Čitanka broj 1

PDF generated using the open source mwlib toolkit. See http://code.pediapress.com/ for more information. PDF generated at: Mon, 21 Mar 2011 10:56:55 UTC

Contents
Articles
Treći dio
Skup Prazni skup Funkcija (matematika) Domena (matematika) Slika (matematika) Injektivna funkcija Surjektivna funkcija Bijekcija Kodomena Niz Geometrijski niz Prirodni broj Zbrajanje Nula Cijeli broj Množenje Racionalni broj Realni broj Kvadratna funkcija Eksponencijalna funkcija Logaritam Broj e 1 1 6 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 19 20 20 21 21 22 25 28 30 31 31 36 37 38 41 42 44 46

Drugi dio
Kartezijev koordinatni sustav Krivulja Ortodroma Jednadžba pravca Koeficijent smjera pravca Parabola (krivulja) Hiperbola (krivulja) Elipsa

Kružnica Promjer Luk (matematika)

48 52 53 54 54 55 56 57 58 59 60 61 65 68 69

Treći dio
Trokut Trigonometrija Sinus Kosinus Period Kompleksni broj Imaginarni broj Vektor Matrica (matematika) Jedinična matrica Rang matrice

References
Article Sources and Contributors Image Sources, Licenses and Contributors 71 72

Article Licenses
Licencija 73

je sadržajno bogata i aktivna. Iako se ovo čini jednostavnom idejom. C.za više detalja pogledati naivna teorija skupova. te kao ishodište iz kojeg gotovo cijela matematika može biti izvedena. redoslijed nabrajanja elemenata skupa je nebitan. za razliku od multiskupa. slova abecede. Za rigorozniji i moderniji aksiomatski pristup skupovima. pogledati aksiomatska teorija skupova. Slično. Ovaj članak predstavlja kratak i osnovni uvod u ono što matematičari zovu "intuitivna" ili "naivna" teorija . teorija skupova. Za dva skupa A i B kažemo da su jednaka i zapisujemo A = B ako imaju iste članove. Elementi skupa mogu biti raznih Matematički odnos između skupova se može vizualizirati Vennovim dijagramom. vrsta: brojevi. različitih objekata m naše zamjedbe ili misli (koji će se zvati elementi skupa M) u cjelinu. Matematička disciplina koja proučava moguće skupove. Objekte skupa također zovemo njegovim članovima. je danas sveprisutni dio matematičkog obrazovanja. je napisao sljedeću definiciju skupa:[1] Pod terminom skup smatramo bilo koju kolekciju M određenih.1 Treći dio Skup U matematici. stoljeća. skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih objekata smatranim cjelinom. Georg Cantor. . za razliku od slijeda ili tupla. Skupovi se dogovorno označavaju velikim slovima A. principijelni tvorac teorije skupova. drugi skupovi itd. ne može sadržavati više jednakih elemenata. itd. B. Skup. skupovi su svejedno jedan od najvažnijih fundamentalnih koncepata u modernoj matematici. ljudi. Teorija skupova. Definicija Na početku svog djela Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre. te se stoga u većini zemalja uvodi već u osnovnoj školi. Sve skupovne operacije čuvaju svojstvo jedinstvenosti elementa u skupu. Teorija skupova se može shvatiti kao osnova nad kojom može biti izgrađena gotovo cijela matematika. stvorena tek krajem 19.

11. 6. prvih tisuću pozitivnih cijelih brojeva se mogu opisati simboličkom kraticom: {1. 6} = {11. Dogovorno se skup također može definirati eksplicitnim nabrajanjem svih elemenata između vitičastih zagrada. može biti opisan na sljedeći način: F={ – 4 : n je cijeli broj. na primjer: C = {4. Identitet skupa ne ovisi o redoslijedu nabrajanja elemenata skupa. ." (Ponekad se umjesto dvotočke koristi vertikalna crta |. iako naizgled trivijalan. Na primjer.Skup 2 Opisivanje skupova Nemaju svi skupovi precizan opis . za gore definirane skupove vrijedi B = D. Na primjer.. kao i o mogućim ponavljanjima elemenata prilikom nabrajanja. bijela. 6. 1. takvih da je n cijeli broj u opsegu od 0 do 19 inkluzivno.. 2. i stoga je A = ø.) označava da se lista nastavlja na podrazumjevani način. i matematičari interpretiraju ovaj opis kao "F je skup svih brojeva oblika – 4. Skup također može imati nula članova.na primjer. pri čemu specijalni simbol od tri točke (. Slično.) Članstvo skupa Ako nešto jest ili nije element nekog pojedinačnog skupa. 8. 3} D = {crvena. pošto imaju jednake članove. Skraćeni zapis A = C se koristi za izražavanje takve jednakosti. skup A svih trostranih kvadrata ima nula članova.neki mogu jednostavno biti proizvoljne kolekcije. Složeniji skupovi se ponekad opisuju različitom notacijom. dvotočka (:) znači "takav da". ali • i . Relacija ekvipotencije je relacija ekvivalencije. Na primjer. u Kardinalnost skupa Svaki gore opisan skup ima konačan broj članova . B je skup čiji su članovi boje francuske zastave. 4. 11} = {11. plava} Dva različita opisa mogu definirati isti skup.. skup F čiji su članovi prvih dvadeset brojeva koji su za četiri manji od kvadrata cijelog broja. skup A ima četiri člana. 2. Neki skupovi mogu biti opisani riječima. Za skupove sa mnogo elemenata ponekad se koristi skraćena lista. 11}. odnosno . }. tada to simboliziramo sa odnosu na već definirane skupove. ..na primjer. Skup također može imati beskonačan broj članova .. {6. pa se skupovi svrstavaju u . Na primjer. Takav skup zove se prazni skup i označava simbolom ø. Na primjer. Kaže se da su dva skupa ekvipotentna (imaju isti kardinalitet ili su jednakobrojni ili su bijektivni) ako postoji bijekcija iz jednoga skupa u drugi skup.. 3. 1000}.. bez nekog jasno izraženog "pravila" koje kazuje koji su elementi unutar ili van skupa. Slično se skup parnih brojeva može opisati notacijom: {2. gore definirani skupovi A i C su identični. Poput broja nula. i 0 ≤ n ≤ 19} U ovom opisu. vrijedi: • i (budući da je 285 = 17² − 4). skup prirodnih brojeva je beskonačan. dok skup B ima tri člana. Na primjer. prazni se skup pokazao kao poprilično važan u matematici. na primjer: A je skup čiji su članovi prva četiri cijela broja.

Neki od ostalih su: • • • • označava skup svih prostih brojeva. .. Na primjer.b .. B uključuje A ili B sadrži A. A je podskup od B Primjeri: • Skup svih žena je pravi podskup skupa svih ljudi. te izgovara što se čita kao B je nadskup od A. također. Drugim riječima. označava skup svih prirodnih brojeva. Međutim. -2. tada se za A kaže da je podskup od B. . označava skup svih racionalnih brojeva (tj. a "veći" skupovi su neprebrojivo beskonačni (kraće neprebrojivi). je skup svih realnih brojeva. Ovaj skup uključuje sve racionalne i iracionalne brojeve (tj. piše se A je sadržan u B. ne postoji samo jedna vrsta beskonačnosti. Može se. ili rjeđe = {0. skup svih pravih i nepravih razlomaka). 3. označava skup svih cijelih brojeva (bilo pozitivnih.}. Stoga je = {.. 2. Jedan od njih je već spomenuti prazni skup. Međutim. zapisati Relacija između skupova uspostavljenu sa pravi podskup od B) ili i i zove se inkluzija. u nekoj literaturi ovi se simboli čitaju isto kao za prave podskupove i nadskupove.. 0. = {1. (A je . kao što su • je skup svih kompleksnih brojeva. brojeve koji se ne i √2)..klasa kojoj pripada skup S zove se kardinalni broj skupa S i oznčava se sa ili card S ili #S.. ..Skup disjunktne klase . negativnih ili nule). 2. • i = { : a. 1. -1. te se stoga češto preferira korištenje eksplicitnijih simbola i (B je pravi nadskup od A). iako se prosti mogu zapisati u obliku razlomka. 3 Podskup Ako je svaki član skupa A također član skupa B. Svaki od ovih skupova brojeva je beskonačan. Ako je A podskup i nije jednak skupu B. Za skup koji je ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom prirodnih brojeva kažemo da je prebrojivo beskonačan (kraće prebrojiv). 3.}. Svi cijeli brojevi su u ovom skupu pošto se svaki cijeli broj a može izraziti kao razlomak ..}. Stoga je i b ≠ 0}. . . premda vrijedi brojevi općenito koriste manje od ostalih skupova izvan teorije brojeva i srodnih disciplina. 1.. tada se za A kaže da je pravi podskup skupa B. 2. • • Prazni skup je podskup svakog skupa i svaki skup je sam svoj podskup: • • Posebni skupovi Neki istaknuti skupovi imaju izuzetnu matematičku važnosti i toliko se često koriste da su dobili posebna imena i notaciju. zapisuje s .

zelena} • {1. djeljivi s 3. Unija skupova A i B Primjeri: • {1. bijela} • {1. označen sa A ∩ B.Skup Prebrojivo beskonačni skupovi su. Primjeri neprebrojivo beskonačnih skupova su Unija Postoji nekoliko načina za konstruiranje novih skupova od već postojećih. Presjek skupova A i B Primjer: • {1. zelena} = {zelena} • {1. 2} = {1. 2} ∩ {1. Unija skupova A i B. kao i skup svih prirodnih brojeva koji su parni. 2} U {crvena. 4 neparni. 2. bijela} = ø • {1. itd. bijela. 2} U {1. Dva se skupa mogu "zbrojiti". zelena} U {crvena. 2. je skup svih elemenata koji su članovi ili skupa A ili skupa B. je skup svih elemenata koji su članovi i skupa A i skupa B. 2} Neka osnovna svojstva presjeka: • A ∩ B   =   B ∩ A . 2. djeljivi 4. bijela} = {1. 2} = {1. 2} ∩ {crvena. bijela. 2} Neka osnovna svojstva unije: • • • • A U B   =   B U A A  je podskup skupa  A U B A U A   =  A A U ø   =  A Presjek Novi se skup također može konstruirati određivanjem "zajedničkih" elemenata obaju skupova. tada za A i B kažemo da su disjunktni. bijela. skupovi . zelena} = {1. na primjer. Presjek skupova A i B. označena sa A U B. crvena. crvena. i . Ako je A ∩ B  =  ø. green} ∩ {crvena. 2.

Skup • A ∩ B  je podskup skupa  A • A ∩ A   =   A • A ∩ ø   =   ø 5 Komplementi Dva se skupa također mogu "oduzeti". poput micanja elementa zelena iz skupa {1. 2. 2} − {1. U − A zove se apsolutni komplement ili jednostavno komplement skupa A. Relativni komplement skupa A u skupu B Komplement skupa A u skupu U Primjeri: • • • • {1. U takvim slučajevima. je skup svih elemenata koji su članovi skupa B.2. tada komplement skupa P u U iznosi N. U određenim postavkama. svi skupovi koji se promatraju. P′ = N. zelena} − {crvena. a N skup svih neparnih brojeva. Relativni komplement skupa A u skupu B (još se koristi i naziv skupovna razlika skupova B i A). ali nisu članovi skupa A. 2} {1. Potrebno je uočiti da je valjana operacija "oduzimanja" članova koji nisu u skupu. bijela. smatraju se podskupovima nekog danog univerzalnog skupa U. i označava s A′.takva operacija nema učinka.3} . Neka osnovna svojstva komplementa: • • • • • A U A′ = U A ∩ A′ = ø (A′ )′ = A A − A = ø A − B = A ∩ B′ . AC ili . zelena} = {1. 2} = ø Ako je U skup svih cijelih brojeva. ili ekvivalentno. 2} {1. 2} − {crvena. (ili B \ A). P skup parnih brojeva. bijela} = {1. označeno sa B − A.

R.prazni je skup konačan: |∅| = 0 • Za svako svojstvo: • za svaki element skupa ∅ svojstvo je zadovoljeno (trivijalno istinito) • ne postoji element skupa ∅ za koji je svojstvo zadovoljeno • Obratom ove tvrdnje slijedi: ako su.: Van Nostrand (1960) ISBN 0-387-90092-6 • Stoll. Robert R. Druga uobičajena notacija za prazni skup jest "{}". ∀A: A ∩ ∅ = ∅ • Za svaki skup A. njegova kardinalnost) jest nula . unija skupa A i praznog skupa jest A: ∀A: A ∪ ∅ = A • Za svaki skup A. Rings. Mineola.. [1]). U aksiomatskoj teoriji skupova se njegovo postojanje postulira aksiomom praznog skupa.Y. Fields and Groups.B.. za neko svojstvo. 1 Izvori • Halmos. p. i uvedenim od strane grupe Bourbaki (specifično André Weil] 1939. sljedeće dvije tvrdnje zadovoljene: • za svaki element skupa V svojstvo je zadovoljeno .Skup 6 Bilješke [1] Allenby. Leeds.T. N. prazni skup je jedinstveni skup koji ne sadrži nijedan element. Set Theory and Logic.: Dover Publications (1979) ISBN 0-486-63829-4 • Allenby. presjek skupa A i praznog skupa je prazni skup: Prazni skup je skup koji ne sadrži elemente. England: Butterworth Heinemann (1991) ISBN 0-340-54440-6 Prazni skup U matematici. Svojstva • Za svaki skup A. Razna općenita svojstva skupova su trivijalno istinita za prazni skup.J. 1991. Princeton. Kartezijev produkt skupa A i praznog skupa je prazni skup: ∀A: A × ∅ = ∅ • Jedini podskup praznog skupa jest sam prazni skup: ∀A: A ⊆ ∅ ⇒ A = ∅ • Broj elemenata praznog skupa (tj. Notacija Prazni se skup označava jednim od simbola " " ili " ". prazni skup je podskup od A: ∀A: ∅ ⊆ A • Za svaki skup A.J. specifično u teoriji skupova. iz kojeg se grade svi konačni skupovi. Naive Set Theory. Paul R. N. izvedenim iz slova Ø danske i norveške abecede.

ona je trivijalno istinita. Na primjer. a taj skup jest nešto. svaki realni broj je i gornja i donja međa praznog skupa. sa svojim uobičajenim uređenjem predstavljenim realnom brojevnom crtom. te je stoga i otvoren. Ako ne bi bilo istinito da je svaki element skupa {} u skupu A. kada ga smatramo podskupom realnih brojeva. pošto prazni skup nema elemenata. Jedinstvenost praznog skupa slijedi iz aksioma rasprostranjenosti.Prazni skup • ne postoji element V za kojeg je svojstvo zadovoljeno tada V = ∅ U matematici je termin prazan skup nedvosmislen u uporabi . te da je {} podskup skupa A. rezultat ovih operacija više govori o operaciji u pitanju nego o praznom skupu. Smatran podskupom brojevne crte (ili općenitije bilo kojeg topološkog prostora). te je skup stoga zatvoren . Korisno je predočiti si prazni skup kao vreću koja može sadržavati neke stvari . ne postoji element skupa {} koji nije u A. Aksiomatska teorija skupova U aksiomatskoj teoriji skupova poznatoj i kao Zermelo-Fraenkelova teorija skupova. koji se može definirati da bude prazni skup. prazni je skup istovremeno i otvoren i zatvoren. prazni skup je podskup bilo kojeg skupa A. 7 Uobičajeni problemi Prazni skup nije isto što i ništa . prazni skup je kompaktan činjenicom da je svaki konačni skup kompaktan. kad ga promatramo kao podskup bilo kojeg uređenog skupa. tada separacijska shema aksioma dopušta konstrukciju skupa B = {x in A | x ≠ x}. Po definiciji podskupa. tada vrijedi: za . Ovo je poznato kao "očuvanje nularnih unija". (Takve operacije zovemo nularne operacije.a istovremeno za svaku svoju točku (kojih također nema) postoji otvoreno okruženje u praznom skupu.on je skup koji sadrži ništa. Na primjer. ali produkt svih elemenata praznog skupa je jedan. te stoga može biti samo jedan skup bez elemenata. tada bi morao postojati barem jedan element skupa {} koji nije prisutan u A.vreća može biti prazna. dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente. Okruženje praznog skupa je prazno. Kad ga promatramo kao podskup proširenih realnih brojeva koje dobijemo dodavanjem dva "broja" ili "točke" normalnom skupu realnih brojeva. Ovo poimanje često uzrokuje nedoumice kod onih koji se prvi put susreću sa pojmom praznog skupa. Međe Budući da prazni skup nema članova. i postavlja se pitanje kakvu razliku čine operacije njihova zbrajanja i množenja (pošto oni ni ne postoje)? U konačnici. koristeći separacijsku shemu aksioma. Operacije na praznom skupu Operacije obavljene na praznom skupu (kao skup stvari nad kojima se operira) mogu također zbunjivati. ako je A skup. negativnu beskonačnost označenu simbolom za koju definiramo da je manja od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. što vodi do zaključka da je svaki element skupa {} u skupu A. budući da svaki element x skupa {} pripada skupu A. postojanje praznog skupa je osigurano aksiomom praznog skupa. Na primjer. ali vreća zasigurno sama po sebi postoji. bilo koji član skupa će biti gornja i donja međa za prazni skup. Budući da uopće ne postoje elementi skupa {}.) Na primjer. suma svih elemenata praznog skupa je nula. Štoviše. Svaki aksiom koji tvrdi postojanje nekog skupa će implicirati aksiom praznog skupa.u teoriji skupova. Ovo se često parafrazira kao "sve je istina nad elementima praznog skupa". Ovo se čini čudno. te pozitivnu beskonačnost označenu simbolom koju definiramo da je veća od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. Sve njegove granice (kojih nema) su u praznom skupu. uočavamo da je nula neutralni element operacije zbrajanja. Svaka tvrdnja koja započinje sa "za svaki element skupa {}" ne tvrdi ništa novo . dok je jedan neutralni element operacije množenja.

dok je najveća donja međa (inf ili infimum) pozitivna beskonačnost. nula je definirana kao prazni skup. prazna funkcija. com/ jeff570/ set. ili da je njegova kardinalnost jednaka nula. tada postoji točno jedna funkcija f iz {} u A. Po analogiji sa gornjim. prazni skup je jedinstven inicijalni objekt kategorije skupova i funkcija. dok je pozitivna beskonačnost neutralni element za minimum i infimum. References [1] http:/ / members. Kao rezultat toga.Prazni skup 8 i To jest. slijedi da je u domeni proširenih realnih brojeva negativna beskonačnost neutralni element za operatore maksimuma i supremuma. aol. Veza između ova dva koncepta ide i dalje: u standardnoj definiciji prirodnih brojeva preko skupova. Prazni se skup može pretvoriti u topološki prostor na samo jedan način (definiranjem da je prazni skup otvoren) ovaj prazni topološki prostor je jedinstven inicijalni objekt u kategoriji topoloških prostora sa kontinuiranim (neprekinutim) preslikavanjima. Prazni skup i nula Već je spomenuto da prazni skup ima nula elemenata. html . Teorija kategorija Ako je A skup. najmanja gornja međa (sup ili supremum) praznog skupa je negativna beskonačnost.

Funkcija (matematika) 9 Funkcija (matematika) Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje elemenata iz jednog skupa (domena) u drugi (kodomena). ako vrijedi: . Matematički zapisujemo. a skup . tj. Slika funkcije f je skup elemenata iz kodomene na koje se preslikava neki element domene. Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo injektivnosti i da je injektivna. ali neka od važnijih su injektivnost. . Bijekcija ili 1 na 1 korespondencija ili obostrano jednoznačno preslikavanje je funkcija koja je injektivna i surjektivna. Definicija Funkcija ili preslikavanje je uređena trojka po kojem se svakom elementu Skup funkcije . imaju jednako pravilo pridruživanja (kada se kod . surjektivnost i bijektivnost. Kažemo još da je funkcija bijektivna i da ima svojstvo bijektivnosti. Primjer bijekcije je identiteta. pa su svi elementi . što zapisujemo sa . Želimo li istaknuti skupove na kojima funkcija izvršava pridruživanje. Injekcija ili 1-1 preslikavanje je funkcija takva da ne postoje dva različita elementa domene koja se preslikavaju u isti element kodomene. pišemo . i neko pravilo . Element domene koja sadrži skupove . iako funkcije razlomak dobijemo i ) one nisu jednake jer nemaju istu domenu ( Klasifikacija funkcija Funkcija može imati mnogo svojstava. Znači. . 2. Pri tome preslikavanje mora biti jedinstveno. ili ekvivalentnu tvrdnju . odnosno funkcija definirana s . imaju jednako pravilo preslikavanja tj. dok je skrati ). a element kodomene varijabla funkcije . tj. Želimo li istaknuti Jednakost funkcija Funkcije i su jednake. . . pišemo pravilo po kojem funkcija djeluje. imaju jednake domene. Matematički zapis: Drugim riječima. Surjekcija ili preslikavanje na je funkcija čija slika je jednaka cijeloj kodomeni kodomene "iskorišteni". je zavisna pridružuje jedinstveni element je nezavisna varijabla ili argument funkcije tako da je se naziva područje definicije ili domena funkcije područje vrijednosti ili kodomena . Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo surjektivnosti i da je surjektivna. svaki član domene se preslikava u točno jedan član kodomene. 1. za svaki element kodomene ima neki iz domene koji se u njega preslikava.

Domena funkcije Za danu funkciju f:X→Y. U ovakvim slučajevima. te čine krivulju. Nad bilo kojom funkcijom se može napraviti restrikcija na podskup svoje domene. domena k-mjesne relacije L ⊆ X1 × … × Xk je jedan od skupova Xj. ili se "rupa" eksplicitno popuni definiranjem f(0). Na primjer. 1 ≤ j ≤ k. funkcija f definirana sa f(x) = 1/x nema definiranu vrijednost za f(0). tada je f definirana za sve realne brojeve i možemo odabrati R kao njenu domenu. Dobro definirana funkcija mora preslikavati svaki element domene u element svoje kodomene. Restrikcija funkcije g : A → B na S. uobičajeno je da se X1 naziva domena ili područje definicije i X2 kodomena ili područje vrijednosti. Slika funkcije f je skup svih stvarnih izlaza {f(x) : x je u domeni}. U specijalnim slučajevima za k = 2 i L ⊆ X1 × X2 je funkcija L : X1 → X2. Stoga.Funkcija (matematika) 10 Graf funkcije Graf funkcije Graf funkcije skup jest skup točaka ravnine za koje vrijedi . to je Domena (matematika) U matematici. for x ≠ 0 f(0) = 0. skup R realnih brojeva ne može biti njena domena. a skup svih mogućih izlaznih vrijednosti Y kodomenom. Formalnije. Ponekad se kodomena netočno zove slikom prilikom nerazlikovanja između stvarnih i mogućih vrijednosti. funkcija je ili definirana na R\{0}. skup X svih ulaznih vrijednosti zovemo domenom funkcije f. se piše kao g |S : S → B. pri čemu jeS ⊆ A. . Ako proširimo definiciju f na f(x) = 1/x.

slika od je definirana kao skup Slika od f se ponekad označava i sa ran(f). a slika je tada podskup toga skupa. Neki (osobito teoretičari kategorija). interval [0.mogu postojati elementi kodomene koji nisu elementi slike (vidi primjere niže). Formalna definicija Za danu funkciju . Slika (matematika) U matematici. Češće (i preciznije) je kodomena neki standardni skup. ali i ne mora obuhvatiti cijelu kodomenu . neovisno o tome postoji li f(x) za sve x u X. domena je otvoreni povezani podskup skupa kompleksnih brojeva. Funkciju čija je slika jednaka kodomeni zovemo surjekcija ili preslikavanje na. Sliku ne treba brkati sa kodomenom B. i f poprima sve nenegativne vrijednosti ali nikad ne poprima negativne vrijednosti. uvođenjem koncepta podobjekta. Teorija kategorija U teoriji kategorija. uključujući teoretičare rekurzije. umjesto sa funkcijama barata se sa morfizmima. Ponekad se neprecizno za kodomenu uzima slika funkcije. Slika je podskup kodomene. tj. koji su jednostavno strelice iz jednog u drugi objekt.Domena (matematika) 11 Domena parcijalne funkcije Postoje dva različita značenja u trenutnoj matematičkoj uporabi u svezi notacije domene parcijalne funkcije. koristi termin "domena funkcije f" za skup svih vrijednosti x takvih da je definirano f(x). smatraju da je domena parcijalne funkcije f:X→Y jednaka X. mnoge ideje o domenama iz teorije skupova moraju biti ili napuštene. Na primjer. realnih ili kompleksnih brojeva. koji može. slika funkcije je skup svih izlaznih vrijednosti koje funkcija poprima.∞): Neka je sad g funkcija nad realnim brojevima: definirana sa . Kompleksna analiza U kompleksnoj analizi. ili preformulirane nešto apstraktnije. notacija restrikcije morfizma na podskup svoje domene mora biti modificirana. Ovako gledano. i stoga je slika funkcije ustvari skup R+—skup nenegativnih realnih brojeva. Domena bilo kojeg morfizma je stoga objekt iz kojeg strelica započinje. Primjeri Neka je f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f je R. poput npr. Većina matematičara.

a koji se preslikavaju u neki isti element iz kodomene. funkcija Dopunite ga Wikipedije.Slika (matematika) U ovom je slučaju slika funkcije g jednaka svojoj kodomeni R. wikipedia. g je preslikavanje na R. Zapisano simboličkom logikom. pošto za svaki realni broj y vrijedi: 12 Drugim riječima. Injektivna funkcija Na slici vidimo da su se svi elementi iz X preslikali u različite elemente u Y Za funkciju kažemo da je injektivna funkcija ili samo injekcija ako ne postoje dva različita elementa domene. što je ekvivalentno tvrdnji: je injektivna ako vrijedi: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. To znači da se svi elementi iz domene preslikavaju u međusobno različite elemente iz kodomene (funkcija ne "lijepi" različite elemente u isti). org/ wiki/ :Injektivna . [1] prema pravilima References [1] http:/ / en.

takav da .Surjektivna funkcija 13 Surjektivna funkcija Za funkciju kažemo da je surjektivna ili surjekcija ako je slika funkcije jednaka kodomeni funkcije. wikipedia. Zapisano simboličkom logikom. org/ wiki/ :Surjektivna . To znači da za svaki član kodomene funkcije postoji barem neki član iz domene funkcije koji se preslikava u njega. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Na slici vidimo da su svi elementi u Y "pogođeni" nekim elementom iz X References [1] http:/ / en. funkcija Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.

s obzirom da ga neki autori shvaćaju u smislu 1-1 korespondencija.Bijekcija 14 Bijekcija U matematici. i mnogim drugim. permutacijske grupe. za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svako y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x) = y. f je bijektivna je 1-1 korespondencija između tih skupova. x − y). U tom je slučaju f −1 također i Z je bijekcija. funkcija sljedbenika sljed. Bijektivna se funkcija još zove bijekcija ili obostrano jednoznačno preslikavanje ili permutacija. tj. tj. Drugim riječima. Relacija f iz X u Y je bijektivna funkcija ako i samo ako postoji druga relacija g iz Y u X takva da je g o f identiteta na X. Za drugi primjer. Valja uočiti da 1-1 funkcija nekim autorima znači 1-1 korespondencija (tj. Skup svih bijekcija iz Y u Y se označava kao X Y. Bijektivne funkcije imaju fundamentalnu ulogu u mnogim područjima matematike.y) realnih brojeva pridjeljuje par sumraz(x. možemo samo reći da je f injektivna i g surjektivna. i 1-1 (injekcija) i na (surjekcija)[1] Na primjer. projektivne ravnine. Bijektivna funkcija. . Slijedi da skupovi imaju isti kardinalni broj Izvori [1] (Bilješka: uporaba pojma "1-1" za opis injektivne funkcije može biti problematično. Inverz od g o f je (g o f)−1 = (f −1) o (g−1). tako da svakom cijelom broju x pridjeljuje cijeli broj sljed(x) = x + 1. ako je kompozicija g o f dvaju funkcija bijektivna. i f o g je identiteta na Y.y) = (x + y. poput definicije izomorfizma (i srodnih koncepata poput homeomorfizma i difeomorfizma). neka se promotri funkcija sumraz koja svakom paru (x. definirana na skupu cijelih brojeva u . a drugim autorima injekcija. bijektivna funkcija Bijekcija komponirana od injekcije i surjekcije. S druge strane. Potonji se termin češće koristi kad je X = Y. Kompozicija i inverzi Funkcija f je bijektivna ako i samo ako je njezina inverzna relacija f bijekcija. Kompozicija g o f dvaju bijekcija f X Yig Y −1 funkcija. bijekcija).

one nisu. Primjer Zorni prikaz razlike između kodomene i slike se može pronaći razmatranjem matrice linearne transformacije. ako matrica sadrži samo nule. s obzirom da je dovoljno promijeniti samo jedan broj u matrici da njena slika ne bude nula. kodomena i slika funkcije (ima m redaka i n stupaca). Slika funkcije f je skup f(X) definiran s {f(x) : x ∈ X}. interval [0. tada je bez obzira na veličinu njena slika samo vektor 0. Kodomena U matematici. pošto imaju različite kodomene. Dimenzija rezultirajućeg vektora je m. wikipedia. Na primjer.∞): Funkcija g je mogla biti definirana i na sljedeći način: Iako f i g imaju isti krajnji učinak na dani broj.Bijekcija 15 Vidjeti također • • • • • injekcija izomorfizam permutacija simetrična grupa surjekcija Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. tj. jednake funkcije. Dogovorno je domena linearne transformacije asocirane sa matricom a kodomena . Domena funkcije f je skup X. pretpostavimo da imamo definiranu drugu funkciju. te je stoga slika u biti skup R0+—nenegativnih realnih brojeva. kodomena ili područje vrijednosti funkcije f : X → Y je skup Y. org/ wiki/ :Bijekcija) prema pravilima Wikipedije. Iz ovih definicija slijedi da je slika funkcije f uvijek podskup kodomene od f. Ovo je važan zaključak. Da bismo pobliže vidjeli zašto. Dopunite ga (http:/ / en. Drugi primjer: neka je funkcija f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f jest R. Ali bi slika (skup brojeva dobiven množenjem udesno svakog vektor-stupca matrice duljine n) mogla biti znatno manja. u modernom shvaćanju. pri čemu je matrica tipa Domena. ali očito f(x) nikad ne poprima negativne vrijednosti. .

: 16 Niz Općenito.samo znamo da može poprimiti vrijednosti iz . a u drugom {"Dani u tjednu"}. i u formalnom bi se radu trebala izbjegavati. koja od ovih kompozicija ima smisla? Ispostavlja se da je prva ta koje nema smisla. Postavlja se pitanje. a nazivnik su prirodni brojevi.. . g je surjekcija dok f to nije.). broju dva 1/2. U prvom našem primjeru. koja je pak posljedica funkcije i stoga neodređena na razini kompozicije) funkcije na desnoj strani bude jednaka domeni funkcije na lijevoj strani. Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. Broju jedan je pridružen 1. Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan. To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa pridružili po jednog učenika. Primjer za takvu funkciju je: Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup (kodomena je skup ). drugi dan. umjesto uobičajene notacije . Sada definirajmo kompozicije . Niz se. i tako dalje. Kodomena ne utječe na injektivnost funkcije. . Ovakva je situacija nejasna. Kompozicija funkcija stoga zahtijeva po definiciji da kodomena (ne slika. Primjeri Članovi niza zadanog sa izgledaju ovako: Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan. označava sa ili samo ili . niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva. Pretpostavimo da ne znamo koja je slika funkcije f . Ali tad dolazi do problema. Sama funkcija može biti definirana sa više od jednog pravila. tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg). a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). Kodomena može utjecati na surjektivnost funkcije . a kodomena neki skup S.Kodomena Moramo definirati domenu te funkcije kao . Matematička definicija niza Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju zovemo niz u skupu S. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan. pošto drugi korijen nije definiran za negativne brojeve! Sad imamo moguću kontradikciju. Zato kažemo da je npr. Dakle. broju tri 1/3. 1/16 šesnaesti član niza.. skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}.. Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog). niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu.u našem primjeru.

a računamo ga pomoću formule Da bi formirali geometrijski niz moramo poznavati a1 i q. niz Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. References [1] http:/ / en. org/ wiki/ :Geometrijski .Niz Članovi ovog niza izgledaju ovako: 17 Važni nizovi Posebno su važni aritmetički niz i geometrijski niz. Opći član niza koji ima beskonačno elemenata: Formula za zbroj konačno mnogo članova: Ime geometrijskog niza govori da je svaki član (osim prvog) geometrijska sredina dvaju susjednih članova. wikipedia. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Geometrijski niz Geometrijski niz je niz brojeva kod kojeg je količnik svakog člana i člana ispred njega uvijek stalan broj. Taj broj označavamo sa q i nazivamo ga kvocijentom.

Skup prirodnih brojeva u matematici označavamo velikim slovom N. . 2. . . onda je m=n. a njegovi su elementi prirodni brojevi. . Peanu (1858-1931).. prema talijanskom matematičaru G. ponekad..Prirodni broj 18 Prirodni broj Prirodnim brojevima zovemo pozitivne cijele brojeve {1. a u slučaju da skup sadrži nulu. ne-negativne cijele brojeve {0. 1.} ili. je uređen skup.. ako vrijede ovi uvjeti Aksiom B: Postoji barem jedan element u Aksiom C: Ako je s(m)=s(n) za m. označavamo ga i s indeksom 0: N0. nema maksimalnog (najvećeg) elementa.}. označimo ga sa 1. . onda je skup svih prirodnih brojeva manjih od n konačan.. takav da je s(n) . III   Ako je n IV   Skup Definicija Neprazni skup (aksiomi): Aksiom A: Postoji funkcija  s  sa u . i ako vrijedi: 1. 2. . 3. zove se skup prirodnih brojeva. Eksperimentalno možemo reći: I    II    nije prazan skup.n Aksiom D: Ako je M podskup od (I)  1 (II)  ( onda je M= M ) (n M s(n) M) Navedeni aksiomi poznati su pod imenom Peanovi aksiomi skupa prirodnih brojeva.

Matematički zbrajanje predstavljamo znakom plus +. Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan. Zbroj članova nekog niza zovemo red. što znači da je 1 + 2 = 2 + 1. kao predmet aritmetike se je razvio tek nakon izuma ništice. ovisno o definiciji dopunjuje i skup prirodnih brojeva. ovčice u snu ili ljude na plaži (sve su to cijeli brojevi). kojom saznajemo informaciju kad dvije ili više veličina (brojeva) skupimo zajedno. Zbrajanje je komutativno. Razumijevanje prirode nule kao broja. Brojeve koje zbrajamo nazivamo pribrojnici. "ništa"). Zbrajanje je i asocijativno. no i tekućine utočene i istočene iz spremnika. težine razne hrane i neprehrambenih artikala (decimalni brojevi). 1 + 2 = 3. možemo slobodno zamijeniti mjesta pribrojnika. Podrijetlo pojma Naziv dolazi od latinske riječi nullus (="niti jedan". Pri zbrajanju je neutralni element. i s time razvitak suvremene matematike. lubenice. tj. od x1 do xn. koliko ih sveukupno ima. Nula je parni broj. Povijest Znamenka »0« (ništica) omogućila je nastanak dekadskog brojevnog sustava. tj. U skupu cijelih brojeva nula slijedi minus jedan i prethodnik je broja jedan. Zbrajati možemo jabuke. a rezultat zbrajanja se neće promijeniti. Budući da je broj nula kardinalnost praznog skupa. npr. jer vrijedi ( 1 + 2 ) + 3 = 1 + ( 2 + 3 ) Kod zbrajanja članova nekog niza koristi se veliko grčko slovo sigma: što znači da zbrajamo prvih n članova niza. .Zbrajanje 19 Zbrajanje Zbrajanje je osnovna aritmetička operacija. kruške.

tj. jer kad tri puta zbrojimo 4 sa samim sobom dobijemo dvanaest: 3 × 4 = 12. realne i kompleksne brojeve množenje posjeduje sljedeća svojstva (tj. skup koji uključuje prirodne brojeve.-1. ne postoji broj c brojevima čine skup cijelih brojeva.1. racionalne. Množenje Množenje cijelih brojeva je aritmetička operacija višestrukog zbrajanja broja sa samim sobom.-2.Cijeli broj 20 Cijeli broj Cijelim brojevima zovemo skup brojeva {0. Skup skupovi koji imaju jednako mnogo elemenata)..c često ne možemo izvršiti operaciju oduzimanja. Na primjer.. . Skup cijelih brojeva u matematici označavamo velikim slovom Z. koji zajedno sa prirodnim je ekvipotentan skupu (postoji bijekcija između tih skupova - a-b=c i a<b . množenje u tim skupovima ispunjava sljedeća svojstva): komutativnost množenik i množitelj mogu zamijeniti mjesta bez promjene umnoška x · y = y · x. asocijativnost redosljed množenja nije bitan (x · y)·z = x·(y · z). a matematičkom notacijom to izgleda ovako: U skupu prirodnih brojeva a. Naime ako je .2.. dvanaest točaka prikazano je kao tri reda po četiri točke (ili 4 stupca po 3 točke) Svojstva množenja Za cijele brojeve.b. nulu i negativne cijele brojeve.}. četiri pomnoženo s tri je dvanaest. Zato se uvode negativni cijeli brojevi i 0. distributivnost množenje je distributivno prema zbrajanju x·(y + z) = x·y + x·z.

prekrivaju čitav brojevni pravac. Dok su skupovi prirodnih i cijelih je skup svih klasa ekvivalencije na skupu brojeva diskretni. (ratio . Realni broj Skup realnih brojeva . 1/2 = 0. Skup racionalnih brojeva uveden je zato što operacija dijeljenja nije uvijek moguća na skupu cijelih brojeva a je djeljivo sa b ako postoji cijeli broj c takav da je a = b × c. za realne brojeve vrijede svojstva asocijativnosti i komunikativnosti zbrajanja i množenja. razmjer) je broj nastao dijeljenjem dva cijela broja. Može se napisati u obliku razlomka. Ako su a. i je unija skupa racionalnih brojeva i skupa iracionalnih brojeva. • Skup • Skup je gust. 1:3. postoji beskonačno realnih brojeva. Računske operacije na skupu su definirane kao i za ostale skupove .omjer. te distributivnost množenja prema zbrajanju. b. gdje je a brojnik a b nazivnik (cijeli broj različit od 0) ili u obliku decimalnoga broja npr. odnosno između svaka dva različita realna broja je neprebrojiv. n  . x . 1:2. • Elementi skupa . 1/3 = 0.5. a/b. npr. tj.. odnosno  = {m/n : m ..Racionalni broj 21 Racionalni broj Racionalni broj lat. c brojevi iz skupa cijelih brojeva Skup racionalnih brojeva }. skup racionalnih brojeva je gust (između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva).3333333333. 555:333.

Karakteristične vrijednosti kvadratne funkcije Kvadratna funkcija se najčešće zapisuje u obliku f(x) = x^2 . pojednostavljeno.x . Postoje brojne vrste funkcija. O kodomeni funkcije govorimo često kao i o skupu vrijednosti funkcije. podrazumijeva ovisnost jedne veličine o drugoj. . gdje su jedne od njih polinomne funkcije gdje je funkcija y=f(x) izražena u obliku polinoma određenog stupnja a kvadratna funkcija je polinomna funkcija gdje je najveća potencija n=2.2\.\! te u nekom konkretnom slučaju može imati na primjer oblik gdje je grafički prikaz takve funkcije u koordinatnom sustavu prikazan na priloženoj slici (gore desno). Pri tome razlikujemo slobodnu veličinu ili nezavisnu varijablu x koja poprima vrijednosti iz skupa domene funkcije (skupa elemenata vrijednosti varijable za koje je funkcija definirana) i zavisnu varijablu y koja poprima vrijednosti iz skupa kodomene funkcije. Uobičajeno je govoriti i o preslikavanju elemenata iz domene funkcije u kodomenu funkcije.Kvadratna funkcija 22 Kvadratna funkcija Matematička funkcija y=f(x). a o funkciji kao o procesu pridruživanja gdje se svakom elementu iz domene funkcije pridružuje jedan i samo jedan odgovarajući element iz kodomene funkcije.

odn. odn. x-os koordinatnog sustava.Kvadratna funkcija 23 Nulišta funkcije U analizi osobina neke funkcije uobičajeno je najprije naći nulišta funkcije. nultočke grafa funkcije za koje funkcija poprima vrijednost nula. Naime. . odn. U jednostavnijim slučajevima nulišta funkcije. međutim. Tjeme grafa funkcije U primjeru datu kvadratnu funkciju možemo razmatrati i kao parabolu osnovnog oblika no pomaknutu iz središta koordinatnog sustava. tada će nulišta funkcije biti realni brojevi jer su i rješenja kvadratne jednadžbe realna. gdje je p poluparametar parabole.25 te govorimo o grafu funkcije čije je tjeme "pomaknuto" izvan središta koordinatnog sustava. U prikazanom slučaju to vodi rješavanju kvadratne jednadžbe rješenja koje su : Točke i predstavljaju zato nultočke grafa funkcije . nultočke grafa funkcije možemo naći neposredno iz same funkcije. Iz funkcije zadane sa može se naći redom odakle slijedi da su koordinate tjemena T grafa funkcije određene koordinatama x=0.5 i y=-2. već će se rješenja nalaziti u domeni kompleksnih brojeva. ukoliko graf funkcije ne siječe x-os tada niti odgovarajuća kvadratna jednadžba neće imati realna rješenja. razmatrajući funkciju na prvi pogled je vidljivo da se ona može prikazati u obliku umnoška dva binomna člana kao gdje će očito vrijednost funkcije biti jednaka nuli za i . Ukoliko graf funkcije zaista siječe apscisu. No.

Kvadratna funkcija 24 Ekstremi kvadratne funkcije Kvadratna funkcija ima jedan ekstrem. Paraboli s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava i osnosimetričnoj u odnosu na y-os koordinatnog sustava odgovara tjemena jednadžba oblika odakle slijedi da je Uspoređujući parabolu s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava kao grafa odgovarajuće kvadratne funkcije nalazimo da je gdje je evidentno . nadalje. minimum ili maksimum funkcije. . Ekstrem funkcije može se naći i na drugi način. članovi a. odnosno što predstavlja neposrednu vezu poluparametra parabole p i vodećeg člana a polinoma kvadratne funkcije. a ovisno o predznaku vodećeg člana funkcije. naravno. Kako je. b i c poprimiti neke druge vrijednosti. odn. Konačno. Za funkciju to će biti minimum funkcije (a>0) koji se na grafu funkcije nalazi u točki gdje je smješteno tjeme funkcije T. Valja samo ustanoviti vezu između odgovarajućih članova polinoma kvadratne funkcije te poluparametra p parabole. druga derivacija za svaki x veća od nule. Parabola i kvadratna funkcija Parabola je kao krivulja de facto graf kvadratne funkcije. a to je upravo x koordinata tjemena parabole u grafu. a uz zadržavanje svih odgovarajućih ekvivalentnih odnosa. očito se zaista radi o minimumu funkcije što se evidentno vidi i iz grafa funkcije. odgovarajućeg grafa kvadratne funkcije s pomaknutim tjemenom izvan središta koordinatnog sustava. Do odgovarajuće sličnih odnosa može se doći i razmatranjem parabole. Diferencirajući funkciju nalazimo da je odakle slijedi da je Ekstrem funkcije postoji za dy/dx=0 što vrijedi za x=1/2. valja napomenuti da paraboli definiranoj tjemenom jednadžbom odgovara inverzna kvadratna funkcija oblika gdje će sada.

Pavković B. Eksponencijalna funkcija U matematici eksponencijalna funkcija je funkcija y = ex gdje je broj e prirodna konstanta i baza prirodnih logritama. ali joj se asimptotski približava kako x teži prema sve manjim negativnim vrijednostima. monotono je rastuća porastom nezavisne varijable x. Eksponencijalna funkcija . električna energija pohranjena u kondenzatoru ovisi o njegovu kapacitetu i kvadratu napona koji postoji na njegovim oblogama i td. Brzina rasta funkcije je u svakoj točki jednaka vrijednosti funkcije u toj točki. Copić A. Inverzna funkcija eksponencijalne funkcije je funkcija prirodnog logaritma y = ln(x) te se u starijim izvorima eksponencijalna funkcija spominje kao antilogaritamska funkcija. u svakom ubrzanom gibanju prijeđeni put ovisan o kvadratu vremena. Graf funkcije (slika desno) leži iznad x-osi. Mladinić P. vrlo često nalazimo u prirodi u različitim fizikalnim sustavima jer je. Zagreb. Školska knjiga. Zagreb. električna snaga na otporniku ovisna je o veličini otpora i kvadratu struje koja prolazi kroz njega. gdje se brzina rasta povećava kako raste x. međutim. 2006. • Antoliš S. "Matematika 4". Školska knjiga. na primjer. Literatura • Gusić J.Kvadratna funkcija 25 Značaj kvadratne funkcije Razmatranje svojstava kvadratne funkcije često je na neki način uvod u analizu sve složenijih matematičkih funkcija i uvod u matematičku analizu općenito. Funkcija y = ex je definirana unutar cijelog skupa realnih brojeva.. Kvadratnu funkciju.. "Matematika 2". 2006...

Za sve funkcije takvih svojstava vrijedi da je: • strmina. nagib grafa funkcije u svakoj točki jednak vrijednosti funkcije u toj točki. • eksponencijalna funkcije rješenje diferencijalne jednadžbe y ′ = y. Štoviše.Eksponencijalna funkcija 26 Definicija Eksponencijalna funkcija ex može biti definirana kao niz potencija razvijenih u Taylorov red: Eksponencijalna funkcija (plavo) i vrijednost limesa za n=0 do n=8 (crveno). Eksponencijalna funkcija se može također izraziti i kao limes: Kako n raste. Isto takvo svojstvo imaju i funkcija oblika Kex gdje je K konstanta. . odn. i drugi oblici diferencijalnih jednadžbi nalaze rješenje u eksponencijalnim funkcijama uključivši Schrödingerovu jednadžbu. • brzina porasta funkcije za vrijednost slobodne varijable x jednaka vrijednosti funkcije u x. Jedinstveno svojstvo eksponencijalne funkcije može se izraziti pomoću jednakosti odnosno napisano drukčije Derivacija Važnost eksponencijalne funkcije u matematici i znanosti potječe uglavnom iz svojstava njezine derivacije koja ima svojstvo da je što znači da je funkcija ex ujedno i svoja derivacija. vrijednost limesa izraza se sve više približava vrijednosti ex (slika desno). Laplaceovu jednadžbu te jednadžbu jednostavnog harmoničkog gibanja.

Eksponencijalna funkcija u kompleksnoj ravnini Eksponencijalna funkcija može se definirati i u kompleksnoj ravnini na nekoliko ravnopravnih načina.Eksponencijalna funkcija 27 Eksponencijalna funkcija s realnim brojem a kao bazom Katkada se pojam eksponencijalne funkcije koristi općenitije za funkcije oblika gdje baza a može biti i bilo koji pozitivni realni broj. eksponencijalna funkcija zadržava svoja osnovna svojstva: . a ne nužno broj e. baza 2 (plavo) i baza ½ (cijan). Razmatrana kao funkcija definirana u kompleksnoj ravnini. baza e (crveno). Na primjer. Neki od njih odražavaju iste izraze kao i za eksponencijalne funkcije realne varijable. Za eksponencijalne funkcije s drugim bazama vrijedi da je Graf funkcije y=ax za različite baze a: baza10 (zeleno).1). eksponencijalna funkcija kompleksne varijable može se izraziti u obliku reda potencija gdje su realne vrijednosti zamijenjene kompleksnima: Koristeći ovu definiciju jednostavno je pokazati da jednakost vrijedi i u kompleksnoj ravnini. a za x=1 vrijednost y funkcije upravo je jednaka bazi. Svaka krivulja prolazi točkom (0.

"Matematika 2". Mladinić P. Ovo je također višeznačna funkcija i identitet vrijedi ukoliko se uzme u obzir višeznačnost funkcije. upravo zbog višeznačnosti funkcije općenito ne vrijedi pravilo množenja eksponenata za pozitivne realne brojeve Literatura • Gusić J. crveno po bazi 10. gdje su i a i b kompleksne veličine. može se definirati i funkcija oblika ab. Štoviše. Pavković B. Školska knjiga. zeleno po bazi e. plavo po bazi 2 Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: . Školska knjiga. Eksponencijalna funkcija može biti i periodička kada je funkcija imaginarnog argumenta perioda jer vrijedi 28 i gdje su a i b realne vrijednosti.[1] Što pišemo na slijedeći način: Logaritamska funkcija po tri baze.Eksponencijalna funkcija za sve kompleksne brojeve z i w. Logaritam Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x.. • Antoliš S. Naime. Copić A. Pojam prirodnog logaritma se može također proširiti i na funkciju kompleksnog argumenta ln(z). 2006.. Jednakost povezuje eksponencijalnu funkciju s trigonometrijskim funkcijama i dalje s hiperboličkim funkcijama. 2006.... "Matematika 4". gdje možemo definirati općenitije da je za sve kompleksne brojeve z i w.

Super logaritam za x raste sporije i od dvostrukog logaritma za veliko x. švicarski proizvođač satova je prvi primijetio logaritme. a posebno astronomije čineći neke teške računice mogućim.Logaritam 29 Negativni logaritam se piše kao n = −logb x. teoretskoj matematici. Pored svoje upotrebe u računima. Super logaritam ili hiper logaritam je inverzna funkcija super eksponencijalne funkcije. postojao je u tablicama dok nije izašao iz upotrebe. Logaritamske operacije Ukidanje eksponenta . stoljeća i iako se nikada nije pretjerano koristio u matematici. Dvostruki logaritam je inverzna funkcija dvostruke eksponencijalne funkcije. Sve do upotrebe računara u nauci. dok je diskretne eksponencijale veoma lako izračunati. Kasnije. U početku. logaritmi su popunili važno mijesto u višoj. Diskretni logaritam se pominje u teoriji konačnih grupa. Povijest Jost Birgi. Ova asimetrija ima primijene u kriptografiji. Termin antilogaritam je uveden pred kraj 17. Veruje se da je za neke konačne grupe diskretni logaritam vrlo teško izračunati. zvučnu kovanicu koja je trebala označiti odnos: λoγoς (logos) i αριθμoς (arithmos) što predstavlja broj. a antilogaritme "prirodnim brojevima". Piše se kao antilogb(n) i znači isto što i bn. primjer njegove upotrebe je u kemiji gdje predstavlja koncentraciju protona (pH). Ovaj metod je doprinjeo u napretku nauke. odnosno stupnjevanje). ovaj metod je korišten u svim granama praktične matematike. Metod prirodnog logaritma je prvi predložio 1614 John Napier u svojoj knjizi Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio. Antilogaritam se koristi da označi funkciju inverznu logaritmu (eksponencijalna funkcija. Napier je stvorio riječ logaritam. Napier je logaritme zvao "umjetnim brojevima".

ovaj broj je još i transcendentan. wikipedia. org/ wiki/ :Broj . org/ wiki/ :Logaritam) prema pravilima Wikipedije.. srce. Broj -{e}. Izvori [1] http:/ / hjp. ovaj broj iznosi: e ≈ 2. References [1] http:/ / en. hr/ index. Osim što je iracionalan i realan. pored neutrala zbrajanja i množenja 0 i 1. Ovaj broj se sreće i kao dio Eulerovog identitetа: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. 4.se može definirati kao : 1. Dopunite ga (http:/ / en. Suma beskonačnog niza: gdje je -{n}-! faktorijela n. Pozitivna vrijednost koja zadovoljava sljedeću jednadžbu : istovjetnost između ova tri slučaja dokazanа. 3.71828 18284 59045 23536 02874 71352 34678 2376732 6727 267 274728 3 39^˘654.. Broj e Broj e još nazvan i Eulerov broj ili Napierova konstanta je baza prirodnog logaritma je jedan od najznačajnijih brojeva u sadašnjoj matematici. e Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. php?show=search_by_id& id=e15lXBA%3D Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.Logaritam 30 Promjena osnove Prirodni logaritam Logaritam po bazi e (Eulerov broj) zovemo prirodnim logaritmom i pišemo kao ln umjesto log. wikipedia. Do tridesetog decimalnog mjesta. Limes niza brojeva 2. imaginarne jedinice broj i i broja pi.

pripala je francuskom matematičaru Reneu Descartesu (1596. Upravo je Descartes zato uveo novu zamisao određivanja položaja točke ili objekta u ravnini upotrijebivši dvije međusobno okomite osi kao mjerila. Razvoj kartezijevog koordinatnog sustava značajno je doprinijeo daljnjem razvoju matematike i omogućio Newtonu Isaac Newton i Leibnitzu Gottfried Wilhelm Leibniz skoro otkriće diferencijalnog i integralnog računa.) koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena Cartesius. Premda je ideja bila utemeljena još 1637. potonji nije objavio svoje otkriće. . godine odvojeno u dva zapisa Descartesa i Fermata. Kružnice.31 Drugi dio Kartezijev koordinatni sustav Povijest Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime. elipse i druge krivulje sada su prvi puta mogle biti opisivane “kartezijskim” algebarskim jednadžbama pomoću koordinata točaka krivulje u ravnini. Otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava značilo je velik napredak u matematici povezujući najprije Euklidsku geometriju i algebru.-1650.

gdje će takav prostor biti određen jednom osi uz izbor orijentacije osi i jedinične dužine.3) zeleno.1) crveno.5) plavo i ishodište (0. na primjer (3. odn. ortogonalnim projekcijama koje iz odgovarajuće točke povlačimo na os x. racionalni ili iracionalni ima jedinstveno mjesto na osi.5. definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav Točka O zove se ishodište koordinatnog sustava. “kvadranta”. Osi koordinatnog sustava dijele ravninu na četiri beskonačno velika dijela. koji se sijeku u točki O i odredimo li na pravcima x i y jedinične točke E i F. Na svaku od osi smješten je brojevni pravac. a y vertikalan. i tri orijentirane osi (x. a drugi na y-osi. a brojevni pravac y os y ili ordinata koordinatnog sustava. odn. Kartezijske koordinate se zapisuju u zagradama u obliku uređenog para brojeva gdje prvi broj označava položaj osi na x-osi. y i z) s odgovarajućim jediničnim dužinama.−2. odn. o osima koordinatnog sustava. na primjer x i y . Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u ravnini. Koordinate svake točke u takvom sustavu zadate su uređenim skupom od 3 broja. tako da je /OE/=/OF/=1. gdje svaki realni broj: cijeli. (−3. . Na slici gore desno prikazane su tako četiri točke s njihovim odgovarajućim koordinatama u Kartezijevom koordinatnom sustavu i to: (2. od kojih je svaki omeđen s dvije odgovarajuće osi i naznačen rimskim brojevima od I do IV kako je prikazano na slici desno. os y.Kartezijev koordinatni sustav 32 Kartezijev koordinatni sustav Nalik zemljopisnoj karti gdje je položaj nekog mjesta određen s dva podatka: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom. Katkada govorimo skrećeno o x-osi ili y-osi. a kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u prostoru gdje je takav koordinatni sustav definiran središtem koordinatnog sustava 0. a koordinata (jedna) će u tom slučaju određivati položaj točke na brojevnom pravcu koji je pridružen koordinatnoj osi. Kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav Kartezijev koordinatni sustav možemo izabrati i kao o jednodimenzionalni matematički prostor. Svakoj točki ravnine dodijeljene su na taj način odgovarajuće koordinate koje nalazimo okomitim. gdje su koordinate date u određenom broju jediničnih duljina.0) ljubičasto. nacrtamo li dva međusobno okomita brojevna pravca. brojevni pravac x zove se os x ili apscisa.uobičajeno x horizontalan. (−1.

trodimenzionalni koordinatni sustav dijelimo na osam područja. 33 Kartezijev višedimenzionalni koordinatni sustav Slijedeći navedeni princip općenito se mogu koordinate točke odrediti i u n-dimenzionalnom matematičkom prostoru gdje će se pomoću n odgovarajućih koordinata definirati orijentirana udaljenost od točke do jedne od n hiperravnina. nazvati aplikata. 5) koji označavaju odgovarajuće koordinate u trodimenzionalnom matematičkom prostoru. z-os. “oktanata”. y. gdje su koordinate predstavljene orijentiranim okomitim udaljenostima od neke točke do odgovarajuće ravnine. Na isti način je uobičajeno x-os i y-os postaviti u horizontalnu ravninu. postojat će četiri osi x. U trodimenzionalnom koordinatnom sustavu nazivi osi (apscisa i ordinata) nisu uvjetovane. x-os postaviti okomito na njih. . Prvi oktant je onaj gdje su sve tri poluosi pozitivne. a preostalu. a koordinate svake točke u takvom matematičkom prostoru bit će određene uređenim skupom od četiri broja. tada će težište trokuta imati koordinate i . . omeđenih s odgovarajućim dijelovim ravnina. Neposredne primjene i svojstva Udaljenost između dviju točaka u ravnini Udaljenost dviju točaka u ravnini određenih Kartezijevim koordinatama i je što je na neki način izraz Pitagorina poučka iskazanog u Kartezijevom koordinatnom sustavu.Kartezijev koordinatni sustav -1. no ukoliko se koriste tada je uobičajeno treću. Konačno. U četverodimenzionalnom matematičkom prostoru na primjer. iB tada će polovište dužine Koordinate težišta trokuta Neka je trokut ABC smješten u Kartezijevom koordinatnom sustavu i određen točkama s koordinatama A B iC . z i w. Polovište dužine Neka je dužina zadana točkama A i B i njihovim koordinatama A imati koordinate i .

Kartezijev koordinatni sustav

34

Udaljenost između dviju točaka u prostoru
Udaljenost dviju točaka u prostoru određenih u trodimenzionalnom Kartezijevom koordinatnom sustavu and je

što se može utvrditi primjenom Pitagorina poučka

Translacija
Skup točaka u ravnini, na primjer trokuta ABC, može se pomaknuti u ravnini uz očuvanje međusobnih udaljenosti i orijentacije uz dodavanje utvrđenog parova bojeva (X,Y) Kartezijevim koordinatama svake točke skupa. Ukoliko su koordinate točaka trokuta A(x’, y’), B(x’’, y’’) i C(x’’’, y’’’) tada će translatirani, odn. pomaknuti trokut imati koordinate A’(x’+X, y’+Y), B’(x’’+X, y’’+Y) i C’(x’’’+X, y’’’+Y)

Uvećanje, smanjenje
Želimo li u Kartezijevim koordinatama neki lik prikazati većim ili manjim tada valja sve koordinate svih točaka pomnožiti faktorom proporcionalnosti, nazovimo ga m. Ukoliko su koordinate točaka koje određuju dužinu AB, A(x’, y’) i B(x’’, y’’) tada će nove koordinate točaka koje određuju dužinu A’B’ biti A’(mx’, my’) i B’(mx’’, my’’). Ukoliko je m>1 dobiveni lik će biti veći, a ukoliko je m<1 dobiveni lik bit će manji od izvornog lika.

Prikaz krivulja u koordinatnom sustavu u ravnini
U Kartezijevom koordinatnom sustavu jednostavno se prikazuju krivulje u ravnini (kružnica, elipsa, parabola i td.) te različite funkcije (linearne, polinomne, eksponencijalne, trigonometrijske i td.). Prikazujući na primjer kružnicu u Kartezijevom koordinatnom sustavu ustanovljavamo da za svaku točku kružnice vrijedi da je

te će prema tome jednadžba kružnice polumjera 2 (slika desno) biti

Kartezijev koordinatni sustav

35

Prikaz vektora u Kartezijevim koordinatama
Točka u prostoru opisanom Kartezijevim koordinatama može definirati vektor. Vektor pomaka, na primjer r, može imati hvatište u ishodištu Kartezijeva koordinatnog sustava i vrh u točki u prostoru. Strelica koja pokazuje prema vrhu vektora definira smjer vektora (smjer pomaka), a ortogonalne projekcije na osi x, y i z odgovarajući pomak u x, y ili z smjeru. Dužina samog vektora tada je apsolutna veličina pomaka u prostoru , a također možemo zapisati da je , gdje su i, j i k jedinični vektori u smjeru x, y i z osi. Vektor u Kartezijevom trodinemzionalnom prostoru određen je na taj način u cijelosti uređenim skupom od četiri veličine (r, x, y, z). Ovakav prikaz vektora uveo je Sir William Rowan Hamilton.

Primjene
Svaka os može u praktičnoj primjeni prema potrebi imati različite mjerne jedinice (kilograme, sekunde, vate, itd), što znači da Kartezijevim koordinatnim sustavom možemo prikazivati ne samo krivulje, likove i geometrijska tijela u dvodimenzionalnom, odnosno trodimenzionalnom prostoru, već da možemo prikazivati i sve moguće ostale varijable (masa, vrijeme, energija, sila i mnoge druge). Premda je teško vizualizirati četvero i višedimenzionalne prostore, algebra Kartezijevih koordinata može se jednostavno proširiti na četiri ili više varijabli tako da se mogu izvršiti izračuni vrijednosti funkcija i s četiri ili više varijabli. Takva algebra definira geometriju višedimenzionalnih prostora.

Značaj
Kartezijeve koordinate su temelj analitičke geometrije i osiguravaju geometrijsku interpretaciju za brojna područja matematike kao što su linearna algebra, kompleksna analiza, diferencijalna geometrija i td. Jedan od najpoznatijih primjera je koncept grafičkog prikaza ili grafa funkcije. Kartezijske koordinate su osnovno oruđe u mnogim područjima koja se bave geometrijom uključujući astronomiju, fiziku, tehničke struke, ekonomiju i drugdje. Premda je Descartes dao koordinatnom sustavu svoje ime, valja naglasiti da su se slični koordinatni sustavi koristili i prije njega uključivši Abu Rayhan Birunia te Perzijsku matematiku X i XI stoljeća. Nakon Descartesa razvijeni su i drugi koordinatni sustavi kao što su polarni, sferični, cilindrični i drugi.

Krivulja

36

Krivulja
Krivulja je neprekidna linija, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka. Ravninska krivulja je krivulja kojoj su sve točke u jednoj ravnini, npr. kružnica, elipsa, hiperbola, parabola, spirala, kardioda, astroida, cikloida, Gaussova krivulja, Arhimedova spirala. Prostorna krivulja je krivulja u prostoru, npr. loksodroma.
Cikloida nastaje gibanjem kružnice po pravcu.

Loksodroma je spirala na sferi.

Što je veća razdaljina između nekih dviju točaka na površini Zemlje duži je i put po loksodromi u usporedbi s putom po ortodromi. Pri velikim udaljenostima između dvije točke put po ortodromi se znatno skraćuje štedeći tako gorivo i vrijeme njegovog trajanja.Ortodroma 37 Ortodroma Ortodroma je najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli. kao što su ekvator i svi meridijani središte se nalazi u centru Zemlje. Loksodroma Najkraći putovi po oksodromama Loksodroma je linija koja presijeca sve meridijane pod istim kutom (držanje istog pravca). Luk ortodrome predstavlja najkraći mogući luk između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. Put po ortodromi i loksodromi Općenito Velikim krugovima koji opisuju Zemlju. Zaključak Pri manjim udaljenostima između dvije točke na površini Zemlje nema velike razlike između ortodromskog i loksodromskog pravca puta i lakše je zadržati pravac po loksodromi presijecajući meridijane uvijek pod istim kutom. Ortodroma je najkraći put između dviju točaka na istom meridijanu. Putujući po ortodromi pravac se tijekom puta mora mijenjati jer veliki krugovi sijeku meridijane pod različitim kutovima. istodobno su i ortodrome i loksodrome. . Linije ekvatora i meridijana kao jedne od linija velikog kruga površine Zemlje. Veliki krug Veliki krug je krug na površini zemaljske kugle koji ima isti opseg kao i zemaljska kugla i dijeli ju na dva ista dijela. Paralelama središte nije u centru Zemljine kugle te najkraći put između dvije točke na istoj paraleli nije njen luk nego dio velikog kruga (ortodroma) koji prolazi kroz obje točke.

a kasnije i analitičke geometrije kakvu je danas poznajemo. Kako svaki uređen par brojeva u kartezijanskom koordinatnom sustavu x0y određuje koordinate jedne točke. Eksplicitna jednadžba pravca Preuredimo li implicitnu jednadžbu pravca u drugi oblik kako slijedi naći ćemo i eksplicitnu jednadžbu pravca koja se može zapisati i u obliku gdje a i b ovise o A. grafički prikaz svih točaka daje nam sliku pravca u ravnini. . Pojmovi kao što su točke i pravci te njihovi jednostavni i složeniji odnosi u prostoru jedan su od temelja Euklidske geometrije. odn. a gore prikazanu jednadžbu nazivamo implicitnom ili općom jednadžbom pravca. Jednadžba pravca Implicitna jednadžba pravca Razmatramo li jednakost oblika ustanovit ćemo da postoji beskonačan broj parova x.y koji udovoljavaju jednakosti. odn. nagib pravca a te odsječak b koji pravac određuje na y-osi. ordinati. B i C na način da je Eksplicitna jednadžba pravca izravno prikazuje koficijent smjera pravca.Ortodroma 38 Vanjske poveznice Veliki krug Jednadžba pravca O pravcu se može razmišljati kao o najkraćoj udaljenosti između dvije točke ili kao o krivulji s beskonačno velikim radijusom zakrivljenosti.

naći ćemo i jednadžbu pravca u segmentnom obliku gdje su b i -b/a segmenti ili odsječci na y.Jednadžba pravca 39 Segmentna jednadžba pravca Preuredimo li jednadžbu pravca sada eksplicitnu u treći oblik kako slijedi Grafički prikaz pravca y=ax+b i njegovih odsječaka na osima x i y. Segmentna jednadžba pravca može se zapisati i u slijedećem obliku gdje su Druge oznake Ponekad se implicitna jednadžba pravca iskazuje u obliku gdje se tada eksplicitna jednadžba pravca prikazuje kao gdje je k koeficijent smjer pravca. odn. a l odsječak na y-osi. x-osi. .

Pravac određen točkom i koeficijentom smjera Neka je pravac određen točkom uobičajeno prikazuje u obliku . a y zavisna varijabla gdje će nezavisna varijabla poprimati vrijednosti iz domene realnih brojeva i gdje će se svakom elementu domene pridružiti jedan i samo jedan odgovarajući element kodomene. razmjernu funkciju oblika koju slijede brojni prirodni zakoni i pojave u svim područjima znanosti. razmotrimo li eksplicitni oblik jednadžbe pravca i ukoliko definiramo da je x slobodna promjenljiva veličina. nezavisna varijabla. a pravac grafom ili grafičkim prikazom takve funkcije. tada gore prikazani izraz možemo nazvati funkcijom gdje je Kodomenu nazivamo i područjem vrijednosti funkcije. . njegovu grafičku i matematičku interpretaciju nalazimo u brojnim područjima matematike i ne samo matematike. a jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke i prikazuje se uobičajeno u obliku . Naime. Jednadžba pravca se u tom slučaju Pravac određen s dvije točke Pravac je po definiciji određen s dvije točke koje nisu jednake. odn. Značaj Pravac. a u slučaju gdje je funkcija oblika: . odn. Linearna funkcija uključuje i proporcionalnu. i koeficijentom smjera a. funkciju nazivamo i linearnom funkcijom.Jednadžba pravca 40 Određenost pravca Pravac je u ravnini određen ili sa zadanom točkom kroz koju prolazi pravac i koeficijentom smjera ili s dvije zadane točke kroz koje pravac prolazi.

u obliku jednadžbe . k koeficijent smjera pravca. a ako je koeficijent negativan. a l odsječak na y osi. Δ. pravac pada.y2) na pravcu: Koeficijent smjera pravca određen je omjerom (Simbol delta. Definicija Koeficijent smjera pravca (obično označen slovom k) se definira kao promjena u y koordinati podijeljena s odgovarajućom promjenom u x koordinati između dvije točke (x1. pravac raste (za veću vrijednost koordinate x neke točke na pravcu povećava se i njena koordinata y). nagib pravca je strmiji u odnosu na x os. u matematici ima standardno značenje "promjene" ili "razlike".Koeficijent smjera pravca 41 Koeficijent smjera pravca Koeficijent smjera pravca je mjera kojom se opisuje nagib pravca u Kartezijevom ili pravokutnom koordinatnom sustavu. Geometrijsko značenje Koeficijent smjera pravca se geometrijski može definirati kao tangens kuta što ga pravac zatvara s pozitivnim dijelom x osi. njegov koeficijent smjera nije definiran Algebarsko značenje Ako je y linearna funkcija od x. Točke s kojima se računa i njihov poredak mogu se odabrati proizvoljno. koeficijent smjera pravca jednak je nuli • ako je pravac okomit na x os.y1) i (x2. . Posebni slučajevi: • ako je pravac paralelan s x osi. Drugim riječima. gdje je x argument funkcije. Ako je vrijednost koeficijenta pozitivna. tad je koeficijent uz x koeficijent smjera pravca koji je graf funkcije y.) Čim je vrijednost koeficijenta smjera veća (po apsolutnoj vrijednosti). pravac se može zapisati algebarski.

Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava.Parabola (krivulja) 42 Parabola (krivulja) Parabola je skup svih točaka u ravnini koje su jednako udaljene od zadane točke (žarišta) i zadanog pravca (ravnalice). Jednadžba parabole Ukoliko je ravnalica parabole r okomita na apscisu njena je jednadžba x = -p/2. . tjeme parabole je u ishodištu koordinatnog sustava. a žarište parabole ima koordinate F(p/2.0) tada jednadžba oblika Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine. Poluparametar parabole je udaljenost od žarišta do ravnalice. Parabola je krivulja koja nastaje presjekom stošca i ravnine. gdje je p poluparametar parabole.

Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. Tangenta parabole Tangenta parabole kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T dobiva se: odakle slijedi da je na paraboli. da je jednadžba tangente na parabolu . Diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole odn. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. tada je njezina jednadžba: . tada diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole slijedi da je odakle slijedi da je . Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. predstavlja tjemenu jednadžbu parabole.Parabola (krivulja) 43 Parabolična putanja mlaza vode.

da je jednadžba tangente na parabolu . tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom hiperbole. realnom poluosi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Jednadžba hiperbole sa središtem u S(p. tada hiperbolom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. q) Hiperbola sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. Hiperbola (krivulja) Uz zadane dvije točke u ravnini. 0) Hiperbola sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava. F2). q). Numerički ekscentricitet hiperbole određen je kao Jednadžba hiperbole Jednadžba hiperbole sa središtem u S(0. Smjestimo li središte hiperbole u središte koordinatnog sustava. realnom osi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . te duljinu 2a koja simetrično leži na dužini F1F2 uz uvjet 2a<d(F1.Parabola (krivulja) 44 odn. točke F1 i F2.

Diferencirajući jednadžbu hiperbole te da je jednadžba tangente na hiperbolu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(p. q) Tangenta hiperbole koja ima središte u točki S(p. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) i koja prolazi točkom T na hiperboli. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente.Hiperbola (krivulja) 45 Tangenta hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(0. 0) Tangenta hiperbole koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T nalazimo da je odakle slijedi da je na hiperboli. Diferencirajući jednadžbu hiperbole nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente hiperbole .

Uz zadane dvije točke u ravnini. točke F1 i F2 i duljinu 2a na kojoj su simetrično odabrane točke F1 i F2 uz uvjet 2a>d(F1. Elipsa: a = velika poluos b = mala poluos Parametri Smjestimo li središte elipse u središte koordinatnog sustava. tada elipsom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. Za značenje u kontekstu književnosti. oznaka: e). 0) Elipsa sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i poluosima 2a i 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku .Elipsa 46 Elipsa Ovo je glavno značenje pojma Elipsa. F2). ili velikom i malom poluosi gdje vrijedi i Jednadžba elipse Jednadžba elipse sa središtem u S(0. Elipsa je zatvorena krivulja iz obitelji čunosječnica. Elipsa je određena dvjema poluosima: velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b). Oblik elipse definira se njenim ekscentricitetom (ili eliptičnošću. pogledajte Elipsa (figura). tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom elipse e. Numerički ekscentricitet elipse određen je kao Elipsa je određena velikom poluosi i ekscentritetom.

Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je te da je jednadžba tangente na elipsu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente elipse Tangenta elipse sa središtem u S(p. q) Tangenta elipse koja ima središte u točki S(p. 0) Tangenta elipse koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) Elipsa sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente elipse Vidi također • Ekscentricitet • Prvi Keplerov zakon . q) i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente.Elipsa 47 Jednadžba elipse sa središtem u S(p. q) i poluosima a i b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Tangenta elipse Tangenta elipse sa središtem u S(0.

Kružnica polumjera r  i promjera d te središtem u točki M Jednadžba kružnice Jednadžba kružnice sa središtem u S(0. Odnosno.Kružnica 48 Kružnica Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). Jednadžba kružnice sa središtem u S(p. Krug je geometrijski lik omeđen kružnicom. .q) i polumjerom r određena je jednadžbom: ili prikazana u segmentnom obliku . Posljedica Ako su B1 i B dvije točke polupravca h s početkom u A takve da AB =AB1 onda je B = B1. dvije različite točke polupravca h ne mogu imati jednaku udaljenost od početka polupravca.0) Kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i polumjerom r određena je jednadžbom: koja se može prikazati i u segmentnom obliku . Aksiom prenošenja dužine Na datom polupravcu postoji jedna i samo jedna točka B takva da je dužina jednaka datoj dužini .q) Kružnica sa središtem u točki S(p.

Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da te da je jednadžba tangente na kružnicu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente kružnice . q) Tangenta kružnice koja ima središte u točki S(p. Središte kružnice O dijeli središnji pravac na dva polupravca koji imaju jednu zajedničku točku s kružnicom.Kružnica 49 Tangenta kružnice Tangenta kružnice sa središtem u S(0. na svakom polupravcu čiji je početak točka O i leži u ravnini. Dužina PQ koja spaja središnje simetrične točke kružnice naziva se promjer kružnice. odnosno središnji pravac i kružnica imaju dvije zajedničke točke. Središnji pravac kružnice je pravac koji prolazi kroz središte kružnice. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da je: odakle slijedi da je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente kružnice odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente kružnice . q) i koja prolazi točkom T na kružnici određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Ako je PQ promjer kružnice onda je PO = OQ odnosno O je sredina promjera. Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom kružnice. Promjer je tetiva na kojoj leži središte kružnice. Tangenta kružnice sa središtem u S(p.0) Tangenta kružnice koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T je: odakle slijedi da je na kružnici. postoji jedinstvena točka X takva da je OX = r. Tetiva je dužina koja spaja dvije točke kružnice. Tada. Definicija 1 Kružnica je skup svih točaka ravnine kojima udaljenost od date točke O na toj ravnini jednaka datoj dužini sa središtem u O i polumjerom r. Središnji pravac dijeli ravninu kružnice na dvije poluravnine odnosno točke kružnice dijeli na dva skupa: . prema aksiomu prenošenja dužine. Opći pojmovi Neka je u ravnini data točka O i dužina r. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente.

Tada od svih točaka križnice točka A ima najmanje . Udaljenost točke od kružnice Ako se točka C spoji s točkama kružnice K(O. gdje su (p. Središnji kut je kut kojemu je vrh u središtu kružnice. Luk koji odgovara nultom kutu svodi se na točku.r│ i CB = CO + r.a točka B najveće rastojanje od C i pri tome je: CA = │CO . ima maksimum a nema minimum. Točka A neka je s one strane s koje je točka O. Polukružnica je luk koji odgovara ispruženom kutu.. Definicija 2 Element m skupa E (u kome između elemenata postoji relacija < ili > ) koji nije veći ni od jednog elementa skupa naziva se minimum (najmanji element skupa E). Površina ravnine omeđene kružnicom је 50 Središnji kut je dvostruko veći od perifernog kuta nad istom tetivom. koja prolazi točkom C. a B sa suprotne strane od O.r) i pri tom C ≠ O i neka su točke A. gdje su A. Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju isto središte. Luk je dio kružnice koji pripada središnjem kutu. U navedenom slučaju dužine AB i AC su minimum i maximumu u skupu dužina. Postoji li u ovom skupu dužina od koje ni jedna dužina skupa nije manja i takva dužina koja nije manja ni od jedne dužine skupa? To su dužine CA i CB.Kružnica • skup koji leži u jednoj poluravnini • skup koji leži u drugoj poluravnini. Točka A je s one strane točke O s koje je C. Beskonačni skupovi ne moraju imati minimum i maksimum. . Teorem 1 Neka je data točka C i kružnica K(O. U slučaju C = O to je nulta dužina. Definicija 3 Minimum skupa udaljenosti date točke od skupa naziva se udaljenost te točke od skupa. Na primjer skup brojeva 1. a B sa suprotne strane. Pravi kut je periferni kut nad promjerom. 1/2.. 1/8. Ovi skupovi su polukružnice. Punom kutu odgovara kao luk cijela kružnica. B točke kružnice koje leže na centralnom pravcu koji prolazi kroz C. B točke kružnice koje leže na središnjem pravcu. q) koordinate točke središta kružnice Opseg kružnice је . Kut između tetive i tangente povučene iz jedne točke kružnice jednak je perifernom kutu nad tom tetivom Periferni kutevi nad istom tetivom su isti ili suplementni. U pravokutnom koordinatnom sustavu jednadžba kružnice glasi: .. . 1/4.r) dobije se beskonačan skup dužina za C ≠ O. Element koji nije manji ni od jednog elementa skupa je maximum (najveći) element skupa E.

Kružnica 51 Zajedničke točke kružnica Neka su zadane dvije kružnice K(C.R) CO < R + r => CA < RA je u kružnici. B označe točke druge kružnice i to sa A onu koja leži sa one strane od točke O s koje je točka C. Aksiom 2 Ako se jedan kraj luka nalazi u kružnici a drugi izvan je onda taj luk s kružnicom ima jednu i samo jednu zajedničku točku.r). Ako se odredi međusobni položaj ovih kružnica. Sve ostale točke su izvan prve kružnice. Ako dvije kružnice imaju zajedničku točku koja ne leži na središnjem pravcu imaju još jednu zajedničku točku. CO > R + r CO = R + r R –r < CO < R + r CO < R – r (R > r) CO = R . Presjek kružnica R – r < CO < R + r (R < r) • A je u B izvan K(C. • CO < R – r <=> CO – r < R <=> CB < R Sve točke jedne kružnice su unutar druge kružnice.R) i k(O. a s B točku druge kružnice. 4. Tangiranje kružnica • CO = R + r <=> CO – r < R <=> CA = R Točka A druge kružnice pripada točkama prve kružnice. Teorem 2 Zajednička točka dviju kružnica koje se dodiruju leži na njihovom zajedničkom središnjem pravcu. Ako dvije kružnice imaju dijametralno raspoređene dvije zajedmočke točke M na pravoj CO onda su one dijametralno suprotne za svaku od te dvije točke koje leže na pravoj . i obratno.r) • Nemaju zajedničkih točaka ako i samo ako je • CO > R + r (svaka od križnica je izvan druge kružnice) . 2. s A.R) i k(O. CO i R + r za R > r postoji jedan i samo jedan od ovih odnosa 1. • CO = R – r (R > r) <=> CO .r (R > r) Presjek kružnica je prazan skup • Za CO > R + r <=> CO – r > R <=> CA > R Sve točke jedne kružnice su izvan druge kružnice.R) • R – r < CO => CB > R B je van K(C. povuče središnji pravac CO ovih kružnica. dvije različite kružnice koje imaju zajedničku točku na pravcu dodiruju se. Između dužina R – r. Teorem 3 Dvije kružnice K(C.r = R <=> CB = r Točka B pripada prvoj kružnici sve ostale točke druge kružnice su unutar prve kružnice. 5. Za kružnice koje imaju jednu i samo jednu zajedničku točku i ona leži na pravcu CO kaže seda se one dodiruju izvana u točki A. za svaku od te dvije kružnice pa se one poklapaju. 3.

Kružnica • CO < R . Slovo označava polumjer (radijus). odnosno udaljenost od središta kružnice do crte kružnice. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. a π (čita se pi) je iracionalan broj koji iznosi približno 3. diametar). Teorem 4 Kako bi dvije kružnice imale zajedničke točke u slučaju da se središte prve kružnice nalazi 1. R ≤ 2r 2. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. .14159 . što je polovica promjera. Ukoliko znamo promjer kružnice. u drugoj kružnici potrebno je i dovoljno 1.r (kružnica manjeg promjera je unutar kružnic večeg promjera) • Imaju jednu i samo jednu zajedničku točku koja leži na zajedničkoj središnjem pravcu • CO = R + r sve točke kružnice osim zajedničke su izvan druge kružnice • R – r < CO < R + r imaju dvije i samo dvije zajedničke točke koje leže na raznim stranama središnjeg pravca. 52 References [1] http:/ / en. na drugoj kružnici 2. wikipedia. možemo izračunati i površinu kruga unutar kružnice koristeći slijedeću formulu: ili gdje slovo označava promjer (lat. org/ wiki/ :Kružnica Promjer Promjer je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.r). On je ujedno i skup polovišta međusobnmo paralelnih tetiva. CA < R < CB gdje su CA i CB odsječci na koje središte O dijeli promjer AB kružnice k(O.

Duljina luka za pripadni kut α iznosi rπα/180. (matematika) Dopunite ga Wikipedije. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. org/ wiki/ :Luk . [1] prema pravilima References [1] http:/ / en.Luk (matematika) 53 Luk (matematika) Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom. wikipedia.

Za druga značenja. zbroj duljina svih stranica se stoga može računati na tri načina. 3 kuta i 3 vrha. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima. pa ćemo dobiti: °. to jest stranica-stranica-stranica.54 Treći dio Trokut Ovo je glavno značenje pojma Trokut. Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina. Tupokutan trokut ima jedan tupi kut. γ=? Primjećujemo da se u zadatku traži treći kut. a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine kraka. stranica: raznostranični. Trokute prema vrsti kutova dijelimo na:pravokutan. gdje je stranica. Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina. Slijedeći poučak . • visina trokuta je dužina koja je okomita iz bilo kojeg vrha na njemu suprotnu stranicu. tj. Dva ili više trokuta mogu biti sukladni. Dolazimo na rješavanje linearne jednadžbe.pa iz toga °. Sukladnost se dokazuje poučcima o sukladnosti:S-S-S.(Sukladnost ujedno znači jednakost). . a visina nad tom stranicom. koristeći se gore navedenim svojstvima: • za jednakostranični trokut: • za jednakokračni trokut: • za raznostranični trokut: . Nadalje se definiraju još dvije karakteristične dužine: • srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta. Trokuti se dijele i prema vrstama jednakostranični te jednakokračni. gdje je . a . i duljina treće stranice. Svojstvo kuteva trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut. tj. šiljastokutan i tupokutan trokut Pravokutan trokut ima jedan pravi kut. iz čega uvrštavanjem proizlazi: slijedi: . ako imaju tri jednake stranice.. Npr. kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut. i te stranice se nazivaju krakovi. po tom poučku. tj. gdje je duljina stranice. Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste. a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut. Ovaj ćemo zadatak riješiti koristeći svojastvo kuteva. pogledajte Trokut (razdvojba). Zahvaljujući ovom svojstvu trokuta možemo riješiti neke zadatke. Zbroj sva tri kuta u trokutu uvijek iznosi °. Površina S se tada računa kao . β=80°. duljina kraka. gdje je Površinu S možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac): poluopseg trokuta. sukladni ako se podudaraju u tri stranice. primjerice : Ako je: α=60°. a odatle slijedi da je . Pravokutni trokut Opseg. . Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice. Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih duljina. kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kuteve. Trokuti su. gdje su duljine pojedinih stranica.

Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. 55 References [1] http:/ / en. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. trigonon = trokut + metron = mjera) je dio matematike koji proučava odnose među segmentima pravaca (dužinama) i kutovima trokuta na ravnini (ravninska trigonometrija) ili na površini kugle (sferna trigonometrija). (u praksi se rabe dvije notacije: tg i tan za tangens) Kotangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće i nasuprotne katete pravokutnog trokuta. Tangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne i prilazeće katete pravokutnog trokuta. wikipedia. tj. Trigonometrijske funkcije su sljedeće: Sinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. Zatim je poučak S-K-S. (u praksi se rabe dvije notacije: ctg i cot za kotangens) . Kosinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. kut-stranica-kut. org/ wiki/ :Trokut Trigonometrija Trigonometrija (grč.Trokut je K-S-K.

hr/ mat1/ predavanja/ node91.je cijeli broj. org/ ostalo/ gimnazija/ math/ trigonometrija/ index. Matematika 1) [2] References [1] http:/ / andrej. Sinus je trigonometrijska funkcija. html [2] http:/ / lavica. fizika.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije .-1) neparna 2π Promjenjiva -{k}. html Sinus Sinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. Definira se kao odnos hipotenuze i suprotne katete nekog odgovarajućeg pravokutnog trokuta koji je izgrađen nad danim kutem. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom -{k}-π π/4 -{k}-π ((2-{k}-+1/2)π. maksimumi Lok. čiji se sinus određuje.1) ((2-{k}--1/2)π. Vidi još • Sinusoida Vanjske poveznice • Funkcija sinus na wolfram. fesb.Trigonometrija 56 Vanjske poveznice • Trigonometrijska kružnica [1] • Trigonometrijske funkcije (Ivan Slapničar.

org/ wiki/ :Sinus Kosinus Kosinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. com/ ElementaryFunctions/ Sin/ [2] http:/ / en. . Dopunite ga [2] prema pravilima Wikipedije.1) ((2k +1) π. wolfram. maksimumi Lok.Sinus 57 Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom (2k +1 / 2) π π/4 -{k}-π (2kπ 0. Kosinus je trigonometrijska funkcija koja se za neki kut definira kao odnos duljina hipotenuze i pripadajuće katete nad njime konstruiranim pravokutnim trokutom.je cijeli broj. wikipedia. References [1] http:/ / functions. -1) parna 2π Promjenljiva -{k}. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.

kao što je npr. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) References [1] http:/ / functions.Kosinus 58 Vanjske poveznice • Funkcija kosinus na wolfram. . Odnos prema drugim veličinama Period titranja frekvencije f: Period kružnog gibanja kutne brzine ω: Period vala valne duljine λ: gdje je v fazna brzina vala. za period T vrijedi: Animacija promjene perioda Mjerna jedinica SI za period je sekunda. com/ ElementaryFunctions/ Cos/ Period Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. tj. harmonijsko titranje. To je najmanji vremenski interval nakon kojeg vremenska funkcija f(t) kojom se ta promjena opisuje poprima iste vrijednosti. wolfram.

. za . Trigonometrijski oblik Ponekad je kompleksne brojeve pogodno pisati u trigonometrijskom obliku: . Množiti kompleksne brojeve je vrlo pogodno baš u ovom obliku: u množenju kompleksnih brojeva množe se njihovi moduli. o profilu krila aviona itd. Realni brojevi predstavljaju poseban slučaj kompleksnih brojeva (kad je koeficijent uz jednak nuli). Kompleksan broj čiji je realni dio jednak nuli naziva se čisto imaginarni broj. kada je onda je je argument se naziva modul kompleksnog broja. ako je i . U kompleksnom broju broj se naziva realni dio. Međutim. a argumenti se zbrajaju. množenje i dijeljenje kompleksnih brojeva definira se formulama: . Zbrajanje. a broj je imaginarni dio. operacije nad kompleksnim brojevima pod radikalima (korijenima) donekle se razlikuju od analognih operacija s realnim brojevima. . a kompleksnog broja. Tako na primjer.Kompleksni broj 59 Kompleksni broj Kompleksni brojevi su u izrazi oblika . Formule zbrajanja. Euleru. Leibnitz). kompleksni su brojevi uvedeni radi rješavanja kvadratne jednadžbe. Velika zasluga u smislu materijalističkog tumačenja kompleksnih brojeva pripada L. Iz potonjih formula slijedi da je . Činjenica da kompleksni brojevi ne izražavaju veličine dala je povoda za idealističko tumačenje kompleksnih brojeva (G. Kompleksni broj se aksiomatski definira kao uređen par realnih brojeva . Broj za . dijeljenja se postuliraju ovako: . Ništa manje važna nije primjena kompleksnih brojeva na čisto matematičke probleme. Par se naziva imaginarna jedinica i označava simbolom . Operacije nad kompleksnim brojevima zadovoljavaju obične zakone komutativnosti. . njihovo uvođenje koristi u rješavanju problema sastavljenih u terminima realnih brojeva. distributivnosti i asocijativnosti (kao i u slučaju realnih brojeva). piše se . gdje su a i realni brojevi. Iako se kompleksnim brojevima ne izražavaju količine. problema o prolazu struje kroz vodič. . kao što je to slučaj s realnim brojevima. ako je i . Povijesno. množenja. za određivanje korijena kubne jednadžbe potrebne su operacije s kompleksnim brojevima. . i piše se . Tako je . istaknuti simbol. na primjer. Iz ovog pravila proizlazi [[De Moivre|De Moivreova formula: .

Kompleksni broj Kompleksni se brojevi često predstavljaju vektorima u kompleksnoj ravnini (slika dolje). a ne negativan. U sabiranju kompleksnih brojeva njihovi vektori se zbrajaju po pravilu paralelograma. tj. Polje kompleksnih brojeva je proširenje polja realnih brojeva pridruživanjem ovom polju elementa . preko nje se definira stupnjevanje kompleksnih brojeva. takvog da je . Označava se oznakom i. wikipedia. -*-=+) daju pozitivan eksponent. Imaginarni broj Imaginarni broj jest broj koji ne postoji u skupu realnih brojeva. Vrijedi sljedeća Eulerova formula: . broj Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Geometrijski smisao brojeva vidi se na crtežu. logaritam kompleksnog broja i dr. a kao što se vidi na gornjoj slici. org/ wiki/ :Imaginarni . može se dobiti pomoću . √-16=√16*√-1=4*i=4i. Taj se broj koristi kad se treba odrediti vrijednost negativnog korijena. intenzitet kompleksnog broja često označavamo kao apsolutnu vrednost. Pitagorinog teorema. References [1] http:/ / en. 60 Duljina vektora je modul kompleksnog broja. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Kompleksni brojevi oblikuju algebarsko zatvoreno polje. te se još koristi kod kompleksnih brojeva: a + bi. jer dva pomnožena eksponenta (+*+=+. Tu je vrijednost nemoguće dobiti kvadriranjem dva jednaka realna broja (i2=-1). te ima vrijednost √-1. Modul. udaljenost broja od ishodišta koordinatnog sustava: Kompleksni brojevi u trigonometrijskom obliku su usko povezani s eksponencijalnom funkcijom imaginarnog argumenta. npr.

Tenzorske su veličine toplinska vodljivost. tada vrijedi: . Ukoliko je l samo nenegativno ili samo nepozitivno. indeks loma itd.. Recimo da su to A i B iz Rn. smjerom i intenzitetom (iznosom. Vektorske veličine su veličine određene s tri ili više parametara. dužinom). definirali smo pravac koji prolazi kroz točku A a za vektor pravca ima vektor AB. Fizikalno se tumačenje vektora obično svodi na trodimenzionalni prostor.Vektor 61 Vektor Ovo je glavno značenje pojma Vektor. Za druga značenja. Tada je: . grane linearna algebra.. električna vodljivost. veličinom. jediničnim vektorom koji određuje njegov smjer i intenzitetom: Ako ovdje ||AB|| zamijenimo sa l koji može biti bilo koji broj iz R. sila. Vektor se u n-dimenzionalnom prostoru opisuje sa n parametara. a skalarne masa. koeficijent difuzije. kod nekubičnih kristala. koji je uveden da bi se razlikovale veličine koje se pojavljuju u prirodi. pogledajte Vektor (razdvojba). definiran je polupravac. temperatura.a Vektor se može predstaviti i polaznom točkom. obujam. a predstavlja strjelicom orijentiranom duž pravca. Ako je novi vektor AB'. Definicija Vektor može biti definiran uređenim parom točaka.npr. Najpoznatiji su primjeri vezani za geometriju u prostoru gdje se vektor određuje pravcem. duljine proporcionalne intenzitetu. a imaju pravac. a čiji vrh pokazuje smjer na zadanom pravcu. One se matematički predstavljaju matricom. Ukoliko je l neki broj različit od ||AB||. s početkom u točki A. rezultat je vektor koji je s prethodnim kolinearan. Fizikalne veličine čija vektorska vrijednost ovisi i od koordinate nazivaju se tenzorske. Tako su vektorske veličine brzina. smjer i intenzitet. Tenzorskim se veličinama opisuju vektorske veličine u anizotropnoj sredini . u najjednostavnijem slučaju 3×3. moment količine kretanja. Poopćeni vektor ne mora biti ograničen na tri dimenzije. ubrzanje. Vektor je pojam iz matematike. te se kao takve razlikuju od veličina koje imaju samo intenzitet i zovu se skalari.

a1 je prva koordinata vektora. a2 je druga koordinata vektora itd. Intenzitet vektora Intenzitet vektora se u euklidskoj geometriji definira kao kvadratni korijen zbroja kvadrata njegovih koordinata. Množenje vektora skalarom Množenje vektora = nekim skalarom =: je definirano kao množenje svake koordinate vektora tim skalarom. kao i svim ostalim elementima analitičke matematike. Na primjer: . Slijede osnovne operacije nad vektorima. Prostor ovih vektora se još naziva Kn. Operacije nad vektorima Nad vektorima se. Pojam n-dimenzionalni dolazi od činjenice da je vektor definiran pomoću n skalara. je jedan n-dimenzionalni vektor nad poljem K. koje se u principu definiraju nad vektorima istih dimenzija. . Na primjer. Pri tome se vektor predstavlja kao uređena n-torka skalara koji pripadaju nekom polju K. a skalari koji čine vektor zajedno sa informacijom o njihovoj poziciji u uređenoj n-torci koordinate vektora. Označuje se kao nula s naznakom za vektor. mogu uvesti aritmetičke operacije. Za svaki se ne-nul vektor a može odrediti odgovarajući jedinični vektor v iste orijentacije i smjera. Ova je operacija komutativna. Ovaj se postupak zove normiranje vektora. Jedinični vektor Jedinični je vektor vektor čiji je intenzitet jednak jedinici.Vektor 62 Nul-vektor Nul-vektor a0 je vektor čiji je intenzitet jednak nuli.

. gde je Pri ćemu će vektor c biti iz prostora . .Vektor 63 Zbrajanje vektora Uzmimo dva vektora : Zbrajanje vektora Oduzimanje vektora Njihovo se zbrajanje u principu definira kao zbrajanje komponenti sa istim indeksima. . Oduzimanje vektora bi se vršilo po sličnom principu: Pri čemu .

Vektor 64 Skalarno množenje vektora Slično zbrajanju. . Definira se na sljedeći način: Jer su . Ovo zapravo znači i: To jest da su dva vektora okomiti ako im je skalarni produkt jednak nuli. . Konkretno za dva vektora a i b iz Kn bi umnožak k izgledao ovako: . Vektorski produkt Još jedan tip umnoška karakterističan za trodimenzionalne euklidske prostore (E3) je vektorski produkt. gdje je skalarom slijeva. Razlika u odnosu na zbrajanje je ta što je rezultat skalarnog produkta dva vektora iz Kn u stvari jedan skalar iz K. gdje je : kut između ova dva vektora. koje imaju iste indekse. i: vektori kanonske baze E3. gdje je Ovdje treba primjetiti da je skalarni produkt vektora također jednak pri čemu je ω kut između a i b. . vektorski produkt nije komutativan. Ovaj se zbroj i umnožak preuzimaju iz polja K. Tj. Ovo zapravo znači da je intenzitet vektorskog proizvoda dva vektora jednak površini paralelograma koga čine ovi vektori. tj. . skalarno se množenje vektora definira kao broj umnoška svih parova koordinata dva vektora. vektorski produkt dva vektora je okomit na njih same. tj. vektorski produkt se lijepo ponaša prema množenju . . Kod vektorskog je produkta bitno primjetiti sljedeće osobine: .

Uvijek se prvo naznačuje redak. Zapisuje se sa A po definiciji je: : Što znači da je vrijednost mješovitog produkta tri vektora jednaka volumenu paralelepipeda kojeg oni oblikuju. Ovo se zapisuje kao Ai. a m × 1 matrica (jedan stupac i . Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo vektorom.Vektor 65 Mješoviti produkt Mješoviti produkt vektora je ternarna matematička operacija koja uređenu trojku vektora iz E3 preslikava u skalar iz E.j za sve 1 ≤ i ≤ m i 1 ≤ j ≤ n. ili općenito.j] naziva ai. Matrice se koriste za opisivanje linearnih jednadžbi. kao i za čuvanje podataka koji ovise od dva parametra. Matrica sa m redaka i n stupaca se naziva m-sa-n matricom (kaže se i zapisuje da je formata m×n) a m i n su dimenzije matrice. 1 × n matrica (jedan redak i n stupaca) se naziva vektor redak. Međutim. Definicije i notacije Horizontalne se linije u matrici zovu retcima. u kom slučaju imamo 0 ≤ i ≤ m − 1 i 0 ≤ j ≤ n − 1.j]. Slijede neka osnovna svojstva mješovitog produkta: • • • • Vidjeti također • Vektorski prostor • Vektorsko polje Matrica (matematika) U matematici. Organizacija matrice Često se piše kako bi se definirala m × n matrica A čiji se svaki član A[i. Član matrice A koji se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu se naziva (i.j ili A[i. pa stupac. množiti i razlagati na razne načine. a vertikalne stupcima matrice. tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti. matrica je pravokutna tablica brojeva. i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. za praćenje koeficijenata linearnih transformacija. konvencija da i i j počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule.j)-ti član matrice A. Matrice se mogu zbrajati. što ih čini ključnim konceptom u linearnoj algebri i teoriji matrica.

Ako je A matrica dimenzija m-sa-n.j. Na primjer: Množenje skalarom Ako uzmemo matricu A i broj c.3] ili a2. Element A[2. Na primjer: Operacije zbrajanja i množenja skalarom pretvaraju skup M(m. p stupaca) dan formulom: za svaki par i i j. j] = A[i. n.3 je 7. a B je matrica dimenzija n-sa-p. Množenje matrica Množenje dvije matrice je dobro definirano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice. izračunata zbrajanjem odgovarajućih elemenata (t. j] ). (cA)[i.j. (A + B)[i. Matrica je 1×9 matrica. skalarni produkt cA se računa množenjem skalarom c svakog elementa A (t. j] + B[i. tada je njihov umnožak AB matrica dimenzija m-sa-p (m redaka. R) svih m-sa-n matrica sa realnim članovima u realni vektorski prostor dimenzije mn. j] ). Zbrajanje i množenje matrica Zbrajanje Ako su dane matrice A i B. njihov zbroj A + B je m-sa-n matrica. dimenzija m-sa-n.Matrica (matematika) m redaka) se naziva vektor stupac. j] = cA[i. 66 Primjer Matrica je 4×3 matrica. ili vektor redak sa 9 elemenata. Na primjer: Množenje matrica ima sljedeća svojstva: .

Ovo slijedi iz gorepomenute asocijativnosti množenja matrica. transponirana matrica Matrice mogu na zgodan način predstaviti linearne transformacije jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja. • (A + B)C = AC + BC za sve m-sa-n matrice A i B i n-sa-k matrice C (desna distributivnost).Matrica (matematika) • (AB)C = A(BC) za sve k-sa-m matrice A. Ako A predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dvije baze. linearno preslikavanje iz n-dimenzionog vektorskog prostora u m-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno m-sa-n matricom. ona je ista kao dimenzija prostora generiranog retcima A. Vrijedi (A + B)tr = Atr + Btr i (AB)tr = Btr Atr. i] za svaki i i j. i predstavljeno je upravo matricom BA. Ako k-sa-m matrica B predstavlja drugo linearno preslikavanje g : Rm → Rk. Ovdje i u nastavku. Vidjeti također • Rang matrice . Općenito. matrice m-sa-n. čak i ako su oba umnoška definirana. u općem slučaju je AB ≠ BA. Posebno. rang. m-sa-n matrice B i n-sa-p matrice C (asocijativnost). ako su izabrane baze za svaki. Valja znati da komutativnost ne vrijedi u općem slučaju. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom strukturom podataka u višim programskim jezicima. Kažemo da matrica A predstavlja linearno preslikavanje f. promatramo Rn kao skup stupaca ili n-sa-1 matrica. kao što će dalje biti opisano. tada matrica Atr predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (vidi dualni prostor). j] = A[j. skup M(n. • C(A + B) = CA + CB za sve m-sa-n matrice A i B i k-sa-m matrice C (lijeva distributivnost). R) svih kvadratnih matrica reda n je realna asocijativna algebra sa jedinicom. Transponirana matrica. 67 Linearne transformacije. i također je iste dimenzije kao prostor generiran stupcima A. to jest Atr[i. Rang matrice A je dimenzija slike linearnog preslikavanja predstavljenog sa A. tada je njihova kompozicija g o f također linearno preslikavanje Rm → Rn. takva da f(x) = Ax za svako x u Rn. koja je nekomutativna za n ≥ 2. A je n-sa-m matrica Atr (nekad se zapisuje i kao AT ili tA). Za svako linearno preslikavanje f : Rn → Rm postoji jedinstvena m-sa-n matrica A. koja nastaje pretvaranjem stupaca u retke i redaka u stupce. ako su dane matrice A i B.

tj. Druga se osobina može dokazati na sljedeći način: . m ≠ n. matrica pomnožena svojim inverzom uvijek daje E . Iz ove osobine također slijedi i: Primjer: Determinanta i inverz Determinanta ove matrice je uvijek 1. Ova se matrica označuje velikim slovom E a indeks koji može i ne mora stajati pored oznake označuje dimenziju iste. nije bitno množi li se njome slijeva ili zdesna. vidi se da je matrica nad prostorom Kn × n komutativna. ne mijenja ih. Oznaka za matricu identičnog preslikavanja je Id ili samo I. Što se također može definirati i Kroeneckerovom deltom: . Ova se matrica još naziva matricom identiteta. opće pravilo koje vrijedi za sve matrice . gdje se ovom matricom može množiti samo slijeva odnosno samo zdesna.Jedinična matrica 68 Jedinična matrica Jedinična matrica je u linearnoj algebri naziv za kvadratnu matricu kojoj su elementi na glavnoj dijagonali jedinice. a ostali nule. gdje je: Alternativni zapisi su: Osobine Množenje Jedna od bitnih osobina jedinične matrice En nekog prostora Kn × n jest ta da je ona jedina za koju vrijedi: Štoviše. jer množenjem s drugim matricama daje upravo njih kao rezultat množenja tj. množenje slijeva sa E-1 . Ovo ne vrijedi za prostore Kn × m. dok je ona sama sebi inverz.

Drugim riječima.n). Determinantni rang matrice jednak je njenom rangu. Elementarne operacije nad redcima i stupcima matrice ne mijenjaju njen rang. Kvadratna matrica reda n je ranga n ako i samo ako je inverzibilna. Alternativno. ova definicija se često koristi u uvodnim kolegijima linearne algebre. Determinantni rang matrice je red najveće njene inverzibilne podmatrice. odakle i slijedi zajednički naziv "rang". dok njegovu dimenziju nazivamo rangom redaka. rang dijagonalizabilne kvadratne matrice jednak je broju njenih ne-nul svojstvenih vrijednosti. te stoga za inverzibilne matrice kažemo i da su "punog ranga". Značajno svojstvo ranga matrice je i sljedeća Sylvesterova nejednakost: . Općenitije. Sve matrice linearnog preslikavanja između dva vektorska prostora u odnosu na proizvoljan par njihovih baza su ekvivalentne. Jedan od najvažnijih iskaza o rangu matrice. kraj dokaza Rang matrice Rang matrice je jedan od najvažnijih pojmova linearne algebre. a njegova dimenzija rangom stupaca. rang mjeri "punoću" matrice i njoj odgovarajućeg linearnog preslikavanja. Svojstva ranga Rang m×n matrice je cijeli broj između 0 i min(m. područja matematike. U izvjesnom smislu. rang matrice je najveći broj njenih linearno nezavisnih stupaca. uračunavajući kratnosti.rang polazne matrice jednak je broju jedinica u njenom tako svedenom obliku. Linearno preslikavanje L : Rn → Rm je monomorfizam (injektivno) ako i samo je r(L) = n. odnosno kao dimenzija prostora koji generiraju (katkad se kaže i "razapinju") njeni stupci. prostor redaka je vektorski prostor koji generiraju redci matrice. osim što na izvjesnom broju prvih mjesta duž glavne dijagonale stoje jedinice . tada je P ranga k. Posebno je rang matrice jednak rangu njoj transponirane matrice.Jedinična matrica 69 . Definicija Postoji nekoliko ekvivalentnih definicija ranga matrice. koji ponekad naziva i osnovni teorem linearne algebre. Rang matrice je također jednak broju vodećih kolona u po redcima svedenom ešelonskom obliku matrice. a epimorfizam (surjektivno) ako i samo ako je r(L) = m. Pojam komplementaran rangu je defekt matrice. matrica pomnožena jediničnom daje samu sebe . Rang redaka i rang stupaca svake matrice su jednaki. odnosno najvećeg njenog ne-nul minora. njihov zajednički rang se naziva i rangom danog linearnog preslikavanja i jednak je dimenziji njegove slike. Stoga ekvivalentne (i posebno slične) matrice imaju jednak rang. Za m × n matricu kažemo da je "punog ranga stupaca" ako je r(A) = n. Najčešće se on definira kao dimenzija slike matrice. Analogno. odnosno "punog ranga redaka" ako je r(A) = m. Vektorski prostor koji generiraju stupci matrice naziva se i njenim prostorom stupaca. Jedina matrica ranga nula je nul-matrica. matrica se može rabeći elementarne operacije i nad redcima i nad stupcima svesti na točno jednu ekvivalentnu joj matricu čiji su svi elementi nule. Ako je 0≤k≤n i P matrica projekcije prostora Rn na neki njegov k-dimenzioni potprostor (ortogonalne ili duž bilo kojeg komplementarnog (n − k)-dimenzionalnog potprostora). Svaka matrica ranga k je umnožak inverzibilne matrice i matrice projekcije na neki k-dimenzionalni potprostor. je sljedeći Teorem o rangu i defektu: Za svaku m × n matricu A je δ(A) + r(A) = n.

to je prema teoremu o rangu i defektu i r(ATA) = r(A).Rang matrice r(B) + r(ABC)  ≥  r(AB) + r(BC). Numeričko određivanje ranga uvijek uključuje i praktični izbor praga pomoću kojeg se određuje kad element jako male numeričke vrijednosti treba tretirati kao nulu. pa je ili nekonzistentan ili ima beskonačno mnogo rješenja. U ovim poopćenjima. itd. tada su sve varijable vodeće u svedenom obliku. koja vrijedi za svake tri matrice A. Rang umnoška AB je jednak rangu matrice A ako je B punog ranga redaka. tada sustav ima i slobodnih varijabli u svedenom obliku. dimenzija prostora redaka. pa je sustav ili nekonzistentan ili ima jedinstveno rješenje. kako je ker(ATA) = ker(A). C formata takvog da su svi matrični produkti u nejednakosti definirani. češće se koriste dekomopozicija po singularnim vrijednostima ili QR dekompozicija s pivotima. 70 Rang i sustavi linearnih jednadžbi Kronecker-Capelijev teorem tvrdi da je sustav linearnih jednadžbi Ax = b konzistentan ako i samo ako je rang proširene matrice sustava [ A : b ] jednak rangu matrice koeficijenata sustava A. Konačno. rang redaka. rang stupaca (najveći broj linearno nezavisnih stupaca). koji će ovisiti od svojstava matrice i konkretne primjene. Umjesto njega. Numeričko izračunavanje Rang matrice se uvijek može izračunati Gaussovim postupkom eliminacije. Prema ovoj jednakosti je rang realne matrice jednak broju njenih ne-nul singularnih vrijednosti. na primjer: • Ako je r(A) = m. sa jedinstvenim rješenjem ako je m = n ili beskonačno mnogo rješenja (koja čine afin potprostor dimenzije n − m ako je m < n). • Ako je r(A) = n. • Ako je r(A) < n. mogu biti međusobno različiti ili ne biti definirani. i rangu matrice B ako je A punog ranga stupaca. Rang matrice može ponuditi i dodatne informacije o broju rješenja linearnog sustava (formata m × n). tada će sustav u VSEO imati vodeću varijablu (pivot) u svakoj od jednadžbi i stoga je nužno konzistentan. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava veći ili jednak r(A). Poopćenja Rang se definira i za matrice nad proizvoljnim prstenovima. determinantni rang. . Rang glatkog preslikavanja između dvije glatke mnogostrukosti u nekoj točki se definira kao (linearni) rang njegovog diferencijala. ali je u numeričkim izračunavanjima koja koriste aritmetiku pomičnog zareza ovaj postupak (LU dekompozicija) nestabilan. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava jednak n + 1 ili n. dimenzija prostora stupaca. B. r(B)). Posebno je za svake dvije m × n i n × p matrice A i B r(A) + r(B) − n  ≤  r(AB)  ≤  min(r(A).

wikipedia. 1 anonymous edits Bijekcija  Source: http://hr. 1 anonymous edits Geometrijski niz  Source: http://hr. 2 anonymous edits Krivulja  Source: http://hr.aparicio Koeficijent smjera pravca  Source: http://hr.wikipedia.php?oldid=2587280  Contributors: Andre Engels. Dubby.org/w/index. Argo Navis. Tycho Brahe. Sombrero. SpeedyGonsales.wikipedia.wikipedia. Stoos. MayaSimFan. Ilija Pavlic.org/w/index. Ivan Bajlo.org/w/index.php?oldid=2788200  Contributors: Baqu11.org/w/index.php?oldid=2700226  Contributors: Ilija Pavlic. Lasta. 4 anonymous edits Realni broj  Source: http://hr.org/w/index. 14 anonymous edits Trigonometrija  Source: http://hr.org/w/index. Ozi64.wikipedia. 1 anonymous edits Parabola (krivulja)  Source: http://hr.a. Deternamor. 1 anonymous edits Jedinična matrica  Source: http://hr.php?oldid=2753351  Contributors: Bracodbk.wikipedia.php?oldid=2789554  Contributors: Ilija Pavlic. Kubura.php?oldid=2254822  Contributors: Dubravko1. Generalisimus.org/w/index. Sokac121.php?oldid=2766435  Contributors: Dtom.php?oldid=2826039  Contributors: Ivan Štambuk Funkcija (matematika)  Source: http://hr. MayaSimFan.php?oldid=2592279  Contributors: -vega. Svjetlana3.org/w/index.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2652782  Contributors: Bracodbk.org/w/index.php?oldid=2781591  Contributors: Svjetlana3 Ortodroma  Source: http://hr.wikipedia. Jure Grm. Dubby. Herr Mlinka. 2 anonymous edits Racionalni broj  Source: http://hr.org/w/index. Ilija Pavlic.wikipedia.wikipedia.php?oldid=1603536  Contributors: Ilija Pavlic.php?oldid=2819584  Contributors: Armend. SpeedyGonsales Kvadratna funkcija  Source: http://hr.php?oldid=2803817  Contributors: Argo Navis.org/w/index.wikipedia. SpeedyGonsales. Roza.org/w/index. Argo Navis. SvekY. Ivo grdjan. Ivan444. Dubravko1. Stazh. Dubravko1. Duh Svemira. 2 anonymous edits Kartezijev koordinatni sustav  Source: http://hr. 1 anonymous edits Eksponencijalna funkcija  Source: http://hr. Ivan Štambuk.wikipedia. Croq. Kubura.wikipedia.php?oldid=2720986  Contributors: Dubravko1.wikipedia.php?oldid=2817762  Contributors: -vega.wikipedia.org/w/index. Argo Navis. Dubravko1. 1 anonymous edits Period  Source: http://hr.org/w/index. Ivan Štambuk. Ivan Štambuk. Pokemon. 2 anonymous edits Kompleksni broj  Source: http://hr.php?oldid=2673056  Contributors: Ivan Štambuk. MayaSimFan. Fraxinus Logaritam  Source: http://hr. Sombrero.wikipedia.wikipedia. Sanya. Dubravko1.wikipedia.wikipedia. Kurtelacić. Saxum. MayaSimFan.wikipedia. Fraxinus.wikipedia. MayaSimFan Elipsa  Source: http://hr.wikipedia. Dubby.wikipedia.org/w/index. Donatus. Xeniorn. Kubura. Smiljan. Mozak.wikipedia.wikipedia. Gemini1980. Donatus. Stevo-88.php?oldid=2846956  Contributors: Angler. Tycho Brahe. 4 anonymous edits Množenje  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia. Gdje je nestala duša svijeta.php?oldid=2758537  Contributors: Abyssus. Roza.php?oldid=2832761  Contributors: -vega.org/w/index. Trudbenik. Maria Sieglinda von Nudeldorf. Argo Navis.org/w/index. SpeedyGonsales. Argo Navis.php?oldid=2812323  Contributors: AmyMirka.wikipedia.org/w/index. 1 anonymous edits Nula  Source: http://hr.. 8 anonymous edits Broj e  Source: http://hr. SpeedyGonsales. Ivan Štambuk. 1 anonymous edits Injektivna funkcija  Source: http://hr. Svjetlana3. Th dalibor.php?oldid=2560648  Contributors: Tupars.php?oldid=2753214  Contributors: Argo Navis.wikipedia.org/w/index. Svjetlana3 Hiperbola (krivulja)  Source: http://hr. Dubravko1. Tycho Brahe.org/w/index.a. SvekY.wikipedia.wikipedia. DarkoS. SpeedyGonsales. Kurtelacić.wikipedia.org/w/index.org/w/index.php?oldid=2795929  Contributors: SpeedyGonsales. Argo Navis.org/w/index. Ivan Štambuk Kodomena  Source: http://hr.php?oldid=2419011  Contributors: Bethnim. 4 anonymous edits Zbrajanje  Source: http://hr. Vodomar. Stazh.php?oldid=2484400  Contributors: ALE! on Commons.org/w/index. 5 anonymous edits Matrica (matematika)  Source: http://hr. Ivan Štambuk.org/w/index. Svjetlana3. Sanya. SpeedyGonsales. 4 anonymous edits Prazni skup  Source: http://hr.org/w/index.a.wikipedia. Ivan T. Kurtelacić. Fraxinus.wikipedia. Ivan Štambuk. 4 anonymous edits Sinus  Source: http://hr. F0ggY. 1 anonymous edits .php?oldid=1816780  Contributors: Argo Navis.Article Sources and Contributors 71 Article Sources and Contributors Skup  Source: http://hr. 1 anonymous edits Niz  Source: http://hr.php?oldid=2791368  Contributors: Tvrtko26 Vektor  Source: http://hr. 2 anonymous edits Cijeli broj  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.wikipedia..org/w/index. DarkoS. Tycho Brahe.org/w/index. Roberta F.. DarkoS. MayaSimFan.php?oldid=2662856  Contributors: BlackArrow.php?oldid=2663183  Contributors: Culo-sija. Raf 2.php?oldid=2775611  Contributors: Argo Navis.org/w/index. Roberta F. Zmaj.wikipedia.org/w/index. Roza.php?oldid=2794494  Contributors: 4ndY. 4 anonymous edits Prirodni broj  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia. 9 anonymous edits Promjer  Source: http://hr. SpeedyGonsales. SpeedyGonsales.php?oldid=2774366  Contributors: Ivan Štambuk Rang matrice  Source: http://hr.php?oldid=2343612  Contributors: Ivan Štambuk Imaginarni broj  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index. Dalibor Bosits.org/w/index. Txus.org/w/index.wikipedia. Vhorvat.. Prof saxx Trokut  Source: http://hr.php?oldid=2662862  Contributors: Anton008. Jakiša Tomić. 3 anonymous edits Luk (matematika)  Source: http://hr. Fraxinus. Raf 2.php?oldid=2660853  Contributors: Argo Navis. Roberta F. Ivan Štambuk.wikipedia.org/w/index. Rosier.org/w/index.php?oldid=2710762  Contributors: Aradic.wikipedia.org/w/index. Kubura. SpeedyGonsales. Systat. Donatus.org/w/index. Saxum. Zmaj. 2 anonymous edits Jednadžba pravca  Source: http://hr. Babalu. Tycho Brahe Kružnica  Source: http://hr. SpeedyGonsales.org/w/index. Ivan Štambuk.wikipedia. Sanya. Raf 2. Dubravko1.php?oldid=2755857  Contributors: Ilija Pavlic. 2 anonymous edits Surjektivna funkcija  Source: http://hr. Zmaj. Donatus. F0ggY. VKokielov. Zmaj.php?oldid=2560721  Contributors: Bracodbk. Tycho Brahe.org/w/index. Jure Grm. 3 anonymous edits Kosinus  Source: http://hr.php?oldid=2782164  Contributors: Ivan Štambuk Slika (matematika)  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2757689  Contributors: Ivan Štambuk. 21 anonymous edits Domena (matematika)  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2775276  Contributors: -vega.php?oldid=2752008  Contributors: Frka. Kal-El. Kubura.php?oldid=2781355  Contributors: Aradic-es.

Sl Datoteka:Bijection.gif  Source: http://hr. Gustavb Image:Coord system CA 0. Yuval Madar.wikipedia.5  Contributors: Cdang. Datoteka:Nullset. OsamaK Datoteka:Injection.org/w/index. Ævar Arnfjörð Bjarmason Datoteka:Venn_A_intersect_B.php?title=Datoteka:Elipse.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Datoteka:Wave period.svg  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Conicas2.gif  Source: http://hr.org/w/index.svg  Source: http://hr.PNG  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Marcelo Reis Slika:Qfunction.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.wikipedia.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system.org/w/index.png  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.php?title=Datoteka:KUGSPI-9_Loxodrome.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Paul August Datoteka:Venn A complement.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Spindled Datoteka:Quadratic function.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:N.vektora.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Abnormaal.php?title=Datoteka:Venn_A_complement.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Cycloid_f. Kontos.wikipedia Later versions were uploaded by Dcoetzee at en.php?title=Datoteka:Cos.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Image:Cos. Licenses and Contributors 72 Image Sources.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Wave_period.wikipedia.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.org/w/index. W!B: Datoteka:Kreis.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Common_Logarithms.org/w/index.org/w/index. Bolino Image:Cartesian coordinates 2D.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Exp_series. Ramac Datoteka:Bijective_composition.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DemonDeLuxe File:Graf of linear equation.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system-with-circle.wikipedia.svg  Source: http://hr.org/w/index. Duesentrieb.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Disambig.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jorge Stolfi Image:Cartesian-coordinate-system-with-circle. Darapti Datoteka:Three by Four.wikipedia.php?title=Datoteka:Qfunction.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.png  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.png  Source: http://hr. Kersti Nebelsiek.org/w/index.svg  Source: http://hr.org/w/index. Luks.org/w/index.belk Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.SVG  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jim.vektora.svg  License: Public Domain  Contributors: Sl.svg  Source: http://hr.org/w/index.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Three_by_Four. Myukew.png  License: unknown  Contributors: -vega Datoteka:Polynomialdeg2.wikipedia.png  Source: http://hr.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2. Muffin.php?title=Datoteka:Odnos_skupova_brojeva. Licenses and Contributors Datoteka:Venn-diagram-AB.wikipedia.png  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:oduzimanje.php?title=Datoteka:Bijection.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Pafcu Datoteka:Cartesian-coordinate-system.org/w/index.org/w/index.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.org/w/index.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DarkoS.wikipedia.php?title=Datoteka:Polynomialdeg2.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:Venn_A_subset_B.wikipedia Datoteka:Matrica_hr. Rocket000.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr. Hobo Lifting Aroma.wikipedia.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Sabiranje. 2 anonymous edits Slika:P math.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:SpeedyGonsales Image:Sin.php?title=Datoteka:P_math.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: K.svg  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User 345Kai on en. EugeneZelenko.org/w/index.png  Source: http://hr.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Cepheus Datoteka:Venn_B_minus_A.svg  Source: http://hr. Superborsuk Datoteka:Kompleksna-ravan. EugeneZelenko. Stanmar.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Derbeth.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.svg  Source: http://hr.vektora.Image Sources.wikipedia.php?title=Datoteka:Greatcircle_Jetstream_routes.php?title=Datoteka:Nullset.png  License: Public Domain  Contributors: Andre Engels.org/w/index. Manscher.SVG  Source: http://hr.wikipedia.gif  License: GNU Free Documentation License  Contributors: w:de:Benutzer:Karl BednarikGerman Wikipedia User Karl Bednarik Datoteka:Greatcircle Jetstream routes. SpeedyGonsales. Romanm.org/w/index.wikipedia.0  Contributors: User:Zorgit Image:KUGSPI-9_Loxodrome.php?title=Datoteka:Slope_picture.org/w/index.wikipedia.gif  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov Image:Expo02.wikipedia.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:ParabolicWaterTrajectory.org/w/index.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: EnEdC.php?title=Datoteka:Venn_A_intersect_B.wikipedia.php?title=Datoteka:Expo02.png  License: Public Domain  Contributors: Pietros Sacanis Datoteka:Slope picture.wikipedia File:Cycloid f.php?title=Datoteka:Venn-diagram-AB.org/w/index. 1 anonymous edits Slika:ParabolicWaterTrajectory. Jalanpalmer Slika:Common Logarithms. Marcelo Reis. Ricky81682.php?title=Datoteka:Exp.org/w/index. Yuval Madar Datoteka:Venn_A_union_B.php?title=Datoteka:Graf_of_linear_equation.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Sven Datoteka:Trokut (trigonometrija).wikipedia. EugeneZelenko.php?title=Datoteka:Coord_system_CA_0.org/w/index.png  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.org/w/index. Bayo.gif  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:sabiranje. EugeneZelenko.jpg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:GuidoB Slika:Disambig.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 3. Lipedia.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Original uploader was Paul August at en.org/w/index.gif  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Bijective_composition.php?title=Datoteka:Surjection.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_A_subset_B.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:Spherical_triangle_3d_opti.php?title=Datoteka:Matrica_hr.5  Contributors: User:Pjacklam Image:Exp series.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Kreis.gif  Source: http://hr. Teox.php?title=Datoteka:Quadratic_function.wikipedia.php?title=Datoteka:Venn_A_union_B.Mori file:exp.5  Contributors: Cronholm144.org/w/index.jpg  Source: http://hr. Booyabazooka.png  Source: http://hr.lifeguard.gif  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Sin.php?title=Datoteka:Codomain.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov File:Conicas2.wikipedia.wikipedia.wikipedia.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: ChaosNil Datoteka:Spherical triangle 3d opti.org/w/index.wikipedia.svg  Source: http://hr.5  Contributors: User:Baumst Datoteka:Elipse.org/w/index.svg  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: Kilom691.svg  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia.png  License: unknown  Contributors: Original uploader was Михајло Анђелковић at sr.php?title=Datoteka:Trokut_(trigonometrija).org/w/index.org/w/index. Mike.php?title=Datoteka:Kompleksna-ravan.wikipedia.wikipedia.svg  Source: http://hr.vektora.org/w/index.png  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Injection.wikipedia.php?title=Datoteka:Cartesian_coordinates_2D. User:Lakeworks . WeFt Datoteka:Surjection.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_B_minus_A. Sl Datoteka:Codomain.wikipedia.svg  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.wikipedia.php?title=Datoteka:Oduzimanje. Porao.PNG  Source: http://hr.org/w/index.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.svg  Source: http://hr.

0 Unported http:/ / creativecommons. 0/ . org/ licenses/ by-sa/ 3.Licencija 73 Licencija Creative Commons Attribution-Share Alike 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful