SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za organsku tehnologiju

AMBALAŽA
dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić, izv. prof.

Recenzenti: dr. sc. Ivka Klarić, red. prof. dr. sc. Branka Andričić, izv. prof.

Split, 2010.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAŽE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAŽE...................................................................................................... 6 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže............................................................................................. 6 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže.................................................................................. 8 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zaštita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalaže ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalaže ........................................................................................ 12 3.5. Ekološka funkcija ambalaže......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Biološki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALAŽNI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalažni materijali......................................................................................... 24 5.3.1. Čelik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinčani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33

5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže ......................................................... 39 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže............................................................................. 51 6. AMBALAŽNI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bačve, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. Čaše ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaža) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaža............................................................................................................. 61 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća............................................................................ 73 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića ................................................................ 77 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala ...................... 87

koru 1 . isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoñača do korisnika ili potrošača. odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je složen i zahtijeva sudjelovanje stručnjaka različitih profila od tehnologa. elemente grafičkog oblikovanja) i meñusobno ih uskladiti kako bi ambalaža na optimalan način ispunila svoje funkcije. u kojima se roba drži tijekom prometa. omot ili slično. ali isto tako štiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja robe. Osim toga ona mora omogućiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrañeni a služe za zamatanje roba.1. psihologa tržišta. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalažu potrebno je dobro poznavati funkcije ambalaže. Da bi se roba zaštitila i na siguran način transportirala. teksturom. čepovi. njihovoj potrošačkoj kulturi i navikama i mora biti usklañena sa standardima i propisima. UVOD Ambalaža predstavlja sve proizvode. ekonomista. Ambalaža aktivno sudjeluje u prodaji robe. Ambalaža mora biti prilagoñena kupovnoj moći potrošača. klimatoloških. (NN/97 8. bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrañeni. propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. načinjene od različitih materijala. a upotrebljavaju se za držanje. Budući da nema pisanih podataka o početku uporabe ambalaže može se pretpostaviti da je čovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (šuplje plodove. Posebnim dijelovima ambalaže smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalaže (zatvarači.8. 1982. odnosno u odgovarajuću ambalažu. grafičkim rješenjem i identifikacijom komunicira s potrošačem. Školska knjiga. Zagreb. Ona svojim oblikom. čuvanje. Ambalaža štiti robu od mehaničkih. rukovanje. Stričević. stručnjaka za transport i drugih. prostorni oblik ambalaže. prostornog ureñenja i graditeljstva RH) Posude različitog oblika i veličine. Pri kreiranju ambalaže potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalaže (ambalažni materijal.). kemijskih i mikrobioloških utjecaja. poklopci) i dijelovi za unutrašnju zaštitu robe (jastuci.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Ambalaža je sredstvo koje prihvaća robu i štiti je do uporabe. Ministarstvo zaštite okoliša. Suvremena ambalaža. predlošci) (N. Rad na kreiranju ambalaže. skladištila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuću posudu. zovu se ambalaža. pregrade.

Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoñene potrebama kupaca.drveta) za prenošenje dobara namijenjenih razmjeni. 2 . To su bile košare od pruća. stoljeću zahvaljujući primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasične tehnike posluživanja u trgovinama robe široke potrošnje tehnikom samoposluživanja. potrebom da se razmjenjuje roba na većim udaljenostima počinje i izrada ambalaže od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. Industrijalizacija i urbanizacija utječu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim količinama jeftine ambalaže. stoljeću. Odbačena ambalaža predstavlja veliki ekološki problem. Napredak u proizvodnji i potrošnji ambalaže započinje industrijskom revolucijom u 19.) i povećana kupovna moć potrošača (potražnja za kvalitetnijom robom u boljoj. drvene kutije i bačve. promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija. nove higijenske i zdravstvene navike itd. Željezo i bijeli lim (čelični lim zaštićen slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bačvi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. Nasuprot tome. Suvremena dostignuća na polju ambalaže (novi ambalažni materijali i oblici i nove tehnike pakiranja). To je omjer troškova pakiranja i prodajne cijene robe i sve više razvijena svijest o potrebi zaštite čovjekove okoline od nepotrebnog zagañenja. Razvojem ljudskog društva. razvoj prometa. pletene vreće i životinjske mješine. Najveće promjene u proizvodnji ambalaže dogodile su se u 20. Kako je čovjek otkrivao mogućnosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalaže poput staklenih boca i posuda od bronce. keramičke amfore. atraktivnijoj i skupljoj ambalaži) razlozi su za sve većom proizvodnjom i potrošnjom ambalaže. Zato se danas u razvijenim zemljama rješavanju ovog problema posvećuje sve veća pažnja i pronalaze novi načini zbrinjavanja i oporabe odbačene ambalaže. postoje i faktori koji usporavaju potrošnju ambalaže. a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pružiti ambalaža.

zatvarača za boce itd. kositar. kvaliteta. tekstilna. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim oblicima. Tekstilna ambalaža koja se nekad izrañivala od prirodnih vlakana (npr. način uporabe i cijena. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka. ambalaža od polimernih materijala i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati. kanti. oblik. Metali koji se koriste za izradu ambalaže su željezo. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. fizička svojstva itd. bačvi. Karton i valovita ljepenka služe za izradu kutija i čaša. drvena. vrijednost. Od stakla se izrañuju boce. drvo i staklo. izgled. limenki do poklopaca za staklenke. ali se danas sve više zamjenjuje drugim materijalima. namjena. cisterni. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali omogućili su razvoj novih metoda 3 . PODJELA AMBALAŽE Ambalaža se može podijeliti u različite skupine s obzirom na odabrano zajedničko svojstvo. bačava. a to može biti ambalažni materijal. Podjela prema ambalažnom materijalu Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže.2. staklenke. 2. Prema materijalu od kojeg je izrañena ambalaža može biti papirna i kartonska. čaše i ampule.1. cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vreća i mreža. Metalna ambalaža izrañuje se u različitim oblicima od kontejnera. osnovna namjena u prometu roba. metalna. osobito metal. vreće od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. staklena. Od papira i tanjeg kartona izrañuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaža za zamatanje roba. trajnost. aluminij. transportnih paleta i kalema. Premda je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. košara od pruća. funkcija.

naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. mora sadržavati sve potrebne informacije o sastavu i količini robe. a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno.pakiranja. Takoñer svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. cijenom ili nisu prilagoñeni suvremenoj opremi za pakiranje.2. odnosno mora jamčiti kvalitetu i kvantitetu robe. omogućiti lako otvaranje i zatvaranje ambalaže. osobito od onih koja nastaju zbog mehaničkih opterećenja i atmosferskih utjecaja. Ova ambalaža prezentira robu kupcu. Prodajna ili primarna ambalaža služi za pakiranje robe široke potrošnje u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. 2. Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini. 4 . Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaža se dijeli na prodajnu (primarnu). skladištenja i manipulacije robom. npr. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe. Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prijevoz. uvjetima čuvanja. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoñenima potrebama kupca i time produljenje svježine prehrambenih proizvoda. Roba upakirana u prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta. pretovar i rukovanje odreñenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalaži. skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu. roku trajanja i načinu uporabe. Kombiniranjem i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se višeslojni materijali ili laminati. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasični materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini. Budući da se roba troši upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna.

) i neke vrste prodajne ambalaže spadaju u ovu kategoriju (npr. ponovo upotrebljava u istu svrhu.3. Podjela prema trajnosti Ambalaža se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu. nakon što se isprazni. Uz transportnu ambalaža koja je uglavnom povratna (bačve. odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalažne materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru.. Povratna ambalaža se prikuplja. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad. Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem. cisterne. Najveći dio prodajne ambalaže je nepovratan iz praktičnih i ekonomskih razloga. vraća proizvoñaču koji je nakon čišćenja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje. Budući da je trajnija mora biti izrañena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja.2.. Povratna ambalaža je ona ambalaža koja se. staklene boce). boce za komprimirane plinove. Nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. 5 . Stoga se danas različitim mjerama potiču proizvoñači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati. sanduci.

Osnovne funkcije koje ambalaža mora zadovoljiti.1.prodajna . Ambalaža s dobro realiziranom zaštitnom funkcijom mora zaštititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizičke.1.1.3.zaštitna . skladištenja i manipulacije. insekata i glodavaca. prodaje i tijekom uporabe. tijekom transporta. 3. Vertikalnim statičkom silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu. Mehaničke sile koje djeluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke. FUNKCIJE AMBALAŽE Budući da se roba nalazi u ambalaži tijekom cijelog transportnog puta od proizvoñača do potrošača zahtjevi koji se postavljaju na uspješno realiziranu ambalažu su višestruki. Funkcije ambalaže mogu se promatrati s različitih gledišta. kemijske ili mikrobiološke promjene robe. 6 . mikroorganizama.skladišno-transportna . Donji redovi opterećeni su težinom robe koja je na njih složena. su sljedeće: . Zaštita od mehaničkih naprezanja Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i ambalaže. djelovanju klimatskih elemenata. Horizontalnim statičkim silama roba je izložena pri hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim ureñajem tijekom utovara ili istovara. 3. Zaštitna funkcija ambalaže Ambalaža mora zaštititi robu od trenutka pakiranja. skladištenja. Na cijelom tom putu ambalaža i roba izloženi su mehaničkim naprezanjima.uporabna . Ovisno o vrsti robe i skladišnotransportnim uvjetima odreñene će funkcije biti naglašenije. Mehanička naprezanja rezultat su djelovanja mehaničkih sila kojima su roba i ambalaža izložene tijekom transporta. bez obzira na vrstu robe. Do naprezanja uslijed dinamičkih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe.ekološka funkcija.

) zadržat će odreñenu količinu vlage koja se naziva ravnotežna vlažnost. reljef.1. stakla. praškasti materijali kao što su cement. drvo. smjer i brzina vjetra. jezera. Zaštita od klimatskih utjecaja Klima kao meteorološki pojam je skup meteoroloških faktora i pojava koje u odreñenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. raspodjela kopna i mora. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalaže može pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. Temperatura zatvorenog prostora može biti više ili niža od vanjske a vlažnost je obično viša. rotacija. 3. ovlažit će se samo površinski. karton. kao i klimatske prilike karakteristične za to područje. Neki materijali. nadmorska visina. poput metala. morske struje. naoblaka i snježni pokrivač. Vlažnost zraka se najčešće izražava relativnom vlažnošću.1. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreñivanju klime su insolacija. Osim vanjske klime na robu utječe i klima zatvorenog prostora (skladišta ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreñenim zakašnjenjem. a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna širina.1. tlak i vlažnost zraka. Ako se izlože djelovanju zraka niske relativne vlažnosti potpuno će se osušiti.2. Materijali koji su higroskopni (papir. brašno itd. Na klimu zatvorenog prostora utječe i roba sa svojom temperaturom i vlažnošću. atmosfera. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaža su izložene djelovanju vlage iz zraka. minerala. udaljenost od mora. To se najčešće dogaña sa svježim namirnicama poput voća i povrća koje procesom disanja 7 . snizi ispod temperature rosišta dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalaži i/ili robi.2. padaline. tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka). Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda može prodrijeti u ambalažu u tekućem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalaže ili kroz stijenku higroskopnog materijala. Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta. odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalaže. To je broj koji pokazuje omjer količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. a koja ovisi o relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka. Ako se temperatura atmosferskog zraka. temperatura.3. žitarice. Na skladištenu robu utječu promjene lokalne klime. revolucija.

→ Fe2+ Utrošeni kisik brzo se nadoknañuje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji. U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se na katodi reducira. dok prašina i vlaga uglavnom uzrokuju fizička onečišćenja. Ova vrsta korozije u vlažnom zraku naziva se atmosferska korozija i sa stajališta ambalaže je najvažnija. 8 .2. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oštećenja robe i ambalaže su kisik. Korozija metalne ambalaže Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja površine metala. može doprijeti do željezne osnove. u vlažnom zraku oksidni sloj se ponaša drugačije budući da je higroskopan. Voda može nastajati i u nekim aerobnim mikrobiološkim procesima i nekim kemijskim procesima.2e. odnosno vodene pare. To znači da se brzina oksidacije metala u suhom zraku usporava. Kada se u njemu nakupi odreñena količina vode stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog članka u kojemu je metal anoda (A) a oksidni sloj katoda (K). Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalaže slični su procesima u galvanskom članku.2. npr. 3. zatim kod limova spojenih zakovicama kada su zakovice izrañene od drugog metala ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje različitog sastava od limova. Kada je relativna vlažnost zraka niska površina metala se oksidira i nastali tanki sloj oksida štiti metal od daljnjeg negativnog utjecaja kisika. vlaga. Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala različitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit. sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid. Ako je ambalaža izrañena od higroskopnog materijala u većoj mjeri izložena djelovanju vode.1. Meñutim. primjerice.→ 4 OHA: Fe . ugljikov(IV) oksid. može doći do njenog raspadanja i gubitka proizvoda. vodena para. dok se metal oksidira na anodi prema jednadžbama: K: O2 + 2 H2O + 4 e.oslobaña vodu. odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojačava se u prisustvu vlage. To se osobito dogaña u prekomorskom prometu. Sastojci zraka mogu djelovati samostalno. industrijski plinovi i kuhinjska sol. ali mogu i stupati u interakcije pojačavajući na različite načine štetno djelovanje. Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljičnu. Kod metalne ambalaže ovi su uvjeti ispunjeni kada je zaštitni sloj kositra na bijelom limu oštećen tako da elektrolit.

Zaštita od topline Uslijed razlike temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku ambalažnog materijala.1. odnosno dobri su izolatori. Ambalažni materijal ne može robu zaštititi od djelovanja topline duže vrijeme. Spektar elektromagnetskog zračenja Od ukupne energije elektromagnetskog zračenja koje padne na površinu ambalažne jedinice (E) jedan dio će se reflektirati (Er). Slika 3-1. su papir i karton. vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zračenja. osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv stiropor). konvekcije ili zračenjem. grafičkom obradom površine. Meñutim. Za zaštitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalažni materijali koji ne propuštaju zračenje. Propusnost materijala može se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalažni materijal pri preradi. S gledišta utjecaja na ambalažu od interesa su samo valne duljine koje obuhvaćaju područje ultraljubičastog (UV). Prijenos topline se može odvijati procesom kondukcije.3.1. takva ambalaža ne može robu zaštititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladištenje. U kolikoj će mjeri ambalaža zaštititi robu od utjecaja topline ovisi o toplinskoj vodljivosti ambalažnog materijala. Izloži li se zapakirana roba povišenoj temperaturi nakon odreñenog vremena doći će do izjednačavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku provodnost ambalažnog 9 . dio će biti propušten (Ep) a dio će se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji će dio zračenja ambalažni materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalažnog materijala i valnoj duljini zračenja. Zaštita od elektromagnetskog zračenja Spektar elektromagnetskog zračenja obuhvaća zrake različitih valnih duljina. bojenjem u masi. Metalna ambalaža dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda koje je potrebno sterilizirati. prevlačenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem različitih ambalažnih materijala (laminati).4.3. Energija elektromagnetskog zračenja obrnuto je proporcionalna valnoj duljini zračenja. Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost. 3.

poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomoćnih materijala s procesom proizvodnje. Mikroorganizmi mogu oštetiti robu i ambalažu na više načina: .kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe. Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnožavanje trebaju kisik pa se mogu razviti samo na površini ambalaže.kvarenje zbog razaranja supstance robe . Ambalaža kvadratnog oblika bolje iskorištava prostor transportne ambalaže.materijala.5. Ambalaža u tom slučaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izrañena od materijala koji mogu izdržati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo. Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobiološki stabilne. polimerni i višeslojni materijali). te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potrošnjom roba. pomoćnih materijala. Ukoliko ambalaža mora zaštititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izrañena od nepropusnog materijala i hermetički zatvorena budući da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju. Zaštita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda često se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije. Ambalaža s dobro riješenim skladišno-transportnim funkcijama omogućava racionalno korištenje skladišnog i transportnog prostora. poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladište se i transportiraju u odgovarajućoj ambalaži. 3.2. pomoćni materijali.oštećenje zbog same fizičke prisutnosti mikroorganizama . Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama su vlažna podloga i temperatura izmeñu 20 i 40 o C. 3. Zaštita od mikroorganizama Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i životinjski organizmi koji za svoj rast i razmnožavanje koriste gotovu organsku tvar na kojoj žive.1. 10 . Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti štetni za zdravlje ljudi. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalaže i njenoj usklañenosti s dimenzijama zapakirane robe. Neke sirovine. metal. Stoga se zaštita robe od topline mora realizirati kroz skladišno-transportnu funkciju ambalaže u skladu s propisanim uputama za čuvanje odreñene vrste robe. dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalažu. Skladišno-transportna funkcija ambalaže Skladištenje i transport sirovina.

Paleta je drvena podloga izrañena od dasaka odreñenih normiranih dimenzija. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Nova. izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu. Roba se u transportu vrlo često slaže na palete (slika 3-2). Budući da to predstavlja trošak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalažu oblikovati na način koji omogućava optimalno iskorištenje skladišnog. odnosno transportnog prostora.vozila ili skladišta. odnosno od kupca do proizvoñača robe. kartonske kutije spojenog oplošja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju. modul-sustav dimenzija ambalaže i slaganja na palete. složenog iz raznih vrsta komadne robe. kupovnoj moći potrošača itd. To znači da se pakira ona količina robe koja odgovara potrebama kupca. u odnosu na ambalažu u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje može ostati i više od 20 % neiskorištenog prostora. a da visina složene robe na paleti bude oko 1 m. Prodajna funkcija ambalaže Prodajne funkcije ambalaže usklañuju se sa suvremenim razvojem trgovine robom široke potrošnje. trajnosti. odnosno samoposlužnom tehnikom prodaje. Prodajna ambalaža racionalizira prodaju. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta. stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation. pridobiti kupčevo povjerenje i stvoriti povoljan 11 . načinu njezine uporabe. Ambalaža koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju povećava opseg prodaje.3. ambalaža konusnog oblika može se slagati jedna u drugu. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t. EPF) izradila tzv. prazna ambalaža i povratna ambalaža takoñer se skladišti i transportira od proizvoñača ambalaže do proizvoñača robe. Ona mora privući pažnju kupca. Na primjer. transportiraju i konačno oblikuju neposredno prije punjenja. Kolika će biti količina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalaže ovisi o vrsti robe. Slika 3-2. To je vrsta pomoćne opreme koja omogućava formiranje kompaktnog i čvrstog paketa. 3. Da bi se što bolje iskoristio skladišni i transportni prostor dimenzije ambalaže trebaju biti usklañene s dimenzijama palete.

smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda. kartona.5. deformacijom poklopca ili bez deformacije. kao povratna ambalaža. Ambalažni materijal i oblik ambalaže odreñuju način na koji će se ambalaža otvarati.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Ekološka funkcija ambalaže Ekološka funkcija ambalaže nametnula se u posljednjih dvadesetak godina kao posljedica brige za zaštitu okoliša. ambalaža bi trebala na neki drugi način korisno poslužiti npr. sastavu. proizvoñaču.opći dojam. tako da je kupac spreman platiti više za izgled. roku i načinu uporabe. Budući da je upravo prodajna ambalaža zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadržavati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavača. uporabom povratne ambalaže. pripremu robe za uporabu.8. Ministarstvo zaštite okoliša. ukras ili za čuvanje nekih drugih predmeta. Ambalaža od papira. porijeklu. 3. S obzirom na rastuće količine odbačene ambalaže Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske Unije donosi sve veći broj propisa vezanih za gospodarenje ambalažnim otpadom (NN 97 8. uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. Uporabna funkcija ambalaže Ambalaža s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omogućiti lako otvaranje.4. Nakon što je roba iz nje izvañena. 3. uporabom biorazgradljivih materijala i jestive ambalaže za prehrambene proizvode. Na ambalaži se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda. Ekološka funkcija ambalaže može se realizirati na različite načine: pakiranjem u ambalažu od recikliranog materijala. prostornog ureñenja i graditeljstva RH). 12 . datumu proizvodnje i načinu čuvanja. Prodajna ambalaža takoñer mora jamčiti kvalitetu i količinu zapakirane robe. polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem. Metalna i staklena ambalaža teže se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom slučaju prilažu ambalaži ili takav predmet kupac mora imati. prodajom većeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalaži. uzimanje potrebne količine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troši odjednom. odnosno mora jamčiti kupcu da nitko prije njega nije ambalažu otvarao ili oštetio i da se unutra nalazi upravo ona količina robe koja je na ambalaži istaknuta.

. 2.. 4. više prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu. Robe široke potrošnje služe za podmirenje potreba stanovništva (prehrambeni. Pri tome treba voditi računa o osjetljivosti materijala robe i o vrstama robe koja je opasne za okolinu. sirovine i pomoćni materijali) dobiju se nove robe višeg stupnja preradbe. Kod pakiranja ove vrste robe naglašena je zaštitna. ako hoće u koju vrstu ambalaže (prodajnu.) i koje će funkcije ambalaže biti naglašenije. Vrste robe Izmeñu različitih faktora o vrsti robe ovisi hoće li se roba uopće pakirati. 4. Sa stajališta ambalaže robe se dijele na investicijske robe i potrošne robe. transportnu i skladišnu funkciju.4.. U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i služe za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga. transportna i skladišna funkcija ambalaže. higijenski. Uglavnom su većih dimenzija i pakiraju se pojedinačno. 13 . VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE Da bi ambalaža na optimalan način mogla ispuniti sve svoje funkcije potrebno ju je uskladiti s vrstom robe koja će se pakirati. farmaceutski proizvodi itd. direktno u transportnu. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba Izbor ambalažnog materijala i kreiranje ambalaže u prvom redu ovisi o svojstvima materijala od kojeg je izrañena roba. Pored ostalih funkcija ambalaže ovdje je naglašena prodajna i uporabna funkcija. 1. Potrošne robe dijele se na robe proizvodne potrošnje i robe široke potrošnje.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalažu. Skuplje sirovine i pomoćni materijali koji se troše u manjim količinama pakiraju se u transportnu ambalažu. Ambalaža za ovu vrstu robe ima naglašenu zaštitnu. Preradbom robe proizvodne potrošnje (predmeti rada. skupnu. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoćni materijali ne pakiraju se budući da se koriste u velikim količinama. kozmetički. sa svojstvima materijala od kojeg je roba izrañena i s pojavnim oblicima robe i njihovim karakteristikama.

Izložene djelovanju relativno malih mehaničkih sila pretrpe deformaciju strukture (lom.). riboflavina.1.2. deformacija se može očitovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture. Robe osjetljive na mehanička naprezanja Djelovanjem mehaničkih sila može doći do trajne ili prolazne deformacije robe. 4. Robe izrañene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehanička naprezanja. kidanje.2. koji može biti elastičan. koža). 4.4. Budući da je prisutnost vlage.2.3. pogodna za razvoj mikroorganizama. robe s većim udjelom vode su biološki osjetljivije. Ovisno o svojstvima materijala robe.. Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture moguće se samo pod utjecajem velikih mehaničkih naprezanja. žilav ili krhak.2.. tekstil od prirodnih vlakana.kvarenje ulja i masti i masnih namirnica (autooksidacija masnih kiselina i nastajanje peroksida masnih kiselina) . Za elastične materijale karakteristične su prolazne deformacije oblika. osobito vidljivog i ultraljubičastog dijela elektromagnetskog spektra. . plastičnu deformaciju oblika pri čemu ne dolazi do značajnije deformacije strukture.razgradnja bjelančevina . može inicirati ili ubrzati različite nepoželjne promjene organskih materijala (osobito namirnica) kao što su: .razgradnja nekih vitamina (askorbinaske kiseline. Žilavi materijali pokazuju trajnu. Biološki osjetljive robe To su uglavnom robe organskog podrijetla osjetljive na djelovanje štetočina i mikroorganizama (prehrambeni proizvodi. 14 . odnosno vode. tiamina i dr. foto-materijali koji sadrže halogenide srebra).) Veliku osjetljivost na djelovanje svjetlosti pokazuju i neki farmaceutski proizvodi i kemikalije kao i neki anorganski materijali (npr. Robe osjetljive na svjetlost Svjetlost.

Smrznute robe su vrlo osjetljive na promjenu temperature. Robe osjetljive na promjenu temperature Robe mogu biti osjetljive na povišenu ili sniženu temperaturu. nepovratne promjene konzistencije i viskoznosti robe.kristalizacija zasićenih otopina .4. Hlañenje takoñer može dovesti do neželjenih promjena kao što je zamućenje ulja i različitih otopina ili oštećenje robe s velikih udjelom vode pri zamrzavanju. 4.2. smanjenje 15 . razaranje vitamina. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti Promjenom vlažnosti može doći do različitih promjena materijala robe a mogu se podijeliti na: a) fizikalne promjene . Promjenom temperature može doći do promjene agregatnog stanja. Jednom odmrznute namirnice ne smiju se ponovo zamrzavati i vrlo su osjetljive na djelovanje mikroorganizama.4. 4.5.2. Do oštećenja robe izazvanog promjenom temperature može doći ukoliko je roba izrañena od različitih materijala koji imaju različite koeficijente toplinske širljivosti.6. biokemijske promjene (klijanje žitarica) ili korozije metala. izdvajanje otopljenog CO2 iz gaziranih pića ili mineralne vode. Najznačajniji je utjecaj oksidacije na kvalitetu i nutritivna svojstva prehrambenih proizvoda. Robe osjetljive na djelovanje kisika Mnogim anorganskim i organskim materijalima znatno se mijenjaju svojstva djelovanjem kisika. Oksidacija masti i ulja.prekristalizacija b) kemijske promjene . hlapljenje otapala iz premaza). Zagrijavanjem složenih roba dolazi do izdvajanja nekih komponenata (npr.hidroliza . oksidacijom.smanjenje mase robe gubitkom vlage .površinsko sušenje smrznutih roba .2.nabiranje površine ili uvenuće svježeg voća i povrća . tj.stvaranje ili raspadanje hidrata Promjenom vlažnosti takoñer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih činilaca pa može doći do mikrobiološke promjene (razvoj mikroorganizama).

Robe bez mirisa.9. To su u prvom redu eksplozivi. Miris robi daju aromatični. Postupnim hlapljenjem aromatičnih tvari roba gubi miris. ali ipak višu od sobne te se ne mogu zapaliti bez dovoñenja topline. osobito željezo. zatim samozapaljive robe poput bijelog fosfora. Robe osjetljive na promjenu mirisa Robama osjetljivim na miris smatraju se robe koje imaju karakterističan okus i miris ili one kojima je osnovna karakteristika da su bez mirisa. Do promjene mirisa dolazi zbog oksidacije aromatičnih spojeva pri čemu produkti oksidacije često imaju neugodan miris.2. lužine i neke soli). Roba je osobito izložena djelovanju korozije tijekom boravka u vlažnim skladištima ili u prekomorskom prometu. Robe opasne za okolinu Kod odreñenih vrsta roba ambalaža ima ulogu da zaštiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja tih roba.biološke vrijednosti bjelančevina. brašno lako poprima miris benzina. Roba takoñer može poprimiti miris ambalaže: . higroskopne robe. esteri).miris klora i fenola iz sredstva za dezinfekciju . robe punjene eksplozivom i komprimirani plinovi. robe neugodnog mirisa i robe u procesu truljenja i organski peroksidi. najčešće su to praškaste. ulja i masti na zamašćenim krpama koje se mogu zapaliti bez dovoñenja topline. 16 . promjene boje. aldehidi. npr.2. 4. lako hlapljivi sastojci (terpeni.miris NH3 i H2S iz mikrobiološke razgradnje proteinskih ljepila . mirisa i okusa još se pojačavaju ako je uz kisik namirnica izložena djelovanju svjetlosti. terpenski alkoholi.7. Robe osjetljive na koroziju U ovu grupu uglavnom spadaju metali i metalna roba. 4.miris truleži ili plijesni koji nastaje mikrobiološkim raspadanjem papirne i drvene ambalaže u vlažnim skladištima. ugodan miris svježeg maslaca prelazi u vrlo neugodan miris užegle masti koji mu daje produkt oksidacije masnih kiselina akrolein.2. agresivne robe (kiseline. Lako zapaljive robe imaju nisku temperaturu zapaljenja. 4.od papirne ambalaža miris tiskarske boje . poprime miris drugih roba (npr. petroleja ili plijesni).8. U robe opasne za okolinu spadaju još i otrovne i radioaktivne robe.

ukapljeni plinovi i otopine plinova takoñer poprimaju oblik ambalaže u kojoj se nalaze. pastozne robe i robe stabilnog oblika. mogu se promatrati kao disperzni sustavi sastavljeni od čvrste dispergirane faze u obliku praha i kapljevite neprekidne faze kao disperznog sredstva. sipke robe. Ovisi o gustoći čvrste faze. Površina sipkih roba je to veća što su dimenzije čestica manje. Robe bez oblika Za ovu vrstu roba karakteristično je da imaju apsolutnu nestabilnost oblika i da lako difundiraju u okolinu. Ove robe imaju visoku koncentracija dispergirane faze u malo disperznog sredstva što znači da imaju veliku unutrašnju površinu. zauzimaju oblik ambalaže ali im površina nije vodoravna samo pod djelovanjem gravitacije. zrnaste i krupnozrnaste robe koje takoñer.3. Kapljevine. veličini i obliku čestica. U stanju mirovanja one imaju stabilan oblik. Sipke robe Sipkih robama smatraju se prašci. poput tekućina. granule. Za pastozne robe karakteristična su mehaničko-deformacijska svojstva. komprimirani i ukapljeni plinovi. pjene i sl. Pjene imaju uklopljenu i plinovitu dispergiranu fazu. Plinovi pod normalnim ili povišenim tlakom ispunjavaju sav raspoloživi ambalažni prostor i njihov se volumen kompresijom može smanjiti. gelovi. Za ovu vrstu roba karakteristično svojstvo je nasipna masa ili nasipna gustoća koja predstavlja omjer mase i volumena sipke robe. Imaju karakteristike disperzije u kojoj je roba dispergirana faza. Pojavni oblici robe Sa stajališta izbora ambalaže i tehnike pakiranja kao kriterij za razlikovanje vrsta roba umjesto agregatnog stanja prikladnije je uzeti pojavni oblik robe. masti. To su plinovi pri normalnom tlaku. 17 . krupica.4. a plin (zrak) disperzno sredstvo. dimenzijskoj raspodjeli čestica i adheziji meñu česticama. a površina im je vodoravna zbog gravitacijske sile. kapljevine i neki dvofazni sustavi (otopine plinova pod normalnim ili povišenim tlakom). kreme. otopine. Pojavni oblici roba razlikuju se prema stabilnosti prostornog oblika i to kao robe bez oblika. uz mali tlak deformacije su elastične a povećanjem tlaka iznad graničnog tlaka tečenja one pokazuju plastičnu deformaciju. Pod još većim tlakom pastozne robe počinju teći i ponašaju se poput kapljevina. emulzije ili suspenzije kapljevina ili čvrstih tvari u ukapljenom plinu i kapljevini. Pastozne robe Pastozne robe u koje spadaju paste.

18 . broja komada ili odgovarajućeg tlaka. Robe poput prehrambenih i farmaceutskih proizvoda zahtijevaju pranje. zatvaranje ambalaže Na koji će se način zatvoriti ambalaža nakon punjenja ovisi o vrsti ambalaže. Pastozne robe se zbog problema s njihovom konzistencijom odmjeravaju volumno. odmjeravanje robe i punjenje ambalaže Odmjeravanje robe ovisi o pojavnom obliku robe i može se vršiti na osnovi volumena. Poklopci ili zatvarači mogu biti od istog materijala kao i ambalaža (npr. 3. 2. bez obzira na složenost. pripremanje ambalaže za pakiranje Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja. 4. poklopci za limenke) ili od različitog materijala (poklopci za staklenke ili plastične boce).Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati čvrstim tijelima budući da imaju stalan oblik i pružaju relativno veliki otpor promjeni oblika. Ukapljeni plinovi odmjeravaju se prema masi. Slijed radnih operacija: 1. Ambalaža se može zatvarati i lijepljenjem posebnih dijelova ambalaže. Najjednostavnije je odmjeravanje robe stabilnog oblika na način da se izbroji potreban broj komada. Priprema povratne ambalaže takoñer uključuje pranje i čišćenje. Ove robe se ne troše u masenim ili volumnim jedinicama.4. osjetljivosti i pojavnim oblicima robe. čišćenje ili sterilizaciju ambalaže. Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja. već se pakuje. sastoji od istih radnih operacija. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja. Komprimirani plinovi se pune u ambalažu dok se ne postigne odgovarajući tlak u ambalaži. Kapljevine se uglavnom odmjeravaju volumno. odnosno troši odreñeni broj komada robe. Postoje vrlo različiti sustavi za zatvaranje ambalaže. Pakiranje robe Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija. dok se sipke robe mogu odmjeravati volumno (količina zapakirane robe ovisi o nasipnoj gustoći) i maseno. mase. Ako je roba osjetljiva na sastojke zraka ili lako difundira u okolinu potrebno ju je hermetički zatvoriti.

Označavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba. o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima biološke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaćivanja sastava – sastav ili sadržaj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajućim pravilnikom o kakvoći – rok valjanosti i druge potrošaču bitne podatke. 19 . što podrazumijeva: – oznake i simbole upozorenja za opasnost. Deklaracija na originalnom pakovanju najčešće sadrži: – naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima – naziv i sjedište proizvoñača koji je proizveo ili pakirao robu – nazivnu količinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda – podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda. Na ambalažu. jasni. deklariranje i označavanja ambalaže. Označavanje proizvoda jest nanošenje značajki proizvoda na ambalažu. Prema Zakonu o zaštiti potrošača svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti. što proizvod sadrži i na temelju čega se može odlučiti za kupnju. Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netočnim oznakama ili oznakama koje potrošače mogu dovesti u zabludu. hrani i zaštiti potrošača. To su osnovni podatci što ih proizvoñač mora istaknuti na ambalaži ili ih trgovac mora predočiti kupcu radi jasnog. vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o općem deklariranju i označavanju hrane i o navoñenju hranjivih vrijednosti hrane. skladištenju i čuvanju proizvoda – upozorenja o postupku u slučaju nezgode. potpunog i točnog informiranja o onom što kupuje. naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potrošaču treba staviti deklaraciju. Za većinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti čuvanja i način rukovanja robom u prometu.4. prijenosa i prijevoza. Ukoliko se radi o ambalaži prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i označavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji. – oznake i simbole o načinu rukovanja. završne radne operacije Završne radne operacije uglavnom obuhvaćaju kontrolu pakiranja (provjeravanje količine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalaže).

brzinu proizvodnje. izbor postupka grafičkog oblikovanja i kvalitete obrade. polimerni materijali). konstantnost dimenzija ambalaže. zbog statičkog elektriciteta privlače na sebe prašinu. Drvo Drvo spada u najstarije ambalažne materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton. Uglavnom se 20 . Mehanička postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih mehaničkih sila. 5. Materijal treba biti optički nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. metali. Istodobno unutrašnja strana ambalaže u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije.5. Trošak ambalažnog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni. Električna provodnost važna je za realizaciju prodajne funkcije ambalaže. Tehnološka svojstva ambalažnog materijala odreñuju izbor postupka proizvodnje ambalaže. AMBALAŽNI MATERIJALI Odabir ambalažnog materijala osnovni je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija funkcija ambalaže i njezina cijena. Toplinska provodnost ambalažnog materijala važna je za robe koje se toplinski obrañuju (sterilizacija i zagrijavanje prije vañenja robe). te troškove prostornog i grafičkog oblikovanja. izbor oblika ambalaže. što nepovoljno utječe na izgled robe na polici.1. Mehanička nepropustnost ambalažnog materijala važna je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalažni materijal. Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali). Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalažni materijal treba biti toplinski izolator. odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalažu. valovita ljepenka. a potrebna količina materijala ovisi o gustoći materijala. U tom slučaju prodajna funkcija realizira se grafičkom obradom ambalaže koja robu prezentira kupcu. potrebnoj debljini stijenke ambalaže i mehaničkim svojstvima materijala. Osobito je važno za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalažni materijal ne utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. Za uspješnu realizaciju zaštitne funkcije ambalaže materijal mora biti postojan i nepropustljiv. Ambalažni materijal mora biti biološki postojan budući da djelovanje mikroorganizama vrlo štetno djeluje na realizaciju zaštitne a takoñer i prodajne funkcije ambalaže.

brijest.meko drvo (35 . badem. u obliku letvi za poboljšavanje mehaničkih svojstava transportne ambalaže. Drvo se prema tvrdoći dijele na: . bukva. letve i letvice. panel-ploča i lake drvene ambalaže (konstrukcijski furniri) (slika 5-2). kanadska topola.100 Nmm-2) – hrast.vrlo tvrdo drvo (100 .3 – 4. klen. badem. bukovina i hrastovina u obliku piljene grañe i furnira. Transportna drvena ambalaža i kalemi Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže važna je njegova prostorna masa (masa jediničnog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost. vrba i jela . gredice. bor.50 Nmm-2) – omorika.150 Nmm-2) – svib. Furniri su tanki drveni listovi debljine 0. 21 . a piljenice se prema debljini dijele na listove.65 Nmm-2) – pitomi kesten. ariš i joha . Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju šper-ploča. vlaknaste grañe drva. Piljena graña se razlikuje prema obliku poprečnog presjeka na četvrtače (piljena graña s kvadratnom ili pravokutnom površinom presjeka) i piljenice (piljena graña čiji je omjer širine i debljine veći od 20). javor. čempres i bijeli dud . crnika. Za proizvodnju ambalaže upotrebljava se najviše jelovina.vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) – smreka. Mehanička svojstva drva u uzdužnom. radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene.srednje tvrdo drvo (50 . orah. jasen. tisa. lipa. u obliku gredica i greda za učvršćivanje teških i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1). smrekovina. rezanjem ili ljuštenjem. grab . tvrdoća i čvrstoća. daske i planke. Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutrašnje površine.0 mm koji se proizvode piljenjem.upotrebljava za izradu transportne ambalaže raznih oblika i veličina. crna topola. crni orah. Mehanička svojstva važna za ambalažu su elastičnost. Slika 5-1. Prema dimenzijama četvrtače mogu biti grede.tvrdo drvo (65 .

karton i ljepenka danas su jedan od najzastupljenijih ambalažnih materijala. Ima vrlo dobra mehanička svojstva. namjeni i postupcima dorade. higroskopnost. laminiraju ili impregniraju s drugim materijalima kao što su voskovi. mogućnosti oplemenjivanja i niskoj cijeni papir. Papir i karton su materijali u obliku listova koji nastaju preplitanjem i meñusobnim spajanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla.3 mm) karton = 150 . ekološka prihvatljivost.0 mm) ljepenka > 450 gm-2 (debljina > 2. prešaju i suše. karton i ljepenka Zahvaljujući dobrim svojstvima. sulfatni ili sulfitni postupak). za razliku od kemijske pulpe za čiju se pripremu uklanja kora a dobivena strugotina se obrañuje različitim kemijskim metodama (lužnati. polimerni materijali itd. 22 . Prednosti ambalaže od papira i kartona su niska cijena.0 mm) Suvremena industrija papira proizvodi veliki broj različitih vrsta papira i kartona koji se razlikuju prema sirovinama iz kojih se proizvode. Ne postoji oštra granica koja dijeli papir. dobra mehanička čvrstoća.3 do 2. jele i bora. Ukoliko se upotrebljavaju za ambalažu koja će biti u neposrednom dodiru s hranom obavezno se prevlače. Jedna od predloženih podjela prema gramaturi i debljini je sljedeća: papir < 150 gm-2 (debljina < 0. karton i ljepenku. Oko 50 % drvene pulpe dobiva se iz smreke. Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog. jednostavna grafička obrada. Proizvode se iz pulpe (suspenzije celuloznih vlakana u vodi). Papir.450 gm-2 (debljina od 0. Papir i karton meñusobno se razlikuju prema debljini.Slika 5-2. odnosno gramaturi (masa 1 m2 papira ili kartona). Mehanička pulpa (pulpa od drvenjače) dobiva se drobljenjem drva pri čemu se iskorištavaju sva vlakna iz stanične stjenke drva (celuloza i lignin). Nedostatci su poroznost.2. Laka drvena ambalaža 5. tekstilnih otpadaka i recikliranog starog papira. Ljepenka je višeslojni karton koji se ne može savijati a svi su slojevi iste kvalitete.

2. Kromo papir je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i naknadno satiniran (poseban postupak glačanja papira). slabo propušta masnoće.propustljivost na kisik. 2. Kromo-nadomjestak ima lice od bijeljene sulfitne celuloze. otporan na vodu i masnoće. Upotrebljava se za složive kutije (prodajna ambalaža). Vrlo je čvrst. Bezdrvni papiri i kartoni proizvode se iz sulfatne ili sulfitne celuloze uz eventualni dodatak tekstilnih otpadaka i ne sadrže drvenjače i poluceluloze. To je jeftini papir loše kakvoće. Budući da mu je jedna strana glatka na nju se nanosi grafička obrada. ima vlaknastu strukturu i manje je otporan prema vodi od pergament papira. Papiri i kartoni od drvenjače Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjače (82 – 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%). 23 . Pergament papir se dobiva kemijskom obradom bezdrvnog papira koji ne sadrži punila i ljepila. Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke. 5. Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze. drvenjače i jeftinih punila. dok su ostali slojevi od lošije i jeftinije sirovine. 3. Ima široku primjenu i često se laminira s drugim materijalima. Natron papir se proizvodi iz nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze dugih vlakana. Sulfitna celuloza upotrebljava se za proizvode kojima su boja i svojstva površine važniji od čvrstoće i žilavosti. Pogodan je za najkvalitetniji tisak. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže 1. Proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze uz dodatak manje količine bijele drvenjače. Otporan je na kidanje i probijanje pa se koristi za izradu višeslojnih transportnih vreća (natron vreće) i za ravni sloj valovite ljepenke.1. a druga strana mu je hrapava i koristi se za lijepljenje s drugim slojevima. Šrenc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. Sulfatna celuloza je sirovina za proizvodnju papira dobrih mehaničkih svojstava (velika čvrstoća na kidanje). Staklastog je izgleda. Pergamin papir proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze bez upotrebe punila. uglavnom služi za zamatanje roba. Zbog loših barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalaži lako gubi arome i hlapljive komponente. ugljikov dioksid i vodenu paru. proziran.

5. Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog. Peteroslojna ljepenka grañena je od tri ravna sloja i dva valovita. Ljepilo ne smije duboko prodirati u papir.2.Sivi karton pogodan je za izradu složivih kutija lošije kvalitete i za unutrašnji sloj stabilnih kutija (npr. može se oblikovati u tuljac. Ima vrlo dobra mehanička svojstva u odnosu na gramaturu i cijenu. Čvrstoća slijepljenog mjesta mora biti veća od čvrstoće papira. Valovita ljepenka Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva papira meñusobno slijepljenih od kojih su neki valoviti a neki ravni. Svojstva valovite ljepenke takoñer ovise o vrsti ljepila. Sedmeroslojna ljepenka (četiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanička svojstva poput drva. a kao pomoćni metali upotrebljavaju se kositar. Dvoslojna ljepenka sastoji se od dva sloja. boce).3. mali (B-val) i srednji (Cval). Valovi su oblika sinusoide a po veličini se razlikuju kao veliki val (A-val). Budući da ima bolja mehanička svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija većih dimenzija. krom i cink (za 24 . Metalni ambalažni materijali Vrlo je mali broj metala koji se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. a za valoviti sloj ljepenke krut i žilav papir koji se lako oblikuje bez oštećenja (papir od poluceluloze ili šrenc-papir). Lako se savija. 5. Za ravni sloj ljepenke upotrebljava se papir velike rastezne čvrstoće i zagrebne tvrdoće (npr. Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke. Osnovni su željezo i aluminij. Najčešće se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C.2. niti se razlijevati po papiru. kutije za cipele). natron papir). Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. Oblik i dimenzije vala odreñuju mehanička svojstva valovite ljepenke. koristi se za zamatanje roba osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. jednog ravnog i jednog valovitog.

2 % ugljika. kroma 18. Zaštita od korozije može se provesti različitim premaznim sredstvima i zaštitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr. Legirani čelici pored željeza i ugljika sadrže jedan ili više metala koji im odreñuju svojstva. žilavi od 0.2 % C i tvrdi čelik više od 1. Metalni ambalažni materijali su nepropusni za tekućine.1. Ima vrlo dobra mehanička svojstva (velika rastezna čvrstoća) koja se modificiraju promjenom sadržaja ugljika. Najveći mu je nedostatak loša otpornost na koroziju. Uobičajeni nazivi za nehrñajući čelik su inoks ili rostfrei. valjanjem.3. polutvrdi od 0. Lako se prerañuje kovanjem. Nedostaci su im što su više ili manje podložni koroziji.99 %) sadrže još samo ugljik.0 % i molibdena 1. Lako se otapa čak i u slabim kiselinama.7 % ugljika. savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem.1 do 0. osobito u prisustvu kisika i lužina. izvlačenjem. pa se za odreñene vrste roba metalna ambalaža mora zaštititi prevlakama ili premazima da bi se spriječile interakcije robe i ambalaže.5 %. fosfor i sumpor koji potječu iz sirovine za proizvodnju željeza. Neki od metala su i toksični.1 %. a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. legiranjem s drugim metalima i primjenom različitih postupaka proizvodnje i prerade. Prema kemijskom sastavu čelici se dijele na ugljične i legirane čelike. Strukturna graña ugljičnih čelika i mehanička svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki čelik sadrži manje od 0. Imaju veliku čvrstoću pa su pogodni za izradu ambalaže za komprimirane i ukapljene plinove i ambalažu velikih dimenzija. prešanjem. Čelik Čelik je najvažniji tehnički materijal današnjice. Takoñer ima vrlo dobra tehnološka svojstva. To je tehničko željezo modificirano s najviše 1.proizvodnju bijelog. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se samo nehrñajući čelici koji sadrže od 0. 25 . lemljenjem i zakovicama.4% C. kromom) čime se dobije nehrñajući čelik. Ugljični čelici osim željeza (98 .95 % C. kromiranog i pocinčanog lima). Kao prateći sastojci čelika pojavljuju se mangan. nikla 8. Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju. Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba. silicij. Standardni tip čelika za ambalažu prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i dušičnu kiselinu ima sljedeći sastav: ugljika 0.85 do 0. 5.2 %.65 % C.9 do 1. plinove i svjetlost.

kozmetičkih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. ukapljenih i komprimiranih plinova.2. Plemeniti konstrukcijski čelici. srebrnasto bijele boje. a otapaju ga jače kiseline i lužine. kvalitetni. Od tanjih limova izrañuju se manje posude. 26 . cisterne za transport kiselih proizvoda. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom.3. Slika 5-3.Povećanjem udjela kroma. Postojan je prema koroziji čak i na vlažnom zraku. Alatni čelici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalaže. kiselih voćnih sokova poput soka od limuna i voćnih poluproizvoda konzerviranih sa SO2). lijekova. Obični konstrukcijski čelici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalaže velikih dimenzija kao što su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju. Čelična ambalaža 5. zbog svoje visoke cijene. Za izradu jeftine željezne ambalaže manjih dimenzija (sitna. nepovratna ambalaža za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinčani limovi od konstrukcijskog čelika s vrlo malim sadržajem ugljika. tekućina. upotrebljavaju se samo za ambalažu zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalažu od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. Budući da je netoksičan pogodan je za pakiranje namirnica. mekan i može se izvaljati u obliku tanke folije. Kositar Kositar (Sn) je metal. nikla i kobalta u čeliku proizvode se legirani čelici otporni čak prema klorovodičnoj i sumpornoj kiselini. plemeniti) i alatne čelike. Osim podjele prema kemijskom sastavu čelici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obični. limena.

Danas ga zamjenjuju polimerni materijali i aluminij. Bijeli lim Bijelim limom naziva se tanki čelični lim od mekog običnog konstrukcijskog čelika s malim sadržajem ugljika koji je zaštićen s obje strane tankim slojem kositra.3. Pocinčani lim Cink (Zn) nije dobar za zaštitu željeza kao kositar. 5.5.3. Ukoliko se od bijelog lima proizvodi ambalaža za pakiranje namirnica obavezno se zaštićuje premazima da se spriječe interakcije namirnice i ambalažnog materijala. Slika 5-4.5. Mora biti postojan pri temperaturi sterilizacije i pri oblikovanju limenki ne smije pucati. Cink se lako otapa u slabim i razrijeñenim kiselinama i lužinama. mekan je i žilav ali nije elastičan. poklopaca. Takav premaz mora biti postojan prema sastojcima namirnice i ne smije joj mijenjati organoleptička svojstva. Ambalaža od bijelog lima 5. Neznatno omekšava zagrijavanjem. Osnovni mu je nedostatak toksičnost Zn soli.). metalnih traka i sl. kompaktnim slojem bazičnog karbonata koji sprječava daljnju koroziju.3. premda je Zn fiziološki element. Ima rastezljivost i čvrstoću čelika i otpornost na koroziju poput kositra. ali ambalaži daje neprivlačan izgled. Na vlažnom zraku brzo gubi sjaj jer se prevlači tankim.3. Upotrebljava se za proizvodnju bačvi i metalnih posuda za pakiranje nekorozivnih neutralnih proizvoda. Najviše se upotrebljava za proizvodnju limenki za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica i za proizvodnju pomoćnog materijala za pakiranje (zatvarača.4. na niskom temperaturama ne postaje krhak što ga čini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27 . Aluminij Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem.

Relativna molekulska masa polimera kreće se od nekoliko tisuća do više milijuna. Otporan je prema svim otopinama čiji je pH 4. a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce. Duljina polimernog lanca odreñena je brojem ponavljanih jedinica (mera) u lancu. Deblje aluminijske trake služe za izradu raznih posuda za pakiranje. npr. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajući na površini zaštitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3⋅H2O. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. margarina. Dobro svojstvo aluminija je što je fiziološki neškodljiv. Zaštita aluminija može se postići stvaranjem umjetnog zaštitnog sloja Al2O3 elektrolitičkim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanošenjem premaza. taloži u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma. što znači da se otapa u jačim kiselinama i jačim lužinama. poput kalcija i magnezija. Aluminij je amfoteran. Aluminijska ambalaža 5. aromatičnih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. ili su meñusobno povezane kemijskim vezama stvarajući pritom trodimenzijsku umreženu strukturu. ponavljanih jedinica) meñusobno povezanih kovalentnim vezama. cijevi za proizvodnju tuba. Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira.5 – 8. prešanjem. Makromolekule mogu imati linearnu. Od aluminijskih limova izrañuje se transportna ambalaža (bačve). ravnolančanu ili razgranatu strukturu. Takoñer se mogu proizvoditi profili različitih oblika. staklenke i čaše.5. Pogodan je za obradu plastičnim deformacijama (valjanjem. čokolade) i za proizvodnju višeslojnih (laminiranih) ambalažnih materijala. već se. izvlačenjem).4. Budući da ne propušta vodu. sira. masnoće. maslaca.zamrzavaju. Polimerni materijali Polimeri se sastoje od makromolekula grañenih od velikog broja malih. vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih. koji se ne otapa se u vodi. Slika 5-5. jednostavnih kemijskih jedinica (mera. 28 .

polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen. fibroin u svili. Hlañenjem zadržavaju novi oblik a ciklus zagrijavanje . S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere.Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kaučuk. prirodne smole. a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat.hlañenje može se ponavljati. Stoga mu se svojstva modificiraju različitim aditivima poput omekšavala. Djelomično su umreženi. za izradu ambalaže najviše se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoće (PE-LD). polietilen visoke 29 . Na taj način dobije se polimerni materijal. odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati. celuloza. produljenje svježine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi. Zbog svojih specifičnih svojstava i dinamičnog razvoja posljednjih desetljeća upravo su ovi materijali omogućili proizvodnju novih ambalažnih oblika i nove tehnike pakiranja. kemijska i mehanička svojstva. u otapalima bubre i otapaju se. keratin u vuni. često nije moguće izravno prerañivati ili nema zadovoljavajuća uporabna svojstva. Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgrañene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadrže dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica). maziva. Pri relativno visokoj temperaturi razgrañuju se bez prethodnog omekšavanja. toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora. Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreñuje njihova fizička. Premda postoji veliki broj polimernih materijala. S obzirom na stupanj sreñenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreñeno stanje poput kapljevine). Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na početnu duljinu. otopine. polisiren itd. koji može biti u obliku praha. Staklište im je puno niže od temperature primjene. disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin. netopljivi su i netaljivi. Duromeri imaju trodimenzijsku umreženu strukturu. Polimerizat. pri zagrijavanju omekšavaju i tada se mogu lako oblikovati. i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale.). poliprolien. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule. Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. kristalni (veliki broj makromolekula pravilno složenih) ili u većini slučajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna područja). punila itd. duromere i elastomere. npr. pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju. škrob.

kemijski su inertni i podložni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama. Može se spriječiti. sličan je po svojstvima plastomerima. lako se mehanički oblikuju uz mali utrošak rada. Upotrebljava se za pakiranje luksuzne robe široke potrošnje. Nelakirani celofan je proziran. energije i vremena. odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora. nepropusne za miris). polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). i ne 30 . Za sve polimerne materijale zajedničko je da imaju malu gustoću. a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu". pakiranje prehrambenih ili duhanskih proizvoda.gustoće (PE-HD). 5. savitljiv. Nema vlaknastu strukturu poput papira. To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizičkih i mehaničkih svojstava materijala. Zahvaljujući plastičnosti moguće je proizvesti proizvode vrlo različitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade. nanositi u tankom sloju na drugi materijal. ne propušta prašinu ni mikroorganizme. glatke i sjajne površine. postojan prema organskim otapalima. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i povišene temperature. te regeneracijom celuloze iz topljivih celuloznih derivata. celulozni propionat i seluolzni acetobutirat (npr. u obliku folija velike prozirnosti koje ne skupljaju prašinu). U kemijskim reakcijama ponaša se slično alkoholima: s kiselinama daje estere a s alkoholima etere. Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije.4. poli(vinil-klorid) (PVC). itd. teško su topljivi.1. Nije im potrebna naknadna površinska obrada niti površinska zaštita. tvari koje na različite načine usporavaju razgradnju polimernih materijala. Za polimerne materijale karakterističan je proces koji se naziva starenje. propušta vodenu paru. Imaju vrlo dobra tehnološka svojstva. polipropilen (PP). Celofan je ambalažni materijal koji se dobiva kemijskom modifikacijom celuloze u svrhu postizanja topljivosti. Materijali na bazi celuloze Celuloza je prirodni polikondenzat glukoze (sadrži dvije sekundarne i jednu primarnu hidroksilnu grupu po ponavljanoj jedinici). ali se ne ponaša poput njih pri zagrijavanju. Nedostatak mu je što je higroskopan. slabim anorganskim kiselinama i lužinama i dobro prima tisak. u obliku meke folije za kaširanje papira. Od celuloznih derivata za izradu ambalaže upotrebljavaju se samo celulozni acetat (npr.

ksilenu. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr.925-0. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2). tetralinu i ugljikovom tetrakloridu. temperatura. odnosno 85-87oC (PE-LD) što predstavlja najvišu temperaturu uporabe PE proizvoda. Shematski prikaz strukture i gustoće temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoće Polietilen srednje gustoće Polietilen niske gustoće Linearni polietilen niske gustoće Polietilen vrlo niske gustoće Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoća /gcm-3 0.910 S obzirom na različitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najviše polietilen niske gustoće (PE-LD).2. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak).941-0. Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i može biti termozavarljiv. Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak.960 0.926-0. Pod utjecajem UV zračenja podložan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se može potpuno spriječiti dodatkom 1% 31 .940 < 0. Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima. Polietilen Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera današnjice.925 0.4. Postojan je na veliki broj kemikalija.može se spajati zavarivanjem. halogenih elemenata i malog broja ketona. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem. ~ CH2− CH2− CH2− CH2− CH2− CH2~ Slika 5-6.940 0. 5. katalizator). PE omekšava pri temperaturi 127oC (PE-HD).910-0. pa se lakirani celofan može spajati postupkom zavarivanja. linearni polietilen niske gustoće (PELLD) i polietilen visoke gustoće (PE-HD). osim oksidirajućih kiselina. Strukturna formula polietilena (crvena boja označava mer. Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode. a iznad 60oC otapa se u toluenu.1. osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5.

3. vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9). vrećica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b). ali najviše ekstrudiranjem. uključujući i masnoće. već pri 0oC postaje krhak. One ne sadrže omekšavala i fiziološki su inertne. ima veću čvrstoću i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (čvrstoća PP pri 100oC jednaka je čvrstoći PE pri 40oC).antioksidansa. puhanjem. PP je netoksičan. Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slična svojstvima PE-a. PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalaže za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vañenja istisnuti iz ambalaže (Slika 5-7a).4. Nedostatak im je što loše primaju tisak. Ima vrlo nisku gustoću (0. ne dodaju mu se omekšavala. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) 5. PP folije su bezbojne. Najveća količina PE-LD koristi se za proizvodnju folija različite namjene: za izradu vreća. rastezljive i prozirne. razlikuje se po tome što nema voštani opip kao PE. niskotlačnom polimerizacijom propilena. glatke i sjajne površine. gotovo netopljiv. s gledišta ambalaže. Budući da su otporne na povišenu temperaturu mogu se upotrijebiti za 32 . PE-HD folije su mliječno bijele.91 gcm-3) i relativno visoko talište (160-170oC). savitljive. Polietilenske folije su vrlo meke. a) b) Slika 5-7. kemijski postojan prema sastojcima namirnica. ni stabilizatori. prozirne kao staklo. ~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3 Slika 5-8. injekcijskim prešanjem.9-0. Polipropilen Polipropilen (PP) se proizvodi katalitičkom. Zadržavaju savitljivost i pri -50 oC što ih čini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju. čvrste i krute. čak i pri povišenoj temperaturi. Osjetljiv je na niske temperature. postojane do 110oC. PE se lako prerañuje svim osnovnim postupcima prerade plastomera.

otopini ili u masi.4. Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin.4. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne propušta plinove i pare organskih tvari. svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom različitih aditiva (omekšavala. maslac). Uporabom odgovarajućih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj.) Danas je u uporabi više od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida. emulziji. Poli(vinil-klorid) Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl). oko 80 oC). a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. Istezanjem zagrijanih folija poboljšavaju se mehanička svojstva. PP folije najvećim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vreća. postojan na utjecaj atmosferilija. a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprječava. slabo gori. Vrećica od PP folije Slika 5-10. teško preradljiv. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal. vlage. proziran. Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se može provoditi u suspenziji. ~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl Slika 5-11. Transportne vreće od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vreće od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute. maziva. Slika 5-9. UV zračenje propušta manje od stakla. Jutena vreća i vreća od polipropilena 5. Kruti PVC služi za proizvodnju ambalaže stabilnog oblika (slika 5-12). 33 . pigmenata. kemikalija. loše toplinske postojanosti (razgradnja mu počinje već pri temperaturi staklišta. Kruti PVC je tvrd.pakiranje robe u vrućem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati. Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. konoplje ili lana (Slika 5-10). stablizatora. itd.

Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teško se prerañuje pa se uobičajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom. Za izradu fleksibilne ambalaže i laminata proizvode se folije debljine 0. vrećica ili tuba (slika 5-12).0. H ~ C H Cl C Cl H C H Cl H C C Cl C~ Cl Cl H Slika 5-13. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 . a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu. vrlo savitljive i podatne. 34 . a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem. Poli(viniliden-klorid) Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2).5 mm.50 % omekšavala.4. dobro se grafički obrañuju. nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava. Takav se materijal lako prerañuje. manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija. vinil-acetatom i akrilonitrilom. Netopljiv je u svim hladnim otapalima.Slika 5-12. 5. To je kristalast polimer s talištem pri 220 oC i staklištem pri 23 oC.08 . Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja. ima lošija mehanička svojstva. PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala. sjajne.5. PVC s 50 % omekšavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalaže u obliku vreća. Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre. na njih se mogu lijepiti etikete.

U velikoj se mjeri koristi za izradu posuda i kutija za zamrznute i ohlañene prehrambene proizvode. Za ambalažu najvažniji su standardni polistiren. Ovaj se materijal najčešće upotrebljava za izradu čaša. je dvofazni sustav polistirena i fino dispergiranih čestica elastomera (polibutadiena). eterima i kloriranim ugljikovodicima. za pakiranje voća. Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na tržište dolaze različiti materijali koji se meñusobno razlikuju po sastavu i svojstvima. glatke i sjajne površine i dobro prima tisak (slika 5-15a). kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren. benzinu. Standardni PS je proziran poput stakla.5. aldehidima i ketonima. niska temperatura mekšanja. ~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5 C6H5 H C6H5 H Slika 5-14. PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva. za jaja i dr. PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava. šalica. injekcijskim prešanjem ili puhanjem (slika 515b). kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija. svježe ribe i duboko smrznutih kašastih namirnica.4. Od pjenastog PS izrañuje se vrlo lagana ambalaža stabilnog oblika s relativno dobrim mehaničkim i izvrsnim izolacijskim svojstvima. Polistiren visoke udarne žilavosti (PS-HI). Pjenasti (celularni. kemijski neutralnim plinom ili lako hlapljivim kapljevinama koji zagrijavanjem iznad staklišta PS-a ekspandiraju i isparavaju dajući materijal željene gustoće i oblika. Nedostatci su mu krhkost. relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima. a elastomerna faza poboljšava elastičnost i žilavost. Dobiva se impregniranjem PS-a pogodnim. podložaka za svježe meso i ribu.07 gcm-3. ekspandirani) PS je porozan plastomerni materijal. Gustoća mu je 1. povrća. tvrd.05 – 1. sira.(HI. Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoće koji se upotrebljava za zvučnu i toplinsku izolaciju. omekšava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC.6. Idealan je za proizvodnju ambalaže tehnikom injekcijskog prešanja (nije potrebna nikakva dorada). Polistiren Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). Podložan je procesima fotokemijske razgradnje. high impact). Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže postupkom dubokog izvlačenja. engl. eteru. postupcima dubokog izvlačenja. 35 . ćelijaste strukture i niske gustoće.

ambalaža od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalažu za pakiranje kozmetičkih. izvanrednoj prozirnosti. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. od 2005. 5. To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase. pri preradi nastaju relativno velike količine tehnološkog otpada. sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon čestih ponavljanja naprezanja. Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najviše primjenjivan poliester. odličnih mehaničkih svojstava. Meñutim. Zahvaljujući maloj masi. osobito gaziranih pića i vode (slika 5-17). osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. O C O C O O CH2 CH2 Slika 5-16. kemijske i toplinske postojanosti. S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati. za izradu filmova.7. folija i kao konstrukcijski materijal. godine u Hrvatskoj je PET 36 . Ambalaža od standardnog PS (a). Poli(etilen-tereftalat) Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadrže esterske skupine . laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c). Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola.4. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS.naziva se poliesterima.Zbog velikog modula elastičnosti pjenasti PS dobro amortizira dinamička naprezanja robe. Slika 5-15. Strukturna formula PET-a Upotrebljava se za izradu vlakana visoke čvrstoće.CO·O. relativno visokog tališta (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti. Prikladan je za izradu zaštitne i dekorativne ambalaže. otpornosti na povišenu temperaturu i drugim dobrim svojstvima.

ali im visoka cijena ograničava primjenu u proizvodnji ambalaže. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se u obliku folija koje se proizvode ekstruzijom ili lijevanjem. mogu se spajati lijepljenjem i dobro primaju tisak. insekticidi. bojila i sl.8. Primjenjuju se samo za specifična pakiranja. fungicidi. sredstva za bijeljenje).4. PET ambalaža za ulje. za izradu vrećica u kojima se hrana kuha. Imaju izvanredna svojstva.4. Vodotopljivi polimeri U grupu polimera koji se otapaju u vodi spadaju poli(vinil-alkohol) (PVAL) i poli(etilen-oksid) (PEO). To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja površine. vrlo žilavi i dimenzijski stabilni. Pored robe koja je opasna za okolinu u vodotopljivu ambalažu pakiraju se i druge robe koje se upotrebljavaju kao vodene otopine. npr. dovoljno čvrste. Polikarbonati Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola. Slika 5-17. emulzije ili suspenzije kao što su sredstva za pranje i čišćenje.ambalaža u sustavu poticanja povrata iskorištene ambalaže te se velika pažnja poklanja oporabi PET otpada. pa se tako ambalaža otapa zajedno sa sadržajem. vodu i gazirana pića 5. Te su folije savitljive. 5. Pri pripremi otopine vrećica sa sadržajem stavi se u vodu. 37 .9. ne mijenjaju svojstva u širokom temperaturnom području (od -150 do 200 oC). Od njih se izrañuju vrećice za pakiranje robe opasne po okolinu koje ne smiju doći u dodir s ljudskom kožom a upotrebljavaju se u obliku otopina (npr.

Pjenasti PUR može se proizvesti s različitim stupnjem krutosti. Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana. algi) i ima za posljedicu mineralizaciju do CO2 i H2O u aerobnim. a njihovom razgradnjom zatvara se kružni ciklus CO2. U tu svrhu se upotrebljavaju biološki razgradljivi polimeri čija je razgradnja rezultat djelovanja mikroorganizama (bakterija.11.4. Jedan od najpoznatijih biorazgradljivih polimera je polilaktid 38 . Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima. biokompatibilni su. male propustljivosti za kisik. Biorazgradljivi polimeri Odbačena polimerna ambalaža predstavlja veliki problem budući da je u uvjetima okoliša vrijeme njene razgradnje izuzetno dugo. Stoga se danas ulažu veliki napori u iznalaženje polimernih ambalažnih materijala koji bi se.4. zbog dobrih mehaničkih svojstava.10. Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo različitih svojstava i namjene. Poliamidi Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama. Proizvode se iz sirovina porijeklom iz obnovljivih izvora. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanička naprezanja. nakon uporabe. gljivica. Mogućnost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale. u temeljnim lancima makromolekule sadrže karakterističnu uretansku skupinu –NH-CO·O-.11. osobito veliku žilavost i otpornost na trenje. ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalaže ograničena samo za rješavanje specifičnih problema pakiranja. 5. od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. u kontroliranim uvjetima mogli razgraditi kroz nekoliko tjedana a produkti razgradnje ne bi bili štetni za okoliš. odnosno do CO2 i CH4 u anaerobnim uvjetima.5. dobrog primanja tiska i velike čvrstoće šava dobivenog postupkom zavarivanja.4. Mehanička svojstva materijala za jastučenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira. Poliuretani Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola. Imaju izvanredna mehanička svojstva. 5. Al folijom ili papirom.

postupci za proizvodnju poluproizvoda (praoblikovanje) sirovina: granulat ili prah proizvod: poluproizvod u obliku cijevi. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže S obzirom na oblik sirovine i oblik i namjenu proizvoda postupci za proizvodnju polimerne ambalaže mogu se svrstati u tri grupe: 1. Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalažni materijali. lijevanje 2. U aerobnim uvjetima potpuno se razgrañuje preko mliječne kiseline u vodu i ugljični dioksid. Upotrebljava se za izradu boca. Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 . Slika 5 . kalandriranje. crijeva. postupci za proizvodnju ambalaže od poluproizvoda (preoblikovanje) sirovina: poluproizvod proizvod: gotova ambalaža postupci: toplo i hladno oblikovanje 39 .19. PLA boca vizualno se ne razlikuje od PET boce Sirovina za njegovu sintezu je mliječna kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz škroba ili iz drugih izvora.(PLA).4 tjedna (slika 5-19). Polilaktid (PLA) je termoplastični linearni poliester po svojstvima sličan polistirenu. ploča i pjenastih blokova postupci: ekstrudiranje. ambalažnih filmova (slika 5-18).12.18. folija.4. vrećica. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima 5. Slika 5.

Na odreñenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeñu dva valjka koji ga zatvaraju i sprječavaju prolaz zraka. Od dobivenog crijevnog filma prave se vrećice različitih dimenzija. Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka. crijeva. Na taj se način u crijevu. Proizvod se hladi. stvara zračni jastuk koji ga širi. reže ili namotava u svitak. Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu. nije potrebna dorada postupci: injekcijsko prešanje. a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). izmeñu glave ekstrudera i valjaka. lijevanje EKSTRUDIRANJE Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonačni poluproizvodi (cijevi. injekcijsko i ekstruzijsko puhanje. LIJEVAK POGONSKI MOTOR NAMJESTIVI PRIGON CILINDAR GRIJALICA HLADILA GLAVA EKSTRUDERA PUŽNI VIJAK POGONSKI MOTOR SPOJKA Slika 5-20. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a 40 . postupci za neposrednu proizvodnju ambalaže sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaža. folije. razni profili. Ekstruder Slika 5-21. najčešće od polietilena.3. ploče). Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520).

disperzije. F. Čvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva. otopine polimera. Kalandar Slika 5-24. L. polireakcijama i/ili umrežavanjem. 41 . Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma KALANDRIRANJE To je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine propuštanjem izmeñu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri čemu valjci pritišću polimerni materijal (slika 5-23). EKSTRUDER DOBAVA TALJEVINE VALJCI ZA OBLIKOVANJE KALANDRATA VALJCI ZA ZAVRŠNO OBLIKOVANJE KALANDRATA HLADILO KALANDRATA IZVLAČENJE KALANDRATA Slika 5-23. Shema četverovaljčanog kalandra LIJEVANJE Lijevanje je ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreñene temperature). Osnovni element linije za kalandriranje čini kalandar. folije (0. Lijevati se mogu kapljeviti monomeri. Z i S) (slika 5-24). stroj koji može imati 2-5 valjaka i različite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I. paste ili niskoviskozne kapljevine.Slika 5-22. Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0.2 mm).2-2 mm) i ploče (>2 mm). Tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne vanjske sile.

Otpresci mogu biti različitih veličina i stupnjeva složenosti. Nakon polireakcije i/ili umrežavanja. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera. pužni vijak se pomiče naprijed i ubrizgava taljevinu kroz mlaznicu i uljevni sustav u kalup. Kad se skupi dovoljno rastaljenog materijala. gdje ga zahvaća pužni vijak. postižu se bolja svojstva otpreska i skraćuje proizvodni ciklus. umrežavanjem ili hlañenjem postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine Posrednim prešanjem uklanjaju se nedostatci neposrednog prešanja. Materijal se tali i skuplja pri vrhu pužnog vijka. pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu. Za to vrijeme pužni se vijak vraća u početni položaj i priprema novu količinu materijala. posredno i injekcijsko prešanje.KAPLJEVITI MONOMER ZRAČNI ODUŠAK JEZGRA GNIJEZDO ODLIJEVAK (PROIZVOD) Slika 5-25. 42 . Otpresak (proizvod) koji očvrsne u kalupu polireakcijom. Materijal ulazi kroz lijevak u zagrijani cilindar za taljenje. temperiranu kalupnu šupljinu. Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak prerade polimera. Pri izravnom prešanju polimer u obliku praha. geliranja i/ili hlañenja otpresak postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine (slika 5-27). PREŠANJE Prešanje je zajednički naziv za skupinu cikličkih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno. Kalup se zatvara čime je omogućeno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne šupljine. To je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerna potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu (slika 5-26).

poput čašica za jogurt (slika 5-30). Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omogućava velike brzine proizvodnje ambalaže. Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti. PP. Ovim se postupkom najviše proizvodi ambalaža prehrambenih proizvoda (slika 5-29). Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska UBRIZGAVANJE RASTALJENOG POLIMER U KALUPNU ŠUPLJINU OTVARANJE KALUPA I VAðENJE OTPRESKA Slika 5-27 Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa. Ovim postupcima može se izrañivati ambalaža malih dimenzija (npr. PVC itd. 43 .Slika 5-26. OBLIKOVANJE Oblikovanje je ciklički postupak obrade polimera preoblikovanjem. Polimerni materijal može se oblikovati u toplom ili hladnom stanju. kalandriranjem.). PE. čašice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici. Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postiže zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati. folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem. tijekom kojega se bez odvajanja čestica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploče. Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. prešanjem ili lijevanjem. velike posude).

Puhanje služi za proizvodnju 44 . dubokim vučenjem. izvlačenjem ili istiskivanjem. Hladno se može preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA Puhanje je ciklički postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlačenog zraka u šuplje tijelo koje zatim hlañenjem zadržava svoj oblik.PREOBLIKOVANJE REZANJE PROIZVOD PRIPREMAK GRIJANJE NAMATANJE OTPADA Slika 5-28. a da bi se ostvarila plastična deformacija potrebna su dovoljno velika mehanička naprezanja. PC i PVC. PP. Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlačivi): PE. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom tečenju materijala. Toplo oblikovana ambalaža ŽIG KLIN PRIPREMAK PROIZVOD VAKUUM Slika 5-30. Linija za toplo oblikovanje Slika 5-29.

Ekstruzijsko puhanje Slika 5-32. Kroz puhalo se zatim upuhuje stlačeni zrak koji cijev širi i potiskuje do stijenki kalupa. Utiskivanjem puhala oblikuje se grlo budućeg proizvoda. LIJEVAK PUŽNI VIJAK GRIJAČI VRUĆI NOŽ STLAČENI ZRAK Slika 5-31. spremnici). PP. a na drugom se kraju cijev odreže i u njega ulazi puhalo. Ovim postupkom prerañuju se PET. U prvoj se fazi poluproizvod izrañuje injekcijskim prešanjem. nakon čega otpresak ostaje na jezgri i prenosi se u kalup za puhanje. Ekstruzijsko puhanje je postupak puhanja koji se najčešće primjenjuje za izradu ambalaže od plastomera (PE. kruti i omekšani PVC) (slika 5-31). Poluproizvod prve faze ekstruzijskog puhanja dobiva se iz ekstrudera u obliku fleksibilne cijevi. 45 . pa nema ni srha niti otpadnog materijala (slika 5-34). PS. S obzirom na način dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. pri čemu se jedan kraj cijevi kalupom prignječi i zavari. Dio cijevi zatvara se kalupom.šupljih tijela (plastenke. PVC itd. Za razliku od ekstruzijskog puhanja. proizvodi injekcijskog puhanja kvalitetnije su površine i nemaju zavarenih rubova. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Injekcijskim puhanjem proizvodi se šuplja ambalaža. Kroz jezgru puhala zatim se upuhuje stlačeni zrak i proizvod se konačno oblikuje (slika 5-33).

a za prozirne laminate PE ili PP folija. Za pakiranje kemijski 46 . Višeslojni ambalažni materijali (laminati) Višeslojni ambalažni materijali ili laminati sastavljeni su od više meñusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija.JEZGRA UGRIZGAVALICA KALUP ZA PUHANJE OTPRESAK STLAČENI ZRAK A B C C Slika 5-33. Ukoliko je ambalaža namijenjena pakiranju prehrambenih proizvoda tada unutarnji sloj mora biti od netoksičnog materijala. Injekcijsko puhanje Slika 5-34. Redoslijed slojeva u laminatu odreñuje se prema svojstvima robe i zahtjevima tržišta. odnosno najmanju propustljivost za plinove i vodenu paru. Za unutarnji sloj uzima se folija koja ima dobra barijerna svojstva. Za slojeve laminata uzimaju se manje ili više fleksibilni materijali. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem 5. Najprije se bira ona folija koja laminatu daje osnovna mehanička svojstva i koja mu odreñuje cijenu. tanji kartoni. bez mirisa i okusa. aluminijske folije i folije raznih polimernih materijala. visoki sjaj). 5. Pravilnim izborom pojedinih slojeva dobije se laminat čija svojstva najbolje odgovaraju odreñenoj robi i zahtjevima tržišta uz minimalnu cijenu. kao što su razne vrste papira. Za neprozirne laminate to su papir ili tanji karton. Za vanjski sloj bira se folija koja ima dobra grafička svojstva i ona svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalaže (glatka površina. da ne bi došlo do migracije štetnih komponenta iz ambalaže u namirnicu. odnosno do promjene organoleptičkih svojstava namirnice. Folije se odabiru tako da pozitivna svojstva jedne folije umanjuju negativna svojstva druge uzimajući pritom u obzir cijenu pojedine folije i troškove spajanja.

agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogućnost oblikovanja i zatvaranja ambalaže zavarivanjem često je prioritetan zahtjev kod višeslojne ambalaže. To se može ostvariti na način da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omogućavaju zavarivanje.

Slika 5-35. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata

5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
Izbor postupka spajanja folija i njihovog povezivanja u kompaktnu cjelinu ovisi o vrsti folija a takoñer i o željenoj kvaliteti i cijeni laminata.

Kaširanje je postupak spajanja dviju ili više folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kaširanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV

suho kaširanje suho kaširanje bez otapala mokro kaširanje kaširanje voskovima ekstruzijsko kaširanje

ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekuće ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer

Na slici 5-36 prikazana je shema postupka suhog kaširanja.
TUNEL ZA SUŠENJE LJEPILA FOLIJA B UREðAJ ZA ODMOTAVANJE “KAŠIR” VALJCI

VALJAK ZA NANOŠENJE LJEPILA FOLIJA A UREðAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREðAJ ZA NAMOTAVANJE

Slika 5-36. Shema postupka suhog kaširanja 47

Ekstruzijsko oslojavanje je postupak proizvodnje laminata pri kojem se folija od plastomera
proizvodi ekstrudiranjem i odmah nakon izlaska iz mlaznice još vruća nanosi na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlañenjem spoji. Plastomerna folija može se ekstrudirati izmeñu druge dvije folije pri čemu se dobije troslojni laminat u jednoj radnoj operaciji (npr. s obje strane folije nalazi se papir ili s jedne papir, a s druge aluminijska folija). Troslojni laminat može se dobiti na način da se različite plastomerne folije nanose s obje strane jedne folije (substrata) (slika 5-37).
SUBSTRAT EKSTRUDER 1 POLIMER 1 EKSTRUDER 2 POLIMER 2

TROSLOJNI LAMINAT

Slika 5-37. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje

Koekstrudiranje je postupak izrade višeslojnog materijala pri kojem je više ekstrudera
povezano na jednu mlaznicu iz koje izlazi laminat kao ravna folija ili folija u obliku crijeva (slika 5-38).

Slika 5-38. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ)

Silikonizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja silicijeva dioksida (SiOx)
na foliju iz polimernog materijala u svrhu dobivanja materijala visokih barijernih svojstava. Takvi materijali zadržavaju svojstva polimera a poprimaju i svojstva stakla zbog sloja silicijeva dioksida. U novije vrijeme razvijaju se postupci silikonizacije PET boca raspršivanjem silicijeva dioksida s unutarnje strane boce. Na taj način boca zadržava svojstva polukrute ambalaže, a sadržaj je u kontaktu sa staklom.

48

Metalizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na površinu polimerne folije u svrhu poboljšavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zračenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj višeslojnog materijala s aluminijskom folijom.

5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoće,

prozirnosti, kemijske otpornosti i biološke neaktivnosti ima vrlo široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehničko staklo je grañeno od najmanje tri oksida iz tri različite grupe pri čemu svaka grupa ima odreñenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedeći: SiO2……………………….. 70 – 76% Na2O + K2O………….......... 13 – 18 % CaO + MgO……………...... 6 – 14 %

Za proizvodnju ambalaže najvažnija su :

natrijevo staklo: sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid približnog sastava
Na2O·CaO·6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje različitih vrsta namirnica.

olovno staklo: sadrži kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u različitim omjerima. Kao
ambalaža upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetičkih proizvoda

aluminijsko staklo: Sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid i 10 %
aluminijeva oksida. Služi za izradu boca za pakiranje vina, piva, mineralne vode i sokova.

Za proizvodnju i uporabu staklene ambalaže posebno su važna mehanička svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o režimu hlañenja staklene taljevine. Pri naglom hlañenju još mekog stakla površina stakla najprije očvrsne dok su donji slojevi još mekani i nastoje se stegnuti u čemu ih sprječava gornji, neelastični sloj. Na taj način u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene

49

Kao i bilo koji drugi materijal.postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane . titana. Obojeno staklo slabije propušta svjetlost svih valnih duljina. jače ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina. oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka. odnosno loše prima tisak. najčešće PE-a. PS-a ili PVC-a.čvrsto je. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija. 50 . Naglim hlañenjem staklo ostaje vrlo tvrdo. Plastična folija služi i kao medij za grafičke elemente. Tako dorañene boce. Te soli se na vrućem staklu razgrañuju.ne propušta plinove i paru. Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalaže obuhvaćaju smanjenje mase. pored toga što su mehanički čvršće. Prednosti stakla pred drugim ambalažnim materijalima su sljedeće: . Optička svojstva ovise o boji stakla. Električna i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. Dobri rezultati postižu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera. To su lomljivost. Staklo ima loša grafička svojstva. lužina i soli i prema svim organskim materijama. oku nevidljivih pukotina na površini stakla. štiti slojem polimera koji pruža zaštitu od oštećenja prilikom struganja boca jedne o drugu. Nastali zaštitni sloj sprečava nastajanje sitnih. ali izrazito krhko. kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku površinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. odnosno zamjena je uobičajenoj etiketi. udarca ili temperaturnog šoka. UV zrake veće valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro propušta. što omogućava održavanje proizvoda svježim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda . Taj sloj se dodatno. Bezbojno staklo ne propušta UV zrake valne duljine manje od 300 mm. staklo ima i neke nedostatke. dobar je električni izolator i može se proizvoditi u vrlo različitim oblicima . Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne troškove.prozirnost stakla omogućava kupcu uvid u sadržaj . Optimalnim dizajnom. a nastali metalni oksidi vežu se za staklo. imaju dobro svojstvo da se u slučaju loma ne rasipaju u komade.može se reciklirati. upotrebom stakla boljih mehaničkih svojstava i unaprijeñenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje će imati tanje stijenke a time i manju masu. te olakšava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalaže. nakon hlañenja. Staklo je kemijski postojano prema većini kiselina.temperature.

5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
Danas je proizvodnja stakla, odnosno staklene ambalaže potpuno automatizirani, računalom voñeni proces. Šuplje ili ambalažno staklo oblikuje se puhanjem (slika 5-39) ili kombinacijom puhanja i prešanja. Oblikovanje ambalaže, bez obzira na tehnologiju proizvodnje, provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se pomoću predkalupa formira predoblik koji u drugoj fazi pomoću komprimiranog zraka i/ili vakuuma dobiva konačan oblik (slika 540). Nakon toga još vrlo zagrijana ambalaža ide na oplemenjivanje metalnim solima. Hlañenje staklene ambalaže vrlo je važan dio procesa proizvodnje. Brzim hlañenjem dolazi do nastajanja unutarnjih naprezanja koja kasnije uzrokuju lom stakla. Sporo hlañenje dozvoljava staklenoj taljevini da kristalizira što je takoñer neželjen proces. Budući da su svi procesi proizvodnje staklene ambalaže automatizirani postiže se vrlo visoka učinkovitost s dnevnom proizvodnjom od 60 000 do 700 000 komada staklene ambalaže.

1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konačno oblikovanje ambalaže ponovnim upuhivanjem zraka 7- vañenje ambalaže iz kalupa

Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem
PREDOBLIK

KALUP

OBLIKOVANA BOCA

Slika 5-40. Oblikovanje staklenke

51

6. AMBALAŽNI OBLICI
Oblik ambalaže važan je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalaže. Realizacija zaštitne funkcije ambalaže ovisi o mehaničkim svojstvima ambalažnog materijala i odabranog ambalažnog oblika. Ambalažni oblik dobrih mehaničkih svojstava omogućava izradu ambalaže tanjih stijenki što znači smanjenje mase ambalaže, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih troškova i nižu cijenu ambalaže. Oblikom ambalaže odreñuje se iskoristivost skladišnog i transportnog prostora i površine paleta, stabilnost složene robe u skladištu i vozilu. Osobito je važan oblik ambalaže u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalaže budući da vrlo često izgled ambalaže utječe na odluku kupca pri kupnji odreñenog proizvoda. Oblik ambalaže mora biti usklañen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalažnim materijalom, odnosno njegovim tehnološkim svojstvima.

6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaža u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalažni materijali: papiri različite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalaže, roba se pakira u više omota načinjenih od različitih ambalažnih materijala. Ambalažni materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku površinu, malu sklonost za nabijanje statičkim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja čokolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zaštićuju robu od vlage,

mikroorganizama i prašine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navučen je na robu.

Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota

52

Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalaže tada će biti grafički obrañen. Omoti mogu biti i transportna ambalaža a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaža, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja pruža dodatnu zaštita i poboljšava opći izgled ambalaže (npr. ambalaža za kekse), odnosno unutarnji omoti koji čine pojedinačno pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voće, bomboni i sl.

Termoskupljajući

omoti

su

fleksibilna

ambalaža

koja

se

oblikuje

od

termoskupljajućeg polimernog crijevnog filma izrañenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navuče na robu, kratko vrijeme zagrijava vrućim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i čvrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalaže jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zaštićena. Takoñer se na ovaj način omogućava pakiranje više prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).

Slika 6-2. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom

a)

b)

Slika 6-3. Termoskupljajući omot kao prodajna (a) i transportna ambalaža (b)

53

kartona. prodajna ili skupna ambalaža. a takoñer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). valovite ljepenke. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalažu i najviše se koriste za pakiranje. a) b) Slika 6-4. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna. drva. Složive kutije su grafički obrañene. Sanduci Sanduci su uglavnom transportna ambalaža.2. ljepenke. transport i skladištenje svježeg voća i povrća. metala. spojenog oplošja. 54 .6. granulastih i komadnih proizvoda koje treba zaštititi od djelovanja vlage. zrnastih. letvasti drveni sanduci i letvarice.3. polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (b) 6. furnira. Kutije Kutije su stabilna ambalaža koja služi za pakiranje roba stabilnog oblika. ali takoñer i sipkih i pastoznih roba. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalaže i izrañivali su se od kvalitetnih vrsta drva. Prema obliku u kojem se isporučuju kutije mogu biti složive i nesložive (slika 6-4). Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva. valovite ljepenke. a prostorno se oblikuju neposredno prije korištenja. Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladištenje praškastih. Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci. Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaža od ljepenke i valovite ljepenke. Nesložive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladišni i transportni prostor prije i poslije punjenja. Proizvode se od kartona. vanjskih utjecaja i gubitka mase. šperploče.

otapala. alkoholna pića). kartona (za sipke i pastozne robe). osobito za pakiranje roba opasnih za okolinu. 55 . Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) 6. Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje čak i najagresivnijih roba.) i metala (za tekuće i pastozne robe poput jestivih i tehničkih masnoća) (slika 6-6). velika masa. ljepila. Cilindričnog su oblika i mogu imati okrugli. ulja itd.a) b) Slika 6-5.5. Boce Boce su tipična ambalaža za tekućine. a) Slika 6-6. Upotrebljavaju se za pakiranje robe raznih pojavnih oblika. cilindričnog su oblika a koriste se kao direktna transportna ambalaža. Volumen im može biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek veći od nominalnog). Bačve. loše korištenje skladišnog i transportnog prostora. Otporne su na unutrašnji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekućine i plinske otopine (pića s većim sadržajem CO2). Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalažnog materijala postupcima plastičnih deformacija. plastike (za bojila. Nedostatci su im krhkost. kante. vjedra Bačve. Metalne (a) i drvene bačve (b) b) 6. ovalni ili četverokutni presjek. Budući da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekućih namirnica i lijekova. Proizvode se od drva (za tekućine.4. kante i vjedra uglavnom su ambalaža većeg volumena.

Limenke Limenke su prodajna ambalaža od bijelog. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja. PE boca (a). Prema konstrukciji i načinu zatvaranja mogu biti otvorene. ovalni. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba koje ne sadrže lakohlapljive komponente. Omjer dimenzija im je vrlo različit. Cilindričnog su oblika a mogu imati različite poprečne presjeke: okrugli. Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne. crnog i aluminijskog lima. Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova. Poklopci im se proizvode od istog materijala na isti način. 56 . Metalne boce se proizvode od bijelog. PVC-a. PE-a. Otvorene limenke se izrañuju od bijelog lima. PP-a i PC-a. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) 6. trodijelne i monoblok boce.6. Sadržaj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil učvršćen na grlu boce i raspršuje u fine kapljice. crnog i aluminijskog lima. Poklopac im se ne oštećuje pri otvaranju. Oplošje se sastavlja dvostruko presavijenim šavom (zadebljanje se nalazi s unutrašnje strane). četverokutni itd.Plastične boce se izrañuju od PET-a. a) b) c) Slika 6-7. Boce za aerosole su čvrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekućine pod tlakom. Bešavne limenke od bijelog lima izrañuju se postupkom dubokog izvlačenja. Prije krojenja šavne limenke lim se grafički obradi a limenka se sastavlja iz tri dijela: plašta. Mogu biti u šavnoj (slika 6-8a) i bešavnoj izvedbi (slika 6-8b). poluzatvorene i zatvorene limenke. dna i poklopca. Zatvaraju se frikcijskim poklopcem koji se proizvodi dubokim izvlačenjem. a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. Služe za pakiranje pastoznih i sipkih roba.

Prema području uporabe.7. ljepila i konzistentne masti (slika 6-8c). One su isključivo cilindričnog oblika i visina im je veća od promjera. Staklenke Staklenkama se nazivaju staklene boce širokog grla. a) b) c) Slika 6-8. Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvježavajuća pića s većim sadržajem CO2 (slika 6-9a). tekuće robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. kompot). a) b) Slika 6-9. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) Zatvorene limenke mogu biti šavne i bešavne. Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastična dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadržaja tijekom toplinske obrade došlo do pucanja limenke. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) 6.Poluzatvorenim se limenkama takoñer prije krojenja lim grafički obradi. Elastičnost dna i poklopca postiže se tako da se na njima prešanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih žlijebova (slika 6-9b) . Izrañuju se samo u šavnoj izvedbi i služe za pakiranje boja i lakova. prema načinu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u 57 . U njih se pakiraju pastozne i sipke robe. Poklopac se na njih trajno učvrsti nakon što se u njih stavi roba.

kemikalije za laboratorijske analize. dječji puder (slika 6-11a). silavac itd. prozirne su i slične staklenkama (slika 6-11b). npr. pano-T. 58 . nepovratna ambalaža koja zamjenjuje limenke i staklenke. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice 6.pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. 8. Plastenke Plastenke su alternativna prodajna. Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi. Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju različiti podlošci i ulošci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci različite izvedbe i karakteristika. Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoće za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja. PVC-a i PS-a. Slika 6-10. omnia. Proizvode se od PE-HD-a. Polistirenske plastenke proizvode se isključivo postupkom injekcijskog prešanja. Plastenke od tvrdog PVC-a izrañuju se postupkom puhanja. praškaste namirnice). ali im je svima zajedničko da moraju potpuno hermetički zatvarati staklenku. Najčešće korišteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off. Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). Plastenke s perforiranim čepom prikladne su za praškaste robe. a prikladne su za farmaceutske i kozmetičke proizvode u obliku tableta i granula i u pastoznom obliku (slika 6-11c).

zauzimaju veliki skladišni i transportni prostor (slika 6-12a). Papirne čaše izrañuju se od kvalitetnog papira gramature 125 – 150 gcm-3. jestivih masnoća. nepovratna prodajna ambalaža kružnog poprečnog presjeka. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i praškastih roba. Postupkom dubokog izvlačenja proizvode se čaše od PS folija. PVC (b) i PS (c) plastenka 6. Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima. PC-a. Čaše Čaše su jeftina. a) b) c) Slika 6-12. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) 59 . Papir se prije oblikovanja grafički obradi.a) b) c) Slika 6-11. PE-LD-a. itd. Tehnikom injekcijskog prešanja (brizganja) proizvode se čaše uglavnom od PS-a. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c).) budući da su skuplje. tvrdog PVC-a. slatke kreme i sl. PE (a). Budući da se teško grafički obrañuju grafički se elementi nanose na poklopac. koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mliječnih proizvoda. mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladišni i transportni prostor). oblika krnjeg stožca.9. (slika 6-12b). Služe za pakiranje pastoznih i tekućih namirnica. Staklene čaše se rijetko upotrebljavaju kao ambalaža (npr. papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. male su mase. PP-a. za senf. Plastične čaše su jeftine.

farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlačenja. Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izrañen od plastike i zatvaraju se isključivo plastičnim čepovima. pa se moraju pakirati pojedinačno. praktična i funkcionalna ambalaža koja se proizvodi u trenutku pakiranja a ima vrlo dobro riješene prodajne funkcije (slika 6-14). Tube se proizvode i od polimernih materijala. Dobro se grafički obrañuju. a) b) Slika 6-13. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadrže lako hlapljive sastojke.10. blister . Cilindričnog su oblika. proizvoda kemijske industrije (ljepila. Sastoji se iz dva dijela.11. a zatim u skupnu ambalažu. nepovratna. jednostavna. a ako je 60 . valovite ljepenka. Upotrebljavaju se za pakiranje kozmetičkih proizvoda. Nisu mehanički osjetljive tako da ih nije potrebno pakirati pojedinačno u kartonske kutije. Mjehurasta ambalaža Mjehurasta ambalaža (engl. Robu štiti od prašine. Prodajna i uporabna funkcija dobro je realizirana kod stojećih tuba koje mogu stajati vertikalno na širokom poklopcu (slika 6-13b). Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) 6. PS) oblika sličnog obliku robe a podloga je od neprozirnog materijala (kartona. pokriva robu kao mjehur. laminata ili Al-folije). Prema mehaničkim svojstvima dijele se na polukrute i meke.6. Tube Tube su fleksibilna. koji je zavaren na podlogu. ali im je nedostatak što su mehanički osjetljive (slika 6-13a). prodajna ambalaža. a gornji dio.mjehur) je jeftina. mehaničkih naprezanja. a izbor materijala ovisi o vrsti robe koja će se pakirati. na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vañenje robe). Roba se postavlja na podlogu. Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim šavom. Gornji dio je od prozirne folije (PVC. brzo sušivih kitova).

lijepljenjem ili čeličnim spajalicama. skin packaging). Lako se otvara i može se ponovo zatvoriti. Posebna je izvedba mjehuraste ambalaže sa žlijebom.roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrañuju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata. ali pruža lošu zaštitu od vlage i ostalih sastojaka zraka. Metoda je pogodna za pakiranje mehanički postojanih roba. pa potpuno na nju naliježe poput kože. neosjetljivih na temperaturne promjene. ampule i slične lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara.12. Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafički obrañena. Za gornji dio koristi se PVC folija. biaksijalno orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija. Pakiranje prianjajućim filmom 61 . skin-koža). potom se folija učvrsti na robu zavarivanjem. Slika 6-15. Mjehurasta ambalaža za farmaceutske proizvode (tablete. Vruća folija se isteže i čvrsto obujmi robu sa svih strana. Ova ambalaža služi za pakiranje vrlo različitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolača i peciva. Mjehurasta ambalaža 6. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlačenja. a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a. Nedostatak joj je što se teško otvara i pri tome se uništi. a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). Oblikuje se na način da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. naziva se još i skin ambalaža (engl. Slika 6-14. Razlikuju se u tome što se u ovom slučaju gornji dio ne oblikuje na kalupu već na samoj robi koja se pakira. Pakiranje prianjajućim filmom Metoda pakiranja prianjajućim filmom (engl. slična je mjehurastoj ambalaži (slika 6-15). dražeje.

Oblikuje se od dvije trake laminata izmeñu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare. Prije oblikovanja ambalaže trake se grafički obrade.6.13. Strip ambalaža 62 . Slika 6-16. Najčešće se koristi aluminijsko-polietilenski laminat. Strip-ambalaža Strip ambalaža je specijalna ambalaža za pakiranje lijekova u obliku tableta i dražeja (slika 6-16).

ambalaže (od različitog materijala) u kontaktu s proizvodom i okoline (koju definira temperatura. Interakcije u ambalažnom sustavu Osnovna funkcija ambalaže je smanjenje reakcija koje utječu na stabilnost upakiranog sadržaja. razmjena energije i biološka meñudjelovanja.) Unutar ambalažnog sustava dolazi do interakcija izmeñu proizvoda i materijala od kojeg je napravljena ambalaža i vanjske okoline.1. kemijski ili elektronički proizvodi. ali je od osobite važnosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaža . Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaña u ambalažnom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalažu do trenutka kad se ambalaža otvori ili ošteti. kisik. Na slici 7-1 shematski su prikazane komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava.7.prehrambeni proizvod zbog mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje. Hlapljive komponente sadržane u proizvodu (voda. Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalažnih sustava. packaging system) sastoji se od proizvoda (koji može biti u bilo kojem obliku). vlažnost. Ambalažni sustav (engl.. Slika 7-1.. arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeñu proizvoda i ambalaže) u 63 . Te interakcije mogu se promatrati kao transport mase. CO2. Ipak treba naglasiti da sve ono što se odnosi na ove sustave vrijedi takoñer i za ambalažu drugih proizvoda kao što su medicinski. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7.

H2O. Migracija predstavlja prijelaz komponenti male molekulske mase iz ambalaže u namirnicu. Apsorpcija podrazumijeva prijelaz nekih komponenti iz namirnice na ambalažni materijal. shelf-life). I. polimeri niske molekulske mase. ostatci otapala. odnosno količina tvari koja koja difundira u jedinici vremena kroz jediničnu površinu direktno je proporcionalna gradijentu koncentracije. Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2. sredstva protiv blokiranja. reakcijski produkti. razgradni produkti i molekule ugrañene u polimerni materijal prilikom ponovne uporabe reciklirane ambalaže. sredstva protiv pjenjenja. tvari za sprječavanje zapaljivosti. Stoga će procesi permeacije. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija može znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. emulgatori. Procesi permeacije. kod polimerne ambalaže moguća je difuzija sviju ovih komponenata te ona predstavlja reaktivniji ambalažni materijal od stakla i metala. omekšavala. x: J = −D ∂c ∂x gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomično propusnog materijala. migracije i permeacije. migrira i koja se apsorbira u ovisnosti o vremenu. Transport mase očituje se procesima apsorpcije. Fickov zakon: difuzijski protok J. Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalažnog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalaže. vrsti difundirajuće plinovite tvari i temperaturi. sredstva za pjenjenje. S obzirom na njezinu kemijsku prirodu. bojila. svjetlosni stabilizatori. antioksidansi. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža . antistatici. apsorpcije i migracije biti detaljno opisani na primjeru ambalaže od polimernih materijala. Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meñuprostoru nastojat će stupiti u interakciju s ambalažnim materijalom. a obrnuto proporcionalna debljini djelomično propusnog sloja. maziva i klizna sredstva. apsorpcije i migracije opisani su Fickovim zakonom koji izražava količinu komponente koja difundira. c. CO2.termodinamičkoj su ravnoteži. 7.hrana Potencijalni migranti iz polimernih materijala mogu biti ostatci monomera.2. 64 . što rezultira promjenom organoleptičkih i prehrambenih karakteristika namirnice. ostatci katalizatora. arome) difuzijom izmeñu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalaže. inhibitori polimerizacije.

F: Ql At gdje je: Q – količina tvari (izražena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalažni Brzina protoka mase normalizirana prema debljini.2. Slika 7-2. Permeacija. Permeacija Proces permeacije kroz ambalažni materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajućih molekula iz namirnice (prostor povećanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film. R: R= Q A t∆p Ql A t∆p Q F= At P= N= Koeficijent permeacije. Shema transporta mase kroz polimerni film p2 – parcijalni tlak molekula u namirnici p1 – parcijalni tlak molekula u okolini c2 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s namirnicom c1 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s okolinom Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti različitim fizikalnim veličinama.7. P: Brzina protoka mase. N: materijal l – debljina ambalažnog materijala t – vrijeme kontakta A – veličina promatrane površine ∆p – razlika parcijalnih tlakova tvari kroz materijal 65 . difuzije kroz polimerni film u smjeru nižeg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2).1.

Kao ćelija za mjerenje može se koristiti vrećica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajući medij. kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta. Uobičajeni analitički senzori za analizu plinova sadrže elemente za mjerenje toplinske provodnosti. instrumentom za identifikaciju tvari koja je prošla kroz ambalažni materijal i atmosferom kontrolirane temperature. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij drži se pod konstantnim tlakom i to većim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prošle kroz polimerni film. Ispitivani film izložen je vanjskom vlažnom zraku u kontroliranoj atmosferi.izostatske metode (p.metode pri promjenjivom volumenu . Ovo je slučaj odreñivanja brzine prolaza vodene pare (engl. U svakom slučaju molekule koje su prošle kroz polimerni film skupljaju se na strani nižeg tlaka gdje se očitavaju karakteristike te tvari (tlak. WVTR – water vapor transmission rate) prema metodi ASTM E96. Obrnuto. Za mjerenje propustnosti ambalažnog materijala vrlo je važno osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv. dok se pare kao vodena para. Apsorpcija i migracija Apsorpcija i migracija su dvije važne pojave transporta mase u ambalažnom sustavu u kojem se namirnica nalazi u neposrednom dodiru s polimernim materijalom. Kod kapljevitih ili čvrstih tvari može se uzorak staviti u polimernu vrećicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vrećici ostalo.metode pri promjenjivom tlaku . Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u bocama. volumen. 66 . ćelije s jednom komorom ili vrećice izrañene od ispitivanog filma. dok apsorbirajući materijal smješten u komori "zarobljava" molekule koje su prošle kroz film.2. Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalažni materijal. Pri primjeni ćelije s jednom komorom polimerni film izložen je vanjskoj atmosferi.2. V = konst. Jedinica za ispitivanje može se sastojati od jedne ćelije s dvije komore. jedinicom za ispitivanje.Metode za odreñivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: . Tvari koje se istražuju mogu biti čiste ili pomiješane s drugim tvarima. odnosno koliko je tvari prošlo kroz polimerni film u okolinu.). 7. mentol) moraju proizvesti na licu mjesta. Apsorpcijom se naziva proces pri kojem neke tvari iz namirnice prelaze u ambalažni materijal. masa. U prvom slučaju film se nalazi izmeñu dvije komore. koncentracija). organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr. Vrećica se zatvori i stavi u kontakt s prodirućom tvari.

Ravnoteža se obično izražava koeficijentom K za kapljevite i polučvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalažnom materijalu i namirnici. Meñu svim tvarima za koje je karakteristična velika pokretljivost u ambalažnom sustavu najviše se proučavaju tvari prisutne u ambalažnom materijalu. proces migracije naziva se "normalna" migracija. Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se može klasificirati kao vodena. U dodir se stavja uzorak ambalažnog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim. DP DF migrant POLIMERNI FILM kontaktna površina NAMIRNICA Slika 7-3. Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se čitav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalažnih materijala.koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF . 15 % etanol. Budući da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna. 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje. kontroliranim uvjetima. dok se apsorpcija naziva"negativna" migracija. Sastav svake od faza ambalažnog sustava ovisi o zakonima termodinamičke ravnoteže koji upravljaju ovim transportnim procesima. Prema nekim autorima. uobičajeno je provoditi istraživanja migracije u uvjetima koji se lakše kontroliraju.koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru. 67 .migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalažnog materijala u namirnicu. svojstvima slične odgovarajućim namirnicama. te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalažnom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalaže. Pojava migracije posebno se istražuje u prehrambenoj industriji jer pored toga što uzrokuje promjene organoleptičkih svojstava namirnice može loše utjecati na zdravlje ljudi. Simulanti hrane su kapljevine visoke čistoće. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža DP . pa u skladu s tim odgovarajući simulanti su destilirana voda. kisela ili lipidna. alkoholna.

5 za namirnice koje sadržavaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadržavaju više od 5 % masti Tablica 7-2. T. u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1. ekstrakcija sa superkritičnim fluidima. vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2.5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4. kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksična za ljude govori se o specifičnoj migraciji. i temperature. t. Vrijeme dodira t > 24 h T ≤ 5oC 2. Pod globalnom migracijom podrazumijeva se ukupna količina migranta iz ambalaže u namirnicu i izražava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po površini (dm2) ispitivanog uzorka ambalaže. Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T≤ 70 C 70oC <T≤ 100oC 100oC <T≤ 121oC T > 121oC Odreñuje se globalna i Uvjeti ispitivanja 10 dana pri 5oC 24 h pri 5oC 24 h pri 40oC u skladu s državnim zakonom 2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s državnim zakonom specifična migracija. kromatografske tehnike. Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje. Kod polimernih materijala prati se specifična migracija monomera (npr.suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida) (tablica 7-1). suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida za namirnice čija je pH vrijednost > 4. mikroekstrakcija u čvrstoj fazi. Odabir vremena. Tablica 7-1. ekstrakcija čvrsto-tekuće. Meñutim. Vrijeme dodira 2 h < t ≤ 24 h o T≤5 C 5oC <T≤ 40oC T> 40oC 3. Odabir analitičke metode za odreñivanje specifičnih migranata 68 . omekšavala (osobito različitih ftalata iz omekšanog PVC-a) i antioksidansa. Uobičajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza. Preporučeni uvjeti ispitivanja. vinil-klorida). Propisana maksimalno dozvoljena ukupna količina migrirajućih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1). stirena. ekstrakcija tekuće-tekuće.

u prvom redu o pH namirnice. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je učinkovita i analitički osjetljiva. što je neophodan postupak kod kromatografskih metoda.2.hrana Interakcije metalne ambalaže i hrane ovise o različitim faktorima: vrsti i kvaliteti ambalaže (željezo. šećer. uvjetima skladištenja itd. kositar. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra. Tijekom postupka sterilizacije dolazi do djelomične razgradnje aminokiselina. Ove prevlake se nazivaju "zlatni" ili "gold" lakovi kada im se dodaju još i pigmenti cinkova i titanova dioksida u svrhu postizanja 69 . Posljedica kemijskih reakcija komponenti namirnice i metala je nastajanje metalnih spojeva koji mijenjaju organoleptička svojstva namirnice i utječu na njenu zdravstvenu ispravnost. odnosno perforacija limenke i propadanje namirnice. prisutnosti kisika u ambalaži. polifosfati). nastaju sulfidi kosira i željeza koji su tamnoljubičaste boje te se pojavljuju u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaže od bijelog lima. Krajnji rezultat ovih procesa je pojava "točkaste" korozije. Interakcije u sustavu metalna ambalaža . Namirnice koje imaju pH manji od 4 . Namirnice se pakiraju u ambalažu od bijelog lima. osobito u slučaju željezne ambalaže. Koji će se procesi odvijati ovisi o mnogim faktorima. Kromatografskom analizom moguće je odrediti maksimalnu količinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreñenih radnih uvjeta. Pritom se oslobaña sumpor. ali nije moguće tu tvar identificirati. Ova pojava ne utječe na zdravstvenu ispravnost namirnice. To su mjesta na kojima je namirnica u izravnom dodiru s kositrom i sa željezom pa neke komponente namirnice mogu kemijski reagirati s metalima. Kositar je manje reaktivan od željeza i teže stupa u kemijske reakcije s hranom. Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se može dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri čemu je eliminirano čišćenje uzorka prije analize. nitriti. aluminij). nitrati. Kod namirnica koje imaju pH veći od 5 i bogate su bjelančevinama može doći do neželjene pojave obojenosti limenke koja se naziva mramoriranje. kod kojeg je željezna osnova zaštićena slojem kositra.ovisi o samom migrantu koji se odreñuje te granici detekcije analitičkih metoda. kemijskom sastavu i pH namirnice. Ove su reakcije gotovo uvijek povezane s korozijskim procesima. aditivima koji se dodaju namirnici i mijenjaju joj kemijski sastav (kuhinjska sol. Da bi se spriječili svi ovi neželjeni procesi unutrašnjost limenki od bijelog lima dodatno se zaštićuje organskim prevlakama.5 sadrže kiseline koje otapaju metale.4. Zbog male debljine sloja kositra čelična podloga nije u potpunosti zaštićena već u njoj postoje mikro pore. 7.

Proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. proizvodi od mljevenog zrna i toplinski obrañeni proizvodi. zdrobljeno i djelomično obareno zrno zobi. Proizvodi od zrna žitarica dijele se u tri osnovne grupe: proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. papirne ili plastične vreće) koja mora biti postojana na vlagu i štititi od insekata i glodavaca. Zakonskim propisima strogo su regulirane dopuštene količine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalaže i namirnice. U tu svrhu vreće se posipaju kemijskim sredstvima ili se tretiraju gama zrakama. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Organske prevlake takoñer se upotrebljavaju i pri izradi ambalaže od aluminija. ali njihova prisutnost u namirnici nije poželjna jer utječe na organoleptička svojstva namirnice a takoñer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost. a uklonjena im je samo ljuska. pri čemu se najčešće koristi kombinacija papir/PE/Al folija/PE. 70 . pekarskih i konditorskih proizvoda S obzirom na brojnost proizvoda od žitarica ambalaža za pakiranje ovih vrsta proizvoda izrañuje se od različitih materijala i oblika. Slika 7-4. kokice. zdrobljena pšenica i većina cerealija za pripravu toplog obroka. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova površina zaštićuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima. Ambalaža proizvoda od žitarica. 7. Moguće interakcije aluminija i namirnice slične su kao i kod ambalaže od bijelog lima s tom razlikom što su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. Riža se pakira u PE ili PP vrećice i/ili kartonske kutije. Budući da i ove prevlake mogu imati oštećenja moguće je da namirnica doñe u neposredan dodir s kositrom i željezom (slika 7-4). Prekrupljeno zrno žitarica pakira se uglavnom u transportnu ambalažu (jutene. osobito ako se radi o teškim metalima poput olova ili kroma. a takoñer i u ambalažu od laminata. Ova ambalaža treba zaštititi proizvod od vlage i insekata.odreñenih estetskih efekata. Metali poput željeza ili kositra nisu toksični.3. prekrupljeno zrno žitarica. su oljuštena riža.

omogućava toplinsku sterilizaciju kruha (talište PP-a je pri 160oC). Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najviše upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. biskviti. PP je nepropustan za vodenu paru. pečeni/prženi proizvodi od tijesta bez kvasca. ali nije transparentna i povećana joj je propusnost pri gužvanju. sprječava raskvašivanje kore i omogućava pakiranje u higijenskim uvjetima. Ambalaža od PP-a je čvršća i može se bolje grafički obraditi od PE ambalaže. pakiraju se u papirne vrećice u kojima su zaštićeni od zagañenja i vlage. prekrupljenog zrna žita. ugušćivača za juhe i umake i sl. Toplinskom sterilizacijom hrane spriječava se mikrobna i enzimska aktivnost čime se znatno produžava trajnost hrane. Cerealije za pripravu toplog obroka takoñer se pakiraju u kartonske kutije. PVDC i E/VAl (etilen/vinil alkohol) imaju izvanrednu nepropustnost za plinove i paru i lako se laminiraju s drugim polimerima. najčešće s papirnom oblogom. Ambalažni materijal za ovu vrstu proizvoda mora omogućiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i spriječiti kondenzaciju vlage na njegovoj površini. mehanički postojan. Tjestenine su namirnice koje u sebi sadrže manje od 13 % vlage. rastezljiv. Celofan je nepropustan za vodenu paru.Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pružaju zaštitu od vlage i djelovanja kisika. posebno obrañenog kukuruznog brašna. Pakiranjem pekarskih proizvoda u ambalažu nepropusnu za vodenu paru sprječava se isušivanje kore kruha ali je nedostatak te ambalaže što potpomaže rast plijesni i zadržavanje vlage na površini proizvoda. da bi se spriječio gubitak mase prosijavanjem. kolači. Proizvodi od mljevenog zrna poput pšeničnog brašna. a omogućava toplo zavarivanje vrećica. To se postiže pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom". ne propušta plinove ni vodenu paru. ali ne i za mirise i plinove. pogodan za grafičku obradu. masna tijesta. 71 . Za pakiranje kruha upotrebljavaju se različiti ambalažni materijali. insekata i prašine. PE i PP vrećice. Cerealije moraju biti zaštićene od djelovanja vlage. U ambalaži ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva. Ambalaža od papira može se dobro zatvoriti i dobro zadržava vlagu. Budući da niti jedan ambalažni materijal ne ispunjava sva željena svojstva često se koriste laminirani materijali u kojima se kombiniranjem pozitivnih svojstava različitih folija nastoji postići optimalno rješenje. rižina i ražena brašna. dok je PE savitljiv. Toplinski obrañeni proizvodi su proizvodi od brašna: kruh s kvascem. Ambalaža proizvoda od žitarica za brzu pripremu hladnog obroka su kartonske kutije koje omogućavaju "disanje" proizvoda ili laminati tipa vosak/PE/VAc na sjajnom papiru i papir/PVDC. tjestenina. keksi.

Pakiraju se u plastične vrećice. staklenke s dodatnom zaštitom od voštanog papira ispod čepa ili vrećice od laminata poliestera/Al folije/PE. celofan. a do kontaminacija može doći tijekom hlañenja ili pakiranja. Za pakiranje toplog (70oC) ili vrućeg (90oC) kruha u sterilnu ambalažu (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. što se postiže kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. Ambalaža takoñer mora biti otporna na mehanička naprezanja. fungicidni. Ovim načinom pakiranja onemogućava se rast mikroorganizama budući da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa. To može biti biaksijalno razvučena tvrda PVC folija (debljine 15 µm). Punjeni čokoladni deserti stavljaju se pojedinačno u čašice izrañene od sjajnog papira ili PVC filma. bušenje. Kava i slični proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetički zatvorene limenke pod vakuumom. Čokolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko toga se stavlja papirni omot s grafičkom obradom. Ta se pojava naziva "cvjetanje" čokolade. Materijali za ovu vrstu ambalaže moraju imati visoka barijerna svojstva. kidanje i sl. 72 . Tvrdi ili žele bomboni su proizvodi s visokim udjelom šećera i moraju biti zaštićeni od povećanog gubitka ili vezivanja vlage. Najčešće se upotrebljava smjesa dušika i ugljikova dioksida. U tu svrhu najčešće se koriste voštani papir i karton. biti nepropusni za plin i vodenu paru. pa se izrañuje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS. nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zaštićuje omotom od transparentnog filma. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalažne jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini. Ukoliko doñe do promjene temperature ili značajnog gubitka vlage površina čokolade poprima bijeli boju. Trajnost pekarskih proizvoda može se znatno produžiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi. Ambalaža za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoće i na utjecaj svjetlosti. Ambalaža smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. da bi se održala modificirana atmosfera unutar ambalažne jedinice kroz dulje vrijeme. nezapaljivi. netoksični i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda.Pekarski proizvodi su sterilni nakon pečenja. vrećice od laminata Al folija/papir ili pojedinačno omataju u celofan. PE i laminati. PP ili voštani papir. PE folija (debljine 30 – 35 µm) ili perforirana PP folija (debljine 15 µm). Uspješnost ove metode pakiranja ovisi o početnoj kontaminaciji proizvoda i količini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %.

Treba izbjegavati temperaturne promjene tijekom skladištenja ovih proizvoda budući da one uzrokuju zamagljivanje i kondenzaciju vode na površini ambalažnog filma. odnosno troši kisik. npr. Naime. Ambalaža za pakiranje voća i povrća Odabir ambalažnog materijala za pakiranje voća i povrća vrlo je kompleksan budući da treba uzeti u obzir vrstu proizvoda i njegovu održivost i okolne uvjete. Potrebno je omogućiti kontrolirano isparavanje vode s površine što se postiže odabirom ambalažnog materijala s relativno velikom propusnošću na vodenu paru ili perforiranog materijala odgovarajuće poroznosti. nepropusna za kisik (npr. a otpušta CO2. Ambalaža koja sadržava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava. Kesice su od materijala koji izrazito propušta kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksični željezov(II) oksid. odnosno banana na niže od 14 oC. Meñutim. Smanjenjem količine kisika usporava se proizvodnja energije i proces dozrijevanja proizvoda. rajčica i krastavac na temperature niže od 7 oC. Meñutim. Brzina respiracije kontrolira se količinom kisika u ambalažnoj jedinici. Unutar jediničnog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (željezov prah ili spoj željezovog (II) iona). voće i povrće i nakon berbe nastavlja proces respiracije. "generacije kesica" (engl. Ovom metodom neželjene promjene hrane sprječavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugrañeni u ambalažni materijal. PVDC). Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 . neke vrste voća i povrća osjetljive su na niske temperature. Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladištenja oslobañaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predviñenog za održivost proizvoda. 7. a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. Active Packaging) omogućava produženje trajnosti proizvoda koja se može usporediti sa svježim proizvodima. sachet generation). na papiru postojanom na masnoće. Svježe voće i povrće sadrži 80 – 90 % vode. Jedan od primjera je produženje trajnosti kruha pomoću prevlake karboksi metil celuloze (CMC).4. Ambalaža jediničnog pakiranja može biti od lakiranog PVDC-a. vodu i energiju.Dodatna zaštita namirnice od kontaminacije može se postići metodom tzv. 73 . koja sadržava sorbinsku kiselinu. Proces respiracije može se usporiti čuvanjem proizvoda pri nižim temperaturama. stoga bi relativna vlažnost unutar pakiranja trebala bi biti 96 – 98 % pri konstantnoj temperaturi. poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl.

za što se upotrebljavaju složeni ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir. od utjecaja kisika i svjetlosti. aldehide i kiseline. zeleno povrće ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje. Sušeno voće i povrće takoñer treba ambalažu koja sprječava gubitak vlage i arome iz proizvoda. čvrsto voće ima malu brzinu respiracije. u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladištenje hrane. stavlja ga se na kartonski podložak preko kojeg dolazi polimerni film 3. PP-a i PS-a. a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. To se može postići primjenom skupljajućih PE filmova (smanjuje se zračni prostor unutar ambalažne jedinice) i Al folije od koje se izrañuju zdjelice različitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda. krumpir je potrebno zaštiti od svjetla primjenom obojenog filma 5. celuloznog acetata. od omekšanog PVC-a. korjenasto povrće nije lako pokvarljivo i može ga se skladištiti duže vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu. Voće u sirupu i povrće u rasolu pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima ili u staklenke. Aktivna modifikacija atmosfere može se postići vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja željenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje vežu 74 . brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalažu nepropusnu na vodenu paru. celuloznog acetata ili PS-a 2. pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4. Odabir odgovarajućeg ambalažnog materijala ovisi takoñer o osjetljivosti i specifičnim svojstvima pojedine vrste voća i povrća koje se može podijeliti u pet osnovnih skupina: 1.koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja šećera u alkohole. meko voće je izrazito osjetljivo i podložno anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u polučvrstu ambalaža s poklopcem od celofana. a modificirana se primjenjuje tijekom transporta. Zajednička karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i povećana koncentracija CO2.38 cm. proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu. Produžavanje trajnosti svježeg voća i povrća omogućava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. Smrznuto voće i povrće potrebno je zaštiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatičnih spojeva. PE-a. celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE.

Prvi je purpurno-crveni mioglobin.5. Kontrola propusnosti kisika mora biti kompromis izmeñu postizanja idealne boje mesa i sprječavanja reakcije oksidacijske razgradnje. Riba takoñer spada u grupu proizvoda koji su podložni brzom kvarenju i koji se moraju odmah staviti u hladnjak ili zamrznuti. Reducirani purpurni mioglobin u prisustvu kisika prelazi u svijetlo crveni oksimioglobin. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe Svježe meso je biloški aktivno i pri normalnim uvjetima idealna je podloga za razvoj mikroorganizama i podložno je ubrzanom kvarenju. 7. Da bi se zadovoljile prodajne funkcije ambalaže. gubitka vlage i održati boju svježeg mesa. ali ne i za vodenu paru). pri 23. Ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava spriječavaju apsorpciju mirisa iz okoline. Pri smanjenoj koncentraciji kisika. Ambalaža mora zaštititi meso od vanjskih utjecaja (prašine i rukovanja). Ti materijali trebaju omogućavati propusnost kisika od 5000 mL/m2 dan-1bar-1. Svježa riba često se pakira u plitki podložak od pjenastog ili prozirnog PS-a s transparentnim pokrovom. reguliraju sadržaj ugljikova dioksida. a s druge dovodi do užeglosti masti. oksidacijom reduciranog hem-željeza (Fe2+) u feri oblik (Fe3+) nastaje metmioglobin odgovoran za smeñu boju mesa. zatim svijetlo-crveni oksidirani mioglobin i smeñe oksidirani metmioglobin. Boja mesa je glavni pokazatelj svježine koju kupac primjećuje a potječe od triju oblika pigmenta. Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se rasprši po površini proizvoda prije pakiranja. etilena i vlage ili oslobañaju pare etanola.kisik. PVDC i PE-LD s mikroporama i PE modificiran vinil-acetatom. Uobičajena ambalaža u maloprodaji sastoji se od zdjelice izrañene od pjenastog PS-a s transparentnim omotnim filmom. Ovim zahtjevima udovoljavaju celofan s jedne strane presvučen nitroceluloznim lakom (propusan za kisik. Kontaminacija bakterijama spriječava se čuvanjem mesa pri niskih temperaturama (ispod 10oC).8oC i relativne vlage od 100 % unutar ambalaže i 52 % izvan ambalaže. 75 . S jedne strane kisik je potreban za održavanje crvene boje mesa. Etilen je prirodni biljni hormon koji ima važnu ulogu u procesu "starenja" voća i povrća pri vrlo malim koncentracijama. odnosno zahtjev potrošača za potpunim pregledom upakiranog svježeg mesa moraju se koristiti transparentni materijali. Vakuum pakiranjem svježeg mesa i ribe u ambalažni materijal visokih barijernih svojstava poput PVDC-a produžava se trajnost proizvoda i do tri tjedna pri temperaturi hladnjaka (4-8oC) uz minimalan gubitak vlage.

"Tetra-brick". 7. čemu udovoljava PVDC. Za sladoled materijali moraju biti postojani na niskim temperaturama. Za procesirane sireve to su laminati PE/celofan ili voskom prevučen 76 . 40 % CO2 i 30 % N2. Mliječni proizvodi poput vrhnja. laktoze i izrazito je podložan razvoju mikroorganizama. sam ili u kombinaciji s PE-om. Jogurt se najčešće pakira u čašice od PS-a s poklopcem od Al folije. utjecaja kisika i svjetla. Kod ove vrste ambalaže treba voditi strogu kontrolu migracije komponenata iz ambalaže u hranu. Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira. sira. PP. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od vodene otopine različitim mliječnih masti. za bijelu ribu 30 % O2. za crveno meso to je smjesa koja sadrži 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida. Na unutrašnju površinu ambalaže nanosi se zaštitna prevlaka koja sadržava ZnO da bi se spriječila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke. utjecaja svjetla. tune i sardine pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima. dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2. odnosno stirena (monomera) u fermentirane mliječne proizvode. margarina. kisika i temperaturnih promjena. karton presvučen voskom i laminati za vakuum pakiranje. Pakiranje je potrebno provesti u izrazito higijenskim uvjetima uz zaštitu od kontaminacije. maslaca. Upotrebljavaju se takoñer i plastične boce od PP-a i PET-a. Ambalažu za mlijeko predstavljaju različite izvedbe kartona prevučenog voskom ili PE-om poznate pod nazivima "Tetra-pak". Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu. Unutrašnja površina ove ambalaže je Al folija koja osigurava dobra barijerna svojstva na svjetlo i plinove. Procesirana riba poput lososa. PP-e s lakoskidajućim poklopcima. soli. Ambalaža za sir mora zaštiti sir od vlage i kisika. PS-e. Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE. npr. bjelančevina. Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo točno definirati optimali sastav smjese plinova budući da povećana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeñeg pigmenta metmioglobina na površini svježeg mesa. Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajući bijeli cinkov sulfid čime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj površini limenke. promjene temperature.Smrznuta riba i meso moraju se zaštiti od gubitka vlage.6. bakterija. jogurta i sladoleda pakiraju se u ambalažu različitih oblika izrañenu od laminata na osnovi kartona ili u toplo preoblikovanu ambalažu od PE-LD-e.

od 50 do 60 %.7. Osnovni sastojak bezalkoholnih pića je šećer. (E/VAc). PET ambalaži ili ambalaži izrañenoj od laminata. staklenke ili savitljivu ambalažu od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE. Budući da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadržaju vitamina potrebno je odabirom ambalažnog materijala i uvjeta skladištenja sačuvati prisutne vitamine. polimerni materijali i laminati za pakiranje stolnih vina. plastične i staklene boce. Pluteni čepovi pokušavaju se zamijeniti novim materijalima i najboljim se pokazao kopolimer etilen/vinil-acetat. Prirodne voćne arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima.celofan. Tijekom transporta pivu se dodaje askorbinska kiselina koja onemogućava neželjeno djelovanje kisika. Gazirana bezalkoholna pića sadrže u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenušavosti i inhibira rast mikrooganizama. plastike (najčešće PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom. Za pakiranje piva pored staklene ambalaže upotrebljava se još i metalna ambalaža od bijelog lima i aluminija te plastična od PET-a. Koncentrirani voćni sokovi pune se u limenke. dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava. Voćni sokovi se dobivaju prešanjem zdravog i zrelog voća nakon čega slijedi odvajanje čvrstih dijelova i bistrenje soka. 77 . bojilima. Ambalaža za sokove izrañuje se od stakla. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića Alkoholna pića su proizvodi fermentacije žitarica (pivo) i voća (vino). Prirodni sokovi i voćni napitci čuvaju se pri temperaturi hladnjaka u staklenoj ambalaži. otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi. Prednost ovih čepova pred plutenima je u tome što ih nije potrebno držati vlažnima pa se boce mogu čuvati u uspravnom položaju. koji se često zamijenjuje umjetnim sladilima. Kod odabira metalnih ambalažnih materijala treba voditi računa o prisutnim kiselinama. U novije vrijeme uvode se novi. 7. Od tako dobivenog soka razrijeñivanjem se proizvode voćni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. Kvalitetna vina tradicionalno se pakiraju u staklene boce s plutenim čepom. piva i bezalkoholnih pića. Pasterizirani sokovi pune se u vrućem stanju u lakiranu metalnu ambalažu. Kisik uzrokuje oksidaciju bjelančevina i tanina a takoñer sudjeluje u korozijskim procesima metalne ambalaže. voskom prevučene kartonske kutije ili PS posuñe.

prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom .isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda . uvoznika. otpad u trgovini i kao sastavni dio kućnog otpada.obavještavaju se proizvoñači i potrošači o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže . prostornog ureñenja i graditeljstva RH. . a osobito: . javlja se problem kako zbrinuti ambalažu nakon uporabe proizvoda.obveze proizvoñača. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu.propisuje se način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad . Ambalaža koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbačene ambalaže. 78 . homogenog je sastava te njena oporaba ili uništavanje ne predstavlja problem.povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu . Najveći problem predstavlja odbačena ambalaža iz kućanstva budući da je vrlo heterogenog sastava. U industrijski razvijenim zemljama odbačena ambalaža sudjeluje u kućnom otpadu s preko 60 %.8. a na slici 8-2 sastav kućnog otpada.namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad. Odbačena ambalaža pojavljuje se kao otpad u industriji.8. na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada. Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalaži izrañenoj od različitih ambalažnih materijala koja je uz to izmiješana s drugim čvrstim otpacima. Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi. ambalažera i prodavatelja u proizvodnji. Otpadna ambalaža u trgovini takoñer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalaže. Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Ministarstvo zaštite okoliša. NN 97 8.2005) koji je donesen u skladu s propisima Europske Unije. Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom.

PVC za različite spremnike te PP i PS ambalaža za margarin. dok se s druge strane papirna ambalaža smatra ekološki prihvatljivom. tijekom primjene i nakon uporabe. To su PE (PE-HD. budući da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doživljava kao ekološki neprihvatljiva ambalaža. Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalaže na okoliš tijekom njenog cijelog životnog ciklusa od proizvodnje. folije. PET 6% PS+PS-E 12% OSTALI 13% PP 17% PVC 13% PE-LD/PE-LLD 25% PE-HD 14% Slika 8-3. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Pogrešno je procjenjivati ekološku prihvatljivost pojedine vrste ambalaže samo na osnovu kriterija razgradljivosti. Plastična ambalaža zagañuje okoliš samo vizualno. dok do kemijskog zagañenja može doći samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. Utvrñeno je da je dominantan faktor pri procjeni ekološkog statusa ambalaže količina energije potrebna za proizvodnju. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Plastičnoj ambalaži poklanja se posebna pažnja. PE-LLD) (razne vrste spremnika. a za 79 . Sastav kućnog otpada U ukupnom kućnom otpadu nalazi se oko 8 % plastične ambalaže koja se uglavnom sastoji od šest najzastupljenijih plastomera. PE-LD. stezljivi i rastezljivi filmovi). mlijeko.PLASTIČNA AMBALAŽA 12% AMBALAŽA OD DRVA 4% PLASTIKA 8% STAKLO 8% PAPIR I DRVO 27% AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 34% STAKLENA AMBALAŽA 47% METALNA AMBALAŽA 3% OSTALO 11% BIOLOŠKI OTPAD 40% Slika 8-1. gazirane napitke. Za proizvodnju plastične ambalaže nafta je sirovina i energija. pivo). maslac i mliječne prerañevine (Slika 8-3). PET (boce za vodu. ulje. odnosno od trenutka kada nam ambalaža više nije potrebna i predstavlja otpad.

80 . kemijski ili energijski. 1. 14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali Slika 8-4. a za isti broj papirnatih vrećica 47 kg nafte (samo energija). dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju. Oporaba ambalažnih materijala Iskorištena i odbačena ambalaža vrlo je vrijedna sekundarna sirovina koja se može oporabiti materijalno (reciklirati). Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Energija / mil.staklenu samo energija. Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastičnih boca zapremnine 1L potrebno je potrošiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) . Za 1 000 plastičnih vrećica treba potrošiti 32 kg nafte (sirovina i energija). Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala 8. odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalaže od različitih materijala. Prvi korak u procesu oporabe materijala je razvrstavanje različitih vrsta ambalažnih materijala. Na slici 8-6 prikazana je shema jednog poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada. MJ 100 80 60 40 20 0 Potrošnja energije Onečišćenje zraka Onečišćenje vode PP PS PVC Papir Staklo Slika 8-5.

Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija. Kemijska oporaba plastične ambalaže predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje. tj. Da bi se ambalažni otpad lakše sortirao artikli široke potrošnje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada. sivi karton). S odbačenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traženi kositar. izmiješanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmiješanost različitih vrsta plastike. odnosno iskoristiti kao jeftino čvrsto gorivo. Pet je tipova polimera koji se danas najčešće recikliraju. Drvena ambalaža može se energijski oporabiti. te nadalje što se ona često proizvodi iz više od jedne vrste polimera ili kao kompozit. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada Papirna ambalaža sirovina je za proizvodnju papira lošije kvalitete (šrenc-papir. dok je tekstilna ambalaža cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira. PS i PVC. Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera što znatno poskupljuje proces. Polimeri se mogu oporabiti materijalno. 81 . Sva plastika se ne može reciklirati. kemijski i energijski. a zaostali željezni lim koristi se u proizvodnji čelika. hidroliza. PET. a unutar znaka još i/ili odgovarajući broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. spojevi male molekulske mase ili čak neki monomeri. Ispod znaka se nalazi slovna oznaka. alkoholiza. piroliza) pomoću kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije.PE-HD zeleni PET ručno odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smeñe staklo bijelo staklo odvajanje Al magnetno odvajanje čelične konzerve OTPAD aluminijske konzerve Slika 8-6. Staklena ambalaža predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budući da se staklo može nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala. PP. To su PE.

kalorijska vrijednost polietilena je približno jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena. Slika 8-7. Odlaganje odbačene ambalaže na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja.Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbačena ambalaža može poslužiti kao gorivo za dobivanje energije. Za usporedbu. Oznaka da je materijal moguće reciklirati 82 . ali uz manju emisiju CO2. Spaljivanjem ambalaže uništava se sirovina i energija utrošena za njenu proizvodnju ali se na taj način smanjuje masa za odlaganje na deponije.

Zagreb. Tectus. 1997. Ambalaža 2 (2000) 14 16. Woodhead Publishing Ltd. S. Šercer. Društvo za plastiku i gumu. K.). N. Biobased Packaging Materials for the Food Industry. K. Smith (ED. Galić. M.). Galić. Z. K.com. 13. Galić i M. 1982. Biodegradable polymers for industrial applications. Meat Science 71 (2005) 122 83 . Contato. Zagreb. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa . Cambridge. 2000. 1983. 14. The Royal Society of Chemistry.Barić: Oporaba plastike i gume. 8. Food Biopack project EU Directorate 12. 2004. Zagreb.). 3. Školska knjiga.5.. Cambridge. De Qualitate 10 (2000) 102 19. Zagreb. Stričević: Suvremena ambalaža II. bpf. Čatić i F. 2005. C. R. Školska knjiga. 26. Weber (Ed. Vuković. M. R. D. 4. Ambalaža 1 (2000) 20 15.LITERATURA 1. Ackermann. N. Galić. www. Johannaber: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala. 9.com 10. I. 12. Galić. I. 1995. 2007. Zagreb. Janović: Polimerizacije i polimeri. P. tehnologijahrane. mtg topograf. Opsenica i G. 11. Food and Packaging Materials Chemical Interactions. Zagreb. K. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. Jagerstad and T. Ohlsson (Eds. 2.2010. Eilert. J. Ambalaža 1 (2001) 19 18. 2000. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN/2005) 5. Stričević: Suvremena ambalaža I. Vereš: Ambalaža. Ambalaža 3 (2000) 13 17. K. J. 7. www.

Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12.htm) Slika 5-6. Zagreb.html) Slika 5-19. 2010. Čatić.inacg. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) Slika 5-8. Strukturna formula PET-a Slika 5-17. Laka drvena ambalaža Slika 5-3. 1990. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I. vodu i gazirana pića Slika 5-18. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23.com) Slika 5-16.co.) Slika 5-25.POPIS SLIKA Slika 3-1. Tehnički muzej.com/Cans. Kalandar (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. PET ambalaža za ulje. Zagreb. Spektar elektromagnetskog zračenja Slika 3-2.corusgroup.) Slika 5-26. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS-a. Strukturna formula polistirena Slika 5-15.aspx http://www.packagingsouthasia. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www. Čelična ambalaža (izvor. Tehnički muzej. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Slika 5-13.) Slika 5-21.igora. Ambalaža od bijelog lima (izvor. Strukturna formula polietilena Slika 5-7.izvar. http://www. Vrećica od PP folije Slika 5-10. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9. 2010. Slika 5-24. Tehnički muzej.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit.bpf. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22. Shema četverovaljčanog kalandra (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14. http://www. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1.com/news/WEI_LI_has_580. Jutena vreća i vreća od polipropilena Slika 5-11.wikimedia. Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina. http://ww66. http://www.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4.asp. Transportna drvena ambalaža i kalemi Slika 5-2. 2010.uk/Plastipedia/Processes) 84 .org/wiki/File:Envase_de_yogur. Aluminijska ambalaža (izvor.jpg. Ambalaža od standardnog PS-a (a). http://www. Društvo plastičara i gumaraca. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20.com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5. Zagreb. Zagreb.instructables.com/drum/tight-head-steel-drum. (izvor:http://commons. Ekstruder (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.

Mjehurasta ambalaža Slika 6-15. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem (izvor: I.greenonetec.htm) Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www. Shema postupka suhog kaširanja Slika 5-37 .boyomovers.com) Slika 6-4.bpf. Toplo oblikovana ambalaža Slika 5-30. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb.bpf. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www.surplusandadventure.designpubgroup.bacvarija-pozvek.hr) Slika 6-6.hr) Slika 6-7.bpf.com) Slika 6-14.jpg) Slika 5-39. www.friesens.zvecevo.com. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www.hr/htm/glasherstellung_6. PE (a). http://www. 2007. Pakiranje prianjajućim filmom 85 .uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34.info) Slika 5-38 .com.co.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www.sk) Slika 6-9.com) Slika 6-5. Vereš: Ambalaža za pakiranje namirnica. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www. Zagreb.plasticstech.jpg.tian-da. str. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) (izvor:http://www. PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12. Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www.jubkastaco.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31.coca-cola. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) (izvor: http://www.hr) Slika 6-13. Metalne (a) i drvene bačve (b) (izvor: http://blog.bpf. PE boca (a). Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom Slika 6-3.co. Termoskupljajući omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaža (izvor: http://www.Slika 5-27. K.134) Slika 5-40.hr) Slika 6-2.com) Slika 6-10.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29.com/product_images_en/line_a12d.balconn. Galić i M.wmd.dukat.vetropack. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ) (izvor: http://www. Vujković. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35.com.pensito.co. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata Slika 5-36. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (izvor: http://www.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28. http://www. Tectus. http://www.co.hr/images/uploads/metalnebacve.

Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža Slika 7-4. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M. Zagreb.Slika 6-16. D. Oznaka za odlaganje staklene ambalaže 86 . Slika 8-7. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Slika 8-4. Opsenica i G. Šercer.com) Slika 7-1. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Slika 7-2.Barić: Oporaba plastike i gume. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Slika 8-1. Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3. Oznake za recikliranje čeličnih i aluminijskih limenki Slika 8-9. Sastav kućnog otpada Slika 8-3.diecraftmachines. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala Slika 8-6. Oznaka da je materijal moguće reciklirati Slika 8-8. mtg topograf. 2000. Strip ambalaža (izvor: http://www. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Slika 8-5.

poli(etilen .poli(vinil-klorid) 4. PP . PE-HD . PE-LD .SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA (1) Brojčana oznaka i kratica za plastiku 1.polistiren 7.polipropilen 6.polietilen visoke gustoće 3.PRILOG .tereftalat) 2. PET . ostali višeslojni (laminirani) materijali PE-HD PVC PV C PE-LD (2) Brojčana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojčana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA Čelik FE Aluminij ALU BROJČANA OZNAKA 40 41 (4) Brojčana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojčana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojčana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smeñe staklo GL BROJČANA OZNAKA 70 71 72 87 . PVC .polietilen niske gustoće 5. PS .

(7) Brojčana oznaka i kratica za višeslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98 88 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful