SVEUČILIŠTE U SPLITU KEMIJSKO TEHNOLOŠKI FAKULTET Zavod za organsku tehnologiju

AMBALAŽA
dr. sc. Nataša Stipanelov Vrandečić, izv. prof.

Recenzenti: dr. sc. Ivka Klarić, red. prof. dr. sc. Branka Andričić, izv. prof.

Split, 2010.

SADRŽAJ 1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. PODJELA AMBALAŽE ....................................................................................................... 3 2.1. Podjela prema ambalažnom materijalu ........................................................................... 3 2.2. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu ................................................................... 4 2.3. Podjela prema trajnosti.................................................................................................... 5 3. FUNKCIJE AMBALAŽE...................................................................................................... 6 3.1. Zaštitna funkcija ambalaže............................................................................................. 6 3.1.1. Zaštita od mehaničkih naprezanja........................................................................... 6 3.1.2. Zaštita od klimatskih utjecaja ................................................................................. 7 3.1.2.1. Utjecaj vode i elemenata iz zraka ........................................................................ 7 3.1.2.2. Korozija metalne ambalaže.................................................................................. 8 3.1.3. Zaštita od elektromagnetskog zračenja (svjetla).................................................... 9 3.1.4. Zaštita od topline .................................................................................................... 9 3.1.5. Zaštita od mikroorganizama ................................................................................. 10 3.2. Skladišno-transportna funkcija ambalaže..................................................................... 10 3.3. Prodajna funkcija ambalaže ......................................................................................... 11 3.4. Uporabna funkcija ambalaže ........................................................................................ 12 3.5. Ekološka funkcija ambalaže......................................................................................... 12 4. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE................................................................................ 13 4. 1. Vrste robe ..................................................................................................................... 13 4. 2. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba.............................................................. 13 4.2.1. Robe osjetljive na mehanička naprezanja ............................................................. 14 4.2.2. Biološki osjetljive robe ......................................................................................... 14 4.2.3. Robe osjetljive na svjetlost ................................................................................... 14 4.2.4. Robe osjetljive na promjenu temperature ............................................................. 15 4.2.5. Robe osjetljive na promjenu vlažnosti.................................................................. 15 4.2.6. Robe osjetljive na djelovanje kisika ..................................................................... 15 4.2.7. Robe osjetljive na koroziju ................................................................................... 16 4.2.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa ...................................................................... 16 4.2.9. Robe opasne za okolinu ........................................................................................ 16 4.3. Pojavni oblici robe ........................................................................................................ 17 4.4. Pakiranje robe................................................................................................................ 18 5. AMBALAŽNI MATERIJALI ............................................................................................. 20 5.1. Drvo............................................................................................................................... 20 5.2. Papir, karton i ljepenka.................................................................................................. 22 5.2.1. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže................................................... 23 5.2.2. Valovita ljepenka .................................................................................................. 24 5.3. Metalni ambalažni materijali......................................................................................... 24 5.3.1. Čelik...................................................................................................................... 25 5.3.2. Kositar................................................................................................................... 26 5.3.3. Bijeli lim ............................................................................................................... 27 5.3.4. Pocinčani lim ........................................................................................................ 27 5.3.5. Aluminij ................................................................................................................ 27 5.4. Polimerni materijali....................................................................................................... 28 5.4.1. Materijali na bazi celuloze.................................................................................... 30 5.4.2. Polietilen ............................................................................................................... 31 5.4.3. Polipropilen........................................................................................................... 32 5.4.4. Poli(vinil-klorid) ................................................................................................... 33

5.4.5. Poli(viniliden-klorid) ............................................................................................ 34 5.4.6. Polistiren ............................................................................................................... 35 5.4.7. Poli(etilen-tereftalat)............................................................................................. 36 5.4.8. Polikarbonati......................................................................................................... 37 5.4.9. Vodotopljivi polimeri ........................................................................................... 37 5.4.10. Poliamidi............................................................................................................. 38 5.4.11. Poliuretani........................................................................................................... 38 5.4.11. Biorazgradljivi polimeri...................................................................................... 38 5.4.12. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže ......................................................... 39 5. 5. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) ................................................................... 46 5.5.1. Postupci proizvodnje laminata.............................................................................. 47 5. 6. Staklo............................................................................................................................ 49 5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže............................................................................. 51 6. AMBALAŽNI OBLICI........................................................................................................ 52 6.1. Omoti............................................................................................................................. 52 6.2. Kutije............................................................................................................................. 54 6.3. Sanduci .......................................................................................................................... 54 6.4. Bačve, kante, vjedra ...................................................................................................... 55 6.5. Boce............................................................................................................................... 55 6.6. Limenke......................................................................................................................... 56 6.7. Staklenke ....................................................................................................................... 57 6. 8. Plastenke....................................................................................................................... 58 6.9. Čaše ............................................................................................................................... 59 6.10. Tube............................................................................................................................. 60 6.11. Mjehurasta ambalaža) ................................................................................................. 60 6.12. Pakiranje prianjajućim filmom.................................................................................... 61 6.13. Strip-ambalaža............................................................................................................. 61 7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA............................................................... 63 7.1. Interakcije u ambalažnom sustavu ................................................................................ 63 7.2. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža - hrana ........................................................ 64 7.2.1. Permeacija............................................................................................................. 65 7.2.2. Apsorpcija i migracija........................................................................................... 66 7.2. Interakcije u sustavu metalna ambalaža - hrana............................................................ 69 7.3. Ambalaža proizvoda od žitarica, pekarskih i konditorskih proizvoda .......................... 70 7.4. Ambalaža za pakiranje voća i povrća............................................................................ 73 7.5. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe................................................................................ 75 7.6. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda ................................................. 76 7.7. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića ................................................................ 77 8. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ .............................................................................. 78 8. 1. Oporaba ambalažnih materijala.................................................................................... 80 LITERATURA......................................................................................................................... 83 POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 84 PRILOG-Sustav numeriranja i kratica za označavanje ambalažnog materijala ...................... 87

njihovoj potrošačkoj kulturi i navikama i mora biti usklañena sa standardima i propisima. a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajuće dimenzije i eventualno grafički obrañeni a služe za zamatanje roba. u kojima se roba drži tijekom prometa. propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. Ambalaža štiti robu od mehaničkih. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalažu potrebno je dobro poznavati funkcije ambalaže. čuvanje. Ona svojim oblikom. Ambalaža aktivno sudjeluje u prodaji robe. koru 1 . kemijskih i mikrobioloških utjecaja. predlošci) (N. odnosno u odgovarajuću ambalažu. Suvremena ambalaža. Ambalaža je sredstvo koje prihvaća robu i štiti je do uporabe. ekonomista. elemente grafičkog oblikovanja) i meñusobno ih uskladiti kako bi ambalaža na optimalan način ispunila svoje funkcije. prostorni oblik ambalaže. Ministarstvo zaštite okoliša. Budući da nema pisanih podataka o početku uporabe ambalaže može se pretpostaviti da je čovjek u prapovijesti koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (šuplje plodove. omot ili slično. skladištila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuću posudu. (NN/97 8.1. zovu se ambalaža. poklopci) i dijelovi za unutrašnju zaštitu robe (jastuci. pregrade. grafičkim rješenjem i identifikacijom komunicira s potrošačem. Da bi se roba zaštitila i na siguran način transportirala. stručnjaka za transport i drugih. prostornog ureñenja i graditeljstva RH) Posude različitog oblika i veličine. a upotrebljavaju se za držanje. teksturom.2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. načinjene od različitih materijala.8. bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izrañeni. Stričević. Osim toga ona mora omogućiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. Zagreb. UVOD Ambalaža predstavlja sve proizvode. ali isto tako štiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja robe. čepovi. odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je složen i zahtijeva sudjelovanje stručnjaka različitih profila od tehnologa. Pri kreiranju ambalaže potrebno je tako odabrati elemente oblikovanja ambalaže (ambalažni materijal. Rad na kreiranju ambalaže. isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tijekom transporta robe od proizvoñača do korisnika ili potrošača. klimatoloških. Posebnim dijelovima ambalaže smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalaže (zatvarači. psihologa tržišta. rukovanje. Školska knjiga.). Ambalaža mora biti prilagoñena kupovnoj moći potrošača. 1982.

Nasuprot tome.) i povećana kupovna moć potrošača (potražnja za kvalitetnijom robom u boljoj. Industrijalizacija i urbanizacija utječu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim količinama jeftine ambalaže. a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pružiti ambalaža. To su bile košare od pruća. atraktivnijoj i skupljoj ambalaži) razlozi su za sve većom proizvodnjom i potrošnjom ambalaže. postoje i faktori koji usporavaju potrošnju ambalaže. Najveće promjene u proizvodnji ambalaže dogodile su se u 20. To je omjer troškova pakiranja i prodajne cijene robe i sve više razvijena svijest o potrebi zaštite čovjekove okoline od nepotrebnog zagañenja. Kako je čovjek otkrivao mogućnosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalaže poput staklenih boca i posuda od bronce. keramičke amfore. drvene kutije i bačve.drveta) za prenošenje dobara namijenjenih razmjeni. Razvojem ljudskog društva. 2 . potrebom da se razmjenjuje roba na većim udaljenostima počinje i izrada ambalaže od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoñene potrebama kupaca. stoljeću. pletene vreće i životinjske mješine. Željezo i bijeli lim (čelični lim zaštićen slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bačvi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. stoljeću zahvaljujući primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasične tehnike posluživanja u trgovinama robe široke potrošnje tehnikom samoposluživanja. razvoj prometa. promjene u načinu života stanovništva (urbanizacija. Napredak u proizvodnji i potrošnji ambalaže započinje industrijskom revolucijom u 19. nove higijenske i zdravstvene navike itd. Suvremena dostignuća na polju ambalaže (novi ambalažni materijali i oblici i nove tehnike pakiranja). Odbačena ambalaža predstavlja veliki ekološki problem. Zato se danas u razvijenim zemljama rješavanju ovog problema posvećuje sve veća pažnja i pronalaze novi načini zbrinjavanja i oporabe odbačene ambalaže.

aluminij. zatvarača za boce itd. 2. Metali koji se koriste za izradu ambalaže su željezo. kanti. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalaže posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale. kositar. PODJELA AMBALAŽE Ambalaža se može podijeliti u različite skupine s obzirom na odabrano zajedničko svojstvo. vreće od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. Prema materijalu od kojeg je izrañena ambalaža može biti papirna i kartonska. osnovna namjena u prometu roba. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vreća i mreža. Od stakla se izrañuju boce. oblik.1. način uporabe i cijena. ali se danas sve više zamjenjuje drugim materijalima. namjena. osobito metal. staklena.2. fizička svojstva itd. vrijednost. tekstilna. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka. kvaliteta. staklenke. cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. funkcija. metalna. trajnost. drvena. čaše i ampule. drvo i staklo. košara od pruća. bačava. bačvi. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi višeslojne ambalaže. a to može biti ambalažni materijal. Metalna ambalaža izrañuje se u različitim oblicima od kontejnera. Podjela prema ambalažnom materijalu Ambalažni materijal je najvažniji element u kreiranju ambalaže o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalaže. Premda je staklo jedan od najstarijih ambalažnih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalažnoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. Zahvaljujući svojim specifičnim svojstvima polimerni materijali omogućili su razvoj novih metoda 3 . transportnih paleta i kalema. limenki do poklopaca za staklenke. Tekstilna ambalaža koja se nekad izrañivala od prirodnih vlakana (npr. izgled. Od papira i tanjeg kartona izrañuju se savitljive vrećice različitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaža za zamatanje roba. Karton i valovita ljepenka služe za izradu kutija i čaša. ambalaža od polimernih materijala i višeslojnih materijala koji se još nazivaju i laminati. Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalažnim oblicima. cisterni.

Ova ambalaža prezentira robu kupcu. mora sadržavati sve potrebne informacije o sastavu i količini robe. Transportna ambalaža zaštićuje robu od svih oštećenja do kojih može doći tijekom transporta. a može se izdvojiti i uzeti pojedinačno. Roba upakirana u prodajnu ambalažu predstavlja jedinično pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. 2. Prodajna ambalaža mora zaštititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe. roku trajanja i načinu uporabe. Budući da se roba troši upravo iz prodajne ambalaže ona mora biti funkcionalna. 4 . Takoñer svojim atraktivnim izgledom mora privući pažnju kupca i navesti ga da odabere baš taj proizvod. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasični materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom. uvjetima čuvanja. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalažu i rukovanje robom u trgovini. skladištenja i manipulacije robom. Prodajna ili primarna ambalaža služi za pakiranje robe široke potrošnje u količini koja najbolje odgovara potrebama kupca. Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaža se dijeli na prodajnu (primarnu). skupnu (sekundarnu) i transportnu (tercijarnu) ambalažu. pretovar i rukovanje odreñenom količinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalaži. osobito od onih koja nastaju zbog mehaničkih opterećenja i atmosferskih utjecaja.pakiranja. npr.2. naziva se skupna ili sekundarna ambalaža. Ambalažna jedinica koja sadrži više proizvoda u primarnoj ambalaži tako da je proizvod pristupačan kupcu u skupini. Transportna ili tercijarna ambalaža omogućava prijevoz. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoñenima potrebama kupca i time produljenje svježine prehrambenih proizvoda. Kombiniranjem i spajanjem više vrsta različitih materijala u obliku folija dobiju se ambalažni materijali željenih svojstava i relativno niske cijene a nazivaju se višeslojni materijali ili laminati. odnosno mora jamčiti kvalitetu i kvantitetu robe. omogućiti lako otvaranje i zatvaranje ambalaže. cijenom ili nisu prilagoñeni suvremenoj opremi za pakiranje.

Povratna ambalaža se prikuplja.. boce za komprimirane plinove. 5 . vraća proizvoñaču koji je nakon čišćenja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje.) i neke vrste prodajne ambalaže spadaju u ovu kategoriju (npr. Nepovratna ambalaža upotrebljava se za pakiranje samo jednom. Podjela prema trajnosti Ambalaža se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu.2. nakon što se isprazni.3. Najveći dio prodajne ambalaže je nepovratan iz praktičnih i ekonomskih razloga. Povratna ambalaža je ona ambalaža koja se. Budući da je trajnija mora biti izrañena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja. ponovo upotrebljava u istu svrhu. cisterne.. Stoga se danas različitim mjerama potiču proizvoñači da proizvode ambalažu koju je moguće ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati. Nakon što kupac upotrijebi sadržaj ona predstavlja otpad. odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalažne materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoliš smanjio na najmanju moguću mjeru. Velike količine nepovratne prodajne ambalaže postale su ekološki problem. staklene boce). Uz transportnu ambalaža koja je uglavnom povratna (bačve. sanduci.

Horizontalnim statičkim silama roba je izložena pri hvatanju i držanju robe nekim manipulativnim ureñajem tijekom utovara ili istovara. prodaje i tijekom uporabe. mikroorganizama. 6 .prodajna . skladištenja. Osnovne funkcije koje ambalaža mora zadovoljiti. kemijske ili mikrobiološke promjene robe. 3. Zaštita od mehaničkih naprezanja Ambalaža mora biti dizajnirana tako da svojim mehaničkim svojstvima kompenzira mehanička naprezanja bez oštećenja robe i ambalaže. bez obzira na vrstu robe. djelovanju klimatskih elemenata.zaštitna .3.ekološka funkcija.1. Ambalaža s dobro realiziranom zaštitnom funkcijom mora zaštititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizičke. Mehanička naprezanja rezultat su djelovanja mehaničkih sila kojima su roba i ambalaža izložene tijekom transporta. tijekom transporta. Donji redovi opterećeni su težinom robe koja je na njih složena. 3. Do naprezanja uslijed dinamičkih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tijekom prijevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe.1. FUNKCIJE AMBALAŽE Budući da se roba nalazi u ambalaži tijekom cijelog transportnog puta od proizvoñača do potrošača zahtjevi koji se postavljaju na uspješno realiziranu ambalažu su višestruki. skladištenja i manipulacije. insekata i glodavaca.1.skladišno-transportna . Na cijelom tom putu ambalaža i roba izloženi su mehaničkim naprezanjima.uporabna . su sljedeće: . Mehaničke sile koje djeluju na robu i ambalažu mogu biti dinamičke i statičke. Funkcije ambalaže mogu se promatrati s različitih gledišta. Zaštitna funkcija ambalaže Ambalaža mora zaštititi robu od trenutka pakiranja. Vertikalnim statičkom silama opterećena je roba složena u skladištu ili vozilu. Ovisno o vrsti robe i skladišnotransportnim uvjetima odreñene će funkcije biti naglašenije.

praškasti materijali kao što su cement. a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna širina. tlak i vlažnost zraka. tlo i biljni pokrov te utjecaj čovjeka).1. smjer i brzina vjetra. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalaže može pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. stakla. Osim vanjske klime na robu utječe i klima zatvorenog prostora (skladišta ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreñenim zakašnjenjem. rotacija. Temperatura zatvorenog prostora može biti više ili niža od vanjske a vlažnost je obično viša. morske struje. udaljenost od mora. 3. To je broj koji pokazuje omjer količine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasićen.2. ovlažit će se samo površinski. temperatura. Glavni uzrok oštećenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe.) zadržat će odreñenu količinu vlage koja se naziva ravnotežna vlažnost. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreñivanju klime su insolacija.1. nadmorska visina. Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda može prodrijeti u ambalažu u tekućem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalaže ili kroz stijenku higroskopnog materijala. brašno itd. snizi ispod temperature rosišta dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalaži i/ili robi. poput metala. naoblaka i snježni pokrivač. Da bi se roba mogla zaštititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta.1. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaža su izložene djelovanju vlage iz zraka. atmosfera. kao i klimatske prilike karakteristične za to područje. Vlažnost zraka se najčešće izražava relativnom vlažnošću. Ako se izlože djelovanju zraka niske relativne vlažnosti potpuno će se osušiti. Na skladištenu robu utječu promjene lokalne klime. Na klimu zatvorenog prostora utječe i roba sa svojom temperaturom i vlažnošću. Neki materijali. drvo. padaline.2. a koja ovisi o relativnoj vlažnosti i temperaturi zraka. žitarice. revolucija.3. Materijali koji su higroskopni (papir. reljef. Ako se temperatura atmosferskog zraka. Zaštita od klimatskih utjecaja Klima kao meteorološki pojam je skup meteoroloških faktora i pojava koje u odreñenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine. raspodjela kopna i mora. To se najčešće dogaña sa svježim namirnicama poput voća i povrća koje procesom disanja 7 . jezera. minerala. odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalaže. karton.

u vlažnom zraku oksidni sloj se ponaša drugačije budući da je higroskopan. ugljikov(IV) oksid. primjerice. odnosno sumpornu kiselinu a korozivno djelovanje kisika i kuhinjske soli na metale pojačava se u prisustvu vlage. zatim kod limova spojenih zakovicama kada su zakovice izrañene od drugog metala ili kod limova spojenih lemljenjem gdje je legura za lemljenje različitog sastava od limova. sumporov(IV) i sumporov(VI) oksid.1. Meñutim.2e. Kada je relativna vlažnost zraka niska površina metala se oksidira i nastali tanki sloj oksida štiti metal od daljnjeg negativnog utjecaja kisika. U ovoj vodi ima dovoljno kisika koji se na katodi reducira. dok se metal oksidira na anodi prema jednadžbama: K: O2 + 2 H2O + 4 e. Ako je ambalaža izrañena od higroskopnog materijala u većoj mjeri izložena djelovanju vode. vodena para. Sastojci zraka mogu djelovati samostalno. Ugljikov(IV) oksid i sumporov(VI) oksid u prisustvu vode daju ugljičnu. To se osobito dogaña u prekomorskom prometu.2. 3. industrijski plinovi i kuhinjska sol. ali mogu i stupati u interakcije pojačavajući na različite načine štetno djelovanje. Kada se u njemu nakupi odreñena količina vode stvaraju se uvjeti za nastajanje galvanskog članka u kojemu je metal anoda (A) a oksidni sloj katoda (K).2. Voda može nastajati i u nekim aerobnim mikrobiološkim procesima i nekim kemijskim procesima. može doprijeti do željezne osnove. Procesi elektrokemijske korozije metalne ambalaže slični su procesima u galvanskom članku. odnosno vodene pare. To znači da se brzina oksidacije metala u suhom zraku usporava. dok prašina i vlaga uglavnom uzrokuju fizička onečišćenja. npr. Ova vrsta korozije u vlažnom zraku naziva se atmosferska korozija i sa stajališta ambalaže je najvažnija.→ 4 OHA: Fe . Da bi se mogli odvijati potrebna su dva metala različitog elektrokemijskog potencijala i elektrolit. može doći do njenog raspadanja i gubitka proizvoda. 8 . vlaga.→ Fe2+ Utrošeni kisik brzo se nadoknañuje iz zraka i sloj korozije postaje sve deblji. Kod metalne ambalaže ovi su uvjeti ispunjeni kada je zaštitni sloj kositra na bijelom limu oštećen tako da elektrolit. Elementi iz zraka koji mogu uzrokovati kemijska oštećenja robe i ambalaže su kisik. Korozija metalne ambalaže Korozija je kemijski ili elektrokemijski proces razaranja površine metala.oslobaña vodu.

Za zaštitu fotoosjetljive robe upotrebljavaju se ambalažni materijali koji ne propuštaju zračenje. Ambalažni materijal ne može robu zaštititi od djelovanja topline duže vrijeme.3. Propusnost materijala može se smanjiti dodatkom UV apsorbera u ambalažni materijal pri preradi. Meñutim. bojenjem u masi. grafičkom obradom površine. S gledišta utjecaja na ambalažu od interesa su samo valne duljine koje obuhvaćaju područje ultraljubičastog (UV). odnosno dobri su izolatori. vidljivog (VIS) i infracrvenog (IR) zračenja. su papir i karton. Slika 3-1.3. prevlačenjem materijala nepropusnim slojevima ili kombiniranjem različitih ambalažnih materijala (laminati). Izloži li se zapakirana roba povišenoj temperaturi nakon odreñenog vremena doći će do izjednačavanja temperature okoline i robe bez obzira na toplinsku provodnost ambalažnog 9 . Zaštita od elektromagnetskog zračenja Spektar elektromagnetskog zračenja obuhvaća zrake različitih valnih duljina. Prijenos topline se može odvijati procesom kondukcije.4. takva ambalaža ne može robu zaštititi od temperaturnih promjena tijekom transporta i skladištenje. dio će biti propušten (Ep) a dio će se apsorbirati (Ea): E = Er + Ep + Ea Koji će dio zračenja ambalažni materijal apsorbirati ovisi o karakteristikama ambalažnog materijala i valnoj duljini zračenja.1. konvekcije ili zračenjem. Spektar elektromagnetskog zračenja Od ukupne energije elektromagnetskog zračenja koje padne na površinu ambalažne jedinice (E) jedan dio će se reflektirati (Er). Metalna ambalaža dobro vodi toplinu pa se upotrebljava za pakiranje proizvoda koje je potrebno sterilizirati. Energija elektromagnetskog zračenja obrnuto je proporcionalna valnoj duljini zračenja. 3. Materijali koji imaju malu toplinsku vodljivost.1. osobito valoviti karton i ekspandirani polimerni materijali poput ekspandiranog polistirena (komercijalni naziv stiropor). Zaštita od topline Uslijed razlike temperature robe i okoline dolazi do prijenosa topline kroz stijenku ambalažnog materijala. U kolikoj će mjeri ambalaža zaštititi robu od utjecaja topline ovisi o toplinskoj vodljivosti ambalažnog materijala.

5. Neke sirovine. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalaže i njenoj usklañenosti s dimenzijama zapakirane robe. metal.materijala.1. Aerobni mikroorganizmi za svoj rast i razmnožavanje trebaju kisik pa se mogu razviti samo na površini ambalaže. 3.2. polimerni i višeslojni materijali). Optimalni uvjeti za razvoj mikroorganizama su vlažna podloga i temperatura izmeñu 20 i 40 o C.kvarenje zbog razaranja supstance robe .oštećenje zbog same fizičke prisutnosti mikroorganizama . Zaštita od mikroorganizama Bakterije i gljivice (kvasci i plijesni) najjednostavniji su biljni i životinjski organizmi koji za svoj rast i razmnožavanje koriste gotovu organsku tvar na kojoj žive. Mikroorganizmi mogu oštetiti robu i ambalažu na više načina: . Ukoliko ambalaža mora zaštititi lakopokvarljivu robu od djelovanja mikroorganizama tada mora biti izrañena od nepropusnog materijala i hermetički zatvorena budući da do naknadne kontaminacije dolazi uglavnom zbog propusta pri zatvaranju. poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladište se i transportiraju u odgovarajućoj ambalaži. Ambalaža u tom slučaju mora biti nepropusna za mikroorganizme i izrañena od materijala koji mogu izdržati uvjete konzerviranja toplinom bez promjene svojstava (staklo. Skladišno-transportna funkcija ambalaže Skladištenje i transport sirovina. Ambalaža kvadratnog oblika bolje iskorištava prostor transportne ambalaže.kvarenje zbog nusproizvoda metabolizma mikroorganizama koji ulaze u sastav robe. Ambalaža s dobro riješenim skladišno-transportnim funkcijama omogućava racionalno korištenje skladišnog i transportnog prostora. Stoga se zaštita robe od topline mora realizirati kroz skladišno-transportnu funkciju ambalaže u skladu s propisanim uputama za čuvanje odreñene vrste robe. te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potrošnjom roba. pomoćnih materijala. Robe mogu biti lakopokvarljive ili mikrobiološki stabilne. Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti štetni za zdravlje ljudi. poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomoćnih materijala s procesom proizvodnje. dok anaerobnim oblicima kisik nije potreban te se mogu razvijati u proizvodu upakiranom u nepropusnu ambalažu. pomoćni materijali. 10 . Zaštita lakopokvarljivih prehrambenih proizvoda često se realizira konzerviranjem upakirane namirnice postupcima pasterizacije i sterilizacije. 3.

ambalaža konusnog oblika može se slagati jedna u drugu. transportiraju i konačno oblikuju neposredno prije punjenja. Kolika će biti količina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalaže ovisi o vrsti robe. prazna ambalaža i povratna ambalaža takoñer se skladišti i transportira od proizvoñača ambalaže do proizvoñača robe. stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation. a da visina složene robe na paleti bude oko 1 m. Ambalaža koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju povećava opseg prodaje. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t. To je vrsta pomoćne opreme koja omogućava formiranje kompaktnog i čvrstog paketa. Slika 3-2. Prodajna ambalaža racionalizira prodaju. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Nova.vozila ili skladišta.3. kupovnoj moći potrošača itd. Da bi se što bolje iskoristio skladišni i transportni prostor dimenzije ambalaže trebaju biti usklañene s dimenzijama palete. Roba se u transportu vrlo često slaže na palete (slika 3-2). izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu. pridobiti kupčevo povjerenje i stvoriti povoljan 11 . Na primjer. složenog iz raznih vrsta komadne robe. Boce od polimernih materijala proizvedu se u obliku epruveta. EPF) izradila tzv. Paleta je drvena podloga izrañena od dasaka odreñenih normiranih dimenzija. Ona mora privući pažnju kupca. načinu njezine uporabe. odnosno samoposlužnom tehnikom prodaje. kartonske kutije spojenog oplošja oblikuju se neposredno prije punjenja robom. Budući da to predstavlja trošak koji ulazi u cijenu robe potrebno je ambalažu oblikovati na način koji omogućava optimalno iskorištenje skladišnog. u odnosu na ambalažu u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje može ostati i više od 20 % neiskorištenog prostora. modul-sustav dimenzija ambalaže i slaganja na palete. prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju. 3. trajnosti. Prodajna funkcija ambalaže Prodajne funkcije ambalaže usklañuju se sa suvremenim razvojem trgovine robom široke potrošnje. To znači da se pakira ona količina robe koja odgovara potrebama kupca. odnosno od kupca do proizvoñača robe. odnosno transportnog prostora.

datumu proizvodnje i načinu čuvanja. uporabom biorazgradljivih materijala i jestive ambalaže za prehrambene proizvode. Ambalažni materijal i oblik ambalaže odreñuju način na koji će se ambalaža otvarati. tako da je kupac spreman platiti više za izgled. porijeklu. Ministarstvo zaštite okoliša. proizvoñaču. Na ambalaži se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda. smanjivanjem broja omota oko prodajne jedinice proizvoda. uzimanje potrebne količine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troši odjednom. odnosno mora jamčiti kupcu da nitko prije njega nije ambalažu otvarao ili oštetio i da se unutra nalazi upravo ona količina robe koja je na ambalaži istaknuta. S obzirom na rastuće količine odbačene ambalaže Republika Hrvatska u skladu s propisima Europske Unije donosi sve veći broj propisa vezanih za gospodarenje ambalažnim otpadom (NN 97 8. Ekološka funkcija ambalaže može se realizirati na različite načine: pakiranjem u ambalažu od recikliranog materijala. ukras ili za čuvanje nekih drugih predmeta.4. roku i načinu uporabe. prodajom većeg broja prodajnih jedinica u skupnoj ambalaži. kartona.5. ambalaža bi trebala na neki drugi način korisno poslužiti npr. Prodajna ambalaža takoñer mora jamčiti kvalitetu i količinu zapakirane robe. Ambalaža od papira. sastavu.8. 12 . 3. uporabom povratne ambalaže. Nakon što je roba iz nje izvañena. polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem. Uporabna funkcija ambalaže Ambalaža s dobro realiziranom uporabnom funkcijom treba omogućiti lako otvaranje. Metalna i staklena ambalaža teže se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom slučaju prilažu ambalaži ili takav predmet kupac mora imati. uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. pripremu robe za uporabu. prostornog ureñenja i graditeljstva RH).2005 Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu. Ekološka funkcija ambalaže Ekološka funkcija ambalaže nametnula se u posljednjih dvadesetak godina kao posljedica brige za zaštitu okoliša. kao povratna ambalaža.opći dojam. 3. deformacijom poklopca ili bez deformacije. Budući da je upravo prodajna ambalaža zamijenila ulogu trgovca u suvremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadržavati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavača.

Kod pakiranja ove vrste robe naglašena je zaštitna. Svojstva materijala od kojeg je izrañena roba Izbor ambalažnog materijala i kreiranje ambalaže u prvom redu ovisi o svojstvima materijala od kojeg je izrañena roba. 4. transportna i skladišna funkcija ambalaže. Potrošne robe dijele se na robe proizvodne potrošnje i robe široke potrošnje. direktno u transportnu. skupnu.) i koje će funkcije ambalaže biti naglašenije. Uglavnom su većih dimenzija i pakiraju se pojedinačno. VRSTE I KARAKTERISTIKE ROBE Da bi ambalaža na optimalan način mogla ispuniti sve svoje funkcije potrebno ju je uskladiti s vrstom robe koja će se pakirati. Preradbom robe proizvodne potrošnje (predmeti rada. Sa stajališta ambalaže robe se dijele na investicijske robe i potrošne robe. 2. Jeftinije i postojanije sirovine i pomoćni materijali ne pakiraju se budući da se koriste u velikim količinama. ako hoće u koju vrstu ambalaže (prodajnu. sa svojstvima materijala od kojeg je roba izrañena i s pojavnim oblicima robe i njihovim karakteristikama.. Pri tome treba voditi računa o osjetljivosti materijala robe i o vrstama robe koja je opasne za okolinu. kozmetički... Vrste robe Izmeñu različitih faktora o vrsti robe ovisi hoće li se roba uopće pakirati. 4. transportnu i skladišnu funkciju. Skuplje sirovine i pomoćni materijali koji se troše u manjim količinama pakiraju se u transportnu ambalažu. 1. više prodajnih jedinica u skupnu i/ili transportnu.) i uglavnom se pakiraju najprije u prodajnu ambalažu. Robe široke potrošnje služe za podmirenje potreba stanovništva (prehrambeni. Pored ostalih funkcija ambalaže ovdje je naglašena prodajna i uporabna funkcija. farmaceutski proizvodi itd. U investicijske robe spadaju sredstva rada i osnovna sredstva i služe za proizvodnju druge robe ili obavljanje usluga. higijenski.4. sirovine i pomoćni materijali) dobiju se nove robe višeg stupnja preradbe. 13 . Ambalaža za ovu vrstu robe ima naglašenu zaštitnu.

. Žilavi materijali pokazuju trajnu. 4. Izložene djelovanju relativno malih mehaničkih sila pretrpe deformaciju strukture (lom.2. Za elastične materijale karakteristične su prolazne deformacije oblika.razgradnja bjelančevina . plastičnu deformaciju oblika pri čemu ne dolazi do značajnije deformacije strukture. kidanje. koža). odnosno vode. 4. Budući da je prisutnost vlage.2. žilav ili krhak. Robe izrañene od krhkih materijala najosjetljivije su na mehanička naprezanja. robe s većim udjelom vode su biološki osjetljivije. foto-materijali koji sadrže halogenide srebra). Biološki osjetljive robe To su uglavnom robe organskog podrijetla osjetljive na djelovanje štetočina i mikroorganizama (prehrambeni proizvodi. može inicirati ili ubrzati različite nepoželjne promjene organskih materijala (osobito namirnica) kao što su: .). riboflavina.) Veliku osjetljivost na djelovanje svjetlosti pokazuju i neki farmaceutski proizvodi i kemikalije kao i neki anorganski materijali (npr.. osobito vidljivog i ultraljubičastog dijela elektromagnetskog spektra. Kod ovakvih materijala trajne deformacije oblika ili strukture moguće se samo pod utjecajem velikih mehaničkih naprezanja. deformacija se može očitovati kao deformacija oblika ili deformacija strukture. tekstil od prirodnih vlakana.2. tiamina i dr.1..razgradnja nekih vitamina (askorbinaske kiseline.3. pogodna za razvoj mikroorganizama. 14 . Robe osjetljive na mehanička naprezanja Djelovanjem mehaničkih sila može doći do trajne ili prolazne deformacije robe.2. Ovisno o svojstvima materijala robe. koji može biti elastičan.4.kvarenje ulja i masti i masnih namirnica (autooksidacija masnih kiselina i nastajanje peroksida masnih kiselina) . Robe osjetljive na svjetlost Svjetlost.

5. Hlañenje takoñer može dovesti do neželjenih promjena kao što je zamućenje ulja i različitih otopina ili oštećenje robe s velikih udjelom vode pri zamrzavanju.4.nabiranje površine ili uvenuće svježeg voća i povrća . Promjenom temperature može doći do promjene agregatnog stanja.6.hidroliza . smanjenje 15 . Robe osjetljive na promjenu vlažnosti Promjenom vlažnosti može doći do različitih promjena materijala robe a mogu se podijeliti na: a) fizikalne promjene .4. Najznačajniji je utjecaj oksidacije na kvalitetu i nutritivna svojstva prehrambenih proizvoda. Jednom odmrznute namirnice ne smiju se ponovo zamrzavati i vrlo su osjetljive na djelovanje mikroorganizama.kristalizacija zasićenih otopina .2. Smrznute robe su vrlo osjetljive na promjenu temperature. Robe osjetljive na promjenu temperature Robe mogu biti osjetljive na povišenu ili sniženu temperaturu. biokemijske promjene (klijanje žitarica) ili korozije metala. Zagrijavanjem složenih roba dolazi do izdvajanja nekih komponenata (npr. izdvajanje otopljenog CO2 iz gaziranih pića ili mineralne vode.2. hlapljenje otapala iz premaza).prekristalizacija b) kemijske promjene . oksidacijom.2. tj. Do oštećenja robe izazvanog promjenom temperature može doći ukoliko je roba izrañena od različitih materijala koji imaju različite koeficijente toplinske širljivosti. 4. Oksidacija masti i ulja. 4. nepovratne promjene konzistencije i viskoznosti robe.stvaranje ili raspadanje hidrata Promjenom vlažnosti takoñer se stvaraju uvjeti za djelovanje drugih činilaca pa može doći do mikrobiološke promjene (razvoj mikroorganizama). razaranje vitamina.smanjenje mase robe gubitkom vlage .površinsko sušenje smrznutih roba . Robe osjetljive na djelovanje kisika Mnogim anorganskim i organskim materijalima znatno se mijenjaju svojstva djelovanjem kisika.

esteri).miris NH3 i H2S iz mikrobiološke razgradnje proteinskih ljepila . mirisa i okusa još se pojačavaju ako je uz kisik namirnica izložena djelovanju svjetlosti. Do promjene mirisa dolazi zbog oksidacije aromatičnih spojeva pri čemu produkti oksidacije često imaju neugodan miris.7. najčešće su to praškaste. 16 . aldehidi.miris klora i fenola iz sredstva za dezinfekciju . osobito željezo. 4. lako hlapljivi sastojci (terpeni. To su u prvom redu eksplozivi. agresivne robe (kiseline.od papirne ambalaža miris tiskarske boje . U robe opasne za okolinu spadaju još i otrovne i radioaktivne robe.2.biološke vrijednosti bjelančevina. npr. Miris robi daju aromatični. Robe bez mirisa. brašno lako poprima miris benzina. Lako zapaljive robe imaju nisku temperaturu zapaljenja. petroleja ili plijesni). Roba takoñer može poprimiti miris ambalaže: . lužine i neke soli). ugodan miris svježeg maslaca prelazi u vrlo neugodan miris užegle masti koji mu daje produkt oksidacije masnih kiselina akrolein. ali ipak višu od sobne te se ne mogu zapaliti bez dovoñenja topline.miris truleži ili plijesni koji nastaje mikrobiološkim raspadanjem papirne i drvene ambalaže u vlažnim skladištima. Robe opasne za okolinu Kod odreñenih vrsta roba ambalaža ima ulogu da zaštiti okolinu od mogućeg štetnog utjecaja tih roba. robe neugodnog mirisa i robe u procesu truljenja i organski peroksidi. robe punjene eksplozivom i komprimirani plinovi. poprime miris drugih roba (npr. 4. Roba je osobito izložena djelovanju korozije tijekom boravka u vlažnim skladištima ili u prekomorskom prometu. terpenski alkoholi. higroskopne robe. Robe osjetljive na koroziju U ovu grupu uglavnom spadaju metali i metalna roba.2. ulja i masti na zamašćenim krpama koje se mogu zapaliti bez dovoñenja topline. promjene boje.9.2. 4. zatim samozapaljive robe poput bijelog fosfora.8. Robe osjetljive na promjenu mirisa Robama osjetljivim na miris smatraju se robe koje imaju karakterističan okus i miris ili one kojima je osnovna karakteristika da su bez mirisa. Postupnim hlapljenjem aromatičnih tvari roba gubi miris.

Za ovu vrstu roba karakteristično svojstvo je nasipna masa ili nasipna gustoća koja predstavlja omjer mase i volumena sipke robe. kapljevine i neki dvofazni sustavi (otopine plinova pod normalnim ili povišenim tlakom). To su plinovi pri normalnom tlaku. emulzije ili suspenzije kapljevina ili čvrstih tvari u ukapljenom plinu i kapljevini. Pjene imaju uklopljenu i plinovitu dispergiranu fazu. Pojavni oblici robe Sa stajališta izbora ambalaže i tehnike pakiranja kao kriterij za razlikovanje vrsta roba umjesto agregatnog stanja prikladnije je uzeti pojavni oblik robe. pjene i sl. Ove robe imaju visoku koncentracija dispergirane faze u malo disperznog sredstva što znači da imaju veliku unutrašnju površinu. Imaju karakteristike disperzije u kojoj je roba dispergirana faza.3. ukapljeni plinovi i otopine plinova takoñer poprimaju oblik ambalaže u kojoj se nalaze. Pojavni oblici roba razlikuju se prema stabilnosti prostornog oblika i to kao robe bez oblika. gelovi. U stanju mirovanja one imaju stabilan oblik. krupica. Pastozne robe Pastozne robe u koje spadaju paste. Za pastozne robe karakteristična su mehaničko-deformacijska svojstva. a plin (zrak) disperzno sredstvo. poput tekućina. masti. dimenzijskoj raspodjeli čestica i adheziji meñu česticama. Površina sipkih roba je to veća što su dimenzije čestica manje. uz mali tlak deformacije su elastične a povećanjem tlaka iznad graničnog tlaka tečenja one pokazuju plastičnu deformaciju. Robe bez oblika Za ovu vrstu roba karakteristično je da imaju apsolutnu nestabilnost oblika i da lako difundiraju u okolinu. zauzimaju oblik ambalaže ali im površina nije vodoravna samo pod djelovanjem gravitacije. zrnaste i krupnozrnaste robe koje takoñer. Plinovi pod normalnim ili povišenim tlakom ispunjavaju sav raspoloživi ambalažni prostor i njihov se volumen kompresijom može smanjiti. sipke robe. otopine. mogu se promatrati kao disperzni sustavi sastavljeni od čvrste dispergirane faze u obliku praha i kapljevite neprekidne faze kao disperznog sredstva. kreme. Kapljevine. a površina im je vodoravna zbog gravitacijske sile. Ovisi o gustoći čvrste faze. granule. pastozne robe i robe stabilnog oblika. veličini i obliku čestica. komprimirani i ukapljeni plinovi. Sipke robe Sipkih robama smatraju se prašci.4. Pod još većim tlakom pastozne robe počinju teći i ponašaju se poput kapljevina. 17 .

mase. Pakiranje robe Pakiranje robe je složeni radni proces koji se sastoji od niza jednostavnih radnih operacija. bez obzira na složenost. zatvaranje ambalaže Na koji će se način zatvoriti ambalaža nakon punjenja ovisi o vrsti ambalaže. Priprema povratne ambalaže takoñer uključuje pranje i čišćenje. Komprimirani plinovi se pune u ambalažu dok se ne postigne odgovarajući tlak u ambalaži. poklopci za limenke) ili od različitog materijala (poklopci za staklenke ili plastične boce). pripremanje ambalaže za pakiranje Opseg pripreme ambalaže ovisi o konstrukciji ambalaže i stupnju mehanizacije procesa pakiranja. Ambalaža se može zatvarati i lijepljenjem posebnih dijelova ambalaže. već se pakuje. Ako je roba osjetljiva na sastojke zraka ili lako difundira u okolinu potrebno ju je hermetički zatvoriti. Neke suvremene tehnologije pakiranja i ambalažni materijali imaju mogućnost istodobne proizvodnje ambalaže i pakiranja. Kapljevine se uglavnom odmjeravaju volumno.4. 3. odmjeravanje robe i punjenje ambalaže Odmjeravanje robe ovisi o pojavnom obliku robe i može se vršiti na osnovi volumena. dok se sipke robe mogu odmjeravati volumno (količina zapakirane robe ovisi o nasipnoj gustoći) i maseno. Postoje vrlo različiti sustavi za zatvaranje ambalaže. 18 . Najjednostavnije je odmjeravanje robe stabilnog oblika na način da se izbroji potreban broj komada. Ove robe se ne troše u masenim ili volumnim jedinicama. Slijed radnih operacija: 1. Premda ovisi o pojavnom obliku robe i odabranoj ambalaži svaki se proces pakiranja. odnosno troši odreñeni broj komada robe. Pastozne robe se zbog problema s njihovom konzistencijom odmjeravaju volumno. Robe poput prehrambenih i farmaceutskih proizvoda zahtijevaju pranje. broja komada ili odgovarajućeg tlaka. osjetljivosti i pojavnim oblicima robe. Poklopci ili zatvarači mogu biti od istog materijala kao i ambalaža (npr. Ukapljeni plinovi odmjeravaju se prema masi. 4. sastoji od istih radnih operacija. čišćenje ili sterilizaciju ambalaže. 2.Robe stabilnog oblika Ove vrste roba uglavnom se mogu smatrati čvrstim tijelima budući da imaju stalan oblik i pružaju relativno veliki otpor promjeni oblika.

To su osnovni podatci što ih proizvoñač mora istaknuti na ambalaži ili ih trgovac mora predočiti kupcu radi jasnog. vidljivi i čitljivi te napisani hrvatskim jezikom i latiničnim pismom. Označavanje i deklariranje proizvoda obveza je svih sudionika u prometu roba.4. potpunog i točnog informiranja o onom što kupuje. Za većinu prehrambenih i drugih pokvarljivih proizvoda deklariraju se i uvjeti čuvanja i način rukovanja robom u prometu. prijenosa i prijevoza. 19 . Označavanje proizvoda jest nanošenje značajki proizvoda na ambalažu. Prema Zakonu o zaštiti potrošača svi podaci iz deklaracije moraju biti istiniti. Zabranjeno je stavljati u promet proizvode s netočnim oznakama ili oznakama koje potrošače mogu dovesti u zabludu. što proizvod sadrži i na temelju čega se može odlučiti za kupnju. Deklaracija na originalnom pakovanju najčešće sadrži: – naziv proizvoda i trgovinsko ime ako ga proizvod ima – naziv i sjedište proizvoñača koji je proizveo ili pakirao robu – nazivnu količinu punjenja (masu ili volumen) proizvoda – podatke o sredstvima za obojavanje proizvoda. pravilnicima o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti namirnica te posebnim pravilnicima o općem deklariranju i označavanju hrane i o navoñenju hranjivih vrijednosti hrane. – oznake i simbole o načinu rukovanja. o sredstvima dodanim za konzerviranje ili stabiliziranje proizvoda i o tvarima biološke vrijednosti koje su dodane proizvodu radi obogaćivanja sastava – sastav ili sadržaj osnovnih sastojaka u proizvodu ako je tako propisano odgovarajućim pravilnikom o kakvoći – rok valjanosti i druge potrošaču bitne podatke. završne radne operacije Završne radne operacije uglavnom obuhvaćaju kontrolu pakiranja (provjeravanje količine zapakirane robe i kvalitete zatvaranja ambalaže). skladištenju i čuvanju proizvoda – upozorenja o postupku u slučaju nezgode. Ukoliko se radi o ambalaži prehrambenih proizvoda obveza deklariranja i označavanja proizvoda u Republici Hrvatskoj propisana je zakonima o normizaciji. hrani i zaštiti potrošača. Na ambalažu. što podrazumijeva: – oznake i simbole upozorenja za opasnost. deklariranje i označavanja ambalaže. naljepnicu ili privjesnicu zapakirane robe ili na mjesto vidljivo potrošaču treba staviti deklaraciju. jasni.

Ambalažni materijal mora biti biološki postojan budući da djelovanje mikroorganizama vrlo štetno djeluje na realizaciju zaštitne a takoñer i prodajne funkcije ambalaže.5. a potrebna količina materijala ovisi o gustoći materijala. Istodobno unutrašnja strana ambalaže u izravnom je dodiru s robom s kojom ne smije stupati u interakcije. AMBALAŽNI MATERIJALI Odabir ambalažnog materijala osnovni je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija funkcija ambalaže i njezina cijena. Materijal treba biti optički nepropustan ukoliko se radi o robi osjetljivoj na djelovanje svjetlosti. zbog statičkog elektriciteta privlače na sebe prašinu. Električna provodnost važna je za realizaciju prodajne funkcije ambalaže. 5. izbor oblika ambalaže. Osobito je važno za pakiranje prehrambenih proizvoda da ambalažni materijal ne utječe na kvalitetu i zdravstvenu ispravnost namirnice. te troškove prostornog i grafičkog oblikovanja. Ukoliko je roba osjetljiva na promjenu temperature ambalažni materijal treba biti toplinski izolator. Tehnološka svojstva ambalažnog materijala odreñuju izbor postupka proizvodnje ambalaže. valovita ljepenka. što nepovoljno utječe na izgled robe na polici. konstantnost dimenzija ambalaže. Materijali koji ne provode struju (polimerni materijali). polimerni materijali). metali. izbor postupka grafičkog oblikovanja i kvalitete obrade. Mehanička nepropustnost ambalažnog materijala važna je stoga da ne dolazi do gubitka robe ili njenih sastojaka kroz ambalažni materijal. Toplinska provodnost ambalažnog materijala važna je za robe koje se toplinski obrañuju (sterilizacija i zagrijavanje prije vañenja robe). Za uspješnu realizaciju zaštitne funkcije ambalaže materijal mora biti postojan i nepropustljiv. odnosno da ne dolazi do prodiranja sastojaka zraka u ambalažu. U tom slučaju prodajna funkcija realizira se grafičkom obradom ambalaže koja robu prezentira kupcu. brzinu proizvodnje. Trošak ambalažnog materijala ovisi o masi potrebnog materijala i njegovoj cijeni. Mehanička postojanost podrazumijeva otpornost prema djelovanju vanjskih mehaničkih sila.1. Uglavnom se 20 . Materijal mora biti i kemijski postojan prema sastojcima zraka s kojima je neprekidno u kontaktu. potrebnoj debljini stijenke ambalaže i mehaničkim svojstvima materijala. Drvo Drvo spada u najstarije ambalažne materijale i danas se zamjenjuje suvremenijim materijalima (karton.

u obliku gredica i greda za učvršćivanje teških i glomaznih investicijskih roba u transportu i za izradu kalema raznih dimenzija (slika 5-1).150 Nmm-2) – svib. bukovina i hrastovina u obliku piljene grañe i furnira. Za proizvodnju ambalaže upotrebljava se najviše jelovina. 21 . bor. vrba i jela . javor. u obliku letvi za poboljšavanje mehaničkih svojstava transportne ambalaže. orah. bukva.vrlo tvrdo drvo (100 . lipa.srednje tvrdo drvo (50 .upotrebljava za izradu transportne ambalaže raznih oblika i veličina. jasen.tvrdo drvo (65 .3 – 4. brijest. tisa. gredice. daske i planke. Upotrebljavaju se za oblaganje jeftinih vrsta drva koja nemaju lijepu teksturu (plemeniti furniri) i za proizvodnju šper-ploča. vlaknaste grañe drva. Furniri su tanki drveni listovi debljine 0. crni orah.vrlo meko drvo (< 35 Nmm-2 ) – smreka. Drvo se prema tvrdoći dijele na: . a piljenice se prema debljini dijele na listove. badem. rezanjem ili ljuštenjem. Prema dimenzijama četvrtače mogu biti grede. čempres i bijeli dud . Slika 5-1. klen.50 Nmm-2) – omorika. smrekovina. letve i letvice. panel-ploča i lake drvene ambalaže (konstrukcijski furniri) (slika 5-2).100 Nmm-2) – hrast. crna topola. tvrdoća i čvrstoća. radijalnom i tangencijalnom smjeru znatno se razlikuju zbog nehomogene. Piljena graña se razlikuje prema obliku poprečnog presjeka na četvrtače (piljena graña s kvadratnom ili pravokutnom površinom presjeka) i piljenice (piljena graña čiji je omjer širine i debljine veći od 20). crnika. grab . ariš i joha . kanadska topola.65 Nmm-2) – pitomi kesten. Mehanička svojstva drva u uzdužnom.0 mm koji se proizvode piljenjem. Drvo spada u higroskopne materijale zbog velikog afiniteta celuloze prema vodi i velike unutrašnje površine. Transportna drvena ambalaža i kalemi Od fizičkih svojstava drva za proizvodnju ambalaže važna je njegova prostorna masa (masa jediničnog volumena drva kao poroznog materijala) i higroskopnost. Mehanička svojstva važna za ambalažu su elastičnost. badem.meko drvo (35 .

Ne postoji oštra granica koja dijeli papir. karton i ljepenka Zahvaljujući dobrim svojstvima. polimerni materijali itd. Mehanička pulpa (pulpa od drvenjače) dobiva se drobljenjem drva pri čemu se iskorištavaju sva vlakna iz stanične stjenke drva (celuloza i lignin). tekstilnih otpadaka i recikliranog starog papira. ekološka prihvatljivost. Laka drvena ambalaža 5.450 gm-2 (debljina od 0.0 mm) ljepenka > 450 gm-2 (debljina > 2.0 mm) Suvremena industrija papira proizvodi veliki broj različitih vrsta papira i kartona koji se razlikuju prema sirovinama iz kojih se proizvode. Ukoliko se upotrebljavaju za ambalažu koja će biti u neposrednom dodiru s hranom obavezno se prevlače. namjeni i postupcima dorade. Proizvodi se od mokrih listova papira koji se slažu jedan preko drugog. karton i ljepenku. dobra mehanička čvrstoća. sulfatni ili sulfitni postupak). jednostavna grafička obrada. Papir i karton su materijali u obliku listova koji nastaju preplitanjem i meñusobnim spajanjem vlakanaca uglavnom biljnog porijekla. laminiraju ili impregniraju s drugim materijalima kao što su voskovi.Slika 5-2. Prednosti ambalaže od papira i kartona su niska cijena. jele i bora. odnosno gramaturi (masa 1 m2 papira ili kartona).3 do 2. Jedna od predloženih podjela prema gramaturi i debljini je sljedeća: papir < 150 gm-2 (debljina < 0. 22 . Oko 50 % drvene pulpe dobiva se iz smreke. mogućnosti oplemenjivanja i niskoj cijeni papir. Ljepenka je višeslojni karton koji se ne može savijati a svi su slojevi iste kvalitete. higroskopnost. Papir. Ima vrlo dobra mehanička svojstva. karton i ljepenka danas su jedan od najzastupljenijih ambalažnih materijala. Proizvode se iz pulpe (suspenzije celuloznih vlakana u vodi).2. za razliku od kemijske pulpe za čiju se pripremu uklanja kora a dobivena strugotina se obrañuje različitim kemijskim metodama (lužnati. prešaju i suše. Papir i karton meñusobno se razlikuju prema debljini.3 mm) karton = 150 . Nedostatci su poroznost.

Pergament papir se dobiva kemijskom obradom bezdrvnog papira koji ne sadrži punila i ljepila.2. 5. Vrste papira i kartona za proizvodnju ambalaže 1. Kromo papir je kvalitetan papir s licem oslojenim mineralnim pigmentima i naknadno satiniran (poseban postupak glačanja papira). Proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze uz dodatak manje količine bijele drvenjače. Šrenc papir proizvodi se od sortiranog starog natron papira uz dodatak sulfatne celuloze. 23 . 3. Upotrebljava se za složive kutije (prodajna ambalaža). Natron papir se proizvodi iz nebijeljene sulfatne crnogorične celuloze dugih vlakana. Otporan je na kidanje i probijanje pa se koristi za izradu višeslojnih transportnih vreća (natron vreće) i za ravni sloj valovite ljepenke. Kromo-nadomjestak ima lice od bijeljene sulfitne celuloze. 2. dok su ostali slojevi od lošije i jeftinije sirovine. otporan na vodu i masnoće. To je jeftini papir loše kakvoće. Papiri i kartoni od drvenjače Novinski papir ili roto-papir proizvodi se iz bijele drvenjače (82 – 85%) i nebijeljene celuloze (15-18%). Bezdrvni papiri i kartoni proizvode se iz sulfatne ili sulfitne celuloze uz eventualni dodatak tekstilnih otpadaka i ne sadrže drvenjače i poluceluloze. a druga strana mu je hrapava i koristi se za lijepljenje s drugim slojevima. Budući da mu je jedna strana glatka na nju se nanosi grafička obrada. Staklastog je izgleda. Papiri i kartoni od starog papira proizvode se od nesortiranog starog papira uz dodatak celuloze.propustljivost na kisik. ugljikov dioksid i vodenu paru. drvenjače i jeftinih punila. Upotrebljava se kao jeftini omotni papir i kao ravni sloj valovite ljepenke. uglavnom služi za zamatanje roba. Ima široku primjenu i često se laminira s drugim materijalima. proziran. Sulfatna celuloza je sirovina za proizvodnju papira dobrih mehaničkih svojstava (velika čvrstoća na kidanje). ima vlaknastu strukturu i manje je otporan prema vodi od pergament papira.1. Vrlo je čvrst. Pogodan je za najkvalitetniji tisak. Pergamin papir proizvodi se iz bijeljene sulfitne celuloze bez upotrebe punila. Sulfitna celuloza upotrebljava se za proizvode kojima su boja i svojstva površine važniji od čvrstoće i žilavosti. slabo propušta masnoće. Zbog loših barijernih svojstava roba u papirnoj i kartonskoj ambalaži lako gubi arome i hlapljive komponente.

Svojstva valovite ljepenke takoñer ovise o vrsti ljepila. Ljepilo ne smije duboko prodirati u papir. Oblik i dimenzije vala odreñuju mehanička svojstva valovite ljepenke.3. boce). Sedmeroslojna ljepenka (četiri ravna i tri valovita sloja) ima mehanička svojstva poput drva. Najčešće se radi s valom A i B ili jedan od ova dva vala u kombinaciji s valom C.2. Valovi su oblika sinusoide a po veličini se razlikuju kao veliki val (A-val). koristi se za zamatanje roba osjetljivih na mehanička naprezanja (npr. Osnovni su željezo i aluminij. Peteroslojna ljepenka grañena je od tri ravna sloja i dva valovita. 5. niti se razlijevati po papiru.Sivi karton pogodan je za izradu složivih kutija lošije kvalitete i za unutrašnji sloj stabilnih kutija (npr.2. kutije za cipele). Prema broju slojeva papira razlikuje se nekoliko vrsta valovite ljepenke. Dvoslojna ljepenka sastoji se od dva sloja. Metalni ambalažni materijali Vrlo je mali broj metala koji se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. jednog ravnog i jednog valovitog. može se oblikovati u tuljac. krom i cink (za 24 . Troslojna ljepenka sastoji se od dva sloja ravnog papira i jednog valovitog. a kao pomoćni metali upotrebljavaju se kositar. mali (B-val) i srednji (Cval). Valovita ljepenka Valovita ljepenka je ambalažni materijal sastavljen od više slojeva papira meñusobno slijepljenih od kojih su neki valoviti a neki ravni. natron papir). 5. Čvrstoća slijepljenog mjesta mora biti veća od čvrstoće papira. Upotrebljava se za izradu transportnih i prodajnih kutija. a za valoviti sloj ljepenke krut i žilav papir koji se lako oblikuje bez oštećenja (papir od poluceluloze ili šrenc-papir). Za ravni sloj ljepenke upotrebljava se papir velike rastezne čvrstoće i zagrebne tvrdoće (npr. Ima vrlo dobra mehanička svojstva u odnosu na gramaturu i cijenu. Lako se savija. Budući da ima bolja mehanička svojstva od troslojne upotrebljava se za izradu transportnih kutija većih dimenzija.

Zbog dobre toplinske provodnosti upotrebljavaju se za pakiranje proizvoda koji se toplinski steriliziraju.1. Metalni ambalažni materijali su nepropusni za tekućine.proizvodnju bijelog. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se samo nehrñajući čelici koji sadrže od 0. silicij. nikla 8. prešanjem. lemljenjem i zakovicama. polutvrdi od 0. savijanjem i dobro se spaja zavarivanjem. Strukturna graña ugljičnih čelika i mehanička svojstva ovise samo o udjelu ugljika pa tako meki čelik sadrži manje od 0. Kao prateći sastojci čelika pojavljuju se mangan. Ugljični čelici osim željeza (98 . Ima vrlo dobra mehanička svojstva (velika rastezna čvrstoća) koja se modificiraju promjenom sadržaja ugljika.0 % i molibdena 1. legiranjem s drugim metalima i primjenom različitih postupaka proizvodnje i prerade. valjanjem.95 % C. Čelik Čelik je najvažniji tehnički materijal današnjice.2 % ugljika.2 %.99 %) sadrže još samo ugljik. Zaštita od korozije može se provesti različitim premaznim sredstvima i zaštitnim slojevima ili legiranjem s drugim metalima (npr. Takoñer ima vrlo dobra tehnološka svojstva.1 %.4% C. a krom ili krom i nikal im daju kemijsku postojanost. kroma 18. Olovo se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivnih roba. Lako se otapa čak i u slabim kiselinama. kromiranog i pocinčanog lima). Prema kemijskom sastavu čelici se dijele na ugljične i legirane čelike.3.7 % ugljika. fosfor i sumpor koji potječu iz sirovine za proizvodnju željeza.9 do 1. Lako se prerañuje kovanjem.2 % C i tvrdi čelik više od 1. 5. plinove i svjetlost. Legirani čelici pored željeza i ugljika sadrže jedan ili više metala koji im odreñuju svojstva. izvlačenjem.85 do 0. Uobičajeni nazivi za nehrñajući čelik su inoks ili rostfrei.65 % C. kromom) čime se dobije nehrñajući čelik. osobito u prisustvu kisika i lužina.1 do 0. Imaju veliku čvrstoću pa su pogodni za izradu ambalaže za komprimirane i ukapljene plinove i ambalažu velikih dimenzija. 25 . To je tehničko željezo modificirano s najviše 1. Nedostaci su im što su više ili manje podložni koroziji. Neki od metala su i toksični. Standardni tip čelika za ambalažu prehrambenih i kemijskih proizvoda koji je otporan na octenu i dušičnu kiselinu ima sljedeći sastav: ugljika 0. žilavi od 0. pa se za odreñene vrste roba metalna ambalaža mora zaštititi prevlakama ili premazima da bi se spriječile interakcije robe i ambalaže. Najveći mu je nedostatak loša otpornost na koroziju.5 %.

Alatni čelici se ne upotrebljavaju u proizvodnji ambalaže. upotrebljavaju se samo za ambalažu zahtjevnih vrsta roba koje se ne mogu pakirati u ambalažu od nekih drugih jeftinijih materijala (npr. nikla i kobalta u čeliku proizvode se legirani čelici otporni čak prema klorovodičnoj i sumpornoj kiselini. Plemeniti konstrukcijski čelici. zbog svoje visoke cijene.Povećanjem udjela kroma. plemeniti) i alatne čelike. Postojan je prema koroziji čak i na vlažnom zraku. Slika 5-3. lijekova.3. 26 . Budući da je netoksičan pogodan je za pakiranje namirnica. boce za pakiranje ukapljenih i komprimiranih plinova. a otapaju ga jače kiseline i lužine. nepovratna ambalaža za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica) upotrebljavaju se pokositreni ili pocinčani limovi od konstrukcijskog čelika s vrlo malim sadržajem ugljika. Za izradu jeftine željezne ambalaže manjih dimenzija (sitna. kvalitetni. ukapljenih i komprimiranih plinova. Osim podjele prema kemijskom sastavu čelici se dijele prema namjeni na konstrukcijske (obični. Od tanjih limova izrañuju se manje posude. kozmetičkih sredstava i sredstava za osobnu higijenu.2. Obični konstrukcijski čelici u obliku debljih limova upotrebljavaju se za izradu ambalaže velikih dimenzija kao što su za cisterne za transport sipkih roba u rasutom stanju. Zbog visoke cijene folija od kositra (staniol) danas je zamijenjena jeftinijom aluminijskom folijom a lim od kositra bijelim limom. srebrnasto bijele boje. cisterne za transport kiselih proizvoda. Čelična ambalaža 5. Kositar Kositar (Sn) je metal. kiselih voćnih sokova poput soka od limuna i voćnih poluproizvoda konzerviranih sa SO2). mekan i može se izvaljati u obliku tanke folije. limena. tekućina.

5. premda je Zn fiziološki element. kompaktnim slojem bazičnog karbonata koji sprječava daljnju koroziju.).3.3. Ima rastezljivost i čvrstoću čelika i otpornost na koroziju poput kositra. Ambalaža od bijelog lima 5.3. Ukoliko se od bijelog lima proizvodi ambalaža za pakiranje namirnica obavezno se zaštićuje premazima da se spriječe interakcije namirnice i ambalažnog materijala. Neznatno omekšava zagrijavanjem. ali ambalaži daje neprivlačan izgled. Takav premaz mora biti postojan prema sastojcima namirnice i ne smije joj mijenjati organoleptička svojstva. metalnih traka i sl. Na vlažnom zraku brzo gubi sjaj jer se prevlači tankim. Pocinčani lim Cink (Zn) nije dobar za zaštitu željeza kao kositar. poklopaca. Upotrebljava se za proizvodnju bačvi i metalnih posuda za pakiranje nekorozivnih neutralnih proizvoda. Mora biti postojan pri temperaturi sterilizacije i pri oblikovanju limenki ne smije pucati. Cink se lako otapa u slabim i razrijeñenim kiselinama i lužinama.3. na niskom temperaturama ne postaje krhak što ga čini pogodnim za pakiranje namirnica koje se toplinski steriliziraju ili 27 . 5. Najviše se upotrebljava za proizvodnju limenki za pakiranje toplinski steriliziranih namirnica i za proizvodnju pomoćnog materijala za pakiranje (zatvarača.4. Slika 5-4. Danas ga zamjenjuju polimerni materijali i aluminij. Osnovni mu je nedostatak toksičnost Zn soli. Bijeli lim Bijelim limom naziva se tanki čelični lim od mekog običnog konstrukcijskog čelika s malim sadržajem ugljika koji je zaštićen s obje strane tankim slojem kositra. Aluminij Aluminij (Al) je metal srebrnasto-bijele boje sa slabim plavkastim odsjajem.5. mekan je i žilav ali nije elastičan.

Takoñer se mogu proizvoditi profili različitih oblika. vodenu paru i plinove prikladan je za pakiranje higroskopnih. Folije se upotrebljavaju za zamatanje roba (npr. koji se ne otapa se u vodi. Zaštita aluminija može se postići stvaranjem umjetnog zaštitnog sloja Al2O3 elektrolitičkim postupkom oksidacije (eloksiranjem) ili nanošenjem premaza. Duljina polimernog lanca odreñena je brojem ponavljanih jedinica (mera) u lancu. Aluminij je amfoteran. Lako se spaja s kisikom iz zraka stvarajući na površini zaštitni sloj aluminijeva oksida Al2O3 ili hidratiziranog oksida Al2O3⋅H2O. margarina. maslaca. cijevi za proizvodnju tuba.zamrzavaju. Pogodan je za obradu plastičnim deformacijama (valjanjem.5. 28 . ili su meñusobno povezane kemijskim vezama stvarajući pritom trodimenzijsku umreženu strukturu. ravnolančanu ili razgranatu strukturu. što znači da se otapa u jačim kiselinama i jačim lužinama. jednostavnih kemijskih jedinica (mera. čokolade) i za proizvodnju višeslojnih (laminiranih) ambalažnih materijala. Slika 5-5. sira. već se. Ljudski organizam ga ne asimilira i ne akumulira. Dobro svojstvo aluminija je što je fiziološki neškodljiv. Relativna molekulska masa polimera kreće se od nekoliko tisuća do više milijuna. npr. a od tanjih aluminijskih traka poklopci za staklene boce. aromatičnih i drugih proizvoda koji ne smiju stupati u interakcije s okolinom. Od aluminijskih limova izrañuje se transportna ambalaža (bačve). Aluminijska ambalaža 5. Otporan je prema svim otopinama čiji je pH 4. Budući da ne propušta vodu.4. staklenke i čaše. Makromolekule mogu imati linearnu. izvlačenjem). masnoće. ponavljanih jedinica) meñusobno povezanih kovalentnim vezama. Polimerni materijali Polimeri se sastoje od makromolekula grañenih od velikog broja malih. prešanjem.5 – 8. poput kalcija i magnezija. Deblje aluminijske trake služe za izradu raznih posuda za pakiranje. taloži u obliku netopljivog fosfata u probavnim organima i izbacuje se iz organizma.

otopine. Premda postoji veliki broj polimernih materijala. i to ne samo kao zamjena za konvencionalne materijale. u otapalima bubre i otapaju se. za izradu ambalaže najviše se upotrebljavaju plastomeri: polietilen niske gustoće (PE-LD). Duromeri imaju trodimenzijsku umreženu strukturu. npr. odnosno pakiranje nekih roba koje se prije nisu mogle pakirati. toplinskih ili svjetlosnih stabilizatora. često nije moguće izravno prerañivati ili nema zadovoljavajuća uporabna svojstva. disperzije (suspenzije ili emulzije) ili taljevin.Prema podrijetlu razlikuju se prirodni (kaučuk. prirodne smole. kristalni (veliki broj makromolekula pravilno složenih) ili u većini slučajeva kristalasti (istovremeno postoje amorfna i kristalna područja). kemijska i mehanička svojstva. celuloza. Staklište im je puno niže od temperature primjene. pri zagrijavanju omekšavaju i tada se mogu lako oblikovati. škrob. polietilen visoke 29 . produljenje svježine prehrambenih proizvoda pakiranjem u modificiranoj atmosferi. pa se pri sobnoj temperaturi nalaze u gumastom stanju. Morfologija (nadmolekulska struktura) polimera odreñuje njihova fizička. Djelomično su umreženi. Polimerni materijali se u velikoj mjeri upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže. Pri relativno visokoj temperaturi razgrañuju se bez prethodnog omekšavanja. S obzirom na stupanj sreñenosti u polimernom sustavu polimeri mogu biti amorfni (potpuno nesreñeno stanje poput kapljevine). polisiren itd. Elastomeri se pri temperaturi primjene mogu istegnuti barem dvostruko u odnosu na početnu duljinu. keratin u vuni. polipeptidi) i sintetski polimeri (polietilen. Prema vrsti ponavljanih jedinica polimeri mogu biti homopolimeri (makromolekule izgrañene od kemijski istovrsnih ponavljanih jedinica) i kopolimeri (sadrže dvije ili više vrsta ponavljanih jedinica). Na taj način dobije se polimerni materijal. S obzirom na svojstva polimerni materijali se dijele na plastomere. koji može biti u obliku praha. Plastomeri (termoplasti) imaju linearne i/ili razgranate makromolekule. poliprolien.hlañenje može se ponavljati. netopljivi su i netaljivi.). Hlañenjem zadržavaju novi oblik a ciklus zagrijavanje . Tvar koja nastaje procesom polimerizacije naziva se polimerizat. maziva. Polimerizat. a sastoji se od polimera (makromolekula) i procesnih dodataka. duromere i elastomere. Stoga mu se svojstva modificiraju različitim aditivima poput omekšavala. Zbog svojih specifičnih svojstava i dinamičnog razvoja posljednjih desetljeća upravo su ovi materijali omogućili proizvodnju novih ambalažnih oblika i nove tehnike pakiranja. punila itd. fibroin u svili.

u obliku meke folije za kaširanje papira. Za sve polimerne materijale zajedničko je da imaju malu gustoću. i ne 30 . Nema vlaknastu strukturu poput papira. te regeneracijom celuloze iz topljivih celuloznih derivata. Imaju vrlo dobra tehnološka svojstva. nepropusne za miris). postojan prema organskim otapalima.4. nanositi u tankom sloju na drugi materijal. energije i vremena. Može se spriječiti. ne propušta prašinu ni mikroorganizme. itd. polistiren (PS) i poli(etilentereftalat) (PET). kemijski su inertni i podložni su razgradnji utjecajem topline pri relativno niskim temperaturama. To je proces promjene svojstava polimernog materijala utjecajem elemenata klime koji za posljedicu ima slabljenje fizičkih i mehaničkih svojstava materijala. teško su topljivi. ali se ne ponaša poput njih pri zagrijavanju. Za polimerne materijale karakterističan je proces koji se naziva starenje. Zahvaljujući plastičnosti moguće je proizvesti proizvode vrlo različitih oblika i svojstava uz primjenu velikog broja postupaka prerade. Proces je vrlo spor a ubrzava se djelovanjem svjetlosti i povišene temperature.1. Od celuloznih derivata za izradu ambalaže upotrebljavaju se samo celulozni acetat (npr. 5. Nedostatak mu je što je higroskopan. a bojenje se izvodi dodavanjem bojila "u masu".gustoće (PE-HD). poli(vinil-klorid) (PVC). lako se mehanički oblikuju uz mali utrošak rada. celulozni propionat i seluolzni acetobutirat (npr. Materijali na bazi celuloze Celuloza je prirodni polikondenzat glukoze (sadrži dvije sekundarne i jednu primarnu hidroksilnu grupu po ponavljanoj jedinici). sličan je po svojstvima plastomerima. pakiranje prehrambenih ili duhanskih proizvoda. Nije im potrebna naknadna površinska obrada niti površinska zaštita. propušta vodenu paru. Mogu se proizvesti u obliku vrlo tanke folije. odnosno usporiti dodavanjem stabilizatora. glatke i sjajne površine. u obliku folija velike prozirnosti koje ne skupljaju prašinu). savitljiv. Nelakirani celofan je proziran. Upotrebljava se za pakiranje luksuzne robe široke potrošnje. Celofan je ambalažni materijal koji se dobiva kemijskom modifikacijom celuloze u svrhu postizanja topljivosti. slabim anorganskim kiselinama i lužinama i dobro prima tisak. U kemijskim reakcijama ponaša se slično alkoholima: s kiselinama daje estere a s alkoholima etere. polipropilen (PP). tvari koje na različite načine usporavaju razgradnju polimernih materijala.

Shematski prikaz strukture i gustoće temeljnih vrsta PE-a Naziv Polietilen visoke gustoće Polietilen srednje gustoće Polietilen niske gustoće Linearni polietilen niske gustoće Polietilen vrlo niske gustoće Kratica PE-HD PE-MD PE-LD PE-LLD PE-VLD Struktura Gustoća /gcm-3 0. Pod utjecajem UV zračenja podložan je kemijskoj i toplinskoj razgradnji koja se može potpuno spriječiti dodatkom 1% 31 .925-0. PE omekšava pri temperaturi 127oC (PE-HD).1. Ovi se nedostatci mogu otkloniti lakiranjem.4. Strukturna formula polietilena (crvena boja označava mer. a iznad 60oC otapa se u toluenu. katalizator).može se spajati zavarivanjem. temperatura. tetralinu i ugljikovom tetrakloridu. osnovnu ponavljanu jedinicu) Tablica 5. U tu se svrhu koriste polimerni lakovi (npr.940 0. Postojan je na veliki broj kemikalija.940 < 0. nitrocelulozni i poli(viniliden-kloridni) lak). halogenih elemenata i malog broja ketona. Sloj laka nanosi se na jednu ili na obje strane i može biti termozavarljiv. ksilenu. Polietilen Polietilen (PE) je najjednostavniji poliugljikovodik i jedan od najpoznatijih polimera današnjice.910-0. Pri sobnoj temperaturi netopljiv je u svim otapalima.926-0.2. 5. Potpuno je postojan na utjecaj i apsorpciju vode.941-0. pa se lakirani celofan može spajati postupkom zavarivanja. osim oksidirajućih kiselina.960 0. Proizvodi se polimerizacijom etilena (CH2=CH2).925 0. Tip PE ovisi o uvjetima polimerizacije (tlak. odnosno 85-87oC (PE-LD) što predstavlja najvišu temperaturu uporabe PE proizvoda. linearni polietilen niske gustoće (PELLD) i polietilen visoke gustoće (PE-HD).910 S obzirom na različitu strukturu polimernih lanaca danas se proizvodi nekoliko vrsta PE-a od kojih najviše polietilen niske gustoće (PE-LD). ~ CH2− CH2− CH2− CH2− CH2− CH2~ Slika 5-6.

čvrste i krute. ne dodaju mu se omekšavala. kemijski postojan prema sastojcima namirnica.91 gcm-3) i relativno visoko talište (160-170oC). Budući da su otporne na povišenu temperaturu mogu se upotrijebiti za 32 . uključujući i masnoće. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) 5. a) b) Slika 5-7. ~ CH CH CH3 CH CH CH3 CH CH ~ CH3 Slika 5-8. postojane do 110oC. Ima vrlo nisku gustoću (0. vrećica i za proizvodnju laminata (Slika 5-7b). rastezljive i prozirne. čak i pri povišenoj temperaturi. PE-HD folije su mliječno bijele. Strukturna formula polipropilena Premda su mu svojstva slična svojstvima PE-a. PP je netoksičan. puhanjem.antioksidansa. ima veću čvrstoću i svojstva mu se manje mijenjaju porastom temperature (čvrstoća PP pri 100oC jednaka je čvrstoći PE pri 40oC).3. Polietilenske folije su vrlo meke. razlikuje se po tome što nema voštani opip kao PE. One ne sadrže omekšavala i fiziološki su inertne. injekcijskim prešanjem.9-0. savitljive. PP folije su bezbojne. PE-LD upotrebljava se za proizvodnju tuba i druge fleksibilne ambalaže za pakovanje vrlo viskoznih ili pastoznih roba koje se zbog svoje konzistencije moraju prilikom vañenja istisnuti iz ambalaže (Slika 5-7a). Zadržavaju savitljivost i pri -50 oC što ih čini prikladnima za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju. Polipropilen Polipropilen (PP) se proizvodi katalitičkom. ni stabilizatori.4. vrlo dobro primaju tisak (Slika 5-9). ali najviše ekstrudiranjem. već pri 0oC postaje krhak. s gledišta ambalaže. gotovo netopljiv. PE se lako prerañuje svim osnovnim postupcima prerade plastomera. prozirne kao staklo. Nedostatak im je što loše primaju tisak. Najveća količina PE-LD koristi se za proizvodnju folija različite namjene: za izradu vreća. Osjetljiv je na niske temperature. niskotlačnom polimerizacijom propilena. glatke i sjajne površine.

kemikalija. postojan na utjecaj atmosferilija. ~ CH H CH Cl CH H CH Cl CH H CH ~ Cl Slika 5-11. loše toplinske postojanosti (razgradnja mu počinje već pri temperaturi staklišta. konoplje ili lana (Slika 5-10). maziva. slabo gori. Svojstva polimerizata ovise o metodi polimerizacije koja se može provoditi u suspenziji. a osobito postojanost pri niskoj temperaturi. maslac). PP folije najvećim dijelom upotrebljavaju se za proizvodnju laminata i transportnih vreća. vlage.) Danas je u uporabi više od stotinu vrsta plastomernih materijala na osnovi vinil-klorida.pakiranje robe u vrućem stanju i za robu koja se mora naknadno sterilizirati. 33 . UV zračenje propušta manje od stakla. Pogodan je za pakiranje namirnica jer ne propušta plinove i pare organskih tvari.4. svojstva osnovnog polimera lako se modificiraju dodatkom različitih aditiva (omekšavala. oko 80 oC). Bijelo pigmentirani PVC upotrebljava se za namirnice osjetljive prema djelovanju svijetlosti (margarin. proziran. Vrećica od PP folije Slika 5-10. Uporabom odgovarajućih pigmenata propustljivost na UV zrake se smanjuj. emulziji. Takve folije se mogu upotrijebiti za pakiranje namirnica koje se zamrzavaju do -50 oC. a dodatkom bijelog pigmenta i potpuno sprječava. Kruti PVC služi za proizvodnju ambalaže stabilnog oblika (slika 5-12). Transportne vreće od PP danas su velikoj mjeri zamijenile vreće od prirodnih tekstilnih vlakana poput jute. stablizatora. pigmenata. Istezanjem zagrijanih folija poboljšavaju se mehanička svojstva. itd. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Premda je PVC tvrd i krt materijal. teško preradljiv. Slika 5-9. Poli(vinil-klorid) Poli(vinil-klorid) (PVC) se dobiva polimerizacijom vinil-klorida (CH2=CHCl). otopini ili u masi. Jutena vreća i vreća od polipropilena 5.4. Kruti PVC je tvrd.

Biaksijalno orijentirane folije odlikuju se visokim koeficijentom skupljanja. na njih se mogu lijepiti etikete. ima lošija mehanička svojstva. sjajne. PVC s 50 % omekšavala upotrebljava se za proizvodnju fleksibilne ambalaže u obliku vreća.5.Slika 5-12. 5. Takav se materijal lako prerañuje. Poli(viniliden-klorid) Poli(viniliden-klorid) (PVDC) nastaje polimerizacijom viniliden-klorida (CH2=CCl2).0.50 % omekšavala. vrećica ili tuba (slika 5-12). vinil-acetatom i akrilonitrilom. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Zbog kristalaste strukture teško se prerañuje pa se uobičajeno proizvodi kao kopolimer s vinil-kloridom. Za izradu fleksibilne ambalaže i laminata proizvode se folije debljine 0. To je kristalast polimer s talištem pri 220 oC i staklištem pri 23 oC. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Savitljivi PVC dobije se tako da se osnovnom polimeru doda 20 . Kopolimer s 15 % vinil-klorida upotrebljava se za proizvodnju folija koje su kristalno bistre.08 . vrlo savitljive i podatne. 34 . a pri 100 oC topljiv je samo u cikloheksanonu i dimetilformamidu. PVDC i njegovi kopolimeri vrlo su postojani prema utjecaju otapala. dobro se grafički obrañuju.4. nepropustljivi su za plinove i vodenu paru te se upotrebljavaju za proizvodnju laminata dobrih barijernih svojstava.5 mm. a spajaju se lijepljenjem ili zavarivanjem. Netopljiv je u svim hladnim otapalima. H ~ C H Cl C Cl H C H Cl H C C Cl C~ Cl Cl H Slika 5-13. manje je postojan prema djelovanju topline i atmosferilija.

sira. Podložan je procesima fotokemijske razgradnje. ~ CH H CH CH CH CH CH ~ C6H5 C6H5 H C6H5 H Slika 5-14. injekcijskim prešanjem ili puhanjem (slika 515b). a elastomerna faza poboljšava elastičnost i žilavost. eterima i kloriranim ugljikovodicima. ćelijaste strukture i niske gustoće. engl. 35 . relativno velika propustljivost za plinove i vodenu paru i neotpornost prema aromatskim ugljikovodicima. Standardni PS je proziran poput stakla. PS smjesi daje umjerenu krutost i dobra preradbena svojstava. ekspandirani) PS je porozan plastomerni materijal. za pakiranje voća. kutija i sanduka raznih oblika i dimenzija. šalica. eteru. Polistiren visoke udarne žilavosti (PS-HI). PS je potpuno postojan na utjecaj vode i ima izvrsna elektroizolacijska svojstva. aldehidima i ketonima. U velikoj se mjeri koristi za izradu posuda i kutija za zamrznute i ohlañene prehrambene proizvode. Od pjenastog PS izrañuje se vrlo lagana ambalaža stabilnog oblika s relativno dobrim mehaničkim i izvrsnim izolacijskim svojstvima. Idealan je za proizvodnju ambalaže tehnikom injekcijskog prešanja (nije potrebna nikakva dorada). podložaka za svježe meso i ribu. kemijski neutralnim plinom ili lako hlapljivim kapljevinama koji zagrijavanjem iznad staklišta PS-a ekspandiraju i isparavaju dajući materijal željene gustoće i oblika. tvrd. za jaja i dr. benzinu.4. Polistiren Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula koje nastaju polimerizacijom stirena (CH2=CH(C6H5)). Za ambalažu najvažniji su standardni polistiren. Dobiva se impregniranjem PS-a pogodnim. je dvofazni sustav polistirena i fino dispergiranih čestica elastomera (polibutadiena).07 gcm-3. Ovaj se materijal najčešće upotrebljava za izradu čaša.5. povrća. Nedostatci su mu krhkost. kopolimer stirena i polibutadiena i pjenasti polistiren.05 – 1. svježe ribe i duboko smrznutih kašastih namirnica. omekšava oko 100 oC pa mu je temperatura uporabe do 75 oC. Pjenasti (celularni. Lako se prevodi u pjenasti materijal niske gustoće koji se upotrebljava za zvučnu i toplinsku izolaciju. niska temperatura mekšanja. high impact).(HI. Folije se upotrebljavaju za proizvodnju ambalaže postupkom dubokog izvlačenja. glatke i sjajne površine i dobro prima tisak (slika 5-15a). Strukturna formula polistirena Pod imenom polistiren na tržište dolaze različiti materijali koji se meñusobno razlikuju po sastavu i svojstvima.6. postupcima dubokog izvlačenja. Gustoća mu je 1.

Poli(etilen-tereftalat) (PET) je najviše primjenjivan poliester.CO·O. To je plastomerni linearni poliester visoke molekulske mase. Poli(etilen-tereftalat) Velika grupa materijala koji u temeljnim makromolekulnim segmentima sadrže esterske skupine . sam se ne mijenja pa ostaje djelotvoran i nakon čestih ponavljanja naprezanja. relativno visokog tališta (iznad 100 oC)i visokog stupnja kristalnosti. Zahvaljujući maloj masi. otpornosti na povišenu temperaturu i drugim dobrim svojstvima. za izradu filmova. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. Ambalaža od standardnog PS (a). odličnih mehaničkih svojstava.7. osobito za pakiranje proizvoda osjetljivih na mehanička naprezanja (npr.Zbog velikog modula elastičnosti pjenasti PS dobro amortizira dinamička naprezanja robe. izvanrednoj prozirnosti. ambalaža od PET-a je u velikoj mjeri zamijenila staklenu ambalažu za pakiranje kozmetičkih. laboratorijskog i medicinskog pribora) (slika 5-15c). Slika 5-15. S obzirom na namjenu proizvoda od PET-a i vrlo stroge norme kojima ti proizvodi moraju udovoljavati.naziva se poliesterima. kemijske i toplinske postojanosti. Prikladan je za izradu zaštitne i dekorativne ambalaže. Dobiva se stupnjevitom polimerizacijom tereftalne kiseline i etilen glikola. godine u Hrvatskoj je PET 36 . folija i kao konstrukcijski materijal. osobito gaziranih pića i vode (slika 5-17). 5. od 2005.4. Meñutim. pri preradi nastaju relativno velike količine tehnološkog otpada. Strukturna formula PET-a Upotrebljava se za izradu vlakana visoke čvrstoće. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS. O C O C O O CH2 CH2 Slika 5-16.

Polikarbonati Polikarbonati su poliesteri karbonatne kiseline i polivalentnih alkohola ili fenola. pa se tako ambalaža otapa zajedno sa sadržajem. emulzije ili suspenzije kao što su sredstva za pranje i čišćenje. ne mijenjaju svojstva u širokom temperaturnom području (od -150 do 200 oC). bojila i sl.9. Pored robe koja je opasna za okolinu u vodotopljivu ambalažu pakiraju se i druge robe koje se upotrebljavaju kao vodene otopine. Te su folije savitljive.ambalaža u sustavu poticanja povrata iskorištene ambalaže te se velika pažnja poklanja oporabi PET otpada.4. Slika 5-17. dovoljno čvrste. Imaju izvanredna svojstva. fungicidi.4. Od njih se izrañuju vrećice za pakiranje robe opasne po okolinu koje ne smiju doći u dodir s ljudskom kožom a upotrebljavaju se u obliku otopina (npr. npr. Za proizvodnju ambalaže upotrebljavaju se u obliku folija koje se proizvode ekstruzijom ili lijevanjem. PET ambalaža za ulje. Pri pripremi otopine vrećica sa sadržajem stavi se u vodu. sredstva za bijeljenje). ali im visoka cijena ograničava primjenu u proizvodnji ambalaže.8. To su bezbojni i prozirni (90 % prozirnosti stakla) amorfni materijali visokog sjaja površine. Vodotopljivi polimeri U grupu polimera koji se otapaju u vodi spadaju poli(vinil-alkohol) (PVAL) i poli(etilen-oksid) (PEO). 37 . Primjenjuju se samo za specifična pakiranja. mogu se spajati lijepljenjem i dobro primaju tisak. vodu i gazirana pića 5. insekticidi. za izradu vrećica u kojima se hrana kuha. 5. vrlo žilavi i dimenzijski stabilni.

Uglavnom se upotrebljavaju za izradu umjetnih vlakana. Upotrebljavaju se za pakiranje robe osjetljive na mehanička naprezanja. a njihovom razgradnjom zatvara se kružni ciklus CO2. male propustljivosti za kisik.10. Stoga se danas ulažu veliki napori u iznalaženje polimernih ambalažnih materijala koji bi se. Biorazgradljivi polimeri Odbačena polimerna ambalaža predstavlja veliki problem budući da je u uvjetima okoliša vrijeme njene razgradnje izuzetno dugo. 5. Poliuretani Poliuretani (PUR) su produkti stupnjevite polimerizacije diizocijanata i diola. dobrog primanja tiska i velike čvrstoće šava dobivenog postupkom zavarivanja. Imaju izvanredna mehanička svojstva. odnosno do CO2 i CH4 u anaerobnim uvjetima. algi) i ima za posljedicu mineralizaciju do CO2 i H2O u aerobnim. nakon uporabe. u temeljnim lancima makromolekule sadrže karakterističnu uretansku skupinu –NH-CO·O-. u kontroliranim uvjetima mogli razgraditi kroz nekoliko tjedana a produkti razgradnje ne bi bili štetni za okoliš. U tu svrhu se upotrebljavaju biološki razgradljivi polimeri čija je razgradnja rezultat djelovanja mikroorganizama (bakterija. Jedan od najpoznatijih biorazgradljivih polimera je polilaktid 38 .4.11. Izborom pogodnih diizocijanata i diola mogu se dobiti materijali vrlo različitih svojstava i namjene.11. ali im je zbog visoke cijene primjena u proizvodnji ambalaže ograničena samo za rješavanje specifičnih problema pakiranja. gljivica. Al folijom ili papirom. Mogućnost reguliranja krutosti osnovna je prednost u odnosu na druge pjenaste materijale. Mehanička svojstva materijala za jastučenje optimalno se prilagode zahtjevima robe koja se pakira. osobito veliku žilavost i otpornost na trenje. biokompatibilni su.5. 5. Upotrebljavaju se za izradu laminata u kombinaciji s drugim plastomerima. od vrlo mekog i podatnog do vrlo krutog. Poliamidi Poliamidi (PA) su plastomeri koji se dobivaju polikondenzacijom alifatskih diamina s dvobaznim organskim kiselinama.4. zbog dobrih mehaničkih svojstava. Pjenasti PUR može se proizvesti s različitim stupnjem krutosti.4. Proizvode se iz sirovina porijeklom iz obnovljivih izvora.

ploča i pjenastih blokova postupci: ekstrudiranje. lijevanje 2.4.18. Biorazgradnja u povoljnim uvjetima traje 3 . postupci za proizvodnju poluproizvoda (praoblikovanje) sirovina: granulat ili prah proizvod: poluproizvod u obliku cijevi.19. Postupci proizvodnje polimerne ambalaže S obzirom na oblik sirovine i oblik i namjenu proizvoda postupci za proizvodnju polimerne ambalaže mogu se svrstati u tri grupe: 1. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima 5. Slika 5. U aerobnim uvjetima potpuno se razgrañuje preko mliječne kiseline u vodu i ugljični dioksid. postupci za proizvodnju ambalaže od poluproizvoda (preoblikovanje) sirovina: poluproizvod proizvod: gotova ambalaža postupci: toplo i hladno oblikovanje 39 . folija. ambalažnih filmova (slika 5-18). Slika 5 . Polilaktid (PLA) je termoplastični linearni poliester po svojstvima sličan polistirenu. kalandriranje. vrećica. Spada u grupu biorazgradljivih polimera koji se mogu upotrebljavati kao biorazgradljivi ambalažni materijali. Upotrebljava se za izradu boca.4 tjedna (slika 5-19).12. crijeva. PLA boca vizualno se ne razlikuje od PET boce Sirovina za njegovu sintezu je mliječna kiselina dobivena fermentacijom glukoze iz škroba ili iz drugih izvora.(PLA).

Na taj se način u crijevu. Najprije se proizvede crijevo protiskivanjem rastaljenog polimera kroz prstenastu mlaznicu. reže ili namotava u svitak. folije. stvara zračni jastuk koji ga širi. a zatim se u njega uvodi komprimirani zrak (slika 5-22). ploče). nije potrebna dorada postupci: injekcijsko prešanje. Od dobivenog crijevnog filma prave se vrećice različitih dimenzija. Ekstruder Slika 5-21. Polimerni materijal (prah ili granulat) zagrijava se u cilindru stroja te se u kapljevitom stanju istiskuje kroz mlaznicu na vrhu ekstrudera (slika 520). Na slici 5-21 prikazan je primjer linije za ekstrudiranje PP traka. najčešće od polietilena. LIJEVAK POGONSKI MOTOR NAMJESTIVI PRIGON CILINDAR GRIJALICA HLADILA GLAVA EKSTRUDERA PUŽNI VIJAK POGONSKI MOTOR SPOJKA Slika 5-20. Na odreñenoj udaljenosti crijevo prolazi izmeñu dva valjka koji ga zatvaraju i sprječavaju prolaz zraka. izmeñu glave ekstrudera i valjaka.3. injekcijsko i ekstruzijsko puhanje. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a 40 . Ekstrudiranje s puhanjem je postupak proizvodnje folija. postupci za neposrednu proizvodnju ambalaže sirovina: granulat ili prah proizvod: gotova ambalaža. lijevanje EKSTRUDIRANJE Ekstrudiranje je postupak kojim se proizvode beskonačni poluproizvodi (cijevi. razni profili. crijeva. Proizvod se hladi.

L. Čvrsti polimerni materijal nastaje isparavanjem otapala ili disperznog sredstva. disperzije. paste ili niskoviskozne kapljevine. polireakcijama i/ili umrežavanjem. Tvorevina poprima oblik kalupne šupljine bez djelovanja dodatne vanjske sile.Slika 5-22. stroj koji može imati 2-5 valjaka i različite izvedbe s obzirom na raspored valjaka (u obliku slova I. Lijevati se mogu kapljeviti monomeri. Z i S) (slika 5-24).2 mm). Prema svojoj debljini kalandrirane trake se dijele na filmove (do 0. Osnovni element linije za kalandriranje čini kalandar. folije (0. otopine polimera.2-2 mm) i ploče (>2 mm). Kalandar Slika 5-24. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma KALANDRIRANJE To je kontinuirani postupak pravljenja beskonačnih trakova praoblikovanjem vrlo viskozne polimerne taljevine propuštanjem izmeñu parova valjaka kalandra s podesivim razmakom pri čemu valjci pritišću polimerni materijal (slika 5-23). Shema četverovaljčanog kalandra LIJEVANJE Lijevanje je ciklički postupak praoblikovanja ulijevanjem niskoviskoznih tvari u temperirani kalup (kalup odreñene temperature). EKSTRUDER DOBAVA TALJEVINE VALJCI ZA OBLIKOVANJE KALANDRATA VALJCI ZA ZAVRŠNO OBLIKOVANJE KALANDRATA HLADILO KALANDRATA IZVLAČENJE KALANDRATA Slika 5-23. F. 41 .

Kalup se zatvara čime je omogućeno istodobno djelovanje topline i pritiska na polimerni materijal radi postizanja oblika kalupne šupljine. Kad se skupi dovoljno rastaljenog materijala. Materijal se tali i skuplja pri vrhu pužnog vijka. Otpresci mogu biti različitih veličina i stupnjeva složenosti. temperiranu kalupnu šupljinu. gdje ga zahvaća pužni vijak. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera. Otpresak (proizvod) koji očvrsne u kalupu polireakcijom. Pri izravnom prešanju polimer u obliku praha. postižu se bolja svojstva otpreska i skraćuje proizvodni ciklus. PREŠANJE Prešanje je zajednički naziv za skupinu cikličkih postupaka praoblikovanja polimera a razlikuju se izravno. pužni vijak se pomiče naprijed i ubrizgava taljevinu kroz mlaznicu i uljevni sustav u kalup. Nakon polireakcije i/ili umrežavanja.KAPLJEVITI MONOMER ZRAČNI ODUŠAK JEZGRA GNIJEZDO ODLIJEVAK (PROIZVOD) Slika 5-25. geliranja i/ili hlañenja otpresak postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine (slika 5-27). 42 . To je postupak praoblikovanja ubrizgavanjem polimerna potrebne smične viskoznosti iz jedinice za pripremu i ubrizgavanje u temperiranu kalupnu šupljinu (slika 5-26). Materijal ulazi kroz lijevak u zagrijani cilindar za taljenje. pripremka (predpolimer s dodatcima) ili granulata stavlja se u otvorenu. Injekcijsko prešanje je najvažniji ciklički postupak prerade polimera. posredno i injekcijsko prešanje. Za to vrijeme pužni se vijak vraća u početni položaj i priprema novu količinu materijala. umrežavanjem ili hlañenjem postaje podoban za vañenje iz kalupne šupljine Posrednim prešanjem uklanjaju se nedostatci neposrednog prešanja.

43 . OBLIKOVANJE Oblikovanje je ciklički postupak obrade polimera preoblikovanjem. PP. Ovim postupcima može se izrañivati ambalaža malih dimenzija (npr. Za toplo preoblikovanje prikladni su mnogi plastomeri (PS standardni i pjenasti.Slika 5-26. velike posude). PE. kalandriranjem. tijekom kojega se bez odvajanja čestica mijenja oblik poluproizvoda u obliku ploče. folije ili filma dobivenih ekstrudiranjem. poput čašica za jogurt (slika 5-30). čašice za kavu) ali i vrlo velikih dimenzija (spremnici. Na slici 5-28 prikazana je shema linije za toplo oblikovanje. PVC itd. Polimerni materijal može se oblikovati u toplom ili hladnom stanju. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma omogućava velike brzine proizvodnje ambalaže. prešanjem ili lijevanjem. Pripremak mora biti u gumastom stanju (koje se postiže zagrijavanjem) da bi se mogao preoblikovati.). Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska UBRIZGAVANJE RASTALJENOG POLIMER U KALUPNU ŠUPLJINU OTVARANJE KALUPA I VAðENJE OTPRESKA Slika 5-27 Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa. Ovim se postupkom najviše proizvodi ambalaža prehrambenih proizvoda (slika 5-29).

Hladno se može preoblikovati pri sobnoj temperaturi i to valjanjem. izvlačenjem ili istiskivanjem. dubokim vučenjem. Linija za toplo oblikovanje Slika 5-29. PP. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma Postupci hladnog oblikovanja temelje se na hladnom tečenju materijala. PC i PVC. Materijali za hladno oblikovanje jesu oni duktilni (razvlačivi): PE. PUHANJE ŠUPLJIH TIJELA Puhanje je ciklički postupak preoblikovanja poluproizvoda utiskivanjem stlačenog zraka u šuplje tijelo koje zatim hlañenjem zadržava svoj oblik. a da bi se ostvarila plastična deformacija potrebna su dovoljno velika mehanička naprezanja. Puhanje služi za proizvodnju 44 .PREOBLIKOVANJE REZANJE PROIZVOD PRIPREMAK GRIJANJE NAMATANJE OTPADA Slika 5-28. Toplo oblikovana ambalaža ŽIG KLIN PRIPREMAK PROIZVOD VAKUUM Slika 5-30.

S obzirom na način dobivanja poluproizvoda razlikuju se ekstruzijsko i injekcijsko puhanje. a na drugom se kraju cijev odreže i u njega ulazi puhalo. pri čemu se jedan kraj cijevi kalupom prignječi i zavari. PP. kruti i omekšani PVC) (slika 5-31). LIJEVAK PUŽNI VIJAK GRIJAČI VRUĆI NOŽ STLAČENI ZRAK Slika 5-31. Ovim postupkom prerañuju se PET. nakon čega otpresak ostaje na jezgri i prenosi se u kalup za puhanje. U prvoj se fazi poluproizvod izrañuje injekcijskim prešanjem. 45 . Kroz puhalo se zatim upuhuje stlačeni zrak koji cijev širi i potiskuje do stijenki kalupa. PVC itd. Ekstruzijsko puhanje Slika 5-32. Poluproizvod prve faze ekstruzijskog puhanja dobiva se iz ekstrudera u obliku fleksibilne cijevi. Dio cijevi zatvara se kalupom. Kroz jezgru puhala zatim se upuhuje stlačeni zrak i proizvod se konačno oblikuje (slika 5-33). Ekstruzijsko puhanje je postupak puhanja koji se najčešće primjenjuje za izradu ambalaže od plastomera (PE. PS. spremnici). proizvodi injekcijskog puhanja kvalitetnije su površine i nemaju zavarenih rubova. Utiskivanjem puhala oblikuje se grlo budućeg proizvoda.šupljih tijela (plastenke. pa nema ni srha niti otpadnog materijala (slika 5-34). Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Injekcijskim puhanjem proizvodi se šuplja ambalaža. Za razliku od ekstruzijskog puhanja.

a za prozirne laminate PE ili PP folija. visoki sjaj). 5. Za slojeve laminata uzimaju se manje ili više fleksibilni materijali. Folije se odabiru tako da pozitivna svojstva jedne folije umanjuju negativna svojstva druge uzimajući pritom u obzir cijenu pojedine folije i troškove spajanja. Za vanjski sloj bira se folija koja ima dobra grafička svojstva i ona svojstva o kojima ovisi estetski izgled ambalaže (glatka površina. odnosno do promjene organoleptičkih svojstava namirnice. Za pakiranje kemijski 46 . aluminijske folije i folije raznih polimernih materijala. Za neprozirne laminate to su papir ili tanji karton. Za unutarnji sloj uzima se folija koja ima dobra barijerna svojstva. odnosno najmanju propustljivost za plinove i vodenu paru. Višeslojni ambalažni materijali (laminati) Višeslojni ambalažni materijali ili laminati sastavljeni su od više meñusobno čvrsto spojenih ambalažnih materijala u obliku folija.JEZGRA UGRIZGAVALICA KALUP ZA PUHANJE OTPRESAK STLAČENI ZRAK A B C C Slika 5-33. Redoslijed slojeva u laminatu odreñuje se prema svojstvima robe i zahtjevima tržišta. kao što su razne vrste papira. Injekcijsko puhanje Slika 5-34. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem 5. da ne bi došlo do migracije štetnih komponenta iz ambalaže u namirnicu. Pravilnim izborom pojedinih slojeva dobije se laminat čija svojstva najbolje odgovaraju odreñenoj robi i zahtjevima tržišta uz minimalnu cijenu. tanji kartoni. Ukoliko je ambalaža namijenjena pakiranju prehrambenih proizvoda tada unutarnji sloj mora biti od netoksičnog materijala. bez mirisa i okusa. Najprije se bira ona folija koja laminatu daje osnovna mehanička svojstva i koja mu odreñuje cijenu.

agresivnih roba mora se upotrijebiti materijal koji je otporan na agresivnost robe. Mogućnost oblikovanja i zatvaranja ambalaže zavarivanjem često je prioritetan zahtjev kod višeslojne ambalaže. To se može ostvariti na način da unutarnji slojevi budu od materijala koji su termozavarljivi, poput PE, PVC, PS ili PVDC folija, ili se folije oplemene lakovima ili voskovima koji omogućavaju zavarivanje.

Slika 5-35. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata

5.5.1. Postupci proizvodnje laminata
Izbor postupka spajanja folija i njihovog povezivanja u kompaktnu cjelinu ovisi o vrsti folija a takoñer i o željenoj kvaliteti i cijeni laminata.

Kaširanje je postupak spajanja dviju ili više folija uz upotrebu adheziva (ljepila).
Postupci kaširanja dijele se prema vrsti upotrijebljenog adheziva:
POSTUPAK ADHEZIV

suho kaširanje suho kaširanje bez otapala mokro kaširanje kaširanje voskovima ekstruzijsko kaširanje

ljepilo otopljeno u organskom otapalu tekuće ljepilo bez otapala ljepilo otopljeno u vodi vosak plastomer

Na slici 5-36 prikazana je shema postupka suhog kaširanja.
TUNEL ZA SUŠENJE LJEPILA FOLIJA B UREðAJ ZA ODMOTAVANJE “KAŠIR” VALJCI

VALJAK ZA NANOŠENJE LJEPILA FOLIJA A UREðAJ ZA ODMOTAVANJE POSUDA S LJEPILOM UREðAJ ZA NAMOTAVANJE

Slika 5-36. Shema postupka suhog kaširanja 47

Ekstruzijsko oslojavanje je postupak proizvodnje laminata pri kojem se folija od plastomera
proizvodi ekstrudiranjem i odmah nakon izlaska iz mlaznice još vruća nanosi na drugu foliju s kojom se tlačenjem i hlañenjem spoji. Plastomerna folija može se ekstrudirati izmeñu druge dvije folije pri čemu se dobije troslojni laminat u jednoj radnoj operaciji (npr. s obje strane folije nalazi se papir ili s jedne papir, a s druge aluminijska folija). Troslojni laminat može se dobiti na način da se različite plastomerne folije nanose s obje strane jedne folije (substrata) (slika 5-37).
SUBSTRAT EKSTRUDER 1 POLIMER 1 EKSTRUDER 2 POLIMER 2

TROSLOJNI LAMINAT

Slika 5-37. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje

Koekstrudiranje je postupak izrade višeslojnog materijala pri kojem je više ekstrudera
povezano na jednu mlaznicu iz koje izlazi laminat kao ravna folija ili folija u obliku crijeva (slika 5-38).

Slika 5-38. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ)

Silikonizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja silicijeva dioksida (SiOx)
na foliju iz polimernog materijala u svrhu dobivanja materijala visokih barijernih svojstava. Takvi materijali zadržavaju svojstva polimera a poprimaju i svojstva stakla zbog sloja silicijeva dioksida. U novije vrijeme razvijaju se postupci silikonizacije PET boca raspršivanjem silicijeva dioksida s unutarnje strane boce. Na taj način boca zadržava svojstva polukrute ambalaže, a sadržaj je u kontaktu sa staklom.

48

Metalizacija polimernih materijala je postupak nanošenja sloja aluminija (ili nekog drugog
metala) na površinu polimerne folije u svrhu poboljšavanja barijernih svojstava na elektromagnetska zračenja (UV i vidljivog dijela spektra), plinove i vodenu paru. Metalni sloj je debljine desetak nanometara, a propustnost takvog materijala na plinove i vodenu paru jednaka je onoj višeslojnog materijala s aluminijskom folijom.

5. 6. Staklo
Staklo je anorganski materijal amorfne strukture koji se dobiva taljenjem smjese silikata i alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Zbog svojih karakteristika: tvrdoće,

prozirnosti, kemijske otpornosti i biološke neaktivnosti ima vrlo široku primjenu u različitim područjima ljudske djelatnosti. U kemijskom smislu staklo nema definiranu kemijsku formulu. Tehničko staklo je grañeno od najmanje tri oksida iz tri različite grupe pri čemu svaka grupa ima odreñenu funkciju i utjecaj na svojstva stakla. Kemijski sastav stakla masovne proizvodnje je sljedeći: SiO2……………………….. 70 – 76% Na2O + K2O………….......... 13 – 18 % CaO + MgO……………...... 6 – 14 %

Za proizvodnju ambalaže najvažnija su :

natrijevo staklo: sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid približnog sastava
Na2O·CaO·6SiO2. Najjeftinije je i upotrebljava se za pakiranje različitih vrsta namirnica.

olovno staklo: sadrži kalijev oksid, olovni oksid i silicijev dioksid u različitim omjerima. Kao
ambalaža upotrebljava se samo za izradu kristalnih boca za pakiranje luksuznih kozmetičkih proizvoda

aluminijsko staklo: Sadrži natrijev oksid, kalcijev oksid, silicijev(IV) oksid i 10 %
aluminijeva oksida. Služi za izradu boca za pakiranje vina, piva, mineralne vode i sokova.

Za proizvodnju i uporabu staklene ambalaže posebno su važna mehanička svojstva stakla koja, osim o kemijskom sastavu, ovise i o režimu hlañenja staklene taljevine. Pri naglom hlañenju još mekog stakla površina stakla najprije očvrsne dok su donji slojevi još mekani i nastoje se stegnuti u čemu ih sprječava gornji, neelastični sloj. Na taj način u staklu nastaju napetosti koje kasnije uzrokuju lom stakla pri najmanjem vanjskom uzroku poput promjene

49

Optička svojstva ovise o boji stakla. lužina i soli i prema svim organskim materijama. Bezbojno staklo ne propušta UV zrake valne duljine manje od 300 mm. najčešće PE-a. imaju dobro svojstvo da se u slučaju loma ne rasipaju u komade. Te soli se na vrućem staklu razgrañuju. 50 . a nastali metalni oksidi vežu se za staklo.postojano je pri temperaturama sterilizacije hrane . Prednosti stakla pred drugim ambalažnim materijalima su sljedeće: .temperature. odnosno loše prima tisak. Tako dorañene boce. Suvremeni trendovi u razvoju staklene ambalaže obuhvaćaju smanjenje mase. titana.prozirnost stakla omogućava kupcu uvid u sadržaj . ali izrazito krhko.ne propušta plinove i paru. jače ga razaraju samo taljevine alkalija i fluoridna kiselina. To su lomljivost. odnosno zamjena je uobičajenoj etiketi. Dobri rezultati postižu se oblaganjem boca tankim slojem folije od posebno modificiranih polimera. Staklo je kemijski postojano prema većini kiselina. što omogućava održavanje proizvoda svježim dulje vrijeme bez promjene arome proizvoda . oplemenjivanje solima i oblaganje staklenih boca polimernim materijalima. pored toga što su mehanički čvršće. staklo ima i neke nedostatke. kositra ili aluminija koje se u obliku praha nanose u vrlo tankom sloju na vanjsku površinu boca neposredno nakon njihovog oblikovanja. Obojeno staklo slabije propušta svjetlost svih valnih duljina. nakon hlañenja. oku nevidljivih pukotina na površini stakla. Plastična folija služi i kao medij za grafičke elemente. te olakšava njihovo klizanje na linijama za punjenje ambalaže. upotrebom stakla boljih mehaničkih svojstava i unaprijeñenjem proizvodnog procesa mogu se proizvoditi boce koje će imati tanje stijenke a time i manju masu. udarca ili temperaturnog šoka. Staklene boce mogu se oplemeniti solima vanadija. UV zrake veće valne duljine i vidljivu svjetlost staklo dobro propušta. Nastali zaštitni sloj sprečava nastajanje sitnih. PS-a ili PVC-a. Optimalnim dizajnom.čvrsto je. Naglim hlañenjem staklo ostaje vrlo tvrdo. Kao i bilo koji drugi materijal. štiti slojem polimera koji pruža zaštitu od oštećenja prilikom struganja boca jedne o drugu.može se reciklirati. dobar je električni izolator i može se proizvoditi u vrlo različitim oblicima . Električna i toplinska vodljivost stakla vrlo je mala. Taj sloj se dodatno. Velika masa stakla znatno poskupljuje transportne troškove. osjetljivost na pucanje djelovanjem unutarnjeg tlaka. Staklo ima loša grafička svojstva.

5.6.1. Proizvodnja staklene ambalaže
Danas je proizvodnja stakla, odnosno staklene ambalaže potpuno automatizirani, računalom voñeni proces. Šuplje ili ambalažno staklo oblikuje se puhanjem (slika 5-39) ili kombinacijom puhanja i prešanja. Oblikovanje ambalaže, bez obzira na tehnologiju proizvodnje, provodi se u dvije faze. U prvoj fazi se pomoću predkalupa formira predoblik koji u drugoj fazi pomoću komprimiranog zraka i/ili vakuuma dobiva konačan oblik (slika 540). Nakon toga još vrlo zagrijana ambalaža ide na oplemenjivanje metalnim solima. Hlañenje staklene ambalaže vrlo je važan dio procesa proizvodnje. Brzim hlañenjem dolazi do nastajanja unutarnjih naprezanja koja kasnije uzrokuju lom stakla. Sporo hlañenje dozvoljava staklenoj taljevini da kristalizira što je takoñer neželjen proces. Budući da su svi procesi proizvodnje staklene ambalaže automatizirani postiže se vrlo visoka učinkovitost s dnevnom proizvodnjom od 60 000 do 700 000 komada staklene ambalaže.

1- ulaz kapi stakla u predkalup 2- zatvaranje predkalupa 3- upuhivanje zraka i oblikovanje predoblika 4- prebacivanje predoblika u kalup 5- zatvaranje kalupa 6- konačno oblikovanje ambalaže ponovnim upuhivanjem zraka 7- vañenje ambalaže iz kalupa

Slika 5-39. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem
PREDOBLIK

KALUP

OBLIKOVANA BOCA

Slika 5-40. Oblikovanje staklenke

51

6. AMBALAŽNI OBLICI
Oblik ambalaže važan je element kreiranja ambalaže o kojem ovisi realizacija mnogih funkcija ambalaže. Realizacija zaštitne funkcije ambalaže ovisi o mehaničkim svojstvima ambalažnog materijala i odabranog ambalažnog oblika. Ambalažni oblik dobrih mehaničkih svojstava omogućava izradu ambalaže tanjih stijenki što znači smanjenje mase ambalaže, manje upotrijebljenog materijala, smanjenje transportnih troškova i nižu cijenu ambalaže. Oblikom ambalaže odreñuje se iskoristivost skladišnog i transportnog prostora i površine paleta, stabilnost složene robe u skladištu i vozilu. Osobito je važan oblik ambalaže u realizaciji prodajne i uporabne funkcije ambalaže budući da vrlo često izgled ambalaže utječe na odluku kupca pri kupnji odreñenog proizvoda. Oblik ambalaže mora biti usklañen sa svojstvima robe, njenim pojavnim oblikom i ambalažnim materijalom, odnosno njegovim tehnološkim svojstvima.

6.1. Omoti
Omoti su vrlo jeftina i jednostavna prostorno neoblikovana ambalaža u koju se zamata roba stabilnog pojavnog oblika. Za izradu omota upotrebljavaju se tanki, fleksibilni ambalažni materijali: papiri različite gramature i kvalitete, metalne folije i folije od polimernih materijala, laminati i tkanine. Ukoliko jedan omot ne udovoljava svim funkcijama ambalaže, roba se pakira u više omota načinjenih od različitih ambalažnih materijala. Ambalažni materijal za omote treba imati dovoljnu krutost, glatku površinu, malu sklonost za nabijanje statičkim elektricitetom i dobru sposobnost zatvaranja omota. Prema obliku omoti mogu biti zatvoreni, otvoreni ili kombinacija jednog i drugog kao npr. kod pakiranja čokolade (slika 6-1). Zatvoreni omot zaštićuju robu od vlage,

mikroorganizama i prašine, a ako je neproziran i od utjecaja svjetlosti. Otvoreni omot ima oblik crijeva i navučen je na robu.

Slika 6-1. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota

52

Ukoliko se omotom realiziraju prodajne funkcije ambalaže tada će biti grafički obrañen. Omoti mogu biti i transportna ambalaža a u tu svrhu se koriste folije od polimernih materijala, laminati i deblji papiri. Omoti mogu biti i dodatna ambalaža, kao vanjski omoti od prozirne folije visokog sjaja koja pruža dodatnu zaštita i poboljšava opći izgled ambalaže (npr. ambalaža za kekse), odnosno unutarnji omoti koji čine pojedinačno pakiranje robe. U unutarnje omote pakira se plemenito voće, bomboni i sl.

Termoskupljajući

omoti

su

fleksibilna

ambalaža

koja

se

oblikuje

od

termoskupljajućeg polimernog crijevnog filma izrañenog od aksijalno ili biaksijalno orijentirane PE, PVC ili PVDC folije. Film u obliku crijeva se navuče na robu, kratko vrijeme zagrijava vrućim zrakom kako bi se folija skupila oko robe i čvrsto je obuhvatila. Na slici 6-2 prikazan je ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom. Ovom vrstom omota dobro se realiziraju prodajne funkcije ambalaže jer roba ostaje vidljiva sa svih strana a pritom je dobro zaštićena. Takoñer se na ovaj način omogućava pakiranje više prodajnih jedinica zajedno (slika 6-3).

Slika 6-2. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom

a)

b)

Slika 6-3. Termoskupljajući omot kao prodajna (a) i transportna ambalaža (b)

53

kartona. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (b) 6. zrnastih. spojenog oplošja. Sanduci se proizvode od jeftinijih vrsta drva. Letvarice spadaju u laku drvenu ambalažu i najviše se koriste za pakiranje. prodajna ili skupna ambalaža. ljepenke. Proizvode se od kartona. Prema osnovnoj namjeni kutije mogu biti: transportna.2. šperploče. 54 . furnira. ali takoñer i sipkih i pastoznih roba. valovite ljepenke. Složive kutije su grafički obrañene. Drveni sanduci prema izgledu i konstrukciji mogu biti: puni drveni sanduci.6. Nesložive kutije imaju isti oblik i zauzimaju isti skladišni i transportni prostor prije i poslije punjenja. Prema obliku u kojem se isporučuju kutije mogu biti složive i nesložive (slika 6-4).3. a takoñer i od metala i polimernih materijala (slika 6-5). a prostorno se oblikuju neposredno prije korištenja. vanjskih utjecaja i gubitka mase. valovite ljepenke. granulastih i komadnih proizvoda koje treba zaštititi od djelovanja vlage. letvasti drveni sanduci i letvarice. transport i skladištenje svježeg voća i povrća. Puni drveni i letvasti sanduci koriste se uglavnom za transport i skladištenje praškastih. Danas je njihovu ulogu preuzela transportna ambalaža od ljepenke i valovite ljepenke. polimernih materijala i laminata postupkom krojenja i spajanja krojenih dijelova. Kutije Kutije su stabilna ambalaža koja služi za pakiranje roba stabilnog oblika. Nekad su bili najzastupljeniji oblik transportne ambalaže i izrañivali su se od kvalitetnih vrsta drva. metala. a) b) Slika 6-4. Sanduci Sanduci su uglavnom transportna ambalaža. drva.

Cilindričnog su oblika i mogu imati okrugli. Upotrebljavaju se za pakiranje robe raznih pojavnih oblika. Volumen im može biti od nekoliko mL do nekoliko L (uvijek veći od nominalnog).5. Staklene boce su zbog kemijske postojanosti pogodne za pakiranje čak i najagresivnijih roba. Budući da je staklo inertno upotrebljavaju se za pakiranje tekućih namirnica i lijekova. Nedostatci su im krhkost.a) b) Slika 6-5. kante. Otporne su na unutrašnji tlak pa se u njih pakiraju lakohlapljive tekućine i plinske otopine (pića s većim sadržajem CO2). cilindričnog su oblika a koriste se kao direktna transportna ambalaža. kante i vjedra uglavnom su ambalaža većeg volumena. a) Slika 6-6. velika masa. ulja itd. Metalne (a) i drvene bačve (b) b) 6. 55 .4. Boce Boce su tipična ambalaža za tekućine. vjedra Bačve. ovalni ili četverokutni presjek. osobito za pakiranje roba opasnih za okolinu. alkoholna pića). Proizvode se od drva (za tekućine. loše korištenje skladišnog i transportnog prostora. otapala.) i metala (za tekuće i pastozne robe poput jestivih i tehničkih masnoća) (slika 6-6). Bačve. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) 6. Proizvode se uglavnom od jednog komada ambalažnog materijala postupcima plastičnih deformacija. ljepila. kartona (za sipke i pastozne robe). plastike (za bojila.

Prije krojenja šavne limenke lim se grafički obradi a limenka se sastavlja iz tri dijela: plašta. Otvorene limenke se izrañuju od bijelog lima. Služe za pakiranje pastoznih i sipkih roba. dna i poklopca. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba koje ne sadrže lakohlapljive komponente. Zatvaraju se frikcijskim poklopcem koji se proizvodi dubokim izvlačenjem. Mogu biti u šavnoj (slika 6-8a) i bešavnoj izvedbi (slika 6-8b). Limenke Limenke su prodajna ambalaža od bijelog. crnog i aluminijskog lima. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) 6. ovalni. Oplošje se sastavlja dvostruko presavijenim šavom (zadebljanje se nalazi s unutrašnje strane).6. trodijelne i monoblok boce. četverokutni itd. Prema konstrukciji i načinu zatvaranja mogu biti otvorene. Bešavne limenke od bijelog lima izrañuju se postupkom dubokog izvlačenja. a) b) c) Slika 6-7. PP-a i PC-a. Omjer dimenzija im je vrlo različit. Metalne boce se proizvode od bijelog.Plastične boce se izrañuju od PET-a. poluzatvorene i zatvorene limenke. Poklopci im se proizvode od istog materijala na isti način. PE boca (a). Prema konstrukciji mogu biti dvodijelne. PE-a. crnog i aluminijskog lima. Sadržaj se istiskuje komprimiranim plinom kroz ventil učvršćen na grlu boce i raspršuje u fine kapljice. Boce za aerosole su čvrste metalne boce posebne konstrukcije u koje se pakiraju tekućine pod tlakom. Cilindričnog su oblika a mogu imati različite poprečne presjeke: okrugli. PVC-a. 56 . Upotrebljavaju se za pakiranje komprimiranih i ukapljenih plinova. Poklopac im se ne oštećuje pri otvaranju. a svojstva im ovise o polimernom materijalu i namjeni. Oblikuju se postupkom ekstruzijskog ili injekcijskog puhanja.

ljepila i konzistentne masti (slika 6-8c). Limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice od bijelog lima obavezno moraju imati elastična dna i poklopce jer bi u protivnom zbog promjene volumena sadržaja tijekom toplinske obrade došlo do pucanja limenke. prema načinu zatvaranja i osobito prema zahtjevima koji se postavljaju u 57 .7. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) Zatvorene limenke mogu biti šavne i bešavne. kompot). U njih se pakiraju pastozne i sipke robe. One su isključivo cilindričnog oblika i visina im je veća od promjera. Poklopac se na njih trajno učvrsti nakon što se u njih stavi roba. a) b) Slika 6-9. Takve su limenke od aluminijskog lima za pivo i osvježavajuća pića s većim sadržajem CO2 (slika 6-9a).Poluzatvorenim se limenkama takoñer prije krojenja lim grafički obradi. a) b) c) Slika 6-8. Prema području uporabe. Staklenke Staklenkama se nazivaju staklene boce širokog grla. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) 6. Izrañuju se samo u šavnoj izvedbi i služe za pakiranje boja i lakova. tekuće robe velike viskoznosti i robe nehomogenog sastava (npr. Elastičnost dna i poklopca postiže se tako da se na njima prešanjem oblikuje niz koaksijalno postavljenih žlijebova (slika 6-9b) .

Staklenke za toplinski konzervirane namirnice imaju malu visinu i kratak vrat i volumen od 30 mL do 5 L (slika 6-10). Proizvode se od PE-HD-a. Plastenke od PE-a vrlo visoke gustoće za pakiranje sipkih i pastoznih roba (umjesto poluotvorenih i otvorenih limenki) proizvode se postupkom puhanja. prozirne su i slične staklenkama (slika 6-11b). nepovratna ambalaža koja zamjenjuje limenke i staklenke. npr. Najčešće korišteni poklopci pojavljuju se pod nazivima twist off. dječji puder (slika 6-11a). Plastenke od tvrdog PVC-a izrañuju se postupkom puhanja. Proizvode se od metalnih limova a nakon oblikovanja rubova poklopca na njih se nanosi masa za brtvljenje ili se postavljaju različiti podlošci i ulošci koji osiguravaju nepropusnost zatvorene staklenke. 8. Plastenke Plastenke su alternativna prodajna. 58 . ali im je svima zajedničko da moraju potpuno hermetički zatvarati staklenku. praškaste namirnice). pano-T. omnia. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice 6. Ostale staklenke upotrebljavaju se za pakiranje sipkih i pastoznih roba koje se ne konzerviraju (farmaceutski proizvodi. kemikalije za laboratorijske analize. Za zatvaranje ovih staklenki koriste se poklopci različite izvedbe i karakteristika. silavac itd.pogledu djelotvornosti zatvaranja staklenke se mogu svrstati u dvije grupe: staklenke za toplinski konzervirane namirnice i ostale staklenke. PVC-a i PS-a. Slika 6-10. a prikladne su za farmaceutske i kozmetičke proizvode u obliku tableta i granula i u pastoznom obliku (slika 6-11c). Plastenke s perforiranim čepom prikladne su za praškaste robe. Polistirenske plastenke proizvode se isključivo postupkom injekcijskog prešanja.

PVC (b) i PS (c) plastenka 6. za senf.9. jestivih masnoća. Tehnikom injekcijskog prešanja (brizganja) proizvode se čaše uglavnom od PS-a. mogu se slagati jedna u drugu (zauzimaju mali skladišni i transportni prostor). PP-a.) budući da su skuplje. Upotrebljavaju se za pakiranje vrlo viskoznih i praškastih roba. oblika krnjeg stožca. Postupkom dubokog izvlačenja proizvode se čaše od PS folija. PC-a. (slika 6-12b). koje se upotrebljavaju za pakiranje jogurta i ostalih mliječnih proizvoda. nepovratna prodajna ambalaža kružnog poprečnog presjeka. Služe za pakiranje pastoznih i tekućih namirnica. PE (a). papira oslojenog voskom ili laminiranog polimernim materijalom. Papir se prije oblikovanja grafički obradi. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) 59 . a) b) c) Slika 6-12. itd. tvrdog PVC-a. Čaše Čaše su jeftina. Budući da se teško grafički obrañuju grafički se elementi nanose na poklopac. zauzimaju veliki skladišni i transportni prostor (slika 6-12a).a) b) c) Slika 6-11. PE-LD-a. Zatvaraju se poklopcima sa zubom ili zavarenim aluminijskim poklopcima. slatke kreme i sl. male su mase. Papirne čaše izrañuju se od kvalitetnog papira gramature 125 – 150 gcm-3. One imaju deblje stjenke i stabilniji oblik a zatvaraju se poklopcem sa zubom ili frikcijskim poklopcem (slika 6-12c). Staklene čaše se rijetko upotrebljavaju kao ambalaža (npr. Plastične čaše su jeftine.

mjehur) je jeftina. mehaničkih naprezanja. koji je zavaren na podlogu. praktična i funkcionalna ambalaža koja se proizvodi u trenutku pakiranja a ima vrlo dobro riješene prodajne funkcije (slika 6-14). Upotrebljavaju se za pakiranje kozmetičkih proizvoda. a izbor materijala ovisi o vrsti robe koja će se pakirati. Mjehurasta ambalaža Mjehurasta ambalaža (engl. Upotrebljavaju se za pakiranje pastoznih roba i roba koje sadrže lako hlapljive sastojke. Dobro se grafički obrañuju. laminata ili Al-folije). Na drugom kraju je otvor kroz koji se puni roba i nakon toga se zatvara ravnim šavom. a zatim u skupnu ambalažu. a) b) Slika 6-13. Nisu mehanički osjetljive tako da ih nije potrebno pakirati pojedinačno u kartonske kutije. ali im je nedostatak što su mehanički osjetljive (slika 6-13a). valovite ljepenka. a ako je 60 . Tube Tube su fleksibilna. Aluminijske tube ponekad imaju vrat tube izrañen od plastike i zatvaraju se isključivo plastičnim čepovima. brzo sušivih kitova). Cilindričnog su oblika. Metalne tube se proizvode od aluminija postupkom dubokog izvlačenja. Prodajna i uporabna funkcija dobro je realizirana kod stojećih tuba koje mogu stajati vertikalno na širokom poklopcu (slika 6-13b). Roba se postavlja na podlogu. a gornji dio. Tube se proizvode i od polimernih materijala. pa se moraju pakirati pojedinačno. Gornji dio je od prozirne folije (PVC. Sastoji se iz dva dijela.6. jednostavna. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) 6. farmaceutskih i prehrambenih proizvoda. PS) oblika sličnog obliku robe a podloga je od neprozirnog materijala (kartona.11. prodajna ambalaža.10. Robu štiti od prašine. Prema mehaničkim svojstvima dijele se na polukrute i meke. blister . nepovratna. proizvoda kemijske industrije (ljepila. na jednom kraju naglo prelaze u kratki vrat na kojem se nalazi grlo (otvor za vañenje robe). pokriva robu kao mjehur.

Pakiranje prianjajućim filmom 61 . Metoda je pogodna za pakiranje mehanički postojanih roba. ali pruža lošu zaštitu od vlage i ostalih sastojaka zraka. potom se folija učvrsti na robu zavarivanjem. naziva se još i skin ambalaža (engl. lijepljenjem ili čeličnim spajalicama. Oblikuje se na način da se folija zagrije i postavi preko kartonske podloge na kojoj se nalazi roba. Za gornji dio koristi se PVC folija. Posebna je izvedba mjehuraste ambalaže sa žlijebom. dražeje. slična je mjehurastoj ambalaži (slika 6-15). Vruća folija se isteže i čvrsto obujmi robu sa svih strana.roba osjetljiva na vlagu i sastojke zraka podloga i mjehur izrañuju se od materijala manje propustljivosti (podloga od laminata.12. a mjehur od PVC-a oslojenog PVDC-om). biaksijalno orijentirana PS folija ili acetatnocelulozno folija. Ova ambalaža služi za pakiranje vrlo različitih roba stabilnog oblika i za pakiranje kolača i peciva. Razlikuju se u tome što se u ovom slučaju gornji dio ne oblikuje na kalupu već na samoj robi koja se pakira. Lako se otvara i može se ponovo zatvoriti. Mjehurasta ambalaža 6. Pakiranje prianjajućim filmom Metoda pakiranja prianjajućim filmom (engl. Podloga je od Al-folije koja je s vanjske strane lakirana i grafički obrañena. Slika 6-14. Gornji dio oblikuje se od PVC-a postupkom dubokog izvlačenja. skin-koža). pa potpuno na nju naliježe poput kože. Slika 6-15. Mjehurasta ambalaža za farmaceutske proizvode (tablete. neosjetljivih na temperaturne promjene. a s unutarnje oslojena tankim slojem PE-a. skin packaging). Nedostatak joj je što se teško otvara i pri tome se uništi. ampule i slične lijekove) vrlo je higijenska i lako se otvara.

Strip-ambalaža Strip ambalaža je specijalna ambalaža za pakiranje lijekova u obliku tableta i dražeja (slika 6-16). Najčešće se koristi aluminijsko-polietilenski laminat. Oblikuje se od dvije trake laminata izmeñu kojih se stavlja lijek a zatim se trake toplinski zavare.6. Slika 6-16. Strip ambalaža 62 . Prije oblikovanja ambalaže trake se grafički obrade.13.

Te interakcije mogu se promatrati kao transport mase. Ambalažni sustav (engl. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Izraz transport mase odnosi se na izmjenu mase difuzijom koja se dogaña u ambalažnom sustavu od trenutka kad je proizvod stavljen u ambalažu do trenutka kad se ambalaža otvori ili ošteti.. CO2. packaging system) sastoji se od proizvoda (koji može biti u bilo kojem obliku). kemijski ili elektronički proizvodi. arome) i dio tih komponenti koje su ishlapile iz proizvoda (nalaze se u prostoru izmeñu proizvoda i ambalaže) u 63 . Slika 7-1. Interakcije se odvijaju u svim vrstama ambalažnih sustava.) Unutar ambalažnog sustava dolazi do interakcija izmeñu proizvoda i materijala od kojeg je napravljena ambalaža i vanjske okoline. ambalaže (od različitog materijala) u kontaktu s proizvodom i okoline (koju definira temperatura. Ipak treba naglasiti da sve ono što se odnosi na ove sustave vrijedi takoñer i za ambalažu drugih proizvoda kao što su medicinski. ali je od osobite važnosti poznavanje interakcija u sustavima ambalaža . Hlapljive komponente sadržane u proizvodu (voda.prehrambeni proizvod zbog mogućeg utjecaja na ljudsko zdravlje.7. AMBALAŽA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7. razmjena energije i biološka meñudjelovanja. vlažnost.. Interakcije u ambalažnom sustavu Osnovna funkcija ambalaže je smanjenje reakcija koje utječu na stabilnost upakiranog sadržaja.1. Na slici 7-1 shematski su prikazane komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava. kisik.

Stoga će procesi permeacije. svjetlosni stabilizatori. I.hrana Potencijalni migranti iz polimernih materijala mogu biti ostatci monomera. Procesi permeacije. polimeri niske molekulske mase. Za higroskopne proizvode i one osjetljive na kisik permeacija može znatno utjecati na trajnost proizvoda (engl. apsorpcije i migracije biti detaljno opisani na primjeru ambalaže od polimernih materijala. omekšavala. vrsti difundirajuće plinovite tvari i temperaturi. inhibitori polimerizacije. sredstva za pjenjenje. reakcijski produkti. sredstva protiv pjenjenja. razgradni produkti i molekule ugrañene u polimerni materijal prilikom ponovne uporabe reciklirane ambalaže. a obrnuto proporcionalna debljini djelomično propusnog sloja. Transport mase očituje se procesima apsorpcije. CO2. 64 . apsorpcije i migracije opisani su Fickovim zakonom koji izražava količinu komponente koja difundira. sredstva protiv blokiranja. što rezultira promjenom organoleptičkih i prehrambenih karakteristika namirnice. S obzirom na njezinu kemijsku prirodu. x: J = −D ∂c ∂x gdje je D koeficijent difuzije ovisan o vrsti djelomično propusnog materijala. bojila. shelf-life). migrira i koja se apsorbira u ovisnosti o vremenu. Interakcije u sustavu polimerna ambalaža . kod polimerne ambalaže moguća je difuzija sviju ovih komponenata te ona predstavlja reaktivniji ambalažni materijal od stakla i metala. c. ostatci otapala. antistatici.2. Migracija predstavlja prijelaz komponenti male molekulske mase iz ambalaže u namirnicu. 7. migracije i permeacije. Fickov zakon: difuzijski protok J. Hlapljive komponente koje se nalaze unutar proizvoda i/ili ambalažnog materijala mogu migrirati samo kroz izravan kontakt proizvoda i ambalaže. ostatci katalizatora. H2O. Apsorpcija podrazumijeva prijelaz nekih komponenti iz namirnice na ambalažni materijal.termodinamičkoj su ravnoteži. Permeacija je transport molekula male molekulske mase (O2. tvari za sprječavanje zapaljivosti. odnosno količina tvari koja koja difundira u jedinici vremena kroz jediničnu površinu direktno je proporcionalna gradijentu koncentracije. arome) difuzijom izmeñu proizvoda i okoline kroz homogenu stjenku ambalaže. maziva i klizna sredstva. Hlapljive komponente koje se nalaze u ovom meñuprostoru nastojat će stupiti u interakciju s ambalažnim materijalom. antioksidansi. emulgatori.

R: R= Q A t∆p Ql A t∆p Q F= At P= N= Koeficijent permeacije. Permeacija Proces permeacije kroz ambalažni materijal (polimerni film) sastoji se od ulaska malih migrirajućih molekula iz namirnice (prostor povećanog parcijalnog tlaka tih molekula) u polimerni film. Permeacija.2. Shema transporta mase kroz polimerni film p2 – parcijalni tlak molekula u namirnici p1 – parcijalni tlak molekula u okolini c2 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s namirnicom c1 – koncentracija molekula na granici filma u kontaktu s okolinom Karakteristike propustnosti polimernog filma koji se nalazi u stacionarnom stanju i u uvjetima kontrolirane difuzije mogu se izraziti različitim fizikalnim veličinama.7. Slika 7-2. N: materijal l – debljina ambalažnog materijala t – vrijeme kontakta A – veličina promatrane površine ∆p – razlika parcijalnih tlakova tvari kroz materijal 65 .1. difuzije kroz polimerni film u smjeru nižeg parcijalnog tlaka i izlaska tih molekula iz filma u okolinu procesom desorpcije (Slika 7-2). P: Brzina protoka mase. F: Ql At gdje je: Q – količina tvari (izražena kao masa ili volumen) koja prolazi kroz ambalažni Brzina protoka mase normalizirana prema debljini.

mentol) moraju proizvesti na licu mjesta.). U prvom slučaju film se nalazi izmeñu dvije komore.metode pri promjenjivom tlaku . odnosno koliko je tvari prošlo kroz polimerni film u okolinu. 66 . koncentracija). Za mjerenje propustnosti ambalažnog materijala vrlo je važno osigurati sustav za identifikaciju dovoljno precizan i osjetljiv. Jedinica za ispitivanje može se sastojati od jedne ćelije s dvije komore. Obrnuto. kulometrijskih efekata i elektrokemijskog gradijenta. ćelije s jednom komorom ili vrećice izrañene od ispitivanog filma.2. V = konst. Za mjerenje je potrebno raspolagati izvorom tvari koja prolazi kroz ambalažni materijal. jedinicom za ispitivanje. Kod kapljevitih ili čvrstih tvari može se uzorak staviti u polimernu vrećicu da bi se na kraju izmjerilo koliko je te tvari u vrećici ostalo. Tvari koje se istražuju mogu biti čiste ili pomiješane s drugim tvarima. instrumentom za identifikaciju tvari koja je prošla kroz ambalažni materijal i atmosferom kontrolirane temperature. U svakom slučaju molekule koje su prošle kroz polimerni film skupljaju se na strani nižeg tlaka gdje se očitavaju karakteristike te tvari (tlak.metode pri promjenjivom volumenu . Ovo je slučaj odreñivanja brzine prolaza vodene pare (engl. Uobičajeni analitički senzori za analizu plinova sadrže elemente za mjerenje toplinske provodnosti.2. dok apsorbirajući materijal smješten u komori "zarobljava" molekule koje su prošle kroz film. dok se pare kao vodena para. Vrećica se zatvori i stavi u kontakt s prodirućom tvari. volumen. Apsorpcijom se naziva proces pri kojem neke tvari iz namirnice prelaze u ambalažni materijal. Apsorpcija i migracija Apsorpcija i migracija su dvije važne pojave transporta mase u ambalažnom sustavu u kojem se namirnica nalazi u neposrednom dodiru s polimernim materijalom.izostatske metode (p. Pri primjeni ćelije s jednom komorom polimerni film izložen je vanjskoj atmosferi. WVTR – water vapor transmission rate) prema metodi ASTM E96. organske tvari ili sublimirane krute tvari (npr. Ispitivani film izložen je vanjskom vlažnom zraku u kontroliranoj atmosferi. Komora u kojoj se nalazi ispitni medij drži se pod konstantnim tlakom i to većim od onog u komori gdje se prikupljaju molekule koje su prošle kroz polimerni film. Kao ćelija za mjerenje može se koristiti vrećica napravljena od ispitivanog filma u koju se stavi apsorbirajući medij. masa. 7.Metode za odreñivanje propustnosti polimernih filmova mogu se podijeliti na: . Plinovi kao kisik i CO2 komercijalno su dostupni u bocama.

Zbog toga u mnogim zemljama postoji stroga zakonska regulativa koja se odnosi na pakiranje namirnica i zahtjeva se čitav niz postupaka za mjerenje migracije tvari iz ambalažnih materijala. 67 . Ovisno o fizikalno-kemijskim karakteristikama namirnica se može klasificirati kao vodena. alkoholna. U dodir se stavja uzorak ambalažnog materijala i tvar koja simulira namirnicu u unaprijed zadanim. DP DF migrant POLIMERNI FILM kontaktna površina NAMIRNICA Slika 7-3. kisela ili lipidna. Meñu svim tvarima za koje je karakteristična velika pokretljivost u ambalažnom sustavu najviše se proučavaju tvari prisutne u ambalažnom materijalu.migracija je proces prijelaza komponenti iz ambalažnog materijala u namirnicu. Ravnoteža se obično izražava koeficijentom K za kapljevite i polučvrste proizvode koji predstavlja omjer koncentracije tvari u ambalažnom materijalu i namirnici. dok se apsorpcija naziva"negativna" migracija. Sastav svake od faza ambalažnog sustava ovisi o zakonima termodinamičke ravnoteže koji upravljaju ovim transportnim procesima.koeficijent difuzije migranta u polimernom filmu DF . Simulanti hrane su kapljevine visoke čistoće. svojstvima slične odgovarajućim namirnicama. kontroliranim uvjetima. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža DP .koeficijent difuzije migranta u namirnici Na slici 7-3 prikazana je shema procesa migracije male molekule (migranta) iz polimernog filma u namirnicu s kojom je u neposrednom dodiru. uobičajeno je provoditi istraživanja migracije u uvjetima koji se lakše kontroliraju. pa u skladu s tim odgovarajući simulanti su destilirana voda. 3 % octena kiselina i neka ulja (rafinirano maslinovo ulje. Prema nekim autorima. proces migracije naziva se "normalna" migracija. 15 % etanol. Budući da je analiza realnih sustava za pakiranje vrlo kompleksna. te koeficijentom S za plinove koji je omjer koncentracije te tvari u ambalažnom materijalu i parcijalnog tlaka u prostoru ambalaže. Pojava migracije posebno se istražuje u prehrambenoj industriji jer pored toga što uzrokuje promjene organoleptičkih svojstava namirnice može loše utjecati na zdravlje ljudi.

suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida) (tablica 7-1). Preporučeni uvjeti ispitivanja. Odabir vremena. omekšavala (osobito različitih ftalata iz omekšanog PVC-a) i antioksidansa. ekstrakcija čvrsto-tekuće. kad se promatra neka posebna tvar za koju se sumnja da bi mogla biti toksična za ljude govori se o specifičnoj migraciji. vrijeme i temperatura navedeni su u tablici 7-2.5 za namirnice cija je pH vrijednost < 4. Pod globalnom migracijom podrazumijeva se ukupna količina migranta iz ambalaže u namirnicu i izražava se u miligramima po gramu uzorka ili u mg po površini (dm2) ispitivanog uzorka ambalaže. kromatografske tehnike. t. Vrijeme dodira t<2h o o 40 C <T≤ 70 C 70oC <T≤ 100oC 100oC <T≤ 121oC T > 121oC Odreñuje se globalna i Uvjeti ispitivanja 10 dana pri 5oC 24 h pri 5oC 24 h pri 40oC u skladu s državnim zakonom 2 h pri 70oC 1 h pri 100oC 30 min pri 121 oC u skladu s državnim zakonom specifična migracija. i temperature. u skladu s uvjetima u stvarnoj uporabi Uvjeti u stvarnoj upotrebi 1. vinil-klorida). ekstrakcija sa superkritičnim fluidima. ekstrakcija tekuće-tekuće. Vrijeme dodira 2 h < t ≤ 24 h o T≤5 C 5oC <T≤ 40oC T> 40oC 3. Odabir analitičke metode za odreñivanje specifičnih migranata 68 . Tablica 7-1. Uobičajene tehnike koje se koriste za kvantificiranje procesa apsorpcije i/ili migracije u sustavima za pakiranje hrane su: gravimetrijska analiza. stirena.5 za namirnice koje sadržavaju alkohol za ulja i masti i za namirnice koje sadržavaju više od 5 % masti Tablica 7-2. Propisana maksimalno dozvoljena ukupna količina migrirajućih komponenti iz polimernih materijala u hranu iznosi 60 ppm (60 mg kg-1). mikroekstrakcija u čvrstoj fazi. suncokretovo ulje ili smjesa sintetičkih triglicerida za namirnice čija je pH vrijednost > 4. Vrijeme dodira t > 24 h T ≤ 5oC 2. Meñutim. Simulanti hrane A B C D Destilirana voda 3% otopina octene kiseline 15% otopina etanola Rafinirano maslinovo ulje. T. Kod polimernih materijala prati se specifična migracija monomera (npr.

Interakcije u sustavu metalna ambalaža . Posljedica kemijskih reakcija komponenti namirnice i metala je nastajanje metalnih spojeva koji mijenjaju organoleptička svojstva namirnice i utječu na njenu zdravstvenu ispravnost. Ove prevlake se nazivaju "zlatni" ili "gold" lakovi kada im se dodaju još i pigmenti cinkova i titanova dioksida u svrhu postizanja 69 . kemijskom sastavu i pH namirnice. kod kojeg je željezna osnova zaštićena slojem kositra. 7. Krajnji rezultat ovih procesa je pojava "točkaste" korozije. polifosfati). Ova pojava ne utječe na zdravstvenu ispravnost namirnice. Stoga je kromatograf uvijek vezan sa sustavom za identifikaciju poput infracrvenog ili masenog spektrometra. Namirnice koje imaju pH manji od 4 . u prvom redu o pH namirnice.ovisi o samom migrantu koji se odreñuje te granici detekcije analitičkih metoda. prisutnosti kisika u ambalaži. osobito u slučaju željezne ambalaže. odnosno perforacija limenke i propadanje namirnice.5 sadrže kiseline koje otapaju metale. Kromatografskom analizom moguće je odrediti maksimalnu količinu tvari koja daje odziv na detektoru unutar odreñenih radnih uvjeta. nastaju sulfidi kosira i željeza koji su tamnoljubičaste boje te se pojavljuju u obliku mozaika na unutarnjoj strani ambalaže od bijelog lima. Da bi se spriječili svi ovi neželjeni procesi unutrašnjost limenki od bijelog lima dodatno se zaštićuje organskim prevlakama. ali nije moguće tu tvar identificirati. kositar. aditivima koji se dodaju namirnici i mijenjaju joj kemijski sastav (kuhinjska sol. Ove su reakcije gotovo uvijek povezane s korozijskim procesima.hrana Interakcije metalne ambalaže i hrane ovise o različitim faktorima: vrsti i kvaliteti ambalaže (željezo. Namirnice se pakiraju u ambalažu od bijelog lima. aluminij). nitrati. Koji će se procesi odvijati ovisi o mnogim faktorima. Kositar je manje reaktivan od željeza i teže stupa u kemijske reakcije s hranom. Kod namirnica koje imaju pH veći od 5 i bogate su bjelančevinama može doći do neželjene pojave obojenosti limenke koja se naziva mramoriranje. Zbog male debljine sloja kositra čelična podloga nije u potpunosti zaštićena već u njoj postoje mikro pore. Tijekom postupka sterilizacije dolazi do djelomične razgradnje aminokiselina. Metoda radio-markera C-14 i mjerenja izotopa vrlo je učinkovita i analitički osjetljiva. što je neophodan postupak kod kromatografskih metoda. Pritom se oslobaña sumpor. Izmjerena radioaktivnost u kontaktnoj fazi izravno se može dovesti u vezu s koncentracijom migranta pri čemu je eliminirano čišćenje uzorka prije analize. nitriti. To su mjesta na kojima je namirnica u izravnom dodiru s kositrom i sa željezom pa neke komponente namirnice mogu kemijski reagirati s metalima. šećer. uvjetima skladištenja itd.4.2.

Moguće interakcije aluminija i namirnice slične su kao i kod ambalaže od bijelog lima s tom razlikom što su spojevi aluminija bezbojni ili bijelo obojeni pa ne dolazi do pojave diskoloracije namirnice. Proizvodi od zrna žitarica dijele se u tri osnovne grupe: proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. prekrupljeno zrno žitarica. U tu svrhu vreće se posipaju kemijskim sredstvima ili se tretiraju gama zrakama. Prekrupljeno zrno žitarica pakira se uglavnom u transportnu ambalažu (jutene. ali njihova prisutnost u namirnici nije poželjna jer utječe na organoleptička svojstva namirnice a takoñer i na njezinu kvalitetu i nutritivnu vrijednost. Aluminij je vrlo reaktivan metal pa se njegova površina zaštićuje pasivacijskim slojem koji ima istu ulogu kao i kositar kod bijelog lima. Ova ambalaža treba zaštititi proizvod od vlage i insekata. papirne ili plastične vreće) koja mora biti postojana na vlagu i štititi od insekata i glodavaca. pri čemu se najčešće koristi kombinacija papir/PE/Al folija/PE. Ambalaža proizvoda od žitarica. zdrobljeno i djelomično obareno zrno zobi. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Organske prevlake takoñer se upotrebljavaju i pri izradi ambalaže od aluminija. kokice. a uklonjena im je samo ljuska. 7. Zakonskim propisima strogo su regulirane dopuštene količine metala koje se mogu nalaziti u hrani kao rezultat interakcija ambalaže i namirnice. a takoñer i u ambalažu od laminata. osobito ako se radi o teškim metalima poput olova ili kroma. Proizvodi koji sadržavaju cijelo zrno. pekarskih i konditorskih proizvoda S obzirom na brojnost proizvoda od žitarica ambalaža za pakiranje ovih vrsta proizvoda izrañuje se od različitih materijala i oblika. zdrobljena pšenica i većina cerealija za pripravu toplog obroka. Riža se pakira u PE ili PP vrećice i/ili kartonske kutije.odreñenih estetskih efekata. proizvodi od mljevenog zrna i toplinski obrañeni proizvodi. Budući da i ove prevlake mogu imati oštećenja moguće je da namirnica doñe u neposredan dodir s kositrom i željezom (slika 7-4). Slika 7-4. su oljuštena riža. Metali poput željeza ili kositra nisu toksični.3. 70 .

prekrupljenog zrna žita. omogućava toplinsku sterilizaciju kruha (talište PP-a je pri 160oC). Za pakiranje kruha upotrebljavaju se različiti ambalažni materijali. Ambalažni materijal za ovu vrstu proizvoda mora omogućiti disanje proizvoda bez apsorbiranja dodatne vlage i spriječiti kondenzaciju vlage na njegovoj površini. Zbog niske cijene i dobrih svojstava PE je danas najviše upotrebljavani materijal za pakiranje pekarskih proizvoda. Budući da niti jedan ambalažni materijal ne ispunjava sva željena svojstva često se koriste laminirani materijali u kojima se kombiniranjem pozitivnih svojstava različitih folija nastoji postići optimalno rješenje. Cerealije za pripravu toplog obroka takoñer se pakiraju u kartonske kutije. rastezljiv. pogodan za grafičku obradu. Ambalaža od papira može se dobro zatvoriti i dobro zadržava vlagu. da bi se spriječio gubitak mase prosijavanjem. masna tijesta. dok je PE savitljiv. sprječava raskvašivanje kore i omogućava pakiranje u higijenskim uvjetima. pakiraju se u papirne vrećice u kojima su zaštićeni od zagañenja i vlage.Proizvodi poput kokica i sirovih sjemenki pakiraju se u kartonske kutije i limenke od bijelog lima koji im pružaju zaštitu od vlage i djelovanja kisika. posebno obrañenog kukuruznog brašna. mehanički postojan. PVDC i E/VAl (etilen/vinil alkohol) imaju izvanrednu nepropustnost za plinove i paru i lako se laminiraju s drugim polimerima. kolači. PP je nepropustan za vodenu paru. insekata i prašine. najčešće s papirnom oblogom. PE i PP vrećice. tjestenina. pečeni/prženi proizvodi od tijesta bez kvasca. a omogućava toplo zavarivanje vrećica. ne propušta plinove ni vodenu paru. Toplinski obrañeni proizvodi su proizvodi od brašna: kruh s kvascem. keksi. ugušćivača za juhe i umake i sl. ali nije transparentna i povećana joj je propusnost pri gužvanju. ali ne i za mirise i plinove. rižina i ražena brašna. Pakiranjem pekarskih proizvoda u ambalažu nepropusnu za vodenu paru sprječava se isušivanje kore kruha ali je nedostatak te ambalaže što potpomaže rast plijesni i zadržavanje vlage na površini proizvoda. To se postiže pakiranjem u kartonske kutije s "prozorom". Celofan je nepropustan za vodenu paru. Cerealije moraju biti zaštićene od djelovanja vlage. Proizvodi od mljevenog zrna poput pšeničnog brašna. Ambalaža proizvoda od žitarica za brzu pripremu hladnog obroka su kartonske kutije koje omogućavaju "disanje" proizvoda ili laminati tipa vosak/PE/VAc na sjajnom papiru i papir/PVDC. biskviti. Tjestenine su namirnice koje u sebi sadrže manje od 13 % vlage. Ambalaža od PP-a je čvršća i može se bolje grafički obraditi od PE ambalaže. 71 . Toplinskom sterilizacijom hrane spriječava se mikrobna i enzimska aktivnost čime se znatno produžava trajnost hrane. U ambalaži ovih proizvoda danas se upotrebljava PVDC folija koja ima izuzetna barijerna svojstva.

Ambalaža za kekse mora biti postojana na vlagu i masnoće i na utjecaj svjetlosti. vrećice od laminata Al folija/papir ili pojedinačno omataju u celofan. netoksični i bez utjecaja na senzorska svojstva proizvoda. Trajnost pekarskih proizvoda može se znatno produžiti pakiranjem u modificiranoj atmosferi. Pakiraju se u plastične vrećice. PE i laminati. nezapaljivi. PE folija (debljine 30 – 35 µm) ili perforirana PP folija (debljine 15 µm). 72 . pa se izrañuje od lakiranog celofana i laminata tipa lakirani orjantirani PP/Al folija/PS. Ovim načinom pakiranja onemogućava se rast mikroorganizama budući da je uklonjen kisik a znatno se smanjuje i uporaba konzervansa. Čokolada se zbog visokog udjela masti zamata najprije u aluminijsku foliju od a preko toga se stavlja papirni omot s grafičkom obradom. To može biti biaksijalno razvučena tvrda PVC folija (debljine 15 µm). a do kontaminacija može doći tijekom hlañenja ili pakiranja. U tu svrhu najčešće se koriste voštani papir i karton. celofan. Ta se pojava naziva "cvjetanje" čokolade. što se postiže kombiniranjem dviju metoda: metodom vakuum pakiranja i pakiranja u atmosferi plina. Uspješnost ove metode pakiranja ovisi o početnoj kontaminaciji proizvoda i količini zaostalog kisika koja bi trebala biti manja od 2 %. da bi se održala modificirana atmosfera unutar ambalažne jedinice kroz dulje vrijeme. Vakuum pakiranjem se ukloni zrak iz ambalažne jedinice i zamjeni sa smjesom plinova koji moraju biti jeftini. fungicidni. staklenke s dodatnom zaštitom od voštanog papira ispod čepa ili vrećice od laminata poliestera/Al folije/PE. biti nepropusni za plin i vodenu paru. Ambalaža smrznutih pekarskih proizvoda mora ispunjavati i dodatne zahtjeve: da bude postojana na niskim temperaturama i otporna na utjecaj masti. bušenje. Materijali za ovu vrstu ambalaže moraju imati visoka barijerna svojstva. Punjeni čokoladni deserti stavljaju se pojedinačno u čašice izrañene od sjajnog papira ili PVC filma. Kava i slični proizvodi koji lako gube aromu pakiraju se u hermetički zatvorene limenke pod vakuumom. Za pakiranje toplog (70oC) ili vrućeg (90oC) kruha u sterilnu ambalažu (za crni kruh i kruh od cjelovitog zrna) potrebna je toplinski postojana folija. Ambalaža takoñer mora biti otporna na mehanička naprezanja. kidanje i sl. Tvrdi ili žele bomboni su proizvodi s visokim udjelom šećera i moraju biti zaštićeni od povećanog gubitka ili vezivanja vlage. Ukoliko doñe do promjene temperature ili značajnog gubitka vlage površina čokolade poprima bijeli boju.Pekarski proizvodi su sterilni nakon pečenja. PP ili voštani papir. Najčešće se upotrebljava smjesa dušika i ugljikova dioksida. nakon toga stavljaju se kartonsku kutiju koja se zaštićuje omotom od transparentnog filma.

koja sadržava sorbinsku kiselinu. Unutar jediničnog pakiranja nalazi se kesica s apsorberom kisika (željezov prah ili spoj željezovog (II) iona). Naime. Jedan od primjera je produženje trajnosti kruha pomoću prevlake karboksi metil celuloze (CMC). neke vrste voća i povrća osjetljive su na niske temperature. 73 . poliesterske folije lakirane PE-om ili s obje strane lakirane PVDC lakom. Smanjenjem količine kisika usporava se proizvodnja energije i proces dozrijevanja proizvoda. PVDC). a kesica je od papira i etilen/vinil acetat kopolimera. sachet generation). a otpušta CO2. rajčica i krastavac na temperature niže od 7 oC. Meñutim. Ambalaža jediničnog pakiranja može biti od lakiranog PVDC-a. Etanol je adsorbiran na prahu SiO2 . vodu i energiju. 7. Kesice su od materijala koji izrazito propušta kisik i vodenu paru te kisik reagira s apsorbensom i nastaje netoksični željezov(II) oksid. Active Packaging) omogućava produženje trajnosti proizvoda koja se može usporediti sa svježim proizvodima. odnosno banana na niže od 14 oC. npr. Svježe voće i povrće sadrži 80 – 90 % vode. Koncentracija kisika unutar 1-2 dana smanji se na 100 ppm i ostaje takva tijekom cijelog razdoblja predviñenog za održivost proizvoda. Treba izbjegavati temperaturne promjene tijekom skladištenja ovih proizvoda budući da one uzrokuju zamagljivanje i kondenzaciju vode na površini ambalažnog filma. "generacije kesica" (engl. Postoji i drugi tip "generacije kesica" kod kojeg se tijekom skladištenja oslobañaju plinovi ili pare etanola unutar pakiranja. Potrebno je omogućiti kontrolirano isparavanje vode s površine što se postiže odabirom ambalažnog materijala s relativno velikom propusnošću na vodenu paru ili perforiranog materijala odgovarajuće poroznosti. voće i povrće i nakon berbe nastavlja proces respiracije. Suvremena metoda pakiranja koja se naziva aktivno pakiranje (engl. Meñutim. Ovom metodom neželjene promjene hrane sprječavaju se uporabom kemijskih agenasa (antioksidansi i UV stabilizatori) koji su ugrañeni u ambalažni materijal. stoga bi relativna vlažnost unutar pakiranja trebala bi biti 96 – 98 % pri konstantnoj temperaturi.4. Ambalaža koja sadržava takve kesice mora biti od materijala visokih barijernih svojstava. odnosno troši kisik. Brzina respiracije kontrolira se količinom kisika u ambalažnoj jedinici. Proces respiracije može se usporiti čuvanjem proizvoda pri nižim temperaturama. nepropusna za kisik (npr.Dodatna zaštita namirnice od kontaminacije može se postići metodom tzv. Ambalaža za pakiranje voća i povrća Odabir ambalažnog materijala za pakiranje voća i povrća vrlo je kompleksan budući da treba uzeti u obzir vrstu proizvoda i njegovu održivost i okolne uvjete. na papiru postojanom na masnoće.

u prodajnom lancu ili za kratkotrajno skladištenje hrane. celuloznog acetata ili PS-a 2. Zajednička karakteristika ovih metoda je smanjena koncentracija kisika i povećana koncentracija CO2. krumpir je potrebno zaštiti od svjetla primjenom obojenog filma 5.koncentracija kisika ne smije biti manja od 3 % jer tada dolazi do anaerobne fermentacije i pretvaranja šećera u alkohole. Da bi se zadovoljili svi navedeni uvjeti upotrebljavaju se polimerni filmovi s perforacijom promjera 0. Sušeno voće i povrće takoñer treba ambalažu koja sprječava gubitak vlage i arome iz proizvoda. celofan/PE/Al folija/PE i papir/PE/Al folija/PE. Kontrolirana atmosfera se koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda. čvrsto voće ima malu brzinu respiracije. To se može postići primjenom skupljajućih PE filmova (smanjuje se zračni prostor unutar ambalažne jedinice) i Al folije od koje se izrañuju zdjelice različitih oblika i dimenzija i koja je postojana pri vrlo niskim temperaturama.38 cm. od utjecaja kisika i svjetlosti. Odabir odgovarajućeg ambalažnog materijala ovisi takoñer o osjetljivosti i specifičnim svojstvima pojedine vrste voća i povrća koje se može podijeliti u pet osnovnih skupina: 1. za što se upotrebljavaju složeni ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava poput PE/Al folija/papir. Produžavanje trajnosti svježeg voća i povrća omogućava se pakiranjem u kontroliranoj (CA) i modificiranoj (MA) atmosferi. proizvodi sa stabljikom su izrazito skloni kvarenju jer brzo gube vlagu. stavlja ga se na kartonski podložak preko kojeg dolazi polimerni film 3. aldehide i kiseline. Voće u sirupu i povrće u rasolu pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima ili u staklenke. a razlikuju se u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. Aktivna modifikacija atmosfere može se postići vakuumiranjem pakiranja i zamjenom atmosfere unutar pakovanja željenom kombinacijom plinova ili dodatkom tvari koje vežu 74 . PP-a i PS-a. celuloznog acetata. PE-a. a modificirana se primjenjuje tijekom transporta. Smrznuto voće i povrće potrebno je zaštiti od gubitka vlage i hlapljivih aromatičnih spojeva. pakiraju se u celofan postojan na vlagu ili perforirani PE film koji tijesno prianja uz proizvod 4. brzo gubi vlagu pa se pakira u ambalažu nepropusnu na vodenu paru. zeleno povrće ima veliku brzinu respiracije i osjetljivo je na anaerobno kvarenje. meko voće je izrazito osjetljivo i podložno anaerobnom kvarenje pa ga je najbolje pakirati u polučvrstu ambalaža s poklopcem od celofana. od omekšanog PVC-a. korjenasto povrće nije lako pokvarljivo i može ga se skladištiti duže vrijeme pod uvjetom da ne gubi vlagu.

Kontaminacija bakterijama spriječava se čuvanjem mesa pri niskih temperaturama (ispod 10oC). etilena i vlage ili oslobañaju pare etanola. odnosno zahtjev potrošača za potpunim pregledom upakiranog svježeg mesa moraju se koristiti transparentni materijali. Ti materijali trebaju omogućavati propusnost kisika od 5000 mL/m2 dan-1bar-1. S jedne strane kisik je potreban za održavanje crvene boje mesa. Pri smanjenoj koncentraciji kisika. pri 23. zatim svijetlo-crveni oksidirani mioglobin i smeñe oksidirani metmioglobin. PVDC i PE-LD s mikroporama i PE modificiran vinil-acetatom.kisik. Vakuum pakiranjem svježeg mesa i ribe u ambalažni materijal visokih barijernih svojstava poput PVDC-a produžava se trajnost proizvoda i do tri tjedna pri temperaturi hladnjaka (4-8oC) uz minimalan gubitak vlage. Prvi je purpurno-crveni mioglobin. Etanol usporava rat mikroorganizama ukoliko se rasprši po površini proizvoda prije pakiranja. Da bi se zadovoljile prodajne funkcije ambalaže.5. Uobičajena ambalaža u maloprodaji sastoji se od zdjelice izrañene od pjenastog PS-a s transparentnim omotnim filmom. Riba takoñer spada u grupu proizvoda koji su podložni brzom kvarenju i koji se moraju odmah staviti u hladnjak ili zamrznuti. Ambalaža mora zaštititi meso od vanjskih utjecaja (prašine i rukovanja). Svježa riba često se pakira u plitki podložak od pjenastog ili prozirnog PS-a s transparentnim pokrovom. Reducirani purpurni mioglobin u prisustvu kisika prelazi u svijetlo crveni oksimioglobin. a s druge dovodi do užeglosti masti. Boja mesa je glavni pokazatelj svježine koju kupac primjećuje a potječe od triju oblika pigmenta. 7. Etilen je prirodni biljni hormon koji ima važnu ulogu u procesu "starenja" voća i povrća pri vrlo malim koncentracijama. oksidacijom reduciranog hem-željeza (Fe2+) u feri oblik (Fe3+) nastaje metmioglobin odgovoran za smeñu boju mesa. 75 . ali ne i za vodenu paru). Ambalažni materijali dobrih barijernih svojstava spriječavaju apsorpciju mirisa iz okoline. Ovim zahtjevima udovoljavaju celofan s jedne strane presvučen nitroceluloznim lakom (propusan za kisik. Ambalaža za pakiranje mesa i ribe Svježe meso je biloški aktivno i pri normalnim uvjetima idealna je podloga za razvoj mikroorganizama i podložno je ubrzanom kvarenju. gubitka vlage i održati boju svježeg mesa.8oC i relativne vlage od 100 % unutar ambalaže i 52 % izvan ambalaže. Kontrola propusnosti kisika mora biti kompromis izmeñu postizanja idealne boje mesa i sprječavanja reakcije oksidacijske razgradnje. reguliraju sadržaj ugljikova dioksida.

Jogurt se najčešće pakira u čašice od PS-a s poklopcem od Al folije. PS-e. Procesirana riba poput lososa. za crveno meso to je smjesa koja sadrži 70 % kisika i 30 % ugljikova dioksida. Unutrašnja površina ove ambalaže je Al folija koja osigurava dobra barijerna svojstva na svjetlo i plinove. čemu udovoljava PVDC. PP-e s lakoskidajućim poklopcima. jogurta i sladoleda pakiraju se u ambalažu različitih oblika izrañenu od laminata na osnovi kartona ili u toplo preoblikovanu ambalažu od PE-LD-e. Za pakiranje ovih proizvoda upotrebljavaju se PE. Ambalažu za mlijeko predstavljaju različite izvedbe kartona prevučenog voskom ili PE-om poznate pod nazivima "Tetra-pak". margarina. Pakiranje je potrebno provesti u izrazito higijenskim uvjetima uz zaštitu od kontaminacije. Visoki udio CO2 nepovoljan je i za pakiranje ribe zbog velike topljivosti plina u ribljem tkivu.6. maslaca. Na unutrašnju površinu ambalaže nanosi se zaštitna prevlaka koja sadržava ZnO da bi se spriječila pojava koja se naziva "mramoriranost" limenke. kisika i temperaturnih promjena. soli. Kod ove vrste ambalaže treba voditi strogu kontrolu migracije komponenata iz ambalaže u hranu. bjelančevina. Ambalaža za pakiranje mlijeka i mliječnih proizvoda Mlijeko je vrlo kompleksan sustav koji se sastoji od vodene otopine različitim mliječnih masti. Za procesirane sireve to su laminati PE/celofan ili voskom prevučen 76 . Za sladoled materijali moraju biti postojani na niskim temperaturama. promjene temperature. bakterija. "Tetra-brick". 7. Cinkov oksid reagira sa sumporovim spojevima iz hrane stvarajući bijeli cinkov sulfid čime se izbjegne nastajanje tamnih mrlja na unutarnjoj površini limenke. utjecaja kisika i svjetla. dok je za masnu ribu najbolji sastav 60 % CO2 i 40 % N2. za bijelu ribu 30 % O2. 40 % CO2 i 30 % N2. laktoze i izrazito je podložan razvoju mikroorganizama. Upotrebljavaju se takoñer i plastične boce od PP-a i PET-a. odnosno stirena (monomera) u fermentirane mliječne proizvode. sira.Smrznuta riba i meso moraju se zaštiti od gubitka vlage. Stoga sastav smjese plinova ovisi o vrsti namirnice koja se pakira. tune i sardine pakira se u metalnu ambalažu od bijelog lima. Ambalaža za sir mora zaštiti sir od vlage i kisika. Kod pakiranja mesa i ribe u modificiranoj atmosferi potrebno je vrlo točno definirati optimali sastav smjese plinova budući da povećana koncentracija CO2 i smanjena koncentracija O2 uzrokuje nastajanje smeñeg pigmenta metmioglobina na površini svježeg mesa. PP. npr. Mliječni proizvodi poput vrhnja. sam ili u kombinaciji s PE-om. utjecaja svjetla. karton presvučen voskom i laminati za vakuum pakiranje.

Kvalitetna vina tradicionalno se pakiraju u staklene boce s plutenim čepom. otopljenom kisiku i drugim tvarima koje su potencijalno korozivni agensi. (E/VAc). staklenke ili savitljivu ambalažu od PVDC-a ili laminata Al folija/ PE. Kisik uzrokuje oksidaciju bjelančevina i tanina a takoñer sudjeluje u korozijskim procesima metalne ambalaže. Koncentrirani voćni sokovi pune se u limenke. Ambalaža za alkoholna i bezalkoholna pića Alkoholna pića su proizvodi fermentacije žitarica (pivo) i voća (vino). Za pakiranje piva pored staklene ambalaže upotrebljava se još i metalna ambalaža od bijelog lima i aluminija te plastična od PET-a. bojilima. Voćni sokovi se dobivaju prešanjem zdravog i zrelog voća nakon čega slijedi odvajanje čvrstih dijelova i bistrenje soka. Ambalaža za sokove izrañuje se od stakla. Prirodni sokovi i voćni napitci čuvaju se pri temperaturi hladnjaka u staklenoj ambalaži. piva i bezalkoholnih pića. dok se narezani sirevi pakiraju u atmosferi CO2 u laminate visokih barijernih svojstava. Od tako dobivenog soka razrijeñivanjem se proizvode voćni napitci ili koncentriranjem gusti sokovi. Prednost ovih čepova pred plutenima je u tome što ih nije potrebno držati vlažnima pa se boce mogu čuvati u uspravnom položaju. voskom prevučene kartonske kutije ili PS posuñe. PET ambalaži ili ambalaži izrañenoj od laminata. Gazirana bezalkoholna pića sadrže u sebi otopljeni CO2 koji doprinosi okusu i pjenušavosti i inhibira rast mikrooganizama. Osnovni sastojak bezalkoholnih pića je šećer. polimerni materijali i laminati za pakiranje stolnih vina. Budući da njihova nutritivna vrijednost ovisi o sadržaju vitamina potrebno je odabirom ambalažnog materijala i uvjeta skladištenja sačuvati prisutne vitamine. U novije vrijeme uvode se novi. Prirodne voćne arome uglavnom su zamijenjene sintetskim aromama i bojilima. koji se često zamijenjuje umjetnim sladilima. od 50 do 60 %.celofan. 77 .7. plastične i staklene boce. plastike (najčešće PET-a) i metala (aluminija ili bijelog lima) u obliku boca ili limenki. Pasterizirani sokovi pune se u vrućem stanju u lakiranu metalnu ambalažu. 7. Mazivi sirevi pakiraju se u laminate s Al folijom. Tijekom transporta pivu se dodaje askorbinska kiselina koja onemogućava neželjeno djelovanje kisika. Pluteni čepovi pokušavaju se zamijeniti novim materijalima i najboljim se pokazao kopolimer etilen/vinil-acetat. Kod odabira metalnih ambalažnih materijala treba voditi računa o prisutnim kiselinama.

NN 97 8.obveze proizvoñača. Na slici 8-1 prikazan je udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi.8.isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda . Najveći problem predstavlja odbačena ambalaža iz kućanstva budući da je vrlo heterogenog sastava. 78 . otpad u trgovini i kao sastavni dio kućnog otpada.prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom . uvoznika. ODBAČENA AMBALAŽA I OKOLIŠ Paralelno s razvojem ambalažne industrije i sve većom zastupljenošću ambalaže u svakodnevnom životu. prostornog ureñenja i graditeljstva RH. a osobito: .povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu . Gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom u Republici Hrvatskoj regulirano je Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (Ministarstvo zaštite okoliša.2005) koji je donesen u skladu s propisima Europske Unije.8. homogenog je sastava te njena oporaba ili uništavanje ne predstavlja problem. javlja se problem kako zbrinuti ambalažu nakon uporabe proizvoda. Odbačena ambalaža pojavljuje se kao otpad u industriji. . Ambalaža koja predstavlja otpad u industriji uglavnom je sastavljena od transportne i prodajne povratne odbačene ambalaže. U industrijski razvijenim zemljama odbačena ambalaža sudjeluje u kućnom otpadu s preko 60 %.propisuje se način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad .obavještavaju se proizvoñači i potrošači o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže . ambalažera i prodavatelja u proizvodnji. Otpadna ambalaža u trgovini takoñer je uglavnom homogenog sastava a sastoji se od nepovratne transportne ambalaže. Ovim Pravilnikom ureñuje se način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom. Radi se o nepovratnoj prodajnoj i transportnoj ambalaži izrañenoj od različitih ambalažnih materijala koja je uz to izmiješana s drugim čvrstim otpacima.namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad. na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada. a na slici 8-2 sastav kućnog otpada.

pivo). dok se s druge strane papirna ambalaža smatra ekološki prihvatljivom. ulje. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Plastičnoj ambalaži poklanja se posebna pažnja. folije. gazirane napitke. Za proizvodnju plastične ambalaže nafta je sirovina i energija.PLASTIČNA AMBALAŽA 12% AMBALAŽA OD DRVA 4% PLASTIKA 8% STAKLO 8% PAPIR I DRVO 27% AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 34% STAKLENA AMBALAŽA 47% METALNA AMBALAŽA 3% OSTALO 11% BIOLOŠKI OTPAD 40% Slika 8-1. PET (boce za vodu. maslac i mliječne prerañevine (Slika 8-3). Pogrešno je procjenjivati ekološku prihvatljivost pojedine vrste ambalaže samo na osnovu kriterija razgradljivosti. PET 6% PS+PS-E 12% OSTALI 13% PP 17% PVC 13% PE-LD/PE-LLD 25% PE-HD 14% Slika 8-3. To su PE (PE-HD. PE-LLD) (razne vrste spremnika. a za 79 . mlijeko. dok do kemijskog zagañenja može doći samo prilikom gorenja plastike na deponijima otpada. PVC za različite spremnike te PP i PS ambalaža za margarin. budući da se zbog svoje nerazgradljivosti u javnosti doživljava kao ekološki neprihvatljiva ambalaža. odnosno od trenutka kada nam ambalaža više nije potrebna i predstavlja otpad. stezljivi i rastezljivi filmovi). Potrebno je cjelovito sagledati utjecaj ambalaže na okoliš tijekom njenog cijelog životnog ciklusa od proizvodnje. Sastav kućnog otpada U ukupnom kućnom otpadu nalazi se oko 8 % plastične ambalaže koja se uglavnom sastoji od šest najzastupljenijih plastomera. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 . PE-LD. Utvrñeno je da je dominantan faktor pri procjeni ekološkog statusa ambalaže količina energije potrebna za proizvodnju. Plastična ambalaža zagañuje okoliš samo vizualno. tijekom primjene i nakon uporabe.

odnosno ekobilanca nekih vrsta ambalaže od različitih materijala. 14 12 10 8 6 4 2 0 Aluminij Staklo Bijeli lim Plastika Materijali Slika 8-4. kemijski ili energijski. dok je za 1 000 staklenih boca poteno 230 kg nafte (samo energija). Na slici 8-6 prikazana je shema jednog poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada.staklenu samo energija. a za isti broj papirnatih vrećica 47 kg nafte (samo energija). MJ 100 80 60 40 20 0 Potrošnja energije Onečišćenje zraka Onečišćenje vode PP PS PVC Papir Staklo Slika 8-5. Za 1 000 plastičnih vrećica treba potrošiti 32 kg nafte (sirovina i energija). Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Energija / mil. Za usporedbu: za proizvodnju 1 000 plastičnih boca zapremnine 1L potrebno je potrošiti 100 kg nafte (i sirovina i energija) . Na slikam 84 i 8-5 prikazana je usporedba potrebne energije za proizvodnju. Oporaba ambalažnih materijala Iskorištena i odbačena ambalaža vrlo je vrijedna sekundarna sirovina koja se može oporabiti materijalno (reciklirati). Prvi korak u procesu oporabe materijala je razvrstavanje različitih vrsta ambalažnih materijala. Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala 8. 1. 80 .

spojevi male molekulske mase ili čak neki monomeri. S odbačenih limenki od bijelog lima odvaja se skupi i traženi kositar. izmiješanost plastike s drugim vrstama otpada ali i izmiješanost različitih vrsta plastike. te nadalje što se ona često proizvodi iz više od jedne vrste polimera ili kao kompozit. Sva plastika se ne može reciklirati. hidroliza. dok je tekstilna ambalaža cijenjena sirovina za proizvodnju najkvalitetnijih vrsta papira. odnosno iskoristiti kao jeftino čvrsto gorivo. Drvena ambalaža može se energijski oporabiti. To su PE. PET. Kod recikliranja plastike problem je heterogenost sekundarnog otpada. Polimeri se mogu oporabiti materijalno. piroliza) pomoću kojih se mogu dobiti vrlo vrijedne petrokemikalije. Ispod znaka se nalazi slovna oznaka. Kemijska oporaba plastične ambalaže predstavlja niz kemijskih postupaka (hidriranje. Plastiku treba prvo odvojiti od ostalog otpada pa zatim razdvojiti po vrstama polimera što znatno poskupljuje proces. 81 . alkoholiza. Da bi se ambalažni otpad lakše sortirao artikli široke potrošnje se etiketiraju kodom za recikliranje koji se sastoji od tri strelice u zatvorenom toku (slika 8-7). Pet je tipova polimera koji se danas najčešće recikliraju. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada Papirna ambalaža sirovina je za proizvodnju papira lošije kvalitete (šrenc-papir. a unutar znaka još i/ili odgovarajući broj koji je pridodan tom materijalu (vidi Prilog) propisani Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu. PS i PVC. Staklena ambalaža predstavlja vrlo vrijednu sirovinu budući da se staklo može nebrojeno puta reciklirati a da pritom ne dolazi do smanjenja kvalitete materijala. PP. sivi karton). a zaostali željezni lim koristi se u proizvodnji čelika. kemijski i energijski. Aluminijske limenke koriste se za regeneraciju aluminija. tj.PE-HD zeleni PET ručno odvajanje neobojani PET odvajanje plastike zeleno staklo odvajanje stakla smeñe staklo bijelo staklo odvajanje Al magnetno odvajanje čelične konzerve OTPAD aluminijske konzerve Slika 8-6.

Slika 8-7. Oznaka da je materijal moguće reciklirati 82 . ali uz manju emisiju CO2. Spaljivanjem ambalaže uništava se sirovina i energija utrošena za njenu proizvodnju ali se na taj način smanjuje masa za odlaganje na deponije. Odlaganje odbačene ambalaže na deponije najneprihvatljiviji je postupak zbrinjavanja. kalorijska vrijednost polietilena je približno jednaka kalorijskoj vrijednosti ugljena.Ukoliko niti jedan postupak oporabe nije ekonomski isplatljiv odbačena ambalaža može poslužiti kao gorivo za dobivanje energije. Za usporedbu.

Stričević: Suvremena ambalaža I. Smith (ED. M. J. Galić i M. K.LITERATURA 1. K. Ohlsson (Eds.com. N. Stričević: Suvremena ambalaža II. Food Biopack project EU Directorate 12. 3. 4.com 10. 14. Tectus. Čatić i F. Galić. D. 1997. 11. Galić. C.). mtg topograf. Zagreb. Ambalaža 1 (2001) 19 18. De Qualitate 10 (2000) 102 19. 8. Vereš: Ambalaža. K. www. 2004. M. P. Opsenica i G. R. Zagreb. Ambalaža 3 (2000) 13 17. Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u neposredni dodir s hranom (NN/2008) 6. S. tehnologijahrane. Biobased Packaging Materials for the Food Industry. www. Ambalaža 1 (2000) 20 15. Vuković. 2.). Šercer. Meat Science 71 (2005) 122 83 . Biodegradable polymers for industrial applications. Zagreb. 13. Cambridge. 26. 2007.2010. Ambalaža 2 (2000) 14 16. Zagreb. Weber (Ed.5. Zagreb. bpf. Školska knjiga. 2000. R. K. K. The Royal Society of Chemistry. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN/2005) 5.Barić: Oporaba plastike i gume. 9. Galić. 12. Školska knjiga. I. I. N. 7. Galić. Eilert. 1995. Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa . Woodhead Publishing Ltd. Ackermann. Društvo za plastiku i gumu. Johannaber: Injekcijsko prešanje polimera i ostalih materijala. Cambridge. Z. 2005. 1982. 2000.. Jagerstad and T. Janović: Polimerizacije i polimeri. Food and Packaging Materials Chemical Interactions. Contato. 1983. Zagreb. J.).

Čelična ambalaža (izvor. Ambalaža od standardnog PS-a (a).POPIS SLIKA Slika 3-1. Ekstruder (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. 2010.htm) Slika 5-6. Strukturna formula poli(viniliden-klorida) Slika 5-14.jpg.instructables. Ubrizgavanje rastaljenog polimera i vañenje otpreska iz kalupa (izvor: http://www. Društvo plastičara i gumaraca.bpf. (izvor:http://commons.wikimedia.) Slika 5-21.me/proizvod/6/primjena-plina-u-boci) Slika 5-4. Strukturna formula poli(vinil-klorida) Slika 5-12. Slika 5-24.org/wiki/File:Envase_de_yogur. Shema četverovaljčanog kalandra (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. vodu i gazirana pića Slika 5-18.igora. Tehnički muzej. Zagreb.co.asp.com/drum/tight-head-steel-drum. Strukturna formula polipropilena Slika 5-9. http://www. Zagreb.izvar. 1990. http://www. Ambalaža stabilnog oblika od krutog PVC-a i vrećica za krv od omekšane PVC folije Slika 5-13. Razgradnja PLA boce u kontroliranim uvjetima Slika 5-20.) Slika 5-25. 2010.ch/en/index/medien/medienmedien/med-pressekit. Aluminijska ambalaža (izvor. Strukturna formula PET-a Slika 5-17. Linija za ekstrudiranje traka od PP-a Slika 5-22.packagingsouthasia.com/news/WEI_LI_has_580.) Slika 5-26.html) Slika 5-19. Drvena euro paleta (najčešće dimenzije 1200 x 800mm) Slika 5-1.com/en/responsibility/cspr/news/image_gallery/) Slika 5-5. Spektar elektromagnetskog zračenja Slika 3-2. Zagreb. čašica za jogurt od PS-HI (b) i ambalaža od pjenastog PS-a. PE tube (a) i vrećice od PE folije (b) Slika 5-8. http://www. Lijevanje kapljevitih monomera ili niskomolekulnih predpolimera (izvor: I. Transportna drvena ambalaža i kalemi Slika 5-2. Čatić. 2010. Ambalaža od bijelog lima (izvor. PLA boca se vizualno ne razlikuje od PET boce (izvor: http://www. Strukturna formula polistirena Slika 5-15. Tehnički muzej.inacg. Kalandar (izvor: Katalog izložbe Od kugle do svemira. http://ww66. http://www. Vrećica od PP folije Slika 5-10.aspx http://www. Laka drvena ambalaža Slika 5-3. Tehnički muzej. Zagreb.corusgroup. Jutena vreća i vreća od polipropilena Slika 5-11. Strukturna formula polietilena Slika 5-7. PET ambalaža za ulje.uk/Plastipedia/Processes) 84 .com) Slika 5-16. Ekstruzija s puhanjem: ekstrudiranje polietilenskog crijevnog filma Slika 5-23.com/Cans. Uvod u proizvodnju polimernih tvorevina.

co. Otvorene šavne (a) i bešavne (b) limenke i poluzatvorene limenke (c) (izvor: http://www. Složive kutije od valovite ljepenke (skupna i transportna ambalaža) (a) i nesložive kutije od ljepenke (prodajna ambalaža) (izvor: http://www.com. Mjehurasta ambalaža Slika 6-15.pensito.com) Slika 6-5. Linija za toplo oblikovanje (izvor: http://www. 2007. Koekstrudiranje troslojnog laminata (presjek mlaznica ekstruderâ) (izvor: http://www. Toplo oblikovanje uz djelovanje vakuuma (izvor: http://www.balconn. Zatvorena limenka (a) i limenka od bijelog lima za pasterizirane i sterilizirane namirnice s elastičnim poklopcem (b) (izvor: http://www.hr) Slika 6-13.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-32.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-29. Obostrano ekstruzijsko oslojavanje (izvor: http://www. Tectus.zvecevo. Shema proizvodnje staklene ambalaže puhanjem (izvor: I. PET boce (b) i metalna boca za aerosole (c) Slika 6-8. Primjer troslojnog i četveroslojnog laminata Slika 5-36.com) Slika 6-10.surplusandadventure.wmd. PVC (b) i PS (c) plastenka Slika 6-12. Aluminijske (a) i stojeće plastične tube (b) (izvor:http://www.hr) Slika 6-2. Ekstruzijsko puhanje (izvor: http://www.hr) Slika 6-6. Toplo oblikovana ambalaža Slika 5-30. Primjer kombinacije zatvorenog i otvorenog omota (izvor: http://www.bpf.sk) Slika 6-9. PE boca (a).boyomovers.134) Slika 5-40.hr) Slika 6-7.com) Slika 6-14. Vereš: Ambalaža za pakiranje namirnica. Zagreb.htm) Slika 6-1.designpubgroup. Ureñaj za pakiranje termoskupljajućim filmom Slika 6-3.bpf. Drveni sanduci (a) i sanduk od polimernog materijala (b) (izvor: http://www.plasticstech. Shema postupka suhog kaširanja Slika 5-37 .com) Slika 6-4.com. K.co. www.greenonetec.co. Termoskupljajući omot kao (a) prodajna i (b) transportna ambalaža (izvor: http://www.jpg) Slika 5-39.vetropack. Staklene (a) i plastične čaše: duboko vučene (b) i brizgane (c) (izvor: http://www. PE (a).bpf.hr/images/uploads/metalnebacve.friesens.bpf. http://www. http://www. Oblikovanje staklenke (izvor:http://www.bacvarija-pozvek.jpg.info) Slika 5-38 . str. Injekcijsko puhanje (izvor: http://www.com/product_images_en/line_a12d. http://www. Metalne (a) i drvene bačve (b) (izvor: http://blog.co.tian-da.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-34. Ambalaža proizvedena ekstruzijskim puhanjem Slika 5-33. Ubrizgavalica i kalup za injekcijsko prešanje plastomernog otpreska (izvor: http://alexpb. Staklenka sa širokim grlom za toplinski konzervirane namirnice Slika 6-11.hr/htm/glasherstellung_6.Slika 5-27. Vujković.jubkastaco. Ambalaža proizvedena injekcijskim puhanjem Slika 5-35.dukat.com/notes/category/manufacturing) Slika 5-28. Galić i M.coca-cola.uk/Plastipedia/Processes) Slika 5-31.com. Pakiranje prianjajućim filmom 85 .

Strip ambalaža (izvor: http://www. Shema transporta mase kroz polimerni film Slika 7-3. D. Vrste i udjeli polimernih materijala u kućnom otpadu Slika 8-4.Barić: Oporaba plastike i gume. mtg topograf.diecraftmachines. Energija potrebna za proizvodnju ambalaže za 1 000 L napitaka Slika 8-5. Udio pojedine vrste ambalaže u Hrvatskoj prema masi Slika 8-2 .com) Slika 7-1. 2000. Zagreb. Oznaka za odlaganje staklene ambalaže 86 . Usporedba ekobilanca ambalaže od različitih materijala Slika 8-6. Opsenica i G. Oznake za recikliranje čeličnih i aluminijskih limenki Slika 8-9. Sastav kućnog otpada Slika 8-3. Shema procesa migracije u sustavu hrana – ambalaža Slika 7-4. Komponente koje mogu stupiti u interakcije unutar ambalažnog sustava Slika 7-2. Shema poluautomatiziranog postupka odvajanja otpada (izvor: M. Šercer. Interakcije hrane i ambalaže od bijelog lima kroz pore u zaštitnoj prevlaci Slika 8-1. Oznaka da je materijal moguće reciklirati Slika 8-8. Slika 8-7.Slika 6-16.

tereftalat) 2.polistiren 7.PRILOG .SUSTAV NUMERIRANJA I KRATICA ZA OZNAČAVANJE AMBALAŽNOG MATERIJALA (1) Brojčana oznaka i kratica za plastiku 1. PVC . PE-LD . ostali višeslojni (laminirani) materijali PE-HD PVC PV C PE-LD (2) Brojčana oznaka i kratica za papir i karton MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Valovita ljepenka (karton) PAP 20 Ravna ljepenka (karton) PAP 21 Papir PAP 22 (3) Brojčana oznaka i kratica za metale MATERIJAL KRATICA Čelik FE Aluminij ALU BROJČANA OZNAKA 40 41 (4) Brojčana oznaka i kratica za drvene materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Drvo FOR 50 Pluto FOR 51 (5) Brojčana oznaka i kratica za tekstilne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Pamuk TEX 60 Juta TEX 61 (6) Brojčana oznaka i kratica za staklo MATERIJAL KRATICA Bezbojno staklo GL Zeleno staklo GL Smeñe staklo GL BROJČANA OZNAKA 70 71 72 87 .polietilen niske gustoće 5. PE-HD .poli(etilen .polietilen visoke gustoće 3. PS . PET .poli(vinil-klorid) 4.polipropilen 6. PP .

(7) Brojčana oznaka i kratica za višeslojne materijale MATERIJAL KRATICA BROJČANA OZNAKA Papir i karton/raznovrsni metali 80 Papir i karton/plastika 81 Papir i karton/aluminij 82 Papir i karton/bijeli lim 83 Papir i karton/plastika/aluminij 84 Papir i karton/plastika/aluminij/bijeli lim 85 Plastika/aluminij 90 Plastika/bijeli lim 91 Plastika/raznovrsni metali 92 Staklo/plastika 95 Staklo/aluminij 96 Staklo/bijeli lim 97 Staklo/raznovrsni metali 98 88 .