možemo nazvati funkcijom gdje je Kodomenu nazivamo i područjem vrijednosti funkcije. a y zavisna varijabla gdje će nezavisna varijabla poprimati vrijednosti iz domene realnih brojeva i gdje će se svakom elementu domene pridružiti jedan i samo jedan odgovarajući element kodomene. i koeficijentom smjera a. odn. . Jednadžba pravca se u tom slučaju Pravac određen s dvije točke Pravac je po definiciji određen s dvije točke koje nisu jednake. a pravac grafom ili grafičkim prikazom takve funkcije. Naime. razmjernu funkciju oblika koju slijede brojni prirodni zakoni i pojave u svim područjima znanosti. a jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke i prikazuje se uobičajeno u obliku . Linearna funkcija uključuje i proporcionalnu.

u matematici ima standardno značenje "promjene" ili "razlike". k koeficijent smjera pravca. Geometrijsko značenje Koeficijent smjera pravca se geometrijski može definirati kao tangens kuta što ga pravac zatvara s pozitivnim dijelom x osi. koeficijent smjera pravca jednak je nuli • ako je pravac okomit na x os. gdje je x argument funkcije. njegov koeficijent smjera nije definiran Algebarsko značenje Ako je y linearna funkcija od x. pravac raste (za veću vrijednost koordinate x neke točke na pravcu povećava se i njena koordinata y). a ako je koeficijent negativan. pravac pada. tad je koeficijent uz x koeficijent smjera pravca koji je graf funkcije y. Drugim riječima. Točke s kojima se računa i njihov poredak mogu se odabrati proizvoljno. a l odsječak na y osi.y1) i (x2. pravac se može zapisati algebarski. . Δ. nagib pravca je strmiji u odnosu na x os.Koeficijent smjera pravca 41 Koeficijent smjera pravca Koeficijent smjera pravca je mjera kojom se opisuje nagib pravca u Kartezijevom ili pravokutnom koordinatnom sustavu. u obliku jednadžbe .) Čim je vrijednost koeficijenta smjera veća (po apsolutnoj vrijednosti). Ako je vrijednost koeficijenta pozitivna. Posebni slučajevi: • ako je pravac paralelan s x osi. Definicija Koeficijent smjera pravca (obično označen slovom k) se definira kao promjena u y koordinati podijeljena s odgovarajućom promjenom u x koordinati između dvije točke (x1.y2) na pravcu: Koeficijent smjera pravca određen je omjerom (Simbol delta.

Jednadžba parabole Ukoliko je ravnalica parabole r okomita na apscisu njena je jednadžba x = -p/2. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. Parabola je krivulja koja nastaje presjekom stošca i ravnine. Poluparametar parabole je udaljenost od žarišta do ravnalice. gdje je p poluparametar parabole.0) tada jednadžba oblika Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. a žarište parabole ima koordinate F(p/2.Parabola (krivulja) 42 Parabola (krivulja) Parabola je skup svih točaka u ravnini koje su jednako udaljene od zadane točke (žarišta) i zadanog pravca (ravnalice). . tjeme parabole je u ishodištu koordinatnog sustava.

Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava.Parabola (krivulja) 43 Parabolična putanja mlaza vode. predstavlja tjemenu jednadžbu parabole. Tangenta parabole Tangenta parabole kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T dobiva se: odakle slijedi da je na paraboli. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. da je jednadžba tangente na parabolu . tada diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole slijedi da je odakle slijedi da je . tada je njezina jednadžba: . Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. Diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole odn.

Numerički ekscentricitet hiperbole određen je kao Jednadžba hiperbole Jednadžba hiperbole sa središtem u S(0. tada hiperbolom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. da je jednadžba tangente na parabolu . točke F1 i F2. realnom poluosi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Jednadžba hiperbole sa središtem u S(p. tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom hiperbole. q). realnom osi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . F2). Smjestimo li središte hiperbole u središte koordinatnog sustava. Hiperbola (krivulja) Uz zadane dvije točke u ravnini. te duljinu 2a koja simetrično leži na dužini F1F2 uz uvjet 2a<d(F1.Parabola (krivulja) 44 odn. q) Hiperbola sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. 0) Hiperbola sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava.

Diferencirajući jednadžbu hiperbole te da je jednadžba tangente na hiperbolu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(p.Hiperbola (krivulja) 45 Tangenta hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(0. 0) Tangenta hiperbole koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T nalazimo da je odakle slijedi da je na hiperboli. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu hiperbole nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente hiperbole . određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) Tangenta hiperbole koja ima središte u točki S(p. q) i koja prolazi točkom T na hiperboli.

pogledajte Elipsa (figura). Elipsa je određena dvjema poluosima: velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b). oznaka: e). točke F1 i F2 i duljinu 2a na kojoj su simetrično odabrane točke F1 i F2 uz uvjet 2a>d(F1. tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom elipse e. F2). Uz zadane dvije točke u ravnini.Elipsa 46 Elipsa Ovo je glavno značenje pojma Elipsa. Elipsa: a = velika poluos b = mala poluos Parametri Smjestimo li središte elipse u središte koordinatnog sustava. Elipsa je zatvorena krivulja iz obitelji čunosječnica. 0) Elipsa sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i poluosima 2a i 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . Oblik elipse definira se njenim ekscentricitetom (ili eliptičnošću. ili velikom i malom poluosi gdje vrijedi i Jednadžba elipse Jednadžba elipse sa središtem u S(0. Za značenje u kontekstu književnosti. Numerički ekscentricitet elipse određen je kao Elipsa je određena velikom poluosi i ekscentritetom. tada elipsom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a.

Elipsa 47 Jednadžba elipse sa središtem u S(p. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente elipse Vidi također • Ekscentricitet • Prvi Keplerov zakon . q) i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) Tangenta elipse koja ima središte u točki S(p. 0) Tangenta elipse koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je te da je jednadžba tangente na elipsu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente elipse Tangenta elipse sa središtem u S(p. q) Elipsa sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. q) i poluosima a i b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Tangenta elipse Tangenta elipse sa središtem u S(0.

q) Kružnica sa središtem u točki S(p. Aksiom prenošenja dužine Na datom polupravcu postoji jedna i samo jedna točka B takva da je dužina jednaka datoj dužini . dvije različite točke polupravca h ne mogu imati jednaku udaljenost od početka polupravca.q) i polumjerom r određena je jednadžbom: ili prikazana u segmentnom obliku . Kružnica polumjera r  i promjera d te središtem u točki M Jednadžba kružnice Jednadžba kružnice sa središtem u S(0. Odnosno. Krug je geometrijski lik omeđen kružnicom.Kružnica 48 Kružnica Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Jednadžba kružnice sa središtem u S(p.0) Kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i polumjerom r određena je jednadžbom: koja se može prikazati i u segmentnom obliku . . Posljedica Ako su B1 i B dvije točke polupravca h s početkom u A takve da AB =AB1 onda je B = B1.

Tada. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da te da je jednadžba tangente na kružnicu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente kružnice . Središte kružnice O dijeli središnji pravac na dva polupravca koji imaju jednu zajedničku točku s kružnicom. Središnji pravac dijeli ravninu kružnice na dvije poluravnine odnosno točke kružnice dijeli na dva skupa: . Opći pojmovi Neka je u ravnini data točka O i dužina r. odnosno središnji pravac i kružnica imaju dvije zajedničke točke. Dužina PQ koja spaja središnje simetrične točke kružnice naziva se promjer kružnice. na svakom polupravcu čiji je početak točka O i leži u ravnini. Ako je PQ promjer kružnice onda je PO = OQ odnosno O je sredina promjera. Promjer je tetiva na kojoj leži središte kružnice. q) Tangenta kružnice koja ima središte u točki S(p. Definicija 1 Kružnica je skup svih točaka ravnine kojima udaljenost od date točke O na toj ravnini jednaka datoj dužini sa središtem u O i polumjerom r. Središnji pravac kružnice je pravac koji prolazi kroz središte kružnice. Tangenta kružnice sa središtem u S(p. Tetiva je dužina koja spaja dvije točke kružnice. q) i koja prolazi točkom T na kružnici određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente.0) Tangenta kružnice koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T je: odakle slijedi da je na kružnici. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. prema aksiomu prenošenja dužine.Kružnica 49 Tangenta kružnice Tangenta kružnice sa središtem u S(0. postoji jedinstvena točka X takva da je OX = r. Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom kružnice. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da je: odakle slijedi da je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente kružnice odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente kružnice .

Ovi skupovi su polukružnice. Tada od svih točaka križnice točka A ima najmanje . Luk koji odgovara nultom kutu svodi se na točku. Luk je dio kružnice koji pripada središnjem kutu. Pravi kut je periferni kut nad promjerom.. 1/2. Udaljenost točke od kružnice Ako se točka C spoji s točkama kružnice K(O. B točke kružnice koje leže na središnjem pravcu. Postoji li u ovom skupu dužina od koje ni jedna dužina skupa nije manja i takva dužina koja nije manja ni od jedne dužine skupa? To su dužine CA i CB.. .a točka B najveće rastojanje od C i pri tome je: CA = │CO . Na primjer skup brojeva 1. . a B sa suprotne strane od O. Polukružnica je luk koji odgovara ispruženom kutu. 1/4.. Središnji kut je kut kojemu je vrh u središtu kružnice. Točka A neka je s one strane s koje je točka O. 1/8.r│ i CB = CO + r. a B sa suprotne strane. Teorem 1 Neka je data točka C i kružnica K(O. Definicija 3 Minimum skupa udaljenosti date točke od skupa naziva se udaljenost te točke od skupa. B točke kružnice koje leže na centralnom pravcu koji prolazi kroz C. Punom kutu odgovara kao luk cijela kružnica. Kut između tetive i tangente povučene iz jedne točke kružnice jednak je perifernom kutu nad tom tetivom Periferni kutevi nad istom tetivom su isti ili suplementni.Kružnica • skup koji leži u jednoj poluravnini • skup koji leži u drugoj poluravnini. ima maksimum a nema minimum. q) koordinate točke središta kružnice Opseg kružnice је . U pravokutnom koordinatnom sustavu jednadžba kružnice glasi: . Definicija 2 Element m skupa E (u kome između elemenata postoji relacija < ili > ) koji nije veći ni od jednog elementa skupa naziva se minimum (najmanji element skupa E). Točka A je s one strane točke O s koje je C. Površina ravnine omeđene kružnicom је 50 Središnji kut je dvostruko veći od perifernog kuta nad istom tetivom. Element koji nije manji ni od jednog elementa skupa je maximum (najveći) element skupa E. gdje su A. gdje su (p. U slučaju C = O to je nulta dužina. U navedenom slučaju dužine AB i AC su minimum i maximumu u skupu dužina.r) dobije se beskonačan skup dužina za C ≠ O.r) i pri tom C ≠ O i neka su točke A. Beskonačni skupovi ne moraju imati minimum i maksimum. koja prolazi točkom C. Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju isto središte.

2. Za kružnice koje imaju jednu i samo jednu zajedničku točku i ona leži na pravcu CO kaže seda se one dodiruju izvana u točki A. Ako dvije kružnice imaju dijametralno raspoređene dvije zajedmočke točke M na pravoj CO onda su one dijametralno suprotne za svaku od te dvije točke koje leže na pravoj . CO i R + r za R > r postoji jedan i samo jedan od ovih odnosa 1.r = R <=> CB = r Točka B pripada prvoj kružnici sve ostale točke druge kružnice su unutar prve kružnice.r) • Nemaju zajedničkih točaka ako i samo ako je • CO > R + r (svaka od križnica je izvan druge kružnice) . Aksiom 2 Ako se jedan kraj luka nalazi u kružnici a drugi izvan je onda taj luk s kružnicom ima jednu i samo jednu zajedničku točku. • CO = R – r (R > r) <=> CO . Između dužina R – r.r (R > r) Presjek kružnica je prazan skup • Za CO > R + r <=> CO – r > R <=> CA > R Sve točke jedne kružnice su izvan druge kružnice.R) • R – r < CO => CB > R B je van K(C. povuče središnji pravac CO ovih kružnica. • CO < R – r <=> CO – r < R <=> CB < R Sve točke jedne kružnice su unutar druge kružnice.R) i k(O.R) i k(O. s A. 3. Tangiranje kružnica • CO = R + r <=> CO – r < R <=> CA = R Točka A druge kružnice pripada točkama prve kružnice. 4.r). 5. Ako se odredi međusobni položaj ovih kružnica. dvije različite kružnice koje imaju zajedničku točku na pravcu dodiruju se. i obratno. a s B točku druge kružnice.Kružnica 51 Zajedničke točke kružnica Neka su zadane dvije kružnice K(C. CO > R + r CO = R + r R –r < CO < R + r CO < R – r (R > r) CO = R . Teorem 3 Dvije kružnice K(C. Presjek kružnica R – r < CO < R + r (R < r) • A je u B izvan K(C. za svaku od te dvije kružnice pa se one poklapaju. Sve ostale točke su izvan prve kružnice. B označe točke druge kružnice i to sa A onu koja leži sa one strane od točke O s koje je točka C. Ako dvije kružnice imaju zajedničku točku koja ne leži na središnjem pravcu imaju još jednu zajedničku točku. Teorem 2 Zajednička točka dviju kružnica koje se dodiruju leži na njihovom zajedničkom središnjem pravcu.R) CO < R + r => CA < RA je u kružnici.

na drugoj kružnici 2.14159 . Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Slovo označava polumjer (radijus). 52 References [1] http:/ / en. R ≤ 2r 2. . wikipedia. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. a π (čita se pi) je iracionalan broj koji iznosi približno 3. Teorem 4 Kako bi dvije kružnice imale zajedničke točke u slučaju da se središte prve kružnice nalazi 1. On je ujedno i skup polovišta međusobnmo paralelnih tetiva. u drugoj kružnici potrebno je i dovoljno 1.r (kružnica manjeg promjera je unutar kružnic večeg promjera) • Imaju jednu i samo jednu zajedničku točku koja leži na zajedničkoj središnjem pravcu • CO = R + r sve točke kružnice osim zajedničke su izvan druge kružnice • R – r < CO < R + r imaju dvije i samo dvije zajedničke točke koje leže na raznim stranama središnjeg pravca. org/ wiki/ :Kružnica Promjer Promjer je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici. diametar). odnosno udaljenost od središta kružnice do crte kružnice. CA < R < CB gdje su CA i CB odsječci na koje središte O dijeli promjer AB kružnice k(O. što je polovica promjera.Kružnica • CO < R . možemo izračunati i površinu kruga unutar kružnice koristeći slijedeću formulu: ili gdje slovo označava promjer (lat.r). Ukoliko znamo promjer kružnice.

org/ wiki/ :Luk . [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. (matematika) Dopunite ga Wikipedije. Duljina luka za pripadni kut α iznosi rπα/180. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.Luk (matematika) 53 Luk (matematika) Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom. wikipedia.

. a visina nad tom stranicom. ako imaju tri jednake stranice. Tupokutan trokut ima jedan tupi kut. Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice. Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina. kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kuteve. gdje je stranica. tj. Dolazimo na rješavanje linearne jednadžbe. pogledajte Trokut (razdvojba). tj. a odatle slijedi da je . . γ=? Primjećujemo da se u zadatku traži treći kut. Dva ili više trokuta mogu biti sukladni. dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine kraka. a . . Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste. koristeći se gore navedenim svojstvima: • za jednakostranični trokut: • za jednakokračni trokut: • za raznostranični trokut: . gdje je duljina stranice. to jest stranica-stranica-stranica.54 Treći dio Trokut Ovo je glavno značenje pojma Trokut. primjerice : Ako je: α=60°. i duljina treće stranice. Trokuti se dijele i prema vrstama jednakostranični te jednakokračni. a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. 3 kuta i 3 vrha.(Sukladnost ujedno znači jednakost). gdje su duljine pojedinih stranica. i te stranice se nazivaju krakovi. pa ćemo dobiti: °. Trokute prema vrsti kutova dijelimo na:pravokutan. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima. Npr. tj. sukladni ako se podudaraju u tri stranice. zbroj duljina svih stranica se stoga može računati na tri načina. Zahvaljujući ovom svojstvu trokuta možemo riješiti neke zadatke. Trokuti su. stranica: raznostranični. iz čega uvrštavanjem proizlazi: slijedi: . Pravokutni trokut Opseg. šiljastokutan i tupokutan trokut Pravokutan trokut ima jedan pravi kut. po tom poučku. Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina. Zbroj sva tri kuta u trokutu uvijek iznosi °. Svojstvo kuteva trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut. Sukladnost se dokazuje poučcima o sukladnosti:S-S-S. Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih duljina. duljina kraka. Za druga značenja. Slijedeći poučak . • visina trokuta je dužina koja je okomita iz bilo kojeg vrha na njemu suprotnu stranicu. a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut. Površina S se tada računa kao . Nadalje se definiraju još dvije karakteristične dužine: • srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta. Ovaj ćemo zadatak riješiti koristeći svojastvo kuteva. kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut. gdje je Površinu S možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac): poluopseg trokuta. β=80°.pa iz toga °. gdje je .

(u praksi se rabe dvije notacije: tg i tan za tangens) Kotangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće i nasuprotne katete pravokutnog trokuta. Trigonometrijske funkcije su sljedeće: Sinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. kut-stranica-kut. Zatim je poučak S-K-S. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. (u praksi se rabe dvije notacije: ctg i cot za kotangens) . Kosinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. tj. org/ wiki/ :Trokut Trigonometrija Trigonometrija (grč. trigonon = trokut + metron = mjera) je dio matematike koji proučava odnose među segmentima pravaca (dužinama) i kutovima trokuta na ravnini (ravninska trigonometrija) ili na površini kugle (sferna trigonometrija). wikipedia. Tangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne i prilazeće katete pravokutnog trokuta. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. 55 References [1] http:/ / en.Trokut je K-S-K.

maksimumi Lok. fesb. Definira se kao odnos hipotenuze i suprotne katete nekog odgovarajućeg pravokutnog trokuta koji je izgrađen nad danim kutem. Sinus je trigonometrijska funkcija.-1) neparna 2π Promjenjiva -{k}. Vidi još • Sinusoida Vanjske poveznice • Funkcija sinus na wolfram.Trigonometrija 56 Vanjske poveznice • Trigonometrijska kružnica [1] • Trigonometrijske funkcije (Ivan Slapničar. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom -{k}-π π/4 -{k}-π ((2-{k}-+1/2)π. org/ ostalo/ gimnazija/ math/ trigonometrija/ index. hr/ mat1/ predavanja/ node91.1) ((2-{k}--1/2)π.je cijeli broj.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije . čiji se sinus određuje. html [2] http:/ / lavica. fizika. html Sinus Sinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. Matematika 1) [2] References [1] http:/ / andrej.

Kosinus je trigonometrijska funkcija koja se za neki kut definira kao odnos duljina hipotenuze i pripadajuće katete nad njime konstruiranim pravokutnim trokutom.je cijeli broj. -1) parna 2π Promjenljiva -{k}. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. com/ ElementaryFunctions/ Sin/ [2] http:/ / en. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom (2k +1 / 2) π π/4 -{k}-π (2kπ 0. References [1] http:/ / functions. org/ wiki/ :Sinus Kosinus Kosinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. wolfram.Sinus 57 Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv.1) ((2k +1) π. wikipedia. . maksimumi Lok. Dopunite ga [2] prema pravilima Wikipedije.

kao što je npr. za period T vrijedi: Animacija promjene perioda Mjerna jedinica SI za period je sekunda. .com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. To je najmanji vremenski interval nakon kojeg vremenska funkcija f(t) kojom se ta promjena opisuje poprima iste vrijednosti. wolfram. com/ ElementaryFunctions/ Cos/ Period Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) References [1] http:/ / functions. harmonijsko titranje.Kosinus 58 Vanjske poveznice • Funkcija kosinus na wolfram. Odnos prema drugim veličinama Period titranja frekvencije f: Period kružnog gibanja kutne brzine ω: Period vala valne duljine λ: gdje je v fazna brzina vala. tj.

a argumenti se zbrajaju. . Kompleksan broj čiji je realni dio jednak nuli naziva se čisto imaginarni broj. Leibnitz). ako je i . U kompleksnom broju broj se naziva realni dio. Operacije nad kompleksnim brojevima zadovoljavaju obične zakone komutativnosti. istaknuti simbol. ako je i . Euleru. njihovo uvođenje koristi u rješavanju problema sastavljenih u terminima realnih brojeva. za . Zbrajanje. Kompleksni broj se aksiomatski definira kao uređen par realnih brojeva . Velika zasluga u smislu materijalističkog tumačenja kompleksnih brojeva pripada L. problema o prolazu struje kroz vodič. i piše se . gdje su a i realni brojevi. Množiti kompleksne brojeve je vrlo pogodno baš u ovom obliku: u množenju kompleksnih brojeva množe se njihovi moduli. a kompleksnog broja. . Broj za . Formule zbrajanja. Povijesno. Međutim.Kompleksni broj 59 Kompleksni broj Kompleksni brojevi su u izrazi oblika . a broj je imaginarni dio. kompleksni su brojevi uvedeni radi rješavanja kvadratne jednadžbe. Tako na primjer. množenja. Realni brojevi predstavljaju poseban slučaj kompleksnih brojeva (kad je koeficijent uz jednak nuli). za određivanje korijena kubne jednadžbe potrebne su operacije s kompleksnim brojevima. o profilu krila aviona itd. Ništa manje važna nije primjena kompleksnih brojeva na čisto matematičke probleme. . Trigonometrijski oblik Ponekad je kompleksne brojeve pogodno pisati u trigonometrijskom obliku: . kada je onda je je argument se naziva modul kompleksnog broja. piše se . na primjer. operacije nad kompleksnim brojevima pod radikalima (korijenima) donekle se razlikuju od analognih operacija s realnim brojevima. . Iz ovog pravila proizlazi [[De Moivre|De Moivreova formula: . dijeljenja se postuliraju ovako: . Iz potonjih formula slijedi da je . kao što je to slučaj s realnim brojevima. distributivnosti i asocijativnosti (kao i u slučaju realnih brojeva). Tako je . Činjenica da kompleksni brojevi ne izražavaju veličine dala je povoda za idealističko tumačenje kompleksnih brojeva (G. . Iako se kompleksnim brojevima ne izražavaju količine. Par se naziva imaginarna jedinica i označava simbolom . množenje i dijeljenje kompleksnih brojeva definira se formulama: .

Vrijedi sljedeća Eulerova formula: . Imaginarni broj Imaginarni broj jest broj koji ne postoji u skupu realnih brojeva. Pitagorinog teorema. Tu je vrijednost nemoguće dobiti kvadriranjem dva jednaka realna broja (i2=-1). √-16=√16*√-1=4*i=4i. npr. a ne negativan. wikipedia. intenzitet kompleksnog broja često označavamo kao apsolutnu vrednost. Modul. Polje kompleksnih brojeva je proširenje polja realnih brojeva pridruživanjem ovom polju elementa . takvog da je . U sabiranju kompleksnih brojeva njihovi vektori se zbrajaju po pravilu paralelograma. Označava se oznakom i. References [1] http:/ / en. a kao što se vidi na gornjoj slici. te ima vrijednost √-1. udaljenost broja od ishodišta koordinatnog sustava: Kompleksni brojevi u trigonometrijskom obliku su usko povezani s eksponencijalnom funkcijom imaginarnog argumenta. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. -*-=+) daju pozitivan eksponent. Taj se broj koristi kad se treba odrediti vrijednost negativnog korijena. logaritam kompleksnog broja i dr. te se još koristi kod kompleksnih brojeva: a + bi. može se dobiti pomoću . broj Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. tj. 60 Duljina vektora je modul kompleksnog broja. preko nje se definira stupnjevanje kompleksnih brojeva. Geometrijski smisao brojeva vidi se na crtežu.Kompleksni broj Kompleksni se brojevi često predstavljaju vektorima u kompleksnoj ravnini (slika dolje). org/ wiki/ :Imaginarni . jer dva pomnožena eksponenta (+*+=+. Kompleksni brojevi oblikuju algebarsko zatvoreno polje.

duljine proporcionalne intenzitetu. Recimo da su to A i B iz Rn. koeficijent difuzije. kod nekubičnih kristala. Ako je novi vektor AB'. Fizikalno se tumačenje vektora obično svodi na trodimenzionalni prostor. Tenzorske su veličine toplinska vodljivost. smjerom i intenzitetom (iznosom. električna vodljivost. dužinom). Tada je: . definirali smo pravac koji prolazi kroz točku A a za vektor pravca ima vektor AB. pogledajte Vektor (razdvojba). moment količine kretanja. temperatura. Za druga značenja. Tenzorskim se veličinama opisuju vektorske veličine u anizotropnoj sredini . te se kao takve razlikuju od veličina koje imaju samo intenzitet i zovu se skalari. s početkom u točki A. a skalarne masa. Najpoznatiji su primjeri vezani za geometriju u prostoru gdje se vektor određuje pravcem. grane linearna algebra. definiran je polupravac. Ukoliko je l samo nenegativno ili samo nepozitivno. koji je uveden da bi se razlikovale veličine koje se pojavljuju u prirodi. u najjednostavnijem slučaju 3×3. Definicija Vektor može biti definiran uređenim parom točaka. jediničnim vektorom koji određuje njegov smjer i intenzitetom: Ako ovdje ||AB|| zamijenimo sa l koji može biti bilo koji broj iz R.npr. a čiji vrh pokazuje smjer na zadanom pravcu.. a predstavlja strjelicom orijentiranom duž pravca. Vektor je pojam iz matematike. Fizikalne veličine čija vektorska vrijednost ovisi i od koordinate nazivaju se tenzorske. a imaju pravac. tada vrijedi: . Vektor se u n-dimenzionalnom prostoru opisuje sa n parametara. One se matematički predstavljaju matricom. Vektorske veličine su veličine određene s tri ili više parametara. Poopćeni vektor ne mora biti ograničen na tri dimenzije..Vektor 61 Vektor Ovo je glavno značenje pojma Vektor. Tako su vektorske veličine brzina. obujam. ubrzanje. indeks loma itd. rezultat je vektor koji je s prethodnim kolinearan.a Vektor se može predstaviti i polaznom točkom. smjer i intenzitet. sila. veličinom. Ukoliko je l neki broj različit od ||AB||.

Ova je operacija komutativna. Operacije nad vektorima Nad vektorima se. Jedinični vektor Jedinični je vektor vektor čiji je intenzitet jednak jedinici. Na primjer: .Vektor 62 Nul-vektor Nul-vektor a0 je vektor čiji je intenzitet jednak nuli. mogu uvesti aritmetičke operacije. kao i svim ostalim elementima analitičke matematike. Slijede osnovne operacije nad vektorima. . Množenje vektora skalarom Množenje vektora = nekim skalarom =: je definirano kao množenje svake koordinate vektora tim skalarom. Intenzitet vektora Intenzitet vektora se u euklidskoj geometriji definira kao kvadratni korijen zbroja kvadrata njegovih koordinata. koje se u principu definiraju nad vektorima istih dimenzija. a2 je druga koordinata vektora itd. a1 je prva koordinata vektora. a skalari koji čine vektor zajedno sa informacijom o njihovoj poziciji u uređenoj n-torci koordinate vektora. Prostor ovih vektora se još naziva Kn. Ovaj se postupak zove normiranje vektora. Za svaki se ne-nul vektor a može odrediti odgovarajući jedinični vektor v iste orijentacije i smjera. Označuje se kao nula s naznakom za vektor. Na primjer. je jedan n-dimenzionalni vektor nad poljem K. Pojam n-dimenzionalni dolazi od činjenice da je vektor definiran pomoću n skalara. Pri tome se vektor predstavlja kao uređena n-torka skalara koji pripadaju nekom polju K.

gde je Pri ćemu će vektor c biti iz prostora .Vektor 63 Zbrajanje vektora Uzmimo dva vektora : Zbrajanje vektora Oduzimanje vektora Njihovo se zbrajanje u principu definira kao zbrajanje komponenti sa istim indeksima. Oduzimanje vektora bi se vršilo po sličnom principu: Pri čemu . . . .

koje imaju iste indekse. skalarno se množenje vektora definira kao broj umnoška svih parova koordinata dva vektora. . vektorski produkt dva vektora je okomit na njih same. Ovaj se zbroj i umnožak preuzimaju iz polja K. Tj. Vektorski produkt Još jedan tip umnoška karakterističan za trodimenzionalne euklidske prostore (E3) je vektorski produkt. tj. Konkretno za dva vektora a i b iz Kn bi umnožak k izgledao ovako: . Ovo zapravo znači da je intenzitet vektorskog proizvoda dva vektora jednak površini paralelograma koga čine ovi vektori. gdje je : kut između ova dva vektora. vektorski produkt se lijepo ponaša prema množenju .Vektor 64 Skalarno množenje vektora Slično zbrajanju. vektorski produkt nije komutativan. . Definira se na sljedeći način: Jer su . tj. . . Kod vektorskog je produkta bitno primjetiti sljedeće osobine: . Razlika u odnosu na zbrajanje je ta što je rezultat skalarnog produkta dva vektora iz Kn u stvari jedan skalar iz K. . Ovo zapravo znači i: To jest da su dva vektora okomiti ako im je skalarni produkt jednak nuli. gdje je Ovdje treba primjetiti da je skalarni produkt vektora također jednak pri čemu je ω kut između a i b. i: vektori kanonske baze E3. gdje je skalarom slijeva.

j za sve 1 ≤ i ≤ m i 1 ≤ j ≤ n. kao i za čuvanje podataka koji ovise od dva parametra. Matrice se koriste za opisivanje linearnih jednadžbi. Ovo se zapisuje kao Ai.j ili A[i. konvencija da i i j počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule. ili općenito. Međutim.j] naziva ai. a vertikalne stupcima matrice. što ih čini ključnim konceptom u linearnoj algebri i teoriji matrica.Vektor 65 Mješoviti produkt Mješoviti produkt vektora je ternarna matematička operacija koja uređenu trojku vektora iz E3 preslikava u skalar iz E.j)-ti član matrice A. i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. Član matrice A koji se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu se naziva (i. Matrice se mogu zbrajati. 1 × n matrica (jedan redak i n stupaca) se naziva vektor redak. Zapisuje se sa A po definiciji je: : Što znači da je vrijednost mješovitog produkta tri vektora jednaka volumenu paralelepipeda kojeg oni oblikuju. Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo vektorom. u kom slučaju imamo 0 ≤ i ≤ m − 1 i 0 ≤ j ≤ n − 1. matrica je pravokutna tablica brojeva. Organizacija matrice Često se piše kako bi se definirala m × n matrica A čiji se svaki član A[i. Slijede neka osnovna svojstva mješovitog produkta: • • • • Vidjeti također • Vektorski prostor • Vektorsko polje Matrica (matematika) U matematici. Definicije i notacije Horizontalne se linije u matrici zovu retcima.j]. Uvijek se prvo naznačuje redak. tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti. pa stupac. Matrica sa m redaka i n stupaca se naziva m-sa-n matricom (kaže se i zapisuje da je formata m×n) a m i n su dimenzije matrice. a m × 1 matrica (jedan stupac i . za praćenje koeficijenata linearnih transformacija. množiti i razlagati na razne načine.

skalarni produkt cA se računa množenjem skalarom c svakog elementa A (t.3] ili a2. j] ).j. njihov zbroj A + B je m-sa-n matrica. Na primjer: Množenje matrica ima sljedeća svojstva: . Množenje matrica Množenje dvije matrice je dobro definirano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice. Ako je A matrica dimenzija m-sa-n. Zbrajanje i množenje matrica Zbrajanje Ako su dane matrice A i B. R) svih m-sa-n matrica sa realnim članovima u realni vektorski prostor dimenzije mn. dimenzija m-sa-n. ili vektor redak sa 9 elemenata. tada je njihov umnožak AB matrica dimenzija m-sa-p (m redaka. a B je matrica dimenzija n-sa-p. p stupaca) dan formulom: za svaki par i i j. j] + B[i. Element A[2. 66 Primjer Matrica je 4×3 matrica.Matrica (matematika) m redaka) se naziva vektor stupac. j] ). izračunata zbrajanjem odgovarajućih elemenata (t. j] = A[i. Na primjer: Operacije zbrajanja i množenja skalarom pretvaraju skup M(m. n.3 je 7. Matrica je 1×9 matrica.j. Na primjer: Množenje skalarom Ako uzmemo matricu A i broj c. (A + B)[i. j] = cA[i. (cA)[i.

Rang matrice A je dimenzija slike linearnog preslikavanja predstavljenog sa A. Valja znati da komutativnost ne vrijedi u općem slučaju. čak i ako su oba umnoška definirana. to jest Atr[i. A je n-sa-m matrica Atr (nekad se zapisuje i kao AT ili tA). kao što će dalje biti opisano. R) svih kvadratnih matrica reda n je realna asocijativna algebra sa jedinicom. j] = A[j. Za svako linearno preslikavanje f : Rn → Rm postoji jedinstvena m-sa-n matrica A. Transponirana matrica. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom strukturom podataka u višim programskim jezicima. Vidjeti također • Rang matrice . Kažemo da matrica A predstavlja linearno preslikavanje f. tada je njihova kompozicija g o f također linearno preslikavanje Rm → Rn. linearno preslikavanje iz n-dimenzionog vektorskog prostora u m-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno m-sa-n matricom. • (A + B)C = AC + BC za sve m-sa-n matrice A i B i n-sa-k matrice C (desna distributivnost). rang. skup M(n. takva da f(x) = Ax za svako x u Rn. 67 Linearne transformacije. ako su dane matrice A i B. transponirana matrica Matrice mogu na zgodan način predstaviti linearne transformacije jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja. koja je nekomutativna za n ≥ 2. Ako A predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dvije baze. m-sa-n matrice B i n-sa-p matrice C (asocijativnost). Ovo slijedi iz gorepomenute asocijativnosti množenja matrica. i] za svaki i i j. Ovdje i u nastavku. koja nastaje pretvaranjem stupaca u retke i redaka u stupce. u općem slučaju je AB ≠ BA. ona je ista kao dimenzija prostora generiranog retcima A. i također je iste dimenzije kao prostor generiran stupcima A. Vrijedi (A + B)tr = Atr + Btr i (AB)tr = Btr Atr. ako su izabrane baze za svaki. Posebno. tada matrica Atr predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (vidi dualni prostor). • C(A + B) = CA + CB za sve m-sa-n matrice A i B i k-sa-m matrice C (lijeva distributivnost). i predstavljeno je upravo matricom BA. Općenito. Ako k-sa-m matrica B predstavlja drugo linearno preslikavanje g : Rm → Rk.Matrica (matematika) • (AB)C = A(BC) za sve k-sa-m matrice A. matrice m-sa-n. promatramo Rn kao skup stupaca ili n-sa-1 matrica.

Oznaka za matricu identičnog preslikavanja je Id ili samo I. tj. množenje slijeva sa E-1 . jer množenjem s drugim matricama daje upravo njih kao rezultat množenja tj. Druga se osobina može dokazati na sljedeći način: . Iz ove osobine također slijedi i: Primjer: Determinanta i inverz Determinanta ove matrice je uvijek 1. Što se također može definirati i Kroeneckerovom deltom: . gdje se ovom matricom može množiti samo slijeva odnosno samo zdesna. vidi se da je matrica nad prostorom Kn × n komutativna. Ovo ne vrijedi za prostore Kn × m. dok je ona sama sebi inverz. matrica pomnožena svojim inverzom uvijek daje E . nije bitno množi li se njome slijeva ili zdesna. a ostali nule.Jedinična matrica 68 Jedinična matrica Jedinična matrica je u linearnoj algebri naziv za kvadratnu matricu kojoj su elementi na glavnoj dijagonali jedinice. Ova se matrica još naziva matricom identiteta. ne mijenja ih. opće pravilo koje vrijedi za sve matrice . Ova se matrica označuje velikim slovom E a indeks koji može i ne mora stajati pored oznake označuje dimenziju iste. gdje je: Alternativni zapisi su: Osobine Množenje Jedna od bitnih osobina jedinične matrice En nekog prostora Kn × n jest ta da je ona jedina za koju vrijedi: Štoviše. m ≠ n.

a njegova dimenzija rangom stupaca. Za m × n matricu kažemo da je "punog ranga stupaca" ako je r(A) = n. te stoga za inverzibilne matrice kažemo i da su "punog ranga". Jedina matrica ranga nula je nul-matrica. područja matematike. Pojam komplementaran rangu je defekt matrice. Vektorski prostor koji generiraju stupci matrice naziva se i njenim prostorom stupaca. Analogno. Svaka matrica ranga k je umnožak inverzibilne matrice i matrice projekcije na neki k-dimenzionalni potprostor. Stoga ekvivalentne (i posebno slične) matrice imaju jednak rang. odnosno "punog ranga redaka" ako je r(A) = m.rang polazne matrice jednak je broju jedinica u njenom tako svedenom obliku. odnosno najvećeg njenog ne-nul minora. ova definicija se često koristi u uvodnim kolegijima linearne algebre. Linearno preslikavanje L : Rn → Rm je monomorfizam (injektivno) ako i samo je r(L) = n. Svojstva ranga Rang m×n matrice je cijeli broj između 0 i min(m. kraj dokaza Rang matrice Rang matrice je jedan od najvažnijih pojmova linearne algebre. uračunavajući kratnosti. Drugim riječima. rang matrice je najveći broj njenih linearno nezavisnih stupaca. osim što na izvjesnom broju prvih mjesta duž glavne dijagonale stoje jedinice . Elementarne operacije nad redcima i stupcima matrice ne mijenjaju njen rang. odakle i slijedi zajednički naziv "rang". Rang matrice je također jednak broju vodećih kolona u po redcima svedenom ešelonskom obliku matrice.n). Najčešće se on definira kao dimenzija slike matrice. Sve matrice linearnog preslikavanja između dva vektorska prostora u odnosu na proizvoljan par njihovih baza su ekvivalentne. Značajno svojstvo ranga matrice je i sljedeća Sylvesterova nejednakost: . Determinantni rang matrice je red najveće njene inverzibilne podmatrice. Determinantni rang matrice jednak je njenom rangu. Jedan od najvažnijih iskaza o rangu matrice. Kvadratna matrica reda n je ranga n ako i samo ako je inverzibilna. Posebno je rang matrice jednak rangu njoj transponirane matrice.Jedinična matrica 69 . matrica pomnožena jediničnom daje samu sebe . njihov zajednički rang se naziva i rangom danog linearnog preslikavanja i jednak je dimenziji njegove slike. rang dijagonalizabilne kvadratne matrice jednak je broju njenih ne-nul svojstvenih vrijednosti. matrica se može rabeći elementarne operacije i nad redcima i nad stupcima svesti na točno jednu ekvivalentnu joj matricu čiji su svi elementi nule. tada je P ranga k. rang mjeri "punoću" matrice i njoj odgovarajućeg linearnog preslikavanja. Općenitije. Rang redaka i rang stupaca svake matrice su jednaki. Alternativno. odnosno kao dimenzija prostora koji generiraju (katkad se kaže i "razapinju") njeni stupci. je sljedeći Teorem o rangu i defektu: Za svaku m × n matricu A je δ(A) + r(A) = n. prostor redaka je vektorski prostor koji generiraju redci matrice. a epimorfizam (surjektivno) ako i samo ako je r(L) = m. koji ponekad naziva i osnovni teorem linearne algebre. Definicija Postoji nekoliko ekvivalentnih definicija ranga matrice. dok njegovu dimenziju nazivamo rangom redaka. Ako je 0≤k≤n i P matrica projekcije prostora Rn na neki njegov k-dimenzioni potprostor (ortogonalne ili duž bilo kojeg komplementarnog (n − k)-dimenzionalnog potprostora). U izvjesnom smislu.

rang stupaca (najveći broj linearno nezavisnih stupaca). r(B)). i rangu matrice B ako je A punog ranga stupaca. Umjesto njega. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava veći ili jednak r(A). Posebno je za svake dvije m × n i n × p matrice A i B r(A) + r(B) − n  ≤  r(AB)  ≤  min(r(A). tada sustav ima i slobodnih varijabli u svedenom obliku. U ovim poopćenjima. sa jedinstvenim rješenjem ako je m = n ili beskonačno mnogo rješenja (koja čine afin potprostor dimenzije n − m ako je m < n). dimenzija prostora redaka. pa je ili nekonzistentan ili ima beskonačno mnogo rješenja. mogu biti međusobno različiti ili ne biti definirani. ali je u numeričkim izračunavanjima koja koriste aritmetiku pomičnog zareza ovaj postupak (LU dekompozicija) nestabilan. dimenzija prostora stupaca. Numeričko određivanje ranga uvijek uključuje i praktični izbor praga pomoću kojeg se određuje kad element jako male numeričke vrijednosti treba tretirati kao nulu. . ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava jednak n + 1 ili n. to je prema teoremu o rangu i defektu i r(ATA) = r(A). kako je ker(ATA) = ker(A). Rang umnoška AB je jednak rangu matrice A ako je B punog ranga redaka. Rang matrice može ponuditi i dodatne informacije o broju rješenja linearnog sustava (formata m × n). rang redaka. Rang glatkog preslikavanja između dvije glatke mnogostrukosti u nekoj točki se definira kao (linearni) rang njegovog diferencijala. Prema ovoj jednakosti je rang realne matrice jednak broju njenih ne-nul singularnih vrijednosti. pa je sustav ili nekonzistentan ili ima jedinstveno rješenje. na primjer: • Ako je r(A) = m. • Ako je r(A) = n. itd. Poopćenja Rang se definira i za matrice nad proizvoljnim prstenovima. B. • Ako je r(A) < n. koja vrijedi za svake tri matrice A. češće se koriste dekomopozicija po singularnim vrijednostima ili QR dekompozicija s pivotima. determinantni rang. tada su sve varijable vodeće u svedenom obliku. 70 Rang i sustavi linearnih jednadžbi Kronecker-Capelijev teorem tvrdi da je sustav linearnih jednadžbi Ax = b konzistentan ako i samo ako je rang proširene matrice sustava [ A : b ] jednak rangu matrice koeficijenata sustava A. Numeričko izračunavanje Rang matrice se uvijek može izračunati Gaussovim postupkom eliminacije. C formata takvog da su svi matrični produkti u nejednakosti definirani. Konačno. tada će sustav u VSEO imati vodeću varijablu (pivot) u svakoj od jednadžbi i stoga je nužno konzistentan.Rang matrice r(B) + r(ABC)  ≥  r(AB) + r(BC). koji će ovisiti od svojstava matrice i konkretne primjene.

org/w/index.org/w/index.wikipedia.org/w/index. Dubby. Maria Sieglinda von Nudeldorf. Ivan Štambuk. 2 anonymous edits Racionalni broj  Source: http://hr.org/w/index. Kubura. DarkoS.wikipedia. SvekY. Deternamor. Saxum.org/w/index.php?oldid=2775276  Contributors: -vega.wikipedia.org/w/index. DarkoS.org/w/index.org/w/index. Kubura. Svjetlana3 Hiperbola (krivulja)  Source: http://hr. Sokac121.org/w/index. VKokielov. Ilija Pavlic.org/w/index. Sombrero. Th dalibor.org/w/index.a.php?oldid=2673056  Contributors: Ivan Štambuk. Argo Navis. Svjetlana3. Argo Navis.wikipedia. Donatus.org/w/index.wikipedia.php?oldid=1816780  Contributors: Argo Navis.wikipedia. Roza. Sombrero.php?oldid=1603536  Contributors: Ilija Pavlic.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2826039  Contributors: Ivan Štambuk Funkcija (matematika)  Source: http://hr.org/w/index.org/w/index.php?oldid=2652782  Contributors: Bracodbk. MayaSimFan. 2 anonymous edits Kompleksni broj  Source: http://hr.php?oldid=2700226  Contributors: Ilija Pavlic. Systat. Svjetlana3. Tycho Brahe. Dubravko1. Vodomar.php?oldid=2484400  Contributors: ALE! on Commons.wikipedia.wikipedia. Jakiša Tomić.wikipedia.org/w/index. 4 anonymous edits Prirodni broj  Source: http://hr. MayaSimFan. SpeedyGonsales.wikipedia. Ivan Bajlo.wikipedia.php?oldid=2752008  Contributors: Frka.php?oldid=2832761  Contributors: -vega.a.wikipedia.php?oldid=2753214  Contributors: Argo Navis.wikipedia.wikipedia.org/w/index. Kurtelacić. Ozi64.org/w/index. Ivan Štambuk. Xeniorn.org/w/index. Sanya.php?oldid=2720986  Contributors: Dubravko1.org/w/index. Herr Mlinka. Raf 2. Roberta F.wikipedia. Duh Svemira.php?oldid=2592279  Contributors: -vega.org/w/index.php?oldid=2791368  Contributors: Tvrtko26 Vektor  Source: http://hr. 1 anonymous edits Niz  Source: http://hr. SpeedyGonsales.org/w/index.php?oldid=2819584  Contributors: Armend.org/w/index. 21 anonymous edits Domena (matematika)  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index. Gemini1980..wikipedia. 1 anonymous edits Injektivna funkcija  Source: http://hr. SpeedyGonsales. Kubura.org/w/index. SpeedyGonsales.wikipedia. Roberta F.org/w/index. Smiljan. Ivan Štambuk. 1 anonymous edits Parabola (krivulja)  Source: http://hr. Zmaj. Dubravko1. Jure Grm. Stazh.php?oldid=2817762  Contributors: -vega. MayaSimFan.wikipedia.wikipedia. 4 anonymous edits Realni broj  Source: http://hr.wikipedia. Ivan Štambuk Kodomena  Source: http://hr.org/w/index. Rosier. SpeedyGonsales. Argo Navis.wikipedia.php?oldid=2419011  Contributors: Bethnim. Stevo-88. Croq.wikipedia.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2663183  Contributors: Culo-sija. 1 anonymous edits . 4 anonymous edits Zbrajanje  Source: http://hr. 3 anonymous edits Luk (matematika)  Source: http://hr. 2 anonymous edits Cijeli broj  Source: http://hr. 4 anonymous edits Sinus  Source: http://hr. Raf 2. Kubura. Dubby. 2 anonymous edits Surjektivna funkcija  Source: http://hr.aparicio Koeficijent smjera pravca  Source: http://hr.wikipedia. 1 anonymous edits Jedinična matrica  Source: http://hr. Dubravko1.php?oldid=2757689  Contributors: Ivan Štambuk. 4 anonymous edits Množenje  Source: http://hr.wikipedia. SpeedyGonsales.org/w/index.php?oldid=2758537  Contributors: Abyssus. MayaSimFan Elipsa  Source: http://hr.php?oldid=2560721  Contributors: Bracodbk.org/w/index. 1 anonymous edits Nula  Source: http://hr. Lasta. Babalu. Ivan Štambuk. Fraxinus. Zmaj.php?oldid=2781355  Contributors: Aradic-es.a.php?oldid=2795929  Contributors: SpeedyGonsales. 9 anonymous edits Promjer  Source: http://hr. Kubura. 4 anonymous edits Prazni skup  Source: http://hr. Svjetlana3.php?oldid=2766435  Contributors: Dtom.php?oldid=2846956  Contributors: Angler.wikipedia.wikipedia.org/w/index.Article Sources and Contributors 71 Article Sources and Contributors Skup  Source: http://hr. Tycho Brahe. Ivan Štambuk. Sanya.php?oldid=2782164  Contributors: Ivan Štambuk Slika (matematika)  Source: http://hr.org/w/index..php?oldid=2662862  Contributors: Anton008.php?oldid=2803817  Contributors: Argo Navis.org/w/index.org/w/index. Prof saxx Trokut  Source: http://hr.wikipedia. Ivan T.php?oldid=2254822  Contributors: Dubravko1. 2 anonymous edits Krivulja  Source: http://hr.wikipedia.php?oldid=2660853  Contributors: Argo Navis.wikipedia.wikipedia.wikipedia. Pokemon. 2 anonymous edits Jednadžba pravca  Source: http://hr. Ivan Štambuk. Kal-El. SpeedyGonsales. Txus.wikipedia. Gdje je nestala duša svijeta. Kurtelacić. Argo Navis. Ivan Štambuk. SvekY.php?oldid=2753351  Contributors: Bracodbk. Roberta F. Generalisimus. Ivan444.php?oldid=2794494  Contributors: 4ndY. Donatus. Argo Navis. Donatus. Dubravko1.org/w/index. Tycho Brahe Kružnica  Source: http://hr.wikipedia. 2 anonymous edits Kartezijev koordinatni sustav  Source: http://hr. SpeedyGonsales. Jure Grm.org/w/index.php?oldid=2789554  Contributors: Ilija Pavlic.. 8 anonymous edits Broj e  Source: http://hr. Stazh. Saxum.wikipedia.wikipedia.org/w/index. Sanya. SpeedyGonsales Kvadratna funkcija  Source: http://hr. Zmaj. SpeedyGonsales. 1 anonymous edits Eksponencijalna funkcija  Source: http://hr.php?oldid=2812323  Contributors: AmyMirka. Ilija Pavlic.org/w/index. Mozak. Roza. Argo Navis.org/w/index. 5 anonymous edits Matrica (matematika)  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2710762  Contributors: Aradic. SpeedyGonsales. Dalibor Bosits.php?oldid=2587280  Contributors: Andre Engels. Roza.wikipedia.wikipedia. Kurtelacić. Stoos. Dubby.wikipedia.org/w/index. Tycho Brahe. Fraxinus.php?oldid=2774366  Contributors: Ivan Štambuk Rang matrice  Source: http://hr.php?oldid=2788200  Contributors: Baqu11. Ivo grdjan.wikipedia. MayaSimFan. 1 anonymous edits Period  Source: http://hr.org/w/index. F0ggY. Fraxinus.org/w/index. 14 anonymous edits Trigonometrija  Source: http://hr.php?oldid=2755857  Contributors: Ilija Pavlic. 1 anonymous edits Bijekcija  Source: http://hr. Trudbenik. Vhorvat. Zmaj.wikipedia. DarkoS.. F0ggY.php?oldid=2781591  Contributors: Svjetlana3 Ortodroma  Source: http://hr. Tycho Brahe. Dubravko1.wikipedia.php?oldid=2343612  Contributors: Ivan Štambuk Imaginarni broj  Source: http://hr.php?oldid=2662856  Contributors: BlackArrow. Donatus. MayaSimFan. 1 anonymous edits Geometrijski niz  Source: http://hr. Fraxinus Logaritam  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2775611  Contributors: Argo Navis. Dubravko1. Ivan Štambuk. Tycho Brahe.php?oldid=2560648  Contributors: Tupars. Raf 2. 3 anonymous edits Kosinus  Source: http://hr.

svg  Source: http://hr. 2 anonymous edits Slika:P math.org/w/index.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index. Yuval Madar.php?title=Datoteka:P_math. Ævar Arnfjörð Bjarmason Datoteka:Venn_A_intersect_B.php?title=Datoteka:ParabolicWaterTrajectory. Hobo Lifting Aroma.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:Venn_A_subset_B.php?title=Datoteka:Kompleksna-ravan.php?title=Datoteka:Expo02.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Conicas2.php?title=Datoteka:Disambig.png  License: unknown  Contributors: Original uploader was Михајло Анђелковић at sr. W!B: Datoteka:Kreis.Mori file:exp.org/w/index.org/w/index. Bolino Image:Cartesian coordinates 2D.php?title=Datoteka:Sabiranje.lifeguard.php?title=Datoteka:Graf_of_linear_equation.org/w/index.org/w/index.wikipedia.svg  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Exp_series.php?title=Datoteka:Venn_A_subset_B. Mike.vektora.5  Contributors: User:Pjacklam Image:Exp series.wikipedia. Bayo.png  Source: http://hr. Datoteka:Nullset.wikipedia.svg  Source: http://hr.org/w/index.PNG  Source: http://hr.png  Source: http://hr.5  Contributors: User:Baumst Datoteka:Elipse. Darapti Datoteka:Three by Four. Romanm.org/w/index.svg  Source: http://hr.jpg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.wikipedia.svg  Source: http://hr.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2. Jalanpalmer Slika:Common Logarithms.wikipedia.php?title=Datoteka:Wave_period.org/w/index.wikipedia. EugeneZelenko. Kontos.php?title=Datoteka:Spherical_triangle_3d_opti.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: K.org/w/index.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.png  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:oduzimanje.org/w/index.wikipedia. EugeneZelenko.php?title=Datoteka:Elipse.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Pafcu Datoteka:Cartesian-coordinate-system.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:N.php?title=Datoteka:Slope_picture.png  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: ChaosNil Datoteka:Spherical triangle 3d opti. SpeedyGonsales.png  Source: http://hr.org/w/index. Kersti Nebelsiek.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system.wikipedia File:Cycloid f.gif  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Original uploader was Paul August at en.svg  Source: http://hr. Luks.png  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Injection.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov File:Conicas2.jpg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:GuidoB Slika:Disambig.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: Sl.wikipedia.php?title=Datoteka:Exp.org/w/index.wikipedia.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.SVG  Source: http://hr.wikipedia. Teox.org/w/index.gif  Source: http://hr.wikipedia.svg  Source: http://hr.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Derbeth.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Venn_A_complement.wikipedia.php?title=Datoteka:Cycloid_f.wikipedia.gif  License: GNU Free Documentation License  Contributors: w:de:Benutzer:Karl BednarikGerman Wikipedia User Karl Bednarik Datoteka:Greatcircle Jetstream routes.wikipedia.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Image:Cos.PNG  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Marcelo Reis Slika:Qfunction.vektora.svg  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Codomain.wikipedia. Myukew.svg  Source: http://hr.org/w/index. Porao.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.org/w/index.org/w/index.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Oduzimanje.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia Later versions were uploaded by Dcoetzee at en. EugeneZelenko.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Cepheus Datoteka:Venn_B_minus_A.wikipedia.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system-with-circle.org/w/index.php?title=Datoteka:Three_by_Four.php?title=Datoteka:Bijection.org/w/index.php?title=Datoteka:Surjection.php?title=Datoteka:Sin.php?title=Datoteka:Polynomialdeg2.wikipedia.php?title=Datoteka:Quadratic_function.svg  Source: http://hr.vektora. Ricky81682. Yuval Madar Datoteka:Venn_A_union_B.php?title=Datoteka:Coord_system_CA_0.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jim.wikipedia.org/w/index.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Spindled Datoteka:Quadratic function.wikipedia.php?title=Datoteka:Common_Logarithms. Licenses and Contributors Datoteka:Venn-diagram-AB.php?title=Datoteka:Qfunction.org/w/index. EugeneZelenko. Stanmar.php?title=Datoteka:Venn-diagram-AB. Rocket000.svg  Source: http://hr.wikipedia.0  Contributors: User:Zorgit Image:KUGSPI-9_Loxodrome.org/w/index.png  Source: http://hr.org/w/index.org/w/index.png  License: Public Domain  Contributors: Andre Engels.svg  Source: http://hr.5  Contributors: Cronholm144.php?title=Datoteka:Trokut_(trigonometrija).org/w/index.svg  Source: http://hr. Gustavb Image:Coord system CA 0. Superborsuk Datoteka:Kompleksna-ravan.org/w/index.org/w/index.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Venn_A_intersect_B.Image Sources.php?title=Datoteka:Nullset.wikipedia.gif  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: EnEdC. WeFt Datoteka:Surjection.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Abnormaal.org/w/index.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User 345Kai on en. Ramac Datoteka:Bijective_composition.php?title=Datoteka:Kreis.org/w/index.SVG  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.png  License: unknown  Contributors: -vega Datoteka:Polynomialdeg2.php?title=Datoteka:Bijective_composition.gif  Source: http://hr. 1 anonymous edits Slika:ParabolicWaterTrajectory.png  Source: http://hr.org/w/index.org/w/index.wikipedia.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Datoteka:Wave period.org/w/index.wikipedia.png  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DemonDeLuxe File:Graf of linear equation.php?title=Datoteka:Cartesian_coordinates_2D. Marcelo Reis.org/w/index.wikipedia. Sl Datoteka:Codomain. Lipedia.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Greatcircle_Jetstream_routes.wikipedia.5  Contributors: Cdang.belk Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Paul August Datoteka:Venn A complement.png  Source: http://hr. Duesentrieb.wikipedia Datoteka:Matrica_hr. OsamaK Datoteka:Injection.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DarkoS.php?title=Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.svg  Source: http://hr. Manscher.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.org/w/index.wikipedia.wikipedia.wikipedia.png  Source: http://hr.wikipedia.png  License: Public Domain  Contributors: Pietros Sacanis Datoteka:Slope picture.gif  Source: http://hr.org/w/index. Licenses and Contributors 72 Image Sources.gif  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:sabiranje.vektora. Muffin.gif  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov Image:Expo02.svg  Source: http://hr. Sl Datoteka:Bijection.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Cos.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Sven Datoteka:Trokut (trigonometrija).php?title=Datoteka:Venn_A_union_B.wikipedia.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:KUGSPI-9_Loxodrome.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_B_minus_A.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: Kilom691.org/w/index.org/w/index.wikipedia.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jorge Stolfi Image:Cartesian-coordinate-system-with-circle.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:SpeedyGonsales Image:Sin.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Matrica_hr.wikipedia. Booyabazooka. User:Lakeworks .

Licencija 73 Licencija Creative Commons Attribution-Share Alike 3. org/ licenses/ by-sa/ 3. 0/ .0 Unported http:/ / creativecommons.