Čitanka broj 1

PDF generated using the open source mwlib toolkit. See http://code.pediapress.com/ for more information. PDF generated at: Mon, 21 Mar 2011 10:56:55 UTC

Contents
Articles
Treći dio
Skup Prazni skup Funkcija (matematika) Domena (matematika) Slika (matematika) Injektivna funkcija Surjektivna funkcija Bijekcija Kodomena Niz Geometrijski niz Prirodni broj Zbrajanje Nula Cijeli broj Množenje Racionalni broj Realni broj Kvadratna funkcija Eksponencijalna funkcija Logaritam Broj e 1 1 6 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 19 20 20 21 21 22 25 28 30 31 31 36 37 38 41 42 44 46

Drugi dio
Kartezijev koordinatni sustav Krivulja Ortodroma Jednadžba pravca Koeficijent smjera pravca Parabola (krivulja) Hiperbola (krivulja) Elipsa

Kružnica Promjer Luk (matematika)

48 52 53 54 54 55 56 57 58 59 60 61 65 68 69

Treći dio
Trokut Trigonometrija Sinus Kosinus Period Kompleksni broj Imaginarni broj Vektor Matrica (matematika) Jedinična matrica Rang matrice

References
Article Sources and Contributors Image Sources, Licenses and Contributors 71 72

Article Licenses
Licencija 73

vrsta: brojevi. te se stoga u većini zemalja uvodi već u osnovnoj školi. Sve skupovne operacije čuvaju svojstvo jedinstvenosti elementa u skupu.za više detalja pogledati naivna teorija skupova. redoslijed nabrajanja elemenata skupa je nebitan. Definicija Na početku svog djela Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre. različitih objekata m naše zamjedbe ili misli (koji će se zvati elementi skupa M) u cjelinu. itd. Skupovi se dogovorno označavaju velikim slovima A. Iako se ovo čini jednostavnom idejom. teorija skupova. Objekte skupa također zovemo njegovim članovima. Georg Cantor. Elementi skupa mogu biti raznih Matematički odnos između skupova se može vizualizirati Vennovim dijagramom. za razliku od slijeda ili tupla. Teorija skupova se može shvatiti kao osnova nad kojom može biti izgrađena gotovo cijela matematika. Ovaj članak predstavlja kratak i osnovni uvod u ono što matematičari zovu "intuitivna" ili "naivna" teorija . C. Teorija skupova. te kao ishodište iz kojeg gotovo cijela matematika može biti izvedena. principijelni tvorac teorije skupova.1 Treći dio Skup U matematici. . Skup. Za rigorozniji i moderniji aksiomatski pristup skupovima. je danas sveprisutni dio matematičkog obrazovanja. za razliku od multiskupa. je napisao sljedeću definiciju skupa:[1] Pod terminom skup smatramo bilo koju kolekciju M određenih. je sadržajno bogata i aktivna. Za dva skupa A i B kažemo da su jednaka i zapisujemo A = B ako imaju iste članove. Matematička disciplina koja proučava moguće skupove. B. skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih objekata smatranim cjelinom. stoljeća. ne može sadržavati više jednakih elemenata. slova abecede. pogledati aksiomatska teorija skupova. Slično. ljudi. skupovi su svejedno jedan od najvažnijih fundamentalnih koncepata u modernoj matematici. drugi skupovi itd. stvorena tek krajem 19.

11} = {11. tada to simboliziramo sa odnosu na već definirane skupove.Skup 2 Opisivanje skupova Nemaju svi skupovi precizan opis ." (Ponekad se umjesto dvotočke koristi vertikalna crta |. pošto imaju jednake članove. 11}.. odnosno . 8.. pa se skupovi svrstavaju u . 1. Slično. 11.. Na primjer. 2. prvih tisuću pozitivnih cijelih brojeva se mogu opisati simboličkom kraticom: {1. može biti opisan na sljedeći način: F={ – 4 : n je cijeli broj. za gore definirane skupove vrijedi B = D. Složeniji skupovi se ponekad opisuju različitom notacijom. 6} = {11.. na primjer: A je skup čiji su članovi prva četiri cijela broja. Na primjer. Na primjer. Na primjer. Skup također može imati nula članova.na primjer. ali • i . pri čemu specijalni simbol od tri točke (. B je skup čiji su članovi boje francuske zastave. . Za skupove sa mnogo elemenata ponekad se koristi skraćena lista. prazni se skup pokazao kao poprilično važan u matematici. Poput broja nula. skup F čiji su članovi prvih dvadeset brojeva koji su za četiri manji od kvadrata cijelog broja. Na primjer. . skup A ima četiri člana. dvotočka (:) znači "takav da". iako naizgled trivijalan. 3} D = {crvena. skup prirodnih brojeva je beskonačan. na primjer: C = {4. skup A svih trostranih kvadrata ima nula članova. Na primjer. i matematičari interpretiraju ovaj opis kao "F je skup svih brojeva oblika – 4. dok skup B ima tri člana. }.. Kaže se da su dva skupa ekvipotentna (imaju isti kardinalitet ili su jednakobrojni ili su bijektivni) ako postoji bijekcija iz jednoga skupa u drugi skup. kao i o mogućim ponavljanjima elemenata prilikom nabrajanja. plava} Dva različita opisa mogu definirati isti skup.) označava da se lista nastavlja na podrazumjevani način. vrijedi: • i (budući da je 285 = 17² − 4).neki mogu jednostavno biti proizvoljne kolekcije. Relacija ekvipotencije je relacija ekvivalencije.) Članstvo skupa Ako nešto jest ili nije element nekog pojedinačnog skupa. Skraćeni zapis A = C se koristi za izražavanje takve jednakosti. 6. takvih da je n cijeli broj u opsegu od 0 do 19 inkluzivno. Takav skup zove se prazni skup i označava simbolom ø. 4. 3. bez nekog jasno izraženog "pravila" koje kazuje koji su elementi unutar ili van skupa. gore definirani skupovi A i C su identični. i 0 ≤ n ≤ 19} U ovom opisu. 1000}. Neki skupovi mogu biti opisani riječima. bijela. Identitet skupa ne ovisi o redoslijedu nabrajanja elemenata skupa.na primjer. {6. 2. Slično se skup parnih brojeva može opisati notacijom: {2. 6. Skup također može imati beskonačan broj članova . u Kardinalnost skupa Svaki gore opisan skup ima konačan broj članova .. i stoga je A = ø.. Dogovorno se skup također može definirati eksplicitnim nabrajanjem svih elemenata između vitičastih zagrada.

ne postoji samo jedna vrsta beskonačnosti. tada se za A kaže da je podskup od B. 1. Stoga je i b ≠ 0}.}. . -1.b .}. Međutim. = {1. označava skup svih prirodnih brojeva. Jedan od njih je već spomenuti prazni skup. Svaki od ovih skupova brojeva je beskonačan. Neki od ostalih su: • • • • označava skup svih prostih brojeva. kao što su • je skup svih kompleksnih brojeva. skup svih pravih i nepravih razlomaka). negativnih ili nule). također. 1... 2. • i = { : a.. u nekoj literaturi ovi se simboli čitaju isto kao za prave podskupove i nadskupove. 3. • • Prazni skup je podskup svakog skupa i svaki skup je sam svoj podskup: • • Posebni skupovi Neki istaknuti skupovi imaju izuzetnu matematičku važnosti i toliko se često koriste da su dobili posebna imena i notaciju. Stoga je = {. . 2. (A je . te se stoga češto preferira korištenje eksplicitnijih simbola i (B je pravi nadskup od A). 3. Ovaj skup uključuje sve racionalne i iracionalne brojeve (tj. 2.klasa kojoj pripada skup S zove se kardinalni broj skupa S i oznčava se sa ili card S ili #S. Drugim riječima. tada se za A kaže da je pravi podskup skupa B. .. 3 Podskup Ako je svaki član skupa A također član skupa B.. iako se prosti mogu zapisati u obliku razlomka. A je podskup od B Primjeri: • Skup svih žena je pravi podskup skupa svih ljudi. brojeve koji se ne i √2). -2. označava skup svih cijelih brojeva (bilo pozitivnih... Za skup koji je ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom prirodnih brojeva kažemo da je prebrojivo beskonačan (kraće prebrojiv). Ako je A podskup i nije jednak skupu B. ili rjeđe = {0. Svi cijeli brojevi su u ovom skupu pošto se svaki cijeli broj a može izraziti kao razlomak . a "veći" skupovi su neprebrojivo beskonačni (kraće neprebrojivi).Skup disjunktne klase . Međutim. 0. je skup svih realnih brojeva. B uključuje A ili B sadrži A. označava skup svih racionalnih brojeva (tj. piše se A je sadržan u B. Na primjer. te izgovara što se čita kao B je nadskup od A. . premda vrijedi brojevi općenito koriste manje od ostalih skupova izvan teorije brojeva i srodnih disciplina. Može se.}. ... zapisati Relacija između skupova uspostavljenu sa pravi podskup od B) ili i i zove se inkluzija. zapisuje s .

green} ∩ {crvena. zelena} • {1. bijela} = {1. Unija skupova A i B Primjeri: • {1. Presjek skupova A i B. bijela. 2} Neka osnovna svojstva unije: • • • • A U B   =   B U A A  je podskup skupa  A U B A U A   =  A A U ø   =  A Presjek Novi se skup također može konstruirati određivanjem "zajedničkih" elemenata obaju skupova. 2} U {1. 4 neparni. 2} ∩ {1. djeljivi 4. bijela. Ako je A ∩ B  =  ø. skupovi . 2. i . Presjek skupova A i B Primjer: • {1. 2. itd. 2. 2} U {crvena. zelena} = {1. na primjer. 2} = {1. 2} ∩ {crvena. Dva se skupa mogu "zbrojiti". označen sa A ∩ B. crvena. zelena} U {crvena. kao i skup svih prirodnih brojeva koji su parni. 2} Neka osnovna svojstva presjeka: • A ∩ B   =   B ∩ A . crvena. Primjeri neprebrojivo beskonačnih skupova su Unija Postoji nekoliko načina za konstruiranje novih skupova od već postojećih. bijela} • {1. zelena} = {zelena} • {1. bijela} = ø • {1. bijela. tada za A i B kažemo da su disjunktni. 2. djeljivi s 3. označena sa A U B. je skup svih elemenata koji su članovi i skupa A i skupa B. je skup svih elemenata koji su članovi ili skupa A ili skupa B. 2} = {1. Unija skupova A i B.Skup Prebrojivo beskonačni skupovi su.

2} {1. Relativni komplement skupa A u skupu B (još se koristi i naziv skupovna razlika skupova B i A). je skup svih elemenata koji su članovi skupa B. zelena} = {1. 2} {1. zelena} − {crvena. Neka osnovna svojstva komplementa: • • • • • A U A′ = U A ∩ A′ = ø (A′ )′ = A A − A = ø A − B = A ∩ B′ . ili ekvivalentno. U određenim postavkama. P skup parnih brojeva. Relativni komplement skupa A u skupu B Komplement skupa A u skupu U Primjeri: • • • • {1. ali nisu članovi skupa A. 2} = ø Ako je U skup svih cijelih brojeva.3} . označeno sa B − A. 2. U − A zove se apsolutni komplement ili jednostavno komplement skupa A.Skup • A ∩ B  je podskup skupa  A • A ∩ A   =   A • A ∩ ø   =   ø 5 Komplementi Dva se skupa također mogu "oduzeti".takva operacija nema učinka. P′ = N. (ili B \ A). poput micanja elementa zelena iz skupa {1. 2} − {crvena. AC ili .2. a N skup svih neparnih brojeva. svi skupovi koji se promatraju. U takvim slučajevima. tada komplement skupa P u U iznosi N. Potrebno je uočiti da je valjana operacija "oduzimanja" članova koji nisu u skupu. bijela} = {1. i označava s A′. 2} − {1. smatraju se podskupovima nekog danog univerzalnog skupa U. bijela.

Notacija Prazni se skup označava jednim od simbola " " ili " ". iz kojeg se grade svi konačni skupovi. Leeds. 1991.J. England: Butterworth Heinemann (1991) ISBN 0-340-54440-6 Prazni skup U matematici. N. [1]).J. N. Princeton. p. Paul R. presjek skupa A i praznog skupa je prazni skup: Prazni skup je skup koji ne sadrži elemente. Razna općenita svojstva skupova su trivijalno istinita za prazni skup. i uvedenim od strane grupe Bourbaki (specifično André Weil] 1939. Fields and Groups. njegova kardinalnost) jest nula . Set Theory and Logic.Skup 6 Bilješke [1] Allenby.: Van Nostrand (1960) ISBN 0-387-90092-6 • Stoll. unija skupa A i praznog skupa jest A: ∀A: A ∪ ∅ = A • Za svaki skup A.T. Druga uobičajena notacija za prazni skup jest "{}". prazni skup je podskup od A: ∀A: ∅ ⊆ A • Za svaki skup A. Rings. R.Y.: Dover Publications (1979) ISBN 0-486-63829-4 • Allenby.. specifično u teoriji skupova.prazni je skup konačan: |∅| = 0 • Za svako svojstvo: • za svaki element skupa ∅ svojstvo je zadovoljeno (trivijalno istinito) • ne postoji element skupa ∅ za koji je svojstvo zadovoljeno • Obratom ove tvrdnje slijedi: ako su. Svojstva • Za svaki skup A. sljedeće dvije tvrdnje zadovoljene: • za svaki element skupa V svojstvo je zadovoljeno . prazni skup je jedinstveni skup koji ne sadrži nijedan element. Naive Set Theory. za neko svojstvo. izvedenim iz slova Ø danske i norveške abecede. Robert R. Kartezijev produkt skupa A i praznog skupa je prazni skup: ∀A: A × ∅ = ∅ • Jedini podskup praznog skupa jest sam prazni skup: ∀A: A ⊆ ∅ ⇒ A = ∅ • Broj elemenata praznog skupa (tj.B. U aksiomatskoj teoriji skupova se njegovo postojanje postulira aksiomom praznog skupa. 1 Izvori • Halmos. Mineola.. ∀A: A ∩ ∅ = ∅ • Za svaki skup A.

Kad ga promatramo kao podskup proširenih realnih brojeva koje dobijemo dodavanjem dva "broja" ili "točke" normalnom skupu realnih brojeva. Korisno je predočiti si prazni skup kao vreću koja može sadržavati neke stvari . Okruženje praznog skupa je prazno.u teoriji skupova.on je skup koji sadrži ništa. ne postoji element skupa {} koji nije u A. ako je A skup. kad ga promatramo kao podskup bilo kojeg uređenog skupa. prazni skup je podskup bilo kojeg skupa A. Po definiciji podskupa. Jedinstvenost praznog skupa slijedi iz aksioma rasprostranjenosti. pošto prazni skup nema elemenata. Smatran podskupom brojevne crte (ili općenitije bilo kojeg topološkog prostora). Operacije na praznom skupu Operacije obavljene na praznom skupu (kao skup stvari nad kojima se operira) mogu također zbunjivati. kada ga smatramo podskupom realnih brojeva. dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente. uočavamo da je nula neutralni element operacije zbrajanja. rezultat ovih operacija više govori o operaciji u pitanju nego o praznom skupu.a istovremeno za svaku svoju točku (kojih također nema) postoji otvoreno okruženje u praznom skupu. Ovo poimanje često uzrokuje nedoumice kod onih koji se prvi put susreću sa pojmom praznog skupa. negativnu beskonačnost označenu simbolom za koju definiramo da je manja od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. te pozitivnu beskonačnost označenu simbolom koju definiramo da je veća od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. Na primjer. bilo koji član skupa će biti gornja i donja međa za prazni skup. koristeći separacijsku shemu aksioma.ona je trivijalno istinita. (Takve operacije zovemo nularne operacije. Ako ne bi bilo istinito da je svaki element skupa {} u skupu A.Prazni skup • ne postoji element V za kojeg je svojstvo zadovoljeno tada V = ∅ U matematici je termin prazan skup nedvosmislen u uporabi . Ovo se čini čudno. te je skup stoga zatvoren . Međe Budući da prazni skup nema članova. prazni skup je kompaktan činjenicom da je svaki konačni skup kompaktan. Na primjer. što vodi do zaključka da je svaki element skupa {} u skupu A. prazni je skup istovremeno i otvoren i zatvoren. Svaka tvrdnja koja započinje sa "za svaki element skupa {}" ne tvrdi ništa novo . Sve njegove granice (kojih nema) su u praznom skupu.vreća može biti prazna. i postavlja se pitanje kakvu razliku čine operacije njihova zbrajanja i množenja (pošto oni ni ne postoje)? U konačnici. te je stoga i otvoren. te stoga može biti samo jedan skup bez elemenata. ali produkt svih elemenata praznog skupa je jedan. tada separacijska shema aksioma dopušta konstrukciju skupa B = {x in A | x ≠ x}. Svaki aksiom koji tvrdi postojanje nekog skupa će implicirati aksiom praznog skupa. svaki realni broj je i gornja i donja međa praznog skupa. suma svih elemenata praznog skupa je nula. Ovo se često parafrazira kao "sve je istina nad elementima praznog skupa". Budući da uopće ne postoje elementi skupa {}. Štoviše. koji se može definirati da bude prazni skup. dok je jedan neutralni element operacije množenja. tada vrijedi: za . budući da svaki element x skupa {} pripada skupu A. Aksiomatska teorija skupova U aksiomatskoj teoriji skupova poznatoj i kao Zermelo-Fraenkelova teorija skupova. sa svojim uobičajenim uređenjem predstavljenim realnom brojevnom crtom. Ovo je poznato kao "očuvanje nularnih unija". te da je {} podskup skupa A.) Na primjer. 7 Uobičajeni problemi Prazni skup nije isto što i ništa . a taj skup jest nešto. tada bi morao postojati barem jedan element skupa {} koji nije prisutan u A. postojanje praznog skupa je osigurano aksiomom praznog skupa. Na primjer. ali vreća zasigurno sama po sebi postoji.

References [1] http:/ / members. Teorija kategorija Ako je A skup. prazni skup je jedinstven inicijalni objekt kategorije skupova i funkcija. dok je pozitivna beskonačnost neutralni element za minimum i infimum. com/ jeff570/ set. prazna funkcija.Prazni skup 8 i To jest. Prazni skup i nula Već je spomenuto da prazni skup ima nula elemenata. aol. tada postoji točno jedna funkcija f iz {} u A. ili da je njegova kardinalnost jednaka nula. nula je definirana kao prazni skup. Kao rezultat toga. dok je najveća donja međa (inf ili infimum) pozitivna beskonačnost. html . Veza između ova dva koncepta ide i dalje: u standardnoj definiciji prirodnih brojeva preko skupova. Prazni se skup može pretvoriti u topološki prostor na samo jedan način (definiranjem da je prazni skup otvoren) ovaj prazni topološki prostor je jedinstven inicijalni objekt u kategoriji topoloških prostora sa kontinuiranim (neprekinutim) preslikavanjima. Po analogiji sa gornjim. slijedi da je u domeni proširenih realnih brojeva negativna beskonačnost neutralni element za operatore maksimuma i supremuma. najmanja gornja međa (sup ili supremum) praznog skupa je negativna beskonačnost.

. imaju jednake domene. Primjer bijekcije je identiteta. Element domene koja sadrži skupove . 1. dok je skrati ). ali neka od važnijih su injektivnost. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo surjektivnosti i da je surjektivna. pišemo pravilo po kojem funkcija djeluje. Definicija Funkcija ili preslikavanje je uređena trojka po kojem se svakom elementu Skup funkcije . za svaki element kodomene ima neki iz domene koji se u njega preslikava. Injekcija ili 1-1 preslikavanje je funkcija takva da ne postoje dva različita elementa domene koja se preslikavaju u isti element kodomene.Funkcija (matematika) 9 Funkcija (matematika) Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje elemenata iz jednog skupa (domena) u drugi (kodomena). . pišemo . Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo injektivnosti i da je injektivna. Matematički zapis: Drugim riječima. . 2. pa su svi elementi . Znači. . Surjekcija ili preslikavanje na je funkcija čija slika je jednaka cijeloj kodomeni kodomene "iskorišteni". Želimo li istaknuti skupove na kojima funkcija izvršava pridruživanje. Bijekcija ili 1 na 1 korespondencija ili obostrano jednoznačno preslikavanje je funkcija koja je injektivna i surjektivna. Pri tome preslikavanje mora biti jedinstveno. što zapisujemo sa . a skup . odnosno funkcija definirana s . Slika funkcije f je skup elemenata iz kodomene na koje se preslikava neki element domene. svaki član domene se preslikava u točno jedan član kodomene. tj. a element kodomene varijabla funkcije . imaju jednako pravilo preslikavanja tj. Matematički zapisujemo. Kažemo još da je funkcija bijektivna i da ima svojstvo bijektivnosti. imaju jednako pravilo pridruživanja (kada se kod . tj. Želimo li istaknuti Jednakost funkcija Funkcije i su jednake. ako vrijedi: . je zavisna pridružuje jedinstveni element je nezavisna varijabla ili argument funkcije tako da je se naziva područje definicije ili domena funkcije područje vrijednosti ili kodomena . i neko pravilo . surjektivnost i bijektivnost. iako funkcije razlomak dobijemo i ) one nisu jednake jer nemaju istu domenu ( Klasifikacija funkcija Funkcija može imati mnogo svojstava. ili ekvivalentnu tvrdnju .

uobičajeno je da se X1 naziva domena ili područje definicije i X2 kodomena ili područje vrijednosti. funkcija f definirana sa f(x) = 1/x nema definiranu vrijednost za f(0).Funkcija (matematika) 10 Graf funkcije Graf funkcije Graf funkcije skup jest skup točaka ravnine za koje vrijedi . tada je f definirana za sve realne brojeve i možemo odabrati R kao njenu domenu. ili se "rupa" eksplicitno popuni definiranjem f(0). se piše kao g |S : S → B. for x ≠ 0 f(0) = 0. U ovakvim slučajevima. Dobro definirana funkcija mora preslikavati svaki element domene u element svoje kodomene. Ako proširimo definiciju f na f(x) = 1/x. Restrikcija funkcije g : A → B na S. Slika funkcije f je skup svih stvarnih izlaza {f(x) : x je u domeni}. Nad bilo kojom funkcijom se može napraviti restrikcija na podskup svoje domene. . a skup svih mogućih izlaznih vrijednosti Y kodomenom. Domena funkcije Za danu funkciju f:X→Y. skup X svih ulaznih vrijednosti zovemo domenom funkcije f. to je Domena (matematika) U matematici. te čine krivulju. pri čemu jeS ⊆ A. Formalnije. domena k-mjesne relacije L ⊆ X1 × … × Xk je jedan od skupova Xj. Stoga. Na primjer. Ponekad se kodomena netočno zove slikom prilikom nerazlikovanja između stvarnih i mogućih vrijednosti. 1 ≤ j ≤ k. skup R realnih brojeva ne može biti njena domena. U specijalnim slučajevima za k = 2 i L ⊆ X1 × X2 je funkcija L : X1 → X2. funkcija je ili definirana na R\{0}.

Domena (matematika) 11 Domena parcijalne funkcije Postoje dva različita značenja u trenutnoj matematičkoj uporabi u svezi notacije domene parcijalne funkcije. uključujući teoretičare rekurzije. smatraju da je domena parcijalne funkcije f:X→Y jednaka X. koristi termin "domena funkcije f" za skup svih vrijednosti x takvih da je definirano f(x). umjesto sa funkcijama barata se sa morfizmima. ali i ne mora obuhvatiti cijelu kodomenu . Funkciju čija je slika jednaka kodomeni zovemo surjekcija ili preslikavanje na. a slika je tada podskup toga skupa. Ponekad se neprecizno za kodomenu uzima slika funkcije. tj. notacija restrikcije morfizma na podskup svoje domene mora biti modificirana. Domena bilo kojeg morfizma je stoga objekt iz kojeg strelica započinje. Većina matematičara. interval [0. Češće (i preciznije) je kodomena neki standardni skup. neovisno o tome postoji li f(x) za sve x u X. uvođenjem koncepta podobjekta.mogu postojati elementi kodomene koji nisu elementi slike (vidi primjere niže). Slika (matematika) U matematici. slika od je definirana kao skup Slika od f se ponekad označava i sa ran(f). Slika je podskup kodomene. slika funkcije je skup svih izlaznih vrijednosti koje funkcija poprima. mnoge ideje o domenama iz teorije skupova moraju biti ili napuštene.∞): Neka je sad g funkcija nad realnim brojevima: definirana sa . domena je otvoreni povezani podskup skupa kompleksnih brojeva. koji su jednostavno strelice iz jednog u drugi objekt. ili preformulirane nešto apstraktnije. Sliku ne treba brkati sa kodomenom B. Primjeri Neka je f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f je R. Na primjer. Teorija kategorija U teoriji kategorija. Ovako gledano. koji može. Neki (osobito teoretičari kategorija). Kompleksna analiza U kompleksnoj analizi. Formalna definicija Za danu funkciju . poput npr. i stoga je slika funkcije ustvari skup R+—skup nenegativnih realnih brojeva. i f poprima sve nenegativne vrijednosti ali nikad ne poprima negativne vrijednosti. realnih ili kompleksnih brojeva.

g je preslikavanje na R. Injektivna funkcija Na slici vidimo da su se svi elementi iz X preslikali u različite elemente u Y Za funkciju kažemo da je injektivna funkcija ili samo injekcija ako ne postoje dva različita elementa domene.Slika (matematika) U ovom je slučaju slika funkcije g jednaka svojoj kodomeni R. a koji se preslikavaju u neki isti element iz kodomene. što je ekvivalentno tvrdnji: je injektivna ako vrijedi: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. org/ wiki/ :Injektivna . Zapisano simboličkom logikom. funkcija Dopunite ga Wikipedije. [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. wikipedia. To znači da se svi elementi iz domene preslikavaju u međusobno različite elemente iz kodomene (funkcija ne "lijepi" različite elemente u isti). pošto za svaki realni broj y vrijedi: 12 Drugim riječima.

takav da . To znači da za svaki član kodomene funkcije postoji barem neki član iz domene funkcije koji se preslikava u njega.Surjektivna funkcija 13 Surjektivna funkcija Za funkciju kažemo da je surjektivna ili surjekcija ako je slika funkcije jednaka kodomeni funkcije. wikipedia. funkcija Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. org/ wiki/ :Surjektivna . Na slici vidimo da su svi elementi u Y "pogođeni" nekim elementom iz X References [1] http:/ / en. Zapisano simboličkom logikom. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.

za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svako y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x) = y. . Drugim riječima. s obzirom da ga neki autori shvaćaju u smislu 1-1 korespondencija. Slijedi da skupovi imaju isti kardinalni broj Izvori [1] (Bilješka: uporaba pojma "1-1" za opis injektivne funkcije može biti problematično. Valja uočiti da 1-1 funkcija nekim autorima znači 1-1 korespondencija (tj. permutacijske grupe. U tom je slučaju f −1 također i Z je bijekcija. Kompozicija g o f dvaju bijekcija f X Yig Y −1 funkcija. neka se promotri funkcija sumraz koja svakom paru (x. x − y). tj. bijektivna funkcija Bijekcija komponirana od injekcije i surjekcije. Skup svih bijekcija iz Y u Y se označava kao X Y. i 1-1 (injekcija) i na (surjekcija)[1] Na primjer. funkcija sljedbenika sljed. Bijektivne funkcije imaju fundamentalnu ulogu u mnogim područjima matematike. Bijektivna se funkcija još zove bijekcija ili obostrano jednoznačno preslikavanje ili permutacija. bijekcija). poput definicije izomorfizma (i srodnih koncepata poput homeomorfizma i difeomorfizma). ako je kompozicija g o f dvaju funkcija bijektivna.Bijekcija 14 Bijekcija U matematici. definirana na skupu cijelih brojeva u .y) realnih brojeva pridjeljuje par sumraz(x. Bijektivna funkcija. Inverz od g o f je (g o f)−1 = (f −1) o (g−1). Potonji se termin češće koristi kad je X = Y.y) = (x + y. Relacija f iz X u Y je bijektivna funkcija ako i samo ako postoji druga relacija g iz Y u X takva da je g o f identiteta na X. i mnogim drugim. i f o g je identiteta na Y. tako da svakom cijelom broju x pridjeljuje cijeli broj sljed(x) = x + 1. f je bijektivna je 1-1 korespondencija između tih skupova. projektivne ravnine. tj. a drugim autorima injekcija. Za drugi primjer. S druge strane. možemo samo reći da je f injektivna i g surjektivna. Kompozicija i inverzi Funkcija f je bijektivna ako i samo ako je njezina inverzna relacija f bijekcija.

Ovo je važan zaključak. wikipedia. Ali bi slika (skup brojeva dobiven množenjem udesno svakog vektor-stupca matrice duljine n) mogla biti znatno manja. Domena funkcije f je skup X. Iz ovih definicija slijedi da je slika funkcije f uvijek podskup kodomene od f. one nisu. Na primjer. Slika funkcije f je skup f(X) definiran s {f(x) : x ∈ X}. Drugi primjer: neka je funkcija f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f jest R. kodomena i slika funkcije (ima m redaka i n stupaca).Bijekcija 15 Vidjeti također • • • • • injekcija izomorfizam permutacija simetrična grupa surjekcija Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. interval [0. . te je stoga slika u biti skup R0+—nenegativnih realnih brojeva. Kodomena U matematici. pretpostavimo da imamo definiranu drugu funkciju. org/ wiki/ :Bijekcija) prema pravilima Wikipedije. kodomena ili područje vrijednosti funkcije f : X → Y je skup Y. Dopunite ga (http:/ / en. Primjer Zorni prikaz razlike između kodomene i slike se može pronaći razmatranjem matrice linearne transformacije. Dimenzija rezultirajućeg vektora je m. ali očito f(x) nikad ne poprima negativne vrijednosti. ako matrica sadrži samo nule.∞): Funkcija g je mogla biti definirana i na sljedeći način: Iako f i g imaju isti krajnji učinak na dani broj. pošto imaju različite kodomene. Da bismo pobliže vidjeli zašto. tada je bez obzira na veličinu njena slika samo vektor 0. s obzirom da je dovoljno promijeniti samo jedan broj u matrici da njena slika ne bude nula. u modernom shvaćanju. Dogovorno je domena linearne transformacije asocirane sa matricom a kodomena . jednake funkcije. pri čemu je matrica tipa Domena. tj.

koja od ovih kompozicija ima smisla? Ispostavlja se da je prva ta koje nema smisla. Primjer za takvu funkciju je: Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup (kodomena je skup ). skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}. Matematička definicija niza Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju zovemo niz u skupu S.. Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog). Broju jedan je pridružen 1. niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu. . a nazivnik su prirodni brojevi. označava sa ili samo ili . a u drugom {"Dani u tjednu"}. Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. . Niz se. Primjeri Članovi niza zadanog sa izgledaju ovako: Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan. i u formalnom bi se radu trebala izbjegavati. Postavlja se pitanje. drugi dan.. a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). : 16 Niz Općenito. Ovakva je situacija nejasna. tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg). pošto drugi korijen nije definiran za negativne brojeve! Sad imamo moguću kontradikciju. i tako dalje. Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan..Kodomena Moramo definirati domenu te funkcije kao . Pretpostavimo da ne znamo koja je slika funkcije f . broju dva 1/2. U prvom našem primjeru. Sada definirajmo kompozicije . Kodomena može utjecati na surjektivnost funkcije . Kompozicija funkcija stoga zahtijeva po definiciji da kodomena (ne slika. Zato kažemo da je npr. Kodomena ne utječe na injektivnost funkcije.samo znamo da može poprimiti vrijednosti iz . umjesto uobičajene notacije . Dakle.). g je surjekcija dok f to nije. To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa pridružili po jednog učenika. Ali tad dolazi do problema. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan. 1/16 šesnaesti član niza. broju tri 1/3.u našem primjeru. Sama funkcija može biti definirana sa više od jednog pravila. koja je pak posljedica funkcije i stoga neodređena na razini kompozicije) funkcije na desnoj strani bude jednaka domeni funkcije na lijevoj strani. niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva. a kodomena neki skup S.

References [1] http:/ / en. Taj broj označavamo sa q i nazivamo ga kvocijentom.Niz Članovi ovog niza izgledaju ovako: 17 Važni nizovi Posebno su važni aritmetički niz i geometrijski niz. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. org/ wiki/ :Geometrijski . niz Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. wikipedia. Opći član niza koji ima beskonačno elemenata: Formula za zbroj konačno mnogo članova: Ime geometrijskog niza govori da je svaki član (osim prvog) geometrijska sredina dvaju susjednih članova. a računamo ga pomoću formule Da bi formirali geometrijski niz moramo poznavati a1 i q. Geometrijski niz Geometrijski niz je niz brojeva kod kojeg je količnik svakog člana i člana ispred njega uvijek stalan broj.

prema talijanskom matematičaru G..}.. ne-negativne cijele brojeve {0. Eksperimentalno možemo reći: I    II    nije prazan skup. ako vrijede ovi uvjeti Aksiom B: Postoji barem jedan element u Aksiom C: Ako je s(m)=s(n) za m. 3. . . a njegovi su elementi prirodni brojevi. . . Peanu (1858-1931). 2. onda je m=n. zove se skup prirodnih brojeva. onda je skup svih prirodnih brojeva manjih od n konačan.. Skup prirodnih brojeva u matematici označavamo velikim slovom N. i ako vrijedi: 1. takav da je s(n) . a u slučaju da skup sadrži nulu. 2.} ili..Prirodni broj 18 Prirodni broj Prirodnim brojevima zovemo pozitivne cijele brojeve {1. označavamo ga i s indeksom 0: N0. 1. je uređen skup.n Aksiom D: Ako je M podskup od (I)  1 (II)  ( onda je M= M ) (n M s(n) M) Navedeni aksiomi poznati su pod imenom Peanovi aksiomi skupa prirodnih brojeva. nema maksimalnog (najvećeg) elementa. označimo ga sa 1. . . III   Ako je n IV   Skup Definicija Neprazni skup (aksiomi): Aksiom A: Postoji funkcija  s  sa u . ponekad.

ovisno o definiciji dopunjuje i skup prirodnih brojeva. kao predmet aritmetike se je razvio tek nakon izuma ništice. možemo slobodno zamijeniti mjesta pribrojnika. a rezultat zbrajanja se neće promijeniti. kojom saznajemo informaciju kad dvije ili više veličina (brojeva) skupimo zajedno. no i tekućine utočene i istočene iz spremnika. Podrijetlo pojma Naziv dolazi od latinske riječi nullus (="niti jedan". "ništa"). koliko ih sveukupno ima. ovčice u snu ili ljude na plaži (sve su to cijeli brojevi). Pri zbrajanju je neutralni element. Zbrajati možemo jabuke. i s time razvitak suvremene matematike. tj. tj. što znači da je 1 + 2 = 2 + 1. Nula je parni broj. Zbrajanje je komutativno. Zbroj članova nekog niza zovemo red. kruške. jer vrijedi ( 1 + 2 ) + 3 = 1 + ( 2 + 3 ) Kod zbrajanja članova nekog niza koristi se veliko grčko slovo sigma: što znači da zbrajamo prvih n članova niza. lubenice. Brojeve koje zbrajamo nazivamo pribrojnici. Povijest Znamenka »0« (ništica) omogućila je nastanak dekadskog brojevnog sustava. Zbrajanje je i asocijativno. Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan. . Razumijevanje prirode nule kao broja.Zbrajanje 19 Zbrajanje Zbrajanje je osnovna aritmetička operacija. od x1 do xn. težine razne hrane i neprehrambenih artikala (decimalni brojevi). 1 + 2 = 3. npr. Budući da je broj nula kardinalnost praznog skupa. U skupu cijelih brojeva nula slijedi minus jedan i prethodnik je broja jedan. Matematički zbrajanje predstavljamo znakom plus +.

skup koji uključuje prirodne brojeve.1. jer kad tri puta zbrojimo 4 sa samim sobom dobijemo dvanaest: 3 × 4 = 12.-2. tj. distributivnost množenje je distributivno prema zbrajanju x·(y + z) = x·y + x·z.b.. ne postoji broj c brojevima čine skup cijelih brojeva.Cijeli broj 20 Cijeli broj Cijelim brojevima zovemo skup brojeva {0.2. Množenje Množenje cijelih brojeva je aritmetička operacija višestrukog zbrajanja broja sa samim sobom. Zato se uvode negativni cijeli brojevi i 0. koji zajedno sa prirodnim je ekvipotentan skupu (postoji bijekcija između tih skupova - a-b=c i a<b . četiri pomnoženo s tri je dvanaest. množenje u tim skupovima ispunjava sljedeća svojstva): komutativnost množenik i množitelj mogu zamijeniti mjesta bez promjene umnoška x · y = y · x.}.c često ne možemo izvršiti operaciju oduzimanja. Skup skupovi koji imaju jednako mnogo elemenata). dvanaest točaka prikazano je kao tri reda po četiri točke (ili 4 stupca po 3 točke) Svojstva množenja Za cijele brojeve. Naime ako je .-1. Na primjer. . asocijativnost redosljed množenja nije bitan (x · y)·z = x·(y · z).. Skup cijelih brojeva u matematici označavamo velikim slovom Z.. realne i kompleksne brojeve množenje posjeduje sljedeća svojstva (tj. racionalne. nulu i negativne cijele brojeve. a matematičkom notacijom to izgleda ovako: U skupu prirodnih brojeva a.

razmjer) je broj nastao dijeljenjem dva cijela broja. 1/3 = 0. 555:333. te distributivnost množenja prema zbrajanju. a/b. n  . Ako su a. prekrivaju čitav brojevni pravac. Računske operacije na skupu su definirane kao i za ostale skupove . c brojevi iz skupa cijelih brojeva Skup racionalnih brojeva }. postoji beskonačno realnih brojeva.. tj. Realni broj Skup realnih brojeva . gdje je a brojnik a b nazivnik (cijeli broj različit od 0) ili u obliku decimalnoga broja npr. • Elementi skupa . Može se napisati u obliku razlomka. 1/2 = 0. odnosno  = {m/n : m . • Skup • Skup je gust.3333333333.5. npr. 1:2. x . (ratio . za realne brojeve vrijede svojstva asocijativnosti i komunikativnosti zbrajanja i množenja.Racionalni broj 21 Racionalni broj Racionalni broj lat. i je unija skupa racionalnih brojeva i skupa iracionalnih brojeva. skup racionalnih brojeva je gust (između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). odnosno između svaka dva različita realna broja je neprebrojiv.omjer. Dok su skupovi prirodnih i cijelih je skup svih klasa ekvivalencije na skupu brojeva diskretni. Skup racionalnih brojeva uveden je zato što operacija dijeljenja nije uvijek moguća na skupu cijelih brojeva a je djeljivo sa b ako postoji cijeli broj c takav da je a = b × c. 1:3. b..

O kodomeni funkcije govorimo često kao i o skupu vrijednosti funkcije. a o funkciji kao o procesu pridruživanja gdje se svakom elementu iz domene funkcije pridružuje jedan i samo jedan odgovarajući element iz kodomene funkcije.\! te u nekom konkretnom slučaju može imati na primjer oblik gdje je grafički prikaz takve funkcije u koordinatnom sustavu prikazan na priloženoj slici (gore desno). podrazumijeva ovisnost jedne veličine o drugoj.Kvadratna funkcija 22 Kvadratna funkcija Matematička funkcija y=f(x). Uobičajeno je govoriti i o preslikavanju elemenata iz domene funkcije u kodomenu funkcije.x . pojednostavljeno. Karakteristične vrijednosti kvadratne funkcije Kvadratna funkcija se najčešće zapisuje u obliku f(x) = x^2 . .2\. Pri tome razlikujemo slobodnu veličinu ili nezavisnu varijablu x koja poprima vrijednosti iz skupa domene funkcije (skupa elemenata vrijednosti varijable za koje je funkcija definirana) i zavisnu varijablu y koja poprima vrijednosti iz skupa kodomene funkcije. Postoje brojne vrste funkcija. gdje su jedne od njih polinomne funkcije gdje je funkcija y=f(x) izražena u obliku polinoma određenog stupnja a kvadratna funkcija je polinomna funkcija gdje je najveća potencija n=2.

Tjeme grafa funkcije U primjeru datu kvadratnu funkciju možemo razmatrati i kao parabolu osnovnog oblika no pomaknutu iz središta koordinatnog sustava. . nultočke grafa funkcije za koje funkcija poprima vrijednost nula. razmatrajući funkciju na prvi pogled je vidljivo da se ona može prikazati u obliku umnoška dva binomna člana kao gdje će očito vrijednost funkcije biti jednaka nuli za i . odn. odn. x-os koordinatnog sustava. No. međutim. nultočke grafa funkcije možemo naći neposredno iz same funkcije.25 te govorimo o grafu funkcije čije je tjeme "pomaknuto" izvan središta koordinatnog sustava. Naime. već će se rješenja nalaziti u domeni kompleksnih brojeva. Iz funkcije zadane sa može se naći redom odakle slijedi da su koordinate tjemena T grafa funkcije određene koordinatama x=0. U jednostavnijim slučajevima nulišta funkcije. tada će nulišta funkcije biti realni brojevi jer su i rješenja kvadratne jednadžbe realna.Kvadratna funkcija 23 Nulišta funkcije U analizi osobina neke funkcije uobičajeno je najprije naći nulišta funkcije. U prikazanom slučaju to vodi rješavanju kvadratne jednadžbe rješenja koje su : Točke i predstavljaju zato nultočke grafa funkcije . gdje je p poluparametar parabole. ukoliko graf funkcije ne siječe x-os tada niti odgovarajuća kvadratna jednadžba neće imati realna rješenja. odn. Ukoliko graf funkcije zaista siječe apscisu.5 i y=-2.

a to je upravo x koordinata tjemena parabole u grafu.Kvadratna funkcija 24 Ekstremi kvadratne funkcije Kvadratna funkcija ima jedan ekstrem. naravno. odn. Diferencirajući funkciju nalazimo da je odakle slijedi da je Ekstrem funkcije postoji za dy/dx=0 što vrijedi za x=1/2. odnosno što predstavlja neposrednu vezu poluparametra parabole p i vodećeg člana a polinoma kvadratne funkcije. Valja samo ustanoviti vezu između odgovarajućih članova polinoma kvadratne funkcije te poluparametra p parabole. minimum ili maksimum funkcije. očito se zaista radi o minimumu funkcije što se evidentno vidi i iz grafa funkcije. Konačno. a uz zadržavanje svih odgovarajućih ekvivalentnih odnosa. . Za funkciju to će biti minimum funkcije (a>0) koji se na grafu funkcije nalazi u točki gdje je smješteno tjeme funkcije T. b i c poprimiti neke druge vrijednosti. članovi a. Kako je. Parabola i kvadratna funkcija Parabola je kao krivulja de facto graf kvadratne funkcije. Paraboli s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava i osnosimetričnoj u odnosu na y-os koordinatnog sustava odgovara tjemena jednadžba oblika odakle slijedi da je Uspoređujući parabolu s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava kao grafa odgovarajuće kvadratne funkcije nalazimo da je gdje je evidentno . Do odgovarajuće sličnih odnosa može se doći i razmatranjem parabole. druga derivacija za svaki x veća od nule. Ekstrem funkcije može se naći i na drugi način. valja napomenuti da paraboli definiranoj tjemenom jednadžbom odgovara inverzna kvadratna funkcija oblika gdje će sada. nadalje. a ovisno o predznaku vodećeg člana funkcije. odgovarajućeg grafa kvadratne funkcije s pomaknutim tjemenom izvan središta koordinatnog sustava.

gdje se brzina rasta povećava kako raste x. Zagreb. ali joj se asimptotski približava kako x teži prema sve manjim negativnim vrijednostima. 2006. Funkcija y = ex je definirana unutar cijelog skupa realnih brojeva. "Matematika 2".. Zagreb. međutim. Eksponencijalna funkcija U matematici eksponencijalna funkcija je funkcija y = ex gdje je broj e prirodna konstanta i baza prirodnih logritama. Školska knjiga. Pavković B. • Antoliš S. vrlo često nalazimo u prirodi u različitim fizikalnim sustavima jer je. Mladinić P.Kvadratna funkcija 25 Značaj kvadratne funkcije Razmatranje svojstava kvadratne funkcije često je na neki način uvod u analizu sve složenijih matematičkih funkcija i uvod u matematičku analizu općenito. Literatura • Gusić J. Copić A. Brzina rasta funkcije je u svakoj točki jednaka vrijednosti funkcije u toj točki. 2006. na primjer... električna snaga na otporniku ovisna je o veličini otpora i kvadratu struje koja prolazi kroz njega.. električna energija pohranjena u kondenzatoru ovisi o njegovu kapacitetu i kvadratu napona koji postoji na njegovim oblogama i td. Školska knjiga. Graf funkcije (slika desno) leži iznad x-osi. monotono je rastuća porastom nezavisne varijable x. "Matematika 4". Inverzna funkcija eksponencijalne funkcije je funkcija prirodnog logaritma y = ln(x) te se u starijim izvorima eksponencijalna funkcija spominje kao antilogaritamska funkcija. u svakom ubrzanom gibanju prijeđeni put ovisan o kvadratu vremena. Kvadratnu funkciju. Eksponencijalna funkcija .

. Eksponencijalna funkcija se može također izraziti i kao limes: Kako n raste. • brzina porasta funkcije za vrijednost slobodne varijable x jednaka vrijednosti funkcije u x. Isto takvo svojstvo imaju i funkcija oblika Kex gdje je K konstanta.Eksponencijalna funkcija 26 Definicija Eksponencijalna funkcija ex može biti definirana kao niz potencija razvijenih u Taylorov red: Eksponencijalna funkcija (plavo) i vrijednost limesa za n=0 do n=8 (crveno). nagib grafa funkcije u svakoj točki jednak vrijednosti funkcije u toj točki. Štoviše. odn. i drugi oblici diferencijalnih jednadžbi nalaze rješenje u eksponencijalnim funkcijama uključivši Schrödingerovu jednadžbu. Jedinstveno svojstvo eksponencijalne funkcije može se izraziti pomoću jednakosti odnosno napisano drukčije Derivacija Važnost eksponencijalne funkcije u matematici i znanosti potječe uglavnom iz svojstava njezine derivacije koja ima svojstvo da je što znači da je funkcija ex ujedno i svoja derivacija. vrijednost limesa izraza se sve više približava vrijednosti ex (slika desno). Laplaceovu jednadžbu te jednadžbu jednostavnog harmoničkog gibanja. Za sve funkcije takvih svojstava vrijedi da je: • strmina. • eksponencijalna funkcije rješenje diferencijalne jednadžbe y ′ = y.

Neki od njih odražavaju iste izraze kao i za eksponencijalne funkcije realne varijable. Na primjer. Za eksponencijalne funkcije s drugim bazama vrijedi da je Graf funkcije y=ax za različite baze a: baza10 (zeleno). a ne nužno broj e. Razmatrana kao funkcija definirana u kompleksnoj ravnini. eksponencijalna funkcija zadržava svoja osnovna svojstva: . baza e (crveno). Svaka krivulja prolazi točkom (0. Eksponencijalna funkcija u kompleksnoj ravnini Eksponencijalna funkcija može se definirati i u kompleksnoj ravnini na nekoliko ravnopravnih načina. eksponencijalna funkcija kompleksne varijable može se izraziti u obliku reda potencija gdje su realne vrijednosti zamijenjene kompleksnima: Koristeći ovu definiciju jednostavno je pokazati da jednakost vrijedi i u kompleksnoj ravnini.1). baza 2 (plavo) i baza ½ (cijan). a za x=1 vrijednost y funkcije upravo je jednaka bazi.Eksponencijalna funkcija 27 Eksponencijalna funkcija s realnim brojem a kao bazom Katkada se pojam eksponencijalne funkcije koristi općenitije za funkcije oblika gdje baza a može biti i bilo koji pozitivni realni broj.

. 2006. Pojam prirodnog logaritma se može također proširiti i na funkciju kompleksnog argumenta ln(z).. gdje su i a i b kompleksne veličine. • Antoliš S. crveno po bazi 10.Eksponencijalna funkcija za sve kompleksne brojeve z i w.. 2006.. "Matematika 2". Copić A. Logaritam Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. može se definirati i funkcija oblika ab. Mladinić P. Školska knjiga. "Matematika 4".. Pavković B. Naime.[1] Što pišemo na slijedeći način: Logaritamska funkcija po tri baze. Štoviše. gdje možemo definirati općenitije da je za sve kompleksne brojeve z i w. Školska knjiga. Eksponencijalna funkcija može biti i periodička kada je funkcija imaginarnog argumenta perioda jer vrijedi 28 i gdje su a i b realne vrijednosti. upravo zbog višeznačnosti funkcije općenito ne vrijedi pravilo množenja eksponenata za pozitivne realne brojeve Literatura • Gusić J. plavo po bazi 2 Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: . Ovo je također višeznačna funkcija i identitet vrijedi ukoliko se uzme u obzir višeznačnost funkcije. zeleno po bazi e. Jednakost povezuje eksponencijalnu funkciju s trigonometrijskim funkcijama i dalje s hiperboličkim funkcijama.

Ova asimetrija ima primijene u kriptografiji. Diskretni logaritam se pominje u teoriji konačnih grupa. Dvostruki logaritam je inverzna funkcija dvostruke eksponencijalne funkcije. dok je diskretne eksponencijale veoma lako izračunati. Logaritamske operacije Ukidanje eksponenta . Veruje se da je za neke konačne grupe diskretni logaritam vrlo teško izračunati. Super logaritam ili hiper logaritam je inverzna funkcija super eksponencijalne funkcije. Napier je stvorio riječ logaritam. Termin antilogaritam je uveden pred kraj 17. Super logaritam za x raste sporije i od dvostrukog logaritma za veliko x. odnosno stupnjevanje). Napier je logaritme zvao "umjetnim brojevima". teoretskoj matematici. Pored svoje upotrebe u računima. postojao je u tablicama dok nije izašao iz upotrebe. stoljeća i iako se nikada nije pretjerano koristio u matematici. Piše se kao antilogb(n) i znači isto što i bn. Metod prirodnog logaritma je prvi predložio 1614 John Napier u svojoj knjizi Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio. Povijest Jost Birgi. ovaj metod je korišten u svim granama praktične matematike. a posebno astronomije čineći neke teške računice mogućim. zvučnu kovanicu koja je trebala označiti odnos: λoγoς (logos) i αριθμoς (arithmos) što predstavlja broj. logaritmi su popunili važno mijesto u višoj. Antilogaritam se koristi da označi funkciju inverznu logaritmu (eksponencijalna funkcija. U početku.Logaritam 29 Negativni logaritam se piše kao n = −logb x. primjer njegove upotrebe je u kemiji gdje predstavlja koncentraciju protona (pH). Ovaj metod je doprinjeo u napretku nauke. Kasnije. švicarski proizvođač satova je prvi primijetio logaritme. Sve do upotrebe računara u nauci. a antilogaritme "prirodnim brojevima".

hr/ index.. Suma beskonačnog niza: gdje je -{n}-! faktorijela n. org/ wiki/ :Broj . Dopunite ga (http:/ / en. ovaj broj iznosi: e ≈ 2.se može definirati kao : 1. php?show=search_by_id& id=e15lXBA%3D Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.71828 18284 59045 23536 02874 71352 34678 2376732 6727 267 274728 3 39^˘654. Do tridesetog decimalnog mjesta. ovaj broj je još i transcendentan. srce. wikipedia. Ovaj broj se sreće i kao dio Eulerovog identitetа: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. References [1] http:/ / en. e Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. pored neutrala zbrajanja i množenja 0 i 1.. org/ wiki/ :Logaritam) prema pravilima Wikipedije. 3. wikipedia. Izvori [1] http:/ / hjp. Broj e Broj e još nazvan i Eulerov broj ili Napierova konstanta je baza prirodnog logaritma je jedan od najznačajnijih brojeva u sadašnjoj matematici. Broj -{e}.Logaritam 30 Promjena osnove Prirodni logaritam Logaritam po bazi e (Eulerov broj) zovemo prirodnim logaritmom i pišemo kao ln umjesto log. Osim što je iracionalan i realan. 4. imaginarne jedinice broj i i broja pi. Pozitivna vrijednost koja zadovoljava sljedeću jednadžbu : istovjetnost između ova tri slučaja dokazanа. Limes niza brojeva 2.

potonji nije objavio svoje otkriće. Kružnice. pripala je francuskom matematičaru Reneu Descartesu (1596. elipse i druge krivulje sada su prvi puta mogle biti opisivane “kartezijskim” algebarskim jednadžbama pomoću koordinata točaka krivulje u ravnini.31 Drugi dio Kartezijev koordinatni sustav Povijest Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime. Otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava značilo je velik napredak u matematici povezujući najprije Euklidsku geometriju i algebru.) koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena Cartesius.-1650. . godine odvojeno u dva zapisa Descartesa i Fermata. Premda je ideja bila utemeljena još 1637. Upravo je Descartes zato uveo novu zamisao određivanja položaja točke ili objekta u ravnini upotrijebivši dvije međusobno okomite osi kao mjerila. Razvoj kartezijevog koordinatnog sustava značajno je doprinijeo daljnjem razvoju matematike i omogućio Newtonu Isaac Newton i Leibnitzu Gottfried Wilhelm Leibniz skoro otkriće diferencijalnog i integralnog računa.

na primjer x i y . gdje svaki realni broj: cijeli.1) crveno. Svakoj točki ravnine dodijeljene su na taj način odgovarajuće koordinate koje nalazimo okomitim. od kojih je svaki omeđen s dvije odgovarajuće osi i naznačen rimskim brojevima od I do IV kako je prikazano na slici desno. Koordinate svake točke u takvom sustavu zadate su uređenim skupom od 3 broja. Katkada govorimo skrećeno o x-osi ili y-osi. definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. i tri orijentirane osi (x. nacrtamo li dva međusobno okomita brojevna pravca. tako da je /OE/=/OF/=1. brojevni pravac x zove se os x ili apscisa. a y vertikalan.5. (−3. os y. a drugi na y-osi. odn. racionalni ili iracionalni ima jedinstveno mjesto na osi.0) ljubičasto.3) zeleno. Osi koordinatnog sustava dijele ravninu na četiri beskonačno velika dijela. Kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav Kartezijev koordinatni sustav možemo izabrati i kao o jednodimenzionalni matematički prostor. .−2. gdje su koordinate date u određenom broju jediničnih duljina. odn. a brojevni pravac y os y ili ordinata koordinatnog sustava. “kvadranta”. a kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u prostoru gdje je takav koordinatni sustav definiran središtem koordinatnog sustava 0. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u ravnini. ortogonalnim projekcijama koje iz odgovarajuće točke povlačimo na os x. odn. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav Točka O zove se ishodište koordinatnog sustava. Na slici gore desno prikazane su tako četiri točke s njihovim odgovarajućim koordinatama u Kartezijevom koordinatnom sustavu i to: (2. o osima koordinatnog sustava. (−1.5) plavo i ishodište (0. y i z) s odgovarajućim jediničnim dužinama.Kartezijev koordinatni sustav 32 Kartezijev koordinatni sustav Nalik zemljopisnoj karti gdje je položaj nekog mjesta određen s dva podatka: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom. Na svaku od osi smješten je brojevni pravac. a koordinata (jedna) će u tom slučaju određivati položaj točke na brojevnom pravcu koji je pridružen koordinatnoj osi. gdje će takav prostor biti određen jednom osi uz izbor orijentacije osi i jedinične dužine.uobičajeno x horizontalan. koji se sijeku u točki O i odredimo li na pravcima x i y jedinične točke E i F. Kartezijske koordinate se zapisuju u zagradama u obliku uređenog para brojeva gdje prvi broj označava položaj osi na x-osi. na primjer (3.

Kartezijev koordinatni sustav -1. nazvati aplikata. Prvi oktant je onaj gdje su sve tri poluosi pozitivne. U trodimenzionalnom koordinatnom sustavu nazivi osi (apscisa i ordinata) nisu uvjetovane. omeđenih s odgovarajućim dijelovim ravnina. Na isti način je uobičajeno x-os i y-os postaviti u horizontalnu ravninu. 5) koji označavaju odgovarajuće koordinate u trodimenzionalnom matematičkom prostoru. postojat će četiri osi x. Neposredne primjene i svojstva Udaljenost između dviju točaka u ravnini Udaljenost dviju točaka u ravnini određenih Kartezijevim koordinatama i je što je na neki način izraz Pitagorina poučka iskazanog u Kartezijevom koordinatnom sustavu. trodimenzionalni koordinatni sustav dijelimo na osam područja. 33 Kartezijev višedimenzionalni koordinatni sustav Slijedeći navedeni princip općenito se mogu koordinate točke odrediti i u n-dimenzionalnom matematičkom prostoru gdje će se pomoću n odgovarajućih koordinata definirati orijentirana udaljenost od točke do jedne od n hiperravnina. z-os. . . Konačno. a preostalu. gdje su koordinate predstavljene orijentiranim okomitim udaljenostima od neke točke do odgovarajuće ravnine. x-os postaviti okomito na njih. no ukoliko se koriste tada je uobičajeno treću. z i w. a koordinate svake točke u takvom matematičkom prostoru bit će određene uređenim skupom od četiri broja. “oktanata”. U četverodimenzionalnom matematičkom prostoru na primjer. tada će težište trokuta imati koordinate i . iB tada će polovište dužine Koordinate težišta trokuta Neka je trokut ABC smješten u Kartezijevom koordinatnom sustavu i određen točkama s koordinatama A B iC . y. Polovište dužine Neka je dužina zadana točkama A i B i njihovim koordinatama A imati koordinate i .

Kartezijev koordinatni sustav

34

Udaljenost između dviju točaka u prostoru
Udaljenost dviju točaka u prostoru određenih u trodimenzionalnom Kartezijevom koordinatnom sustavu and je

što se može utvrditi primjenom Pitagorina poučka

Translacija
Skup točaka u ravnini, na primjer trokuta ABC, može se pomaknuti u ravnini uz očuvanje međusobnih udaljenosti i orijentacije uz dodavanje utvrđenog parova bojeva (X,Y) Kartezijevim koordinatama svake točke skupa. Ukoliko su koordinate točaka trokuta A(x’, y’), B(x’’, y’’) i C(x’’’, y’’’) tada će translatirani, odn. pomaknuti trokut imati koordinate A’(x’+X, y’+Y), B’(x’’+X, y’’+Y) i C’(x’’’+X, y’’’+Y)

Uvećanje, smanjenje
Želimo li u Kartezijevim koordinatama neki lik prikazati većim ili manjim tada valja sve koordinate svih točaka pomnožiti faktorom proporcionalnosti, nazovimo ga m. Ukoliko su koordinate točaka koje određuju dužinu AB, A(x’, y’) i B(x’’, y’’) tada će nove koordinate točaka koje određuju dužinu A’B’ biti A’(mx’, my’) i B’(mx’’, my’’). Ukoliko je m>1 dobiveni lik će biti veći, a ukoliko je m<1 dobiveni lik bit će manji od izvornog lika.

Prikaz krivulja u koordinatnom sustavu u ravnini
U Kartezijevom koordinatnom sustavu jednostavno se prikazuju krivulje u ravnini (kružnica, elipsa, parabola i td.) te različite funkcije (linearne, polinomne, eksponencijalne, trigonometrijske i td.). Prikazujući na primjer kružnicu u Kartezijevom koordinatnom sustavu ustanovljavamo da za svaku točku kružnice vrijedi da je

te će prema tome jednadžba kružnice polumjera 2 (slika desno) biti

Kartezijev koordinatni sustav

35

Prikaz vektora u Kartezijevim koordinatama
Točka u prostoru opisanom Kartezijevim koordinatama može definirati vektor. Vektor pomaka, na primjer r, može imati hvatište u ishodištu Kartezijeva koordinatnog sustava i vrh u točki u prostoru. Strelica koja pokazuje prema vrhu vektora definira smjer vektora (smjer pomaka), a ortogonalne projekcije na osi x, y i z odgovarajući pomak u x, y ili z smjeru. Dužina samog vektora tada je apsolutna veličina pomaka u prostoru , a također možemo zapisati da je , gdje su i, j i k jedinični vektori u smjeru x, y i z osi. Vektor u Kartezijevom trodinemzionalnom prostoru određen je na taj način u cijelosti uređenim skupom od četiri veličine (r, x, y, z). Ovakav prikaz vektora uveo je Sir William Rowan Hamilton.

Primjene
Svaka os može u praktičnoj primjeni prema potrebi imati različite mjerne jedinice (kilograme, sekunde, vate, itd), što znači da Kartezijevim koordinatnim sustavom možemo prikazivati ne samo krivulje, likove i geometrijska tijela u dvodimenzionalnom, odnosno trodimenzionalnom prostoru, već da možemo prikazivati i sve moguće ostale varijable (masa, vrijeme, energija, sila i mnoge druge). Premda je teško vizualizirati četvero i višedimenzionalne prostore, algebra Kartezijevih koordinata može se jednostavno proširiti na četiri ili više varijabli tako da se mogu izvršiti izračuni vrijednosti funkcija i s četiri ili više varijabli. Takva algebra definira geometriju višedimenzionalnih prostora.

Značaj
Kartezijeve koordinate su temelj analitičke geometrije i osiguravaju geometrijsku interpretaciju za brojna područja matematike kao što su linearna algebra, kompleksna analiza, diferencijalna geometrija i td. Jedan od najpoznatijih primjera je koncept grafičkog prikaza ili grafa funkcije. Kartezijske koordinate su osnovno oruđe u mnogim područjima koja se bave geometrijom uključujući astronomiju, fiziku, tehničke struke, ekonomiju i drugdje. Premda je Descartes dao koordinatnom sustavu svoje ime, valja naglasiti da su se slični koordinatni sustavi koristili i prije njega uključivši Abu Rayhan Birunia te Perzijsku matematiku X i XI stoljeća. Nakon Descartesa razvijeni su i drugi koordinatni sustavi kao što su polarni, sferični, cilindrični i drugi.

Krivulja

36

Krivulja
Krivulja je neprekidna linija, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka. Ravninska krivulja je krivulja kojoj su sve točke u jednoj ravnini, npr. kružnica, elipsa, hiperbola, parabola, spirala, kardioda, astroida, cikloida, Gaussova krivulja, Arhimedova spirala. Prostorna krivulja je krivulja u prostoru, npr. loksodroma.
Cikloida nastaje gibanjem kružnice po pravcu.

Loksodroma je spirala na sferi.

Veliki krug Veliki krug je krug na površini zemaljske kugle koji ima isti opseg kao i zemaljska kugla i dijeli ju na dva ista dijela. Luk ortodrome predstavlja najkraći mogući luk između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. Zaključak Pri manjim udaljenostima između dvije točke na površini Zemlje nema velike razlike između ortodromskog i loksodromskog pravca puta i lakše je zadržati pravac po loksodromi presijecajući meridijane uvijek pod istim kutom. Put po ortodromi i loksodromi Općenito Velikim krugovima koji opisuju Zemlju. Što je veća razdaljina između nekih dviju točaka na površini Zemlje duži je i put po loksodromi u usporedbi s putom po ortodromi. . Ortodroma je najkraći put između dviju točaka na istom meridijanu. istodobno su i ortodrome i loksodrome. Paralelama središte nije u centru Zemljine kugle te najkraći put između dvije točke na istoj paraleli nije njen luk nego dio velikog kruga (ortodroma) koji prolazi kroz obje točke. Pri velikim udaljenostima između dvije točke put po ortodromi se znatno skraćuje štedeći tako gorivo i vrijeme njegovog trajanja.Ortodroma 37 Ortodroma Ortodroma je najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli. Linije ekvatora i meridijana kao jedne od linija velikog kruga površine Zemlje. Putujući po ortodromi pravac se tijekom puta mora mijenjati jer veliki krugovi sijeku meridijane pod različitim kutovima. Loksodroma Najkraći putovi po oksodromama Loksodroma je linija koja presijeca sve meridijane pod istim kutom (držanje istog pravca). kao što su ekvator i svi meridijani središte se nalazi u centru Zemlje.

Eksplicitna jednadžba pravca Preuredimo li implicitnu jednadžbu pravca u drugi oblik kako slijedi naći ćemo i eksplicitnu jednadžbu pravca koja se može zapisati i u obliku gdje a i b ovise o A. Pojmovi kao što su točke i pravci te njihovi jednostavni i složeniji odnosi u prostoru jedan su od temelja Euklidske geometrije. nagib pravca a te odsječak b koji pravac određuje na y-osi. B i C na način da je Eksplicitna jednadžba pravca izravno prikazuje koficijent smjera pravca.Ortodroma 38 Vanjske poveznice Veliki krug Jednadžba pravca O pravcu se može razmišljati kao o najkraćoj udaljenosti između dvije točke ili kao o krivulji s beskonačno velikim radijusom zakrivljenosti. odn. a kasnije i analitičke geometrije kakvu je danas poznajemo. Kako svaki uređen par brojeva u kartezijanskom koordinatnom sustavu x0y određuje koordinate jedne točke. ordinati. Jednadžba pravca Implicitna jednadžba pravca Razmatramo li jednakost oblika ustanovit ćemo da postoji beskonačan broj parova x.y koji udovoljavaju jednakosti. a gore prikazanu jednadžbu nazivamo implicitnom ili općom jednadžbom pravca. odn. grafički prikaz svih točaka daje nam sliku pravca u ravnini. .

odn. Segmentna jednadžba pravca može se zapisati i u slijedećem obliku gdje su Druge oznake Ponekad se implicitna jednadžba pravca iskazuje u obliku gdje se tada eksplicitna jednadžba pravca prikazuje kao gdje je k koeficijent smjer pravca. naći ćemo i jednadžbu pravca u segmentnom obliku gdje su b i -b/a segmenti ili odsječci na y. x-osi. .Jednadžba pravca 39 Segmentna jednadžba pravca Preuredimo li jednadžbu pravca sada eksplicitnu u treći oblik kako slijedi Grafički prikaz pravca y=ax+b i njegovih odsječaka na osima x i y. a l odsječak na y-osi.

. Značaj Pravac. tada gore prikazani izraz možemo nazvati funkcijom gdje je Kodomenu nazivamo i područjem vrijednosti funkcije. i koeficijentom smjera a. razmjernu funkciju oblika koju slijede brojni prirodni zakoni i pojave u svim područjima znanosti. a pravac grafom ili grafičkim prikazom takve funkcije. a jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke i prikazuje se uobičajeno u obliku . odn. razmotrimo li eksplicitni oblik jednadžbe pravca i ukoliko definiramo da je x slobodna promjenljiva veličina. Linearna funkcija uključuje i proporcionalnu. funkciju nazivamo i linearnom funkcijom. nezavisna varijabla. njegovu grafičku i matematičku interpretaciju nalazimo u brojnim područjima matematike i ne samo matematike. a y zavisna varijabla gdje će nezavisna varijabla poprimati vrijednosti iz domene realnih brojeva i gdje će se svakom elementu domene pridružiti jedan i samo jedan odgovarajući element kodomene. Jednadžba pravca se u tom slučaju Pravac određen s dvije točke Pravac je po definiciji određen s dvije točke koje nisu jednake.Jednadžba pravca 40 Određenost pravca Pravac je u ravnini određen ili sa zadanom točkom kroz koju prolazi pravac i koeficijentom smjera ili s dvije zadane točke kroz koje pravac prolazi. Pravac određen točkom i koeficijentom smjera Neka je pravac određen točkom uobičajeno prikazuje u obliku . Naime. a u slučaju gdje je funkcija oblika: . odn.

) Čim je vrijednost koeficijenta smjera veća (po apsolutnoj vrijednosti). k koeficijent smjera pravca. a ako je koeficijent negativan. pravac raste (za veću vrijednost koordinate x neke točke na pravcu povećava se i njena koordinata y). koeficijent smjera pravca jednak je nuli • ako je pravac okomit na x os.y2) na pravcu: Koeficijent smjera pravca određen je omjerom (Simbol delta. pravac pada. Geometrijsko značenje Koeficijent smjera pravca se geometrijski može definirati kao tangens kuta što ga pravac zatvara s pozitivnim dijelom x osi. u matematici ima standardno značenje "promjene" ili "razlike". u obliku jednadžbe . gdje je x argument funkcije.y1) i (x2. tad je koeficijent uz x koeficijent smjera pravca koji je graf funkcije y. Točke s kojima se računa i njihov poredak mogu se odabrati proizvoljno. a l odsječak na y osi. Ako je vrijednost koeficijenta pozitivna. njegov koeficijent smjera nije definiran Algebarsko značenje Ako je y linearna funkcija od x. pravac se može zapisati algebarski. . Δ. nagib pravca je strmiji u odnosu na x os. Definicija Koeficijent smjera pravca (obično označen slovom k) se definira kao promjena u y koordinati podijeljena s odgovarajućom promjenom u x koordinati između dvije točke (x1. Posebni slučajevi: • ako je pravac paralelan s x osi. Drugim riječima.Koeficijent smjera pravca 41 Koeficijent smjera pravca Koeficijent smjera pravca je mjera kojom se opisuje nagib pravca u Kartezijevom ili pravokutnom koordinatnom sustavu.

Parabola je krivulja koja nastaje presjekom stošca i ravnine. gdje je p poluparametar parabole. tjeme parabole je u ishodištu koordinatnog sustava. a žarište parabole ima koordinate F(p/2. Jednadžba parabole Ukoliko je ravnalica parabole r okomita na apscisu njena je jednadžba x = -p/2.Parabola (krivulja) 42 Parabola (krivulja) Parabola je skup svih točaka u ravnini koje su jednako udaljene od zadane točke (žarišta) i zadanog pravca (ravnalice). .0) tada jednadžba oblika Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Poluparametar parabole je udaljenost od žarišta do ravnalice. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava.

predstavlja tjemenu jednadžbu parabole. Diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole odn. tada diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole slijedi da je odakle slijedi da je . tada je njezina jednadžba: . Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. Tangenta parabole Tangenta parabole kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T dobiva se: odakle slijedi da je na paraboli.Parabola (krivulja) 43 Parabolična putanja mlaza vode. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. da je jednadžba tangente na parabolu .

realnom osi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . F2). tada hiperbolom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. realnom poluosi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Jednadžba hiperbole sa središtem u S(p. q) Hiperbola sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. Numerički ekscentricitet hiperbole određen je kao Jednadžba hiperbole Jednadžba hiperbole sa središtem u S(0. te duljinu 2a koja simetrično leži na dužini F1F2 uz uvjet 2a<d(F1. da je jednadžba tangente na parabolu . tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom hiperbole.Parabola (krivulja) 44 odn. Smjestimo li središte hiperbole u središte koordinatnog sustava. q). Hiperbola (krivulja) Uz zadane dvije točke u ravnini. točke F1 i F2. 0) Hiperbola sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava.

Hiperbola (krivulja) 45 Tangenta hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(0. q) Tangenta hiperbole koja ima središte u točki S(p. 0) Tangenta hiperbole koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T nalazimo da je odakle slijedi da je na hiperboli. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu hiperbole te da je jednadžba tangente na hiperbolu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(p. q) i koja prolazi točkom T na hiperboli. Diferencirajući jednadžbu hiperbole nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente hiperbole .

ili velikom i malom poluosi gdje vrijedi i Jednadžba elipse Jednadžba elipse sa središtem u S(0. Numerički ekscentricitet elipse određen je kao Elipsa je određena velikom poluosi i ekscentritetom. Elipsa: a = velika poluos b = mala poluos Parametri Smjestimo li središte elipse u središte koordinatnog sustava. 0) Elipsa sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i poluosima 2a i 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . točke F1 i F2 i duljinu 2a na kojoj su simetrično odabrane točke F1 i F2 uz uvjet 2a>d(F1.Elipsa 46 Elipsa Ovo je glavno značenje pojma Elipsa. pogledajte Elipsa (figura). Uz zadane dvije točke u ravnini. Elipsa je određena dvjema poluosima: velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b). Elipsa je zatvorena krivulja iz obitelji čunosječnica. Za značenje u kontekstu književnosti. oznaka: e). Oblik elipse definira se njenim ekscentricitetom (ili eliptičnošću. tada elipsom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom elipse e. F2).

Elipsa 47 Jednadžba elipse sa središtem u S(p. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente elipse Vidi također • Ekscentricitet • Prvi Keplerov zakon . q) Tangenta elipse koja ima središte u točki S(p. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je te da je jednadžba tangente na elipsu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente elipse Tangenta elipse sa središtem u S(p. q) i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) i poluosima a i b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Tangenta elipse Tangenta elipse sa središtem u S(0. q) Elipsa sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. 0) Tangenta elipse koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente.

0) Kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i polumjerom r određena je jednadžbom: koja se može prikazati i u segmentnom obliku . dvije različite točke polupravca h ne mogu imati jednaku udaljenost od početka polupravca. Odnosno. Krug je geometrijski lik omeđen kružnicom. Kružnica polumjera r  i promjera d te središtem u točki M Jednadžba kružnice Jednadžba kružnice sa središtem u S(0. Posljedica Ako su B1 i B dvije točke polupravca h s početkom u A takve da AB =AB1 onda je B = B1.q) i polumjerom r određena je jednadžbom: ili prikazana u segmentnom obliku .Kružnica 48 Kružnica Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Aksiom prenošenja dužine Na datom polupravcu postoji jedna i samo jedna točka B takva da je dužina jednaka datoj dužini . Jednadžba kružnice sa središtem u S(p.q) Kružnica sa središtem u točki S(p. .

Središte kružnice O dijeli središnji pravac na dva polupravca koji imaju jednu zajedničku točku s kružnicom. q) i koja prolazi točkom T na kružnici određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Tada. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da je: odakle slijedi da je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente kružnice odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente kružnice . određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da te da je jednadžba tangente na kružnicu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente kružnice .0) Tangenta kružnice koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T je: odakle slijedi da je na kružnici. Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom kružnice. odnosno središnji pravac i kružnica imaju dvije zajedničke točke. Ako je PQ promjer kružnice onda je PO = OQ odnosno O je sredina promjera. na svakom polupravcu čiji je početak točka O i leži u ravnini. Opći pojmovi Neka je u ravnini data točka O i dužina r. q) Tangenta kružnice koja ima središte u točki S(p. Središnji pravac dijeli ravninu kružnice na dvije poluravnine odnosno točke kružnice dijeli na dva skupa: . Dužina PQ koja spaja središnje simetrične točke kružnice naziva se promjer kružnice. postoji jedinstvena točka X takva da je OX = r. Promjer je tetiva na kojoj leži središte kružnice. Tetiva je dužina koja spaja dvije točke kružnice.Kružnica 49 Tangenta kružnice Tangenta kružnice sa središtem u S(0. Središnji pravac kružnice je pravac koji prolazi kroz središte kružnice. Definicija 1 Kružnica je skup svih točaka ravnine kojima udaljenost od date točke O na toj ravnini jednaka datoj dužini sa središtem u O i polumjerom r. prema aksiomu prenošenja dužine. Tangenta kružnice sa središtem u S(p.

a B sa suprotne strane. Na primjer skup brojeva 1. gdje su A. U pravokutnom koordinatnom sustavu jednadžba kružnice glasi: .r│ i CB = CO + r. Luk koji odgovara nultom kutu svodi se na točku. U navedenom slučaju dužine AB i AC su minimum i maximumu u skupu dužina. Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju isto središte. Kut između tetive i tangente povučene iz jedne točke kružnice jednak je perifernom kutu nad tom tetivom Periferni kutevi nad istom tetivom su isti ili suplementni.. Udaljenost točke od kružnice Ako se točka C spoji s točkama kružnice K(O. Element koji nije manji ni od jednog elementa skupa je maximum (najveći) element skupa E. gdje su (p. Površina ravnine omeđene kružnicom је 50 Središnji kut je dvostruko veći od perifernog kuta nad istom tetivom.a točka B najveće rastojanje od C i pri tome je: CA = │CO . Točka A je s one strane točke O s koje je C. Punom kutu odgovara kao luk cijela kružnica. Tada od svih točaka križnice točka A ima najmanje .Kružnica • skup koji leži u jednoj poluravnini • skup koji leži u drugoj poluravnini.. Točka A neka je s one strane s koje je točka O. 1/8. q) koordinate točke središta kružnice Opseg kružnice је . B točke kružnice koje leže na centralnom pravcu koji prolazi kroz C.r) dobije se beskonačan skup dužina za C ≠ O. 1/2. koja prolazi točkom C. . B točke kružnice koje leže na središnjem pravcu. Beskonačni skupovi ne moraju imati minimum i maksimum. 1/4.. Pravi kut je periferni kut nad promjerom. Definicija 2 Element m skupa E (u kome između elemenata postoji relacija < ili > ) koji nije veći ni od jednog elementa skupa naziva se minimum (najmanji element skupa E). Ovi skupovi su polukružnice.r) i pri tom C ≠ O i neka su točke A. ima maksimum a nema minimum. a B sa suprotne strane od O. Polukružnica je luk koji odgovara ispruženom kutu. U slučaju C = O to je nulta dužina. Definicija 3 Minimum skupa udaljenosti date točke od skupa naziva se udaljenost te točke od skupa. Središnji kut je kut kojemu je vrh u središtu kružnice. Luk je dio kružnice koji pripada središnjem kutu. . Postoji li u ovom skupu dužina od koje ni jedna dužina skupa nije manja i takva dužina koja nije manja ni od jedne dužine skupa? To su dužine CA i CB. Teorem 1 Neka je data točka C i kružnica K(O.

r = R <=> CB = r Točka B pripada prvoj kružnici sve ostale točke druge kružnice su unutar prve kružnice. Ako dvije kružnice imaju zajedničku točku koja ne leži na središnjem pravcu imaju još jednu zajedničku točku. Teorem 2 Zajednička točka dviju kružnica koje se dodiruju leži na njihovom zajedničkom središnjem pravcu. 4.r) • Nemaju zajedničkih točaka ako i samo ako je • CO > R + r (svaka od križnica je izvan druge kružnice) .R) i k(O. Sve ostale točke su izvan prve kružnice.Kružnica 51 Zajedničke točke kružnica Neka su zadane dvije kružnice K(C. 3. Presjek kružnica R – r < CO < R + r (R < r) • A je u B izvan K(C.R) • R – r < CO => CB > R B je van K(C.R) CO < R + r => CA < RA je u kružnici. 2. dvije različite kružnice koje imaju zajedničku točku na pravcu dodiruju se. Tangiranje kružnica • CO = R + r <=> CO – r < R <=> CA = R Točka A druge kružnice pripada točkama prve kružnice. za svaku od te dvije kružnice pa se one poklapaju. Aksiom 2 Ako se jedan kraj luka nalazi u kružnici a drugi izvan je onda taj luk s kružnicom ima jednu i samo jednu zajedničku točku.r (R > r) Presjek kružnica je prazan skup • Za CO > R + r <=> CO – r > R <=> CA > R Sve točke jedne kružnice su izvan druge kružnice. a s B točku druge kružnice. B označe točke druge kružnice i to sa A onu koja leži sa one strane od točke O s koje je točka C. Za kružnice koje imaju jednu i samo jednu zajedničku točku i ona leži na pravcu CO kaže seda se one dodiruju izvana u točki A. CO > R + r CO = R + r R –r < CO < R + r CO < R – r (R > r) CO = R . • CO < R – r <=> CO – r < R <=> CB < R Sve točke jedne kružnice su unutar druge kružnice. i obratno. s A. povuče središnji pravac CO ovih kružnica. • CO = R – r (R > r) <=> CO . Ako se odredi međusobni položaj ovih kružnica. Ako dvije kružnice imaju dijametralno raspoređene dvije zajedmočke točke M na pravoj CO onda su one dijametralno suprotne za svaku od te dvije točke koje leže na pravoj . Teorem 3 Dvije kružnice K(C. 5. CO i R + r za R > r postoji jedan i samo jedan od ovih odnosa 1.r).R) i k(O. Između dužina R – r.

diametar). na drugoj kružnici 2. . 52 References [1] http:/ / en.r). org/ wiki/ :Kružnica Promjer Promjer je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici. odnosno udaljenost od središta kružnice do crte kružnice. Slovo označava polumjer (radijus). On je ujedno i skup polovišta međusobnmo paralelnih tetiva. Teorem 4 Kako bi dvije kružnice imale zajedničke točke u slučaju da se središte prve kružnice nalazi 1. Ukoliko znamo promjer kružnice.Kružnica • CO < R . CA < R < CB gdje su CA i CB odsječci na koje središte O dijeli promjer AB kružnice k(O. što je polovica promjera. wikipedia. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.14159 . možemo izračunati i površinu kruga unutar kružnice koristeći slijedeću formulu: ili gdje slovo označava promjer (lat. R ≤ 2r 2.r (kružnica manjeg promjera je unutar kružnic večeg promjera) • Imaju jednu i samo jednu zajedničku točku koja leži na zajedničkoj središnjem pravcu • CO = R + r sve točke kružnice osim zajedničke su izvan druge kružnice • R – r < CO < R + r imaju dvije i samo dvije zajedničke točke koje leže na raznim stranama središnjeg pravca. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. a π (čita se pi) je iracionalan broj koji iznosi približno 3. u drugoj kružnici potrebno je i dovoljno 1.

(matematika) Dopunite ga Wikipedije. Duljina luka za pripadni kut α iznosi rπα/180. wikipedia.Luk (matematika) 53 Luk (matematika) Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom. org/ wiki/ :Luk . [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.

β=80°. tj. duljina kraka. Sukladnost se dokazuje poučcima o sukladnosti:S-S-S.(Sukladnost ujedno znači jednakost). a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut. koristeći se gore navedenim svojstvima: • za jednakostranični trokut: • za jednakokračni trokut: • za raznostranični trokut: . i duljina treće stranice. Površina S se tada računa kao . dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine kraka. a odatle slijedi da je . a visina nad tom stranicom. kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut. Trokute prema vrsti kutova dijelimo na:pravokutan.pa iz toga °. pogledajte Trokut (razdvojba). pa ćemo dobiti: °. γ=? Primjećujemo da se u zadatku traži treći kut. i te stranice se nazivaju krakovi. Zahvaljujući ovom svojstvu trokuta možemo riješiti neke zadatke. a . Za druga značenja. Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina. . gdje je duljina stranice. Svojstvo kuteva trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut. Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina. a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. primjerice : Ako je: α=60°. šiljastokutan i tupokutan trokut Pravokutan trokut ima jedan pravi kut. ako imaju tri jednake stranice. Dolazimo na rješavanje linearne jednadžbe. po tom poučku. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima. Zbroj sva tri kuta u trokutu uvijek iznosi °. kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kuteve. Npr. gdje je stranica. gdje je . sukladni ako se podudaraju u tri stranice.. Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih duljina. Dva ili više trokuta mogu biti sukladni. Trokuti se dijele i prema vrstama jednakostranični te jednakokračni.54 Treći dio Trokut Ovo je glavno značenje pojma Trokut. stranica: raznostranični. gdje je Površinu S možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac): poluopseg trokuta. iz čega uvrštavanjem proizlazi: slijedi: . Trokuti su. Nadalje se definiraju još dvije karakteristične dužine: • srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta. Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice. Pravokutni trokut Opseg. Slijedeći poučak . tj. . Ovaj ćemo zadatak riješiti koristeći svojastvo kuteva. Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste. 3 kuta i 3 vrha. tj. gdje su duljine pojedinih stranica. zbroj duljina svih stranica se stoga može računati na tri načina. to jest stranica-stranica-stranica. Tupokutan trokut ima jedan tupi kut. • visina trokuta je dužina koja je okomita iz bilo kojeg vrha na njemu suprotnu stranicu.

tj. (u praksi se rabe dvije notacije: ctg i cot za kotangens) . wikipedia.Trokut je K-S-K. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. trigonon = trokut + metron = mjera) je dio matematike koji proučava odnose među segmentima pravaca (dužinama) i kutovima trokuta na ravnini (ravninska trigonometrija) ili na površini kugle (sferna trigonometrija). org/ wiki/ :Trokut Trigonometrija Trigonometrija (grč. (u praksi se rabe dvije notacije: tg i tan za tangens) Kotangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće i nasuprotne katete pravokutnog trokuta. Trigonometrijske funkcije su sljedeće: Sinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. Zatim je poučak S-K-S. Kosinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. 55 References [1] http:/ / en. kut-stranica-kut. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Tangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne i prilazeće katete pravokutnog trokuta.

Vidi još • Sinusoida Vanjske poveznice • Funkcija sinus na wolfram. html Sinus Sinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok.je cijeli broj. fesb.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije .Trigonometrija 56 Vanjske poveznice • Trigonometrijska kružnica [1] • Trigonometrijske funkcije (Ivan Slapničar. hr/ mat1/ predavanja/ node91. org/ ostalo/ gimnazija/ math/ trigonometrija/ index. maksimumi Lok. fizika. Matematika 1) [2] References [1] http:/ / andrej. Definira se kao odnos hipotenuze i suprotne katete nekog odgovarajućeg pravokutnog trokuta koji je izgrađen nad danim kutem.-1) neparna 2π Promjenjiva -{k}. html [2] http:/ / lavica. čiji se sinus određuje.1) ((2-{k}--1/2)π. Sinus je trigonometrijska funkcija. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom -{k}-π π/4 -{k}-π ((2-{k}-+1/2)π.

maksimumi Lok. wikipedia. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom (2k +1 / 2) π π/4 -{k}-π (2kπ 0.Sinus 57 Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. Dopunite ga [2] prema pravilima Wikipedije.1) ((2k +1) π. . -1) parna 2π Promjenljiva -{k}. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. wolfram.je cijeli broj. com/ ElementaryFunctions/ Sin/ [2] http:/ / en. Kosinus je trigonometrijska funkcija koja se za neki kut definira kao odnos duljina hipotenuze i pripadajuće katete nad njime konstruiranim pravokutnim trokutom. org/ wiki/ :Sinus Kosinus Kosinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. References [1] http:/ / functions.

Kosinus 58 Vanjske poveznice • Funkcija kosinus na wolfram. kao što je npr. za period T vrijedi: Animacija promjene perioda Mjerna jedinica SI za period je sekunda. harmonijsko titranje. To je najmanji vremenski interval nakon kojeg vremenska funkcija f(t) kojom se ta promjena opisuje poprima iste vrijednosti. com/ ElementaryFunctions/ Cos/ Period Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. . Odnos prema drugim veličinama Period titranja frekvencije f: Period kružnog gibanja kutne brzine ω: Period vala valne duljine λ: gdje je v fazna brzina vala. wolfram. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) References [1] http:/ / functions. tj.

. Euleru. na primjer. problema o prolazu struje kroz vodič. istaknuti simbol. Par se naziva imaginarna jedinica i označava simbolom . distributivnosti i asocijativnosti (kao i u slučaju realnih brojeva). i piše se . ako je i . operacije nad kompleksnim brojevima pod radikalima (korijenima) donekle se razlikuju od analognih operacija s realnim brojevima. Trigonometrijski oblik Ponekad je kompleksne brojeve pogodno pisati u trigonometrijskom obliku: . Formule zbrajanja. Iako se kompleksnim brojevima ne izražavaju količine. o profilu krila aviona itd. za . Međutim. gdje su a i realni brojevi. Operacije nad kompleksnim brojevima zadovoljavaju obične zakone komutativnosti. Ništa manje važna nije primjena kompleksnih brojeva na čisto matematičke probleme. . piše se . Leibnitz). Iz potonjih formula slijedi da je . za određivanje korijena kubne jednadžbe potrebne su operacije s kompleksnim brojevima. množenje i dijeljenje kompleksnih brojeva definira se formulama: . ako je i . a broj je imaginarni dio. Zbrajanje. Kompleksan broj čiji je realni dio jednak nuli naziva se čisto imaginarni broj.Kompleksni broj 59 Kompleksni broj Kompleksni brojevi su u izrazi oblika . a argumenti se zbrajaju. množenja. Iz ovog pravila proizlazi [[De Moivre|De Moivreova formula: . Realni brojevi predstavljaju poseban slučaj kompleksnih brojeva (kad je koeficijent uz jednak nuli). Tako na primjer. . a kompleksnog broja. Činjenica da kompleksni brojevi ne izražavaju veličine dala je povoda za idealističko tumačenje kompleksnih brojeva (G. kao što je to slučaj s realnim brojevima. Kompleksni broj se aksiomatski definira kao uređen par realnih brojeva . U kompleksnom broju broj se naziva realni dio. . Broj za . kada je onda je je argument se naziva modul kompleksnog broja. Velika zasluga u smislu materijalističkog tumačenja kompleksnih brojeva pripada L. kompleksni su brojevi uvedeni radi rješavanja kvadratne jednadžbe. Povijesno. Množiti kompleksne brojeve je vrlo pogodno baš u ovom obliku: u množenju kompleksnih brojeva množe se njihovi moduli. dijeljenja se postuliraju ovako: . njihovo uvođenje koristi u rješavanju problema sastavljenih u terminima realnih brojeva. Tako je . .

Geometrijski smisao brojeva vidi se na crtežu. √-16=√16*√-1=4*i=4i.Kompleksni broj Kompleksni se brojevi često predstavljaju vektorima u kompleksnoj ravnini (slika dolje). Polje kompleksnih brojeva je proširenje polja realnih brojeva pridruživanjem ovom polju elementa . Označava se oznakom i. a kao što se vidi na gornjoj slici. npr. broj Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Tu je vrijednost nemoguće dobiti kvadriranjem dva jednaka realna broja (i2=-1). Imaginarni broj Imaginarni broj jest broj koji ne postoji u skupu realnih brojeva. preko nje se definira stupnjevanje kompleksnih brojeva. Modul. Pitagorinog teorema. org/ wiki/ :Imaginarni . takvog da je . 60 Duljina vektora je modul kompleksnog broja. U sabiranju kompleksnih brojeva njihovi vektori se zbrajaju po pravilu paralelograma. References [1] http:/ / en. intenzitet kompleksnog broja često označavamo kao apsolutnu vrednost. može se dobiti pomoću . a ne negativan. Taj se broj koristi kad se treba odrediti vrijednost negativnog korijena. -*-=+) daju pozitivan eksponent. jer dva pomnožena eksponenta (+*+=+. te se još koristi kod kompleksnih brojeva: a + bi. te ima vrijednost √-1. Kompleksni brojevi oblikuju algebarsko zatvoreno polje. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. udaljenost broja od ishodišta koordinatnog sustava: Kompleksni brojevi u trigonometrijskom obliku su usko povezani s eksponencijalnom funkcijom imaginarnog argumenta. logaritam kompleksnog broja i dr. tj. wikipedia. Vrijedi sljedeća Eulerova formula: .

te se kao takve razlikuju od veličina koje imaju samo intenzitet i zovu se skalari. Najpoznatiji su primjeri vezani za geometriju u prostoru gdje se vektor određuje pravcem. Tenzorske su veličine toplinska vodljivost. ubrzanje. duljine proporcionalne intenzitetu. veličinom.. dužinom). One se matematički predstavljaju matricom. u najjednostavnijem slučaju 3×3. Vektor se u n-dimenzionalnom prostoru opisuje sa n parametara.. obujam. koeficijent difuzije. koji je uveden da bi se razlikovale veličine koje se pojavljuju u prirodi. Za druga značenja. s početkom u točki A. Ako je novi vektor AB'.a Vektor se može predstaviti i polaznom točkom. Fizikalne veličine čija vektorska vrijednost ovisi i od koordinate nazivaju se tenzorske. definiran je polupravac. rezultat je vektor koji je s prethodnim kolinearan. električna vodljivost. Tada je: . Ukoliko je l samo nenegativno ili samo nepozitivno.npr. a predstavlja strjelicom orijentiranom duž pravca. definirali smo pravac koji prolazi kroz točku A a za vektor pravca ima vektor AB. Vektor je pojam iz matematike. jediničnim vektorom koji određuje njegov smjer i intenzitetom: Ako ovdje ||AB|| zamijenimo sa l koji može biti bilo koji broj iz R. indeks loma itd. smjer i intenzitet. Poopćeni vektor ne mora biti ograničen na tri dimenzije. Recimo da su to A i B iz Rn. sila. Ukoliko je l neki broj različit od ||AB||. Definicija Vektor može biti definiran uređenim parom točaka. pogledajte Vektor (razdvojba). grane linearna algebra. Fizikalno se tumačenje vektora obično svodi na trodimenzionalni prostor. a skalarne masa. tada vrijedi: . Tenzorskim se veličinama opisuju vektorske veličine u anizotropnoj sredini . Tako su vektorske veličine brzina. kod nekubičnih kristala. Vektorske veličine su veličine određene s tri ili više parametara. moment količine kretanja. a imaju pravac. temperatura.Vektor 61 Vektor Ovo je glavno značenje pojma Vektor. a čiji vrh pokazuje smjer na zadanom pravcu. smjerom i intenzitetom (iznosom.

kao i svim ostalim elementima analitičke matematike. Operacije nad vektorima Nad vektorima se. Označuje se kao nula s naznakom za vektor. Prostor ovih vektora se još naziva Kn. Ova je operacija komutativna. Množenje vektora skalarom Množenje vektora = nekim skalarom =: je definirano kao množenje svake koordinate vektora tim skalarom. koje se u principu definiraju nad vektorima istih dimenzija. Pri tome se vektor predstavlja kao uređena n-torka skalara koji pripadaju nekom polju K. Za svaki se ne-nul vektor a može odrediti odgovarajući jedinični vektor v iste orijentacije i smjera. Intenzitet vektora Intenzitet vektora se u euklidskoj geometriji definira kao kvadratni korijen zbroja kvadrata njegovih koordinata. mogu uvesti aritmetičke operacije. Na primjer: .Vektor 62 Nul-vektor Nul-vektor a0 je vektor čiji je intenzitet jednak nuli. Ovaj se postupak zove normiranje vektora. a skalari koji čine vektor zajedno sa informacijom o njihovoj poziciji u uređenoj n-torci koordinate vektora. Jedinični vektor Jedinični je vektor vektor čiji je intenzitet jednak jedinici. . a1 je prva koordinata vektora. a2 je druga koordinata vektora itd. Pojam n-dimenzionalni dolazi od činjenice da je vektor definiran pomoću n skalara. je jedan n-dimenzionalni vektor nad poljem K. Na primjer. Slijede osnovne operacije nad vektorima.

gde je Pri ćemu će vektor c biti iz prostora . .Vektor 63 Zbrajanje vektora Uzmimo dva vektora : Zbrajanje vektora Oduzimanje vektora Njihovo se zbrajanje u principu definira kao zbrajanje komponenti sa istim indeksima. . . Oduzimanje vektora bi se vršilo po sličnom principu: Pri čemu .

skalarno se množenje vektora definira kao broj umnoška svih parova koordinata dva vektora. gdje je Ovdje treba primjetiti da je skalarni produkt vektora također jednak pri čemu je ω kut između a i b. Kod vektorskog je produkta bitno primjetiti sljedeće osobine: . tj. i: vektori kanonske baze E3. . . gdje je : kut između ova dva vektora. Tj. Razlika u odnosu na zbrajanje je ta što je rezultat skalarnog produkta dva vektora iz Kn u stvari jedan skalar iz K. . . koje imaju iste indekse. Vektorski produkt Još jedan tip umnoška karakterističan za trodimenzionalne euklidske prostore (E3) je vektorski produkt. Ovo zapravo znači da je intenzitet vektorskog proizvoda dva vektora jednak površini paralelograma koga čine ovi vektori. vektorski produkt nije komutativan. gdje je skalarom slijeva. Definira se na sljedeći način: Jer su . tj. Konkretno za dva vektora a i b iz Kn bi umnožak k izgledao ovako: . Ovaj se zbroj i umnožak preuzimaju iz polja K. Ovo zapravo znači i: To jest da su dva vektora okomiti ako im je skalarni produkt jednak nuli. . vektorski produkt dva vektora je okomit na njih same.Vektor 64 Skalarno množenje vektora Slično zbrajanju. vektorski produkt se lijepo ponaša prema množenju .

konvencija da i i j počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule.Vektor 65 Mješoviti produkt Mješoviti produkt vektora je ternarna matematička operacija koja uređenu trojku vektora iz E3 preslikava u skalar iz E. pa stupac. matrica je pravokutna tablica brojeva. a m × 1 matrica (jedan stupac i . Ovo se zapisuje kao Ai. Matrica sa m redaka i n stupaca se naziva m-sa-n matricom (kaže se i zapisuje da je formata m×n) a m i n su dimenzije matrice. Član matrice A koji se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu se naziva (i.j)-ti član matrice A. Zapisuje se sa A po definiciji je: : Što znači da je vrijednost mješovitog produkta tri vektora jednaka volumenu paralelepipeda kojeg oni oblikuju. Matrice se mogu zbrajati. 1 × n matrica (jedan redak i n stupaca) se naziva vektor redak.j] naziva ai. tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti. Međutim. ili općenito. Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo vektorom. u kom slučaju imamo 0 ≤ i ≤ m − 1 i 0 ≤ j ≤ n − 1. za praćenje koeficijenata linearnih transformacija. a vertikalne stupcima matrice. Definicije i notacije Horizontalne se linije u matrici zovu retcima. Uvijek se prvo naznačuje redak. Slijede neka osnovna svojstva mješovitog produkta: • • • • Vidjeti također • Vektorski prostor • Vektorsko polje Matrica (matematika) U matematici. i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. Matrice se koriste za opisivanje linearnih jednadžbi.j ili A[i. Organizacija matrice Često se piše kako bi se definirala m × n matrica A čiji se svaki član A[i. što ih čini ključnim konceptom u linearnoj algebri i teoriji matrica. množiti i razlagati na razne načine.j].j za sve 1 ≤ i ≤ m i 1 ≤ j ≤ n. kao i za čuvanje podataka koji ovise od dva parametra.

j. njihov zbroj A + B je m-sa-n matrica. 66 Primjer Matrica je 4×3 matrica. izračunata zbrajanjem odgovarajućih elemenata (t.Matrica (matematika) m redaka) se naziva vektor stupac. Množenje matrica Množenje dvije matrice je dobro definirano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice. p stupaca) dan formulom: za svaki par i i j. Na primjer: Množenje skalarom Ako uzmemo matricu A i broj c.j. j] = A[i.3] ili a2. (cA)[i. Matrica je 1×9 matrica. Element A[2. tada je njihov umnožak AB matrica dimenzija m-sa-p (m redaka. n. a B je matrica dimenzija n-sa-p. Ako je A matrica dimenzija m-sa-n. j] ). j] + B[i. (A + B)[i.3 je 7. R) svih m-sa-n matrica sa realnim članovima u realni vektorski prostor dimenzije mn. Na primjer: Množenje matrica ima sljedeća svojstva: . j] = cA[i. ili vektor redak sa 9 elemenata. dimenzija m-sa-n. skalarni produkt cA se računa množenjem skalarom c svakog elementa A (t. Zbrajanje i množenje matrica Zbrajanje Ako su dane matrice A i B. Na primjer: Operacije zbrajanja i množenja skalarom pretvaraju skup M(m. j] ).

ona je ista kao dimenzija prostora generiranog retcima A. Ako k-sa-m matrica B predstavlja drugo linearno preslikavanje g : Rm → Rk. i] za svaki i i j. ako su izabrane baze za svaki. Ako A predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dvije baze. Posebno. čak i ako su oba umnoška definirana. Rang matrice A je dimenzija slike linearnog preslikavanja predstavljenog sa A. Valja znati da komutativnost ne vrijedi u općem slučaju. Ovdje i u nastavku. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom strukturom podataka u višim programskim jezicima. koja nastaje pretvaranjem stupaca u retke i redaka u stupce. ako su dane matrice A i B. transponirana matrica Matrice mogu na zgodan način predstaviti linearne transformacije jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja. Za svako linearno preslikavanje f : Rn → Rm postoji jedinstvena m-sa-n matrica A. promatramo Rn kao skup stupaca ili n-sa-1 matrica. A je n-sa-m matrica Atr (nekad se zapisuje i kao AT ili tA). Vrijedi (A + B)tr = Atr + Btr i (AB)tr = Btr Atr. Kažemo da matrica A predstavlja linearno preslikavanje f. R) svih kvadratnih matrica reda n je realna asocijativna algebra sa jedinicom. linearno preslikavanje iz n-dimenzionog vektorskog prostora u m-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno m-sa-n matricom. rang. u općem slučaju je AB ≠ BA. skup M(n. i predstavljeno je upravo matricom BA. Transponirana matrica. tada matrica Atr predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (vidi dualni prostor). • (A + B)C = AC + BC za sve m-sa-n matrice A i B i n-sa-k matrice C (desna distributivnost).Matrica (matematika) • (AB)C = A(BC) za sve k-sa-m matrice A. m-sa-n matrice B i n-sa-p matrice C (asocijativnost). • C(A + B) = CA + CB za sve m-sa-n matrice A i B i k-sa-m matrice C (lijeva distributivnost). tada je njihova kompozicija g o f također linearno preslikavanje Rm → Rn. koja je nekomutativna za n ≥ 2. to jest Atr[i. matrice m-sa-n. Općenito. i također je iste dimenzije kao prostor generiran stupcima A. Vidjeti također • Rang matrice . kao što će dalje biti opisano. 67 Linearne transformacije. takva da f(x) = Ax za svako x u Rn. j] = A[j. Ovo slijedi iz gorepomenute asocijativnosti množenja matrica.

dok je ona sama sebi inverz. jer množenjem s drugim matricama daje upravo njih kao rezultat množenja tj. množenje slijeva sa E-1 . Druga se osobina može dokazati na sljedeći način: . Ova se matrica još naziva matricom identiteta. a ostali nule. gdje se ovom matricom može množiti samo slijeva odnosno samo zdesna. matrica pomnožena svojim inverzom uvijek daje E . opće pravilo koje vrijedi za sve matrice . Ovo ne vrijedi za prostore Kn × m. ne mijenja ih. Što se također može definirati i Kroeneckerovom deltom: . vidi se da je matrica nad prostorom Kn × n komutativna. Iz ove osobine također slijedi i: Primjer: Determinanta i inverz Determinanta ove matrice je uvijek 1. tj. nije bitno množi li se njome slijeva ili zdesna.Jedinična matrica 68 Jedinična matrica Jedinična matrica je u linearnoj algebri naziv za kvadratnu matricu kojoj su elementi na glavnoj dijagonali jedinice. Oznaka za matricu identičnog preslikavanja je Id ili samo I. gdje je: Alternativni zapisi su: Osobine Množenje Jedna od bitnih osobina jedinične matrice En nekog prostora Kn × n jest ta da je ona jedina za koju vrijedi: Štoviše. m ≠ n. Ova se matrica označuje velikim slovom E a indeks koji može i ne mora stajati pored oznake označuje dimenziju iste.

odnosno "punog ranga redaka" ako je r(A) = m. rang dijagonalizabilne kvadratne matrice jednak je broju njenih ne-nul svojstvenih vrijednosti. rang mjeri "punoću" matrice i njoj odgovarajućeg linearnog preslikavanja. Sve matrice linearnog preslikavanja između dva vektorska prostora u odnosu na proizvoljan par njihovih baza su ekvivalentne. odnosno kao dimenzija prostora koji generiraju (katkad se kaže i "razapinju") njeni stupci. Značajno svojstvo ranga matrice je i sljedeća Sylvesterova nejednakost: . Rang matrice je također jednak broju vodećih kolona u po redcima svedenom ešelonskom obliku matrice. Svojstva ranga Rang m×n matrice je cijeli broj između 0 i min(m. koji ponekad naziva i osnovni teorem linearne algebre. Rang redaka i rang stupaca svake matrice su jednaki. Posebno je rang matrice jednak rangu njoj transponirane matrice. područja matematike. Vektorski prostor koji generiraju stupci matrice naziva se i njenim prostorom stupaca. Najčešće se on definira kao dimenzija slike matrice.Jedinična matrica 69 . Općenitije. rang matrice je najveći broj njenih linearno nezavisnih stupaca. dok njegovu dimenziju nazivamo rangom redaka. njihov zajednički rang se naziva i rangom danog linearnog preslikavanja i jednak je dimenziji njegove slike. Alternativno. ova definicija se često koristi u uvodnim kolegijima linearne algebre. matrica pomnožena jediničnom daje samu sebe . uračunavajući kratnosti. osim što na izvjesnom broju prvih mjesta duž glavne dijagonale stoje jedinice . Determinantni rang matrice jednak je njenom rangu. tada je P ranga k. Analogno. a epimorfizam (surjektivno) ako i samo ako je r(L) = m.rang polazne matrice jednak je broju jedinica u njenom tako svedenom obliku. kraj dokaza Rang matrice Rang matrice je jedan od najvažnijih pojmova linearne algebre. Za m × n matricu kažemo da je "punog ranga stupaca" ako je r(A) = n. Elementarne operacije nad redcima i stupcima matrice ne mijenjaju njen rang. Ako je 0≤k≤n i P matrica projekcije prostora Rn na neki njegov k-dimenzioni potprostor (ortogonalne ili duž bilo kojeg komplementarnog (n − k)-dimenzionalnog potprostora). matrica se može rabeći elementarne operacije i nad redcima i nad stupcima svesti na točno jednu ekvivalentnu joj matricu čiji su svi elementi nule. prostor redaka je vektorski prostor koji generiraju redci matrice. Stoga ekvivalentne (i posebno slične) matrice imaju jednak rang.n). Determinantni rang matrice je red najveće njene inverzibilne podmatrice. te stoga za inverzibilne matrice kažemo i da su "punog ranga". Pojam komplementaran rangu je defekt matrice. Definicija Postoji nekoliko ekvivalentnih definicija ranga matrice. a njegova dimenzija rangom stupaca. Svaka matrica ranga k je umnožak inverzibilne matrice i matrice projekcije na neki k-dimenzionalni potprostor. odnosno najvećeg njenog ne-nul minora. Jedan od najvažnijih iskaza o rangu matrice. Jedina matrica ranga nula je nul-matrica. Linearno preslikavanje L : Rn → Rm je monomorfizam (injektivno) ako i samo je r(L) = n. U izvjesnom smislu. Drugim riječima. Kvadratna matrica reda n je ranga n ako i samo ako je inverzibilna. je sljedeći Teorem o rangu i defektu: Za svaku m × n matricu A je δ(A) + r(A) = n. odakle i slijedi zajednički naziv "rang".

na primjer: • Ako je r(A) = m. Prema ovoj jednakosti je rang realne matrice jednak broju njenih ne-nul singularnih vrijednosti. pa je sustav ili nekonzistentan ili ima jedinstveno rješenje. B. i rangu matrice B ako je A punog ranga stupaca. U ovim poopćenjima. koji će ovisiti od svojstava matrice i konkretne primjene. tada sustav ima i slobodnih varijabli u svedenom obliku. koja vrijedi za svake tri matrice A. tada će sustav u VSEO imati vodeću varijablu (pivot) u svakoj od jednadžbi i stoga je nužno konzistentan. Numeričko određivanje ranga uvijek uključuje i praktični izbor praga pomoću kojeg se određuje kad element jako male numeričke vrijednosti treba tretirati kao nulu. • Ako je r(A) = n. češće se koriste dekomopozicija po singularnim vrijednostima ili QR dekompozicija s pivotima. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava veći ili jednak r(A). itd. kako je ker(ATA) = ker(A). rang stupaca (najveći broj linearno nezavisnih stupaca). ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava jednak n + 1 ili n. • Ako je r(A) < n. Poopćenja Rang se definira i za matrice nad proizvoljnim prstenovima. Posebno je za svake dvije m × n i n × p matrice A i B r(A) + r(B) − n  ≤  r(AB)  ≤  min(r(A). Rang umnoška AB je jednak rangu matrice A ako je B punog ranga redaka. r(B)). C formata takvog da su svi matrični produkti u nejednakosti definirani.Rang matrice r(B) + r(ABC)  ≥  r(AB) + r(BC). pa je ili nekonzistentan ili ima beskonačno mnogo rješenja. Konačno. dimenzija prostora redaka. Numeričko izračunavanje Rang matrice se uvijek može izračunati Gaussovim postupkom eliminacije. 70 Rang i sustavi linearnih jednadžbi Kronecker-Capelijev teorem tvrdi da je sustav linearnih jednadžbi Ax = b konzistentan ako i samo ako je rang proširene matrice sustava [ A : b ] jednak rangu matrice koeficijenata sustava A. ali je u numeričkim izračunavanjima koja koriste aritmetiku pomičnog zareza ovaj postupak (LU dekompozicija) nestabilan. Rang matrice može ponuditi i dodatne informacije o broju rješenja linearnog sustava (formata m × n). dimenzija prostora stupaca. sa jedinstvenim rješenjem ako je m = n ili beskonačno mnogo rješenja (koja čine afin potprostor dimenzije n − m ako je m < n). Umjesto njega. determinantni rang. tada su sve varijable vodeće u svedenom obliku. mogu biti međusobno različiti ili ne biti definirani. to je prema teoremu o rangu i defektu i r(ATA) = r(A). Rang glatkog preslikavanja između dvije glatke mnogostrukosti u nekoj točki se definira kao (linearni) rang njegovog diferencijala. . rang redaka.

org/w/index.org/w/index. Trudbenik.org/w/index. F0ggY. Sanya.php?oldid=1603536  Contributors: Ilija Pavlic.org/w/index. Croq. Ivan Štambuk. 1 anonymous edits Jedinična matrica  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index. 2 anonymous edits Krivulja  Source: http://hr.wikipedia. Argo Navis. Donatus. Xeniorn. 1 anonymous edits Parabola (krivulja)  Source: http://hr.php?oldid=2662862  Contributors: Anton008. Rosier.php?oldid=2700226  Contributors: Ilija Pavlic.org/w/index. Duh Svemira. SpeedyGonsales. Zmaj. Saxum. Roberta F.php?oldid=2812323  Contributors: AmyMirka. F0ggY. Sombrero.php?oldid=2766435  Contributors: Dtom.org/w/index.org/w/index. Mozak. Tycho Brahe.php?oldid=2819584  Contributors: Armend.wikipedia. Ilija Pavlic.php?oldid=2788200  Contributors: Baqu11. Roza.. 21 anonymous edits Domena (matematika)  Source: http://hr. Gemini1980. SpeedyGonsales.php?oldid=2781355  Contributors: Aradic-es. Dubravko1.org/w/index.php?oldid=2484400  Contributors: ALE! on Commons.wikipedia. Roberta F. Ivan Štambuk. Dubby.org/w/index.php?oldid=2795929  Contributors: SpeedyGonsales.org/w/index. Jure Grm. MayaSimFan. Kurtelacić.org/w/index. Dubravko1.org/w/index. Stevo-88. 2 anonymous edits Racionalni broj  Source: http://hr.wikipedia. 1 anonymous edits .wikipedia.wikipedia. 2 anonymous edits Kartezijev koordinatni sustav  Source: http://hr. Argo Navis. VKokielov. Argo Navis. 8 anonymous edits Broj e  Source: http://hr. Tycho Brahe. Kubura. Saxum. Deternamor.wikipedia. MayaSimFan. Kubura.php?oldid=2752008  Contributors: Frka. Roberta F.org/w/index. Zmaj.php?oldid=2652782  Contributors: Bracodbk. Ivan Štambuk. Sokac121. Fraxinus.wikipedia. Kubura. Ivan Štambuk Kodomena  Source: http://hr.php?oldid=2817762  Contributors: -vega. SpeedyGonsales.php?oldid=2826039  Contributors: Ivan Štambuk Funkcija (matematika)  Source: http://hr. MayaSimFan Elipsa  Source: http://hr. DarkoS.a.wikipedia. Zmaj.php?oldid=2343612  Contributors: Ivan Štambuk Imaginarni broj  Source: http://hr. Herr Mlinka. Pokemon.wikipedia. 5 anonymous edits Matrica (matematika)  Source: http://hr. 4 anonymous edits Prazni skup  Source: http://hr. Stazh.org/w/index.org/w/index. MayaSimFan. Ivan Štambuk. Donatus. Vhorvat.php?oldid=2774366  Contributors: Ivan Štambuk Rang matrice  Source: http://hr. MayaSimFan.php?oldid=2662856  Contributors: BlackArrow. Txus. Babalu.wikipedia. Ivan Štambuk.org/w/index. 1 anonymous edits Period  Source: http://hr. Kubura.php?oldid=2791368  Contributors: Tvrtko26 Vektor  Source: http://hr.wikipedia. 1 anonymous edits Bijekcija  Source: http://hr.php?oldid=2560648  Contributors: Tupars. Jure Grm. 1 anonymous edits Nula  Source: http://hr. Fraxinus. Dalibor Bosits. 4 anonymous edits Prirodni broj  Source: http://hr.wikipedia. Svjetlana3.wikipedia. Sanya.org/w/index.wikipedia.php?oldid=1816780  Contributors: Argo Navis. Ivan Štambuk. SpeedyGonsales.wikipedia. Svjetlana3 Hiperbola (krivulja)  Source: http://hr. Svjetlana3.aparicio Koeficijent smjera pravca  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index. Dubravko1.php?oldid=2592279  Contributors: -vega.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2419011  Contributors: Bethnim.org/w/index. Sombrero.php?oldid=2560721  Contributors: Bracodbk..wikipedia. Maria Sieglinda von Nudeldorf.org/w/index. Svjetlana3.wikipedia.wikipedia. Systat.wikipedia.wikipedia.wikipedia. Ivan444.php?oldid=2587280  Contributors: Andre Engels. Dubravko1.php?oldid=2753214  Contributors: Argo Navis. Tycho Brahe.wikipedia.php?oldid=2710762  Contributors: Aradic.php?oldid=2789554  Contributors: Ilija Pavlic. 4 anonymous edits Realni broj  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2846956  Contributors: Angler. SvekY. SpeedyGonsales.wikipedia. 1 anonymous edits Eksponencijalna funkcija  Source: http://hr. SpeedyGonsales. Argo Navis. DarkoS.org/w/index.wikipedia.wikipedia.php?oldid=2663183  Contributors: Culo-sija.org/w/index.wikipedia.wikipedia.wikipedia.php?oldid=2758537  Contributors: Abyssus. Dubby.wikipedia.php?oldid=2803817  Contributors: Argo Navis.php?oldid=2753351  Contributors: Bracodbk. Fraxinus. Jakiša Tomić. 4 anonymous edits Sinus  Source: http://hr. Dubravko1. Fraxinus Logaritam  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.org/w/index.php?oldid=2757689  Contributors: Ivan Štambuk. Gdje je nestala duša svijeta.org/w/index. 1 anonymous edits Geometrijski niz  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.org/w/index.. Roza. 1 anonymous edits Niz  Source: http://hr. 3 anonymous edits Kosinus  Source: http://hr. Tycho Brahe Kružnica  Source: http://hr.org/w/index. Lasta.wikipedia. Argo Navis. DarkoS. Vodomar. 4 anonymous edits Množenje  Source: http://hr. Roza.org/w/index. Sanya. Generalisimus.php?oldid=2832761  Contributors: -vega. Ivan T.org/w/index. Argo Navis. Dubby. Ivan Štambuk.wikipedia. Raf 2.wikipedia.org/w/index.org/w/index. 4 anonymous edits Zbrajanje  Source: http://hr.org/w/index. MayaSimFan. Stoos. 2 anonymous edits Surjektivna funkcija  Source: http://hr. 14 anonymous edits Trigonometrija  Source: http://hr. 9 anonymous edits Promjer  Source: http://hr. 2 anonymous edits Jednadžba pravca  Source: http://hr. SpeedyGonsales. Ozi64.org/w/index. 3 anonymous edits Luk (matematika)  Source: http://hr. Ilija Pavlic. Tycho Brahe. Stazh. SpeedyGonsales.org/w/index.php?oldid=2775276  Contributors: -vega. Ivo grdjan.wikipedia. Tycho Brahe. Kubura.php?oldid=2673056  Contributors: Ivan Štambuk..php?oldid=2794494  Contributors: 4ndY.wikipedia.php?oldid=2781591  Contributors: Svjetlana3 Ortodroma  Source: http://hr. Ivan Štambuk.php?oldid=2775611  Contributors: Argo Navis.php?oldid=2660853  Contributors: Argo Navis. SpeedyGonsales. Smiljan.wikipedia. 1 anonymous edits Injektivna funkcija  Source: http://hr. Kurtelacić.wikipedia. Kal-El. Raf 2. Zmaj.org/w/index. Raf 2. Ivan Bajlo. 2 anonymous edits Kompleksni broj  Source: http://hr. SvekY. Donatus.org/w/index. Kurtelacić.org/w/index. SpeedyGonsales.org/w/index. 2 anonymous edits Cijeli broj  Source: http://hr.php?oldid=2720986  Contributors: Dubravko1.org/w/index. Th dalibor.a.php?oldid=2755857  Contributors: Ilija Pavlic.Article Sources and Contributors 71 Article Sources and Contributors Skup  Source: http://hr. Prof saxx Trokut  Source: http://hr.wikipedia.php?oldid=2782164  Contributors: Ivan Štambuk Slika (matematika)  Source: http://hr.php?oldid=2254822  Contributors: Dubravko1. Dubravko1. Donatus.org/w/index.a.wikipedia. SpeedyGonsales Kvadratna funkcija  Source: http://hr.

png  Source: http://hr. Ricky81682.wikipedia.png  Source: http://hr.SVG  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.wikipedia Datoteka:Matrica_hr.org/w/index. Luks. Marcelo Reis.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:Venn_A_subset_B. Romanm.png  License: unknown  Contributors: Original uploader was Михајло Анђелковић at sr. Mike.php?title=Datoteka:Trokut_(trigonometrija).php?title=Datoteka:Greatcircle_Jetstream_routes.php?title=Datoteka:Sin.wikipedia.org/w/index.org/w/index.Mori file:exp.svg  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DarkoS.php?title=Datoteka:Cos.org/w/index.org/w/index.org/w/index. EugeneZelenko.png  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov File:Conicas2.wikipedia.png  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Abnormaal.org/w/index.belk Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.wikipedia. Yuval Madar Datoteka:Venn_A_union_B. Sl Datoteka:Codomain.wikipedia.wikipedia. EugeneZelenko.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr. SpeedyGonsales.org/w/index.org/w/index.png  License: Public Domain  Contributors: Pietros Sacanis Datoteka:Slope picture.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.wikipedia.org/w/index.jpg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:ParabolicWaterTrajectory.org/w/index.org/w/index.svg  Source: http://hr.wikipedia. Muffin.org/w/index.wikipedia. EugeneZelenko.svg  License: Public Domain  Contributors: Kilom691.wikipedia.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Pafcu Datoteka:Cartesian-coordinate-system.svg  License: Public Domain  Contributors: Sl.wikipedia.wikipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.gif  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Coord_system_CA_0.org/w/index.org/w/index. Bolino Image:Cartesian coordinates 2D.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti. WeFt Datoteka:Surjection.wikipedia.org/w/index.wikipedia Later versions were uploaded by Dcoetzee at en.wikipedia.php?title=Datoteka:Cycloid_f.svg  Source: http://hr.wikipedia. Duesentrieb.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.org/w/index.php?title=Datoteka:Qfunction.wikipedia File:Cycloid f.php?title=Datoteka:Cartesian_coordinates_2D.org/w/index.png  Source: http://hr.0  Contributors: User:Zorgit Image:KUGSPI-9_Loxodrome.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Original uploader was Paul August at en.png  Source: http://hr. 1 anonymous edits Slika:ParabolicWaterTrajectory.php?title=Datoteka:Quadratic_function.wikipedia.php?title=Datoteka:Exp.wikipedia.org/w/index.wikipedia.vektora.org/w/index.wikipedia.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2. Manscher.png  License: Public Domain  Contributors: Andre Engels.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Surjection.lifeguard.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.PNG  Source: http://hr.gif  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.gif  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Venn_A_intersect_B.wikipedia.org/w/index.svg  Source: http://hr.org/w/index. Licenses and Contributors Datoteka:Venn-diagram-AB.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: ChaosNil Datoteka:Spherical triangle 3d opti.org/w/index. Gustavb Image:Coord system CA 0.php?title=Datoteka:Codomain.wikipedia.org/w/index.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:SpeedyGonsales Image:Sin.wikipedia.php?title=Datoteka:Venn_A_subset_B.svg  Source: http://hr.org/w/index.5  Contributors: Cronholm144.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.wikipedia.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Matrica_hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jim.php?title=Datoteka:KUGSPI-9_Loxodrome.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:Venn_B_minus_A.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.png  Source: http://hr. 2 anonymous edits Slika:P math.wikipedia. Porao.org/w/index.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr. W!B: Datoteka:Kreis. Superborsuk Datoteka:Kompleksna-ravan. Booyabazooka.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jorge Stolfi Image:Cartesian-coordinate-system-with-circle. Darapti Datoteka:Three by Four.org/w/index. Bayo. Teox.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Exp_series.wikipedia.gif  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov Image:Expo02.wikipedia.php?title=Datoteka:Venn_A_union_B.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: EnEdC. Yuval Madar.php?title=Datoteka:Venn-diagram-AB.svg  Source: http://hr.org/w/index. Kersti Nebelsiek.wikipedia.svg  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: K.php?title=Datoteka:Conicas2.org/w/index.jpg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:GuidoB Slika:Disambig.png  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:oduzimanje.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Spindled Datoteka:Quadratic function.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Kompleksna-ravan.org/w/index.php?title=Datoteka:Nullset.php?title=Datoteka:Bijective_composition.wikipedia.php?title=Datoteka:Elipse.php?title=Datoteka:Kreis.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.php?title=Datoteka:Wave_period.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User 345Kai on en.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Sven Datoteka:Trokut (trigonometrija).wikipedia.svg  Source: http://hr.gif  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Common_Logarithms.php?title=Datoteka:Slope_picture. Ævar Arnfjörð Bjarmason Datoteka:Venn_A_intersect_B.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Derbeth.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Venn_A_complement.php?title=Datoteka:Bijection. User:Lakeworks .5  Contributors: User:Baumst Datoteka:Elipse.svg  Source: http://hr.wikipedia.png  Source: http://hr.wikipedia.gif  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Polynomialdeg2.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Image:Cos. Sl Datoteka:Bijection.wikipedia.Image Sources.svg  Source: http://hr.wikipedia.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.php?title=Datoteka:Graf_of_linear_equation.svg  Source: http://hr. Jalanpalmer Slika:Common Logarithms.org/w/index.php?title=Datoteka:P_math.php?title=Datoteka:Expo02.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Paul August Datoteka:Venn A complement. OsamaK Datoteka:Injection.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Datoteka:Wave period.php?title=Datoteka:Injection.gif  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:sabiranje. Datoteka:Nullset.wikipedia.png  Source: http://hr. Stanmar.svg  License: Public Domain  Contributors: User:N.wikipedia.org/w/index.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DemonDeLuxe File:Graf of linear equation.php?title=Datoteka:Three_by_Four. Myukew.php?title=Datoteka:Oduzimanje.vektora.svg  Source: http://hr. Kontos.SVG  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Sabiranje.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system-with-circle.svg  Source: http://hr.gif  License: GNU Free Documentation License  Contributors: w:de:Benutzer:Karl BednarikGerman Wikipedia User Karl Bednarik Datoteka:Greatcircle Jetstream routes.5  Contributors: User:Pjacklam Image:Exp series.wikipedia.php?title=Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.vektora.wikipedia. Licenses and Contributors 72 Image Sources. EugeneZelenko.svg  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Spherical_triangle_3d_opti. Ramac Datoteka:Bijective_composition. Hobo Lifting Aroma.php?title=Datoteka:Disambig.org/w/index.png  License: unknown  Contributors: -vega Datoteka:Polynomialdeg2.wikipedia.vektora.5  Contributors: Cdang.svg  Source: http://hr.org/w/index. Rocket000. Lipedia.org/w/index.png  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Cepheus Datoteka:Venn_B_minus_A.PNG  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Marcelo Reis Slika:Qfunction.

org/ licenses/ by-sa/ 3. 0/ .0 Unported http:/ / creativecommons.Licencija 73 Licencija Creative Commons Attribution-Share Alike 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful