matematika_citanka

Čitanka broj 1

PDF generated using the open source mwlib toolkit. See http://code.pediapress.com/ for more information. PDF generated at: Mon, 21 Mar 2011 10:56:55 UTC

Contents
Articles
Treći dio
Skup Prazni skup Funkcija (matematika) Domena (matematika) Slika (matematika) Injektivna funkcija Surjektivna funkcija Bijekcija Kodomena Niz Geometrijski niz Prirodni broj Zbrajanje Nula Cijeli broj Množenje Racionalni broj Realni broj Kvadratna funkcija Eksponencijalna funkcija Logaritam Broj e 1 1 6 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 19 20 20 21 21 22 25 28 30 31 31 36 37 38 41 42 44 46

Drugi dio
Kartezijev koordinatni sustav Krivulja Ortodroma Jednadžba pravca Koeficijent smjera pravca Parabola (krivulja) Hiperbola (krivulja) Elipsa

Kružnica Promjer Luk (matematika)

48 52 53 54 54 55 56 57 58 59 60 61 65 68 69

Treći dio
Trokut Trigonometrija Sinus Kosinus Period Kompleksni broj Imaginarni broj Vektor Matrica (matematika) Jedinična matrica Rang matrice

References
Article Sources and Contributors Image Sources, Licenses and Contributors 71 72

Article Licenses
Licencija 73

vrsta: brojevi. ljudi. Ovaj članak predstavlja kratak i osnovni uvod u ono što matematičari zovu "intuitivna" ili "naivna" teorija . Teorija skupova se može shvatiti kao osnova nad kojom može biti izgrađena gotovo cijela matematika. skupovi su svejedno jedan od najvažnijih fundamentalnih koncepata u modernoj matematici. slova abecede. je danas sveprisutni dio matematičkog obrazovanja. redoslijed nabrajanja elemenata skupa je nebitan. te kao ishodište iz kojeg gotovo cijela matematika može biti izvedena. B.1 Treći dio Skup U matematici. Definicija Na početku svog djela Beiträge zur Begründung der transfiniten Mengenlehre. je sadržajno bogata i aktivna. itd. pogledati aksiomatska teorija skupova. Georg Cantor. različitih objekata m naše zamjedbe ili misli (koji će se zvati elementi skupa M) u cjelinu. Iako se ovo čini jednostavnom idejom. Sve skupovne operacije čuvaju svojstvo jedinstvenosti elementa u skupu. te se stoga u većini zemalja uvodi već u osnovnoj školi. Skupovi se dogovorno označavaju velikim slovima A. Objekte skupa također zovemo njegovim članovima. Elementi skupa mogu biti raznih Matematički odnos između skupova se može vizualizirati Vennovim dijagramom. Matematička disciplina koja proučava moguće skupove. skup se može shvatiti kao bilo koja kolekcija različitih objekata smatranim cjelinom. stoljeća. za razliku od slijeda ili tupla.za više detalja pogledati naivna teorija skupova. principijelni tvorac teorije skupova. ne može sadržavati više jednakih elemenata. za razliku od multiskupa. Skup. Slično. stvorena tek krajem 19. Za dva skupa A i B kažemo da su jednaka i zapisujemo A = B ako imaju iste članove. drugi skupovi itd. Za rigorozniji i moderniji aksiomatski pristup skupovima. . teorija skupova. je napisao sljedeću definiciju skupa:[1] Pod terminom skup smatramo bilo koju kolekciju M određenih. Teorija skupova. C.

. prvih tisuću pozitivnih cijelih brojeva se mogu opisati simboličkom kraticom: {1.. i 0 ≤ n ≤ 19} U ovom opisu. vrijedi: • i (budući da je 285 = 17² − 4). takvih da je n cijeli broj u opsegu od 0 do 19 inkluzivno. Skraćeni zapis A = C se koristi za izražavanje takve jednakosti. Složeniji skupovi se ponekad opisuju različitom notacijom. skup prirodnih brojeva je beskonačan. prazni se skup pokazao kao poprilično važan u matematici. pošto imaju jednake članove. 3. pa se skupovi svrstavaju u . na primjer: A je skup čiji su članovi prva četiri cijela broja. skup A ima četiri člana. Slično se skup parnih brojeva može opisati notacijom: {2. može biti opisan na sljedeći način: F={ – 4 : n je cijeli broj. Na primjer. skup F čiji su članovi prvih dvadeset brojeva koji su za četiri manji od kvadrata cijelog broja. Dogovorno se skup također može definirati eksplicitnim nabrajanjem svih elemenata između vitičastih zagrada... dvotočka (:) znači "takav da". 11. Kaže se da su dva skupa ekvipotentna (imaju isti kardinalitet ili su jednakobrojni ili su bijektivni) ako postoji bijekcija iz jednoga skupa u drugi skup. u Kardinalnost skupa Svaki gore opisan skup ima konačan broj članova . Na primjer. 2. 1.neki mogu jednostavno biti proizvoljne kolekcije. plava} Dva različita opisa mogu definirati isti skup. Skup također može imati nula članova. 6. tada to simboliziramo sa odnosu na već definirane skupove.. odnosno . i matematičari interpretiraju ovaj opis kao "F je skup svih brojeva oblika – 4. Slično. . 6} = {11. Relacija ekvipotencije je relacija ekvivalencije. Na primjer." (Ponekad se umjesto dvotočke koristi vertikalna crta |.na primjer. Skup također može imati beskonačan broj članova . 6. gore definirani skupovi A i C su identični. Na primjer. dok skup B ima tri člana. skup A svih trostranih kvadrata ima nula članova.) Članstvo skupa Ako nešto jest ili nije element nekog pojedinačnog skupa. na primjer: C = {4. ali • i .) označava da se lista nastavlja na podrazumjevani način. pri čemu specijalni simbol od tri točke (.. Neki skupovi mogu biti opisani riječima. 11} = {11. i stoga je A = ø. kao i o mogućim ponavljanjima elemenata prilikom nabrajanja.Skup 2 Opisivanje skupova Nemaju svi skupovi precizan opis . 4. bez nekog jasno izraženog "pravila" koje kazuje koji su elementi unutar ili van skupa. .. Na primjer. 1000}. za gore definirane skupove vrijedi B = D. Za skupove sa mnogo elemenata ponekad se koristi skraćena lista. 3} D = {crvena. }. B je skup čiji su članovi boje francuske zastave. Na primjer. {6. iako naizgled trivijalan. bijela. Poput broja nula. 2. Identitet skupa ne ovisi o redoslijedu nabrajanja elemenata skupa.na primjer. 11}. 8. Takav skup zove se prazni skup i označava simbolom ø.

Skup disjunktne klase . -2. Na primjer. • i = { : a. premda vrijedi brojevi općenito koriste manje od ostalih skupova izvan teorije brojeva i srodnih disciplina. Svaki od ovih skupova brojeva je beskonačan.. 3. tada se za A kaže da je pravi podskup skupa B. je skup svih realnih brojeva. . -1. također. . označava skup svih prirodnih brojeva... označava skup svih racionalnih brojeva (tj. 2.klasa kojoj pripada skup S zove se kardinalni broj skupa S i oznčava se sa ili card S ili #S. 0. 2. te se stoga češto preferira korištenje eksplicitnijih simbola i (B je pravi nadskup od A).}.b . 3. a "veći" skupovi su neprebrojivo beskonačni (kraće neprebrojivi). . Može se. Stoga je i b ≠ 0}. Drugim riječima. 1.. (A je . zapisati Relacija između skupova uspostavljenu sa pravi podskup od B) ili i i zove se inkluzija. ne postoji samo jedna vrsta beskonačnosti. Ako je A podskup i nije jednak skupu B.}. skup svih pravih i nepravih razlomaka). Stoga je = {.. označava skup svih cijelih brojeva (bilo pozitivnih.. brojeve koji se ne i √2). = {1.. .}. te izgovara što se čita kao B je nadskup od A. ili rjeđe = {0. Svi cijeli brojevi su u ovom skupu pošto se svaki cijeli broj a može izraziti kao razlomak . piše se A je sadržan u B. . tada se za A kaže da je podskup od B. u nekoj literaturi ovi se simboli čitaju isto kao za prave podskupove i nadskupove. zapisuje s . negativnih ili nule). Za skup koji je ekvipotentan (jednakobrojan) sa skupom prirodnih brojeva kažemo da je prebrojivo beskonačan (kraće prebrojiv). 2. Ovaj skup uključuje sve racionalne i iracionalne brojeve (tj. Međutim. 1. Neki od ostalih su: • • • • označava skup svih prostih brojeva. Međutim. A je podskup od B Primjeri: • Skup svih žena je pravi podskup skupa svih ljudi. 3 Podskup Ako je svaki član skupa A također član skupa B. B uključuje A ili B sadrži A.. Jedan od njih je već spomenuti prazni skup.. kao što su • je skup svih kompleksnih brojeva. iako se prosti mogu zapisati u obliku razlomka. • • Prazni skup je podskup svakog skupa i svaki skup je sam svoj podskup: • • Posebni skupovi Neki istaknuti skupovi imaju izuzetnu matematičku važnosti i toliko se često koriste da su dobili posebna imena i notaciju.

2. crvena. 2} ∩ {crvena. 2. Ako je A ∩ B  =  ø. Unija skupova A i B. je skup svih elemenata koji su članovi i skupa A i skupa B. označen sa A ∩ B. djeljivi s 3. bijela} = {1. Presjek skupova A i B. itd. Dva se skupa mogu "zbrojiti". 2. kao i skup svih prirodnih brojeva koji su parni. 2} Neka osnovna svojstva presjeka: • A ∩ B   =   B ∩ A . Presjek skupova A i B Primjer: • {1. bijela} • {1. na primjer. 2} U {1. je skup svih elemenata koji su članovi ili skupa A ili skupa B. Primjeri neprebrojivo beskonačnih skupova su Unija Postoji nekoliko načina za konstruiranje novih skupova od već postojećih. zelena} U {crvena. djeljivi 4. 2} = {1. skupovi . 2} Neka osnovna svojstva unije: • • • • A U B   =   B U A A  je podskup skupa  A U B A U A   =  A A U ø   =  A Presjek Novi se skup također može konstruirati određivanjem "zajedničkih" elemenata obaju skupova. 2} = {1. zelena} = {1. green} ∩ {crvena. i . tada za A i B kažemo da su disjunktni. crvena. Unija skupova A i B Primjeri: • {1. zelena} • {1. bijela. 2} U {crvena.Skup Prebrojivo beskonačni skupovi su. bijela. 2. bijela. 2} ∩ {1. označena sa A U B. 4 neparni. zelena} = {zelena} • {1. bijela} = ø • {1.

2} − {crvena. U − A zove se apsolutni komplement ili jednostavno komplement skupa A. P′ = N. poput micanja elementa zelena iz skupa {1. je skup svih elemenata koji su članovi skupa B. 2} = ø Ako je U skup svih cijelih brojeva. 2} − {1. zelena} − {crvena. U određenim postavkama. i označava s A′. tada komplement skupa P u U iznosi N. bijela. a N skup svih neparnih brojeva. zelena} = {1.3} . Neka osnovna svojstva komplementa: • • • • • A U A′ = U A ∩ A′ = ø (A′ )′ = A A − A = ø A − B = A ∩ B′ . bijela} = {1. označeno sa B − A. ili ekvivalentno. U takvim slučajevima. Relativni komplement skupa A u skupu B Komplement skupa A u skupu U Primjeri: • • • • {1.Skup • A ∩ B  je podskup skupa  A • A ∩ A   =   A • A ∩ ø   =   ø 5 Komplementi Dva se skupa također mogu "oduzeti". Relativni komplement skupa A u skupu B (još se koristi i naziv skupovna razlika skupova B i A). (ili B \ A). 2} {1. 2.2. svi skupovi koji se promatraju. ali nisu članovi skupa A. smatraju se podskupovima nekog danog univerzalnog skupa U. P skup parnih brojeva. Potrebno je uočiti da je valjana operacija "oduzimanja" članova koji nisu u skupu.takva operacija nema učinka. AC ili . 2} {1.

Notacija Prazni se skup označava jednim od simbola " " ili " ". England: Butterworth Heinemann (1991) ISBN 0-340-54440-6 Prazni skup U matematici. U aksiomatskoj teoriji skupova se njegovo postojanje postulira aksiomom praznog skupa. Princeton. Naive Set Theory.: Dover Publications (1979) ISBN 0-486-63829-4 • Allenby. za neko svojstvo. p. specifično u teoriji skupova.T...Y. i uvedenim od strane grupe Bourbaki (specifično André Weil] 1939. prazni skup je podskup od A: ∀A: ∅ ⊆ A • Za svaki skup A. N. Mineola. 1 Izvori • Halmos. [1]). sljedeće dvije tvrdnje zadovoljene: • za svaki element skupa V svojstvo je zadovoljeno . Paul R. Leeds. Robert R. Kartezijev produkt skupa A i praznog skupa je prazni skup: ∀A: A × ∅ = ∅ • Jedini podskup praznog skupa jest sam prazni skup: ∀A: A ⊆ ∅ ⇒ A = ∅ • Broj elemenata praznog skupa (tj. Rings.B. R. ∀A: A ∩ ∅ = ∅ • Za svaki skup A. Druga uobičajena notacija za prazni skup jest "{}".J.: Van Nostrand (1960) ISBN 0-387-90092-6 • Stoll. Razna općenita svojstva skupova su trivijalno istinita za prazni skup. Set Theory and Logic. iz kojeg se grade svi konačni skupovi.J. unija skupa A i praznog skupa jest A: ∀A: A ∪ ∅ = A • Za svaki skup A.Skup 6 Bilješke [1] Allenby. Fields and Groups. izvedenim iz slova Ø danske i norveške abecede.prazni je skup konačan: |∅| = 0 • Za svako svojstvo: • za svaki element skupa ∅ svojstvo je zadovoljeno (trivijalno istinito) • ne postoji element skupa ∅ za koji je svojstvo zadovoljeno • Obratom ove tvrdnje slijedi: ako su. presjek skupa A i praznog skupa je prazni skup: Prazni skup je skup koji ne sadrži elemente. njegova kardinalnost) jest nula . 1991. prazni skup je jedinstveni skup koji ne sadrži nijedan element. Svojstva • Za svaki skup A. N.

negativnu beskonačnost označenu simbolom za koju definiramo da je manja od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja. kad ga promatramo kao podskup bilo kojeg uređenog skupa. ali vreća zasigurno sama po sebi postoji. Smatran podskupom brojevne crte (ili općenitije bilo kojeg topološkog prostora). Na primjer. Po definiciji podskupa. tada bi morao postojati barem jedan element skupa {} koji nije prisutan u A. (Takve operacije zovemo nularne operacije. te pozitivnu beskonačnost označenu simbolom koju definiramo da je veća od bilo kojeg drugog proširenog realnog broja.on je skup koji sadrži ništa. dok je jedan neutralni element operacije množenja. Međe Budući da prazni skup nema članova. uočavamo da je nula neutralni element operacije zbrajanja. ako je A skup. ali produkt svih elemenata praznog skupa je jedan. kada ga smatramo podskupom realnih brojeva.Prazni skup • ne postoji element V za kojeg je svojstvo zadovoljeno tada V = ∅ U matematici je termin prazan skup nedvosmislen u uporabi . prazni je skup istovremeno i otvoren i zatvoren.a istovremeno za svaku svoju točku (kojih također nema) postoji otvoreno okruženje u praznom skupu. rezultat ovih operacija više govori o operaciji u pitanju nego o praznom skupu. koristeći separacijsku shemu aksioma. bilo koji član skupa će biti gornja i donja međa za prazni skup. Ako ne bi bilo istinito da je svaki element skupa {} u skupu A. te je skup stoga zatvoren . Jedinstvenost praznog skupa slijedi iz aksioma rasprostranjenosti. Kad ga promatramo kao podskup proširenih realnih brojeva koje dobijemo dodavanjem dva "broja" ili "točke" normalnom skupu realnih brojeva. pošto prazni skup nema elemenata. Štoviše. a taj skup jest nešto. 7 Uobičajeni problemi Prazni skup nije isto što i ništa . tada separacijska shema aksioma dopušta konstrukciju skupa B = {x in A | x ≠ x}. te da je {} podskup skupa A. Na primjer.vreća može biti prazna.ona je trivijalno istinita. Svaki aksiom koji tvrdi postojanje nekog skupa će implicirati aksiom praznog skupa. prazni skup je podskup bilo kojeg skupa A. Korisno je predočiti si prazni skup kao vreću koja može sadržavati neke stvari . Operacije na praznom skupu Operacije obavljene na praznom skupu (kao skup stvari nad kojima se operira) mogu također zbunjivati. te stoga može biti samo jedan skup bez elemenata. Ovo poimanje često uzrokuje nedoumice kod onih koji se prvi put susreću sa pojmom praznog skupa. što vodi do zaključka da je svaki element skupa {} u skupu A. budući da svaki element x skupa {} pripada skupu A. Ovo je poznato kao "očuvanje nularnih unija". Sve njegove granice (kojih nema) su u praznom skupu. Aksiomatska teorija skupova U aksiomatskoj teoriji skupova poznatoj i kao Zermelo-Fraenkelova teorija skupova. i postavlja se pitanje kakvu razliku čine operacije njihova zbrajanja i množenja (pošto oni ni ne postoje)? U konačnici. dva skupa su jednaka ako imaju iste elemente. postojanje praznog skupa je osigurano aksiomom praznog skupa. ne postoji element skupa {} koji nije u A. suma svih elemenata praznog skupa je nula. Ovo se čini čudno. Na primjer.) Na primjer. tada vrijedi: za . sa svojim uobičajenim uređenjem predstavljenim realnom brojevnom crtom. te je stoga i otvoren. Okruženje praznog skupa je prazno. svaki realni broj je i gornja i donja međa praznog skupa. Ovo se često parafrazira kao "sve je istina nad elementima praznog skupa". koji se može definirati da bude prazni skup. prazni skup je kompaktan činjenicom da je svaki konačni skup kompaktan. Svaka tvrdnja koja započinje sa "za svaki element skupa {}" ne tvrdi ništa novo . Budući da uopće ne postoje elementi skupa {}.u teoriji skupova.

slijedi da je u domeni proširenih realnih brojeva negativna beskonačnost neutralni element za operatore maksimuma i supremuma. Prazni skup i nula Već je spomenuto da prazni skup ima nula elemenata.Prazni skup 8 i To jest. com/ jeff570/ set. Veza između ova dva koncepta ide i dalje: u standardnoj definiciji prirodnih brojeva preko skupova. Prazni se skup može pretvoriti u topološki prostor na samo jedan način (definiranjem da je prazni skup otvoren) ovaj prazni topološki prostor je jedinstven inicijalni objekt u kategoriji topoloških prostora sa kontinuiranim (neprekinutim) preslikavanjima. prazna funkcija. dok je pozitivna beskonačnost neutralni element za minimum i infimum. References [1] http:/ / members. Teorija kategorija Ako je A skup. dok je najveća donja međa (inf ili infimum) pozitivna beskonačnost. tada postoji točno jedna funkcija f iz {} u A. najmanja gornja međa (sup ili supremum) praznog skupa je negativna beskonačnost. Po analogiji sa gornjim. html . ili da je njegova kardinalnost jednaka nula. prazni skup je jedinstven inicijalni objekt kategorije skupova i funkcija. nula je definirana kao prazni skup. aol. Kao rezultat toga.

iako funkcije razlomak dobijemo i ) one nisu jednake jer nemaju istu domenu ( Klasifikacija funkcija Funkcija može imati mnogo svojstava. tj. Matematički zapis: Drugim riječima. a skup . Injekcija ili 1-1 preslikavanje je funkcija takva da ne postoje dva različita elementa domene koja se preslikavaju u isti element kodomene. surjektivnost i bijektivnost. za svaki element kodomene ima neki iz domene koji se u njega preslikava. svaki član domene se preslikava u točno jedan član kodomene. Želimo li istaknuti Jednakost funkcija Funkcije i su jednake. Definicija Funkcija ili preslikavanje je uređena trojka po kojem se svakom elementu Skup funkcije . Element domene koja sadrži skupove . Pri tome preslikavanje mora biti jedinstveno. imaju jednako pravilo pridruživanja (kada se kod . ali neka od važnijih su injektivnost. pišemo . dok je skrati ). . i neko pravilo . pa su svi elementi . 2. Bijekcija ili 1 na 1 korespondencija ili obostrano jednoznačno preslikavanje je funkcija koja je injektivna i surjektivna. a element kodomene varijabla funkcije . ako vrijedi: . Primjer bijekcije je identiteta. Slika funkcije f je skup elemenata iz kodomene na koje se preslikava neki element domene. Želimo li istaknuti skupove na kojima funkcija izvršava pridruživanje. . ili ekvivalentnu tvrdnju . Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo surjektivnosti i da je surjektivna. imaju jednake domene. Znači. imaju jednako pravilo preslikavanja tj. Kažemo još da je funkcija bijektivna i da ima svojstvo bijektivnosti. . pišemo pravilo po kojem funkcija djeluje. Surjekcija ili preslikavanje na je funkcija čija slika je jednaka cijeloj kodomeni kodomene "iskorišteni". je zavisna pridružuje jedinstveni element je nezavisna varijabla ili argument funkcije tako da je se naziva područje definicije ili domena funkcije područje vrijednosti ili kodomena . . Za takvu funkciju kažemo da ima svojstvo injektivnosti i da je injektivna. Matematički zapisujemo. 1. tj.Funkcija (matematika) 9 Funkcija (matematika) Funkcija ili preslikavanje je jedan od najvažnijih matematičkih pojmova koji predstavlja preslikavanje elemenata iz jednog skupa (domena) u drugi (kodomena). odnosno funkcija definirana s . što zapisujemo sa .

Ponekad se kodomena netočno zove slikom prilikom nerazlikovanja između stvarnih i mogućih vrijednosti. funkcija je ili definirana na R\{0}. Restrikcija funkcije g : A → B na S. skup X svih ulaznih vrijednosti zovemo domenom funkcije f. tada je f definirana za sve realne brojeve i možemo odabrati R kao njenu domenu. skup R realnih brojeva ne može biti njena domena. Stoga. pri čemu jeS ⊆ A. se piše kao g |S : S → B. Na primjer. U ovakvim slučajevima. Slika funkcije f je skup svih stvarnih izlaza {f(x) : x je u domeni}. Dobro definirana funkcija mora preslikavati svaki element domene u element svoje kodomene. Formalnije. a skup svih mogućih izlaznih vrijednosti Y kodomenom. ili se "rupa" eksplicitno popuni definiranjem f(0). domena k-mjesne relacije L ⊆ X1 × … × Xk je jedan od skupova Xj. . uobičajeno je da se X1 naziva domena ili područje definicije i X2 kodomena ili područje vrijednosti. U specijalnim slučajevima za k = 2 i L ⊆ X1 × X2 je funkcija L : X1 → X2. funkcija f definirana sa f(x) = 1/x nema definiranu vrijednost za f(0). te čine krivulju. Ako proširimo definiciju f na f(x) = 1/x. for x ≠ 0 f(0) = 0.Funkcija (matematika) 10 Graf funkcije Graf funkcije Graf funkcije skup jest skup točaka ravnine za koje vrijedi . Nad bilo kojom funkcijom se može napraviti restrikcija na podskup svoje domene. Domena funkcije Za danu funkciju f:X→Y. to je Domena (matematika) U matematici. 1 ≤ j ≤ k.

tj. Domena bilo kojeg morfizma je stoga objekt iz kojeg strelica započinje.∞): Neka je sad g funkcija nad realnim brojevima: definirana sa . poput npr.mogu postojati elementi kodomene koji nisu elementi slike (vidi primjere niže). domena je otvoreni povezani podskup skupa kompleksnih brojeva. ili preformulirane nešto apstraktnije. umjesto sa funkcijama barata se sa morfizmima. ali i ne mora obuhvatiti cijelu kodomenu . uključujući teoretičare rekurzije. realnih ili kompleksnih brojeva. Većina matematičara. a slika je tada podskup toga skupa. mnoge ideje o domenama iz teorije skupova moraju biti ili napuštene. smatraju da je domena parcijalne funkcije f:X→Y jednaka X. koji su jednostavno strelice iz jednog u drugi objekt. i f poprima sve nenegativne vrijednosti ali nikad ne poprima negativne vrijednosti. Na primjer.Domena (matematika) 11 Domena parcijalne funkcije Postoje dva različita značenja u trenutnoj matematičkoj uporabi u svezi notacije domene parcijalne funkcije. Formalna definicija Za danu funkciju . Ovako gledano. Slika je podskup kodomene. Kompleksna analiza U kompleksnoj analizi. Slika (matematika) U matematici. neovisno o tome postoji li f(x) za sve x u X. Neki (osobito teoretičari kategorija). Ponekad se neprecizno za kodomenu uzima slika funkcije. i stoga je slika funkcije ustvari skup R+—skup nenegativnih realnih brojeva. Primjeri Neka je f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f je R. Češće (i preciznije) je kodomena neki standardni skup. koji može. notacija restrikcije morfizma na podskup svoje domene mora biti modificirana. slika funkcije je skup svih izlaznih vrijednosti koje funkcija poprima. Sliku ne treba brkati sa kodomenom B. slika od je definirana kao skup Slika od f se ponekad označava i sa ran(f). uvođenjem koncepta podobjekta. interval [0. Funkciju čija je slika jednaka kodomeni zovemo surjekcija ili preslikavanje na. Teorija kategorija U teoriji kategorija. koristi termin "domena funkcije f" za skup svih vrijednosti x takvih da je definirano f(x).

To znači da se svi elementi iz domene preslikavaju u međusobno različite elemente iz kodomene (funkcija ne "lijepi" različite elemente u isti). pošto za svaki realni broj y vrijedi: 12 Drugim riječima. wikipedia. što je ekvivalentno tvrdnji: je injektivna ako vrijedi: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. g je preslikavanje na R. a koji se preslikavaju u neki isti element iz kodomene. Injektivna funkcija Na slici vidimo da su se svi elementi iz X preslikali u različite elemente u Y Za funkciju kažemo da je injektivna funkcija ili samo injekcija ako ne postoje dva različita elementa domene.Slika (matematika) U ovom je slučaju slika funkcije g jednaka svojoj kodomeni R. funkcija Dopunite ga Wikipedije. [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. Zapisano simboličkom logikom. org/ wiki/ :Injektivna .

Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. takav da . funkcija Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. org/ wiki/ :Surjektivna . wikipedia.Surjektivna funkcija 13 Surjektivna funkcija Za funkciju kažemo da je surjektivna ili surjekcija ako je slika funkcije jednaka kodomeni funkcije. To znači da za svaki član kodomene funkcije postoji barem neki član iz domene funkcije koji se preslikava u njega. Na slici vidimo da su svi elementi u Y "pogođeni" nekim elementom iz X References [1] http:/ / en. Zapisano simboličkom logikom.

bijektivna funkcija Bijekcija komponirana od injekcije i surjekcije. Inverz od g o f je (g o f)−1 = (f −1) o (g−1). Kompozicija i inverzi Funkcija f je bijektivna ako i samo ako je njezina inverzna relacija f bijekcija. a drugim autorima injekcija. Bijektivne funkcije imaju fundamentalnu ulogu u mnogim područjima matematike. funkcija sljedbenika sljed. tako da svakom cijelom broju x pridjeljuje cijeli broj sljed(x) = x + 1. permutacijske grupe. Kompozicija g o f dvaju bijekcija f X Yig Y −1 funkcija. s obzirom da ga neki autori shvaćaju u smislu 1-1 korespondencija. Za drugi primjer.Bijekcija 14 Bijekcija U matematici. . projektivne ravnine. Relacija f iz X u Y je bijektivna funkcija ako i samo ako postoji druga relacija g iz Y u X takva da je g o f identiteta na X. i f o g je identiteta na Y.y) = (x + y. Valja uočiti da 1-1 funkcija nekim autorima znači 1-1 korespondencija (tj. tj. za funkciju iz skupa X u skup Y kažemo da je bijektivna ako za svako y u Y postoji točno jedan x u X takav da f(x) = y. Bijektivna funkcija. neka se promotri funkcija sumraz koja svakom paru (x. tj. Potonji se termin češće koristi kad je X = Y. S druge strane. poput definicije izomorfizma (i srodnih koncepata poput homeomorfizma i difeomorfizma). Drugim riječima. Bijektivna se funkcija još zove bijekcija ili obostrano jednoznačno preslikavanje ili permutacija. bijekcija). x − y). Slijedi da skupovi imaju isti kardinalni broj Izvori [1] (Bilješka: uporaba pojma "1-1" za opis injektivne funkcije može biti problematično. možemo samo reći da je f injektivna i g surjektivna. definirana na skupu cijelih brojeva u . i mnogim drugim. U tom je slučaju f −1 također i Z je bijekcija. ako je kompozicija g o f dvaju funkcija bijektivna. Skup svih bijekcija iz Y u Y se označava kao X Y.y) realnih brojeva pridjeljuje par sumraz(x. f je bijektivna je 1-1 korespondencija između tih skupova. i 1-1 (injekcija) i na (surjekcija)[1] Na primjer.

interval [0. Na primjer.Bijekcija 15 Vidjeti također • • • • • injekcija izomorfizam permutacija simetrična grupa surjekcija Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Iz ovih definicija slijedi da je slika funkcije f uvijek podskup kodomene od f. ali očito f(x) nikad ne poprima negativne vrijednosti. s obzirom da je dovoljno promijeniti samo jedan broj u matrici da njena slika ne bude nula. Slika funkcije f je skup f(X) definiran s {f(x) : x ∈ X}. ako matrica sadrži samo nule. tada je bez obzira na veličinu njena slika samo vektor 0. pretpostavimo da imamo definiranu drugu funkciju. Domena funkcije f je skup X. Da bismo pobliže vidjeli zašto. Ali bi slika (skup brojeva dobiven množenjem udesno svakog vektor-stupca matrice duljine n) mogla biti znatno manja. tj. kodomena i slika funkcije (ima m redaka i n stupaca). Dopunite ga (http:/ / en. org/ wiki/ :Bijekcija) prema pravilima Wikipedije. te je stoga slika u biti skup R0+—nenegativnih realnih brojeva. Primjer Zorni prikaz razlike između kodomene i slike se može pronaći razmatranjem matrice linearne transformacije. Dimenzija rezultirajućeg vektora je m. u modernom shvaćanju. . kodomena ili područje vrijednosti funkcije f : X → Y je skup Y. Ovo je važan zaključak. one nisu. Drugi primjer: neka je funkcija f funkcija nad realnim brojevima: definirana sa Kodomena funkcije f jest R. pri čemu je matrica tipa Domena. wikipedia. Kodomena U matematici.∞): Funkcija g je mogla biti definirana i na sljedeći način: Iako f i g imaju isti krajnji učinak na dani broj. pošto imaju različite kodomene. Dogovorno je domena linearne transformacije asocirane sa matricom a kodomena . jednake funkcije.

Sličan primjer su dani u tjednu (brojevima od 1 do 7 pridruženi su prvi dan. g je surjekcija dok f to nije. tako da uvijek znamo tko je prethodnik i sljedbenik svakog objekta u redu (osim eventualno prvog i zadnjeg). niz možemo zamisliti kao objekte poredane po nekom pravilu. Uzmimo za primjer razred od dvadeset učenika koji su poredani po abecednom redu. Ali tad dolazi do problema. U prvom našem primjeru. . Kodomena ne utječe na injektivnost funkcije. To možemo zamisliti kao da smo svakom od brojeva iz skupa pridružili po jednog učenika. skup S bi mogao biti {"Učenici razreda"}. Postavlja se pitanje. Primjeri Članovi niza zadanog sa izgledaju ovako: Primjećujemo da je brojnik uvijek jedan. broju dva 1/2. : 16 Niz Općenito.Kodomena Moramo definirati domenu te funkcije kao .. Matematička definicija niza Takvi primjeri motiviraju matematičku definiciju niza: funkciju zovemo niz u skupu S. Zato kažemo da je npr. i u formalnom bi se radu trebala izbjegavati. Dakle. a nazivnik su prirodni brojevi. koja je pak posljedica funkcije i stoga neodređena na razini kompozicije) funkcije na desnoj strani bude jednaka domeni funkcije na lijevoj strani. Oznaka trotočje označava da je niz beskonačan.. 1/16 šesnaesti član niza.). Za svakog od učenika znamo tko je "prije" njega (osim kod prvog). niz je funkcija kojoj je domena skup prirodnih brojeva. Ovakva je situacija nejasna. a tko "poslije" (osim kod zadnjeg). i tako dalje. umjesto uobičajene notacije . Sada definirajmo kompozicije .. . Niz se. a u drugom {"Dani u tjednu"}. drugi dan. a kodomena neki skup S. Primjer za takvu funkciju je: Ova funkcija također zadovoljava uvjete za niz jer joj je domena skup (kodomena je skup ). Pretpostavimo da ne znamo koja je slika funkcije f . označava sa ili samo ili .samo znamo da može poprimiti vrijednosti iz . pošto drugi korijen nije definiran za negativne brojeve! Sad imamo moguću kontradikciju. broju tri 1/3.u našem primjeru. Sama funkcija može biti definirana sa više od jednog pravila. Kodomena može utjecati na surjektivnost funkcije . Kompozicija funkcija stoga zahtijeva po definiciji da kodomena (ne slika. koja od ovih kompozicija ima smisla? Ispostavlja se da je prva ta koje nema smisla. Broju jedan je pridružen 1.

a računamo ga pomoću formule Da bi formirali geometrijski niz moramo poznavati a1 i q. niz Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. wikipedia. References [1] http:/ / en. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Taj broj označavamo sa q i nazivamo ga kvocijentom. Opći član niza koji ima beskonačno elemenata: Formula za zbroj konačno mnogo članova: Ime geometrijskog niza govori da je svaki član (osim prvog) geometrijska sredina dvaju susjednih članova. org/ wiki/ :Geometrijski . Geometrijski niz Geometrijski niz je niz brojeva kod kojeg je količnik svakog člana i člana ispred njega uvijek stalan broj.Niz Članovi ovog niza izgledaju ovako: 17 Važni nizovi Posebno su važni aritmetički niz i geometrijski niz.

Skup prirodnih brojeva u matematici označavamo velikim slovom N. ne-negativne cijele brojeve {0. 2.}. a u slučaju da skup sadrži nulu. označimo ga sa 1. prema talijanskom matematičaru G. 3. i ako vrijedi: 1. Eksperimentalno možemo reći: I    II    nije prazan skup. . Peanu (1858-1931). . . zove se skup prirodnih brojeva. . III   Ako je n IV   Skup Definicija Neprazni skup (aksiomi): Aksiom A: Postoji funkcija  s  sa u . onda je skup svih prirodnih brojeva manjih od n konačan..n Aksiom D: Ako je M podskup od (I)  1 (II)  ( onda je M= M ) (n M s(n) M) Navedeni aksiomi poznati su pod imenom Peanovi aksiomi skupa prirodnih brojeva.. označavamo ga i s indeksom 0: N0. takav da je s(n) . . onda je m=n. je uređen skup. nema maksimalnog (najvećeg) elementa.. a njegovi su elementi prirodni brojevi. ..Prirodni broj 18 Prirodni broj Prirodnim brojevima zovemo pozitivne cijele brojeve {1. ponekad. 1. 2.} ili. ako vrijede ovi uvjeti Aksiom B: Postoji barem jedan element u Aksiom C: Ako je s(m)=s(n) za m.

Zbroj članova nekog niza zovemo red. Razumijevanje prirode nule kao broja. Zbrajanje je i asocijativno. . Budući da je broj nula kardinalnost praznog skupa. koliko ih sveukupno ima. možemo slobodno zamijeniti mjesta pribrojnika. Pri zbrajanju je neutralni element.Zbrajanje 19 Zbrajanje Zbrajanje je osnovna aritmetička operacija. Zbrajanje je komutativno. lubenice. Podrijetlo pojma Naziv dolazi od latinske riječi nullus (="niti jedan". "ništa"). tj. kojom saznajemo informaciju kad dvije ili više veličina (brojeva) skupimo zajedno. težine razne hrane i neprehrambenih artikala (decimalni brojevi). od x1 do xn. jer vrijedi ( 1 + 2 ) + 3 = 1 + ( 2 + 3 ) Kod zbrajanja članova nekog niza koristi se veliko grčko slovo sigma: što znači da zbrajamo prvih n članova niza. tj. Nula Nula je jedini realni broj koji nije ni pozitivan ni negativan. npr. Zbrajati možemo jabuke. no i tekućine utočene i istočene iz spremnika. a rezultat zbrajanja se neće promijeniti. Brojeve koje zbrajamo nazivamo pribrojnici. Nula je parni broj. Matematički zbrajanje predstavljamo znakom plus +. 1 + 2 = 3. što znači da je 1 + 2 = 2 + 1. kruške. U skupu cijelih brojeva nula slijedi minus jedan i prethodnik je broja jedan. Povijest Znamenka »0« (ništica) omogućila je nastanak dekadskog brojevnog sustava. i s time razvitak suvremene matematike. kao predmet aritmetike se je razvio tek nakon izuma ništice. ovčice u snu ili ljude na plaži (sve su to cijeli brojevi). ovisno o definiciji dopunjuje i skup prirodnih brojeva.

. Zato se uvode negativni cijeli brojevi i 0. tj. nulu i negativne cijele brojeve. asocijativnost redosljed množenja nije bitan (x · y)·z = x·(y · z). Na primjer. koji zajedno sa prirodnim je ekvipotentan skupu (postoji bijekcija između tih skupova - a-b=c i a<b . Množenje Množenje cijelih brojeva je aritmetička operacija višestrukog zbrajanja broja sa samim sobom. jer kad tri puta zbrojimo 4 sa samim sobom dobijemo dvanaest: 3 × 4 = 12.b. racionalne.-1. ne postoji broj c brojevima čine skup cijelih brojeva. a matematičkom notacijom to izgleda ovako: U skupu prirodnih brojeva a. Skup cijelih brojeva u matematici označavamo velikim slovom Z.1.Cijeli broj 20 Cijeli broj Cijelim brojevima zovemo skup brojeva {0... . četiri pomnoženo s tri je dvanaest. skup koji uključuje prirodne brojeve. dvanaest točaka prikazano je kao tri reda po četiri točke (ili 4 stupca po 3 točke) Svojstva množenja Za cijele brojeve. distributivnost množenje je distributivno prema zbrajanju x·(y + z) = x·y + x·z.-2. realne i kompleksne brojeve množenje posjeduje sljedeća svojstva (tj.2. Skup skupovi koji imaju jednako mnogo elemenata).}.c često ne možemo izvršiti operaciju oduzimanja. množenje u tim skupovima ispunjava sljedeća svojstva): komutativnost množenik i množitelj mogu zamijeniti mjesta bez promjene umnoška x · y = y · x. Naime ako je .

tj. 555:333. 1:3. a/b. Računske operacije na skupu su definirane kao i za ostale skupove . odnosno između svaka dva različita realna broja je neprebrojiv. (ratio . x . b. Realni broj Skup realnih brojeva . 1:2. skup racionalnih brojeva je gust (između svaka dva različita racionalna broja nalazi se još beskonačno mnogo racionalnih brojeva). te distributivnost množenja prema zbrajanju. postoji beskonačno realnih brojeva. • Elementi skupa . • Skup • Skup je gust. 1/2 = 0.Racionalni broj 21 Racionalni broj Racionalni broj lat. razmjer) je broj nastao dijeljenjem dva cijela broja... Može se napisati u obliku razlomka. Skup racionalnih brojeva uveden je zato što operacija dijeljenja nije uvijek moguća na skupu cijelih brojeva a je djeljivo sa b ako postoji cijeli broj c takav da je a = b × c. Dok su skupovi prirodnih i cijelih je skup svih klasa ekvivalencije na skupu brojeva diskretni.5. npr. n  . gdje je a brojnik a b nazivnik (cijeli broj različit od 0) ili u obliku decimalnoga broja npr. odnosno  = {m/n : m . prekrivaju čitav brojevni pravac. i je unija skupa racionalnih brojeva i skupa iracionalnih brojeva. 1/3 = 0. c brojevi iz skupa cijelih brojeva Skup racionalnih brojeva }. Ako su a. za realne brojeve vrijede svojstva asocijativnosti i komunikativnosti zbrajanja i množenja.omjer.3333333333.

Postoje brojne vrste funkcija. Karakteristične vrijednosti kvadratne funkcije Kvadratna funkcija se najčešće zapisuje u obliku f(x) = x^2 . podrazumijeva ovisnost jedne veličine o drugoj. a o funkciji kao o procesu pridruživanja gdje se svakom elementu iz domene funkcije pridružuje jedan i samo jedan odgovarajući element iz kodomene funkcije. pojednostavljeno. O kodomeni funkcije govorimo često kao i o skupu vrijednosti funkcije. Uobičajeno je govoriti i o preslikavanju elemenata iz domene funkcije u kodomenu funkcije. gdje su jedne od njih polinomne funkcije gdje je funkcija y=f(x) izražena u obliku polinoma određenog stupnja a kvadratna funkcija je polinomna funkcija gdje je najveća potencija n=2.Kvadratna funkcija 22 Kvadratna funkcija Matematička funkcija y=f(x). .x . Pri tome razlikujemo slobodnu veličinu ili nezavisnu varijablu x koja poprima vrijednosti iz skupa domene funkcije (skupa elemenata vrijednosti varijable za koje je funkcija definirana) i zavisnu varijablu y koja poprima vrijednosti iz skupa kodomene funkcije.2\.\! te u nekom konkretnom slučaju može imati na primjer oblik gdje je grafički prikaz takve funkcije u koordinatnom sustavu prikazan na priloženoj slici (gore desno).

razmatrajući funkciju na prvi pogled je vidljivo da se ona može prikazati u obliku umnoška dva binomna člana kao gdje će očito vrijednost funkcije biti jednaka nuli za i . .Kvadratna funkcija 23 Nulišta funkcije U analizi osobina neke funkcije uobičajeno je najprije naći nulišta funkcije. Tjeme grafa funkcije U primjeru datu kvadratnu funkciju možemo razmatrati i kao parabolu osnovnog oblika no pomaknutu iz središta koordinatnog sustava. gdje je p poluparametar parabole. odn. U prikazanom slučaju to vodi rješavanju kvadratne jednadžbe rješenja koje su : Točke i predstavljaju zato nultočke grafa funkcije . međutim. nultočke grafa funkcije možemo naći neposredno iz same funkcije. x-os koordinatnog sustava. Ukoliko graf funkcije zaista siječe apscisu. već će se rješenja nalaziti u domeni kompleksnih brojeva. Naime. No. nultočke grafa funkcije za koje funkcija poprima vrijednost nula. odn.5 i y=-2. Iz funkcije zadane sa može se naći redom odakle slijedi da su koordinate tjemena T grafa funkcije određene koordinatama x=0.25 te govorimo o grafu funkcije čije je tjeme "pomaknuto" izvan središta koordinatnog sustava. tada će nulišta funkcije biti realni brojevi jer su i rješenja kvadratne jednadžbe realna. odn. ukoliko graf funkcije ne siječe x-os tada niti odgovarajuća kvadratna jednadžba neće imati realna rješenja. U jednostavnijim slučajevima nulišta funkcije.

Diferencirajući funkciju nalazimo da je odakle slijedi da je Ekstrem funkcije postoji za dy/dx=0 što vrijedi za x=1/2. a ovisno o predznaku vodećeg člana funkcije.Kvadratna funkcija 24 Ekstremi kvadratne funkcije Kvadratna funkcija ima jedan ekstrem. odnosno što predstavlja neposrednu vezu poluparametra parabole p i vodećeg člana a polinoma kvadratne funkcije. a uz zadržavanje svih odgovarajućih ekvivalentnih odnosa. Do odgovarajuće sličnih odnosa može se doći i razmatranjem parabole. nadalje. Kako je. naravno. valja napomenuti da paraboli definiranoj tjemenom jednadžbom odgovara inverzna kvadratna funkcija oblika gdje će sada. očito se zaista radi o minimumu funkcije što se evidentno vidi i iz grafa funkcije. Ekstrem funkcije može se naći i na drugi način. minimum ili maksimum funkcije. b i c poprimiti neke druge vrijednosti. odgovarajućeg grafa kvadratne funkcije s pomaknutim tjemenom izvan središta koordinatnog sustava. članovi a. Za funkciju to će biti minimum funkcije (a>0) koji se na grafu funkcije nalazi u točki gdje je smješteno tjeme funkcije T. a to je upravo x koordinata tjemena parabole u grafu. Konačno. Valja samo ustanoviti vezu između odgovarajućih članova polinoma kvadratne funkcije te poluparametra p parabole. druga derivacija za svaki x veća od nule. Paraboli s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava i osnosimetričnoj u odnosu na y-os koordinatnog sustava odgovara tjemena jednadžba oblika odakle slijedi da je Uspoređujući parabolu s tjemenom u ishodištu koordinatnog sustava kao grafa odgovarajuće kvadratne funkcije nalazimo da je gdje je evidentno . . Parabola i kvadratna funkcija Parabola je kao krivulja de facto graf kvadratne funkcije. odn.

"Matematika 4". Zagreb. "Matematika 2". Školska knjiga. Eksponencijalna funkcija U matematici eksponencijalna funkcija je funkcija y = ex gdje je broj e prirodna konstanta i baza prirodnih logritama. Inverzna funkcija eksponencijalne funkcije je funkcija prirodnog logaritma y = ln(x) te se u starijim izvorima eksponencijalna funkcija spominje kao antilogaritamska funkcija. 2006. vrlo često nalazimo u prirodi u različitim fizikalnim sustavima jer je. Mladinić P.. Graf funkcije (slika desno) leži iznad x-osi. električna energija pohranjena u kondenzatoru ovisi o njegovu kapacitetu i kvadratu napona koji postoji na njegovim oblogama i td. Pavković B. Copić A. Eksponencijalna funkcija . Literatura • Gusić J. Funkcija y = ex je definirana unutar cijelog skupa realnih brojeva. električna snaga na otporniku ovisna je o veličini otpora i kvadratu struje koja prolazi kroz njega. Školska knjiga.. Kvadratnu funkciju. monotono je rastuća porastom nezavisne varijable x.. 2006. međutim. Brzina rasta funkcije je u svakoj točki jednaka vrijednosti funkcije u toj točki. na primjer. • Antoliš S.Kvadratna funkcija 25 Značaj kvadratne funkcije Razmatranje svojstava kvadratne funkcije često je na neki način uvod u analizu sve složenijih matematičkih funkcija i uvod u matematičku analizu općenito. u svakom ubrzanom gibanju prijeđeni put ovisan o kvadratu vremena. gdje se brzina rasta povećava kako raste x. ali joj se asimptotski približava kako x teži prema sve manjim negativnim vrijednostima.. Zagreb.

vrijednost limesa izraza se sve više približava vrijednosti ex (slika desno). nagib grafa funkcije u svakoj točki jednak vrijednosti funkcije u toj točki. Za sve funkcije takvih svojstava vrijedi da je: • strmina. Laplaceovu jednadžbu te jednadžbu jednostavnog harmoničkog gibanja. Eksponencijalna funkcija se može također izraziti i kao limes: Kako n raste.Eksponencijalna funkcija 26 Definicija Eksponencijalna funkcija ex može biti definirana kao niz potencija razvijenih u Taylorov red: Eksponencijalna funkcija (plavo) i vrijednost limesa za n=0 do n=8 (crveno). Isto takvo svojstvo imaju i funkcija oblika Kex gdje je K konstanta. Štoviše. i drugi oblici diferencijalnih jednadžbi nalaze rješenje u eksponencijalnim funkcijama uključivši Schrödingerovu jednadžbu. odn. • brzina porasta funkcije za vrijednost slobodne varijable x jednaka vrijednosti funkcije u x. . • eksponencijalna funkcije rješenje diferencijalne jednadžbe y ′ = y. Jedinstveno svojstvo eksponencijalne funkcije može se izraziti pomoću jednakosti odnosno napisano drukčije Derivacija Važnost eksponencijalne funkcije u matematici i znanosti potječe uglavnom iz svojstava njezine derivacije koja ima svojstvo da je što znači da je funkcija ex ujedno i svoja derivacija.

Svaka krivulja prolazi točkom (0. eksponencijalna funkcija kompleksne varijable može se izraziti u obliku reda potencija gdje su realne vrijednosti zamijenjene kompleksnima: Koristeći ovu definiciju jednostavno je pokazati da jednakost vrijedi i u kompleksnoj ravnini. a ne nužno broj e.Eksponencijalna funkcija 27 Eksponencijalna funkcija s realnim brojem a kao bazom Katkada se pojam eksponencijalne funkcije koristi općenitije za funkcije oblika gdje baza a može biti i bilo koji pozitivni realni broj. eksponencijalna funkcija zadržava svoja osnovna svojstva: . Za eksponencijalne funkcije s drugim bazama vrijedi da je Graf funkcije y=ax za različite baze a: baza10 (zeleno). Neki od njih odražavaju iste izraze kao i za eksponencijalne funkcije realne varijable. baza 2 (plavo) i baza ½ (cijan).1). Na primjer. Eksponencijalna funkcija u kompleksnoj ravnini Eksponencijalna funkcija može se definirati i u kompleksnoj ravnini na nekoliko ravnopravnih načina. baza e (crveno). Razmatrana kao funkcija definirana u kompleksnoj ravnini. a za x=1 vrijednost y funkcije upravo je jednaka bazi.

Pojam prirodnog logaritma se može također proširiti i na funkciju kompleksnog argumenta ln(z). Školska knjiga.Eksponencijalna funkcija za sve kompleksne brojeve z i w.. 2006. Pavković B.. Ovo je također višeznačna funkcija i identitet vrijedi ukoliko se uzme u obzir višeznačnost funkcije. može se definirati i funkcija oblika ab. "Matematika 2". Školska knjiga. Eksponencijalna funkcija može biti i periodička kada je funkcija imaginarnog argumenta perioda jer vrijedi 28 i gdje su a i b realne vrijednosti. Copić A. Štoviše. Jednakost povezuje eksponencijalnu funkciju s trigonometrijskim funkcijama i dalje s hiperboličkim funkcijama.. crveno po bazi 10. gdje su i a i b kompleksne veličine. 2006. upravo zbog višeznačnosti funkcije općenito ne vrijedi pravilo množenja eksponenata za pozitivne realne brojeve Literatura • Gusić J. Logaritam Logaritam nekog pozitivnog realnog broja x u nekoj bazi b je broj y kojim se treba potencirati bazu da bi dobili zadanu vrijednost x. plavo po bazi 2 Primjeri logaritama brojeva po bazi 10: . • Antoliš S. Naime... zeleno po bazi e. gdje možemo definirati općenitije da je za sve kompleksne brojeve z i w. Mladinić P.[1] Što pišemo na slijedeći način: Logaritamska funkcija po tri baze. "Matematika 4".

logaritmi su popunili važno mijesto u višoj. primjer njegove upotrebe je u kemiji gdje predstavlja koncentraciju protona (pH). U početku. švicarski proizvođač satova je prvi primijetio logaritme. Termin antilogaritam je uveden pred kraj 17. Piše se kao antilogb(n) i znači isto što i bn. dok je diskretne eksponencijale veoma lako izračunati. a antilogaritme "prirodnim brojevima". Super logaritam za x raste sporije i od dvostrukog logaritma za veliko x. postojao je u tablicama dok nije izašao iz upotrebe. Dvostruki logaritam je inverzna funkcija dvostruke eksponencijalne funkcije. odnosno stupnjevanje). teoretskoj matematici. Metod prirodnog logaritma je prvi predložio 1614 John Napier u svojoj knjizi Mirifici Logarithmorum Canonis Descriptio. Ova asimetrija ima primijene u kriptografiji. Super logaritam ili hiper logaritam je inverzna funkcija super eksponencijalne funkcije. Veruje se da je za neke konačne grupe diskretni logaritam vrlo teško izračunati.Logaritam 29 Negativni logaritam se piše kao n = −logb x. Napier je logaritme zvao "umjetnim brojevima". Antilogaritam se koristi da označi funkciju inverznu logaritmu (eksponencijalna funkcija. a posebno astronomije čineći neke teške računice mogućim. Sve do upotrebe računara u nauci. ovaj metod je korišten u svim granama praktične matematike. zvučnu kovanicu koja je trebala označiti odnos: λoγoς (logos) i αριθμoς (arithmos) što predstavlja broj. Napier je stvorio riječ logaritam. Diskretni logaritam se pominje u teoriji konačnih grupa. Logaritamske operacije Ukidanje eksponenta . Pored svoje upotrebe u računima. Ovaj metod je doprinjeo u napretku nauke. stoljeća i iako se nikada nije pretjerano koristio u matematici. Povijest Jost Birgi. Kasnije.

Logaritam 30 Promjena osnove Prirodni logaritam Logaritam po bazi e (Eulerov broj) zovemo prirodnim logaritmom i pišemo kao ln umjesto log. 3. References [1] http:/ / en. Broj e Broj e još nazvan i Eulerov broj ili Napierova konstanta je baza prirodnog logaritma je jedan od najznačajnijih brojeva u sadašnjoj matematici. hr/ index. imaginarne jedinice broj i i broja pi. Broj -{e}. Limes niza brojeva 2. org/ wiki/ :Logaritam) prema pravilima Wikipedije. Ovaj broj se sreće i kao dio Eulerovog identitetа: Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. Osim što je iracionalan i realan. 4. Suma beskonačnog niza: gdje je -{n}-! faktorijela n. ovaj broj je još i transcendentan. pored neutrala zbrajanja i množenja 0 i 1. ovaj broj iznosi: e ≈ 2. Dopunite ga (http:/ / en. e Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Do tridesetog decimalnog mjesta. php?show=search_by_id& id=e15lXBA%3D Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.. srce. Pozitivna vrijednost koja zadovoljava sljedeću jednadžbu : istovjetnost između ova tri slučaja dokazanа. Izvori [1] http:/ / hjp. wikipedia.71828 18284 59045 23536 02874 71352 34678 2376732 6727 267 274728 3 39^˘654.. org/ wiki/ :Broj . wikipedia.se može definirati kao : 1.

godine odvojeno u dva zapisa Descartesa i Fermata. Otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava značilo je velik napredak u matematici povezujući najprije Euklidsku geometriju i algebru. Premda je ideja bila utemeljena još 1637. Kružnice. potonji nije objavio svoje otkriće. elipse i druge krivulje sada su prvi puta mogle biti opisivane “kartezijskim” algebarskim jednadžbama pomoću koordinata točaka krivulje u ravnini.) koji ga je imenovao po svojoj latinskoj inačici imena Cartesius.31 Drugi dio Kartezijev koordinatni sustav Povijest Zasluga za otkriće Kartezijevog koordinatnog sustava kako on danas nosi ime. Razvoj kartezijevog koordinatnog sustava značajno je doprinijeo daljnjem razvoju matematike i omogućio Newtonu Isaac Newton i Leibnitzu Gottfried Wilhelm Leibniz skoro otkriće diferencijalnog i integralnog računa. pripala je francuskom matematičaru Reneu Descartesu (1596. . Upravo je Descartes zato uveo novu zamisao određivanja položaja točke ili objekta u ravnini upotrijebivši dvije međusobno okomite osi kao mjerila.-1650.

od kojih je svaki omeđen s dvije odgovarajuće osi i naznačen rimskim brojevima od I do IV kako je prikazano na slici desno. Kartezijske koordinate se zapisuju u zagradama u obliku uređenog para brojeva gdje prvi broj označava položaj osi na x-osi. a drugi na y-osi. i tri orijentirane osi (x. Na svaku od osi smješten je brojevni pravac. Na slici gore desno prikazane su tako četiri točke s njihovim odgovarajućim koordinatama u Kartezijevom koordinatnom sustavu i to: (2.Kartezijev koordinatni sustav 32 Kartezijev koordinatni sustav Nalik zemljopisnoj karti gdje je položaj nekog mjesta određen s dva podatka: zemljopisnom širinom i zemljopisnom dužinom.5) plavo i ishodište (0. Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav Točka O zove se ishodište koordinatnog sustava. gdje svaki realni broj: cijeli. Koordinate svake točke u takvom sustavu zadate su uređenim skupom od 3 broja. na primjer (3. ortogonalnim projekcijama koje iz odgovarajuće točke povlačimo na os x.5. brojevni pravac x zove se os x ili apscisa.uobičajeno x horizontalan. Svakoj točki ravnine dodijeljene su na taj način odgovarajuće koordinate koje nalazimo okomitim. Osi koordinatnog sustava dijele ravninu na četiri beskonačno velika dijela. koji se sijeku u točki O i odredimo li na pravcima x i y jedinične točke E i F. odn. o osima koordinatnog sustava. os y. racionalni ili iracionalni ima jedinstveno mjesto na osi. Katkada govorimo skrećeno o x-osi ili y-osi. a kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u prostoru gdje je takav koordinatni sustav definiran središtem koordinatnog sustava 0. odn. odn. gdje će takav prostor biti određen jednom osi uz izbor orijentacije osi i jedinične dužine. a y vertikalan.3) zeleno. na primjer x i y .1) crveno. a brojevni pravac y os y ili ordinata koordinatnog sustava. a koordinata (jedna) će u tom slučaju određivati položaj točke na brojevnom pravcu koji je pridružen koordinatnoj osi. nacrtamo li dva međusobno okomita brojevna pravca.0) ljubičasto. gdje su koordinate date u određenom broju jediničnih duljina. (−3.−2. tako da je /OE/=/OF/=1. “kvadranta”. (−1. . Kartezijev dvodimenzionalni koordinatni sustav određuje položaj točke u ravnini. Kartezijev trodimenzionalni koordinatni sustav Kartezijev koordinatni sustav možemo izabrati i kao o jednodimenzionalni matematički prostor. definirali smo pravokutni ili Kartezijev koordinatni sustav u ravnini. y i z) s odgovarajućim jediničnim dužinama.

iB tada će polovište dužine Koordinate težišta trokuta Neka je trokut ABC smješten u Kartezijevom koordinatnom sustavu i određen točkama s koordinatama A B iC . U četverodimenzionalnom matematičkom prostoru na primjer. nazvati aplikata. postojat će četiri osi x. a preostalu. Konačno. y.Kartezijev koordinatni sustav -1. 5) koji označavaju odgovarajuće koordinate u trodimenzionalnom matematičkom prostoru. z i w. no ukoliko se koriste tada je uobičajeno treću. Na isti način je uobičajeno x-os i y-os postaviti u horizontalnu ravninu. . x-os postaviti okomito na njih. Prvi oktant je onaj gdje su sve tri poluosi pozitivne. . omeđenih s odgovarajućim dijelovim ravnina. Neposredne primjene i svojstva Udaljenost između dviju točaka u ravnini Udaljenost dviju točaka u ravnini određenih Kartezijevim koordinatama i je što je na neki način izraz Pitagorina poučka iskazanog u Kartezijevom koordinatnom sustavu. tada će težište trokuta imati koordinate i . U trodimenzionalnom koordinatnom sustavu nazivi osi (apscisa i ordinata) nisu uvjetovane. 33 Kartezijev višedimenzionalni koordinatni sustav Slijedeći navedeni princip općenito se mogu koordinate točke odrediti i u n-dimenzionalnom matematičkom prostoru gdje će se pomoću n odgovarajućih koordinata definirati orijentirana udaljenost od točke do jedne od n hiperravnina. z-os. “oktanata”. Polovište dužine Neka je dužina zadana točkama A i B i njihovim koordinatama A imati koordinate i . trodimenzionalni koordinatni sustav dijelimo na osam područja. gdje su koordinate predstavljene orijentiranim okomitim udaljenostima od neke točke do odgovarajuće ravnine. a koordinate svake točke u takvom matematičkom prostoru bit će određene uređenim skupom od četiri broja.

Kartezijev koordinatni sustav

34

Udaljenost između dviju točaka u prostoru
Udaljenost dviju točaka u prostoru određenih u trodimenzionalnom Kartezijevom koordinatnom sustavu and je

što se može utvrditi primjenom Pitagorina poučka

Translacija
Skup točaka u ravnini, na primjer trokuta ABC, može se pomaknuti u ravnini uz očuvanje međusobnih udaljenosti i orijentacije uz dodavanje utvrđenog parova bojeva (X,Y) Kartezijevim koordinatama svake točke skupa. Ukoliko su koordinate točaka trokuta A(x’, y’), B(x’’, y’’) i C(x’’’, y’’’) tada će translatirani, odn. pomaknuti trokut imati koordinate A’(x’+X, y’+Y), B’(x’’+X, y’’+Y) i C’(x’’’+X, y’’’+Y)

Uvećanje, smanjenje
Želimo li u Kartezijevim koordinatama neki lik prikazati većim ili manjim tada valja sve koordinate svih točaka pomnožiti faktorom proporcionalnosti, nazovimo ga m. Ukoliko su koordinate točaka koje određuju dužinu AB, A(x’, y’) i B(x’’, y’’) tada će nove koordinate točaka koje određuju dužinu A’B’ biti A’(mx’, my’) i B’(mx’’, my’’). Ukoliko je m>1 dobiveni lik će biti veći, a ukoliko je m<1 dobiveni lik bit će manji od izvornog lika.

Prikaz krivulja u koordinatnom sustavu u ravnini
U Kartezijevom koordinatnom sustavu jednostavno se prikazuju krivulje u ravnini (kružnica, elipsa, parabola i td.) te različite funkcije (linearne, polinomne, eksponencijalne, trigonometrijske i td.). Prikazujući na primjer kružnicu u Kartezijevom koordinatnom sustavu ustanovljavamo da za svaku točku kružnice vrijedi da je

te će prema tome jednadžba kružnice polumjera 2 (slika desno) biti

Kartezijev koordinatni sustav

35

Prikaz vektora u Kartezijevim koordinatama
Točka u prostoru opisanom Kartezijevim koordinatama može definirati vektor. Vektor pomaka, na primjer r, može imati hvatište u ishodištu Kartezijeva koordinatnog sustava i vrh u točki u prostoru. Strelica koja pokazuje prema vrhu vektora definira smjer vektora (smjer pomaka), a ortogonalne projekcije na osi x, y i z odgovarajući pomak u x, y ili z smjeru. Dužina samog vektora tada je apsolutna veličina pomaka u prostoru , a također možemo zapisati da je , gdje su i, j i k jedinični vektori u smjeru x, y i z osi. Vektor u Kartezijevom trodinemzionalnom prostoru određen je na taj način u cijelosti uređenim skupom od četiri veličine (r, x, y, z). Ovakav prikaz vektora uveo je Sir William Rowan Hamilton.

Primjene
Svaka os može u praktičnoj primjeni prema potrebi imati različite mjerne jedinice (kilograme, sekunde, vate, itd), što znači da Kartezijevim koordinatnim sustavom možemo prikazivati ne samo krivulje, likove i geometrijska tijela u dvodimenzionalnom, odnosno trodimenzionalnom prostoru, već da možemo prikazivati i sve moguće ostale varijable (masa, vrijeme, energija, sila i mnoge druge). Premda je teško vizualizirati četvero i višedimenzionalne prostore, algebra Kartezijevih koordinata može se jednostavno proširiti na četiri ili više varijabli tako da se mogu izvršiti izračuni vrijednosti funkcija i s četiri ili više varijabli. Takva algebra definira geometriju višedimenzionalnih prostora.

Značaj
Kartezijeve koordinate su temelj analitičke geometrije i osiguravaju geometrijsku interpretaciju za brojna područja matematike kao što su linearna algebra, kompleksna analiza, diferencijalna geometrija i td. Jedan od najpoznatijih primjera je koncept grafičkog prikaza ili grafa funkcije. Kartezijske koordinate su osnovno oruđe u mnogim područjima koja se bave geometrijom uključujući astronomiju, fiziku, tehničke struke, ekonomiju i drugdje. Premda je Descartes dao koordinatnom sustavu svoje ime, valja naglasiti da su se slični koordinatni sustavi koristili i prije njega uključivši Abu Rayhan Birunia te Perzijsku matematiku X i XI stoljeća. Nakon Descartesa razvijeni su i drugi koordinatni sustavi kao što su polarni, sferični, cilindrični i drugi.

Krivulja

36

Krivulja
Krivulja je neprekidna linija, ili točnije rečeno, jednodimenzionalni skup točaka. Ravninska krivulja je krivulja kojoj su sve točke u jednoj ravnini, npr. kružnica, elipsa, hiperbola, parabola, spirala, kardioda, astroida, cikloida, Gaussova krivulja, Arhimedova spirala. Prostorna krivulja je krivulja u prostoru, npr. loksodroma.
Cikloida nastaje gibanjem kružnice po pravcu.

Loksodroma je spirala na sferi.

Zaključak Pri manjim udaljenostima između dvije točke na površini Zemlje nema velike razlike između ortodromskog i loksodromskog pravca puta i lakše je zadržati pravac po loksodromi presijecajući meridijane uvijek pod istim kutom. Putujući po ortodromi pravac se tijekom puta mora mijenjati jer veliki krugovi sijeku meridijane pod različitim kutovima. Ortodroma je najkraći put između dviju točaka na istom meridijanu. Put po ortodromi i loksodromi Općenito Velikim krugovima koji opisuju Zemlju. istodobno su i ortodrome i loksodrome. Paralelama središte nije u centru Zemljine kugle te najkraći put između dvije točke na istoj paraleli nije njen luk nego dio velikog kruga (ortodroma) koji prolazi kroz obje točke. Pri velikim udaljenostima između dvije točke put po ortodromi se znatno skraćuje štedeći tako gorivo i vrijeme njegovog trajanja. kao što su ekvator i svi meridijani središte se nalazi u centru Zemlje. Veliki krug Veliki krug je krug na površini zemaljske kugle koji ima isti opseg kao i zemaljska kugla i dijeli ju na dva ista dijela.Ortodroma 37 Ortodroma Ortodroma je najkraći put između dvije točke na zemaljskoj kugli. Luk ortodrome predstavlja najkraći mogući luk između bilo koje dvije točke na površini Zemlje. Loksodroma Najkraći putovi po oksodromama Loksodroma je linija koja presijeca sve meridijane pod istim kutom (držanje istog pravca). Linije ekvatora i meridijana kao jedne od linija velikog kruga površine Zemlje. . Što je veća razdaljina između nekih dviju točaka na površini Zemlje duži je i put po loksodromi u usporedbi s putom po ortodromi.

Kako svaki uređen par brojeva u kartezijanskom koordinatnom sustavu x0y određuje koordinate jedne točke. a gore prikazanu jednadžbu nazivamo implicitnom ili općom jednadžbom pravca.y koji udovoljavaju jednakosti. ordinati. B i C na način da je Eksplicitna jednadžba pravca izravno prikazuje koficijent smjera pravca. . Eksplicitna jednadžba pravca Preuredimo li implicitnu jednadžbu pravca u drugi oblik kako slijedi naći ćemo i eksplicitnu jednadžbu pravca koja se može zapisati i u obliku gdje a i b ovise o A. Jednadžba pravca Implicitna jednadžba pravca Razmatramo li jednakost oblika ustanovit ćemo da postoji beskonačan broj parova x. Pojmovi kao što su točke i pravci te njihovi jednostavni i složeniji odnosi u prostoru jedan su od temelja Euklidske geometrije.Ortodroma 38 Vanjske poveznice Veliki krug Jednadžba pravca O pravcu se može razmišljati kao o najkraćoj udaljenosti između dvije točke ili kao o krivulji s beskonačno velikim radijusom zakrivljenosti. odn. nagib pravca a te odsječak b koji pravac određuje na y-osi. grafički prikaz svih točaka daje nam sliku pravca u ravnini. a kasnije i analitičke geometrije kakvu je danas poznajemo. odn.

Segmentna jednadžba pravca može se zapisati i u slijedećem obliku gdje su Druge oznake Ponekad se implicitna jednadžba pravca iskazuje u obliku gdje se tada eksplicitna jednadžba pravca prikazuje kao gdje je k koeficijent smjer pravca. x-osi. a l odsječak na y-osi. odn.Jednadžba pravca 39 Segmentna jednadžba pravca Preuredimo li jednadžbu pravca sada eksplicitnu u treći oblik kako slijedi Grafički prikaz pravca y=ax+b i njegovih odsječaka na osima x i y. naći ćemo i jednadžbu pravca u segmentnom obliku gdje su b i -b/a segmenti ili odsječci na y. .

funkciju nazivamo i linearnom funkcijom. a y zavisna varijabla gdje će nezavisna varijabla poprimati vrijednosti iz domene realnih brojeva i gdje će se svakom elementu domene pridružiti jedan i samo jedan odgovarajući element kodomene. . nezavisna varijabla. razmotrimo li eksplicitni oblik jednadžbe pravca i ukoliko definiramo da je x slobodna promjenljiva veličina. a jednadžba pravca koji prolazi kroz dvije točke i prikazuje se uobičajeno u obliku . a pravac grafom ili grafičkim prikazom takve funkcije. Značaj Pravac. Pravac određen točkom i koeficijentom smjera Neka je pravac određen točkom uobičajeno prikazuje u obliku . Naime. a u slučaju gdje je funkcija oblika: . tada gore prikazani izraz možemo nazvati funkcijom gdje je Kodomenu nazivamo i područjem vrijednosti funkcije. odn. i koeficijentom smjera a.Jednadžba pravca 40 Određenost pravca Pravac je u ravnini određen ili sa zadanom točkom kroz koju prolazi pravac i koeficijentom smjera ili s dvije zadane točke kroz koje pravac prolazi. Linearna funkcija uključuje i proporcionalnu. razmjernu funkciju oblika koju slijede brojni prirodni zakoni i pojave u svim područjima znanosti. Jednadžba pravca se u tom slučaju Pravac određen s dvije točke Pravac je po definiciji određen s dvije točke koje nisu jednake. odn. njegovu grafičku i matematičku interpretaciju nalazimo u brojnim područjima matematike i ne samo matematike.

Točke s kojima se računa i njihov poredak mogu se odabrati proizvoljno.y2) na pravcu: Koeficijent smjera pravca određen je omjerom (Simbol delta. gdje je x argument funkcije. a l odsječak na y osi. njegov koeficijent smjera nije definiran Algebarsko značenje Ako je y linearna funkcija od x. pravac raste (za veću vrijednost koordinate x neke točke na pravcu povećava se i njena koordinata y). u obliku jednadžbe . Δ. tad je koeficijent uz x koeficijent smjera pravca koji je graf funkcije y.) Čim je vrijednost koeficijenta smjera veća (po apsolutnoj vrijednosti). Geometrijsko značenje Koeficijent smjera pravca se geometrijski može definirati kao tangens kuta što ga pravac zatvara s pozitivnim dijelom x osi. koeficijent smjera pravca jednak je nuli • ako je pravac okomit na x os. Definicija Koeficijent smjera pravca (obično označen slovom k) se definira kao promjena u y koordinati podijeljena s odgovarajućom promjenom u x koordinati između dvije točke (x1.Koeficijent smjera pravca 41 Koeficijent smjera pravca Koeficijent smjera pravca je mjera kojom se opisuje nagib pravca u Kartezijevom ili pravokutnom koordinatnom sustavu.y1) i (x2. Drugim riječima. nagib pravca je strmiji u odnosu na x os. . a ako je koeficijent negativan. pravac se može zapisati algebarski. pravac pada. k koeficijent smjera pravca. Posebni slučajevi: • ako je pravac paralelan s x osi. u matematici ima standardno značenje "promjene" ili "razlike". Ako je vrijednost koeficijenta pozitivna.

Parabola je krivulja koja nastaje presjekom stošca i ravnine.Parabola (krivulja) 42 Parabola (krivulja) Parabola je skup svih točaka u ravnini koje su jednako udaljene od zadane točke (žarišta) i zadanog pravca (ravnalice). Poluparametar parabole je udaljenost od žarišta do ravnalice. . Jednadžba parabole Ukoliko je ravnalica parabole r okomita na apscisu njena je jednadžba x = -p/2. tjeme parabole je u ishodištu koordinatnog sustava. a žarište parabole ima koordinate F(p/2. Parabola kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava. gdje je p poluparametar parabole.0) tada jednadžba oblika Parabola je krivulja koja nastaje na presjeku između stošca i ravnine.

tada je njezina jednadžba: . Tangenta parabole Tangenta parabole kojoj je tjeme u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T dobiva se: odakle slijedi da je na paraboli. Diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole odn.Parabola (krivulja) 43 Parabolična putanja mlaza vode. da je jednadžba tangente na parabolu . Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. Ukoliko je parabola osnosimetrična u odnosu na ordinatu (y-os) koordinatnog sustava. predstavlja tjemenu jednadžbu parabole. tada diferencirajući odgovarajuću jednadžbu parabole slijedi da je odakle slijedi da je . određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente.

F2). realnom osi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku . tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom hiperbole. točke F1 i F2.Parabola (krivulja) 44 odn. Hiperbola (krivulja) Uz zadane dvije točke u ravnini. da je jednadžba tangente na parabolu . 0) Hiperbola sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava. tada hiperbolom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je apsolutna vrijednost razlike udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. q) Hiperbola sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p. te duljinu 2a koja simetrično leži na dužini F1F2 uz uvjet 2a<d(F1. realnom poluosi 2a i imaginarnom osi 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Jednadžba hiperbole sa središtem u S(p. Numerički ekscentricitet hiperbole određen je kao Jednadžba hiperbole Jednadžba hiperbole sa središtem u S(0. q). Smjestimo li središte hiperbole u središte koordinatnog sustava.

Diferencirajući jednadžbu hiperbole te da je jednadžba tangente na hiperbolu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(p. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. 0) Tangenta hiperbole koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T nalazimo da je odakle slijedi da je na hiperboli. q) i koja prolazi točkom T na hiperboli.Hiperbola (krivulja) 45 Tangenta hiperbole Tangenta hiperbole sa središtem u S(0. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferencirajući jednadžbu hiperbole nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente hiperbole . q) Tangenta hiperbole koja ima središte u točki S(p.

Elipsa je zatvorena krivulja iz obitelji čunosječnica.Elipsa 46 Elipsa Ovo je glavno značenje pojma Elipsa. pogledajte Elipsa (figura). Elipsa je određena dvjema poluosima: velikom (oznaka: a) i malom (oznaka: b). Oblik elipse definira se njenim ekscentricitetom (ili eliptičnošću. točke F1 i F2 i duljinu 2a na kojoj su simetrično odabrane točke F1 i F2 uz uvjet 2a>d(F1. oznaka: e). Numerički ekscentricitet elipse određen je kao Elipsa je određena velikom poluosi i ekscentritetom. tada elipsom s fokusima (žarištima) u točkama F1 i F2 i velikom osi 2a nazivamo skup točaka u ravnini za koje je zbroj udaljenosti do fokusa F1 i F2 jednak 2a. F2). Za značenje u kontekstu književnosti. Uz zadane dvije točke u ravnini. ili velikom i malom poluosi gdje vrijedi i Jednadžba elipse Jednadžba elipse sa središtem u S(0. Elipsa: a = velika poluos b = mala poluos Parametri Smjestimo li središte elipse u središte koordinatnog sustava. tada udaljenost /OF1/=/OF2/ nazivamo linearnim ekscentricitetom elipse e. 0) Elipsa sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i poluosima 2a i 2b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku .

0) Tangenta elipse koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) Tangenta elipse koja ima središte u točki S(p. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente elipse Vidi također • Ekscentricitet • Prvi Keplerov zakon . q) i koja prolazi točkom T na elipsi određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. q) i poluosima a i b određena je jednadžbom koja se može prikazati i u segmentnom obliku Tangenta elipse Tangenta elipse sa središtem u S(0. Diferencirajući jednadžbu elipse nalazimo da je odakle slijedi da je te da je jednadžba tangente na elipsu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente elipse Tangenta elipse sa središtem u S(p.Elipsa 47 Jednadžba elipse sa središtem u S(p. q) Elipsa sa središtem točki S određenoj koordinatama S(p.

dvije različite točke polupravca h ne mogu imati jednaku udaljenost od početka polupravca.Kružnica 48 Kružnica Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta). . Kružnica polumjera r  i promjera d te središtem u točki M Jednadžba kružnice Jednadžba kružnice sa središtem u S(0. Jednadžba kružnice sa središtem u S(p. Odnosno. Posljedica Ako su B1 i B dvije točke polupravca h s početkom u A takve da AB =AB1 onda je B = B1. Krug je geometrijski lik omeđen kružnicom.q) i polumjerom r određena je jednadžbom: ili prikazana u segmentnom obliku .0) Kružnica sa središtem u ishodištu koordinatnog sustava i polumjerom r određena je jednadžbom: koja se može prikazati i u segmentnom obliku .q) Kružnica sa središtem u točki S(p. Aksiom prenošenja dužine Na datom polupravcu postoji jedna i samo jedna točka B takva da je dužina jednaka datoj dužini .

Središte kružnice O dijeli središnji pravac na dva polupravca koji imaju jednu zajedničku točku s kružnicom. Tada. određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom kružnice. Definicija 1 Kružnica je skup svih točaka ravnine kojima udaljenost od date točke O na toj ravnini jednaka datoj dužini sa središtem u O i polumjerom r. Tangenta kružnice sa središtem u S(p. postoji jedinstvena točka X takva da je OX = r. odnosno središnji pravac i kružnica imaju dvije zajedničke točke. q) i koja prolazi točkom T na kružnici određena je koordinatama točke T i koeficijentom smjera tangente. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da te da je jednadžba tangente na kružnicu odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžba tangente kružnice . prema aksiomu prenošenja dužine. q) Tangenta kružnice koja ima središte u točki S(p. Središnji pravac dijeli ravninu kružnice na dvije poluravnine odnosno točke kružnice dijeli na dva skupa: . Tetiva je dužina koja spaja dvije točke kružnice. na svakom polupravcu čiji je početak točka O i leži u ravnini. Dužina PQ koja spaja središnje simetrične točke kružnice naziva se promjer kružnice. Diferenciranjem jednadžbe kružnice nalazi se da je: odakle slijedi da je te se sličnim postupkom nalazi da je jednadžba tangente kružnice odakle se sređivanjem nalazi i drugi oblik jednadžbe tangente kružnice . Opći pojmovi Neka je u ravnini data točka O i dužina r. Promjer je tetiva na kojoj leži središte kružnice.0) Tangenta kružnice koja ima središte u ishodištu koordinatnog sustava i koja prolazi točkom T je: odakle slijedi da je na kružnici. Ako je PQ promjer kružnice onda je PO = OQ odnosno O je sredina promjera. Središnji pravac kružnice je pravac koji prolazi kroz središte kružnice.Kružnica 49 Tangenta kružnice Tangenta kružnice sa središtem u S(0.

Na primjer skup brojeva 1. 1/2. Središnji kut je kut kojemu je vrh u središtu kružnice. Definicija 2 Element m skupa E (u kome između elemenata postoji relacija < ili > ) koji nije veći ni od jednog elementa skupa naziva se minimum (najmanji element skupa E). Kut između tetive i tangente povučene iz jedne točke kružnice jednak je perifernom kutu nad tom tetivom Periferni kutevi nad istom tetivom su isti ili suplementni. U navedenom slučaju dužine AB i AC su minimum i maximumu u skupu dužina. q) koordinate točke središta kružnice Opseg kružnice је . Punom kutu odgovara kao luk cijela kružnica. .r) dobije se beskonačan skup dužina za C ≠ O. U pravokutnom koordinatnom sustavu jednadžba kružnice glasi: . Površina ravnine omeđene kružnicom је 50 Središnji kut je dvostruko veći od perifernog kuta nad istom tetivom.. Udaljenost točke od kružnice Ako se točka C spoji s točkama kružnice K(O. Postoji li u ovom skupu dužina od koje ni jedna dužina skupa nije manja i takva dužina koja nije manja ni od jedne dužine skupa? To su dužine CA i CB. ima maksimum a nema minimum. gdje su (p. Luk koji odgovara nultom kutu svodi se na točku. Teorem 1 Neka je data točka C i kružnica K(O. B točke kružnice koje leže na centralnom pravcu koji prolazi kroz C. a B sa suprotne strane. 1/8. Ovi skupovi su polukružnice.a točka B najveće rastojanje od C i pri tome je: CA = │CO . Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju isto središte. Polukružnica je luk koji odgovara ispruženom kutu. Tada od svih točaka križnice točka A ima najmanje .r) i pri tom C ≠ O i neka su točke A. Pravi kut je periferni kut nad promjerom. 1/4. Točka A je s one strane točke O s koje je C.. B točke kružnice koje leže na središnjem pravcu. Točka A neka je s one strane s koje je točka O. gdje su A. .r│ i CB = CO + r. Element koji nije manji ni od jednog elementa skupa je maximum (najveći) element skupa E. koja prolazi točkom C. Beskonačni skupovi ne moraju imati minimum i maksimum. a B sa suprotne strane od O. U slučaju C = O to je nulta dužina.. Definicija 3 Minimum skupa udaljenosti date točke od skupa naziva se udaljenost te točke od skupa. Luk je dio kružnice koji pripada središnjem kutu.Kružnica • skup koji leži u jednoj poluravnini • skup koji leži u drugoj poluravnini.

r) • Nemaju zajedničkih točaka ako i samo ako je • CO > R + r (svaka od križnica je izvan druge kružnice) . Sve ostale točke su izvan prve kružnice. CO > R + r CO = R + r R –r < CO < R + r CO < R – r (R > r) CO = R . Ako dvije kružnice imaju dijametralno raspoređene dvije zajedmočke točke M na pravoj CO onda su one dijametralno suprotne za svaku od te dvije točke koje leže na pravoj .r = R <=> CB = r Točka B pripada prvoj kružnici sve ostale točke druge kružnice su unutar prve kružnice. za svaku od te dvije kružnice pa se one poklapaju. Ako se odredi međusobni položaj ovih kružnica. Presjek kružnica R – r < CO < R + r (R < r) • A je u B izvan K(C. Teorem 3 Dvije kružnice K(C.R) CO < R + r => CA < RA je u kružnici. i obratno. Za kružnice koje imaju jednu i samo jednu zajedničku točku i ona leži na pravcu CO kaže seda se one dodiruju izvana u točki A. povuče središnji pravac CO ovih kružnica. B označe točke druge kružnice i to sa A onu koja leži sa one strane od točke O s koje je točka C. Aksiom 2 Ako se jedan kraj luka nalazi u kružnici a drugi izvan je onda taj luk s kružnicom ima jednu i samo jednu zajedničku točku. Između dužina R – r. CO i R + r za R > r postoji jedan i samo jedan od ovih odnosa 1.R) • R – r < CO => CB > R B je van K(C. 4. s A. Ako dvije kružnice imaju zajedničku točku koja ne leži na središnjem pravcu imaju još jednu zajedničku točku.R) i k(O.r). a s B točku druge kružnice. Tangiranje kružnica • CO = R + r <=> CO – r < R <=> CA = R Točka A druge kružnice pripada točkama prve kružnice. • CO = R – r (R > r) <=> CO . dvije različite kružnice koje imaju zajedničku točku na pravcu dodiruju se. Teorem 2 Zajednička točka dviju kružnica koje se dodiruju leži na njihovom zajedničkom središnjem pravcu.R) i k(O. • CO < R – r <=> CO – r < R <=> CB < R Sve točke jedne kružnice su unutar druge kružnice.r (R > r) Presjek kružnica je prazan skup • Za CO > R + r <=> CO – r > R <=> CA > R Sve točke jedne kružnice su izvan druge kružnice. 5. 2.Kružnica 51 Zajedničke točke kružnica Neka su zadane dvije kružnice K(C. 3.

. R ≤ 2r 2.r (kružnica manjeg promjera je unutar kružnic večeg promjera) • Imaju jednu i samo jednu zajedničku točku koja leži na zajedničkoj središnjem pravcu • CO = R + r sve točke kružnice osim zajedničke su izvan druge kružnice • R – r < CO < R + r imaju dvije i samo dvije zajedničke točke koje leže na raznim stranama središnjeg pravca. na drugoj kružnici 2.Kružnica • CO < R . u drugoj kružnici potrebno je i dovoljno 1. možemo izračunati i površinu kruga unutar kružnice koristeći slijedeću formulu: ili gdje slovo označava promjer (lat. Teorem 4 Kako bi dvije kružnice imale zajedničke točke u slučaju da se središte prve kružnice nalazi 1. CA < R < CB gdje su CA i CB odsječci na koje središte O dijeli promjer AB kružnice k(O. što je polovica promjera. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. Slovo označava polumjer (radijus). On je ujedno i skup polovišta međusobnmo paralelnih tetiva. Ukoliko znamo promjer kružnice. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. diametar). org/ wiki/ :Kružnica Promjer Promjer je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici. wikipedia. 52 References [1] http:/ / en. odnosno udaljenost od središta kružnice do crte kružnice. a π (čita se pi) je iracionalan broj koji iznosi približno 3.r).14159 .

(matematika) Dopunite ga Wikipedije. Duljina luka za pripadni kut α iznosi rπα/180. wikipedia. [1] prema pravilima References [1] http:/ / en. org/ wiki/ :Luk . Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.Luk (matematika) 53 Luk (matematika) Luk je u matematici dio kružnice omeđen dvjema točkama i određen pripadnim kutom.

a kod raznostraničnog trokuta imamo tri različita kuta. Sukladnost se dokazuje poučcima o sukladnosti:S-S-S. i te stranice se nazivaju krakovi. a . stranica: raznostranični. zbroj duljina svih stranica se stoga može računati na tri načina. duljina kraka. pogledajte Trokut (razdvojba). Jednakokračni trokut je onaj kome su dvije stranice istih duljina. tj.pa iz toga °. Nadalje se definiraju još dvije karakteristične dužine: • srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta. kod jednakokračnog trokuta imamo 2 jednaka i 1 različit kut. Za druga značenja. Pravokutni trokut Opseg. koristeći se gore navedenim svojstvima: • za jednakostranični trokut: • za jednakokračni trokut: • za raznostranični trokut: . Ovaj ćemo zadatak riješiti koristeći svojastvo kuteva. γ=? Primjećujemo da se u zadatku traži treći kut. i duljina treće stranice. Npr. . Trokuti su. Slijedeći poučak . po tom poučku. gdje su duljine pojedinih stranica. Trokuti se dijele i prema vrstama jednakostranični te jednakokračni.(Sukladnost ujedno znači jednakost). Svojstvo kuteva trokuta je da se nasuprot većoj stranici nalazi veći kut. primjerice : Ako je: α=60°. • visina trokuta je dužina koja je okomita iz bilo kojeg vrha na njemu suprotnu stranicu. Zbroj sva tri kuta u trokutu uvijek iznosi °. Zahvaljujući tom svojstvu možemo zaključiti puno o trokutima. a visina nad tom stranicom. tj. Trokut je geometrijski lik koji ima 3 stranice. Šiljastokutan trokut ima sve kutove šiljaste. gdje je . Dolazimo na rješavanje linearne jednadžbe. kod jednakostraničnog trokuta imamo i sve jednake kuteve. Dva ili više trokuta mogu biti sukladni. Raznostraničan trokut je onaj trokut kome su sve stranice različitih duljina.54 Treći dio Trokut Ovo je glavno značenje pojma Trokut. pa ćemo dobiti: °. ako imaju tri jednake stranice. to jest stranica-stranica-stranica. a odatle slijedi da je . 3 kuta i 3 vrha. tj. Površina S se tada računa kao . Trokute prema vrsti kutova dijelimo na:pravokutan. Jednakostranični trokut je onaj kome su sve stranice istih duljina. šiljastokutan i tupokutan trokut Pravokutan trokut ima jedan pravi kut. Tupokutan trokut ima jedan tupi kut. gdje je Površinu S možemo računati i po Heronovoj formuli (Heronov obrazac): poluopseg trokuta. gdje je stranica. a nasuprot manjoj stranici se nalazi manji kut.. Zahvaljujući ovom svojstvu trokuta možemo riješiti neke zadatke. dok je treća stranica (osnovica) različite duljine od duljine kraka. iz čega uvrštavanjem proizlazi: slijedi: . sukladni ako se podudaraju u tri stranice. gdje je duljina stranice. . β=80°.

Kosinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije. (u praksi se rabe dvije notacije: ctg i cot za kotangens) . 55 References [1] http:/ / en. trigonon = trokut + metron = mjera) je dio matematike koji proučava odnose među segmentima pravaca (dužinama) i kutovima trokuta na ravnini (ravninska trigonometrija) ili na površini kugle (sferna trigonometrija).Trokut je K-S-K. wikipedia. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. org/ wiki/ :Trokut Trigonometrija Trigonometrija (grč. kut-stranica-kut. tj. (u praksi se rabe dvije notacije: tg i tan za tangens) Kotangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu prilazeće i nasuprotne katete pravokutnog trokuta. Trigonometrijske funkcije su sljedeće: Sinus kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne katete i hipotenuze pravokutnog trokuta. Tangens kuta uz vrh A jednak je kvocijentu nasuprotne i prilazeće katete pravokutnog trokuta. Zatim je poučak S-K-S.

html [2] http:/ / lavica. org/ ostalo/ gimnazija/ math/ trigonometrija/ index. maksimumi Lok.Trigonometrija 56 Vanjske poveznice • Trigonometrijska kružnica [1] • Trigonometrijske funkcije (Ivan Slapničar. fesb. Definira se kao odnos hipotenuze i suprotne katete nekog odgovarajućeg pravokutnog trokuta koji je izgrađen nad danim kutem. fizika.je cijeli broj. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom -{k}-π π/4 -{k}-π ((2-{k}-+1/2)π. Vidi još • Sinusoida Vanjske poveznice • Funkcija sinus na wolfram. Sinus je trigonometrijska funkcija. html Sinus Sinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. čiji se sinus određuje. Matematika 1) [2] References [1] http:/ / andrej.1) ((2-{k}--1/2)π.-1) neparna 2π Promjenjiva -{k}. hr/ mat1/ predavanja/ node91.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije .

maksimumi Lok. .je cijeli broj. com/ ElementaryFunctions/ Sin/ [2] http:/ / en.Sinus 57 Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. Dopunite ga [2] prema pravilima Wikipedije. References [1] http:/ / functions. wikipedia. Kosinus je trigonometrijska funkcija koja se za neki kut definira kao odnos duljina hipotenuze i pripadajuće katete nad njime konstruiranim pravokutnim trokutom. wolfram. org/ wiki/ :Sinus Kosinus Kosinus Osnovne osobine Parnost Period Specifične vrijednosti Nule Lok. -1) parna 2π Promjenljiva -{k}. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti.1) ((2k +1) π. minimumi Specifične osobine Prijevoji Ulazak u nulu pod kutom (2k +1 / 2) π π/4 -{k}-π (2kπ 0.

za period T vrijedi: Animacija promjene perioda Mjerna jedinica SI za period je sekunda. . wolfram. hiperbolična arcsinh(x) arccosh(x) arctgh(x) arcctgh(x) arcsech(x) arccosech(x) References [1] http:/ / functions.com [1] Trigonometrijske i hiperbolične funkcije Sinus Funkcija Inverzna Hiperbolična sin(x) arcsin(x) sinh(x) Kosinus cos(x) arccos(x) cosh(x) Tangens Kotangens tg(x) arctg(x) tgh(x) ctg(x) arcctg(x) ctgh(x) Sekans sec(x) arcsec(x) sech(x) Kosekans cosec(x) arccosec(x) cosech(x) Inv. tj. com/ ElementaryFunctions/ Cos/ Period Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene.Kosinus 58 Vanjske poveznice • Funkcija kosinus na wolfram. Odnos prema drugim veličinama Period titranja frekvencije f: Period kružnog gibanja kutne brzine ω: Period vala valne duljine λ: gdje je v fazna brzina vala. harmonijsko titranje. To je najmanji vremenski interval nakon kojeg vremenska funkcija f(t) kojom se ta promjena opisuje poprima iste vrijednosti. kao što je npr.

Broj za . i piše se . Realni brojevi predstavljaju poseban slučaj kompleksnih brojeva (kad je koeficijent uz jednak nuli). Kompleksni broj se aksiomatski definira kao uređen par realnih brojeva . za određivanje korijena kubne jednadžbe potrebne su operacije s kompleksnim brojevima. . Tako na primjer. množenja. Tako je . U kompleksnom broju broj se naziva realni dio. Iako se kompleksnim brojevima ne izražavaju količine. problema o prolazu struje kroz vodič. njihovo uvođenje koristi u rješavanju problema sastavljenih u terminima realnih brojeva. Međutim. Velika zasluga u smislu materijalističkog tumačenja kompleksnih brojeva pripada L. piše se . na primjer. kada je onda je je argument se naziva modul kompleksnog broja. Formule zbrajanja. kao što je to slučaj s realnim brojevima. ako je i . a kompleksnog broja. množenje i dijeljenje kompleksnih brojeva definira se formulama: . Kompleksan broj čiji je realni dio jednak nuli naziva se čisto imaginarni broj. Operacije nad kompleksnim brojevima zadovoljavaju obične zakone komutativnosti. Trigonometrijski oblik Ponekad je kompleksne brojeve pogodno pisati u trigonometrijskom obliku: . o profilu krila aviona itd. Povijesno. a broj je imaginarni dio. operacije nad kompleksnim brojevima pod radikalima (korijenima) donekle se razlikuju od analognih operacija s realnim brojevima. za . Leibnitz). dijeljenja se postuliraju ovako: . distributivnosti i asocijativnosti (kao i u slučaju realnih brojeva). Ništa manje važna nije primjena kompleksnih brojeva na čisto matematičke probleme. Činjenica da kompleksni brojevi ne izražavaju veličine dala je povoda za idealističko tumačenje kompleksnih brojeva (G. Iz ovog pravila proizlazi [[De Moivre|De Moivreova formula: . gdje su a i realni brojevi. a argumenti se zbrajaju. Množiti kompleksne brojeve je vrlo pogodno baš u ovom obliku: u množenju kompleksnih brojeva množe se njihovi moduli. kompleksni su brojevi uvedeni radi rješavanja kvadratne jednadžbe. Par se naziva imaginarna jedinica i označava simbolom . . ako je i . istaknuti simbol.Kompleksni broj 59 Kompleksni broj Kompleksni brojevi su u izrazi oblika . . Iz potonjih formula slijedi da je . . Euleru. . Zbrajanje.

References [1] http:/ / en. wikipedia. tj. Imaginarni broj Imaginarni broj jest broj koji ne postoji u skupu realnih brojeva. org/ wiki/ :Imaginarni . U sabiranju kompleksnih brojeva njihovi vektori se zbrajaju po pravilu paralelograma. √-16=√16*√-1=4*i=4i. Vrijedi sljedeća Eulerova formula: . 60 Duljina vektora je modul kompleksnog broja. npr. može se dobiti pomoću . Taj se broj koristi kad se treba odrediti vrijednost negativnog korijena. Modul. broj Dopunite ga [1] prema pravilima Wikipedije.Kompleksni broj Kompleksni se brojevi često predstavljaju vektorima u kompleksnoj ravnini (slika dolje). Polje kompleksnih brojeva je proširenje polja realnih brojeva pridruživanjem ovom polju elementa . intenzitet kompleksnog broja često označavamo kao apsolutnu vrednost. -*-=+) daju pozitivan eksponent. Nedovršeni članak koji govori o matematici treba dopuniti. udaljenost broja od ishodišta koordinatnog sustava: Kompleksni brojevi u trigonometrijskom obliku su usko povezani s eksponencijalnom funkcijom imaginarnog argumenta. Pitagorinog teorema. takvog da je . Označava se oznakom i. jer dva pomnožena eksponenta (+*+=+. te ima vrijednost √-1. Geometrijski smisao brojeva vidi se na crtežu. a ne negativan. preko nje se definira stupnjevanje kompleksnih brojeva. a kao što se vidi na gornjoj slici. Tu je vrijednost nemoguće dobiti kvadriranjem dva jednaka realna broja (i2=-1). Kompleksni brojevi oblikuju algebarsko zatvoreno polje. logaritam kompleksnog broja i dr. te se još koristi kod kompleksnih brojeva: a + bi.

ubrzanje. Ukoliko je l neki broj različit od ||AB||.a Vektor se može predstaviti i polaznom točkom. Vektor se u n-dimenzionalnom prostoru opisuje sa n parametara. obujam. veličinom. Ako je novi vektor AB'. grane linearna algebra. Ukoliko je l samo nenegativno ili samo nepozitivno. kod nekubičnih kristala. smjerom i intenzitetom (iznosom. Definicija Vektor može biti definiran uređenim parom točaka. One se matematički predstavljaju matricom. duljine proporcionalne intenzitetu. Tenzorske su veličine toplinska vodljivost.Vektor 61 Vektor Ovo je glavno značenje pojma Vektor. jediničnim vektorom koji određuje njegov smjer i intenzitetom: Ako ovdje ||AB|| zamijenimo sa l koji može biti bilo koji broj iz R. Poopćeni vektor ne mora biti ograničen na tri dimenzije. Tenzorskim se veličinama opisuju vektorske veličine u anizotropnoj sredini . a predstavlja strjelicom orijentiranom duž pravca. Najpoznatiji su primjeri vezani za geometriju u prostoru gdje se vektor određuje pravcem. Vektor je pojam iz matematike. koeficijent difuzije. s početkom u točki A. Recimo da su to A i B iz Rn. koji je uveden da bi se razlikovale veličine koje se pojavljuju u prirodi. definiran je polupravac. Vektorske veličine su veličine određene s tri ili više parametara. rezultat je vektor koji je s prethodnim kolinearan. električna vodljivost. tada vrijedi: . a čiji vrh pokazuje smjer na zadanom pravcu. pogledajte Vektor (razdvojba). u najjednostavnijem slučaju 3×3. Fizikalne veličine čija vektorska vrijednost ovisi i od koordinate nazivaju se tenzorske.. Tako su vektorske veličine brzina. Fizikalno se tumačenje vektora obično svodi na trodimenzionalni prostor. definirali smo pravac koji prolazi kroz točku A a za vektor pravca ima vektor AB. Za druga značenja.. moment količine kretanja. indeks loma itd. Tada je: . dužinom). a imaju pravac. smjer i intenzitet. te se kao takve razlikuju od veličina koje imaju samo intenzitet i zovu se skalari. sila. temperatura.npr. a skalarne masa.

mogu uvesti aritmetičke operacije. Pri tome se vektor predstavlja kao uređena n-torka skalara koji pripadaju nekom polju K. je jedan n-dimenzionalni vektor nad poljem K. Na primjer.Vektor 62 Nul-vektor Nul-vektor a0 je vektor čiji je intenzitet jednak nuli. a2 je druga koordinata vektora itd. Ovaj se postupak zove normiranje vektora. Na primjer: . Pojam n-dimenzionalni dolazi od činjenice da je vektor definiran pomoću n skalara. Označuje se kao nula s naznakom za vektor. Prostor ovih vektora se još naziva Kn. Ova je operacija komutativna. Intenzitet vektora Intenzitet vektora se u euklidskoj geometriji definira kao kvadratni korijen zbroja kvadrata njegovih koordinata. a skalari koji čine vektor zajedno sa informacijom o njihovoj poziciji u uređenoj n-torci koordinate vektora. a1 je prva koordinata vektora. Za svaki se ne-nul vektor a može odrediti odgovarajući jedinični vektor v iste orijentacije i smjera. . Množenje vektora skalarom Množenje vektora = nekim skalarom =: je definirano kao množenje svake koordinate vektora tim skalarom. koje se u principu definiraju nad vektorima istih dimenzija. Jedinični vektor Jedinični je vektor vektor čiji je intenzitet jednak jedinici. Operacije nad vektorima Nad vektorima se. kao i svim ostalim elementima analitičke matematike. Slijede osnovne operacije nad vektorima.

Vektor 63 Zbrajanje vektora Uzmimo dva vektora : Zbrajanje vektora Oduzimanje vektora Njihovo se zbrajanje u principu definira kao zbrajanje komponenti sa istim indeksima. . gde je Pri ćemu će vektor c biti iz prostora . Oduzimanje vektora bi se vršilo po sličnom principu: Pri čemu . . .

. Konkretno za dva vektora a i b iz Kn bi umnožak k izgledao ovako: . vektorski produkt se lijepo ponaša prema množenju . tj. gdje je Ovdje treba primjetiti da je skalarni produkt vektora također jednak pri čemu je ω kut između a i b. koje imaju iste indekse. . Ovaj se zbroj i umnožak preuzimaju iz polja K. Kod vektorskog je produkta bitno primjetiti sljedeće osobine: . Ovo zapravo znači i: To jest da su dva vektora okomiti ako im je skalarni produkt jednak nuli. i: vektori kanonske baze E3. . Ovo zapravo znači da je intenzitet vektorskog proizvoda dva vektora jednak površini paralelograma koga čine ovi vektori. . skalarno se množenje vektora definira kao broj umnoška svih parova koordinata dva vektora. Definira se na sljedeći način: Jer su .Vektor 64 Skalarno množenje vektora Slično zbrajanju. vektorski produkt dva vektora je okomit na njih same. gdje je : kut između ova dva vektora. Vektorski produkt Još jedan tip umnoška karakterističan za trodimenzionalne euklidske prostore (E3) je vektorski produkt. . Razlika u odnosu na zbrajanje je ta što je rezultat skalarnog produkta dva vektora iz Kn u stvari jedan skalar iz K. tj. Tj. gdje je skalarom slijeva. vektorski produkt nije komutativan.

tablica koja se sastoji od apstraktnih objekata koji se mogu zbrajati i množiti. Slijede neka osnovna svojstva mješovitog produkta: • • • • Vidjeti također • Vektorski prostor • Vektorsko polje Matrica (matematika) U matematici. Matrica sa m redaka i n stupaca se naziva m-sa-n matricom (kaže se i zapisuje da je formata m×n) a m i n su dimenzije matrice. a vertikalne stupcima matrice. Zapisuje se sa A po definiciji je: : Što znači da je vrijednost mješovitog produkta tri vektora jednaka volumenu paralelepipeda kojeg oni oblikuju. Ovo se zapisuje kao Ai.j)-ti član matrice A. Matricu čija je jedna od dimenzija jednaka jedinici često nazivamo vektorom. Uvijek se prvo naznačuje redak. konvencija da i i j počinju od 1 nije univerzalna: neki programski jezici započinju od nule. Organizacija matrice Često se piše kako bi se definirala m × n matrica A čiji se svaki član A[i. Matrice se mogu zbrajati. Međutim. 1 × n matrica (jedan redak i n stupaca) se naziva vektor redak. Član matrice A koji se nalazi u i-tom retku i j-tom stupcu se naziva (i. množiti i razlagati na razne načine. i interpretiramo je kao element realnog koordinatnog prostora. što ih čini ključnim konceptom u linearnoj algebri i teoriji matrica. pa stupac. a m × 1 matrica (jedan stupac i . kao i za čuvanje podataka koji ovise od dva parametra. Definicije i notacije Horizontalne se linije u matrici zovu retcima. Matrice se koriste za opisivanje linearnih jednadžbi. ili općenito. u kom slučaju imamo 0 ≤ i ≤ m − 1 i 0 ≤ j ≤ n − 1.Vektor 65 Mješoviti produkt Mješoviti produkt vektora je ternarna matematička operacija koja uređenu trojku vektora iz E3 preslikava u skalar iz E.j] naziva ai.j za sve 1 ≤ i ≤ m i 1 ≤ j ≤ n.j].j ili A[i. matrica je pravokutna tablica brojeva. za praćenje koeficijenata linearnih transformacija.

j] = cA[i. njihov zbroj A + B je m-sa-n matrica. Na primjer: Operacije zbrajanja i množenja skalarom pretvaraju skup M(m. izračunata zbrajanjem odgovarajućih elemenata (t.j. R) svih m-sa-n matrica sa realnim članovima u realni vektorski prostor dimenzije mn. j] + B[i. 66 Primjer Matrica je 4×3 matrica. dimenzija m-sa-n. Element A[2. tada je njihov umnožak AB matrica dimenzija m-sa-p (m redaka. ili vektor redak sa 9 elemenata. a B je matrica dimenzija n-sa-p. n. j] ). Zbrajanje i množenje matrica Zbrajanje Ako su dane matrice A i B. Matrica je 1×9 matrica. (A + B)[i. Množenje matrica Množenje dvije matrice je dobro definirano samo ako je broj stupaca lijeve matrice jednak broju redaka desne matrice. (cA)[i. Na primjer: Množenje matrica ima sljedeća svojstva: .3 je 7. j] = A[i. Na primjer: Množenje skalarom Ako uzmemo matricu A i broj c. j] ).3] ili a2. p stupaca) dan formulom: za svaki par i i j. skalarni produkt cA se računa množenjem skalarom c svakog elementa A (t.Matrica (matematika) m redaka) se naziva vektor stupac.j. Ako je A matrica dimenzija m-sa-n.

u općem slučaju je AB ≠ BA. Vrijedi (A + B)tr = Atr + Btr i (AB)tr = Btr Atr. kao što će dalje biti opisano. Ovo slijedi iz gorepomenute asocijativnosti množenja matrica. ako su izabrane baze za svaki. • C(A + B) = CA + CB za sve m-sa-n matrice A i B i k-sa-m matrice C (lijeva distributivnost). koja je nekomutativna za n ≥ 2. tada je njihova kompozicija g o f također linearno preslikavanje Rm → Rn. tada matrica Atr predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dualne baze (vidi dualni prostor). promatramo Rn kao skup stupaca ili n-sa-1 matrica. to jest Atr[i. m-sa-n matrice B i n-sa-p matrice C (asocijativnost). Općenito. ona je ista kao dimenzija prostora generiranog retcima A. skup M(n. Kažemo da matrica A predstavlja linearno preslikavanje f. ako su dane matrice A i B. A je n-sa-m matrica Atr (nekad se zapisuje i kao AT ili tA). Za svako linearno preslikavanje f : Rn → Rm postoji jedinstvena m-sa-n matrica A. linearno preslikavanje iz n-dimenzionog vektorskog prostora u m-dimenzioni vektorski prostor je predstavljeno m-sa-n matricom. koja nastaje pretvaranjem stupaca u retke i redaka u stupce. • (A + B)C = AC + BC za sve m-sa-n matrice A i B i n-sa-k matrice C (desna distributivnost). transponirana matrica Matrice mogu na zgodan način predstaviti linearne transformacije jer množenje matrica odgovara slaganju preslikavanja. Ako A predstavlja linearno preslikavanje u odnosu na dvije baze. Ako k-sa-m matrica B predstavlja drugo linearno preslikavanje g : Rm → Rk. Transponirana matrica. i predstavljeno je upravo matricom BA. Vidjeti također • Rang matrice . Rang matrice A je dimenzija slike linearnog preslikavanja predstavljenog sa A. R) svih kvadratnih matrica reda n je realna asocijativna algebra sa jedinicom. rang. Valja znati da komutativnost ne vrijedi u općem slučaju. Posebno.Matrica (matematika) • (AB)C = A(BC) za sve k-sa-m matrice A. takva da f(x) = Ax za svako x u Rn. j] = A[j. 67 Linearne transformacije. i također je iste dimenzije kao prostor generiran stupcima A. Ovdje i u nastavku. matrice m-sa-n. Upravo ovo svojstvo matrice čini moćnom strukturom podataka u višim programskim jezicima. i] za svaki i i j. čak i ako su oba umnoška definirana.

Iz ove osobine također slijedi i: Primjer: Determinanta i inverz Determinanta ove matrice je uvijek 1. nije bitno množi li se njome slijeva ili zdesna. m ≠ n. gdje se ovom matricom može množiti samo slijeva odnosno samo zdesna. Oznaka za matricu identičnog preslikavanja je Id ili samo I. matrica pomnožena svojim inverzom uvijek daje E . tj. gdje je: Alternativni zapisi su: Osobine Množenje Jedna od bitnih osobina jedinične matrice En nekog prostora Kn × n jest ta da je ona jedina za koju vrijedi: Štoviše. Druga se osobina može dokazati na sljedeći način: . Ova se matrica još naziva matricom identiteta.Jedinična matrica 68 Jedinična matrica Jedinična matrica je u linearnoj algebri naziv za kvadratnu matricu kojoj su elementi na glavnoj dijagonali jedinice. ne mijenja ih. Ova se matrica označuje velikim slovom E a indeks koji može i ne mora stajati pored oznake označuje dimenziju iste. množenje slijeva sa E-1 . Što se također može definirati i Kroeneckerovom deltom: . dok je ona sama sebi inverz. jer množenjem s drugim matricama daje upravo njih kao rezultat množenja tj. a ostali nule. vidi se da je matrica nad prostorom Kn × n komutativna. opće pravilo koje vrijedi za sve matrice . Ovo ne vrijedi za prostore Kn × m.

Alternativno. a njegova dimenzija rangom stupaca. njihov zajednički rang se naziva i rangom danog linearnog preslikavanja i jednak je dimenziji njegove slike. matrica pomnožena jediničnom daje samu sebe . Determinantni rang matrice je red najveće njene inverzibilne podmatrice. odakle i slijedi zajednički naziv "rang". kraj dokaza Rang matrice Rang matrice je jedan od najvažnijih pojmova linearne algebre. Sve matrice linearnog preslikavanja između dva vektorska prostora u odnosu na proizvoljan par njihovih baza su ekvivalentne. Drugim riječima. U izvjesnom smislu. odnosno kao dimenzija prostora koji generiraju (katkad se kaže i "razapinju") njeni stupci. matrica se može rabeći elementarne operacije i nad redcima i nad stupcima svesti na točno jednu ekvivalentnu joj matricu čiji su svi elementi nule. Svaka matrica ranga k je umnožak inverzibilne matrice i matrice projekcije na neki k-dimenzionalni potprostor. prostor redaka je vektorski prostor koji generiraju redci matrice. područja matematike. Pojam komplementaran rangu je defekt matrice. ova definicija se često koristi u uvodnim kolegijima linearne algebre. Jedina matrica ranga nula je nul-matrica. Elementarne operacije nad redcima i stupcima matrice ne mijenjaju njen rang. Kvadratna matrica reda n je ranga n ako i samo ako je inverzibilna. koji ponekad naziva i osnovni teorem linearne algebre. Linearno preslikavanje L : Rn → Rm je monomorfizam (injektivno) ako i samo je r(L) = n. Svojstva ranga Rang m×n matrice je cijeli broj između 0 i min(m. dok njegovu dimenziju nazivamo rangom redaka. Analogno. rang dijagonalizabilne kvadratne matrice jednak je broju njenih ne-nul svojstvenih vrijednosti. Determinantni rang matrice jednak je njenom rangu. Značajno svojstvo ranga matrice je i sljedeća Sylvesterova nejednakost: . rang mjeri "punoću" matrice i njoj odgovarajućeg linearnog preslikavanja. te stoga za inverzibilne matrice kažemo i da su "punog ranga".Jedinična matrica 69 . Rang redaka i rang stupaca svake matrice su jednaki. Jedan od najvažnijih iskaza o rangu matrice. a epimorfizam (surjektivno) ako i samo ako je r(L) = m. Posebno je rang matrice jednak rangu njoj transponirane matrice. Za m × n matricu kažemo da je "punog ranga stupaca" ako je r(A) = n. osim što na izvjesnom broju prvih mjesta duž glavne dijagonale stoje jedinice . Ako je 0≤k≤n i P matrica projekcije prostora Rn na neki njegov k-dimenzioni potprostor (ortogonalne ili duž bilo kojeg komplementarnog (n − k)-dimenzionalnog potprostora). Stoga ekvivalentne (i posebno slične) matrice imaju jednak rang. Definicija Postoji nekoliko ekvivalentnih definicija ranga matrice. Najčešće se on definira kao dimenzija slike matrice. je sljedeći Teorem o rangu i defektu: Za svaku m × n matricu A je δ(A) + r(A) = n. odnosno "punog ranga redaka" ako je r(A) = m. odnosno najvećeg njenog ne-nul minora. Vektorski prostor koji generiraju stupci matrice naziva se i njenim prostorom stupaca. uračunavajući kratnosti. rang matrice je najveći broj njenih linearno nezavisnih stupaca. tada je P ranga k. Općenitije. Rang matrice je također jednak broju vodećih kolona u po redcima svedenom ešelonskom obliku matrice.rang polazne matrice jednak je broju jedinica u njenom tako svedenom obliku.n).

Rang matrice r(B) + r(ABC)  ≥  r(AB) + r(BC). rang stupaca (najveći broj linearno nezavisnih stupaca). kako je ker(ATA) = ker(A). rang redaka. Rang glatkog preslikavanja između dvije glatke mnogostrukosti u nekoj točki se definira kao (linearni) rang njegovog diferencijala. 70 Rang i sustavi linearnih jednadžbi Kronecker-Capelijev teorem tvrdi da je sustav linearnih jednadžbi Ax = b konzistentan ako i samo ako je rang proširene matrice sustava [ A : b ] jednak rangu matrice koeficijenata sustava A. . pa je sustav ili nekonzistentan ili ima jedinstveno rješenje. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava jednak n + 1 ili n. i rangu matrice B ako je A punog ranga stupaca. mogu biti međusobno različiti ili ne biti definirani. U ovim poopćenjima. Numeričko izračunavanje Rang matrice se uvijek može izračunati Gaussovim postupkom eliminacije. Rang matrice može ponuditi i dodatne informacije o broju rješenja linearnog sustava (formata m × n). • Ako je r(A) = n. B. Posebno je za svake dvije m × n i n × p matrice A i B r(A) + r(B) − n  ≤  r(AB)  ≤  min(r(A). koja vrijedi za svake tri matrice A. Konačno. Numeričko određivanje ranga uvijek uključuje i praktični izbor praga pomoću kojeg se određuje kad element jako male numeričke vrijednosti treba tretirati kao nulu. r(B)). dimenzija prostora stupaca. tada sustav ima i slobodnih varijabli u svedenom obliku. na primjer: • Ako je r(A) = m. to je prema teoremu o rangu i defektu i r(ATA) = r(A). dimenzija prostora redaka. tada su sve varijable vodeće u svedenom obliku. ali je u numeričkim izračunavanjima koja koriste aritmetiku pomičnog zareza ovaj postupak (LU dekompozicija) nestabilan. koji će ovisiti od svojstava matrice i konkretne primjene. Rang umnoška AB je jednak rangu matrice A ako je B punog ranga redaka. ovisno od toga je li rang proširene matrice sustava veći ili jednak r(A). tada će sustav u VSEO imati vodeću varijablu (pivot) u svakoj od jednadžbi i stoga je nužno konzistentan. • Ako je r(A) < n. Poopćenja Rang se definira i za matrice nad proizvoljnim prstenovima. češće se koriste dekomopozicija po singularnim vrijednostima ili QR dekompozicija s pivotima. sa jedinstvenim rješenjem ako je m = n ili beskonačno mnogo rješenja (koja čine afin potprostor dimenzije n − m ako je m < n). determinantni rang. pa je ili nekonzistentan ili ima beskonačno mnogo rješenja. Umjesto njega. C formata takvog da su svi matrični produkti u nejednakosti definirani. itd. Prema ovoj jednakosti je rang realne matrice jednak broju njenih ne-nul singularnih vrijednosti.

DarkoS.wikipedia.wikipedia.wikipedia.org/w/index.wikipedia. Jakiša Tomić. Xeniorn. Argo Navis.php?oldid=2753351  Contributors: Bracodbk.org/w/index.php?oldid=2826039  Contributors: Ivan Štambuk Funkcija (matematika)  Source: http://hr.wikipedia. 1 anonymous edits Nula  Source: http://hr. Rosier.php?oldid=2832761  Contributors: -vega.php?oldid=2700226  Contributors: Ilija Pavlic.wikipedia.. Ivan Štambuk. Txus. Kubura.php?oldid=2775276  Contributors: -vega. Ivan Štambuk Kodomena  Source: http://hr. DarkoS.wikipedia. Svjetlana3 Hiperbola (krivulja)  Source: http://hr. Smiljan.org/w/index. 2 anonymous edits Cijeli broj  Source: http://hr. Ivan Bajlo. Tycho Brahe. Tycho Brahe. 1 anonymous edits Niz  Source: http://hr.php?oldid=2758537  Contributors: Abyssus.php?oldid=2803817  Contributors: Argo Navis. Dubravko1.php?oldid=2343612  Contributors: Ivan Štambuk Imaginarni broj  Source: http://hr.org/w/index. Jure Grm. Tycho Brahe. Roberta F. Dubby.wikipedia.php?oldid=2587280  Contributors: Andre Engels.wikipedia.org/w/index. Sombrero. Ilija Pavlic. 4 anonymous edits Realni broj  Source: http://hr.org/w/index. SpeedyGonsales.wikipedia.org/w/index. 1 anonymous edits Parabola (krivulja)  Source: http://hr.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2794494  Contributors: 4ndY. SpeedyGonsales.org/w/index. Zmaj.wikipedia. Tycho Brahe.org/w/index.org/w/index. SpeedyGonsales Kvadratna funkcija  Source: http://hr.org/w/index. SpeedyGonsales.wikipedia. Donatus.php?oldid=2846956  Contributors: Angler.php?oldid=2781355  Contributors: Aradic-es. Vhorvat. 1 anonymous edits Eksponencijalna funkcija  Source: http://hr.org/w/index. Ivan Štambuk.php?oldid=2560648  Contributors: Tupars.a.php?oldid=2812323  Contributors: AmyMirka. SpeedyGonsales. MayaSimFan. Ivan444. Sanya.php?oldid=1816780  Contributors: Argo Navis.php?oldid=2753214  Contributors: Argo Navis. Mozak. Systat.org/w/index.org/w/index. 3 anonymous edits Kosinus  Source: http://hr. 9 anonymous edits Promjer  Source: http://hr.org/w/index.org/w/index.php?oldid=2662862  Contributors: Anton008. 1 anonymous edits Geometrijski niz  Source: http://hr.org/w/index. 3 anonymous edits Luk (matematika)  Source: http://hr. Raf 2. Ivan Štambuk. Donatus. MayaSimFan. Sanya.org/w/index.org/w/index. 1 anonymous edits Injektivna funkcija  Source: http://hr. Argo Navis.wikipedia.org/w/index. Ivan T. SpeedyGonsales. Kurtelacić.org/w/index. Stazh.org/w/index. Svjetlana3. Th dalibor. Svjetlana3. 1 anonymous edits Bijekcija  Source: http://hr. MayaSimFan.org/w/index.php?oldid=2652782  Contributors: Bracodbk.org/w/index.php?oldid=2817762  Contributors: -vega.php?oldid=2757689  Contributors: Ivan Štambuk.org/w/index.php?oldid=2775611  Contributors: Argo Navis. Ivan Štambuk. Raf 2. MayaSimFan.org/w/index.org/w/index. Sanya. 1 anonymous edits Period  Source: http://hr. 5 anonymous edits Matrica (matematika)  Source: http://hr.wikipedia. SpeedyGonsales. Roberta F. DarkoS. Kubura.wikipedia.wikipedia.php?oldid=2254822  Contributors: Dubravko1.org/w/index. Stazh. Gdje je nestala duša svijeta. Dalibor Bosits.wikipedia. F0ggY. 1 anonymous edits .org/w/index. Roza. Vodomar. F0ggY.wikipedia. 2 anonymous edits Kompleksni broj  Source: http://hr. Kal-El.wikipedia.wikipedia. 14 anonymous edits Trigonometrija  Source: http://hr. 21 anonymous edits Domena (matematika)  Source: http://hr. Deternamor.org/w/index. Stevo-88. Svjetlana3. 8 anonymous edits Broj e  Source: http://hr.wikipedia. Ivan Štambuk. Tycho Brahe Kružnica  Source: http://hr. Roza..wikipedia.wikipedia. 2 anonymous edits Racionalni broj  Source: http://hr. Ivan Štambuk.org/w/index.wikipedia.php?oldid=2791368  Contributors: Tvrtko26 Vektor  Source: http://hr. Trudbenik..php?oldid=2781591  Contributors: Svjetlana3 Ortodroma  Source: http://hr. Ivan Štambuk. Gemini1980. Roza.php?oldid=2766435  Contributors: Dtom. Ivan Štambuk. Dubravko1. Fraxinus Logaritam  Source: http://hr. 2 anonymous edits Surjektivna funkcija  Source: http://hr.php?oldid=2419011  Contributors: Bethnim.org/w/index.a. Roberta F.wikipedia.org/w/index.php?oldid=2782164  Contributors: Ivan Štambuk Slika (matematika)  Source: http://hr.org/w/index. Argo Navis. Saxum.wikipedia. 4 anonymous edits Sinus  Source: http://hr.wikipedia. Prof saxx Trokut  Source: http://hr. Sokac121.Article Sources and Contributors 71 Article Sources and Contributors Skup  Source: http://hr.aparicio Koeficijent smjera pravca  Source: http://hr. SvekY. Argo Navis. Kubura. Raf 2. Kubura.wikipedia. Duh Svemira. Jure Grm. Dubravko1.php?oldid=2673056  Contributors: Ivan Štambuk. Donatus.wikipedia. 4 anonymous edits Prirodni broj  Source: http://hr.wikipedia.a.wikipedia.php?oldid=2660853  Contributors: Argo Navis. Babalu. Donatus. Kurtelacić. Zmaj.org/w/index.org/w/index. MayaSimFan Elipsa  Source: http://hr. Tycho Brahe.org/w/index.org/w/index. 2 anonymous edits Krivulja  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia. Dubby..org/w/index.org/w/index. Fraxinus.php?oldid=2710762  Contributors: Aradic. Fraxinus. Croq.org/w/index.php?oldid=2592279  Contributors: -vega.php?oldid=2720986  Contributors: Dubravko1. Saxum. 4 anonymous edits Zbrajanje  Source: http://hr. SpeedyGonsales. Generalisimus. Kubura. Zmaj. Dubby.php?oldid=2819584  Contributors: Armend.php?oldid=2795929  Contributors: SpeedyGonsales.wikipedia.php?oldid=2663183  Contributors: Culo-sija.wikipedia. SvekY. VKokielov. Ilija Pavlic. Dubravko1.wikipedia. Dubravko1.php?oldid=2752008  Contributors: Frka. 4 anonymous edits Množenje  Source: http://hr.org/w/index.php?oldid=2774366  Contributors: Ivan Štambuk Rang matrice  Source: http://hr. Argo Navis.php?oldid=2755857  Contributors: Ilija Pavlic.wikipedia.php?oldid=2788200  Contributors: Baqu11. Lasta. Argo Navis.wikipedia. Stoos. SpeedyGonsales. Kurtelacić. Fraxinus. SpeedyGonsales. Pokemon. Ozi64.wikipedia.wikipedia. Zmaj. 4 anonymous edits Prazni skup  Source: http://hr.wikipedia.php?oldid=1603536  Contributors: Ilija Pavlic. Dubravko1. 2 anonymous edits Jednadžba pravca  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia. Maria Sieglinda von Nudeldorf. Sombrero. 2 anonymous edits Kartezijev koordinatni sustav  Source: http://hr.php?oldid=2662856  Contributors: BlackArrow. 1 anonymous edits Jedinična matrica  Source: http://hr. Herr Mlinka. Ivo grdjan. MayaSimFan.php?oldid=2484400  Contributors: ALE! on Commons.org/w/index.php?oldid=2560721  Contributors: Bracodbk.php?oldid=2789554  Contributors: Ilija Pavlic. SpeedyGonsales.

wikipedia.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Expo02.php?title=Datoteka:Kreis.php?title=Datoteka:Surjection.gif  Source: http://hr. Stanmar.org/w/index.gif  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Exp_series. Darapti Datoteka:Three by Four.org/w/index.wikipedia.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Image:Cos.org/w/index.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Nullset.org/w/index.wikipedia.svg  Source: http://hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Bijection.svg  License: Public Domain  Contributors: ChaosNil Datoteka:Spherical triangle 3d opti.svg  Source: http://hr.gif  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov Image:Expo02.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system-with-circle.wikipedia.vektora.org/w/index.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User 345Kai on en.org/w/index.org/w/index. WeFt Datoteka:Surjection.svg  Source: http://hr.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.wikipedia.php?title=Datoteka:Cartesian_coordinates_2D.svg  Source: http://hr.wikipedia.svg  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Common_Logarithms. Bayo.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DemonDeLuxe File:Graf of linear equation. Hobo Lifting Aroma.org/w/index.wikipedia. Ricky81682.png  Source: http://hr.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.org/w/index.5  Contributors: User:Pjacklam Image:Exp series. OsamaK Datoteka:Injection.vektora. Teox.org/w/index.wikipedia.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 3. 1 anonymous edits Slika:ParabolicWaterTrajectory.php?title=Datoteka:Spherical_triangle_3d_opti.php?title=Datoteka:Three_by_Four.svg  Source: http://hr. EugeneZelenko.php?title=Datoteka:Matrica_hr.wikipedia.php?title=Datoteka:Disambig.gif  Source: http://hr.png  License: unknown  Contributors: -vega Datoteka:Polynomialdeg2.png  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Venn-diagram-AB.php?title=Datoteka:Trokut_(trigonometrija).wikipedia.Mori file:exp.php?title=Datoteka:Quadratic_function.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Exp.vektora.org/w/index.wikipedia.org/w/index.svg  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_A_complement. Romanm.php?title=Datoteka:Graf_of_linear_equation.php?title=Datoteka:Polynomialdeg2.wikipedia.org/w/index.Image Sources.wikipedia File:Cycloid f.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jim.php?title=Datoteka:Sabiranje.wikipedia.org/w/index.org/w/index.php?title=Datoteka:Bijective_composition.wikipedia.wikipedia Datoteka:Matrica_hr.wikipedia.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Sven Datoteka:Trokut (trigonometrija).wikipedia.jpg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:GuidoB Slika:Disambig.png  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: K.org/w/index.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.png  License: unknown  Contributors: Original uploader was Михајло Анђелковић at sr.wikipedia. Manscher.vektora.org/w/index.php?title=Datoteka:Wave_period. Rocket000.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Pafcu Datoteka:Cartesian-coordinate-system.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:Sin.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Venn_A_subset_B.wikipedia. Bolino Image:Cartesian coordinates 2D.svg  Source: http://hr. Mike.wikipedia. Sl Datoteka:Bijection.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Derbeth.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:Coord_system_CA_0.wikipedia.php?title=Datoteka:Elipse.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: EnEdC. Myukew.org/w/index. W!B: Datoteka:Kreis.gif  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:sabiranje.php?title=Datoteka:KUGSPI-9_Loxodrome.wikipedia.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Oleg Alexandrov File:Conicas2.svg  License: Public Domain  Contributors: Kilom691.org/w/index. Duesentrieb.org/w/index.svg  Source: http://hr. Lipedia.png  License: Public Domain  Contributors: Andre Engels.gif  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.org/w/index.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Jorge Stolfi Image:Cartesian-coordinate-system-with-circle.png  Source: http://hr.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Keytotime Datoteka:Wave period.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:Codomain.SVG  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.php?title=Datoteka:Oduzimanje.org/w/index.svg  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Cos.php?title=Datoteka:Qfunction. Yuval Madar.wikipedia.php?title=Datoteka:Cartesian-coordinate-system.org/w/index. EugeneZelenko.php?title=Datoteka:Venn_A_intersect_B.wikipedia.0  Contributors: User:Zorgit Image:KUGSPI-9_Loxodrome.wikipedia Later versions were uploaded by Dcoetzee at en.org/w/index.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Spindled Datoteka:Quadratic function. Kersti Nebelsiek. Yuval Madar Datoteka:Venn_A_union_B.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_B_minus_A.PNG  Source: http://hr.php?title=Datoteka:Slope_picture.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Original uploader was Paul August at en.wikipedia.gif  Source: http://hr.png  Source: http://hr.png  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Abnormaal.jpg  Source: http://hr.org/w/index.php?title=Datoteka:Conicas2.png  Source: http://hr.svg  Source: http://hr.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.png  Source: http://hr.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:DarkoS.png  License: Public Domain  Contributors: Pietros Sacanis Datoteka:Slope picture.wikipedia. EugeneZelenko.org/w/index.php?title=Datoteka:Venn_A_union_B. Licenses and Contributors Datoteka:Venn-diagram-AB.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:N.wikipedia.php?title=Datoteka:ParabolicWaterTrajectory.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:SpeedyGonsales Image:Sin.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.php?title=Datoteka:Cycloid_f. Booyabazooka.wikipedia.lifeguard.belk Datoteka:Odnos_skupova_brojeva.php?title=Datoteka:Kompleksna-ravan.org/w/index. Muffin.wikipedia.svg  Source: http://hr. Ramac Datoteka:Bijective_composition.SVG  Source: http://hr.wikipedia. SpeedyGonsales. User:Lakeworks .svg  Source: http://hr.gif  Source: http://hr. Luks.wikipedia.svg  License: Creative Commons Attribution-Sharealike 2.org/w/index.svg  License: Public Domain  Contributors: User:Cepheus Datoteka:Venn_B_minus_A.org/w/index.svg  Source: http://hr.png  Source: http://hr. EugeneZelenko.org/w/index.org/w/index.wikipedia.png  License: unknown  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:oduzimanje.svg  Source: http://hr.wikipedia.wikipedia.wikipedia.php?title=Datoteka:Injection.wikipedia.PNG  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Marcelo Reis Slika:Qfunction.org/w/index.php?title=Datoteka:P_math.png  Source: http://hr.wikipedia. Ævar Arnfjörð Bjarmason Datoteka:Venn_A_intersect_B.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Ivan Štambuk Datoteka:Venn_A_subset_B. Marcelo Reis. Gustavb Image:Coord system CA 0.gif  License: GNU Free Documentation License  Contributors: w:de:Benutzer:Karl BednarikGerman Wikipedia User Karl Bednarik Datoteka:Greatcircle Jetstream routes. Kontos.5  Contributors: Cronholm144.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti. Sl Datoteka:Codomain. Datoteka:Nullset.svg  Source: http://hr.5  Contributors: User:Baumst Datoteka:Elipse.svg  License: GNU Free Documentation License  Contributors: Darapti.png  Source: http://hr. Licenses and Contributors 72 Image Sources.svg  Source: http://hr.org/w/index. 2 anonymous edits Slika:P math.php?title=Datoteka:Greatcircle_Jetstream_routes.5  Contributors: Cdang.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: Sl. Jalanpalmer Slika:Common Logarithms. Porao.org/w/index. Superborsuk Datoteka:Kompleksna-ravan.wikipedia.svg  License: Public Domain  Contributors: Darapti.png  License: GNU Free Documentation License  Contributors: User:Paul August Datoteka:Venn A complement.

org/ licenses/ by-sa/ 3.0 Unported http:/ / creativecommons. 0/ .Licencija 73 Licencija Creative Commons Attribution-Share Alike 3.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful