Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI razred devetogodišnje osnovne škole

8

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 2 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 3 - 15 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..16 - 20 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..21 - 24 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..25 - 27 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..28 - 30 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..31 - 33 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..34 - 36 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..37 - 39 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..39 - 45 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 46 - 59 12. Fizika .............................................................................................................60 - 64 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 65 - 71 14. Biologija …………………………………………………………………... 72 - 82 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 91 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 92 - 94 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 95 - 98 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 99 - 108 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 109 - 121 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....122 - 129 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....130 - 134 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 135 - 153 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

2

NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE

4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 1 2 26 1 1

140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 35 70 910 35 35

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

Odjeljenska zajednica

3

4 .

Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine viče) Umjetnička poezija 2. glazbeni/muzički elementi stiha. stilski Buđenje plemenitih osjećaja i potrebe da se prevladavaju 5 Mogućnost sažetog prepričavanja pjesme Izražavanje doživljaja i dojmova Uočavanje faza u razvoju radnje Uočavanje ponavljanja. stilska obilježja lirske narodne pjesme Uočavanje obilježja lirske narodne pjesme Poticati osjećaje i um čitanjem i slušanjem narodnih pjesama Uočavanje stilskih sredstava i osnovnog osjećaja u pjesmi Mogućnost shvaćanja idejne suštine Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Kompozicija. slike. Dobriša Cesarić: Motivi.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA Književni tekstovi Narodna književnost 1. idejno – tematska svojstva. . Lirska narodna pjesma (Ljubavni rastanak. likovi.

Vesna Parun: Kad sunce umiva 4. Kulenović: Stećak Misaoni motivi 10. Sidran: San o Bašeskiji 11. Kolarić: Suze kojih se stidio 6 . Z. A. S. gradacija. Sekulić: Majka postupci. hiperbola Prozni tekstovi 14. D. Bajezidagić: Gazel o Starom mostu 5. Rilke: Na uglu 6. A. lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta Otkrivanje povezanosti Uočava i izdvaja gradaciju i hiperbolu jezično-stilističkih Razlikuje pjesme prema obliku elemenata i osjećaja u pjesmi Razumije sadržaj misaonog motiva (osjećaj.Kozarac: Moj djed 16.M.J. Slavko Kolar: Breza (odlomak) 15. elegija. himna. Veče na školju 13. misao) Objašnjava alegoriju 9. idila Sonet i haiku pjesma Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnička sredstva: alegorija. Sergej Jesenjin: Pismo majci 8. jezik Odlike epskog i lirskog nepravedni ljudski odnosi koji guše slobodu ličnosti. Matoš: Noturno 12. stihu. Humo. R. H. D. Pjesma peru Forma gazela. pravo na samostalno odlučivanje i opredjeljenje sintaksičkog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta Misaona (refleksivna) pjesma Uočavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi. pjesništvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda. A.Oblak 3. Šantić. Nerkesi. Akvarel 7.

Selindžer: Lovac u raži (odlomak) 28. Arthur C. pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu Iznosi redoslijed događaja i određuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Razvrstavanje likova prema mjestu i važnosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Zapažanje postupka u karakterizaciji likova Određivanje faza u razvoju radnje i uočavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uočava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu. Čolaković: Glavni dijelovi Legenda o Ali-paši epskog teksta (odlomak iz romana) (funkcija preokreta) 22. Dž. Svetozar Ćorović: Špijun (odlomak) 18. sažeta u basni i 19. Ćopić: Bašta sljezove boje Kompozicija fabule – odnos pojedinih događaja u fabuli. statične i dinamične elemente Mogućnost praćenja unutrašnjeg razvoja lika 24. Ivo Andrić: Knjiga (uočavanje uz interpretaciju teksta) 21.(odlomak) 17. S. E. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. Koš: Ujka Filip anegdoti 20. Hemingvej: Lik – unutrašnji Starac i more (odlomak monolog kao sredstvo iz romana) slikanja lika Psihološka analiza lika: posebna funkcija 25. (odlomak) 27. E. A. dijaloških i plavih dupina monoloških mjesta (odlomak) Uloga opisa u pripovijedanju 26. E. odnos narativnih i ostalih dijelova priče Uočavanje kompozicije. ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statičan. zaustavljanje i pokretanje radnje) 7 . Isidora Sekulić: Humor. dinamičan opis. Nametak: Tuturza i šeh Meco (odlomak iz romana) 23. Kovač: Sjećanje na šarenu pticu Fabula – razvijena u (odlomak) romanu i pripovijetci. O'Dell: Otok opisnih. M.B.

Oslo pod snijegom (odlomak iz putopisa Pisma iz Norveške) 29. Čehov: Šala / Višnjik (izbor pripovjedaka i drama) 12. Kočić: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke 9. Kestner: Leteći razred 11. društvenog ili idejnog stajališta Lektira 1. Opisivanje jednog svog putovanja objektivnog i subjektivnog stava pisca i načina stvaranja ugođaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela Čitanje i razumijevanje dramskog djela Scensko oblikovanje dramskog djela Uočava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i određuje temeljni sukob Uočava obilježja putopisa i asocijativnosti kao važan postupak u nastajanju putopisa Iznosi osobna zapažanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etičkog. V. N. Dnevnik Ane Frank 13. Nušić: Sumnjivo lice /(izabrane komedije) 8. E. Z. S. I Samokovlija. Bašić: Izbor pripovjedaka 4. antagonist Dramatizacija Otkrivanje zanimanja za putopisne Uočavanje motiva u teme putopisnom djelu. psihološka) Naučno – fantastični roman Roman odrastanja Obilježja putopisa: granične književne vrste Kompozicija i značajke drame Protagonist. Čuić: Pripovijetke (izbor) 7.P. Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji (odlomak iz putopisa) glavnog lika (fizička. Krmpotić: Pisma iz Indije 5. A. B. I Andrić. P. H. D. Ć. Cesarić: Lirika (izbor poezije) 6. Aska i vuk 10. Sijarić: Zapisi o gradovima 2. Nosač Samuel 8 . Bazdulj: Ruža I-II 3.

čestice. priloga. istoznačnice. odnosne i neodređene zamjenice) Pravilno rabiti/upotrebljavati padežne oblike upitnih. veznike i čestice u rečenici Pravilno rabiti veznike. GRAMATIKA Programski zahtjevi Značenje riječi Sinonimi. antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono što je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Pisanje i izgovor prijedloga. homonima.RJEČNIK. odnosnih i neodređenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno – posvojne zamjenice u rečenici Prepoznati priloge. homonim. homonima i arhaizama Svojim riječima zna objasniti pojmove: sinonim. antonima. veznika i čestica Pravilan uporaba prijedloga uz pojedine padeže Jednostavni i složeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi – pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive riječi u vezničkoj službi u rečenici Mogućnost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta riječi 9 . prijedloge. sličnoznačnice Homonimi / istozvučnice Polisemija i homonimija Antonimi – riječi suprotna značenja Arhaizmi – zastarjelice Vrste riječi Zamjenice i njihova uloga u rečenici (upitne. antonim. arhaizam Stvaranje razrednog rječnika sinonima. a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogućnost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istoobličnih riječi Značenje i prepoznavanje sinonima. usklike u govorenju i pisanju Prepoznaje i pravilno piše neodređenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno piše složene zamjenice s česticom god (nekoliko najčešćih primjera) Razumijeti tvorbu neodređenih zamjenica Razumije kad se čestica god piše sastavljeno.

pogodba. pridjev. objekt i priložne oznake Sintagma – pojam i značenje Gramatička svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt (besprijedložni i prijedložni) Priložne oznake (namjera. besubjektna i neoglagoljena rečenica Članovi rečenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni članovi: predikat. posljedica) Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija Upoznati strukturu neproširene i proširene rečenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu rečenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica. jednostavna proširena. zamjenica. objektnog ili priložnog skupa Uočava vrste riječi kojima izričemo objekt i priložne oznake Mogućnost izricanja prijedložnog objekta Otkrivanje priložnih oznaka upitnim prilozima 10 . broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama riječi Sročnost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i priložnim oznakama Prepoznaje subjekt i riječi koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i riječi koje ga dopunjuju Mogućnost uočavanja gramatičkih svojstava subjekta i predikata Prikladno slaže subjekt i predikat Pravilno rabi glagolske priloge Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima i obratno Uočava popridjevljene glagolske priloge Uočava neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu Uočava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoćni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska riječ Uočava vrste objekta i priložnih oznaka Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatičkih svojstava Atribut i apozicija kao članovi subjektnog.Glagolski prilozi Prepoznati i razlikovati glagolski prilog prošli Razumjeti njihovo značenje i službu u rečenici REČENICA Jednostavna neproširena. subjekt. dopuštenje.

rastavna. subjektnom ili priložnom Uočava kako udruživanjem jednostavnih rečenica nastaje složena Prepoznaje veznička sredstva: veznike. subjektne. Razumjeti značenje različitih vrsta povezivanjem i uvrštavanjem nezavisno složenih rečenica Nezavisno složena rečenica: vezničke i nevezničke rečenice (rečenični niz) Prepoznati zavisno složenu rečenicu Vrste nezavisno složenih rečenica: sastavna. subjekta. isključna i Prepoznati glavnu i zavisnu rečenicu u zavisno složenoj zaključna rečenici Zavisno složena rečenica Razumjeti značenje predikatne.Razlikuje imenički i pridjevski atribut Razumjeti načine sklapanja jednostavnih rečenica u složenu Udruživati jednostavne rečenice u složenu nizanjem i povezivanjem Prepoznaje apoziciju i prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju Složena rečenica – nezavisna i zavisna Stvaranje složene rečenice nizanjem. objektne i atributne rečenice Uočava prijedložni atribut. vezničke skupove. priloge i zamjenice kao vezničke riječi Prepoznaje vrste nezavisno složenih rečenica i zna tipične veznike Uočava da je nezavisno složena rečenica složena od rečenica koje ne ovise jedna o drugoj Razlikuje vrste veznika u nezavisno složenim rečenicama i pravilno piše zarez Izricanje predikata. atributni i apozicijski skup Zaključuje u kojem je skupu atribut i apozicija u rečenici / objaktnom. suprotna. objekta i atributa rečenicom Prepoznavati priložne rečenice i razumjeti njihovo značenje Uvrštava jednostavne 11 .

načinska. subjekt subjektnom rečenicom. objekt i atribut može izreći rečenicom Uočava zavisne umetnute rečenice Uporaba složene rečenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji Prepoznaje priložne rečenice i razumije njihovo značenje Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom rečenicom. posljedična. namjerna. dopusna rečenica Izricanje pogodbe. uzročna. mogućnosti i želje složenim rečenicama Prepoznati i razumjeti pogodbu. mogućnost i želju izrečene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom rečenicom rečenice u složenu Uočava veznička sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu surečenicu u zavisno složenoj rečenici Razumije da se subjekt.Vrste priložnih rečenica: mjesna. vremenska. predikat. objekt objektnom rečenicom i atribut atributnom rečenicom Zamjenjivanje priložnih oznaka zavisnim surečenicama Pisanje zareza u zavisno složenoj rečenici s obzirom na različita mjesta zavisne surečenice Uočavanje razlika između rečenica s veznicima da i kako 12 .

organizacija. društvenih i stilski pokreta. ije. ije. isticanje i nabrojanje) Pisanje zareza u nezavisno složenim rečenicama Pisanje zareza u zavisno složenim rečenicama Upravni i neupravni govor u pisanju Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici Pisati upravni govor u rečenicama srazličitim odnosima rečenice objašnjenja i rečenice upravnog govora Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom Razvijena sposobnost pravogovornom i primjene stečenih znanja u gramatičkom normom novonastalim situacijama (slušanje. čitanje i pisanje) Pravilo piše zarez u jednostavnoj rečenici Zarezom odvaja vokativ. apoziciju i apozicijski skup Zarezom odvaja zavisnu iza imenice. đ. ć. udruga i ustanova. zamjenica i čestice god Pisanje riječi s glasovima č. naknadno surečenicu umetnutu među dodane i istaknute riječi i dijelove glavne surečenice skupove riječi Pravilna uporaba zareza Zarezom odvaja rečenice u kada je zavisna surečenica u nizu inverziji Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom Mogućnost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno 13 . ć.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko početno slovo u imenima društava. modalne riječi. dž. dž. naknadno dodani dio. đ. govorenje. je Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najčešćim primjerima ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim Primjena pravopisne norme i češće rabljenim primjerima u svakodnevnom pisanju i čitanju Pravilno pisati neodređene zamjenice s prijedlogom i česticom god Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. razgovaranje. je Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (suprotnost. povijesnih događaja i javnih skupova Pisanje neodređenih zamjenica i prijedloga.

U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Opis zatvorenog prostora (interijera) Uočavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza među njima Njegovanje slikovitosti u izražavanju Uočavanje obilježja putopisa i mogućnost opisa osobnog putovanja Kompozicija sastava ostvarena. temu.Oblici izražavanja NARACIJA KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA Očekivana postignuća u usmenom i pismenom Odgojno – obrazovni ciljevi i Programski sadržaji izražavanju zadatci MINIMALNA MAKSIMALNA Stvaranje zamišljene Poticati maštu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvođenja u priče znanje iz teorije književnosti priče koja ima naslov. Likovi imaju imena upotrebljava računalnog. biljnog svijeta ili iz dječje vlastite osobine. životinjskog i (obična i neobična). opisivanje. traganje za rješenjima problema. ili 3. znanosti. stvari. kompoziciju personificiranih likova neobičnu i orginalnu temu Pričanje u 1. nepristrano. likove U oblikovanju priče iz fantastičnog. čuvanja okoliša itd. na temelju vlastitih dojmova opisuje doživljaj zatvorenog prostora DESKRIPCIJA Pisanje putopisa Izražena maštovitost. licu (dijelove fabule). priču stvarnik Odabrati zanimljivu. Uočiti da je problemski članak vrsta raspravljanja i da se zasniva na mišljenju i prosuđivanju pojava. pripovijedanje. pristrano. predlaganje najboljeg rješenja i zaključak Subjektivno. zabave. pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno. bića i događaja 14 . stanovanja. jezik i dijalog i monolog svakodnevnice međusobno su povezani. slikovitost i subjektivnost u putopisu Piše putopis o udaljenim krajevima Mogućnost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog članka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUČAK RASPRAVLJANJE Problemski članak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta. objektivno Mogućnost pisanja putopisa o vlastitom zavičaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog članka: najava problema (tvrdnja).

Pisanje scenarija (uočavanje obilježja scenarija)

Uspoređivanje literarnog djela i scenarija

Provođenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vježbi ČITANJE

Prepisati sve glasove s kojima učenici imaju problema pri izgovoru - napraviti školsku razlikovnu gramatiku Razvijati vještinu interpretativnog čitanja Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Mogućnost preoblike nekog kraćeg književnog teksta iz čitanke u scenarij Scenarij ima dva tekstovna dijela: video i audio Pravilno čita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno čita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i njihovu vezu s govornim vrijednotama Vrši dramatizaciju na kratkim primjerima

Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija

Interpretativno čitanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Dramatizacija neke priče iz čitanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprječavanjem grešaka, izborni diktat Pisanje dviju školskih zadaća tijekom školske godine.

Dramatizira opširniji tekst

PISANJE

MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci 15 MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma ( scenarij )

Prepoznati i objasniti obilježja igranoga filma i filmske priče Razumjeti nastanak filma – od priče do snimanja

Prepoznaje i imenuje obilježja igranoga filma: postojanje glumaca i izmišljene filmske priče Pokušaj stvaranja scenarija prema književnom djelu (priča iz čitanke) Uočava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija

Uočava ideju te odnose među likovima i izražajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma; uspoređuje film i književno djelo Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura slušanja, razmišljanja, govorenja i prosuđivanja

Radio Zvuk – radijsko izražajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne)

Prepoznati radijska izražajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija

Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Mogućnost iznošenja doživljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Samostalno se služiti rječnikom, enciklopedijom i pravopisom

Uočava ulogu televizijskoga programa u životu suvremenoga čovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na računalu – način nalaženja podataka

Knjižnica / biblioteke– knjižna građa

Mogućnost pronalaženja pojma u rječniku i enciklopediji

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost u VIII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 16

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika); 2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih); 3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke,stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.) Također,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim,etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca,što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš jezik, Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike(radne sveske), Vodič kroz lektiru,Videočitanka, Medijska čitanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari, pisci, metodičari).

17

RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 18 . 8.STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA.

Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. pitati za cijenu. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. iako sagovornici mogu zahtijevati da im ponešto ponovi. komparirati. • može nakratko povesti razgovor. ali još uvijek pravi osnovne greške. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. fondom jednostavnih naučenih fraza i osnovnim gramatičkim strukturama u proširenoj usmenoj produkciji.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. vlada osnovnim vokabularom. jednostavna uputstva). bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama.). objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. • zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. kratke vijesti. • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. Učenik • može pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija. 19 Govor Pisanje .2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se. Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. • još uvijek sporo čita. • može locirati.

Neodređene . which. home appliances.tačno/netačno . Prijeteljstvo. grandmothers. nešto proširen rječnik. razred Osnovna škola 6. computers.Upitne . vlastiti planovi i planovi članova porodice). Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja.koriste javne usluge (npr. te spajanjem stubaca predviđanjem osnovnog sadržaja teksta popunjavanjem praznina i tabela bilježenjem ključnih riječi i izraza rješavanjem zadataka: . godina učenja engleskog jezika Prvi nivo osnovnog znanja •Prijateljstvo - • - • Nauka i tehologija • Zdravlje i dobra kondicija • Praznici i tradicija - . kako da koriste neku napravu) Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će obnavljati i učiti: Imenice: .predviđanjem sadržaja ili suštine teksta • Školski predmeti i prostorije u školi. u vezi sa riječima koje izražavaju neodređenu količinu ili broj: some. npr. laboratory. npr. computer room.odnosne zamenice: who. telephone. camara. Zdravlje i dobra kondicija.Determinatore: Vokabular Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se odnosi na date teme: 8. pri čemu će iznositi razloge za i protiv .Složenice u množini (npr. daju i slijede uputsva (npr.višestrukog izbora • • b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . best friend. • zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih riječi i osnovna glagolska vremna.Znanje o jeziku Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti.uočavanjem opšte ili posebne informacije . itd. ali). crafts room.traže. close friend.brojive i nebrojive. davanjem kratkih i nešto dužih odgovora uočavanjem opšte i posebne informacije spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora. old friend Nauka i tehnologija i njihov uticaj na naš svakodnevni život. osnovni 20 .Prisvojne . nešto proširen rječnik. i konstrukcijom There is /There are . gymnasium. prostoraširene rečenice i rečenice spojene jednostavnim veznicima (i. događaji. grandfathers) Zamjenice: . any.Lične . npr. assembly hall.opišu nešto opširnije: osobe. library. mjesta događaje u prošlosti neki izum. afiksi) i daje nespretne formulacije. that Pridjeve: . good friend. itd. kao i pitanja u vezi sa mišljenjima drugih . PROGRAMSKI SADRŽAJI • Nivo Teme • Škola Funkcije i vještine Učenici će moći da: . proces osjećanja . • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške (vremena. uglavnom osnovni rječnik. predmete. banka.izraze u usmenom ili pisanom obliku: svoje stavove u vezi sa datim temama.Pokazne .postavljaju i daju odgovore na lična pitanja.

uticaj nauke i problem kako bi podnijeli izvještaj o tehnologije na rezultatima svakodnevni život) .rješavanjem zadataka . npr. disobedient.intervjuišu svog para.Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama: rječnik. popular. drinking.Opisne pridjeve. births. many. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. rješavajući (npr. događaj ili davati uzroke/posljedice . izražavajući temu slaganje i neslaganje uz obrazloženje) aktivnostima u kojima se igra po .učestvovati u jednostavnim: . osnovni rječnik. npr.Modalni glagoli: must. yet. npr.održati usmenu prezentaciju koja se susjeda. may. the. koje se odnose na date teme. literature. • Kultura i umjetnost.tačno/netačno . itd. itd.Pasiv. friendship. koji se odnose na date teme . npr. actor. ili koje se zasnivaju na prethodnom - Članove: a/an. . guitarist. painter. already) . slušanju. considerate. itd. smoking. could. discussion.Present Perfect vs. any. might. birthday parties. have to. koji se odnose na date teme i gramatiku. schoolday.željeznička /autobuska stanica/aerodrom.govore/pišu o dobrim i razgovorima i diskusijama iz lošim stranama.rade zajednički na rješavanju nekog problema b) PISANJE: Učenici će: . 21 .Present Perfect (sa for. na datu svakodnevnog života (npr. which. can. radove u kojima se iznosi mišljenje različite opise . (a) few. obedient.Present Simple i Past Simple . whose . učenici će učiti da koriste: Afikse. should .pisati: kratke poruke kraću priču. itd.igrati po ulogama . Past Simple .raditi zajednički na projektu. landscape painter itd. power station. all. unpopular. some. just. pri čemu će navesti prednosti i loše strane onoga što obrazlažu . sensitive.Nepravilnu komparaciju Glagole: . Složenice. portrait painter. npr. orchestra.višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: . (aktivnosti koje vodi nastavnik. najbitnije Priloge. npr.porede ljude i predmete . (a) little. npr. much. Past Simple . petrol pump. raznih oblika i značenja. inconsiderate itd. music. itd.lična pisma. itd.prepričavati priču. fast food. insensitive. sprovedenom istraživanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated skills) . poznatu ličnost zasniva na prethodnom čitanju. Antonime. musician. koji se odnose na date teme . u vezi sa datim temama . Pored stalnog izgrađivanja vokabulara. telefon) . weddings. marriages. drama. carnivals.Past Continuous vs. funerals. since. Upitne pridjeve: what. • Nacionalni praznici i proslave u različitim zemljama.izraziti mišljenje u vezi sa datom temom. razglednice.pišu ili izlažu u obliku ulogama usmene prezentacije .

take up an activity.praviti postere. sun. ready for.svoje biljleške . here.If . new. pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika. molbe) - Homofone. do a sport.Vremenske (koje započinju sa when) Direktni i indirektni govor (izjave. raspored časova itd. npr. know itd.rečenice (prvi tip i drugi tip) . zapovijesti. 22 . npr. son. afraid of. go for a walk. koji se odnose na date teme.popunjavati i pisati upitnike . go on a diet Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza.ispravljati greške . kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. Kolokacije.čitanju. no. hear.diktate . itd.ključne riječi i izraze . knew. pridjev + prijedlog (npr. slušanju ili korištenju bilježaka) . koje se odnose na date teme.) Rečenice: .

ENGLESKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. Učenik • zna opisati sebe . bližoj okolini – na poznate teme i situacije). razglednice/kratka pisma. 8. • može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. • može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. red vožnje). porodici. • razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. • može razgovarati na zadanu temu. koji govore o svakodnevnom životu. vremenska prognoza. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . naučenih izraza.vlastito porijeklo. • na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. kratke informacije o nekoj osobi. poslu. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. • razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima. prospekti. • može pronaći određene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. obrazovanje. Čitanje i razumijevanje Učenik • zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. objavama i prati promjenu teme na TV vijestima. jelovnici. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. obitelj i druge ljude. • ima još poteškoća kod izgovora. • vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. što može povremeno otežati komunikaciju.CEFR. 23 Govor . Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. oglasi.

party. • kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. this (girl).Determinatore. family members and their occupations • Zabava i slobodne aktivnosti nešto prošireniji rječnik npr. slika i tekstova. that. u (boys) . čuvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog područja Znanje o jeziku Stupanj 8. e pitanja. which. sutrašnjic .upućivati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: .Lične (padež subjekta i aktivnosti objekta) 1) neverbalno.Prisvojne (mine. lične podatke. .Upitne (who. nebrojive odgovarajuće pozdrave i . . Pridjeve: dopunjavanjem nedovršenih rečenica . kao npr. jednostavan diktat).članove: a/an. godina učenja engleskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Gramatika Teme Aktivnosti Učenici će: Učenici će učiti ili ponavljati: • Dom i RECEPCIJA: porodica Imenice: .zero . druge događaji b) ČITANJE I REAGIRANJE: .koristiti rječnik i sebi ili naglas.obraćati se 2) verbalno. amusement park • Kultura rječnik vezan uz tipične karakteristike britanskog i bosankohercegovačkog domaćinstva. tačnih i netačnih those) • Kultura .upoznavati • Prošli . favourite sports. yours…) • Svijet .prisvojne pridjeve.Neodređene (somebody.predstaviti sebe izraza. • Dom i porodica nešto prošireniji vokabular npr. Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.Pisanje Učenik • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške i daje nespretne formulacije (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). these. these (girls).pokazne pridjeve. going out to the cinema. odgovaranjem na anybody. the. npr. prepoznavanjem drugima something…) netačnih/tačnih tvrdnji. theatre. what.Pokazne (this. • može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. those Učenici će čitati kratke tekstove. razred Osnovna škola 3. games unusual hobbies. nobody. spajanjem . prezentiranjem određenih . i reagirati . i druge dijelova odslušenog teksta mimikom whose) itd.pravilnu/nepravilnu množinu • Zabava i Učenici će slušati izgovoreni tekst i odgovarati na Zamjenice: slobodne reagirati: njih . npr. • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja.pridjeve neodređene • London 24 Funkcije i vještine . that (boy).brojive.

npr. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.neka raspoloženja i stanja . UK. probleme učenika u svakodnevnom životu Osim što će stalno proširivati vokabular. 1000… 2) verbalno. najčešće (a. hot – cold . should Imperativ (sva lica jednine i .Skraćenice. mjesta i buduće događaje • Prošli događaji Priloške odredbe za vrijeme. vrijeme.mjesto .Pjevati pjesme .način (slowly. any. (potvrdna. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: 100.upitne pridjeve (what. much.tražiti i davati savjete 1) neverbalno.postavljati količine i broja (some.opisivati buduće planove . npr.vrijeme (last week. many. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. right. Učenici će: have to.Prepričavati kratke priče i šale . have/have got (potvrdna. upitna vokabulara u konkretnim forma) primjerima/rečenicama.učiti i vježbati fonetski izgovor . up – down. must.izražavati zahtjeve i prijedloge . upotrebom novog (potvrdna. spajanjem slika i tekstova.pravac. prepričavanjem dijelova ili cijelih odrična.opisivati: . prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom itd.. odrična. . -ing) .Sudjelovati u razgovoru o . all) . USA. upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to oblik PRODUKCIJA: Glagole: be. Past Simple pravilnih i prepoznavanjem netačnih tvrdnji. odrična.m. smjer (left. postavljanjem Glagole: pitanja i odgovaranjem na pitanja.Praviti kratke jednostavne množine) dijaloge koji se temelje na Present Perfect temama o kojima se raspravljalo Priloge (najčešće): .prihvatiti ili odbiti ponude . may. traženjem određenih informacija. zadanim temama east.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. jezične igre .Složenice u vezi sa .. odrična.m. west) .aktivnostI . upitna a) GOVOR: forma) Modalne glagole: can. p. Present Simple (potvrdna. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: .Igrati po ulogama. which./Sarajevo • Film i TV • Problemi naučiti voditi svoj vlastiti . last year) . skraćenice za dane u sedmici i mjesece . upitna forma) kratkih tekstova jednostavnim Present Continuous rečenicama.ljude i predmete . quickly) 25 • Svijet sutrašnjice rječnik vezan uz transport. riječi koje idu zajedno • London/Sarajevo rječnik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada • Film i TV rječnik vezan za vrste filmova i serija • Problemi rječnik vezan uz školska pravila. nepravilnih glagola dopunjavanjem nepoznatih rečenica Future Simple: shall/will itd.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.

pitanja i odgovarati na njih - itd.There is a/There are some… Is there a…? Are there any…? datim temama ( football. always . basketball. . swimming-pool.vježbati pisanje različitih tekstova 26 . to do homework. dramatizirati b) PISANJE: . Recitirati. make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća.slušati očekujući da čuju određenu informaciju - . tabele križaljke. Redati ispremetane riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: Red riječi (uz upotrebu priloga učestalosti npr. pjesme itd. penfriend) .tražiti i davati informacije Učenici će: Pisati diktate Prepričavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na određene teme Dopunjavati nedovršene rečenice. sometimes) . never.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.slušati pjesme i prepoznavati stihove .

27 . događaji. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. komparirati. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. jednostavna uputstva). objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. pitati za cijenu. kratke vijesti. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. Može locirati. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. • Zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama.). Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. • Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno.NJEMAČKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. vlastiti planovi i planovi članova porodice). Može nakratko povesti razgovor. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i grešaka kod započinjanja. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti..2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja).

. dieses . 4. -iskazati mišljenje o nečem -nešto uporediti -razgovarati sa ljekarom -opisati medije i njihovu funkciju -diskutirati o TV-programu -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor 28 .glagol werden + pridjev Glagoli: .Pokazne zamjenice dieser... Schulalltag. verzeihen. lügen.povezivanjem slike i slušanog teksta.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . poznate ličnosti Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -razumjeti tekst oglasa.. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Dativ množine . gemeinsame Interessen haben.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. prospekta i slično -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom -diskutirati pro i kontra -ispričati o nečem u prošlosti -predstaviti najboljeg prijatelja -imenovati zgrade u gradu -opisati put .čitati rečenice i kraće tekstove.popunjavanjem tabela.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. jemandem vertrauen. npr. nichts. grafički prikaz i sl. prošlog. Schüleraustausch. 9. . Termine vereinbaren. loben..popunjavanjem praznina u tekstu. etwas. . Sprachkenntnisse verbessern. . Freundschaften schließen.futur I. dopunjavanja teksta. 7. Toleranz. Škola: Schulräume. . budućnosti . Freizeitaktivitäten Život u gradu: Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . Schulen vergleichen. jemandem zuhören. sollen.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1. 2. Kontakt aufnehmen. Missverständnis. Prijateljstvo: jemanden gut verstehen.prezent modalnih glagola dürfen.prezent za izražavanje aktuelnog.prezent glagola werden. der Alltag. diese. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Schulpartnerschaft. man Pridjevi: .Složenice Zamjenice: . Verabredungen. .Lične zamjenice u u dativu . PROGRAMSKI SADRŽAJI Škola Svakodnevni život Prijateljstvo Život u gradu Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Sredstva informiranja Zemlje njemačkog govornog područja – znamenitosti. Wochenplan. odgovaranja na postavljena pitanja. navika. popunjavanja tabela i sl. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. 3.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .Neodređene zamjenice viele. 6. Svakodnevni život: Tagesablauf. 8. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.nešto obrazložiti -opisati mjesto stanovanja -izraziti osjećanja -govoriti o svom hobiju -nabrojati vrste sportova -objasniti statistiku. . 5.

. der Markt. die Tastatur. Erfindungen.rekonstruirati riječi i rečenice. Zeitung. . Medikamente nehmen. Fitness.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.postavljati jednostavna pitanja..) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme der Bahnhof. Valentinstag. die Kirche. .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Nachrichtensendung. Reisen und Ausflüge.. Computer. Wettbewerb.igrati uloge.-iskazati sklonosti -opisati omiljene zvijezde. an der Post vorbei.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . bis zur nächsten Kreuzung. Weihnachtslieder. Bajram... PISANJE Učenici će: . gesundes Essen. . Praznici i tradicija:Weihnachten. onda . durch den Park.. einen Weg beschreiben. feierlich. . Zemlje njemačkog govornog područja: Sehenswürdigkeiten. die Brücke. Zeitschrift. .riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. Karneval. Sport treiben..pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . einen Rekord aufstellen. predstaviti neku muzičku grupu i sl.prepisivati rečenice i kraće tekstove. sich orientieren. Sportarten. Glückwünsche.ich hätte za izražavanje želje . vom Markt zum Rathaus. sich bedanken.preterit pomoćnih i modalnih glagola. er kommt morgen. Übergewicht. die Apotheke. Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. . der Bildschirm. die Ampel. dijelove rečenice ili cijele rečenice. . die zweite Straße links. ili.. . im Internet surfen.dopunjavati izostavljene riječi. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum. das Rathuas. sich bewegen. Werbung. -opisati proslave -čestitati praznike -opisati život u porodici -nabrojati zemlje njemačkog govornog područja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima GOVOR: Učenici će: .. Jugendsendung. Rundfunk. 29 . Medien früher und heute. ..perfekt slabih glagola Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznicima weil i dass Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt. ein Fest vorbereiten.voditi dijaloge prema datoj skici. sich für etwas interessieren.. . Nauka i tehnologija Handy. berichten .. geradeaus. gemütlich. Wo spricht man Deutsch?. Sredstva informiranja: Fernsehprogramm. das Schwimmbad. nicht rauchen dürfen. Ostern. Sportreportage. Familienfeste..

lične podatke. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. bližoj okolini). naučenih izraza. obitelji. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. oglasi. druge ljude.NJEMAČKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. jelovnici. • U svakodnevnim tekstovima (npr. vlastito porijeklo. prospekti.1 Evropskog okvira za strane jezike. Pisanje • Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). • Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. jednostavan diktat). poslu.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. 30 . • Može razgovarati na zadanu temu. koji govore o svakodnevnom životu. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. Govor • Učenik zna opisati obitelj. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. čime se bavi. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. izobrazbu. kratke informacije o nekoj osobi.

Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . . der Clown. posjeta prijatelju.glagol werden + pridjev Glagoli: .ich hätte za izražavanje želje Život u porodici / obitelji: im Haushalt helfen.Lične zamjenice u u dativu .čitati rečenice i kraće tekstove. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.prezent glagola werden. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. .. popunjavanja tabela i sl.. sich mit einem Thema beschäftigen.. ein Theaterstück aufführen. 8. . diese. .Neodređene zamjenice viele. sollen. . welche.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom .čitati jelovnik -govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju -davati prijedloge -prihvatiti ili odbiti nečiji poziv -opisati neki predio -nešto porediti .popunjavanjem praznina u tekstu.opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima .naručiti nešto u restoranu . das Publikum. odgovaranja na postavljena pitanja. man .navesti datum . die Artistenummer. nichts.preterit pomoćnih glagola. etwas.futur I. 6. 2.) Nastavne i vannastavne aktivnosti i školske proslave Život u gradu Bavljenje sportom Jelo i piće.prezent modalnih glagola dürfen.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.popuniti formular Život u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino. 3. welches Pridjevi: . 7.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .. den Müll wegbringen Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen. auftreten. odlazak u restoran Zemlje njemačkog govornog područja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . . : 31 . npr. na koncert.Upitna zamjenica welcher. podjeli poslova u porodici -imenovati predmete u domaćinstvu . auf die Geschwister aufpassen. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ množine Zamjenice: . das Zimmer aufräumen. . označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.opisati jedan dan .popunjavanjem tabela.Pokazne zamjenice dieser. . dopunjavanja teksta. eine Schulfeier organisieren.povezivanjem slike i slušanog teksta. 5. 4. Život u gradu Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. .Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.voditi intervju . ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i školske proslave: die Projektarbeit. u muzej. dieses .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. ein Thema bearbeiten. an einem Projekt teilnehmen. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima . der Zirkus. gute Musik genießen.

Lieblingsspeise. ili.perfekt slabih glagola Brojevi: -redni brojevi za iskazivanje datuma Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass der Bahnhof.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.. der Leistungssportler. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum.. die Post.. die Brücke.imenovati zgrade u gradu . Bavljenje sportom Sportarten. geradeaus. odlazak u restoran Hunger haben. Wie komme ich zum Schwimmbad?.opisati omiljenu muzičku grupu.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. Jelo.. Durst haben.prepisivati rečenice i kraće tekstove. . die Einwohnerzahl.opisati put .iskazati mišljenje o nečem .napisati razglednicu .. . piće. .. zahlen. der Fluss. onda .opisati mjesto stanovanja . die Hauptstadt. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme 32 .davati savjete .imenovati vrste sportova . Sport treiben.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. bestellen.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.rekonstruirati riječi i rečenice.igrati uloge.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . das Stadion. das Gebirge.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . an der Ampel. PISANJE Učenici će: .. .. der Nachtisch. . trainieren.? grenzen an.. dijelove rečenice ili cijele rečenice.voditi dijaloge prema datoj skici. die erste Straße links. . die die Zemlje njemačkog govornog područja: Wo liegt. das Schwimmbad. die Kirche.. die Sporthalle. ..osnovne informacije o Njemačkoj i Austriji -znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemačkog govornog područja i svojoj domovini GOVOR: Učenici će: .dopunjavati izostavljene riječi. Speisekarte. . . . sportaša i sl.postavljati jednostavna pitanja..

savjete.FRANCUSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. pozivnice. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. zdravlje…) • razumije kraće dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. podsjetnike. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. ponavlja. škola. kuhinjskim receptima… • čita i razumije kratke novinske članke. • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaj. razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. brošurama. uputstva o upotrebi… Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. ličnog iskustva. zadatke. na utakmici…) • razumije jednostavne upute. čestitke.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. kratko pismo • piše lične napomene. čestitke.. praznici. plakate piše kratke. na ulici. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Pisanje Znanje o jeziku 33 . upute o upotrebi.. kupovina. jelovnicima.2. recepte. Evropskog okvira za strane jezike. i djelimično nivoa A2. poruke. kratka pisma. u školi.. oglasima. pozivnice.. prijatelji. sport. bilješke • piše lične poruke.1..

kompjuter i dr.. le taxi… monter/descendre acheter le ticket de métro. le Jour de l’An.razred Osnovna škola 6. l’horaire du métro. odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. discret/indiscret…. -les fêtes religieuses et les fêtes nationales en France et en BosnieHerzégovine -la fête de Noël. s’amuser bien. présenter sa ville. les jours fériés. à quelle heure part …. tradicije . où Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Prijateljstvo: -le/la meilleur/e ami/e. chaque -odnosne zamjenice qui. avoir de la confiance . que. se confier à. son école -Svakodnevni život u gradu proširivanje vokabulara -se déplacer dans la ville . prendre l’autobus. (de qui.. rapporter des activités à l’école. médiathèque…) -Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas -le calendrier. renfermé.neodređene zamjenice : on.prirodni i gramatički . sociable. pozivati i odgovarati na pozive. une surprise-partie…. -Škola: proširivanje vokabulara . godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja teme .množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj. expositions. timide. naredbe. confiant. organiser une fête . les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant la France et la langue française -échanges scolaires . ? le départ / l’arrivée -les institutions de culture dans la ville (musée. aktivnosti u školi. telefona. postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa načinom obilježavanja praznika u Francuskoj i kod nas.les moyens de transport commun. cinéma. -opisati situaciju u prošlosti -opisati situaciju u budućnosti aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji -podvlačenjem traženih informacija -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. Pâques. -davati. la fête de Bajram… 34 . sortir ensemble. bibliothèque. inviter / accueillir quelqu’un.le journal d’école . . -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete. le tram.) funkcije i sposobnosti Učenici će znati -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka -kretanje u gradu -sportsku aktivnost -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu. nazali Imenice . tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe kompjutera. que. râleur.Nivo 8. tout. à qui…) .pričati.Nove tehnologije (mobitel. le métro. gai.Prijateljstvo -Škola -Svakodnevni život u gradu -Praznici.Čovjek –dijelovi tjela -Zdravlje i sport -Sredstva informisanja . personne.rod . mobitela. -la description du caractère : bon.

la main. puis. mal. upitnoj i odričnoj rečenici -le Premier Mai -le défilé du 14 juillet -la Fête de la musique -le menu de fête -les chansons de fête -Čovjek – dijelovi tijela -les parties du corps. le nouvel ordinateur – Comment ça marche ? -allumer/éteindre. la serviette. dehors. encore -za način : bien. re. mais.. entre. SMS. -le savon. beaucoup. la télé : les émissions en direct. oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi -imperfekt -sibžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. les infos.. baisser les épaules. . odrični i upitni oblik : -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir. …) souffrir. près de.. jouer à… -les sports individuels (faire de la musculation. persistant/e.. encore. le ventre.. le dentifrice … Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme. envoyer/recevoir un SMS. (le pied.-upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije PRODUKCIJA a)GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE Učenici će znati pisati: -kratke poruke. très. pisma -kratku priču. être i faire Prilozi -tvorba priloga na –ment -komparacija priloga -komparacija priloga bien. -les sports collectifs. les magazines. les quotidiens.. à côté de. mal . mail.priloške odredbe za mjesto: loin de. car. la jambe. savoir gagner/perdre un match -être fort/e. -za vrijeme: maintenant. souvent -priloški izrazi za vrijeme : d’abord. au milieu de.. chez. dans. où. -supporter une équipe -Sredstva informisanja -les journaux. là. (ponavljanje) -Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva -Veznici : et. ou.) -l’esprit sportif. audacieux/euse... le cœur.. Potvrdni.. du ski. Prijedlozi à. dedans.za količina: peu.. s’arrêter. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche. longtemps . patient/e. l’animateur/trice. en. le bras. trop. de la natation. -Rečenica -red riječi u potvrdnoj. marcher. pozivnice. avoir mal à.la gorge. les films.ponavljanje priloga : -za mjesto: ici. se brosser les dents.. appuyer le bouton/la touche. plier les genoux. les hebdomadaires -la radio. avec. volontiers. toujours. contre. les pubs -les zappeurs. être sportif/ive. un 35 . de. courageux/euse. l/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije -acheter le nouveau téléphone portable. ensuite... finalement.. les reportages… -les chaînes. lever le bras. assez. à la fin. vite. pour. le shampoing. se laver.

• Mogu nakratko povesti razgovor. imprimer. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pospješi kontinuitet i povezanost učenja kao cjeloživotnog procesa. događaji. taper sur le clavier.3 i djelimičnog A 2. • Mogu locirati i komparirati jednu iili više odredjenih informacija u nešto širem tekstu. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu nekolicinu svakodnevnih situacija • Znaju napisati jednostavne. što predstavlja središnji. kad god je to moguće i u okviru njihovih sposobnosti. • Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). Čitanje i razumijevanje • U stanju su da razumiju kratke. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica • Sporije čita i teže razumije duže odlomke teksta Govor • Učenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A 1. linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. vršiti usporedbe između kulture zemlje čiji jezik uče i kulture njihove zemlje. Na taj način bi bilo. između ostaloga. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju. vremenska (lorsque. enregistrer. • Mogu razmjenjivati kratke informacije društvenog tipa (npr. kao drugog stranog jezika.-složena rečenica : uzročna (parce que). uz znatan napor. moguće kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. Učenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik uče. a naročito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. trebalo bi usaditi učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite. objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima • Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. nezamjenjiv vid učenja jezika. jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne važnosti. pendant que) message. ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno • Izgovaraju bez poteškoća neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza • Izgovor im je općenito dovoljno jasan • Vladaju osnovnim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. kao i sa njihovom vlastitom kulturom te. Također.1 Evropskog okvira za strane jezike. vlastiti planovi. samostalnost i kreativnost. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. učenjem francuskog jezika u ovom uzrastu. FRANCUSKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole je omogućiti razvoj jezične kompetencije učenika. planovi članova porodice) 36 . jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular • Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraćem tekstu. U nastavi francuskog jezika.

upotrebljavaju i stječu nova znanja o jeziku 37 .Znanje o jeziku • • • Učenici pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena Izrađuju projekte Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju.

les activités de loisirs. zaokruživanjem tačnog odgovora. demander le prix (Combien ça fait?. les meubles. Combien coûte./sortir de . Sve ove funkcije će biti u okviru učenikove jezične sposobnosti.rod: prirodni i gramatički na -e i neki oblici na – eur.prirodi koristeći sadašnje i prošlo vrijeme.upitne: Qui?. tout.. par chèque -Škola: (proširivanje vokabulara): le système éducatif (osnovne odlike). faire des études. expressions des goûts et des • • • • • • • • Moja porodica i ja Kuća/dom (stanovanje i bliža okolina) U kupovini Škola Francuska/BiH Slobodno vrijeme Zdravlje i ishrana Priroda 38 . al-aux . les accessoires. que.. biranjem tačnog odgovora.obraćati se ljudima .partitivni član Zamjenice .slobodnom vremenu . godina učenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . prošireniji vokabular npr..govoriti o . les différentes pièces et les lieux de la maison.slaganje i neslaganje . De/à quoi . les paysages.Francuska / BiH.... les régions. popunjavanjem praznina novim usvojenim riječima i izrazima itd 2) verbalno.komparacija pridjeva Glagole Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular koji se odnosi na date teme. les cartes de voeux. etc.Slobodno vrijeme.interesovanje .Nivo 8.bol . npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. trenutnu aktivnost .U kupovini (proširivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer.. .predstaviti sebe i članove svoje porodice ..Francuskoj /BiH . une formation de ..lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obrađene teme . Noël. Que?.prisvojne -pokazne . l'appartement. svoju okolinu.opisne .ponavljanje određenog i neodređenog člana ..jednina i množina .zdravlju . davati i potvrđivati informacije) . fêtes en famille bosniaque.. npr: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvučnog snimka. par carte bancaire. -trice .tražiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja. recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: Gramatika Učenici će učiti o tome. les habitudes des gens. les éléments de décoration . exprimer les ressemblances et les différences . prepričavanjem dijelova teksta. npr: .neki primjeri nepravilne množine na –x: eau-eaux. Paques. osnovni vokabular: le pays / la ville natale. échouer à .neodredjene: on. kao i blisku budućnost.. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno.. -euse i -eur. prepričavanjem kraćih tekstova. où . l'argent.lične nenaglašene . De/à qui?.Kuća/dom (proširivanje vokabulara): les différents types de logement: la maison.opisati sebe i članove porodice. la capitale. razred Osnovna škola 3. le studio. la grande villa.izraziti . rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji .zahvalnost . ponavljati i koristiti: Rečenica Red riječi u potvrdnoj odričnoj i upitnoj rečenici Fonetika Intonacija rečenice i vezivanje riječi u izgovorne cjeline Imenice . personne Pridjeve . dopunjavanjem i dovršavanjem rečenica 2) verbalno. Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno. les activités à l'école. avec des pièces).. entrer à l'école . les cadeaux .... le climat. npr: obilježavanjem određenih riječi i fraza.sebi i porodici .? C'est combien?) Comment payer: en espèces (avec des billets. passer un examen. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. Član .Porodica: događaji unutar porodice (les fêtes en famille: Le Jour de l'An. npr: traženjem određenih informacija.spécificités des fêtes .proste odnosne zamjenice: qui.. suivre des cours de .pravilna množina na –s .

popunjavati tabele i jednostavne križaljke . ça a bon/mauvais goût. mal. une cuillère. le vélo.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. tard .Imperativ (ponavljanje) ..za način: bien.. la table: une assiette. prendre des médicaments. beaucoup. voyager (le voyage).govoriti na zadanu temu . lire (la lecture). la rivière. visiter un musée.mjesto: ici. tôt..Prezent gl.prepričavati tekstove .Zdravlje i ishrana: .être de bonne/mauvaise santé. . trop. assez. les animaux: domestiques et sauvages. où. très . la danse).Bliski futur (ponavljanje) -Futur I . le ski. situation propres à la nourriture et au restaurant. chez. la natation). un verre. etc 39 . souvent Prijedloge À. excellent. Brojeve (glavne) do 1000 préférences en matières de loisirs.količinu: peu. la musique. . etc .Priroda: les paysages: le lac. aller voir le docteur.uz nastavnikovu pomoć izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Učenici će: . là.Prezent povratnih glagola . avoir faim – manger. hier.pisati kraće diktate .Perfekat glagola na –er Priloge za .vrijeme: aujourd'hui. avoir mal à. demain. dans. voir une exposition. avec etc. avoir soif – boire.la nourriture et les repas. oir . na –ir. les spectacles (le cinéma. la mer.Prezent (ponavljanje) . délicieux. vite. une forchette.davati upute i informacije . une tasse. le théâtre.učestvovati u razgovoru s drugima . les loisirs à la maison (la télévision. un couteau. la montagne. etc .slati SMS ili e-mail (potvrdni i odrični oblik) . volontiers. apprécier: c'est bon. lettre) . re. de.tražiti obavijesti . les sports (le football. la radio).

osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. predanosti i preciznosti u učenju jezika . razvijanje samostalnosti i kreativnosti. humanizmu i internacionalizmu.ARAPSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . a ne o jeziku .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . duhu tolerancije.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 40 . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. kosmopolitizmu. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru .VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. - NIVO: ŠESTA GODINA UČENJA . toleranciji. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava.kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara.vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. razumijevanje i poštivanje drugih kultura.

izražavanje posjedovanja. .gestikuliranjem. brojevi) .Arapske zemlje i glavni gradovi i druge karakteristike . npr.Hidžretski mjeseci .Sportske i druge aktivnosti -Moja domovina.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi školske aktivnosti . volim.recitirati kraće pjesmice. restoran) .Kupovina (voće.upotrebljavati brojeve preko 1000 . prepoznavanje. hidžretske mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju .razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . genitivne veze. modalne glagole (želim.Nabrojati dane u sedmici. ime relacije. npr.: .popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. povrće. npr: .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.Kratki dijalozi vezani za putovanje (autobuska stanica. 41 .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Prilikom kupovine tražiti određenu količinu voća. potpunu i nepotpunu deklinaciju. GOVOR: Učenici će: . mogu . dual i plural imena.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. imitiranjem . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. npr: . 2) verbalno. brojeve. ponoviti osnovne fraze. komparaciju pridjeva. vole. 2) verbalno.Arapski Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . .ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje čuju sa CD-a. izražavanje vremena putem rednih brojeva.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.glumiti.Negativni oblici prezenta i futura . .Atributivna sintagma .Izražavanje priloga za vrijeme .Kongruencija broja i imenice Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.Aktivnosti u školi .itd.Glagoli «kana» i «laysa» i izražavanje njihovog predikata . povrća i drugih prehrambenih artikala . .Izražavanje datuma . pjesmice. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. godina učenja arapskog jezika Teme .: .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. Gramatika .Pronominalni sufikski iza prijedloga i imenica .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. Nivo VIII razred Osnovna škola 6. mogu). . glavni grad . .Koristiti redne brojeve za izražavanje sati .Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici . .Brojevi preko 1000 . ženski rod.razumjeti jednostavne Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.. -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.jednostavnim izrazima izraziti šta žele.upotrebljavati futur . prijedloge. aerodrom.Razlomljeni plural .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. lične i pokazne zamjenice. . ponavljanje.pjevati.Koristiti jusiv u funkciji negacije perfekta (lam yaktub) .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. .Masdari I glagolske vrste .

toleranciji. humanizmu i internacionalizmu.povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. . ovladavanje osnovnim leksičkim.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.rekonstruišu sintagme i rečenice . . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.dopunjavaju izostavljene riječi. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. kosmopolitizmu. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. posebno ako su ilustrirane . VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. duhu tolerancije.jezik na WWW pisane upute.postavljati jednostavna pitanja. fonetskim i gramatičkim minimumom. dijelove rečenice i cijele rečenice . 42 . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.

koji će biti osnova za 43 .VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično / 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara.Opisati porodicu.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja bude zabavno .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .Predstaviti sebe i Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. npr. sukun.Upitna Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular.: . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . a ne o jeziku . predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . godina učenja .Određeni i neodređeni član .kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica . sebe i druge Teme -Pozdravljanje i upoznavanje Funkcije i vještine Učenici će znati: . tašdid. .TREĆA GODINA UČENJA . sintagme i kraće rečenice. Nivo VIII razred Osnovna škola 3. tanwin. varijante pisanja slova. ponoviti osnovne fraze.Pozdravljanje na formalan i neformalan način . i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova. pisanje određenog člana.Elementarna imenska rečenica .dopunjavanje riječi i rečenica - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti.čitanje riječi. kratki i dugi vokali.bojenjem navedenih predmeta / osoba Gramatika . vezivanje slova u riječi.

npr. npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. `ala) .Upitni izraz (min ayna) .Reći koliko je sati (puni sat) .Brojevi (do 20) tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Lične zamjenice (jednina i 1. .Kuća . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.Particip aktivni .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. praznika . 44 .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . 'ila. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune) .Nabrojati dane u sedmici .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta .. .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. .Gramatički ženski rod (nastavci za ž.takmičenje u pisanju brojeva itd.Proslava rođendana.Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije ) .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu . .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) . .Pokazne zamjenice (za bliže i dalje objekte) .r. imitiranjem . PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.pjevati. rečenica .recitirati kraće pjesmice. . sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. prepoznavanje. 2) verbalno. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Iskazivanje starosti .gestikuliranjem. ponavljanje. .) . pjesmice. .Imenovati članove svoje uže porodice .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Pridjevi (najčešće upotrebljavani) . npr: .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. lice množine) .arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja druge .Brojati od 1 do 10 .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. min. Kroz dijalog (igre.glumiti.Svakodnevni život . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . GOVOR: Učenici će: . 2) verbalno.lijepljenjem odn. .: .Prijedlozi (fi.Osnovne boje (muški i ženski rod) .Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.itd.

kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. govora. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. čitanja i pisanja. Sredstva. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. precizna uputstva. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. uz pohvalu za aktivno učešće. izbor i prilagođenost teme. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. I na ovom nivou (šesta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. na prikladan način ukazati na greške. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. te razvija njegove kulturne. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. već mu nakon toga. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. strani jezik) ZA VII. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. i njegovim doživljajima i uzrastom. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. 45 . Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja.

Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. oglasa. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. određene pojedinačne informacije. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. koliko je to moguće. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. popunjavanje formulara. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. pisanje prema modelu. kontrolnih zadataka. u svakom polugodištu po jedan. životna sredina). 46 . poštuju gramatička i sintaksička pravila. produbljuje. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. tumačenja i razumijevanja. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. SMS ili e-mail poruka itd. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. da bi im bili što atraktivniji. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. raznovrsniji i pristupačniji. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. diktati) ili slobodno (kreativno). kao što su pisanje pisama. upitnika. pismenih vježbi. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova.Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. ako je potrebno usporava tempo. za uočavanje pojedinih detalja itd. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. fizikom i hemijom. koristi odgovarajuća leksika. prilikom rada u parovima. izvještaja. individualnog izlaganja. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika.

VIII I IX RAZRED (2. čitanja i pisanja. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. strani jezik) Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Sredstva. I na ovom nivou (treća godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Preporučuje se 47 .DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. te razvija njegove kulturne. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. izbor i prilagođenost teme. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. i njegovim doživljajima i uzrastom. govora. precizna uputstva.

Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. poštuju gramatička i sintaksička pravila. ako je potrebno usporava tempo. koliko je to moguće. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. pismenih vježbi. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. tumačenja i razumijevanja.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. uz pohvalu za aktivno učešće. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. za uočavanje pojedinih detalja itd. da bi im bili što atraktivniji. životna sredina). na prikladan način ukazati na greške. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. individualnog izlaganja. fizikom i hemijom. već mu nakon toga. produbljuje. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. SMS ili e-mail poruka itd. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. raznovrsniji i pristupačniji. popunjavanje formulara. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. oglasa. u svakom polugodištu po jedan. pisanje prema modelu. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. određene pojedinačne informacije. upitnika. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. izvještaja. kao što su pisanje pisama. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. koristi odgovarajuća leksika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. kontrolnih zadataka.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. diktati) ili slobodno (kreativno). prilikom rada u parovima. Rad sa djecom sa posebnim potrebama 48 . ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada.

Nastavni sadržaj matematike za osmi razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u sedam nastavnih tema: 1. pojam kvadratnog broja . MATEMATIKA VIII. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima.U petoj temi učenici se upoznaju sa pojmom stepena i operacijama sa njima. trouglu. Jednakost vektora. Prva tema: Vektori-nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima . Osnovne računske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva. 140 časova godisnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za osmi razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz ranijih razreda.krugu. U četvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. četverouglu. pojam iracionalnog i realnog broja. kružnici i. 49 2. Približne vrijednosti realnog broja. U trećoj temi stiču se znanje o pitagorinoj teoremi i njenim primjenama. Neke primjene vektora. Realni brojevi i brojevna prava. U drugoj temi proširuju se do sada stečeno znanje o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa njima. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. Takodje. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. Jednakost a 2 = a . a ova znanja prošruju do pojma polinoma i računanja sa polinomima. 2 Rješenje jednačine x = a ( a ≥ 0 ) Kvadratni korijen racionalnog broja. Uređenost u skupu realnih brojeva. TEMA – VEKTORI Pojam vektora. Osnovne računske operacije sa vektorima. TEMA – REALNI BROJEVI Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva. uvodi se izračunavanje procenta broja . Naime. uvodi se pojam broja π i na osnovu njega dafinišu se pojmovi obima i površine kruga i upoznaju se formule za njihovo izračunavanje. Iracionalni brojevi.Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. .

TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema. . Kvadrat binoma. 6. 50 4. a ≥ 0 i x 2 ± 2 xy + y 2 = 0 . Proporcionalne duži. Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. Konstrukcije pravilnih mnogouglova. Kub binoma. Procentni račun. Osnovne računske operacije sa monomima. Sabiranje. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Mjerenje duži. x 2 − a = 0 . jednakokraki / jednakostranični trougao. Stepen proizvoda. Operacije sa stepenima – množenje i dijeljenje stepena jednakih osnova. Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. Dijeljenje duži na dijelove jednakih dužina. Proporcionalne veličine. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. oduzimanje i množenje polinoma. 5. količnika i stepena. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat. Obrat Pitagorine teoreme. Zbir i razlika kubova. Konstrukcja tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. TEMA – MNOGOUGAO ( POLIGON ) Mnogougao. Interesni (kamatni) račun.3. Broj dijagonala mnogougla. pravougaonik. Razmjera duži. Rješavanje jednačine oblika ax 2 + bx = 0 . Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti. Razlika kvadrata. Pravougli koordinatni sistem u ravni. romb. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. Talesova teorema i njena primjena. Podjela mnogouglova. Proporcija i njena svojstva. Cijeli racionalni izrazi. Rastavljanje polinoma na faktore. trapez i krug. Konstante i promjenljive. Samjerljive i nesamjerljive duži. Cijele racionalne funkcije – polinomi. TEMA – PROPORCIONALNOST.

Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prečnika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja π. . .Razlikovat će racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to njihove približne vrijednosti (na određeni broj decimala). . . .Izvođenje identičnih transformacija polinoma.Računanje s realnim brojevima. . izračunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija.Primjenjivanje Pitagorine teoreme u zadacima o trouglu i četverouglu. MATEMATIKA Za VIII.Zaključivat će o mogućnostima primjene Pitagorine teoreme uočavanjem zavisnosti između elemenata geometrijske figure. .O talesovoj teoremi. .Definiciju kružnice i kruga i pouzdano uočavati njihove dijelove. . . Površina kruga.Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proširivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva. izraziti površinu kruga brojem π ili računanjem doći do približne decimalnim brojem iskazane vrijednosti. Proširi znanje o računanje površine trougla i četverougla na izračunavanje površine mnogougla uopće.Prepoznati pojedine mnogouglove. .Da učenik shvati i upamti obazac za računanje površine kruga. Dužina kružnog luka.Shvatanje Dekartove ideje pridruživanja uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. 51 .Zna izračunati zbir unutrašnjih uglova i broj dijagonala n-tougla. Površina kružnog prstena i kružnog isječka.Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. . 7. pravilne mnogouglove i njihove karakteristične trouglove. .Znati bez teškoća.Shvatanje da je tek sada moguće obostrano – jednoznačno pridruživanje između realnih brojeva i tačaka brojevne prave. . kako racionalan tako i iracionalan može zapisati kao beskonačan decimalni razlomak.Naučit će da se svaki realan broj.Da proširi i uopći znanja o trouglu i četverouglu do mnogougla. . . OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: . . Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. . . .Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima.Dobro usvajanje sadržaja o stepenima. TEMA – KRUŽNICA I KRUG Dijelovi kružnice i dijelovi kruga.Povezivati znanja o djeljivosti sa identičnim transformacijama polinoma i rješavati lakše zadatke iz teorije brojeva.Da proširi i produbi znanja o krugu i kružnici i njihovim dijelovima.Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma.Znat će izračunavati obim kruga iz njegovog prečnika i obrnuto.Primjenjivat će Talesovu teoremu u rješavanju računskih i konstruktivnih zadataka. razred devetogodišnje škole (četiri sata sedmično) PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA . .Shvatanje direktne i obrnute proporcionalnosti u zadacima praktične primjene.Površina mnogougla. . .Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme.

.Kritički odnos prema radu i rezultatima rada. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 52 .Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla. . .Izvoditi i formulisati zaključke. .SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: .Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapažanje. .Kreativnog mišljenja i rasuđivanja.Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada. . . džepni računar) i geometrijski pribor. . .Sastavljanje matematičkih zadataka različite složenosti i strukture. STAVOVI. . . .Intuitivnim putem dolaze do uopštavanja. UČENIK ĆE MOĆI: . . dedukciju i analogiju prilikom zaključivanja.Raditi pregledno.Pružati pomoć učenicima koji se ne snalaze u radu. .Razvijanje smisla za samostalan rad.Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike. .Izgrađivanje pozitivnog stava prema matematici.Prevoditi tekstualne zadatke na jednačine.Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada. .Razvijanje matematičke radoznalosti i motivacije u sticanju znanja.Uočavati greške. .Razumjeti odgovarajući sadržaj prirodnih nauka. . VRIJEDNOSTI I STAVOVI: UČENIK ĆE: . . .Koriste indukciju.Objašnjavati pravila i postupke.Precizno formulisanje pojmova. .Formirati naučni pogled na svijet.Razvijanje osjećaja odgovornosti. postupno i sistematično. . .Samoučenje korištenjem matematičkog teksta (udžbenika).Razvijati smisao za saradnju u procesu učenja. RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: . NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Izgrađivanje pozitivnih osobina učenikove ličnosti.Izražavati se matematičkim jezikom pismeno i usmeno.

Razvijaju intuitivno mišljenje. • 53 . • Pažljivo sluša i prati rad na satu. • • • Kvadriraju racionalne brojeve u obliku razlomaka ili u decimalnom zapisu i procjenjuju vrijednost kvadrata. Množenje vektora prirodnim brojem. Kod kuće rade redovno domaće zadatke posvećujući punu pažnju pravilnom i tačnom crtanju. Jednakost vektora. Približne vrijednosti realnog broja. racionalnog broja i aritmetičkog kvadratnog korijena. Primjenjuju misaone operacije identifikacije i apstrakcije.1. Rješenje jednačine x2=a. • Upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima. Upoređuju dva realna broja. VEKTORI • Usmjerene duž – vektor. Neke primjene vektora. Stečeno znanje o vektorima znaju koristiti za rješavanje zadataka iz fizike. Shvataju potrebu proširivanja skupa racionalnih brojeva. zapažanje i zaključivanje. Za svaki nejasan zadatak traži objašnjenje od nastavnika. Razvijaju preciznost i urednost u crtanju. Kod određivanja tačaka brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima koristi njihove približne vrijednosti s napomenom da postoje i tačne konstrukcije koje će se izvoditi poslije obrade Pitagorine teoreme Skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova racionalnih i • Kao primjer 2 . Uređenost u skupu realnih brojeva. Osposobljavaju se za rješavanje praktičnih zadataka primjenom kvadratnog korijena. 3 . Iracionalni brojevi. Rješavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne. • • • • • REALNI BROJEVI Kvadriranje cijelih brojeva. 5 i sl. Pridružuju realne brojeve tačkama brojevne prave. procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugova. Osnovne računske operacije u skupu realnih brojeva i njihova svojstva. Određuju rješenja jednačine x2 = a i izračunavaju kvadratni korijen broja (pogodno izabranog). • • • Uvodi pojam vektora i neke operacije sa vektorima intuitivno. • • • • • • • • • 2. crta. da je mjerni broj stranice kvadrata 2 i • • • Stiču navike korištenja pomoćnih sredstava za računanje (tablice kvadrata i kvadratnog korijena i džepni računar). Kvadratni korijen racionalnog broja. Primjenjuju jednakost • • • Ponavlja skupove N. Z i Q i operacije u tim skupovima Pravilno formiraju pojmove: kvadratni korijen i aritmetički kvadratni korijen i upoznaje učenike sa pojmom iracionalnog broja. Realni brojevi. konstruira i pri tome usvaja nova znanja. Upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva. (a ≥ 0 ). Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor. Upoznaju konkretne primjene vektora • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Brojevna prava. • a2 = a u • rješavanju jednačina. Povezuje tematski matematičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. • Pokazuju interes prilikom upoznavanj a novih pojmova i proširivanja matematički h znanja. na primjer. • • Usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena. • • • • • • • Jednakost a 2 = a . Znaju izvoditi potrebne konstrukcije. Sabiranje vektora. Shvataju da za • • • Osposobljavaju se da vrše približna procjenjivanja kod izračunavanja kvadrata i kvadratnih korijena. Racionalno računaju sa realnim brojevima. Kratko objašnjava terminološko značenje i istorijat iracionalnog broja. Kvadrat racionalnog broja.

a>0 kod kojih rješenja mogu biti racio-nalni ili iracionalni brojevi. =0. • Rješava kvadratne jednačine oblika x2-a. Primjenjuju osnovna svojstva operacija u izračunavanju vrijednosti algebarskih izraza. odnosno sa određenom tačnošću) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa racionalnim brojevima. U praktičnom računanju zamjenjuju iracionalne brojeve približnim racionalnim vrijednostima u decimalnom zapisu (sa konačnim brojem decimala. iraci-onalnih brojeva.• računanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni računanja sa racionalnim brojevima. 54 .Tako navodi učenike da shvataju iraci-onalan broj kao realan broj. • slično.

Uočavaju greške i shvataju kako se pravilno rješavaju isti zadaci i vrše ispravak netačno urađenih zadataka. U raznovrsnim praktičnim zadacima mogu dati tekst prevesti na matematički jezik. Stiču naviku preciznosti i tačnosti u radu. Ističe da je Pitagorina teorema nastala iz potrebe rješavanja praktičnih životnih pitanja i o tome učenicima daje neophodne historijske činjenice. Analiziraju svoje rezultate i upoređuju ih sa rezultatima svojih drugova. Primjenjuje raznovrsne načine rada do metode problemskog učenja. Upoređuju dvije • Ponavlja pojam razmjere usvojen • ranije. Samjerljive i nesamjerljive • Usvajaju pojmove razmjere i proporcionalnosti duži i pojam samjerljivih i • Brzo i racionalno izvode računske operacije sa brojevima i uočavaju vezu • Sticanje • navika preciznog i urednog crtanja i • Uočavaju odnose među dužima i precizno grafički mjere duži. primjeni Pitagorine teoreme na izučavane geometrijske figure). • PROPORCIONA-LNOST FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONA-LNOSTI Mjerenje duži. Češće ukazuje kako na časovima obrade. Razvijaju ideje i istraživački duh u samostalnom radu. Primjena Pitagorine teoreme na romb. • • • • • • • • • PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema (formulacija i dokaz). Dokazuje Pitagorinu teoremu na svom demonstracionom modelu. Obrat Pitagorine teoreme. Uvježbavaju primjenu Pitagorine teoreme. 4. Podstiče učenike da svjesno i aktivno učestvuju u radu (u izvođenju i formulisanju zaključaka. Rješavaju praktične probleme primjenom Pitagorine teoreme. • • • • • posebno pravougli trougao. • • • • Uočavaju veliku važnost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik. Mogu primjeniti Pitagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima. Uspješno primjenjuju usvojene pojmove i teoreme u rješavanju zadataka. • Ponavlja sa učenicima trougao. Primjena Pitagorine teoreme na krug. Primjenom misaonih operacija: analize. Na osnovu Pitagorine teoreme najprije izračunava jednu stranicu pravouglog trougla kada su poznate druge dvije. • • • Razvijaju sposobnost posmatranja i uočavanja funkcionalne zavisnosti među elementima geometrijskih figura. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i pravougli trapez. Znaju konstruktivno odrediti tačke brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Konstrukcija tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Primjenjuju Pitagorinu teoremu kod izračunavanja geometrijskih figura u kojima se pojavljuje pravougli trougao.3. tako i na časovima utvrđivanja na to da se razmjera 55 . a zatim njenu primjenu uvježbava na figurama kod kojih se javlja pravougli trougao. • • • • • • Usvoje Pitagorinu teoremu (izreku i smisao) i razumiju dokaz. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranični trougao. apstrakcije i generalizacij e osposobljava ju se za deduktivan način zaključivanj a. Shvate obrat Pitagorine teoreme. • • • • Izvode ogled (dokaz Pitagorine teoreme) na svojim modelima koje su napravili. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima.

Talesova teorema i njena primjena. Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu Pojam direktno i obrnuto proporcionalnih veličina uvodi na primjerima iz života. Rješavaju zadatke iz života i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti • • • između duži i brojeva. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili na pripremljenoj grafofoliji. • • • • veličine iste vrste. Razlikuju direktnu i obrnutu proporcionalnost veličina. geometrije i prirodnih nauka. Radi shvatanja pojma pravouglog koordinatnog sistema ponavlja o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Proporcionalne veličine. • • • • • • • • nesamjerljivih duži. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke.• • • • • • • • duži Razmjera duži. Detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni. koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. procentni račun. Primjenjuju talesovu teoremu za konstrukciju četvrte geometrijske proporcionale za tri duži. na nastavi geometrije. Usvajaju pojam i osobine proporcije. proporcionalna podjela). čitaju i sastavljaju razmjere. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti (srazmjerni račun. • spretnog korištenja pribora. Detaljno 56 . Osposobljavaju se za funkcionalno posmatranje i rasuđivanje učeći o funkcijama kroz nastavu aritmetike i algebre. interesni račun. fizike i hemije. način zapisivanja funkcije i njen grafik. • • • • • • • • • dvije duži definira samo pod uslovom da su obje duži mjerene istom jediničnom duži i da razmjera ne zvisi od jedinice mjere. Znaju odrediti tačke. u procentnom i kamatnom računu. Uči učenike primjeni proporcija u tekstualnim zadacima. znaju je iskazati. Kod Talesove teoreme. iskazima i zapisivanjem uslova. Razvijanje matematičko gi funkcionalno g mišljenja uočavanjem zavisnosti među veličinama. Ispituju da li 4 duži čine proporciju. Znaju podijeliti duž grafički (konstruktivno) na jednake dijelove i u datoj razmjeri. a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrađuje na primjerima. na slici navesti date uslove i tvrdnje. u dokazima svojstava nekih geometrijskih figura i dr. a zatim indukcijom dolaze do formule za funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti. Znaju prikazivati funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti na razne načine. Rastojanje dvije tačne. Dograđuju i usvajaju pojam funkcije. Proporcija i njena svojstva. Navodi učenike da prvo utvrde da li formule određuju funkciju. Navodi učenike da sami određuju razmjeru dvije duži i da na osnovu vrijednosti razmjere zaključuju da li su duži samjerljive ili nesamjerljive. Funkcija direktne proporcionalnosti y = kx. Pravougli koordinatni sistem u ravni. Proporcionalne duži Dijeljenje duži na jednake dijelove i u datoj razmjeri. Dograđuje pojam funkcije. Razumiju Talesovu teoremu. postavljaju proporcije i izračunavaju nepoznati član proporcije. Primjenjuju proporcije na zadatke iz prakse. Osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji sa slikama. Funkcija obrnute proporcionalnosti y = k / x . odnosno kod proporcionalnosti odsječaka na pravima insistira više na razumijevanju i primjeni a ne zahtijeva od učenika dokaze teorema. pravilno pišu.

Razlika polinoma. Ponavlja zakone komutativnosti. Kvadrat binoma. Suprotni polinomi. Prepoznaju algebarske izraze (monom. • Insistira na usmenom određivanju znaka i vrijednosti stepena u jednostavnijim izrazima. • • • • • • • Usvoje pojam stepena kada je izložilac prirodan broj a osnova realan broj. Množenje polinoma polinomom. Dijeljenje stepena jednakih osnova. Osposobljavaju se da pri izvođenju zaključaka koriste indukciju. oblike kvadrata binoma. • Ispoljavaju • • • • • • • preglednost u pisanju i rješavanju zadataka. Izvode osnovne računske operacije sa stepenima i interpretiraju usvojena pravila obrnutim putem. Operacije sa stepenima – množenje stepena jednakih osnova. Stepen polinoma. • Proširuje pojam stepena tako da a ∈ R i n ∈ N. pregledno. Stepen stepena. Množenje monoma. Stepen proizvoda. Stiču naviku za izostavljanje znaka za operaciju množenja između faktora monoma kao i broja 1. Količnik stepena jednakih izložilaca. trinom). Sabiranje polinoma. Usvojene formule i postupke primjenjuju pri rastavljanju polinoma na faktore. višeslojne grafofolije. Proizvod stepena jednakih izložilaca. Polinpm (monom. asocijativnosti i distributivnosti. Rastavljanje polinoma na faktore vrši postupno. Ponavlja pojam brojnog izraza i izraza sa promjenljivom i uvodi naziv algebarski racionalni izraz. Stepen količnika. Kod obrade stepena uvažava princip postupnosti i posvećuje više vremena uvođenju odgovarajućih pojmova. Cijeli racionalni izrazi. razlike kvadrata.objašnjava postavljanje problema . binom. Pravilno interpletiraju i primjenjuju usvojena pravila za izvođenje računskih operacija sa monomima i polinomima. Sistematizira znaje da bi učenici imali potpuniju sliku sadržaja koji su obrađeni u ovoj nastavnoj cjelini. dedukciju i analogiju. Kub binoma. • Osposobljavaju se • • • da u toku rada daju objašnjenja za svaki korak u rješavanju zadataka. Brojevna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Stiču vještinu snalaženja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma. Konstante i promjenljive. trinom). jer ih učenici teže shvataju. binom. Induktivnim putem dolaze do uopštavanja. Sabiranje sličnih monoma. Navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma na faktore. • • • • • • • • • • • • • • • • CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. Sređeni oblik polinoma. • • • • • • • 57 . Množenje plinoma monomom. Izvode osnovne računske operacije sa polinomima i izračunavaju brojnu vrijednost izraza. nastavne listiće: za ispodprosječne. Uočavaju slične monome i formiraju polinom od datih monoma. Znaju rastaviti polinome na faktore primjenom zakona distributivnosti. sa objašnjenjem svakog koraka (koristi grafofolije). Ovo realizira na satima utvrđivanja. Uvježbavaju faktorizaciju algebarskih izraza. Osposobljav • • Određuju vrijednost stepena i računaju sa stepenima. kad je on faktor. Racionalno računaju. Više algebarskih operaciaj sa polinomima ilustrira grafički. Koristi zidne slike sa formulama. 5. Prepoznaju kvadrat binoma i razliku kvadrata. Osposobljav aju se za samostalan rad i samokontrol u. posebno u primjeni usvojenih formula. prosječne i nadprosječne učenike.

Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o mnogouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova mnogougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje.Konstrukcije pravilnih mnogouglova. • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom životu. 58 .Broj dijagonala mnogougla. Rješavaju jednačine na novi način koji se temelji na rastavljanju polinoma na faktore. . • • Razumije i zna šta su poligoni I njihove podjele Upamti da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao Prepozna i razumije pravilne poligone i konstrukcije nekih. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. faktore primjenom zakona distributivnosti. MNOGOUGAO (POLIGON) -Mnogougao. • Razvijaju sposobnost za posmatranje. uočava odnose među elementima u mnogouglu. harmoničnosti i pravilnosti u matematici i povezuje matematičke pojmove sa prikmjerima iz svakodnevnog života. aju se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktičkog materijala. analize i logičkog mišljenja.Površina mnogougla. • Razvijaju stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti.Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. • Faktorizacija polinoma oblika x3 ± 3x2y + 3xy2 ± y3. .• Rastavljanje polinoma na • • • • Zbir i razlika kubova. Samostalno crta. Podjela mnogouglova. Rješavanje jednačine oblika ax2 + bx = 0. Rješavanje jednačine oblika x2 – a = 0. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje Uočavanja zavisnosti među datim elementima mnogougla. harmoničnos ti i pravilnosti u matematici i svakodnevno m životu.Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. 6. O značaju posmatranja. a ≥ 0 . Aktivno posmatra. Rastavljanje polinoma oblika razlike kvadrata na faktore. • Faktorizacija polinoma oblika x2 ± 2xy + y2. Utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. . Uočavaju praktični značaj primjene znanja o uglovima i dijagonalama mnogougla. Razlika kvadrata. zbira i razlike kubova. Razvijaju pozitivne stavove • • Aktivno učestvuje u nastavnom procesu Razvija stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. • Rješavanje jednačine oblika x2 ± 2xy + y2 = 0. zapažanja. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. zapažanje i zaključivanje. Rastavljanje polinoma x3 ± y3 na faktore.. . • kvadratnog trinoma koji nije kvadrat binoma. Zna procedure računanja površina pravilnih i nepravilnih mnogouglova. . Učenike potiče na urednost i preciznost u radu.

• • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava kritičnost u radu. Vizuelnog pamćenja • Primjene algoritamskog rješavanja zadataka • Mjerenja i procjenjivanja • Induktivnog i deduktivnog zaključivanja • Identifikacije i generalizacije • Razvijaj u stavove o značaju estetskih vrijednosti. • Značaju posmatranja. • Broj π shvata kao omjer obima kruga i prečnika kruga i na osnovu toga računa približnu vrijednost broja π.METODIČKE NAPOMENE 59 . analize i logičkog mišljenja.Dužina kružnog luka. Vizuelne organizacije i orijentacije. Organizuje eksperimentalne i numeričke postupke utvrđivanja odnosa matematičkih pojmova vezanih za kružnicu i krug. . nastavne listiće: za ispodprosječne. . . o Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevn om životu. • • • • • Aktivnoi kritički učestvuje u nastavnom procesu Posmatra. • Harmon ičnosti I pravilnosti u matematici I svakodnevn om životu.Površina kružnog prstena i kružnog isječka.Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. Učestvuje u grupnom radu i pomaže drugima u rješavanju problema • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o kružnici i krugu Navodi učenike na samostalno razmišljanje i logičko zaključivanje. Razlikuje krug(površ) od kružnice (linije). Samostalno crta. 7. • Površinu kruga razumijeva kao površinu π puta veću od površine kvadrata stranice r. zapažanja. KRUŽNICA I KRUG -Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevno m životu. Stiču vještinu korištenja pribora. -Površina kruga. zapisuje i primjenjuje matematičke formule i dovodi ih u korelacije sa primjerima iz života Kritički vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava zainteresiranost u radu.. prosječne i nadprosječne učenike. DIDAKTIČKO . uočava odnose među elementima kružnice i kruga.. Koristi zidne slike sa formulama. grafofolije.

i iracionalan broj je uslov za pravilno shvatanje realnog broja.). • Izračunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) što će pripremiti učenike za kasnije shvatanje i izračunavanje vrijednosti stepena. • Detaljno obrazložiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja. uz korištenje uvedenih relacija i operacija 2. TEMA – REALNI BROJEVI Za razumjevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih. a ≥ 0. obratit pažnju na promjenu smjera vektora i sl. sa puno primjera ( koristitei pojmove iz fizike i sl. • Objasniti i pokazati na primjerima identitet = a. • Posebno naglašavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetičkog kvadratnog korijena. svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konačnim ili beskonačnim brojem decimala može ( a) 2 60 . Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora. aritmetički kvadratni korijen. TEMA – VEKTORI Uvesti pojam vektora na «prirodan» način. Svaki racionalan broj može se napisati kao decimalan broj (čisto periodičan ili mješovito periodičan). • Uvesti kvadratni korijen kao način zapisivanja rješenja kvadratne jednačine. a ≥ 0. • Primjeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije ≤ i ≥ za objašnjavanje približne vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udžbeniku). • Grafički uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije. a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena veličina.leže na paralelnim pravima. I obrnuto. • Na primjeru usmjerene duži objasniti pojam vektora i njegove karakteristike ( pravac.). cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima. Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen. uporedjivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo. tj. • Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rješavaju pomoću vektora. • Prije uvođenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. uporedjivati ih po intenzitetu. Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike. • Izračunavanje približnih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vršiti na unaprijed određen broj decimala (pomoću tablice ili džepnog računara). • Obratiti posebnu pažnju na odnose dva vektora ( kolinearni. jednakost. Posebnu pažnju obratiti na odnos dva vektora ( kolinearnost. • Grafički uvesti operaciju množenja vektora i skalara ( skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine. • Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rješavanja kvadratne jednačine x2 = a. smjer i intenzitet).1.

.. „egipatskim trouglom“ • Historijski se osvrnuti na „egipatski trougao“ čije su stranice 3. 4. shvatanjem i razumijevanjem suštine Pitagorine teoreme i njenom širokom primjenom u računskim.− 2 . b Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1. − 3 . • Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom. • Upoznati učenike sa Pitagorinom teoremom služeći se tzv. b a koji se ne mogu napisati u obliku razlomka . i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj. mjerenju i upoređivanju duži. • Uvježbavati primjenu Pitagorine teoreme. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Pri uvođenju pojmova razmjere i proporcionalnosti duži treba koristiti prethodna znanja učenika o razmjeri. • Navoditi učenike na pronalaženje zavisnosti 32 + 42 = 55. što znači da nisu racionalni... Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsječaka koje paralelne prave 61 . a nastavnik na svom modelu ili koristi višeslojnu grafofoliju. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA a . • Utvrditi da će trouglovi sa stranicama 5. Sada saopćiti učenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonačno decimala (neperiodični). • Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski određivati tačke brojevne prave kojima se pridružuju iracionalni brojevi 2 .• • • Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodičan zapis sa beskonačno decimala. • Primjenjivati sadržaje iz nastavne teme Realni brojevi u kombinovanim zadacima u cilju sistematizovanja znanja. 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetička interpletacija). 7 . • Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima. • Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog „egipatskog trougla“ i dati geometrijsko tumačenje Pitagorine teoreme koje se temelji na jednakosti površina. 6. Zaključak uopćiti npr. 3 .4142135.− 8 itd.. uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost duži. 12 i 13 . • Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada učenici usvoje da je Q ∩ I = Φ . Samjerljivost i nesamjerljivost duži vezati za vrijednost razmjere njihovih dužina koja je racionalan ili iracionalan broj. Kada učenici upoznaju opći pojam razmjere. 3. 5 . • Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki učenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem).− 5 . a zatim dati informaciju o „Pitagorinim brojevima“. 4 i 5 jedinica. konstruktivnim i praktičnim zadacima. 5 . nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni. se napisati u obliku razlomka Potrebno je učenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme – iskazom i zapisom. 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom mjerenjem). TEMA – PROPORCIONALNOST. Može izvesti i strožiji dokaz uz simboličko zapisivanje. 3.

Y) odgovara samo jedna tačka koordinatne ravni. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni. • Za određivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces – predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora. Promjena vremena i temperature). • Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. cijeli. mjernog broja i dužine duži. • Pojam mjere duži (duž koja se sadrži cio broj puta u datoj duži) također formirati na primjerima. • Proširiti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz. mjere. • Razgraničiti jasno pojmove upoređivanja duži. iracionalan broj primjeniti definiciju i izvesti tačan zaključak. a zatim izvesti zaključak da se svakoj duži može pridružiti pozitivan broj. Objasniti pojmove: koordinatni početak. učenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedinična duž? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je duž MN veća od jedinične duži? Kolika je dužina duži MN? • Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira što su taj pojam učenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima. tablicom i formulom a zatim definirati funkciju. jedinične mjere. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj X ∈ R može po formuli izračunati vrijednost funkcije Y ∈ R. nakon čega izvršiti uopštavanje. racionalni i iracionalni brojevi. apscisna osa. • Uvesti mjerni broj i jediničnu duž. • Uvesti pojmove iz kamatnog računa i rješavati probleme koristeći svojstva direktno proporcionalnih veličina. kao i svojstava računskih operacija. • Pojam dužine duži izgraditi na primjerima. • Pojam procenta kao specijalni slučaj razlomka koji su učenici upoznali u 6 razredu proširiti i rješavati zadatke procentnog računa proporcijom. Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izračunavanje brojne vrijednosti. • Računske operacije sa monomima i polinomima (u sređenom obliku) vršiti na osnovu poznatih zakona računanja sa brojevima.grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvježbati njenu primjenu. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. i da svakom uređenom paru (X. • Navesti više primjera direktno proporcionalnih veličina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su učenici već upoznali u temi realni brojevi. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. 62 . jedinična duž. Među racionalnim izrazima posebno su značajni polinomi. ako je MN = 12 cm. • Kod operacija sa stepenima svako pojedinačno pravilo uvježbavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. • Definirati proporcionalne duži i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz duži • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. Identične transformacije polinoma mogu se uspješno vršiti uz dobro poznavanje sadržaja o stepenima. • Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti duži definirati pomoću vrijednosti razmjere duži. 5. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati važnije pojmove u vezi sa funkcijom. • Pojam stepena obraditi postupno. • Grafički upoređivati duži i obuhvatiti dva slučaja: za koliko je jedna duž veća (manja) od druge duži i koliko puta je jedna duž veća (manja) od druge duži. Na primjer. Posebnu pažnju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija.

Polazište za izvođenje formule za površinu kruga može biti i formula za površinu kružnog isječka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i visinom r. vodeći računa o individualnim mogućnostima. 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y)3 itd. ili površina jednaka površini pravougaonika čije su stranice π r i r ). • Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teško za učenike. Na primjer. 7. 6. Broj π svojim nastankom upučuje učenika na način izračunavanja obima kruga. Na primjer: Koliko se različitih pravih može povući kroz deset tačaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne. Ocjenjivanje Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su učenici usvojili pređeno gradivo i stekli matematičke vještine i radne navike i kako stečena znanja umiju primjenjivati u rješavanju praktičnih zadataka. pristupa se izuzetno važnom problemu izgradnji pojma broja π. pravilo računanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rješavanja nekih logičko kombinatornih zadataka. • Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rješavanju jednačina datih oblika. U skladu s tim. … .• Poslije uvježbavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumačenje pomoću odgovarajućih slika. produbit i sistematizovati će se ranije stečena znanja o trouglu i četverouglu. induktivnom metodom uopćavanjem i sistematizacijom ranije naučenih pojmova o trouglu i četverouglu. čime se učenici očigledno uvjeravaju u istinitost tvrđenja. Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja. potrebno je pratiti i procjenjivati: kreativnost učenika prikom rješevanja zadataka . Nakon toga proučavaju se omjeri obima i prečnika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore (4x2 – 25y2 = (2x)2 – (5y)2 . • Formula. • Racionalno računati primjenjujući formulu za razliku kvadrata na čisto brojevne izraze (7. • Na temelju naučenih znanja računanja površine trougla. procedurama i instrumentima. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju. • Do formule za računanje površine kruga treba doći eksperimentalnim putem. sposobnostima i sklonostima. rad učenika na projektima. TEMA – KRUŽNICA I KRUG • Nakon što se ponove prošire i kompletiraju znanja o krugu i kružnici i dijelovima istih. TEMA – MNOGOUGAO POLIGON Ovom tematskom cjelinom proširit. specifične 63 . posebno jednakokrakog. Formuli za površinu kruga treba dati geometrijsko značenje ( površina π puta veća od površine kvadrata stranice r. uvoditi učenike u strategije izračunavanja površina mnogougla uopće. mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i prečnika). Naročito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i računanje obima i površina istih. Svaki učenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao.). vrednovanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. U procesu formiranja broja π obavezno na početku koristiti eksreriment.292 – 2. Aroksimativnom transformacijom površi kruga u površ pravougaonika.712). • Mnogougao uvesti.

Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. sklonosti i sposobnosti. objektivne uvjete za rad. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. procesa. Osim navedenog.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. prilikom utvrđivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje učenika.komunikativne i radne vještine. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. motive i interese. uz korištenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i učešće roditelja. FIZIKA VIII razred – 2 časa sedmično. 70 časova godišnje 64 . U svakom polugodištu radi se najmanje jedna školska pisana zadaća sa analizom i ispravkom. Individualno prilagođeni program. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. proizvoda i sredine učenja.

Veza između ubrzanja. Zna izvesti jedinice brzine i ubrzanja. Izvodi jedinicu sile. Zadaje zadaće. položaj. Zna da je inertnost Razvijanje osjetljivosti na probleme.uzročnoposljedičnim vezama u prirodi Polazeći od iskustva i jednostavnih ogleda pomaže učenicima da formiraju pojam sile. pomak. simuliranje određene vrste kretanja korištenjem senzora kretanja ili videoanaliza za određivanje veličina koje karakterišu kretanje tijela prikazanih na snmcima) Kretanje i sile Kretanje. uče kako sami da naprave dinamometar. relativnost kretanja. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje. sila. Grafički predstavlja silu i zna njenu mjernu jedinicu. putanja i pređeni put. srednje i trenutno ubrzanje. Opisuju kretanja služeći se različitim reprezentacijama. kontrolne zadatke i školske pisane zadaće. Razvijanje svijesti o: . Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa težinom tijela. ocjenjuje učenike.vezi između znanja fizike i svakodnevnog iskustva . Rade i analiziraju domaće zadaće. Opisuje i tumači referentni sistem i model materijalne tačke. sile i mase tijela. Slaganje i razlaganje sila. Razumije silu kao mjeru međusobnog djelovanja tijela. Identificiraju primjere iz iskustva koji ukazuju na mogućnosti i ograničenja modela materijalne tačke. Klasificiraju sile. Diskutuju o različitim vrstama kretanja. Analiziraju grafički i računski rezultantu kolinearnih sila i grafički rezultantu nekolinearnih sila. stavovi. klasifikacija sila. Analiziraju tijelo koje miruje na stolu. Moment sile. Rješava jednostavne eksperimentalne i računske zadatke. Razlikuje pojmove putanja. Prepoznaje različite vrste kretanja u prirodi. crtaju Međudjelovanje. Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i deformaciju tijela. . Mjere pređeni put i proteklo vrijeme. razlikuje sile koje djeluju na daljinu i kontaktne sile. Prvi. Ubrzanje. Ispituju istezanje elastične opruge. Ravnomjerno promjenljiivo pravolinijsko kretanje. te silu razloženu na normalne komponente. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik: Identificiraju različite tipove međudjelovanja odnosno sila u prirodi. tijelo koje je obješeno o oprugu i druge oglede s dinamometrom. sile i mase. Razumije efekt djelovanja momenta sile.ulozi pojmovnih modela u fizici. Ukazuje na 65 . Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa silom. Kinematički opis kretanja. pređeni put i pomak.priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće. Upućuje učenike na korištenje raznovrsnih izvora informacija. Mjerenje sile. Ravnoteža sila.CILJEVI I ZADACI ISHODI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. njutn (N). brzina. Zna da postoje različite vrste međudjelovanja u prirodi i da su promjene svojstava i stanja tijela uzrokovani međudjelovanjem. Pomaže učenicima da istražuju kretanja. Razumije vezu između ubrzanja. sila Međudjelovanje. srednja i trenutna brzina. Razumije princip dinamometra. uslovima nastanka. Rješava grafički i računski jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila. efektima i načinima opisivanja. koristeći se različitim medijima (pored tradicionalnih ogleda i snimanje kretanja pomoću vibratora i analiza histograma. Drugi i Treći Newtonov zakon.

Zna vezu između mase i težine tijela. Razumije da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. Pomaže učenicima da uoče veze između veličina koje karakterišu stabilnost tijela i trenje. odnosno manja vrijednost pritiska. faktor trenja. Trenje klizanja. Objašnjava promjenu impulsa tijela kao posljedicu njihovog međudjelovanja. Zna da je pritisak količnik sile i površine na koju sila djeluje pod pravim uglom. svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela.v-t i a-t grafike. raspravljaju o primjerima u kojima je važna veća. 66 . slobodan pad. Objašnjava djelovanje sile trenja na kretanje tijela i opisuje primjere koji pokazuju važnost sile trenja. Zna da je uzrok gravitacionog međudjelovanja masa tijela. Istražuju zavisnost sile trenja o vrsti podloga. Pritisak Pritisak u čvrstim tijelima. Ispituju prenošenje pritiska kroz različite sredine. ravnoteži i stabilnosti na praktičnim primjerima. Stvara problemsku situaciju tako da pokazuje da tijelo od plastelina može. Pritisak u tečnostima. Težište. Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu međusobno djeluju jednakim silama suprotnog smjera i opisuje efekte tog međudjelovanja. Zna da su hidrostatički pritisak i atmosferski pritisak posljedica težine slojeva tečnosti odnosno vazduha. stabilnost tijela. Diskutuju o vrstama kretanja s obzirom na rezultantu spoljašnjih sila i posljedicama koje slijede iz Trećeg Newtonovog zakona. Opisuju efekte potiska. Istražuju ravnotežna stanja i stabilnost tijela. potisak. a i ne mora da pliva u void (zavisno o obliku ) i usmjerava učenike na pravilno tumačenje ove pojave. histograme kretanja i st. težišnica. Zna da je sila potiska jednaka težini istisnute tečnosti i iskaz Arhimedovog Određuju težište tijela. Tabelarnim i grafičkim prikazom dolaze do pojma faktor trenja Navode različite primjere pritiska iz života. sila trenja. Opisuju i tumače beztežinsko stanje. Zajedno sa učenicima izvodi različite oglede i pomaže im da razumiju razliku u značenju pojma pritisak u fizici i jeziku svakodnevnice. Ispituju povezanost među zbirom spoljašnjih sila. stabilna. težištu. Razumije da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje. masom i ubrzanjem. labilna i indiferentna ravnoteža. Upoređuju mase i težine tijela. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike i matematike. težina tijela.Gravitaciona sila. Dinamometrom mjere silu teže na tijela različite mase. Razvijanje navike istraživanja. azlike i povezanost mase i težine tijela. Arhimedov zakon. Atmosferski pritisak. Razlikuje pojmove sila teža i težina. veličine dodirnih površina i težini (pritisnoj sili). Mjerenje pritiska. efekti djelovanja sile trenja. beztežinsko stanje. labilnu i indiferentnu ravnotežu i primjenjuje znanje o težišnici. Zna izvesti jedinicu za pritisak i povezanost paskala sa milibarom. Pascalov zakon. Razvijanje navika da rade timski i razmjenjuju iskustva i ideje. sila teža. razumije značenje ubrzanja slobodnog pada. Razlikuje stabilnu.

Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo pliva. Opisuje elastičnu potencijalnu energiju. Sa učenicima raspravlja o primjerima snage u prirodi i načinima njenog korištenja. Zna fizički smisao energije i njenu povezanost sa radom. Energija i rad Različiti oblici energije u prirodi. Opisuje vezu između rada. očuvanju okoliša i nužnosti pronalaženja alternativnih izvora energije. Mjere hidrostatički i atmosferski pritisak i analiziraju dobivene rezultate. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o energiji i radu. Razvijanje svijesti da svako tijelo ima određenu energiju. Zakon održanja ukupne energije. primjena poluge. Rad.puta. Diskutuju o razlozima zbog kojih neko tijelo uronjeno u tečnost prividno postaje lakše. 67 . vat (W). Primjenjuje znanje o radu i snazi na primjerima iz života i jednostavnim zadacima. Zna jedinicu energije. rad elastične sile. Razlikuju sile koje vrše rad od onih koje ne vrše rad. sile teže. Identificira različite oblike energije. njeno pretvaranje i povezanost sa radom da bi učenicima olakšao konceptualno razumijevanje energije i rada. Razumije da je za vršenje rada potrebna energija. koristi veće i manje jedinice od vata. džul (J). lebdi i tone i zna to odrediti poređenjem gustina. Ističe da je energija stanje. Istražuju rad različitih sila: rad vučne sile. potencijalna i elastična energija. Identificiraju pojave prilikom kojih se mijenjaju kinetička i potencijalna energija i analiziraju date formule. Povezuje gravitacionu potencijalnu energiju sa radom sile teže. Zna da atmosferski pritisak opada sa nadmorskom visinom. Rješavaju jednostavne zadatke. Opisuje primjere pretvaranja energije. Razvianje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije. Kinetička. Pretvaranje energije. sile trenja. Priprema i izvodi oglede kojima pokazuje postojanje različitih oblika energije. sile i pređenog . Razumije pojam zatvorenog (izolovanog) sistema i da je cjelokupna energija u tom sistemu sačuvana. Zna izvesti jedinicu džul. značaj energije. Razumije da promjena potencijalne energije zavisi o razlici visina početnog i krajnjeg stanja. a rad proces i da je energija neophodna za život čovjeka i sve procese u prirodi. utvrđuju veličine od kojih zavisi hidrostatički pritisak. Povezuje kinetičku energiju je sa brzinom kretanja. Snaga.zakona. Poluga. identificiraju različite oblike energije u prirodi i komentarišu njihovo korištenje. džul (J). povezuju rad sa transformacijom energije iz jednog u drugi oblik. Izračunava vrijednosti kinetičke i gravitacione potencijalne energije u jednostavnim primjerima. Diskutuju o značenju energije u različitim kontekstima. Razumije fizički smisao snage. Opisuju primjere pretvaranja energije i crtaju dijagrame energetskog bilansa. koristeći se primjerima iz svakodnevnog života. zakon poluge.

Opisuje primjere toplotnog širenja iz života. Pomaže učenicima da sistematiziraju svoje znanje o poluzi i strmoj ravni i razumiju funkciju prostih mehanizama. Informisan je o nuli apsolutne temperature. Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje dovođenjem ili oduzimanjem toplote. Predviđaju ishode ogleda. dužine i visine strme ravni. termičko širenje tijela. razmjena toplote. vrše pretvaranja vrijednosti temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto. klasificira tvari na dobre i loše provodnike toplote. zakon strme ravni. Zna da odnos sile i tereta zavisi o usponu strme ravni. specifični toplotni kapacitet. povezuje i objasnjava zavisnost zapremine tijela odnosno gustine o temperaturi. Kritički razmatraju pojave u prirodi. Ispituju međusobnu zavisnost sile.Strma ravan. toplota. strujanjem i zračenjem. unutrašnja energija tijela. džul po kilogram i Kelvinu (J/kgK). Polazeći od zakona održanja energije opisuju i računaju šta se dešava kada zagrijano tijelo stavimo u vodu. Mehaničke oscilacije i talasi Termičko kretanje molekula. primjena Razumije i objašnjava zakonitost poluge i njenu primjenu. princip centralnog grijanja i kako Sunčeva energija dospijeva do Zemlje. Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. Identificira različite primjere prostih mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz svakodnevnog života. Demonstrira i objašnjava različite načine prenošenja toplote. Razumije princip termometra. Zna da je uzrok toplotnom procesu gradijent temperature i da se toplota uvijek prenosi sa tijela više na tijelo niže temperature. Ispituju uslove ravnoteže na poluzi. sportu. temperatura. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. Određuju temperaturu kao jednu od veličina koje opisuju stanje posmatranog tijela. Objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku 68 . Ispituje prisustvo učeničkih miskoncepcija o toploti i kreira situacije njihovog prevazilaženja. tereta. Razumije jednakost rada uz različite sile i puteve. Promjena agregatnih stanja: očvršćavanje. Toplota Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer se sastoji od čestica koje se kreću i međusobno djeluju. računaju i upoređuju momente sile i tereta. toplota. isparavanje i kondenzacija. Ispituju kako se mijenja temperatura različitih tvari pri dovođenju jednakih količina toplote. Prenošenje toplote. količina toplote. zna objasniti provođenje toplote pomoću čestičnog modela tvari. Izvode oglede i uočavaju promjene duljine i zapremine čvrstih tijela. tečnosti i gasova. razumije anomaliju vode. tabelarno prikazuju dobivene podatke i uočavaju jednakost rada uz različite sile i puteve. ljudska ruka kao poluga. Održanje mase. topljenje. Razlikuje pojmove temperatura. Razvijanje svijesti o postojanju nekih općih zakona u prirodi. Određuje količinu toplote i temperaturu smjese. džul (J). Postavljaju hipoteze i kreiraju modele pomoću kojih objašnjavaju toplotne procese. Diskutuju primjenu strme ravni. Demonstrira različite vrste termometara. diskutuju o svojim iskustvima i Podstiče učenika na samostalno zaključivanje. količina toplote. princip termometra. Diskutuju primjenu i korištenje poluge u tehnici. Rješava jednostavne probleme.

Upućuje učenika u istraživanja specifičnosti agregatnih stanja. idejama u vezi s prenošenjem toplote. možemo zaključiti da je kemija/hemija među najstarijim prirodnim znanostima/naukama. Grafički prikazuju procese promjene agregatnih stanja i određuju količinu toplote koju treba dovesti (oduzeti).proces promjene agregatnog stanja. Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo kemijsko otkriće. Ukazuje na značaj zakona održanja u fizici. Demonstrira i objašnjava ciklus promjene agregatnih stanja vode. KEMIJA/HEMIJA Važno je učiti kemiju/hemiju. Određuju kolika masa leda odgovara određenoj masi vode. Zna da tečnost proključa na nižoj temperaturi kad se pritisak iznad nje smanji i da se čvrsto tijelo topi na nižoj temperaturi kada se poveća spoljašnji pritisak. Mjere promjenu temperature pri promjeni agregatnog stanja tvari. 69 . Objašnjava razliku između ključanja i isparavanja. Uočava da se masa tvari ne mijenja ma kakve fizičke promjene i procesi se dešavali.

fazama i faznim prijelazima pri kemijskim reakcijama. plin/gas. Razvrstava i uspoređuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava. promjenama i podjeli. goli. Ovaj program kemije/hemije koncipiran je tako da učenicima pruži osnovna znanja o prirodnim pojavama. razvijati sposobnost predviđanja hemijskih promjena u danim/datim okolnostima. Kada bi iz svakodnevnog života ljudi isključili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi. te posljedica ljudskog upletanja 70 . tako što oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje čine proizvodi hemijske industrije. gladni i obolijevali bi od mnogih danas izlječivih bolesti. razumjeti svojstva i promjene tvari. Razumijevanje pojmova o neuništivosti materije i Razumije pojmove: krutina/čvrsto. svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete/uslove koji na njih utječu. Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi. kristalizacija. odnosno promatranja pojava. kemijskim spojevima i proizvodima kemijske industrije važnim u svakodnevnom životu. Kemija proučava građu. Stječe vještine planiranja i izvođenja jednostavnih pokusa da bi se uočile hemijske promjene i svojstva tvari. Učenje o elementima. Razvija navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na temelju eksperimenata. o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utječu. Učenje o fizičkim i kemijskom promjenama. iz jednog oblika u drugi.Kemiju/hemiju učimo zato jer kemija zadire u sve grane industrije. isparavanje. Program kemije treba temeljiti na naučnim postignućima i prilagoditi ga psihofizičkom uzrastu učenika. razvijati sposobnost opažanja tijekom eksperimenta. Zadaci nastave kemije su: Razvijati vještinu eksperimentiranja. prirodnim ciklusima kruženja. odnosno o prijelazu tvari kondenzacija. kemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi. tvarima koje izgrađuju našu okolinu. PODRUČJA CILJEVI I ZADACI UČENJA Učiti: Znanje Posmatrati i steći znanja o temeljnim kemijskim kemije: teorijama. Dakle kemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore života. a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta. tekućina. Sadržaj OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Učenik: Stječe temeljna znanja o kemijskoj građi tvari. prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu Procesi njih mogli opisati. i usmjeriti ga na potrebna kemijska znanja za svakodnevni život. razvijati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja.

stavovi. Znati pravilno koristiti izvore informacija. Kemijska sistematika 4. poznavati najvažnije prirodne cikluse. Primjena znanja hemije Korelacija kemije s drugim predmetima. Nemetali 71 . kako se njima rukuje i kako su obilježene. Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadržaja zahtjeva timski rad nastavnika svih prirodnih predmeta. Razvijati svijest o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja i životne sredine. Tvari/supstance 3. Steći neophodna saznanja o koristima učenja hemije u svakodnevnom životu.koristiti kritičko razmišlanje pri rješavanju problema. vrijednosti. Znati koje su štetne i opasne kemikalije u kućanstvu. Razvijati naviku korištenja raznih izvora informacija. Vrste hemijskih spojeva 6. Dobro poznavati one kemijske elemente. navike Poticati interes učenika na proučavanje kemije. Razred 1. Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono može spriječiti. Prepoznavati ulogu nauke za razumjevanje hemijskih procesa i pojava u prirodi. kemijske spojeve i proizvode hemijske industrije koji su važni u svakodnevnom životu. Kemijske reakcije i hemijski zakoni 5.u prirodne procese. Sposobnosti i vještine. PROGRAMSKI SADRŽAJI (Tematske cjeline) VIII. Međusobno uvažavanje i rad u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. Uvod kemiju/hemiju 2. Preuzimati odgovornost pri zajedničkom procesu učenja. točnost i preciznost pri izvođenju ogleda. Razvijati navike za urednost. Znati najvažnija svojstva zraka/vazduha i vode. Poticati na kritičko razmišlanje i rješavanje problema. Praviti određena poređenja.vršiti analizu pojava i procesa.

Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori. Za praćenje. razvijanja koncepta i kritičkog razmišljanja. Redoslijed poučavanja pojedinih tema nije obvezujući. Učenike treba pratiti i ocjenjivati tijekom izvođenja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje. bitno su uvjetovani/uslovljeni načinom učenja. učenički eksperimenti. Provoditi će istraživanja i rješavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. uz dobro rukovođenje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata. Poželjno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno osjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje) Interno ocjenjivanje učenika vršiti na osnovu obrazovnih postignuća. Ambijent u kojem se učenici osjećaju dobro i sigurno. . a nastavnici ih poučavati i pomagati im u stjecanju odgovarajućih znanja i razvijanju njihovih vještina i sposobnosti. Sve aktivnosti učenici će vršiti u školi. praktični radovi. programirani tekst. odnosno kako učenici trebaju učiti. Učenici će učiti samostalno i u grupi. radu i sistematičnosti.učeničkim projektima. Za realizaciju programskih sadržaja neophodno je što više rješavanje stehiometrijskih zadataka. U školskoj knjižnici je potrebna određena stručna literatura za nastavnike i darovite učenike koji žele znati više.sposobnost i vještine učenika za vrijeme eksperimentalnog rada. učenička izvješća. programirana. jer njihove su zabilješke u stvari dnevnici rada koji ih uče redu.rješavanje zadataka objektivnog tipa. istraživanje. 72 .D I D A K T I Č K O – M E T O D I Č K E N A P O M E NE Sadržaj i proces učenja. ocjenjivanje i napredovanje učenika treba koristiti različite postupke i instrumente.sudjelovanje i doprinos pri radu u grupama. vodeći računa o individualnim mogućnostima. stavove i ponašanje. a posebice rezultati učenja. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave: problemska. simulacija. sposobnosti. razgovor. Na nastavniku je odgovornosti da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u okviru plana. Svladavanje programa kemije treba se temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz pomoć nastavnika pripremaju i izvode učenici. usmenog i pisanog izvještaja i dr. Za izvođenje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagoškim standardima za nastavu kemije/hemije. rasprava. heuristička. demonstracija. i drugih ispitnih postupaka. projekat. O C J E NJ I V A NJ E Napredovanje učenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati. sposobnostima i sklnostima. planirati svoj rad i rad grupe. mali istraživački projekti. kod kuće koristeći se dodatnim izvorima informacija.rješavanju problema . R E S U R S I Z A R E A L I ZA C I U Za realizaciju ovog programa kemije/hemije neophodno je da škola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu kemije s pomoćnom prostorijom za kemikalije i pribor.istraživanjima. To će svakako utjecati na njihove vrijednosti.vještina. itd. Preporuča se nastavnicima da inzistiraju na učeničkim zabilješkama. vještinama. .

Samostalno izvoditi neke jednostavne pokuse. rad. 70 sati godišnje Tematske cjeline.K E M I J A / H E M I J A. priborom i posuđem. i kako je tekao njen razvoj kroz povijest. i znati ga koristiti pri izvođenju eksperimenata. razred – 2 sata/časa tjedno/sedmično. pribor i posuđe. rezultati Učiti: Učenik: Značaj učenja kemije kao prirodne znanosti. Znati da je kemija prir. ab. znanost. Razvijanje istraživačkog duha. Prepoznavati Znakove opasnosti.teoretski ih pripremiti za taj rad. Poznavati osn. osigurati im potrebnu literaturu sa slikama.. Hemija kroz povijest Izvesti neke atraktivne pokuse Naučiti rukovati s laborator. 73 . Aktivnosti nastavnika Nastavnik treba Nadzirati učenike pri njihovu radu u lab. Vrijednosti stavovi. Aktivnosti učenika Stečeno teoretsko znanje iskoristiti za prakt. Teme UVOD U KEMIJU Kratak pregled razvoja kemije Što sve rade kemičari Kemijski laboratorij i mjere zaštite Ciljevi i zadaci Oček. VIII. ponašanje Razvijanje navike timskog rada i suradnje pri učenju. Poznavati znakove opasnosti i mjere zaštite.

Vrste tvari. Znati da se pojam hemijski element odnosi na vrstu atoma. Shvatiti da je zrak smjesa plinova/gasova Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za piće. elektronski omotač. Shvatiti sićušnost atoma. svojstva. Pomagati im pri izvođenju pokusa. Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa. Razvijanje ekološke svijesti. problem onečišćenja. Na osnovu grupnih i samostalnih pokusa trebaju sami zaključiti kad dolazi do fizikalne a kad do kemijske promjene. Naučiti strukturu PSE. filtracija. Izčitavati podatke o atomima elemenata na osnovu njegove pozicije u PSE. Pokusima razjasniti pojmove: taloženje. atomski i maseni broj. Kemijski elementi Poticanje znatiželje za mikrosvijet. svojstva. Učiti pojam smjese i čiste tvari. Određivati valenciju elemenata. kisika i nitrogena u zraku. Zrak/ vazduh Voda Def. diskusija o rezultatima pokusa. Pisati formule spoja na osnovu valencije. Izvesti pokuse:dok. pojam izotopa. Poticati učenike na znatiželju. Zadati učenicima da sami izrade plakate s ključnim pojmovima. suradničke diskusije i vlastite kreativnosti. Simboli kemijskih elemenata.TVARI Pojam tvari Fizikalne i kemijske promjene tvari. SISTEMATIKA Periodni sistem elemenata Valencija elemenata PSE kroz povijest. označavanje iona. Građa tvari. Rješavati računske zadatke. dobivanje i svojstva. Navestim primjere Fzikalih i kemijskih promjena. Zakon periodičnosti (grupe i per. Dodatno pojašnjenje nekih pojmova. Steći temeljne predodžbe o atomu. Razlikovati atome od iona. izrada zidne tablice PSE. Naučiti simbole najčešćih elemenata.) veza PSE i građe atoma. Voda u prirodi. Pojam i građa atoma.. Računati maseni udio tvari u smjesi. Pokusima pokazati razlike između fizikalne i hemijske promjene. destilacija. Izvesti pokuse za razdvajanje smjesa. Definirati valenciju. kristalizacija. elektrolizu vode. 74 . npr. rasprostranjenost. Izrada Stalno nadzirati učenike za vrijeme izvođenja pokusa. Sastav zraka. Pokusima pokazati kemijsku sličnost elemenata iste skupine PSE. Elementi u prirodi i podjela. Metode razdvajanja tvari iz smjese. Rješavati računske zadatke. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosi. Obrazložiti zašto Ar nije Poticanje suradničkog učenja. KEM.

čime če se doći do osnovnih kemijskih zakona. Usvojitim pravila pri radu i pravilnom skladištenju kemikalija. Stvaranje navike Timskog rada. dobivanje i značaj za život. kako ne bi došlo do povrede pri radu. Opisivanje kemijske Reakcija jednadžbom Kvantitativno i Kvalitativno čitanje hem. Relativne atomske i Molekulske mase. Cijeli broj.znati pisati hem. Svojstva kisika nalaženje. Naučiti svojstva sumpora. ionska i kovalentna. Rješavanje zadataka. Masa Ar. Kao potvrdu tih zakona znati Izjednačavati kem. Razvijanje čistoće i Urednosti pri izvođenju kemijskih pokusa. Lavoazijeov zakon Prustov zakon. Mr Uvod u Stehiometriju KEM. Svojstva. jednadžbi.jednadž. ZAKONI Kemijske reakcije Hemijske jednadžbe Zakon o očuvanju mase Zakon o stalnim Odnosima masa NEMETALI Svojstva nemetala Vodik Kisik Dušik/azot Pojam i podjela. Sinteza i analiza. Promoviranje općih vrijednosti. Vršiti kemijska izračunavanja na osnovu kemijskih jednadžbi. 75 . Ukazati Učenicima na važnost rješavanja računskih zadataka u hemiji. Preporuča se nastavniku da bude moderator i voditelj nastave pri usvajanju novih pojmova i pri izvođenju pokusa. spojeve i njihovu upotrebu. kisika i dušika. Znati primjer sinteze i analize. Mr i količine tvari. Nastavnik treba aktivno sudjelovati u pripremi pokusa koje će učenici izvoditi. Računski zadaci Definirati kemijsku reakciju. Svojstva metala i Njihov položaj u PSE. Trebaju teoretski savladati gradivo i temeljem tog znanja izvesti pokuse za dokazivanje vodika. Spoznati da se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala. Izvesti eksperimente koji će objasniti kemijske reakcije. Formule za izračun. KEM. Izraditi modele nekih molekula. Pokuse s klorom izvodi nastavnik. dobivanje i upotreba. Izračunavanje Ar.i kemijske formule Kemijske Veze i struktura molekule Relativna atomska i molekul. Metodom vaganja Dokazati kemijske zakone. Svojstva dušika. Dokazati klor u vodi iz slavine. „male“ zbirke kemijskih elemenata. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njenih zakonitosti. jednadžbe i njihovo kvantitativno kvalitativno značenje. Znati uvjete pod kojim dolazi do Kemijske reakcije. REAKCIJE. dobivanje i upotreba vodika. nalaženje. nalaženje. Poznavati načine dobivanja. svojstva i glavne spojeve koje grade.

npr. ne izvoditi pokuse s konc. Stalno nadzirati njihov rad. dokazivanje kiselina i lužina indikatorom. Ispitati pH otopina nekih soli i izvesti zaključke. Uočiti razlikum između pojma hidroksida i lužine. Naučiti mjere opreza pri radu s ovim kemikalijama Učenici trebaju steći teoretska znanja o ovim spojevima. Svojstva hidroksida. kiselinama. Oksidacija. Izvoditi neke manje opasne pokuse. Shvatiti značaj ovih spojeva za život. njihova svojstva i primjenu. Nastajanje lužina.Sumpor Klor/hlor VRSTE KEM. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa s kiselinama i lužinama. Pojam disocijacije. Pisati reakcije disocijacije kiselina i lužina. oksidi metala i nemetala (svojstva) Naučiti nnajvažnije anorganske kiseline. Naučiti reakcije nastajanja soli. upotreba i najznačajniji spojevi klora. Naučiti reakcije nastajanja oksida i pisanje formula oksida. i njihov značaj za život. Nastajanje soli (neutralizacija) Dobivanje soli. Naučiti kako se skladište ove kemikalije. 76 . SPOJEVA Oksidi Kiseline Hidroksidi Soli Svojstva.

posebno u praktičnom pogledu. Vodeći dijalog podsjeća učenike na biološke discipline koje su upoznali u prethodnim razredima. jedan čas sedmično CILJEVI I ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/teme Proces i sadržaj Učiti: Uvod u ekologiju Ekologija. Steći će predodžbu o značaju ekologije kao biološke discipline. stavovi. Posmatraju ilustrativni materijal. razred. za živi svijet i Mogu zaključiti sposobnosti koliko su važna posmatranja znanja iz ekologije za pojava vezanih svakodnevni život za živu prirodu. Shvaća pojmove: biotop (stanište). Zna da na živa bića utiče kompleks ekoloških faktora. životna zajenica (biocenoza) i ekosistem. Poticat će učenike da sami dođu do zaključka da na živa bića djeluju različiti faktori životne sredine i da su ti faktori međusobno povezani. Najavljuje da će u ovom razredu sticati znanja iz ekologije koja proučava odnose žive i nežive prirode. Zna da postoje samo dvije životne sredine: zračna i vodena. Učenik: Zna da je ekologija nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. Uočavaju i ističu razlike između ekosistema na osnovu osobina staništa i karakteristika životnih zajednica. uočavaju komponente ekosistema.BIOLOGIJA: VIII. Zrak/vazduh i voda kao životne sredine. čovjeka i očuvanje prirode. Stanište (biotop). – nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika S obzirom da živa bića koriste oksigen iz zraka/vazduha ili otopljenog u vodi zaključuju o postojanju dvije Razvoj interesa životne sredine. Vodit će raspravu o aktuelnim problemima o kojima su informirani putem TV ili na drugi način kada je u pitanju djelovanje čovjeka na prirodu i tako doći do 77 Vrijednosti. Razvoj svijesti o povezanosti žive i nežive prirode (ekosistem) kao i međusobne povezanosti živih bića u okviru životnih zajednica. životna zajednica (biocenoza) i ekosistem/ekosustav. Značaj ekologije. Ekološki faktori i njihov uticaj. .

raspored šuma u odnosu na nadmorsku visinu i geografsku širinu. Pokazat će i imenovati dominantne vrste biljaka i životinja u svakom spratu počevši od sprata visokog drveća do šumske stelje. također. hrast medunac. Prilikom rada na terenu koristit će priliku da učenike senzibiliziraju za očuvanje bioraznolikosti tj. Radeći u grupama na terenu i u kabinetu za biologiju razvija se vještina za timski rad. ali u ograničenim količinama. pitomi kesten. Sakupljeni materijal poslužit će za dopunu školskih zbirki. Razvoj svijesti o pravilnom odnosu čovjeka prema šumskim ekosistemima koji imaju značajnu funkciju u općem kruženju materije. također da postoji zakonitost u rasporedu šuma s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku širinu. Biljne i životinjske vrste listopadnih i četinarskih šuma. a u četinarskim Daje doprinos pravljenju školskih zbirki organizama svrstanih po spratovima šume. koji su resursno važni i značajni za ekonomski razvoj društva. 78 . sakupljat će i žrtvovati za Upoznaje se sa životnom zajednicom šume posjećujući neku šumu u bližoj okolici škole. Sabirat će biljke i životinje u četinarskoj i listopadnoj šumi. Predstavlja šumske organizme putem postera. Spratovnost/slojevitost šume (nadzemana i podzemna). zaključka o važnosti ekologije. a zatim ih na određeni način. divlja trešnja. Životna zajednica šume: pojam šume. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje izgrađuju sprat visokog drveća u različitim tipovima listopadnih šuma: hrast kitnjak. također da u šumi dominira sprat drveća. Zna da su organizmi u šumi raspoređeni po spratovima/slojevima (nadzemna i podzemna spratovnost). U šumi će učenike potaknuti na posmatranje organizama po spratovima. bukva. Podijelit će učenike u grupe i dati im zadatke za sakupljanje biljnih i životinjskih organizama. lipa. Sa učenicima će organizirati izlazak u šumu ili bar park u blizini škole. gorski javor. obični grab. Uz pomoć nastavnika preparira sakupljeni materijal putem sušenja i stavljanja u određene konzervanse. uz pomoć nastavnika konzervirati i sistematizirati (izrada herbarske zbirke. Pojam šume formirat će koristeći niz ilustracija koje predstavljaju različite tipove šuma.Ekosistemi/ ekosustavi zračne/vazdušne sredine Listopadna/lišćarska šuma. Sakuplja biljne i životinjske organizme. Zna da je šuma najsloženiji tip ekosistema i da postoje različiti tipovi šuma.

Također. trofička piramida. jastreb kokošar. jelenak. sova. visibaba. Na nizu primjera može objasniti kako povećanje brojnosti jedinki jedne vrste Konstruirat će primjere nekih lanaca ishrane (slikom i rječju) u lišćarskoj i četinarskoj šumi. jela. krstokljun. slatka paprat. jelenak. mesojedi i svaštojedi. procjepak. Zeleni pojasevi oko prometnica čuvaju od buke i prašine. U gradskoj sredini parkovi predstavljaju pluća grada te ih treba čuvati i dati doprinos u održavanju. Potaknut će učenike na izradu zbirki fotografija ptica. divlja ruža i iz sprata zeljastih biljaka proljetnice: jagorčevina. divlja svinja. kreja.šumama: bor. kidanjem i kopanjem tla. navesti i prepoznati vrste iz sprata grmova: lijeska. drijen zova/bazga. U spratu visokog drveća: gubar.) Lanci ishrane. glog. vjeverica. Također i paprati: muška paprat. medvjed. biološka ravnoteža. insekata i dr. Shvaća povezanost organizama šume putem ishrane i može navesti niz lanaca zbirke minimalni broj organizama i neće uništavati organizme nepromišljenim gaženjem. 79 . Znaju da u šumi u svakom spratu. žive brojne vrste životinja koje se hrane na različite načine: biljojedi. U prizemnom spratu znaju da se nalaze: mahovine i lišaji. podljesak i šumarica. lisica. potkornjak. srna. Povezuju znanje iz sistematike biljaka i životinja sa znanjem iz ekologije. smrča. U šumi žive također: šumski miš. veliki djetlić. kuna zlatica. Konstruirat će nepotpune lance ishrane koje će učenici dopuniti. čupanjem. Povezanost organizama u šumi putem ishrane prikazuje pomoću slikovnog prikaza na na posterima. zbirke puževa.

sljepić. sprječava razorno djelovanje vjetrova. Ekosistem/ekosustav šume: mikroklima šume. kruženje tvari i proticanje energije u šumi. U stelji su vrlo naglašeni procesi razlaganja putem razarača (bakterije i gljive). Znaju da da u stelji žive životinjske vrste: stonoge. a daljim radom bakterija od organskih tvari nastaju neorganske koje su dostupne biljkama. larve insekata. mokrice. Šuma predstavlja najsloženiji tip ekosistema. Organizirat će dugotrajno praćenje fenoloških promjena drveća i grmlja. sezonske promjene u šumi. Zna da je šumska stelja poseban sloj koji čine izumrli dijelovi biljaka i životinja. pauci. Zna da u šumi postoji ravnoteža u broju jedinki koje su vezane procesom ishrane. zečevi-lisice itd. sisara/sisavaca i drugih životinjskih organizama. posebno prašume koje su proizvođači organske mase i kisika. utiče na brojnost druge s kojom je vezana u procesu ishrane (na pr.ishrane/hranidbenih lanaca. ponašanje životinja i vođenje zajedničkog dnevnika na poster podlozi. Također shvaća odnose broja i mase pojedinih članova lanaca ishrane koji se predstavljaju piramidom. U tom procesu nastaje humus. također će dati zadatak učenicima da pronađu neke zanimljivosti u njima dostupnim izvorima. Rezultate zapažanja tokom posmatranja biocenoze šume ili parka u blizini škole učenici mogu saopćiti kao samostalne radove u pisanom ili usmenom obliku. miševizmije.). a isto tako pojedinih članova biocenoze šume izrada poster prezentacije. Pokazat će neku TV 80 Zna da ekosistem šume predstavlja jedinstvo Odlaskom u neku . Pronaći će zanimljive tekstove o poremećaju ravnoteže u prirodi.: vjevericakuna zlatica. U organiziranom grupnom radu slikovno će prikazati povezanost biotopa i biocenoze. Šuma čuva tlo i vodu. posebno pod uticajem čovjeka.

Moći će navesti glavne razlike između listopadne i četinarske šume posebno tokom promjena godišnjih doba. Zna da u šumi vlada klima (mikroklima) koja se razlikuje od one izvan šume. Također. kamenjare. Šuma je izvor zdravlja (čist zrak bogat kisikom). na osnovu stečenog iskustva. ogrjev itd). Krš: nastanak. šumskim ekosistemima dat će doprinos pravilnom stavu učenika prema prirodi. potrošači i razarači i zna kakva je uloga svake grupe u ekosistemu. mjesna zajednica ili neko ekološko društvo. U biocenozi postoje tri grupe organizama: proizvođači. Ukoliko škola ima školski vrt taj objekt će upotrijebiti u edukativne svrhe za ekološke sadržaje. raznih kemikalija. uvjeti života. podizanje i zaštita šuma. Na primjeru krša se uočava Saznat će osnovne razlike između zmija Koristit će preparirane zmije. Potaknut će učenike da sami zaključe. Na temelju stečenih znanja o šumskim ekosistemima shvaćaju smisao svog učešća u akcijama pošumljavanja emisiju ili insert koji prikazuje život u prašumi. također uključiti učenike u njegovo održavanje. Zna da je šuma izvor drvne mase višestruko korisne za čovjeka (u proizvodnji papira. ili bar dobre 81 . Njihovo prisustvo omogućava kruženje tvari i protok energije u ekosistemu. da postoji mikroklima šume. šuma je izvor hrane i ljekova biljnog i životinjskog porijekla. Šuma služi u rekreaciji čovjeka. Obavijestit će se o akcijama pošumljavanja i zajedno sa učenicima priključiti se nekoj od akcija. žive (biocenoza) i nežive (biotop) prirode. Priključit će se akciji pošumljavanja koju organizira škola. Šuma sprječava eroziju šumu ili park iskustveno će doći do spoznaje o mikroklimi šume. krška šuma.Značaj šume za čovjeka Uticaj čovjeka na šume: čuvanje. U dostupnim izvorima informacija pronaći će primjere pozitivnog i negativnog uticaja čovjeka na šume koji će koristiti za izradu pismenih radova i poster prezentacija (individualno i grupno).

Potaknut će učenike da istražuju koje se ljekovite biljke sa krša mogu kupiti na prodajnim jestima ljekovitih biljaka. 82 . mjesto sabiranja i datum. tla. vrijesak. pretjeran izlov divljači. U grupnom radu učenici će sabirati. Moći će konstruirati lance ishrane. smilje. izazivanje požara.Livada: vrste i nastanak. jarebica kamenjarka) Moći će navesti staništa koje zauzimaju livadne Livade nastale antropogenim putem imaju pozitivnu ekonomske vrijednosti (izvor su hrane za stoku. Organizirat će izlazak učenika na livadu u blizini škole ili na travnatu površinu u obližnjem parku. Pomoću entomološke mreže sakupit će insekte livada. zmije. sakupljanje gljiva.) i negativnu stranu (smanjenje površine šuma). Zna da je krš nastao nakon što je čovjek uništio šume. Može navesti primjere za svaki vid uticaja. Sa učenicima će učestvovati u izradi zbirki ljekovitih biljaka. Sakupit će fotografije i ljekovite biljke u osušenom stanju koje potječu sa krša. životinje: gušteri. Učenike će naučiti kako pružiti prvu pomoć kod ujeda zmije. ljekovitih biljaka. a posebno na kršu. dugotrajno negativno djelovanje čovjeka na prirodu. Sakupit će livadne vrste biljaka i napraviti herbarsku zbirku. Sakupit će i upoznati životinjske vrste koje su vezane za livadno tlo. Pozitivan: pošumljavanje. Na ovom staništu živi specifičan biljni i životinjski svijet i zna navesti neke predstavnike (biljke:drača. Biljni i životinjski svijet livada. vegetacije Hranjenje divljači tokom tokom dugog zime. Uz svaku vrstu napisat će njezin naziv. određivati i preparirati biljne i životinjske organizme. veliki potencijal ljekovitih i medonosnih biljaka i dr. kupi prašinu. nastupila je erozija nastala su ogoljela područja. Uočava pozitivan i negativan uticaj čovjeka na šumu. bjelušina. da učenici nauče bitne razlike između otrovnica i neotrovnica. Sječa šume dovodi do gubitka tla/zemljišta što onemogućava obnovu Uzgoj lovne divljači. vremenskog perioda. Negativno: golosječa. racionalno korištenje. fotografije. smanjuje buku. otrovnica i neotrovnica da bi se mogao zaštititi općenito kada se kreće u prirodi.

majčina dušica. Trave: livadarka. poljski miš. Tabelarno će predstaviti rezultate ogleda i izvesti 83 . livadnu djetelinu. a održava ih kosidbom i ispašom stoke. mirisavka. a svaka grupa će pratiti brzinu fotosinteze neke vodene biljke postavljene u čašu sa vodom različito zagrijane. Moći će navesti i prepoznati i opisati niz livadnih vrsta biljaka. propušta svjetlost do određene dubine. kišna glista. dobro otapalo. poljska ševa. ježevica. a vri na 100°C. Također će znati da čovjek stvara livade sječom šume. Sve više postoje ekološki pritisci na izvore vode što dovodi u opasnost biodiverzitet Putem ogleda na nekoj od vodenih biljaka može utvrditi da temperatura vode utiče na brzinu odvijanja fotosinteze. učestvuje u metaboličkim procesima Ekosistemi/ ekosustavi vodene sredine Osobine vode kao životne sredine Voda je izvor života. zvjezdan. Učenike će podijeliti u grupe. ledi se na 0°C. Moći će shvatiti povezanost pojedinih vrsta livadne zajednice u procesu ishrane (lanci ishrane). prepelica.zajednice i podjelu livada s obzirom na količinu vode u tlu. Zna navesti kemijske i fizičke osobine vode (voda je prozirna tekućina. krtica. bumbar i pčela. Također životinjske vrste: skakavac. maslačak.

Tekućice su baza za razvoj raznih privrednih djelatnosti. tulari. Sa učenicima će napraviti poster koji prikazuje različite vrste biocenoza tekućica. bijela topola. organizmi uz obalu tekućice. grgeč. puž kapica. alge. razne vrste riba: štuka. vodenu buhu i veslonožca. Donji tok tekućice (rijeke) je sporiji.organizama itd. planinski potoci. Crtežom će predstaviti neke lance ishrane. a isto tako kruženje materije i protok energije u bari. biljke s plivajućim vodenih organizama i izvore pitke vode za čovjeka. a voda je dublja. U laboratorijskoj vježbi mikroskopiranja planktona porijeklom iz bare prepoznat će: diatomeje. vodeni cvijet potočna pastrmka). zelene alge. šaran. U školskom akvariju zajedno s učenicima uzgajat će različite vodene organizme i tražiti od učenika da prate njihovo ponošanje. Potaknut će učenike da naprave poster koji prikazuje život u bari. zaključke o uticaju toplote vode na brzinu fotosinteze. vodeni kos. Tu žive: riječna školjka. rakušac. sita. Također će uputiti učenike na gledanje TV programa u kojem će moći vidjeti živi svijet stajaćica 84 . gledajući filmove ili koristeći pisane izvore. Zna objasniti nastanak bara. mrena). rijeke. trska. Donijet će barsku vodu i pripremiti laboratorijsku vježbu mikroskopiranja barskog planktona. vodomar). karakteristike barskog staništa i životne zajednice stajaće vode.) Tekućice: osobine vode. zatim opisuju zapažanja. Na razne načine će skupljati znanja o biljnom i životinjskom svijetu uz obalu tekućica i u tekućicama: posmatrajući u prirodi tokom šetnje uz pratnju nastavnika ili neke odrasle osobe. som. siva čaplja. Bara ili jezero Kruženje materije i protok energije je univerzalna pojava vezana za ekosisteme. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje žive u dvije životne sredine: rogoz. lanci ishrane u tekućici Zna navesti i prepoznati organizme uz obalu tekućice (vrba. joha. Organizmi u planinskom potoku prilagođeni su na hladnu i brzu vodu (vodene mahovine. Bosna i Hercegovina je još uvijek zemlja čistih rijeka i kvalitetnih izvora za piće.

biodiverzitetom obogatiti školske objasniti kruženje na održiv zbirke. Životinje dviju životnih obalom (oko 20 ježeva i morskih sredina: komarac. Zna navesti predstavnike biljaka i životinja u području plime i oseke. gnjurac. glavonošce. Tokom ljetnog Bosna i raspusta boraveći na vodeni puž. zemlja iako s kućice puževa. vertikalnom smislu. kratkom ljušture školjaka. Saznat tekst vezan za živi i promjene u ekosistemu će o svijet mora i bare tokom dužeg opasnostima i priobalja. Hercegovina je odmoru na moru somić. koje su stalno uronjene u Ekosistem mora prezentirat će koristeći obilje ilustacija kao i kraćih inserata TV filmova. barska školjka i pomorska sakupljat će na obali neke planktonske vrste) .) Također će poticati učenike da sabiraju čvrste ostatke životinja koje budu našli na plaži i to donijeti za školske zbirke. kemijske osobine organizama morske vode. načinima svoja zapažanja o zaštite od ishrani domaćeg Pozna fizikalne i morskih stanovništva. barska kornjača. emisije koje prikazuju zajednice mora ježeve igle. ježeve itd.). ekosisteme mora i raspoređeni u opekotina oceana. km). školjke. potrošače barske biocenoze (hidra. također vremena. More Također. karaš. 85 . Moći će ulogu u Neke primjerke će navesti primjere upravljanju donijeti u školu i nekoliko lanaca ishrane.listovima (lokvanj. horizontalnom i meduze i dr. Napisat će materije i energije u bari način. Poticat će učenike da za vrijeme ljetovanja na moru posmatraju živi svijet kjoji im bude dostupan (ribe. ali pored zvijezda. stolisnik i neke planktonske). Zna kako (ubod ribe Gledat će televizijske su organizmi životne otrovnice. mrijesnak. žaba. toga ima važnu bjelouška). lopoć sočivica/leća) i one koje su potopljene u vodi (hara. puževe.

U vidu referata obradit će pojedine Potaknut će učenike da praktično djeluju u pravcu očuvanja prirode tj. parkovi prirode i spomenici prirode. uništavanje šuma. ne stvaranju otpada. Flora Bosne i Hercegovine raspolaže izuzetnim prirodnim vrednotama po čemu se ističe u cijeloj Europi. bijelo zvonce.). pošumljavanju i gajenju biljaka itd. Prikazat će inserte TV emisija o endemičnom svijetu Bosne i Hercegovine. delfini). munika. vode i zemljišta/tla. prenjski karanfil. Endemične i rijetke vrste biljaka i životinja i njihova zaštita. Narušavanje ravnoteže u prirodi negativno se odražava općenito na prirodu i u krajnjoj liniji na samog čovjeka. ribe: srdela. mekousna pastrmka. Učestvovat će. 86 . Znat će navesti načine kako se zaštićuje bioraznolikost (osnivanjem nacionalnih parkova. Poznavat će najvidljivije pozitivne i negativne uticaje čovjeka na prirodu s posebnom pažnjom na sve veće negativne uticaje na vodene i kopnene ekosisteme (uticaj industrije. parkova prirode Zaštita i unapređivanje životne sredine/okoliša Uticaj čovjeka na prirodu. u granicama svojih mogućnosti u akcijama koje teže zaštiti prirode. Nastojat će u svojoj najbližoj okolini prepoznati kako čovjek djeluje na prirodu. Može objasniti kruženje materije i protok energije u moru. Pokreti za zaštitu prirode. tunj. Sabrat će ilustracije naših endemičnih vrsta i učestvovati u pravljenju postera. pijurica. otpadne vode. skuša. bosanski šargan). Postoji velika potreba da se to blago čuva i zaštićuje. Zagađivanje/onečišćenje i zaštita zraka.vodi. bosanski ljiljan. Potaknut će učenike da se uključe u ekološke pokrete. vode. daju doprinos u štednji energije. te planktonskih organizama i onih koji su vezani za pučinu (gmizavci: morske kornjače. Sabirat će članke u dnevnoj štampi i drugim dostupnim štampanim publikacijama koji pokazuju primjere pozitivnih i negativnih uticaja na prirodu. sisari: kitovi. višestrukoj upotrebi određenih predmeta. Upoznat će neke rijetke i endemične vrste flore i faune Bosne i Hercegovine (pančićeva omorika. Crvena knjiga. Nacionalni parkovi. brodske havarije itd.

PONAŠANJA AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 87 .35 časova godišnje Ciljevi i zadaci –Očekivani rezultati /obrazovni ishodi SPOSOBNOSTI TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. GEOGRAFIJA VIII razred – 1 čas sedmično . STAVOVI. Crvena knjiga je dokument sa popisom ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.i pokretima za zaštitu prirode). Kozara i Una. Zna da u BiH postoje 3 nacionalna parka: Sutjeska. vrste endemičnih svojti.

88 .Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. Sposobnost učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti.Utvrditi uzroke takvog stanja (Rad u parovima i grupama). Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka.prostor sukoba interesa velikih sila. globusa. biljni i životinjski svijet Azije – kartografske znake kojima su predstavljeni pojedini geograsfki – zemljopisni objekti). klimu vode.Društvenogeografske odlike Azije Jugozapadna Azija Značaj nafte. . klimatske i hidrografske karakteristike. geografskog položaja. Sposobnost prepoznavanja na. Priprema grafolija. najvećih rijeka. tekstova. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih – davanje uputstava –(za individualni ili grupni rad učenika).Sposobnost «čitanja»klimatoloških.područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom stanovništva.Prirodnogeografske odlike Azije. geoloških i geomorfoloških karata Azije. pomoć učenicima. obala i mora Azije Sposobnost pronalaženja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika.pustinja .1. prirodna bogatstva. geografskih karata. Samostalan rad učenika na prikupljanju aktuelnih geografskih podataka(koji se odnose na temu koja se obrađuje). Značaj geografskog položaja u geostrateškom i vojnom smislu.AZIJA: Prirodnogeografske i društvenogeografske odlike Učenici na geografskim kartama trebaju znati pronaći:Evropu i Aziju i njihove granice prema ostalim kontinentima Poznaju osnovne pojmove koji se odnose na reljef. Pokazati učenicima na koji način samostalno mogu doći do važnih geografskih podataka.privredi i privrednim djelatnostima Azije (strukturi.demografske) Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide Azije. Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. Znati da je Azija kontinent najvećih planina. rijeka i jezera – pomoću kartografskih znakova. geografskimzemljopisnim kartama. Značaj morskih tjesnaca (Bosfora. Znaju osnovne(opće) pojmove o stanovništvu. privrednim djelatnostima – velika koncentracija stanovništva u pojedinim regionima – uzroci i posljedice po cjelokupno čovječanstvo. Prostorni obuhvat. morskih dubina. i dinamici stanovništva. 2. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. Znaju izdvojiti.uzroke političke nestabilnosti. naseljima. geografski položaj Azijskog Sredozemlja. Demografske karakteristike. Samostalna izrada slijepe karte Azije. radi analize. granice. Geomorfološke. njegov značaj. oblasti sa veoma visokim stepenom privredne djelatnosti i oblasti sa izuzetnom privrednom nerazvijenošću.(reljefne i klimatske. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. Značaj razmjere i razmjernika za izradu geografskih karata (rad u grupama) Priprema didaktičkog materijala. i Dardanela) Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa vema velikom i veoma malom gustinom naseljenosti. rijeka i jezera. 3.. nizija.

regija vrlo duge kulture i tradicije.Perzija Ferganska dolina).visoravni. visije koje je ograničavaju.sposobnost određivanja klime na osnovu geografskog položaja. Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Centralne Azije.Zakavkazje i Srednji istok kao regiju sa istim ili sličnim prirodnogeografskjim i društvenogeografskim odlikama. intenzivna dinamika stanovništva. analize i sisnteze. politički nestabilan prostor.Razlozi – navesti.značaj zakvog režima). rijeke Centralne Azije. Objašnjavati nastanak Kaspijskog jezera. Pomoći učenicima da sami zaključe zašto je nafta jedan od osnovnih uzroka političke nestabilnosti ovog područja. Velika gustina naseljenosti. Razvijanje svijesti.politička podjela. Objašnjavati(nivalni ražim rijeka. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora.4.ogromni prirodni potencijali (nafta). nedostatak vode.Znati reljefne i klimatske karakteristike. Znati nabrojati zemlje koje su nastale na ovom prostoru. intenzivna dinamika stanovništva –uzroci i posljedice.izvođenja zaključaka. Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Centralne Azije. Velika gustina naseljenosti. zemlje sa najvećim polkitičkim i ekonomskim utjecajem(izdvojiti) Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Kontinentalne Azije.CENTRALNA AZIJA. Definisati Centralnu Aziju.Politička podjela. o značaju Indijskog i Indokineskog poluostrva za svjetsku kulturu i civilizaciju. nepovoljni uslovi za život.Područje velikih nizija i rijeka. a ipak 1/3 stanovništva gladuje. sposobnost podnošenja izvještaja Korelacija sa Historijom i Biologijom.).velikih količina padavina (erozija) po život stanovništva. Privredni napredak nekih zemalja JI Azije. prirodne i društveme odlike. odnosa kopna i mora.)monsuni. rijeke i pustinje koje su se nastale na ovom prostoru. Jugoistočna. jezika i religija Razvijanje navike istraživanja – individualnog ili grupnog. Prepooznati da je Južna Azija –Indijski podkontinet. Zakavkazje. geografskih podataka o regiji koja se obrađuje. odrediti njihove prirodne odlike.MONSUNSKA AZIJA Monsunska Azija (Južna. a posebno objasniti nastanak i funkcionisanje monsuna i njihov značaj za život uopšte Južne Azije i Indkine. Razvijanje svijesti o značaju timskog rada. 5. osnovni geografski podaci...Aralsko Balhaško jezero.. ravnice. Indokina. religije. Kaspijsko jezero.sposobnost procjene uslova za život stanovništva . Razvijanje sposobnosti shvatanja .Zakavkazja i Srednjeg istoka( Kolhida.. grafikona. njenih prirodnih i društvenih odlika. Poticati učenike na samostalno istraživanje i prikupljanje podataka o Na karti pronaći i obilježiti ovim regijama i zemljama 89 . najveće planine na svijetu (Himalaji)rijeke i podračju sa najvećom gustinom naseljenosti i najsiromašnijim stanovništvom na svijetu Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Južne i Jugoistočne Azije. Samarkand.) Turanska nizija. Zakavkazja prostora između» dva mora». SREDNJI ISTOK (definicija prostora. Osposobiti učenike da shvate i zaključe posljedice i pogubnost. Fergana – kolijevka velikog broja kulturnih biljaka(pšenice.mogućnost navodnjavanja. Istraživanje legendi koje govore o životu na ovom prostoru.politička podjela – (zemlje nastale na ovom prostoru) .grafičkih prikaza sami procjene i zaključe kakvi su uslovi za život u pojedinim područjimaMonsunske Azije. Osposobiti učenike da na osnovu dijagrama. njene granice. Indija i Malezija.mala gustina naseljenosti. Buhara. smanjenje površine Aralskog jezera(uzroci i posljedice). <individualizacija nastavnog procesa. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora. Istraživački rad učenika na samostalnom prikupljanju činjenica. njihovih prirodnih i društvenih odlika. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Indijskog i Indokineskog poluotoka(Tadž Mahal. utjecaja padavinskih voda na Pronaći na karti Turansku niziju. Tolerantan i soplidaran odnos prema narodima koji žive na ovom prostoru i njihovoj kulturi.tropske poljoprivredne kulture. i Srednjeg istoka(prostora visoravni i džinovskih planina) određivanje njihovih granica.kod učenika.tropske šume. Mozaik naroda. aluvijalne ravni. Sposobnost razumijevanja regija u kojoj je moguće i tri žetve godišnje. Razvijanje sposobnosti samostalnog istraživanja.Mozaik naroda.pustinje na jugu. jezika i religija..

Indija. najveće visoravni na svijetu.poltička podjela prostora.klimatske. ogromni nenaseljeni i prenaseljeni prostori. Znati objasniti društvenogeografske karakteristike(najbrojnije zemlje na svijetu.Poljoprivreda kao glavno zanimanje stanovništva.Malezija. Steći sposobnost uočavanja klimatskih razlika (naročito u količini padavina) između južnih i sjevernih dijelova Kine(izvantropski monsuni). Znati političku podjelu prostora osnovne geografske podatke o Indiji i Indoneziji i šta su posljedice(migracijei kocentacija stanovništva u gradovima.kao jednog od klimatskih faktora. prirodna bogatstva Identificirati kulture. Kina i Japan – osnovni geografski podaci Uočiti i shvatiti razvoj ove regije kroz različite historijske epohe(nastanak i razvoj Kineske i Japanske države kao najznačajnijih zemalja Dalekog istoka.. najveće planine (Kingan. koje ima i sada velik utjecaj na stanje društvene organizacije zemalja ovog prostora. o značaju Dalekog istoka za svjetsku kulturu i civilizaciju.kod učenika..razumjeti uzroke i posljedice ovih pojava. Privredni razvoj/uslovi privrednog razvoja).Šangaj. Shvatiti filozofiju načina života stanovništva koje nastanjuje ovu regiju. Sposobnost učenika da na osnovu dijagrama. rada u grupama. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru – forma i sadržaj pisanja izvještaja.. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji.grafičkih prikaza sami procjene uslove za život u pojedinim područjima. sve veće površinske rijeke Objašnjavati( analizirati) značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja. kao reprezentativnih zemalja ovog prostora. Steći svijest o tradicionalnom društvu. Znati osnovne geografske podake Kine i Japana.njihov značaj i utjecaj na svjetsku kulturu i civilzaciju) Znati morfološke. prirodna bogatstva. i parovima.spcifičnosti značaj proširivanja zemalja ovog obradivih površina i prostora(spisak osavremenjavanja literature): poljoprivredne proizvodnje Objašnjavati nepoznate za poboljšanje života pojmove uzroke i 90 . koju Objašnjavati(razgovor) izučavaju.pustinja Gobi. specifičnosti zemalja ovog prostora: Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Dalekog istoka njegovihi prirodnih i društvenih odlika. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Dalekog istoka (Peking. Tokio . Osposobiti učenike za analizu klimograma padavina i temperature i izvođenje zaključaka na osnovu njih. koje su nastale na ovom prostoru. 6. savremeni privredni i politički trendovi. Razviti sposobnost procjene utjecaja klimatskih faktora na Razvijanje svijesti.Utjecaj na svjetsku politiku.Kven Lun. grafikona.. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora..Altaj .Mongolska visoravan.. Shvataiti značaj proširivanja obradivih površina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje. Tjen Šan.utjecaj morskih struja. eroziju zemljišta i siromašenje stanovništva. Odrediti područja. Shvatanje da je moguće živjeti i na velikim nadmorskim visinama kao što je Tibet iako su prirodni uslovi za život nepovoljni. Razvijati sposobnost timskog rada. Tibet.. utvrđivati značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja. Analizirati religijskih shvatanjaima stanovništva ovog prostora i utjecaj takvih stavova i svatanja na način života.Daleki istok : Specifičnosti prirodnogeografskog položaja i društvenogeigrafskih odlika. koja su stalno ugrožena od poplava(uzroci i posljedice) Pomoću podataka.) aluvijalne ravni. hidrografske. koju izučavaju. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji..Takla Makan.Mongolska visoravan) .florne i faunističke karakteristike Dalekog istoka.osnovne karakteristike. (visoravni – Tibet.

jezera. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. vode. evaluaciju i samoevaluaciju.prostor sukoba velikih sila.. geografski i historijski država.klimatske prilike analizom grafikona. planina.. ali i geostrateški značaj. manje Africi i njenim regijama i razvijene i zemlje koje su zemljama koje su nastale u poćetnoj fazi tog na ovom prostoru – forma razvoja. prirodna bogatstva Razviti sposobnost da u skladu sa prirodnim uslovima za život procijeniti gustinu stanovništva. klimatske i hidrografske karakteristike. njegovih prirodnih i društvenih Izrada slijepe karte – odlika.Pustinje i oaze. Pisanje izvještaja o provedenim istraživanjima. 8.količina padavina. Osposobljavati.regije u kojoj živi najveći broj stanovnika na zemlji: Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Afričkog kontinenta. i sadržaj pisanja izvještaja. koji se odnose na prirodne odlike Afrike. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju Označiti bojama turistički i prikupljanje podataka o najrazvijenije.i granica. visoravni. radi boljeg kvaliteta živbota sada i u budućnosti. 7. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti. Sposobnost određivanja. Geomorfološke. specifičnosti ovog reljefa. Sucki kanal – njegov saobraćajni. Stočari nomadi – «pustinjski narod» Karakteristike reljefa i klime ovog područja Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Afričkog kontinenta.Središnje i Istočne)Nigerija.spcifičnosti zemalja ovog 91 . u skladu sa GŠ tipova klime. većih rijeka.. koju izučavaju. koje se odnose na Daleki istok. pustinja .njenog geografskog položaja. kulture i religije. Vođenje rječnika geografskih pojmova. Osposobljavanje za grupni rad. rijeka. . Demografske karakteristike. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. navikavati učenike na timski rad. temperatura. Razvijanje navike očuvanja geografske sredine. samostalan rad. flora i fauna – osnovne karakteristike) Stanovništvo i privreda Afrike – osnovni geografski(demografski podaci) Afričko Sredozemlje Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze. Položaj Afričkog Sredozemlja na karti. grafikona. klimodijagrama. čitanje i analiza na času. Sposobnost razumijevanja tradicije. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata).Najznačajnije zemlje Ekvatorijalne Afrike(Zapadne. Prostor najvećih pustinja na Zemlji. Kongo. većih gradova i vrlo važnog i saobračajnica Afričkog interesantnog prostora.AFRIKA AFRIKA-geografski položaj i prirodnogeografske odlike Afrike(reljef.. Etiopija i Južne Afrike – JAR – osnovni geografske Značaj Nila za razvoj kulture i civlizacije. kontinenta.flornih oblasti. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte.njegov značaj. klima. posljedice pojava.

Izrada nastavnih listića Izrada pitanja objektivnog tipa radi provjere stečenih znanja zajedno sa ostalim članovima aktiva nastavnika geografije.njenog geografskog položaja.. naseljenosti pojedinih prostora. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. učenici se trebaju pripremiti za razgovore. prostiranje.koji svjedoče o veoma niskom kulturnom i civilizacijskom stepenu razvojaZapadne. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. Pomaže učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o Americi i njenim regijama – forma i sadržaj pisanja izvještaja. . te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Američkog kontinenta. kao i drugim kontinastima. imaju na proizvodnju hrane na ovom. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). planina. Afričkog kontinanta.Centralne i istočne Afrike. Za domaću zadaću. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o 9.Prirodno 92 .uzroke nastanka pustinja u Africi. visoravni.osnova za razvoj. njegovih prirodnih i društvenih odlika. uz pomoć učeničkih predznanja.. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. rijeka. Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Američkog kontinenta. koji se odnose na prirodne odlike Amerike.uzroke i posljedice. Nacrtati sliepu kartu te prostora(spisak literatura): Objašnjavati nepoznate pojmove Objasniti.AMERIKA(AMERIKE) 10. pustinja .stepen privredne razvijenosti (prirodna bogatstva). Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Američkog kontinenta. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti. koliki značaj tlo i klima.Afričkog kontinenta.karakteristike. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju nastankom neokolonijalizma..Geografski položaj.i granica. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti. naseljenost i stepen razvijenosti – aparthejd. Znati navesti religije Afrike. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte. Nacrtati sliepu kartu te označiti granice i različitim bojama označiti regije i zemlje koje su nastale na tom kontinentu. Aloi i ostatke animizma. Sposobnost shvatanja značaja klime i i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja u Africi. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti(obojiti različitom bojom beltove). Sposobnost shvatanja. diskusije.

rudarska i poljoprivredna središta. na temelju kojih če moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju SAD i Kanada.tajgi.Značaj unutrašniih vodenih puteva. industrijska. Kontinentu koji izučavaju. u skladu sa GŠ tipova klime.flornih oblasti.geografska obilježja Amerike Sposobnost određivanja. Znati da je geografski i saobraćjni položaj SAD i Kanade izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije okeane i mora). spcifičnosti zemalja ovog prostora(spisak literatura): Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja 10a). 10b). odrediti granice i različitim bojama označiti regije. prašuma. 93 . kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. poljoprivrdna i industrijska područja Amerike.količina padavina. najveće luke – pristaništa. ljudske resurse i stručne kadrove. Sposobnost shvatanja značaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja. velike zalihe ruda. temperatura.konture saveznih država(SAD) i pokrajina(Kanada)najznač ajnije gradove.da ima povoljne klimatske uvjete. Visokostručne radne snage i društveno uređenje. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama svijeta. Pogodnim pitanjima potaći učenike da razmišljanjem i prikupljanje činjenica o položaju SAD-a.čitanje i analiza na času. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. savana i stepa u Americi Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. kao svjetske supersile. karakteristike društvenog uređenja i organizacije država: Učenici trebaju steći znanja.Golemih prirodnih bogatstava. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju prekomjernim iskorištavanjem prirodnih bogatstava(Amazonije)i zagađivanjem atmosfre.SAD i Kanada – zemlje vrlo visoko privredno razvijene.shvate značaj i njenog utjecaja na globalana dešavanja u svijetu. plodno zemljište. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. Pisanje izvještaja o provedenom istraživanju. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Na slijepoj karti Angloamerike ucrtati.Stanovništvo i privreda Amerike – karakteristike privrednog razvoja.

Razumjeti političku i privrednu situacijom u Latinskoj Americi.politička podjela ovog prostora. ili mješoviti zadaci. analogije. San Francisko. nastavnici će unaprijed pripremiti odgovarajuća pitanja. angažirati 94 . klimatske. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno.postanu najveći gradovi Amerike. Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Ameriku .stručni rad i veliko zalaganje stanovništva(radinost) – primjer Kine i Japana.. Razviti sposobnost snalaženja na karti Australije. (staro stanovništvo.Osnovni geografski podaci o Čileu kao najznačajnijoj zemlji zapadnog dijela kontineta.svijeta(SAD i Kanada) Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem zemalja Latinske Amerike. narkomafija –nerješivi problem ovih zemalja.karakteristike privrednog razvoja.. potreba za radnom snagom. Primjenjujući već stečena znanja o ekonomski razvijenim nerazvijenim zemljama svijeta razviti sposobnost upoređivanja – komparacije visoko razvijenih sa srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama Amerike.testovi.ugodno jugozapado i jugoistočno primorje. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču. Uz zadatke upoređivanja.gradovi. određivanje geografskog položaja Australije. Kroz raspravu. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti. Sposobnos da se bez uljepšavanja predstavi stanje u zemljama koje se obrađuju (Angloamerika i Latinska merike) Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja prirodni i društveni uslovi u kojima se djeluje. Utjecaj Španske i portugalske kolonizacije na zemlje i stanovništvo Latinske Amerike 11. nastavnik treba pripremiti zadatke za kratku(brzu)pismenu provjeru znanja.naseljenost i struktura stanovništva. razlika u razvijenosti Angloamerike i Latinske Amerike – uzroci i posljedice. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja nastavnici trebaju često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamišljenog putovanja...kao najvećoj zemlji Južne Amerike. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o Australiji. florne i faunističke karakteristike i specifičnosti Australije i Okeanije(podjela).Australija i Okeanija 11a. Znati reljefne. učenici trebaju da prepoznaju englesku kulturu. svjetske metropole – megalopolisi. Na kraju svake nastavne teme. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja Angloamerike i zadovoljavajućeg stepena nataliteta Latinske Amerike. 10c)Brazil..zadaci objektivnog tipa. Razviti pozitivan stav Pronaći fotografije i opise biljaka i životinja koje jedino žive na prostoru Australije i Okeanije.Osnovni geografski podaci o Argentini.Argentina i Čile – osnovni geografski podaci. Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. Pokušati naći slike ili tekstove. Osnovni geografski podaci o Brazilu. tropske oblasti na sjeveru(monsuni).. kako se spašavaju kitovi koji se često nasuču Na osnovu poznate nastavne materije. Znati da je Australija kontinent kontrasta u svakom pogledu(velike pustinje u središnjem dijelu.Australija:prirodnogeografske i društvenogeografske odlike. Steći sposobnost uočavanja i objašnjavanja izoliranosti Australijskog kontineta. Los Anđelos. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Americi i svijetu. ekonomske migracije) Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama Anglo i Latinske Amerike(bez euforičnog prikazivanja. trebaju izvoditi zaključke o tome šta je uvjetovalo da Njujork.hidrološke. .diktatorski režimi. Izraditi slijepu kartu – reljefa. kao privredno najrazvijenoj zemlji Južne Amerike. na kojima se vidi.kao nedostatak Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. nastavnik produktivnim.Vašington.

Mikronezija . u odnosu na vrijeme kada je otkrivena. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama. motiviranost učenika za rad. Sposobnost razumjevanja međuzavisnosti prirodne i društvene sredine.Znati osnovne geografske pojmove koji se odnose na otoke Okeanije. Novi Zeland).koji su u ovoj zemlji stanovniuci drugog reda i teško se prilagođavaju načinu života bijelog čovjeka. 11b). intelektualne stvaralačke snage učenika. Polinezija. razvoj gradova.Položaj Melanezije.(Uočiti na geografskoj karti) Znati prirodne resurse na kojima Australija zasniva svoju privrednu razvijenost i visok živorni standard svog stanovništva . Voditi raspravu sa učenicima. na kojima su uslovi za život najpovoljniji i gdje se uzgaja najveći broj goveda i ovaca. zašto je Australska vlada sve do nedavno zabranjivala useljavanje nebjelačkog stanovništva na Australijski kontinent. Biti sposoban shvatiti zašto su velike sile držale pod kolo nijalnim jarmom stanovništvo Okeanije. Maori.Velington.specifičan biljni i žiivotinjski svijet. turizam. Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. koje nisu ovdje živjele do dolaska bjelaca.vulkansko tlo.Zavisnost gustine naseljenosti od prirodnih faktora.bijelci najbrojniji. Biti sposoban shvatiti i razumjeti uslove života stanovništva Okeanije i prirodnih ljepote koje se na njima nalaze. Mikronezije i Polinezije u odnosu na Australiju. gejziri. geografskog položaja i plasmana industrijskih i poljoprivrednih proizvoda.zemlja ovaca i goveda.mali broj rijeka.organizacije države/društvenog uređenja) i standarda stanovništva.milioni grla ovaca i goveda. uloga i značaj Okeanije u svijetu(neki izvozni proizvodi – tropski). prema starosjediocima Australije(Aboridžanim a). Naseljenost Novog Zelanda. na plitki dio mora uz južne obale Australije. Znati osnovne geografske karakteristike Novog Zelanda(dva otoka. Razviti sposobnost razumjevanja odnosa prirodne sredine (bogatstava). Imati pozitivan stav prema stanovništvu do kojeg još nije doprla civilizacija u punoj mjeri i razumjeti njihov način života. pa onda unijeti u nju područja. Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je naseljavanje bijelaca. Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte: 95 . ogromna količina vode ispod pustinja(arteški bunarevi).Okeanija Znati šta obuhvata Okeanija i kako se dijeli( Melanezija. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Australije . Tako će se povečati . Obilježiti izvozne luke i najveće gradske centre. način života stanovništva.. Nacrtati slijepu kartu Australije i Okeanije. kao i pozicija velikh gradova uvjetovana specifičnom prirodnogeografskim uslovima a najviše klimom i geografskim položajem. mlijeka i mliječnih prerađevina. Pronaći objašnjenja za pojmove:rasna segregacija i rasna diskri minacija. industrije i stočarstava promjenio izgled Australije.

Razviti pravilan stav prema nenaseljenim polaranim prostorima na zemlji i njihovom značaju za održanje života na Zemlji. Da prepoznaju prirodno – geografska obilježja polarnih oblasti i njihov značaj za klimu na Zemlji. Na plakatu nacrtati konture.Polarne oblasti na zemlji Znati na geografskim kartama odrediti položaj Arktika i Antarktika.12.koja živa bića nastanjuju vode Atlantskog okeana u blizini Polarnih oblasti.Grenland – najveći otok na zemlji – naseljenost. Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe(komparacije)P olarnih oblasti sa ostalim oblastima na Zemlji.Ledeni bregovi – opasnosti.Grenland i Antarktik. Sosobnost «čitanja» geografske karte. Pomagati učenicima pri izradi karata i pomoći im da shvate značaj polarnih oblasti za život na zemlji. 96 . Antarktika i Grenlanda. Pronaći podatke. Nacrtati na slijepoj karti Arktik. Voditi razgovore sa učenicima o živom svijetu koji nastanjuje polarne oblasti i vode koje se nalaze u blizini ili ispod leda polarnih oblasti. Arktika.Razlika između ova dva ledena područja.

VIII razred – 1 čas sedmično. Proces i sadržaj Učiti: Učenik: Vrijednosti. 35 časova godišnje Tematske Cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije. stavovi. 35 časova godišnje Historija. VIII razred – 1 čas sedmično. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 97 .Historija.

Reformacija i protivreformacija. tehnike. Srbija i CrnaGora). informacije slažu usmjerava aktivnosti u slijed i širi učenja . vlastiti stav na osnovu Priprema aktivnosti prikupljenih učenja u skladu sa jasno informacija. Privredni razvoj Zapadne Evrope. tehnika kultura i umjetnost.Nauka . Određuje jasne ciljeve učenja. objašnjava nove pojmove. Položaj žene u novom Razvija interes za proučavanje historije Novog vijrka. Srbije i Crne Gore) XVI do konca XVIII st.Pojam nacija.Posljedice građanskog rata u SAD-u. Društveni poredak koji se javlja u Novom vijeku i njegova osnovna obilježja. Priprema nastavna usmjerenja (didaktičku strukturu s Učestvuje u karakterističnim aktivnostima u slijedom) :nastavu kroz razredu. Provjerava kontekst. Građansko društvonacionalne Razvija sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja. društvenom kulturnom kontekstu historijskog razvoja BiH i susjednih zemalja. Zauzima vlastiti stav uz korištenje dokaza.Industrijska revolucija. naglašava najvažnije ideje .nacionalni pokret. Zna politički. postavljenim ciljevima .Zna kako su se razvijali nacionalni pokreti u susjednim zemljama.Važnost revolucije 1848/49.Kapitalizam i kapitalističko društvo. hronološkog mišljenja Izgrađuje stav o značaju građanskih revolucija.istaknute ličnosti. Razumije značaj naučnog i kulturnog razvitka. postavljene pjesmama i muzikom. kartama. karikaturama. Dubrovačke republike. Zna događaje i pojave koji su obilježili početak novog vijeka(međaši novog vijeka). djelotvorno komunicira sa učenicima). Razvija hronološko razumijevanje i stav o značaju razvoja nauke .Oblici vladavine:apsolutizam i parlamentarizam. Zemlje jugoistočne Evropenacionalni pokreti Zemlje jugoistočne Evrope pod osmanskom.Velika geografska otkrića. zadatke. tehničke ikulturne tekovine Novog vijeka. Prikupljene nove pojmove. Razvija svijest o političkom . Pojam industrijska revolucija i njene posljedice.EvropaNovi vijek Humanizam i renasansa.. pojašnjava . Razvija sposobnost hronološkog(kronološkog)mišljenja i da osnovu analize izvora samostalno i jasno iznosi svoje mišljenje .Razvija sposobnost empatije. Osmanskog carstva i Rusije. Značaj i razvoj gradova.važnost pojave Humanizma i Renesanse. Analiziraju izvore da bi identificirali relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na pitanja. Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i Njemačke. organizira aktivnosti učenja na času . formuliše jasna pitanja.Osobenosti privrednog razvoja Zapadne Evrope. njihovi programi i ličnosti (obraditi u kontekstu događanja u Bosni i Hercegovini). i rješavaju slikama.Gradovi.Najznačajniji pokreti.Austro-ugarsku nagodbu. Izvode zaključke o tome šta se desilo i zašto i za svoje zaključke navode razloge.Izgrađuje stav o važnosti pojave Humanizma i Renesanse.Nacionalno buđenje u susjednim zemaljama (Hrvatska. Naučne.Komunicira.Glavne predstavnike Humanizma i Renesanse. iznose znanje učenika. Prepoznaje i analizira historijske izvore. Ispituju Internetom. kulture i umjetnosti za civilizacijski razvoj . Razlikuje rad na istraživačkim 98 .) formuliše relevantnost izvora jasna pitanja . Na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno.Važnost ideja Američkog rata za nezavisnost i Francuske građanske revolucije.Oblike vladavine i vjersku sliku Evrope. informacije slažu u u slijed i povezuju u širi kontekst . programe nacionalnih pokreta. Posljedice Napoleonovih osvajanja.Posljedice velikih geografskih otkrića. habsburškom i mletačkom vlasti od XVI do kraja XVIII stoljeća. Priprema aktivnosti provjere znanja učenika u skladu sa postavljenim standardima. Analizira izvore i iznosi Određuje jasne ciljeve učenja.Habsburške monarhije i Mletačke republike.Priprema analizu izvora (rad na tekstualnim Analiziraju izvore izvorima. Zna kako su nacionalni pokreti u susjednim zemljama utjecali na prilike u BiH. Zna zemlje jugoistočne Evrope koje su bile pod vlasti Osmanskog carstva. Osmanskog carstva i Rusije. Zna pojam revolucija. organizira aktivnosti učenja u paru ili grupi (priprema analizu izuvora . privredni i kulturni razvoj susjednih zemalja (Hrvatske.

države Nastanak i razvoj SAD-a. Francuska revolucija.Napoleonovo doba.Evropske zemlje u 1848 god.-značaj i posljedice. Ujedinjenje Italije.Ujedinjenje Njemačke.Austro-Ugarska nagodba.Građanski rat u SAD-u.Položaj žene u novim vijeku.Monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Bosna u XIXstoljeć u Reforme u Osmanskom carstvu zadnje decenije XVIII st. i u prvim decenijama XIX st.Administrativnoupravno uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Pokret za autonomiju Bosne.Društvo i društveni odnosi.Privreda,kultura i prosvjeta.Hatišerif od Gilhane.Omer paša Latas.Velika istočna kriza 1875-1878g.

vijeku.Pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije i može da objasni uzroke, tok i posljedice velikih revolucija koje su obilježile početak stvaranja građanskog društva u Evropi i svijetu. Može da objasni položaj žene u Novom vijeku. Razumije i može da objasni pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije posljedice pojave monopolističkog kapitalizma i imperijalizma. Zna zašto su provođenje reforme u Osmanskom carstvu i posljedice provođenja reformi.Uzroke,tok i posljedice borbe za autonomiju Bosne. Uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Društveni,privredni i kulturni razvoj.Zna pojam Istočno pitanje, posljedice Istočne krize i položaj BiH u međunarodnoj politici XIX st. Može da objasni i razumije najvažnije tokove,pojave i historijske procese razvoja Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIXst.Razumije i može da objasni međunarodnu politiku u BiH u XIX st.Povezuje prošlost i sadašnjost.Razumije važnost multiperspektivnosti u historiji.

vlastiti sud. Priprema prezentaciju

Izgrađuje mišljenje i stav historijsko-kulturnom i privrednom razvitku BiH u XIX st..Njeguje duh tolerancije i demokracije . Učenici razviju svijest o višestoljestoljetmoj prisutnosti nacionalnih manjina na prostoru BiH, multietničkoj i kulturnoj zastupljenojsti na tlu Bosne i Hercegovine. .

bitne od nebitnih informacija, tumači podatke postavljene u vremenski okvir, identificira i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i između historijskih perioda, zauzima stav uz korištenje dokaza. Učestvuju u aktivnostima učenja (analiziraju izvore, Prikupljaja različite izvore i procjenjuje njihovu vrijednost, pronalazi odgovore na postavljena pitnja. Iznosi vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija.

projektima ( položaj žene u Novom vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju... Pojašnjava nove pojmovre, djelotvorno komunicira sa učenicima . Provjerava ono što učenici rade Procjenjuje znanje učenika na osnovu postavljenih standarda. Organizira aktivnosti učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Usmjerava aktivnosti učenika , objašnjava kontekst , formuliše pitanja koja usmjeravaju istraživanja i analizu, organizira prikupljanje različitih izvora za istraživački projekt (stanovništvo BiH nacionalne manjine ; običaji, ishrana u BiH). Djelotvorno komunicira sa učenicima. Prati aktivnosti učenika . ocjenjuje učeike.

99

TEHNIČKA KULTURA , VIII razred – 2 čas sedmično, 70 časova godišnje
Tematske cjeline/Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj ELEKTROTEHN IKA Izvori električne energije Učiti: Elektrane: podjela, princip rada, razlike, opis, prenos i distribucija električne energije; Učenik : Izrađuje crtež uproštenog presjeka hidro i termoelektrane, opisuje princip rada, razlike, prednosti i nedostatke; Shvata prednosti električne energije nad energijom čvrstih i tečnih goriva; Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija; Afirmacija stvaralaštva; rada i Aktivno prate izlaganja i prezentaciju predmetnog nastavnika o elektranama; Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda rada u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva; Pripremanje nastavnu tehniku i tehnologiju; OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti, ponašanje stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika

100

Simboli i sheme u elektrotehnici

Skiciranje simbola i izrada shema -značaj simbola i shema;

Crta i čita simbole i sheme; Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu; Pravilno vrši izbor i upotrebu elektroinstalacionih materijala; Vrši pravilan izbor alata i pribora; Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugima;

Usvajaju znanja vezana za simbole i sheme u elektrotehnici; Samostalno skiciraju i izrađuju sheme; Usvajaju osnovna znanja o elektroinstalacionim materijalima, o izboru i montaži; Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada s pojedinim alatima i priborima, te i sami učestvuju u tim aktivnostima; Prate izlaganje i uputstva nastavnika, te samostalno ili po grupama proračunavaju snagu pojedinih elektro-potrošača ili obračunavaju utrošak električne energije domaćinstva; Shvataju značaj poštivanja općih i ličnih mjera zaštite na radu; Koristeći različite alate i uz pomoć nastavnika izrađuju različite električne uređaje; Imaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći i po potrebi pružaju prvu pomoć;

Izrađuje materijal;

didaktički

Primjenjuje modele interaktivne nastave; Ostvaruje stvaralačku razredu; radnu atmosferu i u

Elektroinstalacion i materijali Alati i pribori u elektrotehnici

Vrste i primjena elektroinstalacionih materijala; Osnove o alatima i priborima u elektrotehnici, rukovanje i održavanje;

Prezentira učenicima najčešće korištene elektroinstalacione materijale, objašnjava namjenu i montažu; Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i rad; Ukazuje učenicima na važnost pravilnog rukovanja i održavanja elektro–uređaja u domaćinstvu, te značaj ekonomičnog korištenja električne energije; Daje neophodna uputstva učenicima pri rješavanju praktičnih problema; Vodi računa o bezbjednosti učenika u radionici; Vodi računa o ispravnosti alata i mašina u radionici; Prezentira modele elektromototora: objašnjava princip rada, održavanje, zaštitne mjere, rukovanje; Podsjeća učenike na

Kućanski električni aparati

Električni uređaji i aparati u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja;

Osposobljava se za otklanjanje sitnih kvarova u domaćinstvu;

Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema; Razvijenje smisla za ekonomično korištenje energije i materijala;

Vježbe i praktični radovi

Korištenje simbola i shema u elektrotehnici, izrada jednostavnijih shema, upotreba različitih alata, pribora i aparata -izrada jednostavnijih električnih uređaja i uređaja za ispitivanje električnih instalacija, opće i lične mjere zaštite na radu;

Izrađuje jednostavnije sheme u elektrotehnici; Osposobljava se za izbor potrebnih alata i pribora i izradu prostijih elektrouređaja; Ispituje ispravnost pojedinih električnih instalacija;

Maksimalno poštovanje kućnog reda pri radu u školskoj radionici;

Ispoljavanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika; Razvijanje svijesti o značaju elektrotehnike i elektronike u životu čovjeka;

Elektromotori

Elektromotori: pogon, princip rada, održavanje

Razumije značaj pravilnog izbora, montaže i održavanja elektromotora;

Pažljivo prate izlaganje i demonstriranje nastavnika o elektromotorima i njihovim sklopovima; značaju elektromotora u privredi i

101

sadržaje koje su već radili na časovima fizike. Priprema grafičke priloge. instalacija. Osnovni elektronički elementi Alati i pribori u elektronici Otpornici. analiziraju klopove. radio i TV antenna. Razvijanje svijesti o značaju pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Učestvuju u analizi sklopova. Vježbe i praktični radovi TELEKOMUNIK ACIJE Razvoj komunikacija NV telefonija Korištenje simbola i shema u elektronici. Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata. organizacija telefonske mreže. instrumentima i priborima i sami učestvuju u tim aktivnostima. Pravilno vrši izbor i upotrebljava alate. u značaj životu Usvajaju osnovna znanja iz oblasti komunikacija: instalacionih vodova i materijala. sa naglaskom na bezbjednost djece. 102 . Analiziraju elektroničke elemente i njihovu ugradnju u sklopove. te prenos govora i muzike transformacijom zvučnih signala u električne i obrnuto. izrada jednostavnijih shema. kondenzatori. održavanje. u organizaciju telefonske mreže i u značaj održavanja. telegrafija. a onda ih i grafički predstavljaju. Pažljivo slušaju i prate rad nastavnika. kao i o racionalnom korištenju energije. muzike i pokretnih slika na daljinu. u cilju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Koristi potrebne alate. Osnovna znanja iz oblasti komunikacija: razvoj. Razumije značaj pravilnog održavanja telefonskih aparata i mreže. Shvata korelaciju nastavnih sadržaja fizika-tehnička kultura. montiranje jednostavnijih radio-prijemnika. felefonskih aparata objasniti učenicima značaj fiksne i mobilne telefonije. Shvata telekomunikacija čovjeka. Objašnjava značaj propisnog ponašanja u saobraćaju i ukazuje na opasnosti usljed nepridržavanja tih propisa. Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada na pojedinim alatima. instrumenata i pribora. Pažljivo slušaju nastavnika. radio aparata. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. didaktičke Simboli i sheme u elektronici Skiciranje i čitanje simbola i shema u elektronici. poluprovodnici. rukovanje. Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. Prepoznaje i vrši pravilan izbor elektroničkih elemenata. Uz pomoć grafičkih priloga. instrumente i pribore. upotreba različitih pribora i alata. instrumenti i pribori u elektronici. Praktično objašnjava značaj i primjenu pojedinih elektroničkih elemenata. izvršene analize i sinteze. objašnjava visokofrekventne i niskofrekventne oscilacije. Osnovni alati. Pažljivo prati rad učenika i daje neophodna uputstva. telefonija. pojedine sklopove radio i TV aparata demontiraju po odobrenju i uz prisustvo nastavnika. demontira i montira prostije uređaje i aparate u elektrotehnici.ELEKTRONIKA Elektronički uređaji Uvođenje učenika u elektroniku: prenos govora. Razvijanje svijesti o značaju ponašanja i pridržavanja propisa u saobraćaju. te ih usmjerava na pravilan izbor i upotrebu. sklopove pojedinih elektroničkih uređaja i sve to na što jednostavniji i razumljiviji način objašnjava učenicima. Čita i crta simbole i sheme. uz pomoć nastavnika. Pažljivo prate izlaganje nastavnika i prezentaciju pojedinih sklopova: telefona. Sastavni dijelovi telefonskih centrala. instrumente i pribore. Priprema materijale. Imaju uvid u sastavne dijelove telefonskih centrala. Donošenje zaključaka na osnovu argumenata. Upoznaje učenike sa telegrafskim sistemima i načinom rada. domaćinstvima.

Samostalno proučava odabrane oblasti. 103 . ENERGIJA I OKOLINA IZBORNI DIO (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Usvajaju znanja potrebna za pravilno ponašanje u saobraćaju. Prate izlaganje nastavnika o principu rada telegrafskih uređaja. kreiraju obrazovni pano. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. kao i bezbjednosti ostalih učesnika u sobraćaju. pravilan odnos prema prirodi i čovjekovoj okolini. Saobraćajna kultura Objašnjava značaj: racionalnog korištenja energije. posmatra i zaključuje. u cilju lične bezbjednosti. Racionalno korištenje energije i materijala. interesa učenika i mogućnosti škole). stiče vještine. za odabir najpovoljnijeg goriva za domaćinstvo. pravilan izbor goriva za domaćinstvo. -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Elektrane b) Elektronika c) Saobraćaj Shvata značaj razvoja i održavanja telegrafije u komunikacijama. Osposobljava se za: racionalno korištenje energije. Međusobno komuniciraju u cilju sticanja novih znanja i vještina.Telegrafija Osnovna znanja iz oblasti telegrafije. za pravilno zbrinjavanje otpada. Pavilno korištenje sredstava javnog saobraćaja. internet (po mogućnosti). Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. pravilnog zbrinjavanja otpada. prikuplja informacije i podatke. prate zanimljive članke i informacija sa medija. telegrafskih sistema i mreže. faktori koji utiču na bezbjednost u saobraćaju – čovjek (dijete). priručnike. Shvata značaj pridržavanja propisa u saobraćaju. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika. značaj pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Prave skicu urednog odlagališta za otpad. saobraćajne nesreće i njihovi uzročnici. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža.

postupke uključivanja i isključivanja računara. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi. umijeća i vještine. 104 . .INFORMATIKA ZA VIII RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. Četiri odrednice: osnovna znanja. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA .da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene. . OSNOVNA ZNANJA . za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. 1. . ali i kulturnim navikama.osnovna znanja o jednom programskom jeziku.osnovna znanja o strukturi računara. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara.da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. 3. . 2. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).da učenici upoznaju strukturu računara. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.

. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. 105 .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. UMIJEĆA I VJEŠTINE . . .da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.. . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. . .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. . . rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. .

. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. Naime. putem Interneta. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. primjena računara.. STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara.navika korištenja informatičke literature. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. . prenos podataka i računarske mreže. . njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. su novi ili su prošireni. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. NAVIKE. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. 106 . Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. .

usvajanju navika i stavova. . likovne kulture (računarski dizajn. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti.• izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). u skladu sa mogućnostima škole. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. U programu je preferiran BASIC. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika.sticanja umijeća i vještine. Nastavnici informatike treba da. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara.sticanja osnovnih ICT znanja. te u području . stvara povoljnu mikroklimu za učenje. .izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). 107 . stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću).

binarni. Prezentovanje nastavnih sadržaja. Sposobnost razlikovanja pojma infrmacije od pojma podatak. Usvojen pojam brojni (numerički) sistem. informacijama i podacima. Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. Baza (osnova) brojnog sistema. oduzimanju. MATEMATIČKE OSNOVE RADA RAČUNARA Numerički (brojni) sistemi. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. Sabiranju. Pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. informacija i podatak. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. Binarna aritmetika.Pored toga nastavnik treba da prati. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. Pojmovi: informatika. Prezentovanje nastavnih sadržaja. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Obrada informacija i obrada podataka. Aktivno učešće u vježbama. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. kako je predviđeno zakonom. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva. binarni i heksadecimalni brojni sistemi. učešća učenika u grupnom radu. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće. Informacija i podatak. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Obrada informacija. Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u Uključivanje u rasprave o ulozi Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima 108 . Razlikovanje ulazne od izlazne informacije. Decimalni. Praćenje predavanja i uputa nastavnika. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. STAVOVI. Praćenje aktivnosti učenika. množenju i dijeljenju binarnih brojeva. 2. Decimalni (dekadni). Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. Pojmovi: ulazne i izlazne informacije. Učenik treba da pravilano i uspješno tumači ulogu brojnih sistema. PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. Elementi brojnih sistema. organizovanje. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema.

Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva . kontroler eksterne memorije. 3. Pojava. Podjela (vrste) računara. vrste i uloga mikroprocesora. Aktivno učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru. hand-held. Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara). Demonstrira različite dijelove računara. Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica. grafička ploča ili tablet. Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove. Utjecaj računara na okolinu i pojedinca. Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika. Pravilno se onose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike. razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. Grupe uređaja: ulazne jedinice. Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. memorije. palmtop. sabirnice. Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove. Izgrađuju pravilan stav Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskom hardverom te izrađuju zidne novine. Blok šema hardverske strukture PC računara. pomagala za računanje. palica za igru (džojstik). načinu rada računara. miniračunari. prate izlaganje nastavnika. stolni (desktop) i prenosni (laptop. digitalna kamera. Prezentovanje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca. ARHITEKTURA RAČUNARA Razvoj računara. PC računari. Sposobnost priključivanja ulazno-izlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada. Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene. Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara.osnove funkcionisanja (rada računara). notebook. Upoređuju računare i njihove mogućnosti. mikrofon. PDA – Personal Digital Assistant). Uticaj računara na cjelokupno društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti. generacije računara. Održaju odgovarajuću pažnju na času. Znaju nabrojati izlazne jedinice: Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova. ranijih generacija i sadašnjih. miš. Shvatanje i prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice. John Von Neumannova struktura računara. Evidentira napredovanje učenika. mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija. izlazni uređaji). Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije. Ulazne i izlazne jedinice PC računara i njihove uloge. Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada. 109 . Vrste računara: kućni i personalni (PC). ulazni uređaji. Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva. ulazno izlazne jedinice. Kontroliše izvršavanje radnih obaveza: vođene odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki. eksterna memorija. Rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva.peta). Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije. superračunari. veliki računari. skener. izlazne jedinice i centralna jedinica. procesor). Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme. Procesor (centralna jedinica). način njihovog povezivanja i drugo. Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura. Pojava mikroprocesora. Historijski razvoj računara. pomična kuglica. Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara. Hardverska struktura PC računara (CPU. Radne stanice. binarne aritmetike u funkcionisanju računara. interna memorija.

Win RAR i razni programi za održavanje. masovna obrada podataka. USB Drive. Potiče one koji zaostaju. MS Windows. čuvanja i skladištenja opreme. Programi za obradu teksta. EPROM i EEPROM. MS DOS. Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju. kompakt disk (CD). multimedijski projektor. Pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip. F-Prot Professional i drugi. utičnice (slotovi). Vrše demonstraciju Prezentuje nastavno gradivo. Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta. Razvoj software-a za obradu 110 . štitovi. Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički). Klasičnu primjenu računara. Računarski virusi: trojanski konj. Kontroliše napredovanje pojedinih učenika. hard (tvrdi. Interne memorije: RAM i ROM. prema hardverskim komponentama. maksimizaciju i zatvaranje prozora. Kontroliše aktivnost učenika. ZIP disk. Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera. McAfee VirusScan Deluxe. štampač (printer). Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije. Računarski virusi (antiaplikativni softver). Unix-Linux. USB (Univesal Serial Bus) vrata. Sposobni su instalisati odgovarajuće programe (softversku podršku). učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva. jer se računarski hardver brzo razvija. njegovim mogućnostima i uslovima za instalisanje. Uloga tekst procesora: editiranje (uređivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta. crvi. Sophos Antivirus. Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklonepomoću programa: Norton Antivirus. izgled i elemente prozora. slijedeći uputstva o upotrebi. Znaju njegovu ulogu i vrijednost. Kompajleri. crtač (ploter). Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom Definicija softvera (software).monitor. Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi. grafička kartica. Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva. kameleoni. serijska vrata. softverske bombe. Matična ploča. Interne i eksterne sabirnice. osnovne operacije u MS Wordu. Uredno vode pribilješke na časovima. Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju. Sistemski softver. Ukjlučuju se u diskusije o primjeni softvera. a cijene postaju sve pristupačnije. Sposobni su da Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnosti tekst procesora. Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk). Vode pribilješke na času. Antivirusni programi: detektori. Softver za PC računare. vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate. čitači. PRIMJENA RAČUNARA Klasična primjena računara: naučnotehnički proračuni. a posebno sadržaje pojedinih padajućih menija. Modem (ulazno-izlazni uređaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port). PROM. magnetne trake. prate nastavnikovo izlaganje. Objašnjava posledice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara. Učenici su sposobni da ponove klasičnu primjenu računara. zvučnik. fiksni) disk. memorija. Informacije pruža postupno. Microsoft Word za Windows. 4. razvoj softvera za obradu teksta. Ukazuje na razvoj softvera i na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene. Rauzlikuju sistemski od aplikativnog softvera. Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi. zvučna kartica. ističe one koji brže savladavaju gradivo. Aktivno se uklučuju u nastavni proces. Ukazuju na pravilan način upotrebe. vremenske bombe. kartice (adapteri). logičke bombe. Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru. Sistemski i aplikativni. najvažniji – operativni sistem.

prozor dokumenta (radna površina). tačka umetanja (kursor). brojčani. Nadzire aktivnost učenika. Prezentuje nastavno gradivo: razvoj softvera za tabelarne proračune. Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa. Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi. Insert. View. Pregled operacija. Edit. demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora. dugmad za uređivanje. Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik. Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni. Pregled osnovnih operacija. oznake radnih stranica. oznaka aktivne ćelije. Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja. elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora. te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta. Kreiranje grafikona. slika. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Tools. Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows. trake sa altima „Standard“. a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Obezbjeđuje pedagošku. Sposobnisu da objasne sadržaj trake glavnog menija: File. oznake redova. načine unosa podataka. Formatting“ i „Drawing“. Sposobni da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File. Quattro Pro. „Formating“ i „Drawing“ sa alatima. Microsoft Excel ima karakterističan oblik. Window i Help.teksta (tekst procesora) na PC računarima. Unos podataka. dugmad za izbor radnih stranica. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka. Sposobni su pokrenuti program za tabelarne proračune. Window i Help. gramatike i automatsko ispravljanje grešaka Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. Sposobni su da se služe padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument. Insert. dugmad za izbor načina prikaza. boje i druge elemente. pokazivač miša (kada je priključen). Kontroliše izvođenje vježbi i evidentira rezultate. Postupci ubacivanja crteža. Proračunske tablice. traka glavnog menija. Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. polje sa nazivom ćelija. trake „Standard“. Aktivno se uključuju u izvođenje vježbi . datumski. Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata. daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona. Uključuju se u kreiranje vježbi. Unos podataka se vrši u aktivne ćelije. polje za uređivanje formula. Data. vršiti proračune i kreirati grafikone. Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu. gramatike i automatskog ispravljanja grešaka. šema i drugih elemenata. statusna traka. Format. Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju. traka glavnog menia. Sposobni su pokazati i demonsrtrirati osnovne elemente prozora. horizontalni i vertikalni linijar. Provjera pravopisa. Provjera znanja iz ortoepije i ortografije. uređivanje i oblikovanje radnih listova. Table. Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona. Tools. View. Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama. Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkuratora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja. Format. zatim urediti i oblikovati radne stranice. koristeći prostor. unos podataka. grafikona. oznake kolona. Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel. statusna traka. traka formula. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Obavljanje proračuna. 111 . pregled operacija. nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. oblike. Lotus 1-2-3. Edit. vremenski i formule.

Osnovni pojmovi o bazama podataka. zatim za unos. Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima. precizan i nedvosmislen uređeni niz koraka. Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. razrada plana akcije. Daje potrebne dodatne informacije. Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definiranje problema. Algoritam Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. Organizacija baza podataka. 5. Razumijevanje. pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u. Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opšti pristup rješavanju problema uz pomoć računara. Učestvuju u raspravi o algoritmu. Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima) svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema. Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup). Načine zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom. Organizuje vježbe u MS Access-u li MS Outlook-u. Rješavanje problema. U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice. te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima. Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. Stvaranje plana rješavanja problema. Napoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsof Access. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara. Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer. Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram). Algoritam je svaki jasan. Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka.Programi za upravljanje bazama podataka. Mikrosoft Visual Foxpro. Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja. Paradox i Claris Filemaker Pro. definiranje problema. 112 . realizacija akcije i osvrt na rješenje. Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema. Prave razlike kod zapisa algoritma. Aktivno učestvuju u vježbama koje je planirao nastavnik. Tipovi problema. poštujući redoslijed postupaka. Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. Izlaže nastavno gradivo vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. grananje i petlja). Put od algoritma do programa. Microsoft Outlook i Act. Sposobni su nabrojati najpoznatije programe za upravljanje bazama podataka. Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam. Aplikacije baza podataka.

Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Objektno orijentirani programski jezici: C++. Proceduralni programski jezici. Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. Objektno orijentirani programski jezici. Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Pascal. Razvoj proceduralnog komuniciranja. FORTRAN. Kompajleri i interpreteri. opisni) programski jezici. Uredno vode pribilješke. Object Pascal. Struktura ponavljanja. Programski jezik BASIC. COBOL. Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika. Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa. Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). Tipovi podataka. IF THEN i GOTO. Osnovni elementi BASIC-a Osnovne naredbe BASIC-a. Struktuirani pristup razvoju programa. Neproceduralni programski jezici Metodologija programiranja. proceduralnih. Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno nebi nikada riješio. FOR petlja. Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Neproceduralni (deklarativni. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika. Programske strukture. te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Java. Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. 113 . Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom. Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Alfabet BASIC-a. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Programski jezici niskog nivoa. Konstante. promjenljive i izrazi.6. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Uključuju se u diskusije o programskim jezicima. C itd). Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa.

i znati ih primjeniti u crtežu /pomoću linija-crta/. pojave u prirodi.LIKOVNA KULTURA /VIII razred/ (jedan sat sedmično .linearna perspektiva .žablja perspektiva Ovladati mogućnostima predstavljanja /spoznati zakonitosti redstavljanja linearne perspektive. matematike. biologije.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti. biljke.linearna perspektiva . C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI . nedogledi ili ishodišta /tačke na horizontu u kojima se sastaju linije/ . produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima.Biti u mogućnosti predstaviti objekte /oblike/.linija horizonta .. prozni tekst. informatike.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti. sportske.…/. predmete iz ptičije perspektive . linije /crte/ u funkciji postizanja različitih perspektiva: . /ovladati/ optičkim zakonima perspe-ktive.linearna perspektiva ili naučna /linija horizonta.ptičija perspektiva . uglovi gledanja /predstavljanja/ kod različitih perspektiva: .Razvijanje kritičkog mišljenja.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti žablju perspektivu.ptičija perspektiva . kao formu predstavlajnja elemenata i oblika u prostoru . moći predstaviti različite vidove perspektive..nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ 114 . aktivnosti. prevozna sredstva. muzičke /glazbene/. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu .Primjena linearne perspektive uz upotrebu linija /crta/ . BiH kulturne baštine.Usvojiti pojmove za perspektivu: . pjesma. TAČKA I LINIJA U svom okruženju. roman. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja /eksterijera i enterijera/ . povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka.. predjeli.žablja perspektiva . objekti. formiranje Izažajne mogućnosti linearne perspektive.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI 1. vanjski prostor. tjelesne i tehničke kulture. zemljopisa.. tačka očišta sa visine ljudskog gledanja.Neposredno okruženje učenika.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. unutrašnji prostor I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. stranog jezika. istorije /povjesti. dramski tekst..

Usvojiti relaciju: ..multimedija video).Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura).ptičija perspektiva.Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se modelacijom /kao načinom primjene boja u cilju ostvarivanja privida trodimenizonalnosti oblika/ . voštani/. tuševi u boji.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. njihov međusobni odnos u prostoru -Upotreba: (udžbenika za VIII razred (likovna kultura). opredjeljenost za timski rad. usvajanja i primjene tonske modela-cije kao načina predstav-ljanja oblika i prostora .video DVD materijal.Dalji rad na razvijanju kod učenika sposobnosti uočavanja. pastel /suhi. istrajnosti. zaključivanja. bogaćenje mašte. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja valerskih vrijednosti boje /tonska skala.Razvijanje humanih odnosa među polovima. stupnjevanje boje/. .međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj modulaciji Dalji rad na spoznaji o mogućnostima. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta sasvim blizu ili u visini tla/Usvajanje različitosti veličina elemenata u prostoru /proporcija/ i mogućnost njihovog predstavljanja u cilju definisanja perspektive. dosljednosti i angažovanosti. solidarnosti. spremnost za saradnju. sa visine/ . prostora i odnosa u prostoru Odnos više veličina likova. diferenciranje važnog od manje važnog. konkretnog i apstraktnog mišljenja. razvijanje likovne kreativnosti. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. . orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa 115 . jačanje i bogaćenje emocija 2.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Akvarel. povezivanja pojmova. drugarstvu.Razvijanje sposobnosti posmatranja. kolaž različitim materijalima. samostalnosti. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. i usvajanje . tempera.multimedija video).dijaprojektorslajd. gvaš.prostorni odnosi stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. .video DVD materijal. uočavanja. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta iz zraka.Usvojiti i moći se koristiti kolorističkom modulacijom kao načinom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza plasti-čnosti oblika i prostora .dijaprojektorslajd.Ovladavanje primjenom tonske skale boja u cilju redstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostora Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i svajanje sposobnosti primjene kolorističke modulacije predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i prostora putem izmjene odnosa toplo-hladnotoplo ili hladno-toplo-hladno/ koloristički bojni odnosi Ovladavanje primjenom kolorističke modulacije u cilju postizanja trodimenzi-onalnosti i plastičnosti pri realizaciji kompozicionih zadataka Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i modulacije u cilju predstavljanja prostora i .žablja perspektiva. ljubavi prema domovini. flomasteri u boji /za manje formate radova/. .

linearna erspektiva .direktna proporcionalnost .obrnuta proporcionalnost prikaz i osvarivanje dina-mike kompozicije putem primjene linearne perspektive. emocija.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene toske modelacije i odnosa kolorističke modulacije . u organizaciji rješenja primijenjenih umjetnosti i dizajna . predstavljanje sadržaja koji se odnose na događaje. predstavljanje nevizuelnih motiva: osjećanja. slikarskog izraza. .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva.Ovladavanje mogućnosti-ma primjene odnosa proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i ravnoteže u likovnim područjima: crtanja. primijenjene umjetnosti i dizajna Razvijanje sposobnosti prepoznavanja.tonska modelacija /valersko stepenovanjestupnjevanje boje/ .bliže – dalje. asimetrična ravnoteža.Ostvarivanje odnosa ravnoteže u organizaciji likovnog rješenja /naslovna strana knjige.Oblik /forma. pojave u prirodi /izmjene godišnjih doba/. priče.Usvojeni pojmovi za oblast boja: . ostvarivanje ravnoteže uz primjenu kontrasta ploha. TV reklamni spot i sl. primijenjene . primjenom kolorističkih odnosa . organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista Upotreba: ( udžbenika za VII razred (likovna kultura)./ grafički dizajn .malo . simetrična ravnoteža. produbljivanju primjene /predstavlja. pripovjetke. proporcije i odnosa ravnoteže u realizaciji: crteža. stepenovanja boje u cilju ostvarivanja iluzije trodi-menzionalnosti oblika i predstavljanja dubine prostora sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa. stanja i drugo putem likovnog izraza 3.Realizacija kompozicije primjenom odnosa ravnoteže i proporcije u oblasti slikanja ostvarenih različitim slikarskim tehnikama . valerski stepenovane boje . propagandni letak.proporcija. grafike.proporcija i ravnoteža predstavljanje dvodimenzionalne organizacije kompozicije sa primjenom odnosa linearnog predstavljanja perspektive u likovnim oblastima: ctranja. plakat. direktna proporcija /odnos ostaje 116 . pjesme. ostvarivanje izmjene crnog i bijelog /ostvarivanje ravnoteže tamnih i svijetlih ploha/. PLOHA Kontinuitet u daljem proširivanju rad na plohi. ispupčeno-udubljeno.Stupnjevanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostornih odnosa u okviru kompozicije . slikanja. vrednovanja i primjene odnosa proporcije i ravnoteže ploha. u realizaciji plošne organizacije kompo-zicije .međusobnih oblika u prostoru Ispitivanja mogućnosti putem primjene modelacije. proznog teksta. . grafike.Organizacija kompozicije po principu bliže i dalje. grafičkog lista. lik/ i ploha u funkciji realizacije predstavljanja linearne /geometrijske/ perspektive .Razvijanje sposobnosti doživljavanja i predstavljanja književnih sadržaja. slikanja.Grafički izraz realizovan primjenom svijetlih i tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja dinamičnosti i ravnoteže kompozicije Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha. .Razumijevanje i usvajanje primjene kompozicionih odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske perspektive . blizu-daleko.nju/ kroz različite oblike realizacije kompozicije: . optička ravnoteža.Primjenatonske modelacije. prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem objekata prema horizontu i tačkama nedogleda Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije ostvareni primjenom ravnoteže /simetrična i asimetrična avnoteža/ Proporcija kao skladan odnos međusobnih elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3=4:6 Sa povećanjem ili umanjenjem odnos ostaje uvijek isti/nepromijenjen .koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplohladno/ .Predstavljanje prostornih odnosa primjenom geometrijske perspektive: . primijenjene umjetnosti i dizajna .ravnoteža.veliko .Uočavanje značaja linearne/geometrijske perspektive i mogućnosti njene primjene u predstavljanju prostora. .

. prikazi različitih perspektiva: . sagledavanju /upoređivanju i usvajanju forme skulptorskog jezika.Dalji rad na potpunijem doživljavanju. dosljednosti 117 . koje karakteriše: linearna/geometrijska perspektiva . i izvršiti valorizaciju odnosa plošno istanjenih masa i primjene ritma u alternaciji .Bliže i dalje kao način definisanja prostornih odnosa putem perspektive i preklapanja oblika .ptičija perspektiva. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta sa visine/ . moći ih prepoznati i primjeniti u sopstvenom likovnom radu. različite uglove gledanja. razumijevanje i ovladavanje produbljivanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. nedogledi ili ishodišta /tačke na horizon-tu u kojima se sastaju linije/ . dijaprojektor-slajd. . koji imaju za cilj prikaz složenih odnosa volumena u realizaciji prostornih kompozicija Upotreba:udžbenika za VIII (razred (likovna kultura). ostvarivanje prostornih odnosa na površini . sa različitim sadržaja i ideja materijalima. sposobnosti vrednovanja u sopstvenom likovnom izrazu. veće-manje u cilju prikaza volu-mena u prostornom oblikovanju /reljef kao prostorna organizacija/ Meki skulptorski materijali pogodni za realizaciju različitih prikaza prostornih odnosa u formi reljefa.multimedija video).Primjena perspektive u funkciji predstavljanja različitih uglova gledanja.U radu sa različitim materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.Uočavanje.žablje perspektive.Razumijevanje i sposobnost predstavljanja . /tačka očišta sa visine/ .žablja perspektiva/tačka očišta u visini tla/. nedogledi . proporcije i ravnoteže na skulptorskim djelima i učeničkim radovima .multimedija video).video DVD materijal. tačka očišta sa visine ljudskog gledanja. tačka očišta sa visine normalnog ljudskog gledanja. većemanje.ptičija perspektiva. plitki reljef /metalni novčić. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta u visini tla/ Iluzija volumena na plohi. analitičkom pristupu. video DVD materijal.ptičije perspektive.žablja perspektiva.Dalji rad na potpunijem ovladavanju već Percepcijom okruženja i na skulptorskim djelima moći registrovati. uvijek isti 2:3=4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12=16:24 itd. realizovati kompozicije sa primjenom linearne perspektive u cilju stvaranja privida volumena /trodimenzionalnosti/ na površini Nedogledi kao ishodišne tačke perspektivnih linija na horizontu /liniji očišta/ odnos: bliže-dalje. kreativnom izrazu U oblasti oblikovanja.umjetnosti i dizajna 4.linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva/ linija horizonta. karakteristike: linearne/geometrijske perspektive . MASA I PROSTOR Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene plošno istanjene mase kao forme u trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju kompozicije Plošno istanjena masa. ./ i obrnuta proporcija /4:6=2:12 ili 2:12=1:24 itd.dijaprojektor-slajd. linija horizonta. nedogledi … .bliže-dalje. tačka očišta.ptičija perspektiva./ 5. plošno istanjene mase. preklapanja i zaklanjanja oblika . . grb i sl. POVRŠINA Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj perspektivi kroz analizu likovnih djela i primjerima u okruženju.Moći registrovati i prepoznati različite .linearna perspektiva ili naučna /geometrijska perspektiva/ linija horizonta.predstavljanje prostornih Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. predstaviti privid trodimenzionalnih odnosa.Usvajanje pozitivnih perspektivne odnose na umjetničkim djelima i moći stavova i odnosa prema primjeniti u vlastitom likovnom izrazu likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi./ . samostalnosti.U prostornom oblikovanju predstaviti različite forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije udaljenosti. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. ritma.žablja perspektiva. . istrajnosti.

C. ritam u izmijenjenoj formi kao A. plastelin. opredjeljenost za timski rad.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.moći predstaviti linearnu/naučnu perspektivu . plošno istanjena masa.primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa.biti sposoban uočiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije .A.Realizacija složene prostorne ompozicije /organizacije prostora/ kroz primjenu asimetrične ravnoteže /optička težina elemenata nije u veličini nego u dinamičnosti izgledaforme/ Upotreba:udžbenika za VIII ( razred (likovna kultura).A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa.video DVD materijal.Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzoinalnih oblika putem primjene. meko drvo….moći predstaviti ptičiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine.U realizaciji trodimenzionalnih prostornih formi koristiti se principom simetrične ravnoteže pri realizaciji skulptorske kompozicije .proporcionalnost u predstavljanju složenih oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline prema dijelovima/ Ravnoteža kao oblik definiranja prostorne organizacije.razumjeti biti sposoban predstaviti žablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla.odnosi elemenata po principu simetrične ravoteže. proporcije i ravnoteže /simetrične i asimetrične ravnoteže/ .B. ritam u alternaciji /ritam u izmijenjenoj formi/ Karakteristike predstavljenih oblika: .multimedija video) plošno istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u prostoru upotrebom: . glina.A.Prepoznavanje i usva-janje specifičnosti različitih skulptorskih materija i ovladavanje njihovom upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u trodimenzional-nim/prostornim organizacijama Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme. ritam u alternaciji.Proporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline.B. više elemenata različih oblika i veličina . veće-manje.B. nivoa zemlje-poda. glinamol. odozgo/ .veće i manje forme/oblici sa naglašenom funkcijom ravnoteže .asimetrična ravnoteža kao oblik prostorne rganizacije Složene prostorne kompozicije u definisanju odnosa.spoznati šta je horizon i šta su nedogledi u linearnoj perspektivi .simetrične i asimetrične ravnoteže. sapun. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. Predstavljanje složenih prostornih organizacija primjenom ritma sa ploš-no istanjenim masama .da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive . . spremnost za saradnju.odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode.da spoznaju karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva .dijaprojektor-slajd. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja OČEKIVANI REZULTATI Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u oblastima: Tačka i linija: . veće-manje sa naglašenim prisustvom ritma u organizaciji asimetrične ravnoteže poznatih različitih skulptorskih materijala. . .B ili A. 118 .C.odnosa bliže-dalje u funkciji definisanja prostora Ritam plošno istanjenih masa. kao princip u realizaciji trodimenzionalnih prostornih skulptorskih kom-pozicija . ne kao ono što će se raditi/ i angažovanosti. odozdo .A.predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima . . bliže-dalje.

linija hori-zonta. temperi. valerskim vrijednostima. tapiseriji .da na svojim radovima primjene miješane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije trodimenzional-nosti . prostorni odnosi Boja: .da usvoji termine: linearna perspektiva.usvojiti pojm relacije: međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru.Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. gvašu. formi/ različitih veličina u organizaciji kompozicije . usvajanje i primjena oblika /elemenata. ravnoteža.dalje proširivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama. pastelu. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . sa ciljem predstavljanja prostornosti. predstavljanje trodimen-zionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ . nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ . direktna proporcija i obrnuta proporcija za oblasti: Površina i Masa i prostor: 119 . flomasterima u boji.da prošire znanje o kolorističkoj modulaciji boje.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije po principu ravnoteže pri rasporedu elemenata .da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja.modulacija. crtanja.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravnoteža . organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. akvarelu. skalom stepenovane boje. grafike. simetrična ravnoteža. žablja perspektiva.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogućnosti-ma njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti . ptičija perspektiva. kolažu.istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. slikanja.da proširuju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre-đenog oblika/ . po principu: toplo-hladnotoplo.modelacija. asimetrična ravnoteža.dalji rad na dograđivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji određuju odnose dalje-bliže i veće-manje . predstavljanje kolorističkim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje-bliže-veće manje. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika .da proširuju znanje o kolorističkom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaženja u prvi plan. procjene i primjene proporcije.uočavanje. mozaiku..da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrična ravnoteža .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan . . proporcija. optička ravnoteža.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije . primijenjene umjetnosti i dizajna . ili hladno-toplo-hladno. direktne i obrnute u riješavanju plošnih kompozicija .

nedogledi Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja: dinamičnost forme. ptičija perspektiva. šta je horizont. u ostvarivanju asimetrične kompozicije .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive. Tačka očišta je mjesto sa kojeg se posamatra. linija horizonta. biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu .u prostornom oblikovanju. Biti sposoban predstaviti linearnu/naučnu perspektivu u vlastitom izrazu. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom kreativnom radu .produbljivanje stečenih znanja na uočavanju odnosa mase i prostora.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije Usvojeni pojmovi za oblast površina: linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva.da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnotežu. ritam u alternaciji. ravnoteža masa STRUKTURA PROGRAMA 1. plošno istanjena masa. prostor i objekte u prostoru predsta-viti gledano sa tla. dalje-bliže. ritam plošno istanjenih masa.dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala. Ovladati sposobnostima kritičkog promatranja. Ulinearnoj perspektivi tačka očišta se nalazi u visini ljudskih očiju. Spoznati karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive. ili iz gornjeg ugla posmatranja. linija na kojoj se projiciraju tačke nedogleda u kojima je ishodište svih linija. u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine. Usvojiti pojmove. Pored naučne perspektive ovladati i biti sposoban predstaviti takozvanu ptičiju perspektivu. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. odozdo.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. nivoa zemlje-poda. ritam u izmijenjenoj formi. tačka očišta. 120 . Analitičkim posmatanjem moći uočiti veličine i međusobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tačnim/ odnosima. veće-manje . kada stoji na tlu. sa ciljem primjene principa rada dodava-njem. formi perspektive.biti sposoban uočiti karakteristike ravnoteže kod simetričnih i asimetričnih oblika . moći izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno . prepoznavanje karaktera oblika . i moći organizovati likovnu kompoziciju sa više elemenata različih oblika i veličina.biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /različite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata različitih veličina i oblika/ . uočiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode.. Razumjeti i biti sposoban predstaviti žablju perspektivu. odozgo. žablja perspekti-va.

grafici.Moći primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. Putem primjene modulacije predstaviti plastičnost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktičnoj primjeni. Rad na proširivanju znanja o kolorističkoj modulaciji. kao načina organizacije kompozi-cije. Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji. koje doprinose uspješnoj realzaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnoteže. temperi. ispupčeno. veće-manje i elemenata koji se međusobno zaklanjaju /preklapaju/. prostornih odnosa bliže-dalje. udubljeno. crtanju. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. flomasterima u boji. primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglašenim rješenji-ma simetrične i asimetrične ravnoteže. predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera. Prikaz plastičnosti oblika skalom stepenovanja boje. akvarelu. kao što su relacije: dalje-bliže i veće-manje. Proširivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom. crtanja. zakrivljeno. /predloška za izvođenje/. slikanju. veće-manje. kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije. pastelu. primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika. i konačnog rješenja. Biti sposoban realizovati složenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravno-teža kao oblik likovne organizacije. u formi skice. sagledavanja odnosa i primjene proporcije. tuševima u boji. Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. PLOHA Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat će se sva likovna područja /likovne oblasti/ koja se u svojoj konačnoj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/. Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi. Biti sposoban primjeniti princip klorističke modulacije: toplo-hladno-toplo. slikanja. međusobnim odnosima elemenata /veličina likova i njihovih međusobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije 2. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. grafike. 121 . biti sposoban dočarati bubinu prostora koristeći se odnosima bliže-dalje. Dalji rad na savladavanju i primjeni stečenih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji određuju prostorne odnose. kolažu. 3. koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene kolorističke skale /palete/ boja. mozaiku. uočavanja. gvašu. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psihološkog/ utiska izlaženja u prvi plan. Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja. kako direktne tako i obrnute u rješavanju likovnih kompozicija. kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje. Produbljivanje stečenih znanja i istrajavanje na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika. tapiseriji. što je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti. Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu. ili hladno-toplo-hladno. u oblastima.

Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala. U okviru arhitektonske i urbanističke organizacije kao forme izražavanja prostornih kompozi-cija primjeniti odnose ravnoteže. kao forme likovnoprostornog rješenja. staklom. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do 122 . veće-manje. često intenzivnih boja. dalje-bliže. da mogu registrovati. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. čelikom. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. upotrijebiti u cilju naglašavanja karaktera oblika. koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja. građenje. koja se ogleda u jednostavnosti. i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu. U prostornom oblikovanju. U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati različite oblike ravnoteže. inoksom /nehrdžajućim čelikom/. prepoznavanju i usvajanju linearne/naučne perspektive. važnost/ karaktera oblika i kao takvog primjeniti. izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno. U vlastitom okruženju i na skulptorskim djelima moći prepoznati. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti odnose mase i prostora sa naglašenim odnosima simetrije i asimetrije. 5. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje. DIDAKTIČKO . Učenici treba da budu sposobni u svom okruženju. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom likovnokreativnom radu. realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata različitih veličina i oblika. produbljivati stečena znanja na uočavanju odnosa mase i prostora. kamenom. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju. Dalji rad na uočavnju. plastičnim masama. uočiti bitnost /značaj. simetriju i asimetriju. kao oblik organizovanja životnog prostora. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. uočavanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom izrazu. Moći analizirati i uočiti karakteristike savremene gradnje. Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija. Biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije. primijenjena umjetnost i dizajn. u rješavanju asimetrične prostorne kompozi-cije. odnose koji sugeriraju dubinu prostora. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina.4. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /koristiti različite elemente/ u prostornim organizacijama.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. Moći se služiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora. biti sposoban predstaviti iluziju. skladnom odnosu simetričnih i asimetričnih ploha. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. realizovanih savremenim građevinskim materijalima.

Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE .PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu.tada usvojenim znanjima. Likovno 123 . kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. Tematske cjeline: 1. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. POVRŠINA 5. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: . stečenim kroz preaktično kreativni rad. savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . TAČKA I LINIJA 2.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova.GRAFIKA . što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. Produbljivanje nivoa usvojenog. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja. PLOHA 4. likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1.CRTANJE . BOJA 3. a mišljenje apstraktno. od 1-9. obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA .SLIKANJE . koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .

sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava.iz neposrednog okruženja djeteta. prirode i društva. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. matematike. muzičkih. škola. tačka. biljke…. zavičajne kulturne baštine 124 . odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. Nevizuelni motivi su oni. Koncept usvajanja znanja. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. valer. koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. oblik. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. muzički spotovi.problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. učenja u likovnoj kulturi je proces. pripovjetka. boja. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. kulturnih dešavanja…/. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. pojave u prirodi. gradacija. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. harmonija. krajolici. novim medijima. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine.. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. prostori. i okruženjem u kojem žive. Nevizuelne motive 3. ritam. vlastita iskustva i spoznaje. porodica. koji se odnose na podražaje. Dakle. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. ponuđenim materijalom. .predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati.. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. objekti. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. poezija/. etnografsko nasljeđe. učenicima bliska muzika. mjesto stanovanja. roman. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. značajni datumi. praznici. Teme koje se najčešće realizuju su: . dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. linija. kontrast. Vizuelne motive 2. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. tekstura…. palakati /sportskih. znakovi vizuelnih komunikacija. ravnoteža. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ Kao što je već ranije pojašnjeno. glazbene kulture. maternjeg jezika /priča.

linija horizonta ili linija u kojoj se susreću ploha tla i ploha neba.A. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. veće-manje GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnoteža. tuga.A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa. bol.. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.B. muzika. simetrija. strah. bliže-dalje. estetskog 125 .priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnoteže. koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ usvojiti relaciju. ritam u alternaciji. bliže-dalje.nevizuelni poticaji. shodno učeničkom uzrastu. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ . gledan odozdo/. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme. ravnoteža.likovni i kompozicioni elementi. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. prostorna organizacija. vjetar. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. stečenog znanja i usvojenih navka. sreća. simetrije i asimetrije prostora OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika.A..C. ptičija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/. veće-manje SLIKANJE: Usvojeni pojmovi za oblast boja: tonska modelacija /valersko stepenovanje ili stupnjevanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto.B ili A. ne kao ono što će se raditi/. čulni poticaji. ritam u izmijenjenoj formi kao A.B. plošno istanjena masa. upornosti i iskustva.A. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove za perspektivu: linearna perspektiva ili naučna /geometrijska/ perspektiva. asimetrija. emocije /osjećanja/.C.B. žablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla. prostorni odnosi.

napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. i likovnog jezika/. Dakle. strahove i oduševljenja. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. odnos prema estetskom. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. 126 . ne mogu biti loši/. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. svoje emocije. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. 1. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. svoje viđenje svijeta. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti.2. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. želju za postizanjem rezultata i sl. To znači da nastavnik. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. psihološkog 3. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. predmeta i pojava. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. aktivnost na času. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. u najvećoj mjeri. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. pedagoškog. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema.

pravilno fraziranje. .artikulacija.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.primjena znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u muziciranju te uočavanje pri slušanju muzike.Važnost poznavanja navedenih pojmova.poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora. . . 6/8.intonacija. umjerena i brza tempa. .poznaje violinski. 3/8 ( jedinica brojanja .MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VIII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: .različita notna trajanja.tempo . znati ih PODRUČJA UČENJA ZNANJE 127 . 2/2. Učenici bi trebali znati i razumjeti: . . bas ključ i sistem pisanja nota. ¾. 4/4.izvođenje ritma lakših pjesama.dinamika . .

Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. -Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. te filmska muzika. STAVOVI. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.utvrđuje znanja o prirodnoj. harmonskoj i melodijskoj a. artikulacije u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . . simfonija. .sviranje pjesmice u prirodnom a-molu na metalofonu ili nekom drugom melodijskom instrumentu. arabeska.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: minijatura. male dvodijelne i trodijelne pjesme. -Postepeno sređivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti.sve veća svjesnost značaja muzike i želja da muzika postane trajna životna . četvrtinka i osminka ). . PONAŠANJE ____________________________ .sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur – e-mol.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa.upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata. . poloneza. .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. . F-dur – d-mol (tokom pjevanja pjesmica i slušanja muzike). čardaš. .slušanjem pamti naziv djela. .Uočava i hvali najkvalitetnije izvođenje.Kroz analizu elemenata interpretacije u toku slušanja. simfonijska poema.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije.mol (moll) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica. galop. .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata. . .prepoznaje i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). koncert. primjeniti tokom izvođenja pjesama i muzičkih igara. . .polovinka. .Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. VRIJEDNOSTI. na koncertima i sl.Ranije muzičke termine i prethodna muzička iskustva i koristi u daljem učenju. . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. instrumentalna i vokalno-instrumentalna).ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. nokturno. ________________ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ____________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . opera (arija.razlikuje vrstu djela (vokalna. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. 128 .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje.Prilikom izvođenja i slušanja djela koristi Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta. donose i saopštavaju estetske sudove o njima. -pamti i cijeni bosansko-hercegovačke kompozitore. . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja. učenici/ice vrše analizu djela. balet. habanera. obima glasa.primjena znanja u određivanju muzičke rečenica. sonata. muzičku formu i poredi ga sa drugim slušanim djelima. vokalne reprodukcije.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.poznavanje i primjena pojmova: uvertira. teme. . . ime kompozitora. . duet). preludij. izvođače i izvođačke sastave. tempa. dinamike. opereta. muzičke memorije. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.

blok-flauti. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. učenici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. pa zatim učiti pravila igre/plesa. Koreografije igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke / glazbene igre /plesa. Djeca i dalje uče pjesme na osnovu slušnog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. disanje. pokrete. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. odnosno. ksilofonu. najbližeg okruženja i drugih zemalja. kroz doživljaj i analazu pjesme. ostvaruje se pjevanjem novih dječjih pjesama. gitara). U osmom razredu učenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lakše pjesmice u C – duru i a-molu prirodnom. Ponoviti sa učenicima/icama način nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava ). fraziranje. rečenica. Potrebno je prvo slušati muziku. slušanjem muzike/glazbe. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Učenici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu.potreba. reprodukcija ritma.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za osmi razred. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Tokom obrade pjesama129 . izvođenjem muzičkih igara/plesova. preciznost intonacije. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. kultivisanje glasa. kao i u prethodnim razredima. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. . U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. sintisajzer. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. čime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. te donošenje estetskog suda o djelu koje učenici izvode ili slušaju. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. pravilna dikcija i akcenti. Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju. Učenjem muzičkih igara/plesova. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). i stiču nova. Prirodni. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. harmonski i melodijski a-mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. razvijanje muzičke memorije. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova.

likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. artikulacije. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Nadalje učenici upoznaju nove muzičke forme: sonata. minijatura. Romantizam). Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. itd ). Upoznati učenike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima-svirale: zurne. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. diple. Potrebno je postepeno sređivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti u skladu sa mogućnostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razeda (posebno za periode: Barok. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). zatim preludij. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika ( potrebno je davati samo osnovne informacije ). kompozicija pisana za harmoniku. U program su uvrštene sevdalinke koje treba da se prikažu učenicima/icama u različitim interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevača. ženski. poloneza. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. opisno. vrste hora ( dječiji. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. hor/zbor. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ).igara/plesova. muški glas). tempa. izvođača. čardaš). Korelacija sa stranim i našim jezicima je takođe prisutna. a proširuju znanja: simfonija. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u Okvirni program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. dinamike. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. filmska muzika. harmonikaški i drugi. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. a ne samo kao prateći. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po grupama ). ženski ili mješoviti) i orkestra. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. 130 . emocionalno) ali po potrebi i analitički (selektivno). arabeska. izvršiti analizu notnog teksta te obraditi ritmičke figure koje sadrže. menuet. muzika bosansko-hercegovačkih kompozitora za klavir. pjevačke glasove ( dječiji. opereta. habanera. Klasika. uvertira. simfonijska poema. duet. duduk. hor/zbor. opera. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistički. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. – 9. ). Pored redovne nastave. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. na osnovu slušnog primanja. muzičkog oblika ( informativno ) itd. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. dvojnice. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. balet. te kroz kreiranje muzičko-scenske igre. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. te sevdalinke u klasičnom ruhu ). jednojka. sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. nokturno. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu.

Mjesec. Pred Senkinom kućom. kanon. 8. prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. Kanon u F-duru.osjećaju i svjesno izvode 2. te podstiče komunikaciju. Johanes Brahms 2. starogradska 7. priredbe. KANONI 1. .Pjevanjem pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja. . 2. tempo. -Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni.Pravilno i tačno izvođenje pokreta u igri . disanjem i fraziranjem. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. pravilnom dikcijom. Grk Zorba (sirtaki). grupnom i individualnom muziciranju. 10. pauze. 9. Bosna. Balon. Već odavno spremam mog mrkova.uočavaju. . . Kuba. Praetorius. .pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu prirodnom. . . M. Goufas. Tri put ćao. 4-dijelnu mjeru. -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. Crnačka duhovna pjesma. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji).Sviranje u školskom orkestru. Međumurje 5. 2. . Rožica sem bila. Međumurje. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. 12. izleti. . te promjenu mjere. viva la muzica. te često pjeva i svira. 6. 3. pjesma iz Japana. zapisao: L.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. muzika i tekst: Ajka Kolaković. . te prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. mjere 6/8 i 2/2. . poštujući pri tom artikulacione oznake. Grčka. Vlasenica. . Dijak. Kiša pada. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Theodorakis – E. ćao. M. 3. muzika: Kornelije Kovač. Viva. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred. 4.(demonstrira izvođenje i sviranje). -upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. Ion . _____________________ -Ponašanje u skladu sa -učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. Dunavski valovi. _____________________ -Vodi aktivnosti i vlastititm uključenjem. demonstrira ih i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). ___________________ _____________________ -Razumije značenje . . 9/8. . Muzika i tekst: Zvonko Bogdan. Idi kaži cijelom svijetu.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalaže se da to postigne kako bi doprinijeo/ijela boljem zvučanju. stihovi: V. te kanona. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa kod učenika/ica je sve bolja. Pjesma iz Italije. -učenike/ice upućuje na druge izvore znanja pored udžbenika. STAVOVI. . 11. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. Stanica Podlugovi.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. određuju i primjenjuju u toku izvođenja znanja vezana za mjeru. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja.izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. pjesma iz Danske. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g – g2 u violinskom ključu. zapisao: Cvjetko Rihtman. IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI: 1.Pjevanje u školskom horu/ zboru.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom.poznaju notna trajanja. Žetva. -Planira odlazak na probu folklorne/plesene sekcije u 130 školi i u KUD (praktični rad). u porodici). Što se sjaje kroz prozorje. dinamiku. kuća.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. ćao. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Svatovi uranili. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji).izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa.Vokalna reprodukcija. . -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava.RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. .

Program se realizira jedanput sedmično sa po jednim časom. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. sportsku rekreaciju. Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrška zadovoljavanju posebnih kinezioloških potreba i interesa učenika u sportu. što više kretanja i dinamičnosti. b) sport za sportiste. zastoja. sportski ples. c) umjetnički sadržaji (ples. Antropološki status suponiran je integralnim skupom biopsihosocioloških obilježja definiranih kao morfološka. Ciljevi. održavanje intenziteta opterećenja) i (3) situalizacija (približavanje nastave životnim potrebama i situacijama. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kineziološka iskustva za cjeloživotno tjelesno vježbanje. droge i druga sredstava ovisnosti štetni po zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. sportskoj rekreaciji. eventualno. alkohol. od jednostavnijih ka složenijim motoričkim znanjima. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Metodički principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotičkih do specijalnih motoričkih znanja. igre i utilitarnih sadržaja). 1. alkohola. kinezio-terapijskim i adaptivnim aktivnostima. stajanja i čekanja na času. kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji. sociološka i zdravstvena. funkcionalna. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. prekida. što više natjecanja. Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izražene razlike između učenica i učenika u morfološkim. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Obr x x 131 . Ovaj period rasta i razvoja djece započinje sa 8. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Ishodi Zna da su nikotin. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (3) sigurnost učenika. motorička. rekreativnim i. od jednostavnijih ka složenijim uvjetima vježbanja). već i po razvoju psiholoških i socioloških obilježja ličnosti. pauza. konativna. razredom osnovne i završava sa 1. Osn Štetna djelovanja nikotina. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. U tom kontekstu. (2) intezifikacija (što manje “praznog hoda”. Polazni kriteriji za što kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziološkoj edukaciji i tiče se optimalne stimulacije i podrške procesima formiranja antropološkog statusa učenika u korelaciji sa faktorima ograničenja. kognitivna. folklor). sadržaji i ishodi Cilj Učeni ce Učeni ci Sadržaji 1. razredom srednje škole. od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziološkim sadržajima. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi učenicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadržaji. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. U ovom ciklusu. (6) razumije. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u funkciji optimalne stimulacije i podrške razvoju psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških osobina u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika.

Kolutanja: .Osnove brzog hodanja (*) . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju loptice tehnikom O’Brien.Bacanje loptice tehnikom O’Brien 4. Zna kako tjelovježbe utiču na vrijeme mjesečnog ciklusa i ponaša se u skladu sa tim. x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. okretu za 180°. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje i ponaša se u skladu sa tim.Latinoamerički ples po izboru .Skok uvis leđnom tehnikom »flop« . upiranja i penjanja: .Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaša se u skladu sa tim. Osnovna motorička znanja x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku uvis leđnom tehnikom »flop«. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o brzim hodanju i kinematičkim razlikama u trčanju na kratke i duge staze.azovni Pubertet Kriva rasta i razvoja ovna teorijska znanja Razvojna korelacija kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora (*) Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjeloavježbe za vrijeme mjesečnoga ciklus (*) Dnevna organizacija rada.Pirueta u desnu i lijevu stranu (*) Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. Višenja. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. Zna da su hrana i tečnost neophodan izvor povećanim tjelesnim naporima i ponaša se u skladu sa tim. te o polusaltu na povišenje.Okreti za 180° na tlu/gredi .Kinematičke razlike u tehnikama trčanja na kratke i duge staze 2.Ljuljanje na karikama s okretima za 180° (*) 6. pirueti u desnu i lijevu stranu x x x x x x x x x x x 132 .Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz pomoć odraznog pomagla 3. izabranom latinoameričkom plesu. Ritmičke i plesne strukture: . Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. skoku „kazačoki“.Bečki valcer (*) . Ponaša se u skladu sa higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o ljuljanju na karikama s okretima za 180°. Trčanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bečkom valceru. Bacanja: . Skakanja: . Pravilno se odijeva u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima. Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kinezioloških dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja.»Kozački« skok .

do 80 cm visine . 6. Borilačke strukture: . voleju i/ili poluvoleju. i 9. x x Posjeduje optimum neuro-muskularne sposobnosti.7. 7. 8..Tehnika bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) 8. Unaprjeđuje anaerobne sposobnosti kineziološkim aktivnostima velikog intenziteta putem intervalne metode rada. x x x x x x x x 133 . a shodno potrebama i Posebnu pažnju usmjerava na optimalizaciju brzine. Odgovarajući sadržaji iz: 1. stvaranju viška napadača zabadanjem.Vježba na gredi.Udarac glavom iz kretanja sa skokom sposobnosti1.Vježba na tlu (*) . 4. Prihvata zdravlje za primarni kriterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta.Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*) 9.udarcima lopte vanjskom stranom stopala.skok šutu nakon vođenja ili dodane lopte. gornjem servisu bez rotacije..1..kolektivno Unaprjeđuje aerobne sposobnosti cikličkim aktivnostima malog i umjerenog inteziteta.Udarci lopte vanjskom stranom stopala . Motoričke Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o tehnici bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek. 2. voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova.Stvaranje viška napadača zabadanjem Košarka: .. Antropološki x x 2. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet – fintama. igri košarke 3 : 3 ili 5 : 5.Gornji servis bez rotacije (*) Nogomet: . Uvažava značaj kinezioloških aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog tkiva. repetitivne i mogućnostima učenika i eksplozivne snage. odbojka . Morfološke osobine: Snalaženje u kineziološkim relacijama: unutrašnje – vanjsko – individualno .smeču iz zaleta visoko dodane lopte. udarcu glavom iz kretanja sa skokom..... 5.Finte (*) . x x x x x x 2. Igre: Rukomet: . 3. Posjeduje optimum neuro-energetske sposobnosti. te koordinacije. Snaga: Brzina: Koordinacija: Gibljivost: Ravnoteža: Preciznost: Posjeduje optimum informacijske sposobnosti. Sastavi .Igra košarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) Odbojka: . te ovježbi na gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave.. Funkcionalne sposobnosti: 3. ravnoteže i vanjskim restriktorima preciznosti. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o vježbi na tlu. nogomet .Volej i/ili poluvolej .Skok šut nakon vođenja ili dodane lopte . kao drugi kineziološki sadržaji.Smeč iz zaleta visoko dodane lopte . košarka . gibljivosti.2.

plivanja. statičke snage i dinamometrijske sile. estetskih. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. skokova u vodu i dr. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. (b) aciklična motorička znanja. rukomet. biciklizma i dr. borilačkih aktivnosti. judo. hrvanje. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. metod stanica. Uz razvijanje zdravstvenih. brzine. repetitivne. ritmičke gimnastike. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno.. školska sportska društva). fleksibilnosti. podstiču integritet razvoja ličnosti učenika. koja su bitno obilježje tzv. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. te je ovaj period veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. x x x x x x x x Učenici su naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. košarka i dr. Odgojni Samouvažavanje Odnos prema ekološkim problemima (*) Kultura ponašanja Uvažava potrebu samokontrole vlastitog ponašanja u odnosu na sve agresivnije kineziološke izazove. materijalnih i prostornih uvjeta. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. što se. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. eksplozivne. Shvata značaj kinezioloških aktivnosti za razvoj vlastite ličnosti.. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. Po svojoj koncepciji. Aktivno. Shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. u prvom redu. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja.Odnos prema kineziološkim uzorima (*) 4. sprava. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). targent-trening i sl. (c) kompleksna motorička znanja. zabavnih i kompetentivnih ili natjecateljskih motiva tjelesne i zdravstvene kulture. kao što su boks. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. karate i dr. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. kao što su nogomet. 134 . zajedno sa društvenim subjektima. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. koja se susreću u sportskim igrama. sa dosta slobode. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. zbog toga je potrebno da škola. koje osigurava optimalne psihološke. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. Razvija ekološke navike i aktivno sudjeluje u prevenciji i rješavanju ekoloških problema. ravnoteže. Na toj osnovi. preciznosti. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. kružno-intervalni metod. dakle ciklična i aciklična..

Biografija i autobiografija. Izborni sadržaji za darovite učenike 135 . Pronaći i analizirati po jedan biblijski tekst koji govori o našoj jedinstvenosti i upućenosti na drugoga. Z. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.Prijateljstvo. Golob: „Snijeg“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Ključni pojmovi 2. socijalna tematika u pjesništvu i prozi. Vođeni razgovor i diskusija. uočiti da je svaki čovjek društveno biće i nužno upućen na druge ljude. doživjeti i živjeti svoju sličnost s Bogom. prepoznati sebe i druge kao vrhunac Božjeg stvarateljskog djela. Ch. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. D. neponovljivost osobe. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. produbiti navedenu tematiku (npr. u dogovoru s predmetnim učiteljem. školi. Miloš: Bijeli klaun. Prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostacima. Cesarić: Pjesme. Dokumentarne fotografije iz života mladih Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. Dickens: Oliver Twist. Čovjek je slika Božja. čovjek kao društveno biće. biti osjetljivi za potrebe drugoga. Obrazovna postignuća 4. (7. 8. jedinstvenost osobe. D. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga čovjek kao vrhunac stvaranja. o životu i problemima u razredu. o sukobu naraštaja. pribiranje i vrjednovanje iskustava i primjera iz života. o ljubavi i prijateljstvu. čovjek je biće koje je upućeno na drugoga Prepoznati i obrazložiti da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće. Preporuke za korelaciju KATOLIČKI VJERONAUK 8. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 8. čovjek je stvoren kao muško i žensko. Dodatna ilustracija 7. Lik u književnom djelu. čovjek kao jedinstvena osoba.

Pobliže upoznati neke aspekte psihofizičkog i moralnog razvoja u razdoblju puberteta (E. Slijed događaja u pripovjednom djelu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 4. Prilagoditi nastavne sadržaje. stvaralačko izražavanje. uživljavanje u uloge i reakcije roditelja i djece u međusobnim sukobima svakodnevnice.10. Z. Obrazovna postignuća 4. školi. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. uočiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najčešće susreću u pubertetu. (7. G. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duševnog razvoja u pubertetu. o ljubavi i prijateljstvu. Dokumentarne fotografije iz života mladih. T. pomoću folija i slikovnog materijala razraditi tjelesne i duševne promjene u pubertetu i o njima razgovarati.Prijateljstvo. Izazovi puberteta pubertet. Golob: „Snijeg“. Nema posebnosti. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 3. Glavašević: „Priča za roditelje“. S. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Ključni pojmovi 136 . duševni razvoj. 3. idol. Ključni pojmovi 2. B. 5. 4. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. sukobi u pubertetu. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“ . Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 1. spolna zrelost. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. (7. Pubertet je normalna i prijelazna faza u razvoju čovjeka. pubertet. Preporuke za korelaciju 8. Prilagoditi nastavne sadržaje i pomoć pri iskazivanju iskustva. Sadržajno prilagoditi. čovjek je slika Božja. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. Nema posebnosti. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 3. uzor. Dodatna ilustracija 7. Nemogućnost s glazbenom kulturom smanjiti. Prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u čovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti. Giordano. kritičko prosuđivanje. Prilagodba nastavnih sadržaja te pojmova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 2. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. produbiti navedenu tematiku (npr. duševna zrelost. Nema posebnosti. Primorac: Maturalac. KATOLIČKI VJERONAUK 8.…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Uočiti razloge zbog čega dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti načine rješavanja nastalih sukoba. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu. pubertet je vrijeme velikih promjena. S. Nema posebnosti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea. u dogovoru s predmetnim učiteljem. interaktivno pisanje. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Vođeni razgovor i diskusija o gorućim pitanjima. spolne osobine. o životu i problemima u razredu. Boscato: „Goruća pitanja“). 2. Sistematski provjeravati razumijevanje. ideal. 2. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. o sukobu naraštaja. Lasconi. tjelesni razvoj. Smanjena korelacija s hrvatskim jezikom i glazbenom kulturom uz značajnu prilagodbu nastavnih sadržaja. problemima i temama mladih. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti Osobnost.

Sat razrednika: produbiti navedenu temu. pušenje. Novo stručno nazivlje koje se 137 . Ključni pojmovi 2. V. Vođeni razgovor i diskusija o problemu ovisnosti. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. foto-govor. o životu i problemima u razredu. alkohol. stvaralačko izražavanje pomoću riječi i slike. droge. čitanje ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu. idoli. o ljubavi i prijateljstvu. Otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti. sporta. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. Potrebno predznanje 3. Uz nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. alkohola. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 4. Dokumentarni film o liječenju mladih ovisnika. štetnost pušenja. paralaonica. stvaranje problemske situacije. zlouporaba slobode. V. idolopoklonstvo. filmovi. a izbjegavamo zlo. poznatim glumcima. Engleski jezik: pričanje o vlastitim doživljajima i pustolovinama. Potrebno predznanje 3. pušenju i alkoholu.2. pisanje novinskog izvješća. Uočiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najčešće upada suvremena mladež. identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom. (7. Objasniti razliku između idola. izgrađivati osobni stav i čvrsti karakter pred napastima suvremenih ovisnosti kod mladih. Sadržajna prilagodba. itd. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. filma. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. o sukobu naraštaja. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prihvatiti svoju slobodu kao dar Božji da činimo uvijek dobro. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. otkriti i prihvatiti Boga kao naš najveći ideal. Zamke suvremenih ovisnosti ovisnost. prepoznati i protumačiti razloge zbog koji mladi najčešće postaju ovisnici o drogi. Otkrivati „skrivene poruke“ idola današnje mladeži koje se nude kroz različite subkulturne izričaje (film. ovisnost. vrstama glazbe. 2. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. glazba. analiza i interpretacija. športovima. ideal. Hrvatski jezik: Ideja u književnom djelu. stvarni svijet i svijet mašte. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. Novak: Iz velegradskog podzemlja. shvatiti posljedice ovisničkog ponašanja. otkriti i kritički obrazložiti privid suvremenih idola koji se najčešće nameću mladima danas. interaktivno pisanje. Engleski jezik: razgovaranje o TV-programu. prepoznati loša druženja i negativne društvene utjecaje. Učestalo ponavljati i korigirati izgovor ključnih pojmova.). Učestalo ponavljati i objašnjavati ključne pojmove. o problemima mladih u modernom svijetu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 4. vrstama filmova. slušanju glazbe.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Mladi imaju potrebu poistovjećivanja s poznatim osobama koje im nameću mediji. Nazor: Voda. ljestvica vrijednosti. objasniti mladenačku potrebu za poistovjećivanjem. Postoje različite vrste ovisnosti. sloboda. Obrazovna postignuća 4. idolatrije i ideala. pisanje dijaloga. moda i dr. Dodatna ilustracija 7. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. 1. prikaz rješenja pomoću mentalne mape. istraživanje. 3. školi. izrada plakata. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Obrazovna postignuća 4. idolatrija. odlasku u kino. izlaganje s tumačenjem glavnih pojmova. Dokumentarne fotografije iz života mladih. droga. Evokacijski razgovor i igra asocijacija. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. čitanju knjiga i književnosti. dokumentarne fotografije popularnih osoba iz svijeta glazbe. 5.

4. stvaranje problemskih pitanja. Potrebno predznanje 3. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. kod sakramenta ispovijedi važan je ispit savjesti Otkriti savjest kao Božji glas u čovjeku koji nas potiče činiti dobro i izbjegavati zlo. 4. Novak: Iz velegradskog podzemlja. 2. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. Čitanje. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Obrazovna postignuća 138 . Nema posebnosti. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pročitati i analizirati nekoliko iskustava bivših ovisnika. ispravan sud savjesti. prepoznati i obrazložiti važnost vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti. 5. Pronaći i analizirati različite vrste savjesti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Preporuke za korelaciju 8. Sadržajna prilagodba. Savjest – Božji glas u čovjeku savjest. Božje zapovijedi – put u slobodu Dekalog. Dodatna ilustracija 7. Gaudium et spes – pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu. prirodni zakon. Uočiti načine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naša savjest bila ispravno formirana. V. 5. 3. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7. odgoj savjesti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. odobrava ili prekorava. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. znati nabrojiti i kratko opisati pojedine zapovijedi. sloboda. razgovor. pravo na savjest. moralni red. Sadržajna prilagodba. Svaki čovjek ima savjest. 2. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Potrebno predznanje 3. shvatiti da svaki čovjek ima pravo živjeti po svojoj savjesti. analiza. Nema posebnosti. scenske improvizacije o glasu savjesti koji čovjeku govori. spoznati i prihvatiti da nas Božje Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Razvijati sposobnost razlikovanja. ljudska prava. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.uvodi u temu 9. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Mojsije je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva. 1. savjest nas potiče da činimo dobro a izbjegavamo zlo. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. (7. Prilagodba nastavnih sadržaja. prizora. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. Nema posebnosti. izrada umne mape. Božje zapovijedi su bile zapisane na dvjema kamenim pločama. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 1. Nabrojiti i protumačiti deset Božjih zapovijedi. Bog je sklopio Savez i dao Deset zapovijedi na brdu Sinaju. produbiti navedenu tematiku. interpretacija i usporedba biblijskih tekstova i pomoćnih citata. događaja koji stavljaju na ispit čovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor. savjest. Ključni pojmovi 2. nabrajanja i iskazivanja iskustva. Mojsije. otkriti zašto nam je Bog dao svoje zapovijedi. 3. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Nema posebnosti.

u dogovoru s predmetnim učiteljem. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama zapovijedi oslobađaju i da ne ugrožavaju našu slobodu. kušnja. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Uočiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i bližnjemu i nastojati živjeti prema Božjim zapovijedima. spiritizam. Dodatna ilustracija 7. ateizam. pripovijedanje. (7. Vođeni razgovor o prvoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak prvih triju zapovijedi. izrada plakata.4. 2. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Koristiti stečena iskustva. krivokletstvo. Prema prilagodba nastavnih sadržaja. deklaracija. usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uočiti njihovu povezanost. sloboda. obrazložiti na što nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga. Ključni pojmovi 2. pisanje eseja. Kišević: „Profesor povijesti“. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 139 .). 19 i 20 pogl. Za razumijevanje dati više jednostavnih primjera iz svakodnevnog života. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). prikupljanje podataka i sastavljanje kataloga pitanja. Likovna kultura: Lik Mojsija u umjetnosti. Dodatna ilustracija 7. A. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. bogohuljenje. Otkriti i analizirati suvremene oblike praznovjerja danas.traženje veza između Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima. 1. produbiti navedenu tematiku (npr. razgovor i plenumsko rješavanje postavljenih pitanja. Koristiti stečena iskustva. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Čitanje. Otkriti i protumačiti smisao štovanja Božjeg imena kroz različite molitvene oblike.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Opisati sadržaj prvih triju zapovijedi Dekaloga. Pročitati cjeloviti biblijski tekst o sklapanju Saveza i Deset zapovijedi (Knjiga Izlaska. Preporuke za korelaciju 8. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 3. promatranje i interpretacija slike. Film: „Deset zapovijedi“. načini kršenja prvih triju zapovijedi. otkriti i analizirati suvremene oblike nepoštivanja Dana Gospodnjega. nabrojiti bogoslovne krjeposti i obrazložiti njihovu važnost za život. razgovor. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. „Mojsije s pločama Božjih zapovijedi“. 1. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. D. Šimunović: Duga. grupni rad . simonija. Potrebno predznanje 3. Kovačić: „Hvaljen Isus. E. Preporuke za korelaciju 8. moja stara bako“…). 5. Obrazovna postignuća 4. Rembrandt van Rijn. analiza i interpretacija biblijskog teksta o Božjim zapovijedima. J. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 2. Prema potrebi provjeravati razumijevanje i dodatno objasniti nepoznate pojmove i riječi. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Sadržajna prilagodba. otkriti svetost dana Gospodnjega i uočiti važnost redovitog sudjelovanja kršćana na nedjeljnim euharistijskim slavljima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 3. Ljubav prema Bogu prva ploča Dekaloga. 4. KATOLIČKI VJERONAUK 8. bogoslovne krjeposti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. praznovjerje. nabrojiti i kritički protumačiti najučestalije načine kršenja prvih triju zapovijedi Dekaloga. Hrvatski jezik: Teme lirskih pjesama. Pupačić: „Moj Bog“. Na prvoj ploči zapisane su prve tri zapovijedi koje govore o pravom odnosu čovjeka prema Bogu. magija. čitanje. Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani. izlaganje i tumačenje Božjih zapovijedi koje promiču i štite pozitivne ljudske vrijednosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. psovka. svetogrđe. Dekalog. crteža ili fotografije. zakon.

prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu društvenu zajednicu. V. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. eutanazija. Lik u književnom djelu. čitanje i interpretacija tekstova i slike. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. ugrožavanje zdravlja. Ljudski život je Božji dar. Nazor: Voda. pretpostavljenima i državnim poglavarima. Majer: Dnevnik malog Perice. izlaganje i tumačenje temeljnih pojmova. Sadržajna prilagodba. igra uloga. 4. razgovor. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. (7. o ljubavi i prijateljstvu. D. (7. oduzimanje života je zločin Objasniti sadržaj i opseg pete Božje zapovijedi. odnos prema drugim autoritetima. navesti i obrazložiti najčešće načine krštenja četvrte Božje zapovijedi. rat i naoružanje). svaki ljudski život je svet. produbiti navedenu tematiku (S. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 4. istraživanje teme povezujući Božju zapovijed i neposredna učenička iskustva. Druga ploča saveza govori o sedam zapovijedi koje se odnose na čovjeka i određuju odnose među ljudima. izrada mentalne mape i izrada plakata na temu – naše životne situacije. svetost života. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. obitelj. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. uočiti da je Bog jedini gospodar svakog ljudskog života. Objasniti sadržaj i opseg četvrte Božje zapovijedi. 1-16). 5. Prepoznati i obrazložiti važnost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 5. Šimunović: Duga.potrebama 3. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Potrebno predznanje 3. Sadržajna prilagodba. Glavašević: «Priča za roditelje»…). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Fotografija jedne skladne obitelji. samoubojstvo. samoubojstvo. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. školi. Ključni pojmovi 2. prepoznati potrebnu izgrađivanja odnosa poštovanja prema nastavnicima. Dodatna ilustracija 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. 2. Obrazovna postignuća 140 . Nema posebnosti. četvrta zapovijed je prva zapovijed na drugoj ploči Saveza o odnosi se na poštovanje roditelja. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Pročitati i analizirati biblijski tekst koji govori o dužnostima djece prema roditeljima (Sir 3. Nema posebnosti. dužnosti djece. Poštivanje roditelja i starijih četvrta Božja zapovijed. roditeljski odgoj. Ključni pojmovi 2. Vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. V. 4. obiteljsko zajedništvo. o sukobu naraštaja. objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece. pobačaj. pobačaj. ubojstvo. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. kritički protumačiti najučestalije povrede ljudskog života (ubojstvo. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. Koristiti stečena iskustva. eutanazija. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskog života. o životu i problemima u razredu. Svetost ljudskog života peta Božja zapovijed. Preporuke za korelaciju 8. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 5. poštivanje autoriteta. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu.

Prijedlozi za metodičku obradu 6. uočiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se očituje u međusobnoj ljubavi i vjernosti. poligamija. 3. izrada plakata. Fotografije razvoja ljudskog života od začeća do rođenja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. doktrinarnih i antropoloških tekstova uz promatranje i interpretaciju slika i fotografije. povreda ovih zapovijedi u svakodnevnom životu. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. st. stvaranje problemske situacije i kritičko čitanje. doktrinarnih i drugih tekstova i fotografija. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 6. Preporuke za korelaciju 8. Šenoa: Čuvaj se senjske ruke. kritički protumačiti opasnosti bračne nevjere i rastave braka. 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. preljub. Ključni pojmovi 2. bračna ljubav. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pisanje novinskoga izvješća. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Koristiti stečena iskustva. 4. eutanazija. imenovati načine kako se možemo zauzeti za svaki ljudski život. homoseksualnost. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. ropstvo).4. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. D. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. prostitucija. prostitucija. diskusija (parlaonica). svjetske krize i Prvi svjetski rat. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za rad s učenicima s 141 . Novak: Iz velegradskog podzemlja. korigirati i objašnjavati ključne pojmove. ubojstvo. V. pornografija). Dodatna ilustracija 7. pisanje novinskoga izvješća. obrazložiti u čemu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti. Majer: Dnevnik malog Perice. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Šimunović: Duga. Objasniti sadržaj i opseg šeste i devete Božje zapovijedi. masturbacija. silovanje. analiza i interpretacija biblijskih. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. deveta zapovijed promiče svetost sakramentalnog braka. Uočiti i prihvatiti da je naše tijelo hram Duha Svetoga. produbiti navedenu tematiku. masturbacija. Igra asocijacija i vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. Preporuke za korelaciju 8. Analizirati sadržaje pojedinih TV-serija i tiskovina koji kompromitiraju dostojanstvo ljudskog tijela. stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica). imenovati i kritički protumačiti najučestalije zloporabe na području ljudske spolnosti (bludnost. 1. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. abortus. Dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća spolnost. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. identifikacijski razgovor. V. uočiti važnost i vrijednost predbračne i bračne čistoće. 2. (građanski rat. sablazan. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Šesta zapovijed čovjeka poziva na čisto življenje svoje spolnosti. Hrvatski jezik: A. a osobito za najugroženije. Nema posebnosti. bludnost. D. film. predbračni spolni odnosi. 5. Vođeni razgovor i izmjena spoznaja o problematici mladenačke spolnosti. monogamija. samoubojstvo. odrediti čovjeka kao jedinstvo duše i tijela. istraživanje i analiza biblijskih. Šimunović: Duga. Pročitati i analizirati nekoliko tekstova iz dnevnog tiska o ugrožavanju i povrjedama ljudskoga života. bludnost. pornografija. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Novak: Iz velegradskog podzemlja. ljubavi i braka. izlaganje. Povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. prikupljanje podataka i stvaranje kataloga pitanja. pedofilija. Koristiti stečena iskustva. (7. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Sadržajna prilagodba. pedofilija. Učestalo ponavljati. vođeni razgovor s pribiranjem zaključaka i tumačenjem bitnih pojmova. V.

Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). pohlepa. Sadržajna prilagodba. Igra asocijacija. Po potrebi prilagodba nastavnih sadržaja. privatno vlasništvo. posvijestiti da svaki čovjek ima pravo na priopćavanje istine. slušanje i interpretacija tekstova. krađa. zauzimati se za jednostavnost i siromaštvo srca. imenovati i protumačiti najučestalije oblike povrede istine (laž. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. nalijepiti radni materijal u bilježnicu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Poštivanje tuđe imovine privatno vlasništvo. Prijedlozi za metodičku obradu 6. laž je povreda ove zapovijedi. Čitanje. Nema posebnosti. karitas. Dodatna ilustracija 7. D. krađa. (7. vođeni razgovor. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Nema posebnosti. imenovati i protumačiti različite oblike krađe i povrede tuđega vlasništva. 4. Majer: Dnevnik malog Perice. (7. Sadržajna prilagodba. Ključni pojmovi 2. krivo svjedočenje. zavist. nastojati uvijek govoriti istinu. krivokletstvo. uočiti i kritički obrazložiti opasnosti pohlepe. svaka krađa i otimanje tuđeg dobra je grijeh. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 7. uočiti i obrazložiti pravo svakog čovjeka na privatno vlasništvo. Intenzivno potkrepljivati primjerima iz života. Analizirati primjere mita. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 8. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. KATOLIČKI VJERONAUK 8. crtežima i fotografijama. 5. igra uloga. ogovaranje. KATOLIČKI VJERONAUK 8. imenovati djela milosrđa. Obrazovna postignuća 4. Poziv na istinoljubivost istina. Prijedlozi za metodičku obradu 142 . V. Svaki čovjek treba poštivati svoju i tuđu imovinu. Potrebno predznanje 3. Potrebno predznanje 3. ogovaranje. Prepoznati situacije u kojima je čovjek pozvan činiti djela milosrđa. izrada mentalne mape ili izrada plakata. Preporuke za korelaciju 8. 3. Šimunović: Duga. zavist. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. laž. 4. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. gramzivosti i zavisti. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Objasniti sadržaj i opseg osme Božje zapovijedi. Prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu. korupcije i krađe u hrvatskom društvu. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Objasniti sadržaj i opseg sedme i desete Božje zapovijedi. Označiti u udžbeniku bitne dijelove.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. 2. 1. pohlepa. krivo svjedočenje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pravo na istinu. razgovor. Osma Božja zapovijed nas potiče na istinu. Obrazovna postignuća 4. klevetanje. Novak: Iz velegradskog podzemlja. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Koristiti stečena iskustva. zavist. izlaganje s tumačenjima pojmova privatno vlasništvo. klevetanje). uočiti i protumačiti važnost istine i istinoljubivosti u svakodnevnom životu. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. pohlepa. 5. Hrvatski jezik: V. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. čitanje i analiza biblijskih i drugih tekstova i likovnih priloga. krađa. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. istraživanje teme i izdvajanje problema.

stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); izlaganje s tumačenjem bitnih pojmova povezujući ih s primjerima i pričama iz svakodnevnice; igra uloga; pisanje kratkog eseja. 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku. Ch. Dickens: Oliver Twist. istinoljubivost, ogovaranje, klevetanje, krivokletstvo. Prepoznati i analizirati načine širenja neistine preko novina i televizije. 1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. Obogatiti sadržaje događajima iz osobnog iskustva. 3. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 1. Judaizam judaizam, «Šema Izrael», Šabat, obrezanje, židovski blagdani. Židovstvo je najstarija od tri velike monoteističke religije; Abraham, Izak i Jakov su praoci židovske vjere; Mojsije je najveći prorok SZ; Pasha je najveći židovski blagdan, sinagoga je mjesto okupljanja židovske zajednice radi bogoštovlja. Uvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito petoknjižje; opisati vjernički život Židova; imenovati i kratko objasniti najvažnije židovske blagdane i uočiti njihovu povezanost s kršćanskim blagdanima. Usporediti kršćanstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice među njima. Raščlamba i tumačenje pojmova: Židov – kršćanin, Židov – Judaist; sastavljanje kronološke sheme najvažnijih događaja židovske povijesti; tumačenje važnosti pojedinih židovskih blagdana i svetih knjiga; upoznavanje i primjeri židovskih liturgijskih molitava i pjesama, osobito Šema Izrael; posjet židovskoj zajednici i sinagogi. Zemljovid Izraela; dokumentarne fotografije iz židovskog vjerničkog života; grafički prikaz židovskih blagdana. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. monoteizam, politeizam, Tora, Talmud, Bar micva, Roš hašanah, rabin. Židovska zajednica u Hrvatskoj. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

143

podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 2. Dijalog Židova i kršćana religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija „Nostra aetate“. Zajednički preci židovstva i kršćanstva; Židovi su naša braća; holokaust. Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; navesti i objasniti važnije odrednice koje čine zajedničku baštinu Židova i kršćana; protumačiti važnost religijskog dijaloga sa Židovima; imenovati i opisati tragične posljedice antisemitizma, mržnje i progona Židova; kratko obrazložiti što II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu kršćana sa Židovima. Posvijestiti kako su Židovi naša povlaštena braća u vjeri; promicati zajedništvo i toleranciju. Rad s dokumentarnim fotografijama koje govore o progonima Židova kroz povijest; čitanje, analiza i interpretacija odlomka teksta iz deklaracije „Nostra aetate“, osobito o krivnji Židova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga kršćana sa pripadnicima židovske vjere; vođeni razgovor o ulozi pape Ivana Pavla II u promicanju dijaloga. Dokumentarna fotografija pape i rabina. Mogućnosti povezivanje vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. antisemitizam, Nostra aetate, međureligijski dijalog Pročitati i analizirati dio teksta deklaracije „Nostra aetate“ o potrebi dijaloga kršćana i Židova. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 1. Proroci govore u Božje ime prorok, poslanje, Mojsije, proroci – pisci, veliki i mali proroci. Proroci su Božji glasnici; Mojsije je najveći prorok Starog zavjeta; Ivan Krstitelj je Mesijin preteča. Protumačiti tko su bili proroci u Starom zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka; uočiti i objasniti razliku između starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zašto je Mojsije najveći starozavjetni prorok; imenovati nekoliko važnijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Posvijestiti svoj put i otvoriti se poticajima Duha da smo i mi danas svi pozvani vršiti proročku službu; razlikovati proroštva od proricanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

144

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; vođeni razgovor s izlaganjem i tumačenjem bitnih pojmova; izrada umne mape. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka Hrvatsku jezik: Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Likovna kultura: proroci u umjetnosti (npr. Michelangelo: „Mojsije“, veliki proroci – crkva sv. Jeronima…). Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o pozivu i poslanju jednog od proroka. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba biblijskih tekstova i sustavno provjeravati razumijevanje. 3. Prilagodba biblijskih tekstova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 2. Proroci – čuvari Saveza Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo. U SZ Bog je u više navrata sklapao Savez s ljudima i sa svojim izabranim narodom; kršenje Saveza kroz povijest izraelskog naroda. Uočiti osobito poslanje proroka u čuvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog čega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i Južno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uočiti kako se proroci bore za čistoću vjere, za vjernost Savezu, protiv društvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti naše osobno proročko poslanje danas. Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; stvaranje kataloga pitanja i razgovor o mjestu i ulozi suvremenih proroka u crkvenoj i društvenoj zajednici; igra uloga; promjena perspektive i prepričavanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu; izrada lente vremena najvažnijih događaja i djelovanja pojedinog proroka. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena, zemljovid Kraljevstva Izraela i Jude, zemljovid Asirskog Carstva; zemljovid Babilonskog Carstva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Glazbena kultura: npr. G. Verdi: „Nabucco“ - Zbor Židova. Juda, Izrael, Tužaljke, Asirci, Babilonci. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o kršenju Saveza s Bogom. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

145

novi Savez. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 8. razaranje Hrama. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. navještaj Mesije i poziv na obraćenje. hijerokracija. Potrebno predznanje 3. Ključni pojmovi 2. Zadržati se na ulozi proroka. Ivan Krstitelj. odrediti ulogu proroka kao glasnika nade. 2. navesti glavni sadržaj Ivanova propovijedanja. navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. objasniti što je to židovska dijaspora nekada i danas. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 4. Glasnici nade i izbavljenja Perzijsko Carstvo. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije. Naglasak na razumijevanju i korekciji izgovora ključnih pojmova. Mesiju. Glazbena kultura: psalmi u glazbenim ostvarenjima. Dodatna ilustracija 7. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. (7. pripovijedanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu.Spasitelj. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 3. 1. izbavljenja i povratka u domovinu. (7. Mesija. Pronaći. Potrebno predznanje 3. obnova Hrama.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjeg starozavjetnog proroka i Mesijina preteču. Ne objašnjavati zemljopisne i povijesne pojmove.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV.4. objasniti što znači da se novi i vječni Savez s Bogom događa u Isusu Kristu. Ivan Krstitelj – posljednji prorok SZ. Isus . Ivan Krstitielj. Pad Izraela pod asirsku vlast. uloga proroka u životu naroda. navesti glavne sadržaje proročkog naviještanja. obrazložiti i opisati tvrdnju da su se u Isusu Kristu ispunila sva starozavjetna proroštva. Znati prepoznati prvi navještaj Spasitelja (protoevanđelje) nakon grijeha prvih ljudi. Mesija. Obrazovna postignuća 4. osobito navještaj dolaska Mesije. tj. 5. veći prostor za pisanje). Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka. uočiti i doživjeti važnost vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo. zemljovid Perzijskog Carstva. židovska dijaspora. Posvijestiti i doživjeti da smo svi potrebni obraćenja i da nas Bog nikada ne napušta. pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o izbavljenju iz ropstva i povratku u domovinu. Samarijanci. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. lenta vremena. 4. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Spasitelja i Otkupitelja. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. postanak sinagoga. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. protumačiti važnost obnove i ponovne izgradnje Hrama. pravi Bog i pravi čovjek. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 146 . Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najvećeg od svih proroka. 5. Opisati povijesnu situaciju izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskog carstva. 3. fiksiranje papira na podlozi. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Preporuke za korelaciju 8. Pojedinačni i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih tekstova o životu i porukama pojedinog proroka u poveznici s drugim poticajnim tekstovima ili ilustracijama. izrada sažetka o djelovanju proroka u obliku slikovnice ili umne mape. prorok. Slijed događaja u pripovjednom djelu. Kirov edikt. pad Jude pod babilonsku vlast. Isus Krist – ispunjenje proročanstava protoevanđelje. povratak u domovinu. 4. Ključni pojmovi 2. Davidov potomak. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici.

DA SVI BUDU JEDNO 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. grafički prikaz glavnih pravaca kršćanstva Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. novo lice Crkve u XX stoljeću. Preporuke za korelaciju 8. 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. 5. Umjetnička reprodukcija. S. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. Interpretativno čitanje. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 16-30) koji govore o navještaju i dolasku Mesije. Voditi učenike pitanjima. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 147 . Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Dodatna ilustracija 7. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. pisanje molitve za jedinstvo svih kršćana. Kupareo: „Balada o Gospinim pčelama“. Sadržajna prilagodba. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. Črnja: „Križ“. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Nema posebnosti. 1-3) s novozavjetnim tekstom (Lk 4. 2. Reformacija. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s fotografijom. pripovijedanje povijesnih događaja i činjenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena do danas. sveta. 3. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Razvijati odnos poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima. 3. veliki raskol 1054. R. obrazložiti značenje četiriju oznaka Kristove Crkve. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Lagerlof: „Sveta noć“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. „Krist na Maslinskoj gori. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. meditacija o Kristovu liku uz umjetničku reprodukciju i glazbu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Tjedan molitve za jedinstvo kršćana. 1.5. Likovna i glazbena kultura: navedenu temu produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. 1. Krist – Crkva. stvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. rimokatolici. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Emanuel. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. zamišljeni intervju s Isusom. El Greco. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. uočiti da je Isus želio jednu Crkvu. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom sadržaja umjetničkih reprodukcija. Z. Potrebno predznanje 3. Pomazanik. shematski prikaz – odnos proroka SZ i Krista. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. Jaganjac Božji. uvidjeti važnost molitvu za jedinstvo svih kršćana. Pročitati i usporediti starozavjetni tekst (Iz 61. izlaganje i tumačenje povijesne i eshatološke zadaće Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti. Isusova želja i molitva za jedinstvom jedna. istočno pravoslavlje. Obrazovna postignuća 4. protestanti. Dodatna ilustracija 7. 2. Protumačiti tekst Isusove velikosvećeničke molitve za jedinstvo svojih učenika. produbiti navedenu tematiku (npr. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. velika shizma. shematski prikaz glavnih podjela unutar Crkve. „izdanak“ Davidove kraljevske loze. Ključni pojmovi 2. katolička i apostolska Crkva. „Legenda o Juditi“. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. (7. Preporuke za korelaciju 8.

Naglasiti bitno i omogućiti učeniku prepoznavanje. luterani. Sadržajna prilagodba. Ključni pojmovi 2. demonstracija primjera kršćanske solidarnosti. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. 3. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Vođeni razgovor o uzrocima i posljedicama netrpeljivosti i nepoštovanja koje ponekad susrećemo među kršćanima. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Dokumentarna fotografija pravoslavne crkve. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Kršćani na drugi način Pravoslavna Crkva. Istočni raskol 1054. (7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Konkretizirati nastavne sadržaje. razumjeti ih i koristiti. fotografija M. Grkokatolici u Hrvatskoj. a ne reprodukciju tih sadržaja. 2. 4. Dodatna ilustracija 7. Obrazovna postignuća 4. 5. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika. Obrazovna postignuća 4. II Vatikanski Koncil. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. podjele među kršćanima. autokefalne Crkve. Pravoslavna Crkva u Hrvatskoj. Ekumenski pokret ekumenizam. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pojedinačni i skupni rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katoličkih. Potrebno predznanje 3. ekumenski pokret. jedinstvo kršćana. stoljeću – reformacija. protestantizam. Ključni pojmovi 2. (7. objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti. imenovati važnije protestantske Crkve. Potrebno predznanje 3. Usvojiti nove pojmove. Naglasiti bitno. ikonostas.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. 1. kalvinisti. izrada logotipa ekumenizma. ikona. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Nema posebnosti.5. DA SVI BUDU JEDNO 2. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. eparhija. otkriti i prepoznati načine ekumenskog zbližavanja podijeljenih Crkava.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. patrijarhat. Prijedlozi za metodičku obradu 6. navesti najvažnije ekumenske događaje. Protestantske zajednice u Hrvatskoj. protumačiti posebnosti Pravoslavne crkve. predstavljanje pripadnika različite kršćanske vjeroispovijesti. prepoznati i objasniti temeljne postavke protestantskog nauka. Prijedlozi za metodičku obradu 148 . prepoznati u ekumenizmu jednu od najvažnijih zadaća Crkve. episkop. ikona. Uočiti važnost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angažmana. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Preporuke za korelaciju 8. Objasniti početak i razvoj ekumenskog pokreta. DA SVI BUDU JEDNO 3. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. anglikanci. grkokatolici. imenovati načine kako možemo promicati jedinstvo kršćana u osobnom životu. pravoslavnih i protestantskih shvaćanja pojedinih razdoblja i događaja crkvene povijesti. rascjep u 16. Uvidjeti važnost i potrebu odnosa poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima i njihovim pripadnicima. ekumenizam. Isusova velikosvećenička molitva. ikonostas. poštovanja i zajedničkih aktivnosti među kršćanskim konfesijama. Luthera. projektna nastava (priprema zajedničkoga susreta učenika u mjestima u kojima postoji više kršćanskih zajednica i organizacija ekumenskoga molitvenog skupa). posjet pravoslavnoj ili protestantskoj crkvi. pismeno izražavanje ili molitve na temu jedinstva. pastor. crkvenu strukturu i navesti ono što nam je zajedničko.

savjest nas prekorava zbog grijeha. ne ići u širinu u obradi gradiva. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. 4. izlaganje i razgovor. skupni rad na analizi i interpretaciji odabranih biblijskih i drugih tekstova.. 4. produbiti navedenu tematiku (npr. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. Predstavljanje različitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomoću dokumentarne fotografije. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 149 . Michelangelova djela u Sikstinskoj kapeli).. Prilagodba sadržaja i teksta. osobni grijeh. Naglasiti bitno.“. 5. (7. ljudskoga iskustva ili filmskog isječaka te vođeni razgovor o tome. Preporuke za korelaciju 8. S.. misao. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Protumačiti što je to grijeh. Prijedlozi za metodičku obradu 6. igra uloga s naslovom: “I ja sam bio u masi koja je kamenovala. prepoznati da je svaki čovjek grješnik. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Grijeh je zlo. Potrebno predznanje 3. Preporuke za korelaciju 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. dokumentarna fotografija jednog ekumenskog susreta. svi ljudi griješe. Nema posebnosti. Dodatna ilustracija 7. Prosenjak: Divlji konj. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. V. glavni grijesi. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. odgovornost za grijehe što ih drugi čine Dublje analizirati i protumačiti jednu od pet ponuđenih definicija grijeha. usporediti teške i lake grijehe i odrediti razliku među njima. 3. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. istočni grijeh. Otkriti kako grijeh stvara osjećaj krivnje koje se moramo osloboditi. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 2. Prilagodbe nastavnih sadržaja. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. uočiti da se grijehom čovjek udaljava od Boga.6. u dogovoru s predmetnim učiteljem. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. 5. grješno stanje. stvaranje kataloga pitanja i problemske situacije. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Logotip ekumenizma. novinskog izvješća. 1. papa Pavao VI. protumačiti što je to iskonski ili istočni grijeh. Unitatis redintegratio – koncilski dekret o ekumenizmu. Iskustvo krivnje i grijeha grijeh. Obrazovna postignuća 4. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 1. B. Kranjčević: „Pogled“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. navesti i obrazložiti posljedice grijeha u osobnom i društvenom životu. Pronaći. Likovna kultura: biblijski motivi u sakralnoj umjetnosti (npr. S. imenovati i obrazložiti sedam glavnih grijeha. Načini sporazumijevanja. djelo ili propust protiv Božjeg zakona.“ ili “Zatajio sam te kad. Dodatna ilustracija 7. Koristiti stečena iskustva. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. laki i teški grijesi. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku.. Nema posebnosti. Ključni pojmovi 2. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. riječ. prepoznati i obrazložiti povezanost grijeha i naše slobode (zlouporabe slobode). 3. pročitati i analizirati neki od aktualnih ekumenskih susreta u Hrvatskoj. prikupljanje podataka. 2. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. tjedan molitve za jedinstvo kršćana.

bolesničko pomazanje. vjera u uskrsnuće. a ljubi grješnika. Obrazložiti zbog čega ljudi vole život i zašto se boje smrti. 4.. obraćenje srca. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 150 . 1. Probuditi i potaknuti brigu za bolesne. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 1. Potrebno predznanje 3. Nema posebnosti. obrazložiti smisao i značenja sakramenta bolesničkog pomazanja. Nema posebnosti. Dodatna ilustracija 7. V. Božja ljubav prema grješnicima. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. razlikovati savršeno i nesavršeno kajanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. ona je posljedica istočnog grijeha. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s doktrinarnim izričajima. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Ključni pojmovi 2. 2. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o čovjekovu pokajanju i obraćenju i Božjemu praštanju i milosrđu. S. pokora. Prijedlozi za metodičku obradu 6. sakrament ispovijedi ili pomirenja. Prosenjak: „Divlji konj…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. scenski prikaz različitih biblijskih prizora susreta. opraštanja i radosti pomirenja. S. opisati. izrada kolaža s izvještajima o Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.. izlaganje i tumačenje pojmova „preminuće“.). Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. B. Razvijati svijest odgovornosti za svoje loše postupke i grijehe. prihvaćanje odgovornosti. „Povratak izgubljenog sina“. Ključni pojmovi 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. prepoznati i obrazložiti kako čovjekova patnja ima smisla. Čitanje. Igra asocijacija i nastaviti pričati priču s različitim završecima (dogodila se prometna nesreća i vozač je pobjegao s mjesta nesreće. ispovijedi. Pomirenje s Bogom i s ljudima savršeno i nesavršeno kajanje. dokumentarna fotografija o ispovijedi. organizirati pokorničko bogoslužje pripremljeno kroz meditativnu glazbu i po mogućnosti ponuditi ispovijed u župnoj zajednici. Preporuke za korelaciju 8. besmrtnost duše. (7. ljudska bolest i patnja. uočiti važnost pokore za vlastite grijehe. Obrazovna postignuća 4. (7. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 2. odgovornost za vlastite čine. Umjetnička reprokucija: Rembrandt van Rijn. 5. produbiti navedenu tematiku (npr. biti spreman drugima opraštati. U tumačenju krenuti od jednostavnih učeniku poznatih izraza. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. razlikovati grijeh od grješnika: Bog mrzi grijeh. izrada suvremenog ispita savjesti. Kranjčević: „Pogled“. besmrtnost duše. nemogućnost življenja bez opraštanja i pomirenja. na temelju biblijskih tekstova. popudbina. sakrament bolesničkog pomazanja. obraćenje. Isusov odnos prema bolesnicima. Sakrament ispovijedi. duhovni plodovi sakramenta pomirenja Pronaći i analizirati neki primjer obraćenja u Novom zavjetu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Obrazovna postignuća 4. Isus je bio posebno pažljiv prema bolesnima. shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskog života u vječni život. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Potrebno predznanje 3. spoznati kako obraćenje započinje vlastitim kajanjem za grijehe. Smrt je neminovna. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Riječi objasniti uz mnogo više primjera. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. otkriti i doživjeti veličinu i snagu Božjeg milosrđa u sakramentu sv. Otkriti važnost priznanja grijeha i obraćenja. produbiti i osnažiti vjeru u vječni život s Bogom. Pred tajnom smrti smrt. KATOLIČKI VJERONAUK 8. posvijestiti da je naša duša besmrtna. Nema posebnosti.

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizira uzroka i posljedica stradavanja i umiranja; razgovor s učenicima o osobnom iskustvu i susretu sa smrću; pisanje kratkog eseja ili sažalnice. Dokumentarne fotografije o ljudskoj patnji i bolesti; dokumentarna fotografija o kršćanskom groblju. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u književnom djelu, Biografija, autobiografija, Socijalna tematika u pjesništvu i prozi, D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. „prijelaz“ ili „preminuće“, besmrtnost duše, popudbina. Pronaći i analizirati neka iskustva, misli i svjedočanstva filozofa, teologa, znanstvenika i književnika koji govore o smislu života, smrti i životu nakon smrti. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Konkretizirati i vizualizirati neke ključne pojmove. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Konkretizirati neke ključne pojmove s korekcijom govora. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 2. O životu nakon smrti raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni. Uskrsnuće; besmrtnost duše; život s Bogom; molitva za pokojne. Navesti i protumačiti neke izabrane biblijske tekstove o životu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumačiti; uočiti mogućnost vječne propasti ako se svjesno i slobodno odlučimo protiv Boga; dublje razumjeti mogućnost čovjekova čišćenja pred Bogom nakon smrti; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti čeka konačni susret s Bogom i vječni raj; ispravno protumačiti povezanost našega življenja na zemlji i vječnog života. Prepoznati važnost i potrebu molitve za sve pokojne; naslutiti važnost kršćanske vjere u Božje milosrđe i uskrsnuće na vječni život. Igra asocijacija s pribiranjem kataloga pitanja i stvaranjem problemske situacije s temom života nakon smrti; rad u skupinama na rješavanju problema analizom i interpretacijom biblijskih tekstova o smrti (SZ i NZ) u poveznici s drugim poticajnim tekstovima i ilustracijama; tumačenje ključnih pojmova; stvaranje kolaža na teme „smrt – život“, „tama – svjetlo“, „žalost – radost“, „pakao – raj“; simboli pobjede, života i spasenja: svijeća – simbol Krista, vječnosti; križ – simbol pobjede života nad smrću; promatranje slike posljednjeg suda – razgovor i interpretacija s pisanjem kratkog eseja o vjeri u uskrsnuće tijela i vječni život. Umjetnička reprodukcija: Michelangelo, „Posljednji sud“ Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Posljednji sud“. Klinička smrt, posebni sud, stanje vječnog života s Bogom, stanje vječne odijeljenosti od Boga, drugi Kristov dolazak – paruzija. Pročitati i analizirati neka iskustva kliničke smrti.

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite

151

učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 3. Živimo u vjeri, nadi i ljubavi krjepost, bogoslovne krjeposti, stožerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. Prva Božja zapovijed poziva nas na vjeru, ufanje i ljubav. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove; obrazložiti što je krjepost i krjepostan život; usporediti i uočiti razliku između stožernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti što je to vjera i na što nas vjera poziva; odrediti u čemu se sastoji kršćanska nada; prepoznati ljubav kao temelj i vrhunsko mjerilo kršćanskog života; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi. Uočiti važnost i ljepotu krjeposnog života. Izmjena iskustva o važnosti vjere u čovjekovom životu na temelju vlastitih životnih spoznaja i iskustava s poticajnim naslovom: „Bez povjerenja nije moguće živjeti“; izrada simbola pojedinih kreposti; izlaganje, razgovor i tumačenje bitnih pojmova; analiza i interpretacija Hvalospjeva ljubavi 1 Kor 13, 1-8; molitveni izričaj. Dokumentarne fotografije: križ - simbol vjere, sidro – simbol nade, srce – simbol ljubavi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Pieta“. razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, čin vjere, čin ufanja, čin ljubavi, očaj, preuzetnost. Apostolsko vjerovanje, Očenaš i Dekalog kao izrazi vjere, nade i ljubavi. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Ključne pojmove iskustveno približiti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Božićni ciklus – početak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

152

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska nastava (posjet nekoj crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja). Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Advent, Božić, Bogojavljenje. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Nema posebnosti. 2. Uvježbavanje pomoću didaktičkih igara. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja; proslava crkvenih blagdana kroz liturgiju godinu. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzašašće, Duhovi, Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Dati prednost usmenom izražavanju. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Profil nastavnika.

153

ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VIII razred 1 sat sedmično . Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). 154 . koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja.35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima.Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka.

zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanje njihovog zdravlja . hrani koja se konzumira. Humani odnosi 8. na neodlaženje u rizična područja na kojima mine i NUS nisu vidljivi . Radne navike. sposobnostima i objektivnim okolnostima Pregled programskih oblasti 1. prevenciji ovisnosti.upoznavanje. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. humanizacije odnosa među spolovima i ljudskih prava . uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija .u korak s vremenom 4.opredjeljenje učenika za zvanje ili zanimanje uskladiti s njegovim interesima.prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Aktuelna zbivanja .učeniku dati osnovna saznanja o socijalnim potrebama i socijalnim odnosima .razvijanje radnih navika i savjesnog odnosa učenika prema radu u procesu učenja i tokom izvršavanja tekućih obaveza . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima.zdrav način života 5. osposobljavanje za prepoznavanje mina i NUS-a na osnovu djelimične vidljivosti. zdravoj prehrani. lijekovima.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. stresu i fizičkim aktivnostima. Kultura življenja . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Moralni odgoj 3. međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti . ljubavi. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje. odnos prema radu 6. Kulturno i prirodno nasljeđe – 4 sata Upoznavanje. Kulturno i prirodno nasljeđe 2.Zadaci: . kulturnog 155 . psihološko. saznajna komponenta 7.upoznati učenike s kvalitetom pozitivne socijalne adaptacije i njegovanjem osjećanja prijateljstva.upozoriti na razloge zbog kojih mine i NUS najčešće nisu vidljive. pedagoški karton učenika UKUPNO: 4 3 4 5 3 3 4 5 4 35 Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole .ugrađivanje elemenata samokontrole. Pedagoško. kulturnog i prirodnog nasljeđa .

služba za kontrolu i regulisanje saobraćaja .stres i fizičke aktivnosti . obaveze i odgovornost 3.uz prava idu dužnosti.osnovne karakteristike motornih vozila i utjecaj tehničke ispravnosti uređaja i opreme na sigurnost u saobraćaju .obrazovanju . Moralni odgoj – 3 sata .umjetnosti .dječija štampa . Aktuelna zbivanja .prema mogućnostima planirati učeničku ekskurziju .zrelost za stupanje u spolne odnose .sportu . trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje 4.djetetov integritet treba poštovati .u korak s vremenom – 4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: .lijekovi koji se izdaju bez recepta .vladanje sobom .odgovornost u spolnom odnosu .pravila škole .reći "NE" problematičnim situacijama .) .inovatorstvo .droge i zakon .učešće u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole 2...razvoj i primjena tehnike i tehnologije u svijetu rada .sredini .zdrav način života – 5 sati .moralni kvalitet ličnosti .stvaralaštvo učenika u školi (muzici. tehnici.nauci .kulturi . kidnapovanje.odnos ličnosti prema našem društvu .Konvencija o pravima djeteta: .i prirodnog nasljeđa .utjecaj karakteristika puta i vremenskih prilika na sigurnost u saobraćaju . likovnoj umjetnosti.terorizam. Kultura življenja .svijetu .posjeta muzeju .prevencija narkomanije .pomaganje drugim 156 .

zasićenih masnoća i holesterola vegetacija u funkciji zaštite životne sredine higijena naselja 5. susret s osobom koja boluje od AIDS-a kako vršnjaci utječu na pušenje.potreba međusobnog upoznavanja. koncetrisanje i dekoncentrisanje u toku učenja .pisanje pisma.prijateljstvo među osobama suprotnog spola .pisanje koncepta . Humani odnosi – 4 sata .poteškoće u adaptaciji . seksualni kontakti i AIDS.obilježja ličnosti .osjećaj ljubavi .maloljetnička delinkvencija .priprema.međusobni odnosi učenika i njihovi odnosi prema drugim osobama . alkoholu i narkoticima odaberite prehranu s mnogo povrća.ljubav i spolni nagon čovjeka 157 . pritisci koji navode na pušenje kako se oduprijeti izazovu: pušenja. Pedagoško. Radne navike. ispunjavanje formulara . psihološko djelovanje pušenja.poteškoće u adaptaciji . voća i žitarica odaberite prehranu s malo masnoće.odnos prema drugom čovjeku . odnos prema radu – 3 sata . pažnje i razumijevanja .aktivno učenje .ljubav između muškarca i žene .- dokazivanje pred drugim do čega dovodi alkohol u porodici kako prenijeti svoje znanje o AIDS-u drugima. psihološko.uzajamna iskrenost .biološke i socijalne potrebe ljudi .poštivanje i ravnopravnost spolova kao bitni uvjeti ljubavi . saznajna komponenta – 3 sata .vježbe opuštanja i relaksacije 7.aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi .radne navike i izbor zanimanja .savjesnost u radu 6.

Dž. P.složenost rada. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. (2006).karakteristike srednjoškolskog obrazovanja .značaj izbora zanimanja .postignuća u učenju i usmjeravanje učenika prema srednjim školama i zvanjima i zanimanjima. E. Profesionalna orijentacija . UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda.privredna kretanja na području Kantona .interesovanje učenika i profesionalno usmjeravanje .. A.  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić.. Mujkanović. Zelenika.profesionalna orijentacija i informisanje u skladu sa Zakonom o osnovnoj i srednjoj školi . BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici. Kalaš..sposobnosti učenika i profesionalno usmjeravanje .. Sarajevo.za personalni dosje učenika – 4 sata .- manifestacije spolnog nagona u vrijeme dozrijevanja planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8.priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . Handicap International 158 .vrednovanje rada i predrasude o radu . stepen složenosti zanimanja i radnih navika .sklonosti .informisati učenike .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful