P. 1
ambalaza

ambalaza

|Views: 652|Likes:
Published by Armin Maleškić

More info:

Published by: Armin Maleškić on May 07, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/22/2013

pdf

text

original

SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za organsku tehnologiju

AMBALAŽA
dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić, izv. prof.

Recenzenti: dr. sc. Ivka Klarić, red. prof. dr. sc. Branka Andričić, izv. prof.

Split, 2010.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAŽE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAŽE...................................................................................................... 6 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže............................................................................................. 6 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže.................................................................................. 8 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zaštita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalaže ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalaže ........................................................................................ 12 3.5. Ekološka funkcija ambalaže......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Biološki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALAŽNI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalažni materijali......................................................................................... 24 5.3.1. Čelik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinčani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33

5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže ......................................................... 39 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže............................................................................. 51 6. AMBALAŽNI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bačve, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. Čaše ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaža) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaža............................................................................................................. 61 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća............................................................................ 73 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića ................................................................ 77 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala ...................... 87

teksturom. Pri kreiranju ambalaže potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalaže (ambalažni materijal. ali isto tako štiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja robe. grafičkim rješenjem i identifikacijom komunicira s potrošačem. a upotrebljavaju se za držanje. Suvremena ambalaža. (NN/97 8. elemente grafičkog oblikovanja) i meñusobno ih uskladiti kako bi ambalaža na optimalan način ispunila svoje funkcije. klimatoloških. Ministarstvo zaštite okoliša. odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je složen i zahtijeva sudjelovanje stručnjaka različitih profila od tehnologa. Rad na kreiranju ambalaže. Zagreb. 1982. odnosno u odgovarajuću ambalažu. koru 1 . poklopci) i dijelovi za unutrašnju zaštitu robe (jastuci. prostorni oblik ambalaže. predlošci) (N. Osim toga ona mora omogućiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena.1. Ambalaža mora biti prilagoñena kupovnoj moći potrošača. ekonomista. bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrañeni. načinjene od različitih materijala. UVOD Ambalaža predstavlja sve proizvode. Ambalaža je sredstvo koje prihvaća robu i štiti je do uporabe. čepovi. Školska knjiga. Ambalaža štiti robu od mehaničkih. skladištila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuću posudu. Posebnim dijelovima ambalaže smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalaže (zatvarači. Ambalaža aktivno sudjeluje u prodaji robe. čuvanje. rukovanje.8. Stričević. stručnjaka za transport i drugih. omot ili slično. Budući da nema pisanih podataka o početku uporabe ambalaže može se pretpostaviti da je čovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (šuplje plodove. isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoñača do korisnika ili potrošača. u kojima se roba drži tijekom prometa. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalažu potrebno je dobro poznavati funkcije ambalaže. a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrañeni a služe za zamatanje roba. Da bi se roba zaštitila i na siguran način transportirala. pregrade.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu.). propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. psihologa tržišta. njihovoj potrošačkoj kulturi i navikama i mora biti usklañena sa standardima i propisima. kemijskih i mikrobioloških utjecaja. zovu se ambalaža. Ona svojim oblikom. prostornog ureñenja i graditeljstva RH) Posude različitog oblika i veličine.

Napredak u proizvodnji i potrošnji ambalaže započinje industrijskom revolucijom u 19. Željezo i bijeli lim (čelični lim zaštićen slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bačvi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. postoje i faktori koji usporavaju potrošnju ambalaže. promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija. To su bile košare od pruća. To je omjer troškova pakiranja i prodajne cijene robe i sve više razvijena svijest o potrebi zaštite čovjekove okoline od nepotrebnog zagañenja. Najveće promjene u proizvodnji ambalaže dogodile su se u 20. Nasuprot tome. Kako je čovjek otkrivao mogućnosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalaže poput staklenih boca i posuda od bronce. drvene kutije i bačve.drveta) za prenošenje dobara namijenjenih razmjeni. Razvojem ljudskog društva. atraktivnijoj i skupljoj ambalaži) razlozi su za sve većom proizvodnjom i potrošnjom ambalaže. nove higijenske i zdravstvene navike itd. razvoj prometa. stoljeću zahvaljujući primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasične tehnike posluživanja u trgovinama robe široke potrošnje tehnikom samoposluživanja. pletene vreće i životinjske mješine. Odbačena ambalaža predstavlja veliki ekološki problem. stoljeću. Zato se danas u razvijenim zemljama rješavanju ovog problema posvećuje sve veća pažnja i pronalaze novi načini zbrinjavanja i oporabe odbačene ambalaže. potrebom da se razmjenjuje roba na većim udaljenostima počinje i izrada ambalaže od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. Industrijalizacija i urbanizacija utječu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim količinama jeftine ambalaže. Suvremena dostignuća na polju ambalaže (novi ambalažni materijali i oblici i nove tehnike pakiranja). 2 . Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoñene potrebama kupaca. a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pružiti ambalaža.) i povećana kupovna moć potrošača (potražnja za kvalitetnijom robom u boljoj. keramičke amfore.

namjena. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali omogućili su razvoj novih metoda 3 . metalna. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka. bačava. Metali koji se koriste za izradu ambalaže su željezo. tekstilna. košara od pruća. bačvi. limenki do poklopaca za staklenke. 2. kanti. fizička svojstva itd.2. čaše i ampule. zatvarača za boce itd. cisterni.1. transportnih paleta i kalema. način uporabe i cijena. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. ambalaža od polimernih materijala i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati. drvena. Prema materijalu od kojeg je izrañena ambalaža može biti papirna i kartonska. vreće od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. Od papira i tanjeg kartona izrañuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaža za zamatanje roba. Karton i valovita ljepenka služe za izradu kutija i čaša. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim oblicima. a to može biti ambalažni materijal. drvo i staklo. trajnost. ali se danas sve više zamjenjuje drugim materijalima. osnovna namjena u prometu roba. staklena. vrijednost. PODJELA AMBALAŽE Ambalaža se može podijeliti u različite skupine s obzirom na odabrano zajedničko svojstvo. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale. kvaliteta. izgled. aluminij. Premda je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. funkcija. Tekstilna ambalaža koja se nekad izrañivala od prirodnih vlakana (npr. Od stakla se izrañuju boce. cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. osobito metal. staklenke. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vreća i mreža. Podjela prema ambalažnom materijalu Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže. Metalna ambalaža izrañuje se u različitim oblicima od kontejnera. oblik. kositar.

4 . a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno.pakiranja. uvjetima čuvanja. npr. Ova ambalaža prezentira robu kupcu. cijenom ili nisu prilagoñeni suvremenoj opremi za pakiranje. pretovar i rukovanje odreñenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalaži. Takoñer svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta. Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini. skladištenja i manipulacije robom. osobito od onih koja nastaju zbog mehaničkih opterećenja i atmosferskih utjecaja. Roba upakirana u prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. Kombiniranjem i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se višeslojni materijali ili laminati. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaža se dijeli na prodajnu (primarnu). 2. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasični materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom. naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. roku trajanja i načinu uporabe. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoñenima potrebama kupca i time produljenje svježine prehrambenih proizvoda. Prodajna ili primarna ambalaža služi za pakiranje robe široke potrošnje u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. mora sadržavati sve potrebne informacije o sastavu i količini robe. Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prijevoz. omogućiti lako otvaranje i zatvaranje ambalaže. skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu.2. Budući da se roba troši upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna. odnosno mora jamčiti kvalitetu i kvantitetu robe.

boce za komprimirane plinove. Budući da je trajnija mora biti izrañena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja.2. Uz transportnu ambalaža koja je uglavnom povratna (bačve. Najveći dio prodajne ambalaže je nepovratan iz praktičnih i ekonomskih razloga.) i neke vrste prodajne ambalaže spadaju u ovu kategoriju (npr.3. Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem. vraća proizvoñaču koji je nakon čišćenja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje. Stoga se danas različitim mjerama potiču proizvoñači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati. odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalažne materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. Povratna ambalaža se prikuplja. sanduci.. cisterne.. nakon što se isprazni. Podjela prema trajnosti Ambalaža se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad. staklene boce). Povratna ambalaža je ona ambalaža koja se. Nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. ponovo upotrebljava u istu svrhu. 5 .

skladišno-transportna . djelovanju klimatskih elemenata. 6 . kemijske ili mikrobiološke promjene robe.ekološka funkcija. Funkcije ambalaže mogu se promatrati s različitih gledišta. skladištenja i manipulacije.1. bez obzira na vrstu robe. Do naprezanja uslijed dinamičkih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe. Ovisno o vrsti robe i skladišnotransportnim uvjetima odreñene će funkcije biti naglašenije. Osnovne funkcije koje ambalaža mora zadovoljiti.zaštitna . Ambalaža s dobro realiziranom zaštitnom funkcijom mora zaštititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizičke. skladištenja. Mehaničke sile koje djeluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke.1. tijekom transporta. Zaštita od mehaničkih naprezanja Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i ambalaže. Horizontalnim statičkim silama roba je izložena pri hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim ureñajem tijekom utovara ili istovara. insekata i glodavaca.1. FUNKCIJE AMBALAŽE Budući da se roba nalazi u ambalaži tijekom cijelog transportnog puta od proizvoñača do potrošača zahtjevi koji se postavljaju na uspješno realiziranu ambalažu su višestruki. 3. Donji redovi opterećeni su težinom robe koja je na njih složena. prodaje i tijekom uporabe. Mehanička naprezanja rezultat su djelovanja mehaničkih sila kojima su roba i ambalaža izložene tijekom transporta.uporabna . su sljedeće: . 3. Zaštitna funkcija ambalaže Ambalaža mora zaštititi robu od trenutka pakiranja. Vertikalnim statičkom silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu. Na cijelom tom putu ambalaža i roba izloženi su mehaničkim naprezanjima.3. mikroorganizama.prodajna .

Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda može prodrijeti u ambalažu u tekućem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalaže ili kroz stijenku higroskopnog materijala.3. tlak i vlažnost zraka. smjer i brzina vjetra. a koja ovisi o relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka. atmosfera. poput metala. naoblaka i snježni pokrivač. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreñivanju klime su insolacija. 3. raspodjela kopna i mora. To se najčešće dogaña sa svježim namirnicama poput voća i povrća koje procesom disanja 7 . a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna širina. minerala.1. brašno itd. snizi ispod temperature rosišta dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalaži i/ili robi. odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalaže. reljef.1. jezera. Vlažnost zraka se najčešće izražava relativnom vlažnošću. temperatura. kao i klimatske prilike karakteristične za to područje. Ako se temperatura atmosferskog zraka. revolucija. karton. Temperatura zatvorenog prostora može biti više ili niža od vanjske a vlažnost je obično viša. Na klimu zatvorenog prostora utječe i roba sa svojom temperaturom i vlažnošću. drvo. praškasti materijali kao što su cement. Na skladištenu robu utječu promjene lokalne klime. morske struje. nadmorska visina. Materijali koji su higroskopni (papir. padaline. Neki materijali.) zadržat će odreñenu količinu vlage koja se naziva ravnotežna vlažnost. Ako se izlože djelovanju zraka niske relativne vlažnosti potpuno će se osušiti. udaljenost od mora. rotacija. To je broj koji pokazuje omjer količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. žitarice.2.2. tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka). ovlažit će se samo površinski. stakla.1. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalaže može pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. Osim vanjske klime na robu utječe i klima zatvorenog prostora (skladišta ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreñenim zakašnjenjem. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaža su izložene djelovanju vlage iz zraka. Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta. Zaštita od klimatskih utjecaja Klima kao meteorološki pojam je skup meteoroloških faktora i pojava koje u odreñenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe.

može doprijeti do željezne osnove. odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojačava se u prisustvu vlage. vlaga.2. To se osobito dogaña u prekomorskom prometu.2e. Voda može nastajati i u nekim aerobnim mikrobiološkim procesima i nekim kemijskim procesima. u vlažnom zraku oksidni sloj se ponaša drugačije budući da je higroskopan. vodena para.→ 4 OHA: Fe . Kada je relativna vlažnost zraka niska površina metala se oksidira i nastali tanki sloj oksida štiti metal od daljnjeg negativnog utjecaja kisika. Ova vrsta korozije u vlažnom zraku naziva se atmosferska korozija i sa stajališta ambalaže je najvažnija. može doći do njenog raspadanja i gubitka proizvoda. 8 . odnosno vodene pare. 3. Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljičnu. Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalaže slični su procesima u galvanskom članku. industrijski plinovi i kuhinjska sol. To znači da se brzina oksidacije metala u suhom zraku usporava. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oštećenja robe i ambalaže su kisik. zatim kod limova spojenih zakovicama kada su zakovice izrañene od drugog metala ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje različitog sastava od limova. Ako je ambalaža izrañena od higroskopnog materijala u većoj mjeri izložena djelovanju vode. dok prašina i vlaga uglavnom uzrokuju fizička onečišćenja. Kada se u njemu nakupi odreñena količina vode stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog članka u kojemu je metal anoda (A) a oksidni sloj katoda (K).oslobaña vodu.1.2. Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala različitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit. Korozija metalne ambalaže Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja površine metala. npr. Meñutim. primjerice. dok se metal oksidira na anodi prema jednadžbama: K: O2 + 2 H2O + 4 e. Sastojci zraka mogu djelovati samostalno. ali mogu i stupati u interakcije pojačavajući na različite načine štetno djelovanje. U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se na katodi reducira. ugljikov(IV) oksid. sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid. Kod metalne ambalaže ovi su uvjeti ispunjeni kada je zaštitni sloj kositra na bijelom limu oštećen tako da elektrolit.→ Fe2+ Utrošeni kisik brzo se nadoknañuje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji.

Izloži li se zapakirana roba povišenoj temperaturi nakon odreñenog vremena doći će do izjednačavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku provodnost ambalažnog 9 . 3. Propusnost materijala može se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalažni materijal pri preradi. takva ambalaža ne može robu zaštititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladištenje.3. Spektar elektromagnetskog zračenja Od ukupne energije elektromagnetskog zračenja koje padne na površinu ambalažne jedinice (E) jedan dio će se reflektirati (Er). vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zračenja. su papir i karton. Prijenos topline se može odvijati procesom kondukcije. Metalna ambalaža dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda koje je potrebno sterilizirati.1. Slika 3-1. U kolikoj će mjeri ambalaža zaštititi robu od utjecaja topline ovisi o toplinskoj vodljivosti ambalažnog materijala. Meñutim. odnosno dobri su izolatori. prevlačenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem različitih ambalažnih materijala (laminati). S gledišta utjecaja na ambalažu od interesa su samo valne duljine koje obuhvaćaju područje ultraljubičastog (UV).1. osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv stiropor). Energija elektromagnetskog zračenja obrnuto je proporcionalna valnoj duljini zračenja. Zaštita od topline Uslijed razlike temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku ambalažnog materijala. Za zaštitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalažni materijali koji ne propuštaju zračenje. Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost. grafičkom obradom površine. dio će biti propušten (Ep) a dio će se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji će dio zračenja ambalažni materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalažnog materijala i valnoj duljini zračenja.3. konvekcije ili zračenjem. bojenjem u masi.4. Zaštita od elektromagnetskog zračenja Spektar elektromagnetskog zračenja obuhvaća zrake različitih valnih duljina. Ambalažni materijal ne može robu zaštititi od djelovanja topline duže vrijeme.

te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potrošnjom roba. 10 . Mikroorganizmi mogu oštetiti robu i ambalažu na više načina: . polimerni i višeslojni materijali).materijala. Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti štetni za zdravlje ljudi. pomoćnih materijala. 3. Ambalaža kvadratnog oblika bolje iskorištava prostor transportne ambalaže. Ukoliko ambalaža mora zaštititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izrañena od nepropusnog materijala i hermetički zatvorena budući da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju. poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomoćnih materijala s procesom proizvodnje. Zaštita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda često se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije. Stoga se zaštita robe od topline mora realizirati kroz skladišno-transportnu funkciju ambalaže u skladu s propisanim uputama za čuvanje odreñene vrste robe.kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe.kvarenje zbog razaranja supstance robe . pomoćni materijali. poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladište se i transportiraju u odgovarajućoj ambalaži. Ambalaža u tom slučaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izrañena od materijala koji mogu izdržati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo. 3. Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama su vlažna podloga i temperatura izmeñu 20 i 40 o C.oštećenje zbog same fizičke prisutnosti mikroorganizama .5. Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobiološki stabilne. Ambalaža s dobro riješenim skladišno-transportnim funkcijama omogućava racionalno korištenje skladišnog i transportnog prostora. Zaštita od mikroorganizama Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i životinjski organizmi koji za svoj rast i razmnožavanje koriste gotovu organsku tvar na kojoj žive. Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnožavanje trebaju kisik pa se mogu razviti samo na površini ambalaže. metal. dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalažu.2.1. Neke sirovine. Skladišno-transportna funkcija ambalaže Skladištenje i transport sirovina. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalaže i njenoj usklañenosti s dimenzijama zapakirane robe.

Da bi se što bolje iskoristio skladišni i transportni prostor dimenzije ambalaže trebaju biti usklañene s dimenzijama palete. prazna ambalaža i povratna ambalaža takoñer se skladišti i transportira od proizvoñača ambalaže do proizvoñača robe. Slika 3-2. To znači da se pakira ona količina robe koja odgovara potrebama kupca. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t. Budući da to predstavlja trošak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalažu oblikovati na način koji omogućava optimalno iskorištenje skladišnog. Prodajna funkcija ambalaže Prodajne funkcije ambalaže usklañuju se sa suvremenim razvojem trgovine robom široke potrošnje. EPF) izradila tzv. izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu. odnosno od kupca do proizvoñača robe. stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation. pridobiti kupčevo povjerenje i stvoriti povoljan 11 . složenog iz raznih vrsta komadne robe. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta. Ambalaža koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju povećava opseg prodaje. 3. Ona mora privući pažnju kupca. u odnosu na ambalažu u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje može ostati i više od 20 % neiskorištenog prostora. Kolika će biti količina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalaže ovisi o vrsti robe.vozila ili skladišta. kartonske kutije spojenog oplošja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju. Na primjer. Paleta je drvena podloga izrañena od dasaka odreñenih normiranih dimenzija. Roba se u transportu vrlo često slaže na palete (slika 3-2). načinu njezine uporabe. trajnosti. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Nova. ambalaža konusnog oblika može se slagati jedna u drugu. odnosno transportnog prostora. modul-sustav dimenzija ambalaže i slaganja na palete. Prodajna ambalaža racionalizira prodaju. To je vrsta pomoćne opreme koja omogućava formiranje kompaktnog i čvrstog paketa. a da visina složene robe na paleti bude oko 1 m. kupovnoj moći potrošača itd.3. transportiraju i konačno oblikuju neposredno prije punjenja. odnosno samoposlužnom tehnikom prodaje.

kartona. datumu proizvodnje i načinu čuvanja.5. prostornog ureñenja i graditeljstva RH). Ambalažni materijal i oblik ambalaže odreñuju način na koji će se ambalaža otvarati. sastavu. porijeklu. uporabom povratne ambalaže. ambalaža bi trebala na neki drugi način korisno poslužiti npr. S obzirom na rastuće količine odbačene ambalaže Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske Unije donosi sve veći broj propisa vezanih za gospodarenje ambalažnim otpadom (NN 97 8. kao povratna ambalaža. ukras ili za čuvanje nekih drugih predmeta. odnosno mora jamčiti kupcu da nitko prije njega nije ambalažu otvarao ili oštetio i da se unutra nalazi upravo ona količina robe koja je na ambalaži istaknuta.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. deformacijom poklopca ili bez deformacije.8. Na ambalaži se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda. uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. Ekološka funkcija ambalaže Ekološka funkcija ambalaže nametnula se u posljednjih dvadesetak godina kao posljedica brige za zaštitu okoliša. Nakon što je roba iz nje izvañena.4. pripremu robe za uporabu. 12 . Uporabna funkcija ambalaže Ambalaža s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omogućiti lako otvaranje. prodajom većeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalaži. uporabom biorazgradljivih materijala i jestive ambalaže za prehrambene proizvode. tako da je kupac spreman platiti više za izgled. Ekološka funkcija ambalaže može se realizirati na različite načine: pakiranjem u ambalažu od recikliranog materijala. Prodajna ambalaža takoñer mora jamčiti kvalitetu i količinu zapakirane robe. 3. Metalna i staklena ambalaža teže se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom slučaju prilažu ambalaži ili takav predmet kupac mora imati. proizvoñaču. Ministarstvo zaštite okoliša. Ambalaža od papira. polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem. Budući da je upravo prodajna ambalaža zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadržavati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavača. 3. smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda. uzimanje potrebne količine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troši odjednom.opći dojam. roku i načinu uporabe.

transportna i skladišna funkcija ambalaže. Potrošne robe dijele se na robe proizvodne potrošnje i robe široke potrošnje. Pri tome treba voditi računa o osjetljivosti materijala robe i o vrstama robe koja je opasne za okolinu.. 1.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalažu. U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i služe za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga. higijenski. kozmetički. 2. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoćni materijali ne pakiraju se budući da se koriste u velikim količinama. 4. Pored ostalih funkcija ambalaže ovdje je naglašena prodajna i uporabna funkcija. Uglavnom su većih dimenzija i pakiraju se pojedinačno. direktno u transportnu. više prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu..4. Robe široke potrošnje služe za podmirenje potreba stanovništva (prehrambeni. transportnu i skladišnu funkciju. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE Da bi ambalaža na optimalan način mogla ispuniti sve svoje funkcije potrebno ju je uskladiti s vrstom robe koja će se pakirati.. Skuplje sirovine i pomoćni materijali koji se troše u manjim količinama pakiraju se u transportnu ambalažu. Ambalaža za ovu vrstu robe ima naglašenu zaštitnu. Preradbom robe proizvodne potrošnje (predmeti rada. Vrste robe Izmeñu različitih faktora o vrsti robe ovisi hoće li se roba uopće pakirati. Kod pakiranja ove vrste robe naglašena je zaštitna. skupnu. 4. sa svojstvima materijala od kojeg je roba izrañena i s pojavnim oblicima robe i njihovim karakteristikama. Sa stajališta ambalaže robe se dijele na investicijske robe i potrošne robe.) i koje će funkcije ambalaže biti naglašenije. farmaceutski proizvodi itd. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba Izbor ambalažnog materijala i kreiranje ambalaže u prvom redu ovisi o svojstvima materijala od kojeg je izrañena roba. ako hoće u koju vrstu ambalaže (prodajnu. sirovine i pomoćni materijali) dobiju se nove robe višeg stupnja preradbe. 13 .

.4. 4. kidanje. 14 . Budući da je prisutnost vlage.2. plastičnu deformaciju oblika pri čemu ne dolazi do značajnije deformacije strukture. Robe osjetljive na mehanička naprezanja Djelovanjem mehaničkih sila može doći do trajne ili prolazne deformacije robe.razgradnja nekih vitamina (askorbinaske kiseline. žilav ili krhak. Izložene djelovanju relativno malih mehaničkih sila pretrpe deformaciju strukture (lom. Žilavi materijali pokazuju trajnu.1.) Veliku osjetljivost na djelovanje svjetlosti pokazuju i neki farmaceutski proizvodi i kemikalije kao i neki anorganski materijali (npr. tiamina i dr.2.kvarenje ulja i masti i masnih namirnica (autooksidacija masnih kiselina i nastajanje peroksida masnih kiselina) .2.3. tekstil od prirodnih vlakana. Za elastične materijale karakteristične su prolazne deformacije oblika. koža). deformacija se može očitovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture. koji može biti elastičan.razgradnja bjelančevina . Robe osjetljive na svjetlost Svjetlost. pogodna za razvoj mikroorganizama. robe s većim udjelom vode su biološki osjetljivije. može inicirati ili ubrzati različite nepoželjne promjene organskih materijala (osobito namirnica) kao što su: .). Ovisno o svojstvima materijala robe. Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture moguće se samo pod utjecajem velikih mehaničkih naprezanja.. riboflavina. osobito vidljivog i ultraljubičastog dijela elektromagnetskog spektra. Robe izrañene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehanička naprezanja. 4.. odnosno vode. foto-materijali koji sadrže halogenide srebra).2. Biološki osjetljive robe To su uglavnom robe organskog podrijetla osjetljive na djelovanje štetočina i mikroorganizama (prehrambeni proizvodi.

4. Najznačajniji je utjecaj oksidacije na kvalitetu i nutritivna svojstva prehrambenih proizvoda. hlapljenje otapala iz premaza).nabiranje površine ili uvenuće svježeg voća i povrća . Robe osjetljive na promjenu temperature Robe mogu biti osjetljive na povišenu ili sniženu temperaturu. Do oštećenja robe izazvanog promjenom temperature može doći ukoliko je roba izrañena od različitih materijala koji imaju različite koeficijente toplinske širljivosti. 4.smanjenje mase robe gubitkom vlage . Promjenom temperature može doći do promjene agregatnog stanja. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti Promjenom vlažnosti može doći do različitih promjena materijala robe a mogu se podijeliti na: a) fizikalne promjene .hidroliza .površinsko sušenje smrznutih roba . 4.kristalizacija zasićenih otopina .2.6.prekristalizacija b) kemijske promjene .stvaranje ili raspadanje hidrata Promjenom vlažnosti takoñer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih činilaca pa može doći do mikrobiološke promjene (razvoj mikroorganizama). Hlañenje takoñer može dovesti do neželjenih promjena kao što je zamućenje ulja i različitih otopina ili oštećenje robe s velikih udjelom vode pri zamrzavanju. izdvajanje otopljenog CO2 iz gaziranih pića ili mineralne vode. razaranje vitamina. Jednom odmrznute namirnice ne smiju se ponovo zamrzavati i vrlo su osjetljive na djelovanje mikroorganizama. Smrznute robe su vrlo osjetljive na promjenu temperature. tj. nepovratne promjene konzistencije i viskoznosti robe. biokemijske promjene (klijanje žitarica) ili korozije metala. Oksidacija masti i ulja.4. smanjenje 15 .5. Zagrijavanjem složenih roba dolazi do izdvajanja nekih komponenata (npr. oksidacijom.2. Robe osjetljive na djelovanje kisika Mnogim anorganskim i organskim materijalima znatno se mijenjaju svojstva djelovanjem kisika.2.

esteri). osobito željezo. Do promjene mirisa dolazi zbog oksidacije aromatičnih spojeva pri čemu produkti oksidacije često imaju neugodan miris. lako hlapljivi sastojci (terpeni. petroleja ili plijesni). aldehidi.od papirne ambalaža miris tiskarske boje . ulja i masti na zamašćenim krpama koje se mogu zapaliti bez dovoñenja topline.9. brašno lako poprima miris benzina.miris truleži ili plijesni koji nastaje mikrobiološkim raspadanjem papirne i drvene ambalaže u vlažnim skladištima. promjene boje. npr. robe punjene eksplozivom i komprimirani plinovi.miris klora i fenola iz sredstva za dezinfekciju .2.7. Robe bez mirisa.miris NH3 i H2S iz mikrobiološke razgradnje proteinskih ljepila . robe neugodnog mirisa i robe u procesu truljenja i organski peroksidi. 16 . Postupnim hlapljenjem aromatičnih tvari roba gubi miris. poprime miris drugih roba (npr. 4. najčešće su to praškaste. Robe opasne za okolinu Kod odreñenih vrsta roba ambalaža ima ulogu da zaštiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja tih roba. 4. Roba takoñer može poprimiti miris ambalaže: . mirisa i okusa još se pojačavaju ako je uz kisik namirnica izložena djelovanju svjetlosti.2.8. U robe opasne za okolinu spadaju još i otrovne i radioaktivne robe. Miris robi daju aromatični. terpenski alkoholi. Lako zapaljive robe imaju nisku temperaturu zapaljenja. Robe osjetljive na promjenu mirisa Robama osjetljivim na miris smatraju se robe koje imaju karakterističan okus i miris ili one kojima je osnovna karakteristika da su bez mirisa. higroskopne robe.2. lužine i neke soli). ugodan miris svježeg maslaca prelazi u vrlo neugodan miris užegle masti koji mu daje produkt oksidacije masnih kiselina akrolein. agresivne robe (kiseline. Robe osjetljive na koroziju U ovu grupu uglavnom spadaju metali i metalna roba. To su u prvom redu eksplozivi. Roba je osobito izložena djelovanju korozije tijekom boravka u vlažnim skladištima ili u prekomorskom prometu. ali ipak višu od sobne te se ne mogu zapaliti bez dovoñenja topline. zatim samozapaljive robe poput bijelog fosfora.biološke vrijednosti bjelančevina. 4.

ukapljeni plinovi i otopine plinova takoñer poprimaju oblik ambalaže u kojoj se nalaze. Pjene imaju uklopljenu i plinovitu dispergiranu fazu. granule. veličini i obliku čestica. masti. komprimirani i ukapljeni plinovi. U stanju mirovanja one imaju stabilan oblik. Pod još većim tlakom pastozne robe počinju teći i ponašaju se poput kapljevina. kapljevine i neki dvofazni sustavi (otopine plinova pod normalnim ili povišenim tlakom). krupica. Ove robe imaju visoku koncentracija dispergirane faze u malo disperznog sredstva što znači da imaju veliku unutrašnju površinu. Robe bez oblika Za ovu vrstu roba karakteristično je da imaju apsolutnu nestabilnost oblika i da lako difundiraju u okolinu. uz mali tlak deformacije su elastične a povećanjem tlaka iznad graničnog tlaka tečenja one pokazuju plastičnu deformaciju. Površina sipkih roba je to veća što su dimenzije čestica manje. emulzije ili suspenzije kapljevina ili čvrstih tvari u ukapljenom plinu i kapljevini. a plin (zrak) disperzno sredstvo. Za ovu vrstu roba karakteristično svojstvo je nasipna masa ili nasipna gustoća koja predstavlja omjer mase i volumena sipke robe. Pojavni oblici robe Sa stajališta izbora ambalaže i tehnike pakiranja kao kriterij za razlikovanje vrsta roba umjesto agregatnog stanja prikladnije je uzeti pojavni oblik robe. a površina im je vodoravna zbog gravitacijske sile. Kapljevine. Sipke robe Sipkih robama smatraju se prašci. To su plinovi pri normalnom tlaku. gelovi. Za pastozne robe karakteristična su mehaničko-deformacijska svojstva. poput tekućina.3. dimenzijskoj raspodjeli čestica i adheziji meñu česticama. Plinovi pod normalnim ili povišenim tlakom ispunjavaju sav raspoloživi ambalažni prostor i njihov se volumen kompresijom može smanjiti. pjene i sl. mogu se promatrati kao disperzni sustavi sastavljeni od čvrste dispergirane faze u obliku praha i kapljevite neprekidne faze kao disperznog sredstva. Ovisi o gustoći čvrste faze. 17 . sipke robe. zrnaste i krupnozrnaste robe koje takoñer. zauzimaju oblik ambalaže ali im površina nije vodoravna samo pod djelovanjem gravitacije. pastozne robe i robe stabilnog oblika. Pojavni oblici roba razlikuju se prema stabilnosti prostornog oblika i to kao robe bez oblika. Imaju karakteristike disperzije u kojoj je roba dispergirana faza. Pastozne robe Pastozne robe u koje spadaju paste. otopine. kreme.4.

Pakiranje robe Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija. Komprimirani plinovi se pune u ambalažu dok se ne postigne odgovarajući tlak u ambalaži. Kapljevine se uglavnom odmjeravaju volumno. Poklopci ili zatvarači mogu biti od istog materijala kao i ambalaža (npr.Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati čvrstim tijelima budući da imaju stalan oblik i pružaju relativno veliki otpor promjeni oblika. 18 . Priprema povratne ambalaže takoñer uključuje pranje i čišćenje. sastoji od istih radnih operacija. 4. već se pakuje. Pastozne robe se zbog problema s njihovom konzistencijom odmjeravaju volumno. broja komada ili odgovarajućeg tlaka. bez obzira na složenost. Slijed radnih operacija: 1. osjetljivosti i pojavnim oblicima robe. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja. mase. odnosno troši odreñeni broj komada robe. 3. čišćenje ili sterilizaciju ambalaže. Najjednostavnije je odmjeravanje robe stabilnog oblika na način da se izbroji potreban broj komada. Ako je roba osjetljiva na sastojke zraka ili lako difundira u okolinu potrebno ju je hermetički zatvoriti. pripremanje ambalaže za pakiranje Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja. zatvaranje ambalaže Na koji će se način zatvoriti ambalaža nakon punjenja ovisi o vrsti ambalaže. Ambalaža se može zatvarati i lijepljenjem posebnih dijelova ambalaže. Postoje vrlo različiti sustavi za zatvaranje ambalaže. 2. Ove robe se ne troše u masenim ili volumnim jedinicama. dok se sipke robe mogu odmjeravati volumno (količina zapakirane robe ovisi o nasipnoj gustoći) i maseno. poklopci za limenke) ili od različitog materijala (poklopci za staklenke ili plastične boce). Robe poput prehrambenih i farmaceutskih proizvoda zahtijevaju pranje. Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja. Ukapljeni plinovi odmjeravaju se prema masi. odmjeravanje robe i punjenje ambalaže Odmjeravanje robe ovisi o pojavnom obliku robe i može se vršiti na osnovi volumena.4.

– oznake i simbole o načinu rukovanja. To su osnovni podatci što ih proizvoñač mora istaknuti na ambalaži ili ih trgovac mora predočiti kupcu radi jasnog. jasni. završne radne operacije Završne radne operacije uglavnom obuhvaćaju kontrolu pakiranja (provjeravanje količine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalaže). Prema Zakonu o zaštiti potrošača svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti. potpunog i točnog informiranja o onom što kupuje. Označavanje proizvoda jest nanošenje značajki proizvoda na ambalažu. o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima biološke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaćivanja sastava – sastav ili sadržaj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajućim pravilnikom o kakvoći – rok valjanosti i druge potrošaču bitne podatke. hrani i zaštiti potrošača. vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. deklariranje i označavanja ambalaže. Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netočnim oznakama ili oznakama koje potrošače mogu dovesti u zabludu. Deklaracija na originalnom pakovanju najčešće sadrži: – naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima – naziv i sjedište proizvoñača koji je proizveo ili pakirao robu – nazivnu količinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda – podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda. prijenosa i prijevoza. Za većinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti čuvanja i način rukovanja robom u prometu. 19 . što podrazumijeva: – oznake i simbole upozorenja za opasnost. Ukoliko se radi o ambalaži prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i označavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji. Označavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba. pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o općem deklariranju i označavanju hrane i o navoñenju hranjivih vrijednosti hrane. Na ambalažu. skladištenju i čuvanju proizvoda – upozorenja o postupku u slučaju nezgode. što proizvod sadrži i na temelju čega se može odlučiti za kupnju.4. naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potrošaču treba staviti deklaraciju.

Ambalažni materijal mora biti biološki postojan budući da djelovanje mikroorganizama vrlo štetno djeluje na realizaciju zaštitne a takoñer i prodajne funkcije ambalaže. zbog statičkog elektriciteta privlače na sebe prašinu. Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. a potrebna količina materijala ovisi o gustoći materijala. odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalažu. AMBALAŽNI MATERIJALI Odabir ambalažnog materijala osnovni je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija funkcija ambalaže i njezina cijena. polimerni materijali). Tehnološka svojstva ambalažnog materijala odreñuju izbor postupka proizvodnje ambalaže. Uglavnom se 20 . Električna provodnost važna je za realizaciju prodajne funkcije ambalaže. te troškove prostornog i grafičkog oblikovanja.5. konstantnost dimenzija ambalaže. Mehanička postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih mehaničkih sila. Osobito je važno za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalažni materijal ne utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. izbor postupka grafičkog oblikovanja i kvalitete obrade. Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali).1. Toplinska provodnost ambalažnog materijala važna je za robe koje se toplinski obrañuju (sterilizacija i zagrijavanje prije vañenja robe). Materijal treba biti optički nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. Istodobno unutrašnja strana ambalaže u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije. izbor oblika ambalaže. valovita ljepenka. Za uspješnu realizaciju zaštitne funkcije ambalaže materijal mora biti postojan i nepropustljiv. brzinu proizvodnje. Drvo Drvo spada u najstarije ambalažne materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton. Trošak ambalažnog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni. 5. U tom slučaju prodajna funkcija realizira se grafičkom obradom ambalaže koja robu prezentira kupcu. što nepovoljno utječe na izgled robe na polici. Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalažni materijal treba biti toplinski izolator. metali. Mehanička nepropustnost ambalažnog materijala važna je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalažni materijal. potrebnoj debljini stijenke ambalaže i mehaničkim svojstvima materijala.

65 Nmm-2) – pitomi kesten. badem. klen. bukva. Mehanička svojstva drva u uzdužnom. Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju šper-ploča. u obliku letvi za poboljšavanje mehaničkih svojstava transportne ambalaže. panel-ploča i lake drvene ambalaže (konstrukcijski furniri) (slika 5-2). smrekovina. čempres i bijeli dud .150 Nmm-2) – svib. Prema dimenzijama četvrtače mogu biti grede.tvrdo drvo (65 . Mehanička svojstva važna za ambalažu su elastičnost.srednje tvrdo drvo (50 . rezanjem ili ljuštenjem.50 Nmm-2) – omorika. Furniri su tanki drveni listovi debljine 0. jasen.100 Nmm-2) – hrast. bukovina i hrastovina u obliku piljene grañe i furnira. a piljenice se prema debljini dijele na listove. orah. vlaknaste grañe drva. tvrdoća i čvrstoća. kanadska topola. crna topola. crnika. Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutrašnje površine. lipa. grab . Za proizvodnju ambalaže upotrebljava se najviše jelovina. Transportna drvena ambalaža i kalemi Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže važna je njegova prostorna masa (masa jediničnog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost. ariš i joha . u obliku gredica i greda za učvršćivanje teških i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1).vrlo tvrdo drvo (100 . badem. Piljena graña se razlikuje prema obliku poprečnog presjeka na četvrtače (piljena graña s kvadratnom ili pravokutnom površinom presjeka) i piljenice (piljena graña čiji je omjer širine i debljine veći od 20). daske i planke.3 – 4. Drvo se prema tvrdoći dijele na: .vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) – smreka. crni orah. 21 . gredice.0 mm koji se proizvode piljenjem.meko drvo (35 . Slika 5-1. letve i letvice. brijest. tisa.upotrebljava za izradu transportne ambalaže raznih oblika i veličina. radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene. javor. bor. vrba i jela .

dobra mehanička čvrstoća.450 gm-2 (debljina od 0. higroskopnost. 22 . namjeni i postupcima dorade. Laka drvena ambalaža 5. Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog. Mehanička pulpa (pulpa od drvenjače) dobiva se drobljenjem drva pri čemu se iskorištavaju sva vlakna iz stanične stjenke drva (celuloza i lignin). jele i bora. Nedostatci su poroznost.0 mm) ljepenka > 450 gm-2 (debljina > 2. Prednosti ambalaže od papira i kartona su niska cijena. za razliku od kemijske pulpe za čiju se pripremu uklanja kora a dobivena strugotina se obrañuje različitim kemijskim metodama (lužnati. Oko 50 % drvene pulpe dobiva se iz smreke. Papir. Ima vrlo dobra mehanička svojstva. mogućnosti oplemenjivanja i niskoj cijeni papir. karton i ljepenka danas su jedan od najzastupljenijih ambalažnih materijala. karton i ljepenka Zahvaljujući dobrim svojstvima.2.3 do 2. tekstilnih otpadaka i recikliranog starog papira. laminiraju ili impregniraju s drugim materijalima kao što su voskovi. ekološka prihvatljivost. Ne postoji oštra granica koja dijeli papir. prešaju i suše.Slika 5-2.3 mm) karton = 150 . jednostavna grafička obrada. Ljepenka je višeslojni karton koji se ne može savijati a svi su slojevi iste kvalitete. polimerni materijali itd. sulfatni ili sulfitni postupak). odnosno gramaturi (masa 1 m2 papira ili kartona). Papir i karton su materijali u obliku listova koji nastaju preplitanjem i meñusobnim spajanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla.0 mm) Suvremena industrija papira proizvodi veliki broj različitih vrsta papira i kartona koji se razlikuju prema sirovinama iz kojih se proizvode. karton i ljepenku. Jedna od predloženih podjela prema gramaturi i debljini je sljedeća: papir < 150 gm-2 (debljina < 0. Ukoliko se upotrebljavaju za ambalažu koja će biti u neposrednom dodiru s hranom obavezno se prevlače. Papir i karton meñusobno se razlikuju prema debljini. Proizvode se iz pulpe (suspenzije celuloznih vlakana u vodi).

Bezdrvni papiri i kartoni proizvode se iz sulfatne ili sulfitne celuloze uz eventualni dodatak tekstilnih otpadaka i ne sadrže drvenjače i poluceluloze. 3. Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke. Šrenc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. Papiri i kartoni od drvenjače Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjače (82 – 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%). Otporan je na kidanje i probijanje pa se koristi za izradu višeslojnih transportnih vreća (natron vreće) i za ravni sloj valovite ljepenke. drvenjače i jeftinih punila. slabo propušta masnoće. 5. uglavnom služi za zamatanje roba. Sulfatna celuloza je sirovina za proizvodnju papira dobrih mehaničkih svojstava (velika čvrstoća na kidanje). Budući da mu je jedna strana glatka na nju se nanosi grafička obrada. a druga strana mu je hrapava i koristi se za lijepljenje s drugim slojevima. ugljikov dioksid i vodenu paru. Zbog loših barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalaži lako gubi arome i hlapljive komponente. Proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze uz dodatak manje količine bijele drvenjače. Ima široku primjenu i često se laminira s drugim materijalima. Sulfitna celuloza upotrebljava se za proizvode kojima su boja i svojstva površine važniji od čvrstoće i žilavosti. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže 1. Vrlo je čvrst. proziran. Pergament papir se dobiva kemijskom obradom bezdrvnog papira koji ne sadrži punila i ljepila.2. Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze. Pogodan je za najkvalitetniji tisak.propustljivost na kisik.1. To je jeftini papir loše kakvoće. Kromo papir je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i naknadno satiniran (poseban postupak glačanja papira). 2. otporan na vodu i masnoće. Pergamin papir proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze bez upotrebe punila. Staklastog je izgleda. dok su ostali slojevi od lošije i jeftinije sirovine. Upotrebljava se za složive kutije (prodajna ambalaža). Kromo-nadomjestak ima lice od bijeljene sulfitne celuloze. ima vlaknastu strukturu i manje je otporan prema vodi od pergament papira. 23 . Natron papir se proizvodi iz nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze dugih vlakana.

Sivi karton pogodan je za izradu složivih kutija lošije kvalitete i za unutrašnji sloj stabilnih kutija (npr. koristi se za zamatanje roba osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog. boce). Peteroslojna ljepenka grañena je od tri ravna sloja i dva valovita. Budući da ima bolja mehanička svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija većih dimenzija. Najčešće se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C. Osnovni su željezo i aluminij. Ljepilo ne smije duboko prodirati u papir. a kao pomoćni metali upotrebljavaju se kositar. Svojstva valovite ljepenke takoñer ovise o vrsti ljepila. 5. krom i cink (za 24 . može se oblikovati u tuljac. Valovita ljepenka Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva papira meñusobno slijepljenih od kojih su neki valoviti a neki ravni. jednog ravnog i jednog valovitog.2. kutije za cipele). Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. Metalni ambalažni materijali Vrlo je mali broj metala koji se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. Sedmeroslojna ljepenka (četiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanička svojstva poput drva.3.2. natron papir). Valovi su oblika sinusoide a po veličini se razlikuju kao veliki val (A-val). niti se razlijevati po papiru. Oblik i dimenzije vala odreñuju mehanička svojstva valovite ljepenke. Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke. Lako se savija. Dvoslojna ljepenka sastoji se od dva sloja. Čvrstoća slijepljenog mjesta mora biti veća od čvrstoće papira. a za valoviti sloj ljepenke krut i žilav papir koji se lako oblikuje bez oštećenja (papir od poluceluloze ili šrenc-papir). mali (B-val) i srednji (Cval). 5. Ima vrlo dobra mehanička svojstva u odnosu na gramaturu i cijenu. Za ravni sloj ljepenke upotrebljava se papir velike rastezne čvrstoće i zagrebne tvrdoće (npr.

valjanjem. kroma 18. silicij. Prema kemijskom sastavu čelici se dijele na ugljične i legirane čelike.proizvodnju bijelog. 5. Kao prateći sastojci čelika pojavljuju se mangan. 25 . plinove i svjetlost. Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba. Takoñer ima vrlo dobra tehnološka svojstva. polutvrdi od 0.0 % i molibdena 1. savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem.65 % C. Strukturna graña ugljičnih čelika i mehanička svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki čelik sadrži manje od 0.99 %) sadrže još samo ugljik.85 do 0. pa se za odreñene vrste roba metalna ambalaža mora zaštititi prevlakama ili premazima da bi se spriječile interakcije robe i ambalaže. kromom) čime se dobije nehrñajući čelik.4% C.2 % ugljika. Zaštita od korozije može se provesti različitim premaznim sredstvima i zaštitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr. Nedostaci su im što su više ili manje podložni koroziji. Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju. lemljenjem i zakovicama. Standardni tip čelika za ambalažu prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i dušičnu kiselinu ima sljedeći sastav: ugljika 0. prešanjem. izvlačenjem. Najveći mu je nedostatak loša otpornost na koroziju. fosfor i sumpor koji potječu iz sirovine za proizvodnju željeza.1 %. Neki od metala su i toksični. Uobičajeni nazivi za nehrñajući čelik su inoks ili rostfrei.95 % C. To je tehničko željezo modificirano s najviše 1. Metalni ambalažni materijali su nepropusni za tekućine. Legirani čelici pored željeza i ugljika sadrže jedan ili više metala koji im odreñuju svojstva. Lako se otapa čak i u slabim kiselinama. Imaju veliku čvrstoću pa su pogodni za izradu ambalaže za komprimirane i ukapljene plinove i ambalažu velikih dimenzija.7 % ugljika. Ima vrlo dobra mehanička svojstva (velika rastezna čvrstoća) koja se modificiraju promjenom sadržaja ugljika.1.2 % C i tvrdi čelik više od 1. a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. Lako se prerañuje kovanjem.2 %. nikla 8.9 do 1. žilavi od 0. Ugljični čelici osim željeza (98 . osobito u prisustvu kisika i lužina.1 do 0. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se samo nehrñajući čelici koji sadrže od 0.3.5 %. kromiranog i pocinčanog lima). Čelik Čelik je najvažniji tehnički materijal današnjice. legiranjem s drugim metalima i primjenom različitih postupaka proizvodnje i prerade.

Čelična ambalaža 5. kozmetičkih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. nepovratna ambalaža za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinčani limovi od konstrukcijskog čelika s vrlo malim sadržajem ugljika. ukapljenih i komprimiranih plinova. Slika 5-3. limena. lijekova. upotrebljavaju se samo za ambalažu zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalažu od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. plemeniti) i alatne čelike. tekućina. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom. a otapaju ga jače kiseline i lužine. Postojan je prema koroziji čak i na vlažnom zraku. Kositar Kositar (Sn) je metal. 26 . Obični konstrukcijski čelici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalaže velikih dimenzija kao što su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju. zbog svoje visoke cijene. Od tanjih limova izrañuju se manje posude. nikla i kobalta u čeliku proizvode se legirani čelici otporni čak prema klorovodičnoj i sumpornoj kiselini. kiselih voćnih sokova poput soka od limuna i voćnih poluproizvoda konzerviranih sa SO2).2. srebrnasto bijele boje. cisterne za transport kiselih proizvoda. Alatni čelici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalaže. kvalitetni. boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. Plemeniti konstrukcijski čelici.3. Za izradu jeftine željezne ambalaže manjih dimenzija (sitna. mekan i može se izvaljati u obliku tanke folije. Budući da je netoksičan pogodan je za pakiranje namirnica. Osim podjele prema kemijskom sastavu čelici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obični.Povećanjem udjela kroma.

metalnih traka i sl.3.3.5. Neznatno omekšava zagrijavanjem. premda je Zn fiziološki element.3. Pocinčani lim Cink (Zn) nije dobar za zaštitu željeza kao kositar. Mora biti postojan pri temperaturi sterilizacije i pri oblikovanju limenki ne smije pucati. Najviše se upotrebljava za proizvodnju limenki za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica i za proizvodnju pomoćnog materijala za pakiranje (zatvarača.3. Ambalaža od bijelog lima 5. 5. Bijeli lim Bijelim limom naziva se tanki čelični lim od mekog običnog konstrukcijskog čelika s malim sadržajem ugljika koji je zaštićen s obje strane tankim slojem kositra. Ima rastezljivost i čvrstoću čelika i otpornost na koroziju poput kositra. Slika 5-4. kompaktnim slojem bazičnog karbonata koji sprječava daljnju koroziju. poklopaca. na niskom temperaturama ne postaje krhak što ga čini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27 . Na vlažnom zraku brzo gubi sjaj jer se prevlači tankim. mekan je i žilav ali nije elastičan. Takav premaz mora biti postojan prema sastojcima namirnice i ne smije joj mijenjati organoleptička svojstva.). Aluminij Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem. Cink se lako otapa u slabim i razrijeñenim kiselinama i lužinama. Ukoliko se od bijelog lima proizvodi ambalaža za pakiranje namirnica obavezno se zaštićuje premazima da se spriječe interakcije namirnice i ambalažnog materijala. Upotrebljava se za proizvodnju bačvi i metalnih posuda za pakiranje nekorozivnih neutralnih proizvoda. Osnovni mu je nedostatak toksičnost Zn soli. Danas ga zamjenjuju polimerni materijali i aluminij. ali ambalaži daje neprivlačan izgled.4.5.

zamrzavaju. izvlačenjem). ravnolančanu ili razgranatu strukturu. Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira. Duljina polimernog lanca odreñena je brojem ponavljanih jedinica (mera) u lancu. Od aluminijskih limova izrañuje se transportna ambalaža (bačve). prešanjem. čokolade) i za proizvodnju višeslojnih (laminiranih) ambalažnih materijala. Dobro svojstvo aluminija je što je fiziološki neškodljiv. Budući da ne propušta vodu. aromatičnih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. poput kalcija i magnezija. npr. koji se ne otapa se u vodi. već se. Zaštita aluminija može se postići stvaranjem umjetnog zaštitnog sloja Al2O3 elektrolitičkim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanošenjem premaza. Pogodan je za obradu plastičnim deformacijama (valjanjem. staklenke i čaše. sira. što znači da se otapa u jačim kiselinama i jačim lužinama. vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih. Makromolekule mogu imati linearnu. taloži u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma.4. ponavljanih jedinica) meñusobno povezanih kovalentnim vezama. maslaca. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajući na površini zaštitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3⋅H2O. masnoće. Aluminijska ambalaža 5. Deblje aluminijske trake služe za izradu raznih posuda za pakiranje. Aluminij je amfoteran. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. cijevi za proizvodnju tuba. ili su meñusobno povezane kemijskim vezama stvarajući pritom trodimenzijsku umreženu strukturu. Takoñer se mogu proizvoditi profili različitih oblika. Otporan je prema svim otopinama čiji je pH 4.5 – 8.5. Polimerni materijali Polimeri se sastoje od makromolekula grañenih od velikog broja malih. Relativna molekulska masa polimera kreće se od nekoliko tisuća do više milijuna. 28 . Slika 5-5. a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce. jednostavnih kemijskih jedinica (mera. margarina.

škrob. u otapalima bubre i otapaju se.). duromere i elastomere. kemijska i mehanička svojstva. Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat. Hlañenjem zadržavaju novi oblik a ciklus zagrijavanje . odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati. koji može biti u obliku praha. Pri relativno visokoj temperaturi razgrañuju se bez prethodnog omekšavanja.Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kaučuk. disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin. otopine. fibroin u svili. toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora. S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere. Zbog svojih specifičnih svojstava i dinamičnog razvoja posljednjih desetljeća upravo su ovi materijali omogućili proizvodnju novih ambalažnih oblika i nove tehnike pakiranja.hlañenje može se ponavljati. a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. npr. polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen. Premda postoji veliki broj polimernih materijala. pri zagrijavanju omekšavaju i tada se mogu lako oblikovati. poliprolien. često nije moguće izravno prerañivati ili nema zadovoljavajuća uporabna svojstva. Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreñuje njihova fizička. pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju. Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. polisiren itd. netopljivi su i netaljivi. polietilen visoke 29 . Na taj način dobije se polimerni materijal. za izradu ambalaže najviše se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoće (PE-LD). S obzirom na stupanj sreñenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreñeno stanje poput kapljevine). punila itd. Djelomično su umreženi. prirodne smole. Stoga mu se svojstva modificiraju različitim aditivima poput omekšavala. keratin u vuni. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule. Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgrañene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadrže dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica). maziva. produljenje svježine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi. i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale. Polimerizat. Duromeri imaju trodimenzijsku umreženu strukturu. Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na početnu duljinu. Staklište im je puno niže od temperature primjene. kristalni (veliki broj makromolekula pravilno složenih) ili u većini slučajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna područja). celuloza.

a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu". celulozni propionat i seluolzni acetobutirat (npr. Nelakirani celofan je proziran.1. Za polimerne materijale karakterističan je proces koji se naziva starenje. energije i vremena. i ne 30 . Za sve polimerne materijale zajedničko je da imaju malu gustoću. propušta vodenu paru. tvari koje na različite načine usporavaju razgradnju polimernih materijala. slabim anorganskim kiselinama i lužinama i dobro prima tisak. glatke i sjajne površine. Upotrebljava se za pakiranje luksuzne robe široke potrošnje. u obliku meke folije za kaširanje papira. U kemijskim reakcijama ponaša se slično alkoholima: s kiselinama daje estere a s alkoholima etere. odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora. lako se mehanički oblikuju uz mali utrošak rada. Nije im potrebna naknadna površinska obrada niti površinska zaštita. Od celuloznih derivata za izradu ambalaže upotrebljavaju se samo celulozni acetat (npr. teško su topljivi. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i povišene temperature. Nedostatak mu je što je higroskopan. u obliku folija velike prozirnosti koje ne skupljaju prašinu). postojan prema organskim otapalima. polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije. Materijali na bazi celuloze Celuloza je prirodni polikondenzat glukoze (sadrži dvije sekundarne i jednu primarnu hidroksilnu grupu po ponavljanoj jedinici). pakiranje prehrambenih ili duhanskih proizvoda. polipropilen (PP). nanositi u tankom sloju na drugi materijal. te regeneracijom celuloze iz topljivih celuloznih derivata. Celofan je ambalažni materijal koji se dobiva kemijskom modifikacijom celuloze u svrhu postizanja topljivosti. Zahvaljujući plastičnosti moguće je proizvesti proizvode vrlo različitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade. ne propušta prašinu ni mikroorganizme. 5. nepropusne za miris). poli(vinil-klorid) (PVC). Imaju vrlo dobra tehnološka svojstva.4. ali se ne ponaša poput njih pri zagrijavanju. To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizičkih i mehaničkih svojstava materijala. kemijski su inertni i podložni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama. itd. savitljiv.gustoće (PE-HD). Može se spriječiti. Nema vlaknastu strukturu poput papira. sličan je po svojstvima plastomerima.

Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i može biti termozavarljiv.941-0. odnosno 85-87oC (PE-LD) što predstavlja najvišu temperaturu uporabe PE proizvoda. 5. Polietilen Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera današnjice. Postojan je na veliki broj kemikalija.925-0. ksilenu. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr. halogenih elemenata i malog broja ketona. Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima. Strukturna formula polietilena (crvena boja označava mer.940 < 0. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem. Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak).926-0. Pod utjecajem UV zračenja podložan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se može potpuno spriječiti dodatkom 1% 31 . Shematski prikaz strukture i gustoće temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoće Polietilen srednje gustoće Polietilen niske gustoće Linearni polietilen niske gustoće Polietilen vrlo niske gustoće Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoća /gcm-3 0.može se spajati zavarivanjem. temperatura. katalizator). ~ CH2− CH2− CH2− CH2− CH2− CH2~ Slika 5-6.960 0. linearni polietilen niske gustoće (PELLD) i polietilen visoke gustoće (PE-HD). pa se lakirani celofan može spajati postupkom zavarivanja.910 S obzirom na različitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najviše polietilen niske gustoće (PE-LD). osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5.1. tetralinu i ugljikovom tetrakloridu. Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode.910-0.4.925 0. osim oksidirajućih kiselina.2. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2).940 0. PE omekšava pri temperaturi 127oC (PE-HD). a iznad 60oC otapa se u toluenu.

vrećica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b). PE-HD folije su mliječno bijele. s gledišta ambalaže. Polietilenske folije su vrlo meke. postojane do 110oC. Najveća količina PE-LD koristi se za proizvodnju folija različite namjene: za izradu vreća. glatke i sjajne površine. One ne sadrže omekšavala i fiziološki su inertne. razlikuje se po tome što nema voštani opip kao PE. Polipropilen Polipropilen (PP) se proizvodi katalitičkom. Nedostatak im je što loše primaju tisak. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) 5. PP folije su bezbojne. rastezljive i prozirne. Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slična svojstvima PE-a. čak i pri povišenoj temperaturi. PE se lako prerañuje svim osnovnim postupcima prerade plastomera. čvrste i krute. kemijski postojan prema sastojcima namirnica. puhanjem.3. PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalaže za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vañenja istisnuti iz ambalaže (Slika 5-7a). gotovo netopljiv. prozirne kao staklo. ni stabilizatori. ali najviše ekstrudiranjem. Osjetljiv je na niske temperature. Zadržavaju savitljivost i pri -50 oC što ih čini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju. niskotlačnom polimerizacijom propilena.91 gcm-3) i relativno visoko talište (160-170oC). uključujući i masnoće. PP je netoksičan. vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9).antioksidansa. injekcijskim prešanjem. ne dodaju mu se omekšavala. savitljive. Ima vrlo nisku gustoću (0. već pri 0oC postaje krhak. ~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3 Slika 5-8. a) b) Slika 5-7. ima veću čvrstoću i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (čvrstoća PP pri 100oC jednaka je čvrstoći PE pri 40oC).9-0.4. Budući da su otporne na povišenu temperaturu mogu se upotrijebiti za 32 .

pakiranje robe u vrućem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati.) Danas je u uporabi više od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida.4. a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprječava. maslac). Istezanjem zagrijanih folija poboljšavaju se mehanička svojstva. Kruti PVC služi za proizvodnju ambalaže stabilnog oblika (slika 5-12). ~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl Slika 5-11. loše toplinske postojanosti (razgradnja mu počinje već pri temperaturi staklišta. svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom različitih aditiva (omekšavala. UV zračenje propušta manje od stakla. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne propušta plinove i pare organskih tvari. Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se može provoditi u suspenziji. stablizatora. Kruti PVC je tvrd. Jutena vreća i vreća od polipropilena 5. oko 80 oC). vlage. a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. konoplje ili lana (Slika 5-10). Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal. Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. proziran.4. teško preradljiv. otopini ili u masi. Vrećica od PP folije Slika 5-10. slabo gori. itd. maziva. emulziji. Poli(vinil-klorid) Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl). 33 . pigmenata. Slika 5-9. Uporabom odgovarajućih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj. kemikalija. PP folije najvećim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vreća. Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin. postojan na utjecaj atmosferilija. Transportne vreće od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vreće od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute.

5. Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre. manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija. na njih se mogu lijepiti etikete.5 mm. a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu. Za izradu fleksibilne ambalaže i laminata proizvode se folije debljine 0. 34 . Poli(viniliden-klorid) Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2). H ~ C H Cl C Cl H C H Cl H C C Cl C~ Cl Cl H Slika 5-13. vinil-acetatom i akrilonitrilom. PVC s 50 % omekšavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalaže u obliku vreća. vrlo savitljive i podatne. PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teško se prerañuje pa se uobičajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom. Takav se materijal lako prerañuje.Slika 5-12. To je kristalast polimer s talištem pri 220 oC i staklištem pri 23 oC.4. nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava. Netopljiv je u svim hladnim otapalima. dobro se grafički obrañuju. Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja. a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 . vrećica ili tuba (slika 5-12). ima lošija mehanička svojstva. sjajne.08 .0.50 % omekšavala. 5.

(HI. Gustoća mu je 1. Polistiren Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). podložaka za svježe meso i ribu. high impact). svježe ribe i duboko smrznutih kašastih namirnica. eteru. injekcijskim prešanjem ili puhanjem (slika 515b). Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoće koji se upotrebljava za zvučnu i toplinsku izolaciju. niska temperatura mekšanja. povrća. PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva. Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže postupkom dubokog izvlačenja. ~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5 C6H5 H C6H5 H Slika 5-14. za pakiranje voća. kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija. postupcima dubokog izvlačenja. eterima i kloriranim ugljikovodicima. Ovaj se materijal najčešće upotrebljava za izradu čaša. benzinu.05 – 1. Podložan je procesima fotokemijske razgradnje. Dobiva se impregniranjem PS-a pogodnim.07 gcm-3. PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava. za jaja i dr. Pjenasti (celularni. Od pjenastog PS izrañuje se vrlo lagana ambalaža stabilnog oblika s relativno dobrim mehaničkim i izvrsnim izolacijskim svojstvima. Polistiren visoke udarne žilavosti (PS-HI). engl. aldehidima i ketonima. Za ambalažu najvažniji su standardni polistiren. 35 .5. Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na tržište dolaze različiti materijali koji se meñusobno razlikuju po sastavu i svojstvima. a elastomerna faza poboljšava elastičnost i žilavost. ćelijaste strukture i niske gustoće. kemijski neutralnim plinom ili lako hlapljivim kapljevinama koji zagrijavanjem iznad staklišta PS-a ekspandiraju i isparavaju dajući materijal željene gustoće i oblika.6. ekspandirani) PS je porozan plastomerni materijal. Standardni PS je proziran poput stakla. kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren. glatke i sjajne površine i dobro prima tisak (slika 5-15a). tvrd. šalica.4. U velikoj se mjeri koristi za izradu posuda i kutija za zamrznute i ohlañene prehrambene proizvode. omekšava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC. relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima. Idealan je za proizvodnju ambalaže tehnikom injekcijskog prešanja (nije potrebna nikakva dorada). Nedostatci su mu krhkost. sira. je dvofazni sustav polistirena i fino dispergiranih čestica elastomera (polibutadiena).

otpornosti na povišenu temperaturu i drugim dobrim svojstvima. sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon čestih ponavljanja naprezanja. relativno visokog tališta (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti. Poli(etilen-tereftalat) Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadrže esterske skupine . Ambalaža od standardnog PS (a). laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c).4. Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najviše primjenjivan poliester. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS.CO·O. za izradu filmova. Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola. To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase. kemijske i toplinske postojanosti. folija i kao konstrukcijski materijal. izvanrednoj prozirnosti.naziva se poliesterima.7. pri preradi nastaju relativno velike količine tehnološkog otpada. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati. od 2005.Zbog velikog modula elastičnosti pjenasti PS dobro amortizira dinamička naprezanja robe. Strukturna formula PET-a Upotrebljava se za izradu vlakana visoke čvrstoće. 5. Prikladan je za izradu zaštitne i dekorativne ambalaže. Slika 5-15. godine u Hrvatskoj je PET 36 . odličnih mehaničkih svojstava. osobito gaziranih pića i vode (slika 5-17). O C O C O O CH2 CH2 Slika 5-16. Meñutim. osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. Zahvaljujući maloj masi. ambalaža od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalažu za pakiranje kozmetičkih.

Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se u obliku folija koje se proizvode ekstruzijom ili lijevanjem. Te su folije savitljive. Imaju izvanredna svojstva. Primjenjuju se samo za specifična pakiranja. Vodotopljivi polimeri U grupu polimera koji se otapaju u vodi spadaju poli(vinil-alkohol) (PVAL) i poli(etilen-oksid) (PEO). 37 . ali im visoka cijena ograničava primjenu u proizvodnji ambalaže.4. To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja površine.9. emulzije ili suspenzije kao što su sredstva za pranje i čišćenje. bojila i sl. sredstva za bijeljenje). fungicidi. za izradu vrećica u kojima se hrana kuha. Pored robe koja je opasna za okolinu u vodotopljivu ambalažu pakiraju se i druge robe koje se upotrebljavaju kao vodene otopine. insekticidi. Pri pripremi otopine vrećica sa sadržajem stavi se u vodu.8. vodu i gazirana pića 5. ne mijenjaju svojstva u širokom temperaturnom području (od -150 do 200 oC). mogu se spajati lijepljenjem i dobro primaju tisak. npr. Polikarbonati Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola.4. vrlo žilavi i dimenzijski stabilni.ambalaža u sustavu poticanja povrata iskorištene ambalaže te se velika pažnja poklanja oporabi PET otpada. PET ambalaža za ulje. Od njih se izrañuju vrećice za pakiranje robe opasne po okolinu koje ne smiju doći u dodir s ljudskom kožom a upotrebljavaju se u obliku otopina (npr. Slika 5-17. 5. dovoljno čvrste. pa se tako ambalaža otapa zajedno sa sadržajem.

Pjenasti PUR može se proizvesti s različitim stupnjem krutosti. algi) i ima za posljedicu mineralizaciju do CO2 i H2O u aerobnim. Poliuretani Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola. Jedan od najpoznatijih biorazgradljivih polimera je polilaktid 38 .4. dobrog primanja tiska i velike čvrstoće šava dobivenog postupkom zavarivanja. osobito veliku žilavost i otpornost na trenje. male propustljivosti za kisik. Proizvode se iz sirovina porijeklom iz obnovljivih izvora. gljivica. 5. ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalaže ograničena samo za rješavanje specifičnih problema pakiranja.5. Mogućnost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale.11. Al folijom ili papirom. Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima. a njihovom razgradnjom zatvara se kružni ciklus CO2. od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. Imaju izvanredna mehanička svojstva. u kontroliranim uvjetima mogli razgraditi kroz nekoliko tjedana a produkti razgradnje ne bi bili štetni za okoliš. Stoga se danas ulažu veliki napori u iznalaženje polimernih ambalažnih materijala koji bi se. odnosno do CO2 i CH4 u anaerobnim uvjetima. Poliamidi Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama. U tu svrhu se upotrebljavaju biološki razgradljivi polimeri čija je razgradnja rezultat djelovanja mikroorganizama (bakterija. u temeljnim lancima makromolekule sadrže karakterističnu uretansku skupinu –NH-CO·O-. 5. zbog dobrih mehaničkih svojstava. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanička naprezanja. biokompatibilni su.11. Biorazgradljivi polimeri Odbačena polimerna ambalaža predstavlja veliki problem budući da je u uvjetima okoliša vrijeme njene razgradnje izuzetno dugo.4.10. Mehanička svojstva materijala za jastučenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira. Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo različitih svojstava i namjene. nakon uporabe.4. Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana.

ambalažnih filmova (slika 5-18). Slika 5. vrećica.18.4 tjedna (slika 5-19). ploča i pjenastih blokova postupci: ekstrudiranje.(PLA). Postupci proizvodnje polimerne ambalaže S obzirom na oblik sirovine i oblik i namjenu proizvoda postupci za proizvodnju polimerne ambalaže mogu se svrstati u tri grupe: 1. Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 . postupci za proizvodnju ambalaže od poluproizvoda (preoblikovanje) sirovina: poluproizvod proizvod: gotova ambalaža postupci: toplo i hladno oblikovanje 39 . kalandriranje. PLA boca vizualno se ne razlikuje od PET boce Sirovina za njegovu sintezu je mliječna kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz škroba ili iz drugih izvora. Slika 5 . folija. lijevanje 2. U aerobnim uvjetima potpuno se razgrañuje preko mliječne kiseline u vodu i ugljični dioksid.4. crijeva. Polilaktid (PLA) je termoplastični linearni poliester po svojstvima sličan polistirenu. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima 5. Upotrebljava se za izradu boca.19. postupci za proizvodnju poluproizvoda (praoblikovanje) sirovina: granulat ili prah proizvod: poluproizvod u obliku cijevi. Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalažni materijali.12.

Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. crijeva. izmeñu glave ekstrudera i valjaka. a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). LIJEVAK POGONSKI MOTOR NAMJESTIVI PRIGON CILINDAR GRIJALICA HLADILA GLAVA EKSTRUDERA PUŽNI VIJAK POGONSKI MOTOR SPOJKA Slika 5-20. Od dobivenog crijevnog filma prave se vrećice različitih dimenzija. folije. nije potrebna dorada postupci: injekcijsko prešanje. Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu. razni profili. ploče). najčešće od polietilena.3. postupci za neposrednu proizvodnju ambalaže sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaža. Na taj se način u crijevu. Na odreñenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeñu dva valjka koji ga zatvaraju i sprječavaju prolaz zraka. Proizvod se hladi. Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka. Ekstruder Slika 5-21. lijevanje EKSTRUDIRANJE Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonačni poluproizvodi (cijevi. injekcijsko i ekstruzijsko puhanje. stvara zračni jastuk koji ga širi. Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520). reže ili namotava u svitak. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a 40 .

paste ili niskoviskozne kapljevine. disperzije. Lijevati se mogu kapljeviti monomeri. EKSTRUDER DOBAVA TALJEVINE VALJCI ZA OBLIKOVANJE KALANDRATA VALJCI ZA ZAVRŠNO OBLIKOVANJE KALANDRATA HLADILO KALANDRATA IZVLAČENJE KALANDRATA Slika 5-23.Slika 5-22. Tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne vanjske sile. Čvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva. L. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma KALANDRIRANJE To je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine propuštanjem izmeñu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri čemu valjci pritišću polimerni materijal (slika 5-23). Z i S) (slika 5-24). polireakcijama i/ili umrežavanjem. Shema četverovaljčanog kalandra LIJEVANJE Lijevanje je ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreñene temperature). Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0. 41 . F. stroj koji može imati 2-5 valjaka i različite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I. otopine polimera.2-2 mm) i ploče (>2 mm). Osnovni element linije za kalandriranje čini kalandar. Kalandar Slika 5-24. folije (0.2 mm).

To je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerna potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu (slika 5-26). Kad se skupi dovoljno rastaljenog materijala. gdje ga zahvaća pužni vijak. PREŠANJE Prešanje je zajednički naziv za skupinu cikličkih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno.KAPLJEVITI MONOMER ZRAČNI ODUŠAK JEZGRA GNIJEZDO ODLIJEVAK (PROIZVOD) Slika 5-25. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera. Materijal ulazi kroz lijevak u zagrijani cilindar za taljenje. temperiranu kalupnu šupljinu. Za to vrijeme pužni se vijak vraća u početni položaj i priprema novu količinu materijala. Kalup se zatvara čime je omogućeno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne šupljine. Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak prerade polimera. posredno i injekcijsko prešanje. Nakon polireakcije i/ili umrežavanja. pužni vijak se pomiče naprijed i ubrizgava taljevinu kroz mlaznicu i uljevni sustav u kalup. Materijal se tali i skuplja pri vrhu pužnog vijka. Otpresak (proizvod) koji očvrsne u kalupu polireakcijom. Pri izravnom prešanju polimer u obliku praha. 42 . postižu se bolja svojstva otpreska i skraćuje proizvodni ciklus. umrežavanjem ili hlañenjem postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine Posrednim prešanjem uklanjaju se nedostatci neposrednog prešanja. pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu. geliranja i/ili hlañenja otpresak postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine (slika 5-27). Otpresci mogu biti različitih veličina i stupnjeva složenosti.

Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti. Polimerni materijal može se oblikovati u toplom ili hladnom stanju. poput čašica za jogurt (slika 5-30). prešanjem ili lijevanjem. PVC itd.Slika 5-26. folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem.). čašice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici. Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postiže zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati. PE. 43 . OBLIKOVANJE Oblikovanje je ciklički postupak obrade polimera preoblikovanjem. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska UBRIZGAVANJE RASTALJENOG POLIMER U KALUPNU ŠUPLJINU OTVARANJE KALUPA I VAðENJE OTPRESKA Slika 5-27 Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa. Ovim se postupkom najviše proizvodi ambalaža prehrambenih proizvoda (slika 5-29). Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omogućava velike brzine proizvodnje ambalaže. kalandriranjem. tijekom kojega se bez odvajanja čestica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploče. Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. velike posude). Ovim postupcima može se izrañivati ambalaža malih dimenzija (npr. PP.

izvlačenjem ili istiskivanjem. PC i PVC. Puhanje služi za proizvodnju 44 . Hladno se može preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA Puhanje je ciklički postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlačenog zraka u šuplje tijelo koje zatim hlañenjem zadržava svoj oblik.PREOBLIKOVANJE REZANJE PROIZVOD PRIPREMAK GRIJANJE NAMATANJE OTPADA Slika 5-28. Linija za toplo oblikovanje Slika 5-29. dubokim vučenjem. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom tečenju materijala. PP. a da bi se ostvarila plastična deformacija potrebna su dovoljno velika mehanička naprezanja. Toplo oblikovana ambalaža ŽIG KLIN PRIPREMAK PROIZVOD VAKUUM Slika 5-30. Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlačivi): PE.

pri čemu se jedan kraj cijevi kalupom prignječi i zavari. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Injekcijskim puhanjem proizvodi se šuplja ambalaža. 45 . PVC itd. Ekstruzijsko puhanje Slika 5-32. Dio cijevi zatvara se kalupom. Kroz jezgru puhala zatim se upuhuje stlačeni zrak i proizvod se konačno oblikuje (slika 5-33).šupljih tijela (plastenke. kruti i omekšani PVC) (slika 5-31). Za razliku od ekstruzijskog puhanja. LIJEVAK PUŽNI VIJAK GRIJAČI VRUĆI NOŽ STLAČENI ZRAK Slika 5-31. Ekstruzijsko puhanje je postupak puhanja koji se najčešće primjenjuje za izradu ambalaže od plastomera (PE. Kroz puhalo se zatim upuhuje stlačeni zrak koji cijev širi i potiskuje do stijenki kalupa. proizvodi injekcijskog puhanja kvalitetnije su površine i nemaju zavarenih rubova. S obzirom na način dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. spremnici). PP. Ovim postupkom prerañuju se PET. U prvoj se fazi poluproizvod izrañuje injekcijskim prešanjem. nakon čega otpresak ostaje na jezgri i prenosi se u kalup za puhanje. PS. a na drugom se kraju cijev odreže i u njega ulazi puhalo. Utiskivanjem puhala oblikuje se grlo budućeg proizvoda. Poluproizvod prve faze ekstruzijskog puhanja dobiva se iz ekstrudera u obliku fleksibilne cijevi. pa nema ni srha niti otpadnog materijala (slika 5-34).

Najprije se bira ona folija koja laminatu daje osnovna mehanička svojstva i koja mu odreñuje cijenu. odnosno do promjene organoleptičkih svojstava namirnice. Za unutarnji sloj uzima se folija koja ima dobra barijerna svojstva. Za slojeve laminata uzimaju se manje ili više fleksibilni materijali. visoki sjaj). Za neprozirne laminate to su papir ili tanji karton. Za vanjski sloj bira se folija koja ima dobra grafička svojstva i ona svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalaže (glatka površina. Ukoliko je ambalaža namijenjena pakiranju prehrambenih proizvoda tada unutarnji sloj mora biti od netoksičnog materijala. Pravilnim izborom pojedinih slojeva dobije se laminat čija svojstva najbolje odgovaraju odreñenoj robi i zahtjevima tržišta uz minimalnu cijenu. Za pakiranje kemijski 46 . tanji kartoni. Injekcijsko puhanje Slika 5-34. kao što su razne vrste papira. a za prozirne laminate PE ili PP folija. 5. Redoslijed slojeva u laminatu odreñuje se prema svojstvima robe i zahtjevima tržišta. Folije se odabiru tako da pozitivna svojstva jedne folije umanjuju negativna svojstva druge uzimajući pritom u obzir cijenu pojedine folije i troškove spajanja. bez mirisa i okusa.JEZGRA UGRIZGAVALICA KALUP ZA PUHANJE OTPRESAK STLAČENI ZRAK A B C C Slika 5-33. odnosno najmanju propustljivost za plinove i vodenu paru. da ne bi došlo do migracije štetnih komponenta iz ambalaže u namirnicu. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) Višeslojni ambalažni materijali ili laminati sastavljeni su od više meñusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija. aluminijske folije i folije raznih polimernih materijala. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem 5.

agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogućnost oblikovanja i zatvaranja ambalaže zavarivanjem često je prioritetan zahtjev kod višeslojne ambalaže. To se može ostvariti na način da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omogućavaju zavarivanje.

Slika 5-35. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata

5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
Izbor postupka spajanja folija i njihovog povezivanja u kompaktnu cjelinu ovisi o vrsti folija a takoñer i o željenoj kvaliteti i cijeni laminata.

Kaširanje je postupak spajanja dviju ili više folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kaširanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV

suho kaširanje suho kaširanje bez otapala mokro kaširanje kaširanje voskovima ekstruzijsko kaširanje

ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekuće ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer

Na slici 5-36 prikazana je shema postupka suhog kaširanja.
TUNEL ZA SUŠENJE LJEPILA FOLIJA B UREðAJ ZA ODMOTAVANJE “KAŠIR” VALJCI

VALJAK ZA NANOŠENJE LJEPILA FOLIJA A UREðAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREðAJ ZA NAMOTAVANJE

Slika 5-36. Shema postupka suhog kaširanja 47

Ekstruzijsko oslojavanje je postupak proizvodnje laminata pri kojem se folija od plastomera
proizvodi ekstrudiranjem i odmah nakon izlaska iz mlaznice još vruća nanosi na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlañenjem spoji. Plastomerna folija može se ekstrudirati izmeñu druge dvije folije pri čemu se dobije troslojni laminat u jednoj radnoj operaciji (npr. s obje strane folije nalazi se papir ili s jedne papir, a s druge aluminijska folija). Troslojni laminat može se dobiti na način da se različite plastomerne folije nanose s obje strane jedne folije (substrata) (slika 5-37).
SUBSTRAT EKSTRUDER 1 POLIMER 1 EKSTRUDER 2 POLIMER 2

TROSLOJNI LAMINAT

Slika 5-37. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje

Koekstrudiranje je postupak izrade višeslojnog materijala pri kojem je više ekstrudera
povezano na jednu mlaznicu iz koje izlazi laminat kao ravna folija ili folija u obliku crijeva (slika 5-38).

Slika 5-38. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ)

Silikonizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja silicijeva dioksida (SiOx)
na foliju iz polimernog materijala u svrhu dobivanja materijala visokih barijernih svojstava. Takvi materijali zadržavaju svojstva polimera a poprimaju i svojstva stakla zbog sloja silicijeva dioksida. U novije vrijeme razvijaju se postupci silikonizacije PET boca raspršivanjem silicijeva dioksida s unutarnje strane boce. Na taj način boca zadržava svojstva polukrute ambalaže, a sadržaj je u kontaktu sa staklom.

48

Metalizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na površinu polimerne folije u svrhu poboljšavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zračenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj višeslojnog materijala s aluminijskom folijom.

5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoće,

prozirnosti, kemijske otpornosti i biološke neaktivnosti ima vrlo široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehničko staklo je grañeno od najmanje tri oksida iz tri različite grupe pri čemu svaka grupa ima odreñenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedeći: SiO2……………………….. 70 – 76% Na2O + K2O………….......... 13 – 18 % CaO + MgO……………...... 6 – 14 %

Za proizvodnju ambalaže najvažnija su :

natrijevo staklo: sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid približnog sastava
Na2O·CaO·6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje različitih vrsta namirnica.

olovno staklo: sadrži kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u različitim omjerima. Kao
ambalaža upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetičkih proizvoda

aluminijsko staklo: Sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid i 10 %
aluminijeva oksida. Služi za izradu boca za pakiranje vina, piva, mineralne vode i sokova.

Za proizvodnju i uporabu staklene ambalaže posebno su važna mehanička svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o režimu hlañenja staklene taljevine. Pri naglom hlañenju još mekog stakla površina stakla najprije očvrsne dok su donji slojevi još mekani i nastoje se stegnuti u čemu ih sprječava gornji, neelastični sloj. Na taj način u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene

49

imaju dobro svojstvo da se u slučaju loma ne rasipaju u komade. jače ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina. Optimalnim dizajnom. Prednosti stakla pred drugim ambalažnim materijalima su sljedeće: . osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka. ali izrazito krhko. nakon hlañenja. To su lomljivost. Naglim hlañenjem staklo ostaje vrlo tvrdo. UV zrake veće valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro propušta.može se reciklirati. Električna i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. lužina i soli i prema svim organskim materijama. što omogućava održavanje proizvoda svježim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda .temperature. Taj sloj se dodatno. kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku površinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. štiti slojem polimera koji pruža zaštitu od oštećenja prilikom struganja boca jedne o drugu. Kao i bilo koji drugi materijal. Obojeno staklo slabije propušta svjetlost svih valnih duljina. Optička svojstva ovise o boji stakla. odnosno loše prima tisak. te olakšava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalaže. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija. dobar je električni izolator i može se proizvoditi u vrlo različitim oblicima . staklo ima i neke nedostatke. Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne troškove. titana. pored toga što su mehanički čvršće.postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane . Staklo je kemijski postojano prema većini kiselina.čvrsto je. Plastična folija služi i kao medij za grafičke elemente. a nastali metalni oksidi vežu se za staklo.ne propušta plinove i paru. Tako dorañene boce. oku nevidljivih pukotina na površini stakla. Dobri rezultati postižu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera.prozirnost stakla omogućava kupcu uvid u sadržaj . Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalaže obuhvaćaju smanjenje mase. udarca ili temperaturnog šoka. Bezbojno staklo ne propušta UV zrake valne duljine manje od 300 mm. Staklo ima loša grafička svojstva. PS-a ili PVC-a. Nastali zaštitni sloj sprečava nastajanje sitnih. najčešće PE-a. Te soli se na vrućem staklu razgrañuju. odnosno zamjena je uobičajenoj etiketi. 50 . upotrebom stakla boljih mehaničkih svojstava i unaprijeñenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje će imati tanje stijenke a time i manju masu.

5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
Danas je proizvodnja stakla, odnosno staklene ambalaže potpuno automatizirani, računalom voñeni proces. Šuplje ili ambalažno staklo oblikuje se puhanjem (slika 5-39) ili kombinacijom puhanja i prešanja. Oblikovanje ambalaže, bez obzira na tehnologiju proizvodnje, provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se pomoću predkalupa formira predoblik koji u drugoj fazi pomoću komprimiranog zraka i/ili vakuuma dobiva konačan oblik (slika 540). Nakon toga još vrlo zagrijana ambalaža ide na oplemenjivanje metalnim solima. Hlañenje staklene ambalaže vrlo je važan dio procesa proizvodnje. Brzim hlañenjem dolazi do nastajanja unutarnjih naprezanja koja kasnije uzrokuju lom stakla. Sporo hlañenje dozvoljava staklenoj taljevini da kristalizira što je takoñer neželjen proces. Budući da su svi procesi proizvodnje staklene ambalaže automatizirani postiže se vrlo visoka učinkovitost s dnevnom proizvodnjom od 60 000 do 700 000 komada staklene ambalaže.

1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konačno oblikovanje ambalaže ponovnim upuhivanjem zraka 7- vañenje ambalaže iz kalupa

Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem
PREDOBLIK

KALUP

OBLIKOVANA BOCA

Slika 5-40. Oblikovanje staklenke

51

6. AMBALAŽNI OBLICI
Oblik ambalaže važan je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalaže. Realizacija zaštitne funkcije ambalaže ovisi o mehaničkim svojstvima ambalažnog materijala i odabranog ambalažnog oblika. Ambalažni oblik dobrih mehaničkih svojstava omogućava izradu ambalaže tanjih stijenki što znači smanjenje mase ambalaže, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih troškova i nižu cijenu ambalaže. Oblikom ambalaže odreñuje se iskoristivost skladišnog i transportnog prostora i površine paleta, stabilnost složene robe u skladištu i vozilu. Osobito je važan oblik ambalaže u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalaže budući da vrlo često izgled ambalaže utječe na odluku kupca pri kupnji odreñenog proizvoda. Oblik ambalaže mora biti usklañen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalažnim materijalom, odnosno njegovim tehnološkim svojstvima.

6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaža u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalažni materijali: papiri različite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalaže, roba se pakira u više omota načinjenih od različitih ambalažnih materijala. Ambalažni materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku površinu, malu sklonost za nabijanje statičkim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja čokolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zaštićuju robu od vlage,

mikroorganizama i prašine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navučen je na robu.

Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota

52

Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalaže tada će biti grafički obrañen. Omoti mogu biti i transportna ambalaža a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaža, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja pruža dodatnu zaštita i poboljšava opći izgled ambalaže (npr. ambalaža za kekse), odnosno unutarnji omoti koji čine pojedinačno pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voće, bomboni i sl.

Termoskupljajući

omoti

su

fleksibilna

ambalaža

koja

se

oblikuje

od

termoskupljajućeg polimernog crijevnog filma izrañenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navuče na robu, kratko vrijeme zagrijava vrućim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i čvrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalaže jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zaštićena. Takoñer se na ovaj način omogućava pakiranje više prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).

Slika 6-2. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom

a)

b)

Slika 6-3. Termoskupljajući omot kao prodajna (a) i transportna ambalaža (b)

53

valovite ljepenke. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalaže i izrañivali su se od kvalitetnih vrsta drva. prodajna ili skupna ambalaža. ali takoñer i sipkih i pastoznih roba. kartona. Nesložive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladišni i transportni prostor prije i poslije punjenja. Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci. ljepenke. drva. Prema obliku u kojem se isporučuju kutije mogu biti složive i nesložive (slika 6-4). Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaža od ljepenke i valovite ljepenke. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalažu i najviše se koriste za pakiranje. vanjskih utjecaja i gubitka mase. a prostorno se oblikuju neposredno prije korištenja.6. metala. zrnastih. Složive kutije su grafički obrañene. letvasti drveni sanduci i letvarice.2. Proizvode se od kartona. spojenog oplošja. Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva. furnira. polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. a) b) Slika 6-4. Sanduci Sanduci su uglavnom transportna ambalaža. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna. šperploče. Kutije Kutije su stabilna ambalaža koja služi za pakiranje roba stabilnog oblika. valovite ljepenke. Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladištenje praškastih. 54 .3. transport i skladištenje svježeg voća i povrća. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (b) 6. a takoñer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). granulastih i komadnih proizvoda koje treba zaštititi od djelovanja vlage.

Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) 6. ulja itd.a) b) Slika 6-5. Proizvode se od drva (za tekućine. kante i vjedra uglavnom su ambalaža većeg volumena.4. osobito za pakiranje roba opasnih za okolinu. plastike (za bojila. Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalažnog materijala postupcima plastičnih deformacija. Budući da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekućih namirnica i lijekova. Upotrebljavaju se za pakiranje robe raznih pojavnih oblika. a) Slika 6-6. kante. Volumen im može biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek veći od nominalnog). Metalne (a) i drvene bačve (b) b) 6. velika masa. Nedostatci su im krhkost. alkoholna pića). Cilindričnog su oblika i mogu imati okrugli. ovalni ili četverokutni presjek. vjedra Bačve. kartona (za sipke i pastozne robe). Boce Boce su tipična ambalaža za tekućine. ljepila. 55 . Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje čak i najagresivnijih roba. loše korištenje skladišnog i transportnog prostora. otapala. Otporne su na unutrašnji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekućine i plinske otopine (pića s većim sadržajem CO2). cilindričnog su oblika a koriste se kao direktna transportna ambalaža.5. Bačve.) i metala (za tekuće i pastozne robe poput jestivih i tehničkih masnoća) (slika 6-6).

Plastične boce se izrañuju od PET-a. Mogu biti u šavnoj (slika 6-8a) i bešavnoj izvedbi (slika 6-8b). a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. PE-a. Sadržaj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil učvršćen na grlu boce i raspršuje u fine kapljice. crnog i aluminijskog lima. Bešavne limenke od bijelog lima izrañuju se postupkom dubokog izvlačenja. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja. Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne. Prema konstrukciji i načinu zatvaranja mogu biti otvorene. PVC-a. Metalne boce se proizvode od bijelog. a) b) c) Slika 6-7. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba koje ne sadrže lakohlapljive komponente. Služe za pakiranje pastoznih i sipkih roba. Zatvaraju se frikcijskim poklopcem koji se proizvodi dubokim izvlačenjem. Omjer dimenzija im je vrlo različit. Oplošje se sastavlja dvostruko presavijenim šavom (zadebljanje se nalazi s unutrašnje strane). Poklopac im se ne oštećuje pri otvaranju. PE boca (a). poluzatvorene i zatvorene limenke. Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova. Cilindričnog su oblika a mogu imati različite poprečne presjeke: okrugli. Poklopci im se proizvode od istog materijala na isti način. Prije krojenja šavne limenke lim se grafički obradi a limenka se sastavlja iz tri dijela: plašta. crnog i aluminijskog lima. četverokutni itd. ovalni. Otvorene limenke se izrañuju od bijelog lima. Boce za aerosole su čvrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekućine pod tlakom. PP-a i PC-a. Limenke Limenke su prodajna ambalaža od bijelog. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) 6. dna i poklopca. 56 . trodijelne i monoblok boce.6.

One su isključivo cilindričnog oblika i visina im je veća od promjera. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) 6. Izrañuju se samo u šavnoj izvedbi i služe za pakiranje boja i lakova. Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvježavajuća pića s većim sadržajem CO2 (slika 6-9a). a) b) Slika 6-9. U njih se pakiraju pastozne i sipke robe. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) Zatvorene limenke mogu biti šavne i bešavne.Poluzatvorenim se limenkama takoñer prije krojenja lim grafički obradi. Poklopac se na njih trajno učvrsti nakon što se u njih stavi roba. Prema području uporabe. Elastičnost dna i poklopca postiže se tako da se na njima prešanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih žlijebova (slika 6-9b) . kompot). ljepila i konzistentne masti (slika 6-8c). Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastična dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadržaja tijekom toplinske obrade došlo do pucanja limenke. Staklenke Staklenkama se nazivaju staklene boce širokog grla.7. tekuće robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. prema načinu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u 57 . a) b) c) Slika 6-8.

8. Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi. Plastenke s perforiranim čepom prikladne su za praškaste robe. kemikalije za laboratorijske analize. Proizvode se od PE-HD-a. Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoće za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja.pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju različiti podlošci i ulošci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. Najčešće korišteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off. PVC-a i PS-a. omnia. Plastenke Plastenke su alternativna prodajna. nepovratna ambalaža koja zamjenjuje limenke i staklenke. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice 6. Slika 6-10. Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci različite izvedbe i karakteristika. silavac itd. ali im je svima zajedničko da moraju potpuno hermetički zatvarati staklenku. npr. praškaste namirnice). prozirne su i slične staklenkama (slika 6-11b). Plastenke od tvrdog PVC-a izrañuju se postupkom puhanja. Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). pano-T. 58 . Polistirenske plastenke proizvode se isključivo postupkom injekcijskog prešanja. dječji puder (slika 6-11a). a prikladne su za farmaceutske i kozmetičke proizvode u obliku tableta i granula i u pastoznom obliku (slika 6-11c).

a) b) c) Slika 6-12. oblika krnjeg stožca.9. papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. Budući da se teško grafički obrañuju grafički se elementi nanose na poklopac. PC-a. PE (a). Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) 59 . Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima. Staklene čaše se rijetko upotrebljavaju kao ambalaža (npr. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i praškastih roba. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c). Služe za pakiranje pastoznih i tekućih namirnica. zauzimaju veliki skladišni i transportni prostor (slika 6-12a). za senf. nepovratna prodajna ambalaža kružnog poprečnog presjeka. Papirne čaše izrañuju se od kvalitetnog papira gramature 125 – 150 gcm-3. Čaše Čaše su jeftina.) budući da su skuplje. Postupkom dubokog izvlačenja proizvode se čaše od PS folija. male su mase. PE-LD-a. jestivih masnoća. koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mliječnih proizvoda. Papir se prije oblikovanja grafički obradi. Plastične čaše su jeftine. itd. slatke kreme i sl. PP-a. mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladišni i transportni prostor). (slika 6-12b).a) b) c) Slika 6-11. PVC (b) i PS (c) plastenka 6. Tehnikom injekcijskog prešanja (brizganja) proizvode se čaše uglavnom od PS-a. tvrdog PVC-a.

a izbor materijala ovisi o vrsti robe koja će se pakirati. na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vañenje robe). laminata ili Al-folije).10. a ako je 60 . proizvoda kemijske industrije (ljepila. Nisu mehanički osjetljive tako da ih nije potrebno pakirati pojedinačno u kartonske kutije. jednostavna.11. Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlačenja. praktična i funkcionalna ambalaža koja se proizvodi u trenutku pakiranja a ima vrlo dobro riješene prodajne funkcije (slika 6-14). a zatim u skupnu ambalažu.mjehur) je jeftina. blister . Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim šavom. a) b) Slika 6-13. pokriva robu kao mjehur. Gornji dio je od prozirne folije (PVC. Prema mehaničkim svojstvima dijele se na polukrute i meke. Tube Tube su fleksibilna. Cilindričnog su oblika. Dobro se grafički obrañuju. Roba se postavlja na podlogu. nepovratna. Tube se proizvode i od polimernih materijala. Sastoji se iz dva dijela. PS) oblika sličnog obliku robe a podloga je od neprozirnog materijala (kartona. Robu štiti od prašine. valovite ljepenka. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadrže lako hlapljive sastojke. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) 6.6. ali im je nedostatak što su mehanički osjetljive (slika 6-13a). pa se moraju pakirati pojedinačno. prodajna ambalaža. Upotrebljavaju se za pakiranje kozmetičkih proizvoda. mehaničkih naprezanja. a gornji dio. Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izrañen od plastike i zatvaraju se isključivo plastičnim čepovima. Mjehurasta ambalaža Mjehurasta ambalaža (engl. brzo sušivih kitova). koji je zavaren na podlogu. Prodajna i uporabna funkcija dobro je realizirana kod stojećih tuba koje mogu stajati vertikalno na širokom poklopcu (slika 6-13b).

pa potpuno na nju naliježe poput kože. biaksijalno orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija.roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrañuju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata. Pakiranje prianjajućim filmom Metoda pakiranja prianjajućim filmom (engl. ali pruža lošu zaštitu od vlage i ostalih sastojaka zraka. Mjehurasta ambalaža za farmaceutske proizvode (tablete. Vruća folija se isteže i čvrsto obujmi robu sa svih strana. Posebna je izvedba mjehuraste ambalaže sa žlijebom.12. Lako se otvara i može se ponovo zatvoriti. Razlikuju se u tome što se u ovom slučaju gornji dio ne oblikuje na kalupu već na samoj robi koja se pakira. skin-koža). a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a. neosjetljivih na temperaturne promjene. Pakiranje prianjajućim filmom 61 . slična je mjehurastoj ambalaži (slika 6-15). lijepljenjem ili čeličnim spajalicama. ampule i slične lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara. skin packaging). Nedostatak joj je što se teško otvara i pri tome se uništi. potom se folija učvrsti na robu zavarivanjem. dražeje. Metoda je pogodna za pakiranje mehanički postojanih roba. Mjehurasta ambalaža 6. Za gornji dio koristi se PVC folija. Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafički obrañena. a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). Slika 6-15. Ova ambalaža služi za pakiranje vrlo različitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolača i peciva. naziva se još i skin ambalaža (engl. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlačenja. Oblikuje se na način da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. Slika 6-14.

Prije oblikovanja ambalaže trake se grafički obrade. Oblikuje se od dvije trake laminata izmeñu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare. Strip-ambalaža Strip ambalaža je specijalna ambalaža za pakiranje lijekova u obliku tableta i dražeja (slika 6-16). Strip ambalaža 62 .13.6. Slika 6-16. Najčešće se koristi aluminijsko-polietilenski laminat.

Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaña u ambalažnom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalažu do trenutka kad se ambalaža otvori ili ošteti. arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeñu proizvoda i ambalaže) u 63 . Na slici 7-1 shematski su prikazane komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava.prehrambeni proizvod zbog mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje. Hlapljive komponente sadržane u proizvodu (voda. Slika 7-1. Interakcije u ambalažnom sustavu Osnovna funkcija ambalaže je smanjenje reakcija koje utječu na stabilnost upakiranog sadržaja. kisik. Ipak treba naglasiti da sve ono što se odnosi na ove sustave vrijedi takoñer i za ambalažu drugih proizvoda kao što su medicinski. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7.) Unutar ambalažnog sustava dolazi do interakcija izmeñu proizvoda i materijala od kojeg je napravljena ambalaža i vanjske okoline.. vlažnost.1. Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalažnih sustava. razmjena energije i biološka meñudjelovanja. ali je od osobite važnosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaža . Te interakcije mogu se promatrati kao transport mase.7. ambalaže (od različitog materijala) u kontaktu s proizvodom i okoline (koju definira temperatura. kemijski ili elektronički proizvodi.. CO2. Ambalažni sustav (engl. packaging system) sastoji se od proizvoda (koji može biti u bilo kojem obliku).

I. shelf-life). c. Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2. Fickov zakon: difuzijski protok J. svjetlosni stabilizatori. migrira i koja se apsorbira u ovisnosti o vremenu. apsorpcije i migracije opisani su Fickovim zakonom koji izražava količinu komponente koja difundira. Transport mase očituje se procesima apsorpcije. Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalažnog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalaže. Migracija predstavlja prijelaz komponenti male molekulske mase iz ambalaže u namirnicu.termodinamičkoj su ravnoteži. tvari za sprječavanje zapaljivosti. Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meñuprostoru nastojat će stupiti u interakciju s ambalažnim materijalom. antistatici. Procesi permeacije. ostatci katalizatora. razgradni produkti i molekule ugrañene u polimerni materijal prilikom ponovne uporabe reciklirane ambalaže. sredstva protiv pjenjenja. sredstva protiv blokiranja. kod polimerne ambalaže moguća je difuzija sviju ovih komponenata te ona predstavlja reaktivniji ambalažni materijal od stakla i metala. x: J = −D ∂c ∂x gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomično propusnog materijala. CO2. inhibitori polimerizacije. H2O. apsorpcije i migracije biti detaljno opisani na primjeru ambalaže od polimernih materijala. bojila. Stoga će procesi permeacije. emulgatori. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija može znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. antioksidansi. polimeri niske molekulske mase. vrsti difundirajuće plinovite tvari i temperaturi. 7. migracije i permeacije. što rezultira promjenom organoleptičkih i prehrambenih karakteristika namirnice. ostatci otapala. maziva i klizna sredstva. arome) difuzijom izmeñu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalaže. a obrnuto proporcionalna debljini djelomično propusnog sloja. reakcijski produkti. omekšavala.hrana Potencijalni migranti iz polimernih materijala mogu biti ostatci monomera. odnosno količina tvari koja koja difundira u jedinici vremena kroz jediničnu površinu direktno je proporcionalna gradijentu koncentracije. sredstva za pjenjenje.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža . 64 . S obzirom na njezinu kemijsku prirodu. Apsorpcija podrazumijeva prijelaz nekih komponenti iz namirnice na ambalažni materijal.

7. Shema transporta mase kroz polimerni film p2 – parcijalni tlak molekula u namirnici p1 – parcijalni tlak molekula u okolini c2 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s namirnicom c1 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s okolinom Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti različitim fizikalnim veličinama. R: R= Q A t∆p Ql A t∆p Q F= At P= N= Koeficijent permeacije. Permeacija Proces permeacije kroz ambalažni materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajućih molekula iz namirnice (prostor povećanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film. difuzije kroz polimerni film u smjeru nižeg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2). Permeacija. F: Ql At gdje je: Q – količina tvari (izražena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalažni Brzina protoka mase normalizirana prema debljini.2. N: materijal l – debljina ambalažnog materijala t – vrijeme kontakta A – veličina promatrane površine ∆p – razlika parcijalnih tlakova tvari kroz materijal 65 . P: Brzina protoka mase.1. Slika 7-2.

Uobičajeni analitički senzori za analizu plinova sadrže elemente za mjerenje toplinske provodnosti. jedinicom za ispitivanje. Ispitivani film izložen je vanjskom vlažnom zraku u kontroliranoj atmosferi. Apsorpcija i migracija Apsorpcija i migracija su dvije važne pojave transporta mase u ambalažnom sustavu u kojem se namirnica nalazi u neposrednom dodiru s polimernim materijalom. ćelije s jednom komorom ili vrećice izrañene od ispitivanog filma. Obrnuto. Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalažni materijal. instrumentom za identifikaciju tvari koja je prošla kroz ambalažni materijal i atmosferom kontrolirane temperature.metode pri promjenjivom volumenu .2.izostatske metode (p. Tvari koje se istražuju mogu biti čiste ili pomiješane s drugim tvarima. dok apsorbirajući materijal smješten u komori "zarobljava" molekule koje su prošle kroz film. dok se pare kao vodena para. 7. Ovo je slučaj odreñivanja brzine prolaza vodene pare (engl. 66 . volumen. masa. Pri primjeni ćelije s jednom komorom polimerni film izložen je vanjskoj atmosferi. Jedinica za ispitivanje može se sastojati od jedne ćelije s dvije komore. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij drži se pod konstantnim tlakom i to većim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prošle kroz polimerni film. U prvom slučaju film se nalazi izmeñu dvije komore. U svakom slučaju molekule koje su prošle kroz polimerni film skupljaju se na strani nižeg tlaka gdje se očitavaju karakteristike te tvari (tlak. WVTR – water vapor transmission rate) prema metodi ASTM E96.Metode za odreñivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: . odnosno koliko je tvari prošlo kroz polimerni film u okolinu. kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta. V = konst. Kao ćelija za mjerenje može se koristiti vrećica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajući medij.2. Kod kapljevitih ili čvrstih tvari može se uzorak staviti u polimernu vrećicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vrećici ostalo. organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr. mentol) moraju proizvesti na licu mjesta.metode pri promjenjivom tlaku . Apsorpcijom se naziva proces pri kojem neke tvari iz namirnice prelaze u ambalažni materijal. Vrećica se zatvori i stavi u kontakt s prodirućom tvari.). Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u bocama. Za mjerenje propustnosti ambalažnog materijala vrlo je važno osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv. koncentracija).

15 % etanol. Prema nekim autorima. te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalažnom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalaže. Simulanti hrane su kapljevine visoke čistoće. Ravnoteža se obično izražava koeficijentom K za kapljevite i polučvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalažnom materijalu i namirnici. Sastav svake od faza ambalažnog sustava ovisi o zakonima termodinamičke ravnoteže koji upravljaju ovim transportnim procesima. Budući da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna. 67 . proces migracije naziva se "normalna" migracija. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža DP . Pojava migracije posebno se istražuje u prehrambenoj industriji jer pored toga što uzrokuje promjene organoleptičkih svojstava namirnice može loše utjecati na zdravlje ljudi. Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se čitav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalažnih materijala.migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalažnog materijala u namirnicu.koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru. DP DF migrant POLIMERNI FILM kontaktna površina NAMIRNICA Slika 7-3. Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se može klasificirati kao vodena. dok se apsorpcija naziva"negativna" migracija. kontroliranim uvjetima. U dodir se stavja uzorak ambalažnog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim. pa u skladu s tim odgovarajući simulanti su destilirana voda. Meñu svim tvarima za koje je karakteristična velika pokretljivost u ambalažnom sustavu najviše se proučavaju tvari prisutne u ambalažnom materijalu. svojstvima slične odgovarajućim namirnicama. 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje. uobičajeno je provoditi istraživanja migracije u uvjetima koji se lakše kontroliraju. alkoholna.koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF . kisela ili lipidna.

Odabir vremena. ekstrakcija čvrsto-tekuće. stirena. vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2. i temperature.5 za namirnice koje sadržavaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadržavaju više od 5 % masti Tablica 7-2. Uobičajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza. Tablica 7-1. Preporučeni uvjeti ispitivanja. ekstrakcija sa superkritičnim fluidima. kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksična za ljude govori se o specifičnoj migraciji. Meñutim. Kod polimernih materijala prati se specifična migracija monomera (npr. Vrijeme dodira t > 24 h T ≤ 5oC 2.suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida) (tablica 7-1). u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1. suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida za namirnice čija je pH vrijednost > 4. Propisana maksimalno dozvoljena ukupna količina migrirajućih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1). Odabir analitičke metode za odreñivanje specifičnih migranata 68 . vinil-klorida). T. Vrijeme dodira 2 h < t ≤ 24 h o T≤5 C 5oC <T≤ 40oC T> 40oC 3. t. Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje.5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4. mikroekstrakcija u čvrstoj fazi. Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T≤ 70 C 70oC <T≤ 100oC 100oC <T≤ 121oC T > 121oC Odreñuje se globalna i Uvjeti ispitivanja 10 dana pri 5oC 24 h pri 5oC 24 h pri 40oC u skladu s državnim zakonom 2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s državnim zakonom specifična migracija. Pod globalnom migracijom podrazumijeva se ukupna količina migranta iz ambalaže u namirnicu i izražava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po površini (dm2) ispitivanog uzorka ambalaže. omekšavala (osobito različitih ftalata iz omekšanog PVC-a) i antioksidansa. kromatografske tehnike. ekstrakcija tekuće-tekuće.

Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se može dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri čemu je eliminirano čišćenje uzorka prije analize. Tijekom postupka sterilizacije dolazi do djelomične razgradnje aminokiselina. Kositar je manje reaktivan od željeza i teže stupa u kemijske reakcije s hranom. Da bi se spriječili svi ovi neželjeni procesi unutrašnjost limenki od bijelog lima dodatno se zaštićuje organskim prevlakama. Kromatografskom analizom moguće je odrediti maksimalnu količinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreñenih radnih uvjeta. kositar. prisutnosti kisika u ambalaži. To su mjesta na kojima je namirnica u izravnom dodiru s kositrom i sa željezom pa neke komponente namirnice mogu kemijski reagirati s metalima.hrana Interakcije metalne ambalaže i hrane ovise o različitim faktorima: vrsti i kvaliteti ambalaže (željezo. Posljedica kemijskih reakcija komponenti namirnice i metala je nastajanje metalnih spojeva koji mijenjaju organoleptička svojstva namirnice i utječu na njenu zdravstvenu ispravnost. Namirnice koje imaju pH manji od 4 . ali nije moguće tu tvar identificirati. Ova pojava ne utječe na zdravstvenu ispravnost namirnice. Ove prevlake se nazivaju "zlatni" ili "gold" lakovi kada im se dodaju još i pigmenti cinkova i titanova dioksida u svrhu postizanja 69 . Interakcije u sustavu metalna ambalaža . aditivima koji se dodaju namirnici i mijenjaju joj kemijski sastav (kuhinjska sol. odnosno perforacija limenke i propadanje namirnice. kod kojeg je željezna osnova zaštićena slojem kositra. Ove su reakcije gotovo uvijek povezane s korozijskim procesima. kemijskom sastavu i pH namirnice. aluminij). polifosfati).ovisi o samom migrantu koji se odreñuje te granici detekcije analitičkih metoda. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je učinkovita i analitički osjetljiva. u prvom redu o pH namirnice. šećer. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra. Krajnji rezultat ovih procesa je pojava "točkaste" korozije. Zbog male debljine sloja kositra čelična podloga nije u potpunosti zaštićena već u njoj postoje mikro pore.5 sadrže kiseline koje otapaju metale. što je neophodan postupak kod kromatografskih metoda. Namirnice se pakiraju u ambalažu od bijelog lima.4. Kod namirnica koje imaju pH veći od 5 i bogate su bjelančevinama može doći do neželjene pojave obojenosti limenke koja se naziva mramoriranje.2. Koji će se procesi odvijati ovisi o mnogim faktorima. nastaju sulfidi kosira i željeza koji su tamnoljubičaste boje te se pojavljuju u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaže od bijelog lima. 7. osobito u slučaju željezne ambalaže. nitrati. nitriti. Pritom se oslobaña sumpor. uvjetima skladištenja itd.

Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Organske prevlake takoñer se upotrebljavaju i pri izradi ambalaže od aluminija. 70 . Moguće interakcije aluminija i namirnice slične su kao i kod ambalaže od bijelog lima s tom razlikom što su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. pekarskih i konditorskih proizvoda S obzirom na brojnost proizvoda od žitarica ambalaža za pakiranje ovih vrsta proizvoda izrañuje se od različitih materijala i oblika. ali njihova prisutnost u namirnici nije poželjna jer utječe na organoleptička svojstva namirnice a takoñer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost. Budući da i ove prevlake mogu imati oštećenja moguće je da namirnica doñe u neposredan dodir s kositrom i željezom (slika 7-4). kokice. Proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. proizvodi od mljevenog zrna i toplinski obrañeni proizvodi. a uklonjena im je samo ljuska. 7. Metali poput željeza ili kositra nisu toksični. pri čemu se najčešće koristi kombinacija papir/PE/Al folija/PE. Prekrupljeno zrno žitarica pakira se uglavnom u transportnu ambalažu (jutene. osobito ako se radi o teškim metalima poput olova ili kroma. Proizvodi od zrna žitarica dijele se u tri osnovne grupe: proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. Ova ambalaža treba zaštititi proizvod od vlage i insekata. Slika 7-4.odreñenih estetskih efekata. prekrupljeno zrno žitarica. a takoñer i u ambalažu od laminata. Ambalaža proizvoda od žitarica. U tu svrhu vreće se posipaju kemijskim sredstvima ili se tretiraju gama zrakama. zdrobljeno i djelomično obareno zrno zobi. papirne ili plastične vreće) koja mora biti postojana na vlagu i štititi od insekata i glodavaca. zdrobljena pšenica i većina cerealija za pripravu toplog obroka. su oljuštena riža. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova površina zaštićuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima.3. Riža se pakira u PE ili PP vrećice i/ili kartonske kutije. Zakonskim propisima strogo su regulirane dopuštene količine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalaže i namirnice.

PP je nepropustan za vodenu paru. ne propušta plinove ni vodenu paru. Ambalažni materijal za ovu vrstu proizvoda mora omogućiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i spriječiti kondenzaciju vlage na njegovoj površini. ali nije transparentna i povećana joj je propusnost pri gužvanju. pakiraju se u papirne vrećice u kojima su zaštićeni od zagañenja i vlage. Za pakiranje kruha upotrebljavaju se različiti ambalažni materijali. PVDC i E/VAl (etilen/vinil alkohol) imaju izvanrednu nepropustnost za plinove i paru i lako se laminiraju s drugim polimerima. Cerealije moraju biti zaštićene od djelovanja vlage. Ambalaža proizvoda od žitarica za brzu pripremu hladnog obroka su kartonske kutije koje omogućavaju "disanje" proizvoda ili laminati tipa vosak/PE/VAc na sjajnom papiru i papir/PVDC. Ambalaža od papira može se dobro zatvoriti i dobro zadržava vlagu. Pakiranjem pekarskih proizvoda u ambalažu nepropusnu za vodenu paru sprječava se isušivanje kore kruha ali je nedostatak te ambalaže što potpomaže rast plijesni i zadržavanje vlage na površini proizvoda. masna tijesta. Toplinski obrañeni proizvodi su proizvodi od brašna: kruh s kvascem. pogodan za grafičku obradu. mehanički postojan. To se postiže pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom". Celofan je nepropustan za vodenu paru. U ambalaži ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva. a omogućava toplo zavarivanje vrećica. da bi se spriječio gubitak mase prosijavanjem. sprječava raskvašivanje kore i omogućava pakiranje u higijenskim uvjetima. Tjestenine su namirnice koje u sebi sadrže manje od 13 % vlage.Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pružaju zaštitu od vlage i djelovanja kisika. rastezljiv. kolači. 71 . ali ne i za mirise i plinove. Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najviše upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. ugušćivača za juhe i umake i sl. omogućava toplinsku sterilizaciju kruha (talište PP-a je pri 160oC). prekrupljenog zrna žita. rižina i ražena brašna. najčešće s papirnom oblogom. biskviti. pečeni/prženi proizvodi od tijesta bez kvasca. Ambalaža od PP-a je čvršća i može se bolje grafički obraditi od PE ambalaže. keksi. Toplinskom sterilizacijom hrane spriječava se mikrobna i enzimska aktivnost čime se znatno produžava trajnost hrane. posebno obrañenog kukuruznog brašna. PE i PP vrećice. Budući da niti jedan ambalažni materijal ne ispunjava sva željena svojstva često se koriste laminirani materijali u kojima se kombiniranjem pozitivnih svojstava različitih folija nastoji postići optimalno rješenje. Proizvodi od mljevenog zrna poput pšeničnog brašna. insekata i prašine. dok je PE savitljiv. Cerealije za pripravu toplog obroka takoñer se pakiraju u kartonske kutije. tjestenina.

Najčešće se upotrebljava smjesa dušika i ugljikova dioksida. biti nepropusni za plin i vodenu paru. celofan. To može biti biaksijalno razvučena tvrda PVC folija (debljine 15 µm). nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zaštićuje omotom od transparentnog filma. da bi se održala modificirana atmosfera unutar ambalažne jedinice kroz dulje vrijeme. pa se izrañuje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS. PE folija (debljine 30 – 35 µm) ili perforirana PP folija (debljine 15 µm). staklenke s dodatnom zaštitom od voštanog papira ispod čepa ili vrećice od laminata poliestera/Al folije/PE. Za pakiranje toplog (70oC) ili vrućeg (90oC) kruha u sterilnu ambalažu (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. bušenje. Ovim načinom pakiranja onemogućava se rast mikroorganizama budući da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa. netoksični i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalažne jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini. PE i laminati. Materijali za ovu vrstu ambalaže moraju imati visoka barijerna svojstva.Pekarski proizvodi su sterilni nakon pečenja. Punjeni čokoladni deserti stavljaju se pojedinačno u čašice izrañene od sjajnog papira ili PVC filma. vrećice od laminata Al folija/papir ili pojedinačno omataju u celofan. fungicidni. Kava i slični proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetički zatvorene limenke pod vakuumom. što se postiže kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. Uspješnost ove metode pakiranja ovisi o početnoj kontaminaciji proizvoda i količini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %. Ambalaža smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. Ambalaža takoñer mora biti otporna na mehanička naprezanja. Pakiraju se u plastične vrećice. Čokolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko toga se stavlja papirni omot s grafičkom obradom. nezapaljivi. 72 . PP ili voštani papir. U tu svrhu najčešće se koriste voštani papir i karton. Trajnost pekarskih proizvoda može se znatno produžiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi. Ambalaža za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoće i na utjecaj svjetlosti. Ta se pojava naziva "cvjetanje" čokolade. Ukoliko doñe do promjene temperature ili značajnog gubitka vlage površina čokolade poprima bijeli boju. a do kontaminacija može doći tijekom hlañenja ili pakiranja. Tvrdi ili žele bomboni su proizvodi s visokim udjelom šećera i moraju biti zaštićeni od povećanog gubitka ili vezivanja vlage. kidanje i sl.

sachet generation). Naime. voće i povrće i nakon berbe nastavlja proces respiracije. a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. vodu i energiju. Ambalaža jediničnog pakiranja može biti od lakiranog PVDC-a. a otpušta CO2. Treba izbjegavati temperaturne promjene tijekom skladištenja ovih proizvoda budući da one uzrokuju zamagljivanje i kondenzaciju vode na površini ambalažnog filma. PVDC). Unutar jediničnog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (željezov prah ili spoj željezovog (II) iona). nepropusna za kisik (npr. Smanjenjem količine kisika usporava se proizvodnja energije i proces dozrijevanja proizvoda. Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladištenja oslobañaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. Active Packaging) omogućava produženje trajnosti proizvoda koja se može usporediti sa svježim proizvodima. Ambalaža koja sadržava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava. Meñutim.4. Svježe voće i povrće sadrži 80 – 90 % vode. Brzina respiracije kontrolira se količinom kisika u ambalažnoj jedinici. Meñutim. stoga bi relativna vlažnost unutar pakiranja trebala bi biti 96 – 98 % pri konstantnoj temperaturi. Jedan od primjera je produženje trajnosti kruha pomoću prevlake karboksi metil celuloze (CMC). 7. Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predviñenog za održivost proizvoda. Proces respiracije može se usporiti čuvanjem proizvoda pri nižim temperaturama.Dodatna zaštita namirnice od kontaminacije može se postići metodom tzv. rajčica i krastavac na temperature niže od 7 oC. na papiru postojanom na masnoće. odnosno banana na niže od 14 oC. odnosno troši kisik. koja sadržava sorbinsku kiselinu. "generacije kesica" (engl. Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 . Ovom metodom neželjene promjene hrane sprječavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugrañeni u ambalažni materijal. neke vrste voća i povrća osjetljive su na niske temperature. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl. npr. Ambalaža za pakiranje voća i povrća Odabir ambalažnog materijala za pakiranje voća i povrća vrlo je kompleksan budući da treba uzeti u obzir vrstu proizvoda i njegovu održivost i okolne uvjete. Potrebno je omogućiti kontrolirano isparavanje vode s površine što se postiže odabirom ambalažnog materijala s relativno velikom propusnošću na vodenu paru ili perforiranog materijala odgovarajuće poroznosti. Kesice su od materijala koji izrazito propušta kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksični željezov(II) oksid. 73 .

Smrznuto voće i povrće potrebno je zaštiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatičnih spojeva. krumpir je potrebno zaštiti od svjetla primjenom obojenog filma 5.38 cm. za što se upotrebljavaju složeni ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir. Aktivna modifikacija atmosfere može se postići vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja željenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje vežu 74 . a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0. PP-a i PS-a. korjenasto povrće nije lako pokvarljivo i može ga se skladištiti duže vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu. Voće u sirupu i povrće u rasolu pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima ili u staklenke. od utjecaja kisika i svjetlosti. čvrsto voće ima malu brzinu respiracije. Produžavanje trajnosti svježeg voća i povrća omogućava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. aldehide i kiseline.koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja šećera u alkohole. od omekšanog PVC-a. a modificirana se primjenjuje tijekom transporta. brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalažu nepropusnu na vodenu paru. meko voće je izrazito osjetljivo i podložno anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u polučvrstu ambalaža s poklopcem od celofana. celuloznog acetata ili PS-a 2. Zajednička karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i povećana koncentracija CO2. u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladištenje hrane. zeleno povrće ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje. celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE. Odabir odgovarajućeg ambalažnog materijala ovisi takoñer o osjetljivosti i specifičnim svojstvima pojedine vrste voća i povrća koje se može podijeliti u pet osnovnih skupina: 1. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda. celuloznog acetata. PE-a. stavlja ga se na kartonski podložak preko kojeg dolazi polimerni film 3. proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu. To se može postići primjenom skupljajućih PE filmova (smanjuje se zračni prostor unutar ambalažne jedinice) i Al folije od koje se izrañuju zdjelice različitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama. Sušeno voće i povrće takoñer treba ambalažu koja sprječava gubitak vlage i arome iz proizvoda. pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4.

7. a s druge dovodi do užeglosti masti. Riba takoñer spada u grupu proizvoda koji su podložni brzom kvarenju i koji se moraju odmah staviti u hladnjak ili zamrznuti. etilena i vlage ili oslobañaju pare etanola. oksidacijom reduciranog hem-željeza (Fe2+) u feri oblik (Fe3+) nastaje metmioglobin odgovoran za smeñu boju mesa.8oC i relativne vlage od 100 % unutar ambalaže i 52 % izvan ambalaže. pri 23. Vakuum pakiranjem svježeg mesa i ribe u ambalažni materijal visokih barijernih svojstava poput PVDC-a produžava se trajnost proizvoda i do tri tjedna pri temperaturi hladnjaka (4-8oC) uz minimalan gubitak vlage. Ovim zahtjevima udovoljavaju celofan s jedne strane presvučen nitroceluloznim lakom (propusan za kisik. Kontrola propusnosti kisika mora biti kompromis izmeñu postizanja idealne boje mesa i sprječavanja reakcije oksidacijske razgradnje. Svježa riba često se pakira u plitki podložak od pjenastog ili prozirnog PS-a s transparentnim pokrovom. Da bi se zadovoljile prodajne funkcije ambalaže. Uobičajena ambalaža u maloprodaji sastoji se od zdjelice izrañene od pjenastog PS-a s transparentnim omotnim filmom. Ambalaža mora zaštititi meso od vanjskih utjecaja (prašine i rukovanja). Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se rasprši po površini proizvoda prije pakiranja. gubitka vlage i održati boju svježeg mesa. Prvi je purpurno-crveni mioglobin. Ti materijali trebaju omogućavati propusnost kisika od 5000 mL/m2 dan-1bar-1. S jedne strane kisik je potreban za održavanje crvene boje mesa.5. Boja mesa je glavni pokazatelj svježine koju kupac primjećuje a potječe od triju oblika pigmenta.kisik. odnosno zahtjev potrošača za potpunim pregledom upakiranog svježeg mesa moraju se koristiti transparentni materijali. Reducirani purpurni mioglobin u prisustvu kisika prelazi u svijetlo crveni oksimioglobin. Ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava spriječavaju apsorpciju mirisa iz okoline. Kontaminacija bakterijama spriječava se čuvanjem mesa pri niskih temperaturama (ispod 10oC). Ambalaža za pakiranje mesa i ribe Svježe meso je biloški aktivno i pri normalnim uvjetima idealna je podloga za razvoj mikroorganizama i podložno je ubrzanom kvarenju. Pri smanjenoj koncentraciji kisika. ali ne i za vodenu paru). PVDC i PE-LD s mikroporama i PE modificiran vinil-acetatom. 75 . Etilen je prirodni biljni hormon koji ima važnu ulogu u procesu "starenja" voća i povrća pri vrlo malim koncentracijama. zatim svijetlo-crveni oksidirani mioglobin i smeñe oksidirani metmioglobin. reguliraju sadržaj ugljikova dioksida.

Jogurt se najčešće pakira u čašice od PS-a s poklopcem od Al folije. Ambalažu za mlijeko predstavljaju različite izvedbe kartona prevučenog voskom ili PE-om poznate pod nazivima "Tetra-pak". Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira. "Tetra-brick". Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajući bijeli cinkov sulfid čime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj površini limenke.6. bakterija. 40 % CO2 i 30 % N2. za bijelu ribu 30 % O2. dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2. PP. Procesirana riba poput lososa. bjelančevina. maslaca. sam ili u kombinaciji s PE-om. Mliječni proizvodi poput vrhnja. soli. odnosno stirena (monomera) u fermentirane mliječne proizvode. sira. Za sladoled materijali moraju biti postojani na niskim temperaturama. Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu. utjecaja kisika i svjetla. kisika i temperaturnih promjena. Pakiranje je potrebno provesti u izrazito higijenskim uvjetima uz zaštitu od kontaminacije. 7. promjene temperature. utjecaja svjetla. PS-e. margarina. Na unutrašnju površinu ambalaže nanosi se zaštitna prevlaka koja sadržava ZnO da bi se spriječila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke. Kod ove vrste ambalaže treba voditi strogu kontrolu migracije komponenata iz ambalaže u hranu. za crveno meso to je smjesa koja sadrži 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida. npr. Unutrašnja površina ove ambalaže je Al folija koja osigurava dobra barijerna svojstva na svjetlo i plinove. Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE. jogurta i sladoleda pakiraju se u ambalažu različitih oblika izrañenu od laminata na osnovi kartona ili u toplo preoblikovanu ambalažu od PE-LD-e. tune i sardine pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima. Za procesirane sireve to su laminati PE/celofan ili voskom prevučen 76 . Ambalaža za sir mora zaštiti sir od vlage i kisika. karton presvučen voskom i laminati za vakuum pakiranje. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od vodene otopine različitim mliječnih masti. laktoze i izrazito je podložan razvoju mikroorganizama. PP-e s lakoskidajućim poklopcima.Smrznuta riba i meso moraju se zaštiti od gubitka vlage. čemu udovoljava PVDC. Upotrebljavaju se takoñer i plastične boce od PP-a i PET-a. Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo točno definirati optimali sastav smjese plinova budući da povećana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeñeg pigmenta metmioglobina na površini svježeg mesa.

polimerni materijali i laminati za pakiranje stolnih vina. staklenke ili savitljivu ambalažu od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE. Prirodni sokovi i voćni napitci čuvaju se pri temperaturi hladnjaka u staklenoj ambalaži. dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava.7. Prirodne voćne arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima. piva i bezalkoholnih pića. Koncentrirani voćni sokovi pune se u limenke. Gazirana bezalkoholna pića sadrže u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenušavosti i inhibira rast mikrooganizama. Kod odabira metalnih ambalažnih materijala treba voditi računa o prisutnim kiselinama. Budući da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadržaju vitamina potrebno je odabirom ambalažnog materijala i uvjeta skladištenja sačuvati prisutne vitamine. Pluteni čepovi pokušavaju se zamijeniti novim materijalima i najboljim se pokazao kopolimer etilen/vinil-acetat. Voćni sokovi se dobivaju prešanjem zdravog i zrelog voća nakon čega slijedi odvajanje čvrstih dijelova i bistrenje soka. od 50 do 60 %. otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom. Od tako dobivenog soka razrijeñivanjem se proizvode voćni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. U novije vrijeme uvode se novi. voskom prevučene kartonske kutije ili PS posuñe. Prednost ovih čepova pred plutenima je u tome što ih nije potrebno držati vlažnima pa se boce mogu čuvati u uspravnom položaju. Za pakiranje piva pored staklene ambalaže upotrebljava se još i metalna ambalaža od bijelog lima i aluminija te plastična od PET-a. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića Alkoholna pića su proizvodi fermentacije žitarica (pivo) i voća (vino). Tijekom transporta pivu se dodaje askorbinska kiselina koja onemogućava neželjeno djelovanje kisika. Osnovni sastojak bezalkoholnih pića je šećer. Pasterizirani sokovi pune se u vrućem stanju u lakiranu metalnu ambalažu. PET ambalaži ili ambalaži izrañenoj od laminata. 77 . plastike (najčešće PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki. (E/VAc). Kvalitetna vina tradicionalno se pakiraju u staklene boce s plutenim čepom. 7. plastične i staklene boce. koji se često zamijenjuje umjetnim sladilima. bojilima.celofan. Ambalaža za sokove izrañuje se od stakla. Kisik uzrokuje oksidaciju bjelančevina i tanina a takoñer sudjeluje u korozijskim procesima metalne ambalaže.

isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda . javlja se problem kako zbrinuti ambalažu nakon uporabe proizvoda. na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada. . ambalažera i prodavatelja u proizvodnji. Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom. Odbačena ambalaža pojavljuje se kao otpad u industriji. otpad u trgovini i kao sastavni dio kućnog otpada.8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu.namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad.obveze proizvoñača. Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Ministarstvo zaštite okoliša. a osobito: . homogenog je sastava te njena oporaba ili uništavanje ne predstavlja problem.8. Otpadna ambalaža u trgovini takoñer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalaže. U industrijski razvijenim zemljama odbačena ambalaža sudjeluje u kućnom otpadu s preko 60 %. prostornog ureñenja i graditeljstva RH. uvoznika. Ambalaža koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbačene ambalaže. Najveći problem predstavlja odbačena ambalaža iz kućanstva budući da je vrlo heterogenog sastava.2005) koji je donesen u skladu s propisima Europske Unije.obavještavaju se proizvoñači i potrošači o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže .povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu . Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi.propisuje se način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad . Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalaži izrañenoj od različitih ambalažnih materijala koja je uz to izmiješana s drugim čvrstim otpacima. a na slici 8-2 sastav kućnog otpada. 78 . NN 97 8.prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom .

odnosno od trenutka kada nam ambalaža više nije potrebna i predstavlja otpad. Pogrešno je procjenjivati ekološku prihvatljivost pojedine vrste ambalaže samo na osnovu kriterija razgradljivosti. dok do kemijskog zagañenja može doći samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. ulje. mlijeko. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Plastičnoj ambalaži poklanja se posebna pažnja. budući da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doživljava kao ekološki neprihvatljiva ambalaža.PLASTIČNA AMBALAŽA 12% AMBALAŽA OD DRVA 4% PLASTIKA 8% STAKLO 8% PAPIR I DRVO 27% AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 34% STAKLENA AMBALAŽA 47% METALNA AMBALAŽA 3% OSTALO 11% BIOLOŠKI OTPAD 40% Slika 8-1. folije. PET 6% PS+PS-E 12% OSTALI 13% PP 17% PVC 13% PE-LD/PE-LLD 25% PE-HD 14% Slika 8-3. PE-LD. Utvrñeno je da je dominantan faktor pri procjeni ekološkog statusa ambalaže količina energije potrebna za proizvodnju. PE-LLD) (razne vrste spremnika. dok se s druge strane papirna ambalaža smatra ekološki prihvatljivom. Plastična ambalaža zagañuje okoliš samo vizualno. maslac i mliječne prerañevine (Slika 8-3). Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalaže na okoliš tijekom njenog cijelog životnog ciklusa od proizvodnje. pivo). Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . gazirane napitke. PVC za različite spremnike te PP i PS ambalaža za margarin. stezljivi i rastezljivi filmovi). Sastav kućnog otpada U ukupnom kućnom otpadu nalazi se oko 8 % plastične ambalaže koja se uglavnom sastoji od šest najzastupljenijih plastomera. tijekom primjene i nakon uporabe. Za proizvodnju plastične ambalaže nafta je sirovina i energija. PET (boce za vodu. a za 79 . To su PE (PE-HD.

staklenu samo energija. Prvi korak u procesu oporabe materijala je razvrstavanje različitih vrsta ambalažnih materijala. dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). 14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali Slika 8-4. Na slici 8-6 prikazana je shema jednog poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada. Oporaba ambalažnih materijala Iskorištena i odbačena ambalaža vrlo je vrijedna sekundarna sirovina koja se može oporabiti materijalno (reciklirati). odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalaže od različitih materijala. a za isti broj papirnatih vrećica 47 kg nafte (samo energija). Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala 8. Za 1 000 plastičnih vrećica treba potrošiti 32 kg nafte (sirovina i energija). Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju. Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastičnih boca zapremnine 1L potrebno je potrošiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) . kemijski ili energijski. MJ 100 80 60 40 20 0 Potrošnja energije Onečišćenje zraka Onečišćenje vode PP PS PVC Papir Staklo Slika 8-5. 1. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Energija / mil. 80 .

Staklena ambalaža predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budući da se staklo može nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala. PET. Polimeri se mogu oporabiti materijalno. odnosno iskoristiti kao jeftino čvrsto gorivo.PE-HD zeleni PET ručno odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smeñe staklo bijelo staklo odvajanje Al magnetno odvajanje čelične konzerve OTPAD aluminijske konzerve Slika 8-6. Pet je tipova polimera koji se danas najčešće recikliraju. tj. PS i PVC. a zaostali željezni lim koristi se u proizvodnji čelika. izmiješanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmiješanost različitih vrsta plastike. piroliza) pomoću kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije. alkoholiza. S odbačenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traženi kositar. Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada. Drvena ambalaža može se energijski oporabiti. Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija. 81 . spojevi male molekulske mase ili čak neki monomeri. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada Papirna ambalaža sirovina je za proizvodnju papira lošije kvalitete (šrenc-papir. Sva plastika se ne može reciklirati. sivi karton). PP. To su PE. Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera što znatno poskupljuje proces. hidroliza. a unutar znaka još i/ili odgovarajući broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. Kemijska oporaba plastične ambalaže predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje. Ispod znaka se nalazi slovna oznaka. kemijski i energijski. Da bi se ambalažni otpad lakše sortirao artikli široke potrošnje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). te nadalje što se ona često proizvodi iz više od jedne vrste polimera ili kao kompozit. dok je tekstilna ambalaža cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira.

Spaljivanjem ambalaže uništava se sirovina i energija utrošena za njenu proizvodnju ali se na taj način smanjuje masa za odlaganje na deponije.Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbačena ambalaža može poslužiti kao gorivo za dobivanje energije. Za usporedbu. kalorijska vrijednost polietilena je približno jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena. ali uz manju emisiju CO2. Odlaganje odbačene ambalaže na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja. Oznaka da je materijal moguće reciklirati 82 . Slika 8-7.

Zagreb. Z. 2005. Smith (ED. Zagreb. 1982. Weber (Ed. 14. Čatić i F. R. M. Meat Science 71 (2005) 122 83 . 4.com. Vuković. Janović: Polimerizacije i polimeri. Food and Packaging Materials Chemical Interactions. 13. K. 8. Zagreb. The Royal Society of Chemistry. tehnologijahrane. I. bpf. Galić. mtg topograf. 2007. Cambridge. Društvo za plastiku i gumu. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. 9. K. Tectus. 1997. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa . Ambalaža 1 (2001) 19 18. Contato. N. Opsenica i G. Food Biopack project EU Directorate 12. 1995.5. Cambridge. Galić. www. Stričević: Suvremena ambalaža I. Zagreb. De Qualitate 10 (2000) 102 19. 11. Galić. Ackermann. Ambalaža 1 (2000) 20 15. 2004.Barić: Oporaba plastike i gume. Školska knjiga. www. K. Woodhead Publishing Ltd. Vereš: Ambalaža. R. Biodegradable polymers for industrial applications. Eilert. Stričević: Suvremena ambalaža II. 3. D. Ambalaža 3 (2000) 13 17. I. Galić.LITERATURA 1. 2000. 26. Johannaber: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala. 12. P. 2. K.com 10. M. Zagreb.). Ohlsson (Eds. 1983. Zagreb. 7.). Šercer. Biobased Packaging Materials for the Food Industry. Galić i M. J. K.. Ambalaža 2 (2000) 14 16. 2000.2010.). C. Jagerstad and T. J. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN/2005) 5. Školska knjiga. N. S.

Kalandar (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.html) Slika 5-19.instructables. Zagreb. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) Slika 5-8. Vrećica od PP folije Slika 5-10. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9.POPIS SLIKA Slika 3-1. Strukturna formula PET-a Slika 5-17. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14.aspx http://www. (izvor:http://commons. Zagreb. Shema četverovaljčanog kalandra (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. Aluminijska ambalaža (izvor. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I.bpf. http://www. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS-a.asp. Transportna drvena ambalaža i kalemi Slika 5-2. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www.igora. Ambalaža od standardnog PS-a (a). Tehnički muzej.corusgroup.inacg. http://ww66. 1990.) Slika 5-25. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Slika 5-13. 2010. Tehnički muzej.izvar. Zagreb.packagingsouthasia. Jutena vreća i vreća od polipropilena Slika 5-11.htm) Slika 5-6. http://www. Strukturna formula polietilena Slika 5-7.jpg.) Slika 5-26. Slika 5-24. Ambalaža od bijelog lima (izvor.wikimedia.) Slika 5-21. Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina. Čatić.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit. vodu i gazirana pića Slika 5-18.com) Slika 5-16. Strukturna formula polistirena Slika 5-15.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4. 2010.com/drum/tight-head-steel-drum. Spektar elektromagnetskog zračenja Slika 3-2. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22.com/news/WEI_LI_has_580.com/Cans. Društvo plastičara i gumaraca. Laka drvena ambalaža Slika 5-3.org/wiki/File:Envase_de_yogur. Tehnički muzej. PET ambalaža za ulje. http://www. Ekstruder (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.co. 2010. Čelična ambalaža (izvor. Zagreb.com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23.uk/Plastipedia/Processes) 84 . http://www.

friesens. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata Slika 5-36.com) Slika 6-4.bpf.hr) Slika 6-7.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29.com.com) Slika 6-10.co. PE boca (a). Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35. Toplo oblikovana ambalaža Slika 5-30.hr) Slika 6-6.com. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www. http://www.co.greenonetec. Shema postupka suhog kaširanja Slika 5-37 . Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www.com) Slika 6-5.hr) Slika 6-2.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb.boyomovers. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www.wmd. Tectus.Slika 5-27. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www.co.dukat.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34. Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www. Termoskupljajući omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaža (izvor: http://www. www. Zagreb.bpf.vetropack. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem (izvor: I.jubkastaco. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) (izvor: http://www. str.bacvarija-pozvek.balconn. PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12.jpg.htm) Slika 6-1. Metalne (a) i drvene bačve (b) (izvor: http://blog. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8.bpf.plasticstech.tian-da. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ) (izvor: http://www. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www. http://www. Vujković.designpubgroup. 2007. K. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) (izvor:http://www.sk) Slika 6-9. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (izvor: http://www.134) Slika 5-40.bpf. Pakiranje prianjajućim filmom 85 .surplusandadventure.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28.pensito. PE (a).hr) Slika 6-13.hr/htm/glasherstellung_6. Galić i M. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom Slika 6-3. http://www.zvecevo.com) Slika 6-14.coca-cola. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33.co. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www. Vereš: Ambalaža za pakiranje namirnica.hr/images/uploads/metalnebacve.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31.com/product_images_en/line_a12d.com. Mjehurasta ambalaža Slika 6-15.jpg) Slika 5-39.info) Slika 5-38 .

Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3. D.Barić: Oporaba plastike i gume. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala Slika 8-6. Oznake za recikliranje čeličnih i aluminijskih limenki Slika 8-9.diecraftmachines. Slika 8-7. 2000. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Slika 7-2. Oznaka za odlaganje staklene ambalaže 86 . Strip ambalaža (izvor: http://www. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Slika 8-5.com) Slika 7-1. Opsenica i G. Sastav kućnog otpada Slika 8-3. mtg topograf. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Slika 8-4.Slika 6-16. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Slika 8-1. Oznaka da je materijal moguće reciklirati Slika 8-8. Šercer. Zagreb. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža Slika 7-4. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M.

PS . PVC .polietilen visoke gustoće 3.poli(vinil-klorid) 4. PET . PE-HD .PRILOG .tereftalat) 2.SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA (1) Brojčana oznaka i kratica za plastiku 1. ostali višeslojni (laminirani) materijali PE-HD PVC PV C PE-LD (2) Brojčana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojčana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA Čelik FE Aluminij ALU BROJČANA OZNAKA 40 41 (4) Brojčana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojčana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojčana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smeñe staklo GL BROJČANA OZNAKA 70 71 72 87 . PE-LD .polietilen niske gustoće 5.polistiren 7. PP .polipropilen 6.poli(etilen .

(7) Brojčana oznaka i kratica za višeslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98 88 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->