Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI razred devetogodišnje osnovne škole

8

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 2 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 3 - 15 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..16 - 20 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..21 - 24 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..25 - 27 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..28 - 30 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..31 - 33 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..34 - 36 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..37 - 39 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..39 - 45 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 46 - 59 12. Fizika .............................................................................................................60 - 64 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 65 - 71 14. Biologija …………………………………………………………………... 72 - 82 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 91 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 92 - 94 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 95 - 98 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 99 - 108 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 109 - 121 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....122 - 129 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....130 - 134 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 135 - 153 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

2

NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE

4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 1 2 26 1 1

140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 35 70 910 35 35

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

Odjeljenska zajednica

3

4 .

RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA Književni tekstovi Narodna književnost 1. Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine viče) Umjetnička poezija 2. Dobriša Cesarić: Motivi. .MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. stilska obilježja lirske narodne pjesme Uočavanje obilježja lirske narodne pjesme Poticati osjećaje i um čitanjem i slušanjem narodnih pjesama Uočavanje stilskih sredstava i osnovnog osjećaja u pjesmi Mogućnost shvaćanja idejne suštine Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Kompozicija. likovi. slike. stilski Buđenje plemenitih osjećaja i potrebe da se prevladavaju 5 Mogućnost sažetog prepričavanja pjesme Izražavanje doživljaja i dojmova Uočavanje faza u razvoju radnje Uočavanje ponavljanja. idejno – tematska svojstva. glazbeni/muzički elementi stiha. Lirska narodna pjesma (Ljubavni rastanak.

Šantić. S.Vesna Parun: Kad sunce umiva 4. A. Slavko Kolar: Breza (odlomak) 15. hiperbola Prozni tekstovi 14. Nerkesi. H. Z. Bajezidagić: Gazel o Starom mostu 5. R.M. Pjesma peru Forma gazela. A. A. Sergej Jesenjin: Pismo majci 8. jezik Odlike epskog i lirskog nepravedni ljudski odnosi koji guše slobodu ličnosti. Kulenović: Stećak Misaoni motivi 10. elegija. pjesništvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda. Kolarić: Suze kojih se stidio 6 . gradacija.Kozarac: Moj djed 16. lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta Otkrivanje povezanosti Uočava i izdvaja gradaciju i hiperbolu jezično-stilističkih Razlikuje pjesme prema obliku elemenata i osjećaja u pjesmi Razumije sadržaj misaonog motiva (osjećaj. D.Oblak 3. Akvarel 7. Veče na školju 13. Matoš: Noturno 12. pravo na samostalno odlučivanje i opredjeljenje sintaksičkog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta Misaona (refleksivna) pjesma Uočavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi. Sekulić: Majka postupci. idila Sonet i haiku pjesma Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnička sredstva: alegorija. Humo. Sidran: San o Bašeskiji 11. D. misao) Objašnjava alegoriju 9. stihu.J. Rilke: Na uglu 6. himna.

dinamičan opis. Arthur C. (odlomak) 27. A. Koš: Ujka Filip anegdoti 20. Hemingvej: Lik – unutrašnji Starac i more (odlomak monolog kao sredstvo iz romana) slikanja lika Psihološka analiza lika: posebna funkcija 25. odnos narativnih i ostalih dijelova priče Uočavanje kompozicije. Ćopić: Bašta sljezove boje Kompozicija fabule – odnos pojedinih događaja u fabuli. Svetozar Ćorović: Špijun (odlomak) 18. zaustavljanje i pokretanje radnje) 7 .B. Dž. Kovač: Sjećanje na šarenu pticu Fabula – razvijena u (odlomak) romanu i pripovijetci. Selindžer: Lovac u raži (odlomak) 28. E. M. E. pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu Iznosi redoslijed događaja i određuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Razvrstavanje likova prema mjestu i važnosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Zapažanje postupka u karakterizaciji likova Određivanje faza u razvoju radnje i uočavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uočava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu. Nametak: Tuturza i šeh Meco (odlomak iz romana) 23. E. Ivo Andrić: Knjiga (uočavanje uz interpretaciju teksta) 21. statične i dinamične elemente Mogućnost praćenja unutrašnjeg razvoja lika 24. O'Dell: Otok opisnih. dijaloških i plavih dupina monoloških mjesta (odlomak) Uloga opisa u pripovijedanju 26. sažeta u basni i 19. ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statičan. Isidora Sekulić: Humor.(odlomak) 17. S. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. Čolaković: Glavni dijelovi Legenda o Ali-paši epskog teksta (odlomak iz romana) (funkcija preokreta) 22.

Ć. D. S. Nosač Samuel 8 . društvenog ili idejnog stajališta Lektira 1. H. P. Dnevnik Ane Frank 13. antagonist Dramatizacija Otkrivanje zanimanja za putopisne Uočavanje motiva u teme putopisnom djelu. N. A. Opisivanje jednog svog putovanja objektivnog i subjektivnog stava pisca i načina stvaranja ugođaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela Čitanje i razumijevanje dramskog djela Scensko oblikovanje dramskog djela Uočava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i određuje temeljni sukob Uočava obilježja putopisa i asocijativnosti kao važan postupak u nastajanju putopisa Iznosi osobna zapažanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etičkog. I Samokovlija. Čuić: Pripovijetke (izbor) 7. I Andrić. Kočić: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke 9. Sijarić: Zapisi o gradovima 2. Kestner: Leteći razred 11. Bazdulj: Ruža I-II 3. Bašić: Izbor pripovjedaka 4.Oslo pod snijegom (odlomak iz putopisa Pisma iz Norveške) 29. Cesarić: Lirika (izbor poezije) 6. E. Nušić: Sumnjivo lice /(izabrane komedije) 8. B. Čehov: Šala / Višnjik (izbor pripovjedaka i drama) 12. Z. Krmpotić: Pisma iz Indije 5.P. Aska i vuk 10. Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji (odlomak iz putopisa) glavnog lika (fizička. psihološka) Naučno – fantastični roman Roman odrastanja Obilježja putopisa: granične književne vrste Kompozicija i značajke drame Protagonist. V.

prijedloge. usklike u govorenju i pisanju Prepoznaje i pravilno piše neodređenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno piše složene zamjenice s česticom god (nekoliko najčešćih primjera) Razumijeti tvorbu neodređenih zamjenica Razumije kad se čestica god piše sastavljeno. antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono što je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Pisanje i izgovor prijedloga. veznike i čestice u rečenici Pravilno rabiti veznike. antonima. homonima i arhaizama Svojim riječima zna objasniti pojmove: sinonim. sličnoznačnice Homonimi / istozvučnice Polisemija i homonimija Antonimi – riječi suprotna značenja Arhaizmi – zastarjelice Vrste riječi Zamjenice i njihova uloga u rečenici (upitne. homonima. istoznačnice. a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogućnost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istoobličnih riječi Značenje i prepoznavanje sinonima. GRAMATIKA Programski zahtjevi Značenje riječi Sinonimi. čestice. odnosnih i neodređenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno – posvojne zamjenice u rečenici Prepoznati priloge. priloga. antonim. homonim. arhaizam Stvaranje razrednog rječnika sinonima. veznika i čestica Pravilan uporaba prijedloga uz pojedine padeže Jednostavni i složeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi – pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive riječi u vezničkoj službi u rečenici Mogućnost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta riječi 9 . odnosne i neodređene zamjenice) Pravilno rabiti/upotrebljavati padežne oblike upitnih.RJEČNIK.

pridjev.Glagolski prilozi Prepoznati i razlikovati glagolski prilog prošli Razumjeti njihovo značenje i službu u rečenici REČENICA Jednostavna neproširena. broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama riječi Sročnost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i priložnim oznakama Prepoznaje subjekt i riječi koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i riječi koje ga dopunjuju Mogućnost uočavanja gramatičkih svojstava subjekta i predikata Prikladno slaže subjekt i predikat Pravilno rabi glagolske priloge Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima i obratno Uočava popridjevljene glagolske priloge Uočava neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu Uočava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoćni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska riječ Uočava vrste objekta i priložnih oznaka Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatičkih svojstava Atribut i apozicija kao članovi subjektnog. jednostavna proširena. besubjektna i neoglagoljena rečenica Članovi rečenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni članovi: predikat. objekt i priložne oznake Sintagma – pojam i značenje Gramatička svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt (besprijedložni i prijedložni) Priložne oznake (namjera. posljedica) Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija Upoznati strukturu neproširene i proširene rečenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu rečenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica. pogodba. zamjenica. objektnog ili priložnog skupa Uočava vrste riječi kojima izričemo objekt i priložne oznake Mogućnost izricanja prijedložnog objekta Otkrivanje priložnih oznaka upitnim prilozima 10 . dopuštenje. subjekt.

subjektne. rastavna. objektne i atributne rečenice Uočava prijedložni atribut. suprotna. subjekta. vezničke skupove. atributni i apozicijski skup Zaključuje u kojem je skupu atribut i apozicija u rečenici / objaktnom. isključna i Prepoznati glavnu i zavisnu rečenicu u zavisno složenoj zaključna rečenici Zavisno složena rečenica Razumjeti značenje predikatne. subjektnom ili priložnom Uočava kako udruživanjem jednostavnih rečenica nastaje složena Prepoznaje veznička sredstva: veznike. Razumjeti značenje različitih vrsta povezivanjem i uvrštavanjem nezavisno složenih rečenica Nezavisno složena rečenica: vezničke i nevezničke rečenice (rečenični niz) Prepoznati zavisno složenu rečenicu Vrste nezavisno složenih rečenica: sastavna.Razlikuje imenički i pridjevski atribut Razumjeti načine sklapanja jednostavnih rečenica u složenu Udruživati jednostavne rečenice u složenu nizanjem i povezivanjem Prepoznaje apoziciju i prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju Složena rečenica – nezavisna i zavisna Stvaranje složene rečenice nizanjem. priloge i zamjenice kao vezničke riječi Prepoznaje vrste nezavisno složenih rečenica i zna tipične veznike Uočava da je nezavisno složena rečenica složena od rečenica koje ne ovise jedna o drugoj Razlikuje vrste veznika u nezavisno složenim rečenicama i pravilno piše zarez Izricanje predikata. objekta i atributa rečenicom Prepoznavati priložne rečenice i razumjeti njihovo značenje Uvrštava jednostavne 11 .

dopusna rečenica Izricanje pogodbe. posljedična. predikat. načinska.Vrste priložnih rečenica: mjesna. subjekt subjektnom rečenicom. objekt objektnom rečenicom i atribut atributnom rečenicom Zamjenjivanje priložnih oznaka zavisnim surečenicama Pisanje zareza u zavisno složenoj rečenici s obzirom na različita mjesta zavisne surečenice Uočavanje razlika između rečenica s veznicima da i kako 12 . namjerna. vremenska. objekt i atribut može izreći rečenicom Uočava zavisne umetnute rečenice Uporaba složene rečenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji Prepoznaje priložne rečenice i razumije njihovo značenje Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom rečenicom. uzročna. mogućnost i želju izrečene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom rečenicom rečenice u složenu Uočava veznička sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu surečenicu u zavisno složenoj rečenici Razumije da se subjekt. mogućnosti i želje složenim rečenicama Prepoznati i razumjeti pogodbu.

zamjenica i čestice god Pisanje riječi s glasovima č. dž. dž. povijesnih događaja i javnih skupova Pisanje neodređenih zamjenica i prijedloga. isticanje i nabrojanje) Pisanje zareza u nezavisno složenim rečenicama Pisanje zareza u zavisno složenim rečenicama Upravni i neupravni govor u pisanju Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici Pisati upravni govor u rečenicama srazličitim odnosima rečenice objašnjenja i rečenice upravnog govora Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom Razvijena sposobnost pravogovornom i primjene stečenih znanja u gramatičkom normom novonastalim situacijama (slušanje. čitanje i pisanje) Pravilo piše zarez u jednostavnoj rečenici Zarezom odvaja vokativ. ć. ć. ije. je Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (suprotnost. razgovaranje.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko početno slovo u imenima društava. udruga i ustanova. ije. đ. govorenje. apoziciju i apozicijski skup Zarezom odvaja zavisnu iza imenice. modalne riječi. naknadno surečenicu umetnutu među dodane i istaknute riječi i dijelove glavne surečenice skupove riječi Pravilna uporaba zareza Zarezom odvaja rečenice u kada je zavisna surečenica u nizu inverziji Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom Mogućnost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno 13 . naknadno dodani dio. organizacija. je Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najčešćim primjerima ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim Primjena pravopisne norme i češće rabljenim primjerima u svakodnevnom pisanju i čitanju Pravilno pisati neodređene zamjenice s prijedlogom i česticom god Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. đ. društvenih i stilski pokreta.

likove U oblikovanju priče iz fantastičnog. temu. licu (dijelove fabule). kompoziciju personificiranih likova neobičnu i orginalnu temu Pričanje u 1.Oblici izražavanja NARACIJA KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA Očekivana postignuća u usmenom i pismenom Odgojno – obrazovni ciljevi i Programski sadržaji izražavanju zadatci MINIMALNA MAKSIMALNA Stvaranje zamišljene Poticati maštu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvođenja u priče znanje iz teorije književnosti priče koja ima naslov. Likovi imaju imena upotrebljava računalnog. zabave. priču stvarnik Odabrati zanimljivu. znanosti. bića i događaja 14 . životinjskog i (obična i neobična). slikovitost i subjektivnost u putopisu Piše putopis o udaljenim krajevima Mogućnost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog članka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUČAK RASPRAVLJANJE Problemski članak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta. Uočiti da je problemski članak vrsta raspravljanja i da se zasniva na mišljenju i prosuđivanju pojava. jezik i dijalog i monolog svakodnevnice međusobno su povezani. ili 3. stvari. U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Opis zatvorenog prostora (interijera) Uočavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza među njima Njegovanje slikovitosti u izražavanju Uočavanje obilježja putopisa i mogućnost opisa osobnog putovanja Kompozicija sastava ostvarena. na temelju vlastitih dojmova opisuje doživljaj zatvorenog prostora DESKRIPCIJA Pisanje putopisa Izražena maštovitost. nepristrano. pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno. čuvanja okoliša itd. opisivanje. pripovijedanje. pristrano. predlaganje najboljeg rješenja i zaključak Subjektivno. biljnog svijeta ili iz dječje vlastite osobine. objektivno Mogućnost pisanja putopisa o vlastitom zavičaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog članka: najava problema (tvrdnja). traganje za rješenjima problema. stanovanja.

Pisanje scenarija (uočavanje obilježja scenarija)

Uspoređivanje literarnog djela i scenarija

Provođenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vježbi ČITANJE

Prepisati sve glasove s kojima učenici imaju problema pri izgovoru - napraviti školsku razlikovnu gramatiku Razvijati vještinu interpretativnog čitanja Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Mogućnost preoblike nekog kraćeg književnog teksta iz čitanke u scenarij Scenarij ima dva tekstovna dijela: video i audio Pravilno čita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno čita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i njihovu vezu s govornim vrijednotama Vrši dramatizaciju na kratkim primjerima

Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija

Interpretativno čitanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Dramatizacija neke priče iz čitanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprječavanjem grešaka, izborni diktat Pisanje dviju školskih zadaća tijekom školske godine.

Dramatizira opširniji tekst

PISANJE

MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci 15 MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma ( scenarij )

Prepoznati i objasniti obilježja igranoga filma i filmske priče Razumjeti nastanak filma – od priče do snimanja

Prepoznaje i imenuje obilježja igranoga filma: postojanje glumaca i izmišljene filmske priče Pokušaj stvaranja scenarija prema književnom djelu (priča iz čitanke) Uočava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija

Uočava ideju te odnose među likovima i izražajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma; uspoređuje film i književno djelo Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura slušanja, razmišljanja, govorenja i prosuđivanja

Radio Zvuk – radijsko izražajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne)

Prepoznati radijska izražajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija

Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Mogućnost iznošenja doživljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Samostalno se služiti rječnikom, enciklopedijom i pravopisom

Uočava ulogu televizijskoga programa u životu suvremenoga čovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na računalu – način nalaženja podataka

Knjižnica / biblioteke– knjižna građa

Mogućnost pronalaženja pojma u rječniku i enciklopediji

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost u VIII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 16

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika); 2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih); 3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke,stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.) Također,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim,etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca,što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš jezik, Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike(radne sveske), Vodič kroz lektiru,Videočitanka, Medijska čitanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari, pisci, metodičari).

17

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 18 .

Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. iako sagovornici mogu zahtijevati da im ponešto ponovi. • može nakratko povesti razgovor. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se. ali još uvijek pravi osnovne greške. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. kratke vijesti. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. Učenik • može pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija.). • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. fondom jednostavnih naučenih fraza i osnovnim gramatičkim strukturama u proširenoj usmenoj produkciji. pitati za cijenu. • može locirati. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. komparirati. jednostavna uputstva).CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. 19 Govor Pisanje . vlada osnovnim vokabularom. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. • još uvijek sporo čita. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu.

razred Osnovna škola 6. ali).brojive i nebrojive.tačno/netačno . kao i pitanja u vezi sa mišljenjima drugih . home appliances. Prijeteljstvo. itd.Lične .uočavanjem opšte ili posebne informacije . camara. Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. afiksi) i daje nespretne formulacije. te spajanjem stubaca predviđanjem osnovnog sadržaja teksta popunjavanjem praznina i tabela bilježenjem ključnih riječi i izraza rješavanjem zadataka: . prostoraširene rečenice i rečenice spojene jednostavnim veznicima (i.Prisvojne . grandfathers) Zamjenice: .Upitne . proces osjećanja . daju i slijede uputsva (npr. banka.Determinatore: Vokabular Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se odnosi na date teme: 8. best friend. i konstrukcijom There is /There are . događaji. Zdravlje i dobra kondicija. computers. osnovni 20 . library. which. that Pridjeve: . close friend. grandmothers.Pokazne .koriste javne usluge (npr.višestrukog izbora • • b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . good friend. assembly hall. npr. u vezi sa riječima koje izražavaju neodređenu količinu ili broj: some. laboratory. telephone. mjesta događaje u prošlosti neki izum.Neodređene . uglavnom osnovni rječnik. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Nivo Teme • Škola Funkcije i vještine Učenici će moći da: . npr. davanjem kratkih i nešto dužih odgovora uočavanjem opšte i posebne informacije spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora.odnosne zamenice: who. • zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih riječi i osnovna glagolska vremna. predmete. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške (vremena. vlastiti planovi i planovi članova porodice). nešto proširen rječnik.opišu nešto opširnije: osobe.traže. computer room.izraze u usmenom ili pisanom obliku: svoje stavove u vezi sa datim temama. old friend Nauka i tehnologija i njihov uticaj na naš svakodnevni život. nešto proširen rječnik. kako da koriste neku napravu) Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će obnavljati i učiti: Imenice: . pri čemu će iznositi razloge za i protiv .postavljaju i daju odgovore na lična pitanja.Složenice u množini (npr. crafts room.predviđanjem sadržaja ili suštine teksta • Školski predmeti i prostorije u školi. gymnasium. godina učenja engleskog jezika Prvi nivo osnovnog znanja •Prijateljstvo - • - • Nauka i tehologija • Zdravlje i dobra kondicija • Praznici i tradicija - . npr. itd.Znanje o jeziku Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. any.

npr. uticaj nauke i problem kako bi podnijeli izvještaj o tehnologije na rezultatima svakodnevni život) . carnivals. Past Simple . can. • Nacionalni praznici i proslave u različitim zemljama. npr.pisati: kratke poruke kraću priču.Modalni glagoli: must.višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: . music. u vezi sa datim temama . učenici će učiti da koriste: Afikse. Upitne pridjeve: what.željeznička /autobuska stanica/aerodrom. portrait painter. actor. 21 . itd. rješavajući (npr. izražavajući temu slaganje i neslaganje uz obrazloženje) aktivnostima u kojima se igra po . popular. all. razglednice. smoking. inconsiderate itd. Past Simple . fast food.raditi zajednički na projektu.Past Continuous vs. osnovni rječnik. friendship. (a) little. • Kultura i umjetnost.Nepravilnu komparaciju Glagole: .rješavanjem zadataka . marriages. guitarist. Pored stalnog izgrađivanja vokabulara. discussion. itd. might. funerals. petrol pump. much. telefon) . Antonime.učestvovati u jednostavnim: . orchestra. koji se odnose na date teme . koji se odnose na date teme . yet. događaj ili davati uzroke/posljedice .tačno/netačno .govore/pišu o dobrim i razgovorima i diskusijama iz lošim stranama. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. considerate. npr. musician. npr. landscape painter itd.Present Perfect vs. drama. weddings. sprovedenom istraživanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated skills) . (aktivnosti koje vodi nastavnik. slušanju. should .Opisne pridjeve.lična pisma. poznatu ličnost zasniva na prethodnom čitanju. itd. could. Složenice.Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama: rječnik. just.porede ljude i predmete . insensitive.intervjuišu svog para. births. many. may. radove u kojima se iznosi mišljenje različite opise . npr. birthday parties. already) . whose .Present Perfect (sa for. any. obedient. najbitnije Priloge. ili koje se zasnivaju na prethodnom - Članove: a/an. raznih oblika i značenja. some. koje se odnose na date teme.Present Simple i Past Simple . painter.igrati po ulogama .izraziti mišljenje u vezi sa datom temom.Pasiv.pišu ili izlažu u obliku ulogama usmene prezentacije . literature. since. which. na datu svakodnevnog života (npr. the. (a) few. itd.prepričavati priču. npr. have to. itd. itd. unpopular. schoolday.održati usmenu prezentaciju koja se susjeda. sensitive. koji se odnose na date teme i gramatiku. pri čemu će navesti prednosti i loše strane onoga što obrazlažu . . npr. disobedient. power station. drinking.rade zajednički na rješavanju nekog problema b) PISANJE: Učenici će: .

sun.popunjavati i pisati upitnike . no.praviti postere. go for a walk.If . itd. do a sport. Kolokacije. afraid of. son. slušanju ili korištenju bilježaka) .čitanju.) Rečenice: . 22 . hear. raspored časova itd. npr. zapovijesti. pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika. here. ready for.svoje biljleške . take up an activity.rečenice (prvi tip i drugi tip) . npr. molbe) - Homofone. koje se odnose na date teme. know itd. pridjev + prijedlog (npr. go on a diet Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. knew.ključne riječi i izraze . koji se odnose na date teme.diktate . new.ispravljati greške .Vremenske (koje započinju sa when) Direktni i indirektni govor (izjave. kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća.

• može razgovarati na zadanu temu. koji govore o svakodnevnom životu.ENGLESKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. obitelj i druge ljude. bližoj okolini – na poznate teme i situacije). Učenik • zna opisati sebe . • može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. oglasi. obrazovanje. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. razglednice/kratka pisma. • može pronaći određene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. kratke informacije o nekoj osobi. što može povremeno otežati komunikaciju. • ima još poteškoća kod izgovora. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . • na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. poslu. red vožnje). naučenih izraza.CEFR. • vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. porodici. jelovnici. Čitanje i razumijevanje Učenik • zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. 23 Govor . objavama i prati promjenu teme na TV vijestima. prospekti.vlastito porijeklo. • razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. 8. • razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. • može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. vremenska prognoza.

pokazne pridjeve. those Učenici će čitati kratke tekstove. čuvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog područja Znanje o jeziku Stupanj 8. • Dom i porodica nešto prošireniji vokabular npr.brojive. godina učenja engleskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Gramatika Teme Aktivnosti Učenici će: Učenici će učiti ili ponavljati: • Dom i RECEPCIJA: porodica Imenice: .pravilnu/nepravilnu množinu • Zabava i Učenici će slušati izgovoreni tekst i odgovarati na Zamjenice: slobodne reagirati: njih .Lične (padež subjekta i aktivnosti objekta) 1) neverbalno.koristiti rječnik i sebi ili naglas. • kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. spajanjem .Determinatore.predstaviti sebe izraza. tačnih i netačnih those) • Kultura .obraćati se 2) verbalno.Upitne (who.upućivati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . what. kao npr. games unusual hobbies. Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. nebrojive odgovarajuće pozdrave i . npr. this (girl).Prisvojne (mine.upoznavati • Prošli . the. these. . going out to the cinema. which. yours…) • Svijet . i druge dijelova odslušenog teksta mimikom whose) itd. these (girls).prisvojne pridjeve. i reagirati .Pokazne (this. that.Neodređene (somebody. nobody. theatre. e pitanja. that (boy). • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. u (boys) . party. • može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. . favourite sports. odgovaranjem na anybody. amusement park • Kultura rječnik vezan uz tipične karakteristike britanskog i bosankohercegovačkog domaćinstva.zero . slika i tekstova.članove: a/an. jednostavan diktat). Pridjeve: dopunjavanjem nedovršenih rečenica .pridjeve neodređene • London 24 Funkcije i vještine . prepoznavanjem drugima something…) netačnih/tačnih tvrdnji. family members and their occupations • Zabava i slobodne aktivnosti nešto prošireniji rječnik npr. sutrašnjic . npr. druge događaji b) ČITANJE I REAGIRANJE: .Pisanje Učenik • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške i daje nespretne formulacije (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). razred Osnovna škola 3. lične podatke. prezentiranjem određenih .

vrijeme. nepravilnih glagola dopunjavanjem nepoznatih rečenica Future Simple: shall/will itd. traženjem određenih informacija. all) ./Sarajevo • Film i TV • Problemi naučiti voditi svoj vlastiti .opisivati: .pravac. -ing) . odrična. 1000… 2) verbalno. mjesta i buduće događaje • Prošli događaji Priloške odredbe za vrijeme. UK. smjer (left. hot – cold . upitna forma) kratkih tekstova jednostavnim Present Continuous rečenicama.prihvatiti ili odbiti ponude .Složenice u vezi sa . riječi koje idu zajedno • London/Sarajevo rječnik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada • Film i TV rječnik vezan za vrste filmova i serija • Problemi rječnik vezan uz školska pravila. Past Simple pravilnih i prepoznavanjem netačnih tvrdnji. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu.način (slowly.mjesto . have/have got (potvrdna. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. west) . (potvrdna.. upotrebom novog (potvrdna. odrična.tražiti i davati savjete 1) neverbalno.neka raspoloženja i stanja .opisivati buduće planove . Present Simple (potvrdna. p. postavljanjem Glagole: pitanja i odgovaranjem na pitanja. any. upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to oblik PRODUKCIJA: Glagole: be.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow.postavljati količine i broja (some. must.Prepričavati kratke priče i šale .m. npr. which. spajanjem slika i tekstova. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom itd. prepričavanjem dijelova ili cijelih odrična.Pjevati pjesme . right.Sudjelovati u razgovoru o . upitna a) GOVOR: forma) Modalne glagole: can. najčešće (a. odrična. up – down.m. probleme učenika u svakodnevnom životu Osim što će stalno proširivati vokabular. . zadanim temama east.učiti i vježbati fonetski izgovor .ljude i predmete .Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. upitna vokabulara u konkretnim forma) primjerima/rečenicama.Skraćenice.vrijeme (last week. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . should Imperativ (sva lica jednine i . whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: 100.upitne pridjeve (what.. Učenici će: have to. may. npr.aktivnostI .Praviti kratke jednostavne množine) dijaloge koji se temelje na Present Perfect temama o kojima se raspravljalo Priloge (najčešće): . skraćenice za dane u sedmici i mjesece . much. USA. jezične igre . many. quickly) 25 • Svijet sutrašnjice rječnik vezan uz transport. last year) .izražavati zahtjeve i prijedloge .Igrati po ulogama.

Redati ispremetane riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: Red riječi (uz upotrebu priloga učestalosti npr. swimming-pool. penfriend) . Recitirati. to do homework. sometimes) . . basketball. never. always .There is a/There are some… Is there a…? Are there any…? datim temama ( football. make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. dramatizirati b) PISANJE: .tražiti i davati informacije Učenici će: Pisati diktate Prepričavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na određene teme Dopunjavati nedovršene rečenice. tabele križaljke.slušati pjesme i prepoznavati stihove .vježbati pisanje različitih tekstova 26 . pjesme itd.pitanja i odgovarati na njih - itd.slušati očekujući da čuju određenu informaciju - .

• Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. Može locirati. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. kratke vijesti. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja). • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i grešaka kod započinjanja. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. pitati za cijenu. komparirati. • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. • Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. 27 . Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. jednostavna uputstva). ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno.). u restoranu tražiti pomoć konobara i sl..1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. Može nakratko povesti razgovor. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva.NJEMAČKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. • Zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. događaji. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. vlastiti planovi i planovi članova porodice).

navika. grafički prikaz i sl.prezent glagola werden. 2. Sprachkenntnisse verbessern.. odgovaranja na postavljena pitanja.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1. 7. . Schulalltag.prezent modalnih glagola dürfen.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .futur I. . PROGRAMSKI SADRŽAJI Škola Svakodnevni život Prijateljstvo Život u gradu Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Sredstva informiranja Zemlje njemačkog govornog područja – znamenitosti.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Schüleraustausch. Verabredungen. etwas. sollen. . loben. verzeihen.popunjavanjem tabela.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . budućnosti .Složenice Zamjenice: . man Pridjevi: . 9. Toleranz.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . lügen. -iskazati mišljenje o nečem -nešto uporediti -razgovarati sa ljekarom -opisati medije i njihovu funkciju -diskutirati o TV-programu -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor 28 . . gemeinsame Interessen haben. prospekta i slično -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom -diskutirati pro i kontra -ispričati o nečem u prošlosti -predstaviti najboljeg prijatelja -imenovati zgrade u gradu -opisati put .prezent za izražavanje aktuelnog. npr.popunjavanjem praznina u tekstu. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Dativ množine . Svakodnevni život: Tagesablauf. Termine vereinbaren. dopunjavanja teksta. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji..glagol werden + pridjev Glagoli: . diese. Prijateljstvo: jemanden gut verstehen. prošlog. Kontakt aufnehmen. Schulen vergleichen. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku..Lične zamjenice u u dativu .Neodređene zamjenice viele.povezivanjem slike i slušanog teksta. 3. 8. 4. : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -razumjeti tekst oglasa. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.. 6. Schulpartnerschaft. Freundschaften schließen. popunjavanja tabela i sl. jemandem zuhören. .čitati rečenice i kraće tekstove. Freizeitaktivitäten Život u gradu: Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. nichts. der Alltag. jemandem vertrauen. dieses . poznate ličnosti Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . Wochenplan. .Pokazne zamjenice dieser.nešto obrazložiti -opisati mjesto stanovanja -izraziti osjećanja -govoriti o svom hobiju -nabrojati vrste sportova -objasniti statistiku. 5. . Missverständnis.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. Škola: Schulräume.

Rundfunk. berichten . Bajram.preterit pomoćnih i modalnih glagola.postavljati jednostavna pitanja. sich bedanken.-iskazati sklonosti -opisati omiljene zvijezde.perfekt slabih glagola Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznicima weil i dass Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt. PISANJE Učenici će: . das Rathuas. . die Kirche. die Brücke. . -opisati proslave -čestitati praznike -opisati život u porodici -nabrojati zemlje njemačkog govornog područja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima GOVOR: Učenici će: . Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben. Reisen und Ausflüge.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .ich hätte za izražavanje želje . Sport treiben. die Ampel.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . Sportarten. bis zur nächsten Kreuzung... Computer. Medien früher und heute.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.. Praznici i tradicija:Weihnachten. Zemlje njemačkog govornog područja: Sehenswürdigkeiten. der Markt. die zweite Straße links. einen Weg beschreiben.voditi dijaloge prema datoj skici. . im Internet surfen. Nachrichtensendung. er kommt morgen.. Familienfeste. . Valentinstag. . 29 . die Apotheke.. Erfindungen. Übergewicht. . die Tastatur. der Bildschirm. geradeaus. ..igrati uloge. Werbung.dopunjavati izostavljene riječi. Fitness. einen Rekord aufstellen. dijelove rečenice ili cijele rečenice. Glückwünsche. Wo spricht man Deutsch?. gesundes Essen. gemütlich.. Ostern. Zeitung.rekonstruirati riječi i rečenice. Medikamente nehmen. ein Fest vorbereiten.. Zeitschrift.. Weihnachtslieder. nicht rauchen dürfen. an der Post vorbei. . Jugendsendung. onda .. ili. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum.prepisivati rečenice i kraće tekstove. durch den Park. sich bewegen..pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. Nauka i tehnologija Handy. Sportreportage.. sich orientieren.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. das Schwimmbad. . vom Markt zum Rathaus. Karneval. feierlich. Wettbewerb. sich für etwas interessieren. Sredstva informiranja: Fernsehprogramm.) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme der Bahnhof.. . predstaviti neku muzičku grupu i sl.

Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.1 Evropskog okvira za strane jezike. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. Pisanje • Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći).NJEMAČKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. • Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. oglasi. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. poslu. kratke informacije o nekoj osobi. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. 30 . • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Govor • Učenik zna opisati obitelj. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. druge ljude. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. koji govore o svakodnevnom životu. vlastito porijeklo. čime se bavi. naučenih izraza. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. prospekti. • U svakodnevnim tekstovima (npr. izobrazbu. bližoj okolini). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. jednostavan diktat). lične podatke. • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. obitelji. • Može razgovarati na zadanu temu. jelovnici. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.

ein Thema bearbeiten.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . . Život u gradu Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. podjeli poslova u porodici -imenovati predmete u domaćinstvu . sollen.popunjavanjem praznina u tekstu.navesti datum .čitati jelovnik -govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju -davati prijedloge -prihvatiti ili odbiti nečiji poziv -opisati neki predio -nešto porediti .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .. . . .Upitna zamjenica welcher. nichts..prezent modalnih glagola dürfen. . .Neodređene zamjenice viele. 2. dieses . auftreten. diese.Lične zamjenice u u dativu . 4. den Müll wegbringen Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen. 5.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. sich mit einem Thema beschäftigen. 8.. popunjavanja tabela i sl. ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i školske proslave: die Projektarbeit. das Zimmer aufräumen. man . odgovaranja na postavljena pitanja. odlazak u restoran Zemlje njemačkog govornog područja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. der Zirkus. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. : 31 .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.voditi intervju .. der Clown. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima .futur I.popunjavanjem tabela. npr. eine Schulfeier organisieren.Pokazne zamjenice dieser.opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima . dopunjavanja teksta.preterit pomoćnih glagola. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ množine Zamjenice: . .) Nastavne i vannastavne aktivnosti i školske proslave Život u gradu Bavljenje sportom Jelo i piće. 6. posjeta prijatelju.opisati jedan dan .prezent glagola sa razdvojivim prefiksom .čitati rečenice i kraće tekstove. . .povezivanjem slike i slušanog teksta. an einem Projekt teilnehmen. 3. welches Pridjevi: . pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . na koncert. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.prezent glagola werden. u muzej. . etwas. gute Musik genießen.naručiti nešto u restoranu . auf die Geschwister aufpassen.popuniti formular Život u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino.glagol werden + pridjev Glagoli: . 7. welche. ein Theaterstück aufführen. die Artistenummer.ich hätte za izražavanje želje Život u porodici / obitelji: im Haushalt helfen. das Publikum.

postavljati jednostavna pitanja..... onda . zahlen.imenovati vrste sportova .opisati mjesto stanovanja .riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i..opisati omiljenu muzičku grupu. das Stadion. die die Zemlje njemačkog govornog područja: Wo liegt. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) .davati savjete . der Fluss. bestellen.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . Bavljenje sportom Sportarten. . odlazak u restoran Hunger haben. Sport treiben. . die Kirche. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme 32 .napisati razglednicu .. piće. sportaša i sl.opisati put .. .. Wie komme ich zum Schwimmbad?.. die Einwohnerzahl. die Brücke.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.voditi dijaloge prema datoj skici. die Post.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.prepisivati rečenice i kraće tekstove. der Leistungssportler. . die erste Straße links. das Schwimmbad.dopunjavati izostavljene riječi. . Lieblingsspeise. die Hauptstadt. Jelo.rekonstruirati riječi i rečenice. . ili. Speisekarte. das Gebirge.iskazati mišljenje o nečem . dijelove rečenice ili cijele rečenice.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. trainieren. der Nachtisch. an der Ampel. Durst haben.. .. die Sporthalle. geradeaus.osnovne informacije o Njemačkoj i Austriji -znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemačkog govornog područja i svojoj domovini GOVOR: Učenici će: .igrati uloge.imenovati zgrade u gradu ..? grenzen an.perfekt slabih glagola Brojevi: -redni brojevi za iskazivanje datuma Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass der Bahnhof. PISANJE Učenici će: . . . .

poruke. čestitke. na ulici. brošurama. recepte. kratka pisma. jelovnicima. čestitke. plakate piše kratke.. upute o upotrebi.. podsjetnike. • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaj.. kratko pismo • piše lične napomene. uputstva o upotrebi… Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. pozivnice.FRANCUSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. kuhinjskim receptima… • čita i razumije kratke novinske članke. pozivnice. savjete. oglasima.2.. praznici. kupovina. ponavlja. u školi. i djelimično nivoa A2. razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. zdravlje…) • razumije kraće dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. na utakmici…) • razumije jednostavne upute.1. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. bilješke • piše lične poruke. prijatelji. Evropskog okvira za strane jezike.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. škola. zadatke.. ličnog iskustva. sport. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Pisanje Znanje o jeziku 33 .

te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui. -opisati situaciju u prošlosti -opisati situaciju u budućnosti aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji -podvlačenjem traženih informacija -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. -la description du caractère : bon.Nove tehnologije (mobitel. le métro. . sortir ensemble. présenter sa ville. sociable. nazali Imenice . godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja teme . -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete. à qui…) .pričati. -Škola: proširivanje vokabulara . rapporter des activités à l’école. (de qui. que.les moyens de transport commun. où Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Prijateljstvo: -le/la meilleur/e ami/e. cinéma.množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj. prendre l’autobus. inviter / accueillir quelqu’un. médiathèque…) -Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas -le calendrier.. tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe kompjutera. son école -Svakodnevni život u gradu proširivanje vokabulara -se déplacer dans la ville . s’amuser bien. organiser une fête . à quelle heure part …. -les fêtes religieuses et les fêtes nationales en France et en BosnieHerzégovine -la fête de Noël. gai. naredbe. timide.. râleur. que.rod .Prijateljstvo -Škola -Svakodnevni život u gradu -Praznici. personne. -davati.le journal d’école .Čovjek –dijelovi tjela -Zdravlje i sport -Sredstva informisanja . renfermé. le taxi… monter/descendre acheter le ticket de métro. bibliothèque. chaque -odnosne zamjenice qui. la fête de Bajram… 34 . aktivnosti u školi. tout.Nivo 8. confiant. le Jour de l’An. postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa načinom obilježavanja praznika u Francuskoj i kod nas. telefona. Pâques. une surprise-partie….neodređene zamjenice : on.razred Osnovna škola 6. discret/indiscret…. le tram. avoir de la confiance . tradicije . kompjuter i dr. se confier à. les jours fériés. mobitela. ? le départ / l’arrivée -les institutions de culture dans la ville (musée. expositions.prirodni i gramatički .) funkcije i sposobnosti Učenici će znati -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka -kretanje u gradu -sportsku aktivnost -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu. les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant la France et la langue française -échanges scolaires . l’horaire du métro. pozivati i odgovarati na pozive.

pozivnice... -za vrijeme: maintenant. encore -za način : bien. le cœur. mail. avoir mal à. au milieu de. l/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije -acheter le nouveau téléphone portable. longtemps . puis. beaucoup.) -l’esprit sportif. la serviette. se brosser les dents. ensuite. trop. les pubs -les zappeurs. chez. plier les genoux. envoyer/recevoir un SMS. de la natation. audacieux/euse. marcher. pisma -kratku priču. mal .za količina: peu. s’arrêter. le dentifrice … Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme. dehors. vite. (ponavljanje) -Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva -Veznici : et. là. en. l’animateur/trice. être sportif/ive. entre. les infos. les quotidiens. le ventre.. les hebdomadaires -la radio. -le savon. volontiers. jouer à… -les sports individuels (faire de la musculation. près de. avec.. re. du ski. le nouvel ordinateur – Comment ça marche ? -allumer/éteindre. lever le bras.-upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije PRODUKCIJA a)GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE Učenici će znati pisati: -kratke poruke. se laver... à la fin. assez. le shampoing. -les sports collectifs. encore. souvent -priloški izrazi za vrijeme : d’abord. odrični i upitni oblik : -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir. persistant/e.. mal. très. les reportages… -les chaînes. -supporter une équipe -Sredstva informisanja -les journaux. la jambe. .. car. …) souffrir. toujours. le bras. patient/e. dans. où.. à côté de. Prijedlozi à... upitnoj i odričnoj rečenici -le Premier Mai -le défilé du 14 juillet -la Fête de la musique -le menu de fête -les chansons de fête -Čovjek – dijelovi tijela -les parties du corps.ponavljanje priloga : -za mjesto: ici. oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi -imperfekt -sibžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir.. appuyer le bouton/la touche.. les magazines. baisser les épaules.. finalement. dedans. (le pied. savoir gagner/perdre un match -être fort/e. contre. les films.. mais. courageux/euse. se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche. la main. ou. -Rečenica -red riječi u potvrdnoj.priloške odredbe za mjesto: loin de. de. un 35 .. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. la télé : les émissions en direct. être i faire Prilozi -tvorba priloga na –ment -komparacija priloga -komparacija priloga bien. Potvrdni. pour.la gorge. SMS.

samostalnost i kreativnost. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pospješi kontinuitet i povezanost učenja kao cjeloživotnog procesa. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju. Također. kad god je to moguće i u okviru njihovih sposobnosti. što predstavlja središnji. kao i sa njihovom vlastitom kulturom te.3 i djelimičnog A 2. trebalo bi usaditi učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu nekolicinu svakodnevnih situacija • Znaju napisati jednostavne. objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima • Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. vlastiti planovi. • Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. kao drugog stranog jezika. a naročito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. Čitanje i razumijevanje • U stanju su da razumiju kratke. linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. taper sur le clavier. između ostaloga. u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A 1. ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno • Izgovaraju bez poteškoća neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza • Izgovor im je općenito dovoljno jasan • Vladaju osnovnim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. moguće kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. • Mogu locirati i komparirati jednu iili više odredjenih informacija u nešto širem tekstu. Učenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik uče. imprimer. U nastavi francuskog jezika. nezamjenjiv vid učenja jezika. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica • Sporije čita i teže razumije duže odlomke teksta Govor • Učenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne važnosti.-složena rečenica : uzročna (parce que). enregistrer. • Mogu razmjenjivati kratke informacije društvenog tipa (npr. • Mogu nakratko povesti razgovor. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. vremenska (lorsque. učenjem francuskog jezika u ovom uzrastu. pendant que) message. vršiti usporedbe između kulture zemlje čiji jezik uče i kulture njihove zemlje. Na taj način bi bilo. planovi članova porodice) 36 . FRANCUSKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole je omogućiti razvoj jezične kompetencije učenika. događaji. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular • Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraćem tekstu.1 Evropskog okvira za strane jezike. uz znatan napor.

upotrebljavaju i stječu nova znanja o jeziku 37 .Znanje o jeziku • • • Učenici pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena Izrađuju projekte Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju.

par chèque -Škola: (proširivanje vokabulara): le système éducatif (osnovne odlike). Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.zdravlju .predstaviti sebe i članove svoje porodice . que. les activités de loisirs. recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: Gramatika Učenici će učiti o tome. avec des pièces). les paysages.. l'appartement.. prepričavanjem kraćih tekstova. . De/à quoi . le studio. personne Pridjeve . fêtes en famille bosniaque.jednina i množina .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obrađene teme ..Slobodno vrijeme.slaganje i neslaganje .. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. échouer à . Sve ove funkcije će biti u okviru učenikove jezične sposobnosti. etc. les accessoires. passer un examen.. entrer à l'école .. dopunjavanjem i dovršavanjem rečenica 2) verbalno.opisati sebe i članove porodice.rod: prirodni i gramatički na -e i neki oblici na – eur. suivre des cours de . godina učenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .prirodi koristeći sadašnje i prošlo vrijeme. expressions des goûts et des • • • • • • • • Moja porodica i ja Kuća/dom (stanovanje i bliža okolina) U kupovini Škola Francuska/BiH Slobodno vrijeme Zdravlje i ishrana Priroda 38 . al-aux . prepričavanjem dijelova teksta.Kuća/dom (proširivanje vokabulara): les différents types de logement: la maison..Francuskoj /BiH . tout.Porodica: događaji unutar porodice (les fêtes en famille: Le Jour de l'An.bol .komparacija pridjeva Glagole Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular koji se odnosi na date teme.. les régions. les habitudes des gens..? C'est combien?) Comment payer: en espèces (avec des billets. npr: .neodredjene: on. npr: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvučnog snimka. les différentes pièces et les lieux de la maison.govoriti o .upitne: Qui?. npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. Combien coûte. les cartes de voeux. -euse i -eur.Nivo 8.slobodnom vremenu . Paques.zahvalnost .Francuska / BiH. l'argent. Član .. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. demander le prix (Combien ça fait?. où .izraziti . les éléments de décoration .tražiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja.../sortir de . la capitale. faire des études.spécificités des fêtes .U kupovini (proširivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer. exprimer les ressemblances et les différences . razred Osnovna škola 3.obraćati se ljudima .. les cadeaux . le climat. npr: obilježavanjem određenih riječi i fraza.. zaokruživanjem tačnog odgovora. les meubles. svoju okolinu.lične nenaglašene .ponavljanje određenog i neodređenog člana . rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji . osnovni vokabular: le pays / la ville natale.opisne . la grande villa. biranjem tačnog odgovora.interesovanje .pravilna množina na –s .. Que?... -trice . trenutnu aktivnost .neki primjeri nepravilne množine na –x: eau-eaux. davati i potvrđivati informacije) . ponavljati i koristiti: Rečenica Red riječi u potvrdnoj odričnoj i upitnoj rečenici Fonetika Intonacija rečenice i vezivanje riječi u izgovorne cjeline Imenice ..prisvojne -pokazne .sebi i porodici . une formation de . kao i blisku budućnost. De/à qui?. popunjavanjem praznina novim usvojenim riječima i izrazima itd 2) verbalno. npr: traženjem određenih informacija. prošireniji vokabular npr.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .partitivni član Zamjenice . par carte bancaire.proste odnosne zamjenice: qui. les activités à l'école. Noël.

les loisirs à la maison (la télévision. . apprécier: c'est bon. délicieux. une forchette. situation propres à la nourriture et au restaurant.Bliski futur (ponavljanje) -Futur I .. voyager (le voyage)..govoriti na zadanu temu .pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. trop. une cuillère. volontiers.Priroda: les paysages: le lac.za način: bien. de. la danse). la musique. la table: une assiette. lettre) . avoir soif – boire.tražiti obavijesti .popunjavati tabele i jednostavne križaljke . beaucoup. etc . avoir mal à. na –ir.Perfekat glagola na –er Priloge za .slati SMS ili e-mail (potvrdni i odrični oblik) . la natation). . les animaux: domestiques et sauvages. les sports (le football.prepričavati tekstove .Prezent povratnih glagola . le ski. Brojeve (glavne) do 1000 préférences en matières de loisirs.Prezent (ponavljanje) . etc . la rivière.količinu: peu. le vélo. une tasse.Prezent gl.učestvovati u razgovoru s drugima . avoir faim – manger. avec etc. tôt. tard . lire (la lecture). voir une exposition. la radio). chez. où. la mer.être de bonne/mauvaise santé. mal.la nourriture et les repas. visiter un musée. re. la montagne. très . vite.. assez.mjesto: ici. excellent. oir .vrijeme: aujourd'hui. dans.davati upute i informacije . hier.Zdravlje i ishrana: . souvent Prijedloge À. prendre des médicaments. les spectacles (le cinéma. aller voir le docteur.pisati kraće diktate . demain. là.uz nastavnikovu pomoć izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Učenici će: . ça a bon/mauvais goût. un verre. etc 39 . un couteau. le théâtre.Imperativ (ponavljanje) .

pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 40 . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. humanizmu i internacionalizmu. toleranciji. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). kosmopolitizmu. duhu tolerancije. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru .vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti . a ne o jeziku . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . razumijevanje i poštivanje drugih kultura. ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava.ARAPSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. predanosti i preciznosti u učenju jezika .kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti. - NIVO: ŠESTA GODINA UČENJA .

Atributivna sintagma .Nabrojati dane u sedmici.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. godina učenja arapskog jezika Teme . npr. lične i pokazne zamjenice.glumiti. ime relacije.Glagoli «kana» i «laysa» i izražavanje njihovog predikata . vole.Koristiti redne brojeve za izražavanje sati .razumjeti jednostavne Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. volim.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. .Arapske zemlje i glavni gradovi i druge karakteristike . ženski rod.Negativni oblici prezenta i futura . . prepoznavanje. mogu .pjevati. . dual i plural imena. izražavanje vremena putem rednih brojeva. npr: . modalne glagole (želim. izražavanje posjedovanja.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . 2) verbalno.Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici . potpunu i nepotpunu deklinaciju.Masdari I glagolske vrste . hidžretske mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju .Koristiti jusiv u funkciji negacije perfekta (lam yaktub) .upotrebljavati futur .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. .: .Izražavanje priloga za vrijeme . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. komparaciju pridjeva. brojeve. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. Gramatika . genitivne veze. Nivo VIII razred Osnovna škola 6. glavni grad .Hidžretski mjeseci . ponoviti osnovne fraze.recitirati kraće pjesmice. ponavljanje.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.gestikuliranjem.Brojevi preko 1000 . 41 .Sportske i druge aktivnosti -Moja domovina. brojevi) .Aktivnosti u školi .upotrebljavati brojeve preko 1000 .Izražavanje datuma .Pronominalni sufikski iza prijedloga i imenica .ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje čuju sa CD-a.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi školske aktivnosti .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. . povrće. .Arapski Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . npr.Prilikom kupovine tražiti određenu količinu voća.Kratki dijalozi vezani za putovanje (autobuska stanica. prijedloge. -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. 2) verbalno. npr: ..Kongruencija broja i imenice Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. imitiranjem .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. povrća i drugih prehrambenih artikala .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. . pjesmice. . GOVOR: Učenici će: .Kupovina (voće.itd. aerodrom.: .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.jednostavnim izrazima izraziti šta žele.Razlomljeni plural . restoran) .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . . mogu).

postavljati jednostavna pitanja. . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. duhu tolerancije. kosmopolitizmu. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.jezik na WWW pisane upute. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. ovladavanje osnovnim leksičkim. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. fonetskim i gramatičkim minimumom.rekonstruišu sintagme i rečenice . . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. toleranciji. dijelove rečenice i cijele rečenice . 42 . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti).dopunjavaju izostavljene riječi. posebno ako su ilustrirane .povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. humanizmu i internacionalizmu.

tanwin.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. Nivo VIII razred Osnovna škola 3.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . kratki i dugi vokali.VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično / 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.Elementarna imenska rečenica . sebe i druge Teme -Pozdravljanje i upoznavanje Funkcije i vještine Učenici će znati: . varijante pisanja slova. i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova. godina učenja .Predstaviti sebe i Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica . vezivanje slova u riječi.Opisati porodicu. npr. ponoviti osnovne fraze.čitanje riječi. a ne o jeziku .dopunjavanje riječi i rečenica - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. pisanje određenog člana.TREĆA GODINA UČENJA . sintagme i kraće rečenice.Određeni i neodređeni član .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja bude zabavno . vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti.Pozdravljanje na formalan i neformalan način . . sukun. predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .bojenjem navedenih predmeta / osoba Gramatika .Upitna Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular.: .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . tašdid. koji će biti osnova za 43 .

ponavljanje.Brojati od 1 do 10 .Osnovne boje (muški i ženski rod) .r.lijepljenjem odn. sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta .Upitni izraz (min ayna) . rečenica . 44 . min.Nabrojati dane u sedmici . . praznika . . .Particip aktivni .Gramatički ženski rod (nastavci za ž.Pokazne zamjenice (za bliže i dalje objekte) .gestikuliranjem.) .arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja druge ..itd. .recitirati kraće pjesmice.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. .Reći koliko je sati (puni sat) . imitiranjem . 'ila.Lične zamjenice (jednina i 1.Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .glumiti.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.takmičenje u pisanju brojeva itd. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. .Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .Prijedlozi (fi.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune) . . .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. . prepoznavanje.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn.: .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi. pjesmice.Brojevi (do 20) tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .pjevati.Škola (sportske i kulturne aktivnosti) . npr: .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. GOVOR: Učenici će: . slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. npr.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. 2) verbalno.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.Svakodnevni život . `ala) . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije ) .Iskazivanje starosti .Kuća .Imenovati članove svoje uže porodice . .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .Proslava rođendana. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. Kroz dijalog (igre. lice množine) . 2) verbalno.

ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. čitanja i pisanja. i njegovim doživljajima i uzrastom. te razvija njegove kulturne. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. strani jezik) ZA VII. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. govora. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. uz pohvalu za aktivno učešće. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. I na ovom nivou (šesta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. precizna uputstva. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Sredstva. 45 . već mu nakon toga. podstiče slobodu i kreativnost ideja. izbor i prilagođenost teme. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. na prikladan način ukazati na greške.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.

prilikom rada u parovima. individualnog izlaganja. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. diktati) ili slobodno (kreativno). Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. produbljuje. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. popunjavanje formulara. određene pojedinačne informacije. tumačenja i razumijevanja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. izvještaja. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. ako je potrebno usporava tempo. fizikom i hemijom. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. 46 . Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka.Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. koristi odgovarajuća leksika. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. raznovrsniji i pristupačniji. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. pismenih vježbi. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. upitnika. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. pisanje prema modelu. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. kontrolnih zadataka. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. u svakom polugodištu po jedan. oglasa. koliko je to moguće. da se logički slijede događaji koji se opisuju. kao što su pisanje pisama. za uočavanje pojedinih detalja itd. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. SMS ili e-mail poruka itd. da bi im bili što atraktivniji. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. životna sredina). poštuju gramatička i sintaksička pravila. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.

kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. izbor i prilagođenost teme. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se 47 . te razvija njegove kulturne. čitanja i pisanja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Sredstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. podstiče slobodu i kreativnost ideja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. precizna uputstva. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. strani jezik) Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. VIII I IX RAZRED (2.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. I na ovom nivou (treća godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. govora. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd.

pisanje prema modelu. uz pohvalu za aktivno učešće. u svakom polugodištu po jedan.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. kao što su pisanje pisama. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. oglasa. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. određene pojedinačne informacije. poštuju gramatička i sintaksička pravila. na prikladan način ukazati na greške. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. već mu nakon toga. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. tumačenja i razumijevanja. pismenih vježbi. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. upitnika. raznovrsniji i pristupačniji. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. diktati) ili slobodno (kreativno). za uočavanje pojedinih detalja itd.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. popunjavanje formulara. kontrolnih zadataka. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. SMS ili e-mail poruka itd. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Rad sa djecom sa posebnim potrebama 48 . Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. izvještaja. koliko je to moguće. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. produbljuje.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. koristi odgovarajuća leksika. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. prilikom rada u parovima. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. fizikom i hemijom. da bi im bili što atraktivniji. ako je potrebno usporava tempo. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. životna sredina). individualnog izlaganja.

Nastavni sadržaj matematike za osmi razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u sedam nastavnih tema: 1. Uređenost u skupu realnih brojeva. uvodi se izračunavanje procenta broja . a ova znanja prošruju do pojma polinoma i računanja sa polinomima. trouglu. Iracionalni brojevi. TEMA – REALNI BROJEVI Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva. U drugoj temi proširuju se do sada stečeno znanje o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa njima. Jednakost a 2 = a . 140 časova godisnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za osmi razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz ranijih razreda. kružnici i. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. Približne vrijednosti realnog broja.krugu. Prva tema: Vektori-nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima . uvodi se pojam broja π i na osnovu njega dafinišu se pojmovi obima i površine kruga i upoznaju se formule za njihovo izračunavanje. 49 2.U petoj temi učenici se upoznaju sa pojmom stepena i operacijama sa njima. pojam iracionalnog i realnog broja. . Jednakost vektora. U trećoj temi stiču se znanje o pitagorinoj teoremi i njenim primjenama. Takodje. Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. 2 Rješenje jednačine x = a ( a ≥ 0 ) Kvadratni korijen racionalnog broja. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. pojam kvadratnog broja . U četvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti.Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Realni brojevi i brojevna prava. Naime. Neke primjene vektora. MATEMATIKA VIII. Osnovne računske operacije sa vektorima. TEMA – VEKTORI Pojam vektora. četverouglu. Osnovne računske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima.

a ≥ 0 i x 2 ± 2 xy + y 2 = 0 . Broj dijagonala mnogougla. Interesni (kamatni) račun. Cijele racionalne funkcije – polinomi.3. Talesova teorema i njena primjena. Proporcija i njena svojstva. Podjela mnogouglova. Razlika kvadrata. Osnovne računske operacije sa monomima. pravougaonik. TEMA – PROPORCIONALNOST. Razmjera duži. Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. . romb. oduzimanje i množenje polinoma. Konstrukcije pravilnih mnogouglova. Kub binoma. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema. Konstrukcja tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Procentni račun. količnika i stepena. jednakokraki / jednakostranični trougao. Kvadrat binoma. Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. Rješavanje jednačine oblika ax 2 + bx = 0 . Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti. Pravougli koordinatni sistem u ravni. trapez i krug. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. Operacije sa stepenima – množenje i dijeljenje stepena jednakih osnova. Konstante i promjenljive. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. x 2 − a = 0 . 5. Sabiranje. TEMA – MNOGOUGAO ( POLIGON ) Mnogougao. 50 4. 6. Stepen proizvoda. Proporcionalne duži. Obrat Pitagorine teoreme. Rastavljanje polinoma na faktore. Dijeljenje duži na dijelove jednakih dužina. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. Zbir i razlika kubova. Proporcionalne veličine. Samjerljive i nesamjerljive duži. Cijeli racionalni izrazi. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Mjerenje duži.

.Površina mnogougla. 51 .Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva.O talesovoj teoremi.Da proširi i uopći znanja o trouglu i četverouglu do mnogougla.Shvatanje Dekartove ideje pridruživanja uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. .Razlikovat će racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to njihove približne vrijednosti (na određeni broj decimala). . . . . . .Zna izračunati zbir unutrašnjih uglova i broj dijagonala n-tougla.Dobro usvajanje sadržaja o stepenima.Primjenjivanje Pitagorine teoreme u zadacima o trouglu i četverouglu. Proširi znanje o računanje površine trougla i četverougla na izračunavanje površine mnogougla uopće.Primjenjivat će Talesovu teoremu u rješavanju računskih i konstruktivnih zadataka. . .Prepoznati pojedine mnogouglove. .Da učenik shvati i upamti obazac za računanje površine kruga. razred devetogodišnje škole (četiri sata sedmično) PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA . izraziti površinu kruga brojem π ili računanjem doći do približne decimalnim brojem iskazane vrijednosti. . Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prečnika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja π. . Dužina kružnog luka.Definiciju kružnice i kruga i pouzdano uočavati njihove dijelove. MATEMATIKA Za VIII. . Površina kružnog prstena i kružnog isječka. Površina kruga. 7.Računanje s realnim brojevima. . . . kako racionalan tako i iracionalan može zapisati kao beskonačan decimalni razlomak.Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme.Da proširi i produbi znanja o krugu i kružnici i njihovim dijelovima.Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proširivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva.Zaključivat će o mogućnostima primjene Pitagorine teoreme uočavanjem zavisnosti između elemenata geometrijske figure. Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. .Shvatanje da je tek sada moguće obostrano – jednoznačno pridruživanje između realnih brojeva i tačaka brojevne prave. . .Naučit će da se svaki realan broj. . izračunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija. TEMA – KRUŽNICA I KRUG Dijelovi kružnice i dijelovi kruga.Shvatanje direktne i obrnute proporcionalnosti u zadacima praktične primjene.Povezivati znanja o djeljivosti sa identičnim transformacijama polinoma i rješavati lakše zadatke iz teorije brojeva.Izvođenje identičnih transformacija polinoma. pravilne mnogouglove i njihove karakteristične trouglove.Znati bez teškoća. .Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima.Znat će izračunavati obim kruga iz njegovog prečnika i obrnuto.Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: . .

Samoučenje korištenjem matematičkog teksta (udžbenika). džepni računar) i geometrijski pribor. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 52 . . . dedukciju i analogiju prilikom zaključivanja.Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada. .Kreativnog mišljenja i rasuđivanja.Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada.Razumjeti odgovarajući sadržaj prirodnih nauka. .Izražavati se matematičkim jezikom pismeno i usmeno. . . NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. . . postupno i sistematično. RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: . . .Intuitivnim putem dolaze do uopštavanja.Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla. . . . .Izgrađivanje pozitivnog stava prema matematici.Objašnjavati pravila i postupke.Sastavljanje matematičkih zadataka različite složenosti i strukture.Precizno formulisanje pojmova. .Kritički odnos prema radu i rezultatima rada.Uočavati greške.Izgrađivanje pozitivnih osobina učenikove ličnosti. UČENIK ĆE MOĆI: . .Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike. STAVOVI.Prevoditi tekstualne zadatke na jednačine.Razvijanje osjećaja odgovornosti. .Formirati naučni pogled na svijet.Raditi pregledno. .Razvijati smisao za saradnju u procesu učenja.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: . . .Razvijanje smisla za samostalan rad.Pružati pomoć učenicima koji se ne snalaze u radu. .Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapažanje.Razvijanje matematičke radoznalosti i motivacije u sticanju znanja.Izvoditi i formulisati zaključke. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: UČENIK ĆE: . . .Koriste indukciju.

Osposobljavaju se za rješavanje praktičnih zadataka primjenom kvadratnog korijena.1. Množenje vektora prirodnim brojem. • 53 . Upoređuju dva realna broja. 3 . procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugova. • Upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima. Shvataju da za • • • Osposobljavaju se da vrše približna procjenjivanja kod izračunavanja kvadrata i kvadratnih korijena. • Pažljivo sluša i prati rad na satu. Primjenjuju misaone operacije identifikacije i apstrakcije. na primjer. 5 i sl. Upoznaju konkretne primjene vektora • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Rješavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne. • • • Uvodi pojam vektora i neke operacije sa vektorima intuitivno. Razvijaju intuitivno mišljenje. Realni brojevi. Z i Q i operacije u tim skupovima Pravilno formiraju pojmove: kvadratni korijen i aritmetički kvadratni korijen i upoznaje učenike sa pojmom iracionalnog broja. • Pokazuju interes prilikom upoznavanj a novih pojmova i proširivanja matematički h znanja. • • • • • REALNI BROJEVI Kvadriranje cijelih brojeva. Shvataju potrebu proširivanja skupa racionalnih brojeva. Rješenje jednačine x2=a. crta. Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor. Približne vrijednosti realnog broja. (a ≥ 0 ). Povezuje tematski matematičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. Kvadrat racionalnog broja. Određuju rješenja jednačine x2 = a i izračunavaju kvadratni korijen broja (pogodno izabranog). Primjenjuju jednakost • • • Ponavlja skupove N. Iracionalni brojevi. • • • • • • • Jednakost a 2 = a . Znaju izvoditi potrebne konstrukcije. Upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva. racionalnog broja i aritmetičkog kvadratnog korijena. Racionalno računaju sa realnim brojevima. Kratko objašnjava terminološko značenje i istorijat iracionalnog broja. Uređenost u skupu realnih brojeva. • • • • • • • • • 2. konstruira i pri tome usvaja nova znanja. Razvijaju preciznost i urednost u crtanju. da je mjerni broj stranice kvadrata 2 i • • • Stiču navike korištenja pomoćnih sredstava za računanje (tablice kvadrata i kvadratnog korijena i džepni računar). Kod određivanja tačaka brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima koristi njihove približne vrijednosti s napomenom da postoje i tačne konstrukcije koje će se izvoditi poslije obrade Pitagorine teoreme Skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova racionalnih i • Kao primjer 2 . Za svaki nejasan zadatak traži objašnjenje od nastavnika. Sabiranje vektora. VEKTORI • Usmjerene duž – vektor. Jednakost vektora. Neke primjene vektora. • • • Kvadriraju racionalne brojeve u obliku razlomaka ili u decimalnom zapisu i procjenjuju vrijednost kvadrata. Stečeno znanje o vektorima znaju koristiti za rješavanje zadataka iz fizike. • • Usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena. Pridružuju realne brojeve tačkama brojevne prave. Kvadratni korijen racionalnog broja. Kod kuće rade redovno domaće zadatke posvećujući punu pažnju pravilnom i tačnom crtanju. Osnovne računske operacije u skupu realnih brojeva i njihova svojstva. zapažanje i zaključivanje. Brojevna prava. • a2 = a u • rješavanju jednačina.

• slično. iraci-onalnih brojeva. a>0 kod kojih rješenja mogu biti racio-nalni ili iracionalni brojevi. odnosno sa određenom tačnošću) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa racionalnim brojevima.Tako navodi učenike da shvataju iraci-onalan broj kao realan broj. =0. U praktičnom računanju zamjenjuju iracionalne brojeve približnim racionalnim vrijednostima u decimalnom zapisu (sa konačnim brojem decimala.• računanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni računanja sa racionalnim brojevima. Primjenjuju osnovna svojstva operacija u izračunavanju vrijednosti algebarskih izraza. • Rješava kvadratne jednačine oblika x2-a. 54 .

Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik. • • • • • • • • • PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema (formulacija i dokaz). a zatim njenu primjenu uvježbava na figurama kod kojih se javlja pravougli trougao. Primjenjuje raznovrsne načine rada do metode problemskog učenja. Rješavaju praktične probleme primjenom Pitagorine teoreme. Primjena Pitagorine teoreme na krug. • • • • • • Usvoje Pitagorinu teoremu (izreku i smisao) i razumiju dokaz. Konstrukcija tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Uspješno primjenjuju usvojene pojmove i teoreme u rješavanju zadataka. Shvate obrat Pitagorine teoreme. Stiču naviku preciznosti i tačnosti u radu. Dokazuje Pitagorinu teoremu na svom demonstracionom modelu. Znaju konstruktivno odrediti tačke brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Upoređuju dvije • Ponavlja pojam razmjere usvojen • ranije. • • • • • posebno pravougli trougao. apstrakcije i generalizacij e osposobljava ju se za deduktivan način zaključivanj a. Češće ukazuje kako na časovima obrade. Obrat Pitagorine teoreme. Ističe da je Pitagorina teorema nastala iz potrebe rješavanja praktičnih životnih pitanja i o tome učenicima daje neophodne historijske činjenice. Razvijaju ideje i istraživački duh u samostalnom radu. Podstiče učenike da svjesno i aktivno učestvuju u radu (u izvođenju i formulisanju zaključaka. Uočavaju greške i shvataju kako se pravilno rješavaju isti zadaci i vrše ispravak netačno urađenih zadataka. tako i na časovima utvrđivanja na to da se razmjera 55 . Na osnovu Pitagorine teoreme najprije izračunava jednu stranicu pravouglog trougla kada su poznate druge dvije. Primjenjuju Pitagorinu teoremu kod izračunavanja geometrijskih figura u kojima se pojavljuje pravougli trougao. • • • • Uočavaju veliku važnost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike. Samjerljive i nesamjerljive • Usvajaju pojmove razmjere i proporcionalnosti duži i pojam samjerljivih i • Brzo i racionalno izvode računske operacije sa brojevima i uočavaju vezu • Sticanje • navika preciznog i urednog crtanja i • Uočavaju odnose među dužima i precizno grafički mjere duži. Mogu primjeniti Pitagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima. Analiziraju svoje rezultate i upoređuju ih sa rezultatima svojih drugova.3. • • • Razvijaju sposobnost posmatranja i uočavanja funkcionalne zavisnosti među elementima geometrijskih figura. 4. • PROPORCIONA-LNOST FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONA-LNOSTI Mjerenje duži. Uvježbavaju primjenu Pitagorine teoreme. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranični trougao. U raznovrsnim praktičnim zadacima mogu dati tekst prevesti na matematički jezik. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i pravougli trapez. • • • • Izvode ogled (dokaz Pitagorine teoreme) na svojim modelima koje su napravili. Primjenom misaonih operacija: analize. primjeni Pitagorine teoreme na izučavane geometrijske figure). • Ponavlja sa učenicima trougao. Primjena Pitagorine teoreme na romb.

procentni račun. Talesova teorema i njena primjena. • • • • • • • • • dvije duži definira samo pod uslovom da su obje duži mjerene istom jediničnom duži i da razmjera ne zvisi od jedinice mjere. Detaljno 56 . način zapisivanja funkcije i njen grafik. Osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji sa slikama. Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu Pojam direktno i obrnuto proporcionalnih veličina uvodi na primjerima iz života. iskazima i zapisivanjem uslova. Razvijanje matematičko gi funkcionalno g mišljenja uočavanjem zavisnosti među veličinama. Proporcionalne duži Dijeljenje duži na jednake dijelove i u datoj razmjeri. Znaju odrediti tačke. • spretnog korištenja pribora. fizike i hemije. Funkcija obrnute proporcionalnosti y = k / x . Detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni. interesni račun. Proporcija i njena svojstva. znaju je iskazati. na slici navesti date uslove i tvrdnje. Znaju prikazivati funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti na razne načine. Funkcija direktne proporcionalnosti y = kx.• • • • • • • • duži Razmjera duži. Dograđuju i usvajaju pojam funkcije. Ispituju da li 4 duži čine proporciju. Rastojanje dvije tačne. Radi shvatanja pojma pravouglog koordinatnog sistema ponavlja o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Primjenjuju talesovu teoremu za konstrukciju četvrte geometrijske proporcionale za tri duži. Kod Talesove teoreme. Dograđuje pojam funkcije. • • • • • • • • nesamjerljivih duži. Uči učenike primjeni proporcija u tekstualnim zadacima. koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. a zatim indukcijom dolaze do formule za funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili na pripremljenoj grafofoliji. Usvajaju pojam i osobine proporcije. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. postavljaju proporcije i izračunavaju nepoznati član proporcije. Rješavaju zadatke iz života i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti • • • između duži i brojeva. Navodi učenike da sami određuju razmjeru dvije duži i da na osnovu vrijednosti razmjere zaključuju da li su duži samjerljive ili nesamjerljive. a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrađuje na primjerima. čitaju i sastavljaju razmjere. u procentnom i kamatnom računu. u dokazima svojstava nekih geometrijskih figura i dr. Primjenjuju proporcije na zadatke iz prakse. • • • • veličine iste vrste. Osposobljavaju se za funkcionalno posmatranje i rasuđivanje učeći o funkcijama kroz nastavu aritmetike i algebre. odnosno kod proporcionalnosti odsječaka na pravima insistira više na razumijevanju i primjeni a ne zahtijeva od učenika dokaze teorema. Razlikuju direktnu i obrnutu proporcionalnost veličina. Navodi učenike da prvo utvrde da li formule određuju funkciju. na nastavi geometrije. Pravougli koordinatni sistem u ravni. geometrije i prirodnih nauka. Razumiju Talesovu teoremu. Proporcionalne veličine. proporcionalna podjela). Znaju podijeliti duž grafički (konstruktivno) na jednake dijelove i u datoj razmjeri. pravilno pišu. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti (srazmjerni račun.

Racionalno računaju.objašnjava postavljanje problema . jer ih učenici teže shvataju. binom. Sistematizira znaje da bi učenici imali potpuniju sliku sadržaja koji su obrađeni u ovoj nastavnoj cjelini. Koristi zidne slike sa formulama. asocijativnosti i distributivnosti. binom. oblike kvadrata binoma. kad je on faktor. nastavne listiće: za ispodprosječne. Stepen proizvoda. sa objašnjenjem svakog koraka (koristi grafofolije). Pravilno interpletiraju i primjenjuju usvojena pravila za izvođenje računskih operacija sa monomima i polinomima. Kub binoma. Prepoznaju algebarske izraze (monom. Množenje monoma. Induktivnim putem dolaze do uopštavanja. Stepen polinoma. pregledno. trinom). Izvode osnovne računske operacije sa polinomima i izračunavaju brojnu vrijednost izraza. Osposobljav • • Određuju vrijednost stepena i računaju sa stepenima. Uočavaju slične monome i formiraju polinom od datih monoma. Razlika polinoma. Ponavlja zakone komutativnosti. Stiču naviku za izostavljanje znaka za operaciju množenja između faktora monoma kao i broja 1. Sabiranje polinoma. Ovo realizira na satima utvrđivanja. razlike kvadrata. Stepen stepena. Kod obrade stepena uvažava princip postupnosti i posvećuje više vremena uvođenju odgovarajućih pojmova. Stepen količnika. • Insistira na usmenom određivanju znaka i vrijednosti stepena u jednostavnijim izrazima. Stiču vještinu snalaženja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma. Znaju rastaviti polinome na faktore primjenom zakona distributivnosti. • • • • • • • Usvoje pojam stepena kada je izložilac prirodan broj a osnova realan broj. • • • • • • • • • • • • • • • • CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. Navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma na faktore. dedukciju i analogiju. Polinpm (monom. • Proširuje pojam stepena tako da a ∈ R i n ∈ N. • Ispoljavaju • • • • • • • preglednost u pisanju i rješavanju zadataka. Suprotni polinomi. Usvojene formule i postupke primjenjuju pri rastavljanju polinoma na faktore. Množenje polinoma polinomom. Osposobljavaju se da pri izvođenju zaključaka koriste indukciju. trinom). Uvježbavaju faktorizaciju algebarskih izraza. Sabiranje sličnih monoma. Operacije sa stepenima – množenje stepena jednakih osnova. višeslojne grafofolije. Kvadrat binoma. Brojevna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Rastavljanje polinoma na faktore vrši postupno. Proizvod stepena jednakih izložilaca. prosječne i nadprosječne učenike. posebno u primjeni usvojenih formula. Dijeljenje stepena jednakih osnova. Sređeni oblik polinoma. Izvode osnovne računske operacije sa stepenima i interpretiraju usvojena pravila obrnutim putem. Cijeli racionalni izrazi. Ponavlja pojam brojnog izraza i izraza sa promjenljivom i uvodi naziv algebarski racionalni izraz. • • • • • • • 57 . Množenje plinoma monomom. 5. Više algebarskih operaciaj sa polinomima ilustrira grafički. Prepoznaju kvadrat binoma i razliku kvadrata. • Osposobljavaju se • • • da u toku rada daju objašnjenja za svaki korak u rješavanju zadataka. Osposobljav aju se za samostalan rad i samokontrol u. Konstante i promjenljive. Količnik stepena jednakih izložilaca.

• • Razumije i zna šta su poligoni I njihove podjele Upamti da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao Prepozna i razumije pravilne poligone i konstrukcije nekih. faktore primjenom zakona distributivnosti. Samostalno crta. . . • Rješavanje jednačine oblika x2 ± 2xy + y2 = 0.Broj dijagonala mnogougla. . • Faktorizacija polinoma oblika x3 ± 3x2y + 3xy2 ± y3. • Razvijaju stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti.Konstrukcije pravilnih mnogouglova. . Podjela mnogouglova. Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o mnogouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova mnogougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje.Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. zapažanja. zapažanje i zaključivanje. Rješavanje jednačine oblika ax2 + bx = 0. • Razvijaju sposobnost za posmatranje. .Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. Rastavljanje polinoma oblika razlike kvadrata na faktore. a ≥ 0 . uočava odnose među elementima u mnogouglu. Rješavanje jednačine oblika x2 – a = 0. 6. analize i logičkog mišljenja. MNOGOUGAO (POLIGON) -Mnogougao. • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom životu. Rješavaju jednačine na novi način koji se temelji na rastavljanju polinoma na faktore. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. harmoničnosti i pravilnosti u matematici i povezuje matematičke pojmove sa prikmjerima iz svakodnevnog života. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. Aktivno posmatra. Utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. Rastavljanje polinoma x3 ± y3 na faktore. zbira i razlike kubova. harmoničnos ti i pravilnosti u matematici i svakodnevno m životu.• Rastavljanje polinoma na • • • • Zbir i razlika kubova. Razvijaju pozitivne stavove • • Aktivno učestvuje u nastavnom procesu Razvija stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. O značaju posmatranja. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o uglovima i dijagonalama mnogougla. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. • kvadratnog trinoma koji nije kvadrat binoma.. • Faktorizacija polinoma oblika x2 ± 2xy + y2. aju se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktičkog materijala.Površina mnogougla. Zna procedure računanja površina pravilnih i nepravilnih mnogouglova. 58 . Razlika kvadrata. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje Uočavanja zavisnosti među datim elementima mnogougla.

Koristi zidne slike sa formulama.. . Vizuelnog pamćenja • Primjene algoritamskog rješavanja zadataka • Mjerenja i procjenjivanja • Induktivnog i deduktivnog zaključivanja • Identifikacije i generalizacije • Razvijaj u stavove o značaju estetskih vrijednosti. Vizuelne organizacije i orijentacije. analize i logičkog mišljenja. Stiču vještinu korištenja pribora. .METODIČKE NAPOMENE 59 . • Značaju posmatranja. . zapažanja. zapisuje i primjenjuje matematičke formule i dovodi ih u korelacije sa primjerima iz života Kritički vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava zainteresiranost u radu. Vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava kritičnost u radu. KRUŽNICA I KRUG -Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. uočava odnose među elementima kružnice i kruga. 7. prosječne i nadprosječne učenike. • Harmon ičnosti I pravilnosti u matematici I svakodnevn om životu. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. • Broj π shvata kao omjer obima kruga i prečnika kruga i na osnovu toga računa približnu vrijednost broja π. • Površinu kruga razumijeva kao površinu π puta veću od površine kvadrata stranice r.. prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevno m životu. o Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevn om životu. Učestvuje u grupnom radu i pomaže drugima u rješavanju problema • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o kružnici i krugu Navodi učenike na samostalno razmišljanje i logičko zaključivanje.Površina kružnog prstena i kružnog isječka. Razlikuje krug(površ) od kružnice (linije). Organizuje eksperimentalne i numeričke postupke utvrđivanja odnosa matematičkih pojmova vezanih za kružnicu i krug. DIDAKTIČKO . -Površina kruga. nastavne listiće: za ispodprosječne. Samostalno crta.• • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini. • • • • • Aktivnoi kritički učestvuje u nastavnom procesu Posmatra.Dužina kružnog luka. grafofolije.Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π.

• Detaljno obrazložiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja. Svaki racionalan broj može se napisati kao decimalan broj (čisto periodičan ili mješovito periodičan). uporedjivati ih po intenzitetu. I obrnuto. Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora. • Obratiti posebnu pažnju na odnose dva vektora ( kolinearni. sa puno primjera ( koristitei pojmove iz fizike i sl. Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike.1.).). Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen. cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima. uz korištenje uvedenih relacija i operacija 2. • Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rješavaju pomoću vektora.leže na paralelnim pravima. • Izračunavanje približnih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vršiti na unaprijed određen broj decimala (pomoću tablice ili džepnog računara). • Grafički uvesti operaciju množenja vektora i skalara ( skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine. tj. • Posebno naglašavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetičkog kvadratnog korijena. i iracionalan broj je uslov za pravilno shvatanje realnog broja. • Objasniti i pokazati na primjerima identitet = a. • Grafički uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije. a ≥ 0. • Izračunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) što će pripremiti učenike za kasnije shvatanje i izračunavanje vrijednosti stepena. jednakost. • Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rješavanja kvadratne jednačine x2 = a. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo. a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena veličina. a ≥ 0. • Na primjeru usmjerene duži objasniti pojam vektora i njegove karakteristike ( pravac. • Prije uvođenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. obratit pažnju na promjenu smjera vektora i sl. aritmetički kvadratni korijen. TEMA – VEKTORI Uvesti pojam vektora na «prirodan» način. smjer i intenzitet). Posebnu pažnju obratiti na odnos dva vektora ( kolinearnost. TEMA – REALNI BROJEVI Za razumjevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih. uporedjivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima. • Primjeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije ≤ i ≥ za objašnjavanje približne vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udžbeniku). • Uvesti kvadratni korijen kao način zapisivanja rješenja kvadratne jednačine. svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konačnim ili beskonačnim brojem decimala može ( a) 2 60 .

Sada saopćiti učenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonačno decimala (neperiodični). 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetička interpletacija). b a koji se ne mogu napisati u obliku razlomka . • Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski određivati tačke brojevne prave kojima se pridružuju iracionalni brojevi 2 . • Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki učenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem). − 3 . 3.− 8 itd. • Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog „egipatskog trougla“ i dati geometrijsko tumačenje Pitagorine teoreme koje se temelji na jednakosti površina. se napisati u obliku razlomka Potrebno je učenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme – iskazom i zapisom.. 4 i 5 jedinica. a zatim dati informaciju o „Pitagorinim brojevima“. 12 i 13 . što znači da nisu racionalni. i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj. • Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima. shvatanjem i razumijevanjem suštine Pitagorine teoreme i njenom širokom primjenom u računskim. • Upoznati učenike sa Pitagorinom teoremom služeći se tzv. • Navoditi učenike na pronalaženje zavisnosti 32 + 42 = 55.. Može izvesti i strožiji dokaz uz simboličko zapisivanje. Zaključak uopćiti npr. • Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada učenici usvoje da je Q ∩ I = Φ . Samjerljivost i nesamjerljivost duži vezati za vrijednost razmjere njihovih dužina koja je racionalan ili iracionalan broj.− 2 . Kada učenici upoznaju opći pojam razmjere.4142135. a nastavnik na svom modelu ili koristi višeslojnu grafofoliju. 3. Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsječaka koje paralelne prave 61 . • Utvrditi da će trouglovi sa stranicama 5. b Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1.. 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom mjerenjem). 3 . 6. nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni. 4. mjerenju i upoređivanju duži. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Pri uvođenju pojmova razmjere i proporcionalnosti duži treba koristiti prethodna znanja učenika o razmjeri. • Uvježbavati primjenu Pitagorine teoreme.• • • Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodičan zapis sa beskonačno decimala. 5 ..− 5 . TEMA – PROPORCIONALNOST. • Primjenjivati sadržaje iz nastavne teme Realni brojevi u kombinovanim zadacima u cilju sistematizovanja znanja. 7 .. uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost duži. konstruktivnim i praktičnim zadacima. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA a . „egipatskim trouglom“ • Historijski se osvrnuti na „egipatski trougao“ čije su stranice 3. 5 . • Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom.

grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvježbati njenu primjenu. ako je MN = 12 cm. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni. • Pojam stepena obraditi postupno. učenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedinična duž? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je duž MN veća od jedinične duži? Kolika je dužina duži MN? • Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira što su taj pojam učenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima. i da svakom uređenom paru (X. nakon čega izvršiti uopštavanje. • Pojam procenta kao specijalni slučaj razlomka koji su učenici upoznali u 6 razredu proširiti i rješavati zadatke procentnog računa proporcijom. kao i svojstava računskih operacija. • Pojam mjere duži (duž koja se sadrži cio broj puta u datoj duži) također formirati na primjerima. mjernog broja i dužine duži. iracionalan broj primjeniti definiciju i izvesti tačan zaključak. Identične transformacije polinoma mogu se uspješno vršiti uz dobro poznavanje sadržaja o stepenima. • Definirati proporcionalne duži i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz duži • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. 62 . • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija.Y) odgovara samo jedna tačka koordinatne ravni. racionalni i iracionalni brojevi. Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izračunavanje brojne vrijednosti. • Razgraničiti jasno pojmove upoređivanja duži. 5. • Računske operacije sa monomima i polinomima (u sređenom obliku) vršiti na osnovu poznatih zakona računanja sa brojevima. • Grafički upoređivati duži i obuhvatiti dva slučaja: za koliko je jedna duž veća (manja) od druge duži i koliko puta je jedna duž veća (manja) od druge duži. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. • Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. Na primjer. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj X ∈ R može po formuli izračunati vrijednost funkcije Y ∈ R. • Uvesti mjerni broj i jediničnu duž. jedinična duž. tablicom i formulom a zatim definirati funkciju. • Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti duži definirati pomoću vrijednosti razmjere duži. Promjena vremena i temperature). mjere. • Navesti više primjera direktno proporcionalnih veličina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su učenici već upoznali u temi realni brojevi. • Za određivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces – predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora. • Uvesti pojmove iz kamatnog računa i rješavati probleme koristeći svojstva direktno proporcionalnih veličina. Posebnu pažnju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti. Objasniti pojmove: koordinatni početak. cijeli. • Pojam dužine duži izgraditi na primjerima. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati važnije pojmove u vezi sa funkcijom. a zatim izvesti zaključak da se svakoj duži može pridružiti pozitivan broj. • Proširiti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz. apscisna osa. jedinične mjere. Među racionalnim izrazima posebno su značajni polinomi. • Kod operacija sa stepenima svako pojedinačno pravilo uvježbavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem.

Na primjer: Koliko se različitih pravih može povući kroz deset tačaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne. U skladu s tim. TEMA – MNOGOUGAO POLIGON Ovom tematskom cjelinom proširit. Ocjenjivanje Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su učenici usvojili pređeno gradivo i stekli matematičke vještine i radne navike i kako stečena znanja umiju primjenjivati u rješavanju praktičnih zadataka. pravilo računanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rješavanja nekih logičko kombinatornih zadataka. mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i prečnika).Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. Na primjer. • Formula. rad učenika na projektima. Formuli za površinu kruga treba dati geometrijsko značenje ( površina π puta veća od površine kvadrata stranice r. pristupa se izuzetno važnom problemu izgradnji pojma broja π. 7. • Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rješavanju jednačina datih oblika. TEMA – KRUŽNICA I KRUG • Nakon što se ponove prošire i kompletiraju znanja o krugu i kružnici i dijelovima istih. Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja. Naročito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i računanje obima i površina istih. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada.). Nakon toga proučavaju se omjeri obima i prečnika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu. Polazište za izvođenje formule za površinu kruga može biti i formula za površinu kružnog isječka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i visinom r. U procesu formiranja broja π obavezno na početku koristiti eksreriment. čime se učenici očigledno uvjeravaju u istinitost tvrđenja. 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y)3 itd.292 – 2. … . polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore (4x2 – 25y2 = (2x)2 – (5y)2 . sposobnostima i sklonostima. specifične 63 . • Do formule za računanje površine kruga treba doći eksperimentalnim putem. • Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teško za učenike. Svaki učenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao. • Mnogougao uvesti. vrednovanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. ili površina jednaka površini pravougaonika čije su stranice π r i r ). Broj π svojim nastankom upučuje učenika na način izračunavanja obima kruga. posebno jednakokrakog. procedurama i instrumentima. Aroksimativnom transformacijom površi kruga u površ pravougaonika. produbit i sistematizovati će se ranije stečena znanja o trouglu i četverouglu.• Poslije uvježbavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumačenje pomoću odgovarajućih slika. • Na temelju naučenih znanja računanja površine trougla.712). induktivnom metodom uopćavanjem i sistematizacijom ranije naučenih pojmova o trouglu i četverouglu. vodeći računa o individualnim mogućnostima. • Racionalno računati primjenjujući formulu za razliku kvadrata na čisto brojevne izraze (7. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju. uvoditi učenike u strategije izračunavanja površina mnogougla uopće. potrebno je pratiti i procjenjivati: kreativnost učenika prikom rješevanja zadataka . 6.

U svakom polugodištu radi se najmanje jedna školska pisana zadaća sa analizom i ispravkom. sklonosti i sposobnosti. Individualno prilagođeni program. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr.komunikativne i radne vještine. procesa. 70 časova godišnje 64 . motive i interese. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. uz korištenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i učešće roditelja. Osim navedenog. prilikom utvrđivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje učenika. objektivne uvjete za rad. proizvoda i sredine učenja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. FIZIKA VIII razred – 2 časa sedmično. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije.

sila Međudjelovanje. Diskutuju o različitim vrstama kretanja. Zna da postoje različite vrste međudjelovanja u prirodi i da su promjene svojstava i stanja tijela uzrokovani međudjelovanjem. pomak. Ukazuje na 65 . putanja i pređeni put. relativnost kretanja.priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće. srednja i trenutna brzina. Veza između ubrzanja. brzina. Pomaže učenicima da istražuju kretanja. Razlikuje pojmove putanja. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa težinom tijela. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik: Identificiraju različite tipove međudjelovanja odnosno sila u prirodi. sile i mase tijela. Grafički predstavlja silu i zna njenu mjernu jedinicu.ulozi pojmovnih modela u fizici. Prepoznaje različite vrste kretanja u prirodi. Drugi i Treći Newtonov zakon. Upućuje učenike na korištenje raznovrsnih izvora informacija. Izvodi jedinicu sile. Razvijanje svijesti o: . njutn (N). Mjerenje sile. srednje i trenutno ubrzanje. Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i deformaciju tijela. Zna da je inertnost Razvijanje osjetljivosti na probleme. Rješava jednostavne eksperimentalne i računske zadatke.vezi između znanja fizike i svakodnevnog iskustva . Ubrzanje. Mjere pređeni put i proteklo vrijeme. tijelo koje je obješeno o oprugu i druge oglede s dinamometrom. Moment sile. Analiziraju tijelo koje miruje na stolu. ocjenjuje učenike. Analiziraju grafički i računski rezultantu kolinearnih sila i grafički rezultantu nekolinearnih sila. Identificiraju primjere iz iskustva koji ukazuju na mogućnosti i ograničenja modela materijalne tačke. Rješava grafički i računski jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje. razlikuje sile koje djeluju na daljinu i kontaktne sile. Kinematički opis kretanja. Zna izvesti jedinice brzine i ubrzanja. Zadaje zadaće. pređeni put i pomak. koristeći se različitim medijima (pored tradicionalnih ogleda i snimanje kretanja pomoću vibratora i analiza histograma. stavovi. klasifikacija sila. . uslovima nastanka. te silu razloženu na normalne komponente. Razumije vezu između ubrzanja. efektima i načinima opisivanja. Ravnoteža sila. sila. uče kako sami da naprave dinamometar. Razumije silu kao mjeru međusobnog djelovanja tijela. Opisuje i tumači referentni sistem i model materijalne tačke. Razumije efekt djelovanja momenta sile. Razumije princip dinamometra. Ispituju istezanje elastične opruge. Klasificiraju sile. kontrolne zadatke i školske pisane zadaće.uzročnoposljedičnim vezama u prirodi Polazeći od iskustva i jednostavnih ogleda pomaže učenicima da formiraju pojam sile. sile i mase. crtaju Međudjelovanje. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa silom. Ravnomjerno promjenljiivo pravolinijsko kretanje. Slaganje i razlaganje sila.CILJEVI I ZADACI ISHODI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. simuliranje određene vrste kretanja korištenjem senzora kretanja ili videoanaliza za određivanje veličina koje karakterišu kretanje tijela prikazanih na snmcima) Kretanje i sile Kretanje. Prvi. Rade i analiziraju domaće zadaće. Opisuju kretanja služeći se različitim reprezentacijama. položaj.

sila teža. Zajedno sa učenicima izvodi različite oglede i pomaže im da razumiju razliku u značenju pojma pritisak u fizici i jeziku svakodnevnice. efekti djelovanja sile trenja. Ispituju prenošenje pritiska kroz različite sredine. labilnu i indiferentnu ravnotežu i primjenjuje znanje o težišnici. veličine dodirnih površina i težini (pritisnoj sili). Pritisak u tečnostima. težištu. svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela. Razlikuje pojmove sila teža i težina. Razvijanje navike istraživanja. Razumije da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje. Stvara problemsku situaciju tako da pokazuje da tijelo od plastelina može. 66 . Trenje klizanja. histograme kretanja i st. Pomaže učenicima da uoče veze između veličina koje karakterišu stabilnost tijela i trenje. Razvijanje navika da rade timski i razmjenjuju iskustva i ideje. sila trenja. Objašnjava promjenu impulsa tijela kao posljedicu njihovog međudjelovanja. težišnica. Razumije da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. Ispituju povezanost među zbirom spoljašnjih sila. Težište. Opisuju efekte potiska. Razlikuje stabilnu. Arhimedov zakon. Tabelarnim i grafičkim prikazom dolaze do pojma faktor trenja Navode različite primjere pritiska iz života. beztežinsko stanje. Objašnjava djelovanje sile trenja na kretanje tijela i opisuje primjere koji pokazuju važnost sile trenja. Pritisak Pritisak u čvrstim tijelima. Zna da su hidrostatički pritisak i atmosferski pritisak posljedica težine slojeva tečnosti odnosno vazduha. Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu međusobno djeluju jednakim silama suprotnog smjera i opisuje efekte tog međudjelovanja. razumije značenje ubrzanja slobodnog pada. potisak. odnosno manja vrijednost pritiska. stabilna. Istražuju ravnotežna stanja i stabilnost tijela. Atmosferski pritisak. Upoređuju mase i težine tijela. labilna i indiferentna ravnoteža. težina tijela. ravnoteži i stabilnosti na praktičnim primjerima.v-t i a-t grafike. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike i matematike. Zna da je uzrok gravitacionog međudjelovanja masa tijela. Opisuju i tumače beztežinsko stanje. Diskutuju o vrstama kretanja s obzirom na rezultantu spoljašnjih sila i posljedicama koje slijede iz Trećeg Newtonovog zakona. Pascalov zakon. Zna da je sila potiska jednaka težini istisnute tečnosti i iskaz Arhimedovog Određuju težište tijela. azlike i povezanost mase i težine tijela. slobodan pad. Mjerenje pritiska. faktor trenja. Zna da je pritisak količnik sile i površine na koju sila djeluje pod pravim uglom. Istražuju zavisnost sile trenja o vrsti podloga.Gravitaciona sila. Zna vezu između mase i težine tijela. Zna izvesti jedinicu za pritisak i povezanost paskala sa milibarom. Dinamometrom mjere silu teže na tijela različite mase. raspravljaju o primjerima u kojima je važna veća. masom i ubrzanjem. a i ne mora da pliva u void (zavisno o obliku ) i usmjerava učenike na pravilno tumačenje ove pojave. stabilnost tijela.

Identificiraju pojave prilikom kojih se mijenjaju kinetička i potencijalna energija i analiziraju date formule. Izračunava vrijednosti kinetičke i gravitacione potencijalne energije u jednostavnim primjerima. Zna fizički smisao energije i njenu povezanost sa radom. Mjere hidrostatički i atmosferski pritisak i analiziraju dobivene rezultate. Poluga. Zakon održanja ukupne energije. Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo pliva. Identificira različite oblike energije. Opisuje vezu između rada. Povezuje kinetičku energiju je sa brzinom kretanja. a rad proces i da je energija neophodna za život čovjeka i sve procese u prirodi. Primjenjuje znanje o radu i snazi na primjerima iz života i jednostavnim zadacima. rad elastične sile. Diskutuju o značenju energije u različitim kontekstima. Zna izvesti jedinicu džul. lebdi i tone i zna to odrediti poređenjem gustina. identificiraju različite oblike energije u prirodi i komentarišu njihovo korištenje.puta. zakon poluge. Pretvaranje energije. primjena poluge. Razumije da je za vršenje rada potrebna energija. Opisuje primjere pretvaranja energije. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o energiji i radu. Ističe da je energija stanje. 67 . Rješavaju jednostavne zadatke. Priprema i izvodi oglede kojima pokazuje postojanje različitih oblika energije. Zna jedinicu energije. potencijalna i elastična energija. Razlikuju sile koje vrše rad od onih koje ne vrše rad. povezuju rad sa transformacijom energije iz jednog u drugi oblik. Snaga. Energija i rad Različiti oblici energije u prirodi. koristi veće i manje jedinice od vata. džul (J). Istražuju rad različitih sila: rad vučne sile. Razvianje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije. Razumije pojam zatvorenog (izolovanog) sistema i da je cjelokupna energija u tom sistemu sačuvana. utvrđuju veličine od kojih zavisi hidrostatički pritisak. vat (W).zakona. Opisuje elastičnu potencijalnu energiju. džul (J). Razumije fizički smisao snage. koristeći se primjerima iz svakodnevnog života. Razvijanje svijesti da svako tijelo ima određenu energiju. sile i pređenog . Razumije da promjena potencijalne energije zavisi o razlici visina početnog i krajnjeg stanja. Rad. sile trenja. značaj energije. njeno pretvaranje i povezanost sa radom da bi učenicima olakšao konceptualno razumijevanje energije i rada. Opisuju primjere pretvaranja energije i crtaju dijagrame energetskog bilansa. Zna da atmosferski pritisak opada sa nadmorskom visinom. Sa učenicima raspravlja o primjerima snage u prirodi i načinima njenog korištenja. Kinetička. očuvanju okoliša i nužnosti pronalaženja alternativnih izvora energije. sile teže. Diskutuju o razlozima zbog kojih neko tijelo uronjeno u tečnost prividno postaje lakše. Povezuje gravitacionu potencijalnu energiju sa radom sile teže.

tečnosti i gasova. zna objasniti provođenje toplote pomoću čestičnog modela tvari. Diskutuju primjenu i korištenje poluge u tehnici. razmjena toplote. Određuje količinu toplote i temperaturu smjese. Kritički razmatraju pojave u prirodi. računaju i upoređuju momente sile i tereta. Zna da odnos sile i tereta zavisi o usponu strme ravni. Razvijanje svijesti o postojanju nekih općih zakona u prirodi. strujanjem i zračenjem. Održanje mase. razumije anomaliju vode. Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. Objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku 68 . ljudska ruka kao poluga. princip centralnog grijanja i kako Sunčeva energija dospijeva do Zemlje. Diskutuju primjenu strme ravni. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. Ispituju uslove ravnoteže na poluzi. Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje dovođenjem ili oduzimanjem toplote. specifični toplotni kapacitet. povezuje i objasnjava zavisnost zapremine tijela odnosno gustine o temperaturi. džul (J). Identificira različite primjere prostih mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz svakodnevnog života. Demonstrira različite vrste termometara. toplota. topljenje. Promjena agregatnih stanja: očvršćavanje. princip termometra. vrše pretvaranja vrijednosti temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto. diskutuju o svojim iskustvima i Podstiče učenika na samostalno zaključivanje. tabelarno prikazuju dobivene podatke i uočavaju jednakost rada uz različite sile i puteve. Rješava jednostavne probleme. Razumije princip termometra. Informisan je o nuli apsolutne temperature. tereta. Postavljaju hipoteze i kreiraju modele pomoću kojih objašnjavaju toplotne procese. Određuju temperaturu kao jednu od veličina koje opisuju stanje posmatranog tijela. toplota. Predviđaju ishode ogleda. temperatura. primjena Razumije i objašnjava zakonitost poluge i njenu primjenu. unutrašnja energija tijela. termičko širenje tijela. Ispituju međusobnu zavisnost sile. Prenošenje toplote. količina toplote. džul po kilogram i Kelvinu (J/kgK). Polazeći od zakona održanja energije opisuju i računaju šta se dešava kada zagrijano tijelo stavimo u vodu. klasificira tvari na dobre i loše provodnike toplote. zakon strme ravni. isparavanje i kondenzacija. sportu. Ispituje prisustvo učeničkih miskoncepcija o toploti i kreira situacije njihovog prevazilaženja. Opisuje primjere toplotnog širenja iz života. Demonstrira i objašnjava različite načine prenošenja toplote. dužine i visine strme ravni. Ispituju kako se mijenja temperatura različitih tvari pri dovođenju jednakih količina toplote. Izvode oglede i uočavaju promjene duljine i zapremine čvrstih tijela. količina toplote. Razumije jednakost rada uz različite sile i puteve. Mehaničke oscilacije i talasi Termičko kretanje molekula.Strma ravan. Zna da je uzrok toplotnom procesu gradijent temperature i da se toplota uvijek prenosi sa tijela više na tijelo niže temperature. Razlikuje pojmove temperatura. Pomaže učenicima da sistematiziraju svoje znanje o poluzi i strmoj ravni i razumiju funkciju prostih mehanizama. Toplota Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer se sastoji od čestica koje se kreću i međusobno djeluju.

Objašnjava razliku između ključanja i isparavanja. možemo zaključiti da je kemija/hemija među najstarijim prirodnim znanostima/naukama.proces promjene agregatnog stanja. Demonstrira i objašnjava ciklus promjene agregatnih stanja vode. Upućuje učenika u istraživanja specifičnosti agregatnih stanja. Uočava da se masa tvari ne mijenja ma kakve fizičke promjene i procesi se dešavali. Određuju kolika masa leda odgovara određenoj masi vode. Grafički prikazuju procese promjene agregatnih stanja i određuju količinu toplote koju treba dovesti (oduzeti). idejama u vezi s prenošenjem toplote. KEMIJA/HEMIJA Važno je učiti kemiju/hemiju. Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo kemijsko otkriće. Zna da tečnost proključa na nižoj temperaturi kad se pritisak iznad nje smanji i da se čvrsto tijelo topi na nižoj temperaturi kada se poveća spoljašnji pritisak. Mjere promjenu temperature pri promjeni agregatnog stanja tvari. 69 . Ukazuje na značaj zakona održanja u fizici.

Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi. Učenje o elementima. a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta. tako što oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje čine proizvodi hemijske industrije. Razvrstava i uspoređuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava. Razvija navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na temelju eksperimenata. promjenama i podjeli. iz jednog oblika u drugi. prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu Procesi njih mogli opisati. odnosno o prijelazu tvari kondenzacija. razvijati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja. kristalizacija. odnosno promatranja pojava. razvijati sposobnost predviđanja hemijskih promjena u danim/datim okolnostima. Stječe vještine planiranja i izvođenja jednostavnih pokusa da bi se uočile hemijske promjene i svojstva tvari. goli. isparavanje. te posljedica ljudskog upletanja 70 . fazama i faznim prijelazima pri kemijskim reakcijama. Zadaci nastave kemije su: Razvijati vještinu eksperimentiranja. Kada bi iz svakodnevnog života ljudi isključili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi. gladni i obolijevali bi od mnogih danas izlječivih bolesti. Ovaj program kemije/hemije koncipiran je tako da učenicima pruži osnovna znanja o prirodnim pojavama. Dakle kemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore života. Program kemije treba temeljiti na naučnim postignućima i prilagoditi ga psihofizičkom uzrastu učenika. tvarima koje izgrađuju našu okolinu. o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utječu. razvijati sposobnost opažanja tijekom eksperimenta. Kemija proučava građu. kemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi. razumjeti svojstva i promjene tvari. svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete/uslove koji na njih utječu. i usmjeriti ga na potrebna kemijska znanja za svakodnevni život.Kemiju/hemiju učimo zato jer kemija zadire u sve grane industrije. PODRUČJA CILJEVI I ZADACI UČENJA Učiti: Znanje Posmatrati i steći znanja o temeljnim kemijskim kemije: teorijama. kemijskim spojevima i proizvodima kemijske industrije važnim u svakodnevnom životu. prirodnim ciklusima kruženja. plin/gas. tekućina. Učenje o fizičkim i kemijskom promjenama. Razumijevanje pojmova o neuništivosti materije i Razumije pojmove: krutina/čvrsto. Sadržaj OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Učenik: Stječe temeljna znanja o kemijskoj građi tvari.

Međusobno uvažavanje i rad u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. Razvijati naviku korištenja raznih izvora informacija. Znati koje su štetne i opasne kemikalije u kućanstvu. PROGRAMSKI SADRŽAJI (Tematske cjeline) VIII. Sposobnosti i vještine. Uvod kemiju/hemiju 2. Poticati na kritičko razmišlanje i rješavanje problema. Praviti određena poređenja. poznavati najvažnije prirodne cikluse. Tvari/supstance 3.u prirodne procese. Razvijati svijest o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja i životne sredine. Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono može spriječiti. Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadržaja zahtjeva timski rad nastavnika svih prirodnih predmeta.vršiti analizu pojava i procesa. Razvijati navike za urednost. Vrste hemijskih spojeva 6. točnost i preciznost pri izvođenju ogleda. Dobro poznavati one kemijske elemente. stavovi. navike Poticati interes učenika na proučavanje kemije. Preuzimati odgovornost pri zajedničkom procesu učenja. Prepoznavati ulogu nauke za razumjevanje hemijskih procesa i pojava u prirodi. Kemijske reakcije i hemijski zakoni 5. Nemetali 71 . Kemijska sistematika 4. Primjena znanja hemije Korelacija kemije s drugim predmetima. Steći neophodna saznanja o koristima učenja hemije u svakodnevnom životu.koristiti kritičko razmišlanje pri rješavanju problema. kako se njima rukuje i kako su obilježene. vrijednosti. Znati najvažnija svojstva zraka/vazduha i vode. Znati pravilno koristiti izvore informacija. Razred 1. kemijske spojeve i proizvode hemijske industrije koji su važni u svakodnevnom životu.

Svladavanje programa kemije treba se temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz pomoć nastavnika pripremaju i izvode učenici. To će svakako utjecati na njihove vrijednosti. simulacija. a nastavnici ih poučavati i pomagati im u stjecanju odgovarajućih znanja i razvijanju njihovih vještina i sposobnosti. odnosno kako učenici trebaju učiti. uz dobro rukovođenje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata. sposobnostima i sklnostima. programirana. Za realizaciju programskih sadržaja neophodno je što više rješavanje stehiometrijskih zadataka. U školskoj knjižnici je potrebna određena stručna literatura za nastavnike i darovite učenike koji žele znati više. Ambijent u kojem se učenici osjećaju dobro i sigurno. demonstracija. sposobnosti.sposobnost i vještine učenika za vrijeme eksperimentalnog rada.vještina. Provoditi će istraživanja i rješavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori. R E S U R S I Z A R E A L I ZA C I U Za realizaciju ovog programa kemije/hemije neophodno je da škola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu kemije s pomoćnom prostorijom za kemikalije i pribor. 72 . Učenici će učiti samostalno i u grupi. Za izvođenje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagoškim standardima za nastavu kemije/hemije. . Za praćenje. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave: problemska. vještinama. projekat. radu i sistematičnosti. heuristička. istraživanje. učenički eksperimenti. Preporuča se nastavnicima da inzistiraju na učeničkim zabilješkama. i drugih ispitnih postupaka. rasprava. jer njihove su zabilješke u stvari dnevnici rada koji ih uče redu.D I D A K T I Č K O – M E T O D I Č K E N A P O M E NE Sadržaj i proces učenja. Sve aktivnosti učenici će vršiti u školi.istraživanjima. usmenog i pisanog izvještaja i dr. bitno su uvjetovani/uslovljeni načinom učenja. itd. O C J E NJ I V A NJ E Napredovanje učenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Poželjno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno osjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje) Interno ocjenjivanje učenika vršiti na osnovu obrazovnih postignuća. mali istraživački projekti. praktični radovi. Redoslijed poučavanja pojedinih tema nije obvezujući. planirati svoj rad i rad grupe. a posebice rezultati učenja.sudjelovanje i doprinos pri radu u grupama. Na nastavniku je odgovornosti da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u okviru plana.učeničkim projektima.rješavanje zadataka objektivnog tipa. učenička izvješća. vodeći računa o individualnim mogućnostima. razgovor. razvijanja koncepta i kritičkog razmišljanja. stavove i ponašanje. ocjenjivanje i napredovanje učenika treba koristiti različite postupke i instrumente. Učenike treba pratiti i ocjenjivati tijekom izvođenja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje. . programirani tekst.rješavanju problema . kod kuće koristeći se dodatnim izvorima informacija.

Prepoznavati Znakove opasnosti. Razvijanje istraživačkog duha. razred – 2 sata/časa tjedno/sedmično. priborom i posuđem. ponašanje Razvijanje navike timskog rada i suradnje pri učenju.K E M I J A / H E M I J A. pribor i posuđe. Aktivnosti učenika Stečeno teoretsko znanje iskoristiti za prakt. Teme UVOD U KEMIJU Kratak pregled razvoja kemije Što sve rade kemičari Kemijski laboratorij i mjere zaštite Ciljevi i zadaci Oček. Poznavati znakove opasnosti i mjere zaštite. VIII. Hemija kroz povijest Izvesti neke atraktivne pokuse Naučiti rukovati s laborator. 70 sati godišnje Tematske cjeline. osigurati im potrebnu literaturu sa slikama.. Poznavati osn. ab. rezultati Učiti: Učenik: Značaj učenja kemije kao prirodne znanosti. i znati ga koristiti pri izvođenju eksperimenata.teoretski ih pripremiti za taj rad. Znati da je kemija prir. Aktivnosti nastavnika Nastavnik treba Nadzirati učenike pri njihovu radu u lab. i kako je tekao njen razvoj kroz povijest. 73 . znanost. rad. Samostalno izvoditi neke jednostavne pokuse. Vrijednosti stavovi.

Naučiti strukturu PSE. Zadati učenicima da sami izrade plakate s ključnim pojmovima. Rješavati računske zadatke. Znati da se pojam hemijski element odnosi na vrstu atoma. Metode razdvajanja tvari iz smjese. Pisati formule spoja na osnovu valencije. Pokusima pokazati razlike između fizikalne i hemijske promjene. izrada zidne tablice PSE. elektronski omotač. Računati maseni udio tvari u smjesi. npr. rasprostranjenost. Pomagati im pri izvođenju pokusa. Obrazložiti zašto Ar nije Poticanje suradničkog učenja. Pojam i građa atoma. Izvesti pokuse za razdvajanje smjesa. Na osnovu grupnih i samostalnih pokusa trebaju sami zaključiti kad dolazi do fizikalne a kad do kemijske promjene. Zrak/ vazduh Voda Def. Određivati valenciju elemenata. destilacija. Izvesti pokuse:dok.. suradničke diskusije i vlastite kreativnosti. Građa tvari. Elementi u prirodi i podjela. diskusija o rezultatima pokusa. Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa. kisika i nitrogena u zraku. Vrste tvari. Razlikovati atome od iona. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosi. označavanje iona. Sastav zraka. Zakon periodičnosti (grupe i per. dobivanje i svojstva.) veza PSE i građe atoma. filtracija. elektrolizu vode. Učiti pojam smjese i čiste tvari. SISTEMATIKA Periodni sistem elemenata Valencija elemenata PSE kroz povijest.TVARI Pojam tvari Fizikalne i kemijske promjene tvari. Rješavati računske zadatke. Pokusima razjasniti pojmove: taloženje. Razvijanje ekološke svijesti. atomski i maseni broj. Steći temeljne predodžbe o atomu. Dodatno pojašnjenje nekih pojmova. Pokusima pokazati kemijsku sličnost elemenata iste skupine PSE. Shvatiti sićušnost atoma. pojam izotopa. kristalizacija. Poticati učenike na znatiželju. Navestim primjere Fzikalih i kemijskih promjena. Izčitavati podatke o atomima elemenata na osnovu njegove pozicije u PSE. problem onečišćenja. Kemijski elementi Poticanje znatiželje za mikrosvijet. KEM. svojstva. Naučiti simbole najčešćih elemenata. Simboli kemijskih elemenata. Voda u prirodi. Shvatiti da je zrak smjesa plinova/gasova Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za piće. svojstva. 74 . Izrada Stalno nadzirati učenike za vrijeme izvođenja pokusa. Definirati valenciju.

Vršiti kemijska izračunavanja na osnovu kemijskih jednadžbi. Lavoazijeov zakon Prustov zakon. spojeve i njihovu upotrebu. Pokuse s klorom izvodi nastavnik. „male“ zbirke kemijskih elemenata. Trebaju teoretski savladati gradivo i temeljem tog znanja izvesti pokuse za dokazivanje vodika. Svojstva. Preporuča se nastavniku da bude moderator i voditelj nastave pri usvajanju novih pojmova i pri izvođenju pokusa. Znati uvjete pod kojim dolazi do Kemijske reakcije. dobivanje i upotreba. Promoviranje općih vrijednosti. Svojstva dušika. Mr i količine tvari. Razvijanje čistoće i Urednosti pri izvođenju kemijskih pokusa. Poznavati načine dobivanja. Relativne atomske i Molekulske mase. Kao potvrdu tih zakona znati Izjednačavati kem. Izvesti eksperimente koji će objasniti kemijske reakcije. Formule za izračun. Opisivanje kemijske Reakcija jednadžbom Kvantitativno i Kvalitativno čitanje hem. Svojstva kisika nalaženje. 75 . REAKCIJE. Znati primjer sinteze i analize. Dokazati klor u vodi iz slavine. Računski zadaci Definirati kemijsku reakciju. ZAKONI Kemijske reakcije Hemijske jednadžbe Zakon o očuvanju mase Zakon o stalnim Odnosima masa NEMETALI Svojstva nemetala Vodik Kisik Dušik/azot Pojam i podjela. čime če se doći do osnovnih kemijskih zakona. Spoznati da se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala. ionska i kovalentna. Mr Uvod u Stehiometriju KEM. dobivanje i upotreba vodika. Rješavanje zadataka. Metodom vaganja Dokazati kemijske zakone. kako ne bi došlo do povrede pri radu.jednadž. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njenih zakonitosti. kisika i dušika. Nastavnik treba aktivno sudjelovati u pripremi pokusa koje će učenici izvoditi.i kemijske formule Kemijske Veze i struktura molekule Relativna atomska i molekul. svojstva i glavne spojeve koje grade. jednadžbe i njihovo kvantitativno kvalitativno značenje. dobivanje i značaj za život. jednadžbi.znati pisati hem. Sinteza i analiza. Svojstva metala i Njihov položaj u PSE. nalaženje. Usvojitim pravila pri radu i pravilnom skladištenju kemikalija. Cijeli broj. Izračunavanje Ar. Stvaranje navike Timskog rada. Izraditi modele nekih molekula. nalaženje. KEM. Ukazati Učenicima na važnost rješavanja računskih zadataka u hemiji. Naučiti svojstva sumpora. Masa Ar.

ne izvoditi pokuse s konc. Svojstva hidroksida. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa s kiselinama i lužinama. Uočiti razlikum između pojma hidroksida i lužine. Ispitati pH otopina nekih soli i izvesti zaključke. Shvatiti značaj ovih spojeva za život. Naučiti mjere opreza pri radu s ovim kemikalijama Učenici trebaju steći teoretska znanja o ovim spojevima. Pojam disocijacije. 76 . Oksidacija. Naučiti kako se skladište ove kemikalije. SPOJEVA Oksidi Kiseline Hidroksidi Soli Svojstva. Naučiti reakcije nastajanja soli. upotreba i najznačajniji spojevi klora. npr. Izvoditi neke manje opasne pokuse. Naučiti reakcije nastajanja oksida i pisanje formula oksida. kiselinama. i njihov značaj za život. Stalno nadzirati njihov rad. oksidi metala i nemetala (svojstva) Naučiti nnajvažnije anorganske kiseline. Nastajanje lužina.Sumpor Klor/hlor VRSTE KEM. dokazivanje kiselina i lužina indikatorom. Nastajanje soli (neutralizacija) Dobivanje soli. Pisati reakcije disocijacije kiselina i lužina. njihova svojstva i primjenu.

Poticat će učenike da sami dođu do zaključka da na živa bića djeluju različiti faktori životne sredine i da su ti faktori međusobno povezani. Zna da na živa bića utiče kompleks ekoloških faktora. Zna da postoje samo dvije životne sredine: zračna i vodena. Stanište (biotop). . Zrak/vazduh i voda kao životne sredine. Vodit će raspravu o aktuelnim problemima o kojima su informirani putem TV ili na drugi način kada je u pitanju djelovanje čovjeka na prirodu i tako doći do 77 Vrijednosti. stavovi. Shvaća pojmove: biotop (stanište). ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika S obzirom da živa bića koriste oksigen iz zraka/vazduha ili otopljenog u vodi zaključuju o postojanju dvije Razvoj interesa životne sredine. posebno u praktičnom pogledu. za živi svijet i Mogu zaključiti sposobnosti koliko su važna posmatranja znanja iz ekologije za pojava vezanih svakodnevni život za živu prirodu. Razvoj svijesti o povezanosti žive i nežive prirode (ekosistem) kao i međusobne povezanosti živih bića u okviru životnih zajednica. jedan čas sedmično CILJEVI I ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/teme Proces i sadržaj Učiti: Uvod u ekologiju Ekologija. Posmatraju ilustrativni materijal. čovjeka i očuvanje prirode. životna zajednica (biocenoza) i ekosistem/ekosustav. Učenik: Zna da je ekologija nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. Uočavaju i ističu razlike između ekosistema na osnovu osobina staništa i karakteristika životnih zajednica. Najavljuje da će u ovom razredu sticati znanja iz ekologije koja proučava odnose žive i nežive prirode. Vodeći dijalog podsjeća učenike na biološke discipline koje su upoznali u prethodnim razredima. životna zajenica (biocenoza) i ekosistem. – nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša.BIOLOGIJA: VIII. Značaj ekologije. Ekološki faktori i njihov uticaj. uočavaju komponente ekosistema. razred. Steći će predodžbu o značaju ekologije kao biološke discipline.

Radeći u grupama na terenu i u kabinetu za biologiju razvija se vještina za timski rad. Sabirat će biljke i životinje u četinarskoj i listopadnoj šumi.Ekosistemi/ ekosustavi zračne/vazdušne sredine Listopadna/lišćarska šuma. ali u ograničenim količinama. a u četinarskim Daje doprinos pravljenju školskih zbirki organizama svrstanih po spratovima šume. bukva. Životna zajednica šume: pojam šume. Zna da su organizmi u šumi raspoređeni po spratovima/slojevima (nadzemna i podzemna spratovnost). divlja trešnja. obični grab. uz pomoć nastavnika konzervirati i sistematizirati (izrada herbarske zbirke. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje izgrađuju sprat visokog drveća u različitim tipovima listopadnih šuma: hrast kitnjak. Uz pomoć nastavnika preparira sakupljeni materijal putem sušenja i stavljanja u određene konzervanse. također. Sa učenicima će organizirati izlazak u šumu ili bar park u blizini škole. a zatim ih na određeni način. Razvoj svijesti o pravilnom odnosu čovjeka prema šumskim ekosistemima koji imaju značajnu funkciju u općem kruženju materije. 78 . sakupljat će i žrtvovati za Upoznaje se sa životnom zajednicom šume posjećujući neku šumu u bližoj okolici škole. koji su resursno važni i značajni za ekonomski razvoj društva. U šumi će učenike potaknuti na posmatranje organizama po spratovima. Sakupljeni materijal poslužit će za dopunu školskih zbirki. hrast medunac. Zna da je šuma najsloženiji tip ekosistema i da postoje različiti tipovi šuma. Prilikom rada na terenu koristit će priliku da učenike senzibiliziraju za očuvanje bioraznolikosti tj. raspored šuma u odnosu na nadmorsku visinu i geografsku širinu. gorski javor. Pojam šume formirat će koristeći niz ilustracija koje predstavljaju različite tipove šuma. Podijelit će učenike u grupe i dati im zadatke za sakupljanje biljnih i životinjskih organizama. pitomi kesten. također da u šumi dominira sprat drveća. Biljne i životinjske vrste listopadnih i četinarskih šuma. Pokazat će i imenovati dominantne vrste biljaka i životinja u svakom spratu počevši od sprata visokog drveća do šumske stelje. Predstavlja šumske organizme putem postera. također da postoji zakonitost u rasporedu šuma s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku širinu. zaključka o važnosti ekologije. Spratovnost/slojevitost šume (nadzemana i podzemna). lipa. Sakuplja biljne i životinjske organizme.

lisica. jela. kreja. divlja ruža i iz sprata zeljastih biljaka proljetnice: jagorčevina. krstokljun. čupanjem. Povezuju znanje iz sistematike biljaka i životinja sa znanjem iz ekologije. U šumi žive također: šumski miš. Povezanost organizama u šumi putem ishrane prikazuje pomoću slikovnog prikaza na na posterima. zbirke puževa.) Lanci ishrane. Znaju da u šumi u svakom spratu. procjepak. visibaba. žive brojne vrste životinja koje se hrane na različite načine: biljojedi. Zeleni pojasevi oko prometnica čuvaju od buke i prašine. jastreb kokošar. jelenak. drijen zova/bazga. Konstruirat će nepotpune lance ishrane koje će učenici dopuniti. kuna zlatica. veliki djetlić. smrča. U spratu visokog drveća: gubar. Potaknut će učenike na izradu zbirki fotografija ptica. U gradskoj sredini parkovi predstavljaju pluća grada te ih treba čuvati i dati doprinos u održavanju. potkornjak. U prizemnom spratu znaju da se nalaze: mahovine i lišaji. Na nizu primjera može objasniti kako povećanje brojnosti jedinki jedne vrste Konstruirat će primjere nekih lanaca ishrane (slikom i rječju) u lišćarskoj i četinarskoj šumi. Shvaća povezanost organizama šume putem ishrane i može navesti niz lanaca zbirke minimalni broj organizama i neće uništavati organizme nepromišljenim gaženjem. srna. Također. mesojedi i svaštojedi.šumama: bor. Također i paprati: muška paprat. medvjed. navesti i prepoznati vrste iz sprata grmova: lijeska. podljesak i šumarica. jelenak. kidanjem i kopanjem tla. 79 . trofička piramida. insekata i dr. biološka ravnoteža. divlja svinja. sova. glog. vjeverica. slatka paprat.

). sisara/sisavaca i drugih životinjskih organizama. U organiziranom grupnom radu slikovno će prikazati povezanost biotopa i biocenoze. Zna da u šumi postoji ravnoteža u broju jedinki koje su vezane procesom ishrane. a isto tako pojedinih članova biocenoze šume izrada poster prezentacije. posebno pod uticajem čovjeka. posebno prašume koje su proizvođači organske mase i kisika. Rezultate zapažanja tokom posmatranja biocenoze šume ili parka u blizini škole učenici mogu saopćiti kao samostalne radove u pisanom ili usmenom obliku. sljepić. U stelji su vrlo naglašeni procesi razlaganja putem razarača (bakterije i gljive). Zna da je šumska stelja poseban sloj koji čine izumrli dijelovi biljaka i životinja. Ekosistem/ekosustav šume: mikroklima šume. mokrice. kruženje tvari i proticanje energije u šumi. a daljim radom bakterija od organskih tvari nastaju neorganske koje su dostupne biljkama. Također shvaća odnose broja i mase pojedinih članova lanaca ishrane koji se predstavljaju piramidom. larve insekata. utiče na brojnost druge s kojom je vezana u procesu ishrane (na pr. miševizmije.ishrane/hranidbenih lanaca. Šuma predstavlja najsloženiji tip ekosistema. sprječava razorno djelovanje vjetrova. Pokazat će neku TV 80 Zna da ekosistem šume predstavlja jedinstvo Odlaskom u neku . Organizirat će dugotrajno praćenje fenoloških promjena drveća i grmlja. Šuma čuva tlo i vodu. sezonske promjene u šumi. pauci.: vjevericakuna zlatica. ponašanje životinja i vođenje zajedničkog dnevnika na poster podlozi. Znaju da da u stelji žive životinjske vrste: stonoge. U tom procesu nastaje humus. također će dati zadatak učenicima da pronađu neke zanimljivosti u njima dostupnim izvorima. Pronaći će zanimljive tekstove o poremećaju ravnoteže u prirodi. zečevi-lisice itd.

kamenjare. ili bar dobre 81 . Njihovo prisustvo omogućava kruženje tvari i protok energije u ekosistemu. raznih kemikalija. ogrjev itd). Ukoliko škola ima školski vrt taj objekt će upotrijebiti u edukativne svrhe za ekološke sadržaje. Šuma služi u rekreaciji čovjeka. U biocenozi postoje tri grupe organizama: proizvođači. na osnovu stečenog iskustva. Također. također uključiti učenike u njegovo održavanje. mjesna zajednica ili neko ekološko društvo. šumskim ekosistemima dat će doprinos pravilnom stavu učenika prema prirodi. Obavijestit će se o akcijama pošumljavanja i zajedno sa učenicima priključiti se nekoj od akcija. Potaknut će učenike da sami zaključe. Šuma sprječava eroziju šumu ili park iskustveno će doći do spoznaje o mikroklimi šume. šuma je izvor hrane i ljekova biljnog i životinjskog porijekla. uvjeti života. krška šuma. Šuma je izvor zdravlja (čist zrak bogat kisikom). Krš: nastanak. Moći će navesti glavne razlike između listopadne i četinarske šume posebno tokom promjena godišnjih doba. Zna da je šuma izvor drvne mase višestruko korisne za čovjeka (u proizvodnji papira. Priključit će se akciji pošumljavanja koju organizira škola. Na primjeru krša se uočava Saznat će osnovne razlike između zmija Koristit će preparirane zmije. Zna da u šumi vlada klima (mikroklima) koja se razlikuje od one izvan šume.Značaj šume za čovjeka Uticaj čovjeka na šume: čuvanje. potrošači i razarači i zna kakva je uloga svake grupe u ekosistemu. Na temelju stečenih znanja o šumskim ekosistemima shvaćaju smisao svog učešća u akcijama pošumljavanja emisiju ili insert koji prikazuje život u prašumi. da postoji mikroklima šume. žive (biocenoza) i nežive (biotop) prirode. podizanje i zaštita šuma. U dostupnim izvorima informacija pronaći će primjere pozitivnog i negativnog uticaja čovjeka na šume koji će koristiti za izradu pismenih radova i poster prezentacija (individualno i grupno).

otrovnica i neotrovnica da bi se mogao zaštititi općenito kada se kreće u prirodi. ljekovitih biljaka. određivati i preparirati biljne i životinjske organizme. Sa učenicima će učestvovati u izradi zbirki ljekovitih biljaka. Sakupit će i upoznati životinjske vrste koje su vezane za livadno tlo. U grupnom radu učenici će sabirati. Učenike će naučiti kako pružiti prvu pomoć kod ujeda zmije. Pomoću entomološke mreže sakupit će insekte livada. Potaknut će učenike da istražuju koje se ljekovite biljke sa krša mogu kupiti na prodajnim jestima ljekovitih biljaka. Moći će konstruirati lance ishrane. vegetacije Hranjenje divljači tokom tokom dugog zime. Negativno: golosječa. veliki potencijal ljekovitih i medonosnih biljaka i dr. Pozitivan: pošumljavanje. životinje: gušteri. tla. Uz svaku vrstu napisat će njezin naziv. Sakupit će fotografije i ljekovite biljke u osušenom stanju koje potječu sa krša. Organizirat će izlazak učenika na livadu u blizini škole ili na travnatu površinu u obližnjem parku. mjesto sabiranja i datum. vremenskog perioda. 82 . fotografije. dugotrajno negativno djelovanje čovjeka na prirodu. Može navesti primjere za svaki vid uticaja. zmije. Na ovom staništu živi specifičan biljni i životinjski svijet i zna navesti neke predstavnike (biljke:drača. pretjeran izlov divljači. vrijesak. a posebno na kršu. bjelušina. da učenici nauče bitne razlike između otrovnica i neotrovnica. smilje.) i negativnu stranu (smanjenje površine šuma). nastupila je erozija nastala su ogoljela područja. Zna da je krš nastao nakon što je čovjek uništio šume. kupi prašinu. Sječa šume dovodi do gubitka tla/zemljišta što onemogućava obnovu Uzgoj lovne divljači. jarebica kamenjarka) Moći će navesti staništa koje zauzimaju livadne Livade nastale antropogenim putem imaju pozitivnu ekonomske vrijednosti (izvor su hrane za stoku. izazivanje požara. sakupljanje gljiva.Livada: vrste i nastanak. smanjuje buku. racionalno korištenje. Uočava pozitivan i negativan uticaj čovjeka na šumu. Sakupit će livadne vrste biljaka i napraviti herbarsku zbirku. Biljni i životinjski svijet livada.

a svaka grupa će pratiti brzinu fotosinteze neke vodene biljke postavljene u čašu sa vodom različito zagrijane. majčina dušica. zvjezdan. a održava ih kosidbom i ispašom stoke. propušta svjetlost do određene dubine. poljski miš. prepelica. Moći će navesti i prepoznati i opisati niz livadnih vrsta biljaka. ježevica. poljska ševa. Sve više postoje ekološki pritisci na izvore vode što dovodi u opasnost biodiverzitet Putem ogleda na nekoj od vodenih biljaka može utvrditi da temperatura vode utiče na brzinu odvijanja fotosinteze. Također će znati da čovjek stvara livade sječom šume. Moći će shvatiti povezanost pojedinih vrsta livadne zajednice u procesu ishrane (lanci ishrane). mirisavka. krtica. a vri na 100°C. Također životinjske vrste: skakavac. Tabelarno će predstaviti rezultate ogleda i izvesti 83 . bumbar i pčela. Trave: livadarka. ledi se na 0°C. Učenike će podijeliti u grupe. dobro otapalo. učestvuje u metaboličkim procesima Ekosistemi/ ekosustavi vodene sredine Osobine vode kao životne sredine Voda je izvor života.zajednice i podjelu livada s obzirom na količinu vode u tlu. Zna navesti kemijske i fizičke osobine vode (voda je prozirna tekućina. livadnu djetelinu. kišna glista. maslačak.

rijeke. Donji tok tekućice (rijeke) je sporiji. a voda je dublja. a isto tako kruženje materije i protok energije u bari. planinski potoci. U školskom akvariju zajedno s učenicima uzgajat će različite vodene organizme i tražiti od učenika da prate njihovo ponošanje. U laboratorijskoj vježbi mikroskopiranja planktona porijeklom iz bare prepoznat će: diatomeje. organizmi uz obalu tekućice. som. Bosna i Hercegovina je još uvijek zemlja čistih rijeka i kvalitetnih izvora za piće. puž kapica.organizama itd. vodomar). zatim opisuju zapažanja. Tekućice su baza za razvoj raznih privrednih djelatnosti. Također će uputiti učenike na gledanje TV programa u kojem će moći vidjeti živi svijet stajaćica 84 . Donijet će barsku vodu i pripremiti laboratorijsku vježbu mikroskopiranja barskog planktona. zelene alge. zaključke o uticaju toplote vode na brzinu fotosinteze. vodeni cvijet potočna pastrmka). lanci ishrane u tekućici Zna navesti i prepoznati organizme uz obalu tekućice (vrba. Bara ili jezero Kruženje materije i protok energije je univerzalna pojava vezana za ekosisteme. Organizmi u planinskom potoku prilagođeni su na hladnu i brzu vodu (vodene mahovine. bijela topola. trska.) Tekućice: osobine vode. joha. mrena). tulari. Crtežom će predstaviti neke lance ishrane. vodenu buhu i veslonožca. Zna objasniti nastanak bara. Sa učenicima će napraviti poster koji prikazuje različite vrste biocenoza tekućica. karakteristike barskog staništa i životne zajednice stajaće vode. alge. Potaknut će učenike da naprave poster koji prikazuje život u bari. siva čaplja. Tu žive: riječna školjka. biljke s plivajućim vodenih organizama i izvore pitke vode za čovjeka. grgeč. vodeni kos. razne vrste riba: štuka. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje žive u dvije životne sredine: rogoz. šaran. sita. Na razne načine će skupljati znanja o biljnom i životinjskom svijetu uz obalu tekućica i u tekućicama: posmatrajući u prirodi tokom šetnje uz pratnju nastavnika ili neke odrasle osobe. gledajući filmove ili koristeći pisane izvore. rakušac.

barska kornjača. puževe. vertikalnom smislu. također vremena. More Također. koje su stalno uronjene u Ekosistem mora prezentirat će koristeći obilje ilustacija kao i kraćih inserata TV filmova. ekosisteme mora i raspoređeni u opekotina oceana.) Također će poticati učenike da sabiraju čvrste ostatke životinja koje budu našli na plaži i to donijeti za školske zbirke. načinima svoja zapažanja o zaštite od ishrani domaćeg Pozna fizikalne i morskih stanovništva. glavonošce. potrošače barske biocenoze (hidra. Hercegovina je odmoru na moru somić. Zna navesti predstavnike biljaka i životinja u području plime i oseke. ali pored zvijezda. barska školjka i pomorska sakupljat će na obali neke planktonske vrste) . Poticat će učenike da za vrijeme ljetovanja na moru posmatraju živi svijet kjoji im bude dostupan (ribe. Napisat će materije i energije u bari način. stolisnik i neke planktonske). 85 . zemlja iako s kućice puževa. Zna kako (ubod ribe Gledat će televizijske su organizmi životne otrovnice. biodiverzitetom obogatiti školske objasniti kruženje na održiv zbirke. kemijske osobine organizama morske vode. emisije koje prikazuju zajednice mora ježeve igle. ježeve itd. Tokom ljetnog Bosna i raspusta boraveći na vodeni puž. gnjurac. školjke. mrijesnak. km). karaš. Saznat tekst vezan za živi i promjene u ekosistemu će o svijet mora i bare tokom dužeg opasnostima i priobalja. Životinje dviju životnih obalom (oko 20 ježeva i morskih sredina: komarac. kratkom ljušture školjaka. lopoć sočivica/leća) i one koje su potopljene u vodi (hara. Moći će ulogu u Neke primjerke će navesti primjere upravljanju donijeti u školu i nekoliko lanaca ishrane. žaba. toga ima važnu bjelouška).listovima (lokvanj. horizontalnom i meduze i dr.).

Pokreti za zaštitu prirode. Nastojat će u svojoj najbližoj okolini prepoznati kako čovjek djeluje na prirodu. delfini). tunj. 86 . Poznavat će najvidljivije pozitivne i negativne uticaje čovjeka na prirodu s posebnom pažnjom na sve veće negativne uticaje na vodene i kopnene ekosisteme (uticaj industrije. ribe: srdela. Narušavanje ravnoteže u prirodi negativno se odražava općenito na prirodu i u krajnjoj liniji na samog čovjeka. pijurica. Flora Bosne i Hercegovine raspolaže izuzetnim prirodnim vrednotama po čemu se ističe u cijeloj Europi. Potaknut će učenike da se uključe u ekološke pokrete. vode i zemljišta/tla. Učestvovat će. parkova prirode Zaštita i unapređivanje životne sredine/okoliša Uticaj čovjeka na prirodu. parkovi prirode i spomenici prirode. uništavanje šuma. Znat će navesti načine kako se zaštićuje bioraznolikost (osnivanjem nacionalnih parkova. brodske havarije itd. skuša. munika. sisari: kitovi. Prikazat će inserte TV emisija o endemičnom svijetu Bosne i Hercegovine. prenjski karanfil. Može objasniti kruženje materije i protok energije u moru. mekousna pastrmka. Endemične i rijetke vrste biljaka i životinja i njihova zaštita. U vidu referata obradit će pojedine Potaknut će učenike da praktično djeluju u pravcu očuvanja prirode tj. višestrukoj upotrebi određenih predmeta. Upoznat će neke rijetke i endemične vrste flore i faune Bosne i Hercegovine (pančićeva omorika.). bosanski ljiljan. ne stvaranju otpada. Postoji velika potreba da se to blago čuva i zaštićuje. Nacionalni parkovi. bijelo zvonce. daju doprinos u štednji energije. otpadne vode. te planktonskih organizama i onih koji su vezani za pučinu (gmizavci: morske kornjače. Zagađivanje/onečišćenje i zaštita zraka. Sabrat će ilustracije naših endemičnih vrsta i učestvovati u pravljenju postera. u granicama svojih mogućnosti u akcijama koje teže zaštiti prirode. Sabirat će članke u dnevnoj štampi i drugim dostupnim štampanim publikacijama koji pokazuju primjere pozitivnih i negativnih uticaja na prirodu. Crvena knjiga. vode. bosanski šargan). pošumljavanju i gajenju biljaka itd.vodi.

Zna da u BiH postoje 3 nacionalna parka: Sutjeska. STAVOVI. GEOGRAFIJA VIII razred – 1 čas sedmično .35 časova godišnje Ciljevi i zadaci –Očekivani rezultati /obrazovni ishodi SPOSOBNOSTI TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. Crvena knjiga je dokument sa popisom ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Kozara i Una.i pokretima za zaštitu prirode). vrste endemičnih svojti. PONAŠANJA AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 87 .

klimu vode. Znaju osnovne(opće) pojmove o stanovništvu. Sposobnost prepoznavanja na. Značaj geografskog položaja u geostrateškom i vojnom smislu.privredi i privrednim djelatnostima Azije (strukturi. Prostorni obuhvat.pustinja . granice. Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. naseljima.Prirodnogeografske odlike Azije. Samostalan rad učenika na prikupljanju aktuelnih geografskih podataka(koji se odnose na temu koja se obrađuje). uzroke niskog stepena privrednog razvoja. geografskimzemljopisnim kartama. Demografske karakteristike. prirodna bogatstva. .Društvenogeografske odlike Azije Jugozapadna Azija Značaj nafte. najvećih rijeka. 2. 3. i Dardanela) Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa vema velikom i veoma malom gustinom naseljenosti.AZIJA: Prirodnogeografske i društvenogeografske odlike Učenici na geografskim kartama trebaju znati pronaći:Evropu i Aziju i njihove granice prema ostalim kontinentima Poznaju osnovne pojmove koji se odnose na reljef. rijeka i jezera. Znati da je Azija kontinent najvećih planina. nizija.uzroke političke nestabilnosti. Pokazati učenicima na koji način samostalno mogu doći do važnih geografskih podataka. Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih – davanje uputstava –(za individualni ili grupni rad učenika). klimatske i hidrografske karakteristike. radi analize. Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide Azije.demografske) Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). i dinamici stanovništva. geografski položaj Azijskog Sredozemlja. Znaju izdvojiti. Samostalna izrada slijepe karte Azije. globusa. 88 .Sposobnost «čitanja»klimatoloških. Priprema grafolija. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. privrednim djelatnostima – velika koncentracija stanovništva u pojedinim regionima – uzroci i posljedice po cjelokupno čovječanstvo. obala i mora Azije Sposobnost pronalaženja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika. Značaj morskih tjesnaca (Bosfora. geografskih karata.. rijeka i jezera – pomoću kartografskih znakova. geoloških i geomorfoloških karata Azije.prostor sukoba interesa velikih sila. oblasti sa veoma visokim stepenom privredne djelatnosti i oblasti sa izuzetnom privrednom nerazvijenošću.1. morskih dubina. pomoć učenicima.(reljefne i klimatske. Sposobnost učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti.područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom stanovništva. tekstova. biljni i životinjski svijet Azije – kartografske znake kojima su predstavljeni pojedini geograsfki – zemljopisni objekti). njegov značaj.Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. geografskog položaja. Geomorfološke. Značaj razmjere i razmjernika za izradu geografskih karata (rad u grupama) Priprema didaktičkog materijala.Utvrditi uzroke takvog stanja (Rad u parovima i grupama).

nedostatak vode. njenih prirodnih i društvenih odlika. Razvijanje sposobnosti shvatanja . utjecaja padavinskih voda na Pronaći na karti Turansku niziju. odnosa kopna i mora. Velika gustina naseljenosti.politička podjela – (zemlje nastale na ovom prostoru) . Buhara.Zakavkazje i Srednji istok kao regiju sa istim ili sličnim prirodnogeografskjim i društvenogeografskim odlikama.) Turanska nizija.Zakavkazja i Srednjeg istoka( Kolhida. religije. smanjenje površine Aralskog jezera(uzroci i posljedice). Indija i Malezija. Pomoći učenicima da sami zaključe zašto je nafta jedan od osnovnih uzroka političke nestabilnosti ovog područja. rijeke i pustinje koje su se nastale na ovom prostoru. jezika i religija Razvijanje navike istraživanja – individualnog ili grupnog. Istraživački rad učenika na samostalnom prikupljanju činjenica. Tolerantan i soplidaran odnos prema narodima koji žive na ovom prostoru i njihovoj kulturi. zemlje sa najvećim polkitičkim i ekonomskim utjecajem(izdvojiti) Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Kontinentalne Azije.tropske šume. ravnice. Razvijanje svijesti. o značaju Indijskog i Indokineskog poluostrva za svjetsku kulturu i civilizaciju.ogromni prirodni potencijali (nafta). nepovoljni uslovi za život. 5.Znati reljefne i klimatske karakteristike. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Indijskog i Indokineskog poluotoka(Tadž Mahal. Prepooznati da je Južna Azija –Indijski podkontinet.mogućnost navodnjavanja..velikih količina padavina (erozija) po život stanovništva.sposobnost procjene uslova za život stanovništva . Zakavkazja prostora između» dva mora». i Srednjeg istoka(prostora visoravni i džinovskih planina) određivanje njihovih granica.. a posebno objasniti nastanak i funkcionisanje monsuna i njihov značaj za život uopšte Južne Azije i Indkine. a ipak 1/3 stanovništva gladuje.Politička podjela. Poticati učenike na samostalno istraživanje i prikupljanje podataka o Na karti pronaći i obilježiti ovim regijama i zemljama 89 .)monsuni.izvođenja zaključaka. Objašnjavati(nivalni ražim rijeka.). analize i sisnteze. odrediti njihove prirodne odlike. Definisati Centralnu Aziju.sposobnost određivanja klime na osnovu geografskog položaja. Jugoistočna. Indokina.CENTRALNA AZIJA. Samarkand.tropske poljoprivredne kulture.kod učenika.4. grafikona. intenzivna dinamika stanovništva. politički nestabilan prostor. Osposobiti učenike da shvate i zaključe posljedice i pogubnost. njihovih prirodnih i društvenih odlika.Perzija Ferganska dolina). SREDNJI ISTOK (definicija prostora. geografskih podataka o regiji koja se obrađuje. Sposobnost razumijevanja regija u kojoj je moguće i tri žetve godišnje.Mozaik naroda.grafičkih prikaza sami procjene i zaključe kakvi su uslovi za život u pojedinim područjimaMonsunske Azije. Osposobiti učenike da na osnovu dijagrama. sposobnost podnošenja izvještaja Korelacija sa Historijom i Biologijom. Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Centralne Azije.Razlozi – navesti. aluvijalne ravni.mala gustina naseljenosti. <individualizacija nastavnog procesa. Kaspijsko jezero.značaj zakvog režima). jezika i religija. Istraživanje legendi koje govore o životu na ovom prostoru. osnovni geografski podaci. Fergana – kolijevka velikog broja kulturnih biljaka(pšenice. intenzivna dinamika stanovništva –uzroci i posljedice. Velika gustina naseljenosti.MONSUNSKA AZIJA Monsunska Azija (Južna. Razvijanje svijesti o značaju timskog rada. najveće planine na svijetu (Himalaji)rijeke i podračju sa najvećom gustinom naseljenosti i najsiromašnijim stanovništvom na svijetu Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Južne i Jugoistočne Azije.. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora.pustinje na jugu. Znati nabrojati zemlje koje su nastale na ovom prostoru. prirodne i društveme odlike. Mozaik naroda. Razvijanje sposobnosti samostalnog istraživanja.Područje velikih nizija i rijeka. Privredni napredak nekih zemalja JI Azije. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora. rijeke Centralne Azije. visije koje je ograničavaju.. njene granice.regija vrlo duge kulture i tradicije.. Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Centralne Azije. Objašnjavati nastanak Kaspijskog jezera.Aralsko Balhaško jezero.politička podjela.visoravni. Zakavkazje.

Analizirati religijskih shvatanjaima stanovništva ovog prostora i utjecaj takvih stavova i svatanja na način života. Kina i Japan – osnovni geografski podaci Uočiti i shvatiti razvoj ove regije kroz različite historijske epohe(nastanak i razvoj Kineske i Japanske države kao najznačajnijih zemalja Dalekog istoka.razumjeti uzroke i posljedice ovih pojava.pustinja Gobi. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. koju izučavaju. eroziju zemljišta i siromašenje stanovništva. Znati objasniti društvenogeografske karakteristike(najbrojnije zemlje na svijetu.. Znati osnovne geografske podake Kine i Japana.. Shvatanje da je moguće živjeti i na velikim nadmorskim visinama kao što je Tibet iako su prirodni uslovi za život nepovoljni. Tokio . Shvataiti značaj proširivanja obradivih površina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje. ogromni nenaseljeni i prenaseljeni prostori.Utjecaj na svjetsku politiku.Mongolska visoravan) . najveće visoravni na svijetu. utvrđivati značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja. Osposobiti učenike za analizu klimograma padavina i temperature i izvođenje zaključaka na osnovu njih. prirodna bogatstva.spcifičnosti značaj proširivanja zemalja ovog obradivih površina i prostora(spisak osavremenjavanja literature): poljoprivredne proizvodnje Objašnjavati nepoznate za poboljšanje života pojmove uzroke i 90 .Kven Lun. o značaju Dalekog istoka za svjetsku kulturu i civilizaciju.klimatske.njihov značaj i utjecaj na svjetsku kulturu i civilzaciju) Znati morfološke.Altaj .. Steći svijest o tradicionalnom društvu.kod učenika. i parovima.Poljoprivreda kao glavno zanimanje stanovništva. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Dalekog istoka (Peking. Privredni razvoj/uslovi privrednog razvoja).Malezija. sve veće površinske rijeke Objašnjavati( analizirati) značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja.. najveće planine (Kingan. rada u grupama. koje ima i sada velik utjecaj na stanje društvene organizacije zemalja ovog prostora. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji.kao jednog od klimatskih faktora. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru – forma i sadržaj pisanja izvještaja. 6. Tibet. specifičnosti zemalja ovog prostora: Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Dalekog istoka njegovihi prirodnih i društvenih odlika. Znati političku podjelu prostora osnovne geografske podatke o Indiji i Indoneziji i šta su posljedice(migracijei kocentacija stanovništva u gradovima.osnovne karakteristike. (visoravni – Tibet. Tjen Šan... prirodna bogatstva Identificirati kulture.poltička podjela prostora.) aluvijalne ravni.utjecaj morskih struja.Takla Makan..Šangaj. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. koja su stalno ugrožena od poplava(uzroci i posljedice) Pomoću podataka. kao reprezentativnih zemalja ovog prostora. grafikona. Indija. Sposobnost učenika da na osnovu dijagrama. Razviti sposobnost procjene utjecaja klimatskih faktora na Razvijanje svijesti.. Odrediti područja.grafičkih prikaza sami procjene uslove za život u pojedinim područjima.Mongolska visoravan. koju Objašnjavati(razgovor) izučavaju. koje su nastale na ovom prostoru.florne i faunističke karakteristike Dalekog istoka. Shvatiti filozofiju načina života stanovništva koje nastanjuje ovu regiju. savremeni privredni i politički trendovi.Daleki istok : Specifičnosti prirodnogeografskog položaja i društvenogeigrafskih odlika. hidrografske. Steći sposobnost uočavanja klimatskih razlika (naročito u količini padavina) između južnih i sjevernih dijelova Kine(izvantropski monsuni). Razvijati sposobnost timskog rada.

Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju Označiti bojama turistički i prikupljanje podataka o najrazvijenije.. Kongo. radi boljeg kvaliteta živbota sada i u budućnosti. klima.. . Sposobnost određivanja. Pisanje izvještaja o provedenim istraživanjima. 8. posljedice pojava. temperatura. rijeka. Vođenje rječnika geografskih pojmova. Sposobnost razumijevanja tradicije. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti. koje se odnose na Daleki istok.klimatske prilike analizom grafikona. koju izučavaju. kulture i religije.njenog geografskog položaja. vode. kontinenta.Najznačajnije zemlje Ekvatorijalne Afrike(Zapadne. manje Africi i njenim regijama i razvijene i zemlje koje su zemljama koje su nastale u poćetnoj fazi tog na ovom prostoru – forma razvoja.količina padavina. i sadržaj pisanja izvještaja. klimatske i hidrografske karakteristike. samostalan rad. njegovih prirodnih i društvenih Izrada slijepe karte – odlika. Etiopija i Južne Afrike – JAR – osnovni geografske Značaj Nila za razvoj kulture i civlizacije. Položaj Afričkog Sredozemlja na karti. 7. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. geografski i historijski država. koji se odnose na prirodne odlike Afrike. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti.flornih oblasti. jezera. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina.regije u kojoj živi najveći broj stanovnika na zemlji: Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Afričkog kontinenta. klimodijagrama. planina. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). u skladu sa GŠ tipova klime. čitanje i analiza na času. evaluaciju i samoevaluaciju. Razvijanje navike očuvanja geografske sredine.. prirodna bogatstva Razviti sposobnost da u skladu sa prirodnim uslovima za život procijeniti gustinu stanovništva.Pustinje i oaze. grafikona. pustinja .prostor sukoba velikih sila. Stočari nomadi – «pustinjski narod» Karakteristike reljefa i klime ovog područja Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Afričkog kontinenta. navikavati učenike na timski rad.spcifičnosti zemalja ovog 91 .Središnje i Istočne)Nigerija. većih rijeka. Osposobljavanje za grupni rad. Osposobljavati. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte. Demografske karakteristike. ali i geostrateški značaj. flora i fauna – osnovne karakteristike) Stanovništvo i privreda Afrike – osnovni geografski(demografski podaci) Afričko Sredozemlje Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze. Geomorfološke.AFRIKA AFRIKA-geografski položaj i prirodnogeografske odlike Afrike(reljef. visoravni. specifičnosti ovog reljefa. Prostor najvećih pustinja na Zemlji. većih gradova i vrlo važnog i saobračajnica Afričkog interesantnog prostora.i granica. Sucki kanal – njegov saobraćajni..njegov značaj.

naseljenosti pojedinih prostora..koji svjedoče o veoma niskom kulturnom i civilizacijskom stepenu razvojaZapadne.karakteristike. Nacrtati sliepu kartu te prostora(spisak literatura): Objašnjavati nepoznate pojmove Objasniti. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o 9. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju nastankom neokolonijalizma.uzroke nastanka pustinja u Africi. prostiranje.AMERIKA(AMERIKE) 10.i granica. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Američkog kontinenta.njenog geografskog položaja. Izrada nastavnih listića Izrada pitanja objektivnog tipa radi provjere stečenih znanja zajedno sa ostalim članovima aktiva nastavnika geografije. Nacrtati sliepu kartu te označiti granice i različitim bojama označiti regije i zemlje koje su nastale na tom kontinentu.stepen privredne razvijenosti (prirodna bogatstva). njegovih prirodnih i društvenih odlika..uzroke i posljedice. rijeka. Sposobnost shvatanja značaja klime i i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja u Africi. imaju na proizvodnju hrane na ovom. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte.Geografski položaj. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina.osnova za razvoj.Prirodno 92 . Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Američkog kontinenta. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti.Centralne i istočne Afrike. Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Američkog kontinenta. koji se odnose na prirodne odlike Amerike. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). diskusije. naseljenost i stepen razvijenosti – aparthejd. planina. učenici se trebaju pripremiti za razgovore. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti.. . pustinja . kao i drugim kontinastima. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti(obojiti različitom bojom beltove). Za domaću zadaću. visoravni. Afričkog kontinanta. koliki značaj tlo i klima.Afričkog kontinenta. Pomaže učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o Americi i njenim regijama – forma i sadržaj pisanja izvještaja. Znati navesti religije Afrike. Aloi i ostatke animizma. uz pomoć učeničkih predznanja. Sposobnost shvatanja.

industrijska. 10b). a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju prekomjernim iskorištavanjem prirodnih bogatstava(Amazonije)i zagađivanjem atmosfre. u skladu sa GŠ tipova klime. na temelju kojih če moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju SAD i Kanada.tajgi. odrediti granice i različitim bojama označiti regije. prašuma.SAD i Kanada – zemlje vrlo visoko privredno razvijene.Značaj unutrašniih vodenih puteva. Pogodnim pitanjima potaći učenike da razmišljanjem i prikupljanje činjenica o položaju SAD-a. Visokostručne radne snage i društveno uređenje.Golemih prirodnih bogatstava. karakteristike društvenog uređenja i organizacije država: Učenici trebaju steći znanja.konture saveznih država(SAD) i pokrajina(Kanada)najznač ajnije gradove. Kontinentu koji izučavaju. savana i stepa u Americi Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja.količina padavina. ljudske resurse i stručne kadrove. spcifičnosti zemalja ovog prostora(spisak literatura): Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja 10a). 93 .da ima povoljne klimatske uvjete. kao svjetske supersile. temperatura. plodno zemljište. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama svijeta. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. Znati da je geografski i saobraćjni položaj SAD i Kanade izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije okeane i mora). Sposobnost shvatanja značaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. velike zalihe ruda. najveće luke – pristaništa.shvate značaj i njenog utjecaja na globalana dešavanja u svijetu. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Na slijepoj karti Angloamerike ucrtati.flornih oblasti. rudarska i poljoprivredna središta.čitanje i analiza na času. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu.Stanovništvo i privreda Amerike – karakteristike privrednog razvoja. poljoprivrdna i industrijska područja Amerike. Pisanje izvještaja o provedenom istraživanju.geografska obilježja Amerike Sposobnost određivanja.

većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču. potreba za radnom snagom. (staro stanovništvo.kao najvećoj zemlji Južne Amerike. ili mješoviti zadaci. određivanje geografskog položaja Australije.. Kroz raspravu.politička podjela ovog prostora.gradovi.diktatorski režimi.Vašington. florne i faunističke karakteristike i specifičnosti Australije i Okeanije(podjela).zadaci objektivnog tipa. Utjecaj Španske i portugalske kolonizacije na zemlje i stanovništvo Latinske Amerike 11.karakteristike privrednog razvoja.testovi. Znati da je Australija kontinent kontrasta u svakom pogledu(velike pustinje u središnjem dijelu. angažirati 94 .. tropske oblasti na sjeveru(monsuni). kao privredno najrazvijenoj zemlji Južne Amerike. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja nastavnici trebaju često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamišljenog putovanja. Steći sposobnost uočavanja i objašnjavanja izoliranosti Australijskog kontineta.hidrološke.Osnovni geografski podaci o Argentini.. Znati reljefne. kako se spašavaju kitovi koji se često nasuču Na osnovu poznate nastavne materije. Pokušati naći slike ili tekstove.Argentina i Čile – osnovni geografski podaci. Uz zadatke upoređivanja. nastavnici će unaprijed pripremiti odgovarajuća pitanja. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja Angloamerike i zadovoljavajućeg stepena nataliteta Latinske Amerike. nastavnik produktivnim..stručni rad i veliko zalaganje stanovništva(radinost) – primjer Kine i Japana. trebaju izvoditi zaključke o tome šta je uvjetovalo da Njujork. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno.kao nedostatak Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. učenici trebaju da prepoznaju englesku kulturu. 10c)Brazil.. klimatske. Razviti pozitivan stav Pronaći fotografije i opise biljaka i životinja koje jedino žive na prostoru Australije i Okeanije. ekonomske migracije) Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama Anglo i Latinske Amerike(bez euforičnog prikazivanja. .postanu najveći gradovi Amerike. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o Australiji.naseljenost i struktura stanovništva. Izraditi slijepu kartu – reljefa.svijeta(SAD i Kanada) Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem zemalja Latinske Amerike. Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Ameriku .Australija:prirodnogeografske i društvenogeografske odlike. San Francisko. Na kraju svake nastavne teme.. na kojima se vidi. Primjenjujući već stečena znanja o ekonomski razvijenim nerazvijenim zemljama svijeta razviti sposobnost upoređivanja – komparacije visoko razvijenih sa srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama Amerike. nastavnik treba pripremiti zadatke za kratku(brzu)pismenu provjeru znanja. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti. Razviti sposobnost snalaženja na karti Australije. Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu.ugodno jugozapado i jugoistočno primorje. Los Anđelos.Osnovni geografski podaci o Čileu kao najznačajnijoj zemlji zapadnog dijela kontineta. Sposobnos da se bez uljepšavanja predstavi stanje u zemljama koje se obrađuju (Angloamerika i Latinska merike) Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja prirodni i društveni uslovi u kojima se djeluje. razlika u razvijenosti Angloamerike i Latinske Amerike – uzroci i posljedice. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Americi i svijetu. svjetske metropole – megalopolisi.Australija i Okeanija 11a. Osnovni geografski podaci o Brazilu. narkomafija –nerješivi problem ovih zemalja. Razumjeti političku i privrednu situacijom u Latinskoj Americi. analogije.

bijelci najbrojniji. Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. Maori. Znati osnovne geografske karakteristike Novog Zelanda(dva otoka. koje nisu ovdje živjele do dolaska bjelaca. pa onda unijeti u nju područja. Razviti sposobnost razumjevanja odnosa prirodne sredine (bogatstava). Nacrtati slijepu kartu Australije i Okeanije. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Australije .. Mikronezije i Polinezije u odnosu na Australiju. motiviranost učenika za rad. uloga i značaj Okeanije u svijetu(neki izvozni proizvodi – tropski).vulkansko tlo. Tako će se povečati . turizam.(Uočiti na geografskoj karti) Znati prirodne resurse na kojima Australija zasniva svoju privrednu razvijenost i visok živorni standard svog stanovništva .Znati osnovne geografske pojmove koji se odnose na otoke Okeanije. intelektualne stvaralačke snage učenika.organizacije države/društvenog uređenja) i standarda stanovništva. gejziri. u odnosu na vrijeme kada je otkrivena.koji su u ovoj zemlji stanovniuci drugog reda i teško se prilagođavaju načinu života bijelog čovjeka. Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je naseljavanje bijelaca. ogromna količina vode ispod pustinja(arteški bunarevi).milioni grla ovaca i goveda. kao i pozicija velikh gradova uvjetovana specifičnom prirodnogeografskim uslovima a najviše klimom i geografskim položajem.Zavisnost gustine naseljenosti od prirodnih faktora. 11b). industrije i stočarstava promjenio izgled Australije.Okeanija Znati šta obuhvata Okeanija i kako se dijeli( Melanezija. Sposobnost razumjevanja međuzavisnosti prirodne i društvene sredine.zemlja ovaca i goveda. Biti sposoban shvatiti i razumjeti uslove života stanovništva Okeanije i prirodnih ljepote koje se na njima nalaze. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama. Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte: 95 .Velington. zašto je Australska vlada sve do nedavno zabranjivala useljavanje nebjelačkog stanovništva na Australijski kontinent. na kojima su uslovi za život najpovoljniji i gdje se uzgaja najveći broj goveda i ovaca. način života stanovništva. na plitki dio mora uz južne obale Australije. Novi Zeland). prema starosjediocima Australije(Aboridžanim a).specifičan biljni i žiivotinjski svijet. Voditi raspravu sa učenicima. Mikronezija . Pronaći objašnjenja za pojmove:rasna segregacija i rasna diskri minacija.mali broj rijeka. Polinezija. mlijeka i mliječnih prerađevina. Biti sposoban shvatiti zašto su velike sile držale pod kolo nijalnim jarmom stanovništvo Okeanije. Naseljenost Novog Zelanda. razvoj gradova. Obilježiti izvozne luke i najveće gradske centre. Imati pozitivan stav prema stanovništvu do kojeg još nije doprla civilizacija u punoj mjeri i razumjeti njihov način života. geografskog položaja i plasmana industrijskih i poljoprivrednih proizvoda.Položaj Melanezije.

koja živa bića nastanjuju vode Atlantskog okeana u blizini Polarnih oblasti. Na plakatu nacrtati konture.12. Nacrtati na slijepoj karti Arktik. Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe(komparacije)P olarnih oblasti sa ostalim oblastima na Zemlji. Pronaći podatke. Antarktika i Grenlanda. Arktika. Sosobnost «čitanja» geografske karte.Razlika između ova dva ledena područja. Da prepoznaju prirodno – geografska obilježja polarnih oblasti i njihov značaj za klimu na Zemlji. Pomagati učenicima pri izradi karata i pomoći im da shvate značaj polarnih oblasti za život na zemlji.Grenland i Antarktik. 96 . Voditi razgovore sa učenicima o živom svijetu koji nastanjuje polarne oblasti i vode koje se nalaze u blizini ili ispod leda polarnih oblasti.Ledeni bregovi – opasnosti. Razviti pravilan stav prema nenaseljenim polaranim prostorima na zemlji i njihovom značaju za održanje života na Zemlji.Grenland – najveći otok na zemlji – naseljenost.Polarne oblasti na zemlji Znati na geografskim kartama odrediti položaj Arktika i Antarktika.

35 časova godišnje Tematske Cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije. VIII razred – 1 čas sedmično. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 97 .Historija. 35 časova godišnje Historija. VIII razred – 1 čas sedmično. stavovi. Proces i sadržaj Učiti: Učenik: Vrijednosti.

karikaturama. informacije slažu usmjerava aktivnosti u slijed i širi učenja . Društveni poredak koji se javlja u Novom vijeku i njegova osnovna obilježja. Prepoznaje i analizira historijske izvore. habsburškom i mletačkom vlasti od XVI do kraja XVIII stoljeća. Izvode zaključke o tome šta se desilo i zašto i za svoje zaključke navode razloge. Priprema aktivnosti provjere znanja učenika u skladu sa postavljenim standardima. Priprema nastavna usmjerenja (didaktičku strukturu s Učestvuje u karakterističnim aktivnostima u slijedom) :nastavu kroz razredu. privredni i kulturni razvoj susjednih zemalja (Hrvatske.Nauka . i rješavaju slikama. Razvija sposobnost hronološkog(kronološkog)mišljenja i da osnovu analize izvora samostalno i jasno iznosi svoje mišljenje . Pojam industrijska revolucija i njene posljedice. društvenom kulturnom kontekstu historijskog razvoja BiH i susjednih zemalja.Priprema analizu izvora (rad na tekstualnim Analiziraju izvore izvorima. Ispituju Internetom.Posljedice velikih geografskih otkrića. Srbije i Crne Gore) XVI do konca XVIII st. Zna kako su nacionalni pokreti u susjednim zemljama utjecali na prilike u BiH.Razvija sposobnost empatije.Habsburške monarhije i Mletačke republike. kulture i umjetnosti za civilizacijski razvoj . zadatke. objašnjava nove pojmove. Osmanskog carstva i Rusije. Značaj i razvoj gradova.Komunicira. Na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno.Najznačajniji pokreti. informacije slažu u u slijed i povezuju u širi kontekst .Nacionalno buđenje u susjednim zemaljama (Hrvatska. Osmanskog carstva i Rusije.Austro-ugarsku nagodbu.Oblike vladavine i vjersku sliku Evrope. Zna zemlje jugoistočne Evrope koje su bile pod vlasti Osmanskog carstva. Analizira izvore i iznosi Određuje jasne ciljeve učenja. postavljene pjesmama i muzikom. Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i Njemačke.Pojam nacija. Privredni razvoj Zapadne Evrope.istaknute ličnosti. postavljenim ciljevima .Osobenosti privrednog razvoja Zapadne Evrope. Određuje jasne ciljeve učenja. Prikupljene nove pojmove. naglašava najvažnije ideje . tehnike. Zemlje jugoistočne Evropenacionalni pokreti Zemlje jugoistočne Evrope pod osmanskom.Kapitalizam i kapitalističko društvo. djelotvorno komunicira sa učenicima). Srbija i CrnaGora).Glavne predstavnike Humanizma i Renesanse. organizira aktivnosti učenja na času . tehničke ikulturne tekovine Novog vijeka.Zna kako su se razvijali nacionalni pokreti u susjednim zemljama. Zauzima vlastiti stav uz korištenje dokaza. iznose znanje učenika. pojašnjava .Posljedice građanskog rata u SAD-u. Naučne. Provjerava kontekst.. kartama. Zna pojam revolucija. Razumije značaj naučnog i kulturnog razvitka. Građansko društvonacionalne Razvija sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja. formuliše jasna pitanja. Analiziraju izvore da bi identificirali relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na pitanja. njihovi programi i ličnosti (obraditi u kontekstu događanja u Bosni i Hercegovini). hronološkog mišljenja Izgrađuje stav o značaju građanskih revolucija. tehnika kultura i umjetnost.Važnost revolucije 1848/49.EvropaNovi vijek Humanizam i renasansa.) formuliše relevantnost izvora jasna pitanja . Zna događaje i pojave koji su obilježili početak novog vijeka(međaši novog vijeka).Oblici vladavine:apsolutizam i parlamentarizam. Posljedice Napoleonovih osvajanja. programe nacionalnih pokreta.važnost pojave Humanizma i Renesanse. vlastiti stav na osnovu Priprema aktivnosti prikupljenih učenja u skladu sa jasno informacija.Reformacija i protivreformacija.Izgrađuje stav o važnosti pojave Humanizma i Renesanse. Razvija hronološko razumijevanje i stav o značaju razvoja nauke .Važnost ideja Američkog rata za nezavisnost i Francuske građanske revolucije. Razvija svijest o političkom .Industrijska revolucija.Gradovi.nacionalni pokret. Zna politički. Dubrovačke republike. organizira aktivnosti učenja u paru ili grupi (priprema analizu izuvora . Razlikuje rad na istraživačkim 98 . Položaj žene u novom Razvija interes za proučavanje historije Novog vijrka.Velika geografska otkrića.

države Nastanak i razvoj SAD-a. Francuska revolucija.Napoleonovo doba.Evropske zemlje u 1848 god.-značaj i posljedice. Ujedinjenje Italije.Ujedinjenje Njemačke.Austro-Ugarska nagodba.Građanski rat u SAD-u.Položaj žene u novim vijeku.Monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Bosna u XIXstoljeć u Reforme u Osmanskom carstvu zadnje decenije XVIII st. i u prvim decenijama XIX st.Administrativnoupravno uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Pokret za autonomiju Bosne.Društvo i društveni odnosi.Privreda,kultura i prosvjeta.Hatišerif od Gilhane.Omer paša Latas.Velika istočna kriza 1875-1878g.

vijeku.Pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije i može da objasni uzroke, tok i posljedice velikih revolucija koje su obilježile početak stvaranja građanskog društva u Evropi i svijetu. Može da objasni položaj žene u Novom vijeku. Razumije i može da objasni pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije posljedice pojave monopolističkog kapitalizma i imperijalizma. Zna zašto su provođenje reforme u Osmanskom carstvu i posljedice provođenja reformi.Uzroke,tok i posljedice borbe za autonomiju Bosne. Uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Društveni,privredni i kulturni razvoj.Zna pojam Istočno pitanje, posljedice Istočne krize i položaj BiH u međunarodnoj politici XIX st. Može da objasni i razumije najvažnije tokove,pojave i historijske procese razvoja Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIXst.Razumije i može da objasni međunarodnu politiku u BiH u XIX st.Povezuje prošlost i sadašnjost.Razumije važnost multiperspektivnosti u historiji.

vlastiti sud. Priprema prezentaciju

Izgrađuje mišljenje i stav historijsko-kulturnom i privrednom razvitku BiH u XIX st..Njeguje duh tolerancije i demokracije . Učenici razviju svijest o višestoljestoljetmoj prisutnosti nacionalnih manjina na prostoru BiH, multietničkoj i kulturnoj zastupljenojsti na tlu Bosne i Hercegovine. .

bitne od nebitnih informacija, tumači podatke postavljene u vremenski okvir, identificira i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i između historijskih perioda, zauzima stav uz korištenje dokaza. Učestvuju u aktivnostima učenja (analiziraju izvore, Prikupljaja različite izvore i procjenjuje njihovu vrijednost, pronalazi odgovore na postavljena pitnja. Iznosi vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija.

projektima ( položaj žene u Novom vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju... Pojašnjava nove pojmovre, djelotvorno komunicira sa učenicima . Provjerava ono što učenici rade Procjenjuje znanje učenika na osnovu postavljenih standarda. Organizira aktivnosti učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Usmjerava aktivnosti učenika , objašnjava kontekst , formuliše pitanja koja usmjeravaju istraživanja i analizu, organizira prikupljanje različitih izvora za istraživački projekt (stanovništvo BiH nacionalne manjine ; običaji, ishrana u BiH). Djelotvorno komunicira sa učenicima. Prati aktivnosti učenika . ocjenjuje učeike.

99

TEHNIČKA KULTURA , VIII razred – 2 čas sedmično, 70 časova godišnje
Tematske cjeline/Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj ELEKTROTEHN IKA Izvori električne energije Učiti: Elektrane: podjela, princip rada, razlike, opis, prenos i distribucija električne energije; Učenik : Izrađuje crtež uproštenog presjeka hidro i termoelektrane, opisuje princip rada, razlike, prednosti i nedostatke; Shvata prednosti električne energije nad energijom čvrstih i tečnih goriva; Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija; Afirmacija stvaralaštva; rada i Aktivno prate izlaganja i prezentaciju predmetnog nastavnika o elektranama; Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda rada u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva; Pripremanje nastavnu tehniku i tehnologiju; OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti, ponašanje stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika

100

Simboli i sheme u elektrotehnici

Skiciranje simbola i izrada shema -značaj simbola i shema;

Crta i čita simbole i sheme; Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu; Pravilno vrši izbor i upotrebu elektroinstalacionih materijala; Vrši pravilan izbor alata i pribora; Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugima;

Usvajaju znanja vezana za simbole i sheme u elektrotehnici; Samostalno skiciraju i izrađuju sheme; Usvajaju osnovna znanja o elektroinstalacionim materijalima, o izboru i montaži; Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada s pojedinim alatima i priborima, te i sami učestvuju u tim aktivnostima; Prate izlaganje i uputstva nastavnika, te samostalno ili po grupama proračunavaju snagu pojedinih elektro-potrošača ili obračunavaju utrošak električne energije domaćinstva; Shvataju značaj poštivanja općih i ličnih mjera zaštite na radu; Koristeći različite alate i uz pomoć nastavnika izrađuju različite električne uređaje; Imaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći i po potrebi pružaju prvu pomoć;

Izrađuje materijal;

didaktički

Primjenjuje modele interaktivne nastave; Ostvaruje stvaralačku razredu; radnu atmosferu i u

Elektroinstalacion i materijali Alati i pribori u elektrotehnici

Vrste i primjena elektroinstalacionih materijala; Osnove o alatima i priborima u elektrotehnici, rukovanje i održavanje;

Prezentira učenicima najčešće korištene elektroinstalacione materijale, objašnjava namjenu i montažu; Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i rad; Ukazuje učenicima na važnost pravilnog rukovanja i održavanja elektro–uređaja u domaćinstvu, te značaj ekonomičnog korištenja električne energije; Daje neophodna uputstva učenicima pri rješavanju praktičnih problema; Vodi računa o bezbjednosti učenika u radionici; Vodi računa o ispravnosti alata i mašina u radionici; Prezentira modele elektromototora: objašnjava princip rada, održavanje, zaštitne mjere, rukovanje; Podsjeća učenike na

Kućanski električni aparati

Električni uređaji i aparati u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja;

Osposobljava se za otklanjanje sitnih kvarova u domaćinstvu;

Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema; Razvijenje smisla za ekonomično korištenje energije i materijala;

Vježbe i praktični radovi

Korištenje simbola i shema u elektrotehnici, izrada jednostavnijih shema, upotreba različitih alata, pribora i aparata -izrada jednostavnijih električnih uređaja i uređaja za ispitivanje električnih instalacija, opće i lične mjere zaštite na radu;

Izrađuje jednostavnije sheme u elektrotehnici; Osposobljava se za izbor potrebnih alata i pribora i izradu prostijih elektrouređaja; Ispituje ispravnost pojedinih električnih instalacija;

Maksimalno poštovanje kućnog reda pri radu u školskoj radionici;

Ispoljavanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika; Razvijanje svijesti o značaju elektrotehnike i elektronike u životu čovjeka;

Elektromotori

Elektromotori: pogon, princip rada, održavanje

Razumije značaj pravilnog izbora, montaže i održavanja elektromotora;

Pažljivo prate izlaganje i demonstriranje nastavnika o elektromotorima i njihovim sklopovima; značaju elektromotora u privredi i

101

Priprema grafičke priloge. Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. instrumenti i pribori u elektronici. održavanje. felefonskih aparata objasniti učenicima značaj fiksne i mobilne telefonije. kondenzatori. Shvata korelaciju nastavnih sadržaja fizika-tehnička kultura. u cilju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. upotreba različitih pribora i alata. a onda ih i grafički predstavljaju. Pažljivo prate izlaganje nastavnika i prezentaciju pojedinih sklopova: telefona. demontira i montira prostije uređaje i aparate u elektrotehnici. Upoznaje učenike sa telegrafskim sistemima i načinom rada. domaćinstvima. sadržaje koje su već radili na časovima fizike. Prepoznaje i vrši pravilan izbor elektroničkih elemenata. 102 . Donošenje zaključaka na osnovu argumenata. telegrafija. rukovanje. Osnovna znanja iz oblasti komunikacija: razvoj. Razvijanje svijesti o značaju ponašanja i pridržavanja propisa u saobraćaju. Sastavni dijelovi telefonskih centrala. instrumentima i priborima i sami učestvuju u tim aktivnostima. poluprovodnici. analiziraju klopove. Analiziraju elektroničke elemente i njihovu ugradnju u sklopove. Imaju uvid u sastavne dijelove telefonskih centrala. Razumije značaj pravilnog održavanja telefonskih aparata i mreže. instrumente i pribore. Shvata telekomunikacija čovjeka. Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata. u značaj životu Usvajaju osnovna znanja iz oblasti komunikacija: instalacionih vodova i materijala. telefonija. instrumenata i pribora. organizacija telefonske mreže. muzike i pokretnih slika na daljinu. pojedine sklopove radio i TV aparata demontiraju po odobrenju i uz prisustvo nastavnika. Koristi potrebne alate. instrumente i pribore. Pravilno vrši izbor i upotrebljava alate. Objašnjava značaj propisnog ponašanja u saobraćaju i ukazuje na opasnosti usljed nepridržavanja tih propisa. Pažljivo slušaju i prate rad nastavnika. montiranje jednostavnijih radio-prijemnika. sa naglaskom na bezbjednost djece. Učestvuju u analizi sklopova. Uz pomoć grafičkih priloga. uz pomoć nastavnika. Praktično objašnjava značaj i primjenu pojedinih elektroničkih elemenata. radio aparata. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. Pažljivo slušaju nastavnika. izvršene analize i sinteze. te prenos govora i muzike transformacijom zvučnih signala u električne i obrnuto. didaktičke Simboli i sheme u elektronici Skiciranje i čitanje simbola i shema u elektronici. u organizaciju telefonske mreže i u značaj održavanja. izrada jednostavnijih shema. radio i TV antenna. Priprema materijale. Razvijanje svijesti o značaju pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Osnovni alati. te ih usmjerava na pravilan izbor i upotrebu. objašnjava visokofrekventne i niskofrekventne oscilacije.ELEKTRONIKA Elektronički uređaji Uvođenje učenika u elektroniku: prenos govora. Vježbe i praktični radovi TELEKOMUNIK ACIJE Razvoj komunikacija NV telefonija Korištenje simbola i shema u elektronici. sklopove pojedinih elektroničkih uređaja i sve to na što jednostavniji i razumljiviji način objašnjava učenicima. Čita i crta simbole i sheme. Osnovni elektronički elementi Alati i pribori u elektronici Otpornici. kao i o racionalnom korištenju energije. instalacija. Pažljivo prati rad učenika i daje neophodna uputstva. Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada na pojedinim alatima.

pravilan izbor goriva za domaćinstvo. faktori koji utiču na bezbjednost u saobraćaju – čovjek (dijete). 103 . Međusobno komuniciraju u cilju sticanja novih znanja i vještina. internet (po mogućnosti). Racionalno korištenje energije i materijala. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. pravilan odnos prema prirodi i čovjekovoj okolini.Telegrafija Osnovna znanja iz oblasti telegrafije. prikuplja informacije i podatke. interesa učenika i mogućnosti škole). posmatra i zaključuje. telegrafskih sistema i mreže. Samostalno proučava odabrane oblasti. -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Elektrane b) Elektronika c) Saobraćaj Shvata značaj razvoja i održavanja telegrafije u komunikacijama. stiče vještine. Shvata značaj pridržavanja propisa u saobraćaju. Saobraćajna kultura Objašnjava značaj: racionalnog korištenja energije. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika. kao i bezbjednosti ostalih učesnika u sobraćaju. Usvajaju znanja potrebna za pravilno ponašanje u saobraćaju. pravilnog zbrinjavanja otpada. saobraćajne nesreće i njihovi uzročnici. za odabir najpovoljnijeg goriva za domaćinstvo. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. Pavilno korištenje sredstava javnog saobraćaja. kreiraju obrazovni pano. Prate izlaganje nastavnika o principu rada telegrafskih uređaja. Osposobljava se za: racionalno korištenje energije. Prave skicu urednog odlagališta za otpad. za pravilno zbrinjavanje otpada. prate zanimljive članke i informacija sa medija. značaj pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. u cilju lične bezbjednosti. ENERGIJA I OKOLINA IZBORNI DIO (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. priručnike.

njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA . . 3. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara.INFORMATIKA ZA VIII RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. ali i kulturnim navikama. . Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. umijeća i vještine. OSNOVNA ZNANJA . 2.da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. Četiri odrednice: osnovna znanja. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. 1. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.osnovna znanja o jednom programskom jeziku.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene. . postupke uključivanja i isključivanja računara.da učenici upoznaju strukturu računara. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama.osnovna znanja o strukturi računara. 104 . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. . Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4.

..sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. . . rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. .da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. . .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). . . .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. UMIJEĆA I VJEŠTINE . .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. 105 .

da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. prenos podataka i računarske mreže.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. primjena računara. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. 106 . Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. . po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. su novi ili su prošireni. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati..navika korištenja informatičke literature. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. . Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. putem Interneta. NAVIKE. . koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. Naime. .

107 . Nastavnici informatike treba da. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara.usvajanju navika i stavova. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). U programu je preferiran BASIC. . Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. .sticanja umijeća i vještine. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika.sticanja osnovnih ICT znanja. te u području .• izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. likovne kulture (računarski dizajn. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. u skladu sa mogućnostima škole.

Usvojen pojam brojni (numerički) sistem. Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike. kako je predviđeno zakonom. PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. Aktivno učešće u vježbama. Obrada informacija i obrada podataka. Prezentovanje nastavnih sadržaja. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija. Pojmovi: ulazne i izlazne informacije. Binarna aritmetika. Sabiranju. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. množenju i dijeljenju binarnih brojeva. Obrada informacija. Prezentovanje nastavnih sadržaja. binarni. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. Praćenje aktivnosti učenika. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Pojmovi: informatika. Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u Uključivanje u rasprave o ulozi Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima 108 . Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Učenik treba da pravilano i uspješno tumači ulogu brojnih sistema. Davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. učešća učenika u grupnom radu. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. Elementi brojnih sistema. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama.Pored toga nastavnik treba da prati. informacijama i podacima. Praćenje predavanja i uputa nastavnika. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Decimalni. STAVOVI. MATEMATIČKE OSNOVE RADA RAČUNARA Numerički (brojni) sistemi. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće. oduzimanju. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Baza (osnova) brojnog sistema. Razlikovanje ulazne od izlazne informacije. Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. 2. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. organizovanje. Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. Decimalni (dekadni). binarni i heksadecimalni brojni sistemi. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva. informacija i podatak. Sposobnost razlikovanja pojma infrmacije od pojma podatak. Informacija i podatak. Pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva.

Pojava mikroprocesora. John Von Neumannova struktura računara. Procesor (centralna jedinica). Blok šema hardverske strukture PC računara. Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara. vrste i uloga mikroprocesora. izlazni uređaji). Rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva. razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. Pojava. načinu rada računara. Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva .osnove funkcionisanja (rada računara). Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura. veliki računari. memorije. Shvatanje i prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice. palica za igru (džojstik). Evidentira napredovanje učenika. generacije računara. miniračunari. Ulazne i izlazne jedinice PC računara i njihove uloge. Pravilno se onose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike. Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene. digitalna kamera. Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove. Historijski razvoj računara. sabirnice. eksterna memorija. ulazni uređaji. Održaju odgovarajuću pažnju na času. interna memorija. prate izlaganje nastavnika. superračunari. miš. Utjecaj računara na okolinu i pojedinca. Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara). kontroler eksterne memorije. Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove. Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada. Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. ARHITEKTURA RAČUNARA Razvoj računara. Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije. mikrofon. ranijih generacija i sadašnjih. palmtop. Demonstrira različite dijelove računara. Sposobnost priključivanja ulazno-izlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada. Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije. pomična kuglica. Grupe uređaja: ulazne jedinice. skener. PC računari. stolni (desktop) i prenosni (laptop. Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme. ulazno izlazne jedinice.peta). Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika. Aktivno učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru. notebook. način njihovog povezivanja i drugo. Kontroliše izvršavanje radnih obaveza: vođene odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki. 109 . Znaju nabrojati izlazne jedinice: Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova. 3. Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva. Hardverska struktura PC računara (CPU. pomagala za računanje. Prezentovanje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca. Uticaj računara na cjelokupno društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti. Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara. binarne aritmetike u funkcionisanju računara. PDA – Personal Digital Assistant). hand-held. grafička ploča ili tablet. procesor). Izgrađuju pravilan stav Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskom hardverom te izrađuju zidne novine. mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija. Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica. Podjela (vrste) računara. Radne stanice. Upoređuju računare i njihove mogućnosti. izlazne jedinice i centralna jedinica. Vrste računara: kućni i personalni (PC).

Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera. Softver za PC računare. multimedijski projektor. slijedeći uputstva o upotrebi. Unix-Linux. Matična ploča. F-Prot Professional i drugi. Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklonepomoću programa: Norton Antivirus. Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi. Vode pribilješke na času. memorija. kartice (adapteri). logičke bombe. masovna obrada podataka. Antivirusni programi: detektori. Klasičnu primjenu računara. Računarski virusi (antiaplikativni softver). Microsoft Word za Windows. prate nastavnikovo izlaganje. Interne memorije: RAM i ROM. crtač (ploter). USB (Univesal Serial Bus) vrata. softverske bombe. Znaju njegovu ulogu i vrijednost. Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom Definicija softvera (software). osnovne operacije u MS Wordu. vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate. čitači. njegovim mogućnostima i uslovima za instalisanje. izgled i elemente prozora. Sposobni su da Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnosti tekst procesora. fiksni) disk. magnetne trake. Sophos Antivirus. Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva. McAfee VirusScan Deluxe. ZIP disk. Kontroliše napredovanje pojedinih učenika. Ukazuju na pravilan način upotrebe. Objašnjava posledice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara. Kompajleri. Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije. Učenici su sposobni da ponove klasičnu primjenu računara. a cijene postaju sve pristupačnije. Modem (ulazno-izlazni uređaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port). 4. Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk). Programi za obradu teksta. Sistemski softver. hard (tvrdi. Potiče one koji zaostaju. grafička kartica. prema hardverskim komponentama.monitor. jer se računarski hardver brzo razvija. maksimizaciju i zatvaranje prozora. Pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip. Kontroliše aktivnost učenika. EPROM i EEPROM. MS Windows. štampač (printer). najvažniji – operativni sistem. Win RAR i razni programi za održavanje. Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru. Ukjlučuju se u diskusije o primjeni softvera. ističe one koji brže savladavaju gradivo. Računarski virusi: trojanski konj. MS DOS. USB Drive. PRIMJENA RAČUNARA Klasična primjena računara: naučnotehnički proračuni. vremenske bombe. Aktivno se uklučuju u nastavni proces. utičnice (slotovi). kompakt disk (CD). zvučna kartica. Informacije pruža postupno. Sistemski i aplikativni. štitovi. Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički). Sposobni su instalisati odgovarajuće programe (softversku podršku). kameleoni. PROM. Rauzlikuju sistemski od aplikativnog softvera. Vrše demonstraciju Prezentuje nastavno gradivo. a posebno sadržaje pojedinih padajućih menija. Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi. Uloga tekst procesora: editiranje (uređivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta. crvi. čuvanja i skladištenja opreme. zvučnik. Ukazuje na razvoj softvera i na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene. Interne i eksterne sabirnice. serijska vrata. Uredno vode pribilješke na časovima. Razvoj software-a za obradu 110 . razvoj softvera za obradu teksta. Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju. Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta. Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju. učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva.

Nadzire aktivnost učenika. koristeći prostor. Uključuju se u kreiranje vježbi. elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora. oznake redova. Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkuratora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja. a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima. demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora. Postupci ubacivanja crteža. Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Format. oznaka aktivne ćelije. statusna traka. Sposobni da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File. Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows. polje za uređivanje formula. te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta. Unos podataka. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Microsoft Excel ima karakterističan oblik. šema i drugih elemenata. Sposobni su pokrenuti program za tabelarne proračune. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Unos podataka se vrši u aktivne ćelije. Insert. 111 . brojčani. pokazivač miša (kada je priključen). Edit. Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel. trake sa altima „Standard“. Tools. Insert. Window i Help. Aktivno se uključuju u izvođenje vježbi . nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika. Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja. Pregled operacija. pregled operacija. Kreiranje grafikona. traka formula. trake „Standard“. traka glavnog menija. statusna traka. Edit. slika. Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa. Table. gramatike i automatskog ispravljanja grešaka. Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu. Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak. vremenski i formule. traka glavnog menia. Sposobnisu da objasne sadržaj trake glavnog menija: File. Provjera pravopisa. Quattro Pro. Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik. Obezbjeđuje pedagošku. gramatike i automatsko ispravljanje grešaka Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. zatim urediti i oblikovati radne stranice. datumski. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Formatting“ i „Drawing“. Pregled osnovnih operacija. Lotus 1-2-3. polje sa nazivom ćelija. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni. Format. oblike. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Data. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka. Prezentuje nastavno gradivo: razvoj softvera za tabelarne proračune. grafikona. Window i Help. Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata. Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi. oznake kolona. Sposobni su pokazati i demonsrtrirati osnovne elemente prozora. Tools. dugmad za izbor radnih stranica. „Formating“ i „Drawing“ sa alatima. View. daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona. Proračunske tablice. boje i druge elemente. načine unosa podataka. View. Sposobni su da se služe padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument. oznake radnih stranica. Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju. unos podataka. dugmad za izbor načina prikaza. Kontroliše izvođenje vježbi i evidentira rezultate. dugmad za uređivanje. horizontalni i vertikalni linijar. Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona. Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama. prozor dokumenta (radna površina). Provjera znanja iz ortoepije i ortografije.teksta (tekst procesora) na PC računarima. uređivanje i oblikovanje radnih listova. vršiti proračune i kreirati grafikone. tačka umetanja (kursor). Obavljanje proračuna.

Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema. Aplikacije baza podataka. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u. Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara. Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer. Izlaže nastavno gradivo vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima. Aktivno učestvuju u vježbama koje je planirao nastavnik. te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima. Sposobni su nabrojati najpoznatije programe za upravljanje bazama podataka. Načine zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom. Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. grananje i petlja). Organizuje vježbe u MS Access-u li MS Outlook-u. Razumijevanje. Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. Algoritam je svaki jasan. pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično. Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja. definiranje problema. Put od algoritma do programa. Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram). Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam. Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup). Osnovni pojmovi o bazama podataka. Microsoft Outlook i Act. Daje potrebne dodatne informacije. zatim za unos.Programi za upravljanje bazama podataka. razrada plana akcije. Organizacija baza podataka. precizan i nedvosmislen uređeni niz koraka. Rješavanje problema. 112 . Napoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsof Access. poštujući redoslijed postupaka. Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka. Tipovi problema. Prave razlike kod zapisa algoritma. Paradox i Claris Filemaker Pro. Stvaranje plana rješavanja problema. Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opšti pristup rješavanju problema uz pomoć računara. Mikrosoft Visual Foxpro. 5. Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima) svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje. U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice. Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definiranje problema. realizacija akcije i osvrt na rješenje. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. Učestvuju u raspravi o algoritmu. Algoritam Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski.

Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. Struktuirani pristup razvoju programa. Java. Uključuju se u diskusije o programskim jezicima. Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno nebi nikada riješio. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja. Alfabet BASIC-a. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. proceduralnih. Pascal. Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa. Neproceduralni (deklarativni. Neproceduralni programski jezici Metodologija programiranja. Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Struktura ponavljanja. Uredno vode pribilješke. Objektno orijentirani programski jezici: C++. promjenljive i izrazi.6. Konstante. opisni) programski jezici. Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Proceduralni programski jezici. Programske strukture. Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). C itd). Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom. Osnovni elementi BASIC-a Osnovne naredbe BASIC-a. Object Pascal. Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Razvoj proceduralnog komuniciranja. Programski jezici niskog nivoa. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. FOR petlja. COBOL. Programski jezik BASIC. Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. IF THEN i GOTO. Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. 113 . FORTRAN. Tipovi podataka. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. Objektno orijentirani programski jezici. Kompajleri i interpreteri.

sportske.Usvojiti pojmove za perspektivu: . muzičke /glazbene/.. predjeli. linije /crte/ u funkciji postizanja različitih perspektiva: . prevozna sredstva. i znati ih primjeniti u crtežu /pomoću linija-crta/.LIKOVNA KULTURA /VIII razred/ (jedan sat sedmično .35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE..Primjena linearne perspektive uz upotrebu linija /crta/ . nedogledi ili ishodišta /tačke na horizontu u kojima se sastaju linije/ . predmete iz ptičije perspektive .. stranog jezika.Neposredno okruženje učenika.linearna perspektiva . tačka očišta sa visine ljudskog gledanja.ptičija perspektiva .linija horizonta . pojave u prirodi. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima. roman..linearna perspektiva . kao formu predstavlajnja elemenata i oblika u prostoru . matematike. aktivnosti.nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ 114 . kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja /eksterijera i enterijera/ . povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. biljke. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu .. vanjski prostor. formiranje Izažajne mogućnosti linearne perspektive.ptičija perspektiva .…/. pjesma. uglovi gledanja /predstavljanja/ kod različitih perspektiva: .žablja perspektiva .Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti. BiH kulturne baštine. tjelesne i tehničke kulture.žablja perspektiva Ovladati mogućnostima predstavljanja /spoznati zakonitosti redstavljanja linearne perspektive. moći predstaviti različite vidove perspektive. zemljopisa.Biti u mogućnosti predstaviti objekte /oblike/. unutrašnji prostor I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. dramski tekst.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti žablju perspektivu. TAČKA I LINIJA U svom okruženju. /ovladati/ optičkim zakonima perspe-ktive. C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI . informatike. prozni tekst. istorije /povjesti. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Razvijanje kritičkog mišljenja. biologije.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI 1. objekti.linearna perspektiva ili naučna /linija horizonta.

Ovladavanje primjenom tonske skale boja u cilju redstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostora Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i svajanje sposobnosti primjene kolorističke modulacije predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i prostora putem izmjene odnosa toplo-hladnotoplo ili hladno-toplo-hladno/ koloristički bojni odnosi Ovladavanje primjenom kolorističke modulacije u cilju postizanja trodimenzi-onalnosti i plastičnosti pri realizaciji kompozicionih zadataka Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i modulacije u cilju predstavljanja prostora i . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. istrajnosti. prostora i odnosa u prostoru Odnos više veličina likova. Usvojiti relaciju: . ljubavi prema domovini. njihov međusobni odnos u prostoru -Upotreba: (udžbenika za VIII razred (likovna kultura).Akvarel. stupnjevanje boje/. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta iz zraka. sa visine/ . samostalnosti. pastel /suhi. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja valerskih vrijednosti boje /tonska skala.žablja perspektiva.Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se modelacijom /kao načinom primjene boja u cilju ostvarivanja privida trodimenizonalnosti oblika/ . diferenciranje važnog od manje važnog. gvaš. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije..video DVD materijal. tempera.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj modulaciji Dalji rad na spoznaji o mogućnostima.dijaprojektorslajd. kolaž različitim materijalima.video DVD materijal. .Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.Usvojiti i moći se koristiti kolorističkom modulacijom kao načinom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza plasti-čnosti oblika i prostora . dosljednosti i angažovanosti. konkretnog i apstraktnog mišljenja. jačanje i bogaćenje emocija 2. opredjeljenost za timski rad.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. .Razvijanje sposobnosti posmatranja. zaključivanja. i usvajanje . uočavanja.ptičija perspektiva. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta sasvim blizu ili u visini tla/Usvajanje različitosti veličina elemenata u prostoru /proporcija/ i mogućnost njihovog predstavljanja u cilju definisanja perspektive. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa 115 . usvajanja i primjene tonske modela-cije kao načina predstav-ljanja oblika i prostora . očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. bogaćenje mašte.međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi.multimedija video).dijaprojektorslajd. tuševi u boji. flomasteri u boji /za manje formate radova/. spremnost za saradnju. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). solidarnosti. .prostorni odnosi stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. drugarstvu.Dalji rad na razvijanju kod učenika sposobnosti uočavanja.multimedija video).Razvijanje humanih odnosa među polovima.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. razvijanje likovne kreativnosti. voštani/. povezivanja pojmova. .

linearna erspektiva . optička ravnoteža. lik/ i ploha u funkciji realizacije predstavljanja linearne /geometrijske/ perspektive .nju/ kroz različite oblike realizacije kompozicije: . grafičkog lista. slikanja. primijenjene .Predstavljanje prostornih odnosa primjenom geometrijske perspektive: . pripovjetke. direktna proporcija /odnos ostaje 116 . priče.Razvijanje sposobnosti doživljavanja i predstavljanja književnih sadržaja. slikarskog izraza. proznog teksta.proporcija.Realizacija kompozicije primjenom odnosa ravnoteže i proporcije u oblasti slikanja ostvarenih različitim slikarskim tehnikama .Usvojeni pojmovi za oblast boja: ./ grafički dizajn . produbljivanju primjene /predstavlja. propagandni letak. blizu-daleko. ispupčeno-udubljeno.bliže – dalje. primijenjene umjetnosti i dizajna Razvijanje sposobnosti prepoznavanja.obrnuta proporcionalnost prikaz i osvarivanje dina-mike kompozicije putem primjene linearne perspektive. proporcije i odnosa ravnoteže u realizaciji: crteža.tonska modelacija /valersko stepenovanjestupnjevanje boje/ . prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem objekata prema horizontu i tačkama nedogleda Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije ostvareni primjenom ravnoteže /simetrična i asimetrična avnoteža/ Proporcija kao skladan odnos međusobnih elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3=4:6 Sa povećanjem ili umanjenjem odnos ostaje uvijek isti/nepromijenjen . predstavljanje sadržaja koji se odnose na događaje.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva. primijenjene umjetnosti i dizajna . . predstavljanje nevizuelnih motiva: osjećanja.proporcija i ravnoteža predstavljanje dvodimenzionalne organizacije kompozicije sa primjenom odnosa linearnog predstavljanja perspektive u likovnim oblastima: ctranja. grafike. . vrednovanja i primjene odnosa proporcije i ravnoteže ploha. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista Upotreba: ( udžbenika za VII razred (likovna kultura). emocija. pojave u prirodi /izmjene godišnjih doba/.Organizacija kompozicije po principu bliže i dalje. . asimetrična ravnoteža.Oblik /forma. ostvarivanje ravnoteže uz primjenu kontrasta ploha. u organizaciji rješenja primijenjenih umjetnosti i dizajna .malo .Razumijevanje i usvajanje primjene kompozicionih odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske perspektive .međusobnih oblika u prostoru Ispitivanja mogućnosti putem primjene modelacije.Ovladavanje mogućnosti-ma primjene odnosa proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i ravnoteže u likovnim područjima: crtanja. pjesme. plakat. primjenom kolorističkih odnosa .Uočavanje značaja linearne/geometrijske perspektive i mogućnosti njene primjene u predstavljanju prostora. PLOHA Kontinuitet u daljem proširivanju rad na plohi.koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplohladno/ .Stupnjevanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostornih odnosa u okviru kompozicije . u realizaciji plošne organizacije kompo-zicije . ostvarivanje izmjene crnog i bijelog /ostvarivanje ravnoteže tamnih i svijetlih ploha/. simetrična ravnoteža. stepenovanja boje u cilju ostvarivanja iluzije trodi-menzionalnosti oblika i predstavljanja dubine prostora sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa. TV reklamni spot i sl. grafike. stanja i drugo putem likovnog izraza 3. valerski stepenovane boje .Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene toske modelacije i odnosa kolorističke modulacije .Grafički izraz realizovan primjenom svijetlih i tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja dinamičnosti i ravnoteže kompozicije Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha.Ostvarivanje odnosa ravnoteže u organizaciji likovnog rješenja /naslovna strana knjige.veliko .direktna proporcionalnost . slikanja.ravnoteža. .Primjenatonske modelacije.

nedogledi … .Dalji rad na potpunijem ovladavanju već Percepcijom okruženja i na skulptorskim djelima moći registrovati.žablja perspektiva/tačka očišta u visini tla/. koji imaju za cilj prikaz složenih odnosa volumena u realizaciji prostornih kompozicija Upotreba:udžbenika za VIII (razred (likovna kultura).ptičija perspektiva. .Moći registrovati i prepoznati različite .multimedija video). dosljednosti 117 . predstaviti privid trodimenzionalnih odnosa.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.dijaprojektor-slajd.Usvajanje pozitivnih perspektivne odnose na umjetničkim djelima i moći stavova i odnosa prema primjeniti u vlastitom likovnom izrazu likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. dijaprojektor-slajd.Primjena perspektive u funkciji predstavljanja različitih uglova gledanja.multimedija video). karakteristike: linearne/geometrijske perspektive . sposobnosti vrednovanja u sopstvenom likovnom izrazu.žablja perspektiva.video DVD materijal.ptičija perspektiva. prikazi različitih perspektiva: . realizovati kompozicije sa primjenom linearne perspektive u cilju stvaranja privida volumena /trodimenzionalnosti/ na površini Nedogledi kao ishodišne tačke perspektivnih linija na horizontu /liniji očišta/ odnos: bliže-dalje. moći ih prepoznati i primjeniti u sopstvenom likovnom radu. grb i sl. nedogledi .Uočavanje. koje karakteriše: linearna/geometrijska perspektiva . samostalnosti. sa različitim sadržaja i ideja materijalima. ritma. veće-manje u cilju prikaza volu-mena u prostornom oblikovanju /reljef kao prostorna organizacija/ Meki skulptorski materijali pogodni za realizaciju različitih prikaza prostornih odnosa u formi reljefa. .Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.Bliže i dalje kao način definisanja prostornih odnosa putem perspektive i preklapanja oblika . . različite uglove gledanja. istrajnosti./ .bliže-dalje. video DVD materijal. plitki reljef /metalni novčić.linearna perspektiva ili naučna /geometrijska perspektiva/ linija horizonta. analitičkom pristupu.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . tačka očišta sa visine normalnog ljudskog gledanja. tačka očišta sa visine ljudskog gledanja.žablja perspektiva. ostvarivanje prostornih odnosa na površini . proporcije i ravnoteže na skulptorskim djelima i učeničkim radovima . perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta sa visine/ . sagledavanju /upoređivanju i usvajanju forme skulptorskog jezika. /tačka očišta sa visine/ . .U radu sa različitim materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. linija horizonta.žablje perspektive. tačka očišta.linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva/ linija horizonta./ i obrnuta proporcija /4:6=2:12 ili 2:12=1:24 itd. nedogledi ili ishodišta /tačke na horizon-tu u kojima se sastaju linije/ .umjetnosti i dizajna 4./ 5.ptičija perspektiva. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta u visini tla/ Iluzija volumena na plohi.Razumijevanje i sposobnost predstavljanja . MASA I PROSTOR Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene plošno istanjene mase kao forme u trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju kompozicije Plošno istanjena masa. većemanje.predstavljanje prostornih Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. razumijevanje i ovladavanje produbljivanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. . Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. POVRŠINA Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj perspektivi kroz analizu likovnih djela i primjerima u okruženju. kreativnom izrazu U oblasti oblikovanja. i izvršiti valorizaciju odnosa plošno istanjenih masa i primjene ritma u alternaciji . preklapanja i zaklanjanja oblika .U prostornom oblikovanju predstaviti različite forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije udaljenosti. plošno istanjene mase.ptičije perspektive. uvijek isti 2:3=4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12=16:24 itd.

A. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.A. odozgo/ .dijaprojektor-slajd. Predstavljanje složenih prostornih organizacija primjenom ritma sa ploš-no istanjenim masama . ne kao ono što će se raditi/ i angažovanosti.B ili A.Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzoinalnih oblika putem primjene.C.Realizacija složene prostorne ompozicije /organizacije prostora/ kroz primjenu asimetrične ravnoteže /optička težina elemenata nije u veličini nego u dinamičnosti izgledaforme/ Upotreba:udžbenika za VIII ( razred (likovna kultura).moći predstaviti linearnu/naučnu perspektivu .odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode.odnosi elemenata po principu simetrične ravoteže.A. plošno istanjena masa.B. proporcije i ravnoteže /simetrične i asimetrične ravnoteže/ . . ritam u alternaciji /ritam u izmijenjenoj formi/ Karakteristike predstavljenih oblika: .multimedija video) plošno istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u prostoru upotrebom: . .da spoznaju karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva . kao princip u realizaciji trodimenzionalnih prostornih skulptorskih kom-pozicija .C.veće i manje forme/oblici sa naglašenom funkcijom ravnoteže .B. ritam u izmijenjenoj formi kao A.asimetrična ravnoteža kao oblik prostorne rganizacije Složene prostorne kompozicije u definisanju odnosa. plastelin.proporcionalnost u predstavljanju složenih oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline prema dijelovima/ Ravnoteža kao oblik definiranja prostorne organizacije.razumjeti biti sposoban predstaviti žablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja OČEKIVANI REZULTATI Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u oblastima: Tačka i linija: .A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa. 118 .U realizaciji trodimenzionalnih prostornih formi koristiti se principom simetrične ravnoteže pri realizaciji skulptorske kompozicije .simetrične i asimetrične ravnoteže. više elemenata različih oblika i veličina . . odozdo .predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima . sapun.da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive .video DVD materijal.B. ritam u alternaciji. opredjeljenost za timski rad.Prepoznavanje i usva-janje specifičnosti različitih skulptorskih materija i ovladavanje njihovom upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u trodimenzional-nim/prostornim organizacijama Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. bliže-dalje.spoznati šta je horizon i šta su nedogledi u linearnoj perspektivi .odnosa bliže-dalje u funkciji definisanja prostora Ritam plošno istanjenih masa.moći predstaviti ptičiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine. veće-manje sa naglašenim prisustvom ritma u organizaciji asimetrične ravnoteže poznatih različitih skulptorskih materijala.Proporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline.primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. nivoa zemlje-poda.biti sposoban uočiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije . spremnost za saradnju. glina. . veće-manje. meko drvo…. glinamol.

da proširuju znanje o kolorističkom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaženja u prvi plan. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika .da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja. slikanja.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva. direktne i obrnute u riješavanju plošnih kompozicija . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: .istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. žablja perspektiva. akvarelu. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan . proporcija. grafike. kolažu.da prošire znanje o kolorističkoj modulaciji boje. formi/ različitih veličina u organizaciji kompozicije . ptičija perspektiva. mozaiku. valerskim vrijednostima. usvajanje i primjena oblika /elemenata. tapiseriji . optička ravnoteža.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogućnosti-ma njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti . flomasterima u boji. asimetrična ravnoteža. direktna proporcija i obrnuta proporcija za oblasti: Površina i Masa i prostor: 119 . linija hori-zonta.uočavanje. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije po principu ravnoteže pri rasporedu elemenata .modelacija..da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravnoteža .dalje proširivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama. temperi.modulacija.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije . gvašu. prostorni odnosi Boja: .da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrična ravnoteža . pastelu.da na svojim radovima primjene miješane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije trodimenzional-nosti . nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ .usvojiti pojm relacije: međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. sa ciljem predstavljanja prostornosti. crtanja. predstavljanje kolorističkim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje-bliže-veće manje. predstavljanje trodimen-zionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ . .da proširuju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre-đenog oblika/ .Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.da usvoji termine: linearna perspektiva. skalom stepenovane boje. po principu: toplo-hladnotoplo. simetrična ravnoteža. procjene i primjene proporcije. ravnoteža. ili hladno-toplo-hladno. primijenjene umjetnosti i dizajna .dalji rad na dograđivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji određuju odnose dalje-bliže i veće-manje .

nivoa zemlje-poda.biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora. Spoznati karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva. tačka očišta.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. sa ciljem primjene principa rada dodava-njem. moći izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno . dalje-bliže. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive. prepoznavanje karaktera oblika . ili iz gornjeg ugla posmatranja. Tačka očišta je mjesto sa kojeg se posamatra. ritam u izmijenjenoj formi. prostor i objekte u prostoru predsta-viti gledano sa tla. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom kreativnom radu . ptičija perspektiva. uočiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode. odozgo. ritam plošno istanjenih masa. Ovladati sposobnostima kritičkog promatranja. šta je horizont.. kada stoji na tlu. linija horizonta. Analitičkim posmatanjem moći uočiti veličine i međusobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tačnim/ odnosima. odozdo. Usvojiti pojmove. Biti sposoban predstaviti linearnu/naučnu perspektivu u vlastitom izrazu.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive. Pored naučne perspektive ovladati i biti sposoban predstaviti takozvanu ptičiju perspektivu. i moći organizovati likovnu kompoziciju sa više elemenata različih oblika i veličina.produbljivanje stečenih znanja na uočavanju odnosa mase i prostora. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /različite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata različitih veličina i oblika/ . u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine.u prostornom oblikovanju.dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala. plošno istanjena masa. biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu . ritam u alternaciji.biti sposoban uočiti karakteristike ravnoteže kod simetričnih i asimetričnih oblika . 120 . Ulinearnoj perspektivi tačka očišta se nalazi u visini ljudskih očiju. formi perspektive. linija na kojoj se projiciraju tačke nedogleda u kojima je ishodište svih linija. Razumjeti i biti sposoban predstaviti žablju perspektivu. ravnoteža masa STRUKTURA PROGRAMA 1. u ostvarivanju asimetrične kompozicije .da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnotežu. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. veće-manje . žablja perspekti-va.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije Usvojeni pojmovi za oblast površina: linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva. nedogledi Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja: dinamičnost forme.

mozaiku. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktičnoj primjeni. kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje. ispupčeno. Rad na proširivanju znanja o kolorističkoj modulaciji. predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera. Biti sposoban realizovati složenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravno-teža kao oblik likovne organizacije. zakrivljeno. tuševima u boji. grafici. veće-manje. prostornih odnosa bliže-dalje. PLOHA Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat će se sva likovna područja /likovne oblasti/ koja se u svojoj konačnoj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/. grafike. Prikaz plastičnosti oblika skalom stepenovanja boje. crtanju. Produbljivanje stečenih znanja i istrajavanje na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika. što je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti. Putem primjene modulacije predstaviti plastičnost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije. slikanja. temperi. crtanja. kolažu. kao načina organizacije kompozi-cije. udubljeno. i konačnog rješenja. Dalji rad na savladavanju i primjeni stečenih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji određuju prostorne odnose. primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika. Proširivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom. pastelu. Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja. međusobnim odnosima elemenata /veličina likova i njihovih međusobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije 2. ili hladno-toplo-hladno. u oblastima. kao što su relacije: dalje-bliže i veće-manje. kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije. tapiseriji. flomasterima u boji. kako direktne tako i obrnute u rješavanju likovnih kompozicija. Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. uočavanja. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. sagledavanja odnosa i primjene proporcije. slikanju. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psihološkog/ utiska izlaženja u prvi plan. biti sposoban dočarati bubinu prostora koristeći se odnosima bliže-dalje. 121 . Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji. Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu. /predloška za izvođenje/. Biti sposoban primjeniti princip klorističke modulacije: toplo-hladno-toplo. veće-manje i elemenata koji se međusobno zaklanjaju /preklapaju/. gvašu. Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi. u formi skice. koje doprinose uspješnoj realzaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnoteže. koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene kolorističke skale /palete/ boja. akvarelu. 3.Moći primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglašenim rješenji-ma simetrične i asimetrične ravnoteže.

veće-manje. izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno. Biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do 122 . Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. važnost/ karaktera oblika i kao takvog primjeniti. često intenzivnih boja. Učenici treba da budu sposobni u svom okruženju. uočavanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom izrazu.4. kamenom. odnose koji sugeriraju dubinu prostora. biti sposoban predstaviti iluziju. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju. koja se ogleda u jednostavnosti. DIDAKTIČKO . Moći analizirati i uočiti karakteristike savremene gradnje. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. Dalji rad na uočavnju. Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija. u rješavanju asimetrične prostorne kompozi-cije. U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati različite oblike ravnoteže. simetriju i asimetriju. plastičnim masama. U prostornom oblikovanju. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje. 5. primijenjena umjetnost i dizajn. prepoznavanju i usvajanju linearne/naučne perspektive. građenje. realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata različitih veličina i oblika. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom likovnokreativnom radu. inoksom /nehrdžajućim čelikom/. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /koristiti različite elemente/ u prostornim organizacijama. Moći se služiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora. Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala. i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu. da mogu registrovati. staklom. kao oblik organizovanja životnog prostora. realizovanih savremenim građevinskim materijalima. čelikom. skladnom odnosu simetričnih i asimetričnih ploha. produbljivati stečena znanja na uočavanju odnosa mase i prostora. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. U okviru arhitektonske i urbanističke organizacije kao forme izražavanja prostornih kompozi-cija primjeniti odnose ravnoteže. U vlastitom okruženju i na skulptorskim djelima moći prepoznati. dalje-bliže. kao forme likovnoprostornog rješenja. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. uočiti bitnost /značaj. koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti odnose mase i prostora sa naglašenim odnosima simetrije i asimetrije. upotrijebiti u cilju naglašavanja karaktera oblika.

CRTANJE . Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. Likovno 123 . ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. PLOHA 4. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu. stečenim kroz preaktično kreativni rad. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: . razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja. obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima.tada usvojenim znanjima. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. Produbljivanje nivoa usvojenog. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . a mišljenje apstraktno.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . POVRŠINA 5.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. TAČKA I LINIJA 2.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. BOJA 3. Tematske cjeline: 1. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.SLIKANJE . od 1-9. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.GRAFIKA . likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .

Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ Kao što je već ranije pojašnjeno. koji se odnose na podražaje. pripovjetka. ravnoteža. ritam. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. Dakle.. muzički spotovi. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. etnografsko nasljeđe. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. objekti. poezija/. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. gradacija. krajolici. novim medijima. škola. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. prirode i društva. maternjeg jezika /priča. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. biljke…. učenicima bliska muzika. Nevizuelne motive 3. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine.iz neposrednog okruženja djeteta. Teme koje se najčešće realizuju su: . koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. kulturnih dešavanja…/.problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. muzičkih. mjesto stanovanja. Vizuelne motive 2. ponuđenim materijalom. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. roman. značajni datumi. palakati /sportskih. prostori. praznici.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. porodica. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. valer. oblik. zavičajne kulturne baštine 124 . boja. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. Nevizuelni motivi su oni. .. i okruženjem u kojem žive. tekstura…. pojave u prirodi. glazbene kulture. linija. tačka. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. vlastita iskustva i spoznaje. harmonija. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. matematike. učenja u likovnoj kulturi je proces. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. kontrast. Koncept usvajanja znanja. znakovi vizuelnih komunikacija.

nevizuelni poticaji. emocije /osjećanja/. ptičija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/. bliže-dalje. simetrije i asimetrije prostora OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika.B. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnoteže.A. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza.B. koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa. vjetar. simetrija.B ili A. muzika. asimetrija. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. veće-manje GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnoteža. prostorna organizacija. međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. strah. shodno učeničkom uzrastu. bol. prostorni odnosi. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme. ritam u izmijenjenoj formi kao A. estetskog 125 . veće-manje SLIKANJE: Usvojeni pojmovi za oblast boja: tonska modelacija /valersko stepenovanje ili stupnjevanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto. tuga..priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . ravnoteža.A. bliže-dalje.C. ne kao ono što će se raditi/. čulni poticaji.B. linija horizonta ili linija u kojoj se susreću ploha tla i ploha neba. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ . ritam u alternaciji. plošno istanjena masa. gledan odozdo/. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.C. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. upornosti i iskustva. žablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla..likovni i kompozicioni elementi.A. sreća. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ usvojiti relaciju. stečenog znanja i usvojenih navka.A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove za perspektivu: linearna perspektiva ili naučna /geometrijska/ perspektiva.

onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. želju za postizanjem rezultata i sl. ne mogu biti loši/. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. aktivnost na času. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. strahove i oduševljenja. odnos prema estetskom. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. u najvećoj mjeri. 126 . Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To znači da nastavnik. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. psihološkog 3. Dakle. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. pedagoškog. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. svoje emocije. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. svoje viđenje svijeta. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. i likovnog jezika/. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. 1.2. predmeta i pojava.

tempo . bas ključ i sistem pisanja nota.intonacija.dinamika . ¾. . 4/4. . 6/8.izvođenje ritma lakših pjesama.poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora.različita notna trajanja.artikulacija. pravilno fraziranje.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VIII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . Učenici bi trebali znati i razumjeti: .primjena znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa .Važnost poznavanja navedenih pojmova. znati ih PODRUČJA UČENJA ZNANJE 127 . .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u muziciranju te uočavanje pri slušanju muzike. umjerena i brza tempa. 2/2.poznaje violinski. . 3/8 ( jedinica brojanja . . .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.

STAVOVI. simfonija. tempa. preludij.primjena znanja u određivanju muzičke rečenica. na koncertima i sl. -Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.Ranije muzičke termine i prethodna muzička iskustva i koristi u daljem učenju. artikulacije u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. učenici/ice vrše analizu djela. . . . poloneza. primjeniti tokom izvođenja pjesama i muzičkih igara. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. .Kroz analizu elemenata interpretacije u toku slušanja. te filmska muzika. teme. harmonskoj i melodijskoj a. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. . dinamike. opereta. koncert. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata. . . -Postepeno sređivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti. habanera.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: minijatura.upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata.Uočava i hvali najkvalitetnije izvođenje. obima glasa. muzičku formu i poredi ga sa drugim slušanim djelima. arabeska.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. . . ime kompozitora. VRIJEDNOSTI. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: .slušanjem pamti naziv djela. čardaš. . donose i saopštavaju estetske sudove o njima. .ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH.utvrđuje znanja o prirodnoj. opera (arija. izvođače i izvođačke sastave. četvrtinka i osminka ).Prilikom izvođenja i slušanja djela koristi Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće.poznavanje i primjena pojmova: uvertira. . balet.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. . F-dur – d-mol (tokom pjevanja pjesmica i slušanja muzike). kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur – e-mol. .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije.mol (moll) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica. . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. nokturno. sonata. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. . galop. male dvodijelne i trodijelne pjesme.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje. . muzičke memorije. simfonijska poema. PONAŠANJE ____________________________ .prepoznaje i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). instrumentalna i vokalno-instrumentalna).sviranje pjesmice u prirodnom a-molu na metalofonu ili nekom drugom melodijskom instrumentu.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.razlikuje vrstu djela (vokalna.polovinka. . . vokalne reprodukcije. duet).Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. ________________ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ____________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: .sve veća svjesnost značaja muzike i želja da muzika postane trajna životna . . -pamti i cijeni bosansko-hercegovačke kompozitore. 128 .

Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. pa zatim učiti pravila igre/plesa. najbližeg okruženja i drugih zemalja. čime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. kao i u prethodnim razredima. učenici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. Djeca i dalje uče pjesme na osnovu slušnog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. pravilna dikcija i akcenti. kultivisanje glasa. ksilofonu. Tokom obrade pjesama129 .potreba. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma. Učenici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za osmi razred. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. gitara). fraziranje. disanje. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Učenjem muzičkih igara/plesova. Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke / glazbene igre /plesa. Prirodni. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. kroz doživljaj i analazu pjesme. rečenica. i stiču nova. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. Koreografije igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. blok-flauti. . U osmom razredu učenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lakše pjesmice u C – duru i a-molu prirodnom. te donošenje estetskog suda o djelu koje učenici izvode ili slušaju. Potrebno je prvo slušati muziku. izvođenjem muzičkih igara/plesova. harmonski i melodijski a-mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. odnosno. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. razvijanje muzičke memorije. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. preciznost intonacije. ostvaruje se pjevanjem novih dječjih pjesama. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. pokrete. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. sintisajzer. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda. slušanjem muzike/glazbe. reprodukcija ritma. Ponoviti sa učenicima/icama način nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava ). učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija.

balet. hor/zbor. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. menuet. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). muzika bosansko-hercegovačkih kompozitora za klavir. pjevačke glasove ( dječiji. filmska muzika. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. izvršiti analizu notnog teksta te obraditi ritmičke figure koje sadrže. a ne samo kao prateći. kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistički. Nadalje učenici upoznaju nove muzičke forme: sonata. duduk. – 9. te kroz kreiranje muzičko-scenske igre. Romantizam). Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. muzičkog oblika ( informativno ) itd. čardaš). poloneza. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. artikulacije. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po grupama ). Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. uvertira. Potrebno je postepeno sređivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti u skladu sa mogućnostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razeda (posebno za periode: Barok. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. minijatura. harmonikaški i drugi.igara/plesova. diple. simfonijska poema. 130 . duet. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). te sevdalinke u klasičnom ruhu ). tempa. nokturno. Pored redovne nastave. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u Okvirni program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. habanera. zatim preludij. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. kompozicija pisana za harmoniku. muški glas). arabeska. opera. jednojka. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. ženski ili mješoviti) i orkestra. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Upoznati učenike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima-svirale: zurne. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika ( potrebno je davati samo osnovne informacije ). Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. dvojnice. izvođača. dinamike. ). na osnovu slušnog primanja. U program su uvrštene sevdalinke koje treba da se prikažu učenicima/icama u različitim interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevača. Korelacija sa stranim i našim jezicima je takođe prisutna. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. ženski. emocionalno) ali po potrebi i analitički (selektivno). Klasika. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. a proširuju znanja: simfonija. opereta. vrste hora ( dječiji. opisno. itd ). hor/zbor. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije.

razvija muzička memorija i proširuje obim glasa kod učenika/ica je sve bolja.osjećaju i svjesno izvode 2. Pred Senkinom kućom. . KANONI 1. -Planira odlazak na probu folklorne/plesene sekcije u 130 školi i u KUD (praktični rad). . te kanona. pravilnom dikcijom.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. _____________________ -Ponašanje u skladu sa -učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. Ion . poštujući pri tom artikulacione oznake. Svatovi uranili.(demonstrira izvođenje i sviranje). Balon. . 8. pauze.Pravilno i tačno izvođenje pokreta u igri . pjesma iz Japana.Sviranje u školskom orkestru. 3. demonstrira ih i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti. M. -Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. 6.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. .izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. Kuba. stihovi: V.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu prirodnom. . Crnačka duhovna pjesma. Praetorius. Žetva. . zapisao: L. 12. Kiša pada. te prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. Mjesec. disanjem i fraziranjem.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. te često pjeva i svira. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g – g2 u violinskom ključu.Pjevanje u školskom horu/ zboru. . Idi kaži cijelom svijetu. zapisao: Cvjetko Rihtman. . -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). izleti.Vokalna reprodukcija. Muzika i tekst: Zvonko Bogdan. Tri put ćao. kanon. . grupnom i individualnom muziciranju. Kanon u F-duru. u porodici). 4.RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. tempo. -učenike/ice upućuje na druge izvore znanja pored udžbenika. _____________________ -Vodi aktivnosti i vlastititm uključenjem. 9. . Goufas. . starogradska 7. Međumurje 5. kuća. te podstiče komunikaciju. Stanica Podlugovi. ___________________ _____________________ -Razumije značenje . SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. priredbe. ćao. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. Viva.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. pjesma iz Danske. 10. mjere 6/8 i 2/2. Što se sjaje kroz prozorje. 11. . . Vlasenica. Grčka.poznaju notna trajanja. -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. . dinamiku. Grk Zorba (sirtaki).Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI: 1. Bosna. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. . Theodorakis – E. -upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. 3. STAVOVI. 2. muzika i tekst: Ajka Kolaković. Dunavski valovi. M.Pjevanjem pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred. viva la muzica. 9/8. Međumurje. muzika: Kornelije Kovač. 4-dijelnu mjeru. Već odavno spremam mog mrkova.uočavaju. Dijak. ćao. 2.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalaže se da to postigne kako bi doprinijeo/ijela boljem zvučanju. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. Pjesma iz Italije.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. određuju i primjenjuju u toku izvođenja znanja vezana za mjeru. Johanes Brahms 2. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji).Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJE 1. . Rožica sem bila. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. te promjenu mjere. .

folklor). kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji. funkcionalna. U ovom ciklusu. od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziološkim sadržajima. (2) intezifikacija (što manje “praznog hoda”. Ovaj period rasta i razvoja djece započinje sa 8. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. motorička. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. od jednostavnijih ka složenijim motoričkim znanjima. Ciljevi. Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrška zadovoljavanju posebnih kinezioloških potreba i interesa učenika u sportu. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. od jednostavnijih ka složenijim uvjetima vježbanja). Obr x x 131 . (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u funkciji optimalne stimulacije i podrške razvoju psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških osobina u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izražene razlike između učenica i učenika u morfološkim. održavanje intenziteta opterećenja) i (3) situalizacija (približavanje nastave životnim potrebama i situacijama. 1. rekreativnim i. (3) sigurnost učenika. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kineziološka iskustva za cjeloživotno tjelesno vježbanje. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi učenicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadržaji. konativna.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziološkoj edukaciji i tiče se optimalne stimulacije i podrške procesima formiranja antropološkog statusa učenika u korelaciji sa faktorima ograničenja. pauza. prekida. Metodički principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotičkih do specijalnih motoričkih znanja. zastoja. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Ishodi Zna da su nikotin. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. alkohola. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. sportsku rekreaciju. Osn Štetna djelovanja nikotina. c) umjetnički sadržaji (ples. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. droge i druga sredstava ovisnosti štetni po zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. Polazni kriteriji za što kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. Program se realizira jedanput sedmično sa po jednim časom. kognitivna. (6) razumije. b) sport za sportiste. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. eventualno. što više natjecanja. kinezio-terapijskim i adaptivnim aktivnostima. sociološka i zdravstvena. što više kretanja i dinamičnosti. stajanja i čekanja na času. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. već i po razvoju psiholoških i socioloških obilježja ličnosti. U tom kontekstu. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. razredom srednje škole. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. sportskoj rekreaciji. sportski ples. razredom osnovne i završava sa 1. igre i utilitarnih sadržaja). sadržaji i ishodi Cilj Učeni ce Učeni ci Sadržaji 1. alkohol. Antropološki status suponiran je integralnim skupom biopsihosocioloških obilježja definiranih kao morfološka.

Bečki valcer (*) . pirueti u desnu i lijevu stranu x x x x x x x x x x x 132 .Bacanje loptice tehnikom O’Brien 4. Bacanja: . odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. Kolutanja: .Okreti za 180° na tlu/gredi . Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. te o polusaltu na povišenje. okretu za 180°. Ritmičke i plesne strukture: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju loptice tehnikom O’Brien. Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bečkom valceru.Osnove brzog hodanja (*) .azovni Pubertet Kriva rasta i razvoja ovna teorijska znanja Razvojna korelacija kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora (*) Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjeloavježbe za vrijeme mjesečnoga ciklus (*) Dnevna organizacija rada.Pirueta u desnu i lijevu stranu (*) Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim. Osnovna motorička znanja x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku uvis leđnom tehnikom »flop«. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o ljuljanju na karikama s okretima za 180°. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. x x x x x x x x x x x x x x x x x 2.Kinematičke razlike u tehnikama trčanja na kratke i duge staze 2.Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz pomoć odraznog pomagla 3. Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kinezioloških dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja.Ljuljanje na karikama s okretima za 180° (*) 6. upiranja i penjanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o brzim hodanju i kinematičkim razlikama u trčanju na kratke i duge staze. Zna da su hrana i tečnost neophodan izvor povećanim tjelesnim naporima i ponaša se u skladu sa tim. Ponaša se u skladu sa higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Zna kako tjelovježbe utiču na vrijeme mjesečnog ciklusa i ponaša se u skladu sa tim. Trčanja: . Višenja. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Latinoamerički ples po izboru . skoku „kazačoki“. Skakanja: .Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. izabranom latinoameričkom plesu.»Kozački« skok .Skok uvis leđnom tehnikom »flop« . Pravilno se odijeva u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaša se u skladu sa tim.

Tehnika bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) 8. igri košarke 3 : 3 ili 5 : 5.Finte (*) . repetitivne i mogućnostima učenika i eksplozivne snage. Unaprjeđuje anaerobne sposobnosti kineziološkim aktivnostima velikog intenziteta putem intervalne metode rada. i 9.. Sastavi ... Posjeduje optimum neuro-energetske sposobnosti. 2.Udarci lopte vanjskom stranom stopala . a shodno potrebama i Posebnu pažnju usmjerava na optimalizaciju brzine. Antropološki x x 2. gornjem servisu bez rotacije. kao drugi kineziološki sadržaji. Borilačke strukture: . te koordinacije.skok šutu nakon vođenja ili dodane lopte.. nogomet . Prihvata zdravlje za primarni kriterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta.Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*) 9. 6. Snaga: Brzina: Koordinacija: Gibljivost: Ravnoteža: Preciznost: Posjeduje optimum informacijske sposobnosti..smeču iz zaleta visoko dodane lopte. x x Posjeduje optimum neuro-muskularne sposobnosti. ravnoteže i vanjskim restriktorima preciznosti. do 80 cm visine . košarka .Udarac glavom iz kretanja sa skokom sposobnosti1.Gornji servis bez rotacije (*) Nogomet: . voleju i/ili poluvoleju. voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova.. Odgovarajući sadržaji iz: 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o vježbi na tlu.2. 7. stvaranju viška napadača zabadanjem..Smeč iz zaleta visoko dodane lopte .1.Skok šut nakon vođenja ili dodane lopte . te ovježbi na gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave. Morfološke osobine: Snalaženje u kineziološkim relacijama: unutrašnje – vanjsko – individualno .udarcima lopte vanjskom stranom stopala. odbojka . Uvažava značaj kinezioloških aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog tkiva. x x x x x x x x 133 . 3. Igre: Rukomet: .Vježba na tlu (*) .. 8. Funkcionalne sposobnosti: 3. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet – fintama.Stvaranje viška napadača zabadanjem Košarka: .kolektivno Unaprjeđuje aerobne sposobnosti cikličkim aktivnostima malog i umjerenog inteziteta.7. Motoričke Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o tehnici bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek.Igra košarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) Odbojka: . 4. 5.Volej i/ili poluvolej .Vježba na gredi. x x x x x x 2.. gibljivosti. udarcu glavom iz kretanja sa skokom.

Na toj osnovi. rukomet. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. (c) kompleksna motorička znanja. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. hrvanje. ritmičke gimnastike. (b) aciklična motorička znanja.Odnos prema kineziološkim uzorima (*) 4. plivanja. Odgojni Samouvažavanje Odnos prema ekološkim problemima (*) Kultura ponašanja Uvažava potrebu samokontrole vlastitog ponašanja u odnosu na sve agresivnije kineziološke izazove. metod stanica. Shvata značaj kinezioloških aktivnosti za razvoj vlastite ličnosti. u prvom redu. kao što su nogomet. kružno-intervalni metod. Shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. dakle ciklična i aciklična. Razvija ekološke navike i aktivno sudjeluje u prevenciji i rješavanju ekoloških problema. koja su bitno obilježje tzv. zabavnih i kompetentivnih ili natjecateljskih motiva tjelesne i zdravstvene kulture. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. što se. borilačkih aktivnosti. košarka i dr.. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. brzine. 134 . podstiču integritet razvoja ličnosti učenika. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. eksplozivne. statičke snage i dinamometrijske sile. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. materijalnih i prostornih uvjeta. x x x x x x x x Učenici su naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. sprava.. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. školska sportska društva). fleksibilnosti. Po svojoj koncepciji. kao što su boks. Uz razvijanje zdravstvenih. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). preciznosti. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. skokova u vodu i dr. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. koje osigurava optimalne psihološke. ravnoteže. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. estetskih. zbog toga je potrebno da škola. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Aktivno. judo. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. zajedno sa društvenim subjektima. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. biciklizma i dr. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. sa dosta slobode. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. repetitivne. targent-trening i sl. karate i dr.. te je ovaj period veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. koja se susreću u sportskim igrama.

o životu i problemima u razredu. Lik u književnom djelu. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Ključni pojmovi 2. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga čovjek kao vrhunac stvaranja. biti osjetljivi za potrebe drugoga. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (7. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 1. produbiti navedenu tematiku (npr. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. neponovljivost osobe. uočiti da je svaki čovjek društveno biće i nužno upućen na druge ljude. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Golob: „Snijeg“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. jedinstvenost osobe. o ljubavi i prijateljstvu. Cesarić: Pjesme. Dokumentarne fotografije iz života mladih Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“. Ch. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Dickens: Oliver Twist. doživjeti i živjeti svoju sličnost s Bogom. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju KATOLIČKI VJERONAUK 8. socijalna tematika u pjesništvu i prozi. školi. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Z. pribiranje i vrjednovanje iskustava i primjera iz života. D. Čovjek je slika Božja. D. Potrebno predznanje 3.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 8. čovjek je biće koje je upućeno na drugoga Prepoznati i obrazložiti da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće. čovjek kao društveno biće. prepoznati sebe i druge kao vrhunac Božjeg stvarateljskog djela.Prijateljstvo. Pronaći i analizirati po jedan biblijski tekst koji govori o našoj jedinstvenosti i upućenosti na drugoga. o sukobu naraštaja. čovjek kao jedinstvena osoba. Izborni sadržaji za darovite učenike 135 . Miloš: Bijeli klaun. Biografija i autobiografija. čovjek je stvoren kao muško i žensko. 8. Obrazovna postignuća 4. Vođeni razgovor i diskusija. Prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostacima.

prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duševnog razvoja u pubertetu. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti Osobnost. pomoću folija i slikovnog materijala razraditi tjelesne i duševne promjene u pubertetu i o njima razgovarati. Sadržajno prilagoditi. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. produbiti navedenu tematiku (npr. Dodatna ilustracija 7. tjelesni razvoj. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Nema posebnosti.Prijateljstvo. Ključni pojmovi 136 . S. 5. Prilagodba nastavnih sadržaja te pojmova. Sistematski provjeravati razumijevanje. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 2. T. S. o ljubavi i prijateljstvu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. stvaralačko izražavanje. kritičko prosuđivanje. G. o sukobu naraštaja. (7. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“ . duševni razvoj. 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pubertet je normalna i prijelazna faza u razvoju čovjeka. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Boscato: „Goruća pitanja“). KATOLIČKI VJERONAUK 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. uzor. Primorac: Maturalac.…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Nema posebnosti. interaktivno pisanje. pubertet je vrijeme velikih promjena. spolne osobine. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 3. Prilagoditi nastavne sadržaje. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. ideal. duševna zrelost. Ključni pojmovi 2. Izazovi puberteta pubertet. Giordano. Prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u čovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti. Slijed događaja u pripovjednom djelu. Nema posebnosti. Z. 4. Glavašević: „Priča za roditelje“. sukobi u pubertetu. uočiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najčešće susreću u pubertetu. spolna zrelost. o životu i problemima u razredu. Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea. 3. Uočiti razloge zbog čega dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti načine rješavanja nastalih sukoba. Golob: „Snijeg“. Prilagoditi nastavne sadržaje i pomoć pri iskazivanju iskustva. 3. idol. uživljavanje u uloge i reakcije roditelja i djece u međusobnim sukobima svakodnevnice. 1. Dokumentarne fotografije iz života mladih. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1. u dogovoru s predmetnim učiteljem. pubertet. Nema posebnosti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. B. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Nemogućnost s glazbenom kulturom smanjiti. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (7. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. 2. čovjek je slika Božja. Lasconi. 2. Smanjena korelacija s hrvatskim jezikom i glazbenom kulturom uz značajnu prilagodbu nastavnih sadržaja.10. Preporuke za korelaciju 8. školi. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. 5. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. Vođeni razgovor i diskusija o gorućim pitanjima. problemima i temama mladih. Potrebno predznanje 3. Pobliže upoznati neke aspekte psihofizičkog i moralnog razvoja u razdoblju puberteta (E. Obrazovna postignuća 4.

Preporuke za korelaciju 8. identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom. stvaranje problemske situacije. idolatrija. Prihvatiti svoju slobodu kao dar Božji da činimo uvijek dobro. Dodatna ilustracija 7. slušanju glazbe. pušenje. Obrazovna postignuća 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. štetnost pušenja. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 4. Učestalo ponavljati i korigirati izgovor ključnih pojmova. prikaz rješenja pomoću mentalne mape. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. ideal. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. prepoznati loša druženja i negativne društvene utjecaje. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. alkohola. KATOLIČKI VJERONAUK 8. o ljubavi i prijateljstvu. V. Dokumentarne fotografije iz života mladih. glazba. Uz nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 4. itd. dokumentarne fotografije popularnih osoba iz svijeta glazbe. stvaralačko izražavanje pomoću riječi i slike. foto-govor. Preporuke za korelaciju 8. Objasniti razliku između idola. Dodatna ilustracija 7. 1. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. 2. o sukobu naraštaja. a izbjegavamo zlo. Novak: Iz velegradskog podzemlja. ovisnost. športovima. sloboda. objasniti mladenačku potrebu za poistovjećivanjem. otkriti i kritički obrazložiti privid suvremenih idola koji se najčešće nameću mladima danas. prepoznati i protumačiti razloge zbog koji mladi najčešće postaju ovisnici o drogi. Vođeni razgovor i diskusija o problemu ovisnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Evokacijski razgovor i igra asocijacija.2. Prijedlozi za metodičku obradu 6. čitanje ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. pisanje dijaloga. idolatrije i ideala. (7. Postoje različite vrste ovisnosti. Učestalo ponavljati i objašnjavati ključne pojmove.). alkohol. V. poznatim glumcima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. sporta. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. Nazor: Voda. filma. zlouporaba slobode. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. idoli. vrstama filmova. pušenju i alkoholu. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Mladi imaju potrebu poistovjećivanja s poznatim osobama koje im nameću mediji. čitanju knjiga i književnosti. izgrađivati osobni stav i čvrsti karakter pred napastima suvremenih ovisnosti kod mladih. Ključni pojmovi 2. izlaganje s tumačenjem glavnih pojmova. vrstama glazbe. Zamke suvremenih ovisnosti ovisnost. Engleski jezik: pričanje o vlastitim doživljajima i pustolovinama. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. droge. Sadržajna prilagodba. moda i dr. Otkrivati „skrivene poruke“ idola današnje mladeži koje se nude kroz različite subkulturne izričaje (film. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. odlasku u kino. filmovi. Otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti. droga. Hrvatski jezik: Ideja u književnom djelu. o životu i problemima u razredu. paralaonica. ljestvica vrijednosti. Potrebno predznanje 3. o problemima mladih u modernom svijetu. Engleski jezik: razgovaranje o TV-programu. školi. shvatiti posljedice ovisničkog ponašanja. Dokumentarni film o liječenju mladih ovisnika. analiza i interpretacija. otkriti i prihvatiti Boga kao naš najveći ideal. izrada plakata. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. interaktivno pisanje. istraživanje. Potrebno predznanje 3. pisanje novinskog izvješća. stvarni svijet i svijet mašte. Obrazovna postignuća 4. Novo stručno nazivlje koje se 137 . idolopoklonstvo. Uočiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najčešće upada suvremena mladež.

sloboda. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Bog je sklopio Savez i dao Deset zapovijedi na brdu Sinaju. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. 1. Obrazovna postignuća 4. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pročitati i analizirati nekoliko iskustava bivših ovisnika. ispravan sud savjesti. kod sakramenta ispovijedi važan je ispit savjesti Otkriti savjest kao Božji glas u čovjeku koji nas potiče činiti dobro i izbjegavati zlo. događaja koji stavljaju na ispit čovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor. 5. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. Mojsije je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Preporuke za korelaciju 8. Nema posebnosti. scenske improvizacije o glasu savjesti koji čovjeku govori. odgoj savjesti. odobrava ili prekorava. nabrajanja i iskazivanja iskustva. izrada umne mape. stvaranje problemskih pitanja. 4. Čitanje. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. (7. 3. pravo na savjest. savjest nas potiče da činimo dobro a izbjegavamo zlo. Pronaći i analizirati različite vrste savjesti. 3. Savjest – Božji glas u čovjeku savjest. savjest. V. prirodni zakon. (7. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Gaudium et spes – pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu. Potrebno predznanje 3. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. KATOLIČKI VJERONAUK 8. 2. Obrazovna postignuća 138 . Božje zapovijedi su bile zapisane na dvjema kamenim pločama. 1. Razvijati sposobnost razlikovanja. Prilagodba nastavnih sadržaja. produbiti navedenu tematiku. Svaki čovjek ima savjest. ljudska prava.uvodi u temu 9. 5. KATOLIČKI VJERONAUK 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. znati nabrojiti i kratko opisati pojedine zapovijedi. Nema posebnosti. interpretacija i usporedba biblijskih tekstova i pomoćnih citata. Nema posebnosti. razgovor. shvatiti da svaki čovjek ima pravo živjeti po svojoj savjesti. Potrebno predznanje 3. spoznati i prihvatiti da nas Božje Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. Božje zapovijedi – put u slobodu Dekalog. otkriti zašto nam je Bog dao svoje zapovijedi. moralni red.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Dodatna ilustracija 7. Uočiti načine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naša savjest bila ispravno formirana. Sadržajna prilagodba. 4. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Nema posebnosti. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Nabrojiti i protumačiti deset Božjih zapovijedi. prepoznati i obrazložiti važnost vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti. Mojsije. analiza. Sadržajna prilagodba. Ključni pojmovi 2. prizora. Novak: Iz velegradskog podzemlja.

Vođeni razgovor o prvoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak prvih triju zapovijedi. psovka. Čitanje. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 1. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. obrazložiti na što nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga. Film: „Deset zapovijedi“.). otkriti svetost dana Gospodnjega i uočiti važnost redovitog sudjelovanja kršćana na nedjeljnim euharistijskim slavljima. 4. „Mojsije s pločama Božjih zapovijedi“. razgovor. sloboda. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. čitanje. Ljubav prema Bogu prva ploča Dekaloga. kušnja. 19 i 20 pogl. Šimunović: Duga. 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Opisati sadržaj prvih triju zapovijedi Dekaloga. Pročitati cjeloviti biblijski tekst o sklapanju Saveza i Deset zapovijedi (Knjiga Izlaska. Hrvatski jezik: Teme lirskih pjesama. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. načini kršenja prvih triju zapovijedi. grupni rad . 2. pisanje eseja. promatranje i interpretacija slike. (7. Pupačić: „Moj Bog“. Dodatna ilustracija 7. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama zapovijedi oslobađaju i da ne ugrožavaju našu slobodu. Kovačić: „Hvaljen Isus. Koristiti stečena iskustva. razgovor i plenumsko rješavanje postavljenih pitanja. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 3. Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani. spiritizam.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. D. Uočiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i bližnjemu i nastojati živjeti prema Božjim zapovijedima. Prema potrebi provjeravati razumijevanje i dodatno objasniti nepoznate pojmove i riječi. bogohuljenje. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Ključni pojmovi 2. Koristiti stečena iskustva. krivokletstvo. moja stara bako“…). Prema prilagodba nastavnih sadržaja. Rembrandt van Rijn. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Likovna kultura: Lik Mojsija u umjetnosti. Obrazovna postignuća 4. Potrebno predznanje 3. nabrojiti i kritički protumačiti najučestalije načine kršenja prvih triju zapovijedi Dekaloga. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 139 . Na prvoj ploči zapisane su prve tri zapovijedi koje govore o pravom odnosu čovjeka prema Bogu. izlaganje i tumačenje Božjih zapovijedi koje promiču i štite pozitivne ljudske vrijednosti. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. prikupljanje podataka i sastavljanje kataloga pitanja. analiza i interpretacija biblijskog teksta o Božjim zapovijedima. praznovjerje. otkriti i analizirati suvremene oblike nepoštivanja Dana Gospodnjega. Preporuke za korelaciju 8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 3. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. bogoslovne krjeposti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Preporuke za korelaciju 8. svetogrđe. A.traženje veza između Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima. Kišević: „Profesor povijesti“. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Za razumijevanje dati više jednostavnih primjera iz svakodnevnog života. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. produbiti navedenu tematiku (npr. 2. J. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. magija. zakon. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Otkriti i analizirati suvremene oblike praznovjerja danas. Sadržajna prilagodba. ateizam. simonija. E. Otkriti i protumačiti smisao štovanja Božjeg imena kroz različite molitvene oblike. 1. crteža ili fotografije. usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uočiti njihovu povezanost. pripovijedanje. deklaracija.4. nabrojiti bogoslovne krjeposti i obrazložiti njihovu važnost za život. izrada plakata. Dodatna ilustracija 7. Dekalog.

Majer: Dnevnik malog Perice. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. ubojstvo. Koristiti stečena iskustva. Lik u književnom djelu. odnos prema drugim autoritetima. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 4.potrebama 3. V. svetost života. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. četvrta zapovijed je prva zapovijed na drugoj ploči Saveza o odnosi se na poštovanje roditelja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. kritički protumačiti najučestalije povrede ljudskog života (ubojstvo. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. Ljudski život je Božji dar. oduzimanje života je zločin Objasniti sadržaj i opseg pete Božje zapovijedi. izrada mentalne mape i izrada plakata na temu – naše životne situacije. prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu društvenu zajednicu. rat i naoružanje). eutanazija. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. poštivanje autoriteta. Šimunović: Duga. Potrebno predznanje 3. 4. o ljubavi i prijateljstvu. Dodatna ilustracija 7. Ključni pojmovi 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Preporuke za korelaciju 8. o životu i problemima u razredu. Nema posebnosti. 4. (7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. svaki ljudski život je svet. produbiti navedenu tematiku (S. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskog života. roditeljski odgoj. školi. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 5. Sadržajna prilagodba. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. 3. igra uloga. Potrebno predznanje 3. samoubojstvo. Objasniti sadržaj i opseg četvrte Božje zapovijedi. Ključni pojmovi 2. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 1-16). Sadržajna prilagodba. Nema posebnosti. navesti i obrazložiti najčešće načine krštenja četvrte Božje zapovijedi. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja. Nazor: Voda. objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece. istraživanje teme povezujući Božju zapovijed i neposredna učenička iskustva. Svetost ljudskog života peta Božja zapovijed. čitanje i interpretacija tekstova i slike. Poštivanje roditelja i starijih četvrta Božja zapovijed. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. ugrožavanje zdravlja. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. prepoznati potrebnu izgrađivanja odnosa poštovanja prema nastavnicima. o sukobu naraštaja. obiteljsko zajedništvo. Druga ploča saveza govori o sedam zapovijedi koje se odnose na čovjeka i određuju odnose među ljudima. Pročitati i analizirati biblijski tekst koji govori o dužnostima djece prema roditeljima (Sir 3. uočiti da je Bog jedini gospodar svakog ljudskog života. izlaganje i tumačenje temeljnih pojmova. Prepoznati i obrazložiti važnost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima. dužnosti djece. V. D. obitelj. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. pretpostavljenima i državnim poglavarima. pobačaj. samoubojstvo. razgovor. eutanazija. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Fotografija jedne skladne obitelji. Obrazovna postignuća 4. 5. Glavašević: «Priča za roditelje»…). pobačaj. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 2. (7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Obrazovna postignuća 140 .

Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. identifikacijski razgovor. deveta zapovijed promiče svetost sakramentalnog braka. doktrinarnih i drugih tekstova i fotografija. korigirati i objašnjavati ključne pojmove. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. vođeni razgovor s pribiranjem zaključaka i tumačenjem bitnih pojmova. Dodatna ilustracija 7. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. D. Pročitati i analizirati nekoliko tekstova iz dnevnog tiska o ugrožavanju i povrjedama ljudskoga života. imenovati i kritički protumačiti najučestalije zloporabe na području ljudske spolnosti (bludnost. Šimunović: Duga. Novak: Iz velegradskog podzemlja. doktrinarnih i antropoloških tekstova uz promatranje i interpretaciju slika i fotografije. uočiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se očituje u međusobnoj ljubavi i vjernosti. produbiti navedenu tematiku. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Fotografije razvoja ljudskog života od začeća do rođenja. analiza i interpretacija biblijskih. Ključni pojmovi 2. prostitucija. masturbacija. st. preljub. obrazložiti u čemu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti. V. uočiti važnost i vrijednost predbračne i bračne čistoće. ubojstvo. Uočiti i prihvatiti da je naše tijelo hram Duha Svetoga. V. pisanje novinskoga izvješća. ropstvo). Prijedlozi za metodičku obradu 6. Povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. Sadržajna prilagodba. bludnost. a osobito za najugroženije. film. pornografija. Analizirati sadržaje pojedinih TV-serija i tiskovina koji kompromitiraju dostojanstvo ljudskog tijela. Nema posebnosti. Šimunović: Duga. poligamija. Preporuke za korelaciju 8. ljubavi i braka. eutanazija. Prijedlozi za rad s učenicima s 141 . predbračni spolni odnosi. imenovati načine kako se možemo zauzeti za svaki ljudski život. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća spolnost. monogamija. Vođeni razgovor i izmjena spoznaja o problematici mladenačke spolnosti. Koristiti stečena iskustva. pedofilija. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Dodatna ilustracija 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. prostitucija. samoubojstvo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pisanje novinskoga izvješća. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Preporuke za korelaciju 8. bračna ljubav.4. stvaranje problemske situacije i kritičko čitanje. silovanje. Hrvatski jezik: A. 5. (građanski rat. bludnost. masturbacija. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 6. V. sablazan. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Šenoa: Čuvaj se senjske ruke. Igra asocijacija i vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. svjetske krize i Prvi svjetski rat. 4. povreda ovih zapovijedi u svakodnevnom životu. pornografija). Šesta zapovijed čovjeka poziva na čisto življenje svoje spolnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. diskusija (parlaonica). izrada plakata. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. homoseksualnost. Koristiti stečena iskustva. Učestalo ponavljati. (7. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Majer: Dnevnik malog Perice. Objasniti sadržaj i opseg šeste i devete Božje zapovijedi. 2. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pedofilija. odrediti čovjeka kao jedinstvo duše i tijela. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Obrazovna postignuća 4. stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica). prikupljanje podataka i stvaranje kataloga pitanja. Potrebno predznanje 3. D. istraživanje i analiza biblijskih. kritički protumačiti opasnosti bračne nevjere i rastave braka. 1. abortus. izlaganje.

5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Koristiti stečena iskustva. igra uloga. Objasniti sadržaj i opseg osme Božje zapovijedi. pravo na istinu. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). laž je povreda ove zapovijedi. razgovor. Po potrebi prilagodba nastavnih sadržaja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Nema posebnosti. crtežima i fotografijama. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. imenovati i protumačiti različite oblike krađe i povrede tuđega vlasništva. Prepoznati situacije u kojima je čovjek pozvan činiti djela milosrđa. 4. 1. uočiti i protumačiti važnost istine i istinoljubivosti u svakodnevnom životu. zavist. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. zavist. Prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu. pohlepa. Osma Božja zapovijed nas potiče na istinu. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. laž. krađa. Sadržajna prilagodba. 4. vođeni razgovor. 5. istraživanje teme i izdvajanje problema. klevetanje. svaka krađa i otimanje tuđeg dobra je grijeh. (7. Obrazovna postignuća 4. 2. čitanje i analiza biblijskih i drugih tekstova i likovnih priloga. gramzivosti i zavisti. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. slušanje i interpretacija tekstova. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. D. imenovati i protumačiti najučestalije oblike povrede istine (laž. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Obrazovna postignuća 4. Majer: Dnevnik malog Perice. pohlepa. izrada mentalne mape ili izrada plakata. (7. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. ogovaranje. posvijestiti da svaki čovjek ima pravo na priopćavanje istine. uočiti i obrazložiti pravo svakog čovjeka na privatno vlasništvo. Objasniti sadržaj i opseg sedme i desete Božje zapovijedi. Svaki čovjek treba poštivati svoju i tuđu imovinu. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. karitas. krivokletstvo.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. krađa. zauzimati se za jednostavnost i siromaštvo srca. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za metodičku obradu 142 . DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 7. privatno vlasništvo. Poštivanje tuđe imovine privatno vlasništvo. krivo svjedočenje. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Hrvatski jezik: V. izlaganje s tumačenjima pojmova privatno vlasništvo. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Igra asocijacija. krivo svjedočenje. Čitanje. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Analizirati primjere mita. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Poziv na istinoljubivost istina. uočiti i kritički obrazložiti opasnosti pohlepe. Potrebno predznanje 3. pohlepa. Intenzivno potkrepljivati primjerima iz života. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. ogovaranje. Sadržajna prilagodba. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 8. korupcije i krađe u hrvatskom društvu. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Preporuke za korelaciju 8. zavist. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. krađa. Šimunović: Duga. nastojati uvijek govoriti istinu. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. klevetanje). V. 3. 3. Novak: Iz velegradskog podzemlja. imenovati djela milosrđa. Ključni pojmovi 2.

stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); izlaganje s tumačenjem bitnih pojmova povezujući ih s primjerima i pričama iz svakodnevnice; igra uloga; pisanje kratkog eseja. 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku. Ch. Dickens: Oliver Twist. istinoljubivost, ogovaranje, klevetanje, krivokletstvo. Prepoznati i analizirati načine širenja neistine preko novina i televizije. 1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. Obogatiti sadržaje događajima iz osobnog iskustva. 3. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 1. Judaizam judaizam, «Šema Izrael», Šabat, obrezanje, židovski blagdani. Židovstvo je najstarija od tri velike monoteističke religije; Abraham, Izak i Jakov su praoci židovske vjere; Mojsije je najveći prorok SZ; Pasha je najveći židovski blagdan, sinagoga je mjesto okupljanja židovske zajednice radi bogoštovlja. Uvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito petoknjižje; opisati vjernički život Židova; imenovati i kratko objasniti najvažnije židovske blagdane i uočiti njihovu povezanost s kršćanskim blagdanima. Usporediti kršćanstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice među njima. Raščlamba i tumačenje pojmova: Židov – kršćanin, Židov – Judaist; sastavljanje kronološke sheme najvažnijih događaja židovske povijesti; tumačenje važnosti pojedinih židovskih blagdana i svetih knjiga; upoznavanje i primjeri židovskih liturgijskih molitava i pjesama, osobito Šema Izrael; posjet židovskoj zajednici i sinagogi. Zemljovid Izraela; dokumentarne fotografije iz židovskog vjerničkog života; grafički prikaz židovskih blagdana. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. monoteizam, politeizam, Tora, Talmud, Bar micva, Roš hašanah, rabin. Židovska zajednica u Hrvatskoj. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

143

podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 2. Dijalog Židova i kršćana religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija „Nostra aetate“. Zajednički preci židovstva i kršćanstva; Židovi su naša braća; holokaust. Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; navesti i objasniti važnije odrednice koje čine zajedničku baštinu Židova i kršćana; protumačiti važnost religijskog dijaloga sa Židovima; imenovati i opisati tragične posljedice antisemitizma, mržnje i progona Židova; kratko obrazložiti što II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu kršćana sa Židovima. Posvijestiti kako su Židovi naša povlaštena braća u vjeri; promicati zajedništvo i toleranciju. Rad s dokumentarnim fotografijama koje govore o progonima Židova kroz povijest; čitanje, analiza i interpretacija odlomka teksta iz deklaracije „Nostra aetate“, osobito o krivnji Židova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga kršćana sa pripadnicima židovske vjere; vođeni razgovor o ulozi pape Ivana Pavla II u promicanju dijaloga. Dokumentarna fotografija pape i rabina. Mogućnosti povezivanje vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. antisemitizam, Nostra aetate, međureligijski dijalog Pročitati i analizirati dio teksta deklaracije „Nostra aetate“ o potrebi dijaloga kršćana i Židova. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 1. Proroci govore u Božje ime prorok, poslanje, Mojsije, proroci – pisci, veliki i mali proroci. Proroci su Božji glasnici; Mojsije je najveći prorok Starog zavjeta; Ivan Krstitelj je Mesijin preteča. Protumačiti tko su bili proroci u Starom zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka; uočiti i objasniti razliku između starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zašto je Mojsije najveći starozavjetni prorok; imenovati nekoliko važnijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Posvijestiti svoj put i otvoriti se poticajima Duha da smo i mi danas svi pozvani vršiti proročku službu; razlikovati proroštva od proricanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

144

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; vođeni razgovor s izlaganjem i tumačenjem bitnih pojmova; izrada umne mape. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka Hrvatsku jezik: Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Likovna kultura: proroci u umjetnosti (npr. Michelangelo: „Mojsije“, veliki proroci – crkva sv. Jeronima…). Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o pozivu i poslanju jednog od proroka. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba biblijskih tekstova i sustavno provjeravati razumijevanje. 3. Prilagodba biblijskih tekstova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 2. Proroci – čuvari Saveza Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo. U SZ Bog je u više navrata sklapao Savez s ljudima i sa svojim izabranim narodom; kršenje Saveza kroz povijest izraelskog naroda. Uočiti osobito poslanje proroka u čuvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog čega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i Južno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uočiti kako se proroci bore za čistoću vjere, za vjernost Savezu, protiv društvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti naše osobno proročko poslanje danas. Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; stvaranje kataloga pitanja i razgovor o mjestu i ulozi suvremenih proroka u crkvenoj i društvenoj zajednici; igra uloga; promjena perspektive i prepričavanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu; izrada lente vremena najvažnijih događaja i djelovanja pojedinog proroka. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena, zemljovid Kraljevstva Izraela i Jude, zemljovid Asirskog Carstva; zemljovid Babilonskog Carstva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Glazbena kultura: npr. G. Verdi: „Nabucco“ - Zbor Židova. Juda, Izrael, Tužaljke, Asirci, Babilonci. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o kršenju Saveza s Bogom. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

145

izrada sažetka o djelovanju proroka u obliku slikovnice ili umne mape. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Znati prepoznati prvi navještaj Spasitelja (protoevanđelje) nakon grijeha prvih ljudi. Opisati povijesnu situaciju izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskog carstva. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 8. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. povratak u domovinu. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 3. 2. Isus . (7. navesti glavni sadržaj Ivanova propovijedanja. pripovijedanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu. objasniti što je to židovska dijaspora nekada i danas. objasniti što znači da se novi i vječni Savez s Bogom događa u Isusu Kristu. fiksiranje papira na podlozi. Ne objašnjavati zemljopisne i povijesne pojmove. postanak sinagoga. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o izbavljenju iz ropstva i povratku u domovinu. protumačiti važnost obnove i ponovne izgradnje Hrama. Potrebno predznanje 3. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka. Ivan Krstitelj. Posvijestiti i doživjeti da smo svi potrebni obraćenja i da nas Bog nikada ne napušta. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. izbavljenja i povratka u domovinu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. židovska dijaspora. pravi Bog i pravi čovjek. Mesiju. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Potrebno predznanje 3. definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjeg starozavjetnog proroka i Mesijina preteču.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. veći prostor za pisanje). lenta vremena. Samarijanci. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 4. novi Savez. 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 146 . Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja.Spasitelj. Glasnici nade i izbavljenja Perzijsko Carstvo. Slijed događaja u pripovjednom djelu. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Pad Izraela pod asirsku vlast.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. pad Jude pod babilonsku vlast. Obrazovna postignuća 4. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. 5. navesti glavne sadržaje proročkog naviještanja. Ivan Krstitielj. Ključni pojmovi 2. osobito navještaj dolaska Mesije. razaranje Hrama. 5. zemljovid Perzijskog Carstva. 4. Otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najvećeg od svih proroka. Ključni pojmovi 2. Glazbena kultura: psalmi u glazbenim ostvarenjima. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7. Davidov potomak. navještaj Mesije i poziv na obraćenje. tj. Pronaći. Mesija. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. uočiti i doživjeti važnost vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo. Isus Krist – ispunjenje proročanstava protoevanđelje. hijerokracija. Naglasak na razumijevanju i korekciji izgovora ključnih pojmova. odrediti ulogu proroka kao glasnika nade. Ivan Krstitelj – posljednji prorok SZ. Kirov edikt. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Zadržati se na ulozi proroka. navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. prorok. 1. Mesija. uloga proroka u životu naroda. Pojedinačni i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih tekstova o životu i porukama pojedinog proroka u poveznici s drugim poticajnim tekstovima ili ilustracijama. 3. obrazložiti i opisati tvrdnju da su se u Isusu Kristu ispunila sva starozavjetna proroštva. Spasitelja i Otkupitelja. obnova Hrama.

Obrazovna postignuća 4. pisanje molitve za jedinstvo svih kršćana. 1-3) s novozavjetnim tekstom (Lk 4. zamišljeni intervju s Isusom. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. Preporuke za korelaciju 8. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom sadržaja umjetničkih reprodukcija. grafički prikaz glavnih pravaca kršćanstva Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. (7. R. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. Krist – Crkva. uočiti da je Isus želio jednu Crkvu. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. Prijedlozi za metodičku obradu 6. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Reformacija. veliki raskol 1054. rimokatolici.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Črnja: „Križ“. Emanuel. Lagerlof: „Sveta noć“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Nema posebnosti. pripovijedanje povijesnih događaja i činjenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena do danas. 5. shematski prikaz glavnih podjela unutar Crkve. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 147 . Dodatna ilustracija 7. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s fotografijom. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Z. 3. Protumačiti tekst Isusove velikosvećeničke molitve za jedinstvo svojih učenika. 16-30) koji govore o navještaju i dolasku Mesije. „Legenda o Juditi“. 1. sveta. Umjetnička reprodukcija. 2. 2. Interpretativno čitanje. Dodatna ilustracija 7. 4. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. protestanti. prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. El Greco. stvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Isusova želja i molitva za jedinstvom jedna. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. „izdanak“ Davidove kraljevske loze. velika shizma. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. 1. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. Voditi učenike pitanjima. shematski prikaz – odnos proroka SZ i Krista. Potrebno predznanje 3. Sadržajna prilagodba.5. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. meditacija o Kristovu liku uz umjetničku reprodukciju i glazbu. novo lice Crkve u XX stoljeću. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Jaganjac Božji. Preporuke za korelaciju 8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 3. produbiti navedenu tematiku (npr. istočno pravoslavlje. katolička i apostolska Crkva. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Likovna i glazbena kultura: navedenu temu produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Pomazanik. S. izlaganje i tumačenje povijesne i eshatološke zadaće Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Tjedan molitve za jedinstvo kršćana. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. „Krist na Maslinskoj gori. uvidjeti važnost molitvu za jedinstvo svih kršćana. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Razvijati odnos poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima. Kupareo: „Balada o Gospinim pčelama“. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. Ključni pojmovi 2. obrazložiti značenje četiriju oznaka Kristove Crkve. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Pročitati i usporediti starozavjetni tekst (Iz 61. DA SVI BUDU JEDNO 1. 4.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. fotografija M. protestantizam. Prijedlozi za metodičku obradu 148 . crkvenu strukturu i navesti ono što nam je zajedničko. Sadržajna prilagodba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Uvidjeti važnost i potrebu odnosa poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima i njihovim pripadnicima. patrijarhat.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Protestantske zajednice u Hrvatskoj. II Vatikanski Koncil. poštovanja i zajedničkih aktivnosti među kršćanskim konfesijama. prepoznati i objasniti temeljne postavke protestantskog nauka. otkriti i prepoznati načine ekumenskog zbližavanja podijeljenih Crkava. jedinstvo kršćana. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika. imenovati načine kako možemo promicati jedinstvo kršćana u osobnom životu. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7. posjet pravoslavnoj ili protestantskoj crkvi. Potrebno predznanje 3. Ključni pojmovi 2. (7. Ključni pojmovi 2. 4. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. rascjep u 16. protumačiti posebnosti Pravoslavne crkve. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti. Naglasiti bitno i omogućiti učeniku prepoznavanje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. imenovati važnije protestantske Crkve. Konkretizirati nastavne sadržaje. ikona. navesti najvažnije ekumenske događaje. projektna nastava (priprema zajedničkoga susreta učenika u mjestima u kojima postoji više kršćanskih zajednica i organizacija ekumenskoga molitvenog skupa). ikonostas. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. podjele među kršćanima. 3. Ekumenski pokret ekumenizam. Istočni raskol 1054. izrada logotipa ekumenizma. Objasniti početak i razvoj ekumenskog pokreta. Dokumentarna fotografija pravoslavne crkve. Isusova velikosvećenička molitva. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Pravoslavna Crkva u Hrvatskoj. pastor. 1. demonstracija primjera kršćanske solidarnosti. autokefalne Crkve. episkop. DA SVI BUDU JEDNO 2. Kršćani na drugi način Pravoslavna Crkva.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Naglasiti bitno. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. Prijedlozi za metodičku obradu 6. grkokatolici. eparhija. Usvojiti nove pojmove. DA SVI BUDU JEDNO 3. predstavljanje pripadnika različite kršćanske vjeroispovijesti. objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti. pismeno izražavanje ili molitve na temu jedinstva. ikonostas. Luthera. Potrebno predznanje 3. anglikanci. Preporuke za korelaciju 8. ekumenizam. 5. luterani. ekumenski pokret. prepoznati u ekumenizmu jednu od najvažnijih zadaća Crkve. 2. stoljeću – reformacija. razumjeti ih i koristiti. Dodatna ilustracija 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. a ne reprodukciju tih sadržaja. kalvinisti. pravoslavnih i protestantskih shvaćanja pojedinih razdoblja i događaja crkvene povijesti. Vođeni razgovor o uzrocima i posljedicama netrpeljivosti i nepoštovanja koje ponekad susrećemo među kršćanima. ikona. Pojedinačni i skupni rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katoličkih. Obrazovna postignuća 4.5. Uočiti važnost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angažmana. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. Grkokatolici u Hrvatskoj. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.

Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. Nema posebnosti. riječ. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. svi ljudi griješe. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Koristiti stečena iskustva. Predstavljanje različitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomoću dokumentarne fotografije. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. igra uloga s naslovom: “I ja sam bio u masi koja je kamenovala.“. dokumentarna fotografija jednog ekumenskog susreta. prepoznati i obrazložiti povezanost grijeha i naše slobode (zlouporabe slobode). Ključni pojmovi 2. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. S. usporediti teške i lake grijehe i odrediti razliku među njima. pročitati i analizirati neki od aktualnih ekumenskih susreta u Hrvatskoj. odgovornost za grijehe što ih drugi čine Dublje analizirati i protumačiti jednu od pet ponuđenih definicija grijeha. osobni grijeh. 1. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. B. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. glavni grijesi. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 1. Prilagodbe nastavnih sadržaja. Potrebno predznanje 3. Prosenjak: Divlji konj. Protumačiti što je to grijeh. Preporuke za korelaciju 8. savjest nas prekorava zbog grijeha. 5. prepoznati da je svaki čovjek grješnik.. grješno stanje. stvaranje kataloga pitanja i problemske situacije. izlaganje i razgovor. 2. KATOLIČKI VJERONAUK 8. tjedan molitve za jedinstvo kršćana. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. Likovna kultura: biblijski motivi u sakralnoj umjetnosti (npr. Otkriti kako grijeh stvara osjećaj krivnje koje se moramo osloboditi. Michelangelova djela u Sikstinskoj kapeli). Grijeh je zlo. Dodatna ilustracija 7.. Pronaći. 4. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 149 . S. produbiti navedenu tematiku (npr. misao.“ ili “Zatajio sam te kad. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Logotip ekumenizma. 5. navesti i obrazložiti posljedice grijeha u osobnom i društvenom životu. ne ići u širinu u obradi gradiva. Načini sporazumijevanja. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. protumačiti što je to iskonski ili istočni grijeh. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. istočni grijeh. 4. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.6.. imenovati i obrazložiti sedam glavnih grijeha. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. laki i teški grijesi. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. prikupljanje podataka. Unitatis redintegratio – koncilski dekret o ekumenizmu. Kranjčević: „Pogled“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Nema posebnosti. V. 3. Prilagodba sadržaja i teksta. djelo ili propust protiv Božjeg zakona. Obrazovna postignuća 4. 3. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. uočiti da se grijehom čovjek udaljava od Boga. skupni rad na analizi i interpretaciji odabranih biblijskih i drugih tekstova. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Naglasiti bitno. Iskustvo krivnje i grijeha grijeh. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. papa Pavao VI. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 1.. (7. 2. novinskog izvješća. ljudskoga iskustva ili filmskog isječaka te vođeni razgovor o tome. Dodatna ilustracija 7.

) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. vjera u uskrsnuće. Prijedlozi za metodičku obradu 150 . Isusov odnos prema bolesnicima. Obrazložiti zbog čega ljudi vole život i zašto se boje smrti. Nema posebnosti. S. besmrtnost duše. biti spreman drugima opraštati. 1. Obrazovna postignuća 4. Ključni pojmovi 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. sakrament ispovijedi ili pomirenja.. Nema posebnosti. Prosenjak: „Divlji konj…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Preporuke za korelaciju 8. razlikovati grijeh od grješnika: Bog mrzi grijeh. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. duhovni plodovi sakramenta pomirenja Pronaći i analizirati neki primjer obraćenja u Novom zavjetu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Sakrament ispovijedi. izlaganje i tumačenje pojmova „preminuće“. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 1. popudbina. a ljubi grješnika. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. S. (7. Isus je bio posebno pažljiv prema bolesnima. opisati. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Pred tajnom smrti smrt. obrazložiti smisao i značenja sakramenta bolesničkog pomazanja. posvijestiti da je naša duša besmrtna. 2. Probuditi i potaknuti brigu za bolesne. uočiti važnost pokore za vlastite grijehe. Riječi objasniti uz mnogo više primjera. Umjetnička reprokucija: Rembrandt van Rijn. Potrebno predznanje 3. izrada kolaža s izvještajima o Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Smrt je neminovna. Otkriti važnost priznanja grijeha i obraćenja. 4. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. ljudska bolest i patnja. u dogovoru s predmetnim učiteljem. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja.. obraćenje. besmrtnost duše. organizirati pokorničko bogoslužje pripremljeno kroz meditativnu glazbu i po mogućnosti ponuditi ispovijed u župnoj zajednici. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 2. Ključni pojmovi 2. Razvijati svijest odgovornosti za svoje loše postupke i grijehe. spoznati kako obraćenje započinje vlastitim kajanjem za grijehe. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Pomirenje s Bogom i s ljudima savršeno i nesavršeno kajanje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. odgovornost za vlastite čine. Obrazovna postignuća 4. (7. dokumentarna fotografija o ispovijedi. nemogućnost življenja bez opraštanja i pomirenja. V. „Povratak izgubljenog sina“. pokora. ona je posljedica istočnog grijeha. U tumačenju krenuti od jednostavnih učeniku poznatih izraza. Božja ljubav prema grješnicima. bolesničko pomazanje. Čitanje. ispovijedi. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. produbiti i osnažiti vjeru u vječni život s Bogom. produbiti navedenu tematiku (npr.Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. izrada suvremenog ispita savjesti. Potrebno predznanje 3. B. na temelju biblijskih tekstova. opraštanja i radosti pomirenja. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o čovjekovu pokajanju i obraćenju i Božjemu praštanju i milosrđu. KATOLIČKI VJERONAUK 8. scenski prikaz različitih biblijskih prizora susreta. otkriti i doživjeti veličinu i snagu Božjeg milosrđa u sakramentu sv. razlikovati savršeno i nesavršeno kajanje. prepoznati i obrazložiti kako čovjekova patnja ima smisla. Igra asocijacija i nastaviti pričati priču s različitim završecima (dogodila se prometna nesreća i vozač je pobjegao s mjesta nesreće. 3. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s doktrinarnim izričajima. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. prihvaćanje odgovornosti. shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskog života u vječni život. Kranjčević: „Pogled“. obraćenje srca.). Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. sakrament bolesničkog pomazanja.

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizira uzroka i posljedica stradavanja i umiranja; razgovor s učenicima o osobnom iskustvu i susretu sa smrću; pisanje kratkog eseja ili sažalnice. Dokumentarne fotografije o ljudskoj patnji i bolesti; dokumentarna fotografija o kršćanskom groblju. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u književnom djelu, Biografija, autobiografija, Socijalna tematika u pjesništvu i prozi, D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. „prijelaz“ ili „preminuće“, besmrtnost duše, popudbina. Pronaći i analizirati neka iskustva, misli i svjedočanstva filozofa, teologa, znanstvenika i književnika koji govore o smislu života, smrti i životu nakon smrti. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Konkretizirati i vizualizirati neke ključne pojmove. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Konkretizirati neke ključne pojmove s korekcijom govora. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 2. O životu nakon smrti raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni. Uskrsnuće; besmrtnost duše; život s Bogom; molitva za pokojne. Navesti i protumačiti neke izabrane biblijske tekstove o životu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumačiti; uočiti mogućnost vječne propasti ako se svjesno i slobodno odlučimo protiv Boga; dublje razumjeti mogućnost čovjekova čišćenja pred Bogom nakon smrti; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti čeka konačni susret s Bogom i vječni raj; ispravno protumačiti povezanost našega življenja na zemlji i vječnog života. Prepoznati važnost i potrebu molitve za sve pokojne; naslutiti važnost kršćanske vjere u Božje milosrđe i uskrsnuće na vječni život. Igra asocijacija s pribiranjem kataloga pitanja i stvaranjem problemske situacije s temom života nakon smrti; rad u skupinama na rješavanju problema analizom i interpretacijom biblijskih tekstova o smrti (SZ i NZ) u poveznici s drugim poticajnim tekstovima i ilustracijama; tumačenje ključnih pojmova; stvaranje kolaža na teme „smrt – život“, „tama – svjetlo“, „žalost – radost“, „pakao – raj“; simboli pobjede, života i spasenja: svijeća – simbol Krista, vječnosti; križ – simbol pobjede života nad smrću; promatranje slike posljednjeg suda – razgovor i interpretacija s pisanjem kratkog eseja o vjeri u uskrsnuće tijela i vječni život. Umjetnička reprodukcija: Michelangelo, „Posljednji sud“ Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Posljednji sud“. Klinička smrt, posebni sud, stanje vječnog života s Bogom, stanje vječne odijeljenosti od Boga, drugi Kristov dolazak – paruzija. Pročitati i analizirati neka iskustva kliničke smrti.

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite

151

učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 3. Živimo u vjeri, nadi i ljubavi krjepost, bogoslovne krjeposti, stožerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. Prva Božja zapovijed poziva nas na vjeru, ufanje i ljubav. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove; obrazložiti što je krjepost i krjepostan život; usporediti i uočiti razliku između stožernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti što je to vjera i na što nas vjera poziva; odrediti u čemu se sastoji kršćanska nada; prepoznati ljubav kao temelj i vrhunsko mjerilo kršćanskog života; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi. Uočiti važnost i ljepotu krjeposnog života. Izmjena iskustva o važnosti vjere u čovjekovom životu na temelju vlastitih životnih spoznaja i iskustava s poticajnim naslovom: „Bez povjerenja nije moguće živjeti“; izrada simbola pojedinih kreposti; izlaganje, razgovor i tumačenje bitnih pojmova; analiza i interpretacija Hvalospjeva ljubavi 1 Kor 13, 1-8; molitveni izričaj. Dokumentarne fotografije: križ - simbol vjere, sidro – simbol nade, srce – simbol ljubavi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Pieta“. razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, čin vjere, čin ufanja, čin ljubavi, očaj, preuzetnost. Apostolsko vjerovanje, Očenaš i Dekalog kao izrazi vjere, nade i ljubavi. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Ključne pojmove iskustveno približiti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Božićni ciklus – početak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

152

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska nastava (posjet nekoj crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja). Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Advent, Božić, Bogojavljenje. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Nema posebnosti. 2. Uvježbavanje pomoću didaktičkih igara. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja; proslava crkvenih blagdana kroz liturgiju godinu. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzašašće, Duhovi, Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Dati prednost usmenom izražavanju. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Profil nastavnika.

153

154 . nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima.35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi.Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VIII razred 1 sat sedmično .

ugrađivanje elemenata samokontrole. sposobnostima i objektivnim okolnostima Pregled programskih oblasti 1. ljubavi.prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. stresu i fizičkim aktivnostima.upoznati učenike s kvalitetom pozitivne socijalne adaptacije i njegovanjem osjećanja prijateljstva.upozoriti na razloge zbog kojih mine i NUS najčešće nisu vidljive.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. kulturnog i prirodnog nasljeđa . lijekovima. Moralni odgoj 3. humanizacije odnosa među spolovima i ljudskih prava . Radne navike.Zadaci: . pedagoški karton učenika UKUPNO: 4 3 4 5 3 3 4 5 4 35 Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanje njihovog zdravlja . Profesionalna orijentacija/za personalni dosje.u korak s vremenom 4. Aktuelna zbivanja . Kulturno i prirodno nasljeđe – 4 sata Upoznavanje. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.razvijanje radnih navika i savjesnog odnosa učenika prema radu u procesu učenja i tokom izvršavanja tekućih obaveza . Kultura življenja . kulturnog 155 . međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti . Humani odnosi 8.opredjeljenje učenika za zvanje ili zanimanje uskladiti s njegovim interesima. na neodlaženje u rizična područja na kojima mine i NUS nisu vidljivi . uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija .učeniku dati osnovna saznanja o socijalnim potrebama i socijalnim odnosima . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti.upoznavanje. osposobljavanje za prepoznavanje mina i NUS-a na osnovu djelimične vidljivosti. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Pedagoško. odnos prema radu 6. saznajna komponenta 7. psihološko.zdrav način života 5. zdravoj prehrani. hrani koja se konzumira. prevenciji ovisnosti.

obrazovanju .nauci .zdrav način života – 5 sati .inovatorstvo .moralni kvalitet ličnosti .služba za kontrolu i regulisanje saobraćaja .pravila škole .uz prava idu dužnosti.prema mogućnostima planirati učeničku ekskurziju .osnovne karakteristike motornih vozila i utjecaj tehničke ispravnosti uređaja i opreme na sigurnost u saobraćaju .dječija štampa .učešće u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole 2.djetetov integritet treba poštovati .prevencija narkomanije . Kultura življenja .. trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje 4.i prirodnog nasljeđa . Moralni odgoj – 3 sata .zrelost za stupanje u spolne odnose .posjeta muzeju .kulturi .lijekovi koji se izdaju bez recepta . tehnici.stres i fizičke aktivnosti . kidnapovanje..razvoj i primjena tehnike i tehnologije u svijetu rada .terorizam.) .Konvencija o pravima djeteta: . obaveze i odgovornost 3. Aktuelna zbivanja .sredini .pomaganje drugim 156 .utjecaj karakteristika puta i vremenskih prilika na sigurnost u saobraćaju .umjetnosti .droge i zakon .stvaralaštvo učenika u školi (muzici.odgovornost u spolnom odnosu . likovnoj umjetnosti.u korak s vremenom – 4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: .reći "NE" problematičnim situacijama .vladanje sobom .odnos ličnosti prema našem društvu .sportu .svijetu .

- dokazivanje pred drugim do čega dovodi alkohol u porodici kako prenijeti svoje znanje o AIDS-u drugima.osjećaj ljubavi . saznajna komponenta – 3 sata .vježbe opuštanja i relaksacije 7.biološke i socijalne potrebe ljudi .ljubav između muškarca i žene .prijateljstvo među osobama suprotnog spola . pritisci koji navode na pušenje kako se oduprijeti izazovu: pušenja.obilježja ličnosti . psihološko. koncetrisanje i dekoncentrisanje u toku učenja .maloljetnička delinkvencija .međusobni odnosi učenika i njihovi odnosi prema drugim osobama .aktivno učenje .radne navike i izbor zanimanja .pisanje koncepta . seksualni kontakti i AIDS.poštivanje i ravnopravnost spolova kao bitni uvjeti ljubavi . odnos prema radu – 3 sata .pisanje pisma.uzajamna iskrenost .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi . ispunjavanje formulara . psihološko djelovanje pušenja. Humani odnosi – 4 sata .odnos prema drugom čovjeku .potreba međusobnog upoznavanja. zasićenih masnoća i holesterola vegetacija u funkciji zaštite životne sredine higijena naselja 5.poteškoće u adaptaciji . voća i žitarica odaberite prehranu s malo masnoće.savjesnost u radu 6. Radne navike. susret s osobom koja boluje od AIDS-a kako vršnjaci utječu na pušenje.priprema. Pedagoško.poteškoće u adaptaciji . pažnje i razumijevanja .ljubav i spolni nagon čovjeka 157 . alkoholu i narkoticima odaberite prehranu s mnogo povrća.

 pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić. Mujkanović.informisati učenike . P. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva .profesionalna orijentacija i informisanje u skladu sa Zakonom o osnovnoj i srednjoj školi .karakteristike srednjoškolskog obrazovanja . Zelenika.složenost rada.za personalni dosje učenika – 4 sata . E.. Sarajevo. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.sposobnosti učenika i profesionalno usmjeravanje . A..priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola. Kalaš.. (2006).privredna kretanja na području Kantona . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici.interesovanje učenika i profesionalno usmjeravanje .značaj izbora zanimanja . UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda. stepen složenosti zanimanja i radnih navika .vrednovanje rada i predrasude o radu .sklonosti ..postignuća u učenju i usmjeravanje učenika prema srednjim školama i zvanjima i zanimanjima. Handicap International 158 . Profesionalna orijentacija . Dž. BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9.- manifestacije spolnog nagona u vrijeme dozrijevanja planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8.