SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za organsku tehnologiju

AMBALAŽA
dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić, izv. prof.

Recenzenti: dr. sc. Ivka Klarić, red. prof. dr. sc. Branka Andričić, izv. prof.

Split, 2010.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAŽE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAŽE...................................................................................................... 6 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže............................................................................................. 6 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže.................................................................................. 8 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zaštita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalaže ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalaže ........................................................................................ 12 3.5. Ekološka funkcija ambalaže......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Biološki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALAŽNI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalažni materijali......................................................................................... 24 5.3.1. Čelik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinčani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33

5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže ......................................................... 39 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže............................................................................. 51 6. AMBALAŽNI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bačve, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. Čaše ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaža) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaža............................................................................................................. 61 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća............................................................................ 73 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića ................................................................ 77 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala ...................... 87

Ona svojim oblikom. odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je složen i zahtijeva sudjelovanje stručnjaka različitih profila od tehnologa. Rad na kreiranju ambalaže. grafičkim rješenjem i identifikacijom komunicira s potrošačem. prostorni oblik ambalaže. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalažu potrebno je dobro poznavati funkcije ambalaže. propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. zovu se ambalaža. Ambalaža štiti robu od mehaničkih. Posebnim dijelovima ambalaže smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalaže (zatvarači. čepovi. Da bi se roba zaštitila i na siguran način transportirala.). Suvremena ambalaža. čuvanje. ali isto tako štiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja robe. bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrañeni. elemente grafičkog oblikovanja) i meñusobno ih uskladiti kako bi ambalaža na optimalan način ispunila svoje funkcije. klimatoloških.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu.8. a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrañeni a služe za zamatanje roba. Ambalaža mora biti prilagoñena kupovnoj moći potrošača. poklopci) i dijelovi za unutrašnju zaštitu robe (jastuci. prostornog ureñenja i graditeljstva RH) Posude različitog oblika i veličine. (NN/97 8. Budući da nema pisanih podataka o početku uporabe ambalaže može se pretpostaviti da je čovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (šuplje plodove. a upotrebljavaju se za držanje. ekonomista. u kojima se roba drži tijekom prometa. načinjene od različitih materijala. kemijskih i mikrobioloških utjecaja. skladištila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuću posudu. Ministarstvo zaštite okoliša. UVOD Ambalaža predstavlja sve proizvode. Ambalaža aktivno sudjeluje u prodaji robe. odnosno u odgovarajuću ambalažu. pregrade. Ambalaža je sredstvo koje prihvaća robu i štiti je do uporabe. njihovoj potrošačkoj kulturi i navikama i mora biti usklañena sa standardima i propisima. omot ili slično. Stričević. Zagreb. psihologa tržišta. teksturom. Školska knjiga. isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoñača do korisnika ili potrošača. koru 1 . 1982. predlošci) (N. rukovanje. Osim toga ona mora omogućiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. Pri kreiranju ambalaže potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalaže (ambalažni materijal.1. stručnjaka za transport i drugih.

keramičke amfore. Napredak u proizvodnji i potrošnji ambalaže započinje industrijskom revolucijom u 19. atraktivnijoj i skupljoj ambalaži) razlozi su za sve većom proizvodnjom i potrošnjom ambalaže. Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoñene potrebama kupaca. postoje i faktori koji usporavaju potrošnju ambalaže. a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pružiti ambalaža.drveta) za prenošenje dobara namijenjenih razmjeni. Zato se danas u razvijenim zemljama rješavanju ovog problema posvećuje sve veća pažnja i pronalaze novi načini zbrinjavanja i oporabe odbačene ambalaže.) i povećana kupovna moć potrošača (potražnja za kvalitetnijom robom u boljoj. Nasuprot tome. 2 . drvene kutije i bačve. potrebom da se razmjenjuje roba na većim udaljenostima počinje i izrada ambalaže od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. Kako je čovjek otkrivao mogućnosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalaže poput staklenih boca i posuda od bronce. Željezo i bijeli lim (čelični lim zaštićen slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bačvi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. razvoj prometa. nove higijenske i zdravstvene navike itd. Industrijalizacija i urbanizacija utječu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim količinama jeftine ambalaže. Razvojem ljudskog društva. stoljeću zahvaljujući primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasične tehnike posluživanja u trgovinama robe široke potrošnje tehnikom samoposluživanja. promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija. Najveće promjene u proizvodnji ambalaže dogodile su se u 20. stoljeću. pletene vreće i životinjske mješine. To su bile košare od pruća. Odbačena ambalaža predstavlja veliki ekološki problem. Suvremena dostignuća na polju ambalaže (novi ambalažni materijali i oblici i nove tehnike pakiranja). To je omjer troškova pakiranja i prodajne cijene robe i sve više razvijena svijest o potrebi zaštite čovjekove okoline od nepotrebnog zagañenja.

Tekstilna ambalaža koja se nekad izrañivala od prirodnih vlakana (npr. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vreća i mreža. cisterni. osobito metal. vreće od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. metalna. Podjela prema ambalažnom materijalu Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže. kanti. a to može biti ambalažni materijal. Od papira i tanjeg kartona izrañuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaža za zamatanje roba. košara od pruća. aluminij. bačava. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim oblicima. ambalaža od polimernih materijala i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati. Prema materijalu od kojeg je izrañena ambalaža može biti papirna i kartonska. zatvarača za boce itd. limenki do poklopaca za staklenke. kvaliteta. transportnih paleta i kalema. drvo i staklo. funkcija. cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. čaše i ampule. staklena. vrijednost. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali omogućili su razvoj novih metoda 3 . način uporabe i cijena. osnovna namjena u prometu roba. drvena. 2. trajnost. Premda je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. izgled. PODJELA AMBALAŽE Ambalaža se može podijeliti u različite skupine s obzirom na odabrano zajedničko svojstvo. bačvi. namjena. oblik. fizička svojstva itd.1. ali se danas sve više zamjenjuje drugim materijalima. Karton i valovita ljepenka služe za izradu kutija i čaša. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. Od stakla se izrañuju boce.2. tekstilna. kositar. Metalna ambalaža izrañuje se u različitim oblicima od kontejnera. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka. staklenke. Metali koji se koriste za izradu ambalaže su željezo.

Roba upakirana u prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. omogućiti lako otvaranje i zatvaranje ambalaže. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoñenima potrebama kupca i time produljenje svježine prehrambenih proizvoda. skladištenja i manipulacije robom. skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu. osobito od onih koja nastaju zbog mehaničkih opterećenja i atmosferskih utjecaja. Budući da se roba troši upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini. Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prijevoz. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe. 2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaža se dijeli na prodajnu (primarnu). a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno. uvjetima čuvanja. cijenom ili nisu prilagoñeni suvremenoj opremi za pakiranje. 4 .pakiranja. Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini. Ova ambalaža prezentira robu kupcu. mora sadržavati sve potrebne informacije o sastavu i količini robe. Kombiniranjem i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se višeslojni materijali ili laminati. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta. pretovar i rukovanje odreñenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalaži. roku trajanja i načinu uporabe. npr.2. Takoñer svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. Prodajna ili primarna ambalaža služi za pakiranje robe široke potrošnje u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. odnosno mora jamčiti kvalitetu i kvantitetu robe. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasični materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom.

staklene boce). sanduci. Povratna ambalaža je ona ambalaža koja se. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad.3. vraća proizvoñaču koji je nakon čišćenja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje. odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalažne materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. Najveći dio prodajne ambalaže je nepovratan iz praktičnih i ekonomskih razloga. cisterne. Nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. Podjela prema trajnosti Ambalaža se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu. ponovo upotrebljava u istu svrhu. Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem.. Povratna ambalaža se prikuplja. nakon što se isprazni.. Uz transportnu ambalaža koja je uglavnom povratna (bačve. boce za komprimirane plinove.) i neke vrste prodajne ambalaže spadaju u ovu kategoriju (npr. Budući da je trajnija mora biti izrañena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja.2. Stoga se danas različitim mjerama potiču proizvoñači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati. 5 .

ekološka funkcija.1.prodajna . tijekom transporta. Mehaničke sile koje djeluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke. skladištenja i manipulacije. Funkcije ambalaže mogu se promatrati s različitih gledišta. bez obzira na vrstu robe. 6 . Horizontalnim statičkim silama roba je izložena pri hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim ureñajem tijekom utovara ili istovara. Vertikalnim statičkom silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu. 3. prodaje i tijekom uporabe.1. mikroorganizama. djelovanju klimatskih elemenata. Ambalaža s dobro realiziranom zaštitnom funkcijom mora zaštititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizičke. skladištenja. kemijske ili mikrobiološke promjene robe. Zaštitna funkcija ambalaže Ambalaža mora zaštititi robu od trenutka pakiranja. Do naprezanja uslijed dinamičkih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe.skladišno-transportna . Donji redovi opterećeni su težinom robe koja je na njih složena. Ovisno o vrsti robe i skladišnotransportnim uvjetima odreñene će funkcije biti naglašenije. Mehanička naprezanja rezultat su djelovanja mehaničkih sila kojima su roba i ambalaža izložene tijekom transporta. FUNKCIJE AMBALAŽE Budući da se roba nalazi u ambalaži tijekom cijelog transportnog puta od proizvoñača do potrošača zahtjevi koji se postavljaju na uspješno realiziranu ambalažu su višestruki. su sljedeće: . Osnovne funkcije koje ambalaža mora zadovoljiti.1.uporabna .zaštitna . Zaštita od mehaničkih naprezanja Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i ambalaže.3. Na cijelom tom putu ambalaža i roba izloženi su mehaničkim naprezanjima. 3. insekata i glodavaca.

udaljenost od mora. atmosfera.) zadržat će odreñenu količinu vlage koja se naziva ravnotežna vlažnost. brašno itd. Materijali koji su higroskopni (papir. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaža su izložene djelovanju vlage iz zraka. temperatura. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreñivanju klime su insolacija.1. To je broj koji pokazuje omjer količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. smjer i brzina vjetra. tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka). praškasti materijali kao što su cement. žitarice. karton. odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalaže. nadmorska visina.2. a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna širina. Ako se temperatura atmosferskog zraka. raspodjela kopna i mora. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalaže može pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. jezera. To se najčešće dogaña sa svježim namirnicama poput voća i povrća koje procesom disanja 7 .3. Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta. Temperatura zatvorenog prostora može biti više ili niža od vanjske a vlažnost je obično viša.1. revolucija. Zaštita od klimatskih utjecaja Klima kao meteorološki pojam je skup meteoroloških faktora i pojava koje u odreñenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda može prodrijeti u ambalažu u tekućem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalaže ili kroz stijenku higroskopnog materijala. naoblaka i snježni pokrivač.1. Neki materijali. snizi ispod temperature rosišta dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalaži i/ili robi. Na skladištenu robu utječu promjene lokalne klime.2. stakla. padaline. morske struje. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe. poput metala. 3. rotacija. Osim vanjske klime na robu utječe i klima zatvorenog prostora (skladišta ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreñenim zakašnjenjem. ovlažit će se samo površinski. Vlažnost zraka se najčešće izražava relativnom vlažnošću. tlak i vlažnost zraka. a koja ovisi o relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka. drvo. reljef. Ako se izlože djelovanju zraka niske relativne vlažnosti potpuno će se osušiti. Na klimu zatvorenog prostora utječe i roba sa svojom temperaturom i vlažnošću. minerala. kao i klimatske prilike karakteristične za to područje.

Kada se u njemu nakupi odreñena količina vode stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog članka u kojemu je metal anoda (A) a oksidni sloj katoda (K). U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se na katodi reducira. Korozija metalne ambalaže Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja površine metala. sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid. 3. Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala različitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit. vlaga. industrijski plinovi i kuhinjska sol. 8 . npr. zatim kod limova spojenih zakovicama kada su zakovice izrañene od drugog metala ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje različitog sastava od limova. ugljikov(IV) oksid. odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojačava se u prisustvu vlage. Kada je relativna vlažnost zraka niska površina metala se oksidira i nastali tanki sloj oksida štiti metal od daljnjeg negativnog utjecaja kisika.→ 4 OHA: Fe . Meñutim. u vlažnom zraku oksidni sloj se ponaša drugačije budući da je higroskopan. dok se metal oksidira na anodi prema jednadžbama: K: O2 + 2 H2O + 4 e. Voda može nastajati i u nekim aerobnim mikrobiološkim procesima i nekim kemijskim procesima. može doprijeti do željezne osnove. Kod metalne ambalaže ovi su uvjeti ispunjeni kada je zaštitni sloj kositra na bijelom limu oštećen tako da elektrolit. To znači da se brzina oksidacije metala u suhom zraku usporava.→ Fe2+ Utrošeni kisik brzo se nadoknañuje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji.2. dok prašina i vlaga uglavnom uzrokuju fizička onečišćenja. Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalaže slični su procesima u galvanskom članku. Ova vrsta korozije u vlažnom zraku naziva se atmosferska korozija i sa stajališta ambalaže je najvažnija. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oštećenja robe i ambalaže su kisik. ali mogu i stupati u interakcije pojačavajući na različite načine štetno djelovanje. To se osobito dogaña u prekomorskom prometu. Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljičnu. vodena para.1. odnosno vodene pare. primjerice. Ako je ambalaža izrañena od higroskopnog materijala u većoj mjeri izložena djelovanju vode. Sastojci zraka mogu djelovati samostalno.2e.2. može doći do njenog raspadanja i gubitka proizvoda.oslobaña vodu.

3. Energija elektromagnetskog zračenja obrnuto je proporcionalna valnoj duljini zračenja. Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost. dio će biti propušten (Ep) a dio će se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji će dio zračenja ambalažni materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalažnog materijala i valnoj duljini zračenja. bojenjem u masi. prevlačenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem različitih ambalažnih materijala (laminati). Zaštita od elektromagnetskog zračenja Spektar elektromagnetskog zračenja obuhvaća zrake različitih valnih duljina. grafičkom obradom površine. konvekcije ili zračenjem. osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv stiropor). Spektar elektromagnetskog zračenja Od ukupne energije elektromagnetskog zračenja koje padne na površinu ambalažne jedinice (E) jedan dio će se reflektirati (Er). Propusnost materijala može se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalažni materijal pri preradi. U kolikoj će mjeri ambalaža zaštititi robu od utjecaja topline ovisi o toplinskoj vodljivosti ambalažnog materijala. takva ambalaža ne može robu zaštititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladištenje. Prijenos topline se može odvijati procesom kondukcije. odnosno dobri su izolatori. su papir i karton. Slika 3-1.1. 3. vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zračenja. Ambalažni materijal ne može robu zaštititi od djelovanja topline duže vrijeme. Izloži li se zapakirana roba povišenoj temperaturi nakon odreñenog vremena doći će do izjednačavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku provodnost ambalažnog 9 . S gledišta utjecaja na ambalažu od interesa su samo valne duljine koje obuhvaćaju područje ultraljubičastog (UV).4. Zaštita od topline Uslijed razlike temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku ambalažnog materijala.1. Za zaštitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalažni materijali koji ne propuštaju zračenje.3. Metalna ambalaža dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda koje je potrebno sterilizirati. Meñutim.

Stoga se zaštita robe od topline mora realizirati kroz skladišno-transportnu funkciju ambalaže u skladu s propisanim uputama za čuvanje odreñene vrste robe. Ambalaža kvadratnog oblika bolje iskorištava prostor transportne ambalaže. metal.kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe. Skladišno-transportna funkcija ambalaže Skladištenje i transport sirovina. polimerni i višeslojni materijali). Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobiološki stabilne.kvarenje zbog razaranja supstance robe . pomoćnih materijala. Ambalaža s dobro riješenim skladišno-transportnim funkcijama omogućava racionalno korištenje skladišnog i transportnog prostora. Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama su vlažna podloga i temperatura izmeñu 20 i 40 o C.materijala.oštećenje zbog same fizičke prisutnosti mikroorganizama . dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalažu. te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potrošnjom roba. pomoćni materijali. Neke sirovine.5. Ukoliko ambalaža mora zaštititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izrañena od nepropusnog materijala i hermetički zatvorena budući da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju. Zaštita od mikroorganizama Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i životinjski organizmi koji za svoj rast i razmnožavanje koriste gotovu organsku tvar na kojoj žive. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalaže i njenoj usklañenosti s dimenzijama zapakirane robe. 3. 10 . Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnožavanje trebaju kisik pa se mogu razviti samo na površini ambalaže. 3.1. Ambalaža u tom slučaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izrañena od materijala koji mogu izdržati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo. poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomoćnih materijala s procesom proizvodnje. Mikroorganizmi mogu oštetiti robu i ambalažu na više načina: . poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladište se i transportiraju u odgovarajućoj ambalaži.2. Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti štetni za zdravlje ljudi. Zaštita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda često se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije.

Ona mora privući pažnju kupca. a da visina složene robe na paleti bude oko 1 m. Kolika će biti količina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalaže ovisi o vrsti robe. ambalaža konusnog oblika može se slagati jedna u drugu. Budući da to predstavlja trošak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalažu oblikovati na način koji omogućava optimalno iskorištenje skladišnog. Prodajna funkcija ambalaže Prodajne funkcije ambalaže usklañuju se sa suvremenim razvojem trgovine robom široke potrošnje. stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation. Paleta je drvena podloga izrañena od dasaka odreñenih normiranih dimenzija. prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju. Roba se u transportu vrlo često slaže na palete (slika 3-2).vozila ili skladišta. Da bi se što bolje iskoristio skladišni i transportni prostor dimenzije ambalaže trebaju biti usklañene s dimenzijama palete. Prodajna ambalaža racionalizira prodaju. Na primjer. Slika 3-2. 3. pridobiti kupčevo povjerenje i stvoriti povoljan 11 . načinu njezine uporabe. odnosno samoposlužnom tehnikom prodaje. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Nova. modul-sustav dimenzija ambalaže i slaganja na palete. trajnosti.3. odnosno od kupca do proizvoñača robe. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta. kartonske kutije spojenog oplošja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t. transportiraju i konačno oblikuju neposredno prije punjenja. složenog iz raznih vrsta komadne robe. To znači da se pakira ona količina robe koja odgovara potrebama kupca. odnosno transportnog prostora. u odnosu na ambalažu u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje može ostati i više od 20 % neiskorištenog prostora. To je vrsta pomoćne opreme koja omogućava formiranje kompaktnog i čvrstog paketa. prazna ambalaža i povratna ambalaža takoñer se skladišti i transportira od proizvoñača ambalaže do proizvoñača robe. Ambalaža koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju povećava opseg prodaje. kupovnoj moći potrošača itd. izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu. EPF) izradila tzv.

5. prodajom većeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalaži.opći dojam. Uporabna funkcija ambalaže Ambalaža s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omogućiti lako otvaranje. Ministarstvo zaštite okoliša. datumu proizvodnje i načinu čuvanja. Ambalaža od papira. smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda.8. pripremu robe za uporabu. Nakon što je roba iz nje izvañena. polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem. deformacijom poklopca ili bez deformacije. Ekološka funkcija ambalaže Ekološka funkcija ambalaže nametnula se u posljednjih dvadesetak godina kao posljedica brige za zaštitu okoliša. ambalaža bi trebala na neki drugi način korisno poslužiti npr. uporabom biorazgradljivih materijala i jestive ambalaže za prehrambene proizvode. kao povratna ambalaža. Budući da je upravo prodajna ambalaža zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadržavati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavača. uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. kartona. Prodajna ambalaža takoñer mora jamčiti kvalitetu i količinu zapakirane robe. porijeklu. roku i načinu uporabe. Metalna i staklena ambalaža teže se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom slučaju prilažu ambalaži ili takav predmet kupac mora imati. uzimanje potrebne količine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troši odjednom. ukras ili za čuvanje nekih drugih predmeta. S obzirom na rastuće količine odbačene ambalaže Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske Unije donosi sve veći broj propisa vezanih za gospodarenje ambalažnim otpadom (NN 97 8. Na ambalaži se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda. Ambalažni materijal i oblik ambalaže odreñuju način na koji će se ambalaža otvarati.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. proizvoñaču. uporabom povratne ambalaže. Ekološka funkcija ambalaže može se realizirati na različite načine: pakiranjem u ambalažu od recikliranog materijala. 3.4. 12 . 3. prostornog ureñenja i graditeljstva RH). odnosno mora jamčiti kupcu da nitko prije njega nije ambalažu otvarao ili oštetio i da se unutra nalazi upravo ona količina robe koja je na ambalaži istaknuta. tako da je kupac spreman platiti više za izgled. sastavu.

2. sirovine i pomoćni materijali) dobiju se nove robe višeg stupnja preradbe. Robe široke potrošnje služe za podmirenje potreba stanovništva (prehrambeni. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE Da bi ambalaža na optimalan način mogla ispuniti sve svoje funkcije potrebno ju je uskladiti s vrstom robe koja će se pakirati. direktno u transportnu.. Preradbom robe proizvodne potrošnje (predmeti rada. skupnu. Uglavnom su većih dimenzija i pakiraju se pojedinačno. 13 . higijenski. Skuplje sirovine i pomoćni materijali koji se troše u manjim količinama pakiraju se u transportnu ambalažu. Vrste robe Izmeñu različitih faktora o vrsti robe ovisi hoće li se roba uopće pakirati. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba Izbor ambalažnog materijala i kreiranje ambalaže u prvom redu ovisi o svojstvima materijala od kojeg je izrañena roba. Pored ostalih funkcija ambalaže ovdje je naglašena prodajna i uporabna funkcija.. transportna i skladišna funkcija ambalaže.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalažu. sa svojstvima materijala od kojeg je roba izrañena i s pojavnim oblicima robe i njihovim karakteristikama. U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i služe za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga. 1. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoćni materijali ne pakiraju se budući da se koriste u velikim količinama. kozmetički. Potrošne robe dijele se na robe proizvodne potrošnje i robe široke potrošnje.) i koje će funkcije ambalaže biti naglašenije. više prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu. Sa stajališta ambalaže robe se dijele na investicijske robe i potrošne robe. 4. Kod pakiranja ove vrste robe naglašena je zaštitna. transportnu i skladišnu funkciju. Ambalaža za ovu vrstu robe ima naglašenu zaštitnu.. 4. Pri tome treba voditi računa o osjetljivosti materijala robe i o vrstama robe koja je opasne za okolinu. ako hoće u koju vrstu ambalaže (prodajnu.4. farmaceutski proizvodi itd.

4.2. može inicirati ili ubrzati različite nepoželjne promjene organskih materijala (osobito namirnica) kao što su: . riboflavina.). Žilavi materijali pokazuju trajnu..) Veliku osjetljivost na djelovanje svjetlosti pokazuju i neki farmaceutski proizvodi i kemikalije kao i neki anorganski materijali (npr. odnosno vode. Robe osjetljive na mehanička naprezanja Djelovanjem mehaničkih sila može doći do trajne ili prolazne deformacije robe. tiamina i dr.. Robe izrañene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehanička naprezanja. Biološki osjetljive robe To su uglavnom robe organskog podrijetla osjetljive na djelovanje štetočina i mikroorganizama (prehrambeni proizvodi. žilav ili krhak.2. Budući da je prisutnost vlage.razgradnja nekih vitamina (askorbinaske kiseline. kidanje. koža). Izložene djelovanju relativno malih mehaničkih sila pretrpe deformaciju strukture (lom. deformacija se može očitovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture. tekstil od prirodnih vlakana. Za elastične materijale karakteristične su prolazne deformacije oblika.kvarenje ulja i masti i masnih namirnica (autooksidacija masnih kiselina i nastajanje peroksida masnih kiselina) . Robe osjetljive na svjetlost Svjetlost. .2.razgradnja bjelančevina .4. plastičnu deformaciju oblika pri čemu ne dolazi do značajnije deformacije strukture. 14 . 4. Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture moguće se samo pod utjecajem velikih mehaničkih naprezanja. koji može biti elastičan.3. robe s većim udjelom vode su biološki osjetljivije. Ovisno o svojstvima materijala robe.2. foto-materijali koji sadrže halogenide srebra). osobito vidljivog i ultraljubičastog dijela elektromagnetskog spektra.1. pogodna za razvoj mikroorganizama.

razaranje vitamina. Najznačajniji je utjecaj oksidacije na kvalitetu i nutritivna svojstva prehrambenih proizvoda.2. Smrznute robe su vrlo osjetljive na promjenu temperature.površinsko sušenje smrznutih roba .2. oksidacijom. hlapljenje otapala iz premaza). smanjenje 15 . Promjenom temperature može doći do promjene agregatnog stanja.4.prekristalizacija b) kemijske promjene . Do oštećenja robe izazvanog promjenom temperature može doći ukoliko je roba izrañena od različitih materijala koji imaju različite koeficijente toplinske širljivosti.4. tj. Zagrijavanjem složenih roba dolazi do izdvajanja nekih komponenata (npr.nabiranje površine ili uvenuće svježeg voća i povrća . biokemijske promjene (klijanje žitarica) ili korozije metala. 4.5. Jednom odmrznute namirnice ne smiju se ponovo zamrzavati i vrlo su osjetljive na djelovanje mikroorganizama. Oksidacija masti i ulja. Robe osjetljive na djelovanje kisika Mnogim anorganskim i organskim materijalima znatno se mijenjaju svojstva djelovanjem kisika.smanjenje mase robe gubitkom vlage . izdvajanje otopljenog CO2 iz gaziranih pića ili mineralne vode. Hlañenje takoñer može dovesti do neželjenih promjena kao što je zamućenje ulja i različitih otopina ili oštećenje robe s velikih udjelom vode pri zamrzavanju.6. nepovratne promjene konzistencije i viskoznosti robe.2. 4. Robe osjetljive na promjenu temperature Robe mogu biti osjetljive na povišenu ili sniženu temperaturu. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti Promjenom vlažnosti može doći do različitih promjena materijala robe a mogu se podijeliti na: a) fizikalne promjene .stvaranje ili raspadanje hidrata Promjenom vlažnosti takoñer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih činilaca pa može doći do mikrobiološke promjene (razvoj mikroorganizama).kristalizacija zasićenih otopina .hidroliza .

od papirne ambalaža miris tiskarske boje . 4. esteri). ulja i masti na zamašćenim krpama koje se mogu zapaliti bez dovoñenja topline. najčešće su to praškaste.miris NH3 i H2S iz mikrobiološke razgradnje proteinskih ljepila . Do promjene mirisa dolazi zbog oksidacije aromatičnih spojeva pri čemu produkti oksidacije često imaju neugodan miris.2. Roba je osobito izložena djelovanju korozije tijekom boravka u vlažnim skladištima ili u prekomorskom prometu. ugodan miris svježeg maslaca prelazi u vrlo neugodan miris užegle masti koji mu daje produkt oksidacije masnih kiselina akrolein. To su u prvom redu eksplozivi. higroskopne robe. Postupnim hlapljenjem aromatičnih tvari roba gubi miris. zatim samozapaljive robe poput bijelog fosfora. Robe osjetljive na promjenu mirisa Robama osjetljivim na miris smatraju se robe koje imaju karakterističan okus i miris ili one kojima je osnovna karakteristika da su bez mirisa. petroleja ili plijesni). ali ipak višu od sobne te se ne mogu zapaliti bez dovoñenja topline. 16 .2. robe punjene eksplozivom i komprimirani plinovi.biološke vrijednosti bjelančevina.9. brašno lako poprima miris benzina. Miris robi daju aromatični. Lako zapaljive robe imaju nisku temperaturu zapaljenja. terpenski alkoholi. U robe opasne za okolinu spadaju još i otrovne i radioaktivne robe. agresivne robe (kiseline. osobito željezo. robe neugodnog mirisa i robe u procesu truljenja i organski peroksidi.8. promjene boje.miris klora i fenola iz sredstva za dezinfekciju . Robe opasne za okolinu Kod odreñenih vrsta roba ambalaža ima ulogu da zaštiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja tih roba.miris truleži ili plijesni koji nastaje mikrobiološkim raspadanjem papirne i drvene ambalaže u vlažnim skladištima. mirisa i okusa još se pojačavaju ako je uz kisik namirnica izložena djelovanju svjetlosti. Robe osjetljive na koroziju U ovu grupu uglavnom spadaju metali i metalna roba. Robe bez mirisa.7. npr. 4. Roba takoñer može poprimiti miris ambalaže: . 4. aldehidi. poprime miris drugih roba (npr. lako hlapljivi sastojci (terpeni. lužine i neke soli).2.

U stanju mirovanja one imaju stabilan oblik. gelovi. sipke robe. Za ovu vrstu roba karakteristično svojstvo je nasipna masa ili nasipna gustoća koja predstavlja omjer mase i volumena sipke robe. Za pastozne robe karakteristična su mehaničko-deformacijska svojstva. poput tekućina. dimenzijskoj raspodjeli čestica i adheziji meñu česticama. Površina sipkih roba je to veća što su dimenzije čestica manje. pjene i sl. granule. Robe bez oblika Za ovu vrstu roba karakteristično je da imaju apsolutnu nestabilnost oblika i da lako difundiraju u okolinu. Pojavni oblici roba razlikuju se prema stabilnosti prostornog oblika i to kao robe bez oblika. krupica. masti. pastozne robe i robe stabilnog oblika. a plin (zrak) disperzno sredstvo. emulzije ili suspenzije kapljevina ili čvrstih tvari u ukapljenom plinu i kapljevini. ukapljeni plinovi i otopine plinova takoñer poprimaju oblik ambalaže u kojoj se nalaze. Imaju karakteristike disperzije u kojoj je roba dispergirana faza. To su plinovi pri normalnom tlaku. kapljevine i neki dvofazni sustavi (otopine plinova pod normalnim ili povišenim tlakom). otopine. Ovisi o gustoći čvrste faze. zauzimaju oblik ambalaže ali im površina nije vodoravna samo pod djelovanjem gravitacije. uz mali tlak deformacije su elastične a povećanjem tlaka iznad graničnog tlaka tečenja one pokazuju plastičnu deformaciju.3. Ove robe imaju visoku koncentracija dispergirane faze u malo disperznog sredstva što znači da imaju veliku unutrašnju površinu. Kapljevine. mogu se promatrati kao disperzni sustavi sastavljeni od čvrste dispergirane faze u obliku praha i kapljevite neprekidne faze kao disperznog sredstva. kreme. 17 . komprimirani i ukapljeni plinovi. Pastozne robe Pastozne robe u koje spadaju paste. veličini i obliku čestica. Pojavni oblici robe Sa stajališta izbora ambalaže i tehnike pakiranja kao kriterij za razlikovanje vrsta roba umjesto agregatnog stanja prikladnije je uzeti pojavni oblik robe. Sipke robe Sipkih robama smatraju se prašci.4. Pjene imaju uklopljenu i plinovitu dispergiranu fazu. Pod još većim tlakom pastozne robe počinju teći i ponašaju se poput kapljevina. Plinovi pod normalnim ili povišenim tlakom ispunjavaju sav raspoloživi ambalažni prostor i njihov se volumen kompresijom može smanjiti. zrnaste i krupnozrnaste robe koje takoñer. a površina im je vodoravna zbog gravitacijske sile.

4. Poklopci ili zatvarači mogu biti od istog materijala kao i ambalaža (npr. Postoje vrlo različiti sustavi za zatvaranje ambalaže. 2. Slijed radnih operacija: 1. Priprema povratne ambalaže takoñer uključuje pranje i čišćenje. Pastozne robe se zbog problema s njihovom konzistencijom odmjeravaju volumno.Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati čvrstim tijelima budući da imaju stalan oblik i pružaju relativno veliki otpor promjeni oblika. čišćenje ili sterilizaciju ambalaže. Najjednostavnije je odmjeravanje robe stabilnog oblika na način da se izbroji potreban broj komada. Ako je roba osjetljiva na sastojke zraka ili lako difundira u okolinu potrebno ju je hermetički zatvoriti. osjetljivosti i pojavnim oblicima robe. poklopci za limenke) ili od različitog materijala (poklopci za staklenke ili plastične boce). Ukapljeni plinovi odmjeravaju se prema masi. bez obzira na složenost.4. već se pakuje. pripremanje ambalaže za pakiranje Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja. Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja. 18 . Kapljevine se uglavnom odmjeravaju volumno. Ove robe se ne troše u masenim ili volumnim jedinicama. Komprimirani plinovi se pune u ambalažu dok se ne postigne odgovarajući tlak u ambalaži. odnosno troši odreñeni broj komada robe. broja komada ili odgovarajućeg tlaka. zatvaranje ambalaže Na koji će se način zatvoriti ambalaža nakon punjenja ovisi o vrsti ambalaže. dok se sipke robe mogu odmjeravati volumno (količina zapakirane robe ovisi o nasipnoj gustoći) i maseno. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja. mase. Robe poput prehrambenih i farmaceutskih proizvoda zahtijevaju pranje. Ambalaža se može zatvarati i lijepljenjem posebnih dijelova ambalaže. sastoji od istih radnih operacija. odmjeravanje robe i punjenje ambalaže Odmjeravanje robe ovisi o pojavnom obliku robe i može se vršiti na osnovi volumena. 3. Pakiranje robe Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija.

Prema Zakonu o zaštiti potrošača svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti. Ukoliko se radi o ambalaži prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i označavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji. Na ambalažu. 19 . Označavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba. skladištenju i čuvanju proizvoda – upozorenja o postupku u slučaju nezgode. završne radne operacije Završne radne operacije uglavnom obuhvaćaju kontrolu pakiranja (provjeravanje količine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalaže). Deklaracija na originalnom pakovanju najčešće sadrži: – naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima – naziv i sjedište proizvoñača koji je proizveo ili pakirao robu – nazivnu količinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda – podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda. naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potrošaču treba staviti deklaraciju. vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. deklariranje i označavanja ambalaže. što podrazumijeva: – oznake i simbole upozorenja za opasnost. potpunog i točnog informiranja o onom što kupuje. pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o općem deklariranju i označavanju hrane i o navoñenju hranjivih vrijednosti hrane. To su osnovni podatci što ih proizvoñač mora istaknuti na ambalaži ili ih trgovac mora predočiti kupcu radi jasnog. Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netočnim oznakama ili oznakama koje potrošače mogu dovesti u zabludu. o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima biološke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaćivanja sastava – sastav ili sadržaj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajućim pravilnikom o kakvoći – rok valjanosti i druge potrošaču bitne podatke. – oznake i simbole o načinu rukovanja. Označavanje proizvoda jest nanošenje značajki proizvoda na ambalažu. hrani i zaštiti potrošača. Za većinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti čuvanja i način rukovanja robom u prometu. što proizvod sadrži i na temelju čega se može odlučiti za kupnju. prijenosa i prijevoza. jasni.4.

Toplinska provodnost ambalažnog materijala važna je za robe koje se toplinski obrañuju (sterilizacija i zagrijavanje prije vañenja robe). U tom slučaju prodajna funkcija realizira se grafičkom obradom ambalaže koja robu prezentira kupcu. Uglavnom se 20 . Mehanička postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih mehaničkih sila. Mehanička nepropustnost ambalažnog materijala važna je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalažni materijal. Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalažni materijal treba biti toplinski izolator. izbor postupka grafičkog oblikovanja i kvalitete obrade. brzinu proizvodnje. Za uspješnu realizaciju zaštitne funkcije ambalaže materijal mora biti postojan i nepropustljiv. AMBALAŽNI MATERIJALI Odabir ambalažnog materijala osnovni je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija funkcija ambalaže i njezina cijena. zbog statičkog elektriciteta privlače na sebe prašinu. Istodobno unutrašnja strana ambalaže u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije. Ambalažni materijal mora biti biološki postojan budući da djelovanje mikroorganizama vrlo štetno djeluje na realizaciju zaštitne a takoñer i prodajne funkcije ambalaže. a potrebna količina materijala ovisi o gustoći materijala. valovita ljepenka. polimerni materijali). 5. konstantnost dimenzija ambalaže. Tehnološka svojstva ambalažnog materijala odreñuju izbor postupka proizvodnje ambalaže. Osobito je važno za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalažni materijal ne utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. te troškove prostornog i grafičkog oblikovanja. metali. Električna provodnost važna je za realizaciju prodajne funkcije ambalaže. Trošak ambalažnog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni. Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali).1. Materijal treba biti optički nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. Drvo Drvo spada u najstarije ambalažne materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton.5. Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. izbor oblika ambalaže. odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalažu. potrebnoj debljini stijenke ambalaže i mehaničkim svojstvima materijala. što nepovoljno utječe na izgled robe na polici.

100 Nmm-2) – hrast. grab .vrlo tvrdo drvo (100 . smrekovina. vlaknaste grañe drva.50 Nmm-2) – omorika. u obliku gredica i greda za učvršćivanje teških i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1).srednje tvrdo drvo (50 .65 Nmm-2) – pitomi kesten. crna topola. javor. orah. Slika 5-1. vrba i jela . čempres i bijeli dud . Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju šper-ploča. letve i letvice. klen. tvrdoća i čvrstoća. rezanjem ili ljuštenjem. tisa. Piljena graña se razlikuje prema obliku poprečnog presjeka na četvrtače (piljena graña s kvadratnom ili pravokutnom površinom presjeka) i piljenice (piljena graña čiji je omjer širine i debljine veći od 20). bor. Prema dimenzijama četvrtače mogu biti grede. Transportna drvena ambalaža i kalemi Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže važna je njegova prostorna masa (masa jediničnog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost. bukva. badem. lipa. crni orah. crnika. jasen. Mehanička svojstva važna za ambalažu su elastičnost. Za proizvodnju ambalaže upotrebljava se najviše jelovina. kanadska topola. badem. Drvo se prema tvrdoći dijele na: .0 mm koji se proizvode piljenjem.tvrdo drvo (65 .upotrebljava za izradu transportne ambalaže raznih oblika i veličina. u obliku letvi za poboljšavanje mehaničkih svojstava transportne ambalaže. Furniri su tanki drveni listovi debljine 0. gredice.3 – 4.vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) – smreka. Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutrašnje površine. daske i planke. panel-ploča i lake drvene ambalaže (konstrukcijski furniri) (slika 5-2). 21 . a piljenice se prema debljini dijele na listove.150 Nmm-2) – svib. ariš i joha . brijest. radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene. bukovina i hrastovina u obliku piljene grañe i furnira.meko drvo (35 . Mehanička svojstva drva u uzdužnom.

odnosno gramaturi (masa 1 m2 papira ili kartona). Ima vrlo dobra mehanička svojstva. karton i ljepenka danas su jedan od najzastupljenijih ambalažnih materijala. Nedostatci su poroznost.2. Ljepenka je višeslojni karton koji se ne može savijati a svi su slojevi iste kvalitete. tekstilnih otpadaka i recikliranog starog papira. Mehanička pulpa (pulpa od drvenjače) dobiva se drobljenjem drva pri čemu se iskorištavaju sva vlakna iz stanične stjenke drva (celuloza i lignin).3 do 2. Papir. 22 . namjeni i postupcima dorade. Ne postoji oštra granica koja dijeli papir. laminiraju ili impregniraju s drugim materijalima kao što su voskovi. dobra mehanička čvrstoća. Proizvode se iz pulpe (suspenzije celuloznih vlakana u vodi). karton i ljepenka Zahvaljujući dobrim svojstvima. ekološka prihvatljivost.3 mm) karton = 150 . Papir i karton meñusobno se razlikuju prema debljini. jele i bora. karton i ljepenku. mogućnosti oplemenjivanja i niskoj cijeni papir.0 mm) Suvremena industrija papira proizvodi veliki broj različitih vrsta papira i kartona koji se razlikuju prema sirovinama iz kojih se proizvode. za razliku od kemijske pulpe za čiju se pripremu uklanja kora a dobivena strugotina se obrañuje različitim kemijskim metodama (lužnati.450 gm-2 (debljina od 0.Slika 5-2. prešaju i suše. polimerni materijali itd.0 mm) ljepenka > 450 gm-2 (debljina > 2. sulfatni ili sulfitni postupak). Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog. Laka drvena ambalaža 5. Oko 50 % drvene pulpe dobiva se iz smreke. Jedna od predloženih podjela prema gramaturi i debljini je sljedeća: papir < 150 gm-2 (debljina < 0. Papir i karton su materijali u obliku listova koji nastaju preplitanjem i meñusobnim spajanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla. jednostavna grafička obrada. Prednosti ambalaže od papira i kartona su niska cijena. higroskopnost. Ukoliko se upotrebljavaju za ambalažu koja će biti u neposrednom dodiru s hranom obavezno se prevlače.

Vrlo je čvrst. Ima široku primjenu i često se laminira s drugim materijalima. Proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze uz dodatak manje količine bijele drvenjače. drvenjače i jeftinih punila.1. Otporan je na kidanje i probijanje pa se koristi za izradu višeslojnih transportnih vreća (natron vreće) i za ravni sloj valovite ljepenke. Kromo-nadomjestak ima lice od bijeljene sulfitne celuloze. ima vlaknastu strukturu i manje je otporan prema vodi od pergament papira. Pogodan je za najkvalitetniji tisak. Staklastog je izgleda. Natron papir se proizvodi iz nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze dugih vlakana. 5. a druga strana mu je hrapava i koristi se za lijepljenje s drugim slojevima. Kromo papir je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i naknadno satiniran (poseban postupak glačanja papira). proziran. Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze.2. To je jeftini papir loše kakvoće. otporan na vodu i masnoće. ugljikov dioksid i vodenu paru. Sulfitna celuloza upotrebljava se za proizvode kojima su boja i svojstva površine važniji od čvrstoće i žilavosti.propustljivost na kisik. uglavnom služi za zamatanje roba. Papiri i kartoni od drvenjače Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjače (82 – 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%). Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže 1. slabo propušta masnoće. Budući da mu je jedna strana glatka na nju se nanosi grafička obrada. Bezdrvni papiri i kartoni proizvode se iz sulfatne ili sulfitne celuloze uz eventualni dodatak tekstilnih otpadaka i ne sadrže drvenjače i poluceluloze. 2. Sulfatna celuloza je sirovina za proizvodnju papira dobrih mehaničkih svojstava (velika čvrstoća na kidanje). 23 . Pergamin papir proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze bez upotrebe punila. Upotrebljava se za složive kutije (prodajna ambalaža). Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke. 3. dok su ostali slojevi od lošije i jeftinije sirovine. Šrenc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. Zbog loših barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalaži lako gubi arome i hlapljive komponente. Pergament papir se dobiva kemijskom obradom bezdrvnog papira koji ne sadrži punila i ljepila.

a kao pomoćni metali upotrebljavaju se kositar. Lako se savija. jednog ravnog i jednog valovitog. Oblik i dimenzije vala odreñuju mehanička svojstva valovite ljepenke.2. Za ravni sloj ljepenke upotrebljava se papir velike rastezne čvrstoće i zagrebne tvrdoće (npr. Svojstva valovite ljepenke takoñer ovise o vrsti ljepila. 5. Metalni ambalažni materijali Vrlo je mali broj metala koji se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. koristi se za zamatanje roba osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. Čvrstoća slijepljenog mjesta mora biti veća od čvrstoće papira. Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. Budući da ima bolja mehanička svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija većih dimenzija. Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog. Osnovni su željezo i aluminij. Sedmeroslojna ljepenka (četiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanička svojstva poput drva. 5. može se oblikovati u tuljac. Ljepilo ne smije duboko prodirati u papir. niti se razlijevati po papiru.Sivi karton pogodan je za izradu složivih kutija lošije kvalitete i za unutrašnji sloj stabilnih kutija (npr. Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke. natron papir). Valovita ljepenka Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva papira meñusobno slijepljenih od kojih su neki valoviti a neki ravni. Dvoslojna ljepenka sastoji se od dva sloja.3. kutije za cipele). mali (B-val) i srednji (Cval). a za valoviti sloj ljepenke krut i žilav papir koji se lako oblikuje bez oštećenja (papir od poluceluloze ili šrenc-papir). Najčešće se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C. boce).2. Valovi su oblika sinusoide a po veličini se razlikuju kao veliki val (A-val). krom i cink (za 24 . Ima vrlo dobra mehanička svojstva u odnosu na gramaturu i cijenu. Peteroslojna ljepenka grañena je od tri ravna sloja i dva valovita.

2 %. kroma 18. Ima vrlo dobra mehanička svojstva (velika rastezna čvrstoća) koja se modificiraju promjenom sadržaja ugljika.1 do 0. lemljenjem i zakovicama.2 % C i tvrdi čelik više od 1.3. valjanjem. Kao prateći sastojci čelika pojavljuju se mangan.65 % C. pa se za odreñene vrste roba metalna ambalaža mora zaštititi prevlakama ili premazima da bi se spriječile interakcije robe i ambalaže. fosfor i sumpor koji potječu iz sirovine za proizvodnju željeza. Čelik Čelik je najvažniji tehnički materijal današnjice.4% C.9 do 1. kromiranog i pocinčanog lima). nikla 8.5 %. Prema kemijskom sastavu čelici se dijele na ugljične i legirane čelike. silicij. prešanjem. kromom) čime se dobije nehrñajući čelik. žilavi od 0. savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem. Legirani čelici pored željeza i ugljika sadrže jedan ili više metala koji im odreñuju svojstva. Najveći mu je nedostatak loša otpornost na koroziju. 5. 25 . Takoñer ima vrlo dobra tehnološka svojstva.1 %. Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju.99 %) sadrže još samo ugljik. Lako se prerañuje kovanjem. Standardni tip čelika za ambalažu prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i dušičnu kiselinu ima sljedeći sastav: ugljika 0. Uobičajeni nazivi za nehrñajući čelik su inoks ili rostfrei. izvlačenjem. To je tehničko željezo modificirano s najviše 1.0 % i molibdena 1.7 % ugljika. Ugljični čelici osim željeza (98 . Nedostaci su im što su više ili manje podložni koroziji.1. Neki od metala su i toksični. Lako se otapa čak i u slabim kiselinama. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se samo nehrñajući čelici koji sadrže od 0.85 do 0. a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. Imaju veliku čvrstoću pa su pogodni za izradu ambalaže za komprimirane i ukapljene plinove i ambalažu velikih dimenzija. Strukturna graña ugljičnih čelika i mehanička svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki čelik sadrži manje od 0. plinove i svjetlost. Metalni ambalažni materijali su nepropusni za tekućine. polutvrdi od 0.2 % ugljika.proizvodnju bijelog. Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba.95 % C. Zaštita od korozije može se provesti različitim premaznim sredstvima i zaštitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr. osobito u prisustvu kisika i lužina. legiranjem s drugim metalima i primjenom različitih postupaka proizvodnje i prerade.

Alatni čelici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalaže. Obični konstrukcijski čelici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalaže velikih dimenzija kao što su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju. limena. srebrnasto bijele boje. upotrebljavaju se samo za ambalažu zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalažu od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom. tekućina. Osim podjele prema kemijskom sastavu čelici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obični. Postojan je prema koroziji čak i na vlažnom zraku. nikla i kobalta u čeliku proizvode se legirani čelici otporni čak prema klorovodičnoj i sumpornoj kiselini. kvalitetni. Budući da je netoksičan pogodan je za pakiranje namirnica. lijekova. Slika 5-3. Plemeniti konstrukcijski čelici. kiselih voćnih sokova poput soka od limuna i voćnih poluproizvoda konzerviranih sa SO2). zbog svoje visoke cijene. Kositar Kositar (Sn) je metal.Povećanjem udjela kroma.3. plemeniti) i alatne čelike. Čelična ambalaža 5. boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. Za izradu jeftine željezne ambalaže manjih dimenzija (sitna. a otapaju ga jače kiseline i lužine. kozmetičkih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. 26 .2. nepovratna ambalaža za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinčani limovi od konstrukcijskog čelika s vrlo malim sadržajem ugljika. ukapljenih i komprimiranih plinova. Od tanjih limova izrañuju se manje posude. cisterne za transport kiselih proizvoda. mekan i može se izvaljati u obliku tanke folije.

Takav premaz mora biti postojan prema sastojcima namirnice i ne smije joj mijenjati organoleptička svojstva. Bijeli lim Bijelim limom naziva se tanki čelični lim od mekog običnog konstrukcijskog čelika s malim sadržajem ugljika koji je zaštićen s obje strane tankim slojem kositra.3. kompaktnim slojem bazičnog karbonata koji sprječava daljnju koroziju.3. Aluminij Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem.3. Pocinčani lim Cink (Zn) nije dobar za zaštitu željeza kao kositar.4. Ima rastezljivost i čvrstoću čelika i otpornost na koroziju poput kositra. Cink se lako otapa u slabim i razrijeñenim kiselinama i lužinama. Danas ga zamjenjuju polimerni materijali i aluminij. poklopaca. Upotrebljava se za proizvodnju bačvi i metalnih posuda za pakiranje nekorozivnih neutralnih proizvoda. na niskom temperaturama ne postaje krhak što ga čini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27 . Ambalaža od bijelog lima 5. Slika 5-4.3. 5. Osnovni mu je nedostatak toksičnost Zn soli. ali ambalaži daje neprivlačan izgled. Neznatno omekšava zagrijavanjem. Mora biti postojan pri temperaturi sterilizacije i pri oblikovanju limenki ne smije pucati. premda je Zn fiziološki element. Najviše se upotrebljava za proizvodnju limenki za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica i za proizvodnju pomoćnog materijala za pakiranje (zatvarača. Na vlažnom zraku brzo gubi sjaj jer se prevlači tankim. mekan je i žilav ali nije elastičan. metalnih traka i sl. Ukoliko se od bijelog lima proizvodi ambalaža za pakiranje namirnica obavezno se zaštićuje premazima da se spriječe interakcije namirnice i ambalažnog materijala.5.).5.

Aluminijska ambalaža 5. Dobro svojstvo aluminija je što je fiziološki neškodljiv. npr. Takoñer se mogu proizvoditi profili različitih oblika. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. Makromolekule mogu imati linearnu. ili su meñusobno povezane kemijskim vezama stvarajući pritom trodimenzijsku umreženu strukturu. cijevi za proizvodnju tuba. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajući na površini zaštitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3⋅H2O. 28 . izvlačenjem). staklenke i čaše. masnoće. Slika 5-5. jednostavnih kemijskih jedinica (mera. Od aluminijskih limova izrañuje se transportna ambalaža (bačve). a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce. vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih. Pogodan je za obradu plastičnim deformacijama (valjanjem. što znači da se otapa u jačim kiselinama i jačim lužinama. Polimerni materijali Polimeri se sastoje od makromolekula grañenih od velikog broja malih. taloži u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma. Zaštita aluminija može se postići stvaranjem umjetnog zaštitnog sloja Al2O3 elektrolitičkim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanošenjem premaza. Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira. ravnolančanu ili razgranatu strukturu. već se. sira. poput kalcija i magnezija. Relativna molekulska masa polimera kreće se od nekoliko tisuća do više milijuna.zamrzavaju. čokolade) i za proizvodnju višeslojnih (laminiranih) ambalažnih materijala. ponavljanih jedinica) meñusobno povezanih kovalentnim vezama. maslaca.5 – 8. Duljina polimernog lanca odreñena je brojem ponavljanih jedinica (mera) u lancu.5. aromatičnih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. koji se ne otapa se u vodi. Deblje aluminijske trake služe za izradu raznih posuda za pakiranje. Budući da ne propušta vodu. Aluminij je amfoteran. Otporan je prema svim otopinama čiji je pH 4. prešanjem. margarina.4.

često nije moguće izravno prerañivati ili nema zadovoljavajuća uporabna svojstva. otopine. Duromeri imaju trodimenzijsku umreženu strukturu. Djelomično su umreženi. Zbog svojih specifičnih svojstava i dinamičnog razvoja posljednjih desetljeća upravo su ovi materijali omogućili proizvodnju novih ambalažnih oblika i nove tehnike pakiranja. kristalni (veliki broj makromolekula pravilno složenih) ili u većini slučajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna područja). Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreñuje njihova fizička. S obzirom na stupanj sreñenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreñeno stanje poput kapljevine). polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen. pri zagrijavanju omekšavaju i tada se mogu lako oblikovati. Hlañenjem zadržavaju novi oblik a ciklus zagrijavanje . za izradu ambalaže najviše se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoće (PE-LD). Premda postoji veliki broj polimernih materijala. Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. polisiren itd. Pri relativno visokoj temperaturi razgrañuju se bez prethodnog omekšavanja. Stoga mu se svojstva modificiraju različitim aditivima poput omekšavala. odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati. netopljivi su i netaljivi. Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgrañene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadrže dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica). keratin u vuni. Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na početnu duljinu. Polimerizat. poliprolien. Na taj način dobije se polimerni materijal. Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule. disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin. produljenje svježine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi. i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale.hlañenje može se ponavljati. pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju. prirodne smole. koji može biti u obliku praha. duromere i elastomere. punila itd.Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kaučuk. fibroin u svili. škrob. u otapalima bubre i otapaju se. npr. maziva. a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. Staklište im je puno niže od temperature primjene. S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere. celuloza.). kemijska i mehanička svojstva. polietilen visoke 29 . toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora.

Nije im potrebna naknadna površinska obrada niti površinska zaštita. tvari koje na različite načine usporavaju razgradnju polimernih materijala. lako se mehanički oblikuju uz mali utrošak rada. u obliku folija velike prozirnosti koje ne skupljaju prašinu).1. i ne 30 . Od celuloznih derivata za izradu ambalaže upotrebljavaju se samo celulozni acetat (npr. te regeneracijom celuloze iz topljivih celuloznih derivata. pakiranje prehrambenih ili duhanskih proizvoda. Imaju vrlo dobra tehnološka svojstva.gustoće (PE-HD). ne propušta prašinu ni mikroorganizme. nepropusne za miris). Celofan je ambalažni materijal koji se dobiva kemijskom modifikacijom celuloze u svrhu postizanja topljivosti. savitljiv. ali se ne ponaša poput njih pri zagrijavanju. 5. polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora. Nedostatak mu je što je higroskopan. Zahvaljujući plastičnosti moguće je proizvesti proizvode vrlo različitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade. u obliku meke folije za kaširanje papira. itd. sličan je po svojstvima plastomerima. nanositi u tankom sloju na drugi materijal. Nelakirani celofan je proziran.4. energije i vremena. Materijali na bazi celuloze Celuloza je prirodni polikondenzat glukoze (sadrži dvije sekundarne i jednu primarnu hidroksilnu grupu po ponavljanoj jedinici). Za polimerne materijale karakterističan je proces koji se naziva starenje. polipropilen (PP). Nema vlaknastu strukturu poput papira. U kemijskim reakcijama ponaša se slično alkoholima: s kiselinama daje estere a s alkoholima etere. glatke i sjajne površine. kemijski su inertni i podložni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i povišene temperature. slabim anorganskim kiselinama i lužinama i dobro prima tisak. celulozni propionat i seluolzni acetobutirat (npr. Upotrebljava se za pakiranje luksuzne robe široke potrošnje. postojan prema organskim otapalima. Za sve polimerne materijale zajedničko je da imaju malu gustoću. teško su topljivi. poli(vinil-klorid) (PVC). To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizičkih i mehaničkih svojstava materijala. a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu". Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije. Može se spriječiti. propušta vodenu paru.

925-0. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem. tetralinu i ugljikovom tetrakloridu. Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i može biti termozavarljiv. ~ CH2− CH2− CH2− CH2− CH2− CH2~ Slika 5-6.940 < 0.940 0. ksilenu. linearni polietilen niske gustoće (PELLD) i polietilen visoke gustoće (PE-HD). PE omekšava pri temperaturi 127oC (PE-HD). Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode. temperatura. katalizator). Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak. Shematski prikaz strukture i gustoće temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoće Polietilen srednje gustoće Polietilen niske gustoće Linearni polietilen niske gustoće Polietilen vrlo niske gustoće Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoća /gcm-3 0. Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima. odnosno 85-87oC (PE-LD) što predstavlja najvišu temperaturu uporabe PE proizvoda. Pod utjecajem UV zračenja podložan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se može potpuno spriječiti dodatkom 1% 31 . Postojan je na veliki broj kemikalija.926-0. Strukturna formula polietilena (crvena boja označava mer. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2).4.910 S obzirom na različitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najviše polietilen niske gustoće (PE-LD).1.910-0. osim oksidirajućih kiselina.960 0. Polietilen Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera današnjice. 5. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak). pa se lakirani celofan može spajati postupkom zavarivanja.2. osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5. halogenih elemenata i malog broja ketona.941-0. a iznad 60oC otapa se u toluenu. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr.može se spajati zavarivanjem.925 0.

niskotlačnom polimerizacijom propilena. vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9). Budući da su otporne na povišenu temperaturu mogu se upotrijebiti za 32 . injekcijskim prešanjem. ni stabilizatori. glatke i sjajne površine. prozirne kao staklo. čak i pri povišenoj temperaturi. Nedostatak im je što loše primaju tisak. ali najviše ekstrudiranjem. već pri 0oC postaje krhak.3.91 gcm-3) i relativno visoko talište (160-170oC). PP folije su bezbojne. PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalaže za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vañenja istisnuti iz ambalaže (Slika 5-7a). čvrste i krute. ~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3 Slika 5-8. savitljive. ima veću čvrstoću i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (čvrstoća PP pri 100oC jednaka je čvrstoći PE pri 40oC). a) b) Slika 5-7. Ima vrlo nisku gustoću (0. Zadržavaju savitljivost i pri -50 oC što ih čini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju. One ne sadrže omekšavala i fiziološki su inertne. ne dodaju mu se omekšavala. PE-HD folije su mliječno bijele. postojane do 110oC. kemijski postojan prema sastojcima namirnica. puhanjem. Najveća količina PE-LD koristi se za proizvodnju folija različite namjene: za izradu vreća. vrećica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b). s gledišta ambalaže. Polipropilen Polipropilen (PP) se proizvodi katalitičkom. rastezljive i prozirne. PP je netoksičan.antioksidansa.9-0. razlikuje se po tome što nema voštani opip kao PE. uključujući i masnoće. Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slična svojstvima PE-a. Polietilenske folije su vrlo meke. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) 5. Osjetljiv je na niske temperature. PE se lako prerañuje svim osnovnim postupcima prerade plastomera. gotovo netopljiv.4.

33 . Uporabom odgovarajućih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj. a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprječava. ~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl Slika 5-11.4. Jutena vreća i vreća od polipropilena 5. teško preradljiv. Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne propušta plinove i pare organskih tvari. vlage. Slika 5-9. otopini ili u masi. UV zračenje propušta manje od stakla. oko 80 oC). PP folije najvećim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vreća. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal. maziva. kemikalija. slabo gori. Kruti PVC je tvrd. postojan na utjecaj atmosferilija. pigmenata. proziran. loše toplinske postojanosti (razgradnja mu počinje već pri temperaturi staklišta. Vrećica od PP folije Slika 5-10.4. Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin. itd. konoplje ili lana (Slika 5-10). svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom različitih aditiva (omekšavala. Kruti PVC služi za proizvodnju ambalaže stabilnog oblika (slika 5-12). a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. Istezanjem zagrijanih folija poboljšavaju se mehanička svojstva.) Danas je u uporabi više od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida. Transportne vreće od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vreće od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute. stablizatora. maslac). emulziji.pakiranje robe u vrućem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati. Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se može provoditi u suspenziji. Poli(vinil-klorid) Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl).

Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja.0. manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija. na njih se mogu lijepiti etikete. dobro se grafički obrañuju.Slika 5-12. nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava. Takav se materijal lako prerañuje. a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem. vinil-acetatom i akrilonitrilom. vrlo savitljive i podatne. Poli(viniliden-klorid) Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2).50 % omekšavala. Za izradu fleksibilne ambalaže i laminata proizvode se folije debljine 0. 5. Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre.5 mm. Netopljiv je u svim hladnim otapalima. To je kristalast polimer s talištem pri 220 oC i staklištem pri 23 oC. PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala.4. ima lošija mehanička svojstva. PVC s 50 % omekšavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalaže u obliku vreća. a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 . sjajne. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teško se prerañuje pa se uobičajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom. 34 . vrećica ili tuba (slika 5-12).5.08 . H ~ C H Cl C Cl H C H Cl H C C Cl C~ Cl Cl H Slika 5-13.

ekspandirani) PS je porozan plastomerni materijal. omekšava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC. ~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5 C6H5 H C6H5 H Slika 5-14. kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren. PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva. za pakiranje voća. Gustoća mu je 1. povrća.(HI. eterima i kloriranim ugljikovodicima. je dvofazni sustav polistirena i fino dispergiranih čestica elastomera (polibutadiena). Podložan je procesima fotokemijske razgradnje. a elastomerna faza poboljšava elastičnost i žilavost. Pjenasti (celularni.5. šalica. Standardni PS je proziran poput stakla. engl. aldehidima i ketonima. benzinu. Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na tržište dolaze različiti materijali koji se meñusobno razlikuju po sastavu i svojstvima. ćelijaste strukture i niske gustoće. PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava. kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija.05 – 1. Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoće koji se upotrebljava za zvučnu i toplinsku izolaciju. za jaja i dr. U velikoj se mjeri koristi za izradu posuda i kutija za zamrznute i ohlañene prehrambene proizvode. Idealan je za proizvodnju ambalaže tehnikom injekcijskog prešanja (nije potrebna nikakva dorada). postupcima dubokog izvlačenja. Ovaj se materijal najčešće upotrebljava za izradu čaša. sira. niska temperatura mekšanja. eteru. relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima. Za ambalažu najvažniji su standardni polistiren. podložaka za svježe meso i ribu. 35 . high impact). Od pjenastog PS izrañuje se vrlo lagana ambalaža stabilnog oblika s relativno dobrim mehaničkim i izvrsnim izolacijskim svojstvima. Dobiva se impregniranjem PS-a pogodnim. injekcijskim prešanjem ili puhanjem (slika 515b). Nedostatci su mu krhkost.6. svježe ribe i duboko smrznutih kašastih namirnica. Polistiren visoke udarne žilavosti (PS-HI).4. Polistiren Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). tvrd.07 gcm-3. glatke i sjajne površine i dobro prima tisak (slika 5-15a). Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže postupkom dubokog izvlačenja. kemijski neutralnim plinom ili lako hlapljivim kapljevinama koji zagrijavanjem iznad staklišta PS-a ekspandiraju i isparavaju dajući materijal željene gustoće i oblika.

odličnih mehaničkih svojstava.4. izvanrednoj prozirnosti. osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. 5. osobito gaziranih pića i vode (slika 5-17). od 2005. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS. To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. godine u Hrvatskoj je PET 36 . kemijske i toplinske postojanosti. otpornosti na povišenu temperaturu i drugim dobrim svojstvima. O C O C O O CH2 CH2 Slika 5-16. Prikladan je za izradu zaštitne i dekorativne ambalaže. za izradu filmova. folija i kao konstrukcijski materijal. S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati.naziva se poliesterima. laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c). pri preradi nastaju relativno velike količine tehnološkog otpada. Strukturna formula PET-a Upotrebljava se za izradu vlakana visoke čvrstoće.Zbog velikog modula elastičnosti pjenasti PS dobro amortizira dinamička naprezanja robe. Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola. ambalaža od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalažu za pakiranje kozmetičkih. Meñutim. Zahvaljujući maloj masi.CO·O. Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najviše primjenjivan poliester. Poli(etilen-tereftalat) Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadrže esterske skupine . Slika 5-15. Ambalaža od standardnog PS (a). relativno visokog tališta (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti.7. sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon čestih ponavljanja naprezanja.

insekticidi. emulzije ili suspenzije kao što su sredstva za pranje i čišćenje. PET ambalaža za ulje. To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja površine. 5. pa se tako ambalaža otapa zajedno sa sadržajem.8.4. fungicidi. vrlo žilavi i dimenzijski stabilni.9. Pri pripremi otopine vrećica sa sadržajem stavi se u vodu. Slika 5-17.4. 37 . Polikarbonati Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola. mogu se spajati lijepljenjem i dobro primaju tisak. Vodotopljivi polimeri U grupu polimera koji se otapaju u vodi spadaju poli(vinil-alkohol) (PVAL) i poli(etilen-oksid) (PEO). Te su folije savitljive. za izradu vrećica u kojima se hrana kuha. npr. dovoljno čvrste. Pored robe koja je opasna za okolinu u vodotopljivu ambalažu pakiraju se i druge robe koje se upotrebljavaju kao vodene otopine.ambalaža u sustavu poticanja povrata iskorištene ambalaže te se velika pažnja poklanja oporabi PET otpada. ne mijenjaju svojstva u širokom temperaturnom području (od -150 do 200 oC). bojila i sl. Primjenjuju se samo za specifična pakiranja. sredstva za bijeljenje). Imaju izvanredna svojstva. vodu i gazirana pića 5. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se u obliku folija koje se proizvode ekstruzijom ili lijevanjem. Od njih se izrañuju vrećice za pakiranje robe opasne po okolinu koje ne smiju doći u dodir s ljudskom kožom a upotrebljavaju se u obliku otopina (npr. ali im visoka cijena ograničava primjenu u proizvodnji ambalaže.

Pjenasti PUR može se proizvesti s različitim stupnjem krutosti.11. Proizvode se iz sirovina porijeklom iz obnovljivih izvora. Jedan od najpoznatijih biorazgradljivih polimera je polilaktid 38 . biokompatibilni su. Mehanička svojstva materijala za jastučenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira. Biorazgradljivi polimeri Odbačena polimerna ambalaža predstavlja veliki problem budući da je u uvjetima okoliša vrijeme njene razgradnje izuzetno dugo. Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo različitih svojstava i namjene. 5. nakon uporabe. algi) i ima za posljedicu mineralizaciju do CO2 i H2O u aerobnim. zbog dobrih mehaničkih svojstava. odnosno do CO2 i CH4 u anaerobnim uvjetima. Imaju izvanredna mehanička svojstva. 5.4.4. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanička naprezanja. Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima. u kontroliranim uvjetima mogli razgraditi kroz nekoliko tjedana a produkti razgradnje ne bi bili štetni za okoliš. a njihovom razgradnjom zatvara se kružni ciklus CO2. osobito veliku žilavost i otpornost na trenje.10.4. Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana. Poliuretani Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola. od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. Al folijom ili papirom. Mogućnost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale. ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalaže ograničena samo za rješavanje specifičnih problema pakiranja. U tu svrhu se upotrebljavaju biološki razgradljivi polimeri čija je razgradnja rezultat djelovanja mikroorganizama (bakterija. male propustljivosti za kisik. Stoga se danas ulažu veliki napori u iznalaženje polimernih ambalažnih materijala koji bi se. gljivica. Poliamidi Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama. dobrog primanja tiska i velike čvrstoće šava dobivenog postupkom zavarivanja. u temeljnim lancima makromolekule sadrže karakterističnu uretansku skupinu –NH-CO·O-.11.5.

postupci za proizvodnju ambalaže od poluproizvoda (preoblikovanje) sirovina: poluproizvod proizvod: gotova ambalaža postupci: toplo i hladno oblikovanje 39 . vrećica.12. Upotrebljava se za izradu boca. Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 . Postupci proizvodnje polimerne ambalaže S obzirom na oblik sirovine i oblik i namjenu proizvoda postupci za proizvodnju polimerne ambalaže mogu se svrstati u tri grupe: 1. kalandriranje. PLA boca vizualno se ne razlikuje od PET boce Sirovina za njegovu sintezu je mliječna kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz škroba ili iz drugih izvora.4 tjedna (slika 5-19). Polilaktid (PLA) je termoplastični linearni poliester po svojstvima sličan polistirenu. ambalažnih filmova (slika 5-18). Slika 5. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima 5. Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalažni materijali. folija. crijeva. Slika 5 . postupci za proizvodnju poluproizvoda (praoblikovanje) sirovina: granulat ili prah proizvod: poluproizvod u obliku cijevi. lijevanje 2. ploča i pjenastih blokova postupci: ekstrudiranje.(PLA).18.4. U aerobnim uvjetima potpuno se razgrañuje preko mliječne kiseline u vodu i ugljični dioksid.19.

ploče). crijeva. Na taj se način u crijevu. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a 40 . Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu.3. stvara zračni jastuk koji ga širi. postupci za neposrednu proizvodnju ambalaže sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaža. Ekstruder Slika 5-21. Od dobivenog crijevnog filma prave se vrećice različitih dimenzija. LIJEVAK POGONSKI MOTOR NAMJESTIVI PRIGON CILINDAR GRIJALICA HLADILA GLAVA EKSTRUDERA PUŽNI VIJAK POGONSKI MOTOR SPOJKA Slika 5-20. izmeñu glave ekstrudera i valjaka. najčešće od polietilena. Na odreñenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeñu dva valjka koji ga zatvaraju i sprječavaju prolaz zraka. razni profili. lijevanje EKSTRUDIRANJE Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonačni poluproizvodi (cijevi. Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka. injekcijsko i ekstruzijsko puhanje. Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520). a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). Proizvod se hladi. Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. folije. reže ili namotava u svitak. nije potrebna dorada postupci: injekcijsko prešanje.

polireakcijama i/ili umrežavanjem. otopine polimera.2-2 mm) i ploče (>2 mm). Čvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva. folije (0.2 mm). F. Z i S) (slika 5-24). EKSTRUDER DOBAVA TALJEVINE VALJCI ZA OBLIKOVANJE KALANDRATA VALJCI ZA ZAVRŠNO OBLIKOVANJE KALANDRATA HLADILO KALANDRATA IZVLAČENJE KALANDRATA Slika 5-23. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma KALANDRIRANJE To je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine propuštanjem izmeñu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri čemu valjci pritišću polimerni materijal (slika 5-23). disperzije. Kalandar Slika 5-24. Shema četverovaljčanog kalandra LIJEVANJE Lijevanje je ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreñene temperature).Slika 5-22. paste ili niskoviskozne kapljevine. L. Osnovni element linije za kalandriranje čini kalandar. Tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne vanjske sile. 41 . Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0. stroj koji može imati 2-5 valjaka i različite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I. Lijevati se mogu kapljeviti monomeri.

Materijal ulazi kroz lijevak u zagrijani cilindar za taljenje. PREŠANJE Prešanje je zajednički naziv za skupinu cikličkih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno. temperiranu kalupnu šupljinu. Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak prerade polimera. Nakon polireakcije i/ili umrežavanja. pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu. 42 . To je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerna potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu (slika 5-26). Otpresci mogu biti različitih veličina i stupnjeva složenosti. posredno i injekcijsko prešanje. Kad se skupi dovoljno rastaljenog materijala. postižu se bolja svojstva otpreska i skraćuje proizvodni ciklus. Materijal se tali i skuplja pri vrhu pužnog vijka. Pri izravnom prešanju polimer u obliku praha. Otpresak (proizvod) koji očvrsne u kalupu polireakcijom. umrežavanjem ili hlañenjem postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine Posrednim prešanjem uklanjaju se nedostatci neposrednog prešanja. geliranja i/ili hlañenja otpresak postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine (slika 5-27). Za to vrijeme pužni se vijak vraća u početni položaj i priprema novu količinu materijala. Kalup se zatvara čime je omogućeno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne šupljine. pužni vijak se pomiče naprijed i ubrizgava taljevinu kroz mlaznicu i uljevni sustav u kalup. gdje ga zahvaća pužni vijak.KAPLJEVITI MONOMER ZRAČNI ODUŠAK JEZGRA GNIJEZDO ODLIJEVAK (PROIZVOD) Slika 5-25. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera.

folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem.Slika 5-26. Ovim postupcima može se izrañivati ambalaža malih dimenzija (npr. Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postiže zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omogućava velike brzine proizvodnje ambalaže. 43 . čašice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici. velike posude). poput čašica za jogurt (slika 5-30). Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti. prešanjem ili lijevanjem. Ovim se postupkom najviše proizvodi ambalaža prehrambenih proizvoda (slika 5-29). Polimerni materijal može se oblikovati u toplom ili hladnom stanju. kalandriranjem.). Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska UBRIZGAVANJE RASTALJENOG POLIMER U KALUPNU ŠUPLJINU OTVARANJE KALUPA I VAðENJE OTPRESKA Slika 5-27 Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa. PP. PVC itd. OBLIKOVANJE Oblikovanje je ciklički postupak obrade polimera preoblikovanjem. Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. PE. tijekom kojega se bez odvajanja čestica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploče.

Puhanje služi za proizvodnju 44 . dubokim vučenjem. PP. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom tečenju materijala. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA Puhanje je ciklički postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlačenog zraka u šuplje tijelo koje zatim hlañenjem zadržava svoj oblik. izvlačenjem ili istiskivanjem. Toplo oblikovana ambalaža ŽIG KLIN PRIPREMAK PROIZVOD VAKUUM Slika 5-30.PREOBLIKOVANJE REZANJE PROIZVOD PRIPREMAK GRIJANJE NAMATANJE OTPADA Slika 5-28. a da bi se ostvarila plastična deformacija potrebna su dovoljno velika mehanička naprezanja. Hladno se može preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem. Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlačivi): PE. Linija za toplo oblikovanje Slika 5-29. PC i PVC.

Utiskivanjem puhala oblikuje se grlo budućeg proizvoda. PP. pa nema ni srha niti otpadnog materijala (slika 5-34). a na drugom se kraju cijev odreže i u njega ulazi puhalo. Dio cijevi zatvara se kalupom. pri čemu se jedan kraj cijevi kalupom prignječi i zavari. PS. 45 . Ekstruzijsko puhanje Slika 5-32. Kroz puhalo se zatim upuhuje stlačeni zrak koji cijev širi i potiskuje do stijenki kalupa. kruti i omekšani PVC) (slika 5-31). LIJEVAK PUŽNI VIJAK GRIJAČI VRUĆI NOŽ STLAČENI ZRAK Slika 5-31. Kroz jezgru puhala zatim se upuhuje stlačeni zrak i proizvod se konačno oblikuje (slika 5-33). U prvoj se fazi poluproizvod izrañuje injekcijskim prešanjem. Ovim postupkom prerañuju se PET. Za razliku od ekstruzijskog puhanja. PVC itd. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Injekcijskim puhanjem proizvodi se šuplja ambalaža.šupljih tijela (plastenke. Poluproizvod prve faze ekstruzijskog puhanja dobiva se iz ekstrudera u obliku fleksibilne cijevi. proizvodi injekcijskog puhanja kvalitetnije su površine i nemaju zavarenih rubova. Ekstruzijsko puhanje je postupak puhanja koji se najčešće primjenjuje za izradu ambalaže od plastomera (PE. S obzirom na način dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. nakon čega otpresak ostaje na jezgri i prenosi se u kalup za puhanje. spremnici).

a za prozirne laminate PE ili PP folija. visoki sjaj). tanji kartoni. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) Višeslojni ambalažni materijali ili laminati sastavljeni su od više meñusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija. odnosno do promjene organoleptičkih svojstava namirnice. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem 5. Folije se odabiru tako da pozitivna svojstva jedne folije umanjuju negativna svojstva druge uzimajući pritom u obzir cijenu pojedine folije i troškove spajanja. Najprije se bira ona folija koja laminatu daje osnovna mehanička svojstva i koja mu odreñuje cijenu. Injekcijsko puhanje Slika 5-34. 5. bez mirisa i okusa. da ne bi došlo do migracije štetnih komponenta iz ambalaže u namirnicu. aluminijske folije i folije raznih polimernih materijala. Za slojeve laminata uzimaju se manje ili više fleksibilni materijali. Za unutarnji sloj uzima se folija koja ima dobra barijerna svojstva. Za neprozirne laminate to su papir ili tanji karton. Za pakiranje kemijski 46 . Redoslijed slojeva u laminatu odreñuje se prema svojstvima robe i zahtjevima tržišta. Ukoliko je ambalaža namijenjena pakiranju prehrambenih proizvoda tada unutarnji sloj mora biti od netoksičnog materijala.JEZGRA UGRIZGAVALICA KALUP ZA PUHANJE OTPRESAK STLAČENI ZRAK A B C C Slika 5-33. kao što su razne vrste papira. odnosno najmanju propustljivost za plinove i vodenu paru. Za vanjski sloj bira se folija koja ima dobra grafička svojstva i ona svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalaže (glatka površina. Pravilnim izborom pojedinih slojeva dobije se laminat čija svojstva najbolje odgovaraju odreñenoj robi i zahtjevima tržišta uz minimalnu cijenu.

agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogućnost oblikovanja i zatvaranja ambalaže zavarivanjem često je prioritetan zahtjev kod višeslojne ambalaže. To se može ostvariti na način da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omogućavaju zavarivanje.

Slika 5-35. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata

5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
Izbor postupka spajanja folija i njihovog povezivanja u kompaktnu cjelinu ovisi o vrsti folija a takoñer i o željenoj kvaliteti i cijeni laminata.

Kaširanje je postupak spajanja dviju ili više folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kaširanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV

suho kaširanje suho kaširanje bez otapala mokro kaširanje kaširanje voskovima ekstruzijsko kaširanje

ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekuće ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer

Na slici 5-36 prikazana je shema postupka suhog kaširanja.
TUNEL ZA SUŠENJE LJEPILA FOLIJA B UREðAJ ZA ODMOTAVANJE “KAŠIR” VALJCI

VALJAK ZA NANOŠENJE LJEPILA FOLIJA A UREðAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREðAJ ZA NAMOTAVANJE

Slika 5-36. Shema postupka suhog kaširanja 47

Ekstruzijsko oslojavanje je postupak proizvodnje laminata pri kojem se folija od plastomera
proizvodi ekstrudiranjem i odmah nakon izlaska iz mlaznice još vruća nanosi na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlañenjem spoji. Plastomerna folija može se ekstrudirati izmeñu druge dvije folije pri čemu se dobije troslojni laminat u jednoj radnoj operaciji (npr. s obje strane folije nalazi se papir ili s jedne papir, a s druge aluminijska folija). Troslojni laminat može se dobiti na način da se različite plastomerne folije nanose s obje strane jedne folije (substrata) (slika 5-37).
SUBSTRAT EKSTRUDER 1 POLIMER 1 EKSTRUDER 2 POLIMER 2

TROSLOJNI LAMINAT

Slika 5-37. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje

Koekstrudiranje je postupak izrade višeslojnog materijala pri kojem je više ekstrudera
povezano na jednu mlaznicu iz koje izlazi laminat kao ravna folija ili folija u obliku crijeva (slika 5-38).

Slika 5-38. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ)

Silikonizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja silicijeva dioksida (SiOx)
na foliju iz polimernog materijala u svrhu dobivanja materijala visokih barijernih svojstava. Takvi materijali zadržavaju svojstva polimera a poprimaju i svojstva stakla zbog sloja silicijeva dioksida. U novije vrijeme razvijaju se postupci silikonizacije PET boca raspršivanjem silicijeva dioksida s unutarnje strane boce. Na taj način boca zadržava svojstva polukrute ambalaže, a sadržaj je u kontaktu sa staklom.

48

Metalizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na površinu polimerne folije u svrhu poboljšavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zračenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj višeslojnog materijala s aluminijskom folijom.

5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoće,

prozirnosti, kemijske otpornosti i biološke neaktivnosti ima vrlo široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehničko staklo je grañeno od najmanje tri oksida iz tri različite grupe pri čemu svaka grupa ima odreñenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedeći: SiO2……………………….. 70 – 76% Na2O + K2O………….......... 13 – 18 % CaO + MgO……………...... 6 – 14 %

Za proizvodnju ambalaže najvažnija su :

natrijevo staklo: sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid približnog sastava
Na2O·CaO·6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje različitih vrsta namirnica.

olovno staklo: sadrži kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u različitim omjerima. Kao
ambalaža upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetičkih proizvoda

aluminijsko staklo: Sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid i 10 %
aluminijeva oksida. Služi za izradu boca za pakiranje vina, piva, mineralne vode i sokova.

Za proizvodnju i uporabu staklene ambalaže posebno su važna mehanička svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o režimu hlañenja staklene taljevine. Pri naglom hlañenju još mekog stakla površina stakla najprije očvrsne dok su donji slojevi još mekani i nastoje se stegnuti u čemu ih sprječava gornji, neelastični sloj. Na taj način u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene

49

Taj sloj se dodatno. Bezbojno staklo ne propušta UV zrake valne duljine manje od 300 mm. Staklo ima loša grafička svojstva. štiti slojem polimera koji pruža zaštitu od oštećenja prilikom struganja boca jedne o drugu.čvrsto je. Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalaže obuhvaćaju smanjenje mase. PS-a ili PVC-a. dobar je električni izolator i može se proizvoditi u vrlo različitim oblicima . staklo ima i neke nedostatke. Tako dorañene boce.može se reciklirati. Nastali zaštitni sloj sprečava nastajanje sitnih. odnosno loše prima tisak. oku nevidljivih pukotina na površini stakla. ali izrazito krhko. odnosno zamjena je uobičajenoj etiketi. osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka. jače ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina.postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane . Te soli se na vrućem staklu razgrañuju. 50 .prozirnost stakla omogućava kupcu uvid u sadržaj . Staklo je kemijski postojano prema većini kiselina. Naglim hlañenjem staklo ostaje vrlo tvrdo. te olakšava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalaže. Električna i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. Optimalnim dizajnom. UV zrake veće valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro propušta. Prednosti stakla pred drugim ambalažnim materijalima su sljedeće: . kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku površinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. najčešće PE-a.ne propušta plinove i paru.temperature. upotrebom stakla boljih mehaničkih svojstava i unaprijeñenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje će imati tanje stijenke a time i manju masu. Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne troškove. Plastična folija služi i kao medij za grafičke elemente. pored toga što su mehanički čvršće. imaju dobro svojstvo da se u slučaju loma ne rasipaju u komade. Obojeno staklo slabije propušta svjetlost svih valnih duljina. To su lomljivost. Dobri rezultati postižu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera. nakon hlañenja. oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. titana. a nastali metalni oksidi vežu se za staklo. Optička svojstva ovise o boji stakla. udarca ili temperaturnog šoka. Kao i bilo koji drugi materijal. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija. što omogućava održavanje proizvoda svježim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda . lužina i soli i prema svim organskim materijama.

5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
Danas je proizvodnja stakla, odnosno staklene ambalaže potpuno automatizirani, računalom voñeni proces. Šuplje ili ambalažno staklo oblikuje se puhanjem (slika 5-39) ili kombinacijom puhanja i prešanja. Oblikovanje ambalaže, bez obzira na tehnologiju proizvodnje, provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se pomoću predkalupa formira predoblik koji u drugoj fazi pomoću komprimiranog zraka i/ili vakuuma dobiva konačan oblik (slika 540). Nakon toga još vrlo zagrijana ambalaža ide na oplemenjivanje metalnim solima. Hlañenje staklene ambalaže vrlo je važan dio procesa proizvodnje. Brzim hlañenjem dolazi do nastajanja unutarnjih naprezanja koja kasnije uzrokuju lom stakla. Sporo hlañenje dozvoljava staklenoj taljevini da kristalizira što je takoñer neželjen proces. Budući da su svi procesi proizvodnje staklene ambalaže automatizirani postiže se vrlo visoka učinkovitost s dnevnom proizvodnjom od 60 000 do 700 000 komada staklene ambalaže.

1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konačno oblikovanje ambalaže ponovnim upuhivanjem zraka 7- vañenje ambalaže iz kalupa

Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem
PREDOBLIK

KALUP

OBLIKOVANA BOCA

Slika 5-40. Oblikovanje staklenke

51

6. AMBALAŽNI OBLICI
Oblik ambalaže važan je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalaže. Realizacija zaštitne funkcije ambalaže ovisi o mehaničkim svojstvima ambalažnog materijala i odabranog ambalažnog oblika. Ambalažni oblik dobrih mehaničkih svojstava omogućava izradu ambalaže tanjih stijenki što znači smanjenje mase ambalaže, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih troškova i nižu cijenu ambalaže. Oblikom ambalaže odreñuje se iskoristivost skladišnog i transportnog prostora i površine paleta, stabilnost složene robe u skladištu i vozilu. Osobito je važan oblik ambalaže u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalaže budući da vrlo često izgled ambalaže utječe na odluku kupca pri kupnji odreñenog proizvoda. Oblik ambalaže mora biti usklañen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalažnim materijalom, odnosno njegovim tehnološkim svojstvima.

6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaža u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalažni materijali: papiri različite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalaže, roba se pakira u više omota načinjenih od različitih ambalažnih materijala. Ambalažni materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku površinu, malu sklonost za nabijanje statičkim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja čokolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zaštićuju robu od vlage,

mikroorganizama i prašine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navučen je na robu.

Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota

52

Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalaže tada će biti grafički obrañen. Omoti mogu biti i transportna ambalaža a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaža, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja pruža dodatnu zaštita i poboljšava opći izgled ambalaže (npr. ambalaža za kekse), odnosno unutarnji omoti koji čine pojedinačno pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voće, bomboni i sl.

Termoskupljajući

omoti

su

fleksibilna

ambalaža

koja

se

oblikuje

od

termoskupljajućeg polimernog crijevnog filma izrañenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navuče na robu, kratko vrijeme zagrijava vrućim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i čvrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalaže jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zaštićena. Takoñer se na ovaj način omogućava pakiranje više prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).

Slika 6-2. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom

a)

b)

Slika 6-3. Termoskupljajući omot kao prodajna (a) i transportna ambalaža (b)

53

kartona. Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci. prodajna ili skupna ambalaža.3. Proizvode se od kartona. drva. 54 . Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva. a prostorno se oblikuju neposredno prije korištenja. polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. spojenog oplošja. Kutije Kutije su stabilna ambalaža koja služi za pakiranje roba stabilnog oblika. ali takoñer i sipkih i pastoznih roba. Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladištenje praškastih. Nesložive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladišni i transportni prostor prije i poslije punjenja. letvasti drveni sanduci i letvarice. valovite ljepenke. zrnastih. vanjskih utjecaja i gubitka mase. ljepenke. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (b) 6. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna. metala. šperploče. Složive kutije su grafički obrañene. Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaža od ljepenke i valovite ljepenke. granulastih i komadnih proizvoda koje treba zaštititi od djelovanja vlage. Prema obliku u kojem se isporučuju kutije mogu biti složive i nesložive (slika 6-4). furnira. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalaže i izrañivali su se od kvalitetnih vrsta drva. a) b) Slika 6-4. Sanduci Sanduci su uglavnom transportna ambalaža. valovite ljepenke. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalažu i najviše se koriste za pakiranje. a takoñer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). transport i skladištenje svježeg voća i povrća.2.6.

55 . kartona (za sipke i pastozne robe).4. plastike (za bojila. Upotrebljavaju se za pakiranje robe raznih pojavnih oblika. Boce Boce su tipična ambalaža za tekućine. kante i vjedra uglavnom su ambalaža većeg volumena.a) b) Slika 6-5. Budući da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekućih namirnica i lijekova. osobito za pakiranje roba opasnih za okolinu. loše korištenje skladišnog i transportnog prostora. vjedra Bačve. Volumen im može biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek veći od nominalnog). velika masa. Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje čak i najagresivnijih roba. Nedostatci su im krhkost.) i metala (za tekuće i pastozne robe poput jestivih i tehničkih masnoća) (slika 6-6). alkoholna pića). Metalne (a) i drvene bačve (b) b) 6. Cilindričnog su oblika i mogu imati okrugli. Proizvode se od drva (za tekućine.5. cilindričnog su oblika a koriste se kao direktna transportna ambalaža. ovalni ili četverokutni presjek. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) 6. otapala. ljepila. a) Slika 6-6. kante. Bačve. Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalažnog materijala postupcima plastičnih deformacija. ulja itd. Otporne su na unutrašnji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekućine i plinske otopine (pića s većim sadržajem CO2).

PVC-a. Poklopac im se ne oštećuje pri otvaranju. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba koje ne sadrže lakohlapljive komponente. Zatvaraju se frikcijskim poklopcem koji se proizvodi dubokim izvlačenjem. PE-a. Prije krojenja šavne limenke lim se grafički obradi a limenka se sastavlja iz tri dijela: plašta. Sadržaj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil učvršćen na grlu boce i raspršuje u fine kapljice. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) 6. Cilindričnog su oblika a mogu imati različite poprečne presjeke: okrugli.Plastične boce se izrañuju od PET-a. a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. Oplošje se sastavlja dvostruko presavijenim šavom (zadebljanje se nalazi s unutrašnje strane). Otvorene limenke se izrañuju od bijelog lima. Prema konstrukciji i načinu zatvaranja mogu biti otvorene. Omjer dimenzija im je vrlo različit. a) b) c) Slika 6-7. Mogu biti u šavnoj (slika 6-8a) i bešavnoj izvedbi (slika 6-8b). dna i poklopca. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja.6. trodijelne i monoblok boce. ovalni. četverokutni itd. Boce za aerosole su čvrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekućine pod tlakom. crnog i aluminijskog lima. poluzatvorene i zatvorene limenke. Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne. Limenke Limenke su prodajna ambalaža od bijelog. PE boca (a). 56 . PP-a i PC-a. Služe za pakiranje pastoznih i sipkih roba. Bešavne limenke od bijelog lima izrañuju se postupkom dubokog izvlačenja. crnog i aluminijskog lima. Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova. Metalne boce se proizvode od bijelog. Poklopci im se proizvode od istog materijala na isti način.

tekuće robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) 6. ljepila i konzistentne masti (slika 6-8c). prema načinu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u 57 . Izrañuju se samo u šavnoj izvedbi i služe za pakiranje boja i lakova. a) b) c) Slika 6-8. Staklenke Staklenkama se nazivaju staklene boce širokog grla. One su isključivo cilindričnog oblika i visina im je veća od promjera. Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastična dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadržaja tijekom toplinske obrade došlo do pucanja limenke.Poluzatvorenim se limenkama takoñer prije krojenja lim grafički obradi. a) b) Slika 6-9. Prema području uporabe. U njih se pakiraju pastozne i sipke robe. kompot). Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) Zatvorene limenke mogu biti šavne i bešavne. Poklopac se na njih trajno učvrsti nakon što se u njih stavi roba. Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvježavajuća pića s većim sadržajem CO2 (slika 6-9a). Elastičnost dna i poklopca postiže se tako da se na njima prešanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih žlijebova (slika 6-9b) .7.

Plastenke s perforiranim čepom prikladne su za praškaste robe. nepovratna ambalaža koja zamjenjuje limenke i staklenke. Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi.pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. ali im je svima zajedničko da moraju potpuno hermetički zatvarati staklenku. praškaste namirnice). Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice 6. Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci različite izvedbe i karakteristika. kemikalije za laboratorijske analize. Plastenke Plastenke su alternativna prodajna. Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju različiti podlošci i ulošci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. Polistirenske plastenke proizvode se isključivo postupkom injekcijskog prešanja. Slika 6-10. pano-T. 58 . PVC-a i PS-a. 8. omnia. dječji puder (slika 6-11a). Plastenke od tvrdog PVC-a izrañuju se postupkom puhanja. Najčešće korišteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off. prozirne su i slične staklenkama (slika 6-11b). silavac itd. Proizvode se od PE-HD-a. Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoće za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja. a prikladne su za farmaceutske i kozmetičke proizvode u obliku tableta i granula i u pastoznom obliku (slika 6-11c). Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). npr.

PC-a. Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima. koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mliječnih proizvoda.) budući da su skuplje. (slika 6-12b). Staklene čaše se rijetko upotrebljavaju kao ambalaža (npr. tvrdog PVC-a. Čaše Čaše su jeftina. male su mase. Papir se prije oblikovanja grafički obradi. nepovratna prodajna ambalaža kružnog poprečnog presjeka. Služe za pakiranje pastoznih i tekućih namirnica. za senf. mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladišni i transportni prostor). papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c). PE (a). Tehnikom injekcijskog prešanja (brizganja) proizvode se čaše uglavnom od PS-a. a) b) c) Slika 6-12. jestivih masnoća. Plastične čaše su jeftine. zauzimaju veliki skladišni i transportni prostor (slika 6-12a). Postupkom dubokog izvlačenja proizvode se čaše od PS folija. Budući da se teško grafički obrañuju grafički se elementi nanose na poklopac. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) 59 .9. oblika krnjeg stožca. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i praškastih roba. slatke kreme i sl. PVC (b) i PS (c) plastenka 6. itd. PP-a. Papirne čaše izrañuju se od kvalitetnog papira gramature 125 – 150 gcm-3.a) b) c) Slika 6-11. PE-LD-a.

11. brzo sušivih kitova). Prodajna i uporabna funkcija dobro je realizirana kod stojećih tuba koje mogu stajati vertikalno na širokom poklopcu (slika 6-13b). a gornji dio.mjehur) je jeftina. pa se moraju pakirati pojedinačno. nepovratna. Gornji dio je od prozirne folije (PVC. proizvoda kemijske industrije (ljepila. mehaničkih naprezanja. prodajna ambalaža. na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vañenje robe). laminata ili Al-folije). blister . Roba se postavlja na podlogu. Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim šavom. a izbor materijala ovisi o vrsti robe koja će se pakirati. pokriva robu kao mjehur. Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlačenja. Dobro se grafički obrañuju. Tube Tube su fleksibilna. a ako je 60 . a) b) Slika 6-13.10. Nisu mehanički osjetljive tako da ih nije potrebno pakirati pojedinačno u kartonske kutije. jednostavna. Tube se proizvode i od polimernih materijala. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda.6. Mjehurasta ambalaža Mjehurasta ambalaža (engl. valovite ljepenka. Prema mehaničkim svojstvima dijele se na polukrute i meke. Sastoji se iz dva dijela. PS) oblika sličnog obliku robe a podloga je od neprozirnog materijala (kartona. a zatim u skupnu ambalažu. praktična i funkcionalna ambalaža koja se proizvodi u trenutku pakiranja a ima vrlo dobro riješene prodajne funkcije (slika 6-14). Robu štiti od prašine. Upotrebljavaju se za pakiranje kozmetičkih proizvoda. koji je zavaren na podlogu. ali im je nedostatak što su mehanički osjetljive (slika 6-13a). Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) 6. Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izrañen od plastike i zatvaraju se isključivo plastičnim čepovima. Cilindričnog su oblika. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadrže lako hlapljive sastojke.

ampule i slične lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara. neosjetljivih na temperaturne promjene. Mjehurasta ambalaža za farmaceutske proizvode (tablete. Pakiranje prianjajućim filmom Metoda pakiranja prianjajućim filmom (engl. skin packaging). Oblikuje se na način da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. Slika 6-14. pa potpuno na nju naliježe poput kože. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlačenja. lijepljenjem ili čeličnim spajalicama. Razlikuju se u tome što se u ovom slučaju gornji dio ne oblikuje na kalupu već na samoj robi koja se pakira. Mjehurasta ambalaža 6. biaksijalno orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija.12. Slika 6-15. Posebna je izvedba mjehuraste ambalaže sa žlijebom. a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a. ali pruža lošu zaštitu od vlage i ostalih sastojaka zraka.roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrañuju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata. slična je mjehurastoj ambalaži (slika 6-15). Vruća folija se isteže i čvrsto obujmi robu sa svih strana. a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). Metoda je pogodna za pakiranje mehanički postojanih roba. Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafički obrañena. potom se folija učvrsti na robu zavarivanjem. Pakiranje prianjajućim filmom 61 . naziva se još i skin ambalaža (engl. Ova ambalaža služi za pakiranje vrlo različitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolača i peciva. skin-koža). Lako se otvara i može se ponovo zatvoriti. Nedostatak joj je što se teško otvara i pri tome se uništi. Za gornji dio koristi se PVC folija. dražeje.

Slika 6-16. Prije oblikovanja ambalaže trake se grafički obrade. Strip-ambalaža Strip ambalaža je specijalna ambalaža za pakiranje lijekova u obliku tableta i dražeja (slika 6-16). Oblikuje se od dvije trake laminata izmeñu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare.6. Najčešće se koristi aluminijsko-polietilenski laminat.13. Strip ambalaža 62 .

ali je od osobite važnosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaža . arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeñu proizvoda i ambalaže) u 63 .) Unutar ambalažnog sustava dolazi do interakcija izmeñu proizvoda i materijala od kojeg je napravljena ambalaža i vanjske okoline. kisik.. CO2. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaña u ambalažnom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalažu do trenutka kad se ambalaža otvori ili ošteti. packaging system) sastoji se od proizvoda (koji može biti u bilo kojem obliku). Slika 7-1. vlažnost. Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalažnih sustava. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7.. kemijski ili elektronički proizvodi. Hlapljive komponente sadržane u proizvodu (voda. Interakcije u ambalažnom sustavu Osnovna funkcija ambalaže je smanjenje reakcija koje utječu na stabilnost upakiranog sadržaja. razmjena energije i biološka meñudjelovanja. Na slici 7-1 shematski su prikazane komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava. ambalaže (od različitog materijala) u kontaktu s proizvodom i okoline (koju definira temperatura. Te interakcije mogu se promatrati kao transport mase.1. Ambalažni sustav (engl.prehrambeni proizvod zbog mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje. Ipak treba naglasiti da sve ono što se odnosi na ove sustave vrijedi takoñer i za ambalažu drugih proizvoda kao što su medicinski.7.

migrira i koja se apsorbira u ovisnosti o vremenu. ostatci otapala. Transport mase očituje se procesima apsorpcije. inhibitori polimerizacije. što rezultira promjenom organoleptičkih i prehrambenih karakteristika namirnice.termodinamičkoj su ravnoteži. Migracija predstavlja prijelaz komponenti male molekulske mase iz ambalaže u namirnicu. 64 .2. Fickov zakon: difuzijski protok J. vrsti difundirajuće plinovite tvari i temperaturi. shelf-life). antioksidansi. svjetlosni stabilizatori. c. ostatci katalizatora. Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meñuprostoru nastojat će stupiti u interakciju s ambalažnim materijalom. bojila. maziva i klizna sredstva. apsorpcije i migracije biti detaljno opisani na primjeru ambalaže od polimernih materijala. razgradni produkti i molekule ugrañene u polimerni materijal prilikom ponovne uporabe reciklirane ambalaže. arome) difuzijom izmeñu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalaže. odnosno količina tvari koja koja difundira u jedinici vremena kroz jediničnu površinu direktno je proporcionalna gradijentu koncentracije. Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2. I. tvari za sprječavanje zapaljivosti. sredstva za pjenjenje. apsorpcije i migracije opisani su Fickovim zakonom koji izražava količinu komponente koja difundira. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža . H2O. sredstva protiv pjenjenja. Apsorpcija podrazumijeva prijelaz nekih komponenti iz namirnice na ambalažni materijal. migracije i permeacije. CO2. sredstva protiv blokiranja. S obzirom na njezinu kemijsku prirodu. Stoga će procesi permeacije. a obrnuto proporcionalna debljini djelomično propusnog sloja. omekšavala.hrana Potencijalni migranti iz polimernih materijala mogu biti ostatci monomera. Procesi permeacije. x: J = −D ∂c ∂x gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomično propusnog materijala. antistatici. reakcijski produkti. polimeri niske molekulske mase. kod polimerne ambalaže moguća je difuzija sviju ovih komponenata te ona predstavlja reaktivniji ambalažni materijal od stakla i metala. emulgatori. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija može znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalažnog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalaže. 7.

difuzije kroz polimerni film u smjeru nižeg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2). Shema transporta mase kroz polimerni film p2 – parcijalni tlak molekula u namirnici p1 – parcijalni tlak molekula u okolini c2 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s namirnicom c1 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s okolinom Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti različitim fizikalnim veličinama.1. P: Brzina protoka mase.2. N: materijal l – debljina ambalažnog materijala t – vrijeme kontakta A – veličina promatrane površine ∆p – razlika parcijalnih tlakova tvari kroz materijal 65 . F: Ql At gdje je: Q – količina tvari (izražena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalažni Brzina protoka mase normalizirana prema debljini. R: R= Q A t∆p Ql A t∆p Q F= At P= N= Koeficijent permeacije.7. Permeacija Proces permeacije kroz ambalažni materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajućih molekula iz namirnice (prostor povećanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film. Permeacija. Slika 7-2.

Uobičajeni analitički senzori za analizu plinova sadrže elemente za mjerenje toplinske provodnosti. koncentracija). mentol) moraju proizvesti na licu mjesta. Apsorpcija i migracija Apsorpcija i migracija su dvije važne pojave transporta mase u ambalažnom sustavu u kojem se namirnica nalazi u neposrednom dodiru s polimernim materijalom. Ispitivani film izložen je vanjskom vlažnom zraku u kontroliranoj atmosferi. Vrećica se zatvori i stavi u kontakt s prodirućom tvari. Pri primjeni ćelije s jednom komorom polimerni film izložen je vanjskoj atmosferi.Metode za odreñivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: . Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u bocama. dok apsorbirajući materijal smješten u komori "zarobljava" molekule koje su prošle kroz film. kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta. Tvari koje se istražuju mogu biti čiste ili pomiješane s drugim tvarima. 66 . ćelije s jednom komorom ili vrećice izrañene od ispitivanog filma. masa. Ovo je slučaj odreñivanja brzine prolaza vodene pare (engl. odnosno koliko je tvari prošlo kroz polimerni film u okolinu. Apsorpcijom se naziva proces pri kojem neke tvari iz namirnice prelaze u ambalažni materijal. Za mjerenje propustnosti ambalažnog materijala vrlo je važno osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv. jedinicom za ispitivanje.). volumen. Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalažni materijal. organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr. Kao ćelija za mjerenje može se koristiti vrećica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajući medij. U prvom slučaju film se nalazi izmeñu dvije komore. V = konst. Obrnuto.2. instrumentom za identifikaciju tvari koja je prošla kroz ambalažni materijal i atmosferom kontrolirane temperature.2. dok se pare kao vodena para. U svakom slučaju molekule koje su prošle kroz polimerni film skupljaju se na strani nižeg tlaka gdje se očitavaju karakteristike te tvari (tlak. 7.metode pri promjenjivom tlaku .metode pri promjenjivom volumenu .izostatske metode (p. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij drži se pod konstantnim tlakom i to većim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prošle kroz polimerni film. Kod kapljevitih ili čvrstih tvari može se uzorak staviti u polimernu vrećicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vrećici ostalo. WVTR – water vapor transmission rate) prema metodi ASTM E96. Jedinica za ispitivanje može se sastojati od jedne ćelije s dvije komore.

koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru. Sastav svake od faza ambalažnog sustava ovisi o zakonima termodinamičke ravnoteže koji upravljaju ovim transportnim procesima. dok se apsorpcija naziva"negativna" migracija. Budući da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna. svojstvima slične odgovarajućim namirnicama. DP DF migrant POLIMERNI FILM kontaktna površina NAMIRNICA Slika 7-3. U dodir se stavja uzorak ambalažnog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim. Ravnoteža se obično izražava koeficijentom K za kapljevite i polučvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalažnom materijalu i namirnici. te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalažnom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalaže. 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje. pa u skladu s tim odgovarajući simulanti su destilirana voda. kontroliranim uvjetima. Pojava migracije posebno se istražuje u prehrambenoj industriji jer pored toga što uzrokuje promjene organoleptičkih svojstava namirnice može loše utjecati na zdravlje ljudi. 67 . alkoholna. Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se čitav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalažnih materijala. uobičajeno je provoditi istraživanja migracije u uvjetima koji se lakše kontroliraju.migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalažnog materijala u namirnicu. Simulanti hrane su kapljevine visoke čistoće.koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF . Meñu svim tvarima za koje je karakteristična velika pokretljivost u ambalažnom sustavu najviše se proučavaju tvari prisutne u ambalažnom materijalu. 15 % etanol. kisela ili lipidna. proces migracije naziva se "normalna" migracija. Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se može klasificirati kao vodena. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža DP . Prema nekim autorima.

Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T≤ 70 C 70oC <T≤ 100oC 100oC <T≤ 121oC T > 121oC Odreñuje se globalna i Uvjeti ispitivanja 10 dana pri 5oC 24 h pri 5oC 24 h pri 40oC u skladu s državnim zakonom 2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s državnim zakonom specifična migracija. kromatografske tehnike. vinil-klorida). Odabir analitičke metode za odreñivanje specifičnih migranata 68 . omekšavala (osobito različitih ftalata iz omekšanog PVC-a) i antioksidansa. T. ekstrakcija tekuće-tekuće. i temperature. ekstrakcija čvrsto-tekuće. Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje. Vrijeme dodira 2 h < t ≤ 24 h o T≤5 C 5oC <T≤ 40oC T> 40oC 3. Preporučeni uvjeti ispitivanja. ekstrakcija sa superkritičnim fluidima. Odabir vremena.5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4. t. vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2. Pod globalnom migracijom podrazumijeva se ukupna količina migranta iz ambalaže u namirnicu i izražava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po površini (dm2) ispitivanog uzorka ambalaže. mikroekstrakcija u čvrstoj fazi. stirena. Tablica 7-1. Propisana maksimalno dozvoljena ukupna količina migrirajućih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1). Kod polimernih materijala prati se specifična migracija monomera (npr. Meñutim.suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida) (tablica 7-1). Uobičajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza. suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida za namirnice čija je pH vrijednost > 4. Vrijeme dodira t > 24 h T ≤ 5oC 2.5 za namirnice koje sadržavaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadržavaju više od 5 % masti Tablica 7-2. kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksična za ljude govori se o specifičnoj migraciji. u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1.

Tijekom postupka sterilizacije dolazi do djelomične razgradnje aminokiselina. Interakcije u sustavu metalna ambalaža . Krajnji rezultat ovih procesa je pojava "točkaste" korozije.4. Zbog male debljine sloja kositra čelična podloga nije u potpunosti zaštićena već u njoj postoje mikro pore.hrana Interakcije metalne ambalaže i hrane ovise o različitim faktorima: vrsti i kvaliteti ambalaže (željezo. osobito u slučaju željezne ambalaže.2. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je učinkovita i analitički osjetljiva. nitrati. Namirnice se pakiraju u ambalažu od bijelog lima. nastaju sulfidi kosira i željeza koji su tamnoljubičaste boje te se pojavljuju u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaže od bijelog lima. Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se može dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri čemu je eliminirano čišćenje uzorka prije analize. kod kojeg je željezna osnova zaštićena slojem kositra. odnosno perforacija limenke i propadanje namirnice. Namirnice koje imaju pH manji od 4 . Koji će se procesi odvijati ovisi o mnogim faktorima. Ove prevlake se nazivaju "zlatni" ili "gold" lakovi kada im se dodaju još i pigmenti cinkova i titanova dioksida u svrhu postizanja 69 . Ova pojava ne utječe na zdravstvenu ispravnost namirnice. Kromatografskom analizom moguće je odrediti maksimalnu količinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreñenih radnih uvjeta. šećer. prisutnosti kisika u ambalaži. Ove su reakcije gotovo uvijek povezane s korozijskim procesima. u prvom redu o pH namirnice. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra. Posljedica kemijskih reakcija komponenti namirnice i metala je nastajanje metalnih spojeva koji mijenjaju organoleptička svojstva namirnice i utječu na njenu zdravstvenu ispravnost. Kositar je manje reaktivan od željeza i teže stupa u kemijske reakcije s hranom. ali nije moguće tu tvar identificirati. Da bi se spriječili svi ovi neželjeni procesi unutrašnjost limenki od bijelog lima dodatno se zaštićuje organskim prevlakama. 7. kemijskom sastavu i pH namirnice. To su mjesta na kojima je namirnica u izravnom dodiru s kositrom i sa željezom pa neke komponente namirnice mogu kemijski reagirati s metalima. kositar. aditivima koji se dodaju namirnici i mijenjaju joj kemijski sastav (kuhinjska sol. Kod namirnica koje imaju pH veći od 5 i bogate su bjelančevinama može doći do neželjene pojave obojenosti limenke koja se naziva mramoriranje. uvjetima skladištenja itd. Pritom se oslobaña sumpor. što je neophodan postupak kod kromatografskih metoda.5 sadrže kiseline koje otapaju metale. polifosfati). aluminij). nitriti.ovisi o samom migrantu koji se odreñuje te granici detekcije analitičkih metoda.

Ova ambalaža treba zaštititi proizvod od vlage i insekata.3. prekrupljeno zrno žitarica. zdrobljeno i djelomično obareno zrno zobi. Zakonskim propisima strogo su regulirane dopuštene količine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalaže i namirnice.odreñenih estetskih efekata. Metali poput željeza ili kositra nisu toksični. Moguće interakcije aluminija i namirnice slične su kao i kod ambalaže od bijelog lima s tom razlikom što su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. proizvodi od mljevenog zrna i toplinski obrañeni proizvodi. Proizvodi od zrna žitarica dijele se u tri osnovne grupe: proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. Ambalaža proizvoda od žitarica. U tu svrhu vreće se posipaju kemijskim sredstvima ili se tretiraju gama zrakama. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Organske prevlake takoñer se upotrebljavaju i pri izradi ambalaže od aluminija. pri čemu se najčešće koristi kombinacija papir/PE/Al folija/PE. Proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. 7. Budući da i ove prevlake mogu imati oštećenja moguće je da namirnica doñe u neposredan dodir s kositrom i željezom (slika 7-4). 70 . osobito ako se radi o teškim metalima poput olova ili kroma. su oljuštena riža. papirne ili plastične vreće) koja mora biti postojana na vlagu i štititi od insekata i glodavaca. a uklonjena im je samo ljuska. Riža se pakira u PE ili PP vrećice i/ili kartonske kutije. ali njihova prisutnost u namirnici nije poželjna jer utječe na organoleptička svojstva namirnice a takoñer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova površina zaštićuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima. Prekrupljeno zrno žitarica pakira se uglavnom u transportnu ambalažu (jutene. a takoñer i u ambalažu od laminata. Slika 7-4. kokice. zdrobljena pšenica i većina cerealija za pripravu toplog obroka. pekarskih i konditorskih proizvoda S obzirom na brojnost proizvoda od žitarica ambalaža za pakiranje ovih vrsta proizvoda izrañuje se od različitih materijala i oblika.

pogodan za grafičku obradu. Ambalaža proizvoda od žitarica za brzu pripremu hladnog obroka su kartonske kutije koje omogućavaju "disanje" proizvoda ili laminati tipa vosak/PE/VAc na sjajnom papiru i papir/PVDC. biskviti. posebno obrañenog kukuruznog brašna. Proizvodi od mljevenog zrna poput pšeničnog brašna.Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pružaju zaštitu od vlage i djelovanja kisika. Ambalaža od PP-a je čvršća i može se bolje grafički obraditi od PE ambalaže. pakiraju se u papirne vrećice u kojima su zaštićeni od zagañenja i vlage. Cerealije za pripravu toplog obroka takoñer se pakiraju u kartonske kutije. da bi se spriječio gubitak mase prosijavanjem. keksi. sprječava raskvašivanje kore i omogućava pakiranje u higijenskim uvjetima. Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najviše upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. Toplinskom sterilizacijom hrane spriječava se mikrobna i enzimska aktivnost čime se znatno produžava trajnost hrane. Cerealije moraju biti zaštićene od djelovanja vlage. Pakiranjem pekarskih proizvoda u ambalažu nepropusnu za vodenu paru sprječava se isušivanje kore kruha ali je nedostatak te ambalaže što potpomaže rast plijesni i zadržavanje vlage na površini proizvoda. Celofan je nepropustan za vodenu paru. ne propušta plinove ni vodenu paru. a omogućava toplo zavarivanje vrećica. 71 . U ambalaži ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva. masna tijesta. PP je nepropustan za vodenu paru. pečeni/prženi proizvodi od tijesta bez kvasca. PVDC i E/VAl (etilen/vinil alkohol) imaju izvanrednu nepropustnost za plinove i paru i lako se laminiraju s drugim polimerima. prekrupljenog zrna žita. tjestenina. Budući da niti jedan ambalažni materijal ne ispunjava sva željena svojstva često se koriste laminirani materijali u kojima se kombiniranjem pozitivnih svojstava različitih folija nastoji postići optimalno rješenje. najčešće s papirnom oblogom. ugušćivača za juhe i umake i sl. kolači. PE i PP vrećice. mehanički postojan. rižina i ražena brašna. insekata i prašine. dok je PE savitljiv. Tjestenine su namirnice koje u sebi sadrže manje od 13 % vlage. omogućava toplinsku sterilizaciju kruha (talište PP-a je pri 160oC). Ambalažni materijal za ovu vrstu proizvoda mora omogućiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i spriječiti kondenzaciju vlage na njegovoj površini. ali ne i za mirise i plinove. Toplinski obrañeni proizvodi su proizvodi od brašna: kruh s kvascem. To se postiže pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom". rastezljiv. ali nije transparentna i povećana joj je propusnost pri gužvanju. Za pakiranje kruha upotrebljavaju se različiti ambalažni materijali. Ambalaža od papira može se dobro zatvoriti i dobro zadržava vlagu.

Čokolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko toga se stavlja papirni omot s grafičkom obradom. U tu svrhu najčešće se koriste voštani papir i karton. Ta se pojava naziva "cvjetanje" čokolade. Materijali za ovu vrstu ambalaže moraju imati visoka barijerna svojstva. kidanje i sl. Pakiraju se u plastične vrećice. nezapaljivi.Pekarski proizvodi su sterilni nakon pečenja. Punjeni čokoladni deserti stavljaju se pojedinačno u čašice izrañene od sjajnog papira ili PVC filma. To može biti biaksijalno razvučena tvrda PVC folija (debljine 15 µm). Ukoliko doñe do promjene temperature ili značajnog gubitka vlage površina čokolade poprima bijeli boju. Ambalaža za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoće i na utjecaj svjetlosti. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalažne jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini. biti nepropusni za plin i vodenu paru. Ambalaža smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. netoksični i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda. da bi se održala modificirana atmosfera unutar ambalažne jedinice kroz dulje vrijeme. Ambalaža takoñer mora biti otporna na mehanička naprezanja. što se postiže kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. Za pakiranje toplog (70oC) ili vrućeg (90oC) kruha u sterilnu ambalažu (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. PE i laminati. vrećice od laminata Al folija/papir ili pojedinačno omataju u celofan. PP ili voštani papir. Ovim načinom pakiranja onemogućava se rast mikroorganizama budući da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa. bušenje. PE folija (debljine 30 – 35 µm) ili perforirana PP folija (debljine 15 µm). Najčešće se upotrebljava smjesa dušika i ugljikova dioksida. staklenke s dodatnom zaštitom od voštanog papira ispod čepa ili vrećice od laminata poliestera/Al folije/PE. Trajnost pekarskih proizvoda može se znatno produžiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi. celofan. fungicidni. pa se izrañuje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS. 72 . a do kontaminacija može doći tijekom hlañenja ili pakiranja. Uspješnost ove metode pakiranja ovisi o početnoj kontaminaciji proizvoda i količini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %. Kava i slični proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetički zatvorene limenke pod vakuumom. Tvrdi ili žele bomboni su proizvodi s visokim udjelom šećera i moraju biti zaštićeni od povećanog gubitka ili vezivanja vlage. nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zaštićuje omotom od transparentnog filma.

a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. "generacije kesica" (engl. Kesice su od materijala koji izrazito propušta kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksični željezov(II) oksid. 73 . Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladištenja oslobañaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. Active Packaging) omogućava produženje trajnosti proizvoda koja se može usporediti sa svježim proizvodima. Proces respiracije može se usporiti čuvanjem proizvoda pri nižim temperaturama. Jedan od primjera je produženje trajnosti kruha pomoću prevlake karboksi metil celuloze (CMC). 7. Unutar jediničnog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (željezov prah ili spoj željezovog (II) iona). Brzina respiracije kontrolira se količinom kisika u ambalažnoj jedinici. Ambalaža jediničnog pakiranja može biti od lakiranog PVDC-a. Ovom metodom neželjene promjene hrane sprječavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugrañeni u ambalažni materijal. Meñutim. nepropusna za kisik (npr. Svježe voće i povrće sadrži 80 – 90 % vode. neke vrste voća i povrća osjetljive su na niske temperature. a otpušta CO2. Ambalaža za pakiranje voća i povrća Odabir ambalažnog materijala za pakiranje voća i povrća vrlo je kompleksan budući da treba uzeti u obzir vrstu proizvoda i njegovu održivost i okolne uvjete. odnosno banana na niže od 14 oC. na papiru postojanom na masnoće. Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 . rajčica i krastavac na temperature niže od 7 oC. sachet generation). stoga bi relativna vlažnost unutar pakiranja trebala bi biti 96 – 98 % pri konstantnoj temperaturi. Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predviñenog za održivost proizvoda. Ambalaža koja sadržava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava. voće i povrće i nakon berbe nastavlja proces respiracije. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl. PVDC). vodu i energiju. koja sadržava sorbinsku kiselinu. Meñutim. Naime. Potrebno je omogućiti kontrolirano isparavanje vode s površine što se postiže odabirom ambalažnog materijala s relativno velikom propusnošću na vodenu paru ili perforiranog materijala odgovarajuće poroznosti.4. odnosno troši kisik. npr. Treba izbjegavati temperaturne promjene tijekom skladištenja ovih proizvoda budući da one uzrokuju zamagljivanje i kondenzaciju vode na površini ambalažnog filma.Dodatna zaštita namirnice od kontaminacije može se postići metodom tzv. Smanjenjem količine kisika usporava se proizvodnja energije i proces dozrijevanja proizvoda.

To se može postići primjenom skupljajućih PE filmova (smanjuje se zračni prostor unutar ambalažne jedinice) i Al folije od koje se izrañuju zdjelice različitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama. pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4. a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. zeleno povrće ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje. Produžavanje trajnosti svježeg voća i povrća omogućava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. Zajednička karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i povećana koncentracija CO2. meko voće je izrazito osjetljivo i podložno anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u polučvrstu ambalaža s poklopcem od celofana. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda. od utjecaja kisika i svjetlosti. celuloznog acetata ili PS-a 2. Odabir odgovarajućeg ambalažnog materijala ovisi takoñer o osjetljivosti i specifičnim svojstvima pojedine vrste voća i povrća koje se može podijeliti u pet osnovnih skupina: 1. korjenasto povrće nije lako pokvarljivo i može ga se skladištiti duže vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu. u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladištenje hrane. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0. Smrznuto voće i povrće potrebno je zaštiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatičnih spojeva. celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE. Voće u sirupu i povrće u rasolu pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima ili u staklenke.38 cm. čvrsto voće ima malu brzinu respiracije. celuloznog acetata. krumpir je potrebno zaštiti od svjetla primjenom obojenog filma 5. Aktivna modifikacija atmosfere može se postići vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja željenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje vežu 74 .koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja šećera u alkohole. Sušeno voće i povrće takoñer treba ambalažu koja sprječava gubitak vlage i arome iz proizvoda. stavlja ga se na kartonski podložak preko kojeg dolazi polimerni film 3. a modificirana se primjenjuje tijekom transporta. PP-a i PS-a. PE-a. od omekšanog PVC-a. proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu. aldehide i kiseline. za što se upotrebljavaju složeni ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir. brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalažu nepropusnu na vodenu paru.

S jedne strane kisik je potreban za održavanje crvene boje mesa. 7. oksidacijom reduciranog hem-željeza (Fe2+) u feri oblik (Fe3+) nastaje metmioglobin odgovoran za smeñu boju mesa.8oC i relativne vlage od 100 % unutar ambalaže i 52 % izvan ambalaže. Uobičajena ambalaža u maloprodaji sastoji se od zdjelice izrañene od pjenastog PS-a s transparentnim omotnim filmom. Etilen je prirodni biljni hormon koji ima važnu ulogu u procesu "starenja" voća i povrća pri vrlo malim koncentracijama. Kontaminacija bakterijama spriječava se čuvanjem mesa pri niskih temperaturama (ispod 10oC). gubitka vlage i održati boju svježeg mesa. Boja mesa je glavni pokazatelj svježine koju kupac primjećuje a potječe od triju oblika pigmenta. Vakuum pakiranjem svježeg mesa i ribe u ambalažni materijal visokih barijernih svojstava poput PVDC-a produžava se trajnost proizvoda i do tri tjedna pri temperaturi hladnjaka (4-8oC) uz minimalan gubitak vlage. zatim svijetlo-crveni oksidirani mioglobin i smeñe oksidirani metmioglobin. Riba takoñer spada u grupu proizvoda koji su podložni brzom kvarenju i koji se moraju odmah staviti u hladnjak ili zamrznuti. Da bi se zadovoljile prodajne funkcije ambalaže. a s druge dovodi do užeglosti masti. odnosno zahtjev potrošača za potpunim pregledom upakiranog svježeg mesa moraju se koristiti transparentni materijali. Ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava spriječavaju apsorpciju mirisa iz okoline. Ti materijali trebaju omogućavati propusnost kisika od 5000 mL/m2 dan-1bar-1. PVDC i PE-LD s mikroporama i PE modificiran vinil-acetatom.5.kisik. 75 . Ovim zahtjevima udovoljavaju celofan s jedne strane presvučen nitroceluloznim lakom (propusan za kisik. Svježa riba često se pakira u plitki podložak od pjenastog ili prozirnog PS-a s transparentnim pokrovom. pri 23. Reducirani purpurni mioglobin u prisustvu kisika prelazi u svijetlo crveni oksimioglobin. Kontrola propusnosti kisika mora biti kompromis izmeñu postizanja idealne boje mesa i sprječavanja reakcije oksidacijske razgradnje. etilena i vlage ili oslobañaju pare etanola. Ambalaža mora zaštititi meso od vanjskih utjecaja (prašine i rukovanja). Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se rasprši po površini proizvoda prije pakiranja. reguliraju sadržaj ugljikova dioksida. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe Svježe meso je biloški aktivno i pri normalnim uvjetima idealna je podloga za razvoj mikroorganizama i podložno je ubrzanom kvarenju. Prvi je purpurno-crveni mioglobin. ali ne i za vodenu paru). Pri smanjenoj koncentraciji kisika.

Ambalaža za sir mora zaštiti sir od vlage i kisika. sam ili u kombinaciji s PE-om. PP-e s lakoskidajućim poklopcima.6. utjecaja svjetla. npr. za bijelu ribu 30 % O2. Za procesirane sireve to su laminati PE/celofan ili voskom prevučen 76 . Kod ove vrste ambalaže treba voditi strogu kontrolu migracije komponenata iz ambalaže u hranu. PS-e. za crveno meso to je smjesa koja sadrži 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida. jogurta i sladoleda pakiraju se u ambalažu različitih oblika izrañenu od laminata na osnovi kartona ili u toplo preoblikovanu ambalažu od PE-LD-e. "Tetra-brick". margarina. soli. čemu udovoljava PVDC. Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira. karton presvučen voskom i laminati za vakuum pakiranje. laktoze i izrazito je podložan razvoju mikroorganizama. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od vodene otopine različitim mliječnih masti. PP. Mliječni proizvodi poput vrhnja. Na unutrašnju površinu ambalaže nanosi se zaštitna prevlaka koja sadržava ZnO da bi se spriječila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke. Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajući bijeli cinkov sulfid čime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj površini limenke. Upotrebljavaju se takoñer i plastične boce od PP-a i PET-a. bjelančevina. Jogurt se najčešće pakira u čašice od PS-a s poklopcem od Al folije. sira. odnosno stirena (monomera) u fermentirane mliječne proizvode. 7. 40 % CO2 i 30 % N2. dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2. Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE.Smrznuta riba i meso moraju se zaštiti od gubitka vlage. Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo točno definirati optimali sastav smjese plinova budući da povećana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeñeg pigmenta metmioglobina na površini svježeg mesa. maslaca. Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu. Pakiranje je potrebno provesti u izrazito higijenskim uvjetima uz zaštitu od kontaminacije. tune i sardine pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima. promjene temperature. utjecaja kisika i svjetla. Za sladoled materijali moraju biti postojani na niskim temperaturama. Unutrašnja površina ove ambalaže je Al folija koja osigurava dobra barijerna svojstva na svjetlo i plinove. kisika i temperaturnih promjena. bakterija. Ambalažu za mlijeko predstavljaju različite izvedbe kartona prevučenog voskom ili PE-om poznate pod nazivima "Tetra-pak". Procesirana riba poput lososa.

Gazirana bezalkoholna pića sadrže u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenušavosti i inhibira rast mikrooganizama. Osnovni sastojak bezalkoholnih pića je šećer. Za pakiranje piva pored staklene ambalaže upotrebljava se još i metalna ambalaža od bijelog lima i aluminija te plastična od PET-a. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića Alkoholna pića su proizvodi fermentacije žitarica (pivo) i voća (vino). Od tako dobivenog soka razrijeñivanjem se proizvode voćni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. Pasterizirani sokovi pune se u vrućem stanju u lakiranu metalnu ambalažu.7. otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom. od 50 do 60 %. Kisik uzrokuje oksidaciju bjelančevina i tanina a takoñer sudjeluje u korozijskim procesima metalne ambalaže. voskom prevučene kartonske kutije ili PS posuñe. Tijekom transporta pivu se dodaje askorbinska kiselina koja onemogućava neželjeno djelovanje kisika. PET ambalaži ili ambalaži izrañenoj od laminata. bojilima. Kod odabira metalnih ambalažnih materijala treba voditi računa o prisutnim kiselinama. Prednost ovih čepova pred plutenima je u tome što ih nije potrebno držati vlažnima pa se boce mogu čuvati u uspravnom položaju. Ambalaža za sokove izrañuje se od stakla.celofan. Prirodni sokovi i voćni napitci čuvaju se pri temperaturi hladnjaka u staklenoj ambalaži. plastične i staklene boce. piva i bezalkoholnih pića. U novije vrijeme uvode se novi. plastike (najčešće PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki. polimerni materijali i laminati za pakiranje stolnih vina. Koncentrirani voćni sokovi pune se u limenke. Voćni sokovi se dobivaju prešanjem zdravog i zrelog voća nakon čega slijedi odvajanje čvrstih dijelova i bistrenje soka. Budući da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadržaju vitamina potrebno je odabirom ambalažnog materijala i uvjeta skladištenja sačuvati prisutne vitamine. 77 . dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava. Prirodne voćne arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima. Pluteni čepovi pokušavaju se zamijeniti novim materijalima i najboljim se pokazao kopolimer etilen/vinil-acetat. (E/VAc). Kvalitetna vina tradicionalno se pakiraju u staklene boce s plutenim čepom. koji se često zamijenjuje umjetnim sladilima. 7. staklenke ili savitljivu ambalažu od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE.

otpad u trgovini i kao sastavni dio kućnog otpada. Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom. Ambalaža koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbačene ambalaže. homogenog je sastava te njena oporaba ili uništavanje ne predstavlja problem. Otpadna ambalaža u trgovini takoñer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalaže. Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi.2005) koji je donesen u skladu s propisima Europske Unije.obveze proizvoñača. ambalažera i prodavatelja u proizvodnji.propisuje se način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad .povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu .prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom . U industrijski razvijenim zemljama odbačena ambalaža sudjeluje u kućnom otpadu s preko 60 %. Odbačena ambalaža pojavljuje se kao otpad u industriji. Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalaži izrañenoj od različitih ambalažnih materijala koja je uz to izmiješana s drugim čvrstim otpacima.isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda . 78 .obavještavaju se proizvoñači i potrošači o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže . Najveći problem predstavlja odbačena ambalaža iz kućanstva budući da je vrlo heterogenog sastava. a na slici 8-2 sastav kućnog otpada.8. Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Ministarstvo zaštite okoliša. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu.8. javlja se problem kako zbrinuti ambalažu nakon uporabe proizvoda. prostornog ureñenja i graditeljstva RH. na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada. a osobito: .namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad. uvoznika. NN 97 8. .

Plastična ambalaža zagañuje okoliš samo vizualno. dok do kemijskog zagañenja može doći samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. PE-LLD) (razne vrste spremnika. pivo). PET (boce za vodu. Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalaže na okoliš tijekom njenog cijelog životnog ciklusa od proizvodnje. To su PE (PE-HD. PVC za različite spremnike te PP i PS ambalaža za margarin. stezljivi i rastezljivi filmovi). ulje. gazirane napitke. Sastav kućnog otpada U ukupnom kućnom otpadu nalazi se oko 8 % plastične ambalaže koja se uglavnom sastoji od šest najzastupljenijih plastomera. odnosno od trenutka kada nam ambalaža više nije potrebna i predstavlja otpad. tijekom primjene i nakon uporabe. folije. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Plastičnoj ambalaži poklanja se posebna pažnja. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . dok se s druge strane papirna ambalaža smatra ekološki prihvatljivom.PLASTIČNA AMBALAŽA 12% AMBALAŽA OD DRVA 4% PLASTIKA 8% STAKLO 8% PAPIR I DRVO 27% AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 34% STAKLENA AMBALAŽA 47% METALNA AMBALAŽA 3% OSTALO 11% BIOLOŠKI OTPAD 40% Slika 8-1. PET 6% PS+PS-E 12% OSTALI 13% PP 17% PVC 13% PE-LD/PE-LLD 25% PE-HD 14% Slika 8-3. Za proizvodnju plastične ambalaže nafta je sirovina i energija. Pogrešno je procjenjivati ekološku prihvatljivost pojedine vrste ambalaže samo na osnovu kriterija razgradljivosti. Utvrñeno je da je dominantan faktor pri procjeni ekološkog statusa ambalaže količina energije potrebna za proizvodnju. maslac i mliječne prerañevine (Slika 8-3). PE-LD. a za 79 . budući da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doživljava kao ekološki neprihvatljiva ambalaža. mlijeko.

1. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala 8. a za isti broj papirnatih vrećica 47 kg nafte (samo energija). Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastičnih boca zapremnine 1L potrebno je potrošiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) . Prvi korak u procesu oporabe materijala je razvrstavanje različitih vrsta ambalažnih materijala. Oporaba ambalažnih materijala Iskorištena i odbačena ambalaža vrlo je vrijedna sekundarna sirovina koja se može oporabiti materijalno (reciklirati). 14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali Slika 8-4. Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju. 80 . odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalaže od različitih materijala. dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). kemijski ili energijski. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Energija / mil. Za 1 000 plastičnih vrećica treba potrošiti 32 kg nafte (sirovina i energija).staklenu samo energija. Na slici 8-6 prikazana je shema jednog poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada. MJ 100 80 60 40 20 0 Potrošnja energije Onečišćenje zraka Onečišćenje vode PP PS PVC Papir Staklo Slika 8-5.

a unutar znaka još i/ili odgovarajući broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. Sva plastika se ne može reciklirati. odnosno iskoristiti kao jeftino čvrsto gorivo. spojevi male molekulske mase ili čak neki monomeri. piroliza) pomoću kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije. Ispod znaka se nalazi slovna oznaka. Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada. te nadalje što se ona često proizvodi iz više od jedne vrste polimera ili kao kompozit. PET. PP. izmiješanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmiješanost različitih vrsta plastike. S odbačenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traženi kositar. Da bi se ambalažni otpad lakše sortirao artikli široke potrošnje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). sivi karton). dok je tekstilna ambalaža cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira.PE-HD zeleni PET ručno odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smeñe staklo bijelo staklo odvajanje Al magnetno odvajanje čelične konzerve OTPAD aluminijske konzerve Slika 8-6. hidroliza. Kemijska oporaba plastične ambalaže predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje. Pet je tipova polimera koji se danas najčešće recikliraju. Staklena ambalaža predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budući da se staklo može nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala. alkoholiza. 81 . Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera što znatno poskupljuje proces. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada Papirna ambalaža sirovina je za proizvodnju papira lošije kvalitete (šrenc-papir. kemijski i energijski. tj. Polimeri se mogu oporabiti materijalno. To su PE. PS i PVC. a zaostali željezni lim koristi se u proizvodnji čelika. Drvena ambalaža može se energijski oporabiti. Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija.

Odlaganje odbačene ambalaže na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja. Spaljivanjem ambalaže uništava se sirovina i energija utrošena za njenu proizvodnju ali se na taj način smanjuje masa za odlaganje na deponije. kalorijska vrijednost polietilena je približno jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena. Oznaka da je materijal moguće reciklirati 82 .Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbačena ambalaža može poslužiti kao gorivo za dobivanje energije. Slika 8-7. ali uz manju emisiju CO2. Za usporedbu.

Janović: Polimerizacije i polimeri. Smith (ED.LITERATURA 1.com 10.). Johannaber: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala. www. K.com. R. bpf. S. 12. I. Galić. Biobased Packaging Materials for the Food Industry. N. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN/2005) 5. M. Tectus.. De Qualitate 10 (2000) 102 19. 3. Weber (Ed. I. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa . 1995. J. Školska knjiga. mtg topograf. www. 14. Meat Science 71 (2005) 122 83 .5. Školska knjiga. K. Woodhead Publishing Ltd. Z. Društvo za plastiku i gumu. 2. Jagerstad and T. Zagreb. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. Čatić i F. P. D. 11. Zagreb. The Royal Society of Chemistry. J. 2004. Zagreb. 1997. 2007. K. M.2010. Vuković. 13. Ohlsson (Eds. Biodegradable polymers for industrial applications. Ambalaža 2 (2000) 14 16. Cambridge. Stričević: Suvremena ambalaža II. Opsenica i G. Zagreb. 2005. 1982. Zagreb. Food Biopack project EU Directorate 12. Cambridge. tehnologijahrane. Food and Packaging Materials Chemical Interactions. Ackermann. 26. Ambalaža 1 (2000) 20 15. Galić. 4.Barić: Oporaba plastike i gume. C. R. Contato. K. Galić. Stričević: Suvremena ambalaža I. 2000. 8. Galić. Vereš: Ambalaža. 2000. K. Eilert. Galić i M. Zagreb. 9. 7. Šercer. Ambalaža 3 (2000) 13 17. Ambalaža 1 (2001) 19 18.). 1983.). N.

bpf. http://ww66.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit. Ambalaža od bijelog lima (izvor. vodu i gazirana pića Slika 5-18. http://www. Zagreb. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS-a. 2010. Zagreb. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) Slika 5-8.inacg. Slika 5-24. Strukturna formula PET-a Slika 5-17.instructables. 2010. Kalandar (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9. Strukturna formula polietilena Slika 5-7. Društvo plastičara i gumaraca. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14. 1990. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12.htm) Slika 5-6. Strukturna formula polistirena Slika 5-15. Tehnički muzej. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www. Jutena vreća i vreća od polipropilena Slika 5-11. Čelična ambalaža (izvor. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20.co.wikimedia. Ambalaža od standardnog PS-a (a). Vrećica od PP folije Slika 5-10. Zagreb.com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5.com/news/WEI_LI_has_580. Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4.izvar. PET ambalaža za ulje.POPIS SLIKA Slika 3-1.corusgroup. 2010. Tehnički muzej. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I. Laka drvena ambalaža Slika 5-3.) Slika 5-25. http://www. (izvor:http://commons.uk/Plastipedia/Processes) 84 . Shema četverovaljčanog kalandra (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. Čatić. Aluminijska ambalaža (izvor. http://www. Zagreb. Spektar elektromagnetskog zračenja Slika 3-2.com) Slika 5-16.aspx http://www. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22.packagingsouthasia. Transportna drvena ambalaža i kalemi Slika 5-2.org/wiki/File:Envase_de_yogur. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1.com/Cans. http://www. Ekstruder (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.jpg. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Slika 5-13.asp. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23.igora. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www.html) Slika 5-19. Tehnički muzej.) Slika 5-21.) Slika 5-26.com/drum/tight-head-steel-drum.

friesens. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www. Toplo oblikovana ambalaža Slika 5-30. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb.Slika 5-27.pensito. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8.com) Slika 6-4.greenonetec. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) (izvor:http://www. Galić i M. http://www.bacvarija-pozvek.134) Slika 5-40.com/product_images_en/line_a12d. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ) (izvor: http://www. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28.hr) Slika 6-7. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) (izvor: http://www. Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www.sk) Slika 6-9.co.hr) Slika 6-13.boyomovers.hr/htm/glasherstellung_6.co.hr) Slika 6-6.plasticstech. www.com. Vujković. Tectus. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (izvor: http://www.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32. 2007.tian-da.co. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata Slika 5-36.bpf.htm) Slika 6-1.vetropack.co. PE (a).hr) Slika 6-2. Vereš: Ambalaža za pakiranje namirnica. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www.surplusandadventure.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29.bpf. Metalne (a) i drvene bačve (b) (izvor: http://blog. Zagreb. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www.com) Slika 6-5.com) Slika 6-14.bpf.jpg) Slika 5-39.dukat. PE boca (a). Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www. PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12. str.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34. Pakiranje prianjajućim filmom 85 .zvecevo. Shema postupka suhog kaširanja Slika 5-37 . Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35.com. http://www. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom Slika 6-3.jubkastaco.balconn.coca-cola. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem (izvor: I.com) Slika 6-10.info) Slika 5-38 .wmd. Mjehurasta ambalaža Slika 6-15. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www. K.com.jpg. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www.designpubgroup.hr/images/uploads/metalnebacve.bpf. Termoskupljajući omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaža (izvor: http://www. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www. http://www.

Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Slika 8-5. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala Slika 8-6. Slika 8-7. Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3.diecraftmachines. D. Strip ambalaža (izvor: http://www. Oznaka za odlaganje staklene ambalaže 86 . Opsenica i G. Zagreb.com) Slika 7-1. 2000. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Slika 8-4.Barić: Oporaba plastike i gume.Slika 6-16. Sastav kućnog otpada Slika 8-3. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Oznaka da je materijal moguće reciklirati Slika 8-8. Oznake za recikliranje čeličnih i aluminijskih limenki Slika 8-9. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Slika 7-2. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža Slika 7-4. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Slika 8-1. Šercer. mtg topograf.

PET .polietilen niske gustoće 5.tereftalat) 2.poli(etilen .PRILOG . ostali višeslojni (laminirani) materijali PE-HD PVC PV C PE-LD (2) Brojčana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojčana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA Čelik FE Aluminij ALU BROJČANA OZNAKA 40 41 (4) Brojčana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojčana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojčana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smeñe staklo GL BROJČANA OZNAKA 70 71 72 87 .poli(vinil-klorid) 4. PS . PE-LD .polietilen visoke gustoće 3.polipropilen 6. PE-HD .SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA (1) Brojčana oznaka i kratica za plastiku 1. PP . PVC .polistiren 7.

(7) Brojčana oznaka i kratica za višeslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98 88 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful