SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za organsku tehnologiju

AMBALAŽA
dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić, izv. prof.

Recenzenti: dr. sc. Ivka Klarić, red. prof. dr. sc. Branka Andričić, izv. prof.

Split, 2010.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAŽE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAŽE...................................................................................................... 6 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže............................................................................................. 6 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže.................................................................................. 8 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zaštita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalaže ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalaže ........................................................................................ 12 3.5. Ekološka funkcija ambalaže......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Biološki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALAŽNI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalažni materijali......................................................................................... 24 5.3.1. Čelik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinčani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33

5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže ......................................................... 39 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže............................................................................. 51 6. AMBALAŽNI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bačve, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. Čaše ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaža) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaža............................................................................................................. 61 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća............................................................................ 73 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića ................................................................ 77 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala ...................... 87

ekonomista. ali isto tako štiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja robe. psihologa tržišta. klimatoloških. bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrañeni. Ona svojim oblikom. čepovi. Ambalaža mora biti prilagoñena kupovnoj moći potrošača. stručnjaka za transport i drugih.1. pregrade. Pri kreiranju ambalaže potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalaže (ambalažni materijal. elemente grafičkog oblikovanja) i meñusobno ih uskladiti kako bi ambalaža na optimalan način ispunila svoje funkcije. Stričević. zovu se ambalaža. prostornog ureñenja i graditeljstva RH) Posude različitog oblika i veličine. čuvanje. grafičkim rješenjem i identifikacijom komunicira s potrošačem. prostorni oblik ambalaže.). Ambalaža je sredstvo koje prihvaća robu i štiti je do uporabe. Ambalaža aktivno sudjeluje u prodaji robe. Da bi se roba zaštitila i na siguran način transportirala.8. rukovanje. a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrañeni a služe za zamatanje roba. poklopci) i dijelovi za unutrašnju zaštitu robe (jastuci. isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoñača do korisnika ili potrošača. Rad na kreiranju ambalaže. odnosno u odgovarajuću ambalažu. Budući da nema pisanih podataka o početku uporabe ambalaže može se pretpostaviti da je čovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (šuplje plodove. 1982. predlošci) (N. teksturom.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. UVOD Ambalaža predstavlja sve proizvode. Ministarstvo zaštite okoliša. načinjene od različitih materijala. omot ili slično. propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalažu potrebno je dobro poznavati funkcije ambalaže. u kojima se roba drži tijekom prometa. Ambalaža štiti robu od mehaničkih. Osim toga ona mora omogućiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. Posebnim dijelovima ambalaže smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalaže (zatvarači. Zagreb. koru 1 . a upotrebljavaju se za držanje. njihovoj potrošačkoj kulturi i navikama i mora biti usklañena sa standardima i propisima. (NN/97 8. Suvremena ambalaža. Školska knjiga. kemijskih i mikrobioloških utjecaja. odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je složen i zahtijeva sudjelovanje stručnjaka različitih profila od tehnologa. skladištila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuću posudu.

Industrijalizacija i urbanizacija utječu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim količinama jeftine ambalaže. stoljeću. atraktivnijoj i skupljoj ambalaži) razlozi su za sve većom proizvodnjom i potrošnjom ambalaže. pletene vreće i životinjske mješine. a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pružiti ambalaža. razvoj prometa. stoljeću zahvaljujući primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasične tehnike posluživanja u trgovinama robe široke potrošnje tehnikom samoposluživanja. 2 . nove higijenske i zdravstvene navike itd. potrebom da se razmjenjuje roba na većim udaljenostima počinje i izrada ambalaže od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme.drveta) za prenošenje dobara namijenjenih razmjeni. keramičke amfore. Nasuprot tome. Napredak u proizvodnji i potrošnji ambalaže započinje industrijskom revolucijom u 19. To je omjer troškova pakiranja i prodajne cijene robe i sve više razvijena svijest o potrebi zaštite čovjekove okoline od nepotrebnog zagañenja. Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoñene potrebama kupaca. promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija. To su bile košare od pruća. Suvremena dostignuća na polju ambalaže (novi ambalažni materijali i oblici i nove tehnike pakiranja).) i povećana kupovna moć potrošača (potražnja za kvalitetnijom robom u boljoj. Razvojem ljudskog društva. drvene kutije i bačve. Najveće promjene u proizvodnji ambalaže dogodile su se u 20. Željezo i bijeli lim (čelični lim zaštićen slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bačvi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. postoje i faktori koji usporavaju potrošnju ambalaže. Odbačena ambalaža predstavlja veliki ekološki problem. Kako je čovjek otkrivao mogućnosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalaže poput staklenih boca i posuda od bronce. Zato se danas u razvijenim zemljama rješavanju ovog problema posvećuje sve veća pažnja i pronalaze novi načini zbrinjavanja i oporabe odbačene ambalaže.

Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. tekstilna. izgled. a to može biti ambalažni materijal. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vreća i mreža. kvaliteta. staklenke. namjena. ambalaža od polimernih materijala i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali omogućili su razvoj novih metoda 3 . funkcija. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim oblicima. bačava. limenki do poklopaca za staklenke. bačvi. vrijednost. 2.1. Premda je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. ali se danas sve više zamjenjuje drugim materijalima. PODJELA AMBALAŽE Ambalaža se može podijeliti u različite skupine s obzirom na odabrano zajedničko svojstvo. kanti. košara od pruća. kositar. zatvarača za boce itd. transportnih paleta i kalema. osnovna namjena u prometu roba. vreće od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale. cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. oblik. Tekstilna ambalaža koja se nekad izrañivala od prirodnih vlakana (npr. Od papira i tanjeg kartona izrañuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaža za zamatanje roba.2. način uporabe i cijena. cisterni. Podjela prema ambalažnom materijalu Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže. čaše i ampule. fizička svojstva itd. drvena. Od stakla se izrañuju boce. Karton i valovita ljepenka služe za izradu kutija i čaša. aluminij. Prema materijalu od kojeg je izrañena ambalaža može biti papirna i kartonska. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka. Metali koji se koriste za izradu ambalaže su željezo. metalna. osobito metal. Metalna ambalaža izrañuje se u različitim oblicima od kontejnera. staklena. trajnost. drvo i staklo.

pretovar i rukovanje odreñenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalaži. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini. odnosno mora jamčiti kvalitetu i kvantitetu robe. osobito od onih koja nastaju zbog mehaničkih opterećenja i atmosferskih utjecaja. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasični materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom. a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno.pakiranja. Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prijevoz. 4 . Takoñer svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. roku trajanja i načinu uporabe. Prodajna ili primarna ambalaža služi za pakiranje robe široke potrošnje u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe. skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu. Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini. 2. npr. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaža se dijeli na prodajnu (primarnu). Roba upakirana u prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. Ova ambalaža prezentira robu kupcu. skladištenja i manipulacije robom. Kombiniranjem i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se višeslojni materijali ili laminati. Budući da se roba troši upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoñenima potrebama kupca i time produljenje svježine prehrambenih proizvoda. mora sadržavati sve potrebne informacije o sastavu i količini robe. omogućiti lako otvaranje i zatvaranje ambalaže. cijenom ili nisu prilagoñeni suvremenoj opremi za pakiranje. uvjetima čuvanja.

Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem. Povratna ambalaža je ona ambalaža koja se.. odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalažne materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. ponovo upotrebljava u istu svrhu. boce za komprimirane plinove. Stoga se danas različitim mjerama potiču proizvoñači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati. Nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad. cisterne. staklene boce).3. 5 . Povratna ambalaža se prikuplja. Uz transportnu ambalaža koja je uglavnom povratna (bačve.) i neke vrste prodajne ambalaže spadaju u ovu kategoriju (npr. Budući da je trajnija mora biti izrañena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja. sanduci..2. vraća proizvoñaču koji je nakon čišćenja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje. Najveći dio prodajne ambalaže je nepovratan iz praktičnih i ekonomskih razloga. nakon što se isprazni. Podjela prema trajnosti Ambalaža se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu.

1. Vertikalnim statičkom silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu. 3. 6 . Ambalaža s dobro realiziranom zaštitnom funkcijom mora zaštititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizičke. Osnovne funkcije koje ambalaža mora zadovoljiti. Mehaničke sile koje djeluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke.skladišno-transportna . Donji redovi opterećeni su težinom robe koja je na njih složena.1. mikroorganizama. Horizontalnim statičkim silama roba je izložena pri hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim ureñajem tijekom utovara ili istovara. Funkcije ambalaže mogu se promatrati s različitih gledišta. Mehanička naprezanja rezultat su djelovanja mehaničkih sila kojima su roba i ambalaža izložene tijekom transporta.uporabna . tijekom transporta. Zaštita od mehaničkih naprezanja Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i ambalaže. Na cijelom tom putu ambalaža i roba izloženi su mehaničkim naprezanjima. su sljedeće: . FUNKCIJE AMBALAŽE Budući da se roba nalazi u ambalaži tijekom cijelog transportnog puta od proizvoñača do potrošača zahtjevi koji se postavljaju na uspješno realiziranu ambalažu su višestruki.zaštitna . Do naprezanja uslijed dinamičkih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe. insekata i glodavaca.1. 3. djelovanju klimatskih elemenata.prodajna . Ovisno o vrsti robe i skladišnotransportnim uvjetima odreñene će funkcije biti naglašenije. skladištenja i manipulacije.ekološka funkcija. prodaje i tijekom uporabe. skladištenja. bez obzira na vrstu robe. Zaštitna funkcija ambalaže Ambalaža mora zaštititi robu od trenutka pakiranja.3. kemijske ili mikrobiološke promjene robe.

Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreñivanju klime su insolacija. Vlažnost zraka se najčešće izražava relativnom vlažnošću. Na skladištenu robu utječu promjene lokalne klime. tlak i vlažnost zraka. brašno itd. Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta. nadmorska visina.3. poput metala. kao i klimatske prilike karakteristične za to područje. snizi ispod temperature rosišta dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalaži i/ili robi.2. Temperatura zatvorenog prostora može biti više ili niža od vanjske a vlažnost je obično viša.) zadržat će odreñenu količinu vlage koja se naziva ravnotežna vlažnost. atmosfera. a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna širina. praškasti materijali kao što su cement. Ako se izlože djelovanju zraka niske relativne vlažnosti potpuno će se osušiti. morske struje. ovlažit će se samo površinski. tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka). Na klimu zatvorenog prostora utječe i roba sa svojom temperaturom i vlažnošću. odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalaže. naoblaka i snježni pokrivač. temperatura. revolucija.2. To se najčešće dogaña sa svježim namirnicama poput voća i povrća koje procesom disanja 7 .1. drvo. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe. Zaštita od klimatskih utjecaja Klima kao meteorološki pojam je skup meteoroloških faktora i pojava koje u odreñenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. jezera. Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda može prodrijeti u ambalažu u tekućem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalaže ili kroz stijenku higroskopnog materijala.1. a koja ovisi o relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalaže može pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. reljef. Ako se temperatura atmosferskog zraka. To je broj koji pokazuje omjer količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. 3. žitarice. karton. minerala. raspodjela kopna i mora. stakla. Osim vanjske klime na robu utječe i klima zatvorenog prostora (skladišta ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreñenim zakašnjenjem. Materijali koji su higroskopni (papir. Neki materijali. rotacija. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaža su izložene djelovanju vlage iz zraka. smjer i brzina vjetra. padaline.1. udaljenost od mora.

npr. odnosno vodene pare. primjerice. Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala različitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit. Kada je relativna vlažnost zraka niska površina metala se oksidira i nastali tanki sloj oksida štiti metal od daljnjeg negativnog utjecaja kisika. Kod metalne ambalaže ovi su uvjeti ispunjeni kada je zaštitni sloj kositra na bijelom limu oštećen tako da elektrolit. ugljikov(IV) oksid. ali mogu i stupati u interakcije pojačavajući na različite načine štetno djelovanje. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oštećenja robe i ambalaže su kisik. U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se na katodi reducira. 3. Voda može nastajati i u nekim aerobnim mikrobiološkim procesima i nekim kemijskim procesima. može doprijeti do željezne osnove.oslobaña vodu. vodena para. Ova vrsta korozije u vlažnom zraku naziva se atmosferska korozija i sa stajališta ambalaže je najvažnija. Sastojci zraka mogu djelovati samostalno. industrijski plinovi i kuhinjska sol. odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojačava se u prisustvu vlage. Kada se u njemu nakupi odreñena količina vode stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog članka u kojemu je metal anoda (A) a oksidni sloj katoda (K).→ Fe2+ Utrošeni kisik brzo se nadoknañuje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji. To znači da se brzina oksidacije metala u suhom zraku usporava. Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljičnu. Ako je ambalaža izrañena od higroskopnog materijala u većoj mjeri izložena djelovanju vode. može doći do njenog raspadanja i gubitka proizvoda. To se osobito dogaña u prekomorskom prometu. sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid. u vlažnom zraku oksidni sloj se ponaša drugačije budući da je higroskopan.2. 8 .→ 4 OHA: Fe . Korozija metalne ambalaže Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja površine metala.2e. Meñutim. zatim kod limova spojenih zakovicama kada su zakovice izrañene od drugog metala ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje različitog sastava od limova.1.2. Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalaže slični su procesima u galvanskom članku. dok se metal oksidira na anodi prema jednadžbama: K: O2 + 2 H2O + 4 e. vlaga. dok prašina i vlaga uglavnom uzrokuju fizička onečišćenja.

Meñutim. Prijenos topline se može odvijati procesom kondukcije. Propusnost materijala može se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalažni materijal pri preradi. osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv stiropor). Energija elektromagnetskog zračenja obrnuto je proporcionalna valnoj duljini zračenja. U kolikoj će mjeri ambalaža zaštititi robu od utjecaja topline ovisi o toplinskoj vodljivosti ambalažnog materijala. prevlačenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem različitih ambalažnih materijala (laminati). S gledišta utjecaja na ambalažu od interesa su samo valne duljine koje obuhvaćaju područje ultraljubičastog (UV).1. su papir i karton. Izloži li se zapakirana roba povišenoj temperaturi nakon odreñenog vremena doći će do izjednačavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku provodnost ambalažnog 9 . Ambalažni materijal ne može robu zaštititi od djelovanja topline duže vrijeme. Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost. 3.3. Spektar elektromagnetskog zračenja Od ukupne energije elektromagnetskog zračenja koje padne na površinu ambalažne jedinice (E) jedan dio će se reflektirati (Er). takva ambalaža ne može robu zaštititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladištenje. Slika 3-1.3. grafičkom obradom površine. Za zaštitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalažni materijali koji ne propuštaju zračenje. Zaštita od elektromagnetskog zračenja Spektar elektromagnetskog zračenja obuhvaća zrake različitih valnih duljina. dio će biti propušten (Ep) a dio će se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji će dio zračenja ambalažni materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalažnog materijala i valnoj duljini zračenja. Zaštita od topline Uslijed razlike temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku ambalažnog materijala.4. konvekcije ili zračenjem. odnosno dobri su izolatori. bojenjem u masi. vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zračenja. Metalna ambalaža dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda koje je potrebno sterilizirati.1.

Ambalaža kvadratnog oblika bolje iskorištava prostor transportne ambalaže. Ambalaža s dobro riješenim skladišno-transportnim funkcijama omogućava racionalno korištenje skladišnog i transportnog prostora. Ukoliko ambalaža mora zaštititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izrañena od nepropusnog materijala i hermetički zatvorena budući da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju. Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnožavanje trebaju kisik pa se mogu razviti samo na površini ambalaže.1.kvarenje zbog razaranja supstance robe . pomoćni materijali. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalaže i njenoj usklañenosti s dimenzijama zapakirane robe. poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomoćnih materijala s procesom proizvodnje. pomoćnih materijala. 3.materijala. metal. Ambalaža u tom slučaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izrañena od materijala koji mogu izdržati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo. poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladište se i transportiraju u odgovarajućoj ambalaži. Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti štetni za zdravlje ljudi. Mikroorganizmi mogu oštetiti robu i ambalažu na više načina: . Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama su vlažna podloga i temperatura izmeñu 20 i 40 o C. polimerni i višeslojni materijali).5. Neke sirovine.2. Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobiološki stabilne. 10 . Zaštita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda često se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije.kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe. Stoga se zaštita robe od topline mora realizirati kroz skladišno-transportnu funkciju ambalaže u skladu s propisanim uputama za čuvanje odreñene vrste robe. 3. dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalažu.oštećenje zbog same fizičke prisutnosti mikroorganizama . te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potrošnjom roba. Zaštita od mikroorganizama Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i životinjski organizmi koji za svoj rast i razmnožavanje koriste gotovu organsku tvar na kojoj žive. Skladišno-transportna funkcija ambalaže Skladištenje i transport sirovina.

odnosno samoposlužnom tehnikom prodaje. prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju.vozila ili skladišta. načinu njezine uporabe. Paleta je drvena podloga izrañena od dasaka odreñenih normiranih dimenzija. modul-sustav dimenzija ambalaže i slaganja na palete. Da bi se što bolje iskoristio skladišni i transportni prostor dimenzije ambalaže trebaju biti usklañene s dimenzijama palete. a da visina složene robe na paleti bude oko 1 m. ambalaža konusnog oblika može se slagati jedna u drugu. pridobiti kupčevo povjerenje i stvoriti povoljan 11 . To znači da se pakira ona količina robe koja odgovara potrebama kupca. Roba se u transportu vrlo često slaže na palete (slika 3-2). kupovnoj moći potrošača itd. prazna ambalaža i povratna ambalaža takoñer se skladišti i transportira od proizvoñača ambalaže do proizvoñača robe. kartonske kutije spojenog oplošja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. Slika 3-2. u odnosu na ambalažu u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje može ostati i više od 20 % neiskorištenog prostora. Budući da to predstavlja trošak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalažu oblikovati na način koji omogućava optimalno iskorištenje skladišnog. Kolika će biti količina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalaže ovisi o vrsti robe. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Nova.3. Ambalaža koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju povećava opseg prodaje. To je vrsta pomoćne opreme koja omogućava formiranje kompaktnog i čvrstog paketa. 3. Ona mora privući pažnju kupca. izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu. Prodajna ambalaža racionalizira prodaju. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t. Na primjer. stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation. složenog iz raznih vrsta komadne robe. EPF) izradila tzv. transportiraju i konačno oblikuju neposredno prije punjenja. trajnosti. odnosno od kupca do proizvoñača robe. odnosno transportnog prostora. Prodajna funkcija ambalaže Prodajne funkcije ambalaže usklañuju se sa suvremenim razvojem trgovine robom široke potrošnje.

ambalaža bi trebala na neki drugi način korisno poslužiti npr. 12 . uzimanje potrebne količine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troši odjednom. Ekološka funkcija ambalaže može se realizirati na različite načine: pakiranjem u ambalažu od recikliranog materijala. porijeklu. kartona.5. uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. odnosno mora jamčiti kupcu da nitko prije njega nije ambalažu otvarao ili oštetio i da se unutra nalazi upravo ona količina robe koja je na ambalaži istaknuta. pripremu robe za uporabu. uporabom povratne ambalaže. Na ambalaži se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda. tako da je kupac spreman platiti više za izgled. Prodajna ambalaža takoñer mora jamčiti kvalitetu i količinu zapakirane robe.4. Ministarstvo zaštite okoliša. Nakon što je roba iz nje izvañena. proizvoñaču. Budući da je upravo prodajna ambalaža zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadržavati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavača. datumu proizvodnje i načinu čuvanja. Metalna i staklena ambalaža teže se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom slučaju prilažu ambalaži ili takav predmet kupac mora imati. 3. 3. prostornog ureñenja i graditeljstva RH). roku i načinu uporabe. sastavu. kao povratna ambalaža.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Uporabna funkcija ambalaže Ambalaža s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omogućiti lako otvaranje. smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda.8. polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem. deformacijom poklopca ili bez deformacije. ukras ili za čuvanje nekih drugih predmeta. Ambalaža od papira.opći dojam. prodajom većeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalaži. S obzirom na rastuće količine odbačene ambalaže Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske Unije donosi sve veći broj propisa vezanih za gospodarenje ambalažnim otpadom (NN 97 8. uporabom biorazgradljivih materijala i jestive ambalaže za prehrambene proizvode. Ambalažni materijal i oblik ambalaže odreñuju način na koji će se ambalaža otvarati. Ekološka funkcija ambalaže Ekološka funkcija ambalaže nametnula se u posljednjih dvadesetak godina kao posljedica brige za zaštitu okoliša.

Sa stajališta ambalaže robe se dijele na investicijske robe i potrošne robe. Vrste robe Izmeñu različitih faktora o vrsti robe ovisi hoće li se roba uopće pakirati. kozmetički. Kod pakiranja ove vrste robe naglašena je zaštitna.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalažu. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE Da bi ambalaža na optimalan način mogla ispuniti sve svoje funkcije potrebno ju je uskladiti s vrstom robe koja će se pakirati. Preradbom robe proizvodne potrošnje (predmeti rada. Pri tome treba voditi računa o osjetljivosti materijala robe i o vrstama robe koja je opasne za okolinu.. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoćni materijali ne pakiraju se budući da se koriste u velikim količinama. ako hoće u koju vrstu ambalaže (prodajnu. Uglavnom su većih dimenzija i pakiraju se pojedinačno. Potrošne robe dijele se na robe proizvodne potrošnje i robe široke potrošnje. higijenski. 2. sirovine i pomoćni materijali) dobiju se nove robe višeg stupnja preradbe.) i koje će funkcije ambalaže biti naglašenije. transportna i skladišna funkcija ambalaže... 13 . direktno u transportnu. 1. Skuplje sirovine i pomoćni materijali koji se troše u manjim količinama pakiraju se u transportnu ambalažu. 4. 4. transportnu i skladišnu funkciju. Ambalaža za ovu vrstu robe ima naglašenu zaštitnu. više prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu. U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i služe za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga. skupnu. Robe široke potrošnje služe za podmirenje potreba stanovništva (prehrambeni. farmaceutski proizvodi itd. sa svojstvima materijala od kojeg je roba izrañena i s pojavnim oblicima robe i njihovim karakteristikama. Pored ostalih funkcija ambalaže ovdje je naglašena prodajna i uporabna funkcija.4. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba Izbor ambalažnog materijala i kreiranje ambalaže u prvom redu ovisi o svojstvima materijala od kojeg je izrañena roba.

deformacija se može očitovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture.razgradnja bjelančevina . 4. osobito vidljivog i ultraljubičastog dijela elektromagnetskog spektra.4. može inicirati ili ubrzati različite nepoželjne promjene organskih materijala (osobito namirnica) kao što su: . tekstil od prirodnih vlakana. Žilavi materijali pokazuju trajnu. 4. Robe osjetljive na mehanička naprezanja Djelovanjem mehaničkih sila može doći do trajne ili prolazne deformacije robe.3.2. koža).1. žilav ili krhak. robe s većim udjelom vode su biološki osjetljivije.) Veliku osjetljivost na djelovanje svjetlosti pokazuju i neki farmaceutski proizvodi i kemikalije kao i neki anorganski materijali (npr.razgradnja nekih vitamina (askorbinaske kiseline. koji može biti elastičan..2. .kvarenje ulja i masti i masnih namirnica (autooksidacija masnih kiselina i nastajanje peroksida masnih kiselina) . Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture moguće se samo pod utjecajem velikih mehaničkih naprezanja. kidanje.2. odnosno vode. pogodna za razvoj mikroorganizama. Za elastične materijale karakteristične su prolazne deformacije oblika. Robe osjetljive na svjetlost Svjetlost.). Izložene djelovanju relativno malih mehaničkih sila pretrpe deformaciju strukture (lom. Robe izrañene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehanička naprezanja. tiamina i dr. riboflavina.. plastičnu deformaciju oblika pri čemu ne dolazi do značajnije deformacije strukture.2. 14 . Biološki osjetljive robe To su uglavnom robe organskog podrijetla osjetljive na djelovanje štetočina i mikroorganizama (prehrambeni proizvodi. foto-materijali koji sadrže halogenide srebra). Ovisno o svojstvima materijala robe. Budući da je prisutnost vlage.

4. 4. razaranje vitamina.kristalizacija zasićenih otopina .stvaranje ili raspadanje hidrata Promjenom vlažnosti takoñer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih činilaca pa može doći do mikrobiološke promjene (razvoj mikroorganizama). nepovratne promjene konzistencije i viskoznosti robe. Smrznute robe su vrlo osjetljive na promjenu temperature. 4. Do oštećenja robe izazvanog promjenom temperature može doći ukoliko je roba izrañena od različitih materijala koji imaju različite koeficijente toplinske širljivosti. Zagrijavanjem složenih roba dolazi do izdvajanja nekih komponenata (npr.2. Promjenom temperature može doći do promjene agregatnog stanja. smanjenje 15 . Oksidacija masti i ulja. Hlañenje takoñer može dovesti do neželjenih promjena kao što je zamućenje ulja i različitih otopina ili oštećenje robe s velikih udjelom vode pri zamrzavanju.2.nabiranje površine ili uvenuće svježeg voća i povrća . izdvajanje otopljenog CO2 iz gaziranih pića ili mineralne vode. Robe osjetljive na djelovanje kisika Mnogim anorganskim i organskim materijalima znatno se mijenjaju svojstva djelovanjem kisika.6. tj.4. Najznačajniji je utjecaj oksidacije na kvalitetu i nutritivna svojstva prehrambenih proizvoda.površinsko sušenje smrznutih roba .prekristalizacija b) kemijske promjene . Robe osjetljive na promjenu temperature Robe mogu biti osjetljive na povišenu ili sniženu temperaturu. Jednom odmrznute namirnice ne smiju se ponovo zamrzavati i vrlo su osjetljive na djelovanje mikroorganizama.hidroliza .5. oksidacijom.smanjenje mase robe gubitkom vlage . hlapljenje otapala iz premaza). biokemijske promjene (klijanje žitarica) ili korozije metala. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti Promjenom vlažnosti može doći do različitih promjena materijala robe a mogu se podijeliti na: a) fizikalne promjene .2.

U robe opasne za okolinu spadaju još i otrovne i radioaktivne robe. Robe opasne za okolinu Kod odreñenih vrsta roba ambalaža ima ulogu da zaštiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja tih roba.miris truleži ili plijesni koji nastaje mikrobiološkim raspadanjem papirne i drvene ambalaže u vlažnim skladištima. robe punjene eksplozivom i komprimirani plinovi. aldehidi. zatim samozapaljive robe poput bijelog fosfora. To su u prvom redu eksplozivi. Robe osjetljive na promjenu mirisa Robama osjetljivim na miris smatraju se robe koje imaju karakterističan okus i miris ili one kojima je osnovna karakteristika da su bez mirisa.miris klora i fenola iz sredstva za dezinfekciju . mirisa i okusa još se pojačavaju ako je uz kisik namirnica izložena djelovanju svjetlosti. poprime miris drugih roba (npr. 4. Do promjene mirisa dolazi zbog oksidacije aromatičnih spojeva pri čemu produkti oksidacije često imaju neugodan miris. ali ipak višu od sobne te se ne mogu zapaliti bez dovoñenja topline.2. 4.2. 16 .miris NH3 i H2S iz mikrobiološke razgradnje proteinskih ljepila . ulja i masti na zamašćenim krpama koje se mogu zapaliti bez dovoñenja topline. Miris robi daju aromatični. promjene boje. Postupnim hlapljenjem aromatičnih tvari roba gubi miris.9. robe neugodnog mirisa i robe u procesu truljenja i organski peroksidi. higroskopne robe.7.8. esteri). brašno lako poprima miris benzina. Roba takoñer može poprimiti miris ambalaže: . Lako zapaljive robe imaju nisku temperaturu zapaljenja. ugodan miris svježeg maslaca prelazi u vrlo neugodan miris užegle masti koji mu daje produkt oksidacije masnih kiselina akrolein. terpenski alkoholi. petroleja ili plijesni). najčešće su to praškaste. agresivne robe (kiseline. osobito željezo. Roba je osobito izložena djelovanju korozije tijekom boravka u vlažnim skladištima ili u prekomorskom prometu.biološke vrijednosti bjelančevina. lako hlapljivi sastojci (terpeni. Robe bez mirisa.2. lužine i neke soli). npr. 4.od papirne ambalaža miris tiskarske boje . Robe osjetljive na koroziju U ovu grupu uglavnom spadaju metali i metalna roba.

pastozne robe i robe stabilnog oblika. dimenzijskoj raspodjeli čestica i adheziji meñu česticama. a površina im je vodoravna zbog gravitacijske sile. Ove robe imaju visoku koncentracija dispergirane faze u malo disperznog sredstva što znači da imaju veliku unutrašnju površinu. Sipke robe Sipkih robama smatraju se prašci. uz mali tlak deformacije su elastične a povećanjem tlaka iznad graničnog tlaka tečenja one pokazuju plastičnu deformaciju. U stanju mirovanja one imaju stabilan oblik.3. ukapljeni plinovi i otopine plinova takoñer poprimaju oblik ambalaže u kojoj se nalaze. Površina sipkih roba je to veća što su dimenzije čestica manje. otopine. masti. Ovisi o gustoći čvrste faze. pjene i sl. Za pastozne robe karakteristična su mehaničko-deformacijska svojstva. gelovi. zrnaste i krupnozrnaste robe koje takoñer. To su plinovi pri normalnom tlaku. Za ovu vrstu roba karakteristično svojstvo je nasipna masa ili nasipna gustoća koja predstavlja omjer mase i volumena sipke robe. krupica. Pastozne robe Pastozne robe u koje spadaju paste. Pojavni oblici robe Sa stajališta izbora ambalaže i tehnike pakiranja kao kriterij za razlikovanje vrsta roba umjesto agregatnog stanja prikladnije je uzeti pojavni oblik robe. veličini i obliku čestica. komprimirani i ukapljeni plinovi. emulzije ili suspenzije kapljevina ili čvrstih tvari u ukapljenom plinu i kapljevini. sipke robe. zauzimaju oblik ambalaže ali im površina nije vodoravna samo pod djelovanjem gravitacije. Imaju karakteristike disperzije u kojoj je roba dispergirana faza. Pojavni oblici roba razlikuju se prema stabilnosti prostornog oblika i to kao robe bez oblika. Pod još većim tlakom pastozne robe počinju teći i ponašaju se poput kapljevina. Kapljevine. a plin (zrak) disperzno sredstvo. Robe bez oblika Za ovu vrstu roba karakteristično je da imaju apsolutnu nestabilnost oblika i da lako difundiraju u okolinu. Plinovi pod normalnim ili povišenim tlakom ispunjavaju sav raspoloživi ambalažni prostor i njihov se volumen kompresijom može smanjiti. poput tekućina. kreme. kapljevine i neki dvofazni sustavi (otopine plinova pod normalnim ili povišenim tlakom).4. mogu se promatrati kao disperzni sustavi sastavljeni od čvrste dispergirane faze u obliku praha i kapljevite neprekidne faze kao disperznog sredstva. Pjene imaju uklopljenu i plinovitu dispergiranu fazu. 17 . granule.

već se pakuje. Kapljevine se uglavnom odmjeravaju volumno. sastoji od istih radnih operacija. Robe poput prehrambenih i farmaceutskih proizvoda zahtijevaju pranje.Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati čvrstim tijelima budući da imaju stalan oblik i pružaju relativno veliki otpor promjeni oblika. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja. Najjednostavnije je odmjeravanje robe stabilnog oblika na način da se izbroji potreban broj komada. čišćenje ili sterilizaciju ambalaže. Slijed radnih operacija: 1. bez obzira na složenost. Pakiranje robe Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija. odmjeravanje robe i punjenje ambalaže Odmjeravanje robe ovisi o pojavnom obliku robe i može se vršiti na osnovi volumena. 2. 3. Poklopci ili zatvarači mogu biti od istog materijala kao i ambalaža (npr. mase. Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja. broja komada ili odgovarajućeg tlaka. 4. Ove robe se ne troše u masenim ili volumnim jedinicama. Postoje vrlo različiti sustavi za zatvaranje ambalaže. poklopci za limenke) ili od različitog materijala (poklopci za staklenke ili plastične boce). osjetljivosti i pojavnim oblicima robe. Pastozne robe se zbog problema s njihovom konzistencijom odmjeravaju volumno. odnosno troši odreñeni broj komada robe.4. Ukapljeni plinovi odmjeravaju se prema masi. Komprimirani plinovi se pune u ambalažu dok se ne postigne odgovarajući tlak u ambalaži. 18 . Ambalaža se može zatvarati i lijepljenjem posebnih dijelova ambalaže. zatvaranje ambalaže Na koji će se način zatvoriti ambalaža nakon punjenja ovisi o vrsti ambalaže. Ako je roba osjetljiva na sastojke zraka ili lako difundira u okolinu potrebno ju je hermetički zatvoriti. dok se sipke robe mogu odmjeravati volumno (količina zapakirane robe ovisi o nasipnoj gustoći) i maseno. Priprema povratne ambalaže takoñer uključuje pranje i čišćenje. pripremanje ambalaže za pakiranje Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja.

Za većinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti čuvanja i način rukovanja robom u prometu. Prema Zakonu o zaštiti potrošača svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti. Deklaracija na originalnom pakovanju najčešće sadrži: – naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima – naziv i sjedište proizvoñača koji je proizveo ili pakirao robu – nazivnu količinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda – podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda. Označavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba. završne radne operacije Završne radne operacije uglavnom obuhvaćaju kontrolu pakiranja (provjeravanje količine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalaže). potpunog i točnog informiranja o onom što kupuje. skladištenju i čuvanju proizvoda – upozorenja o postupku u slučaju nezgode. što proizvod sadrži i na temelju čega se može odlučiti za kupnju. pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o općem deklariranju i označavanju hrane i o navoñenju hranjivih vrijednosti hrane. vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. jasni. naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potrošaču treba staviti deklaraciju. Na ambalažu. Označavanje proizvoda jest nanošenje značajki proizvoda na ambalažu. Ukoliko se radi o ambalaži prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i označavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji. 19 . o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima biološke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaćivanja sastava – sastav ili sadržaj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajućim pravilnikom o kakvoći – rok valjanosti i druge potrošaču bitne podatke. deklariranje i označavanja ambalaže. To su osnovni podatci što ih proizvoñač mora istaknuti na ambalaži ili ih trgovac mora predočiti kupcu radi jasnog. što podrazumijeva: – oznake i simbole upozorenja za opasnost.4. – oznake i simbole o načinu rukovanja. prijenosa i prijevoza. Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netočnim oznakama ili oznakama koje potrošače mogu dovesti u zabludu. hrani i zaštiti potrošača.

AMBALAŽNI MATERIJALI Odabir ambalažnog materijala osnovni je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija funkcija ambalaže i njezina cijena. konstantnost dimenzija ambalaže. Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalažni materijal treba biti toplinski izolator.5. zbog statičkog elektriciteta privlače na sebe prašinu. Mehanička nepropustnost ambalažnog materijala važna je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalažni materijal. Materijal treba biti optički nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. Električna provodnost važna je za realizaciju prodajne funkcije ambalaže. Uglavnom se 20 . U tom slučaju prodajna funkcija realizira se grafičkom obradom ambalaže koja robu prezentira kupcu. što nepovoljno utječe na izgled robe na polici. brzinu proizvodnje. te troškove prostornog i grafičkog oblikovanja. Trošak ambalažnog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni. Tehnološka svojstva ambalažnog materijala odreñuju izbor postupka proizvodnje ambalaže. polimerni materijali).1. Za uspješnu realizaciju zaštitne funkcije ambalaže materijal mora biti postojan i nepropustljiv. metali. potrebnoj debljini stijenke ambalaže i mehaničkim svojstvima materijala. 5. Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. valovita ljepenka. Osobito je važno za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalažni materijal ne utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalažu. Istodobno unutrašnja strana ambalaže u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije. Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali). izbor oblika ambalaže. izbor postupka grafičkog oblikovanja i kvalitete obrade. Toplinska provodnost ambalažnog materijala važna je za robe koje se toplinski obrañuju (sterilizacija i zagrijavanje prije vañenja robe). a potrebna količina materijala ovisi o gustoći materijala. Drvo Drvo spada u najstarije ambalažne materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton. Mehanička postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih mehaničkih sila. Ambalažni materijal mora biti biološki postojan budući da djelovanje mikroorganizama vrlo štetno djeluje na realizaciju zaštitne a takoñer i prodajne funkcije ambalaže.

tvrdo drvo (65 . bukva. a piljenice se prema debljini dijele na listove. 21 . crni orah. radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene. ariš i joha . Prema dimenzijama četvrtače mogu biti grede. javor. kanadska topola.150 Nmm-2) – svib. tvrdoća i čvrstoća.vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) – smreka. Slika 5-1. badem. u obliku gredica i greda za učvršćivanje teških i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1). klen.0 mm koji se proizvode piljenjem. Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutrašnje površine. orah. badem. bor.50 Nmm-2) – omorika. vrba i jela . lipa. crna topola. smrekovina.3 – 4. brijest.srednje tvrdo drvo (50 . tisa. Za proizvodnju ambalaže upotrebljava se najviše jelovina. jasen. grab . Mehanička svojstva drva u uzdužnom. gredice. daske i planke. u obliku letvi za poboljšavanje mehaničkih svojstava transportne ambalaže. rezanjem ili ljuštenjem. Furniri su tanki drveni listovi debljine 0.meko drvo (35 .100 Nmm-2) – hrast. čempres i bijeli dud . Transportna drvena ambalaža i kalemi Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže važna je njegova prostorna masa (masa jediničnog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost.upotrebljava za izradu transportne ambalaže raznih oblika i veličina.vrlo tvrdo drvo (100 . Mehanička svojstva važna za ambalažu su elastičnost. Piljena graña se razlikuje prema obliku poprečnog presjeka na četvrtače (piljena graña s kvadratnom ili pravokutnom površinom presjeka) i piljenice (piljena graña čiji je omjer širine i debljine veći od 20). bukovina i hrastovina u obliku piljene grañe i furnira. vlaknaste grañe drva.65 Nmm-2) – pitomi kesten. letve i letvice. Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju šper-ploča. Drvo se prema tvrdoći dijele na: . crnika. panel-ploča i lake drvene ambalaže (konstrukcijski furniri) (slika 5-2).

ekološka prihvatljivost.450 gm-2 (debljina od 0. Jedna od predloženih podjela prema gramaturi i debljini je sljedeća: papir < 150 gm-2 (debljina < 0.0 mm) ljepenka > 450 gm-2 (debljina > 2. prešaju i suše. jednostavna grafička obrada. Laka drvena ambalaža 5. Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog. dobra mehanička čvrstoća. karton i ljepenku. Ljepenka je višeslojni karton koji se ne može savijati a svi su slojevi iste kvalitete. laminiraju ili impregniraju s drugim materijalima kao što su voskovi. Prednosti ambalaže od papira i kartona su niska cijena. Mehanička pulpa (pulpa od drvenjače) dobiva se drobljenjem drva pri čemu se iskorištavaju sva vlakna iz stanične stjenke drva (celuloza i lignin). Papir.0 mm) Suvremena industrija papira proizvodi veliki broj različitih vrsta papira i kartona koji se razlikuju prema sirovinama iz kojih se proizvode.Slika 5-2.2. odnosno gramaturi (masa 1 m2 papira ili kartona). Oko 50 % drvene pulpe dobiva se iz smreke. mogućnosti oplemenjivanja i niskoj cijeni papir. Nedostatci su poroznost. karton i ljepenka danas su jedan od najzastupljenijih ambalažnih materijala. Ne postoji oštra granica koja dijeli papir. Papir i karton su materijali u obliku listova koji nastaju preplitanjem i meñusobnim spajanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla. Ukoliko se upotrebljavaju za ambalažu koja će biti u neposrednom dodiru s hranom obavezno se prevlače. 22 .3 mm) karton = 150 . polimerni materijali itd. Ima vrlo dobra mehanička svojstva. higroskopnost. za razliku od kemijske pulpe za čiju se pripremu uklanja kora a dobivena strugotina se obrañuje različitim kemijskim metodama (lužnati. Papir i karton meñusobno se razlikuju prema debljini. jele i bora. karton i ljepenka Zahvaljujući dobrim svojstvima. namjeni i postupcima dorade. tekstilnih otpadaka i recikliranog starog papira.3 do 2. sulfatni ili sulfitni postupak). Proizvode se iz pulpe (suspenzije celuloznih vlakana u vodi).

Pergament papir se dobiva kemijskom obradom bezdrvnog papira koji ne sadrži punila i ljepila. Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke. a druga strana mu je hrapava i koristi se za lijepljenje s drugim slojevima. Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze. Staklastog je izgleda. ima vlaknastu strukturu i manje je otporan prema vodi od pergament papira. Otporan je na kidanje i probijanje pa se koristi za izradu višeslojnih transportnih vreća (natron vreće) i za ravni sloj valovite ljepenke. Sulfatna celuloza je sirovina za proizvodnju papira dobrih mehaničkih svojstava (velika čvrstoća na kidanje). To je jeftini papir loše kakvoće. Upotrebljava se za složive kutije (prodajna ambalaža). Šrenc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. 2. ugljikov dioksid i vodenu paru. dok su ostali slojevi od lošije i jeftinije sirovine. Natron papir se proizvodi iz nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze dugih vlakana. Budući da mu je jedna strana glatka na nju se nanosi grafička obrada. Pergamin papir proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze bez upotrebe punila. Zbog loših barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalaži lako gubi arome i hlapljive komponente. Vrlo je čvrst. Sulfitna celuloza upotrebljava se za proizvode kojima su boja i svojstva površine važniji od čvrstoće i žilavosti. 5. proziran. Kromo-nadomjestak ima lice od bijeljene sulfitne celuloze. uglavnom služi za zamatanje roba. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže 1.2. drvenjače i jeftinih punila. Papiri i kartoni od drvenjače Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjače (82 – 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%). slabo propušta masnoće. 23 . Bezdrvni papiri i kartoni proizvode se iz sulfatne ili sulfitne celuloze uz eventualni dodatak tekstilnih otpadaka i ne sadrže drvenjače i poluceluloze. otporan na vodu i masnoće. Pogodan je za najkvalitetniji tisak.1. Ima široku primjenu i često se laminira s drugim materijalima. Kromo papir je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i naknadno satiniran (poseban postupak glačanja papira).propustljivost na kisik. 3. Proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze uz dodatak manje količine bijele drvenjače.

Ljepilo ne smije duboko prodirati u papir. Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke. Peteroslojna ljepenka grañena je od tri ravna sloja i dva valovita.2. boce). koristi se za zamatanje roba osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. može se oblikovati u tuljac. Ima vrlo dobra mehanička svojstva u odnosu na gramaturu i cijenu.3. 5. 5.Sivi karton pogodan je za izradu složivih kutija lošije kvalitete i za unutrašnji sloj stabilnih kutija (npr. Svojstva valovite ljepenke takoñer ovise o vrsti ljepila. Metalni ambalažni materijali Vrlo je mali broj metala koji se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. Lako se savija. jednog ravnog i jednog valovitog. krom i cink (za 24 . Najčešće se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C. niti se razlijevati po papiru. kutije za cipele). natron papir).2. Oblik i dimenzije vala odreñuju mehanička svojstva valovite ljepenke. Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. Sedmeroslojna ljepenka (četiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanička svojstva poput drva. Budući da ima bolja mehanička svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija većih dimenzija. a kao pomoćni metali upotrebljavaju se kositar. a za valoviti sloj ljepenke krut i žilav papir koji se lako oblikuje bez oštećenja (papir od poluceluloze ili šrenc-papir). Valovi su oblika sinusoide a po veličini se razlikuju kao veliki val (A-val). Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog. Valovita ljepenka Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva papira meñusobno slijepljenih od kojih su neki valoviti a neki ravni. Osnovni su željezo i aluminij. mali (B-val) i srednji (Cval). Za ravni sloj ljepenke upotrebljava se papir velike rastezne čvrstoće i zagrebne tvrdoće (npr. Dvoslojna ljepenka sastoji se od dva sloja. Čvrstoća slijepljenog mjesta mora biti veća od čvrstoće papira.

3. 25 .2 %.proizvodnju bijelog. Standardni tip čelika za ambalažu prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i dušičnu kiselinu ima sljedeći sastav: ugljika 0. žilavi od 0.9 do 1. Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba. kromom) čime se dobije nehrñajući čelik.4% C. silicij. Neki od metala su i toksični. Zaštita od korozije može se provesti različitim premaznim sredstvima i zaštitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr.95 % C. legiranjem s drugim metalima i primjenom različitih postupaka proizvodnje i prerade.0 % i molibdena 1.2 % ugljika. Nedostaci su im što su više ili manje podložni koroziji. To je tehničko željezo modificirano s najviše 1. Ugljični čelici osim željeza (98 . kroma 18. nikla 8. osobito u prisustvu kisika i lužina. Kao prateći sastojci čelika pojavljuju se mangan. prešanjem. Najveći mu je nedostatak loša otpornost na koroziju. a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. 5.1 %.7 % ugljika. fosfor i sumpor koji potječu iz sirovine za proizvodnju željeza. polutvrdi od 0. Lako se otapa čak i u slabim kiselinama. Uobičajeni nazivi za nehrñajući čelik su inoks ili rostfrei. valjanjem.2 % C i tvrdi čelik više od 1. izvlačenjem.99 %) sadrže još samo ugljik. Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju. kromiranog i pocinčanog lima). pa se za odreñene vrste roba metalna ambalaža mora zaštititi prevlakama ili premazima da bi se spriječile interakcije robe i ambalaže. Takoñer ima vrlo dobra tehnološka svojstva. Imaju veliku čvrstoću pa su pogodni za izradu ambalaže za komprimirane i ukapljene plinove i ambalažu velikih dimenzija. Metalni ambalažni materijali su nepropusni za tekućine. plinove i svjetlost. Ima vrlo dobra mehanička svojstva (velika rastezna čvrstoća) koja se modificiraju promjenom sadržaja ugljika. Legirani čelici pored željeza i ugljika sadrže jedan ili više metala koji im odreñuju svojstva. Prema kemijskom sastavu čelici se dijele na ugljične i legirane čelike.65 % C. Strukturna graña ugljičnih čelika i mehanička svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki čelik sadrži manje od 0. lemljenjem i zakovicama.5 %.85 do 0. Lako se prerañuje kovanjem.1.1 do 0. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se samo nehrñajući čelici koji sadrže od 0. Čelik Čelik je najvažniji tehnički materijal današnjice. savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem.

plemeniti) i alatne čelike. 26 . upotrebljavaju se samo za ambalažu zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalažu od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. nepovratna ambalaža za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinčani limovi od konstrukcijskog čelika s vrlo malim sadržajem ugljika. a otapaju ga jače kiseline i lužine. kozmetičkih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. Slika 5-3. kvalitetni. ukapljenih i komprimiranih plinova. limena. Alatni čelici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalaže. lijekova.3. Za izradu jeftine željezne ambalaže manjih dimenzija (sitna. Od tanjih limova izrañuju se manje posude. boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. mekan i može se izvaljati u obliku tanke folije. tekućina.Povećanjem udjela kroma. Plemeniti konstrukcijski čelici. Budući da je netoksičan pogodan je za pakiranje namirnica. cisterne za transport kiselih proizvoda. Obični konstrukcijski čelici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalaže velikih dimenzija kao što su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju. nikla i kobalta u čeliku proizvode se legirani čelici otporni čak prema klorovodičnoj i sumpornoj kiselini. Postojan je prema koroziji čak i na vlažnom zraku. Kositar Kositar (Sn) je metal. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom. Čelična ambalaža 5. srebrnasto bijele boje. kiselih voćnih sokova poput soka od limuna i voćnih poluproizvoda konzerviranih sa SO2).2. Osim podjele prema kemijskom sastavu čelici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obični. zbog svoje visoke cijene.

Najviše se upotrebljava za proizvodnju limenki za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica i za proizvodnju pomoćnog materijala za pakiranje (zatvarača. metalnih traka i sl. Bijeli lim Bijelim limom naziva se tanki čelični lim od mekog običnog konstrukcijskog čelika s malim sadržajem ugljika koji je zaštićen s obje strane tankim slojem kositra. Aluminij Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem. Takav premaz mora biti postojan prema sastojcima namirnice i ne smije joj mijenjati organoleptička svojstva. Slika 5-4.).5. poklopaca.5. Cink se lako otapa u slabim i razrijeñenim kiselinama i lužinama. Ima rastezljivost i čvrstoću čelika i otpornost na koroziju poput kositra. ali ambalaži daje neprivlačan izgled. Na vlažnom zraku brzo gubi sjaj jer se prevlači tankim.3.3. mekan je i žilav ali nije elastičan. Mora biti postojan pri temperaturi sterilizacije i pri oblikovanju limenki ne smije pucati. Ukoliko se od bijelog lima proizvodi ambalaža za pakiranje namirnica obavezno se zaštićuje premazima da se spriječe interakcije namirnice i ambalažnog materijala. Danas ga zamjenjuju polimerni materijali i aluminij.4. Neznatno omekšava zagrijavanjem. Upotrebljava se za proizvodnju bačvi i metalnih posuda za pakiranje nekorozivnih neutralnih proizvoda. Pocinčani lim Cink (Zn) nije dobar za zaštitu željeza kao kositar.3. kompaktnim slojem bazičnog karbonata koji sprječava daljnju koroziju. 5. premda je Zn fiziološki element. Ambalaža od bijelog lima 5.3. na niskom temperaturama ne postaje krhak što ga čini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27 . Osnovni mu je nedostatak toksičnost Zn soli.

poput kalcija i magnezija. što znači da se otapa u jačim kiselinama i jačim lužinama. Dobro svojstvo aluminija je što je fiziološki neškodljiv. Aluminijska ambalaža 5. već se. npr. Slika 5-5. ponavljanih jedinica) meñusobno povezanih kovalentnim vezama.zamrzavaju. aromatičnih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. 28 .4. Aluminij je amfoteran. Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira. jednostavnih kemijskih jedinica (mera. margarina. a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce. izvlačenjem). taloži u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma. masnoće. Polimerni materijali Polimeri se sastoje od makromolekula grañenih od velikog broja malih. Budući da ne propušta vodu. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. Pogodan je za obradu plastičnim deformacijama (valjanjem. ili su meñusobno povezane kemijskim vezama stvarajući pritom trodimenzijsku umreženu strukturu. ravnolančanu ili razgranatu strukturu. prešanjem. vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih. Otporan je prema svim otopinama čiji je pH 4. maslaca. koji se ne otapa se u vodi.5 – 8. sira. čokolade) i za proizvodnju višeslojnih (laminiranih) ambalažnih materijala. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajući na površini zaštitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3⋅H2O. Makromolekule mogu imati linearnu. Takoñer se mogu proizvoditi profili različitih oblika. Deblje aluminijske trake služe za izradu raznih posuda za pakiranje. Duljina polimernog lanca odreñena je brojem ponavljanih jedinica (mera) u lancu.5. cijevi za proizvodnju tuba. Relativna molekulska masa polimera kreće se od nekoliko tisuća do više milijuna. staklenke i čaše. Od aluminijskih limova izrañuje se transportna ambalaža (bačve). Zaštita aluminija može se postići stvaranjem umjetnog zaštitnog sloja Al2O3 elektrolitičkim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanošenjem premaza.

pri zagrijavanju omekšavaju i tada se mogu lako oblikovati. maziva. Djelomično su umreženi. fibroin u svili. Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat. otopine. Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. koji može biti u obliku praha. Stoga mu se svojstva modificiraju različitim aditivima poput omekšavala. Na taj način dobije se polimerni materijal. Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreñuje njihova fizička. kristalni (veliki broj makromolekula pravilno složenih) ili u većini slučajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna područja). često nije moguće izravno prerañivati ili nema zadovoljavajuća uporabna svojstva. Pri relativno visokoj temperaturi razgrañuju se bez prethodnog omekšavanja. npr.). poliprolien.Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kaučuk. polietilen visoke 29 . S obzirom na stupanj sreñenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreñeno stanje poput kapljevine). produljenje svježine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi. punila itd. i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale. netopljivi su i netaljivi. škrob. kemijska i mehanička svojstva. keratin u vuni. Duromeri imaju trodimenzijsku umreženu strukturu. polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen. Polimerizat. pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju. Hlañenjem zadržavaju novi oblik a ciklus zagrijavanje . Staklište im je puno niže od temperature primjene. toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora. prirodne smole. Zbog svojih specifičnih svojstava i dinamičnog razvoja posljednjih desetljeća upravo su ovi materijali omogućili proizvodnju novih ambalažnih oblika i nove tehnike pakiranja. polisiren itd.hlañenje može se ponavljati. u otapalima bubre i otapaju se. Premda postoji veliki broj polimernih materijala. za izradu ambalaže najviše se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoće (PE-LD). odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati. S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere. Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na početnu duljinu. duromere i elastomere. Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgrañene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadrže dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica). disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin. a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule. celuloza.

i ne 30 . tvari koje na različite načine usporavaju razgradnju polimernih materijala.4. sličan je po svojstvima plastomerima. Imaju vrlo dobra tehnološka svojstva. nanositi u tankom sloju na drugi materijal. ne propušta prašinu ni mikroorganizme. Nelakirani celofan je proziran. kemijski su inertni i podložni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama. poli(vinil-klorid) (PVC). itd. celulozni propionat i seluolzni acetobutirat (npr. Može se spriječiti. To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizičkih i mehaničkih svojstava materijala. ali se ne ponaša poput njih pri zagrijavanju. Za sve polimerne materijale zajedničko je da imaju malu gustoću. lako se mehanički oblikuju uz mali utrošak rada. postojan prema organskim otapalima. propušta vodenu paru. teško su topljivi. 5. Nedostatak mu je što je higroskopan. Zahvaljujući plastičnosti moguće je proizvesti proizvode vrlo različitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i povišene temperature. te regeneracijom celuloze iz topljivih celuloznih derivata. U kemijskim reakcijama ponaša se slično alkoholima: s kiselinama daje estere a s alkoholima etere. Nije im potrebna naknadna površinska obrada niti površinska zaštita. a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu". Materijali na bazi celuloze Celuloza je prirodni polikondenzat glukoze (sadrži dvije sekundarne i jednu primarnu hidroksilnu grupu po ponavljanoj jedinici). savitljiv. odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora. polipropilen (PP). Nema vlaknastu strukturu poput papira. pakiranje prehrambenih ili duhanskih proizvoda. polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). u obliku meke folije za kaširanje papira. slabim anorganskim kiselinama i lužinama i dobro prima tisak. Celofan je ambalažni materijal koji se dobiva kemijskom modifikacijom celuloze u svrhu postizanja topljivosti. Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije. Upotrebljava se za pakiranje luksuzne robe široke potrošnje. nepropusne za miris). u obliku folija velike prozirnosti koje ne skupljaju prašinu). Od celuloznih derivata za izradu ambalaže upotrebljavaju se samo celulozni acetat (npr. glatke i sjajne površine. Za polimerne materijale karakterističan je proces koji se naziva starenje.1.gustoće (PE-HD). energije i vremena.

Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i može biti termozavarljiv. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak). Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode. PE omekšava pri temperaturi 127oC (PE-HD). halogenih elemenata i malog broja ketona. pa se lakirani celofan može spajati postupkom zavarivanja.926-0. Polietilen Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera današnjice. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2). odnosno 85-87oC (PE-LD) što predstavlja najvišu temperaturu uporabe PE proizvoda.2.910-0. ~ CH2− CH2− CH2− CH2− CH2− CH2~ Slika 5-6. Shematski prikaz strukture i gustoće temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoće Polietilen srednje gustoće Polietilen niske gustoće Linearni polietilen niske gustoće Polietilen vrlo niske gustoće Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoća /gcm-3 0.1. osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5.910 S obzirom na različitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najviše polietilen niske gustoće (PE-LD). Postojan je na veliki broj kemikalija. Strukturna formula polietilena (crvena boja označava mer. osim oksidirajućih kiselina. Pod utjecajem UV zračenja podložan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se može potpuno spriječiti dodatkom 1% 31 . katalizator).može se spajati zavarivanjem. ksilenu. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem.925 0.960 0.4. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr.940 < 0. tetralinu i ugljikovom tetrakloridu.925-0. a iznad 60oC otapa se u toluenu. Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima. linearni polietilen niske gustoće (PELLD) i polietilen visoke gustoće (PE-HD). 5.941-0. Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak.940 0. temperatura.

ali najviše ekstrudiranjem. ~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3 Slika 5-8. Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slična svojstvima PE-a. One ne sadrže omekšavala i fiziološki su inertne. niskotlačnom polimerizacijom propilena. PE se lako prerañuje svim osnovnim postupcima prerade plastomera. Najveća količina PE-LD koristi se za proizvodnju folija različite namjene: za izradu vreća. ne dodaju mu se omekšavala. PP folije su bezbojne. gotovo netopljiv. Nedostatak im je što loše primaju tisak. injekcijskim prešanjem. vrećica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b).9-0. PP je netoksičan.3. savitljive. već pri 0oC postaje krhak. PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalaže za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vañenja istisnuti iz ambalaže (Slika 5-7a). Osjetljiv je na niske temperature. čak i pri povišenoj temperaturi. rastezljive i prozirne. Zadržavaju savitljivost i pri -50 oC što ih čini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju. vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9).4. Budući da su otporne na povišenu temperaturu mogu se upotrijebiti za 32 . kemijski postojan prema sastojcima namirnica.91 gcm-3) i relativno visoko talište (160-170oC). glatke i sjajne površine.antioksidansa. ni stabilizatori. čvrste i krute. ima veću čvrstoću i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (čvrstoća PP pri 100oC jednaka je čvrstoći PE pri 40oC). postojane do 110oC. Polipropilen Polipropilen (PP) se proizvodi katalitičkom. a) b) Slika 5-7. Ima vrlo nisku gustoću (0. s gledišta ambalaže. Polietilenske folije su vrlo meke. uključujući i masnoće. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) 5. puhanjem. razlikuje se po tome što nema voštani opip kao PE. prozirne kao staklo. PE-HD folije su mliječno bijele.

slabo gori. Poli(vinil-klorid) Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl). UV zračenje propušta manje od stakla. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal. Slika 5-9. loše toplinske postojanosti (razgradnja mu počinje već pri temperaturi staklišta. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne propušta plinove i pare organskih tvari. svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom različitih aditiva (omekšavala. a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprječava. Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se može provoditi u suspenziji. a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. Istezanjem zagrijanih folija poboljšavaju se mehanička svojstva. postojan na utjecaj atmosferilija. vlage. Vrećica od PP folije Slika 5-10.4. Jutena vreća i vreća od polipropilena 5. PP folije najvećim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vreća. stablizatora. Uporabom odgovarajućih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj. pigmenata. proziran. Kruti PVC je tvrd. konoplje ili lana (Slika 5-10). maziva.) Danas je u uporabi više od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida. teško preradljiv. maslac). Transportne vreće od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vreće od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute. Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin. otopini ili u masi. kemikalija. emulziji. Kruti PVC služi za proizvodnju ambalaže stabilnog oblika (slika 5-12).pakiranje robe u vrućem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati. Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. ~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl Slika 5-11. 33 . itd. oko 80 oC).4.

PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala.Slika 5-12. vrećica ili tuba (slika 5-12). manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija. 34 .5. 5.08 . Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teško se prerañuje pa se uobičajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom.50 % omekšavala. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 . Takav se materijal lako prerañuje.4. nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava. To je kristalast polimer s talištem pri 220 oC i staklištem pri 23 oC.5 mm.0. Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre. PVC s 50 % omekšavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalaže u obliku vreća. H ~ C H Cl C Cl H C H Cl H C C Cl C~ Cl Cl H Slika 5-13. a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem. Poli(viniliden-klorid) Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2). Netopljiv je u svim hladnim otapalima. Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja. vrlo savitljive i podatne. Za izradu fleksibilne ambalaže i laminata proizvode se folije debljine 0. vinil-acetatom i akrilonitrilom. a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu. na njih se mogu lijepiti etikete. sjajne. dobro se grafički obrañuju. ima lošija mehanička svojstva.

35 .05 – 1. Od pjenastog PS izrañuje se vrlo lagana ambalaža stabilnog oblika s relativno dobrim mehaničkim i izvrsnim izolacijskim svojstvima. eteru.07 gcm-3. kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija. Podložan je procesima fotokemijske razgradnje. glatke i sjajne površine i dobro prima tisak (slika 5-15a). za jaja i dr.4. tvrd. povrća. ćelijaste strukture i niske gustoće. Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoće koji se upotrebljava za zvučnu i toplinsku izolaciju. Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže postupkom dubokog izvlačenja. injekcijskim prešanjem ili puhanjem (slika 515b). Gustoća mu je 1. omekšava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC. ekspandirani) PS je porozan plastomerni materijal. sira. relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima. postupcima dubokog izvlačenja. engl. Polistiren Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). aldehidima i ketonima. Ovaj se materijal najčešće upotrebljava za izradu čaša. benzinu. je dvofazni sustav polistirena i fino dispergiranih čestica elastomera (polibutadiena). šalica. U velikoj se mjeri koristi za izradu posuda i kutija za zamrznute i ohlañene prehrambene proizvode. high impact).(HI. niska temperatura mekšanja. Standardni PS je proziran poput stakla. podložaka za svježe meso i ribu. Idealan je za proizvodnju ambalaže tehnikom injekcijskog prešanja (nije potrebna nikakva dorada). Pjenasti (celularni. Dobiva se impregniranjem PS-a pogodnim. za pakiranje voća.6. Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na tržište dolaze različiti materijali koji se meñusobno razlikuju po sastavu i svojstvima.5. kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren. kemijski neutralnim plinom ili lako hlapljivim kapljevinama koji zagrijavanjem iznad staklišta PS-a ekspandiraju i isparavaju dajući materijal željene gustoće i oblika. Polistiren visoke udarne žilavosti (PS-HI). PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva. PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava. ~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5 C6H5 H C6H5 H Slika 5-14. Za ambalažu najvažniji su standardni polistiren. svježe ribe i duboko smrznutih kašastih namirnica. Nedostatci su mu krhkost. a elastomerna faza poboljšava elastičnost i žilavost. eterima i kloriranim ugljikovodicima.

izvanrednoj prozirnosti. Strukturna formula PET-a Upotrebljava se za izradu vlakana visoke čvrstoće. od 2005. odličnih mehaničkih svojstava. folija i kao konstrukcijski materijal. S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati. za izradu filmova.4. O C O C O O CH2 CH2 Slika 5-16. osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. otpornosti na povišenu temperaturu i drugim dobrim svojstvima.naziva se poliesterima.Zbog velikog modula elastičnosti pjenasti PS dobro amortizira dinamička naprezanja robe. Ambalaža od standardnog PS (a). Prikladan je za izradu zaštitne i dekorativne ambalaže. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda.CO·O. kemijske i toplinske postojanosti. Zahvaljujući maloj masi. Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najviše primjenjivan poliester. To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase. 5. relativno visokog tališta (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti. sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon čestih ponavljanja naprezanja. pri preradi nastaju relativno velike količine tehnološkog otpada.7. Poli(etilen-tereftalat) Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadrže esterske skupine . osobito gaziranih pića i vode (slika 5-17). laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c). Slika 5-15. Meñutim. ambalaža od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalažu za pakiranje kozmetičkih. godine u Hrvatskoj je PET 36 . čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS. Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola.

ambalaža u sustavu poticanja povrata iskorištene ambalaže te se velika pažnja poklanja oporabi PET otpada. vodu i gazirana pića 5.4.4. Slika 5-17. dovoljno čvrste. npr. insekticidi. sredstva za bijeljenje). PET ambalaža za ulje. 5. Vodotopljivi polimeri U grupu polimera koji se otapaju u vodi spadaju poli(vinil-alkohol) (PVAL) i poli(etilen-oksid) (PEO).8. Polikarbonati Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola. ne mijenjaju svojstva u širokom temperaturnom području (od -150 do 200 oC). Pored robe koja je opasna za okolinu u vodotopljivu ambalažu pakiraju se i druge robe koje se upotrebljavaju kao vodene otopine. fungicidi.9. Primjenjuju se samo za specifična pakiranja. ali im visoka cijena ograničava primjenu u proizvodnji ambalaže. Od njih se izrañuju vrećice za pakiranje robe opasne po okolinu koje ne smiju doći u dodir s ljudskom kožom a upotrebljavaju se u obliku otopina (npr. To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja površine. mogu se spajati lijepljenjem i dobro primaju tisak. vrlo žilavi i dimenzijski stabilni. emulzije ili suspenzije kao što su sredstva za pranje i čišćenje. pa se tako ambalaža otapa zajedno sa sadržajem. 37 . Te su folije savitljive. za izradu vrećica u kojima se hrana kuha. Imaju izvanredna svojstva. bojila i sl. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se u obliku folija koje se proizvode ekstruzijom ili lijevanjem. Pri pripremi otopine vrećica sa sadržajem stavi se u vodu.

11. ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalaže ograničena samo za rješavanje specifičnih problema pakiranja. gljivica.4.11. od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. Proizvode se iz sirovina porijeklom iz obnovljivih izvora. algi) i ima za posljedicu mineralizaciju do CO2 i H2O u aerobnim. Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo različitih svojstava i namjene. male propustljivosti za kisik. u kontroliranim uvjetima mogli razgraditi kroz nekoliko tjedana a produkti razgradnje ne bi bili štetni za okoliš. 5. biokompatibilni su. Imaju izvanredna mehanička svojstva. Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima. nakon uporabe. Al folijom ili papirom.5. Jedan od najpoznatijih biorazgradljivih polimera je polilaktid 38 . osobito veliku žilavost i otpornost na trenje. Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana. Stoga se danas ulažu veliki napori u iznalaženje polimernih ambalažnih materijala koji bi se. dobrog primanja tiska i velike čvrstoće šava dobivenog postupkom zavarivanja.10. zbog dobrih mehaničkih svojstava. U tu svrhu se upotrebljavaju biološki razgradljivi polimeri čija je razgradnja rezultat djelovanja mikroorganizama (bakterija. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanička naprezanja. 5.4. Poliamidi Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama. Mogućnost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale. Biorazgradljivi polimeri Odbačena polimerna ambalaža predstavlja veliki problem budući da je u uvjetima okoliša vrijeme njene razgradnje izuzetno dugo.4. u temeljnim lancima makromolekule sadrže karakterističnu uretansku skupinu –NH-CO·O-. Mehanička svojstva materijala za jastučenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira. a njihovom razgradnjom zatvara se kružni ciklus CO2. Pjenasti PUR može se proizvesti s različitim stupnjem krutosti. Poliuretani Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola. odnosno do CO2 i CH4 u anaerobnim uvjetima.

PLA boca vizualno se ne razlikuje od PET boce Sirovina za njegovu sintezu je mliječna kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz škroba ili iz drugih izvora. Slika 5 .(PLA).12. ambalažnih filmova (slika 5-18). vrećica. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima 5. lijevanje 2. crijeva.19. Polilaktid (PLA) je termoplastični linearni poliester po svojstvima sličan polistirenu.18. postupci za proizvodnju poluproizvoda (praoblikovanje) sirovina: granulat ili prah proizvod: poluproizvod u obliku cijevi.4 tjedna (slika 5-19). ploča i pjenastih blokova postupci: ekstrudiranje. Slika 5.4. Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 . folija. U aerobnim uvjetima potpuno se razgrañuje preko mliječne kiseline u vodu i ugljični dioksid. kalandriranje. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže S obzirom na oblik sirovine i oblik i namjenu proizvoda postupci za proizvodnju polimerne ambalaže mogu se svrstati u tri grupe: 1. Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalažni materijali. postupci za proizvodnju ambalaže od poluproizvoda (preoblikovanje) sirovina: poluproizvod proizvod: gotova ambalaža postupci: toplo i hladno oblikovanje 39 . Upotrebljava se za izradu boca.

reže ili namotava u svitak. ploče). Ekstruder Slika 5-21. Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520). nije potrebna dorada postupci: injekcijsko prešanje. Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu. Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. Od dobivenog crijevnog filma prave se vrećice različitih dimenzija. Na odreñenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeñu dva valjka koji ga zatvaraju i sprječavaju prolaz zraka. folije. postupci za neposrednu proizvodnju ambalaže sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaža.3. Proizvod se hladi. stvara zračni jastuk koji ga širi. LIJEVAK POGONSKI MOTOR NAMJESTIVI PRIGON CILINDAR GRIJALICA HLADILA GLAVA EKSTRUDERA PUŽNI VIJAK POGONSKI MOTOR SPOJKA Slika 5-20. a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). crijeva. Na taj se način u crijevu. Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka. najčešće od polietilena. injekcijsko i ekstruzijsko puhanje. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a 40 . razni profili. izmeñu glave ekstrudera i valjaka. lijevanje EKSTRUDIRANJE Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonačni poluproizvodi (cijevi.

Slika 5-22. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma KALANDRIRANJE To je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine propuštanjem izmeñu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri čemu valjci pritišću polimerni materijal (slika 5-23).2-2 mm) i ploče (>2 mm). folije (0. otopine polimera. L. Shema četverovaljčanog kalandra LIJEVANJE Lijevanje je ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreñene temperature). EKSTRUDER DOBAVA TALJEVINE VALJCI ZA OBLIKOVANJE KALANDRATA VALJCI ZA ZAVRŠNO OBLIKOVANJE KALANDRATA HLADILO KALANDRATA IZVLAČENJE KALANDRATA Slika 5-23. Osnovni element linije za kalandriranje čini kalandar. stroj koji može imati 2-5 valjaka i različite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I. F. polireakcijama i/ili umrežavanjem. Z i S) (slika 5-24).2 mm). paste ili niskoviskozne kapljevine. Tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne vanjske sile. Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0. Čvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva. 41 . disperzije. Kalandar Slika 5-24. Lijevati se mogu kapljeviti monomeri.

postižu se bolja svojstva otpreska i skraćuje proizvodni ciklus. pužni vijak se pomiče naprijed i ubrizgava taljevinu kroz mlaznicu i uljevni sustav u kalup. To je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerna potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu (slika 5-26). Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera. Materijal ulazi kroz lijevak u zagrijani cilindar za taljenje. Otpresci mogu biti različitih veličina i stupnjeva složenosti. umrežavanjem ili hlañenjem postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine Posrednim prešanjem uklanjaju se nedostatci neposrednog prešanja. Pri izravnom prešanju polimer u obliku praha. Nakon polireakcije i/ili umrežavanja. 42 . Materijal se tali i skuplja pri vrhu pužnog vijka. Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak prerade polimera. Za to vrijeme pužni se vijak vraća u početni položaj i priprema novu količinu materijala. PREŠANJE Prešanje je zajednički naziv za skupinu cikličkih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno. Otpresak (proizvod) koji očvrsne u kalupu polireakcijom. gdje ga zahvaća pužni vijak. geliranja i/ili hlañenja otpresak postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine (slika 5-27). temperiranu kalupnu šupljinu. pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu. posredno i injekcijsko prešanje.KAPLJEVITI MONOMER ZRAČNI ODUŠAK JEZGRA GNIJEZDO ODLIJEVAK (PROIZVOD) Slika 5-25. Kalup se zatvara čime je omogućeno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne šupljine. Kad se skupi dovoljno rastaljenog materijala.

PP. prešanjem ili lijevanjem.Slika 5-26. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omogućava velike brzine proizvodnje ambalaže. Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti. Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postiže zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati. 43 . Polimerni materijal može se oblikovati u toplom ili hladnom stanju. Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. tijekom kojega se bez odvajanja čestica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploče. čašice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici. OBLIKOVANJE Oblikovanje je ciklički postupak obrade polimera preoblikovanjem. poput čašica za jogurt (slika 5-30). PVC itd. Ovim postupcima može se izrañivati ambalaža malih dimenzija (npr. Ovim se postupkom najviše proizvodi ambalaža prehrambenih proizvoda (slika 5-29). PE. folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem. velike posude). kalandriranjem.). Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska UBRIZGAVANJE RASTALJENOG POLIMER U KALUPNU ŠUPLJINU OTVARANJE KALUPA I VAðENJE OTPRESKA Slika 5-27 Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa.

PP. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom tečenju materijala. Puhanje služi za proizvodnju 44 . Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlačivi): PE. a da bi se ostvarila plastična deformacija potrebna su dovoljno velika mehanička naprezanja. PC i PVC. Hladno se može preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem.PREOBLIKOVANJE REZANJE PROIZVOD PRIPREMAK GRIJANJE NAMATANJE OTPADA Slika 5-28. izvlačenjem ili istiskivanjem. dubokim vučenjem. Toplo oblikovana ambalaža ŽIG KLIN PRIPREMAK PROIZVOD VAKUUM Slika 5-30. Linija za toplo oblikovanje Slika 5-29. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA Puhanje je ciklički postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlačenog zraka u šuplje tijelo koje zatim hlañenjem zadržava svoj oblik.

Ovim postupkom prerañuju se PET. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Injekcijskim puhanjem proizvodi se šuplja ambalaža. 45 . Dio cijevi zatvara se kalupom. spremnici). a na drugom se kraju cijev odreže i u njega ulazi puhalo. nakon čega otpresak ostaje na jezgri i prenosi se u kalup za puhanje. LIJEVAK PUŽNI VIJAK GRIJAČI VRUĆI NOŽ STLAČENI ZRAK Slika 5-31. S obzirom na način dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. PS. Poluproizvod prve faze ekstruzijskog puhanja dobiva se iz ekstrudera u obliku fleksibilne cijevi. PP. PVC itd.šupljih tijela (plastenke. pa nema ni srha niti otpadnog materijala (slika 5-34). Ekstruzijsko puhanje Slika 5-32. proizvodi injekcijskog puhanja kvalitetnije su površine i nemaju zavarenih rubova. Kroz puhalo se zatim upuhuje stlačeni zrak koji cijev širi i potiskuje do stijenki kalupa. U prvoj se fazi poluproizvod izrañuje injekcijskim prešanjem. Ekstruzijsko puhanje je postupak puhanja koji se najčešće primjenjuje za izradu ambalaže od plastomera (PE. Utiskivanjem puhala oblikuje se grlo budućeg proizvoda. kruti i omekšani PVC) (slika 5-31). Kroz jezgru puhala zatim se upuhuje stlačeni zrak i proizvod se konačno oblikuje (slika 5-33). pri čemu se jedan kraj cijevi kalupom prignječi i zavari. Za razliku od ekstruzijskog puhanja.

Za vanjski sloj bira se folija koja ima dobra grafička svojstva i ona svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalaže (glatka površina. a za prozirne laminate PE ili PP folija. Folije se odabiru tako da pozitivna svojstva jedne folije umanjuju negativna svojstva druge uzimajući pritom u obzir cijenu pojedine folije i troškove spajanja. Pravilnim izborom pojedinih slojeva dobije se laminat čija svojstva najbolje odgovaraju odreñenoj robi i zahtjevima tržišta uz minimalnu cijenu. Najprije se bira ona folija koja laminatu daje osnovna mehanička svojstva i koja mu odreñuje cijenu. odnosno do promjene organoleptičkih svojstava namirnice. aluminijske folije i folije raznih polimernih materijala. Za slojeve laminata uzimaju se manje ili više fleksibilni materijali. da ne bi došlo do migracije štetnih komponenta iz ambalaže u namirnicu. Injekcijsko puhanje Slika 5-34. 5. Za pakiranje kemijski 46 . Za unutarnji sloj uzima se folija koja ima dobra barijerna svojstva. Ukoliko je ambalaža namijenjena pakiranju prehrambenih proizvoda tada unutarnji sloj mora biti od netoksičnog materijala. visoki sjaj). Višeslojni ambalažni materijali (laminati) Višeslojni ambalažni materijali ili laminati sastavljeni su od više meñusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija. Redoslijed slojeva u laminatu odreñuje se prema svojstvima robe i zahtjevima tržišta. bez mirisa i okusa. odnosno najmanju propustljivost za plinove i vodenu paru.JEZGRA UGRIZGAVALICA KALUP ZA PUHANJE OTPRESAK STLAČENI ZRAK A B C C Slika 5-33. Za neprozirne laminate to su papir ili tanji karton. kao što su razne vrste papira. tanji kartoni. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem 5.

agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogućnost oblikovanja i zatvaranja ambalaže zavarivanjem često je prioritetan zahtjev kod višeslojne ambalaže. To se može ostvariti na način da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omogućavaju zavarivanje.

Slika 5-35. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata

5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
Izbor postupka spajanja folija i njihovog povezivanja u kompaktnu cjelinu ovisi o vrsti folija a takoñer i o željenoj kvaliteti i cijeni laminata.

Kaširanje je postupak spajanja dviju ili više folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kaširanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV

suho kaširanje suho kaširanje bez otapala mokro kaširanje kaširanje voskovima ekstruzijsko kaširanje

ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekuće ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer

Na slici 5-36 prikazana je shema postupka suhog kaširanja.
TUNEL ZA SUŠENJE LJEPILA FOLIJA B UREðAJ ZA ODMOTAVANJE “KAŠIR” VALJCI

VALJAK ZA NANOŠENJE LJEPILA FOLIJA A UREðAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREðAJ ZA NAMOTAVANJE

Slika 5-36. Shema postupka suhog kaširanja 47

Ekstruzijsko oslojavanje je postupak proizvodnje laminata pri kojem se folija od plastomera
proizvodi ekstrudiranjem i odmah nakon izlaska iz mlaznice još vruća nanosi na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlañenjem spoji. Plastomerna folija može se ekstrudirati izmeñu druge dvije folije pri čemu se dobije troslojni laminat u jednoj radnoj operaciji (npr. s obje strane folije nalazi se papir ili s jedne papir, a s druge aluminijska folija). Troslojni laminat može se dobiti na način da se različite plastomerne folije nanose s obje strane jedne folije (substrata) (slika 5-37).
SUBSTRAT EKSTRUDER 1 POLIMER 1 EKSTRUDER 2 POLIMER 2

TROSLOJNI LAMINAT

Slika 5-37. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje

Koekstrudiranje je postupak izrade višeslojnog materijala pri kojem je više ekstrudera
povezano na jednu mlaznicu iz koje izlazi laminat kao ravna folija ili folija u obliku crijeva (slika 5-38).

Slika 5-38. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ)

Silikonizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja silicijeva dioksida (SiOx)
na foliju iz polimernog materijala u svrhu dobivanja materijala visokih barijernih svojstava. Takvi materijali zadržavaju svojstva polimera a poprimaju i svojstva stakla zbog sloja silicijeva dioksida. U novije vrijeme razvijaju se postupci silikonizacije PET boca raspršivanjem silicijeva dioksida s unutarnje strane boce. Na taj način boca zadržava svojstva polukrute ambalaže, a sadržaj je u kontaktu sa staklom.

48

Metalizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na površinu polimerne folije u svrhu poboljšavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zračenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj višeslojnog materijala s aluminijskom folijom.

5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoće,

prozirnosti, kemijske otpornosti i biološke neaktivnosti ima vrlo široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehničko staklo je grañeno od najmanje tri oksida iz tri različite grupe pri čemu svaka grupa ima odreñenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedeći: SiO2……………………….. 70 – 76% Na2O + K2O………….......... 13 – 18 % CaO + MgO……………...... 6 – 14 %

Za proizvodnju ambalaže najvažnija su :

natrijevo staklo: sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid približnog sastava
Na2O·CaO·6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje različitih vrsta namirnica.

olovno staklo: sadrži kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u različitim omjerima. Kao
ambalaža upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetičkih proizvoda

aluminijsko staklo: Sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid i 10 %
aluminijeva oksida. Služi za izradu boca za pakiranje vina, piva, mineralne vode i sokova.

Za proizvodnju i uporabu staklene ambalaže posebno su važna mehanička svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o režimu hlañenja staklene taljevine. Pri naglom hlañenju još mekog stakla površina stakla najprije očvrsne dok su donji slojevi još mekani i nastoje se stegnuti u čemu ih sprječava gornji, neelastični sloj. Na taj način u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene

49

najčešće PE-a. osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka. UV zrake veće valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro propušta. nakon hlañenja. lužina i soli i prema svim organskim materijama. ali izrazito krhko. Taj sloj se dodatno. Bezbojno staklo ne propušta UV zrake valne duljine manje od 300 mm.temperature. dobar je električni izolator i može se proizvoditi u vrlo različitim oblicima . oku nevidljivih pukotina na površini stakla. Optička svojstva ovise o boji stakla. Obojeno staklo slabije propušta svjetlost svih valnih duljina. To su lomljivost. Tako dorañene boce. jače ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina. štiti slojem polimera koji pruža zaštitu od oštećenja prilikom struganja boca jedne o drugu. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija. PS-a ili PVC-a.prozirnost stakla omogućava kupcu uvid u sadržaj .može se reciklirati. odnosno zamjena je uobičajenoj etiketi. Kao i bilo koji drugi materijal. udarca ili temperaturnog šoka. pored toga što su mehanički čvršće. Nastali zaštitni sloj sprečava nastajanje sitnih. Dobri rezultati postižu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera. 50 .čvrsto je. Električna i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. te olakšava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalaže. staklo ima i neke nedostatke. Plastična folija služi i kao medij za grafičke elemente. Optimalnim dizajnom. oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne troškove. Staklo je kemijski postojano prema većini kiselina. Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalaže obuhvaćaju smanjenje mase. odnosno loše prima tisak. što omogućava održavanje proizvoda svježim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda . Staklo ima loša grafička svojstva.ne propušta plinove i paru. kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku površinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. imaju dobro svojstvo da se u slučaju loma ne rasipaju u komade. Naglim hlañenjem staklo ostaje vrlo tvrdo. titana. Prednosti stakla pred drugim ambalažnim materijalima su sljedeće: .postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane . upotrebom stakla boljih mehaničkih svojstava i unaprijeñenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje će imati tanje stijenke a time i manju masu. Te soli se na vrućem staklu razgrañuju. a nastali metalni oksidi vežu se za staklo.

5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
Danas je proizvodnja stakla, odnosno staklene ambalaže potpuno automatizirani, računalom voñeni proces. Šuplje ili ambalažno staklo oblikuje se puhanjem (slika 5-39) ili kombinacijom puhanja i prešanja. Oblikovanje ambalaže, bez obzira na tehnologiju proizvodnje, provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se pomoću predkalupa formira predoblik koji u drugoj fazi pomoću komprimiranog zraka i/ili vakuuma dobiva konačan oblik (slika 540). Nakon toga još vrlo zagrijana ambalaža ide na oplemenjivanje metalnim solima. Hlañenje staklene ambalaže vrlo je važan dio procesa proizvodnje. Brzim hlañenjem dolazi do nastajanja unutarnjih naprezanja koja kasnije uzrokuju lom stakla. Sporo hlañenje dozvoljava staklenoj taljevini da kristalizira što je takoñer neželjen proces. Budući da su svi procesi proizvodnje staklene ambalaže automatizirani postiže se vrlo visoka učinkovitost s dnevnom proizvodnjom od 60 000 do 700 000 komada staklene ambalaže.

1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konačno oblikovanje ambalaže ponovnim upuhivanjem zraka 7- vañenje ambalaže iz kalupa

Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem
PREDOBLIK

KALUP

OBLIKOVANA BOCA

Slika 5-40. Oblikovanje staklenke

51

6. AMBALAŽNI OBLICI
Oblik ambalaže važan je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalaže. Realizacija zaštitne funkcije ambalaže ovisi o mehaničkim svojstvima ambalažnog materijala i odabranog ambalažnog oblika. Ambalažni oblik dobrih mehaničkih svojstava omogućava izradu ambalaže tanjih stijenki što znači smanjenje mase ambalaže, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih troškova i nižu cijenu ambalaže. Oblikom ambalaže odreñuje se iskoristivost skladišnog i transportnog prostora i površine paleta, stabilnost složene robe u skladištu i vozilu. Osobito je važan oblik ambalaže u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalaže budući da vrlo često izgled ambalaže utječe na odluku kupca pri kupnji odreñenog proizvoda. Oblik ambalaže mora biti usklañen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalažnim materijalom, odnosno njegovim tehnološkim svojstvima.

6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaža u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalažni materijali: papiri različite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalaže, roba se pakira u više omota načinjenih od različitih ambalažnih materijala. Ambalažni materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku površinu, malu sklonost za nabijanje statičkim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja čokolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zaštićuju robu od vlage,

mikroorganizama i prašine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navučen je na robu.

Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota

52

Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalaže tada će biti grafički obrañen. Omoti mogu biti i transportna ambalaža a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaža, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja pruža dodatnu zaštita i poboljšava opći izgled ambalaže (npr. ambalaža za kekse), odnosno unutarnji omoti koji čine pojedinačno pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voće, bomboni i sl.

Termoskupljajući

omoti

su

fleksibilna

ambalaža

koja

se

oblikuje

od

termoskupljajućeg polimernog crijevnog filma izrañenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navuče na robu, kratko vrijeme zagrijava vrućim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i čvrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalaže jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zaštićena. Takoñer se na ovaj način omogućava pakiranje više prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).

Slika 6-2. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom

a)

b)

Slika 6-3. Termoskupljajući omot kao prodajna (a) i transportna ambalaža (b)

53

polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. Nesložive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladišni i transportni prostor prije i poslije punjenja. šperploče. Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva. Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaža od ljepenke i valovite ljepenke. transport i skladištenje svježeg voća i povrća. valovite ljepenke. Sanduci Sanduci su uglavnom transportna ambalaža. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalaže i izrañivali su se od kvalitetnih vrsta drva. ljepenke.6. Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladištenje praškastih. letvasti drveni sanduci i letvarice. zrnastih. a prostorno se oblikuju neposredno prije korištenja. granulastih i komadnih proizvoda koje treba zaštititi od djelovanja vlage. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalažu i najviše se koriste za pakiranje. prodajna ili skupna ambalaža. Kutije Kutije su stabilna ambalaža koja služi za pakiranje roba stabilnog oblika. furnira.2. Prema obliku u kojem se isporučuju kutije mogu biti složive i nesložive (slika 6-4). kartona. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna. Proizvode se od kartona. a takoñer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). vanjskih utjecaja i gubitka mase. valovite ljepenke. Složive kutije su grafički obrañene. drva. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (b) 6. metala. spojenog oplošja.3. 54 . ali takoñer i sipkih i pastoznih roba. a) b) Slika 6-4. Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci.

osobito za pakiranje roba opasnih za okolinu. vjedra Bačve. a) Slika 6-6. Nedostatci su im krhkost. Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalažnog materijala postupcima plastičnih deformacija. 55 . Proizvode se od drva (za tekućine. kante i vjedra uglavnom su ambalaža većeg volumena.4. loše korištenje skladišnog i transportnog prostora. Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje čak i najagresivnijih roba. alkoholna pića). Cilindričnog su oblika i mogu imati okrugli. Otporne su na unutrašnji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekućine i plinske otopine (pića s većim sadržajem CO2). velika masa.) i metala (za tekuće i pastozne robe poput jestivih i tehničkih masnoća) (slika 6-6). cilindričnog su oblika a koriste se kao direktna transportna ambalaža. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) 6. Upotrebljavaju se za pakiranje robe raznih pojavnih oblika. Volumen im može biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek veći od nominalnog). Bačve. ulja itd. kante. ovalni ili četverokutni presjek. Boce Boce su tipična ambalaža za tekućine. Budući da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekućih namirnica i lijekova. kartona (za sipke i pastozne robe). Metalne (a) i drvene bačve (b) b) 6. otapala.a) b) Slika 6-5. plastike (za bojila. ljepila.5.

Plastične boce se izrañuju od PET-a. Sadržaj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil učvršćen na grlu boce i raspršuje u fine kapljice. crnog i aluminijskog lima. Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova. PE-a. Poklopac im se ne oštećuje pri otvaranju. četverokutni itd. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba koje ne sadrže lakohlapljive komponente. Otvorene limenke se izrañuju od bijelog lima. PE boca (a). Prema konstrukciji i načinu zatvaranja mogu biti otvorene. Prije krojenja šavne limenke lim se grafički obradi a limenka se sastavlja iz tri dijela: plašta. Zatvaraju se frikcijskim poklopcem koji se proizvodi dubokim izvlačenjem. Poklopci im se proizvode od istog materijala na isti način. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja. ovalni. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) 6. dna i poklopca. Cilindričnog su oblika a mogu imati različite poprečne presjeke: okrugli. a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. Oplošje se sastavlja dvostruko presavijenim šavom (zadebljanje se nalazi s unutrašnje strane). Bešavne limenke od bijelog lima izrañuju se postupkom dubokog izvlačenja. Limenke Limenke su prodajna ambalaža od bijelog. PVC-a. a) b) c) Slika 6-7. crnog i aluminijskog lima. Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne. poluzatvorene i zatvorene limenke. Metalne boce se proizvode od bijelog. Omjer dimenzija im je vrlo različit. Mogu biti u šavnoj (slika 6-8a) i bešavnoj izvedbi (slika 6-8b). Služe za pakiranje pastoznih i sipkih roba.6. Boce za aerosole su čvrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekućine pod tlakom. trodijelne i monoblok boce. 56 . PP-a i PC-a.

tekuće robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. a) b) Slika 6-9. Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastična dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadržaja tijekom toplinske obrade došlo do pucanja limenke. Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvježavajuća pića s većim sadržajem CO2 (slika 6-9a). prema načinu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u 57 . Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) Zatvorene limenke mogu biti šavne i bešavne.Poluzatvorenim se limenkama takoñer prije krojenja lim grafički obradi. Prema području uporabe. Izrañuju se samo u šavnoj izvedbi i služe za pakiranje boja i lakova. Staklenke Staklenkama se nazivaju staklene boce širokog grla. a) b) c) Slika 6-8. One su isključivo cilindričnog oblika i visina im je veća od promjera. Elastičnost dna i poklopca postiže se tako da se na njima prešanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih žlijebova (slika 6-9b) . kompot). U njih se pakiraju pastozne i sipke robe. Poklopac se na njih trajno učvrsti nakon što se u njih stavi roba. ljepila i konzistentne masti (slika 6-8c). Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) 6.7.

pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. kemikalije za laboratorijske analize. dječji puder (slika 6-11a). prozirne su i slične staklenkama (slika 6-11b). Najčešće korišteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off. Plastenke Plastenke su alternativna prodajna. omnia. 58 . Plastenke s perforiranim čepom prikladne su za praškaste robe. a prikladne su za farmaceutske i kozmetičke proizvode u obliku tableta i granula i u pastoznom obliku (slika 6-11c). Slika 6-10. pano-T. nepovratna ambalaža koja zamjenjuje limenke i staklenke. 8. Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoće za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja. Plastenke od tvrdog PVC-a izrañuju se postupkom puhanja. ali im je svima zajedničko da moraju potpuno hermetički zatvarati staklenku. npr. Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju različiti podlošci i ulošci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice 6. Proizvode se od PE-HD-a. Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci različite izvedbe i karakteristika. Polistirenske plastenke proizvode se isključivo postupkom injekcijskog prešanja. silavac itd. praškaste namirnice). PVC-a i PS-a. Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi.

male su mase. za senf. Služe za pakiranje pastoznih i tekućih namirnica. PVC (b) i PS (c) plastenka 6. slatke kreme i sl. Staklene čaše se rijetko upotrebljavaju kao ambalaža (npr. PC-a. PE-LD-a. oblika krnjeg stožca. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i praškastih roba.a) b) c) Slika 6-11. Papirne čaše izrañuju se od kvalitetnog papira gramature 125 – 150 gcm-3. Papir se prije oblikovanja grafički obradi. Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima.9. Čaše Čaše su jeftina. Budući da se teško grafički obrañuju grafički se elementi nanose na poklopac. mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladišni i transportni prostor). jestivih masnoća. tvrdog PVC-a. itd. nepovratna prodajna ambalaža kružnog poprečnog presjeka. (slika 6-12b). Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) 59 . a) b) c) Slika 6-12. PE (a). koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mliječnih proizvoda. Tehnikom injekcijskog prešanja (brizganja) proizvode se čaše uglavnom od PS-a.) budući da su skuplje. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c). Plastične čaše su jeftine. PP-a. Postupkom dubokog izvlačenja proizvode se čaše od PS folija. papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. zauzimaju veliki skladišni i transportni prostor (slika 6-12a).

Prema mehaničkim svojstvima dijele se na polukrute i meke. na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vañenje robe). mehaničkih naprezanja. Roba se postavlja na podlogu. a zatim u skupnu ambalažu. a izbor materijala ovisi o vrsti robe koja će se pakirati. Cilindričnog su oblika. koji je zavaren na podlogu. a gornji dio. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. valovite ljepenka. PS) oblika sličnog obliku robe a podloga je od neprozirnog materijala (kartona. jednostavna. Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim šavom. a ako je 60 . nepovratna. pa se moraju pakirati pojedinačno. Tube se proizvode i od polimernih materijala. Prodajna i uporabna funkcija dobro je realizirana kod stojećih tuba koje mogu stajati vertikalno na širokom poklopcu (slika 6-13b). Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) 6. Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izrañen od plastike i zatvaraju se isključivo plastičnim čepovima. Mjehurasta ambalaža Mjehurasta ambalaža (engl. praktična i funkcionalna ambalaža koja se proizvodi u trenutku pakiranja a ima vrlo dobro riješene prodajne funkcije (slika 6-14). a) b) Slika 6-13.mjehur) je jeftina. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadrže lako hlapljive sastojke. brzo sušivih kitova). Upotrebljavaju se za pakiranje kozmetičkih proizvoda. pokriva robu kao mjehur. Tube Tube su fleksibilna.6. Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlačenja. prodajna ambalaža. ali im je nedostatak što su mehanički osjetljive (slika 6-13a). proizvoda kemijske industrije (ljepila. Robu štiti od prašine. blister . Gornji dio je od prozirne folije (PVC. Dobro se grafički obrañuju.10. Nisu mehanički osjetljive tako da ih nije potrebno pakirati pojedinačno u kartonske kutije.11. Sastoji se iz dva dijela. laminata ili Al-folije).

Nedostatak joj je što se teško otvara i pri tome se uništi. Slika 6-15. a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). Mjehurasta ambalaža za farmaceutske proizvode (tablete. Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafički obrañena. skin-koža). Ova ambalaža služi za pakiranje vrlo različitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolača i peciva. ampule i slične lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara. slična je mjehurastoj ambalaži (slika 6-15). ali pruža lošu zaštitu od vlage i ostalih sastojaka zraka. Pakiranje prianjajućim filmom 61 . potom se folija učvrsti na robu zavarivanjem. Razlikuju se u tome što se u ovom slučaju gornji dio ne oblikuje na kalupu već na samoj robi koja se pakira. skin packaging). Slika 6-14. neosjetljivih na temperaturne promjene. Za gornji dio koristi se PVC folija. Pakiranje prianjajućim filmom Metoda pakiranja prianjajućim filmom (engl. Lako se otvara i može se ponovo zatvoriti. a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a.12. Oblikuje se na način da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. naziva se još i skin ambalaža (engl.roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrañuju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata. Mjehurasta ambalaža 6. lijepljenjem ili čeličnim spajalicama. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlačenja. pa potpuno na nju naliježe poput kože. dražeje. Metoda je pogodna za pakiranje mehanički postojanih roba. Posebna je izvedba mjehuraste ambalaže sa žlijebom. Vruća folija se isteže i čvrsto obujmi robu sa svih strana. biaksijalno orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija.

Najčešće se koristi aluminijsko-polietilenski laminat.13. Oblikuje se od dvije trake laminata izmeñu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare.6. Strip-ambalaža Strip ambalaža je specijalna ambalaža za pakiranje lijekova u obliku tableta i dražeja (slika 6-16). Slika 6-16. Prije oblikovanja ambalaže trake se grafički obrade. Strip ambalaža 62 .

7. Ipak treba naglasiti da sve ono što se odnosi na ove sustave vrijedi takoñer i za ambalažu drugih proizvoda kao što su medicinski. ali je od osobite važnosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaža .1.) Unutar ambalažnog sustava dolazi do interakcija izmeñu proizvoda i materijala od kojeg je napravljena ambalaža i vanjske okoline. packaging system) sastoji se od proizvoda (koji može biti u bilo kojem obliku). arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeñu proizvoda i ambalaže) u 63 . Ambalažni sustav (engl. Na slici 7-1 shematski su prikazane komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava.prehrambeni proizvod zbog mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje. Te interakcije mogu se promatrati kao transport mase. Slika 7-1. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7. razmjena energije i biološka meñudjelovanja.. Interakcije u ambalažnom sustavu Osnovna funkcija ambalaže je smanjenje reakcija koje utječu na stabilnost upakiranog sadržaja. kisik. ambalaže (od različitog materijala) u kontaktu s proizvodom i okoline (koju definira temperatura.. Hlapljive komponente sadržane u proizvodu (voda. kemijski ili elektronički proizvodi. Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalažnih sustava. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaña u ambalažnom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalažu do trenutka kad se ambalaža otvori ili ošteti. CO2. vlažnost.

bojila. tvari za sprječavanje zapaljivosti. a obrnuto proporcionalna debljini djelomično propusnog sloja. arome) difuzijom izmeñu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalaže. Procesi permeacije. antioksidansi. I. sredstva protiv pjenjenja. sredstva za pjenjenje. 64 . reakcijski produkti. S obzirom na njezinu kemijsku prirodu. Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija može znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. emulgatori. antistatici. Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalažnog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalaže. odnosno količina tvari koja koja difundira u jedinici vremena kroz jediničnu površinu direktno je proporcionalna gradijentu koncentracije. kod polimerne ambalaže moguća je difuzija sviju ovih komponenata te ona predstavlja reaktivniji ambalažni materijal od stakla i metala. shelf-life). svjetlosni stabilizatori.hrana Potencijalni migranti iz polimernih materijala mogu biti ostatci monomera. razgradni produkti i molekule ugrañene u polimerni materijal prilikom ponovne uporabe reciklirane ambalaže. CO2. H2O. apsorpcije i migracije opisani su Fickovim zakonom koji izražava količinu komponente koja difundira. vrsti difundirajuće plinovite tvari i temperaturi. Migracija predstavlja prijelaz komponenti male molekulske mase iz ambalaže u namirnicu. ostatci katalizatora. apsorpcije i migracije biti detaljno opisani na primjeru ambalaže od polimernih materijala.2. x: J = −D ∂c ∂x gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomično propusnog materijala. migracije i permeacije. ostatci otapala. omekšavala. Fickov zakon: difuzijski protok J. migrira i koja se apsorbira u ovisnosti o vremenu. polimeri niske molekulske mase. Transport mase očituje se procesima apsorpcije. maziva i klizna sredstva. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža . Stoga će procesi permeacije. što rezultira promjenom organoleptičkih i prehrambenih karakteristika namirnice. Apsorpcija podrazumijeva prijelaz nekih komponenti iz namirnice na ambalažni materijal. 7.termodinamičkoj su ravnoteži. c. inhibitori polimerizacije. sredstva protiv blokiranja. Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meñuprostoru nastojat će stupiti u interakciju s ambalažnim materijalom.

R: R= Q A t∆p Ql A t∆p Q F= At P= N= Koeficijent permeacije. F: Ql At gdje je: Q – količina tvari (izražena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalažni Brzina protoka mase normalizirana prema debljini.1. Permeacija Proces permeacije kroz ambalažni materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajućih molekula iz namirnice (prostor povećanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film. P: Brzina protoka mase. N: materijal l – debljina ambalažnog materijala t – vrijeme kontakta A – veličina promatrane površine ∆p – razlika parcijalnih tlakova tvari kroz materijal 65 . Permeacija. Shema transporta mase kroz polimerni film p2 – parcijalni tlak molekula u namirnici p1 – parcijalni tlak molekula u okolini c2 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s namirnicom c1 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s okolinom Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti različitim fizikalnim veličinama.2. Slika 7-2. difuzije kroz polimerni film u smjeru nižeg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2).7.

Vrećica se zatvori i stavi u kontakt s prodirućom tvari. Apsorpcijom se naziva proces pri kojem neke tvari iz namirnice prelaze u ambalažni materijal. ćelije s jednom komorom ili vrećice izrañene od ispitivanog filma. WVTR – water vapor transmission rate) prema metodi ASTM E96.). instrumentom za identifikaciju tvari koja je prošla kroz ambalažni materijal i atmosferom kontrolirane temperature.2. organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr. U svakom slučaju molekule koje su prošle kroz polimerni film skupljaju se na strani nižeg tlaka gdje se očitavaju karakteristike te tvari (tlak.2. U prvom slučaju film se nalazi izmeñu dvije komore. Ovo je slučaj odreñivanja brzine prolaza vodene pare (engl. Uobičajeni analitički senzori za analizu plinova sadrže elemente za mjerenje toplinske provodnosti. Kod kapljevitih ili čvrstih tvari može se uzorak staviti u polimernu vrećicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vrećici ostalo. Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalažni materijal. Jedinica za ispitivanje može se sastojati od jedne ćelije s dvije komore. Apsorpcija i migracija Apsorpcija i migracija su dvije važne pojave transporta mase u ambalažnom sustavu u kojem se namirnica nalazi u neposrednom dodiru s polimernim materijalom. Tvari koje se istražuju mogu biti čiste ili pomiješane s drugim tvarima. dok apsorbirajući materijal smješten u komori "zarobljava" molekule koje su prošle kroz film. koncentracija). jedinicom za ispitivanje. mentol) moraju proizvesti na licu mjesta. Kao ćelija za mjerenje može se koristiti vrećica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajući medij. kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta. Pri primjeni ćelije s jednom komorom polimerni film izložen je vanjskoj atmosferi. V = konst. dok se pare kao vodena para.metode pri promjenjivom volumenu . 66 . Obrnuto. volumen. odnosno koliko je tvari prošlo kroz polimerni film u okolinu. 7. Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u bocama. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij drži se pod konstantnim tlakom i to većim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prošle kroz polimerni film. Za mjerenje propustnosti ambalažnog materijala vrlo je važno osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv. Ispitivani film izložen je vanjskom vlažnom zraku u kontroliranoj atmosferi.izostatske metode (p.Metode za odreñivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: . masa.metode pri promjenjivom tlaku .

Prema nekim autorima. kontroliranim uvjetima. dok se apsorpcija naziva"negativna" migracija. 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje. uobičajeno je provoditi istraživanja migracije u uvjetima koji se lakše kontroliraju. Budući da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna. Meñu svim tvarima za koje je karakteristična velika pokretljivost u ambalažnom sustavu najviše se proučavaju tvari prisutne u ambalažnom materijalu. Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se čitav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalažnih materijala. alkoholna.koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru. 15 % etanol. 67 . DP DF migrant POLIMERNI FILM kontaktna površina NAMIRNICA Slika 7-3. Pojava migracije posebno se istražuje u prehrambenoj industriji jer pored toga što uzrokuje promjene organoleptičkih svojstava namirnice može loše utjecati na zdravlje ljudi. kisela ili lipidna. Ravnoteža se obično izražava koeficijentom K za kapljevite i polučvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalažnom materijalu i namirnici. proces migracije naziva se "normalna" migracija. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža DP . pa u skladu s tim odgovarajući simulanti su destilirana voda. svojstvima slične odgovarajućim namirnicama. Sastav svake od faza ambalažnog sustava ovisi o zakonima termodinamičke ravnoteže koji upravljaju ovim transportnim procesima. Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se može klasificirati kao vodena. te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalažnom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalaže.koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF . Simulanti hrane su kapljevine visoke čistoće. U dodir se stavja uzorak ambalažnog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim.migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalažnog materijala u namirnicu.

Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T≤ 70 C 70oC <T≤ 100oC 100oC <T≤ 121oC T > 121oC Odreñuje se globalna i Uvjeti ispitivanja 10 dana pri 5oC 24 h pri 5oC 24 h pri 40oC u skladu s državnim zakonom 2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s državnim zakonom specifična migracija. omekšavala (osobito različitih ftalata iz omekšanog PVC-a) i antioksidansa. vinil-klorida). Tablica 7-1. ekstrakcija čvrsto-tekuće. Pod globalnom migracijom podrazumijeva se ukupna količina migranta iz ambalaže u namirnicu i izražava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po površini (dm2) ispitivanog uzorka ambalaže. stirena. Vrijeme dodira 2 h < t ≤ 24 h o T≤5 C 5oC <T≤ 40oC T> 40oC 3. T. u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1.5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4. vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2. mikroekstrakcija u čvrstoj fazi. i temperature. kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksična za ljude govori se o specifičnoj migraciji. Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje. ekstrakcija tekuće-tekuće. Propisana maksimalno dozvoljena ukupna količina migrirajućih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1).5 za namirnice koje sadržavaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadržavaju više od 5 % masti Tablica 7-2.suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida) (tablica 7-1). Meñutim. t. suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida za namirnice čija je pH vrijednost > 4. ekstrakcija sa superkritičnim fluidima. Odabir vremena. Vrijeme dodira t > 24 h T ≤ 5oC 2. Kod polimernih materijala prati se specifična migracija monomera (npr. Odabir analitičke metode za odreñivanje specifičnih migranata 68 . kromatografske tehnike. Uobičajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza. Preporučeni uvjeti ispitivanja.

Ova pojava ne utječe na zdravstvenu ispravnost namirnice.ovisi o samom migrantu koji se odreñuje te granici detekcije analitičkih metoda. Zbog male debljine sloja kositra čelična podloga nije u potpunosti zaštićena već u njoj postoje mikro pore. Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se može dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri čemu je eliminirano čišćenje uzorka prije analize. uvjetima skladištenja itd. odnosno perforacija limenke i propadanje namirnice. Ove su reakcije gotovo uvijek povezane s korozijskim procesima. Da bi se spriječili svi ovi neželjeni procesi unutrašnjost limenki od bijelog lima dodatno se zaštićuje organskim prevlakama.4. Krajnji rezultat ovih procesa je pojava "točkaste" korozije. 7. ali nije moguće tu tvar identificirati. šećer. Koji će se procesi odvijati ovisi o mnogim faktorima. Kromatografskom analizom moguće je odrediti maksimalnu količinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreñenih radnih uvjeta. prisutnosti kisika u ambalaži. nitrati. Tijekom postupka sterilizacije dolazi do djelomične razgradnje aminokiselina. aditivima koji se dodaju namirnici i mijenjaju joj kemijski sastav (kuhinjska sol. To su mjesta na kojima je namirnica u izravnom dodiru s kositrom i sa željezom pa neke komponente namirnice mogu kemijski reagirati s metalima. Posljedica kemijskih reakcija komponenti namirnice i metala je nastajanje metalnih spojeva koji mijenjaju organoleptička svojstva namirnice i utječu na njenu zdravstvenu ispravnost. kod kojeg je željezna osnova zaštićena slojem kositra. kemijskom sastavu i pH namirnice. aluminij).5 sadrže kiseline koje otapaju metale. Namirnice koje imaju pH manji od 4 . Pritom se oslobaña sumpor.2. Kod namirnica koje imaju pH veći od 5 i bogate su bjelančevinama može doći do neželjene pojave obojenosti limenke koja se naziva mramoriranje. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je učinkovita i analitički osjetljiva. što je neophodan postupak kod kromatografskih metoda. Interakcije u sustavu metalna ambalaža . kositar. nitriti. Namirnice se pakiraju u ambalažu od bijelog lima. nastaju sulfidi kosira i željeza koji su tamnoljubičaste boje te se pojavljuju u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaže od bijelog lima. Ove prevlake se nazivaju "zlatni" ili "gold" lakovi kada im se dodaju još i pigmenti cinkova i titanova dioksida u svrhu postizanja 69 .hrana Interakcije metalne ambalaže i hrane ovise o različitim faktorima: vrsti i kvaliteti ambalaže (željezo. osobito u slučaju željezne ambalaže. u prvom redu o pH namirnice. Kositar je manje reaktivan od željeza i teže stupa u kemijske reakcije s hranom. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra. polifosfati).

Moguće interakcije aluminija i namirnice slične su kao i kod ambalaže od bijelog lima s tom razlikom što su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. pri čemu se najčešće koristi kombinacija papir/PE/Al folija/PE. Proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. Budući da i ove prevlake mogu imati oštećenja moguće je da namirnica doñe u neposredan dodir s kositrom i željezom (slika 7-4). Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Organske prevlake takoñer se upotrebljavaju i pri izradi ambalaže od aluminija. ali njihova prisutnost u namirnici nije poželjna jer utječe na organoleptička svojstva namirnice a takoñer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost. papirne ili plastične vreće) koja mora biti postojana na vlagu i štititi od insekata i glodavaca. Prekrupljeno zrno žitarica pakira se uglavnom u transportnu ambalažu (jutene. Zakonskim propisima strogo su regulirane dopuštene količine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalaže i namirnice. Ambalaža proizvoda od žitarica.3. 7. U tu svrhu vreće se posipaju kemijskim sredstvima ili se tretiraju gama zrakama. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova površina zaštićuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima. prekrupljeno zrno žitarica. Proizvodi od zrna žitarica dijele se u tri osnovne grupe: proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. a takoñer i u ambalažu od laminata. pekarskih i konditorskih proizvoda S obzirom na brojnost proizvoda od žitarica ambalaža za pakiranje ovih vrsta proizvoda izrañuje se od različitih materijala i oblika. osobito ako se radi o teškim metalima poput olova ili kroma. Metali poput željeza ili kositra nisu toksični. Ova ambalaža treba zaštititi proizvod od vlage i insekata. Riža se pakira u PE ili PP vrećice i/ili kartonske kutije. Slika 7-4. 70 .odreñenih estetskih efekata. kokice. a uklonjena im je samo ljuska. su oljuštena riža. zdrobljena pšenica i većina cerealija za pripravu toplog obroka. proizvodi od mljevenog zrna i toplinski obrañeni proizvodi. zdrobljeno i djelomično obareno zrno zobi.

pakiraju se u papirne vrećice u kojima su zaštićeni od zagañenja i vlage. pogodan za grafičku obradu. rastezljiv. Cerealije moraju biti zaštićene od djelovanja vlage. Pakiranjem pekarskih proizvoda u ambalažu nepropusnu za vodenu paru sprječava se isušivanje kore kruha ali je nedostatak te ambalaže što potpomaže rast plijesni i zadržavanje vlage na površini proizvoda. Ambalaža proizvoda od žitarica za brzu pripremu hladnog obroka su kartonske kutije koje omogućavaju "disanje" proizvoda ili laminati tipa vosak/PE/VAc na sjajnom papiru i papir/PVDC. Ambalaža od PP-a je čvršća i može se bolje grafički obraditi od PE ambalaže. PE i PP vrećice. omogućava toplinsku sterilizaciju kruha (talište PP-a je pri 160oC). keksi. a omogućava toplo zavarivanje vrećica. ali nije transparentna i povećana joj je propusnost pri gužvanju. To se postiže pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom". 71 . ugušćivača za juhe i umake i sl. biskviti. da bi se spriječio gubitak mase prosijavanjem. Budući da niti jedan ambalažni materijal ne ispunjava sva željena svojstva često se koriste laminirani materijali u kojima se kombiniranjem pozitivnih svojstava različitih folija nastoji postići optimalno rješenje. Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najviše upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. posebno obrañenog kukuruznog brašna. mehanički postojan. Ambalažni materijal za ovu vrstu proizvoda mora omogućiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i spriječiti kondenzaciju vlage na njegovoj površini. Za pakiranje kruha upotrebljavaju se različiti ambalažni materijali. rižina i ražena brašna. dok je PE savitljiv. najčešće s papirnom oblogom. Toplinskom sterilizacijom hrane spriječava se mikrobna i enzimska aktivnost čime se znatno produžava trajnost hrane. pečeni/prženi proizvodi od tijesta bez kvasca.Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pružaju zaštitu od vlage i djelovanja kisika. Tjestenine su namirnice koje u sebi sadrže manje od 13 % vlage. Proizvodi od mljevenog zrna poput pšeničnog brašna. PP je nepropustan za vodenu paru. kolači. tjestenina. Celofan je nepropustan za vodenu paru. PVDC i E/VAl (etilen/vinil alkohol) imaju izvanrednu nepropustnost za plinove i paru i lako se laminiraju s drugim polimerima. masna tijesta. U ambalaži ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva. Ambalaža od papira može se dobro zatvoriti i dobro zadržava vlagu. ali ne i za mirise i plinove. prekrupljenog zrna žita. insekata i prašine. sprječava raskvašivanje kore i omogućava pakiranje u higijenskim uvjetima. Cerealije za pripravu toplog obroka takoñer se pakiraju u kartonske kutije. ne propušta plinove ni vodenu paru. Toplinski obrañeni proizvodi su proizvodi od brašna: kruh s kvascem.

kidanje i sl. što se postiže kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. Ta se pojava naziva "cvjetanje" čokolade. Tvrdi ili žele bomboni su proizvodi s visokim udjelom šećera i moraju biti zaštićeni od povećanog gubitka ili vezivanja vlage. a do kontaminacija može doći tijekom hlañenja ili pakiranja. Ambalaža smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. U tu svrhu najčešće se koriste voštani papir i karton. Ovim načinom pakiranja onemogućava se rast mikroorganizama budući da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa. Materijali za ovu vrstu ambalaže moraju imati visoka barijerna svojstva. Uspješnost ove metode pakiranja ovisi o početnoj kontaminaciji proizvoda i količini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %. pa se izrañuje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS. da bi se održala modificirana atmosfera unutar ambalažne jedinice kroz dulje vrijeme. PE i laminati. Ukoliko doñe do promjene temperature ili značajnog gubitka vlage površina čokolade poprima bijeli boju. nezapaljivi. staklenke s dodatnom zaštitom od voštanog papira ispod čepa ili vrećice od laminata poliestera/Al folije/PE. netoksični i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda. bušenje. Najčešće se upotrebljava smjesa dušika i ugljikova dioksida. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalažne jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini. Ambalaža za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoće i na utjecaj svjetlosti. PE folija (debljine 30 – 35 µm) ili perforirana PP folija (debljine 15 µm). Ambalaža takoñer mora biti otporna na mehanička naprezanja. 72 . Čokolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko toga se stavlja papirni omot s grafičkom obradom. nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zaštićuje omotom od transparentnog filma. Pakiraju se u plastične vrećice. PP ili voštani papir. Punjeni čokoladni deserti stavljaju se pojedinačno u čašice izrañene od sjajnog papira ili PVC filma. biti nepropusni za plin i vodenu paru. Trajnost pekarskih proizvoda može se znatno produžiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi. fungicidni. vrećice od laminata Al folija/papir ili pojedinačno omataju u celofan. Za pakiranje toplog (70oC) ili vrućeg (90oC) kruha u sterilnu ambalažu (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. celofan. Kava i slični proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetički zatvorene limenke pod vakuumom.Pekarski proizvodi su sterilni nakon pečenja. To može biti biaksijalno razvučena tvrda PVC folija (debljine 15 µm).

a otpušta CO2. poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. 7. Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 . sachet generation). npr. Unutar jediničnog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (željezov prah ili spoj željezovog (II) iona). Smanjenjem količine kisika usporava se proizvodnja energije i proces dozrijevanja proizvoda. Ambalaža jediničnog pakiranja može biti od lakiranog PVDC-a.4. Ambalaža koja sadržava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava. a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. voće i povrće i nakon berbe nastavlja proces respiracije. Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladištenja oslobañaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. stoga bi relativna vlažnost unutar pakiranja trebala bi biti 96 – 98 % pri konstantnoj temperaturi. odnosno troši kisik. Meñutim. Brzina respiracije kontrolira se količinom kisika u ambalažnoj jedinici. Svježe voće i povrće sadrži 80 – 90 % vode. nepropusna za kisik (npr. na papiru postojanom na masnoće. Proces respiracije može se usporiti čuvanjem proizvoda pri nižim temperaturama. Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predviñenog za održivost proizvoda. neke vrste voća i povrća osjetljive su na niske temperature. Ambalaža za pakiranje voća i povrća Odabir ambalažnog materijala za pakiranje voća i povrća vrlo je kompleksan budući da treba uzeti u obzir vrstu proizvoda i njegovu održivost i okolne uvjete. "generacije kesica" (engl. Treba izbjegavati temperaturne promjene tijekom skladištenja ovih proizvoda budući da one uzrokuju zamagljivanje i kondenzaciju vode na površini ambalažnog filma. Active Packaging) omogućava produženje trajnosti proizvoda koja se može usporediti sa svježim proizvodima. Ovom metodom neželjene promjene hrane sprječavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugrañeni u ambalažni materijal. rajčica i krastavac na temperature niže od 7 oC. odnosno banana na niže od 14 oC. PVDC). Kesice su od materijala koji izrazito propušta kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksični željezov(II) oksid. Naime. vodu i energiju. Jedan od primjera je produženje trajnosti kruha pomoću prevlake karboksi metil celuloze (CMC). Potrebno je omogućiti kontrolirano isparavanje vode s površine što se postiže odabirom ambalažnog materijala s relativno velikom propusnošću na vodenu paru ili perforiranog materijala odgovarajuće poroznosti. 73 . Meñutim. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl.Dodatna zaštita namirnice od kontaminacije može se postići metodom tzv. koja sadržava sorbinsku kiselinu.

PP-a i PS-a. Sušeno voće i povrće takoñer treba ambalažu koja sprječava gubitak vlage i arome iz proizvoda. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda. Produžavanje trajnosti svježeg voća i povrća omogućava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. celuloznog acetata. PE-a. meko voće je izrazito osjetljivo i podložno anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u polučvrstu ambalaža s poklopcem od celofana.38 cm.koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja šećera u alkohole. Aktivna modifikacija atmosfere može se postići vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja željenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje vežu 74 . Zajednička karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i povećana koncentracija CO2. zeleno povrće ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0. stavlja ga se na kartonski podložak preko kojeg dolazi polimerni film 3. čvrsto voće ima malu brzinu respiracije. Voće u sirupu i povrće u rasolu pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima ili u staklenke. a modificirana se primjenjuje tijekom transporta. Smrznuto voće i povrće potrebno je zaštiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatičnih spojeva. To se može postići primjenom skupljajućih PE filmova (smanjuje se zračni prostor unutar ambalažne jedinice) i Al folije od koje se izrañuju zdjelice različitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama. od omekšanog PVC-a. celuloznog acetata ili PS-a 2. brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalažu nepropusnu na vodenu paru. korjenasto povrće nije lako pokvarljivo i može ga se skladištiti duže vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu. Odabir odgovarajućeg ambalažnog materijala ovisi takoñer o osjetljivosti i specifičnim svojstvima pojedine vrste voća i povrća koje se može podijeliti u pet osnovnih skupina: 1. za što se upotrebljavaju složeni ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir. celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE. pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4. aldehide i kiseline. u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladištenje hrane. proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu. a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. od utjecaja kisika i svjetlosti. krumpir je potrebno zaštiti od svjetla primjenom obojenog filma 5.

zatim svijetlo-crveni oksidirani mioglobin i smeñe oksidirani metmioglobin. Prvi je purpurno-crveni mioglobin. Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se rasprši po površini proizvoda prije pakiranja. odnosno zahtjev potrošača za potpunim pregledom upakiranog svježeg mesa moraju se koristiti transparentni materijali. Boja mesa je glavni pokazatelj svježine koju kupac primjećuje a potječe od triju oblika pigmenta. oksidacijom reduciranog hem-željeza (Fe2+) u feri oblik (Fe3+) nastaje metmioglobin odgovoran za smeñu boju mesa. S jedne strane kisik je potreban za održavanje crvene boje mesa. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe Svježe meso je biloški aktivno i pri normalnim uvjetima idealna je podloga za razvoj mikroorganizama i podložno je ubrzanom kvarenju. 7. etilena i vlage ili oslobañaju pare etanola. 75 . Ti materijali trebaju omogućavati propusnost kisika od 5000 mL/m2 dan-1bar-1. Vakuum pakiranjem svježeg mesa i ribe u ambalažni materijal visokih barijernih svojstava poput PVDC-a produžava se trajnost proizvoda i do tri tjedna pri temperaturi hladnjaka (4-8oC) uz minimalan gubitak vlage. Kontrola propusnosti kisika mora biti kompromis izmeñu postizanja idealne boje mesa i sprječavanja reakcije oksidacijske razgradnje. Ambalaža mora zaštititi meso od vanjskih utjecaja (prašine i rukovanja). Da bi se zadovoljile prodajne funkcije ambalaže.5. gubitka vlage i održati boju svježeg mesa. Ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava spriječavaju apsorpciju mirisa iz okoline.kisik. Svježa riba često se pakira u plitki podložak od pjenastog ili prozirnog PS-a s transparentnim pokrovom. reguliraju sadržaj ugljikova dioksida.8oC i relativne vlage od 100 % unutar ambalaže i 52 % izvan ambalaže. Riba takoñer spada u grupu proizvoda koji su podložni brzom kvarenju i koji se moraju odmah staviti u hladnjak ili zamrznuti. Pri smanjenoj koncentraciji kisika. Etilen je prirodni biljni hormon koji ima važnu ulogu u procesu "starenja" voća i povrća pri vrlo malim koncentracijama. pri 23. PVDC i PE-LD s mikroporama i PE modificiran vinil-acetatom. Kontaminacija bakterijama spriječava se čuvanjem mesa pri niskih temperaturama (ispod 10oC). ali ne i za vodenu paru). Ovim zahtjevima udovoljavaju celofan s jedne strane presvučen nitroceluloznim lakom (propusan za kisik. Uobičajena ambalaža u maloprodaji sastoji se od zdjelice izrañene od pjenastog PS-a s transparentnim omotnim filmom. Reducirani purpurni mioglobin u prisustvu kisika prelazi u svijetlo crveni oksimioglobin. a s druge dovodi do užeglosti masti.

sira. promjene temperature. Pakiranje je potrebno provesti u izrazito higijenskim uvjetima uz zaštitu od kontaminacije. Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira. Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajući bijeli cinkov sulfid čime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj površini limenke. utjecaja kisika i svjetla. Unutrašnja površina ove ambalaže je Al folija koja osigurava dobra barijerna svojstva na svjetlo i plinove. bjelančevina. "Tetra-brick".Smrznuta riba i meso moraju se zaštiti od gubitka vlage. karton presvučen voskom i laminati za vakuum pakiranje. Upotrebljavaju se takoñer i plastične boce od PP-a i PET-a. Mliječni proizvodi poput vrhnja. maslaca. za crveno meso to je smjesa koja sadrži 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida. Procesirana riba poput lososa. soli. sam ili u kombinaciji s PE-om. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od vodene otopine različitim mliječnih masti. tune i sardine pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima. jogurta i sladoleda pakiraju se u ambalažu različitih oblika izrañenu od laminata na osnovi kartona ili u toplo preoblikovanu ambalažu od PE-LD-e. 40 % CO2 i 30 % N2. Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu. Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo točno definirati optimali sastav smjese plinova budući da povećana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeñeg pigmenta metmioglobina na površini svježeg mesa. PS-e. Za sladoled materijali moraju biti postojani na niskim temperaturama. kisika i temperaturnih promjena. čemu udovoljava PVDC. laktoze i izrazito je podložan razvoju mikroorganizama. dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2. za bijelu ribu 30 % O2. Ambalažu za mlijeko predstavljaju različite izvedbe kartona prevučenog voskom ili PE-om poznate pod nazivima "Tetra-pak". Na unutrašnju površinu ambalaže nanosi se zaštitna prevlaka koja sadržava ZnO da bi se spriječila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke. utjecaja svjetla. odnosno stirena (monomera) u fermentirane mliječne proizvode. Za procesirane sireve to su laminati PE/celofan ili voskom prevučen 76 . PP. Jogurt se najčešće pakira u čašice od PS-a s poklopcem od Al folije. Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE. Kod ove vrste ambalaže treba voditi strogu kontrolu migracije komponenata iz ambalaže u hranu.6. npr. Ambalaža za sir mora zaštiti sir od vlage i kisika. PP-e s lakoskidajućim poklopcima. bakterija. margarina. 7.

PET ambalaži ili ambalaži izrañenoj od laminata. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića Alkoholna pića su proizvodi fermentacije žitarica (pivo) i voća (vino). plastike (najčešće PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki. Kod odabira metalnih ambalažnih materijala treba voditi računa o prisutnim kiselinama. Budući da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadržaju vitamina potrebno je odabirom ambalažnog materijala i uvjeta skladištenja sačuvati prisutne vitamine. Gazirana bezalkoholna pića sadrže u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenušavosti i inhibira rast mikrooganizama.7. Pluteni čepovi pokušavaju se zamijeniti novim materijalima i najboljim se pokazao kopolimer etilen/vinil-acetat. Prirodni sokovi i voćni napitci čuvaju se pri temperaturi hladnjaka u staklenoj ambalaži. Osnovni sastojak bezalkoholnih pića je šećer. voskom prevučene kartonske kutije ili PS posuñe. staklenke ili savitljivu ambalažu od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE. Pasterizirani sokovi pune se u vrućem stanju u lakiranu metalnu ambalažu. plastične i staklene boce. 7. Kvalitetna vina tradicionalno se pakiraju u staklene boce s plutenim čepom. Ambalaža za sokove izrañuje se od stakla. Od tako dobivenog soka razrijeñivanjem se proizvode voćni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. Prirodne voćne arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima. Prednost ovih čepova pred plutenima je u tome što ih nije potrebno držati vlažnima pa se boce mogu čuvati u uspravnom položaju. Voćni sokovi se dobivaju prešanjem zdravog i zrelog voća nakon čega slijedi odvajanje čvrstih dijelova i bistrenje soka. piva i bezalkoholnih pića. U novije vrijeme uvode se novi.celofan. koji se često zamijenjuje umjetnim sladilima. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom. Koncentrirani voćni sokovi pune se u limenke. bojilima. otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi. 77 . od 50 do 60 %. (E/VAc). dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava. Kisik uzrokuje oksidaciju bjelančevina i tanina a takoñer sudjeluje u korozijskim procesima metalne ambalaže. polimerni materijali i laminati za pakiranje stolnih vina. Tijekom transporta pivu se dodaje askorbinska kiselina koja onemogućava neželjeno djelovanje kisika. Za pakiranje piva pored staklene ambalaže upotrebljava se još i metalna ambalaža od bijelog lima i aluminija te plastična od PET-a.

Najveći problem predstavlja odbačena ambalaža iz kućanstva budući da je vrlo heterogenog sastava. prostornog ureñenja i graditeljstva RH.namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad. Ambalaža koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbačene ambalaže. Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalaži izrañenoj od različitih ambalažnih materijala koja je uz to izmiješana s drugim čvrstim otpacima. Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom. Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi.propisuje se način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad .8.obavještavaju se proizvoñači i potrošači o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže . na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada.prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom . U industrijski razvijenim zemljama odbačena ambalaža sudjeluje u kućnom otpadu s preko 60 %. NN 97 8. javlja se problem kako zbrinuti ambalažu nakon uporabe proizvoda. otpad u trgovini i kao sastavni dio kućnog otpada. homogenog je sastava te njena oporaba ili uništavanje ne predstavlja problem. a osobito: . ambalažera i prodavatelja u proizvodnji. Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Ministarstvo zaštite okoliša. Odbačena ambalaža pojavljuje se kao otpad u industriji. Otpadna ambalaža u trgovini takoñer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalaže. 78 .isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda . ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu.8.obveze proizvoñača. uvoznika.2005) koji je donesen u skladu s propisima Europske Unije.povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu . . a na slici 8-2 sastav kućnog otpada.

pivo). PET (boce za vodu. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . tijekom primjene i nakon uporabe. ulje. budući da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doživljava kao ekološki neprihvatljiva ambalaža. PE-LD.PLASTIČNA AMBALAŽA 12% AMBALAŽA OD DRVA 4% PLASTIKA 8% STAKLO 8% PAPIR I DRVO 27% AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 34% STAKLENA AMBALAŽA 47% METALNA AMBALAŽA 3% OSTALO 11% BIOLOŠKI OTPAD 40% Slika 8-1. a za 79 . maslac i mliječne prerañevine (Slika 8-3). Plastična ambalaža zagañuje okoliš samo vizualno. folije. Utvrñeno je da je dominantan faktor pri procjeni ekološkog statusa ambalaže količina energije potrebna za proizvodnju. PET 6% PS+PS-E 12% OSTALI 13% PP 17% PVC 13% PE-LD/PE-LLD 25% PE-HD 14% Slika 8-3. Pogrešno je procjenjivati ekološku prihvatljivost pojedine vrste ambalaže samo na osnovu kriterija razgradljivosti. stezljivi i rastezljivi filmovi). dok se s druge strane papirna ambalaža smatra ekološki prihvatljivom. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Plastičnoj ambalaži poklanja se posebna pažnja. Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalaže na okoliš tijekom njenog cijelog životnog ciklusa od proizvodnje. PVC za različite spremnike te PP i PS ambalaža za margarin. Za proizvodnju plastične ambalaže nafta je sirovina i energija. Sastav kućnog otpada U ukupnom kućnom otpadu nalazi se oko 8 % plastične ambalaže koja se uglavnom sastoji od šest najzastupljenijih plastomera. odnosno od trenutka kada nam ambalaža više nije potrebna i predstavlja otpad. dok do kemijskog zagañenja može doći samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. To su PE (PE-HD. mlijeko. PE-LLD) (razne vrste spremnika. gazirane napitke.

Na slici 8-6 prikazana je shema jednog poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada. dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). MJ 100 80 60 40 20 0 Potrošnja energije Onečišćenje zraka Onečišćenje vode PP PS PVC Papir Staklo Slika 8-5. Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastičnih boca zapremnine 1L potrebno je potrošiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) . 14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali Slika 8-4. 80 . Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala 8. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Energija / mil. Za 1 000 plastičnih vrećica treba potrošiti 32 kg nafte (sirovina i energija). Oporaba ambalažnih materijala Iskorištena i odbačena ambalaža vrlo je vrijedna sekundarna sirovina koja se može oporabiti materijalno (reciklirati).staklenu samo energija. Prvi korak u procesu oporabe materijala je razvrstavanje različitih vrsta ambalažnih materijala. a za isti broj papirnatih vrećica 47 kg nafte (samo energija). 1. Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju. odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalaže od različitih materijala. kemijski ili energijski.

hidroliza. Polimeri se mogu oporabiti materijalno. PS i PVC. a unutar znaka još i/ili odgovarajući broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. To su PE. kemijski i energijski. spojevi male molekulske mase ili čak neki monomeri.PE-HD zeleni PET ručno odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smeñe staklo bijelo staklo odvajanje Al magnetno odvajanje čelične konzerve OTPAD aluminijske konzerve Slika 8-6. piroliza) pomoću kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije. Sva plastika se ne može reciklirati. Pet je tipova polimera koji se danas najčešće recikliraju. Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija. sivi karton). izmiješanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmiješanost različitih vrsta plastike. dok je tekstilna ambalaža cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira. alkoholiza. Kemijska oporaba plastične ambalaže predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje. PET. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada Papirna ambalaža sirovina je za proizvodnju papira lošije kvalitete (šrenc-papir. 81 . te nadalje što se ona često proizvodi iz više od jedne vrste polimera ili kao kompozit. Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera što znatno poskupljuje proces. Ispod znaka se nalazi slovna oznaka. PP. Da bi se ambalažni otpad lakše sortirao artikli široke potrošnje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). Drvena ambalaža može se energijski oporabiti. tj. a zaostali željezni lim koristi se u proizvodnji čelika. S odbačenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traženi kositar. Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada. odnosno iskoristiti kao jeftino čvrsto gorivo. Staklena ambalaža predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budući da se staklo može nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala.

Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbačena ambalaža može poslužiti kao gorivo za dobivanje energije. Slika 8-7. Odlaganje odbačene ambalaže na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja. Oznaka da je materijal moguće reciklirati 82 . Spaljivanjem ambalaže uništava se sirovina i energija utrošena za njenu proizvodnju ali se na taj način smanjuje masa za odlaganje na deponije. kalorijska vrijednost polietilena je približno jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena. ali uz manju emisiju CO2. Za usporedbu.

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN/2005) 5. Contato. 12. 13. Meat Science 71 (2005) 122 83 . Opsenica i G. 11. Galić. Šercer.5. 1995. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa .). Cambridge. 14. 2000. mtg topograf. D.com 10. 7. M. 4. C. Galić i M. 2000. Biodegradable polymers for industrial applications. J. Smith (ED. J. Food and Packaging Materials Chemical Interactions. Zagreb. Vuković. tehnologijahrane. 2005.. Woodhead Publishing Ltd. N. K. www. Zagreb. Zagreb. 26. I. M.). 8. K. Galić. Cambridge. 1982. 2004.2010. Ambalaža 2 (2000) 14 16. Zagreb. Ambalaža 1 (2001) 19 18. Ackermann. P. Jagerstad and T. I. R.LITERATURA 1.). K. 2007. The Royal Society of Chemistry. R. Weber (Ed.Barić: Oporaba plastike i gume. Janović: Polimerizacije i polimeri. Stričević: Suvremena ambalaža II. Čatić i F. Tectus. Ambalaža 1 (2000) 20 15. Zagreb. Zagreb. Školska knjiga. Z. Eilert. Food Biopack project EU Directorate 12. Stričević: Suvremena ambalaža I. Biobased Packaging Materials for the Food Industry. 3. Johannaber: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala. 1997. De Qualitate 10 (2000) 102 19. 1983. 9. N. Ohlsson (Eds. Vereš: Ambalaža. Galić. 2. Ambalaža 3 (2000) 13 17.com. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. S. Društvo za plastiku i gumu. Galić. bpf. Školska knjiga. K. www. K.

com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www. Shema četverovaljčanog kalandra (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.corusgroup. http://www. vodu i gazirana pića Slika 5-18. Aluminijska ambalaža (izvor.) Slika 5-21. Slika 5-24. Kalandar (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.com/news/WEI_LI_has_580. Zagreb. PET ambalaža za ulje. Ambalaža od bijelog lima (izvor. Transportna drvena ambalaža i kalemi Slika 5-2. Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina.com) Slika 5-16. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23. Zagreb. Strukturna formula polietilena Slika 5-7. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22.uk/Plastipedia/Processes) 84 . Zagreb. Tehnički muzej. (izvor:http://commons. Ambalaža od standardnog PS-a (a).POPIS SLIKA Slika 3-1.inacg. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14.jpg.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit. Čelična ambalaža (izvor. Tehnički muzej. Zagreb.instructables.izvar.igora. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS-a.com/Cans.html) Slika 5-19. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www.asp. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1. Čatić.com/drum/tight-head-steel-drum. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) Slika 5-8. http://www. Spektar elektromagnetskog zračenja Slika 3-2.bpf.aspx http://www. http://www.) Slika 5-26. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I. Strukturna formula polistirena Slika 5-15. http://ww66. 2010.packagingsouthasia.wikimedia. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Slika 5-13.co. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20. Tehnički muzej. Strukturna formula PET-a Slika 5-17. Ekstruder (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. 1990. Društvo plastičara i gumaraca. Jutena vreća i vreća od polipropilena Slika 5-11.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4.) Slika 5-25. 2010. http://www. Laka drvena ambalaža Slika 5-3.org/wiki/File:Envase_de_yogur. Vrećica od PP folije Slika 5-10.htm) Slika 5-6. 2010.

Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www. Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8.co.jpg. PE (a).surplusandadventure. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35. PE boca (a). str.balconn. Termoskupljajući omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaža (izvor: http://www.wmd. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www. 2007. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ) (izvor: http://www. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) (izvor: http://www.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31.designpubgroup. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33. Zagreb.jubkastaco.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32.Slika 5-27. K.boyomovers.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www.zvecevo. Pakiranje prianjajućim filmom 85 .tian-da.bpf.hr) Slika 6-7.hr/htm/glasherstellung_6.134) Slika 5-40. http://www.com. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www.bpf.greenonetec.co.com/product_images_en/line_a12d.htm) Slika 6-1.com) Slika 6-5.bacvarija-pozvek. Vereš: Ambalaža za pakiranje namirnica.friesens.com. Metalne (a) i drvene bačve (b) (izvor: http://blog. Tectus.bpf. Mjehurasta ambalaža Slika 6-15. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata Slika 5-36.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (izvor: http://www. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www. Toplo oblikovana ambalaža Slika 5-30. http://www. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www.com. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11. PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12.jpg) Slika 5-39.info) Slika 5-38 . Galić i M.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29.hr) Slika 6-2. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www.coca-cola. http://www.bpf. Shema postupka suhog kaširanja Slika 5-37 .dukat.vetropack. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www.com) Slika 6-4.com) Slika 6-14.co. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) (izvor:http://www.sk) Slika 6-9.co.com) Slika 6-10.hr/images/uploads/metalnebacve. Vujković. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem (izvor: I. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www.plasticstech. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom Slika 6-3.hr) Slika 6-13.hr) Slika 6-6.pensito. www.

Slika 6-16. Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3. Šercer. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Slika 8-1. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Slika 8-5. Sastav kućnog otpada Slika 8-3. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža Slika 7-4. Zagreb. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala Slika 8-6. Oznaka za odlaganje staklene ambalaže 86 . D. Oznake za recikliranje čeličnih i aluminijskih limenki Slika 8-9.diecraftmachines.com) Slika 7-1. Strip ambalaža (izvor: http://www. Opsenica i G. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Slika 7-2. Slika 8-7. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Slika 8-4. Oznaka da je materijal moguće reciklirati Slika 8-8. mtg topograf.Barić: Oporaba plastike i gume. 2000.

PE-LD .polipropilen 6. ostali višeslojni (laminirani) materijali PE-HD PVC PV C PE-LD (2) Brojčana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojčana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA Čelik FE Aluminij ALU BROJČANA OZNAKA 40 41 (4) Brojčana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojčana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojčana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smeñe staklo GL BROJČANA OZNAKA 70 71 72 87 .polietilen niske gustoće 5.poli(etilen .PRILOG .polietilen visoke gustoće 3. PVC .polistiren 7. PE-HD .SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA (1) Brojčana oznaka i kratica za plastiku 1. PS . PP .poli(vinil-klorid) 4. PET .tereftalat) 2.

(7) Brojčana oznaka i kratica za višeslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98 88 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful