SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za organsku tehnologiju

AMBALAŽA
dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić, izv. prof.

Recenzenti: dr. sc. Ivka Klarić, red. prof. dr. sc. Branka Andričić, izv. prof.

Split, 2010.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAŽE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAŽE...................................................................................................... 6 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže............................................................................................. 6 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže.................................................................................. 8 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zaštita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalaže ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalaže ........................................................................................ 12 3.5. Ekološka funkcija ambalaže......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Biološki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALAŽNI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalažni materijali......................................................................................... 24 5.3.1. Čelik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinčani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33

5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže ......................................................... 39 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže............................................................................. 51 6. AMBALAŽNI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bačve, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. Čaše ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaža) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaža............................................................................................................. 61 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća............................................................................ 73 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića ................................................................ 77 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala ...................... 87

u kojima se roba drži tijekom prometa. Budući da nema pisanih podataka o početku uporabe ambalaže može se pretpostaviti da je čovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (šuplje plodove. čuvanje. njihovoj potrošačkoj kulturi i navikama i mora biti usklañena sa standardima i propisima. pregrade. odnosno u odgovarajuću ambalažu. Rad na kreiranju ambalaže. grafičkim rješenjem i identifikacijom komunicira s potrošačem.). Da bi se roba zaštitila i na siguran način transportirala. Ambalaža štiti robu od mehaničkih. a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrañeni a služe za zamatanje roba. stručnjaka za transport i drugih. poklopci) i dijelovi za unutrašnju zaštitu robe (jastuci. odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je složen i zahtijeva sudjelovanje stručnjaka različitih profila od tehnologa. teksturom. prostorni oblik ambalaže. omot ili slično. rukovanje.8. ali isto tako štiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja robe. Školska knjiga. Ona svojim oblikom. 1982. koru 1 . psihologa tržišta. UVOD Ambalaža predstavlja sve proizvode. Suvremena ambalaža.1. klimatoloških. prostornog ureñenja i graditeljstva RH) Posude različitog oblika i veličine. Ambalaža mora biti prilagoñena kupovnoj moći potrošača. bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrañeni. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalažu potrebno je dobro poznavati funkcije ambalaže. Ministarstvo zaštite okoliša. čepovi. kemijskih i mikrobioloških utjecaja. Zagreb. (NN/97 8. zovu se ambalaža. Posebnim dijelovima ambalaže smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalaže (zatvarači. a upotrebljavaju se za držanje. skladištila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuću posudu. načinjene od različitih materijala. Ambalaža aktivno sudjeluje u prodaji robe. Stričević.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. elemente grafičkog oblikovanja) i meñusobno ih uskladiti kako bi ambalaža na optimalan način ispunila svoje funkcije. isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoñača do korisnika ili potrošača. Osim toga ona mora omogućiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. ekonomista. propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. predlošci) (N. Ambalaža je sredstvo koje prihvaća robu i štiti je do uporabe. Pri kreiranju ambalaže potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalaže (ambalažni materijal.

nove higijenske i zdravstvene navike itd. potrebom da se razmjenjuje roba na većim udaljenostima počinje i izrada ambalaže od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. Suvremena dostignuća na polju ambalaže (novi ambalažni materijali i oblici i nove tehnike pakiranja). atraktivnijoj i skupljoj ambalaži) razlozi su za sve većom proizvodnjom i potrošnjom ambalaže. Razvojem ljudskog društva. drvene kutije i bačve. a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pružiti ambalaža. Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoñene potrebama kupaca. pletene vreće i životinjske mješine.) i povećana kupovna moć potrošača (potražnja za kvalitetnijom robom u boljoj. Industrijalizacija i urbanizacija utječu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim količinama jeftine ambalaže. stoljeću zahvaljujući primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasične tehnike posluživanja u trgovinama robe široke potrošnje tehnikom samoposluživanja. To je omjer troškova pakiranja i prodajne cijene robe i sve više razvijena svijest o potrebi zaštite čovjekove okoline od nepotrebnog zagañenja. Željezo i bijeli lim (čelični lim zaštićen slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bačvi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. To su bile košare od pruća. promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija. Najveće promjene u proizvodnji ambalaže dogodile su se u 20. 2 . stoljeću. Zato se danas u razvijenim zemljama rješavanju ovog problema posvećuje sve veća pažnja i pronalaze novi načini zbrinjavanja i oporabe odbačene ambalaže. Kako je čovjek otkrivao mogućnosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalaže poput staklenih boca i posuda od bronce. keramičke amfore. Odbačena ambalaža predstavlja veliki ekološki problem.drveta) za prenošenje dobara namijenjenih razmjeni. Napredak u proizvodnji i potrošnji ambalaže započinje industrijskom revolucijom u 19. Nasuprot tome. razvoj prometa. postoje i faktori koji usporavaju potrošnju ambalaže.

trajnost. Od papira i tanjeg kartona izrañuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaža za zamatanje roba. PODJELA AMBALAŽE Ambalaža se može podijeliti u različite skupine s obzirom na odabrano zajedničko svojstvo. kvaliteta. staklenke. osnovna namjena u prometu roba. Karton i valovita ljepenka služe za izradu kutija i čaša. Premda je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. čaše i ampule. aluminij. namjena. kanti. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. Podjela prema ambalažnom materijalu Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali omogućili su razvoj novih metoda 3 . a to može biti ambalažni materijal. bačava.1. izgled. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka. Od stakla se izrañuju boce. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim oblicima. kositar. Tekstilna ambalaža koja se nekad izrañivala od prirodnih vlakana (npr. metalna. limenki do poklopaca za staklenke. ali se danas sve više zamjenjuje drugim materijalima. cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. tekstilna. drvo i staklo.2. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale. cisterni. staklena. Prema materijalu od kojeg je izrañena ambalaža može biti papirna i kartonska. oblik. Metalna ambalaža izrañuje se u različitim oblicima od kontejnera. vrijednost. košara od pruća. osobito metal. bačvi. način uporabe i cijena. ambalaža od polimernih materijala i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati. drvena. transportnih paleta i kalema. zatvarača za boce itd. funkcija. Metali koji se koriste za izradu ambalaže su željezo. 2. vreće od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vreća i mreža. fizička svojstva itd.

Takoñer svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. Prodajna ili primarna ambalaža služi za pakiranje robe široke potrošnje u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prijevoz. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasični materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini. skladištenja i manipulacije robom. osobito od onih koja nastaju zbog mehaničkih opterećenja i atmosferskih utjecaja. Ova ambalaža prezentira robu kupcu. pretovar i rukovanje odreñenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalaži. omogućiti lako otvaranje i zatvaranje ambalaže. Roba upakirana u prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. uvjetima čuvanja. npr. roku trajanja i načinu uporabe. odnosno mora jamčiti kvalitetu i kvantitetu robe. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaža se dijeli na prodajnu (primarnu). pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoñenima potrebama kupca i time produljenje svježine prehrambenih proizvoda. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe. Budući da se roba troši upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna. 2.pakiranja. mora sadržavati sve potrebne informacije o sastavu i količini robe. cijenom ili nisu prilagoñeni suvremenoj opremi za pakiranje. a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno.2. skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta. Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini. Kombiniranjem i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se višeslojni materijali ili laminati. 4 .

3. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad. boce za komprimirane plinove.. Nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. cisterne. Stoga se danas različitim mjerama potiču proizvoñači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati. Najveći dio prodajne ambalaže je nepovratan iz praktičnih i ekonomskih razloga. nakon što se isprazni. ponovo upotrebljava u istu svrhu. Uz transportnu ambalaža koja je uglavnom povratna (bačve. vraća proizvoñaču koji je nakon čišćenja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje.) i neke vrste prodajne ambalaže spadaju u ovu kategoriju (npr. Budući da je trajnija mora biti izrañena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja. staklene boce). sanduci.. Povratna ambalaža se prikuplja. 5 . odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalažne materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. Povratna ambalaža je ona ambalaža koja se. Podjela prema trajnosti Ambalaža se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu.2. Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem.

6 .zaštitna . Horizontalnim statičkim silama roba je izložena pri hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim ureñajem tijekom utovara ili istovara. Zaštitna funkcija ambalaže Ambalaža mora zaštititi robu od trenutka pakiranja. Na cijelom tom putu ambalaža i roba izloženi su mehaničkim naprezanjima. Vertikalnim statičkom silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu. skladištenja. Do naprezanja uslijed dinamičkih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe.1. mikroorganizama.skladišno-transportna . Mehanička naprezanja rezultat su djelovanja mehaničkih sila kojima su roba i ambalaža izložene tijekom transporta. Osnovne funkcije koje ambalaža mora zadovoljiti. tijekom transporta. Donji redovi opterećeni su težinom robe koja je na njih složena. prodaje i tijekom uporabe.1. Mehaničke sile koje djeluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke. su sljedeće: . Funkcije ambalaže mogu se promatrati s različitih gledišta. djelovanju klimatskih elemenata. skladištenja i manipulacije. 3.3. kemijske ili mikrobiološke promjene robe. Zaštita od mehaničkih naprezanja Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i ambalaže.prodajna .uporabna . bez obzira na vrstu robe. Ambalaža s dobro realiziranom zaštitnom funkcijom mora zaštititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizičke. 3.ekološka funkcija. FUNKCIJE AMBALAŽE Budući da se roba nalazi u ambalaži tijekom cijelog transportnog puta od proizvoñača do potrošača zahtjevi koji se postavljaju na uspješno realiziranu ambalažu su višestruki.1. Ovisno o vrsti robe i skladišnotransportnim uvjetima odreñene će funkcije biti naglašenije. insekata i glodavaca.

Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda može prodrijeti u ambalažu u tekućem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalaže ili kroz stijenku higroskopnog materijala. reljef.2. temperatura. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaža su izložene djelovanju vlage iz zraka. žitarice. morske struje. To se najčešće dogaña sa svježim namirnicama poput voća i povrća koje procesom disanja 7 . Neki materijali. tlak i vlažnost zraka. naoblaka i snježni pokrivač. revolucija. drvo. jezera. kao i klimatske prilike karakteristične za to područje. a koja ovisi o relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka.1. nadmorska visina. Ako se izlože djelovanju zraka niske relativne vlažnosti potpuno će se osušiti. minerala. smjer i brzina vjetra. praškasti materijali kao što su cement. rotacija. atmosfera. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreñivanju klime su insolacija. tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka). udaljenost od mora. snizi ispod temperature rosišta dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalaži i/ili robi. stakla.) zadržat će odreñenu količinu vlage koja se naziva ravnotežna vlažnost. To je broj koji pokazuje omjer količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. Temperatura zatvorenog prostora može biti više ili niža od vanjske a vlažnost je obično viša. Ako se temperatura atmosferskog zraka. Vlažnost zraka se najčešće izražava relativnom vlažnošću. odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalaže. Materijali koji su higroskopni (papir. Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta. Zaštita od klimatskih utjecaja Klima kao meteorološki pojam je skup meteoroloških faktora i pojava koje u odreñenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. 3.1. karton. Na skladištenu robu utječu promjene lokalne klime. raspodjela kopna i mora. padaline.3. Na klimu zatvorenog prostora utječe i roba sa svojom temperaturom i vlažnošću. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe. ovlažit će se samo površinski.2.1. poput metala. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalaže može pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. Osim vanjske klime na robu utječe i klima zatvorenog prostora (skladišta ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreñenim zakašnjenjem. brašno itd. a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna širina.

Sastojci zraka mogu djelovati samostalno. odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojačava se u prisustvu vlage. Ako je ambalaža izrañena od higroskopnog materijala u većoj mjeri izložena djelovanju vode. ugljikov(IV) oksid. npr. dok se metal oksidira na anodi prema jednadžbama: K: O2 + 2 H2O + 4 e. može doći do njenog raspadanja i gubitka proizvoda. 8 .2. Korozija metalne ambalaže Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja površine metala. u vlažnom zraku oksidni sloj se ponaša drugačije budući da je higroskopan. To se osobito dogaña u prekomorskom prometu. sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid. U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se na katodi reducira. Voda može nastajati i u nekim aerobnim mikrobiološkim procesima i nekim kemijskim procesima. dok prašina i vlaga uglavnom uzrokuju fizička onečišćenja.oslobaña vodu. Kada se u njemu nakupi odreñena količina vode stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog članka u kojemu je metal anoda (A) a oksidni sloj katoda (K). primjerice. industrijski plinovi i kuhinjska sol.1. To znači da se brzina oksidacije metala u suhom zraku usporava. zatim kod limova spojenih zakovicama kada su zakovice izrañene od drugog metala ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje različitog sastava od limova.→ 4 OHA: Fe .2e.2. vodena para. Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala različitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit. Ova vrsta korozije u vlažnom zraku naziva se atmosferska korozija i sa stajališta ambalaže je najvažnija. može doprijeti do željezne osnove. ali mogu i stupati u interakcije pojačavajući na različite načine štetno djelovanje. Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljičnu. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oštećenja robe i ambalaže su kisik. Kod metalne ambalaže ovi su uvjeti ispunjeni kada je zaštitni sloj kositra na bijelom limu oštećen tako da elektrolit. 3. Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalaže slični su procesima u galvanskom članku. Kada je relativna vlažnost zraka niska površina metala se oksidira i nastali tanki sloj oksida štiti metal od daljnjeg negativnog utjecaja kisika. vlaga.→ Fe2+ Utrošeni kisik brzo se nadoknañuje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji. Meñutim. odnosno vodene pare.

takva ambalaža ne može robu zaštititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladištenje.1.4. Propusnost materijala može se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalažni materijal pri preradi. grafičkom obradom površine. Ambalažni materijal ne može robu zaštititi od djelovanja topline duže vrijeme. su papir i karton. Spektar elektromagnetskog zračenja Od ukupne energije elektromagnetskog zračenja koje padne na površinu ambalažne jedinice (E) jedan dio će se reflektirati (Er).3. Meñutim. Prijenos topline se može odvijati procesom kondukcije. Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost. vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zračenja. prevlačenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem različitih ambalažnih materijala (laminati). U kolikoj će mjeri ambalaža zaštititi robu od utjecaja topline ovisi o toplinskoj vodljivosti ambalažnog materijala. osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv stiropor). Metalna ambalaža dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda koje je potrebno sterilizirati. S gledišta utjecaja na ambalažu od interesa su samo valne duljine koje obuhvaćaju područje ultraljubičastog (UV).1. Zaštita od elektromagnetskog zračenja Spektar elektromagnetskog zračenja obuhvaća zrake različitih valnih duljina. Energija elektromagnetskog zračenja obrnuto je proporcionalna valnoj duljini zračenja. Zaštita od topline Uslijed razlike temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku ambalažnog materijala. dio će biti propušten (Ep) a dio će se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji će dio zračenja ambalažni materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalažnog materijala i valnoj duljini zračenja. bojenjem u masi. odnosno dobri su izolatori. konvekcije ili zračenjem.3. Izloži li se zapakirana roba povišenoj temperaturi nakon odreñenog vremena doći će do izjednačavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku provodnost ambalažnog 9 . Slika 3-1. Za zaštitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalažni materijali koji ne propuštaju zračenje. 3.

Neke sirovine. te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potrošnjom roba. polimerni i višeslojni materijali). Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobiološki stabilne. Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama su vlažna podloga i temperatura izmeñu 20 i 40 o C. Ukoliko ambalaža mora zaštititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izrañena od nepropusnog materijala i hermetički zatvorena budući da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju.materijala. pomoćnih materijala. dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalažu. Ambalaža s dobro riješenim skladišno-transportnim funkcijama omogućava racionalno korištenje skladišnog i transportnog prostora. Ambalaža u tom slučaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izrañena od materijala koji mogu izdržati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo. Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti štetni za zdravlje ljudi. 10 .5. Zaštita od mikroorganizama Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i životinjski organizmi koji za svoj rast i razmnožavanje koriste gotovu organsku tvar na kojoj žive.2.oštećenje zbog same fizičke prisutnosti mikroorganizama . metal. Skladišno-transportna funkcija ambalaže Skladištenje i transport sirovina.kvarenje zbog razaranja supstance robe . poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomoćnih materijala s procesom proizvodnje. poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladište se i transportiraju u odgovarajućoj ambalaži.kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe. Stoga se zaštita robe od topline mora realizirati kroz skladišno-transportnu funkciju ambalaže u skladu s propisanim uputama za čuvanje odreñene vrste robe. Zaštita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda često se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije. pomoćni materijali. 3. Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnožavanje trebaju kisik pa se mogu razviti samo na površini ambalaže. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalaže i njenoj usklañenosti s dimenzijama zapakirane robe. 3.1. Mikroorganizmi mogu oštetiti robu i ambalažu na više načina: . Ambalaža kvadratnog oblika bolje iskorištava prostor transportne ambalaže.

Prodajna ambalaža racionalizira prodaju. Ambalaža koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju povećava opseg prodaje. načinu njezine uporabe. Slika 3-2. trajnosti. kartonske kutije spojenog oplošja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta. Da bi se što bolje iskoristio skladišni i transportni prostor dimenzije ambalaže trebaju biti usklañene s dimenzijama palete. Roba se u transportu vrlo često slaže na palete (slika 3-2). kupovnoj moći potrošača itd. prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju. u odnosu na ambalažu u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje može ostati i više od 20 % neiskorištenog prostora. a da visina složene robe na paleti bude oko 1 m. stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation.vozila ili skladišta. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t. pridobiti kupčevo povjerenje i stvoriti povoljan 11 . Paleta je drvena podloga izrañena od dasaka odreñenih normiranih dimenzija. odnosno od kupca do proizvoñača robe. Ona mora privući pažnju kupca. transportiraju i konačno oblikuju neposredno prije punjenja. izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu. EPF) izradila tzv. Kolika će biti količina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalaže ovisi o vrsti robe. Budući da to predstavlja trošak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalažu oblikovati na način koji omogućava optimalno iskorištenje skladišnog. To je vrsta pomoćne opreme koja omogućava formiranje kompaktnog i čvrstog paketa. Prodajna funkcija ambalaže Prodajne funkcije ambalaže usklañuju se sa suvremenim razvojem trgovine robom široke potrošnje. Na primjer. odnosno samoposlužnom tehnikom prodaje.3. složenog iz raznih vrsta komadne robe. prazna ambalaža i povratna ambalaža takoñer se skladišti i transportira od proizvoñača ambalaže do proizvoñača robe. modul-sustav dimenzija ambalaže i slaganja na palete. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Nova. 3. ambalaža konusnog oblika može se slagati jedna u drugu. To znači da se pakira ona količina robe koja odgovara potrebama kupca. odnosno transportnog prostora.

Ambalaža od papira. uzimanje potrebne količine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troši odjednom.8. Ambalažni materijal i oblik ambalaže odreñuju način na koji će se ambalaža otvarati. uporabom povratne ambalaže. Ekološka funkcija ambalaže može se realizirati na različite načine: pakiranjem u ambalažu od recikliranog materijala. 3. uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. datumu proizvodnje i načinu čuvanja. Prodajna ambalaža takoñer mora jamčiti kvalitetu i količinu zapakirane robe. proizvoñaču.5. prodajom većeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalaži.4.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. prostornog ureñenja i graditeljstva RH). Na ambalaži se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda. uporabom biorazgradljivih materijala i jestive ambalaže za prehrambene proizvode. Metalna i staklena ambalaža teže se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom slučaju prilažu ambalaži ili takav predmet kupac mora imati. pripremu robe za uporabu. deformacijom poklopca ili bez deformacije. Budući da je upravo prodajna ambalaža zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadržavati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavača. S obzirom na rastuće količine odbačene ambalaže Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske Unije donosi sve veći broj propisa vezanih za gospodarenje ambalažnim otpadom (NN 97 8. roku i načinu uporabe.opći dojam. Ekološka funkcija ambalaže Ekološka funkcija ambalaže nametnula se u posljednjih dvadesetak godina kao posljedica brige za zaštitu okoliša. smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda. Nakon što je roba iz nje izvañena. Uporabna funkcija ambalaže Ambalaža s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omogućiti lako otvaranje. Ministarstvo zaštite okoliša. porijeklu. kartona. 3. 12 . sastavu. ukras ili za čuvanje nekih drugih predmeta. polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem. tako da je kupac spreman platiti više za izgled. odnosno mora jamčiti kupcu da nitko prije njega nije ambalažu otvarao ili oštetio i da se unutra nalazi upravo ona količina robe koja je na ambalaži istaknuta. kao povratna ambalaža. ambalaža bi trebala na neki drugi način korisno poslužiti npr.

1. sirovine i pomoćni materijali) dobiju se nove robe višeg stupnja preradbe.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalažu.. više prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu. 2. 4. Skuplje sirovine i pomoćni materijali koji se troše u manjim količinama pakiraju se u transportnu ambalažu.. farmaceutski proizvodi itd. Uglavnom su većih dimenzija i pakiraju se pojedinačno. Ambalaža za ovu vrstu robe ima naglašenu zaštitnu. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE Da bi ambalaža na optimalan način mogla ispuniti sve svoje funkcije potrebno ju je uskladiti s vrstom robe koja će se pakirati. Vrste robe Izmeñu različitih faktora o vrsti robe ovisi hoće li se roba uopće pakirati. skupnu. direktno u transportnu. Potrošne robe dijele se na robe proizvodne potrošnje i robe široke potrošnje. Pored ostalih funkcija ambalaže ovdje je naglašena prodajna i uporabna funkcija. higijenski. 13 . Preradbom robe proizvodne potrošnje (predmeti rada. ako hoće u koju vrstu ambalaže (prodajnu. Pri tome treba voditi računa o osjetljivosti materijala robe i o vrstama robe koja je opasne za okolinu. U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i služe za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga.4. Sa stajališta ambalaže robe se dijele na investicijske robe i potrošne robe. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoćni materijali ne pakiraju se budući da se koriste u velikim količinama. sa svojstvima materijala od kojeg je roba izrañena i s pojavnim oblicima robe i njihovim karakteristikama. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba Izbor ambalažnog materijala i kreiranje ambalaže u prvom redu ovisi o svojstvima materijala od kojeg je izrañena roba. transportna i skladišna funkcija ambalaže. kozmetički.) i koje će funkcije ambalaže biti naglašenije. Kod pakiranja ove vrste robe naglašena je zaštitna. 4. transportnu i skladišnu funkciju.. Robe široke potrošnje služe za podmirenje potreba stanovništva (prehrambeni.

Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture moguće se samo pod utjecajem velikih mehaničkih naprezanja. Robe osjetljive na mehanička naprezanja Djelovanjem mehaničkih sila može doći do trajne ili prolazne deformacije robe. 14 . Žilavi materijali pokazuju trajnu. može inicirati ili ubrzati različite nepoželjne promjene organskih materijala (osobito namirnica) kao što su: .razgradnja bjelančevina . deformacija se može očitovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture.3. Robe osjetljive na svjetlost Svjetlost.) Veliku osjetljivost na djelovanje svjetlosti pokazuju i neki farmaceutski proizvodi i kemikalije kao i neki anorganski materijali (npr. foto-materijali koji sadrže halogenide srebra). osobito vidljivog i ultraljubičastog dijela elektromagnetskog spektra.2.). žilav ili krhak. robe s većim udjelom vode su biološki osjetljivije.2. Budući da je prisutnost vlage. . kidanje. Za elastične materijale karakteristične su prolazne deformacije oblika. 4.kvarenje ulja i masti i masnih namirnica (autooksidacija masnih kiselina i nastajanje peroksida masnih kiselina) . riboflavina. 4. Biološki osjetljive robe To su uglavnom robe organskog podrijetla osjetljive na djelovanje štetočina i mikroorganizama (prehrambeni proizvodi. Ovisno o svojstvima materijala robe.4.razgradnja nekih vitamina (askorbinaske kiseline.2. Izložene djelovanju relativno malih mehaničkih sila pretrpe deformaciju strukture (lom. koža). plastičnu deformaciju oblika pri čemu ne dolazi do značajnije deformacije strukture. tekstil od prirodnih vlakana. Robe izrañene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehanička naprezanja.. tiamina i dr. pogodna za razvoj mikroorganizama.. koji može biti elastičan.2.1. odnosno vode.

Smrznute robe su vrlo osjetljive na promjenu temperature. smanjenje 15 .5. hlapljenje otapala iz premaza). Jednom odmrznute namirnice ne smiju se ponovo zamrzavati i vrlo su osjetljive na djelovanje mikroorganizama.nabiranje površine ili uvenuće svježeg voća i povrća . oksidacijom. tj.stvaranje ili raspadanje hidrata Promjenom vlažnosti takoñer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih činilaca pa može doći do mikrobiološke promjene (razvoj mikroorganizama). izdvajanje otopljenog CO2 iz gaziranih pića ili mineralne vode. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti Promjenom vlažnosti može doći do različitih promjena materijala robe a mogu se podijeliti na: a) fizikalne promjene .kristalizacija zasićenih otopina . Do oštećenja robe izazvanog promjenom temperature može doći ukoliko je roba izrañena od različitih materijala koji imaju različite koeficijente toplinske širljivosti. nepovratne promjene konzistencije i viskoznosti robe. Najznačajniji je utjecaj oksidacije na kvalitetu i nutritivna svojstva prehrambenih proizvoda. biokemijske promjene (klijanje žitarica) ili korozije metala.hidroliza . Promjenom temperature može doći do promjene agregatnog stanja.4.4.prekristalizacija b) kemijske promjene . razaranje vitamina.6. Hlañenje takoñer može dovesti do neželjenih promjena kao što je zamućenje ulja i različitih otopina ili oštećenje robe s velikih udjelom vode pri zamrzavanju.površinsko sušenje smrznutih roba .2. 4. Robe osjetljive na djelovanje kisika Mnogim anorganskim i organskim materijalima znatno se mijenjaju svojstva djelovanjem kisika.2. Robe osjetljive na promjenu temperature Robe mogu biti osjetljive na povišenu ili sniženu temperaturu.smanjenje mase robe gubitkom vlage .2. 4. Zagrijavanjem složenih roba dolazi do izdvajanja nekih komponenata (npr. Oksidacija masti i ulja.

Robe osjetljive na koroziju U ovu grupu uglavnom spadaju metali i metalna roba. zatim samozapaljive robe poput bijelog fosfora. osobito željezo. Roba takoñer može poprimiti miris ambalaže: . robe punjene eksplozivom i komprimirani plinovi.miris klora i fenola iz sredstva za dezinfekciju .8. Do promjene mirisa dolazi zbog oksidacije aromatičnih spojeva pri čemu produkti oksidacije često imaju neugodan miris. Postupnim hlapljenjem aromatičnih tvari roba gubi miris.7.2. promjene boje. 16 . U robe opasne za okolinu spadaju još i otrovne i radioaktivne robe. brašno lako poprima miris benzina. robe neugodnog mirisa i robe u procesu truljenja i organski peroksidi.miris NH3 i H2S iz mikrobiološke razgradnje proteinskih ljepila . Robe bez mirisa. 4. poprime miris drugih roba (npr. mirisa i okusa još se pojačavaju ako je uz kisik namirnica izložena djelovanju svjetlosti. petroleja ili plijesni). To su u prvom redu eksplozivi. ali ipak višu od sobne te se ne mogu zapaliti bez dovoñenja topline. najčešće su to praškaste.miris truleži ili plijesni koji nastaje mikrobiološkim raspadanjem papirne i drvene ambalaže u vlažnim skladištima. Lako zapaljive robe imaju nisku temperaturu zapaljenja. lako hlapljivi sastojci (terpeni. Robe opasne za okolinu Kod odreñenih vrsta roba ambalaža ima ulogu da zaštiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja tih roba.9. esteri). Robe osjetljive na promjenu mirisa Robama osjetljivim na miris smatraju se robe koje imaju karakterističan okus i miris ili one kojima je osnovna karakteristika da su bez mirisa. npr. terpenski alkoholi. aldehidi. Miris robi daju aromatični. agresivne robe (kiseline.2. ulja i masti na zamašćenim krpama koje se mogu zapaliti bez dovoñenja topline. higroskopne robe. 4. Roba je osobito izložena djelovanju korozije tijekom boravka u vlažnim skladištima ili u prekomorskom prometu.2. ugodan miris svježeg maslaca prelazi u vrlo neugodan miris užegle masti koji mu daje produkt oksidacije masnih kiselina akrolein. lužine i neke soli). 4.od papirne ambalaža miris tiskarske boje .biološke vrijednosti bjelančevina.

Pojavni oblici roba razlikuju se prema stabilnosti prostornog oblika i to kao robe bez oblika. Ove robe imaju visoku koncentracija dispergirane faze u malo disperznog sredstva što znači da imaju veliku unutrašnju površinu. mogu se promatrati kao disperzni sustavi sastavljeni od čvrste dispergirane faze u obliku praha i kapljevite neprekidne faze kao disperznog sredstva. pjene i sl. ukapljeni plinovi i otopine plinova takoñer poprimaju oblik ambalaže u kojoj se nalaze. To su plinovi pri normalnom tlaku. Za ovu vrstu roba karakteristično svojstvo je nasipna masa ili nasipna gustoća koja predstavlja omjer mase i volumena sipke robe. emulzije ili suspenzije kapljevina ili čvrstih tvari u ukapljenom plinu i kapljevini. Pjene imaju uklopljenu i plinovitu dispergiranu fazu. a plin (zrak) disperzno sredstvo. Za pastozne robe karakteristična su mehaničko-deformacijska svojstva.4. U stanju mirovanja one imaju stabilan oblik. 17 . dimenzijskoj raspodjeli čestica i adheziji meñu česticama. Robe bez oblika Za ovu vrstu roba karakteristično je da imaju apsolutnu nestabilnost oblika i da lako difundiraju u okolinu. sipke robe. zauzimaju oblik ambalaže ali im površina nije vodoravna samo pod djelovanjem gravitacije. kapljevine i neki dvofazni sustavi (otopine plinova pod normalnim ili povišenim tlakom). Sipke robe Sipkih robama smatraju se prašci. uz mali tlak deformacije su elastične a povećanjem tlaka iznad graničnog tlaka tečenja one pokazuju plastičnu deformaciju. Pastozne robe Pastozne robe u koje spadaju paste. poput tekućina. otopine. Površina sipkih roba je to veća što su dimenzije čestica manje. Pod još većim tlakom pastozne robe počinju teći i ponašaju se poput kapljevina. a površina im je vodoravna zbog gravitacijske sile. gelovi. Ovisi o gustoći čvrste faze. krupica. Pojavni oblici robe Sa stajališta izbora ambalaže i tehnike pakiranja kao kriterij za razlikovanje vrsta roba umjesto agregatnog stanja prikladnije je uzeti pojavni oblik robe. Imaju karakteristike disperzije u kojoj je roba dispergirana faza. kreme. veličini i obliku čestica. pastozne robe i robe stabilnog oblika. Kapljevine. granule. komprimirani i ukapljeni plinovi. zrnaste i krupnozrnaste robe koje takoñer. Plinovi pod normalnim ili povišenim tlakom ispunjavaju sav raspoloživi ambalažni prostor i njihov se volumen kompresijom može smanjiti.3. masti.

Kapljevine se uglavnom odmjeravaju volumno. bez obzira na složenost. Komprimirani plinovi se pune u ambalažu dok se ne postigne odgovarajući tlak u ambalaži.Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati čvrstim tijelima budući da imaju stalan oblik i pružaju relativno veliki otpor promjeni oblika. Postoje vrlo različiti sustavi za zatvaranje ambalaže. Ambalaža se može zatvarati i lijepljenjem posebnih dijelova ambalaže.4. pripremanje ambalaže za pakiranje Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja. Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja. Robe poput prehrambenih i farmaceutskih proizvoda zahtijevaju pranje. poklopci za limenke) ili od različitog materijala (poklopci za staklenke ili plastične boce). osjetljivosti i pojavnim oblicima robe. Poklopci ili zatvarači mogu biti od istog materijala kao i ambalaža (npr. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja. Ako je roba osjetljiva na sastojke zraka ili lako difundira u okolinu potrebno ju je hermetički zatvoriti. čišćenje ili sterilizaciju ambalaže. Pakiranje robe Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija. Slijed radnih operacija: 1. 2. broja komada ili odgovarajućeg tlaka. 4. već se pakuje. mase. odmjeravanje robe i punjenje ambalaže Odmjeravanje robe ovisi o pojavnom obliku robe i može se vršiti na osnovi volumena. Najjednostavnije je odmjeravanje robe stabilnog oblika na način da se izbroji potreban broj komada. odnosno troši odreñeni broj komada robe. sastoji od istih radnih operacija. 3. dok se sipke robe mogu odmjeravati volumno (količina zapakirane robe ovisi o nasipnoj gustoći) i maseno. Priprema povratne ambalaže takoñer uključuje pranje i čišćenje. Pastozne robe se zbog problema s njihovom konzistencijom odmjeravaju volumno. Ove robe se ne troše u masenim ili volumnim jedinicama. 18 . zatvaranje ambalaže Na koji će se način zatvoriti ambalaža nakon punjenja ovisi o vrsti ambalaže. Ukapljeni plinovi odmjeravaju se prema masi.

deklariranje i označavanja ambalaže. što proizvod sadrži i na temelju čega se može odlučiti za kupnju. vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima biološke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaćivanja sastava – sastav ili sadržaj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajućim pravilnikom o kakvoći – rok valjanosti i druge potrošaču bitne podatke. – oznake i simbole o načinu rukovanja. Označavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba. Prema Zakonu o zaštiti potrošača svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti.4. što podrazumijeva: – oznake i simbole upozorenja za opasnost. Označavanje proizvoda jest nanošenje značajki proizvoda na ambalažu. potpunog i točnog informiranja o onom što kupuje. Ukoliko se radi o ambalaži prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i označavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji. To su osnovni podatci što ih proizvoñač mora istaknuti na ambalaži ili ih trgovac mora predočiti kupcu radi jasnog. skladištenju i čuvanju proizvoda – upozorenja o postupku u slučaju nezgode. jasni. Na ambalažu. 19 . naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potrošaču treba staviti deklaraciju. završne radne operacije Završne radne operacije uglavnom obuhvaćaju kontrolu pakiranja (provjeravanje količine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalaže). Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netočnim oznakama ili oznakama koje potrošače mogu dovesti u zabludu. hrani i zaštiti potrošača. Deklaracija na originalnom pakovanju najčešće sadrži: – naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima – naziv i sjedište proizvoñača koji je proizveo ili pakirao robu – nazivnu količinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda – podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda. Za većinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti čuvanja i način rukovanja robom u prometu. prijenosa i prijevoza. pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o općem deklariranju i označavanju hrane i o navoñenju hranjivih vrijednosti hrane.

valovita ljepenka. Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. izbor postupka grafičkog oblikovanja i kvalitete obrade. Mehanička postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih mehaničkih sila. brzinu proizvodnje. U tom slučaju prodajna funkcija realizira se grafičkom obradom ambalaže koja robu prezentira kupcu. a potrebna količina materijala ovisi o gustoći materijala. Za uspješnu realizaciju zaštitne funkcije ambalaže materijal mora biti postojan i nepropustljiv.5. konstantnost dimenzija ambalaže. Materijal treba biti optički nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. izbor oblika ambalaže. Tehnološka svojstva ambalažnog materijala odreñuju izbor postupka proizvodnje ambalaže. Trošak ambalažnog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni. zbog statičkog elektriciteta privlače na sebe prašinu. Mehanička nepropustnost ambalažnog materijala važna je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalažni materijal. Istodobno unutrašnja strana ambalaže u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije. odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalažu. Osobito je važno za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalažni materijal ne utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. potrebnoj debljini stijenke ambalaže i mehaničkim svojstvima materijala. Ambalažni materijal mora biti biološki postojan budući da djelovanje mikroorganizama vrlo štetno djeluje na realizaciju zaštitne a takoñer i prodajne funkcije ambalaže. polimerni materijali). Uglavnom se 20 . Drvo Drvo spada u najstarije ambalažne materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton.1. Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalažni materijal treba biti toplinski izolator. što nepovoljno utječe na izgled robe na polici. Toplinska provodnost ambalažnog materijala važna je za robe koje se toplinski obrañuju (sterilizacija i zagrijavanje prije vañenja robe). Električna provodnost važna je za realizaciju prodajne funkcije ambalaže. 5. Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali). metali. te troškove prostornog i grafičkog oblikovanja. AMBALAŽNI MATERIJALI Odabir ambalažnog materijala osnovni je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija funkcija ambalaže i njezina cijena.

lipa.upotrebljava za izradu transportne ambalaže raznih oblika i veličina. Za proizvodnju ambalaže upotrebljava se najviše jelovina. tisa. daske i planke. tvrdoća i čvrstoća. javor. gredice. čempres i bijeli dud .tvrdo drvo (65 . Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju šper-ploča. badem. Mehanička svojstva važna za ambalažu su elastičnost. crnika.65 Nmm-2) – pitomi kesten. badem.vrlo tvrdo drvo (100 . klen. vlaknaste grañe drva. kanadska topola. ariš i joha . jasen.3 – 4. brijest. Mehanička svojstva drva u uzdužnom. letve i letvice. bukovina i hrastovina u obliku piljene grañe i furnira. u obliku letvi za poboljšavanje mehaničkih svojstava transportne ambalaže. bukva. Drvo se prema tvrdoći dijele na: . a piljenice se prema debljini dijele na listove. orah. vrba i jela . Piljena graña se razlikuje prema obliku poprečnog presjeka na četvrtače (piljena graña s kvadratnom ili pravokutnom površinom presjeka) i piljenice (piljena graña čiji je omjer širine i debljine veći od 20).150 Nmm-2) – svib.50 Nmm-2) – omorika. crni orah. Prema dimenzijama četvrtače mogu biti grede.100 Nmm-2) – hrast.srednje tvrdo drvo (50 . u obliku gredica i greda za učvršćivanje teških i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1). radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene. smrekovina. panel-ploča i lake drvene ambalaže (konstrukcijski furniri) (slika 5-2). Slika 5-1. 21 . Furniri su tanki drveni listovi debljine 0. bor.meko drvo (35 . grab . Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutrašnje površine. crna topola. rezanjem ili ljuštenjem.0 mm koji se proizvode piljenjem.vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) – smreka. Transportna drvena ambalaža i kalemi Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže važna je njegova prostorna masa (masa jediničnog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost.

polimerni materijali itd. karton i ljepenka danas su jedan od najzastupljenijih ambalažnih materijala. za razliku od kemijske pulpe za čiju se pripremu uklanja kora a dobivena strugotina se obrañuje različitim kemijskim metodama (lužnati.3 mm) karton = 150 . 22 . Nedostatci su poroznost. jednostavna grafička obrada. Prednosti ambalaže od papira i kartona su niska cijena.0 mm) Suvremena industrija papira proizvodi veliki broj različitih vrsta papira i kartona koji se razlikuju prema sirovinama iz kojih se proizvode. Oko 50 % drvene pulpe dobiva se iz smreke. Laka drvena ambalaža 5. higroskopnost. Papir i karton meñusobno se razlikuju prema debljini. namjeni i postupcima dorade. Ukoliko se upotrebljavaju za ambalažu koja će biti u neposrednom dodiru s hranom obavezno se prevlače. Papir i karton su materijali u obliku listova koji nastaju preplitanjem i meñusobnim spajanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla. Proizvode se iz pulpe (suspenzije celuloznih vlakana u vodi).Slika 5-2. Mehanička pulpa (pulpa od drvenjače) dobiva se drobljenjem drva pri čemu se iskorištavaju sva vlakna iz stanične stjenke drva (celuloza i lignin). karton i ljepenka Zahvaljujući dobrim svojstvima. odnosno gramaturi (masa 1 m2 papira ili kartona).3 do 2. Papir. Ljepenka je višeslojni karton koji se ne može savijati a svi su slojevi iste kvalitete. jele i bora. Ne postoji oštra granica koja dijeli papir. laminiraju ili impregniraju s drugim materijalima kao što su voskovi. Jedna od predloženih podjela prema gramaturi i debljini je sljedeća: papir < 150 gm-2 (debljina < 0. dobra mehanička čvrstoća. sulfatni ili sulfitni postupak).0 mm) ljepenka > 450 gm-2 (debljina > 2. prešaju i suše. Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog. ekološka prihvatljivost. Ima vrlo dobra mehanička svojstva. mogućnosti oplemenjivanja i niskoj cijeni papir.2. karton i ljepenku. tekstilnih otpadaka i recikliranog starog papira.450 gm-2 (debljina od 0.

3. Budući da mu je jedna strana glatka na nju se nanosi grafička obrada. Sulfitna celuloza upotrebljava se za proizvode kojima su boja i svojstva površine važniji od čvrstoće i žilavosti. slabo propušta masnoće. ugljikov dioksid i vodenu paru. Sulfatna celuloza je sirovina za proizvodnju papira dobrih mehaničkih svojstava (velika čvrstoća na kidanje). 5.1. To je jeftini papir loše kakvoće. otporan na vodu i masnoće. Proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze uz dodatak manje količine bijele drvenjače. Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze. Bezdrvni papiri i kartoni proizvode se iz sulfatne ili sulfitne celuloze uz eventualni dodatak tekstilnih otpadaka i ne sadrže drvenjače i poluceluloze. 2. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže 1. proziran.2. Upotrebljava se za složive kutije (prodajna ambalaža). Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke. Staklastog je izgleda.propustljivost na kisik. dok su ostali slojevi od lošije i jeftinije sirovine. uglavnom služi za zamatanje roba. Kromo-nadomjestak ima lice od bijeljene sulfitne celuloze. Vrlo je čvrst. 23 . Natron papir se proizvodi iz nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze dugih vlakana. Otporan je na kidanje i probijanje pa se koristi za izradu višeslojnih transportnih vreća (natron vreće) i za ravni sloj valovite ljepenke. Kromo papir je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i naknadno satiniran (poseban postupak glačanja papira). Papiri i kartoni od drvenjače Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjače (82 – 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%). Zbog loših barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalaži lako gubi arome i hlapljive komponente. Pogodan je za najkvalitetniji tisak. Šrenc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. a druga strana mu je hrapava i koristi se za lijepljenje s drugim slojevima. ima vlaknastu strukturu i manje je otporan prema vodi od pergament papira. drvenjače i jeftinih punila. Pergament papir se dobiva kemijskom obradom bezdrvnog papira koji ne sadrži punila i ljepila. Ima široku primjenu i često se laminira s drugim materijalima. Pergamin papir proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze bez upotrebe punila.

Peteroslojna ljepenka grañena je od tri ravna sloja i dva valovita. Budući da ima bolja mehanička svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija većih dimenzija.2. Metalni ambalažni materijali Vrlo je mali broj metala koji se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže.2. Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. Oblik i dimenzije vala odreñuju mehanička svojstva valovite ljepenke. Valovi su oblika sinusoide a po veličini se razlikuju kao veliki val (A-val). Svojstva valovite ljepenke takoñer ovise o vrsti ljepila. Čvrstoća slijepljenog mjesta mora biti veća od čvrstoće papira.3. a kao pomoćni metali upotrebljavaju se kositar. Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke.Sivi karton pogodan je za izradu složivih kutija lošije kvalitete i za unutrašnji sloj stabilnih kutija (npr. mali (B-val) i srednji (Cval). Za ravni sloj ljepenke upotrebljava se papir velike rastezne čvrstoće i zagrebne tvrdoće (npr. natron papir). kutije za cipele). Osnovni su željezo i aluminij. Ljepilo ne smije duboko prodirati u papir. boce). Lako se savija. 5. Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog. Dvoslojna ljepenka sastoji se od dva sloja. 5. Valovita ljepenka Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva papira meñusobno slijepljenih od kojih su neki valoviti a neki ravni. krom i cink (za 24 . može se oblikovati u tuljac. Najčešće se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C. jednog ravnog i jednog valovitog. Sedmeroslojna ljepenka (četiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanička svojstva poput drva. Ima vrlo dobra mehanička svojstva u odnosu na gramaturu i cijenu. niti se razlijevati po papiru. koristi se za zamatanje roba osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. a za valoviti sloj ljepenke krut i žilav papir koji se lako oblikuje bez oštećenja (papir od poluceluloze ili šrenc-papir).

Metalni ambalažni materijali su nepropusni za tekućine. Čelik Čelik je najvažniji tehnički materijal današnjice. osobito u prisustvu kisika i lužina.2 % C i tvrdi čelik više od 1.1 do 0.95 % C. kroma 18.99 %) sadrže još samo ugljik. kromom) čime se dobije nehrñajući čelik.3.1 %. Uobičajeni nazivi za nehrñajući čelik su inoks ili rostfrei. polutvrdi od 0.proizvodnju bijelog. 25 . plinove i svjetlost. a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. Nedostaci su im što su više ili manje podložni koroziji. Strukturna graña ugljičnih čelika i mehanička svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki čelik sadrži manje od 0. prešanjem. savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem. 5. Najveći mu je nedostatak loša otpornost na koroziju.2 % ugljika.1. Zaštita od korozije može se provesti različitim premaznim sredstvima i zaštitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr.7 % ugljika.4% C. pa se za odreñene vrste roba metalna ambalaža mora zaštititi prevlakama ili premazima da bi se spriječile interakcije robe i ambalaže. Lako se prerañuje kovanjem.2 %. Takoñer ima vrlo dobra tehnološka svojstva. Ugljični čelici osim željeza (98 . To je tehničko željezo modificirano s najviše 1. Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se samo nehrñajući čelici koji sadrže od 0. Legirani čelici pored željeza i ugljika sadrže jedan ili više metala koji im odreñuju svojstva. izvlačenjem. Imaju veliku čvrstoću pa su pogodni za izradu ambalaže za komprimirane i ukapljene plinove i ambalažu velikih dimenzija.65 % C. Lako se otapa čak i u slabim kiselinama. fosfor i sumpor koji potječu iz sirovine za proizvodnju željeza. valjanjem. nikla 8. silicij. Standardni tip čelika za ambalažu prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i dušičnu kiselinu ima sljedeći sastav: ugljika 0. legiranjem s drugim metalima i primjenom različitih postupaka proizvodnje i prerade. kromiranog i pocinčanog lima). Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba.5 %. žilavi od 0.0 % i molibdena 1.9 do 1. Kao prateći sastojci čelika pojavljuju se mangan. lemljenjem i zakovicama. Prema kemijskom sastavu čelici se dijele na ugljične i legirane čelike.85 do 0. Ima vrlo dobra mehanička svojstva (velika rastezna čvrstoća) koja se modificiraju promjenom sadržaja ugljika. Neki od metala su i toksični.

2. 26 . mekan i može se izvaljati u obliku tanke folije. upotrebljavaju se samo za ambalažu zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalažu od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. cisterne za transport kiselih proizvoda. lijekova. Slika 5-3. Budući da je netoksičan pogodan je za pakiranje namirnica.Povećanjem udjela kroma. Plemeniti konstrukcijski čelici. boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. Osim podjele prema kemijskom sastavu čelici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obični. a otapaju ga jače kiseline i lužine. tekućina. kozmetičkih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. plemeniti) i alatne čelike. nepovratna ambalaža za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinčani limovi od konstrukcijskog čelika s vrlo malim sadržajem ugljika. srebrnasto bijele boje. Kositar Kositar (Sn) je metal. nikla i kobalta u čeliku proizvode se legirani čelici otporni čak prema klorovodičnoj i sumpornoj kiselini. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom. Od tanjih limova izrañuju se manje posude. zbog svoje visoke cijene. ukapljenih i komprimiranih plinova. Obični konstrukcijski čelici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalaže velikih dimenzija kao što su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju. limena. Čelična ambalaža 5. Za izradu jeftine željezne ambalaže manjih dimenzija (sitna. Alatni čelici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalaže.3. kvalitetni. Postojan je prema koroziji čak i na vlažnom zraku. kiselih voćnih sokova poput soka od limuna i voćnih poluproizvoda konzerviranih sa SO2).

3.5. na niskom temperaturama ne postaje krhak što ga čini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27 . Cink se lako otapa u slabim i razrijeñenim kiselinama i lužinama. metalnih traka i sl.3.). Ima rastezljivost i čvrstoću čelika i otpornost na koroziju poput kositra. Bijeli lim Bijelim limom naziva se tanki čelični lim od mekog običnog konstrukcijskog čelika s malim sadržajem ugljika koji je zaštićen s obje strane tankim slojem kositra. Najviše se upotrebljava za proizvodnju limenki za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica i za proizvodnju pomoćnog materijala za pakiranje (zatvarača. Slika 5-4. Na vlažnom zraku brzo gubi sjaj jer se prevlači tankim.4. Upotrebljava se za proizvodnju bačvi i metalnih posuda za pakiranje nekorozivnih neutralnih proizvoda.3. Neznatno omekšava zagrijavanjem. Pocinčani lim Cink (Zn) nije dobar za zaštitu željeza kao kositar.5. kompaktnim slojem bazičnog karbonata koji sprječava daljnju koroziju. Mora biti postojan pri temperaturi sterilizacije i pri oblikovanju limenki ne smije pucati. Ukoliko se od bijelog lima proizvodi ambalaža za pakiranje namirnica obavezno se zaštićuje premazima da se spriječe interakcije namirnice i ambalažnog materijala. 5. Aluminij Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem. premda je Zn fiziološki element. poklopaca. Takav premaz mora biti postojan prema sastojcima namirnice i ne smije joj mijenjati organoleptička svojstva. ali ambalaži daje neprivlačan izgled. mekan je i žilav ali nije elastičan.3. Osnovni mu je nedostatak toksičnost Zn soli. Ambalaža od bijelog lima 5. Danas ga zamjenjuju polimerni materijali i aluminij.

a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce. ravnolančanu ili razgranatu strukturu. Slika 5-5. koji se ne otapa se u vodi. cijevi za proizvodnju tuba. čokolade) i za proizvodnju višeslojnih (laminiranih) ambalažnih materijala. Od aluminijskih limova izrañuje se transportna ambalaža (bačve). Pogodan je za obradu plastičnim deformacijama (valjanjem. 28 .5. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. masnoće.4. poput kalcija i magnezija. Polimerni materijali Polimeri se sastoje od makromolekula grañenih od velikog broja malih.5 – 8. margarina. Otporan je prema svim otopinama čiji je pH 4. Aluminijska ambalaža 5. npr. maslaca. Aluminij je amfoteran. Takoñer se mogu proizvoditi profili različitih oblika. ili su meñusobno povezane kemijskim vezama stvarajući pritom trodimenzijsku umreženu strukturu. Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira. Deblje aluminijske trake služe za izradu raznih posuda za pakiranje.zamrzavaju. već se. staklenke i čaše. izvlačenjem). ponavljanih jedinica) meñusobno povezanih kovalentnim vezama. prešanjem. Dobro svojstvo aluminija je što je fiziološki neškodljiv. Duljina polimernog lanca odreñena je brojem ponavljanih jedinica (mera) u lancu. taloži u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma. Makromolekule mogu imati linearnu. što znači da se otapa u jačim kiselinama i jačim lužinama. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajući na površini zaštitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3⋅H2O. aromatičnih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. Zaštita aluminija može se postići stvaranjem umjetnog zaštitnog sloja Al2O3 elektrolitičkim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanošenjem premaza. Relativna molekulska masa polimera kreće se od nekoliko tisuća do više milijuna. Budući da ne propušta vodu. vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih. jednostavnih kemijskih jedinica (mera. sira.

Polimerizat. a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. Na taj način dobije se polimerni materijal. Hlañenjem zadržavaju novi oblik a ciklus zagrijavanje . Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na početnu duljinu.). Djelomično su umreženi. Staklište im je puno niže od temperature primjene. često nije moguće izravno prerañivati ili nema zadovoljavajuća uporabna svojstva. maziva. duromere i elastomere. odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati. Pri relativno visokoj temperaturi razgrañuju se bez prethodnog omekšavanja. škrob. Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgrañene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadrže dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica). prirodne smole. u otapalima bubre i otapaju se. Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreñuje njihova fizička. i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale. Premda postoji veliki broj polimernih materijala. npr. kemijska i mehanička svojstva. za izradu ambalaže najviše se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoće (PE-LD). polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen. Duromeri imaju trodimenzijsku umreženu strukturu. punila itd. kristalni (veliki broj makromolekula pravilno složenih) ili u većini slučajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna područja). pri zagrijavanju omekšavaju i tada se mogu lako oblikovati. fibroin u svili. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule.Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kaučuk. polietilen visoke 29 . Stoga mu se svojstva modificiraju različitim aditivima poput omekšavala. disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin. Zbog svojih specifičnih svojstava i dinamičnog razvoja posljednjih desetljeća upravo su ovi materijali omogućili proizvodnju novih ambalažnih oblika i nove tehnike pakiranja. koji može biti u obliku praha. Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat. poliprolien. otopine. polisiren itd. S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere. S obzirom na stupanj sreñenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreñeno stanje poput kapljevine). produljenje svježine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi.hlañenje može se ponavljati. pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju. keratin u vuni. toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora. netopljivi su i netaljivi. Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. celuloza.

nepropusne za miris). Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije. polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). slabim anorganskim kiselinama i lužinama i dobro prima tisak. Imaju vrlo dobra tehnološka svojstva. pakiranje prehrambenih ili duhanskih proizvoda. poli(vinil-klorid) (PVC). u obliku meke folije za kaširanje papira. Za sve polimerne materijale zajedničko je da imaju malu gustoću. i ne 30 . Od celuloznih derivata za izradu ambalaže upotrebljavaju se samo celulozni acetat (npr. nanositi u tankom sloju na drugi materijal. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i povišene temperature. teško su topljivi. Nelakirani celofan je proziran. polipropilen (PP). kemijski su inertni i podložni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama.4. odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora. Zahvaljujući plastičnosti moguće je proizvesti proizvode vrlo različitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade.gustoće (PE-HD). lako se mehanički oblikuju uz mali utrošak rada. postojan prema organskim otapalima. celulozni propionat i seluolzni acetobutirat (npr. U kemijskim reakcijama ponaša se slično alkoholima: s kiselinama daje estere a s alkoholima etere. Nema vlaknastu strukturu poput papira. u obliku folija velike prozirnosti koje ne skupljaju prašinu).1. glatke i sjajne površine. propušta vodenu paru. To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizičkih i mehaničkih svojstava materijala. Nije im potrebna naknadna površinska obrada niti površinska zaštita. Materijali na bazi celuloze Celuloza je prirodni polikondenzat glukoze (sadrži dvije sekundarne i jednu primarnu hidroksilnu grupu po ponavljanoj jedinici). sličan je po svojstvima plastomerima. Nedostatak mu je što je higroskopan. energije i vremena. Upotrebljava se za pakiranje luksuzne robe široke potrošnje. ali se ne ponaša poput njih pri zagrijavanju. ne propušta prašinu ni mikroorganizme. a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu". itd. Može se spriječiti. Za polimerne materijale karakterističan je proces koji se naziva starenje. te regeneracijom celuloze iz topljivih celuloznih derivata. savitljiv. Celofan je ambalažni materijal koji se dobiva kemijskom modifikacijom celuloze u svrhu postizanja topljivosti. tvari koje na različite načine usporavaju razgradnju polimernih materijala. 5.

katalizator).926-0. Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode.940 < 0. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem. temperatura. linearni polietilen niske gustoće (PELLD) i polietilen visoke gustoće (PE-HD).2. a iznad 60oC otapa se u toluenu.1. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2). Shematski prikaz strukture i gustoće temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoće Polietilen srednje gustoće Polietilen niske gustoće Linearni polietilen niske gustoće Polietilen vrlo niske gustoće Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoća /gcm-3 0. Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i može biti termozavarljiv.960 0.940 0. odnosno 85-87oC (PE-LD) što predstavlja najvišu temperaturu uporabe PE proizvoda. osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5. halogenih elemenata i malog broja ketona. Polietilen Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera današnjice.može se spajati zavarivanjem. ~ CH2− CH2− CH2− CH2− CH2− CH2~ Slika 5-6. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr. Strukturna formula polietilena (crvena boja označava mer. tetralinu i ugljikovom tetrakloridu.925 0. osim oksidirajućih kiselina. PE omekšava pri temperaturi 127oC (PE-HD).910 S obzirom na različitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najviše polietilen niske gustoće (PE-LD).4.941-0. ksilenu. Pod utjecajem UV zračenja podložan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se može potpuno spriječiti dodatkom 1% 31 . pa se lakirani celofan može spajati postupkom zavarivanja.910-0. Postojan je na veliki broj kemikalija.925-0. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak). Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima. Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak. 5.

PP folije su bezbojne. ali najviše ekstrudiranjem. savitljive. PP je netoksičan. niskotlačnom polimerizacijom propilena. Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slična svojstvima PE-a. puhanjem. vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9). PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalaže za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vañenja istisnuti iz ambalaže (Slika 5-7a). ima veću čvrstoću i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (čvrstoća PP pri 100oC jednaka je čvrstoći PE pri 40oC). ne dodaju mu se omekšavala. s gledišta ambalaže. a) b) Slika 5-7. čvrste i krute. vrećica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b). injekcijskim prešanjem. ~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3 Slika 5-8. Polietilenske folije su vrlo meke.3. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) 5. uključujući i masnoće. već pri 0oC postaje krhak. PE-HD folije su mliječno bijele. One ne sadrže omekšavala i fiziološki su inertne.9-0. Osjetljiv je na niske temperature. Zadržavaju savitljivost i pri -50 oC što ih čini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju. gotovo netopljiv. čak i pri povišenoj temperaturi. glatke i sjajne površine. Nedostatak im je što loše primaju tisak. Budući da su otporne na povišenu temperaturu mogu se upotrijebiti za 32 . razlikuje se po tome što nema voštani opip kao PE. PE se lako prerañuje svim osnovnim postupcima prerade plastomera. kemijski postojan prema sastojcima namirnica. Polipropilen Polipropilen (PP) se proizvodi katalitičkom. Najveća količina PE-LD koristi se za proizvodnju folija različite namjene: za izradu vreća. Ima vrlo nisku gustoću (0. ni stabilizatori.91 gcm-3) i relativno visoko talište (160-170oC).antioksidansa. prozirne kao staklo.4. rastezljive i prozirne. postojane do 110oC.

Transportne vreće od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vreće od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute. loše toplinske postojanosti (razgradnja mu počinje već pri temperaturi staklišta. 33 . Slika 5-9. slabo gori. itd. teško preradljiv. a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne propušta plinove i pare organskih tvari. Kruti PVC je tvrd. vlage. emulziji. svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom različitih aditiva (omekšavala.4. pigmenata.pakiranje robe u vrućem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati. Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin. kemikalija. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal. otopini ili u masi. Uporabom odgovarajućih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj. UV zračenje propušta manje od stakla. Vrećica od PP folije Slika 5-10. Jutena vreća i vreća od polipropilena 5. oko 80 oC).4. PP folije najvećim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vreća. maziva.) Danas je u uporabi više od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida. Poli(vinil-klorid) Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl). a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprječava. Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. konoplje ili lana (Slika 5-10). Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se može provoditi u suspenziji. stablizatora. proziran. maslac). Kruti PVC služi za proizvodnju ambalaže stabilnog oblika (slika 5-12). postojan na utjecaj atmosferilija. Istezanjem zagrijanih folija poboljšavaju se mehanička svojstva. ~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl Slika 5-11.

5.08 . Takav se materijal lako prerañuje. Netopljiv je u svim hladnim otapalima. PVC s 50 % omekšavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalaže u obliku vreća. H ~ C H Cl C Cl H C H Cl H C C Cl C~ Cl Cl H Slika 5-13. sjajne. Poli(viniliden-klorid) Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2). vinil-acetatom i akrilonitrilom. 5. vrlo savitljive i podatne. To je kristalast polimer s talištem pri 220 oC i staklištem pri 23 oC. PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala. manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija. Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 . nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava. a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu.0. na njih se mogu lijepiti etikete.5 mm. dobro se grafički obrañuju. Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teško se prerañuje pa se uobičajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom. vrećica ili tuba (slika 5-12). Za izradu fleksibilne ambalaže i laminata proizvode se folije debljine 0.Slika 5-12. 34 .50 % omekšavala.4. a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem. ima lošija mehanička svojstva.

U velikoj se mjeri koristi za izradu posuda i kutija za zamrznute i ohlañene prehrambene proizvode. podložaka za svježe meso i ribu.(HI. glatke i sjajne površine i dobro prima tisak (slika 5-15a). je dvofazni sustav polistirena i fino dispergiranih čestica elastomera (polibutadiena). Polistiren visoke udarne žilavosti (PS-HI). eteru. Za ambalažu najvažniji su standardni polistiren. Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže postupkom dubokog izvlačenja. Pjenasti (celularni. Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na tržište dolaze različiti materijali koji se meñusobno razlikuju po sastavu i svojstvima. Od pjenastog PS izrañuje se vrlo lagana ambalaža stabilnog oblika s relativno dobrim mehaničkim i izvrsnim izolacijskim svojstvima. tvrd.6. Nedostatci su mu krhkost. high impact). ćelijaste strukture i niske gustoće. engl. ekspandirani) PS je porozan plastomerni materijal. relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima.4. PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva. injekcijskim prešanjem ili puhanjem (slika 515b). niska temperatura mekšanja. 35 . benzinu. za jaja i dr. Ovaj se materijal najčešće upotrebljava za izradu čaša. aldehidima i ketonima.05 – 1.07 gcm-3. svježe ribe i duboko smrznutih kašastih namirnica. Idealan je za proizvodnju ambalaže tehnikom injekcijskog prešanja (nije potrebna nikakva dorada). eterima i kloriranim ugljikovodicima. Gustoća mu je 1. kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija. kemijski neutralnim plinom ili lako hlapljivim kapljevinama koji zagrijavanjem iznad staklišta PS-a ekspandiraju i isparavaju dajući materijal željene gustoće i oblika.5. omekšava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC. Polistiren Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). ~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5 C6H5 H C6H5 H Slika 5-14. Podložan je procesima fotokemijske razgradnje. postupcima dubokog izvlačenja. a elastomerna faza poboljšava elastičnost i žilavost. Dobiva se impregniranjem PS-a pogodnim. Standardni PS je proziran poput stakla. kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren. Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoće koji se upotrebljava za zvučnu i toplinsku izolaciju. za pakiranje voća. sira. PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava. šalica. povrća.

laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c). Poli(etilen-tereftalat) Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadrže esterske skupine . izvanrednoj prozirnosti. Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najviše primjenjivan poliester. Slika 5-15.7. relativno visokog tališta (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti. godine u Hrvatskoj je PET 36 . otpornosti na povišenu temperaturu i drugim dobrim svojstvima. To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS. kemijske i toplinske postojanosti. od 2005. ambalaža od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalažu za pakiranje kozmetičkih. folija i kao konstrukcijski materijal.Zbog velikog modula elastičnosti pjenasti PS dobro amortizira dinamička naprezanja robe. osobito gaziranih pića i vode (slika 5-17). pri preradi nastaju relativno velike količine tehnološkog otpada. 5. za izradu filmova. Meñutim.CO·O. osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda.naziva se poliesterima. Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola. odličnih mehaničkih svojstava. sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon čestih ponavljanja naprezanja.4. S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati. Strukturna formula PET-a Upotrebljava se za izradu vlakana visoke čvrstoće. Ambalaža od standardnog PS (a). O C O C O O CH2 CH2 Slika 5-16. Zahvaljujući maloj masi. Prikladan je za izradu zaštitne i dekorativne ambalaže.

emulzije ili suspenzije kao što su sredstva za pranje i čišćenje. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se u obliku folija koje se proizvode ekstruzijom ili lijevanjem. npr. Pored robe koja je opasna za okolinu u vodotopljivu ambalažu pakiraju se i druge robe koje se upotrebljavaju kao vodene otopine. Primjenjuju se samo za specifična pakiranja. Te su folije savitljive. pa se tako ambalaža otapa zajedno sa sadržajem. fungicidi. za izradu vrećica u kojima se hrana kuha. Imaju izvanredna svojstva. Vodotopljivi polimeri U grupu polimera koji se otapaju u vodi spadaju poli(vinil-alkohol) (PVAL) i poli(etilen-oksid) (PEO). 5. Od njih se izrañuju vrećice za pakiranje robe opasne po okolinu koje ne smiju doći u dodir s ljudskom kožom a upotrebljavaju se u obliku otopina (npr. bojila i sl. Polikarbonati Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola. ali im visoka cijena ograničava primjenu u proizvodnji ambalaže.4. vrlo žilavi i dimenzijski stabilni. vodu i gazirana pića 5. 37 . Slika 5-17.ambalaža u sustavu poticanja povrata iskorištene ambalaže te se velika pažnja poklanja oporabi PET otpada.9. Pri pripremi otopine vrećica sa sadržajem stavi se u vodu.4. dovoljno čvrste.8. ne mijenjaju svojstva u širokom temperaturnom području (od -150 do 200 oC). sredstva za bijeljenje). To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja površine. insekticidi. mogu se spajati lijepljenjem i dobro primaju tisak. PET ambalaža za ulje.

4. odnosno do CO2 i CH4 u anaerobnim uvjetima. ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalaže ograničena samo za rješavanje specifičnih problema pakiranja. osobito veliku žilavost i otpornost na trenje. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanička naprezanja.5. Poliamidi Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama. dobrog primanja tiska i velike čvrstoće šava dobivenog postupkom zavarivanja. biokompatibilni su. Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima. 5. u kontroliranim uvjetima mogli razgraditi kroz nekoliko tjedana a produkti razgradnje ne bi bili štetni za okoliš. algi) i ima za posljedicu mineralizaciju do CO2 i H2O u aerobnim.11. zbog dobrih mehaničkih svojstava. a njihovom razgradnjom zatvara se kružni ciklus CO2. Imaju izvanredna mehanička svojstva. Jedan od najpoznatijih biorazgradljivih polimera je polilaktid 38 . nakon uporabe. Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana. Mogućnost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale. Proizvode se iz sirovina porijeklom iz obnovljivih izvora. Biorazgradljivi polimeri Odbačena polimerna ambalaža predstavlja veliki problem budući da je u uvjetima okoliša vrijeme njene razgradnje izuzetno dugo. od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. male propustljivosti za kisik. u temeljnim lancima makromolekule sadrže karakterističnu uretansku skupinu –NH-CO·O-.11. Stoga se danas ulažu veliki napori u iznalaženje polimernih ambalažnih materijala koji bi se. U tu svrhu se upotrebljavaju biološki razgradljivi polimeri čija je razgradnja rezultat djelovanja mikroorganizama (bakterija. 5. Poliuretani Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola. Mehanička svojstva materijala za jastučenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira. Pjenasti PUR može se proizvesti s različitim stupnjem krutosti.4. Al folijom ili papirom.10.4. gljivica. Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo različitih svojstava i namjene.

Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima 5.4. U aerobnim uvjetima potpuno se razgrañuje preko mliječne kiseline u vodu i ugljični dioksid.(PLA).12. lijevanje 2.19. Slika 5.18. Slika 5 .4 tjedna (slika 5-19). Polilaktid (PLA) je termoplastični linearni poliester po svojstvima sličan polistirenu. vrećica. Upotrebljava se za izradu boca. ploča i pjenastih blokova postupci: ekstrudiranje. Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 . Postupci proizvodnje polimerne ambalaže S obzirom na oblik sirovine i oblik i namjenu proizvoda postupci za proizvodnju polimerne ambalaže mogu se svrstati u tri grupe: 1. postupci za proizvodnju poluproizvoda (praoblikovanje) sirovina: granulat ili prah proizvod: poluproizvod u obliku cijevi. Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalažni materijali. ambalažnih filmova (slika 5-18). folija. crijeva. postupci za proizvodnju ambalaže od poluproizvoda (preoblikovanje) sirovina: poluproizvod proizvod: gotova ambalaža postupci: toplo i hladno oblikovanje 39 . PLA boca vizualno se ne razlikuje od PET boce Sirovina za njegovu sintezu je mliječna kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz škroba ili iz drugih izvora. kalandriranje.

ploče). Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka. LIJEVAK POGONSKI MOTOR NAMJESTIVI PRIGON CILINDAR GRIJALICA HLADILA GLAVA EKSTRUDERA PUŽNI VIJAK POGONSKI MOTOR SPOJKA Slika 5-20. lijevanje EKSTRUDIRANJE Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonačni poluproizvodi (cijevi. postupci za neposrednu proizvodnju ambalaže sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaža. Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. reže ili namotava u svitak. izmeñu glave ekstrudera i valjaka. injekcijsko i ekstruzijsko puhanje. Na taj se način u crijevu. nije potrebna dorada postupci: injekcijsko prešanje. a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). folije. najčešće od polietilena. Proizvod se hladi. crijeva. Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520). Linija za ekstrudiranje traka od PP-a 40 . Ekstruder Slika 5-21. Od dobivenog crijevnog filma prave se vrećice različitih dimenzija. Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu. stvara zračni jastuk koji ga širi. razni profili. Na odreñenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeñu dva valjka koji ga zatvaraju i sprječavaju prolaz zraka.3.

2-2 mm) i ploče (>2 mm). polireakcijama i/ili umrežavanjem. Kalandar Slika 5-24. Tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne vanjske sile. disperzije. paste ili niskoviskozne kapljevine. Shema četverovaljčanog kalandra LIJEVANJE Lijevanje je ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreñene temperature). F. stroj koji može imati 2-5 valjaka i različite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I. Osnovni element linije za kalandriranje čini kalandar. Lijevati se mogu kapljeviti monomeri. EKSTRUDER DOBAVA TALJEVINE VALJCI ZA OBLIKOVANJE KALANDRATA VALJCI ZA ZAVRŠNO OBLIKOVANJE KALANDRATA HLADILO KALANDRATA IZVLAČENJE KALANDRATA Slika 5-23. Čvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva. Z i S) (slika 5-24).Slika 5-22. Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0. 41 . Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma KALANDRIRANJE To je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine propuštanjem izmeñu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri čemu valjci pritišću polimerni materijal (slika 5-23). otopine polimera. folije (0. L.2 mm).

Otpresci mogu biti različitih veličina i stupnjeva složenosti. PREŠANJE Prešanje je zajednički naziv za skupinu cikličkih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno. Materijal ulazi kroz lijevak u zagrijani cilindar za taljenje. gdje ga zahvaća pužni vijak. temperiranu kalupnu šupljinu. Kalup se zatvara čime je omogućeno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne šupljine.KAPLJEVITI MONOMER ZRAČNI ODUŠAK JEZGRA GNIJEZDO ODLIJEVAK (PROIZVOD) Slika 5-25. Pri izravnom prešanju polimer u obliku praha. posredno i injekcijsko prešanje. Otpresak (proizvod) koji očvrsne u kalupu polireakcijom. geliranja i/ili hlañenja otpresak postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine (slika 5-27). 42 . pužni vijak se pomiče naprijed i ubrizgava taljevinu kroz mlaznicu i uljevni sustav u kalup. Materijal se tali i skuplja pri vrhu pužnog vijka. umrežavanjem ili hlañenjem postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine Posrednim prešanjem uklanjaju se nedostatci neposrednog prešanja. Za to vrijeme pužni se vijak vraća u početni položaj i priprema novu količinu materijala. pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera. postižu se bolja svojstva otpreska i skraćuje proizvodni ciklus. Nakon polireakcije i/ili umrežavanja. Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak prerade polimera. Kad se skupi dovoljno rastaljenog materijala. To je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerna potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu (slika 5-26).

PVC itd.). čašice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska UBRIZGAVANJE RASTALJENOG POLIMER U KALUPNU ŠUPLJINU OTVARANJE KALUPA I VAðENJE OTPRESKA Slika 5-27 Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa. Ovim se postupkom najviše proizvodi ambalaža prehrambenih proizvoda (slika 5-29). Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti. poput čašica za jogurt (slika 5-30). velike posude). PP.Slika 5-26. folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem. Polimerni materijal može se oblikovati u toplom ili hladnom stanju. Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. prešanjem ili lijevanjem. kalandriranjem. 43 . OBLIKOVANJE Oblikovanje je ciklički postupak obrade polimera preoblikovanjem. tijekom kojega se bez odvajanja čestica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploče. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omogućava velike brzine proizvodnje ambalaže. Ovim postupcima može se izrañivati ambalaža malih dimenzija (npr. PE. Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postiže zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati.

izvlačenjem ili istiskivanjem. Toplo oblikovana ambalaža ŽIG KLIN PRIPREMAK PROIZVOD VAKUUM Slika 5-30. Linija za toplo oblikovanje Slika 5-29. dubokim vučenjem. PP. a da bi se ostvarila plastična deformacija potrebna su dovoljno velika mehanička naprezanja.PREOBLIKOVANJE REZANJE PROIZVOD PRIPREMAK GRIJANJE NAMATANJE OTPADA Slika 5-28. PC i PVC. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA Puhanje je ciklički postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlačenog zraka u šuplje tijelo koje zatim hlañenjem zadržava svoj oblik. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom tečenju materijala. Hladno se može preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem. Puhanje služi za proizvodnju 44 . Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlačivi): PE.

S obzirom na način dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. pri čemu se jedan kraj cijevi kalupom prignječi i zavari. pa nema ni srha niti otpadnog materijala (slika 5-34). Za razliku od ekstruzijskog puhanja. PVC itd. proizvodi injekcijskog puhanja kvalitetnije su površine i nemaju zavarenih rubova. a na drugom se kraju cijev odreže i u njega ulazi puhalo. Poluproizvod prve faze ekstruzijskog puhanja dobiva se iz ekstrudera u obliku fleksibilne cijevi. LIJEVAK PUŽNI VIJAK GRIJAČI VRUĆI NOŽ STLAČENI ZRAK Slika 5-31. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Injekcijskim puhanjem proizvodi se šuplja ambalaža. Kroz puhalo se zatim upuhuje stlačeni zrak koji cijev širi i potiskuje do stijenki kalupa. kruti i omekšani PVC) (slika 5-31). Ovim postupkom prerañuju se PET. PS. Utiskivanjem puhala oblikuje se grlo budućeg proizvoda. Ekstruzijsko puhanje Slika 5-32. Kroz jezgru puhala zatim se upuhuje stlačeni zrak i proizvod se konačno oblikuje (slika 5-33). spremnici). 45 . Ekstruzijsko puhanje je postupak puhanja koji se najčešće primjenjuje za izradu ambalaže od plastomera (PE. U prvoj se fazi poluproizvod izrañuje injekcijskim prešanjem. Dio cijevi zatvara se kalupom. nakon čega otpresak ostaje na jezgri i prenosi se u kalup za puhanje. PP.šupljih tijela (plastenke.

Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem 5. kao što su razne vrste papira. visoki sjaj). Najprije se bira ona folija koja laminatu daje osnovna mehanička svojstva i koja mu odreñuje cijenu. Za unutarnji sloj uzima se folija koja ima dobra barijerna svojstva. Ukoliko je ambalaža namijenjena pakiranju prehrambenih proizvoda tada unutarnji sloj mora biti od netoksičnog materijala. Za neprozirne laminate to su papir ili tanji karton. odnosno najmanju propustljivost za plinove i vodenu paru. bez mirisa i okusa. Injekcijsko puhanje Slika 5-34. Redoslijed slojeva u laminatu odreñuje se prema svojstvima robe i zahtjevima tržišta. 5. a za prozirne laminate PE ili PP folija. aluminijske folije i folije raznih polimernih materijala. Za slojeve laminata uzimaju se manje ili više fleksibilni materijali. da ne bi došlo do migracije štetnih komponenta iz ambalaže u namirnicu. Folije se odabiru tako da pozitivna svojstva jedne folije umanjuju negativna svojstva druge uzimajući pritom u obzir cijenu pojedine folije i troškove spajanja.JEZGRA UGRIZGAVALICA KALUP ZA PUHANJE OTPRESAK STLAČENI ZRAK A B C C Slika 5-33. tanji kartoni. odnosno do promjene organoleptičkih svojstava namirnice. Za vanjski sloj bira se folija koja ima dobra grafička svojstva i ona svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalaže (glatka površina. Za pakiranje kemijski 46 . Pravilnim izborom pojedinih slojeva dobije se laminat čija svojstva najbolje odgovaraju odreñenoj robi i zahtjevima tržišta uz minimalnu cijenu. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) Višeslojni ambalažni materijali ili laminati sastavljeni su od više meñusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija.

agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogućnost oblikovanja i zatvaranja ambalaže zavarivanjem često je prioritetan zahtjev kod višeslojne ambalaže. To se može ostvariti na način da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omogućavaju zavarivanje.

Slika 5-35. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata

5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
Izbor postupka spajanja folija i njihovog povezivanja u kompaktnu cjelinu ovisi o vrsti folija a takoñer i o željenoj kvaliteti i cijeni laminata.

Kaširanje je postupak spajanja dviju ili više folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kaširanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV

suho kaširanje suho kaširanje bez otapala mokro kaširanje kaširanje voskovima ekstruzijsko kaširanje

ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekuće ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer

Na slici 5-36 prikazana je shema postupka suhog kaširanja.
TUNEL ZA SUŠENJE LJEPILA FOLIJA B UREðAJ ZA ODMOTAVANJE “KAŠIR” VALJCI

VALJAK ZA NANOŠENJE LJEPILA FOLIJA A UREðAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREðAJ ZA NAMOTAVANJE

Slika 5-36. Shema postupka suhog kaširanja 47

Ekstruzijsko oslojavanje je postupak proizvodnje laminata pri kojem se folija od plastomera
proizvodi ekstrudiranjem i odmah nakon izlaska iz mlaznice još vruća nanosi na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlañenjem spoji. Plastomerna folija može se ekstrudirati izmeñu druge dvije folije pri čemu se dobije troslojni laminat u jednoj radnoj operaciji (npr. s obje strane folije nalazi se papir ili s jedne papir, a s druge aluminijska folija). Troslojni laminat može se dobiti na način da se različite plastomerne folije nanose s obje strane jedne folije (substrata) (slika 5-37).
SUBSTRAT EKSTRUDER 1 POLIMER 1 EKSTRUDER 2 POLIMER 2

TROSLOJNI LAMINAT

Slika 5-37. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje

Koekstrudiranje je postupak izrade višeslojnog materijala pri kojem je više ekstrudera
povezano na jednu mlaznicu iz koje izlazi laminat kao ravna folija ili folija u obliku crijeva (slika 5-38).

Slika 5-38. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ)

Silikonizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja silicijeva dioksida (SiOx)
na foliju iz polimernog materijala u svrhu dobivanja materijala visokih barijernih svojstava. Takvi materijali zadržavaju svojstva polimera a poprimaju i svojstva stakla zbog sloja silicijeva dioksida. U novije vrijeme razvijaju se postupci silikonizacije PET boca raspršivanjem silicijeva dioksida s unutarnje strane boce. Na taj način boca zadržava svojstva polukrute ambalaže, a sadržaj je u kontaktu sa staklom.

48

Metalizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na površinu polimerne folije u svrhu poboljšavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zračenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj višeslojnog materijala s aluminijskom folijom.

5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoće,

prozirnosti, kemijske otpornosti i biološke neaktivnosti ima vrlo široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehničko staklo je grañeno od najmanje tri oksida iz tri različite grupe pri čemu svaka grupa ima odreñenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedeći: SiO2……………………….. 70 – 76% Na2O + K2O………….......... 13 – 18 % CaO + MgO……………...... 6 – 14 %

Za proizvodnju ambalaže najvažnija su :

natrijevo staklo: sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid približnog sastava
Na2O·CaO·6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje različitih vrsta namirnica.

olovno staklo: sadrži kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u različitim omjerima. Kao
ambalaža upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetičkih proizvoda

aluminijsko staklo: Sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid i 10 %
aluminijeva oksida. Služi za izradu boca za pakiranje vina, piva, mineralne vode i sokova.

Za proizvodnju i uporabu staklene ambalaže posebno su važna mehanička svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o režimu hlañenja staklene taljevine. Pri naglom hlañenju još mekog stakla površina stakla najprije očvrsne dok su donji slojevi još mekani i nastoje se stegnuti u čemu ih sprječava gornji, neelastični sloj. Na taj način u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene

49

ne propušta plinove i paru. Plastična folija služi i kao medij za grafičke elemente. Optimalnim dizajnom. Taj sloj se dodatno.prozirnost stakla omogućava kupcu uvid u sadržaj . oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. a nastali metalni oksidi vežu se za staklo. što omogućava održavanje proizvoda svježim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda . najčešće PE-a. 50 . Električna i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. Te soli se na vrućem staklu razgrañuju. jače ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina.čvrsto je.temperature. imaju dobro svojstvo da se u slučaju loma ne rasipaju u komade. UV zrake veće valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro propušta. osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka. oku nevidljivih pukotina na površini stakla. Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalaže obuhvaćaju smanjenje mase. Optička svojstva ovise o boji stakla. te olakšava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalaže. Staklo je kemijski postojano prema većini kiselina. Naglim hlañenjem staklo ostaje vrlo tvrdo. staklo ima i neke nedostatke. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija. Staklo ima loša grafička svojstva. odnosno loše prima tisak. lužina i soli i prema svim organskim materijama. Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne troškove. upotrebom stakla boljih mehaničkih svojstava i unaprijeñenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje će imati tanje stijenke a time i manju masu. udarca ili temperaturnog šoka. Prednosti stakla pred drugim ambalažnim materijalima su sljedeće: . Obojeno staklo slabije propušta svjetlost svih valnih duljina. ali izrazito krhko. Bezbojno staklo ne propušta UV zrake valne duljine manje od 300 mm. nakon hlañenja. štiti slojem polimera koji pruža zaštitu od oštećenja prilikom struganja boca jedne o drugu. Dobri rezultati postižu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera.može se reciklirati. To su lomljivost. kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku površinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. Tako dorañene boce. PS-a ili PVC-a.postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane . dobar je električni izolator i može se proizvoditi u vrlo različitim oblicima . odnosno zamjena je uobičajenoj etiketi. Kao i bilo koji drugi materijal. Nastali zaštitni sloj sprečava nastajanje sitnih. pored toga što su mehanički čvršće. titana.

5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
Danas je proizvodnja stakla, odnosno staklene ambalaže potpuno automatizirani, računalom voñeni proces. Šuplje ili ambalažno staklo oblikuje se puhanjem (slika 5-39) ili kombinacijom puhanja i prešanja. Oblikovanje ambalaže, bez obzira na tehnologiju proizvodnje, provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se pomoću predkalupa formira predoblik koji u drugoj fazi pomoću komprimiranog zraka i/ili vakuuma dobiva konačan oblik (slika 540). Nakon toga još vrlo zagrijana ambalaža ide na oplemenjivanje metalnim solima. Hlañenje staklene ambalaže vrlo je važan dio procesa proizvodnje. Brzim hlañenjem dolazi do nastajanja unutarnjih naprezanja koja kasnije uzrokuju lom stakla. Sporo hlañenje dozvoljava staklenoj taljevini da kristalizira što je takoñer neželjen proces. Budući da su svi procesi proizvodnje staklene ambalaže automatizirani postiže se vrlo visoka učinkovitost s dnevnom proizvodnjom od 60 000 do 700 000 komada staklene ambalaže.

1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konačno oblikovanje ambalaže ponovnim upuhivanjem zraka 7- vañenje ambalaže iz kalupa

Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem
PREDOBLIK

KALUP

OBLIKOVANA BOCA

Slika 5-40. Oblikovanje staklenke

51

6. AMBALAŽNI OBLICI
Oblik ambalaže važan je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalaže. Realizacija zaštitne funkcije ambalaže ovisi o mehaničkim svojstvima ambalažnog materijala i odabranog ambalažnog oblika. Ambalažni oblik dobrih mehaničkih svojstava omogućava izradu ambalaže tanjih stijenki što znači smanjenje mase ambalaže, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih troškova i nižu cijenu ambalaže. Oblikom ambalaže odreñuje se iskoristivost skladišnog i transportnog prostora i površine paleta, stabilnost složene robe u skladištu i vozilu. Osobito je važan oblik ambalaže u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalaže budući da vrlo često izgled ambalaže utječe na odluku kupca pri kupnji odreñenog proizvoda. Oblik ambalaže mora biti usklañen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalažnim materijalom, odnosno njegovim tehnološkim svojstvima.

6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaža u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalažni materijali: papiri različite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalaže, roba se pakira u više omota načinjenih od različitih ambalažnih materijala. Ambalažni materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku površinu, malu sklonost za nabijanje statičkim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja čokolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zaštićuju robu od vlage,

mikroorganizama i prašine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navučen je na robu.

Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota

52

Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalaže tada će biti grafički obrañen. Omoti mogu biti i transportna ambalaža a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaža, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja pruža dodatnu zaštita i poboljšava opći izgled ambalaže (npr. ambalaža za kekse), odnosno unutarnji omoti koji čine pojedinačno pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voće, bomboni i sl.

Termoskupljajući

omoti

su

fleksibilna

ambalaža

koja

se

oblikuje

od

termoskupljajućeg polimernog crijevnog filma izrañenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navuče na robu, kratko vrijeme zagrijava vrućim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i čvrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalaže jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zaštićena. Takoñer se na ovaj način omogućava pakiranje više prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).

Slika 6-2. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom

a)

b)

Slika 6-3. Termoskupljajući omot kao prodajna (a) i transportna ambalaža (b)

53

Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaža od ljepenke i valovite ljepenke. spojenog oplošja. Kutije Kutije su stabilna ambalaža koja služi za pakiranje roba stabilnog oblika. Proizvode se od kartona. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna. Složive kutije su grafički obrañene. Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva. Nesložive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladišni i transportni prostor prije i poslije punjenja. ali takoñer i sipkih i pastoznih roba. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (b) 6. metala. ljepenke.6. transport i skladištenje svježeg voća i povrća. granulastih i komadnih proizvoda koje treba zaštititi od djelovanja vlage. letvasti drveni sanduci i letvarice. polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalažu i najviše se koriste za pakiranje. prodajna ili skupna ambalaža. vanjskih utjecaja i gubitka mase. Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci. drva. kartona.2. zrnastih. furnira. valovite ljepenke. Prema obliku u kojem se isporučuju kutije mogu biti složive i nesložive (slika 6-4). šperploče. a prostorno se oblikuju neposredno prije korištenja. 54 .3. valovite ljepenke. Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladištenje praškastih. a takoñer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). Sanduci Sanduci su uglavnom transportna ambalaža. a) b) Slika 6-4. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalaže i izrañivali su se od kvalitetnih vrsta drva.

kante. Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje čak i najagresivnijih roba.a) b) Slika 6-5. plastike (za bojila. alkoholna pića). vjedra Bačve. Otporne su na unutrašnji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekućine i plinske otopine (pića s većim sadržajem CO2). Budući da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekućih namirnica i lijekova. kante i vjedra uglavnom su ambalaža većeg volumena. Volumen im može biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek veći od nominalnog). Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) 6. Upotrebljavaju se za pakiranje robe raznih pojavnih oblika. otapala. kartona (za sipke i pastozne robe).5. velika masa. loše korištenje skladišnog i transportnog prostora. 55 . Nedostatci su im krhkost. ovalni ili četverokutni presjek. Proizvode se od drva (za tekućine.4. cilindričnog su oblika a koriste se kao direktna transportna ambalaža. Metalne (a) i drvene bačve (b) b) 6. Bačve. a) Slika 6-6. ljepila. osobito za pakiranje roba opasnih za okolinu. Cilindričnog su oblika i mogu imati okrugli. ulja itd.) i metala (za tekuće i pastozne robe poput jestivih i tehničkih masnoća) (slika 6-6). Boce Boce su tipična ambalaža za tekućine. Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalažnog materijala postupcima plastičnih deformacija.

Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne. Prema konstrukciji i načinu zatvaranja mogu biti otvorene. Oplošje se sastavlja dvostruko presavijenim šavom (zadebljanje se nalazi s unutrašnje strane). Cilindričnog su oblika a mogu imati različite poprečne presjeke: okrugli. a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova. Poklopac im se ne oštećuje pri otvaranju. PE-a. PVC-a. Prije krojenja šavne limenke lim se grafički obradi a limenka se sastavlja iz tri dijela: plašta. četverokutni itd. Služe za pakiranje pastoznih i sipkih roba.Plastične boce se izrañuju od PET-a. Omjer dimenzija im je vrlo različit. dna i poklopca. PE boca (a). ovalni. Metalne boce se proizvode od bijelog. Bešavne limenke od bijelog lima izrañuju se postupkom dubokog izvlačenja. poluzatvorene i zatvorene limenke. Mogu biti u šavnoj (slika 6-8a) i bešavnoj izvedbi (slika 6-8b). Limenke Limenke su prodajna ambalaža od bijelog. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba koje ne sadrže lakohlapljive komponente. crnog i aluminijskog lima. PP-a i PC-a. 56 . PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) 6. trodijelne i monoblok boce. Zatvaraju se frikcijskim poklopcem koji se proizvodi dubokim izvlačenjem.6. Poklopci im se proizvode od istog materijala na isti način. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja. Otvorene limenke se izrañuju od bijelog lima. Sadržaj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil učvršćen na grlu boce i raspršuje u fine kapljice. a) b) c) Slika 6-7. Boce za aerosole su čvrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekućine pod tlakom. crnog i aluminijskog lima.

Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvježavajuća pića s većim sadržajem CO2 (slika 6-9a). ljepila i konzistentne masti (slika 6-8c). kompot). One su isključivo cilindričnog oblika i visina im je veća od promjera.7. Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastična dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadržaja tijekom toplinske obrade došlo do pucanja limenke. tekuće robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. a) b) Slika 6-9. U njih se pakiraju pastozne i sipke robe. Prema području uporabe. Elastičnost dna i poklopca postiže se tako da se na njima prešanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih žlijebova (slika 6-9b) . Poklopac se na njih trajno učvrsti nakon što se u njih stavi roba. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) 6.Poluzatvorenim se limenkama takoñer prije krojenja lim grafički obradi. prema načinu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u 57 . Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) Zatvorene limenke mogu biti šavne i bešavne. Staklenke Staklenkama se nazivaju staklene boce širokog grla. Izrañuju se samo u šavnoj izvedbi i služe za pakiranje boja i lakova. a) b) c) Slika 6-8.

Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoće za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja. pano-T.pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. Slika 6-10. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice 6. silavac itd. Plastenke s perforiranim čepom prikladne su za praškaste robe. Plastenke Plastenke su alternativna prodajna. 8. Polistirenske plastenke proizvode se isključivo postupkom injekcijskog prešanja. kemikalije za laboratorijske analize. Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci različite izvedbe i karakteristika. prozirne su i slične staklenkama (slika 6-11b). Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi. praškaste namirnice). Plastenke od tvrdog PVC-a izrañuju se postupkom puhanja. Najčešće korišteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off. omnia. Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). dječji puder (slika 6-11a). nepovratna ambalaža koja zamjenjuje limenke i staklenke. a prikladne su za farmaceutske i kozmetičke proizvode u obliku tableta i granula i u pastoznom obliku (slika 6-11c). Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju različiti podlošci i ulošci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. npr. Proizvode se od PE-HD-a. PVC-a i PS-a. ali im je svima zajedničko da moraju potpuno hermetički zatvarati staklenku. 58 .

nepovratna prodajna ambalaža kružnog poprečnog presjeka. PC-a. oblika krnjeg stožca. Služe za pakiranje pastoznih i tekućih namirnica.a) b) c) Slika 6-11. Papir se prije oblikovanja grafički obradi. PVC (b) i PS (c) plastenka 6. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c). papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. Budući da se teško grafički obrañuju grafički se elementi nanose na poklopac. mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladišni i transportni prostor). Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) 59 . PE (a). male su mase.9. jestivih masnoća. slatke kreme i sl. PE-LD-a. PP-a. Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima. tvrdog PVC-a. Tehnikom injekcijskog prešanja (brizganja) proizvode se čaše uglavnom od PS-a. Papirne čaše izrañuju se od kvalitetnog papira gramature 125 – 150 gcm-3. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i praškastih roba. Plastične čaše su jeftine. a) b) c) Slika 6-12. Postupkom dubokog izvlačenja proizvode se čaše od PS folija. Čaše Čaše su jeftina. (slika 6-12b). itd.) budući da su skuplje. koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mliječnih proizvoda. zauzimaju veliki skladišni i transportni prostor (slika 6-12a). Staklene čaše se rijetko upotrebljavaju kao ambalaža (npr. za senf.

farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) 6. Tube se proizvode i od polimernih materijala. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadrže lako hlapljive sastojke. PS) oblika sličnog obliku robe a podloga je od neprozirnog materijala (kartona. Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim šavom. Cilindričnog su oblika. a ako je 60 . Gornji dio je od prozirne folije (PVC. pa se moraju pakirati pojedinačno. Prema mehaničkim svojstvima dijele se na polukrute i meke. Sastoji se iz dva dijela. nepovratna. a) b) Slika 6-13. Robu štiti od prašine. valovite ljepenka. laminata ili Al-folije). proizvoda kemijske industrije (ljepila. mehaničkih naprezanja. brzo sušivih kitova). Tube Tube su fleksibilna. a zatim u skupnu ambalažu.10. praktična i funkcionalna ambalaža koja se proizvodi u trenutku pakiranja a ima vrlo dobro riješene prodajne funkcije (slika 6-14). blister . Mjehurasta ambalaža Mjehurasta ambalaža (engl. pokriva robu kao mjehur.mjehur) je jeftina. koji je zavaren na podlogu. Dobro se grafički obrañuju. Nisu mehanički osjetljive tako da ih nije potrebno pakirati pojedinačno u kartonske kutije. na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vañenje robe). prodajna ambalaža. Upotrebljavaju se za pakiranje kozmetičkih proizvoda. Prodajna i uporabna funkcija dobro je realizirana kod stojećih tuba koje mogu stajati vertikalno na širokom poklopcu (slika 6-13b). Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlačenja. a gornji dio.11. ali im je nedostatak što su mehanički osjetljive (slika 6-13a). a izbor materijala ovisi o vrsti robe koja će se pakirati. Roba se postavlja na podlogu. jednostavna.6. Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izrañen od plastike i zatvaraju se isključivo plastičnim čepovima.

pa potpuno na nju naliježe poput kože. Mjehurasta ambalaža za farmaceutske proizvode (tablete. potom se folija učvrsti na robu zavarivanjem. Ova ambalaža služi za pakiranje vrlo različitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolača i peciva. Slika 6-15. Razlikuju se u tome što se u ovom slučaju gornji dio ne oblikuje na kalupu već na samoj robi koja se pakira. slična je mjehurastoj ambalaži (slika 6-15). ampule i slične lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara. Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafički obrañena. Metoda je pogodna za pakiranje mehanički postojanih roba. Mjehurasta ambalaža 6.12. dražeje. Slika 6-14. Za gornji dio koristi se PVC folija. skin packaging). Pakiranje prianjajućim filmom 61 . neosjetljivih na temperaturne promjene. ali pruža lošu zaštitu od vlage i ostalih sastojaka zraka. biaksijalno orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija. Oblikuje se na način da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. naziva se još i skin ambalaža (engl. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlačenja. a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a. Posebna je izvedba mjehuraste ambalaže sa žlijebom. Lako se otvara i može se ponovo zatvoriti. lijepljenjem ili čeličnim spajalicama. Nedostatak joj je što se teško otvara i pri tome se uništi. skin-koža). Vruća folija se isteže i čvrsto obujmi robu sa svih strana. a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). Pakiranje prianjajućim filmom Metoda pakiranja prianjajućim filmom (engl.roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrañuju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata.

Najčešće se koristi aluminijsko-polietilenski laminat. Prije oblikovanja ambalaže trake se grafički obrade. Strip ambalaža 62 . Strip-ambalaža Strip ambalaža je specijalna ambalaža za pakiranje lijekova u obliku tableta i dražeja (slika 6-16). Oblikuje se od dvije trake laminata izmeñu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare.6.13. Slika 6-16.

Slika 7-1. ambalaže (od različitog materijala) u kontaktu s proizvodom i okoline (koju definira temperatura. ali je od osobite važnosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaža . Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaña u ambalažnom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalažu do trenutka kad se ambalaža otvori ili ošteti. packaging system) sastoji se od proizvoda (koji može biti u bilo kojem obliku).prehrambeni proizvod zbog mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje. arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeñu proizvoda i ambalaže) u 63 . Ambalažni sustav (engl. vlažnost. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7. kemijski ili elektronički proizvodi. razmjena energije i biološka meñudjelovanja.. Na slici 7-1 shematski su prikazane komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava. Hlapljive komponente sadržane u proizvodu (voda. Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalažnih sustava.7.. Interakcije u ambalažnom sustavu Osnovna funkcija ambalaže je smanjenje reakcija koje utječu na stabilnost upakiranog sadržaja. Ipak treba naglasiti da sve ono što se odnosi na ove sustave vrijedi takoñer i za ambalažu drugih proizvoda kao što su medicinski.) Unutar ambalažnog sustava dolazi do interakcija izmeñu proizvoda i materijala od kojeg je napravljena ambalaža i vanjske okoline. kisik. Te interakcije mogu se promatrati kao transport mase.1. CO2.

reakcijski produkti. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija može znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meñuprostoru nastojat će stupiti u interakciju s ambalažnim materijalom. ostatci otapala. arome) difuzijom izmeñu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalaže. a obrnuto proporcionalna debljini djelomično propusnog sloja. ostatci katalizatora. omekšavala. c. Stoga će procesi permeacije. CO2. H2O. migracije i permeacije. Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2.termodinamičkoj su ravnoteži. apsorpcije i migracije biti detaljno opisani na primjeru ambalaže od polimernih materijala. Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalažnog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalaže. sredstva za pjenjenje. polimeri niske molekulske mase. odnosno količina tvari koja koja difundira u jedinici vremena kroz jediničnu površinu direktno je proporcionalna gradijentu koncentracije. emulgatori. migrira i koja se apsorbira u ovisnosti o vremenu.2. sredstva protiv blokiranja. Fickov zakon: difuzijski protok J. vrsti difundirajuće plinovite tvari i temperaturi. Transport mase očituje se procesima apsorpcije. 7. antistatici. bojila. x: J = −D ∂c ∂x gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomično propusnog materijala. 64 . tvari za sprječavanje zapaljivosti. I. razgradni produkti i molekule ugrañene u polimerni materijal prilikom ponovne uporabe reciklirane ambalaže. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža . antioksidansi. inhibitori polimerizacije. Apsorpcija podrazumijeva prijelaz nekih komponenti iz namirnice na ambalažni materijal. što rezultira promjenom organoleptičkih i prehrambenih karakteristika namirnice. svjetlosni stabilizatori. kod polimerne ambalaže moguća je difuzija sviju ovih komponenata te ona predstavlja reaktivniji ambalažni materijal od stakla i metala. maziva i klizna sredstva. Migracija predstavlja prijelaz komponenti male molekulske mase iz ambalaže u namirnicu. sredstva protiv pjenjenja. S obzirom na njezinu kemijsku prirodu. Procesi permeacije. apsorpcije i migracije opisani su Fickovim zakonom koji izražava količinu komponente koja difundira. shelf-life).hrana Potencijalni migranti iz polimernih materijala mogu biti ostatci monomera.

Slika 7-2. Permeacija Proces permeacije kroz ambalažni materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajućih molekula iz namirnice (prostor povećanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film.7.1. Permeacija. R: R= Q A t∆p Ql A t∆p Q F= At P= N= Koeficijent permeacije. P: Brzina protoka mase. Shema transporta mase kroz polimerni film p2 – parcijalni tlak molekula u namirnici p1 – parcijalni tlak molekula u okolini c2 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s namirnicom c1 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s okolinom Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti različitim fizikalnim veličinama. F: Ql At gdje je: Q – količina tvari (izražena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalažni Brzina protoka mase normalizirana prema debljini.2. difuzije kroz polimerni film u smjeru nižeg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2). N: materijal l – debljina ambalažnog materijala t – vrijeme kontakta A – veličina promatrane površine ∆p – razlika parcijalnih tlakova tvari kroz materijal 65 .

Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalažni materijal. odnosno koliko je tvari prošlo kroz polimerni film u okolinu.Metode za odreñivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: . masa. instrumentom za identifikaciju tvari koja je prošla kroz ambalažni materijal i atmosferom kontrolirane temperature. volumen. ćelije s jednom komorom ili vrećice izrañene od ispitivanog filma. V = konst. Obrnuto. Vrećica se zatvori i stavi u kontakt s prodirućom tvari.izostatske metode (p. kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta. 7. mentol) moraju proizvesti na licu mjesta. WVTR – water vapor transmission rate) prema metodi ASTM E96. Pri primjeni ćelije s jednom komorom polimerni film izložen je vanjskoj atmosferi. Jedinica za ispitivanje može se sastojati od jedne ćelije s dvije komore. 66 . Za mjerenje propustnosti ambalažnog materijala vrlo je važno osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv. Tvari koje se istražuju mogu biti čiste ili pomiješane s drugim tvarima.2. jedinicom za ispitivanje.). Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u bocama. organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr. Apsorpcija i migracija Apsorpcija i migracija su dvije važne pojave transporta mase u ambalažnom sustavu u kojem se namirnica nalazi u neposrednom dodiru s polimernim materijalom. koncentracija).metode pri promjenjivom tlaku . Uobičajeni analitički senzori za analizu plinova sadrže elemente za mjerenje toplinske provodnosti.metode pri promjenjivom volumenu . U svakom slučaju molekule koje su prošle kroz polimerni film skupljaju se na strani nižeg tlaka gdje se očitavaju karakteristike te tvari (tlak. Ispitivani film izložen je vanjskom vlažnom zraku u kontroliranoj atmosferi. Kao ćelija za mjerenje može se koristiti vrećica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajući medij. Apsorpcijom se naziva proces pri kojem neke tvari iz namirnice prelaze u ambalažni materijal. U prvom slučaju film se nalazi izmeñu dvije komore.2. dok apsorbirajući materijal smješten u komori "zarobljava" molekule koje su prošle kroz film. dok se pare kao vodena para. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij drži se pod konstantnim tlakom i to većim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prošle kroz polimerni film. Ovo je slučaj odreñivanja brzine prolaza vodene pare (engl. Kod kapljevitih ili čvrstih tvari može se uzorak staviti u polimernu vrećicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vrećici ostalo.

svojstvima slične odgovarajućim namirnicama. Simulanti hrane su kapljevine visoke čistoće. 67 . Pojava migracije posebno se istražuje u prehrambenoj industriji jer pored toga što uzrokuje promjene organoleptičkih svojstava namirnice može loše utjecati na zdravlje ljudi.migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalažnog materijala u namirnicu. dok se apsorpcija naziva"negativna" migracija. Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se može klasificirati kao vodena.koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF . Ravnoteža se obično izražava koeficijentom K za kapljevite i polučvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalažnom materijalu i namirnici.koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru. proces migracije naziva se "normalna" migracija. te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalažnom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalaže. pa u skladu s tim odgovarajući simulanti su destilirana voda. DP DF migrant POLIMERNI FILM kontaktna površina NAMIRNICA Slika 7-3. kontroliranim uvjetima. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža DP . Sastav svake od faza ambalažnog sustava ovisi o zakonima termodinamičke ravnoteže koji upravljaju ovim transportnim procesima. Budući da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna. kisela ili lipidna. Meñu svim tvarima za koje je karakteristična velika pokretljivost u ambalažnom sustavu najviše se proučavaju tvari prisutne u ambalažnom materijalu. alkoholna. Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se čitav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalažnih materijala. 15 % etanol. uobičajeno je provoditi istraživanja migracije u uvjetima koji se lakše kontroliraju. 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje. Prema nekim autorima. U dodir se stavja uzorak ambalažnog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim.

Vrijeme dodira t > 24 h T ≤ 5oC 2. Tablica 7-1. Vrijeme dodira 2 h < t ≤ 24 h o T≤5 C 5oC <T≤ 40oC T> 40oC 3. Preporučeni uvjeti ispitivanja. ekstrakcija sa superkritičnim fluidima. vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2. t.suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida) (tablica 7-1). T. u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1. Pod globalnom migracijom podrazumijeva se ukupna količina migranta iz ambalaže u namirnicu i izražava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po površini (dm2) ispitivanog uzorka ambalaže. Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje. stirena. Uobičajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza. ekstrakcija čvrsto-tekuće. vinil-klorida). Meñutim. Kod polimernih materijala prati se specifična migracija monomera (npr. Odabir analitičke metode za odreñivanje specifičnih migranata 68 . mikroekstrakcija u čvrstoj fazi. ekstrakcija tekuće-tekuće.5 za namirnice koje sadržavaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadržavaju više od 5 % masti Tablica 7-2. i temperature. kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksična za ljude govori se o specifičnoj migraciji. Odabir vremena. suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida za namirnice čija je pH vrijednost > 4. kromatografske tehnike.5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4. Propisana maksimalno dozvoljena ukupna količina migrirajućih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1). Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T≤ 70 C 70oC <T≤ 100oC 100oC <T≤ 121oC T > 121oC Odreñuje se globalna i Uvjeti ispitivanja 10 dana pri 5oC 24 h pri 5oC 24 h pri 40oC u skladu s državnim zakonom 2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s državnim zakonom specifična migracija. omekšavala (osobito različitih ftalata iz omekšanog PVC-a) i antioksidansa.

odnosno perforacija limenke i propadanje namirnice. Ova pojava ne utječe na zdravstvenu ispravnost namirnice. osobito u slučaju željezne ambalaže. nitrati. uvjetima skladištenja itd.2. aluminij). Tijekom postupka sterilizacije dolazi do djelomične razgradnje aminokiselina.4. šećer. 7. To su mjesta na kojima je namirnica u izravnom dodiru s kositrom i sa željezom pa neke komponente namirnice mogu kemijski reagirati s metalima. nitriti. Krajnji rezultat ovih procesa je pojava "točkaste" korozije. kod kojeg je željezna osnova zaštićena slojem kositra. Namirnice se pakiraju u ambalažu od bijelog lima. Namirnice koje imaju pH manji od 4 . što je neophodan postupak kod kromatografskih metoda. Da bi se spriječili svi ovi neželjeni procesi unutrašnjost limenki od bijelog lima dodatno se zaštićuje organskim prevlakama. u prvom redu o pH namirnice.5 sadrže kiseline koje otapaju metale. ali nije moguće tu tvar identificirati. kemijskom sastavu i pH namirnice. Zbog male debljine sloja kositra čelična podloga nije u potpunosti zaštićena već u njoj postoje mikro pore. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je učinkovita i analitički osjetljiva. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra. nastaju sulfidi kosira i željeza koji su tamnoljubičaste boje te se pojavljuju u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaže od bijelog lima. polifosfati). kositar. Pritom se oslobaña sumpor. Kod namirnica koje imaju pH veći od 5 i bogate su bjelančevinama može doći do neželjene pojave obojenosti limenke koja se naziva mramoriranje. Koji će se procesi odvijati ovisi o mnogim faktorima. Interakcije u sustavu metalna ambalaža . Ove prevlake se nazivaju "zlatni" ili "gold" lakovi kada im se dodaju još i pigmenti cinkova i titanova dioksida u svrhu postizanja 69 . aditivima koji se dodaju namirnici i mijenjaju joj kemijski sastav (kuhinjska sol. Posljedica kemijskih reakcija komponenti namirnice i metala je nastajanje metalnih spojeva koji mijenjaju organoleptička svojstva namirnice i utječu na njenu zdravstvenu ispravnost.hrana Interakcije metalne ambalaže i hrane ovise o različitim faktorima: vrsti i kvaliteti ambalaže (željezo. prisutnosti kisika u ambalaži.ovisi o samom migrantu koji se odreñuje te granici detekcije analitičkih metoda. Ove su reakcije gotovo uvijek povezane s korozijskim procesima. Kromatografskom analizom moguće je odrediti maksimalnu količinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreñenih radnih uvjeta. Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se može dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri čemu je eliminirano čišćenje uzorka prije analize. Kositar je manje reaktivan od željeza i teže stupa u kemijske reakcije s hranom.

zdrobljeno i djelomično obareno zrno zobi. Ova ambalaža treba zaštititi proizvod od vlage i insekata.3. Proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. prekrupljeno zrno žitarica. U tu svrhu vreće se posipaju kemijskim sredstvima ili se tretiraju gama zrakama.odreñenih estetskih efekata. pri čemu se najčešće koristi kombinacija papir/PE/Al folija/PE. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova površina zaštićuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima. Riža se pakira u PE ili PP vrećice i/ili kartonske kutije. Prekrupljeno zrno žitarica pakira se uglavnom u transportnu ambalažu (jutene. Proizvodi od zrna žitarica dijele se u tri osnovne grupe: proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. kokice. pekarskih i konditorskih proizvoda S obzirom na brojnost proizvoda od žitarica ambalaža za pakiranje ovih vrsta proizvoda izrañuje se od različitih materijala i oblika. a uklonjena im je samo ljuska. su oljuštena riža. Slika 7-4. 70 . papirne ili plastične vreće) koja mora biti postojana na vlagu i štititi od insekata i glodavaca. Moguće interakcije aluminija i namirnice slične su kao i kod ambalaže od bijelog lima s tom razlikom što su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. Zakonskim propisima strogo su regulirane dopuštene količine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalaže i namirnice. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Organske prevlake takoñer se upotrebljavaju i pri izradi ambalaže od aluminija. Metali poput željeza ili kositra nisu toksični. zdrobljena pšenica i većina cerealija za pripravu toplog obroka. osobito ako se radi o teškim metalima poput olova ili kroma. Budući da i ove prevlake mogu imati oštećenja moguće je da namirnica doñe u neposredan dodir s kositrom i željezom (slika 7-4). ali njihova prisutnost u namirnici nije poželjna jer utječe na organoleptička svojstva namirnice a takoñer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost. a takoñer i u ambalažu od laminata. 7. proizvodi od mljevenog zrna i toplinski obrañeni proizvodi. Ambalaža proizvoda od žitarica.

Ambalaža od PP-a je čvršća i može se bolje grafički obraditi od PE ambalaže. Cerealije za pripravu toplog obroka takoñer se pakiraju u kartonske kutije. rastezljiv. Toplinskom sterilizacijom hrane spriječava se mikrobna i enzimska aktivnost čime se znatno produžava trajnost hrane. PP je nepropustan za vodenu paru. da bi se spriječio gubitak mase prosijavanjem. Za pakiranje kruha upotrebljavaju se različiti ambalažni materijali. Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najviše upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. a omogućava toplo zavarivanje vrećica. ne propušta plinove ni vodenu paru. masna tijesta. Cerealije moraju biti zaštićene od djelovanja vlage. pogodan za grafičku obradu. pečeni/prženi proizvodi od tijesta bez kvasca. PE i PP vrećice.Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pružaju zaštitu od vlage i djelovanja kisika. Proizvodi od mljevenog zrna poput pšeničnog brašna. Ambalaža od papira može se dobro zatvoriti i dobro zadržava vlagu. ugušćivača za juhe i umake i sl. insekata i prašine. Pakiranjem pekarskih proizvoda u ambalažu nepropusnu za vodenu paru sprječava se isušivanje kore kruha ali je nedostatak te ambalaže što potpomaže rast plijesni i zadržavanje vlage na površini proizvoda. omogućava toplinsku sterilizaciju kruha (talište PP-a je pri 160oC). mehanički postojan. rižina i ražena brašna. pakiraju se u papirne vrećice u kojima su zaštićeni od zagañenja i vlage. prekrupljenog zrna žita. dok je PE savitljiv. Budući da niti jedan ambalažni materijal ne ispunjava sva željena svojstva često se koriste laminirani materijali u kojima se kombiniranjem pozitivnih svojstava različitih folija nastoji postići optimalno rješenje. tjestenina. najčešće s papirnom oblogom. Tjestenine su namirnice koje u sebi sadrže manje od 13 % vlage. Ambalaža proizvoda od žitarica za brzu pripremu hladnog obroka su kartonske kutije koje omogućavaju "disanje" proizvoda ili laminati tipa vosak/PE/VAc na sjajnom papiru i papir/PVDC. Ambalažni materijal za ovu vrstu proizvoda mora omogućiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i spriječiti kondenzaciju vlage na njegovoj površini. To se postiže pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom". sprječava raskvašivanje kore i omogućava pakiranje u higijenskim uvjetima. PVDC i E/VAl (etilen/vinil alkohol) imaju izvanrednu nepropustnost za plinove i paru i lako se laminiraju s drugim polimerima. Toplinski obrañeni proizvodi su proizvodi od brašna: kruh s kvascem. biskviti. U ambalaži ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva. 71 . ali ne i za mirise i plinove. Celofan je nepropustan za vodenu paru. ali nije transparentna i povećana joj je propusnost pri gužvanju. keksi. posebno obrañenog kukuruznog brašna. kolači.

netoksični i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda. vrećice od laminata Al folija/papir ili pojedinačno omataju u celofan. biti nepropusni za plin i vodenu paru. PP ili voštani papir. Ambalaža takoñer mora biti otporna na mehanička naprezanja. Materijali za ovu vrstu ambalaže moraju imati visoka barijerna svojstva. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalažne jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini. Najčešće se upotrebljava smjesa dušika i ugljikova dioksida. To može biti biaksijalno razvučena tvrda PVC folija (debljine 15 µm). Kava i slični proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetički zatvorene limenke pod vakuumom. pa se izrañuje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS. PE i laminati. nezapaljivi. staklenke s dodatnom zaštitom od voštanog papira ispod čepa ili vrećice od laminata poliestera/Al folije/PE. 72 . Za pakiranje toplog (70oC) ili vrućeg (90oC) kruha u sterilnu ambalažu (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. U tu svrhu najčešće se koriste voštani papir i karton. kidanje i sl. Ta se pojava naziva "cvjetanje" čokolade. Pakiraju se u plastične vrećice. a do kontaminacija može doći tijekom hlañenja ili pakiranja. nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zaštićuje omotom od transparentnog filma. Ambalaža za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoće i na utjecaj svjetlosti. Ukoliko doñe do promjene temperature ili značajnog gubitka vlage površina čokolade poprima bijeli boju. Punjeni čokoladni deserti stavljaju se pojedinačno u čašice izrañene od sjajnog papira ili PVC filma. Trajnost pekarskih proizvoda može se znatno produžiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi. Ovim načinom pakiranja onemogućava se rast mikroorganizama budući da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa. Tvrdi ili žele bomboni su proizvodi s visokim udjelom šećera i moraju biti zaštićeni od povećanog gubitka ili vezivanja vlage. celofan.Pekarski proizvodi su sterilni nakon pečenja. Uspješnost ove metode pakiranja ovisi o početnoj kontaminaciji proizvoda i količini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %. što se postiže kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. fungicidni. PE folija (debljine 30 – 35 µm) ili perforirana PP folija (debljine 15 µm). Ambalaža smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. bušenje. Čokolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko toga se stavlja papirni omot s grafičkom obradom. da bi se održala modificirana atmosfera unutar ambalažne jedinice kroz dulje vrijeme.

poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. rajčica i krastavac na temperature niže od 7 oC. voće i povrće i nakon berbe nastavlja proces respiracije. Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladištenja oslobañaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. PVDC). Ambalaža za pakiranje voća i povrća Odabir ambalažnog materijala za pakiranje voća i povrća vrlo je kompleksan budući da treba uzeti u obzir vrstu proizvoda i njegovu održivost i okolne uvjete. koja sadržava sorbinsku kiselinu. sachet generation). "generacije kesica" (engl. Svježe voće i povrće sadrži 80 – 90 % vode. a otpušta CO2. neke vrste voća i povrća osjetljive su na niske temperature. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl. Naime. odnosno banana na niže od 14 oC. Kesice su od materijala koji izrazito propušta kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksični željezov(II) oksid. stoga bi relativna vlažnost unutar pakiranja trebala bi biti 96 – 98 % pri konstantnoj temperaturi. vodu i energiju. Ambalaža jediničnog pakiranja može biti od lakiranog PVDC-a. odnosno troši kisik. Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predviñenog za održivost proizvoda. nepropusna za kisik (npr. 7. Active Packaging) omogućava produženje trajnosti proizvoda koja se može usporediti sa svježim proizvodima. Ovom metodom neželjene promjene hrane sprječavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugrañeni u ambalažni materijal.Dodatna zaštita namirnice od kontaminacije može se postići metodom tzv. Ambalaža koja sadržava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava.4. 73 . a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. Jedan od primjera je produženje trajnosti kruha pomoću prevlake karboksi metil celuloze (CMC). Brzina respiracije kontrolira se količinom kisika u ambalažnoj jedinici. Meñutim. Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 . npr. Smanjenjem količine kisika usporava se proizvodnja energije i proces dozrijevanja proizvoda. Treba izbjegavati temperaturne promjene tijekom skladištenja ovih proizvoda budući da one uzrokuju zamagljivanje i kondenzaciju vode na površini ambalažnog filma. Unutar jediničnog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (željezov prah ili spoj željezovog (II) iona). Potrebno je omogućiti kontrolirano isparavanje vode s površine što se postiže odabirom ambalažnog materijala s relativno velikom propusnošću na vodenu paru ili perforiranog materijala odgovarajuće poroznosti. na papiru postojanom na masnoće. Proces respiracije može se usporiti čuvanjem proizvoda pri nižim temperaturama. Meñutim.

Sušeno voće i povrće takoñer treba ambalažu koja sprječava gubitak vlage i arome iz proizvoda. aldehide i kiseline. PP-a i PS-a. celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE. Smrznuto voće i povrće potrebno je zaštiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatičnih spojeva. korjenasto povrće nije lako pokvarljivo i može ga se skladištiti duže vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu. celuloznog acetata ili PS-a 2. Zajednička karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i povećana koncentracija CO2. od omekšanog PVC-a. stavlja ga se na kartonski podložak preko kojeg dolazi polimerni film 3. Produžavanje trajnosti svježeg voća i povrća omogućava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalažu nepropusnu na vodenu paru. PE-a. u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladištenje hrane. čvrsto voće ima malu brzinu respiracije. krumpir je potrebno zaštiti od svjetla primjenom obojenog filma 5. a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. celuloznog acetata. To se može postići primjenom skupljajućih PE filmova (smanjuje se zračni prostor unutar ambalažne jedinice) i Al folije od koje se izrañuju zdjelice različitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda. za što se upotrebljavaju složeni ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir. od utjecaja kisika i svjetlosti.38 cm. zeleno povrće ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0. meko voće je izrazito osjetljivo i podložno anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u polučvrstu ambalaža s poklopcem od celofana. a modificirana se primjenjuje tijekom transporta. pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4. Aktivna modifikacija atmosfere može se postići vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja željenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje vežu 74 . proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu.koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja šećera u alkohole. Voće u sirupu i povrće u rasolu pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima ili u staklenke. Odabir odgovarajućeg ambalažnog materijala ovisi takoñer o osjetljivosti i specifičnim svojstvima pojedine vrste voća i povrća koje se može podijeliti u pet osnovnih skupina: 1.

Ovim zahtjevima udovoljavaju celofan s jedne strane presvučen nitroceluloznim lakom (propusan za kisik. Prvi je purpurno-crveni mioglobin. a s druge dovodi do užeglosti masti. 75 . Reducirani purpurni mioglobin u prisustvu kisika prelazi u svijetlo crveni oksimioglobin. Ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava spriječavaju apsorpciju mirisa iz okoline. Da bi se zadovoljile prodajne funkcije ambalaže.8oC i relativne vlage od 100 % unutar ambalaže i 52 % izvan ambalaže. Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se rasprši po površini proizvoda prije pakiranja. Vakuum pakiranjem svježeg mesa i ribe u ambalažni materijal visokih barijernih svojstava poput PVDC-a produžava se trajnost proizvoda i do tri tjedna pri temperaturi hladnjaka (4-8oC) uz minimalan gubitak vlage. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe Svježe meso je biloški aktivno i pri normalnim uvjetima idealna je podloga za razvoj mikroorganizama i podložno je ubrzanom kvarenju. Etilen je prirodni biljni hormon koji ima važnu ulogu u procesu "starenja" voća i povrća pri vrlo malim koncentracijama. S jedne strane kisik je potreban za održavanje crvene boje mesa. odnosno zahtjev potrošača za potpunim pregledom upakiranog svježeg mesa moraju se koristiti transparentni materijali. Ti materijali trebaju omogućavati propusnost kisika od 5000 mL/m2 dan-1bar-1. gubitka vlage i održati boju svježeg mesa. Pri smanjenoj koncentraciji kisika. ali ne i za vodenu paru). oksidacijom reduciranog hem-željeza (Fe2+) u feri oblik (Fe3+) nastaje metmioglobin odgovoran za smeñu boju mesa. Boja mesa je glavni pokazatelj svježine koju kupac primjećuje a potječe od triju oblika pigmenta. Uobičajena ambalaža u maloprodaji sastoji se od zdjelice izrañene od pjenastog PS-a s transparentnim omotnim filmom. reguliraju sadržaj ugljikova dioksida. Kontrola propusnosti kisika mora biti kompromis izmeñu postizanja idealne boje mesa i sprječavanja reakcije oksidacijske razgradnje. 7.5. etilena i vlage ili oslobañaju pare etanola.kisik. pri 23. Ambalaža mora zaštititi meso od vanjskih utjecaja (prašine i rukovanja). Kontaminacija bakterijama spriječava se čuvanjem mesa pri niskih temperaturama (ispod 10oC). PVDC i PE-LD s mikroporama i PE modificiran vinil-acetatom. Riba takoñer spada u grupu proizvoda koji su podložni brzom kvarenju i koji se moraju odmah staviti u hladnjak ili zamrznuti. zatim svijetlo-crveni oksidirani mioglobin i smeñe oksidirani metmioglobin. Svježa riba često se pakira u plitki podložak od pjenastog ili prozirnog PS-a s transparentnim pokrovom.

utjecaja svjetla. "Tetra-brick". Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajući bijeli cinkov sulfid čime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj površini limenke. Ambalažu za mlijeko predstavljaju različite izvedbe kartona prevučenog voskom ili PE-om poznate pod nazivima "Tetra-pak". Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo točno definirati optimali sastav smjese plinova budući da povećana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeñeg pigmenta metmioglobina na površini svježeg mesa. Kod ove vrste ambalaže treba voditi strogu kontrolu migracije komponenata iz ambalaže u hranu. čemu udovoljava PVDC. bakterija. PP. bjelančevina. odnosno stirena (monomera) u fermentirane mliječne proizvode. 7. Procesirana riba poput lososa. kisika i temperaturnih promjena. PS-e. Jogurt se najčešće pakira u čašice od PS-a s poklopcem od Al folije. za crveno meso to je smjesa koja sadrži 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida. za bijelu ribu 30 % O2. laktoze i izrazito je podložan razvoju mikroorganizama. jogurta i sladoleda pakiraju se u ambalažu različitih oblika izrañenu od laminata na osnovi kartona ili u toplo preoblikovanu ambalažu od PE-LD-e. maslaca. 40 % CO2 i 30 % N2. sira. PP-e s lakoskidajućim poklopcima. Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE. Mliječni proizvodi poput vrhnja. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od vodene otopine različitim mliječnih masti. promjene temperature. Za procesirane sireve to su laminati PE/celofan ili voskom prevučen 76 . margarina. Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu. Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira. Na unutrašnju površinu ambalaže nanosi se zaštitna prevlaka koja sadržava ZnO da bi se spriječila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke. soli.6.Smrznuta riba i meso moraju se zaštiti od gubitka vlage. Ambalaža za sir mora zaštiti sir od vlage i kisika. utjecaja kisika i svjetla. Upotrebljavaju se takoñer i plastične boce od PP-a i PET-a. karton presvučen voskom i laminati za vakuum pakiranje. tune i sardine pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima. Unutrašnja površina ove ambalaže je Al folija koja osigurava dobra barijerna svojstva na svjetlo i plinove. dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2. Pakiranje je potrebno provesti u izrazito higijenskim uvjetima uz zaštitu od kontaminacije. npr. Za sladoled materijali moraju biti postojani na niskim temperaturama. sam ili u kombinaciji s PE-om.

Kvalitetna vina tradicionalno se pakiraju u staklene boce s plutenim čepom. Od tako dobivenog soka razrijeñivanjem se proizvode voćni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. Ambalaža za sokove izrañuje se od stakla. Kisik uzrokuje oksidaciju bjelančevina i tanina a takoñer sudjeluje u korozijskim procesima metalne ambalaže. Za pakiranje piva pored staklene ambalaže upotrebljava se još i metalna ambalaža od bijelog lima i aluminija te plastična od PET-a. Prednost ovih čepova pred plutenima je u tome što ih nije potrebno držati vlažnima pa se boce mogu čuvati u uspravnom položaju. 7. koji se često zamijenjuje umjetnim sladilima. Pluteni čepovi pokušavaju se zamijeniti novim materijalima i najboljim se pokazao kopolimer etilen/vinil-acetat. Voćni sokovi se dobivaju prešanjem zdravog i zrelog voća nakon čega slijedi odvajanje čvrstih dijelova i bistrenje soka. Prirodni sokovi i voćni napitci čuvaju se pri temperaturi hladnjaka u staklenoj ambalaži. Kod odabira metalnih ambalažnih materijala treba voditi računa o prisutnim kiselinama. piva i bezalkoholnih pića. od 50 do 60 %. Prirodne voćne arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima. plastike (najčešće PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki.celofan. U novije vrijeme uvode se novi. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića Alkoholna pića su proizvodi fermentacije žitarica (pivo) i voća (vino). Gazirana bezalkoholna pića sadrže u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenušavosti i inhibira rast mikrooganizama. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom. Osnovni sastojak bezalkoholnih pića je šećer. staklenke ili savitljivu ambalažu od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE.7. (E/VAc). dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava. Koncentrirani voćni sokovi pune se u limenke. otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi. Pasterizirani sokovi pune se u vrućem stanju u lakiranu metalnu ambalažu. PET ambalaži ili ambalaži izrañenoj od laminata. voskom prevučene kartonske kutije ili PS posuñe. Budući da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadržaju vitamina potrebno je odabirom ambalažnog materijala i uvjeta skladištenja sačuvati prisutne vitamine. Tijekom transporta pivu se dodaje askorbinska kiselina koja onemogućava neželjeno djelovanje kisika. bojilima. plastične i staklene boce. 77 . polimerni materijali i laminati za pakiranje stolnih vina.

povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu .obavještavaju se proizvoñači i potrošači o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže .8. a na slici 8-2 sastav kućnog otpada. U industrijski razvijenim zemljama odbačena ambalaža sudjeluje u kućnom otpadu s preko 60 %. 78 . Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalaži izrañenoj od različitih ambalažnih materijala koja je uz to izmiješana s drugim čvrstim otpacima. uvoznika. prostornog ureñenja i graditeljstva RH.obveze proizvoñača. Najveći problem predstavlja odbačena ambalaža iz kućanstva budući da je vrlo heterogenog sastava. Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi. na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada.prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom .2005) koji je donesen u skladu s propisima Europske Unije. homogenog je sastava te njena oporaba ili uništavanje ne predstavlja problem. ambalažera i prodavatelja u proizvodnji. Odbačena ambalaža pojavljuje se kao otpad u industriji. otpad u trgovini i kao sastavni dio kućnog otpada.namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad. .propisuje se način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad .8. Otpadna ambalaža u trgovini takoñer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalaže. NN 97 8. javlja se problem kako zbrinuti ambalažu nakon uporabe proizvoda. Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom. Ambalaža koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbačene ambalaže.isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda . Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Ministarstvo zaštite okoliša. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu. a osobito: .

dok do kemijskog zagañenja može doći samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. gazirane napitke. PET 6% PS+PS-E 12% OSTALI 13% PP 17% PVC 13% PE-LD/PE-LLD 25% PE-HD 14% Slika 8-3. folije. budući da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doživljava kao ekološki neprihvatljiva ambalaža. pivo). Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . maslac i mliječne prerañevine (Slika 8-3). PE-LLD) (razne vrste spremnika. odnosno od trenutka kada nam ambalaža više nije potrebna i predstavlja otpad. PVC za različite spremnike te PP i PS ambalaža za margarin. Sastav kućnog otpada U ukupnom kućnom otpadu nalazi se oko 8 % plastične ambalaže koja se uglavnom sastoji od šest najzastupljenijih plastomera. To su PE (PE-HD. ulje. mlijeko. dok se s druge strane papirna ambalaža smatra ekološki prihvatljivom. tijekom primjene i nakon uporabe. a za 79 . Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalaže na okoliš tijekom njenog cijelog životnog ciklusa od proizvodnje.PLASTIČNA AMBALAŽA 12% AMBALAŽA OD DRVA 4% PLASTIKA 8% STAKLO 8% PAPIR I DRVO 27% AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 34% STAKLENA AMBALAŽA 47% METALNA AMBALAŽA 3% OSTALO 11% BIOLOŠKI OTPAD 40% Slika 8-1. Plastična ambalaža zagañuje okoliš samo vizualno. Za proizvodnju plastične ambalaže nafta je sirovina i energija. PET (boce za vodu. Utvrñeno je da je dominantan faktor pri procjeni ekološkog statusa ambalaže količina energije potrebna za proizvodnju. Pogrešno je procjenjivati ekološku prihvatljivost pojedine vrste ambalaže samo na osnovu kriterija razgradljivosti. stezljivi i rastezljivi filmovi). PE-LD. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Plastičnoj ambalaži poklanja se posebna pažnja.

Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala 8. Za 1 000 plastičnih vrećica treba potrošiti 32 kg nafte (sirovina i energija). 80 . a za isti broj papirnatih vrećica 47 kg nafte (samo energija).staklenu samo energija. Na slici 8-6 prikazana je shema jednog poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada. dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalaže od različitih materijala. kemijski ili energijski. 14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali Slika 8-4. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Energija / mil. 1. Oporaba ambalažnih materijala Iskorištena i odbačena ambalaža vrlo je vrijedna sekundarna sirovina koja se može oporabiti materijalno (reciklirati). MJ 100 80 60 40 20 0 Potrošnja energije Onečišćenje zraka Onečišćenje vode PP PS PVC Papir Staklo Slika 8-5. Prvi korak u procesu oporabe materijala je razvrstavanje različitih vrsta ambalažnih materijala. Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju. Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastičnih boca zapremnine 1L potrebno je potrošiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) .

Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera što znatno poskupljuje proces. PP. kemijski i energijski. Staklena ambalaža predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budući da se staklo može nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala. tj. a zaostali željezni lim koristi se u proizvodnji čelika. S odbačenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traženi kositar. izmiješanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmiješanost različitih vrsta plastike. odnosno iskoristiti kao jeftino čvrsto gorivo. Pet je tipova polimera koji se danas najčešće recikliraju. Kemijska oporaba plastične ambalaže predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje. Sva plastika se ne može reciklirati. Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada. alkoholiza. Polimeri se mogu oporabiti materijalno. hidroliza. Drvena ambalaža može se energijski oporabiti. spojevi male molekulske mase ili čak neki monomeri. sivi karton). Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada Papirna ambalaža sirovina je za proizvodnju papira lošije kvalitete (šrenc-papir. To su PE. PS i PVC. a unutar znaka još i/ili odgovarajući broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. piroliza) pomoću kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije. dok je tekstilna ambalaža cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira. PET.PE-HD zeleni PET ručno odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smeñe staklo bijelo staklo odvajanje Al magnetno odvajanje čelične konzerve OTPAD aluminijske konzerve Slika 8-6. 81 . Da bi se ambalažni otpad lakše sortirao artikli široke potrošnje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). te nadalje što se ona često proizvodi iz više od jedne vrste polimera ili kao kompozit. Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija. Ispod znaka se nalazi slovna oznaka.

ali uz manju emisiju CO2. Oznaka da je materijal moguće reciklirati 82 .Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbačena ambalaža može poslužiti kao gorivo za dobivanje energije. Spaljivanjem ambalaže uništava se sirovina i energija utrošena za njenu proizvodnju ali se na taj način smanjuje masa za odlaganje na deponije. Odlaganje odbačene ambalaže na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja. Za usporedbu. kalorijska vrijednost polietilena je približno jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena. Slika 8-7.

Ambalaža 1 (2000) 20 15. Školska knjiga.). Zagreb. Tectus. N. mtg topograf. I. Johannaber: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala. Vereš: Ambalaža. Cambridge. K. Zagreb. Food Biopack project EU Directorate 12. Zagreb. Biobased Packaging Materials for the Food Industry. R. Stričević: Suvremena ambalaža II.Barić: Oporaba plastike i gume. Ambalaža 1 (2001) 19 18. 8. 1983. Meat Science 71 (2005) 122 83 . 11. Ambalaža 2 (2000) 14 16. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. Društvo za plastiku i gumu. Stričević: Suvremena ambalaža I. Food and Packaging Materials Chemical Interactions. 2007. Zagreb. I. 1997. 2005.com 10.5. De Qualitate 10 (2000) 102 19. P. 1982. Zagreb. Vuković. Cambridge. 14. 26. 4. Šercer. J. K.2010. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa . 1995. bpf. S. 2000. Ohlsson (Eds. Z. Woodhead Publishing Ltd. Galić. 2004. J. N. Ackermann. Smith (ED.). K. 13. The Royal Society of Chemistry. Opsenica i G. Jagerstad and T. 7. Čatić i F..LITERATURA 1.com. Contato. K. Weber (Ed. K. Školska knjiga. Eilert. 2. 9.). 3. 2000. www. Biodegradable polymers for industrial applications. M. R. Zagreb. C. Galić. Galić. Galić i M. Ambalaža 3 (2000) 13 17. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN/2005) 5. 12. Janović: Polimerizacije i polimeri. Galić. www. D. tehnologijahrane. M.

htm) Slika 5-6. Strukturna formula PET-a Slika 5-17. Zagreb.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit. 2010.izvar. Čatić.igora.aspx http://www. (izvor:http://commons.co. PET ambalaža za ulje. http://www. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23.html) Slika 5-19. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9.packagingsouthasia. http://www. 1990.instructables.) Slika 5-25. Strukturna formula polistirena Slika 5-15. Laka drvena ambalaža Slika 5-3. Ekstruder (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www. Zagreb. 2010. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I. Zagreb.bpf.org/wiki/File:Envase_de_yogur. Vrećica od PP folije Slika 5-10. Slika 5-24.com/drum/tight-head-steel-drum.corusgroup.com/news/WEI_LI_has_580.uk/Plastipedia/Processes) 84 .) Slika 5-21. Ambalaža od bijelog lima (izvor.POPIS SLIKA Slika 3-1. Spektar elektromagnetskog zračenja Slika 3-2. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12. 2010.jpg. Transportna drvena ambalaža i kalemi Slika 5-2. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) Slika 5-8. http://ww66. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Slika 5-13. Shema četverovaljčanog kalandra (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.asp. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20.wikimedia.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4. Ambalaža od standardnog PS-a (a). Aluminijska ambalaža (izvor. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14.com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5. Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina. Tehnički muzej.com/Cans.com) Slika 5-16. Jutena vreća i vreća od polipropilena Slika 5-11.) Slika 5-26. Tehnički muzej. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22. http://www. Društvo plastičara i gumaraca. http://www. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1. Čelična ambalaža (izvor. Strukturna formula polietilena Slika 5-7. Zagreb.inacg. vodu i gazirana pića Slika 5-18. Tehnički muzej. Kalandar (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS-a.

com. Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www. Vereš: Ambalaža za pakiranje namirnica.htm) Slika 6-1.bpf.co.hr) Slika 6-2.wmd.jpg) Slika 5-39.pensito.friesens.com) Slika 6-14.info) Slika 5-38 .vetropack. str. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (izvor: http://www. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) (izvor:http://www.com) Slika 6-10. Shema postupka suhog kaširanja Slika 5-37 .hr) Slika 6-6. Galić i M.Slika 5-27.hr/htm/glasherstellung_6.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29. Tectus. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www. 2007. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28.co.com/product_images_en/line_a12d.coca-cola.com) Slika 6-5.com. Toplo oblikovana ambalaža Slika 5-30. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www.bpf. Zagreb.dukat. www. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www.bpf.boyomovers.sk) Slika 6-9. http://www. Metalne (a) i drvene bačve (b) (izvor: http://blog. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www. K.hr) Slika 6-7. Vujković. PE (a). Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33.plasticstech. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata Slika 5-36. http://www.hr) Slika 6-13.hr/images/uploads/metalnebacve.jpg. PE boca (a). Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) (izvor: http://www.com.134) Slika 5-40. Termoskupljajući omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaža (izvor: http://www.bacvarija-pozvek. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32. Mjehurasta ambalaža Slika 6-15. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8. http://www. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35.balconn.zvecevo.jubkastaco.surplusandadventure. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ) (izvor: http://www.designpubgroup.com) Slika 6-4. PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12.co.greenonetec.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom Slika 6-3.bpf.co. Pakiranje prianjajućim filmom 85 . Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem (izvor: I.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31.tian-da.

Oznaka za odlaganje staklene ambalaže 86 . 2000.Barić: Oporaba plastike i gume.com) Slika 7-1. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Slika 8-5. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Slika 7-2. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Slika 8-4. Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Slika 8-1. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 .diecraftmachines. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala Slika 8-6. D. mtg topograf. Sastav kućnog otpada Slika 8-3. Oznake za recikliranje čeličnih i aluminijskih limenki Slika 8-9.Slika 6-16. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M. Strip ambalaža (izvor: http://www. Slika 8-7. Oznaka da je materijal moguće reciklirati Slika 8-8. Zagreb. Opsenica i G. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža Slika 7-4. Šercer.

PE-LD .PRILOG .polipropilen 6. ostali višeslojni (laminirani) materijali PE-HD PVC PV C PE-LD (2) Brojčana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojčana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA Čelik FE Aluminij ALU BROJČANA OZNAKA 40 41 (4) Brojčana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojčana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojčana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smeñe staklo GL BROJČANA OZNAKA 70 71 72 87 .polietilen niske gustoće 5.polistiren 7. PP . PVC . PET . PS .poli(etilen .SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA (1) Brojčana oznaka i kratica za plastiku 1.poli(vinil-klorid) 4.tereftalat) 2.polietilen visoke gustoće 3. PE-HD .

(7) Brojčana oznaka i kratica za višeslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98 88 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful