SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za organsku tehnologiju

AMBALAŽA
dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić, izv. prof.

Recenzenti: dr. sc. Ivka Klarić, red. prof. dr. sc. Branka Andričić, izv. prof.

Split, 2010.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAŽE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAŽE...................................................................................................... 6 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže............................................................................................. 6 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže.................................................................................. 8 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zaštita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalaže ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalaže ........................................................................................ 12 3.5. Ekološka funkcija ambalaže......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Biološki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALAŽNI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalažni materijali......................................................................................... 24 5.3.1. Čelik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinčani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33

5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže ......................................................... 39 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže............................................................................. 51 6. AMBALAŽNI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bačve, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. Čaše ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaža) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaža............................................................................................................. 61 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća............................................................................ 73 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića ................................................................ 77 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala ...................... 87

ali isto tako štiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja robe. stručnjaka za transport i drugih. Ministarstvo zaštite okoliša. Školska knjiga. Osim toga ona mora omogućiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. poklopci) i dijelovi za unutrašnju zaštitu robe (jastuci. načinjene od različitih materijala. Da bi se roba zaštitila i na siguran način transportirala. čuvanje. njihovoj potrošačkoj kulturi i navikama i mora biti usklañena sa standardima i propisima. Suvremena ambalaža.). Zagreb. Ambalaža mora biti prilagoñena kupovnoj moći potrošača. isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoñača do korisnika ili potrošača. Stričević. predlošci) (N. odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je složen i zahtijeva sudjelovanje stručnjaka različitih profila od tehnologa. pregrade. teksturom.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Rad na kreiranju ambalaže. Posebnim dijelovima ambalaže smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalaže (zatvarači. odnosno u odgovarajuću ambalažu.8. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalažu potrebno je dobro poznavati funkcije ambalaže. prostorni oblik ambalaže. Ambalaža štiti robu od mehaničkih. prostornog ureñenja i graditeljstva RH) Posude različitog oblika i veličine. kemijskih i mikrobioloških utjecaja. koru 1 . zovu se ambalaža.1. a upotrebljavaju se za držanje. bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrañeni. ekonomista. propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. omot ili slično. Budući da nema pisanih podataka o početku uporabe ambalaže može se pretpostaviti da je čovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (šuplje plodove. grafičkim rješenjem i identifikacijom komunicira s potrošačem. u kojima se roba drži tijekom prometa. Ambalaža aktivno sudjeluje u prodaji robe. klimatoloških. elemente grafičkog oblikovanja) i meñusobno ih uskladiti kako bi ambalaža na optimalan način ispunila svoje funkcije. Pri kreiranju ambalaže potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalaže (ambalažni materijal. Ona svojim oblikom. čepovi. a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrañeni a služe za zamatanje roba. 1982. skladištila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuću posudu. rukovanje. Ambalaža je sredstvo koje prihvaća robu i štiti je do uporabe. UVOD Ambalaža predstavlja sve proizvode. (NN/97 8. psihologa tržišta.

2 . Kako je čovjek otkrivao mogućnosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalaže poput staklenih boca i posuda od bronce. Nasuprot tome. Razvojem ljudskog društva. promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija. potrebom da se razmjenjuje roba na većim udaljenostima počinje i izrada ambalaže od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. keramičke amfore. Željezo i bijeli lim (čelični lim zaštićen slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bačvi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoñene potrebama kupaca. stoljeću. razvoj prometa. atraktivnijoj i skupljoj ambalaži) razlozi su za sve većom proizvodnjom i potrošnjom ambalaže. a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pružiti ambalaža.drveta) za prenošenje dobara namijenjenih razmjeni. stoljeću zahvaljujući primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasične tehnike posluživanja u trgovinama robe široke potrošnje tehnikom samoposluživanja. To je omjer troškova pakiranja i prodajne cijene robe i sve više razvijena svijest o potrebi zaštite čovjekove okoline od nepotrebnog zagañenja.) i povećana kupovna moć potrošača (potražnja za kvalitetnijom robom u boljoj. postoje i faktori koji usporavaju potrošnju ambalaže. Odbačena ambalaža predstavlja veliki ekološki problem. Najveće promjene u proizvodnji ambalaže dogodile su se u 20. nove higijenske i zdravstvene navike itd. drvene kutije i bačve. To su bile košare od pruća. pletene vreće i životinjske mješine. Napredak u proizvodnji i potrošnji ambalaže započinje industrijskom revolucijom u 19. Suvremena dostignuća na polju ambalaže (novi ambalažni materijali i oblici i nove tehnike pakiranja). Zato se danas u razvijenim zemljama rješavanju ovog problema posvećuje sve veća pažnja i pronalaze novi načini zbrinjavanja i oporabe odbačene ambalaže. Industrijalizacija i urbanizacija utječu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim količinama jeftine ambalaže.

metalna. izgled. staklena. drvena. Od stakla se izrañuju boce. Od papira i tanjeg kartona izrañuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaža za zamatanje roba. kanti. a to može biti ambalažni materijal. kvaliteta. trajnost.2. Tekstilna ambalaža koja se nekad izrañivala od prirodnih vlakana (npr. drvo i staklo. bačava. zatvarača za boce itd. način uporabe i cijena.1. kositar. čaše i ampule. ali se danas sve više zamjenjuje drugim materijalima. cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. funkcija. namjena. Metali koji se koriste za izradu ambalaže su željezo. staklenke. limenki do poklopaca za staklenke. oblik. Premda je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. Karton i valovita ljepenka služe za izradu kutija i čaša. Prema materijalu od kojeg je izrañena ambalaža može biti papirna i kartonska. Podjela prema ambalažnom materijalu Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže. aluminij. transportnih paleta i kalema. fizička svojstva itd. ambalaža od polimernih materijala i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati. vreće od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. PODJELA AMBALAŽE Ambalaža se može podijeliti u različite skupine s obzirom na odabrano zajedničko svojstvo. košara od pruća. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale. bačvi. osobito metal. vrijednost. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka. tekstilna. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vreća i mreža. Metalna ambalaža izrañuje se u različitim oblicima od kontejnera. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim oblicima. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali omogućili su razvoj novih metoda 3 . cisterni. osnovna namjena u prometu roba. 2.

Takoñer svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoñenima potrebama kupca i time produljenje svježine prehrambenih proizvoda. npr. cijenom ili nisu prilagoñeni suvremenoj opremi za pakiranje. Budući da se roba troši upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna. Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaža se dijeli na prodajnu (primarnu). mora sadržavati sve potrebne informacije o sastavu i količini robe. Roba upakirana u prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. Prodajna ili primarna ambalaža služi za pakiranje robe široke potrošnje u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. odnosno mora jamčiti kvalitetu i kvantitetu robe. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta. pretovar i rukovanje odreñenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalaži. Kombiniranjem i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se višeslojni materijali ili laminati. skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe. 4 . roku trajanja i načinu uporabe.2. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini. omogućiti lako otvaranje i zatvaranje ambalaže. Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prijevoz. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasični materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom. skladištenja i manipulacije robom. Ova ambalaža prezentira robu kupcu. uvjetima čuvanja. 2. osobito od onih koja nastaju zbog mehaničkih opterećenja i atmosferskih utjecaja. a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno.pakiranja.

vraća proizvoñaču koji je nakon čišćenja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje. cisterne. Povratna ambalaža se prikuplja. Budući da je trajnija mora biti izrañena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja.) i neke vrste prodajne ambalaže spadaju u ovu kategoriju (npr. Podjela prema trajnosti Ambalaža se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu. Nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. Najveći dio prodajne ambalaže je nepovratan iz praktičnih i ekonomskih razloga. nakon što se isprazni. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad. sanduci. odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalažne materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. boce za komprimirane plinove. Povratna ambalaža je ona ambalaža koja se.2. Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem. Uz transportnu ambalaža koja je uglavnom povratna (bačve. Stoga se danas različitim mjerama potiču proizvoñači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati. staklene boce). 5 ... ponovo upotrebljava u istu svrhu.3.

skladištenja i manipulacije. su sljedeće: . tijekom transporta. Ambalaža s dobro realiziranom zaštitnom funkcijom mora zaštititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizičke. bez obzira na vrstu robe. Funkcije ambalaže mogu se promatrati s različitih gledišta.1.zaštitna .ekološka funkcija. mikroorganizama. Mehanička naprezanja rezultat su djelovanja mehaničkih sila kojima su roba i ambalaža izložene tijekom transporta.3.prodajna . Osnovne funkcije koje ambalaža mora zadovoljiti. 3. prodaje i tijekom uporabe. FUNKCIJE AMBALAŽE Budući da se roba nalazi u ambalaži tijekom cijelog transportnog puta od proizvoñača do potrošača zahtjevi koji se postavljaju na uspješno realiziranu ambalažu su višestruki.1.1. skladištenja. insekata i glodavaca. Zaštita od mehaničkih naprezanja Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i ambalaže. 6 . Vertikalnim statičkom silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu. Do naprezanja uslijed dinamičkih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe. 3. Zaštitna funkcija ambalaže Ambalaža mora zaštititi robu od trenutka pakiranja.skladišno-transportna .uporabna . Horizontalnim statičkim silama roba je izložena pri hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim ureñajem tijekom utovara ili istovara. Donji redovi opterećeni su težinom robe koja je na njih složena. Ovisno o vrsti robe i skladišnotransportnim uvjetima odreñene će funkcije biti naglašenije. Na cijelom tom putu ambalaža i roba izloženi su mehaničkim naprezanjima. kemijske ili mikrobiološke promjene robe. djelovanju klimatskih elemenata. Mehaničke sile koje djeluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke.

Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalaže može pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. kao i klimatske prilike karakteristične za to područje.) zadržat će odreñenu količinu vlage koja se naziva ravnotežna vlažnost. revolucija. a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna širina. ovlažit će se samo površinski. Vlažnost zraka se najčešće izražava relativnom vlažnošću. 3. rotacija.1. žitarice. Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreñivanju klime su insolacija. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaža su izložene djelovanju vlage iz zraka. reljef. naoblaka i snježni pokrivač. karton. odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalaže. brašno itd. padaline. atmosfera. raspodjela kopna i mora. Na klimu zatvorenog prostora utječe i roba sa svojom temperaturom i vlažnošću. udaljenost od mora.1. Na skladištenu robu utječu promjene lokalne klime.2. poput metala. snizi ispod temperature rosišta dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalaži i/ili robi. Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda može prodrijeti u ambalažu u tekućem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalaže ili kroz stijenku higroskopnog materijala.3. Zaštita od klimatskih utjecaja Klima kao meteorološki pojam je skup meteoroloških faktora i pojava koje u odreñenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. smjer i brzina vjetra. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe. Ako se temperatura atmosferskog zraka. Neki materijali. To je broj koji pokazuje omjer količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen. praškasti materijali kao što su cement.2. nadmorska visina. stakla. minerala. Osim vanjske klime na robu utječe i klima zatvorenog prostora (skladišta ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreñenim zakašnjenjem. temperatura. To se najčešće dogaña sa svježim namirnicama poput voća i povrća koje procesom disanja 7 . Materijali koji su higroskopni (papir. a koja ovisi o relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka. jezera. tlak i vlažnost zraka.1. Ako se izlože djelovanju zraka niske relativne vlažnosti potpuno će se osušiti. morske struje. tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka). Temperatura zatvorenog prostora može biti više ili niža od vanjske a vlažnost je obično viša. drvo.

To se osobito dogaña u prekomorskom prometu. vodena para.2. 3. Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalaže slični su procesima u galvanskom članku.oslobaña vodu.→ 4 OHA: Fe . Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala različitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit. npr. Ako je ambalaža izrañena od higroskopnog materijala u većoj mjeri izložena djelovanju vode. sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid. može doći do njenog raspadanja i gubitka proizvoda. primjerice. odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojačava se u prisustvu vlage. ugljikov(IV) oksid. u vlažnom zraku oksidni sloj se ponaša drugačije budući da je higroskopan. zatim kod limova spojenih zakovicama kada su zakovice izrañene od drugog metala ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje različitog sastava od limova. može doprijeti do željezne osnove. dok prašina i vlaga uglavnom uzrokuju fizička onečišćenja. vlaga. odnosno vodene pare. Kada se u njemu nakupi odreñena količina vode stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog članka u kojemu je metal anoda (A) a oksidni sloj katoda (K). Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljičnu.1. U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se na katodi reducira. ali mogu i stupati u interakcije pojačavajući na različite načine štetno djelovanje. industrijski plinovi i kuhinjska sol. Voda može nastajati i u nekim aerobnim mikrobiološkim procesima i nekim kemijskim procesima.2e. Sastojci zraka mogu djelovati samostalno. Kod metalne ambalaže ovi su uvjeti ispunjeni kada je zaštitni sloj kositra na bijelom limu oštećen tako da elektrolit. Ova vrsta korozije u vlažnom zraku naziva se atmosferska korozija i sa stajališta ambalaže je najvažnija.2. To znači da se brzina oksidacije metala u suhom zraku usporava. dok se metal oksidira na anodi prema jednadžbama: K: O2 + 2 H2O + 4 e. Kada je relativna vlažnost zraka niska površina metala se oksidira i nastali tanki sloj oksida štiti metal od daljnjeg negativnog utjecaja kisika. Meñutim. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oštećenja robe i ambalaže su kisik. 8 .→ Fe2+ Utrošeni kisik brzo se nadoknañuje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji. Korozija metalne ambalaže Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja površine metala.

konvekcije ili zračenjem. Zaštita od topline Uslijed razlike temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku ambalažnog materijala.3. Spektar elektromagnetskog zračenja Od ukupne energije elektromagnetskog zračenja koje padne na površinu ambalažne jedinice (E) jedan dio će se reflektirati (Er). prevlačenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem različitih ambalažnih materijala (laminati). U kolikoj će mjeri ambalaža zaštititi robu od utjecaja topline ovisi o toplinskoj vodljivosti ambalažnog materijala. S gledišta utjecaja na ambalažu od interesa su samo valne duljine koje obuhvaćaju područje ultraljubičastog (UV). Za zaštitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalažni materijali koji ne propuštaju zračenje. Propusnost materijala može se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalažni materijal pri preradi. osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv stiropor). vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zračenja. Prijenos topline se može odvijati procesom kondukcije.1.4. Slika 3-1. Zaštita od elektromagnetskog zračenja Spektar elektromagnetskog zračenja obuhvaća zrake različitih valnih duljina. Energija elektromagnetskog zračenja obrnuto je proporcionalna valnoj duljini zračenja.3. Metalna ambalaža dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda koje je potrebno sterilizirati. 3. bojenjem u masi.1. takva ambalaža ne može robu zaštititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladištenje. Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost. odnosno dobri su izolatori. Meñutim. su papir i karton. Ambalažni materijal ne može robu zaštititi od djelovanja topline duže vrijeme. Izloži li se zapakirana roba povišenoj temperaturi nakon odreñenog vremena doći će do izjednačavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku provodnost ambalažnog 9 . dio će biti propušten (Ep) a dio će se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji će dio zračenja ambalažni materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalažnog materijala i valnoj duljini zračenja. grafičkom obradom površine.

Ambalaža u tom slučaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izrañena od materijala koji mogu izdržati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo.oštećenje zbog same fizičke prisutnosti mikroorganizama .kvarenje zbog razaranja supstance robe . Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama su vlažna podloga i temperatura izmeñu 20 i 40 o C. Ukoliko ambalaža mora zaštititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izrañena od nepropusnog materijala i hermetički zatvorena budući da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju. Mikroorganizmi mogu oštetiti robu i ambalažu na više načina: . Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti štetni za zdravlje ljudi. Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnožavanje trebaju kisik pa se mogu razviti samo na površini ambalaže. poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomoćnih materijala s procesom proizvodnje. dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalažu.materijala. te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potrošnjom roba. 10 .kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe. pomoćnih materijala. 3. Stoga se zaštita robe od topline mora realizirati kroz skladišno-transportnu funkciju ambalaže u skladu s propisanim uputama za čuvanje odreñene vrste robe. Neke sirovine. Ambalaža kvadratnog oblika bolje iskorištava prostor transportne ambalaže. Skladišno-transportna funkcija ambalaže Skladištenje i transport sirovina. Zaštita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda često se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije.1. polimerni i višeslojni materijali). metal. Zaštita od mikroorganizama Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i životinjski organizmi koji za svoj rast i razmnožavanje koriste gotovu organsku tvar na kojoj žive. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalaže i njenoj usklañenosti s dimenzijama zapakirane robe. Ambalaža s dobro riješenim skladišno-transportnim funkcijama omogućava racionalno korištenje skladišnog i transportnog prostora. 3. pomoćni materijali.5.2. poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladište se i transportiraju u odgovarajućoj ambalaži. Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobiološki stabilne.

prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju. kartonske kutije spojenog oplošja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta. prazna ambalaža i povratna ambalaža takoñer se skladišti i transportira od proizvoñača ambalaže do proizvoñača robe. načinu njezine uporabe. Roba se u transportu vrlo često slaže na palete (slika 3-2). To znači da se pakira ona količina robe koja odgovara potrebama kupca. To je vrsta pomoćne opreme koja omogućava formiranje kompaktnog i čvrstog paketa. Da bi se što bolje iskoristio skladišni i transportni prostor dimenzije ambalaže trebaju biti usklañene s dimenzijama palete. modul-sustav dimenzija ambalaže i slaganja na palete. odnosno samoposlužnom tehnikom prodaje. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t. Na primjer. a da visina složene robe na paleti bude oko 1 m. složenog iz raznih vrsta komadne robe. transportiraju i konačno oblikuju neposredno prije punjenja.vozila ili skladišta. kupovnoj moći potrošača itd.3. Paleta je drvena podloga izrañena od dasaka odreñenih normiranih dimenzija. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Nova. EPF) izradila tzv. u odnosu na ambalažu u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje može ostati i više od 20 % neiskorištenog prostora. ambalaža konusnog oblika može se slagati jedna u drugu. trajnosti. Budući da to predstavlja trošak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalažu oblikovati na način koji omogućava optimalno iskorištenje skladišnog. Ona mora privući pažnju kupca. odnosno transportnog prostora. stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation. Ambalaža koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju povećava opseg prodaje. Prodajna funkcija ambalaže Prodajne funkcije ambalaže usklañuju se sa suvremenim razvojem trgovine robom široke potrošnje. Slika 3-2. Prodajna ambalaža racionalizira prodaju. Kolika će biti količina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalaže ovisi o vrsti robe. izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu. odnosno od kupca do proizvoñača robe. 3. pridobiti kupčevo povjerenje i stvoriti povoljan 11 .

Budući da je upravo prodajna ambalaža zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadržavati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavača. Ekološka funkcija ambalaže može se realizirati na različite načine: pakiranjem u ambalažu od recikliranog materijala. uzimanje potrebne količine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troši odjednom. kao povratna ambalaža. tako da je kupac spreman platiti više za izgled. deformacijom poklopca ili bez deformacije. smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda.4. Ambalaža od papira. polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem. Uporabna funkcija ambalaže Ambalaža s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omogućiti lako otvaranje. ukras ili za čuvanje nekih drugih predmeta. Prodajna ambalaža takoñer mora jamčiti kvalitetu i količinu zapakirane robe. roku i načinu uporabe. 3. uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. kartona. odnosno mora jamčiti kupcu da nitko prije njega nije ambalažu otvarao ili oštetio i da se unutra nalazi upravo ona količina robe koja je na ambalaži istaknuta. Na ambalaži se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda.opći dojam. 3. 12 . Metalna i staklena ambalaža teže se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom slučaju prilažu ambalaži ili takav predmet kupac mora imati. Ministarstvo zaštite okoliša. Ekološka funkcija ambalaže Ekološka funkcija ambalaže nametnula se u posljednjih dvadesetak godina kao posljedica brige za zaštitu okoliša. prodajom većeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalaži. datumu proizvodnje i načinu čuvanja. Ambalažni materijal i oblik ambalaže odreñuju način na koji će se ambalaža otvarati. ambalaža bi trebala na neki drugi način korisno poslužiti npr.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. prostornog ureñenja i graditeljstva RH). Nakon što je roba iz nje izvañena. uporabom biorazgradljivih materijala i jestive ambalaže za prehrambene proizvode. uporabom povratne ambalaže. S obzirom na rastuće količine odbačene ambalaže Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske Unije donosi sve veći broj propisa vezanih za gospodarenje ambalažnim otpadom (NN 97 8. porijeklu. sastavu. proizvoñaču. pripremu robe za uporabu.8.5.

ako hoće u koju vrstu ambalaže (prodajnu. Potrošne robe dijele se na robe proizvodne potrošnje i robe široke potrošnje. Pri tome treba voditi računa o osjetljivosti materijala robe i o vrstama robe koja je opasne za okolinu.4. 1. transportna i skladišna funkcija ambalaže. sirovine i pomoćni materijali) dobiju se nove robe višeg stupnja preradbe.. 2. 4. kozmetički.. transportnu i skladišnu funkciju. Ambalaža za ovu vrstu robe ima naglašenu zaštitnu. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba Izbor ambalažnog materijala i kreiranje ambalaže u prvom redu ovisi o svojstvima materijala od kojeg je izrañena roba. Vrste robe Izmeñu različitih faktora o vrsti robe ovisi hoće li se roba uopće pakirati. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE Da bi ambalaža na optimalan način mogla ispuniti sve svoje funkcije potrebno ju je uskladiti s vrstom robe koja će se pakirati. Robe široke potrošnje služe za podmirenje potreba stanovništva (prehrambeni.. više prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu. Preradbom robe proizvodne potrošnje (predmeti rada. Skuplje sirovine i pomoćni materijali koji se troše u manjim količinama pakiraju se u transportnu ambalažu. higijenski. Pored ostalih funkcija ambalaže ovdje je naglašena prodajna i uporabna funkcija. sa svojstvima materijala od kojeg je roba izrañena i s pojavnim oblicima robe i njihovim karakteristikama. Kod pakiranja ove vrste robe naglašena je zaštitna.) i koje će funkcije ambalaže biti naglašenije. direktno u transportnu. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoćni materijali ne pakiraju se budući da se koriste u velikim količinama.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalažu. Uglavnom su većih dimenzija i pakiraju se pojedinačno. 13 . 4. Sa stajališta ambalaže robe se dijele na investicijske robe i potrošne robe. skupnu. U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i služe za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga. farmaceutski proizvodi itd.

2.) Veliku osjetljivost na djelovanje svjetlosti pokazuju i neki farmaceutski proizvodi i kemikalije kao i neki anorganski materijali (npr. tekstil od prirodnih vlakana. može inicirati ili ubrzati različite nepoželjne promjene organskih materijala (osobito namirnica) kao što su: . Izložene djelovanju relativno malih mehaničkih sila pretrpe deformaciju strukture (lom.2. 4.). pogodna za razvoj mikroorganizama. koji može biti elastičan. Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture moguće se samo pod utjecajem velikih mehaničkih naprezanja.2. plastičnu deformaciju oblika pri čemu ne dolazi do značajnije deformacije strukture. koža). riboflavina. deformacija se može očitovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture.razgradnja bjelančevina .kvarenje ulja i masti i masnih namirnica (autooksidacija masnih kiselina i nastajanje peroksida masnih kiselina) . foto-materijali koji sadrže halogenide srebra). Žilavi materijali pokazuju trajnu. Ovisno o svojstvima materijala robe.razgradnja nekih vitamina (askorbinaske kiseline. odnosno vode. Budući da je prisutnost vlage. tiamina i dr. Robe osjetljive na mehanička naprezanja Djelovanjem mehaničkih sila može doći do trajne ili prolazne deformacije robe.3.4. osobito vidljivog i ultraljubičastog dijela elektromagnetskog spektra. Robe izrañene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehanička naprezanja.1. Biološki osjetljive robe To su uglavnom robe organskog podrijetla osjetljive na djelovanje štetočina i mikroorganizama (prehrambeni proizvodi.2.. 14 . kidanje. žilav ili krhak. robe s većim udjelom vode su biološki osjetljivije. 4. . Robe osjetljive na svjetlost Svjetlost. Za elastične materijale karakteristične su prolazne deformacije oblika..

Smrznute robe su vrlo osjetljive na promjenu temperature.5.4. hlapljenje otapala iz premaza).stvaranje ili raspadanje hidrata Promjenom vlažnosti takoñer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih činilaca pa može doći do mikrobiološke promjene (razvoj mikroorganizama).smanjenje mase robe gubitkom vlage . razaranje vitamina. tj. Hlañenje takoñer može dovesti do neželjenih promjena kao što je zamućenje ulja i različitih otopina ili oštećenje robe s velikih udjelom vode pri zamrzavanju. 4. Do oštećenja robe izazvanog promjenom temperature može doći ukoliko je roba izrañena od različitih materijala koji imaju različite koeficijente toplinske širljivosti. izdvajanje otopljenog CO2 iz gaziranih pića ili mineralne vode. oksidacijom.4.površinsko sušenje smrznutih roba .6. Robe osjetljive na promjenu temperature Robe mogu biti osjetljive na povišenu ili sniženu temperaturu.2.kristalizacija zasićenih otopina . smanjenje 15 . Zagrijavanjem složenih roba dolazi do izdvajanja nekih komponenata (npr. Robe osjetljive na djelovanje kisika Mnogim anorganskim i organskim materijalima znatno se mijenjaju svojstva djelovanjem kisika. 4. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti Promjenom vlažnosti može doći do različitih promjena materijala robe a mogu se podijeliti na: a) fizikalne promjene .nabiranje površine ili uvenuće svježeg voća i povrća . Jednom odmrznute namirnice ne smiju se ponovo zamrzavati i vrlo su osjetljive na djelovanje mikroorganizama. biokemijske promjene (klijanje žitarica) ili korozije metala.prekristalizacija b) kemijske promjene . Promjenom temperature može doći do promjene agregatnog stanja. nepovratne promjene konzistencije i viskoznosti robe.2.2. Oksidacija masti i ulja. Najznačajniji je utjecaj oksidacije na kvalitetu i nutritivna svojstva prehrambenih proizvoda.hidroliza .

biološke vrijednosti bjelančevina. esteri). najčešće su to praškaste. npr. ulja i masti na zamašćenim krpama koje se mogu zapaliti bez dovoñenja topline.miris NH3 i H2S iz mikrobiološke razgradnje proteinskih ljepila . higroskopne robe. petroleja ili plijesni). 4. Roba je osobito izložena djelovanju korozije tijekom boravka u vlažnim skladištima ili u prekomorskom prometu. zatim samozapaljive robe poput bijelog fosfora.8.7.miris truleži ili plijesni koji nastaje mikrobiološkim raspadanjem papirne i drvene ambalaže u vlažnim skladištima. Postupnim hlapljenjem aromatičnih tvari roba gubi miris. U robe opasne za okolinu spadaju još i otrovne i radioaktivne robe.2. Miris robi daju aromatični. Robe opasne za okolinu Kod odreñenih vrsta roba ambalaža ima ulogu da zaštiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja tih roba. To su u prvom redu eksplozivi.2. lako hlapljivi sastojci (terpeni. Roba takoñer može poprimiti miris ambalaže: . 4. Do promjene mirisa dolazi zbog oksidacije aromatičnih spojeva pri čemu produkti oksidacije često imaju neugodan miris. brašno lako poprima miris benzina. Robe bez mirisa.miris klora i fenola iz sredstva za dezinfekciju . Robe osjetljive na promjenu mirisa Robama osjetljivim na miris smatraju se robe koje imaju karakterističan okus i miris ili one kojima je osnovna karakteristika da su bez mirisa.od papirne ambalaža miris tiskarske boje .9. 16 . poprime miris drugih roba (npr. Lako zapaljive robe imaju nisku temperaturu zapaljenja. aldehidi. robe neugodnog mirisa i robe u procesu truljenja i organski peroksidi. osobito željezo. promjene boje. ali ipak višu od sobne te se ne mogu zapaliti bez dovoñenja topline. Robe osjetljive na koroziju U ovu grupu uglavnom spadaju metali i metalna roba. mirisa i okusa još se pojačavaju ako je uz kisik namirnica izložena djelovanju svjetlosti. agresivne robe (kiseline. ugodan miris svježeg maslaca prelazi u vrlo neugodan miris užegle masti koji mu daje produkt oksidacije masnih kiselina akrolein. robe punjene eksplozivom i komprimirani plinovi. lužine i neke soli).2. terpenski alkoholi. 4.

3. kreme. zauzimaju oblik ambalaže ali im površina nije vodoravna samo pod djelovanjem gravitacije. otopine. Kapljevine. pjene i sl. Ove robe imaju visoku koncentracija dispergirane faze u malo disperznog sredstva što znači da imaju veliku unutrašnju površinu. Za pastozne robe karakteristična su mehaničko-deformacijska svojstva. Sipke robe Sipkih robama smatraju se prašci. a površina im je vodoravna zbog gravitacijske sile. sipke robe. poput tekućina. komprimirani i ukapljeni plinovi. Plinovi pod normalnim ili povišenim tlakom ispunjavaju sav raspoloživi ambalažni prostor i njihov se volumen kompresijom može smanjiti. Površina sipkih roba je to veća što su dimenzije čestica manje. masti. Ovisi o gustoći čvrste faze. granule. U stanju mirovanja one imaju stabilan oblik. gelovi. Robe bez oblika Za ovu vrstu roba karakteristično je da imaju apsolutnu nestabilnost oblika i da lako difundiraju u okolinu. To su plinovi pri normalnom tlaku. a plin (zrak) disperzno sredstvo. ukapljeni plinovi i otopine plinova takoñer poprimaju oblik ambalaže u kojoj se nalaze. emulzije ili suspenzije kapljevina ili čvrstih tvari u ukapljenom plinu i kapljevini. mogu se promatrati kao disperzni sustavi sastavljeni od čvrste dispergirane faze u obliku praha i kapljevite neprekidne faze kao disperznog sredstva. uz mali tlak deformacije su elastične a povećanjem tlaka iznad graničnog tlaka tečenja one pokazuju plastičnu deformaciju. Pojavni oblici roba razlikuju se prema stabilnosti prostornog oblika i to kao robe bez oblika. dimenzijskoj raspodjeli čestica i adheziji meñu česticama. Pjene imaju uklopljenu i plinovitu dispergiranu fazu. 17 . kapljevine i neki dvofazni sustavi (otopine plinova pod normalnim ili povišenim tlakom). krupica. Za ovu vrstu roba karakteristično svojstvo je nasipna masa ili nasipna gustoća koja predstavlja omjer mase i volumena sipke robe. pastozne robe i robe stabilnog oblika. veličini i obliku čestica. zrnaste i krupnozrnaste robe koje takoñer. Pojavni oblici robe Sa stajališta izbora ambalaže i tehnike pakiranja kao kriterij za razlikovanje vrsta roba umjesto agregatnog stanja prikladnije je uzeti pojavni oblik robe. Imaju karakteristike disperzije u kojoj je roba dispergirana faza.4. Pastozne robe Pastozne robe u koje spadaju paste. Pod još većim tlakom pastozne robe počinju teći i ponašaju se poput kapljevina.

bez obzira na složenost. Pakiranje robe Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija. dok se sipke robe mogu odmjeravati volumno (količina zapakirane robe ovisi o nasipnoj gustoći) i maseno. Komprimirani plinovi se pune u ambalažu dok se ne postigne odgovarajući tlak u ambalaži. 18 . sastoji od istih radnih operacija. čišćenje ili sterilizaciju ambalaže. Ove robe se ne troše u masenim ili volumnim jedinicama. Najjednostavnije je odmjeravanje robe stabilnog oblika na način da se izbroji potreban broj komada. već se pakuje. poklopci za limenke) ili od različitog materijala (poklopci za staklenke ili plastične boce). Ukapljeni plinovi odmjeravaju se prema masi. Kapljevine se uglavnom odmjeravaju volumno. 4.Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati čvrstim tijelima budući da imaju stalan oblik i pružaju relativno veliki otpor promjeni oblika. Slijed radnih operacija: 1.4. Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja. mase. 3. Robe poput prehrambenih i farmaceutskih proizvoda zahtijevaju pranje. Pastozne robe se zbog problema s njihovom konzistencijom odmjeravaju volumno. pripremanje ambalaže za pakiranje Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja. Priprema povratne ambalaže takoñer uključuje pranje i čišćenje. odmjeravanje robe i punjenje ambalaže Odmjeravanje robe ovisi o pojavnom obliku robe i može se vršiti na osnovi volumena. Ambalaža se može zatvarati i lijepljenjem posebnih dijelova ambalaže. zatvaranje ambalaže Na koji će se način zatvoriti ambalaža nakon punjenja ovisi o vrsti ambalaže. odnosno troši odreñeni broj komada robe. broja komada ili odgovarajućeg tlaka. 2. Ako je roba osjetljiva na sastojke zraka ili lako difundira u okolinu potrebno ju je hermetički zatvoriti. Poklopci ili zatvarači mogu biti od istog materijala kao i ambalaža (npr. osjetljivosti i pojavnim oblicima robe. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja. Postoje vrlo različiti sustavi za zatvaranje ambalaže.

jasni. Prema Zakonu o zaštiti potrošača svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti. deklariranje i označavanja ambalaže. hrani i zaštiti potrošača. skladištenju i čuvanju proizvoda – upozorenja o postupku u slučaju nezgode. Ukoliko se radi o ambalaži prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i označavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji. Deklaracija na originalnom pakovanju najčešće sadrži: – naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima – naziv i sjedište proizvoñača koji je proizveo ili pakirao robu – nazivnu količinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda – podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda.4. što podrazumijeva: – oznake i simbole upozorenja za opasnost. vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. To su osnovni podatci što ih proizvoñač mora istaknuti na ambalaži ili ih trgovac mora predočiti kupcu radi jasnog. naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potrošaču treba staviti deklaraciju. što proizvod sadrži i na temelju čega se može odlučiti za kupnju. Označavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba. završne radne operacije Završne radne operacije uglavnom obuhvaćaju kontrolu pakiranja (provjeravanje količine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalaže). o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima biološke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaćivanja sastava – sastav ili sadržaj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajućim pravilnikom o kakvoći – rok valjanosti i druge potrošaču bitne podatke. Označavanje proizvoda jest nanošenje značajki proizvoda na ambalažu. prijenosa i prijevoza. pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o općem deklariranju i označavanju hrane i o navoñenju hranjivih vrijednosti hrane. 19 . – oznake i simbole o načinu rukovanja. potpunog i točnog informiranja o onom što kupuje. Za većinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti čuvanja i način rukovanja robom u prometu. Na ambalažu. Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netočnim oznakama ili oznakama koje potrošače mogu dovesti u zabludu.

a potrebna količina materijala ovisi o gustoći materijala. izbor oblika ambalaže. Toplinska provodnost ambalažnog materijala važna je za robe koje se toplinski obrañuju (sterilizacija i zagrijavanje prije vañenja robe). Materijal treba biti optički nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. valovita ljepenka. odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalažu. 5. Ambalažni materijal mora biti biološki postojan budući da djelovanje mikroorganizama vrlo štetno djeluje na realizaciju zaštitne a takoñer i prodajne funkcije ambalaže. Istodobno unutrašnja strana ambalaže u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije. zbog statičkog elektriciteta privlače na sebe prašinu. Drvo Drvo spada u najstarije ambalažne materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton. Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalažni materijal treba biti toplinski izolator. Mehanička postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih mehaničkih sila. konstantnost dimenzija ambalaže.1. te troškove prostornog i grafičkog oblikovanja. Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. Za uspješnu realizaciju zaštitne funkcije ambalaže materijal mora biti postojan i nepropustljiv.5. Osobito je važno za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalažni materijal ne utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. Električna provodnost važna je za realizaciju prodajne funkcije ambalaže. Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali). potrebnoj debljini stijenke ambalaže i mehaničkim svojstvima materijala. metali. polimerni materijali). Uglavnom se 20 . Mehanička nepropustnost ambalažnog materijala važna je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalažni materijal. brzinu proizvodnje. Tehnološka svojstva ambalažnog materijala odreñuju izbor postupka proizvodnje ambalaže. što nepovoljno utječe na izgled robe na polici. Trošak ambalažnog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni. U tom slučaju prodajna funkcija realizira se grafičkom obradom ambalaže koja robu prezentira kupcu. AMBALAŽNI MATERIJALI Odabir ambalažnog materijala osnovni je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija funkcija ambalaže i njezina cijena. izbor postupka grafičkog oblikovanja i kvalitete obrade.

Transportna drvena ambalaža i kalemi Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže važna je njegova prostorna masa (masa jediničnog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost.vrlo tvrdo drvo (100 .100 Nmm-2) – hrast. vlaknaste grañe drva. Furniri su tanki drveni listovi debljine 0. radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene.0 mm koji se proizvode piljenjem. lipa. jasen. Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutrašnje površine. crnika.tvrdo drvo (65 . Prema dimenzijama četvrtače mogu biti grede. brijest. bukovina i hrastovina u obliku piljene grañe i furnira. ariš i joha . javor. tisa.meko drvo (35 . Mehanička svojstva važna za ambalažu su elastičnost. u obliku letvi za poboljšavanje mehaničkih svojstava transportne ambalaže. vrba i jela . badem. kanadska topola. letve i letvice. grab . bor.upotrebljava za izradu transportne ambalaže raznih oblika i veličina. Mehanička svojstva drva u uzdužnom. Drvo se prema tvrdoći dijele na: . a piljenice se prema debljini dijele na listove. smrekovina.vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) – smreka. čempres i bijeli dud . bukva. gredice. rezanjem ili ljuštenjem.srednje tvrdo drvo (50 . crna topola.50 Nmm-2) – omorika. panel-ploča i lake drvene ambalaže (konstrukcijski furniri) (slika 5-2). Piljena graña se razlikuje prema obliku poprečnog presjeka na četvrtače (piljena graña s kvadratnom ili pravokutnom površinom presjeka) i piljenice (piljena graña čiji je omjer širine i debljine veći od 20).3 – 4. Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju šper-ploča. u obliku gredica i greda za učvršćivanje teških i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1). Za proizvodnju ambalaže upotrebljava se najviše jelovina. tvrdoća i čvrstoća. Slika 5-1.65 Nmm-2) – pitomi kesten. 21 . orah. klen. daske i planke. badem.150 Nmm-2) – svib. crni orah.

higroskopnost. Nedostatci su poroznost.2.450 gm-2 (debljina od 0. za razliku od kemijske pulpe za čiju se pripremu uklanja kora a dobivena strugotina se obrañuje različitim kemijskim metodama (lužnati. polimerni materijali itd. Proizvode se iz pulpe (suspenzije celuloznih vlakana u vodi).3 mm) karton = 150 . namjeni i postupcima dorade. prešaju i suše. Laka drvena ambalaža 5. sulfatni ili sulfitni postupak). Papir i karton su materijali u obliku listova koji nastaju preplitanjem i meñusobnim spajanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla. jednostavna grafička obrada. Papir i karton meñusobno se razlikuju prema debljini.0 mm) ljepenka > 450 gm-2 (debljina > 2. Mehanička pulpa (pulpa od drvenjače) dobiva se drobljenjem drva pri čemu se iskorištavaju sva vlakna iz stanične stjenke drva (celuloza i lignin). karton i ljepenka danas su jedan od najzastupljenijih ambalažnih materijala. odnosno gramaturi (masa 1 m2 papira ili kartona). karton i ljepenku. Jedna od predloženih podjela prema gramaturi i debljini je sljedeća: papir < 150 gm-2 (debljina < 0. Ukoliko se upotrebljavaju za ambalažu koja će biti u neposrednom dodiru s hranom obavezno se prevlače. tekstilnih otpadaka i recikliranog starog papira. Ima vrlo dobra mehanička svojstva.0 mm) Suvremena industrija papira proizvodi veliki broj različitih vrsta papira i kartona koji se razlikuju prema sirovinama iz kojih se proizvode. Papir. 22 . mogućnosti oplemenjivanja i niskoj cijeni papir. Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog. laminiraju ili impregniraju s drugim materijalima kao što su voskovi. jele i bora. Oko 50 % drvene pulpe dobiva se iz smreke. Prednosti ambalaže od papira i kartona su niska cijena.Slika 5-2. dobra mehanička čvrstoća. Ljepenka je višeslojni karton koji se ne može savijati a svi su slojevi iste kvalitete.3 do 2. ekološka prihvatljivost. karton i ljepenka Zahvaljujući dobrim svojstvima. Ne postoji oštra granica koja dijeli papir.

Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže 1. Zbog loših barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalaži lako gubi arome i hlapljive komponente. slabo propušta masnoće. dok su ostali slojevi od lošije i jeftinije sirovine. Upotrebljava se za složive kutije (prodajna ambalaža). otporan na vodu i masnoće. Pergament papir se dobiva kemijskom obradom bezdrvnog papira koji ne sadrži punila i ljepila. Sulfatna celuloza je sirovina za proizvodnju papira dobrih mehaničkih svojstava (velika čvrstoća na kidanje). Sulfitna celuloza upotrebljava se za proizvode kojima su boja i svojstva površine važniji od čvrstoće i žilavosti. Natron papir se proizvodi iz nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze dugih vlakana. Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke.1. Staklastog je izgleda. proziran. To je jeftini papir loše kakvoće. Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze. Bezdrvni papiri i kartoni proizvode se iz sulfatne ili sulfitne celuloze uz eventualni dodatak tekstilnih otpadaka i ne sadrže drvenjače i poluceluloze. Proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze uz dodatak manje količine bijele drvenjače. uglavnom služi za zamatanje roba. 3. Budući da mu je jedna strana glatka na nju se nanosi grafička obrada. Kromo papir je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i naknadno satiniran (poseban postupak glačanja papira). Šrenc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. Pergamin papir proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze bez upotrebe punila.propustljivost na kisik. ima vlaknastu strukturu i manje je otporan prema vodi od pergament papira. a druga strana mu je hrapava i koristi se za lijepljenje s drugim slojevima. 23 . ugljikov dioksid i vodenu paru. drvenjače i jeftinih punila. Kromo-nadomjestak ima lice od bijeljene sulfitne celuloze. 2. Vrlo je čvrst. Otporan je na kidanje i probijanje pa se koristi za izradu višeslojnih transportnih vreća (natron vreće) i za ravni sloj valovite ljepenke. Ima široku primjenu i često se laminira s drugim materijalima.2. 5. Pogodan je za najkvalitetniji tisak. Papiri i kartoni od drvenjače Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjače (82 – 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%).

Peteroslojna ljepenka grañena je od tri ravna sloja i dva valovita. Lako se savija. boce). Sedmeroslojna ljepenka (četiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanička svojstva poput drva. Čvrstoća slijepljenog mjesta mora biti veća od čvrstoće papira. Najčešće se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C.Sivi karton pogodan je za izradu složivih kutija lošije kvalitete i za unutrašnji sloj stabilnih kutija (npr. a kao pomoćni metali upotrebljavaju se kositar. koristi se za zamatanje roba osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. a za valoviti sloj ljepenke krut i žilav papir koji se lako oblikuje bez oštećenja (papir od poluceluloze ili šrenc-papir). Osnovni su željezo i aluminij.3. kutije za cipele). Dvoslojna ljepenka sastoji se od dva sloja. 5.2. Ima vrlo dobra mehanička svojstva u odnosu na gramaturu i cijenu. Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. 5. Oblik i dimenzije vala odreñuju mehanička svojstva valovite ljepenke. Metalni ambalažni materijali Vrlo je mali broj metala koji se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. Budući da ima bolja mehanička svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija većih dimenzija. Valovita ljepenka Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva papira meñusobno slijepljenih od kojih su neki valoviti a neki ravni. jednog ravnog i jednog valovitog. Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog.2. može se oblikovati u tuljac. natron papir). mali (B-val) i srednji (Cval). Svojstva valovite ljepenke takoñer ovise o vrsti ljepila. krom i cink (za 24 . Za ravni sloj ljepenke upotrebljava se papir velike rastezne čvrstoće i zagrebne tvrdoće (npr. Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke. Valovi su oblika sinusoide a po veličini se razlikuju kao veliki val (A-val). niti se razlijevati po papiru. Ljepilo ne smije duboko prodirati u papir.

plinove i svjetlost.5 %. Takoñer ima vrlo dobra tehnološka svojstva.1 %. 5. silicij. Lako se otapa čak i u slabim kiselinama. osobito u prisustvu kisika i lužina.proizvodnju bijelog.0 % i molibdena 1. Čelik Čelik je najvažniji tehnički materijal današnjice.85 do 0. Ima vrlo dobra mehanička svojstva (velika rastezna čvrstoća) koja se modificiraju promjenom sadržaja ugljika. Kao prateći sastojci čelika pojavljuju se mangan.2 %. kroma 18. Neki od metala su i toksični.95 % C. Metalni ambalažni materijali su nepropusni za tekućine. nikla 8. Zaštita od korozije može se provesti različitim premaznim sredstvima i zaštitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr. Imaju veliku čvrstoću pa su pogodni za izradu ambalaže za komprimirane i ukapljene plinove i ambalažu velikih dimenzija. Nedostaci su im što su više ili manje podložni koroziji. To je tehničko željezo modificirano s najviše 1. Lako se prerañuje kovanjem.1 do 0. kromom) čime se dobije nehrñajući čelik.4% C.65 % C. legiranjem s drugim metalima i primjenom različitih postupaka proizvodnje i prerade.99 %) sadrže još samo ugljik. Strukturna graña ugljičnih čelika i mehanička svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki čelik sadrži manje od 0. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se samo nehrñajući čelici koji sadrže od 0.2 % C i tvrdi čelik više od 1.9 do 1. fosfor i sumpor koji potječu iz sirovine za proizvodnju željeza.1. Legirani čelici pored željeza i ugljika sadrže jedan ili više metala koji im odreñuju svojstva. Prema kemijskom sastavu čelici se dijele na ugljične i legirane čelike. Ugljični čelici osim željeza (98 . lemljenjem i zakovicama. Najveći mu je nedostatak loša otpornost na koroziju. prešanjem. Standardni tip čelika za ambalažu prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i dušičnu kiselinu ima sljedeći sastav: ugljika 0.2 % ugljika. Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba. 25 . a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. pa se za odreñene vrste roba metalna ambalaža mora zaštititi prevlakama ili premazima da bi se spriječile interakcije robe i ambalaže. valjanjem. izvlačenjem. Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju. savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem.3. žilavi od 0. Uobičajeni nazivi za nehrñajući čelik su inoks ili rostfrei.7 % ugljika. kromiranog i pocinčanog lima). polutvrdi od 0.

kiselih voćnih sokova poput soka od limuna i voćnih poluproizvoda konzerviranih sa SO2). cisterne za transport kiselih proizvoda. kozmetičkih sredstava i sredstava za osobnu higijenu. Slika 5-3. lijekova. Od tanjih limova izrañuju se manje posude. Alatni čelici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalaže. kvalitetni.3.Povećanjem udjela kroma. Budući da je netoksičan pogodan je za pakiranje namirnica. tekućina.2. Za izradu jeftine željezne ambalaže manjih dimenzija (sitna. a otapaju ga jače kiseline i lužine. Obični konstrukcijski čelici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalaže velikih dimenzija kao što su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju. zbog svoje visoke cijene. Plemeniti konstrukcijski čelici. Osim podjele prema kemijskom sastavu čelici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obični. upotrebljavaju se samo za ambalažu zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalažu od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. Čelična ambalaža 5. limena. 26 . nepovratna ambalaža za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinčani limovi od konstrukcijskog čelika s vrlo malim sadržajem ugljika. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom. boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. nikla i kobalta u čeliku proizvode se legirani čelici otporni čak prema klorovodičnoj i sumpornoj kiselini. mekan i može se izvaljati u obliku tanke folije. ukapljenih i komprimiranih plinova. srebrnasto bijele boje. Postojan je prema koroziji čak i na vlažnom zraku. plemeniti) i alatne čelike. Kositar Kositar (Sn) je metal.

kompaktnim slojem bazičnog karbonata koji sprječava daljnju koroziju. Osnovni mu je nedostatak toksičnost Zn soli. mekan je i žilav ali nije elastičan. Ima rastezljivost i čvrstoću čelika i otpornost na koroziju poput kositra.5. metalnih traka i sl.4. Neznatno omekšava zagrijavanjem.3. Na vlažnom zraku brzo gubi sjaj jer se prevlači tankim. ali ambalaži daje neprivlačan izgled. Upotrebljava se za proizvodnju bačvi i metalnih posuda za pakiranje nekorozivnih neutralnih proizvoda.3. 5. Mora biti postojan pri temperaturi sterilizacije i pri oblikovanju limenki ne smije pucati. Takav premaz mora biti postojan prema sastojcima namirnice i ne smije joj mijenjati organoleptička svojstva.5. Ambalaža od bijelog lima 5. premda je Zn fiziološki element. Pocinčani lim Cink (Zn) nije dobar za zaštitu željeza kao kositar.).3. Najviše se upotrebljava za proizvodnju limenki za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica i za proizvodnju pomoćnog materijala za pakiranje (zatvarača. Danas ga zamjenjuju polimerni materijali i aluminij. Slika 5-4. Ukoliko se od bijelog lima proizvodi ambalaža za pakiranje namirnica obavezno se zaštićuje premazima da se spriječe interakcije namirnice i ambalažnog materijala. na niskom temperaturama ne postaje krhak što ga čini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27 . Bijeli lim Bijelim limom naziva se tanki čelični lim od mekog običnog konstrukcijskog čelika s malim sadržajem ugljika koji je zaštićen s obje strane tankim slojem kositra. Aluminij Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem.3. Cink se lako otapa u slabim i razrijeñenim kiselinama i lužinama. poklopaca.

Makromolekule mogu imati linearnu. Polimerni materijali Polimeri se sastoje od makromolekula grañenih od velikog broja malih. Budući da ne propušta vodu. što znači da se otapa u jačim kiselinama i jačim lužinama.5. staklenke i čaše. aromatičnih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. Aluminijska ambalaža 5. Otporan je prema svim otopinama čiji je pH 4.zamrzavaju. već se. čokolade) i za proizvodnju višeslojnih (laminiranih) ambalažnih materijala. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. izvlačenjem). Aluminij je amfoteran. Slika 5-5.4. Zaštita aluminija može se postići stvaranjem umjetnog zaštitnog sloja Al2O3 elektrolitičkim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanošenjem premaza. poput kalcija i magnezija. Od aluminijskih limova izrañuje se transportna ambalaža (bačve). Dobro svojstvo aluminija je što je fiziološki neškodljiv. margarina. a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce. Relativna molekulska masa polimera kreće se od nekoliko tisuća do više milijuna. ili su meñusobno povezane kemijskim vezama stvarajući pritom trodimenzijsku umreženu strukturu. maslaca. sira. Deblje aluminijske trake služe za izradu raznih posuda za pakiranje. npr. vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih. Takoñer se mogu proizvoditi profili različitih oblika. taloži u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma.5 – 8. 28 . Duljina polimernog lanca odreñena je brojem ponavljanih jedinica (mera) u lancu. Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira. cijevi za proizvodnju tuba. ponavljanih jedinica) meñusobno povezanih kovalentnim vezama. jednostavnih kemijskih jedinica (mera. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajući na površini zaštitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3⋅H2O. ravnolančanu ili razgranatu strukturu. prešanjem. koji se ne otapa se u vodi. masnoće. Pogodan je za obradu plastičnim deformacijama (valjanjem.

za izradu ambalaže najviše se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoće (PE-LD). punila itd. Polimerizat. škrob. Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat. koji može biti u obliku praha. maziva. keratin u vuni. kemijska i mehanička svojstva. polietilen visoke 29 . celuloza. kristalni (veliki broj makromolekula pravilno složenih) ili u većini slučajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna područja). polisiren itd. Premda postoji veliki broj polimernih materijala. pri zagrijavanju omekšavaju i tada se mogu lako oblikovati. Stoga mu se svojstva modificiraju različitim aditivima poput omekšavala. pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju.hlañenje može se ponavljati. duromere i elastomere. Djelomično su umreženi. Na taj način dobije se polimerni materijal. Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreñuje njihova fizička. a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. produljenje svježine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi. prirodne smole. npr. Zbog svojih specifičnih svojstava i dinamičnog razvoja posljednjih desetljeća upravo su ovi materijali omogućili proizvodnju novih ambalažnih oblika i nove tehnike pakiranja. toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora. polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen. Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na početnu duljinu. u otapalima bubre i otapaju se. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule. Pri relativno visokoj temperaturi razgrañuju se bez prethodnog omekšavanja. često nije moguće izravno prerañivati ili nema zadovoljavajuća uporabna svojstva. Hlañenjem zadržavaju novi oblik a ciklus zagrijavanje . odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati. i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale. Duromeri imaju trodimenzijsku umreženu strukturu. Staklište im je puno niže od temperature primjene. S obzirom na stupanj sreñenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreñeno stanje poput kapljevine). otopine.). Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. fibroin u svili.Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kaučuk. netopljivi su i netaljivi. Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgrañene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadrže dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica). disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin. S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere. poliprolien.

poli(vinil-klorid) (PVC). odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora. ali se ne ponaša poput njih pri zagrijavanju. postojan prema organskim otapalima. nanositi u tankom sloju na drugi materijal. glatke i sjajne površine. U kemijskim reakcijama ponaša se slično alkoholima: s kiselinama daje estere a s alkoholima etere. energije i vremena. Od celuloznih derivata za izradu ambalaže upotrebljavaju se samo celulozni acetat (npr. savitljiv. Imaju vrlo dobra tehnološka svojstva. kemijski su inertni i podložni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama. Zahvaljujući plastičnosti moguće je proizvesti proizvode vrlo različitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade. celulozni propionat i seluolzni acetobutirat (npr. te regeneracijom celuloze iz topljivih celuloznih derivata. Za polimerne materijale karakterističan je proces koji se naziva starenje. itd. u obliku folija velike prozirnosti koje ne skupljaju prašinu). Može se spriječiti.1. u obliku meke folije za kaširanje papira. a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu". polipropilen (PP). polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). Upotrebljava se za pakiranje luksuzne robe široke potrošnje. Materijali na bazi celuloze Celuloza je prirodni polikondenzat glukoze (sadrži dvije sekundarne i jednu primarnu hidroksilnu grupu po ponavljanoj jedinici).4. Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije. tvari koje na različite načine usporavaju razgradnju polimernih materijala. lako se mehanički oblikuju uz mali utrošak rada. nepropusne za miris). slabim anorganskim kiselinama i lužinama i dobro prima tisak. i ne 30 . teško su topljivi. To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizičkih i mehaničkih svojstava materijala. Za sve polimerne materijale zajedničko je da imaju malu gustoću. propušta vodenu paru. Celofan je ambalažni materijal koji se dobiva kemijskom modifikacijom celuloze u svrhu postizanja topljivosti. Nije im potrebna naknadna površinska obrada niti površinska zaštita.gustoće (PE-HD). Nema vlaknastu strukturu poput papira. 5. ne propušta prašinu ni mikroorganizme. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i povišene temperature. Nedostatak mu je što je higroskopan. pakiranje prehrambenih ili duhanskih proizvoda. sličan je po svojstvima plastomerima. Nelakirani celofan je proziran.

960 0. Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i može biti termozavarljiv. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem. Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode.910-0.940 0.925-0. halogenih elemenata i malog broja ketona. pa se lakirani celofan može spajati postupkom zavarivanja. Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima. ~ CH2− CH2− CH2− CH2− CH2− CH2~ Slika 5-6. osim oksidirajućih kiselina. linearni polietilen niske gustoće (PELLD) i polietilen visoke gustoće (PE-HD).910 S obzirom na različitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najviše polietilen niske gustoće (PE-LD).940 < 0.2.1. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2). ksilenu. Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak. odnosno 85-87oC (PE-LD) što predstavlja najvišu temperaturu uporabe PE proizvoda. Shematski prikaz strukture i gustoće temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoće Polietilen srednje gustoće Polietilen niske gustoće Linearni polietilen niske gustoće Polietilen vrlo niske gustoće Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoća /gcm-3 0. Strukturna formula polietilena (crvena boja označava mer.926-0. 5. Pod utjecajem UV zračenja podložan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se može potpuno spriječiti dodatkom 1% 31 . temperatura.941-0. PE omekšava pri temperaturi 127oC (PE-HD). Polietilen Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera današnjice.može se spajati zavarivanjem. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak).4. a iznad 60oC otapa se u toluenu. Postojan je na veliki broj kemikalija. osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5. tetralinu i ugljikovom tetrakloridu. katalizator).925 0.

ali najviše ekstrudiranjem. prozirne kao staklo. Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slična svojstvima PE-a. Osjetljiv je na niske temperature. Polietilenske folije su vrlo meke.antioksidansa. Budući da su otporne na povišenu temperaturu mogu se upotrijebiti za 32 .4. čvrste i krute.9-0. ima veću čvrstoću i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (čvrstoća PP pri 100oC jednaka je čvrstoći PE pri 40oC).91 gcm-3) i relativno visoko talište (160-170oC). PE se lako prerañuje svim osnovnim postupcima prerade plastomera. Najveća količina PE-LD koristi se za proizvodnju folija različite namjene: za izradu vreća. postojane do 110oC. puhanjem. s gledišta ambalaže. već pri 0oC postaje krhak. ni stabilizatori. niskotlačnom polimerizacijom propilena. čak i pri povišenoj temperaturi. PP je netoksičan. PP folije su bezbojne. vrećica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b). PE-HD folije su mliječno bijele. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) 5. Polipropilen Polipropilen (PP) se proizvodi katalitičkom. Zadržavaju savitljivost i pri -50 oC što ih čini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju. uključujući i masnoće. glatke i sjajne površine. savitljive. kemijski postojan prema sastojcima namirnica. razlikuje se po tome što nema voštani opip kao PE. rastezljive i prozirne. ~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3 Slika 5-8. PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalaže za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vañenja istisnuti iz ambalaže (Slika 5-7a). Nedostatak im je što loše primaju tisak.3. ne dodaju mu se omekšavala. injekcijskim prešanjem. vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9). One ne sadrže omekšavala i fiziološki su inertne. a) b) Slika 5-7. Ima vrlo nisku gustoću (0. gotovo netopljiv.

4.) Danas je u uporabi više od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida. stablizatora. proziran. loše toplinske postojanosti (razgradnja mu počinje već pri temperaturi staklišta. Kruti PVC je tvrd. maziva. 33 . Poli(vinil-klorid) Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl). vlage. konoplje ili lana (Slika 5-10). Kruti PVC služi za proizvodnju ambalaže stabilnog oblika (slika 5-12). Jutena vreća i vreća od polipropilena 5. Istezanjem zagrijanih folija poboljšavaju se mehanička svojstva. Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin. Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se može provoditi u suspenziji. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne propušta plinove i pare organskih tvari.pakiranje robe u vrućem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati. Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. Vrećica od PP folije Slika 5-10. a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. UV zračenje propušta manje od stakla.4. kemikalija. PP folije najvećim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vreća. oko 80 oC). Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal. otopini ili u masi. pigmenata. Transportne vreće od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vreće od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute. svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom različitih aditiva (omekšavala. slabo gori. Slika 5-9. emulziji. teško preradljiv. maslac). Uporabom odgovarajućih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj. a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprječava. ~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl Slika 5-11. postojan na utjecaj atmosferilija. itd.

Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teško se prerañuje pa se uobičajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom. 34 . sjajne. ima lošija mehanička svojstva. Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre. PVC s 50 % omekšavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalaže u obliku vreća. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 . Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja. H ~ C H Cl C Cl H C H Cl H C C Cl C~ Cl Cl H Slika 5-13. manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija. 5.4. PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala.5 mm. vrećica ili tuba (slika 5-12).Slika 5-12. vinil-acetatom i akrilonitrilom. nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava. a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu. a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem.0. Poli(viniliden-klorid) Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2). Takav se materijal lako prerañuje. dobro se grafički obrañuju.50 % omekšavala. na njih se mogu lijepiti etikete. Netopljiv je u svim hladnim otapalima. vrlo savitljive i podatne.08 . To je kristalast polimer s talištem pri 220 oC i staklištem pri 23 oC.5. Za izradu fleksibilne ambalaže i laminata proizvode se folije debljine 0.

glatke i sjajne površine i dobro prima tisak (slika 5-15a). benzinu. omekšava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC. Idealan je za proizvodnju ambalaže tehnikom injekcijskog prešanja (nije potrebna nikakva dorada). ekspandirani) PS je porozan plastomerni materijal. sira. Standardni PS je proziran poput stakla. svježe ribe i duboko smrznutih kašastih namirnica.5.(HI. U velikoj se mjeri koristi za izradu posuda i kutija za zamrznute i ohlañene prehrambene proizvode. Ovaj se materijal najčešće upotrebljava za izradu čaša. Polistiren visoke udarne žilavosti (PS-HI). injekcijskim prešanjem ili puhanjem (slika 515b). Pjenasti (celularni. PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava. Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže postupkom dubokog izvlačenja. Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoće koji se upotrebljava za zvučnu i toplinsku izolaciju. aldehidima i ketonima. postupcima dubokog izvlačenja. kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren. Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na tržište dolaze različiti materijali koji se meñusobno razlikuju po sastavu i svojstvima. PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva. Gustoća mu je 1. Od pjenastog PS izrañuje se vrlo lagana ambalaža stabilnog oblika s relativno dobrim mehaničkim i izvrsnim izolacijskim svojstvima. high impact). kemijski neutralnim plinom ili lako hlapljivim kapljevinama koji zagrijavanjem iznad staklišta PS-a ekspandiraju i isparavaju dajući materijal željene gustoće i oblika. za pakiranje voća. ~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5 C6H5 H C6H5 H Slika 5-14. a elastomerna faza poboljšava elastičnost i žilavost. niska temperatura mekšanja. Za ambalažu najvažniji su standardni polistiren.07 gcm-3. engl. povrća. eterima i kloriranim ugljikovodicima. 35 . Dobiva se impregniranjem PS-a pogodnim. za jaja i dr. ćelijaste strukture i niske gustoće.05 – 1. kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija. eteru. Podložan je procesima fotokemijske razgradnje.4. je dvofazni sustav polistirena i fino dispergiranih čestica elastomera (polibutadiena). relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima. šalica. Polistiren Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). Nedostatci su mu krhkost.6. podložaka za svježe meso i ribu. tvrd.

Slika 5-15. folija i kao konstrukcijski materijal. S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati. Zahvaljujući maloj masi. godine u Hrvatskoj je PET 36 .7. pri preradi nastaju relativno velike količine tehnološkog otpada. osobito gaziranih pića i vode (slika 5-17). čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS. 5.Zbog velikog modula elastičnosti pjenasti PS dobro amortizira dinamička naprezanja robe.4. ambalaža od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalažu za pakiranje kozmetičkih.CO·O. otpornosti na povišenu temperaturu i drugim dobrim svojstvima. Strukturna formula PET-a Upotrebljava se za izradu vlakana visoke čvrstoće. kemijske i toplinske postojanosti. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola. Prikladan je za izradu zaštitne i dekorativne ambalaže. sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon čestih ponavljanja naprezanja. izvanrednoj prozirnosti.naziva se poliesterima. relativno visokog tališta (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti. laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c). Ambalaža od standardnog PS (a). To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase. osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. Meñutim. O C O C O O CH2 CH2 Slika 5-16. Poli(etilen-tereftalat) Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadrže esterske skupine . za izradu filmova. Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najviše primjenjivan poliester. od 2005. odličnih mehaničkih svojstava.

Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se u obliku folija koje se proizvode ekstruzijom ili lijevanjem. za izradu vrećica u kojima se hrana kuha. PET ambalaža za ulje. Pored robe koja je opasna za okolinu u vodotopljivu ambalažu pakiraju se i druge robe koje se upotrebljavaju kao vodene otopine.8.4.ambalaža u sustavu poticanja povrata iskorištene ambalaže te se velika pažnja poklanja oporabi PET otpada. Polikarbonati Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola. insekticidi.9. ne mijenjaju svojstva u širokom temperaturnom području (od -150 do 200 oC). Imaju izvanredna svojstva. 37 . Od njih se izrañuju vrećice za pakiranje robe opasne po okolinu koje ne smiju doći u dodir s ljudskom kožom a upotrebljavaju se u obliku otopina (npr. npr. vodu i gazirana pića 5. dovoljno čvrste. vrlo žilavi i dimenzijski stabilni. mogu se spajati lijepljenjem i dobro primaju tisak. To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja površine. Slika 5-17. fungicidi. ali im visoka cijena ograničava primjenu u proizvodnji ambalaže. Pri pripremi otopine vrećica sa sadržajem stavi se u vodu.4. Vodotopljivi polimeri U grupu polimera koji se otapaju u vodi spadaju poli(vinil-alkohol) (PVAL) i poli(etilen-oksid) (PEO). emulzije ili suspenzije kao što su sredstva za pranje i čišćenje. pa se tako ambalaža otapa zajedno sa sadržajem. 5. bojila i sl. sredstva za bijeljenje). Te su folije savitljive. Primjenjuju se samo za specifična pakiranja.

Biorazgradljivi polimeri Odbačena polimerna ambalaža predstavlja veliki problem budući da je u uvjetima okoliša vrijeme njene razgradnje izuzetno dugo. od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalaže ograničena samo za rješavanje specifičnih problema pakiranja. u kontroliranim uvjetima mogli razgraditi kroz nekoliko tjedana a produkti razgradnje ne bi bili štetni za okoliš. Stoga se danas ulažu veliki napori u iznalaženje polimernih ambalažnih materijala koji bi se.11. Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo različitih svojstava i namjene. Poliamidi Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama. U tu svrhu se upotrebljavaju biološki razgradljivi polimeri čija je razgradnja rezultat djelovanja mikroorganizama (bakterija. Imaju izvanredna mehanička svojstva. Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana.4. Mehanička svojstva materijala za jastučenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira. nakon uporabe. Al folijom ili papirom. u temeljnim lancima makromolekule sadrže karakterističnu uretansku skupinu –NH-CO·O-. algi) i ima za posljedicu mineralizaciju do CO2 i H2O u aerobnim. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanička naprezanja. dobrog primanja tiska i velike čvrstoće šava dobivenog postupkom zavarivanja.4. Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima. Mogućnost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale.5.11. biokompatibilni su. Proizvode se iz sirovina porijeklom iz obnovljivih izvora.4. gljivica. odnosno do CO2 i CH4 u anaerobnim uvjetima. Poliuretani Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola. osobito veliku žilavost i otpornost na trenje. 5. Jedan od najpoznatijih biorazgradljivih polimera je polilaktid 38 . a njihovom razgradnjom zatvara se kružni ciklus CO2. male propustljivosti za kisik. Pjenasti PUR može se proizvesti s različitim stupnjem krutosti. 5.10. zbog dobrih mehaničkih svojstava.

Upotrebljava se za izradu boca. vrećica. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže S obzirom na oblik sirovine i oblik i namjenu proizvoda postupci za proizvodnju polimerne ambalaže mogu se svrstati u tri grupe: 1.12.4. Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalažni materijali. ambalažnih filmova (slika 5-18). PLA boca vizualno se ne razlikuje od PET boce Sirovina za njegovu sintezu je mliječna kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz škroba ili iz drugih izvora. Slika 5 .19. folija. lijevanje 2. postupci za proizvodnju poluproizvoda (praoblikovanje) sirovina: granulat ili prah proizvod: poluproizvod u obliku cijevi. postupci za proizvodnju ambalaže od poluproizvoda (preoblikovanje) sirovina: poluproizvod proizvod: gotova ambalaža postupci: toplo i hladno oblikovanje 39 . kalandriranje. U aerobnim uvjetima potpuno se razgrañuje preko mliječne kiseline u vodu i ugljični dioksid. Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 . Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima 5.18. Slika 5. ploča i pjenastih blokova postupci: ekstrudiranje. Polilaktid (PLA) je termoplastični linearni poliester po svojstvima sličan polistirenu.(PLA). crijeva.4 tjedna (slika 5-19).

Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520). folije. najčešće od polietilena. reže ili namotava u svitak. ploče). nije potrebna dorada postupci: injekcijsko prešanje.3. Na odreñenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeñu dva valjka koji ga zatvaraju i sprječavaju prolaz zraka. razni profili. stvara zračni jastuk koji ga širi. lijevanje EKSTRUDIRANJE Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonačni poluproizvodi (cijevi. Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. injekcijsko i ekstruzijsko puhanje. izmeñu glave ekstrudera i valjaka. Ekstruder Slika 5-21. Proizvod se hladi. Od dobivenog crijevnog filma prave se vrećice različitih dimenzija. Na taj se način u crijevu. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a 40 . crijeva. LIJEVAK POGONSKI MOTOR NAMJESTIVI PRIGON CILINDAR GRIJALICA HLADILA GLAVA EKSTRUDERA PUŽNI VIJAK POGONSKI MOTOR SPOJKA Slika 5-20. a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). postupci za neposrednu proizvodnju ambalaže sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaža. Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu. Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka.

Tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne vanjske sile. Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0. Kalandar Slika 5-24.2 mm). stroj koji može imati 2-5 valjaka i različite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I. paste ili niskoviskozne kapljevine. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma KALANDRIRANJE To je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine propuštanjem izmeñu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri čemu valjci pritišću polimerni materijal (slika 5-23). polireakcijama i/ili umrežavanjem. Z i S) (slika 5-24). folije (0. disperzije. Čvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva. Osnovni element linije za kalandriranje čini kalandar.2-2 mm) i ploče (>2 mm). Shema četverovaljčanog kalandra LIJEVANJE Lijevanje je ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreñene temperature). L.Slika 5-22. EKSTRUDER DOBAVA TALJEVINE VALJCI ZA OBLIKOVANJE KALANDRATA VALJCI ZA ZAVRŠNO OBLIKOVANJE KALANDRATA HLADILO KALANDRATA IZVLAČENJE KALANDRATA Slika 5-23. F. 41 . otopine polimera. Lijevati se mogu kapljeviti monomeri.

To je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerna potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu (slika 5-26). Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak prerade polimera. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera. Materijal ulazi kroz lijevak u zagrijani cilindar za taljenje. Kad se skupi dovoljno rastaljenog materijala. pužni vijak se pomiče naprijed i ubrizgava taljevinu kroz mlaznicu i uljevni sustav u kalup. Materijal se tali i skuplja pri vrhu pužnog vijka. Za to vrijeme pužni se vijak vraća u početni položaj i priprema novu količinu materijala. posredno i injekcijsko prešanje. Pri izravnom prešanju polimer u obliku praha.KAPLJEVITI MONOMER ZRAČNI ODUŠAK JEZGRA GNIJEZDO ODLIJEVAK (PROIZVOD) Slika 5-25. gdje ga zahvaća pužni vijak. geliranja i/ili hlañenja otpresak postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine (slika 5-27). pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu. umrežavanjem ili hlañenjem postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine Posrednim prešanjem uklanjaju se nedostatci neposrednog prešanja. temperiranu kalupnu šupljinu. Nakon polireakcije i/ili umrežavanja. 42 . Otpresak (proizvod) koji očvrsne u kalupu polireakcijom. Kalup se zatvara čime je omogućeno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne šupljine. Otpresci mogu biti različitih veličina i stupnjeva složenosti. PREŠANJE Prešanje je zajednički naziv za skupinu cikličkih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno. postižu se bolja svojstva otpreska i skraćuje proizvodni ciklus.

Ovim postupcima može se izrañivati ambalaža malih dimenzija (npr. Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti. 43 . PP. kalandriranjem. poput čašica za jogurt (slika 5-30). folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem. prešanjem ili lijevanjem.Slika 5-26. čašice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici. OBLIKOVANJE Oblikovanje je ciklički postupak obrade polimera preoblikovanjem. Ovim se postupkom najviše proizvodi ambalaža prehrambenih proizvoda (slika 5-29). Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska UBRIZGAVANJE RASTALJENOG POLIMER U KALUPNU ŠUPLJINU OTVARANJE KALUPA I VAðENJE OTPRESKA Slika 5-27 Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa.). Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omogućava velike brzine proizvodnje ambalaže. Polimerni materijal može se oblikovati u toplom ili hladnom stanju. tijekom kojega se bez odvajanja čestica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploče. PVC itd. Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postiže zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati. velike posude). Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. PE.

PP. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA Puhanje je ciklički postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlačenog zraka u šuplje tijelo koje zatim hlañenjem zadržava svoj oblik.PREOBLIKOVANJE REZANJE PROIZVOD PRIPREMAK GRIJANJE NAMATANJE OTPADA Slika 5-28. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom tečenju materijala. dubokim vučenjem. Puhanje služi za proizvodnju 44 . PC i PVC. a da bi se ostvarila plastična deformacija potrebna su dovoljno velika mehanička naprezanja. izvlačenjem ili istiskivanjem. Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlačivi): PE. Linija za toplo oblikovanje Slika 5-29. Toplo oblikovana ambalaža ŽIG KLIN PRIPREMAK PROIZVOD VAKUUM Slika 5-30. Hladno se može preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem.

proizvodi injekcijskog puhanja kvalitetnije su površine i nemaju zavarenih rubova. spremnici). Dio cijevi zatvara se kalupom. Ovim postupkom prerañuju se PET. PS. nakon čega otpresak ostaje na jezgri i prenosi se u kalup za puhanje. 45 . Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Injekcijskim puhanjem proizvodi se šuplja ambalaža. Ekstruzijsko puhanje je postupak puhanja koji se najčešće primjenjuje za izradu ambalaže od plastomera (PE. U prvoj se fazi poluproizvod izrañuje injekcijskim prešanjem. pa nema ni srha niti otpadnog materijala (slika 5-34). kruti i omekšani PVC) (slika 5-31). PP.šupljih tijela (plastenke. LIJEVAK PUŽNI VIJAK GRIJAČI VRUĆI NOŽ STLAČENI ZRAK Slika 5-31. pri čemu se jedan kraj cijevi kalupom prignječi i zavari. Kroz puhalo se zatim upuhuje stlačeni zrak koji cijev širi i potiskuje do stijenki kalupa. Utiskivanjem puhala oblikuje se grlo budućeg proizvoda. a na drugom se kraju cijev odreže i u njega ulazi puhalo. S obzirom na način dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. Za razliku od ekstruzijskog puhanja. PVC itd. Poluproizvod prve faze ekstruzijskog puhanja dobiva se iz ekstrudera u obliku fleksibilne cijevi. Ekstruzijsko puhanje Slika 5-32. Kroz jezgru puhala zatim se upuhuje stlačeni zrak i proizvod se konačno oblikuje (slika 5-33).

Za neprozirne laminate to su papir ili tanji karton. kao što su razne vrste papira. bez mirisa i okusa. Za vanjski sloj bira se folija koja ima dobra grafička svojstva i ona svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalaže (glatka površina. tanji kartoni. Redoslijed slojeva u laminatu odreñuje se prema svojstvima robe i zahtjevima tržišta. Ukoliko je ambalaža namijenjena pakiranju prehrambenih proizvoda tada unutarnji sloj mora biti od netoksičnog materijala. da ne bi došlo do migracije štetnih komponenta iz ambalaže u namirnicu. odnosno najmanju propustljivost za plinove i vodenu paru.JEZGRA UGRIZGAVALICA KALUP ZA PUHANJE OTPRESAK STLAČENI ZRAK A B C C Slika 5-33. Pravilnim izborom pojedinih slojeva dobije se laminat čija svojstva najbolje odgovaraju odreñenoj robi i zahtjevima tržišta uz minimalnu cijenu. Folije se odabiru tako da pozitivna svojstva jedne folije umanjuju negativna svojstva druge uzimajući pritom u obzir cijenu pojedine folije i troškove spajanja. Za unutarnji sloj uzima se folija koja ima dobra barijerna svojstva. 5. visoki sjaj). Najprije se bira ona folija koja laminatu daje osnovna mehanička svojstva i koja mu odreñuje cijenu. Za slojeve laminata uzimaju se manje ili više fleksibilni materijali. aluminijske folije i folije raznih polimernih materijala. Injekcijsko puhanje Slika 5-34. odnosno do promjene organoleptičkih svojstava namirnice. a za prozirne laminate PE ili PP folija. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) Višeslojni ambalažni materijali ili laminati sastavljeni su od više meñusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija. Za pakiranje kemijski 46 .

agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogućnost oblikovanja i zatvaranja ambalaže zavarivanjem često je prioritetan zahtjev kod višeslojne ambalaže. To se može ostvariti na način da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omogućavaju zavarivanje.

Slika 5-35. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata

5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
Izbor postupka spajanja folija i njihovog povezivanja u kompaktnu cjelinu ovisi o vrsti folija a takoñer i o željenoj kvaliteti i cijeni laminata.

Kaširanje je postupak spajanja dviju ili više folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kaširanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV

suho kaširanje suho kaširanje bez otapala mokro kaširanje kaširanje voskovima ekstruzijsko kaširanje

ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekuće ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer

Na slici 5-36 prikazana je shema postupka suhog kaširanja.
TUNEL ZA SUŠENJE LJEPILA FOLIJA B UREðAJ ZA ODMOTAVANJE “KAŠIR” VALJCI

VALJAK ZA NANOŠENJE LJEPILA FOLIJA A UREðAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREðAJ ZA NAMOTAVANJE

Slika 5-36. Shema postupka suhog kaširanja 47

Ekstruzijsko oslojavanje je postupak proizvodnje laminata pri kojem se folija od plastomera
proizvodi ekstrudiranjem i odmah nakon izlaska iz mlaznice još vruća nanosi na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlañenjem spoji. Plastomerna folija može se ekstrudirati izmeñu druge dvije folije pri čemu se dobije troslojni laminat u jednoj radnoj operaciji (npr. s obje strane folije nalazi se papir ili s jedne papir, a s druge aluminijska folija). Troslojni laminat može se dobiti na način da se različite plastomerne folije nanose s obje strane jedne folije (substrata) (slika 5-37).
SUBSTRAT EKSTRUDER 1 POLIMER 1 EKSTRUDER 2 POLIMER 2

TROSLOJNI LAMINAT

Slika 5-37. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje

Koekstrudiranje je postupak izrade višeslojnog materijala pri kojem je više ekstrudera
povezano na jednu mlaznicu iz koje izlazi laminat kao ravna folija ili folija u obliku crijeva (slika 5-38).

Slika 5-38. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ)

Silikonizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja silicijeva dioksida (SiOx)
na foliju iz polimernog materijala u svrhu dobivanja materijala visokih barijernih svojstava. Takvi materijali zadržavaju svojstva polimera a poprimaju i svojstva stakla zbog sloja silicijeva dioksida. U novije vrijeme razvijaju se postupci silikonizacije PET boca raspršivanjem silicijeva dioksida s unutarnje strane boce. Na taj način boca zadržava svojstva polukrute ambalaže, a sadržaj je u kontaktu sa staklom.

48

Metalizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na površinu polimerne folije u svrhu poboljšavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zračenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj višeslojnog materijala s aluminijskom folijom.

5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoće,

prozirnosti, kemijske otpornosti i biološke neaktivnosti ima vrlo široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehničko staklo je grañeno od najmanje tri oksida iz tri različite grupe pri čemu svaka grupa ima odreñenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedeći: SiO2……………………….. 70 – 76% Na2O + K2O………….......... 13 – 18 % CaO + MgO……………...... 6 – 14 %

Za proizvodnju ambalaže najvažnija su :

natrijevo staklo: sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid približnog sastava
Na2O·CaO·6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje različitih vrsta namirnica.

olovno staklo: sadrži kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u različitim omjerima. Kao
ambalaža upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetičkih proizvoda

aluminijsko staklo: Sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid i 10 %
aluminijeva oksida. Služi za izradu boca za pakiranje vina, piva, mineralne vode i sokova.

Za proizvodnju i uporabu staklene ambalaže posebno su važna mehanička svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o režimu hlañenja staklene taljevine. Pri naglom hlañenju još mekog stakla površina stakla najprije očvrsne dok su donji slojevi još mekani i nastoje se stegnuti u čemu ih sprječava gornji, neelastični sloj. Na taj način u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene

49

čvrsto je. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija. staklo ima i neke nedostatke. odnosno loše prima tisak.može se reciklirati. Optimalnim dizajnom. Nastali zaštitni sloj sprečava nastajanje sitnih. Plastična folija služi i kao medij za grafičke elemente. 50 . odnosno zamjena je uobičajenoj etiketi. jače ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina. najčešće PE-a. Taj sloj se dodatno. te olakšava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalaže. Prednosti stakla pred drugim ambalažnim materijalima su sljedeće: . ali izrazito krhko. oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalaže obuhvaćaju smanjenje mase. Tako dorañene boce. oku nevidljivih pukotina na površini stakla. Naglim hlañenjem staklo ostaje vrlo tvrdo.prozirnost stakla omogućava kupcu uvid u sadržaj . pored toga što su mehanički čvršće.temperature. imaju dobro svojstvo da se u slučaju loma ne rasipaju u komade. Optička svojstva ovise o boji stakla. Staklo je kemijski postojano prema većini kiselina. Dobri rezultati postižu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera. nakon hlañenja. PS-a ili PVC-a. Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne troškove. dobar je električni izolator i može se proizvoditi u vrlo različitim oblicima . što omogućava održavanje proizvoda svježim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda . titana. udarca ili temperaturnog šoka. a nastali metalni oksidi vežu se za staklo. Električna i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. To su lomljivost.postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane . lužina i soli i prema svim organskim materijama. Obojeno staklo slabije propušta svjetlost svih valnih duljina. kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku površinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. UV zrake veće valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro propušta. štiti slojem polimera koji pruža zaštitu od oštećenja prilikom struganja boca jedne o drugu. osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka. upotrebom stakla boljih mehaničkih svojstava i unaprijeñenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje će imati tanje stijenke a time i manju masu. Bezbojno staklo ne propušta UV zrake valne duljine manje od 300 mm. Staklo ima loša grafička svojstva. Kao i bilo koji drugi materijal. Te soli se na vrućem staklu razgrañuju.ne propušta plinove i paru.

5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
Danas je proizvodnja stakla, odnosno staklene ambalaže potpuno automatizirani, računalom voñeni proces. Šuplje ili ambalažno staklo oblikuje se puhanjem (slika 5-39) ili kombinacijom puhanja i prešanja. Oblikovanje ambalaže, bez obzira na tehnologiju proizvodnje, provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se pomoću predkalupa formira predoblik koji u drugoj fazi pomoću komprimiranog zraka i/ili vakuuma dobiva konačan oblik (slika 540). Nakon toga još vrlo zagrijana ambalaža ide na oplemenjivanje metalnim solima. Hlañenje staklene ambalaže vrlo je važan dio procesa proizvodnje. Brzim hlañenjem dolazi do nastajanja unutarnjih naprezanja koja kasnije uzrokuju lom stakla. Sporo hlañenje dozvoljava staklenoj taljevini da kristalizira što je takoñer neželjen proces. Budući da su svi procesi proizvodnje staklene ambalaže automatizirani postiže se vrlo visoka učinkovitost s dnevnom proizvodnjom od 60 000 do 700 000 komada staklene ambalaže.

1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konačno oblikovanje ambalaže ponovnim upuhivanjem zraka 7- vañenje ambalaže iz kalupa

Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem
PREDOBLIK

KALUP

OBLIKOVANA BOCA

Slika 5-40. Oblikovanje staklenke

51

6. AMBALAŽNI OBLICI
Oblik ambalaže važan je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalaže. Realizacija zaštitne funkcije ambalaže ovisi o mehaničkim svojstvima ambalažnog materijala i odabranog ambalažnog oblika. Ambalažni oblik dobrih mehaničkih svojstava omogućava izradu ambalaže tanjih stijenki što znači smanjenje mase ambalaže, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih troškova i nižu cijenu ambalaže. Oblikom ambalaže odreñuje se iskoristivost skladišnog i transportnog prostora i površine paleta, stabilnost složene robe u skladištu i vozilu. Osobito je važan oblik ambalaže u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalaže budući da vrlo često izgled ambalaže utječe na odluku kupca pri kupnji odreñenog proizvoda. Oblik ambalaže mora biti usklañen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalažnim materijalom, odnosno njegovim tehnološkim svojstvima.

6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaža u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalažni materijali: papiri različite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalaže, roba se pakira u više omota načinjenih od različitih ambalažnih materijala. Ambalažni materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku površinu, malu sklonost za nabijanje statičkim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja čokolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zaštićuju robu od vlage,

mikroorganizama i prašine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navučen je na robu.

Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota

52

Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalaže tada će biti grafički obrañen. Omoti mogu biti i transportna ambalaža a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaža, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja pruža dodatnu zaštita i poboljšava opći izgled ambalaže (npr. ambalaža za kekse), odnosno unutarnji omoti koji čine pojedinačno pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voće, bomboni i sl.

Termoskupljajući

omoti

su

fleksibilna

ambalaža

koja

se

oblikuje

od

termoskupljajućeg polimernog crijevnog filma izrañenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navuče na robu, kratko vrijeme zagrijava vrućim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i čvrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalaže jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zaštićena. Takoñer se na ovaj način omogućava pakiranje više prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).

Slika 6-2. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom

a)

b)

Slika 6-3. Termoskupljajući omot kao prodajna (a) i transportna ambalaža (b)

53

ali takoñer i sipkih i pastoznih roba. Prema obliku u kojem se isporučuju kutije mogu biti složive i nesložive (slika 6-4). furnira. Nesložive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladišni i transportni prostor prije i poslije punjenja. a) b) Slika 6-4. vanjskih utjecaja i gubitka mase. a takoñer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). 54 . Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (b) 6. ljepenke. transport i skladištenje svježeg voća i povrća. Proizvode se od kartona. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalaže i izrañivali su se od kvalitetnih vrsta drva. Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva. zrnastih. kartona. šperploče.6. Složive kutije su grafički obrañene. Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladištenje praškastih. spojenog oplošja. metala. drva. Kutije Kutije su stabilna ambalaža koja služi za pakiranje roba stabilnog oblika.2. valovite ljepenke. valovite ljepenke. Sanduci Sanduci su uglavnom transportna ambalaža. granulastih i komadnih proizvoda koje treba zaštititi od djelovanja vlage. letvasti drveni sanduci i letvarice. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna. Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaža od ljepenke i valovite ljepenke. polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. prodajna ili skupna ambalaža. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalažu i najviše se koriste za pakiranje. a prostorno se oblikuju neposredno prije korištenja.3. Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci.

Boce Boce su tipična ambalaža za tekućine. osobito za pakiranje roba opasnih za okolinu. a) Slika 6-6. Volumen im može biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek veći od nominalnog). 55 . Upotrebljavaju se za pakiranje robe raznih pojavnih oblika. cilindričnog su oblika a koriste se kao direktna transportna ambalaža.5. Bačve. vjedra Bačve. Cilindričnog su oblika i mogu imati okrugli. plastike (za bojila. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) 6. Budući da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekućih namirnica i lijekova. ulja itd. Metalne (a) i drvene bačve (b) b) 6. kante i vjedra uglavnom su ambalaža većeg volumena.) i metala (za tekuće i pastozne robe poput jestivih i tehničkih masnoća) (slika 6-6). Nedostatci su im krhkost.a) b) Slika 6-5. otapala. velika masa. Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje čak i najagresivnijih roba. loše korištenje skladišnog i transportnog prostora. alkoholna pića).4. Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalažnog materijala postupcima plastičnih deformacija. kante. ovalni ili četverokutni presjek. ljepila. kartona (za sipke i pastozne robe). Otporne su na unutrašnji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekućine i plinske otopine (pića s većim sadržajem CO2). Proizvode se od drva (za tekućine.

Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne. Sadržaj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil učvršćen na grlu boce i raspršuje u fine kapljice. Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova. a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. crnog i aluminijskog lima.Plastične boce se izrañuju od PET-a. Oplošje se sastavlja dvostruko presavijenim šavom (zadebljanje se nalazi s unutrašnje strane). četverokutni itd.6. Limenke Limenke su prodajna ambalaža od bijelog. Bešavne limenke od bijelog lima izrañuju se postupkom dubokog izvlačenja. Omjer dimenzija im je vrlo različit. dna i poklopca. Mogu biti u šavnoj (slika 6-8a) i bešavnoj izvedbi (slika 6-8b). Poklopac im se ne oštećuje pri otvaranju. crnog i aluminijskog lima. Poklopci im se proizvode od istog materijala na isti način. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja. Služe za pakiranje pastoznih i sipkih roba. trodijelne i monoblok boce. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba koje ne sadrže lakohlapljive komponente. ovalni. PVC-a. a) b) c) Slika 6-7. Cilindričnog su oblika a mogu imati različite poprečne presjeke: okrugli. PP-a i PC-a. Otvorene limenke se izrañuju od bijelog lima. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) 6. PE boca (a). Metalne boce se proizvode od bijelog. 56 . poluzatvorene i zatvorene limenke. Boce za aerosole su čvrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekućine pod tlakom. Prema konstrukciji i načinu zatvaranja mogu biti otvorene. Zatvaraju se frikcijskim poklopcem koji se proizvodi dubokim izvlačenjem. PE-a. Prije krojenja šavne limenke lim se grafički obradi a limenka se sastavlja iz tri dijela: plašta.

prema načinu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u 57 . Poklopac se na njih trajno učvrsti nakon što se u njih stavi roba. Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvježavajuća pića s većim sadržajem CO2 (slika 6-9a). One su isključivo cilindričnog oblika i visina im je veća od promjera. Izrañuju se samo u šavnoj izvedbi i služe za pakiranje boja i lakova. a) b) c) Slika 6-8. a) b) Slika 6-9. tekuće robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. kompot).Poluzatvorenim se limenkama takoñer prije krojenja lim grafički obradi. Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastična dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadržaja tijekom toplinske obrade došlo do pucanja limenke.7. Elastičnost dna i poklopca postiže se tako da se na njima prešanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih žlijebova (slika 6-9b) . U njih se pakiraju pastozne i sipke robe. Staklenke Staklenkama se nazivaju staklene boce širokog grla. ljepila i konzistentne masti (slika 6-8c). Prema području uporabe. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) Zatvorene limenke mogu biti šavne i bešavne. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) 6.

npr. PVC-a i PS-a. Polistirenske plastenke proizvode se isključivo postupkom injekcijskog prešanja. prozirne su i slične staklenkama (slika 6-11b). nepovratna ambalaža koja zamjenjuje limenke i staklenke. ali im je svima zajedničko da moraju potpuno hermetički zatvarati staklenku. Proizvode se od PE-HD-a. Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoće za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja. kemikalije za laboratorijske analize. Slika 6-10. pano-T. Plastenke s perforiranim čepom prikladne su za praškaste robe.pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. dječji puder (slika 6-11a). Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi. Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). 58 . a prikladne su za farmaceutske i kozmetičke proizvode u obliku tableta i granula i u pastoznom obliku (slika 6-11c). Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju različiti podlošci i ulošci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci različite izvedbe i karakteristika. praškaste namirnice). omnia. Plastenke Plastenke su alternativna prodajna. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice 6. silavac itd. Najčešće korišteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off. Plastenke od tvrdog PVC-a izrañuju se postupkom puhanja. 8.

Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima. Služe za pakiranje pastoznih i tekućih namirnica. Postupkom dubokog izvlačenja proizvode se čaše od PS folija. itd. PC-a. Papir se prije oblikovanja grafički obradi. Tehnikom injekcijskog prešanja (brizganja) proizvode se čaše uglavnom od PS-a. slatke kreme i sl. Staklene čaše se rijetko upotrebljavaju kao ambalaža (npr. PE-LD-a. Budući da se teško grafički obrañuju grafički se elementi nanose na poklopac. za senf. male su mase. PP-a. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c).) budući da su skuplje. a) b) c) Slika 6-12. mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladišni i transportni prostor).a) b) c) Slika 6-11.9. papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. oblika krnjeg stožca. PE (a). koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mliječnih proizvoda. jestivih masnoća. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i praškastih roba. PVC (b) i PS (c) plastenka 6. tvrdog PVC-a. Čaše Čaše su jeftina. Plastične čaše su jeftine. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) 59 . (slika 6-12b). nepovratna prodajna ambalaža kružnog poprečnog presjeka. Papirne čaše izrañuju se od kvalitetnog papira gramature 125 – 150 gcm-3. zauzimaju veliki skladišni i transportni prostor (slika 6-12a).

Gornji dio je od prozirne folije (PVC. Cilindričnog su oblika. Tube se proizvode i od polimernih materijala. Robu štiti od prašine. ali im je nedostatak što su mehanički osjetljive (slika 6-13a). jednostavna. a gornji dio. pokriva robu kao mjehur. Roba se postavlja na podlogu. Tube Tube su fleksibilna. praktična i funkcionalna ambalaža koja se proizvodi u trenutku pakiranja a ima vrlo dobro riješene prodajne funkcije (slika 6-14). prodajna ambalaža.11. a zatim u skupnu ambalažu. koji je zavaren na podlogu.6. proizvoda kemijske industrije (ljepila. Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izrañen od plastike i zatvaraju se isključivo plastičnim čepovima. Prodajna i uporabna funkcija dobro je realizirana kod stojećih tuba koje mogu stajati vertikalno na širokom poklopcu (slika 6-13b).mjehur) je jeftina. na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vañenje robe).10. pa se moraju pakirati pojedinačno. Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlačenja. a ako je 60 . Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) 6. PS) oblika sličnog obliku robe a podloga je od neprozirnog materijala (kartona. Prema mehaničkim svojstvima dijele se na polukrute i meke. Nisu mehanički osjetljive tako da ih nije potrebno pakirati pojedinačno u kartonske kutije. Mjehurasta ambalaža Mjehurasta ambalaža (engl. nepovratna. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. laminata ili Al-folije). Sastoji se iz dva dijela. Dobro se grafički obrañuju. a izbor materijala ovisi o vrsti robe koja će se pakirati. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadrže lako hlapljive sastojke. valovite ljepenka. mehaničkih naprezanja. a) b) Slika 6-13. brzo sušivih kitova). blister . Upotrebljavaju se za pakiranje kozmetičkih proizvoda. Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim šavom.

Razlikuju se u tome što se u ovom slučaju gornji dio ne oblikuje na kalupu već na samoj robi koja se pakira. dražeje. slična je mjehurastoj ambalaži (slika 6-15). neosjetljivih na temperaturne promjene. Metoda je pogodna za pakiranje mehanički postojanih roba. Slika 6-15.12. skin-koža). ali pruža lošu zaštitu od vlage i ostalih sastojaka zraka. ampule i slične lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara. a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). Nedostatak joj je što se teško otvara i pri tome se uništi. Mjehurasta ambalaža 6. Oblikuje se na način da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. Posebna je izvedba mjehuraste ambalaže sa žlijebom. Vruća folija se isteže i čvrsto obujmi robu sa svih strana. Za gornji dio koristi se PVC folija. skin packaging). Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafički obrañena. a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a. Ova ambalaža služi za pakiranje vrlo različitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolača i peciva. potom se folija učvrsti na robu zavarivanjem. Pakiranje prianjajućim filmom Metoda pakiranja prianjajućim filmom (engl. biaksijalno orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija. lijepljenjem ili čeličnim spajalicama. Mjehurasta ambalaža za farmaceutske proizvode (tablete. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlačenja. Lako se otvara i može se ponovo zatvoriti.roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrañuju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata. naziva se još i skin ambalaža (engl. Slika 6-14. Pakiranje prianjajućim filmom 61 . pa potpuno na nju naliježe poput kože.

Strip-ambalaža Strip ambalaža je specijalna ambalaža za pakiranje lijekova u obliku tableta i dražeja (slika 6-16). Najčešće se koristi aluminijsko-polietilenski laminat.13. Slika 6-16. Oblikuje se od dvije trake laminata izmeñu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare. Prije oblikovanja ambalaže trake se grafički obrade.6. Strip ambalaža 62 .

.. Interakcije u ambalažnom sustavu Osnovna funkcija ambalaže je smanjenje reakcija koje utječu na stabilnost upakiranog sadržaja. Hlapljive komponente sadržane u proizvodu (voda. Ambalažni sustav (engl.prehrambeni proizvod zbog mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje. arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeñu proizvoda i ambalaže) u 63 . ali je od osobite važnosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaža . Te interakcije mogu se promatrati kao transport mase. Na slici 7-1 shematski su prikazane komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava. razmjena energije i biološka meñudjelovanja. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaña u ambalažnom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalažu do trenutka kad se ambalaža otvori ili ošteti. vlažnost. Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalažnih sustava. kisik. CO2. Slika 7-1.1.7. Ipak treba naglasiti da sve ono što se odnosi na ove sustave vrijedi takoñer i za ambalažu drugih proizvoda kao što su medicinski. kemijski ili elektronički proizvodi. ambalaže (od različitog materijala) u kontaktu s proizvodom i okoline (koju definira temperatura.) Unutar ambalažnog sustava dolazi do interakcija izmeñu proizvoda i materijala od kojeg je napravljena ambalaža i vanjske okoline. packaging system) sastoji se od proizvoda (koji može biti u bilo kojem obliku).

sredstva protiv blokiranja. inhibitori polimerizacije. bojila. omekšavala. I. a obrnuto proporcionalna debljini djelomično propusnog sloja. antioksidansi. što rezultira promjenom organoleptičkih i prehrambenih karakteristika namirnice. ostatci katalizatora. migracije i permeacije.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža . Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meñuprostoru nastojat će stupiti u interakciju s ambalažnim materijalom. Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2. Apsorpcija podrazumijeva prijelaz nekih komponenti iz namirnice na ambalažni materijal. apsorpcije i migracije opisani su Fickovim zakonom koji izražava količinu komponente koja difundira. H2O. razgradni produkti i molekule ugrañene u polimerni materijal prilikom ponovne uporabe reciklirane ambalaže. migrira i koja se apsorbira u ovisnosti o vremenu. kod polimerne ambalaže moguća je difuzija sviju ovih komponenata te ona predstavlja reaktivniji ambalažni materijal od stakla i metala. reakcijski produkti.hrana Potencijalni migranti iz polimernih materijala mogu biti ostatci monomera. antistatici. 7. c. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija može znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. emulgatori. odnosno količina tvari koja koja difundira u jedinici vremena kroz jediničnu površinu direktno je proporcionalna gradijentu koncentracije. maziva i klizna sredstva. Fickov zakon: difuzijski protok J. sredstva protiv pjenjenja. Transport mase očituje se procesima apsorpcije. shelf-life). arome) difuzijom izmeñu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalaže. tvari za sprječavanje zapaljivosti. Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalažnog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalaže. sredstva za pjenjenje. polimeri niske molekulske mase. ostatci otapala. 64 . vrsti difundirajuće plinovite tvari i temperaturi. svjetlosni stabilizatori. Migracija predstavlja prijelaz komponenti male molekulske mase iz ambalaže u namirnicu. CO2. Stoga će procesi permeacije. Procesi permeacije. apsorpcije i migracije biti detaljno opisani na primjeru ambalaže od polimernih materijala.termodinamičkoj su ravnoteži. S obzirom na njezinu kemijsku prirodu. x: J = −D ∂c ∂x gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomično propusnog materijala.

N: materijal l – debljina ambalažnog materijala t – vrijeme kontakta A – veličina promatrane površine ∆p – razlika parcijalnih tlakova tvari kroz materijal 65 . Permeacija Proces permeacije kroz ambalažni materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajućih molekula iz namirnice (prostor povećanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film. P: Brzina protoka mase. Shema transporta mase kroz polimerni film p2 – parcijalni tlak molekula u namirnici p1 – parcijalni tlak molekula u okolini c2 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s namirnicom c1 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s okolinom Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti različitim fizikalnim veličinama. Slika 7-2.7.2. F: Ql At gdje je: Q – količina tvari (izražena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalažni Brzina protoka mase normalizirana prema debljini. difuzije kroz polimerni film u smjeru nižeg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2). R: R= Q A t∆p Ql A t∆p Q F= At P= N= Koeficijent permeacije.1. Permeacija.

66 . masa. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij drži se pod konstantnim tlakom i to većim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prošle kroz polimerni film. ćelije s jednom komorom ili vrećice izrañene od ispitivanog filma. Pri primjeni ćelije s jednom komorom polimerni film izložen je vanjskoj atmosferi. Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u bocama. Uobičajeni analitički senzori za analizu plinova sadrže elemente za mjerenje toplinske provodnosti.2. koncentracija). Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalažni materijal.metode pri promjenjivom tlaku . WVTR – water vapor transmission rate) prema metodi ASTM E96. kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta. Vrećica se zatvori i stavi u kontakt s prodirućom tvari. dok apsorbirajući materijal smješten u komori "zarobljava" molekule koje su prošle kroz film. Kao ćelija za mjerenje može se koristiti vrećica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajući medij. Jedinica za ispitivanje može se sastojati od jedne ćelije s dvije komore. dok se pare kao vodena para.izostatske metode (p. odnosno koliko je tvari prošlo kroz polimerni film u okolinu. organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr. mentol) moraju proizvesti na licu mjesta. Apsorpcija i migracija Apsorpcija i migracija su dvije važne pojave transporta mase u ambalažnom sustavu u kojem se namirnica nalazi u neposrednom dodiru s polimernim materijalom.2. volumen. jedinicom za ispitivanje. 7.Metode za odreñivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: . V = konst. Tvari koje se istražuju mogu biti čiste ili pomiješane s drugim tvarima. Apsorpcijom se naziva proces pri kojem neke tvari iz namirnice prelaze u ambalažni materijal. Za mjerenje propustnosti ambalažnog materijala vrlo je važno osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv.). instrumentom za identifikaciju tvari koja je prošla kroz ambalažni materijal i atmosferom kontrolirane temperature. Ispitivani film izložen je vanjskom vlažnom zraku u kontroliranoj atmosferi. U prvom slučaju film se nalazi izmeñu dvije komore. Obrnuto. Kod kapljevitih ili čvrstih tvari može se uzorak staviti u polimernu vrećicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vrećici ostalo.metode pri promjenjivom volumenu . Ovo je slučaj odreñivanja brzine prolaza vodene pare (engl. U svakom slučaju molekule koje su prošle kroz polimerni film skupljaju se na strani nižeg tlaka gdje se očitavaju karakteristike te tvari (tlak.

Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se može klasificirati kao vodena. Simulanti hrane su kapljevine visoke čistoće. 67 . Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se čitav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalažnih materijala. Budući da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna. Ravnoteža se obično izražava koeficijentom K za kapljevite i polučvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalažnom materijalu i namirnici. svojstvima slične odgovarajućim namirnicama. proces migracije naziva se "normalna" migracija. alkoholna.koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru. DP DF migrant POLIMERNI FILM kontaktna površina NAMIRNICA Slika 7-3. dok se apsorpcija naziva"negativna" migracija. Meñu svim tvarima za koje je karakteristična velika pokretljivost u ambalažnom sustavu najviše se proučavaju tvari prisutne u ambalažnom materijalu. uobičajeno je provoditi istraživanja migracije u uvjetima koji se lakše kontroliraju. kontroliranim uvjetima. kisela ili lipidna. Prema nekim autorima. Sastav svake od faza ambalažnog sustava ovisi o zakonima termodinamičke ravnoteže koji upravljaju ovim transportnim procesima. Pojava migracije posebno se istražuje u prehrambenoj industriji jer pored toga što uzrokuje promjene organoleptičkih svojstava namirnice može loše utjecati na zdravlje ljudi. U dodir se stavja uzorak ambalažnog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim.koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF .migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalažnog materijala u namirnicu. te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalažnom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalaže. pa u skladu s tim odgovarajući simulanti su destilirana voda. 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje. 15 % etanol. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža DP .

ekstrakcija sa superkritičnim fluidima.5 za namirnice koje sadržavaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadržavaju više od 5 % masti Tablica 7-2. Uobičajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza. i temperature. vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2. Kod polimernih materijala prati se specifična migracija monomera (npr. Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T≤ 70 C 70oC <T≤ 100oC 100oC <T≤ 121oC T > 121oC Odreñuje se globalna i Uvjeti ispitivanja 10 dana pri 5oC 24 h pri 5oC 24 h pri 40oC u skladu s državnim zakonom 2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s državnim zakonom specifična migracija. Vrijeme dodira t > 24 h T ≤ 5oC 2.5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4. stirena. Preporučeni uvjeti ispitivanja. omekšavala (osobito različitih ftalata iz omekšanog PVC-a) i antioksidansa. Tablica 7-1.suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida) (tablica 7-1). Odabir analitičke metode za odreñivanje specifičnih migranata 68 . u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1. Meñutim. Pod globalnom migracijom podrazumijeva se ukupna količina migranta iz ambalaže u namirnicu i izražava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po površini (dm2) ispitivanog uzorka ambalaže. Vrijeme dodira 2 h < t ≤ 24 h o T≤5 C 5oC <T≤ 40oC T> 40oC 3. ekstrakcija čvrsto-tekuće. suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida za namirnice čija je pH vrijednost > 4. kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksična za ljude govori se o specifičnoj migraciji. Odabir vremena. ekstrakcija tekuće-tekuće. t. Propisana maksimalno dozvoljena ukupna količina migrirajućih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1). Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje. T. vinil-klorida). kromatografske tehnike. mikroekstrakcija u čvrstoj fazi.

Kositar je manje reaktivan od željeza i teže stupa u kemijske reakcije s hranom. prisutnosti kisika u ambalaži. u prvom redu o pH namirnice.ovisi o samom migrantu koji se odreñuje te granici detekcije analitičkih metoda. polifosfati).2. nitrati. 7. Namirnice koje imaju pH manji od 4 . aditivima koji se dodaju namirnici i mijenjaju joj kemijski sastav (kuhinjska sol. Posljedica kemijskih reakcija komponenti namirnice i metala je nastajanje metalnih spojeva koji mijenjaju organoleptička svojstva namirnice i utječu na njenu zdravstvenu ispravnost. aluminij). što je neophodan postupak kod kromatografskih metoda. Pritom se oslobaña sumpor. kemijskom sastavu i pH namirnice. kod kojeg je željezna osnova zaštićena slojem kositra. uvjetima skladištenja itd. ali nije moguće tu tvar identificirati. Koji će se procesi odvijati ovisi o mnogim faktorima. šećer. kositar. Kod namirnica koje imaju pH veći od 5 i bogate su bjelančevinama može doći do neželjene pojave obojenosti limenke koja se naziva mramoriranje. Ove prevlake se nazivaju "zlatni" ili "gold" lakovi kada im se dodaju još i pigmenti cinkova i titanova dioksida u svrhu postizanja 69 . Da bi se spriječili svi ovi neželjeni procesi unutrašnjost limenki od bijelog lima dodatno se zaštićuje organskim prevlakama. osobito u slučaju željezne ambalaže. Tijekom postupka sterilizacije dolazi do djelomične razgradnje aminokiselina. odnosno perforacija limenke i propadanje namirnice. Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se može dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri čemu je eliminirano čišćenje uzorka prije analize. Ove su reakcije gotovo uvijek povezane s korozijskim procesima. Ova pojava ne utječe na zdravstvenu ispravnost namirnice. To su mjesta na kojima je namirnica u izravnom dodiru s kositrom i sa željezom pa neke komponente namirnice mogu kemijski reagirati s metalima. Namirnice se pakiraju u ambalažu od bijelog lima.4. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je učinkovita i analitički osjetljiva.hrana Interakcije metalne ambalaže i hrane ovise o različitim faktorima: vrsti i kvaliteti ambalaže (željezo. Krajnji rezultat ovih procesa je pojava "točkaste" korozije.5 sadrže kiseline koje otapaju metale. Interakcije u sustavu metalna ambalaža . nastaju sulfidi kosira i željeza koji su tamnoljubičaste boje te se pojavljuju u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaže od bijelog lima. Kromatografskom analizom moguće je odrediti maksimalnu količinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreñenih radnih uvjeta. nitriti. Zbog male debljine sloja kositra čelična podloga nije u potpunosti zaštićena već u njoj postoje mikro pore. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra.

su oljuštena riža. Slika 7-4. 7. zdrobljeno i djelomično obareno zrno zobi. proizvodi od mljevenog zrna i toplinski obrañeni proizvodi. a uklonjena im je samo ljuska. osobito ako se radi o teškim metalima poput olova ili kroma. pri čemu se najčešće koristi kombinacija papir/PE/Al folija/PE. Metali poput željeza ili kositra nisu toksični. Budući da i ove prevlake mogu imati oštećenja moguće je da namirnica doñe u neposredan dodir s kositrom i željezom (slika 7-4). Moguće interakcije aluminija i namirnice slične su kao i kod ambalaže od bijelog lima s tom razlikom što su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. Riža se pakira u PE ili PP vrećice i/ili kartonske kutije.odreñenih estetskih efekata. Prekrupljeno zrno žitarica pakira se uglavnom u transportnu ambalažu (jutene. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Organske prevlake takoñer se upotrebljavaju i pri izradi ambalaže od aluminija.3. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova površina zaštićuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima. pekarskih i konditorskih proizvoda S obzirom na brojnost proizvoda od žitarica ambalaža za pakiranje ovih vrsta proizvoda izrañuje se od različitih materijala i oblika. Zakonskim propisima strogo su regulirane dopuštene količine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalaže i namirnice. Proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. Proizvodi od zrna žitarica dijele se u tri osnovne grupe: proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. ali njihova prisutnost u namirnici nije poželjna jer utječe na organoleptička svojstva namirnice a takoñer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost. Ova ambalaža treba zaštititi proizvod od vlage i insekata. Ambalaža proizvoda od žitarica. prekrupljeno zrno žitarica. 70 . zdrobljena pšenica i većina cerealija za pripravu toplog obroka. papirne ili plastične vreće) koja mora biti postojana na vlagu i štititi od insekata i glodavaca. a takoñer i u ambalažu od laminata. kokice. U tu svrhu vreće se posipaju kemijskim sredstvima ili se tretiraju gama zrakama.

pogodan za grafičku obradu. Pakiranjem pekarskih proizvoda u ambalažu nepropusnu za vodenu paru sprječava se isušivanje kore kruha ali je nedostatak te ambalaže što potpomaže rast plijesni i zadržavanje vlage na površini proizvoda. rastezljiv. PVDC i E/VAl (etilen/vinil alkohol) imaju izvanrednu nepropustnost za plinove i paru i lako se laminiraju s drugim polimerima. Celofan je nepropustan za vodenu paru. Ambalažni materijal za ovu vrstu proizvoda mora omogućiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i spriječiti kondenzaciju vlage na njegovoj površini. tjestenina. PE i PP vrećice. dok je PE savitljiv. Budući da niti jedan ambalažni materijal ne ispunjava sva željena svojstva često se koriste laminirani materijali u kojima se kombiniranjem pozitivnih svojstava različitih folija nastoji postići optimalno rješenje. omogućava toplinsku sterilizaciju kruha (talište PP-a je pri 160oC). U ambalaži ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva. Cerealije moraju biti zaštićene od djelovanja vlage. pečeni/prženi proizvodi od tijesta bez kvasca. a omogućava toplo zavarivanje vrećica. mehanički postojan. ne propušta plinove ni vodenu paru. Toplinski obrañeni proizvodi su proizvodi od brašna: kruh s kvascem. Za pakiranje kruha upotrebljavaju se različiti ambalažni materijali. biskviti. Toplinskom sterilizacijom hrane spriječava se mikrobna i enzimska aktivnost čime se znatno produžava trajnost hrane. To se postiže pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom". Tjestenine su namirnice koje u sebi sadrže manje od 13 % vlage. insekata i prašine. PP je nepropustan za vodenu paru. ugušćivača za juhe i umake i sl. ali nije transparentna i povećana joj je propusnost pri gužvanju.Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pružaju zaštitu od vlage i djelovanja kisika. Proizvodi od mljevenog zrna poput pšeničnog brašna. ali ne i za mirise i plinove. prekrupljenog zrna žita. Ambalaža od papira može se dobro zatvoriti i dobro zadržava vlagu. Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najviše upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. pakiraju se u papirne vrećice u kojima su zaštićeni od zagañenja i vlage. keksi. Cerealije za pripravu toplog obroka takoñer se pakiraju u kartonske kutije. Ambalaža proizvoda od žitarica za brzu pripremu hladnog obroka su kartonske kutije koje omogućavaju "disanje" proizvoda ili laminati tipa vosak/PE/VAc na sjajnom papiru i papir/PVDC. Ambalaža od PP-a je čvršća i može se bolje grafički obraditi od PE ambalaže. posebno obrañenog kukuruznog brašna. rižina i ražena brašna. sprječava raskvašivanje kore i omogućava pakiranje u higijenskim uvjetima. kolači. da bi se spriječio gubitak mase prosijavanjem. masna tijesta. 71 . najčešće s papirnom oblogom.

Za pakiranje toplog (70oC) ili vrućeg (90oC) kruha u sterilnu ambalažu (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. bušenje. što se postiže kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. a do kontaminacija može doći tijekom hlañenja ili pakiranja. PE i laminati. fungicidni. Ta se pojava naziva "cvjetanje" čokolade. Čokolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko toga se stavlja papirni omot s grafičkom obradom. celofan. Najčešće se upotrebljava smjesa dušika i ugljikova dioksida. nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zaštićuje omotom od transparentnog filma. To može biti biaksijalno razvučena tvrda PVC folija (debljine 15 µm). Kava i slični proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetički zatvorene limenke pod vakuumom. Trajnost pekarskih proizvoda može se znatno produžiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi. da bi se održala modificirana atmosfera unutar ambalažne jedinice kroz dulje vrijeme. nezapaljivi. Uspješnost ove metode pakiranja ovisi o početnoj kontaminaciji proizvoda i količini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %. Ambalaža takoñer mora biti otporna na mehanička naprezanja. pa se izrañuje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS. vrećice od laminata Al folija/papir ili pojedinačno omataju u celofan. biti nepropusni za plin i vodenu paru. Ambalaža za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoće i na utjecaj svjetlosti. U tu svrhu najčešće se koriste voštani papir i karton. Ukoliko doñe do promjene temperature ili značajnog gubitka vlage površina čokolade poprima bijeli boju. Materijali za ovu vrstu ambalaže moraju imati visoka barijerna svojstva.Pekarski proizvodi su sterilni nakon pečenja. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalažne jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini. PP ili voštani papir. Ovim načinom pakiranja onemogućava se rast mikroorganizama budući da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa. Pakiraju se u plastične vrećice. kidanje i sl. Ambalaža smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. 72 . netoksični i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda. Tvrdi ili žele bomboni su proizvodi s visokim udjelom šećera i moraju biti zaštićeni od povećanog gubitka ili vezivanja vlage. Punjeni čokoladni deserti stavljaju se pojedinačno u čašice izrañene od sjajnog papira ili PVC filma. PE folija (debljine 30 – 35 µm) ili perforirana PP folija (debljine 15 µm). staklenke s dodatnom zaštitom od voštanog papira ispod čepa ili vrećice od laminata poliestera/Al folije/PE.

rajčica i krastavac na temperature niže od 7 oC. Active Packaging) omogućava produženje trajnosti proizvoda koja se može usporediti sa svježim proizvodima. Ovom metodom neželjene promjene hrane sprječavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugrañeni u ambalažni materijal. a otpušta CO2. sachet generation). Treba izbjegavati temperaturne promjene tijekom skladištenja ovih proizvoda budući da one uzrokuju zamagljivanje i kondenzaciju vode na površini ambalažnog filma. "generacije kesica" (engl. Brzina respiracije kontrolira se količinom kisika u ambalažnoj jedinici. npr. a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. nepropusna za kisik (npr. Ambalaža za pakiranje voća i povrća Odabir ambalažnog materijala za pakiranje voća i povrća vrlo je kompleksan budući da treba uzeti u obzir vrstu proizvoda i njegovu održivost i okolne uvjete. Jedan od primjera je produženje trajnosti kruha pomoću prevlake karboksi metil celuloze (CMC). voće i povrće i nakon berbe nastavlja proces respiracije. Potrebno je omogućiti kontrolirano isparavanje vode s površine što se postiže odabirom ambalažnog materijala s relativno velikom propusnošću na vodenu paru ili perforiranog materijala odgovarajuće poroznosti.4. Ambalaža koja sadržava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava. Meñutim. Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladištenja oslobañaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. PVDC). odnosno banana na niže od 14 oC. Unutar jediničnog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (željezov prah ili spoj željezovog (II) iona). Naime. Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predviñenog za održivost proizvoda. Smanjenjem količine kisika usporava se proizvodnja energije i proces dozrijevanja proizvoda. odnosno troši kisik.Dodatna zaštita namirnice od kontaminacije može se postići metodom tzv. 73 . 7. Ambalaža jediničnog pakiranja može biti od lakiranog PVDC-a. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl. koja sadržava sorbinsku kiselinu. Meñutim. Kesice su od materijala koji izrazito propušta kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksični željezov(II) oksid. neke vrste voća i povrća osjetljive su na niske temperature. Proces respiracije može se usporiti čuvanjem proizvoda pri nižim temperaturama. stoga bi relativna vlažnost unutar pakiranja trebala bi biti 96 – 98 % pri konstantnoj temperaturi. na papiru postojanom na masnoće. Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 . poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. Svježe voće i povrće sadrži 80 – 90 % vode. vodu i energiju.

celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE. čvrsto voće ima malu brzinu respiracije. a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. za što se upotrebljavaju složeni ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir. Zajednička karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i povećana koncentracija CO2. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0. pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4. aldehide i kiseline. Voće u sirupu i povrće u rasolu pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima ili u staklenke. Produžavanje trajnosti svježeg voća i povrća omogućava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. PP-a i PS-a. To se može postići primjenom skupljajućih PE filmova (smanjuje se zračni prostor unutar ambalažne jedinice) i Al folije od koje se izrañuju zdjelice različitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama. stavlja ga se na kartonski podložak preko kojeg dolazi polimerni film 3. od utjecaja kisika i svjetlosti. korjenasto povrće nije lako pokvarljivo i može ga se skladištiti duže vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu. Smrznuto voće i povrće potrebno je zaštiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatičnih spojeva. PE-a. zeleno povrće ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje. u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladištenje hrane. brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalažu nepropusnu na vodenu paru. celuloznog acetata.38 cm. od omekšanog PVC-a. celuloznog acetata ili PS-a 2. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda. proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu.koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja šećera u alkohole. Odabir odgovarajućeg ambalažnog materijala ovisi takoñer o osjetljivosti i specifičnim svojstvima pojedine vrste voća i povrća koje se može podijeliti u pet osnovnih skupina: 1. krumpir je potrebno zaštiti od svjetla primjenom obojenog filma 5. Sušeno voće i povrće takoñer treba ambalažu koja sprječava gubitak vlage i arome iz proizvoda. Aktivna modifikacija atmosfere može se postići vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja željenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje vežu 74 . a modificirana se primjenjuje tijekom transporta. meko voće je izrazito osjetljivo i podložno anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u polučvrstu ambalaža s poklopcem od celofana.

kisik.8oC i relativne vlage od 100 % unutar ambalaže i 52 % izvan ambalaže. Vakuum pakiranjem svježeg mesa i ribe u ambalažni materijal visokih barijernih svojstava poput PVDC-a produžava se trajnost proizvoda i do tri tjedna pri temperaturi hladnjaka (4-8oC) uz minimalan gubitak vlage. odnosno zahtjev potrošača za potpunim pregledom upakiranog svježeg mesa moraju se koristiti transparentni materijali. gubitka vlage i održati boju svježeg mesa. ali ne i za vodenu paru). Ambalaža za pakiranje mesa i ribe Svježe meso je biloški aktivno i pri normalnim uvjetima idealna je podloga za razvoj mikroorganizama i podložno je ubrzanom kvarenju. Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se rasprši po površini proizvoda prije pakiranja. Pri smanjenoj koncentraciji kisika. Svježa riba često se pakira u plitki podložak od pjenastog ili prozirnog PS-a s transparentnim pokrovom. Riba takoñer spada u grupu proizvoda koji su podložni brzom kvarenju i koji se moraju odmah staviti u hladnjak ili zamrznuti. a s druge dovodi do užeglosti masti. zatim svijetlo-crveni oksidirani mioglobin i smeñe oksidirani metmioglobin. Boja mesa je glavni pokazatelj svježine koju kupac primjećuje a potječe od triju oblika pigmenta. Kontrola propusnosti kisika mora biti kompromis izmeñu postizanja idealne boje mesa i sprječavanja reakcije oksidacijske razgradnje. Uobičajena ambalaža u maloprodaji sastoji se od zdjelice izrañene od pjenastog PS-a s transparentnim omotnim filmom. Da bi se zadovoljile prodajne funkcije ambalaže. 7. Ovim zahtjevima udovoljavaju celofan s jedne strane presvučen nitroceluloznim lakom (propusan za kisik. Ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava spriječavaju apsorpciju mirisa iz okoline. pri 23. Kontaminacija bakterijama spriječava se čuvanjem mesa pri niskih temperaturama (ispod 10oC). Prvi je purpurno-crveni mioglobin. etilena i vlage ili oslobañaju pare etanola. reguliraju sadržaj ugljikova dioksida. 75 . oksidacijom reduciranog hem-željeza (Fe2+) u feri oblik (Fe3+) nastaje metmioglobin odgovoran za smeñu boju mesa. S jedne strane kisik je potreban za održavanje crvene boje mesa. Etilen je prirodni biljni hormon koji ima važnu ulogu u procesu "starenja" voća i povrća pri vrlo malim koncentracijama. Ambalaža mora zaštititi meso od vanjskih utjecaja (prašine i rukovanja). Reducirani purpurni mioglobin u prisustvu kisika prelazi u svijetlo crveni oksimioglobin. PVDC i PE-LD s mikroporama i PE modificiran vinil-acetatom.5. Ti materijali trebaju omogućavati propusnost kisika od 5000 mL/m2 dan-1bar-1.

Smrznuta riba i meso moraju se zaštiti od gubitka vlage. Unutrašnja površina ove ambalaže je Al folija koja osigurava dobra barijerna svojstva na svjetlo i plinove. 40 % CO2 i 30 % N2. Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE. odnosno stirena (monomera) u fermentirane mliječne proizvode.6. Procesirana riba poput lososa. sam ili u kombinaciji s PE-om. "Tetra-brick". Mliječni proizvodi poput vrhnja. Ambalažu za mlijeko predstavljaju različite izvedbe kartona prevučenog voskom ili PE-om poznate pod nazivima "Tetra-pak". soli. kisika i temperaturnih promjena. PP. karton presvučen voskom i laminati za vakuum pakiranje. sira. margarina. PP-e s lakoskidajućim poklopcima. Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od vodene otopine različitim mliječnih masti. Pakiranje je potrebno provesti u izrazito higijenskim uvjetima uz zaštitu od kontaminacije. Jogurt se najčešće pakira u čašice od PS-a s poklopcem od Al folije. PS-e. laktoze i izrazito je podložan razvoju mikroorganizama. Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajući bijeli cinkov sulfid čime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj površini limenke. za crveno meso to je smjesa koja sadrži 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida. Upotrebljavaju se takoñer i plastične boce od PP-a i PET-a. čemu udovoljava PVDC. maslaca. Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira. Za procesirane sireve to su laminati PE/celofan ili voskom prevučen 76 . bjelančevina. Ambalaža za sir mora zaštiti sir od vlage i kisika. promjene temperature. za bijelu ribu 30 % O2. Na unutrašnju površinu ambalaže nanosi se zaštitna prevlaka koja sadržava ZnO da bi se spriječila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke. Kod ove vrste ambalaže treba voditi strogu kontrolu migracije komponenata iz ambalaže u hranu. utjecaja svjetla. npr. bakterija. Za sladoled materijali moraju biti postojani na niskim temperaturama. utjecaja kisika i svjetla. 7. dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2. jogurta i sladoleda pakiraju se u ambalažu različitih oblika izrañenu od laminata na osnovi kartona ili u toplo preoblikovanu ambalažu od PE-LD-e. Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo točno definirati optimali sastav smjese plinova budući da povećana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeñeg pigmenta metmioglobina na površini svježeg mesa. tune i sardine pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima.

Kod odabira metalnih ambalažnih materijala treba voditi računa o prisutnim kiselinama. 77 . Kisik uzrokuje oksidaciju bjelančevina i tanina a takoñer sudjeluje u korozijskim procesima metalne ambalaže. plastične i staklene boce. Voćni sokovi se dobivaju prešanjem zdravog i zrelog voća nakon čega slijedi odvajanje čvrstih dijelova i bistrenje soka. polimerni materijali i laminati za pakiranje stolnih vina. Ambalaža za sokove izrañuje se od stakla. voskom prevučene kartonske kutije ili PS posuñe.celofan. Prednost ovih čepova pred plutenima je u tome što ih nije potrebno držati vlažnima pa se boce mogu čuvati u uspravnom položaju. Za pakiranje piva pored staklene ambalaže upotrebljava se još i metalna ambalaža od bijelog lima i aluminija te plastična od PET-a. Koncentrirani voćni sokovi pune se u limenke. od 50 do 60 %. Prirodne voćne arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima. Prirodni sokovi i voćni napitci čuvaju se pri temperaturi hladnjaka u staklenoj ambalaži. (E/VAc). PET ambalaži ili ambalaži izrañenoj od laminata. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića Alkoholna pića su proizvodi fermentacije žitarica (pivo) i voća (vino). piva i bezalkoholnih pića. koji se često zamijenjuje umjetnim sladilima. Pasterizirani sokovi pune se u vrućem stanju u lakiranu metalnu ambalažu. Osnovni sastojak bezalkoholnih pića je šećer. 7. Tijekom transporta pivu se dodaje askorbinska kiselina koja onemogućava neželjeno djelovanje kisika. Kvalitetna vina tradicionalno se pakiraju u staklene boce s plutenim čepom. bojilima. Gazirana bezalkoholna pića sadrže u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenušavosti i inhibira rast mikrooganizama. Pluteni čepovi pokušavaju se zamijeniti novim materijalima i najboljim se pokazao kopolimer etilen/vinil-acetat. otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi. Budući da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadržaju vitamina potrebno je odabirom ambalažnog materijala i uvjeta skladištenja sačuvati prisutne vitamine. staklenke ili savitljivu ambalažu od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE.7. U novije vrijeme uvode se novi. plastike (najčešće PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki. Od tako dobivenog soka razrijeñivanjem se proizvode voćni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom.

2005) koji je donesen u skladu s propisima Europske Unije. Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi. Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Ministarstvo zaštite okoliša. Najveći problem predstavlja odbačena ambalaža iz kućanstva budući da je vrlo heterogenog sastava.8. prostornog ureñenja i graditeljstva RH. Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalaži izrañenoj od različitih ambalažnih materijala koja je uz to izmiješana s drugim čvrstim otpacima.isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda . homogenog je sastava te njena oporaba ili uništavanje ne predstavlja problem. ambalažera i prodavatelja u proizvodnji. Otpadna ambalaža u trgovini takoñer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalaže. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu.namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad.povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu . uvoznika.obavještavaju se proizvoñači i potrošači o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže . javlja se problem kako zbrinuti ambalažu nakon uporabe proizvoda. U industrijski razvijenim zemljama odbačena ambalaža sudjeluje u kućnom otpadu s preko 60 %. a na slici 8-2 sastav kućnog otpada. Odbačena ambalaža pojavljuje se kao otpad u industriji.obveze proizvoñača. Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom. Ambalaža koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbačene ambalaže. 78 .propisuje se način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad . NN 97 8. na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada.8. a osobito: .prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom . . otpad u trgovini i kao sastavni dio kućnog otpada.

Sastav kućnog otpada U ukupnom kućnom otpadu nalazi se oko 8 % plastične ambalaže koja se uglavnom sastoji od šest najzastupljenijih plastomera. folije. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Za proizvodnju plastične ambalaže nafta je sirovina i energija. Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalaže na okoliš tijekom njenog cijelog životnog ciklusa od proizvodnje. tijekom primjene i nakon uporabe. mlijeko. Utvrñeno je da je dominantan faktor pri procjeni ekološkog statusa ambalaže količina energije potrebna za proizvodnju.PLASTIČNA AMBALAŽA 12% AMBALAŽA OD DRVA 4% PLASTIKA 8% STAKLO 8% PAPIR I DRVO 27% AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 34% STAKLENA AMBALAŽA 47% METALNA AMBALAŽA 3% OSTALO 11% BIOLOŠKI OTPAD 40% Slika 8-1. Plastična ambalaža zagañuje okoliš samo vizualno. gazirane napitke. dok do kemijskog zagañenja može doći samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. To su PE (PE-HD. PE-LD. a za 79 . PVC za različite spremnike te PP i PS ambalaža za margarin. maslac i mliječne prerañevine (Slika 8-3). ulje. PE-LLD) (razne vrste spremnika. budući da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doživljava kao ekološki neprihvatljiva ambalaža. stezljivi i rastezljivi filmovi). PET (boce za vodu. dok se s druge strane papirna ambalaža smatra ekološki prihvatljivom. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Plastičnoj ambalaži poklanja se posebna pažnja. PET 6% PS+PS-E 12% OSTALI 13% PP 17% PVC 13% PE-LD/PE-LLD 25% PE-HD 14% Slika 8-3. pivo). odnosno od trenutka kada nam ambalaža više nije potrebna i predstavlja otpad. Pogrešno je procjenjivati ekološku prihvatljivost pojedine vrste ambalaže samo na osnovu kriterija razgradljivosti.

Za 1 000 plastičnih vrećica treba potrošiti 32 kg nafte (sirovina i energija). odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalaže od različitih materijala. Oporaba ambalažnih materijala Iskorištena i odbačena ambalaža vrlo je vrijedna sekundarna sirovina koja se može oporabiti materijalno (reciklirati). 14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali Slika 8-4.staklenu samo energija. a za isti broj papirnatih vrećica 47 kg nafte (samo energija). Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala 8. Prvi korak u procesu oporabe materijala je razvrstavanje različitih vrsta ambalažnih materijala. kemijski ili energijski. Na slici 8-6 prikazana je shema jednog poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada. MJ 100 80 60 40 20 0 Potrošnja energije Onečišćenje zraka Onečišćenje vode PP PS PVC Papir Staklo Slika 8-5. dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Energija / mil. Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju. 1. 80 . Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastičnih boca zapremnine 1L potrebno je potrošiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) .

Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera što znatno poskupljuje proces. alkoholiza. piroliza) pomoću kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije. Drvena ambalaža može se energijski oporabiti. spojevi male molekulske mase ili čak neki monomeri. Staklena ambalaža predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budući da se staklo može nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala. Kemijska oporaba plastične ambalaže predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje. Ispod znaka se nalazi slovna oznaka. odnosno iskoristiti kao jeftino čvrsto gorivo.PE-HD zeleni PET ručno odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smeñe staklo bijelo staklo odvajanje Al magnetno odvajanje čelične konzerve OTPAD aluminijske konzerve Slika 8-6. Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada. dok je tekstilna ambalaža cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira. To su PE. te nadalje što se ona često proizvodi iz više od jedne vrste polimera ili kao kompozit. a zaostali željezni lim koristi se u proizvodnji čelika. S odbačenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traženi kositar. Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada Papirna ambalaža sirovina je za proizvodnju papira lošije kvalitete (šrenc-papir. tj. Da bi se ambalažni otpad lakše sortirao artikli široke potrošnje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). hidroliza. kemijski i energijski. Sva plastika se ne može reciklirati. Polimeri se mogu oporabiti materijalno. a unutar znaka još i/ili odgovarajući broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. 81 . Pet je tipova polimera koji se danas najčešće recikliraju. PET. izmiješanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmiješanost različitih vrsta plastike. PS i PVC. PP. sivi karton).

Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbačena ambalaža može poslužiti kao gorivo za dobivanje energije. Oznaka da je materijal moguće reciklirati 82 . Slika 8-7. Za usporedbu. Odlaganje odbačene ambalaže na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja. kalorijska vrijednost polietilena je približno jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena. Spaljivanjem ambalaže uništava se sirovina i energija utrošena za njenu proizvodnju ali se na taj način smanjuje masa za odlaganje na deponije. ali uz manju emisiju CO2.

De Qualitate 10 (2000) 102 19. Janović: Polimerizacije i polimeri. Z. The Royal Society of Chemistry. Food and Packaging Materials Chemical Interactions. Zagreb. K. Zagreb. R. Ambalaža 1 (2001) 19 18. Biodegradable polymers for industrial applications. 2005.com.5.com 10. K. Školska knjiga. Društvo za plastiku i gumu.. Ambalaža 2 (2000) 14 16.). Zagreb.). 13. Ambalaža 1 (2000) 20 15. Zagreb. 26. Vuković. Biobased Packaging Materials for the Food Industry. www. Eilert. D. 8. Cambridge. M. Smith (ED. 1997. mtg topograf. 12. 1995. Tectus.). Cambridge. Galić. Jagerstad and T. Johannaber: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala. Meat Science 71 (2005) 122 83 . Galić. Woodhead Publishing Ltd. K. Stričević: Suvremena ambalaža II. C. Galić. 2000. 2007. P.Barić: Oporaba plastike i gume. M. 3. N. S. N. J. J. 2000.2010. Stričević: Suvremena ambalaža I. Čatić i F. Contato. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa . Food Biopack project EU Directorate 12. Opsenica i G. K. Šercer. 2. tehnologijahrane. 9. I. K. Ambalaža 3 (2000) 13 17. Weber (Ed. 2004. 11. Zagreb. www. Vereš: Ambalaža.LITERATURA 1. 1982. 4. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. 1983. R. 14. Galić. Ackermann. Galić i M. 7. bpf. Školska knjiga. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN/2005) 5. Zagreb. Ohlsson (Eds. I.

packagingsouthasia. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9.asp. Jutena vreća i vreća od polipropilena Slika 5-11.bpf. http://www. Zagreb. (izvor:http://commons. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www. Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina. Laka drvena ambalaža Slika 5-3. Slika 5-24.co. Tehnički muzej. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS-a. http://www.igora. Zagreb.instructables. Društvo plastičara i gumaraca. Vrećica od PP folije Slika 5-10. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I.com/news/WEI_LI_has_580. Ambalaža od bijelog lima (izvor.) Slika 5-25.inacg. Spektar elektromagnetskog zračenja Slika 3-2. Čelična ambalaža (izvor.com) Slika 5-16. 2010.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit. 1990. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14.uk/Plastipedia/Processes) 84 . Aluminijska ambalaža (izvor.com/drum/tight-head-steel-drum.jpg. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Slika 5-13. 2010.com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1. Tehnički muzej. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4. Transportna drvena ambalaža i kalemi Slika 5-2. Strukturna formula polistirena Slika 5-15. http://ww66. http://www. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www.htm) Slika 5-6.izvar.org/wiki/File:Envase_de_yogur. Tehnički muzej. Čatić. Ekstruder (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.com/Cans.corusgroup.aspx http://www.POPIS SLIKA Slika 3-1. Strukturna formula polietilena Slika 5-7. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) Slika 5-8. PET ambalaža za ulje. Zagreb. 2010. vodu i gazirana pića Slika 5-18. Strukturna formula PET-a Slika 5-17. http://www.html) Slika 5-19. Kalandar (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22. Ambalaža od standardnog PS-a (a).) Slika 5-26. Zagreb.wikimedia.) Slika 5-21. Shema četverovaljčanog kalandra (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira.

Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) (izvor: http://www. Shema postupka suhog kaširanja Slika 5-37 .uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) (izvor:http://www. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11.134) Slika 5-40.sk) Slika 6-9. Toplo oblikovana ambalaža Slika 5-30. Zagreb.info) Slika 5-38 . http://www. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www.friesens.htm) Slika 6-1.jubkastaco.co.designpubgroup.co.hr/images/uploads/metalnebacve.bpf.com) Slika 6-4.greenonetec.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www. http://www.plasticstech.balconn. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata Slika 5-36.com/product_images_en/line_a12d.hr/htm/glasherstellung_6. Vereš: Ambalaža za pakiranje namirnica.surplusandadventure.hr) Slika 6-7. Termoskupljajući omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaža (izvor: http://www.hr) Slika 6-6.com. Galić i M. Pakiranje prianjajućim filmom 85 .tian-da. str. K.coca-cola. Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www.jpg. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom Slika 6-3.co.boyomovers.pensito.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28. Vujković. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33.dukat.zvecevo. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (izvor: http://www. www.wmd. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35. http://www.bacvarija-pozvek. PE boca (a).bpf. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem (izvor: I.co. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www.com. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www.vetropack. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ) (izvor: http://www.com) Slika 6-5.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32. Mjehurasta ambalaža Slika 6-15. PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12.Slika 5-27.com) Slika 6-10.bpf. PE (a).hr) Slika 6-13.hr) Slika 6-2.bpf.jpg) Slika 5-39.com) Slika 6-14.com. 2007. Metalne (a) i drvene bačve (b) (izvor: http://blog. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www. Tectus.

Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M. Strip ambalaža (izvor: http://www. Zagreb. mtg topograf. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Slika 8-5. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža Slika 7-4.Barić: Oporaba plastike i gume. Sastav kućnog otpada Slika 8-3. Šercer. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Slika 8-4. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Slika 7-2. Slika 8-7. Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Slika 8-1. Oznake za recikliranje čeličnih i aluminijskih limenki Slika 8-9. Oznaka da je materijal moguće reciklirati Slika 8-8.Slika 6-16. Oznaka za odlaganje staklene ambalaže 86 . D.diecraftmachines. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala Slika 8-6.com) Slika 7-1. 2000. Opsenica i G.

PRILOG . ostali višeslojni (laminirani) materijali PE-HD PVC PV C PE-LD (2) Brojčana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojčana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA Čelik FE Aluminij ALU BROJČANA OZNAKA 40 41 (4) Brojčana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojčana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojčana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smeñe staklo GL BROJČANA OZNAKA 70 71 72 87 . PE-LD . PE-HD .polietilen niske gustoće 5.SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA (1) Brojčana oznaka i kratica za plastiku 1.polietilen visoke gustoće 3.polipropilen 6. PS . PVC .poli(etilen . PET .tereftalat) 2. PP .polistiren 7.poli(vinil-klorid) 4.

(7) Brojčana oznaka i kratica za višeslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98 88 .