Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI razred devetogodišnje osnovne škole

8

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 2 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 3 - 15 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..16 - 20 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..21 - 24 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..25 - 27 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..28 - 30 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..31 - 33 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..34 - 36 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..37 - 39 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..39 - 45 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 46 - 59 12. Fizika .............................................................................................................60 - 64 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 65 - 71 14. Biologija …………………………………………………………………... 72 - 82 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 91 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 92 - 94 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 95 - 98 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 99 - 108 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 109 - 121 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....122 - 129 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....130 - 134 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 135 - 153 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

2

NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE

4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 1 2 26 1 1

140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 35 70 910 35 35

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

Odjeljenska zajednica

3

4 .

RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA Književni tekstovi Narodna književnost 1.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. likovi. slike. idejno – tematska svojstva. glazbeni/muzički elementi stiha. stilski Buđenje plemenitih osjećaja i potrebe da se prevladavaju 5 Mogućnost sažetog prepričavanja pjesme Izražavanje doživljaja i dojmova Uočavanje faza u razvoju radnje Uočavanje ponavljanja. Lirska narodna pjesma (Ljubavni rastanak. . Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine viče) Umjetnička poezija 2. stilska obilježja lirske narodne pjesme Uočavanje obilježja lirske narodne pjesme Poticati osjećaje i um čitanjem i slušanjem narodnih pjesama Uočavanje stilskih sredstava i osnovnog osjećaja u pjesmi Mogućnost shvaćanja idejne suštine Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Kompozicija. Dobriša Cesarić: Motivi.

H. Sekulić: Majka postupci. Pjesma peru Forma gazela. A. himna. Rilke: Na uglu 6. Humo. Slavko Kolar: Breza (odlomak) 15. misao) Objašnjava alegoriju 9.Kozarac: Moj djed 16. jezik Odlike epskog i lirskog nepravedni ljudski odnosi koji guše slobodu ličnosti. elegija. A. Kolarić: Suze kojih se stidio 6 . Sidran: San o Bašeskiji 11. Šantić. gradacija.M. Veče na školju 13. S. pravo na samostalno odlučivanje i opredjeljenje sintaksičkog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta Misaona (refleksivna) pjesma Uočavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi.Vesna Parun: Kad sunce umiva 4. Bajezidagić: Gazel o Starom mostu 5. D. pjesništvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda. idila Sonet i haiku pjesma Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnička sredstva: alegorija. Sergej Jesenjin: Pismo majci 8. hiperbola Prozni tekstovi 14. Akvarel 7. Z. R.J. A. Nerkesi. stihu.Oblak 3. lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta Otkrivanje povezanosti Uočava i izdvaja gradaciju i hiperbolu jezično-stilističkih Razlikuje pjesme prema obliku elemenata i osjećaja u pjesmi Razumije sadržaj misaonog motiva (osjećaj. Matoš: Noturno 12. Kulenović: Stećak Misaoni motivi 10. D.

A. O'Dell: Otok opisnih. Dž. E. (odlomak) 27. sažeta u basni i 19. ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statičan. Koš: Ujka Filip anegdoti 20. M.(odlomak) 17. Nametak: Tuturza i šeh Meco (odlomak iz romana) 23. odnos narativnih i ostalih dijelova priče Uočavanje kompozicije.B. Isidora Sekulić: Humor. Ivo Andrić: Knjiga (uočavanje uz interpretaciju teksta) 21. S. Ćopić: Bašta sljezove boje Kompozicija fabule – odnos pojedinih događaja u fabuli. E. pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu Iznosi redoslijed događaja i određuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Razvrstavanje likova prema mjestu i važnosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Zapažanje postupka u karakterizaciji likova Određivanje faza u razvoju radnje i uočavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uočava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu. dijaloških i plavih dupina monoloških mjesta (odlomak) Uloga opisa u pripovijedanju 26. Svetozar Ćorović: Špijun (odlomak) 18. E. dinamičan opis. zaustavljanje i pokretanje radnje) 7 . Arthur C. Selindžer: Lovac u raži (odlomak) 28. Hemingvej: Lik – unutrašnji Starac i more (odlomak monolog kao sredstvo iz romana) slikanja lika Psihološka analiza lika: posebna funkcija 25. Kovač: Sjećanje na šarenu pticu Fabula – razvijena u (odlomak) romanu i pripovijetci. Čolaković: Glavni dijelovi Legenda o Ali-paši epskog teksta (odlomak iz romana) (funkcija preokreta) 22. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. statične i dinamične elemente Mogućnost praćenja unutrašnjeg razvoja lika 24.

A. društvenog ili idejnog stajališta Lektira 1. I Andrić. Nosač Samuel 8 . Z. D. S. Kestner: Leteći razred 11. B. Kočić: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke 9. Aska i vuk 10.Oslo pod snijegom (odlomak iz putopisa Pisma iz Norveške) 29. Opisivanje jednog svog putovanja objektivnog i subjektivnog stava pisca i načina stvaranja ugođaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela Čitanje i razumijevanje dramskog djela Scensko oblikovanje dramskog djela Uočava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i određuje temeljni sukob Uočava obilježja putopisa i asocijativnosti kao važan postupak u nastajanju putopisa Iznosi osobna zapažanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etičkog. Bašić: Izbor pripovjedaka 4. Cesarić: Lirika (izbor poezije) 6. Ć. Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji (odlomak iz putopisa) glavnog lika (fizička. antagonist Dramatizacija Otkrivanje zanimanja za putopisne Uočavanje motiva u teme putopisnom djelu.P. V. P. Krmpotić: Pisma iz Indije 5. I Samokovlija. Čehov: Šala / Višnjik (izbor pripovjedaka i drama) 12. Sijarić: Zapisi o gradovima 2. Čuić: Pripovijetke (izbor) 7. E. psihološka) Naučno – fantastični roman Roman odrastanja Obilježja putopisa: granične književne vrste Kompozicija i značajke drame Protagonist. N. H. Dnevnik Ane Frank 13. Nušić: Sumnjivo lice /(izabrane komedije) 8. Bazdulj: Ruža I-II 3.

RJEČNIK. homonima i arhaizama Svojim riječima zna objasniti pojmove: sinonim. a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogućnost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istoobličnih riječi Značenje i prepoznavanje sinonima. antonim. homonima. veznike i čestice u rečenici Pravilno rabiti veznike. antonima. homonim. sličnoznačnice Homonimi / istozvučnice Polisemija i homonimija Antonimi – riječi suprotna značenja Arhaizmi – zastarjelice Vrste riječi Zamjenice i njihova uloga u rečenici (upitne. GRAMATIKA Programski zahtjevi Značenje riječi Sinonimi. odnosnih i neodređenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno – posvojne zamjenice u rečenici Prepoznati priloge. odnosne i neodređene zamjenice) Pravilno rabiti/upotrebljavati padežne oblike upitnih. istoznačnice. veznika i čestica Pravilan uporaba prijedloga uz pojedine padeže Jednostavni i složeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi – pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive riječi u vezničkoj službi u rečenici Mogućnost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta riječi 9 . arhaizam Stvaranje razrednog rječnika sinonima. prijedloge. priloga. antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono što je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Pisanje i izgovor prijedloga. usklike u govorenju i pisanju Prepoznaje i pravilno piše neodređenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno piše složene zamjenice s česticom god (nekoliko najčešćih primjera) Razumijeti tvorbu neodređenih zamjenica Razumije kad se čestica god piše sastavljeno. čestice.

pogodba. pridjev. dopuštenje.Glagolski prilozi Prepoznati i razlikovati glagolski prilog prošli Razumjeti njihovo značenje i službu u rečenici REČENICA Jednostavna neproširena. posljedica) Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija Upoznati strukturu neproširene i proširene rečenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu rečenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica. besubjektna i neoglagoljena rečenica Članovi rečenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni članovi: predikat. broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama riječi Sročnost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i priložnim oznakama Prepoznaje subjekt i riječi koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i riječi koje ga dopunjuju Mogućnost uočavanja gramatičkih svojstava subjekta i predikata Prikladno slaže subjekt i predikat Pravilno rabi glagolske priloge Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima i obratno Uočava popridjevljene glagolske priloge Uočava neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu Uočava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoćni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska riječ Uočava vrste objekta i priložnih oznaka Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatičkih svojstava Atribut i apozicija kao članovi subjektnog. objektnog ili priložnog skupa Uočava vrste riječi kojima izričemo objekt i priložne oznake Mogućnost izricanja prijedložnog objekta Otkrivanje priložnih oznaka upitnim prilozima 10 . objekt i priložne oznake Sintagma – pojam i značenje Gramatička svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt (besprijedložni i prijedložni) Priložne oznake (namjera. jednostavna proširena. subjekt. zamjenica.

Razumjeti značenje različitih vrsta povezivanjem i uvrštavanjem nezavisno složenih rečenica Nezavisno složena rečenica: vezničke i nevezničke rečenice (rečenični niz) Prepoznati zavisno složenu rečenicu Vrste nezavisno složenih rečenica: sastavna. isključna i Prepoznati glavnu i zavisnu rečenicu u zavisno složenoj zaključna rečenici Zavisno složena rečenica Razumjeti značenje predikatne. vezničke skupove. objekta i atributa rečenicom Prepoznavati priložne rečenice i razumjeti njihovo značenje Uvrštava jednostavne 11 . subjektnom ili priložnom Uočava kako udruživanjem jednostavnih rečenica nastaje složena Prepoznaje veznička sredstva: veznike.Razlikuje imenički i pridjevski atribut Razumjeti načine sklapanja jednostavnih rečenica u složenu Udruživati jednostavne rečenice u složenu nizanjem i povezivanjem Prepoznaje apoziciju i prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju Složena rečenica – nezavisna i zavisna Stvaranje složene rečenice nizanjem. priloge i zamjenice kao vezničke riječi Prepoznaje vrste nezavisno složenih rečenica i zna tipične veznike Uočava da je nezavisno složena rečenica složena od rečenica koje ne ovise jedna o drugoj Razlikuje vrste veznika u nezavisno složenim rečenicama i pravilno piše zarez Izricanje predikata. suprotna. objektne i atributne rečenice Uočava prijedložni atribut. subjektne. subjekta. atributni i apozicijski skup Zaključuje u kojem je skupu atribut i apozicija u rečenici / objaktnom. rastavna.

objekt i atribut može izreći rečenicom Uočava zavisne umetnute rečenice Uporaba složene rečenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji Prepoznaje priložne rečenice i razumije njihovo značenje Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom rečenicom. predikat. uzročna.Vrste priložnih rečenica: mjesna. dopusna rečenica Izricanje pogodbe. mogućnosti i želje složenim rečenicama Prepoznati i razumjeti pogodbu. vremenska. posljedična. namjerna. subjekt subjektnom rečenicom. mogućnost i želju izrečene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom rečenicom rečenice u složenu Uočava veznička sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu surečenicu u zavisno složenoj rečenici Razumije da se subjekt. objekt objektnom rečenicom i atribut atributnom rečenicom Zamjenjivanje priložnih oznaka zavisnim surečenicama Pisanje zareza u zavisno složenoj rečenici s obzirom na različita mjesta zavisne surečenice Uočavanje razlika između rečenica s veznicima da i kako 12 . načinska.

je Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najčešćim primjerima ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim Primjena pravopisne norme i češće rabljenim primjerima u svakodnevnom pisanju i čitanju Pravilno pisati neodređene zamjenice s prijedlogom i česticom god Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. dž. apoziciju i apozicijski skup Zarezom odvaja zavisnu iza imenice. društvenih i stilski pokreta. ć. isticanje i nabrojanje) Pisanje zareza u nezavisno složenim rečenicama Pisanje zareza u zavisno složenim rečenicama Upravni i neupravni govor u pisanju Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici Pisati upravni govor u rečenicama srazličitim odnosima rečenice objašnjenja i rečenice upravnog govora Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom Razvijena sposobnost pravogovornom i primjene stečenih znanja u gramatičkom normom novonastalim situacijama (slušanje. je Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (suprotnost. razgovaranje. zamjenica i čestice god Pisanje riječi s glasovima č. naknadno dodani dio. ije. modalne riječi. govorenje. udruga i ustanova.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko početno slovo u imenima društava. ije. ć. đ. čitanje i pisanje) Pravilo piše zarez u jednostavnoj rečenici Zarezom odvaja vokativ. dž. naknadno surečenicu umetnutu među dodane i istaknute riječi i dijelove glavne surečenice skupove riječi Pravilna uporaba zareza Zarezom odvaja rečenice u kada je zavisna surečenica u nizu inverziji Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom Mogućnost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno 13 . đ. organizacija. povijesnih događaja i javnih skupova Pisanje neodređenih zamjenica i prijedloga.

temu. znanosti. objektivno Mogućnost pisanja putopisa o vlastitom zavičaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog članka: najava problema (tvrdnja). stvari.Oblici izražavanja NARACIJA KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA Očekivana postignuća u usmenom i pismenom Odgojno – obrazovni ciljevi i Programski sadržaji izražavanju zadatci MINIMALNA MAKSIMALNA Stvaranje zamišljene Poticati maštu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvođenja u priče znanje iz teorije književnosti priče koja ima naslov. U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Opis zatvorenog prostora (interijera) Uočavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza među njima Njegovanje slikovitosti u izražavanju Uočavanje obilježja putopisa i mogućnost opisa osobnog putovanja Kompozicija sastava ostvarena. na temelju vlastitih dojmova opisuje doživljaj zatvorenog prostora DESKRIPCIJA Pisanje putopisa Izražena maštovitost. životinjskog i (obična i neobična). bića i događaja 14 . Uočiti da je problemski članak vrsta raspravljanja i da se zasniva na mišljenju i prosuđivanju pojava. pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno. kompoziciju personificiranih likova neobičnu i orginalnu temu Pričanje u 1. biljnog svijeta ili iz dječje vlastite osobine. licu (dijelove fabule). jezik i dijalog i monolog svakodnevnice međusobno su povezani. Likovi imaju imena upotrebljava računalnog. pripovijedanje. traganje za rješenjima problema. čuvanja okoliša itd. slikovitost i subjektivnost u putopisu Piše putopis o udaljenim krajevima Mogućnost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog članka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUČAK RASPRAVLJANJE Problemski članak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta. priču stvarnik Odabrati zanimljivu. opisivanje. ili 3. nepristrano. pristrano. predlaganje najboljeg rješenja i zaključak Subjektivno. stanovanja. likove U oblikovanju priče iz fantastičnog. zabave.

Pisanje scenarija (uočavanje obilježja scenarija)

Uspoređivanje literarnog djela i scenarija

Provođenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vježbi ČITANJE

Prepisati sve glasove s kojima učenici imaju problema pri izgovoru - napraviti školsku razlikovnu gramatiku Razvijati vještinu interpretativnog čitanja Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Mogućnost preoblike nekog kraćeg književnog teksta iz čitanke u scenarij Scenarij ima dva tekstovna dijela: video i audio Pravilno čita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno čita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i njihovu vezu s govornim vrijednotama Vrši dramatizaciju na kratkim primjerima

Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija

Interpretativno čitanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Dramatizacija neke priče iz čitanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprječavanjem grešaka, izborni diktat Pisanje dviju školskih zadaća tijekom školske godine.

Dramatizira opširniji tekst

PISANJE

MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci 15 MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma ( scenarij )

Prepoznati i objasniti obilježja igranoga filma i filmske priče Razumjeti nastanak filma – od priče do snimanja

Prepoznaje i imenuje obilježja igranoga filma: postojanje glumaca i izmišljene filmske priče Pokušaj stvaranja scenarija prema književnom djelu (priča iz čitanke) Uočava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija

Uočava ideju te odnose među likovima i izražajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma; uspoređuje film i književno djelo Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura slušanja, razmišljanja, govorenja i prosuđivanja

Radio Zvuk – radijsko izražajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne)

Prepoznati radijska izražajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija

Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Mogućnost iznošenja doživljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Samostalno se služiti rječnikom, enciklopedijom i pravopisom

Uočava ulogu televizijskoga programa u životu suvremenoga čovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na računalu – način nalaženja podataka

Knjižnica / biblioteke– knjižna građa

Mogućnost pronalaženja pojma u rječniku i enciklopediji

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost u VIII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 16

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika); 2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih); 3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke,stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.) Također,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim,etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca,što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš jezik, Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike(radne sveske), Vodič kroz lektiru,Videočitanka, Medijska čitanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari, pisci, metodičari).

17

RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 18 . 8.STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA.

komparirati. • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. vlada osnovnim vokabularom. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. iako sagovornici mogu zahtijevati da im ponešto ponovi. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. • još uvijek sporo čita. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. • može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. • može locirati. Učenik • može pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. • može nakratko povesti razgovor. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se. ali još uvijek pravi osnovne greške.). kratke vijesti.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. • zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. jednostavna uputstva). 19 Govor Pisanje . fondom jednostavnih naučenih fraza i osnovnim gramatičkim strukturama u proširenoj usmenoj produkciji. pitati za cijenu.

camara.Pokazne .tačno/netačno . npr. proces osjećanja . pri čemu će iznositi razloge za i protiv . te spajanjem stubaca predviđanjem osnovnog sadržaja teksta popunjavanjem praznina i tabela bilježenjem ključnih riječi i izraza rješavanjem zadataka: .višestrukog izbora • • b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . kako da koriste neku napravu) Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će obnavljati i učiti: Imenice: . daju i slijede uputsva (npr. computer room. događaji. nešto proširen rječnik. npr. uglavnom osnovni rječnik. vlastiti planovi i planovi članova porodice). home appliances. computers. godina učenja engleskog jezika Prvi nivo osnovnog znanja •Prijateljstvo - • - • Nauka i tehologija • Zdravlje i dobra kondicija • Praznici i tradicija - . itd. davanjem kratkih i nešto dužih odgovora uočavanjem opšte i posebne informacije spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora. banka. grandfathers) Zamjenice: . mjesta događaje u prošlosti neki izum. any. that Pridjeve: . • zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih riječi i osnovna glagolska vremna. assembly hall. osnovni 20 . ali).Znanje o jeziku Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti.Lične . crafts room. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške (vremena. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Nivo Teme • Škola Funkcije i vještine Učenici će moći da: . Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. nešto proširen rječnik. razred Osnovna škola 6. telephone.izraze u usmenom ili pisanom obliku: svoje stavove u vezi sa datim temama.Složenice u množini (npr. which. Prijeteljstvo. i konstrukcijom There is /There are . grandmothers.odnosne zamenice: who. prostoraširene rečenice i rečenice spojene jednostavnim veznicima (i.predviđanjem sadržaja ili suštine teksta • Školski predmeti i prostorije u školi. close friend.Determinatore: Vokabular Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se odnosi na date teme: 8. Zdravlje i dobra kondicija.Upitne . kao i pitanja u vezi sa mišljenjima drugih . u vezi sa riječima koje izražavaju neodređenu količinu ili broj: some. best friend.opišu nešto opširnije: osobe.brojive i nebrojive.uočavanjem opšte ili posebne informacije . old friend Nauka i tehnologija i njihov uticaj na naš svakodnevni život.Neodređene . library.postavljaju i daju odgovore na lična pitanja. npr.Prisvojne .traže. predmete. afiksi) i daje nespretne formulacije. laboratory. itd. good friend.koriste javne usluge (npr. gymnasium.

rješavajući (npr. drinking. poznatu ličnost zasniva na prethodnom čitanju. Antonime.izraziti mišljenje u vezi sa datom temom.Nepravilnu komparaciju Glagole: . uticaj nauke i problem kako bi podnijeli izvještaj o tehnologije na rezultatima svakodnevni život) . itd. any. na datu svakodnevnog života (npr. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. have to. npr. much.višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: . pri čemu će navesti prednosti i loše strane onoga što obrazlažu .Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama: rječnik. (aktivnosti koje vodi nastavnik. power station. itd.pišu ili izlažu u obliku ulogama usmene prezentacije .pisati: kratke poruke kraću priču. u vezi sa datim temama . slušanju. osnovni rječnik. discussion.prepričavati priču. guitarist.raditi zajednički na projektu. already) . učenici će učiti da koriste: Afikse.Opisne pridjeve. koji se odnose na date teme . friendship.Present Perfect (sa for. just. should . telefon) . weddings.Present Simple i Past Simple . insensitive. inconsiderate itd. all. some. music. Past Simple . Pored stalnog izgrađivanja vokabulara. (a) few. raznih oblika i značenja. carnivals. • Nacionalni praznici i proslave u različitim zemljama. birthday parties. could. ili koje se zasnivaju na prethodnom - Članove: a/an. (a) little. which. itd.Pasiv. can. itd. razglednice. yet.tačno/netačno . sensitive. koje se odnose na date teme. may. drama. whose . 21 .željeznička /autobuska stanica/aerodrom. considerate. disobedient. petrol pump. schoolday. Past Simple . many. landscape painter itd. npr. Složenice. might.Present Perfect vs. npr. itd.igrati po ulogama .rade zajednički na rješavanju nekog problema b) PISANJE: Učenici će: . orchestra. since. npr. musician. portrait painter. npr. izražavajući temu slaganje i neslaganje uz obrazloženje) aktivnostima u kojima se igra po . smoking. događaj ili davati uzroke/posljedice .govore/pišu o dobrim i razgovorima i diskusijama iz lošim stranama. literature. sprovedenom istraživanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated skills) . unpopular. fast food.Past Continuous vs.učestvovati u jednostavnim: .intervjuišu svog para.rješavanjem zadataka . marriages. actor. painter. koji se odnose na date teme i gramatiku. . npr. obedient.lična pisma. funerals.porede ljude i predmete . Upitne pridjeve: what. npr. births. koji se odnose na date teme . najbitnije Priloge. radove u kojima se iznosi mišljenje različite opise . itd.održati usmenu prezentaciju koja se susjeda. popular. • Kultura i umjetnost.Modalni glagoli: must. the.

koje se odnose na date teme. kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. sun. pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika. slušanju ili korištenju bilježaka) .ispravljati greške . here. new.ključne riječi i izraze . know itd.praviti postere. raspored časova itd. afraid of. knew. itd.) Rečenice: . hear. koji se odnose na date teme. take up an activity. Kolokacije.svoje biljleške .If . 22 . son. no. npr.čitanju.rečenice (prvi tip i drugi tip) .popunjavati i pisati upitnike . molbe) - Homofone. go for a walk. do a sport. ready for.Vremenske (koje započinju sa when) Direktni i indirektni govor (izjave.diktate . pridjev + prijedlog (npr. zapovijesti. go on a diet Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. npr.

objavama i prati promjenu teme na TV vijestima. vremenska prognoza. • vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike .3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. red vožnje). Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. Učenik • zna opisati sebe . • može pronaći određene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. obrazovanje. • može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. porodici. • na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. bližoj okolini – na poznate teme i situacije).ENGLESKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. 8.vlastito porijeklo. razglednice/kratka pisma. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. obitelj i druge ljude. prospekti. Čitanje i razumijevanje Učenik • zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. poslu. • može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. jelovnici. kratke informacije o nekoj osobi. • razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima. • ima još poteškoća kod izgovora.CEFR. • može razgovarati na zadanu temu. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. naučenih izraza. 23 Govor . osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. • razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. što može povremeno otežati komunikaciju. oglasi. koji govore o svakodnevnom životu.

this (girl). npr. nebrojive odgovarajuće pozdrave i . what.zero .pravilnu/nepravilnu množinu • Zabava i Učenici će slušati izgovoreni tekst i odgovarati na Zamjenice: slobodne reagirati: njih . e pitanja.Pokazne (this. razred Osnovna škola 3.Pisanje Učenik • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške i daje nespretne formulacije (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). favourite sports. kao npr. jednostavan diktat).pridjeve neodređene • London 24 Funkcije i vještine . • može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici.Upitne (who. which. prepoznavanjem drugima something…) netačnih/tačnih tvrdnji. nobody. sutrašnjic . • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja.prisvojne pridjeve.Prisvojne (mine. amusement park • Kultura rječnik vezan uz tipične karakteristike britanskog i bosankohercegovačkog domaćinstva. godina učenja engleskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Gramatika Teme Aktivnosti Učenici će: Učenici će učiti ili ponavljati: • Dom i RECEPCIJA: porodica Imenice: . the. theatre. odgovaranjem na anybody. npr. i druge dijelova odslušenog teksta mimikom whose) itd. prezentiranjem određenih .pokazne pridjeve. going out to the cinema. party.obraćati se 2) verbalno. čuvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog područja Znanje o jeziku Stupanj 8. slika i tekstova. .upoznavati • Prošli . u (boys) . yours…) • Svijet . family members and their occupations • Zabava i slobodne aktivnosti nešto prošireniji rječnik npr.brojive.Determinatore. .Lične (padež subjekta i aktivnosti objekta) 1) neverbalno.upućivati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . • Dom i porodica nešto prošireniji vokabular npr. lične podatke. those Učenici će čitati kratke tekstove. that (boy). Pridjeve: dopunjavanjem nedovršenih rečenica .predstaviti sebe izraza. i reagirati . spajanjem . games unusual hobbies. druge događaji b) ČITANJE I REAGIRANJE: . Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. tačnih i netačnih those) • Kultura .koristiti rječnik i sebi ili naglas. these. that.Neodređene (somebody. • kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. these (girls).članove: a/an.

Sudjelovati u razgovoru o .m.neka raspoloženja i stanja . probleme učenika u svakodnevnom životu Osim što će stalno proširivati vokabular. prepričavanjem dijelova ili cijelih odrična.opisivati buduće planove . west) . smjer (left. najčešće (a.učiti i vježbati fonetski izgovor . . whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: 100. have/have got (potvrdna. p. nepravilnih glagola dopunjavanjem nepoznatih rečenica Future Simple: shall/will itd. hot – cold .prihvatiti ili odbiti ponude .Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. mjesta i buduće događaje • Prošli događaji Priloške odredbe za vrijeme. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. spajanjem slika i tekstova.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. should Imperativ (sva lica jednine i . riječi koje idu zajedno • London/Sarajevo rječnik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada • Film i TV rječnik vezan za vrste filmova i serija • Problemi rječnik vezan uz školska pravila.opisivati: . right.upitne pridjeve (what. UK. upitna forma) kratkih tekstova jednostavnim Present Continuous rečenicama.Igrati po ulogama.Složenice u vezi sa . upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to oblik PRODUKCIJA: Glagole: be.ljude i predmete ..aktivnostI . odrična. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom itd. (potvrdna. much. upotrebom novog (potvrdna. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . npr. last year) ./Sarajevo • Film i TV • Problemi naučiti voditi svoj vlastiti . skraćenice za dane u sedmici i mjesece .izražavati zahtjeve i prijedloge . npr. odrična. traženjem određenih informacija. which. all) . USA.Pjevati pjesme . Učenici će: have to.način (slowly.postavljati količine i broja (some. upitna a) GOVOR: forma) Modalne glagole: can. up – down. vrijeme. Past Simple pravilnih i prepoznavanjem netačnih tvrdnji.mjesto .vrijeme (last week.pravac.. may. must. Present Simple (potvrdna. zadanim temama east. quickly) 25 • Svijet sutrašnjice rječnik vezan uz transport. postavljanjem Glagole: pitanja i odgovaranjem na pitanja. upitna vokabulara u konkretnim forma) primjerima/rečenicama.Prepričavati kratke priče i šale . any. -ing) .m.Skraćenice. jezične igre .Praviti kratke jednostavne množine) dijaloge koji se temelje na Present Perfect temama o kojima se raspravljalo Priloge (najčešće): . 1000… 2) verbalno. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. odrična. many.tražiti i davati savjete 1) neverbalno.

sometimes) . swimming-pool. pjesme itd. basketball. dramatizirati b) PISANJE: .There is a/There are some… Is there a…? Are there any…? datim temama ( football.tražiti i davati informacije Učenici će: Pisati diktate Prepričavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na određene teme Dopunjavati nedovršene rečenice. Redati ispremetane riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: Red riječi (uz upotrebu priloga učestalosti npr. make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. Recitirati.slušati pjesme i prepoznavati stihove .slušati očekujući da čuju određenu informaciju - . always . .pitanja i odgovarati na njih - itd. never.vježbati pisanje različitih tekstova 26 . tabele križaljke. penfriend) .Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. to do homework.

. • Zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Može nakratko povesti razgovor. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. kratke vijesti. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. jednostavna uputstva). • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. 27 . • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. događaji. Može locirati. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. pitati za cijenu. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta.).2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja). Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. komparirati. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i grešaka kod započinjanja.NJEMAČKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. • Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. vlastiti planovi i planovi članova porodice). Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija.

grafički prikaz i sl. Škola: Schulräume. 5. Kontakt aufnehmen. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. Schulen vergleichen. PROGRAMSKI SADRŽAJI Škola Svakodnevni život Prijateljstvo Život u gradu Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Sredstva informiranja Zemlje njemačkog govornog područja – znamenitosti. 9. jemandem vertrauen. . budućnosti . Wochenplan. verzeihen.. 4. : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -razumjeti tekst oglasa. .Složenice Zamjenice: . • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. . gemeinsame Interessen haben. 7.Pokazne zamjenice dieser. man Pridjevi: . dopunjavanja teksta. navika.. Toleranz. Schüleraustausch. . lügen. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Dativ množine . 8. Termine vereinbaren.. Freundschaften schließen.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1.prezent modalnih glagola dürfen. Verabredungen. diese. Missverständnis. jemandem zuhören.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .čitati rečenice i kraće tekstove. Svakodnevni život: Tagesablauf.Lične zamjenice u u dativu .futur I. nichts. etwas.nešto obrazložiti -opisati mjesto stanovanja -izraziti osjećanja -govoriti o svom hobiju -nabrojati vrste sportova -objasniti statistiku. Schulpartnerschaft. Schulalltag. Prijateljstvo: jemanden gut verstehen. der Alltag. odgovaranja na postavljena pitanja.povezivanjem slike i slušanog teksta.popunjavanjem tabela. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. 6.glagol werden + pridjev Glagoli: .popunjavanjem praznina u tekstu. prospekta i slično -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom -diskutirati pro i kontra -ispričati o nečem u prošlosti -predstaviti najboljeg prijatelja -imenovati zgrade u gradu -opisati put . .prezent glagola werden.prezent za izražavanje aktuelnog. sollen. poznate ličnosti Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . -iskazati mišljenje o nečem -nešto uporediti -razgovarati sa ljekarom -opisati medije i njihovu funkciju -diskutirati o TV-programu -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor 28 . 2. Freizeitaktivitäten Život u gradu: Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. . popunjavanja tabela i sl. prošlog.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . Sprachkenntnisse verbessern.Neodređene zamjenice viele.. npr. 3. dieses . loben. .

einen Weg beschreiben.. dijelove rečenice ili cijele rečenice. Zeitung. Sportreportage.. Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben. Medikamente nehmen. vom Markt zum Rathaus. gemütlich. Medien früher und heute. . einen Rekord aufstellen.. Computer.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.prepisivati rečenice i kraće tekstove. das Rathuas. Rundfunk.ich hätte za izražavanje želje .. onda . die Apotheke. die Tastatur. . Nachrichtensendung..govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. predstaviti neku muzičku grupu i sl. der Bildschirm..postavljati jednostavna pitanja. Weihnachtslieder. geradeaus. das Schwimmbad. durch den Park. bis zur nächsten Kreuzung. .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . . Nauka i tehnologija Handy.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . die Brücke.. gesundes Essen.igrati uloge. berichten . Zeitschrift. Fitness. an der Post vorbei. Erfindungen. Glückwünsche. sich orientieren. im Internet surfen.. sich für etwas interessieren. PISANJE Učenici će: . . Bajram. die Ampel. Jugendsendung.. . Werbung.. -opisati proslave -čestitati praznike -opisati život u porodici -nabrojati zemlje njemačkog govornog područja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima GOVOR: Učenici će: . er kommt morgen. Übergewicht.voditi dijaloge prema datoj skici. Karneval. Sport treiben.dopunjavati izostavljene riječi. Wettbewerb.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. nicht rauchen dürfen. ein Fest vorbereiten.preterit pomoćnih i modalnih glagola.-iskazati sklonosti -opisati omiljene zvijezde. . Reisen und Ausflüge. Praznici i tradicija:Weihnachten. Familienfeste. Ostern. Sportarten. feierlich. .. .. sich bewegen. . Wo spricht man Deutsch?.rekonstruirati riječi i rečenice. 29 . ili. Zemlje njemačkog govornog područja: Sehenswürdigkeiten. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum.) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme der Bahnhof. der Markt. Valentinstag. die Kirche.. sich bedanken. Sredstva informiranja: Fernsehprogramm.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.perfekt slabih glagola Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznicima weil i dass Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt. die zweite Straße links.

rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva.1 Evropskog okvira za strane jezike. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. 30 . Pisanje • Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). čime se bavi. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. • Može razgovarati na zadanu temu. oglasi. jelovnici. • U svakodnevnim tekstovima (npr. druge ljude.NJEMAČKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. prospekti. naučenih izraza. Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. bližoj okolini). obitelji. izobrazbu. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. lične podatke. • Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. jednostavan diktat). koji govore o svakodnevnom životu. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. vlastito porijeklo. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. poslu. kratke informacije o nekoj osobi. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Govor • Učenik zna opisati obitelj.

das Zimmer aufräumen. auftreten. posjeta prijatelju.Pokazne zamjenice dieser.popunjavanjem praznina u tekstu. die Artistenummer. .. Život u gradu Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.čitati rečenice i kraće tekstove. etwas. ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i školske proslave: die Projektarbeit. . den Müll wegbringen Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen. 4. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. welche. ein Theaterstück aufführen.čitati jelovnik -govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju -davati prijedloge -prihvatiti ili odbiti nečiji poziv -opisati neki predio -nešto porediti . . Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ množine Zamjenice: . npr. . .futur I. sich mit einem Thema beschäftigen. . 7. gute Musik genießen.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom .navesti datum .povezivanjem slike i slušanog teksta. an einem Projekt teilnehmen.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .Lične zamjenice u u dativu . 6. odgovaranja na postavljena pitanja.glagol werden + pridjev Glagoli: .popuniti formular Život u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino. .opisati jedan dan . .preterit pomoćnih glagola. der Clown.opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima . das Publikum. ein Thema bearbeiten. eine Schulfeier organisieren. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.. popunjavanja tabela i sl. dopunjavanja teksta.. auf die Geschwister aufpassen. welches Pridjevi: ..prezent glagola werden. nichts.Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. man .prezent modalnih glagola dürfen. . podjeli poslova u porodici -imenovati predmete u domaćinstvu . dieses .naručiti nešto u restoranu . odlazak u restoran Zemlje njemačkog govornog područja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . 8.ich hätte za izražavanje želje Život u porodici / obitelji: im Haushalt helfen. : 31 .popunjavanjem tabela. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. 3. diese. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. 2.Neodređene zamjenice viele.) Nastavne i vannastavne aktivnosti i školske proslave Život u gradu Bavljenje sportom Jelo i piće. sollen.voditi intervju . .rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . na koncert.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. der Zirkus.Upitna zamjenica welcher.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . 5. u muzej.

.opisati omiljenu muzičku grupu. .. die erste Straße links. der Fluss..davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.imenovati vrste sportova .napisati razglednicu . piće. dijelove rečenice ili cijele rečenice. Sport treiben. odlazak u restoran Hunger haben.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) .imenovati zgrade u gradu . Speisekarte. .voditi dijaloge prema datoj skici.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . das Schwimmbad. . das Gebirge. der Leistungssportler.opisati mjesto stanovanja . . Wie komme ich zum Schwimmbad?. die Einwohnerzahl.perfekt slabih glagola Brojevi: -redni brojevi za iskazivanje datuma Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass der Bahnhof. . das Stadion. die Hauptstadt. onda .? grenzen an. an der Ampel..osnovne informacije o Njemačkoj i Austriji -znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemačkog govornog područja i svojoj domovini GOVOR: Učenici će: .. die Kirche..pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge..riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.postavljati jednostavna pitanja.igrati uloge.. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme 32 . die Brücke.davati savjete .. PISANJE Učenici će: .iskazati mišljenje o nečem . der Nachtisch.. . Lieblingsspeise. Bavljenje sportom Sportarten.dopunjavati izostavljene riječi. die Sporthalle. die die Zemlje njemačkog govornog područja: Wo liegt.opisati put . zahlen. sportaša i sl.prepisivati rečenice i kraće tekstove..rekonstruirati riječi i rečenice. geradeaus. . Jelo. bestellen. ili. Durst haben. .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.. . trainieren.. die Post.

zdravlje…) • razumije kraće dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. kratka pisma.FRANCUSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. bilješke • piše lične poruke. kupovina. čestitke.1. prijatelji.. jelovnicima.. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. kuhinjskim receptima… • čita i razumije kratke novinske članke. i djelimično nivoa A2. poruke.2. na ulici.. na utakmici…) • razumije jednostavne upute. praznici. podsjetnike. oglasima. plakate piše kratke. zadatke.. razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. upute o upotrebi. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. recepte.. uputstva o upotrebi… Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Pisanje Znanje o jeziku 33 . Evropskog okvira za strane jezike. pozivnice. ponavlja. čestitke. • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaj. škola. u školi. pozivnice.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. brošurama. ličnog iskustva. kratko pismo • piše lične napomene. sport. savjete.

neodređene zamjenice : on. Pâques.Čovjek –dijelovi tjela -Zdravlje i sport -Sredstva informisanja . expositions. -les fêtes religieuses et les fêtes nationales en France et en BosnieHerzégovine -la fête de Noël.Nivo 8. . l’horaire du métro. à quelle heure part …. que. tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe kompjutera. le métro. gai. les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant la France et la langue française -échanges scolaires . râleur. telefona. -opisati situaciju u prošlosti -opisati situaciju u budućnosti aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji -podvlačenjem traženih informacija -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja.razred Osnovna škola 6. rapporter des activités à l’école. à qui…) . aktivnosti u školi. kompjuter i dr. -la description du caractère : bon.. présenter sa ville. discret/indiscret…. bibliothèque. la fête de Bajram… 34 .prirodni i gramatički . chaque -odnosne zamjenice qui. les jours fériés. médiathèque…) -Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas -le calendrier. naredbe. -Škola: proširivanje vokabulara .les moyens de transport commun. -davati. postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa načinom obilježavanja praznika u Francuskoj i kod nas. le Jour de l’An. -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. organiser une fête . s’amuser bien. tradicije . timide. cinéma.le journal d’école . une surprise-partie…. le tram. le taxi… monter/descendre acheter le ticket de métro.množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj.. pozivati i odgovarati na pozive.pričati. (de qui. sortir ensemble. confiant. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja teme .Prijateljstvo -Škola -Svakodnevni život u gradu -Praznici. sociable. où Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Prijateljstvo: -le/la meilleur/e ami/e. ? le départ / l’arrivée -les institutions de culture dans la ville (musée.Nove tehnologije (mobitel. inviter / accueillir quelqu’un.rod . son école -Svakodnevni život u gradu proširivanje vokabulara -se déplacer dans la ville . prendre l’autobus. que. renfermé. avoir de la confiance . personne. odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui. mobitela. se confier à. nazali Imenice . tout.) funkcije i sposobnosti Učenici će znati -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka -kretanje u gradu -sportsku aktivnost -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu.

se brosser les dents.... . la télé : les émissions en direct. dans. de. l’animateur/trice. à côté de. la serviette. contre. puis. les pubs -les zappeurs. entre.priloške odredbe za mjesto: loin de. audacieux/euse. upitnoj i odričnoj rečenici -le Premier Mai -le défilé du 14 juillet -la Fête de la musique -le menu de fête -les chansons de fête -Čovjek – dijelovi tijela -les parties du corps.. ou. pisma -kratku priču. être i faire Prilozi -tvorba priloga na –ment -komparacija priloga -komparacija priloga bien. longtemps . se laver.. courageux/euse. -supporter une équipe -Sredstva informisanja -les journaux. -les sports collectifs. être sportif/ive. la main. le nouvel ordinateur – Comment ça marche ? -allumer/éteindre. toujours. plier les genoux. les films. assez. du ski.. car. odrični i upitni oblik : -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir. les reportages… -les chaînes. là. chez. où. souvent -priloški izrazi za vrijeme : d’abord..) -l’esprit sportif. près de. pour. la jambe. (ponavljanje) -Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva -Veznici : et. le shampoing.za količina: peu. lever le bras. savoir gagner/perdre un match -être fort/e. dehors. les quotidiens. oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi -imperfekt -sibžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. mail. Potvrdni. mal ... l/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije -acheter le nouveau téléphone portable.. SMS.la gorge. se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche. mais. à la fin.. re. de la natation. encore -za način : bien. les infos. encore. avec. persistant/e. le cœur. en. marcher. envoyer/recevoir un SMS. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere.. ensuite. les magazines. …) souffrir. le bras. appuyer le bouton/la touche. avoir mal à. jouer à… -les sports individuels (faire de la musculation. -za vrijeme: maintenant. le dentifrice … Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme... le ventre... pozivnice. vite. très. -Rečenica -red riječi u potvrdnoj. trop. dedans. -le savon. au milieu de. les hebdomadaires -la radio. mal. (le pied.-upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije PRODUKCIJA a)GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE Učenici će znati pisati: -kratke poruke.ponavljanje priloga : -za mjesto: ici. finalement. volontiers. un 35 . s’arrêter. Prijedlozi à. patient/e. beaucoup. baisser les épaules.

učenjem francuskog jezika u ovom uzrastu. vršiti usporedbe između kulture zemlje čiji jezik uče i kulture njihove zemlje. što predstavlja središnji. enregistrer. • Mogu razmjenjivati kratke informacije društvenog tipa (npr. kao drugog stranog jezika. jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular • Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraćem tekstu. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi.3 i djelimičnog A 2. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu nekolicinu svakodnevnih situacija • Znaju napisati jednostavne. imprimer. U nastavi francuskog jezika. FRANCUSKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole je omogućiti razvoj jezične kompetencije učenika. uz znatan napor. linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. Također. planovi članova porodice) 36 . Učenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik uče. između ostaloga. događaji. taper sur le clavier. pendant que) message. samostalnost i kreativnost. objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima • Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne.-složena rečenica : uzročna (parce que). nezamjenjiv vid učenja jezika. u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A 1. Čitanje i razumijevanje • U stanju su da razumiju kratke. moguće kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne važnosti. a naročito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. • Mogu locirati i komparirati jednu iili više odredjenih informacija u nešto širem tekstu. • Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. vremenska (lorsque. trebalo bi usaditi učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica • Sporije čita i teže razumije duže odlomke teksta Govor • Učenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. • Mogu nakratko povesti razgovor. kad god je to moguće i u okviru njihovih sposobnosti. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pospješi kontinuitet i povezanost učenja kao cjeloživotnog procesa. ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno • Izgovaraju bez poteškoća neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza • Izgovor im je općenito dovoljno jasan • Vladaju osnovnim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. Na taj način bi bilo.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju. kao i sa njihovom vlastitom kulturom te. vlastiti planovi.

Znanje o jeziku • • • Učenici pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena Izrađuju projekte Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. upotrebljavaju i stječu nova znanja o jeziku 37 .

.Nivo 8..rod: prirodni i gramatički na -e i neki oblici na – eur. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.tražiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja.Slobodno vrijeme. prošireniji vokabular npr. etc...predstaviti sebe i članove svoje porodice . npr: traženjem određenih informacija./sortir de .jednina i množina . Sve ove funkcije će biti u okviru učenikove jezične sposobnosti.neki primjeri nepravilne množine na –x: eau-eaux. l'appartement. expressions des goûts et des • • • • • • • • Moja porodica i ja Kuća/dom (stanovanje i bliža okolina) U kupovini Škola Francuska/BiH Slobodno vrijeme Zdravlje i ishrana Priroda 38 . popunjavanjem praznina novim usvojenim riječima i izrazima itd 2) verbalno. entrer à l'école . par chèque -Škola: (proširivanje vokabulara): le système éducatif (osnovne odlike). Combien coûte.sebi i porodici . où . personne Pridjeve . que.ponavljanje određenog i neodređenog člana .prirodi koristeći sadašnje i prošlo vrijeme. par carte bancaire. tout. npr: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvučnog snimka.pravilna množina na –s .. Paques. npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. faire des études. npr: obilježavanjem određenih riječi i fraza. l'argent. les éléments de décoration . les cartes de voeux. les meubles. osnovni vokabular: le pays / la ville natale. davati i potvrđivati informacije) . les habitudes des gens. kao i blisku budućnost. godina učenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .govoriti o .Francuska / BiH. zaokruživanjem tačnog odgovora.prisvojne -pokazne . une formation de .. prepričavanjem dijelova teksta.neodredjene: on.zdravlju .spécificités des fêtes .zahvalnost ...Francuskoj /BiH .. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno.komparacija pridjeva Glagole Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular koji se odnosi na date teme.Porodica: događaji unutar porodice (les fêtes en famille: Le Jour de l'An. -euse i -eur... npr: . suivre des cours de . la capitale.. passer un examen.slaganje i neslaganje .interesovanje .partitivni član Zamjenice .. les activités à l'école. -trice . la grande villa. . dopunjavanjem i dovršavanjem rečenica 2) verbalno. recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: Gramatika Učenici će učiti o tome. prepričavanjem kraćih tekstova. échouer à . avec des pièces). les paysages.. fêtes en famille bosniaque.? C'est combien?) Comment payer: en espèces (avec des billets. demander le prix (Combien ça fait?.lične nenaglašene .upitne: Qui?. les différentes pièces et les lieux de la maison. exprimer les ressemblances et les différences . les activités de loisirs.opisati sebe i članove porodice.slobodnom vremenu . al-aux .izraziti .opisne ...bol .Kuća/dom (proširivanje vokabulara): les différents types de logement: la maison. le climat. De/à qui?. Član . De/à quoi . svoju okolinu.. les accessoires.. Que?.proste odnosne zamjenice: qui. trenutnu aktivnost . razred Osnovna škola 3. les cadeaux . les régions. ponavljati i koristiti: Rečenica Red riječi u potvrdnoj odričnoj i upitnoj rečenici Fonetika Intonacija rečenice i vezivanje riječi u izgovorne cjeline Imenice .lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obrađene teme .U kupovini (proširivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer. Noël. le studio. Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.obraćati se ljudima . biranjem tačnog odgovora. rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji .

demain. une tasse. les sports (le football. un verre. le ski. tard . ça a bon/mauvais goût. un couteau. tôt. voir une exposition. re. volontiers.za način: bien. avoir soif – boire.Bliski futur (ponavljanje) -Futur I . la radio). avoir mal à. situation propres à la nourriture et au restaurant.učestvovati u razgovoru s drugima .être de bonne/mauvaise santé. chez. délicieux. hier.. visiter un musée. assez. le théâtre. prendre des médicaments. souvent Prijedloge À. voyager (le voyage). le vélo. mal. excellent.uz nastavnikovu pomoć izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Učenici će: . les loisirs à la maison (la télévision.pisati kraće diktate . les spectacles (le cinéma. là. les animaux: domestiques et sauvages.govoriti na zadanu temu . etc . . une cuillère. la rivière. .slati SMS ili e-mail (potvrdni i odrični oblik) .Priroda: les paysages: le lac. apprécier: c'est bon. de. Brojeve (glavne) do 1000 préférences en matières de loisirs. lire (la lecture). vite.vrijeme: aujourd'hui. etc 39 . la table: une assiette. avec etc.tražiti obavijesti .pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. une forchette.količinu: peu. très . la musique. dans. oir . na –ir.Prezent povratnih glagola . la danse). beaucoup.Zdravlje i ishrana: ..popunjavati tabele i jednostavne križaljke . où.Perfekat glagola na –er Priloge za .prepričavati tekstove . trop..Prezent gl. aller voir le docteur. avoir faim – manger.la nourriture et les repas. la natation). lettre) .mjesto: ici.davati upute i informacije . la mer.Prezent (ponavljanje) . la montagne. etc .Imperativ (ponavljanje) .

a ne o jeziku . kosmopolitizmu.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. toleranciji. - NIVO: ŠESTA GODINA UČENJA . predanosti i preciznosti u učenju jezika . Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.ARAPSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. humanizmu i internacionalizmu. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. razumijevanje i poštivanje drugih kultura. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 40 . duhu tolerancije. ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava.kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara. rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru .

potpunu i nepotpunu deklinaciju.upotrebljavati futur .. prijedloge. ime relacije.glumiti.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . ponoviti osnovne fraze. brojevi) . ženski rod. 2) verbalno. -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. . 2) verbalno. izražavanje vremena putem rednih brojeva.popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. dual i plural imena.Negativni oblici prezenta i futura . komparaciju pridjeva.Kratki dijalozi vezani za putovanje (autobuska stanica.Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici .Nabrojati dane u sedmici. .Izražavanje datuma . npr: . lične i pokazne zamjenice.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Arapske zemlje i glavni gradovi i druge karakteristike .razumjeti jednostavne Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Glagoli «kana» i «laysa» i izražavanje njihovog predikata .Koristiti jusiv u funkciji negacije perfekta (lam yaktub) . imitiranjem . npr: . restoran) . glavni grad . povrća i drugih prehrambenih artikala .Koristiti redne brojeve za izražavanje sati .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.Prilikom kupovine tražiti određenu količinu voća.Razlomljeni plural .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Atributivna sintagma . prepoznavanje. . npr.Kupovina (voće.recitirati kraće pjesmice. npr.gestikuliranjem. izražavanje posjedovanja.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . hidžretske mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi školske aktivnosti . pjesmice. modalne glagole (želim. vole.itd.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje čuju sa CD-a. .: .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. povrće.Kongruencija broja i imenice Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.: . volim.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. . . ponavljanje.Sportske i druge aktivnosti -Moja domovina. brojeve.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.pjevati.Aktivnosti u školi . aerodrom.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. genitivne veze.Izražavanje priloga za vrijeme . Gramatika . mogu . . 41 . .upotrebljavati brojeve preko 1000 .Masdari I glagolske vrste . mogu). .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . godina učenja arapskog jezika Teme . Nivo VIII razred Osnovna škola 6.Arapski Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .jednostavnim izrazima izraziti šta žele.Hidžretski mjeseci .Pronominalni sufikski iza prijedloga i imenica . GOVOR: Učenici će: .Brojevi preko 1000 .

VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. humanizmu i internacionalizmu.rekonstruišu sintagme i rečenice . . toleranciji. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.dopunjavaju izostavljene riječi. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. dijelove rečenice i cijele rečenice .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. ovladavanje osnovnim leksičkim.postavljati jednostavna pitanja. 42 . rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. kosmopolitizmu. fonetskim i gramatičkim minimumom. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.jezik na WWW pisane upute. . duhu tolerancije. posebno ako su ilustrirane . osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine.

varijante pisanja slova.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica .TREĆA GODINA UČENJA . sintagme i kraće rečenice. npr. predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . kratki i dugi vokali.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . tašdid.Opisati porodicu. . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika . sukun.dopunjavanje riječi i rečenica - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično / 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. sebe i druge Teme -Pozdravljanje i upoznavanje Funkcije i vještine Učenici će znati: . Nivo VIII razred Osnovna škola 3. i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova.Predstaviti sebe i Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. koji će biti osnova za 43 .bojenjem navedenih predmeta / osoba Gramatika .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . godina učenja . pisanje određenog člana.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. a ne o jeziku .: .čitanje riječi. vezivanje slova u riječi.Pozdravljanje na formalan i neformalan način .Određeni i neodređeni član . tanwin.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja bude zabavno .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Upitna Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti.Elementarna imenska rečenica . ponoviti osnovne fraze.

ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi. .takmičenje u pisanju brojeva itd. 44 .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Škola (sportske i kulturne aktivnosti) .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. `ala) .Reći koliko je sati (puni sat) .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta ..Prijedlozi (fi.Proslava rođendana.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.lijepljenjem odn.Lične zamjenice (jednina i 1.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. Kroz dijalog (igre.Particip aktivni . pjesmice. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . .) . 2) verbalno. .Imenovati članove svoje uže porodice . npr: .Gramatički ženski rod (nastavci za ž. GOVOR: Učenici će: .recitirati kraće pjesmice. sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Osnovne boje (muški i ženski rod) .gestikuliranjem.Upitni izraz (min ayna) .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. rečenica . min.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .Kuća .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.r.Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. .pjevati. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja druge .Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije ) .Nabrojati dane u sedmici .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.glumiti.Pokazne zamjenice (za bliže i dalje objekte) . prepoznavanje.Svakodnevni život .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu . izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune) .Brojati od 1 do 10 . imitiranjem . . 'ila. praznika .itd.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . .Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. . . . ponavljanje. lice množine) . . npr. 2) verbalno.: . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Brojevi (do 20) tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica.Iskazivanje starosti .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.

Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. te razvija njegove kulturne. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. I na ovom nivou (šesta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. već mu nakon toga. strani jezik) ZA VII. izbor i prilagođenost teme. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. na prikladan način ukazati na greške. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. precizna uputstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. i njegovim doživljajima i uzrastom. uz pohvalu za aktivno učešće. 45 . Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. čitanja i pisanja. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki.

ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. individualnog izlaganja. raznovrsniji i pristupačniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. u svakom polugodištu po jedan. produbljuje. tumačenja i razumijevanja. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. oglasa.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. za uočavanje pojedinih detalja itd. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. da bi im bili što atraktivniji. koristi odgovarajuća leksika. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja.Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. izvještaja. SMS ili e-mail poruka itd. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. određene pojedinačne informacije. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. poštuju gramatička i sintaksička pravila. koliko je to moguće. ako je potrebno usporava tempo. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. kontrolnih zadataka. popunjavanje formulara. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. diktati) ili slobodno (kreativno). Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. upitnika. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. životna sredina). 46 . Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. kao što su pisanje pisama. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. fizikom i hemijom. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. pismenih vježbi. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. pisanje prema modelu. prilikom rada u parovima. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja.

Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. govora. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. i njegovim doživljajima i uzrastom. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Sredstva. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. izbor i prilagođenost teme. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. I na ovom nivou (treća godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. te razvija njegove kulturne. čitanja i pisanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. strani jezik) Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Preporučuje se 47 . optimalan period za razmišljanje i pripremanje. precizna uputstva. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. VIII I IX RAZRED (2.

Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. koristi odgovarajuća leksika. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. popunjavanje formulara. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. poštuju gramatička i sintaksička pravila. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. određene pojedinačne informacije. SMS ili e-mail poruka itd. raznovrsniji i pristupačniji. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. za uočavanje pojedinih detalja itd. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. koliko je to moguće. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. da se logički slijede događaji koji se opisuju. već mu nakon toga. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. da bi im bili što atraktivniji. upitnika. uz pohvalu za aktivno učešće. pisanje prema modelu. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Rad sa djecom sa posebnim potrebama 48 . tumačenja i razumijevanja. kontrolnih zadataka. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. prilikom rada u parovima. kao što su pisanje pisama. u svakom polugodištu po jedan. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. produbljuje. pismenih vježbi. diktati) ili slobodno (kreativno). Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. izvještaja. životna sredina). kao i pravila pravopisa i interpunkcije.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. ako je potrebno usporava tempo. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. individualnog izlaganja. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. oglasa. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. fizikom i hemijom. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. na prikladan način ukazati na greške. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.

RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. Nastavni sadržaj matematike za osmi razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u sedam nastavnih tema: 1. Prva tema: Vektori-nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima . TEMA – REALNI BROJEVI Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva.U petoj temi učenici se upoznaju sa pojmom stepena i operacijama sa njima. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. Takodje. Osnovne računske operacije sa vektorima. U trećoj temi stiču se znanje o pitagorinoj teoremi i njenim primjenama. Jednakost vektora. . U drugoj temi proširuju se do sada stečeno znanje o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa njima. Jednakost a 2 = a . uvodi se pojam broja π i na osnovu njega dafinišu se pojmovi obima i površine kruga i upoznaju se formule za njihovo izračunavanje. trouglu. Osnovne računske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva. uvodi se izračunavanje procenta broja . četverouglu. U četvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Naime. pojam kvadratnog broja . a ova znanja prošruju do pojma polinoma i računanja sa polinomima. kružnici i. 2 Rješenje jednačine x = a ( a ≥ 0 ) Kvadratni korijen racionalnog broja. 49 2. Realni brojevi i brojevna prava. Iracionalni brojevi. Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. 140 časova godisnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za osmi razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz ranijih razreda. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. Neke primjene vektora. MATEMATIKA VIII.Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Uređenost u skupu realnih brojeva. Približne vrijednosti realnog broja. pojam iracionalnog i realnog broja. TEMA – VEKTORI Pojam vektora.krugu.

Kvadrat binoma. TEMA – MNOGOUGAO ( POLIGON ) Mnogougao. Razlika kvadrata. Podjela mnogouglova. Pravougli koordinatni sistem u ravni. Stepen proizvoda. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Samjerljive i nesamjerljive duži. 50 4. Rješavanje jednačine oblika ax 2 + bx = 0 . Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. količnika i stepena. Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. pravougaonik. Obrat Pitagorine teoreme. Konstante i promjenljive. Zbir i razlika kubova. Operacije sa stepenima – množenje i dijeljenje stepena jednakih osnova. Razmjera duži. Broj dijagonala mnogougla. romb. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema. trapez i krug. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. a ≥ 0 i x 2 ± 2 xy + y 2 = 0 . Proporcionalne veličine. Proporcionalne duži. Interesni (kamatni) račun. Rastavljanje polinoma na faktore. Cijele racionalne funkcije – polinomi. Osnovne računske operacije sa monomima. Konstrukcja tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. . 5. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Mjerenje duži. 6. Kub binoma. x 2 − a = 0 .3. Konstrukcije pravilnih mnogouglova. Cijeli racionalni izrazi. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti. Sabiranje. Dijeljenje duži na dijelove jednakih dužina. Talesova teorema i njena primjena. Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. oduzimanje i množenje polinoma. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. Procentni račun. TEMA – PROPORCIONALNOST. Proporcija i njena svojstva. jednakokraki / jednakostranični trougao.

pravilne mnogouglove i njihove karakteristične trouglove. razred devetogodišnje škole (četiri sata sedmično) PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA .Da proširi i uopći znanja o trouglu i četverouglu do mnogougla. .Dobro usvajanje sadržaja o stepenima.Razlikovat će racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to njihove približne vrijednosti (na određeni broj decimala).Računanje s realnim brojevima.Naučit će da se svaki realan broj. . . Površina kruga. .Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma.Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme.O talesovoj teoremi. .Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. .Zaključivat će o mogućnostima primjene Pitagorine teoreme uočavanjem zavisnosti između elemenata geometrijske figure. . . . .Povezivati znanja o djeljivosti sa identičnim transformacijama polinoma i rješavati lakše zadatke iz teorije brojeva.Izvođenje identičnih transformacija polinoma.Površina mnogougla.Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proširivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva.Zna izračunati zbir unutrašnjih uglova i broj dijagonala n-tougla. MATEMATIKA Za VIII. . OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: .Da učenik shvati i upamti obazac za računanje površine kruga. TEMA – KRUŽNICA I KRUG Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. . Dužina kružnog luka. .Primjenjivat će Talesovu teoremu u rješavanju računskih i konstruktivnih zadataka. . Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prečnika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja π. . kako racionalan tako i iracionalan može zapisati kao beskonačan decimalni razlomak. . Površina kružnog prstena i kružnog isječka. 51 . . .Shvatanje direktne i obrnute proporcionalnosti u zadacima praktične primjene.Definiciju kružnice i kruga i pouzdano uočavati njihove dijelove. Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. . . . Proširi znanje o računanje površine trougla i četverougla na izračunavanje površine mnogougla uopće.Znat će izračunavati obim kruga iz njegovog prečnika i obrnuto.Shvatanje Dekartove ideje pridruživanja uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. . izračunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija.Shvatanje da je tek sada moguće obostrano – jednoznačno pridruživanje između realnih brojeva i tačaka brojevne prave.Prepoznati pojedine mnogouglove.Primjenjivanje Pitagorine teoreme u zadacima o trouglu i četverouglu.Znati bez teškoća. izraziti površinu kruga brojem π ili računanjem doći do približne decimalnim brojem iskazane vrijednosti. 7. .Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima.Da proširi i produbi znanja o krugu i kružnici i njihovim dijelovima.

Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla.Razvijati smisao za saradnju u procesu učenja.Razvijanje osjećaja odgovornosti. . . PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 52 . . . STAVOVI.Razvijanje matematičke radoznalosti i motivacije u sticanju znanja.Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike. . . .Sastavljanje matematičkih zadataka različite složenosti i strukture. . . .Razvijanje smisla za samostalan rad.Objašnjavati pravila i postupke. . NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. UČENIK ĆE MOĆI: . . postupno i sistematično.Izgrađivanje pozitivnog stava prema matematici. .Precizno formulisanje pojmova. .Izražavati se matematičkim jezikom pismeno i usmeno. .Samoučenje korištenjem matematičkog teksta (udžbenika). .Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada.Uočavati greške. . .SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: .Koriste indukciju. džepni računar) i geometrijski pribor. .Kritički odnos prema radu i rezultatima rada.Intuitivnim putem dolaze do uopštavanja.Izvoditi i formulisati zaključke. .Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapažanje.Formirati naučni pogled na svijet. .Prevoditi tekstualne zadatke na jednačine. .Izgrađivanje pozitivnih osobina učenikove ličnosti. dedukciju i analogiju prilikom zaključivanja.Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada.Raditi pregledno. . RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: .Razumjeti odgovarajući sadržaj prirodnih nauka.Kreativnog mišljenja i rasuđivanja.Pružati pomoć učenicima koji se ne snalaze u radu. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: UČENIK ĆE: .

Kod određivanja tačaka brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima koristi njihove približne vrijednosti s napomenom da postoje i tačne konstrukcije koje će se izvoditi poslije obrade Pitagorine teoreme Skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova racionalnih i • Kao primjer 2 . Z i Q i operacije u tim skupovima Pravilno formiraju pojmove: kvadratni korijen i aritmetički kvadratni korijen i upoznaje učenike sa pojmom iracionalnog broja. • • Usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena. • Upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima. Kratko objašnjava terminološko značenje i istorijat iracionalnog broja. crta. Brojevna prava. Neke primjene vektora. Za svaki nejasan zadatak traži objašnjenje od nastavnika. Sabiranje vektora. (a ≥ 0 ). Množenje vektora prirodnim brojem. Razvijaju preciznost i urednost u crtanju. Upoređuju dva realna broja. Kvadrat racionalnog broja. Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor. procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugova. • Pažljivo sluša i prati rad na satu. Primjenjuju misaone operacije identifikacije i apstrakcije. na primjer. konstruira i pri tome usvaja nova znanja. Približne vrijednosti realnog broja. Realni brojevi. • Pokazuju interes prilikom upoznavanj a novih pojmova i proširivanja matematički h znanja. Primjenjuju jednakost • • • Ponavlja skupove N. Rješenje jednačine x2=a. Pridružuju realne brojeve tačkama brojevne prave. • 53 . VEKTORI • Usmjerene duž – vektor. zapažanje i zaključivanje. • • • Kvadriraju racionalne brojeve u obliku razlomaka ili u decimalnom zapisu i procjenjuju vrijednost kvadrata. Znaju izvoditi potrebne konstrukcije. • a2 = a u • rješavanju jednačina. da je mjerni broj stranice kvadrata 2 i • • • Stiču navike korištenja pomoćnih sredstava za računanje (tablice kvadrata i kvadratnog korijena i džepni računar). Stečeno znanje o vektorima znaju koristiti za rješavanje zadataka iz fizike.1. • • • • • • • Jednakost a 2 = a . 3 . Uređenost u skupu realnih brojeva. Shvataju da za • • • Osposobljavaju se da vrše približna procjenjivanja kod izračunavanja kvadrata i kvadratnih korijena. Osnovne računske operacije u skupu realnih brojeva i njihova svojstva. Shvataju potrebu proširivanja skupa racionalnih brojeva. Povezuje tematski matematičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. Kod kuće rade redovno domaće zadatke posvećujući punu pažnju pravilnom i tačnom crtanju. Kvadratni korijen racionalnog broja. Razvijaju intuitivno mišljenje. Upoznaju konkretne primjene vektora • Razvijaju sposobnost za posmatranje. • • • • • REALNI BROJEVI Kvadriranje cijelih brojeva. 5 i sl. racionalnog broja i aritmetičkog kvadratnog korijena. Racionalno računaju sa realnim brojevima. Upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva. Osposobljavaju se za rješavanje praktičnih zadataka primjenom kvadratnog korijena. Određuju rješenja jednačine x2 = a i izračunavaju kvadratni korijen broja (pogodno izabranog). • • • Uvodi pojam vektora i neke operacije sa vektorima intuitivno. • • • • • • • • • 2. Rješavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne. Iracionalni brojevi. Jednakost vektora.

54 .• računanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni računanja sa racionalnim brojevima. • slično. odnosno sa određenom tačnošću) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa racionalnim brojevima. =0. Primjenjuju osnovna svojstva operacija u izračunavanju vrijednosti algebarskih izraza. • Rješava kvadratne jednačine oblika x2-a. iraci-onalnih brojeva.Tako navodi učenike da shvataju iraci-onalan broj kao realan broj. a>0 kod kojih rješenja mogu biti racio-nalni ili iracionalni brojevi. U praktičnom računanju zamjenjuju iracionalne brojeve približnim racionalnim vrijednostima u decimalnom zapisu (sa konačnim brojem decimala.

Primjena Pitagorine teoreme na romb. Stiču naviku preciznosti i tačnosti u radu. Razvijaju ideje i istraživački duh u samostalnom radu. Češće ukazuje kako na časovima obrade. Obrat Pitagorine teoreme. tako i na časovima utvrđivanja na to da se razmjera 55 . Upoređuju dvije • Ponavlja pojam razmjere usvojen • ranije. Primjenjuju Pitagorinu teoremu kod izračunavanja geometrijskih figura u kojima se pojavljuje pravougli trougao. Primjena Pitagorine teoreme na krug. Mogu primjeniti Pitagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima. Ističe da je Pitagorina teorema nastala iz potrebe rješavanja praktičnih životnih pitanja i o tome učenicima daje neophodne historijske činjenice. apstrakcije i generalizacij e osposobljava ju se za deduktivan način zaključivanj a. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik. primjeni Pitagorine teoreme na izučavane geometrijske figure). • Ponavlja sa učenicima trougao. Analiziraju svoje rezultate i upoređuju ih sa rezultatima svojih drugova. Podstiče učenike da svjesno i aktivno učestvuju u radu (u izvođenju i formulisanju zaključaka. Uspješno primjenjuju usvojene pojmove i teoreme u rješavanju zadataka. Dokazuje Pitagorinu teoremu na svom demonstracionom modelu. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. • • • • • • • • • PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema (formulacija i dokaz). 4.3. • PROPORCIONA-LNOST FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONA-LNOSTI Mjerenje duži. Shvate obrat Pitagorine teoreme. Primjenom misaonih operacija: analize. • • • • Izvode ogled (dokaz Pitagorine teoreme) na svojim modelima koje su napravili. Samjerljive i nesamjerljive • Usvajaju pojmove razmjere i proporcionalnosti duži i pojam samjerljivih i • Brzo i racionalno izvode računske operacije sa brojevima i uočavaju vezu • Sticanje • navika preciznog i urednog crtanja i • Uočavaju odnose među dužima i precizno grafički mjere duži. • • • • • • Usvoje Pitagorinu teoremu (izreku i smisao) i razumiju dokaz. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranični trougao. • • • Razvijaju sposobnost posmatranja i uočavanja funkcionalne zavisnosti među elementima geometrijskih figura. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i pravougli trapez. Uvježbavaju primjenu Pitagorine teoreme. Na osnovu Pitagorine teoreme najprije izračunava jednu stranicu pravouglog trougla kada su poznate druge dvije. Znaju konstruktivno odrediti tačke brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Konstrukcija tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Primjenjuje raznovrsne načine rada do metode problemskog učenja. Rješavaju praktične probleme primjenom Pitagorine teoreme. Uočavaju greške i shvataju kako se pravilno rješavaju isti zadaci i vrše ispravak netačno urađenih zadataka. U raznovrsnim praktičnim zadacima mogu dati tekst prevesti na matematički jezik. a zatim njenu primjenu uvježbava na figurama kod kojih se javlja pravougli trougao. • • • • Uočavaju veliku važnost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike. • • • • • posebno pravougli trougao.

geometrije i prirodnih nauka. • • • • • • • • nesamjerljivih duži. a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrađuje na primjerima. u dokazima svojstava nekih geometrijskih figura i dr. Primjenjuju talesovu teoremu za konstrukciju četvrte geometrijske proporcionale za tri duži. Radi shvatanja pojma pravouglog koordinatnog sistema ponavlja o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. iskazima i zapisivanjem uslova. Funkcija direktne proporcionalnosti y = kx. u procentnom i kamatnom računu. znaju je iskazati. koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. Znaju prikazivati funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti na razne načine. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili na pripremljenoj grafofoliji. Pravougli koordinatni sistem u ravni. Znaju odrediti tačke. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti (srazmjerni račun. Primjenjuju proporcije na zadatke iz prakse. a zatim indukcijom dolaze do formule za funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti. Dograđuje pojam funkcije. Detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Funkcija obrnute proporcionalnosti y = k / x . interesni račun. čitaju i sastavljaju razmjere. Ispituju da li 4 duži čine proporciju. • spretnog korištenja pribora. pravilno pišu. • • • • veličine iste vrste. Proporcionalne duži Dijeljenje duži na jednake dijelove i u datoj razmjeri. postavljaju proporcije i izračunavaju nepoznati član proporcije. Navodi učenike da sami određuju razmjeru dvije duži i da na osnovu vrijednosti razmjere zaključuju da li su duži samjerljive ili nesamjerljive. Navodi učenike da prvo utvrde da li formule određuju funkciju.• • • • • • • • duži Razmjera duži. odnosno kod proporcionalnosti odsječaka na pravima insistira više na razumijevanju i primjeni a ne zahtijeva od učenika dokaze teorema. Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu Pojam direktno i obrnuto proporcionalnih veličina uvodi na primjerima iz života. Kod Talesove teoreme. proporcionalna podjela). Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. Znaju podijeliti duž grafički (konstruktivno) na jednake dijelove i u datoj razmjeri. • • • • • • • • • dvije duži definira samo pod uslovom da su obje duži mjerene istom jediničnom duži i da razmjera ne zvisi od jedinice mjere. Usvajaju pojam i osobine proporcije. fizike i hemije. Uči učenike primjeni proporcija u tekstualnim zadacima. Osposobljavaju se za funkcionalno posmatranje i rasuđivanje učeći o funkcijama kroz nastavu aritmetike i algebre. na slici navesti date uslove i tvrdnje. Proporcija i njena svojstva. Dograđuju i usvajaju pojam funkcije. Razumiju Talesovu teoremu. Detaljno 56 . Razlikuju direktnu i obrnutu proporcionalnost veličina. Rješavaju zadatke iz života i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti • • • između duži i brojeva. Razvijanje matematičko gi funkcionalno g mišljenja uočavanjem zavisnosti među veličinama. na nastavi geometrije. Osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji sa slikama. Rastojanje dvije tačne. Talesova teorema i njena primjena. način zapisivanja funkcije i njen grafik. Proporcionalne veličine. procentni račun.

Stepen proizvoda. Navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma na faktore. Izvode osnovne računske operacije sa polinomima i izračunavaju brojnu vrijednost izraza.objašnjava postavljanje problema . Ponavlja zakone komutativnosti. Znaju rastaviti polinome na faktore primjenom zakona distributivnosti. Prepoznaju algebarske izraze (monom. Razlika polinoma. • • • • • • • 57 . Množenje monoma. prosječne i nadprosječne učenike. Pravilno interpletiraju i primjenjuju usvojena pravila za izvođenje računskih operacija sa monomima i polinomima. razlike kvadrata. Koristi zidne slike sa formulama. asocijativnosti i distributivnosti. 5. Uočavaju slične monome i formiraju polinom od datih monoma. Kod obrade stepena uvažava princip postupnosti i posvećuje više vremena uvođenju odgovarajućih pojmova. Količnik stepena jednakih izložilaca. višeslojne grafofolije. Ponavlja pojam brojnog izraza i izraza sa promjenljivom i uvodi naziv algebarski racionalni izraz. Ovo realizira na satima utvrđivanja. Usvojene formule i postupke primjenjuju pri rastavljanju polinoma na faktore. binom. Stepen količnika. Polinpm (monom. trinom). • Ispoljavaju • • • • • • • preglednost u pisanju i rješavanju zadataka. Dijeljenje stepena jednakih osnova. sa objašnjenjem svakog koraka (koristi grafofolije). Osposobljav • • Određuju vrijednost stepena i računaju sa stepenima. Kvadrat binoma. Sređeni oblik polinoma. nastavne listiće: za ispodprosječne. • Insistira na usmenom određivanju znaka i vrijednosti stepena u jednostavnijim izrazima. • • • • • • • • • • • • • • • • CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. jer ih učenici teže shvataju. Prepoznaju kvadrat binoma i razliku kvadrata. Brojevna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. • Osposobljavaju se • • • da u toku rada daju objašnjenja za svaki korak u rješavanju zadataka. Operacije sa stepenima – množenje stepena jednakih osnova. pregledno. Sistematizira znaje da bi učenici imali potpuniju sliku sadržaja koji su obrađeni u ovoj nastavnoj cjelini. Više algebarskih operaciaj sa polinomima ilustrira grafički. oblike kvadrata binoma. posebno u primjeni usvojenih formula. Osposobljavaju se da pri izvođenju zaključaka koriste indukciju. Suprotni polinomi. dedukciju i analogiju. binom. Konstante i promjenljive. Osposobljav aju se za samostalan rad i samokontrol u. Kub binoma. Cijeli racionalni izrazi. trinom). Množenje polinoma polinomom. Stiču naviku za izostavljanje znaka za operaciju množenja između faktora monoma kao i broja 1. Racionalno računaju. Stepen stepena. Množenje plinoma monomom. Sabiranje polinoma. Proizvod stepena jednakih izložilaca. Stiču vještinu snalaženja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma. Induktivnim putem dolaze do uopštavanja. kad je on faktor. • • • • • • • Usvoje pojam stepena kada je izložilac prirodan broj a osnova realan broj. Sabiranje sličnih monoma. Stepen polinoma. Izvode osnovne računske operacije sa stepenima i interpretiraju usvojena pravila obrnutim putem. Rastavljanje polinoma na faktore vrši postupno. • Proširuje pojam stepena tako da a ∈ R i n ∈ N. Uvježbavaju faktorizaciju algebarskih izraza.

Uočavaju praktični značaj primjene znanja o uglovima i dijagonalama mnogougla. harmoničnosti i pravilnosti u matematici i povezuje matematičke pojmove sa prikmjerima iz svakodnevnog života. harmoničnos ti i pravilnosti u matematici i svakodnevno m životu. Aktivno posmatra. Rastavljanje polinoma oblika razlike kvadrata na faktore. • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom životu. Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o mnogouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova mnogougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Rješavanje jednačine oblika ax2 + bx = 0. • Faktorizacija polinoma oblika x2 ± 2xy + y2. Utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. Razvijaju pozitivne stavove • • Aktivno učestvuje u nastavnom procesu Razvija stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. 58 . Zna procedure računanja površina pravilnih i nepravilnih mnogouglova. zbira i razlike kubova.Površina mnogougla.Broj dijagonala mnogougla. faktore primjenom zakona distributivnosti. • Faktorizacija polinoma oblika x3 ± 3x2y + 3xy2 ± y3. Rješavaju jednačine na novi način koji se temelji na rastavljanju polinoma na faktore. . a ≥ 0 . . analize i logičkog mišljenja. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje Uočavanja zavisnosti među datim elementima mnogougla.. . uočava odnose među elementima u mnogouglu. zapažanja. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu.Konstrukcije pravilnih mnogouglova. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. . O značaju posmatranja. • • Razumije i zna šta su poligoni I njihove podjele Upamti da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao Prepozna i razumije pravilne poligone i konstrukcije nekih.• Rastavljanje polinoma na • • • • Zbir i razlika kubova. Razlika kvadrata. • Razvijaju stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. Rješavanje jednačine oblika x2 – a = 0.Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. aju se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktičkog materijala. Samostalno crta. Rastavljanje polinoma x3 ± y3 na faktore. • Rješavanje jednačine oblika x2 ± 2xy + y2 = 0.Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. 6. . MNOGOUGAO (POLIGON) -Mnogougao. • kvadratnog trinoma koji nije kvadrat binoma. Podjela mnogouglova. zapažanje i zaključivanje.

Koristi zidne slike sa formulama. • Harmon ičnosti I pravilnosti u matematici I svakodnevn om životu. zapisuje i primjenjuje matematičke formule i dovodi ih u korelacije sa primjerima iz života Kritički vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava zainteresiranost u radu. . Učestvuje u grupnom radu i pomaže drugima u rješavanju problema • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o kružnici i krugu Navodi učenike na samostalno razmišljanje i logičko zaključivanje.Dužina kružnog luka. uočava odnose među elementima kružnice i kruga.Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku.. • Značaju posmatranja. Vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava kritičnost u radu. analize i logičkog mišljenja. prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevno m životu. -Površina kruga. zapažanja. Organizuje eksperimentalne i numeričke postupke utvrđivanja odnosa matematičkih pojmova vezanih za kružnicu i krug. DIDAKTIČKO . grafofolije. .. Stiču vještinu korištenja pribora. o Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevn om životu. Razlikuje krug(površ) od kružnice (linije). . KRUŽNICA I KRUG -Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. • Površinu kruga razumijeva kao površinu π puta veću od površine kvadrata stranice r. Samostalno crta. • Broj π shvata kao omjer obima kruga i prečnika kruga i na osnovu toga računa približnu vrijednost broja π. Vizuelnog pamćenja • Primjene algoritamskog rješavanja zadataka • Mjerenja i procjenjivanja • Induktivnog i deduktivnog zaključivanja • Identifikacije i generalizacije • Razvijaj u stavove o značaju estetskih vrijednosti.Površina kružnog prstena i kružnog isječka. • • • • • Aktivnoi kritički učestvuje u nastavnom procesu Posmatra. Vizuelne organizacije i orijentacije.• • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini. prosječne i nadprosječne učenike. nastavne listiće: za ispodprosječne.METODIČKE NAPOMENE 59 . 7.

obratit pažnju na promjenu smjera vektora i sl.). tj. • Objasniti i pokazati na primjerima identitet = a. svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konačnim ili beskonačnim brojem decimala može ( a) 2 60 . jednakost. smjer i intenzitet). Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora.leže na paralelnim pravima. Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike. • Izračunavanje približnih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vršiti na unaprijed određen broj decimala (pomoću tablice ili džepnog računara). • Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rješavanja kvadratne jednačine x2 = a. Svaki racionalan broj može se napisati kao decimalan broj (čisto periodičan ili mješovito periodičan).1. • Na primjeru usmjerene duži objasniti pojam vektora i njegove karakteristike ( pravac. i iracionalan broj je uslov za pravilno shvatanje realnog broja. uz korištenje uvedenih relacija i operacija 2. • Primjeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije ≤ i ≥ za objašnjavanje približne vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udžbeniku). Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen. • Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rješavaju pomoću vektora. a ≥ 0. sa puno primjera ( koristitei pojmove iz fizike i sl. cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima. • Posebno naglašavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetičkog kvadratnog korijena. uporedjivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima. • Obratiti posebnu pažnju na odnose dva vektora ( kolinearni. a ≥ 0. • Detaljno obrazložiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja. • Grafički uvesti operaciju množenja vektora i skalara ( skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine. Posebnu pažnju obratiti na odnos dva vektora ( kolinearnost. TEMA – REALNI BROJEVI Za razumjevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih.). a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena veličina. • Prije uvođenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. TEMA – VEKTORI Uvesti pojam vektora na «prirodan» način. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo. I obrnuto. aritmetički kvadratni korijen. • Uvesti kvadratni korijen kao način zapisivanja rješenja kvadratne jednačine. • Grafički uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije. uporedjivati ih po intenzitetu. • Izračunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) što će pripremiti učenike za kasnije shvatanje i izračunavanje vrijednosti stepena.

4 i 5 jedinica. a nastavnik na svom modelu ili koristi višeslojnu grafofoliju. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Pri uvođenju pojmova razmjere i proporcionalnosti duži treba koristiti prethodna znanja učenika o razmjeri. Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsječaka koje paralelne prave 61 . TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA a .4142135. • Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom. Kada učenici upoznaju opći pojam razmjere. • Upoznati učenike sa Pitagorinom teoremom služeći se tzv. Samjerljivost i nesamjerljivost duži vezati za vrijednost razmjere njihovih dužina koja je racionalan ili iracionalan broj. konstruktivnim i praktičnim zadacima. − 3 . „egipatskim trouglom“ • Historijski se osvrnuti na „egipatski trougao“ čije su stranice 3.. b a koji se ne mogu napisati u obliku razlomka . 7 . 12 i 13 . 5 . Zaključak uopćiti npr. 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom mjerenjem). • Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima.− 8 itd.− 5 . • Primjenjivati sadržaje iz nastavne teme Realni brojevi u kombinovanim zadacima u cilju sistematizovanja znanja. se napisati u obliku razlomka Potrebno je učenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme – iskazom i zapisom.− 2 . a zatim dati informaciju o „Pitagorinim brojevima“.. nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni.• • • Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodičan zapis sa beskonačno decimala. što znači da nisu racionalni.. • Utvrditi da će trouglovi sa stranicama 5. 4. i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj. • Navoditi učenike na pronalaženje zavisnosti 32 + 42 = 55. 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetička interpletacija). • Uvježbavati primjenu Pitagorine teoreme. • Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski određivati tačke brojevne prave kojima se pridružuju iracionalni brojevi 2 . 3 . 5 .. b Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1. • Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog „egipatskog trougla“ i dati geometrijsko tumačenje Pitagorine teoreme koje se temelji na jednakosti površina.. Može izvesti i strožiji dokaz uz simboličko zapisivanje. 6. • Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki učenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem). mjerenju i upoređivanju duži. TEMA – PROPORCIONALNOST. 3. uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost duži. • Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada učenici usvoje da je Q ∩ I = Φ . 3. shvatanjem i razumijevanjem suštine Pitagorine teoreme i njenom širokom primjenom u računskim. Sada saopćiti učenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonačno decimala (neperiodični).

Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izračunavanje brojne vrijednosti. • Proširiti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz. a zatim izvesti zaključak da se svakoj duži može pridružiti pozitivan broj. kao i svojstava računskih operacija. racionalni i iracionalni brojevi. • Razgraničiti jasno pojmove upoređivanja duži. mjere. iracionalan broj primjeniti definiciju i izvesti tačan zaključak. • Navesti više primjera direktno proporcionalnih veličina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine. • Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati važnije pojmove u vezi sa funkcijom. • Pojam dužine duži izgraditi na primjerima. mjernog broja i dužine duži. Objasniti pojmove: koordinatni početak. • Pojam mjere duži (duž koja se sadrži cio broj puta u datoj duži) također formirati na primjerima. • Definirati proporcionalne duži i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz duži • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. Među racionalnim izrazima posebno su značajni polinomi. jedinična duž. Promjena vremena i temperature).grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvježbati njenu primjenu. 5. i da svakom uređenom paru (X. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj X ∈ R može po formuli izračunati vrijednost funkcije Y ∈ R. cijeli. • Uvesti mjerni broj i jediničnu duž. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. nakon čega izvršiti uopštavanje. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. ako je MN = 12 cm. učenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedinična duž? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je duž MN veća od jedinične duži? Kolika je dužina duži MN? • Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira što su taj pojam učenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima. 62 . • Za određivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces – predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora. Identične transformacije polinoma mogu se uspješno vršiti uz dobro poznavanje sadržaja o stepenima. • Grafički upoređivati duži i obuhvatiti dva slučaja: za koliko je jedna duž veća (manja) od druge duži i koliko puta je jedna duž veća (manja) od druge duži.Y) odgovara samo jedna tačka koordinatne ravni. • Kod operacija sa stepenima svako pojedinačno pravilo uvježbavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. • Pojam stepena obraditi postupno. jedinične mjere. • Pojam procenta kao specijalni slučaj razlomka koji su učenici upoznali u 6 razredu proširiti i rješavati zadatke procentnog računa proporcijom. Posebnu pažnju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti. tablicom i formulom a zatim definirati funkciju. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su učenici već upoznali u temi realni brojevi. • Računske operacije sa monomima i polinomima (u sređenom obliku) vršiti na osnovu poznatih zakona računanja sa brojevima. • Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti duži definirati pomoću vrijednosti razmjere duži. apscisna osa. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. Na primjer. • Uvesti pojmove iz kamatnog računa i rješavati probleme koristeći svojstva direktno proporcionalnih veličina. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni.

procedurama i instrumentima. Na primjer: Koliko se različitih pravih može povući kroz deset tačaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne. 7. induktivnom metodom uopćavanjem i sistematizacijom ranije naučenih pojmova o trouglu i četverouglu.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. • Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rješavanju jednačina datih oblika.292 – 2. Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja. uvoditi učenike u strategije izračunavanja površina mnogougla uopće. rad učenika na projektima. • Na temelju naučenih znanja računanja površine trougla. čime se učenici očigledno uvjeravaju u istinitost tvrđenja. polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore (4x2 – 25y2 = (2x)2 – (5y)2 . U skladu s tim. sposobnostima i sklonostima. ili površina jednaka površini pravougaonika čije su stranice π r i r ). 6. • Formula. • Do formule za računanje površine kruga treba doći eksperimentalnim putem. Ocjenjivanje Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su učenici usvojili pređeno gradivo i stekli matematičke vještine i radne navike i kako stečena znanja umiju primjenjivati u rješavanju praktičnih zadataka. 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y)3 itd. … . mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i prečnika). produbit i sistematizovati će se ranije stečena znanja o trouglu i četverouglu.). vodeći računa o individualnim mogućnostima. • Mnogougao uvesti. • Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teško za učenike. pravilo računanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rješavanja nekih logičko kombinatornih zadataka. • Racionalno računati primjenjujući formulu za razliku kvadrata na čisto brojevne izraze (7. Broj π svojim nastankom upučuje učenika na način izračunavanja obima kruga. Formuli za površinu kruga treba dati geometrijsko značenje ( površina π puta veća od površine kvadrata stranice r. Aroksimativnom transformacijom površi kruga u površ pravougaonika. potrebno je pratiti i procjenjivati: kreativnost učenika prikom rješevanja zadataka . Svaki učenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao. Naročito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i računanje obima i površina istih. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju. Na primjer. vrednovanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Nakon toga proučavaju se omjeri obima i prečnika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu. Polazište za izvođenje formule za površinu kruga može biti i formula za površinu kružnog isječka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i visinom r. pristupa se izuzetno važnom problemu izgradnji pojma broja π. posebno jednakokrakog. TEMA – MNOGOUGAO POLIGON Ovom tematskom cjelinom proširit. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada.• Poslije uvježbavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumačenje pomoću odgovarajućih slika. U procesu formiranja broja π obavezno na početku koristiti eksreriment. specifične 63 . TEMA – KRUŽNICA I KRUG • Nakon što se ponove prošire i kompletiraju znanja o krugu i kružnici i dijelovima istih.712).

prilikom utvrđivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje učenika. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. proizvoda i sredine učenja. 70 časova godišnje 64 . motive i interese.komunikativne i radne vještine. Osim navedenog. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. uz korištenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i učešće roditelja. sklonosti i sposobnosti. objektivne uvjete za rad. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. U svakom polugodištu radi se najmanje jedna školska pisana zadaća sa analizom i ispravkom. FIZIKA VIII razred – 2 časa sedmično. procesa. Individualno prilagođeni program.

te silu razloženu na normalne komponente. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje. Pomaže učenicima da istražuju kretanja. Grafički predstavlja silu i zna njenu mjernu jedinicu. Prvi. Identificiraju primjere iz iskustva koji ukazuju na mogućnosti i ograničenja modela materijalne tačke. Zna da postoje različite vrste međudjelovanja u prirodi i da su promjene svojstava i stanja tijela uzrokovani međudjelovanjem. srednja i trenutna brzina. Opisuje i tumači referentni sistem i model materijalne tačke. Prepoznaje različite vrste kretanja u prirodi. Analiziraju tijelo koje miruje na stolu. Razlikuje pojmove putanja. Ukazuje na 65 . Kinematički opis kretanja.vezi između znanja fizike i svakodnevnog iskustva . Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i deformaciju tijela. Mjerenje sile. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa silom. Izvodi jedinicu sile. ocjenjuje učenike. koristeći se različitim medijima (pored tradicionalnih ogleda i snimanje kretanja pomoću vibratora i analiza histograma. srednje i trenutno ubrzanje. Zna da je inertnost Razvijanje osjetljivosti na probleme.ulozi pojmovnih modela u fizici. sila Međudjelovanje. pomak. Ubrzanje. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik: Identificiraju različite tipove međudjelovanja odnosno sila u prirodi. simuliranje određene vrste kretanja korištenjem senzora kretanja ili videoanaliza za određivanje veličina koje karakterišu kretanje tijela prikazanih na snmcima) Kretanje i sile Kretanje. Klasificiraju sile. . crtaju Međudjelovanje. efektima i načinima opisivanja. Slaganje i razlaganje sila. uslovima nastanka. sile i mase. razlikuje sile koje djeluju na daljinu i kontaktne sile. brzina. Rješava grafički i računski jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila. Razumije vezu između ubrzanja. Mjere pređeni put i proteklo vrijeme. putanja i pređeni put. Rješava jednostavne eksperimentalne i računske zadatke. klasifikacija sila. sile i mase tijela. Ravnoteža sila. pređeni put i pomak. njutn (N). Upućuje učenike na korištenje raznovrsnih izvora informacija. Drugi i Treći Newtonov zakon. sila. Ispituju istezanje elastične opruge.priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće. Diskutuju o različitim vrstama kretanja. stavovi. Veza između ubrzanja. Analiziraju grafički i računski rezultantu kolinearnih sila i grafički rezultantu nekolinearnih sila. Razumije silu kao mjeru međusobnog djelovanja tijela. Rade i analiziraju domaće zadaće.CILJEVI I ZADACI ISHODI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. Ravnomjerno promjenljiivo pravolinijsko kretanje. Razumije princip dinamometra. Razvijanje svijesti o: . uče kako sami da naprave dinamometar. relativnost kretanja. Zna izvesti jedinice brzine i ubrzanja. kontrolne zadatke i školske pisane zadaće. Zadaje zadaće. položaj. Moment sile. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa težinom tijela. Razumije efekt djelovanja momenta sile.uzročnoposljedičnim vezama u prirodi Polazeći od iskustva i jednostavnih ogleda pomaže učenicima da formiraju pojam sile. tijelo koje je obješeno o oprugu i druge oglede s dinamometrom. Opisuju kretanja služeći se različitim reprezentacijama.

slobodan pad. Razlikuje pojmove sila teža i težina. Atmosferski pritisak. Dinamometrom mjere silu teže na tijela različite mase. Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu međusobno djeluju jednakim silama suprotnog smjera i opisuje efekte tog međudjelovanja. težištu. stabilna. Opisuju i tumače beztežinsko stanje. Zna da su hidrostatički pritisak i atmosferski pritisak posljedica težine slojeva tečnosti odnosno vazduha. Mjerenje pritiska. Pritisak u tečnostima.Gravitaciona sila. svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela. Objašnjava promjenu impulsa tijela kao posljedicu njihovog međudjelovanja. labilna i indiferentna ravnoteža. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike i matematike.v-t i a-t grafike. raspravljaju o primjerima u kojima je važna veća. Stvara problemsku situaciju tako da pokazuje da tijelo od plastelina može. masom i ubrzanjem. Zna da je pritisak količnik sile i površine na koju sila djeluje pod pravim uglom. faktor trenja. Razvijanje navika da rade timski i razmjenjuju iskustva i ideje. Razvijanje navike istraživanja. Zajedno sa učenicima izvodi različite oglede i pomaže im da razumiju razliku u značenju pojma pritisak u fizici i jeziku svakodnevnice. stabilnost tijela. a i ne mora da pliva u void (zavisno o obliku ) i usmjerava učenike na pravilno tumačenje ove pojave. Razumije da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje. Istražuju ravnotežna stanja i stabilnost tijela. Trenje klizanja. razumije značenje ubrzanja slobodnog pada. Tabelarnim i grafičkim prikazom dolaze do pojma faktor trenja Navode različite primjere pritiska iz života. veličine dodirnih površina i težini (pritisnoj sili). Ispituju povezanost među zbirom spoljašnjih sila. efekti djelovanja sile trenja. Zna izvesti jedinicu za pritisak i povezanost paskala sa milibarom. Zna da je uzrok gravitacionog međudjelovanja masa tijela. odnosno manja vrijednost pritiska. Pritisak Pritisak u čvrstim tijelima. Zna vezu između mase i težine tijela. Diskutuju o vrstama kretanja s obzirom na rezultantu spoljašnjih sila i posljedicama koje slijede iz Trećeg Newtonovog zakona. Pomaže učenicima da uoče veze između veličina koje karakterišu stabilnost tijela i trenje. Arhimedov zakon. 66 . Zna da je sila potiska jednaka težini istisnute tečnosti i iskaz Arhimedovog Određuju težište tijela. Istražuju zavisnost sile trenja o vrsti podloga. potisak. Težište. histograme kretanja i st. azlike i povezanost mase i težine tijela. sila trenja. ravnoteži i stabilnosti na praktičnim primjerima. sila teža. labilnu i indiferentnu ravnotežu i primjenjuje znanje o težišnici. težišnica. Objašnjava djelovanje sile trenja na kretanje tijela i opisuje primjere koji pokazuju važnost sile trenja. Ispituju prenošenje pritiska kroz različite sredine. beztežinsko stanje. Upoređuju mase i težine tijela. težina tijela. Razumije da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. Pascalov zakon. Razlikuje stabilnu. Opisuju efekte potiska.

sile trenja. identificiraju različite oblike energije u prirodi i komentarišu njihovo korištenje. utvrđuju veličine od kojih zavisi hidrostatički pritisak. Identificira različite oblike energije. zakon poluge. Razumije da je za vršenje rada potrebna energija. Zna fizički smisao energije i njenu povezanost sa radom. očuvanju okoliša i nužnosti pronalaženja alternativnih izvora energije. potencijalna i elastična energija. Primjenjuje znanje o radu i snazi na primjerima iz života i jednostavnim zadacima. 67 . Opisuje elastičnu potencijalnu energiju. rad elastične sile. Diskutuju o razlozima zbog kojih neko tijelo uronjeno u tečnost prividno postaje lakše. Opisuju primjere pretvaranja energije i crtaju dijagrame energetskog bilansa. Energija i rad Različiti oblici energije u prirodi. Rad. Opisuje primjere pretvaranja energije. Povezuje kinetičku energiju je sa brzinom kretanja.puta. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o energiji i radu. Razvijanje svijesti da svako tijelo ima određenu energiju. Snaga. Zna jedinicu energije. a rad proces i da je energija neophodna za život čovjeka i sve procese u prirodi. Ističe da je energija stanje. Razumije fizički smisao snage. Sa učenicima raspravlja o primjerima snage u prirodi i načinima njenog korištenja. Kinetička. sile i pređenog . Opisuje vezu između rada. Diskutuju o značenju energije u različitim kontekstima. sile teže. primjena poluge. Razlikuju sile koje vrše rad od onih koje ne vrše rad. Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo pliva. Rješavaju jednostavne zadatke. njeno pretvaranje i povezanost sa radom da bi učenicima olakšao konceptualno razumijevanje energije i rada. povezuju rad sa transformacijom energije iz jednog u drugi oblik. Izračunava vrijednosti kinetičke i gravitacione potencijalne energije u jednostavnim primjerima. Poluga. Zna izvesti jedinicu džul. Povezuje gravitacionu potencijalnu energiju sa radom sile teže. vat (W). Identificiraju pojave prilikom kojih se mijenjaju kinetička i potencijalna energija i analiziraju date formule. džul (J). Razumije pojam zatvorenog (izolovanog) sistema i da je cjelokupna energija u tom sistemu sačuvana. Razvianje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije. koristeći se primjerima iz svakodnevnog života. Priprema i izvodi oglede kojima pokazuje postojanje različitih oblika energije. Zna da atmosferski pritisak opada sa nadmorskom visinom.zakona. značaj energije. Mjere hidrostatički i atmosferski pritisak i analiziraju dobivene rezultate. džul (J). lebdi i tone i zna to odrediti poređenjem gustina. Pretvaranje energije. Zakon održanja ukupne energije. Razumije da promjena potencijalne energije zavisi o razlici visina početnog i krajnjeg stanja. Istražuju rad različitih sila: rad vučne sile. koristi veće i manje jedinice od vata.

Prenošenje toplote. Pomaže učenicima da sistematiziraju svoje znanje o poluzi i strmoj ravni i razumiju funkciju prostih mehanizama. Ispituje prisustvo učeničkih miskoncepcija o toploti i kreira situacije njihovog prevazilaženja. Ispituju uslove ravnoteže na poluzi. Razlikuje pojmove temperatura. Demonstrira i objašnjava različite načine prenošenja toplote. primjena Razumije i objašnjava zakonitost poluge i njenu primjenu. termičko širenje tijela. Ispituju međusobnu zavisnost sile. sportu. Razvijanje svijesti o postojanju nekih općih zakona u prirodi. Informisan je o nuli apsolutne temperature. unutrašnja energija tijela. Opisuje primjere toplotnog širenja iz života. Predviđaju ishode ogleda. računaju i upoređuju momente sile i tereta. Rješava jednostavne probleme. Diskutuju primjenu i korištenje poluge u tehnici. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. specifični toplotni kapacitet. Izvode oglede i uočavaju promjene duljine i zapremine čvrstih tijela. Toplota Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer se sastoji od čestica koje se kreću i međusobno djeluju. Određuju temperaturu kao jednu od veličina koje opisuju stanje posmatranog tijela. zna objasniti provođenje toplote pomoću čestičnog modela tvari.Strma ravan. diskutuju o svojim iskustvima i Podstiče učenika na samostalno zaključivanje. Demonstrira različite vrste termometara. Razumije jednakost rada uz različite sile i puteve. tečnosti i gasova. zakon strme ravni. strujanjem i zračenjem. princip centralnog grijanja i kako Sunčeva energija dospijeva do Zemlje. klasificira tvari na dobre i loše provodnike toplote. džul po kilogram i Kelvinu (J/kgK). vrše pretvaranja vrijednosti temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto. Postavljaju hipoteze i kreiraju modele pomoću kojih objašnjavaju toplotne procese. topljenje. Zna da odnos sile i tereta zavisi o usponu strme ravni. isparavanje i kondenzacija. Razumije princip termometra. količina toplote. ljudska ruka kao poluga. Identificira različite primjere prostih mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz svakodnevnog života. Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje dovođenjem ili oduzimanjem toplote. količina toplote. povezuje i objasnjava zavisnost zapremine tijela odnosno gustine o temperaturi. Zna da je uzrok toplotnom procesu gradijent temperature i da se toplota uvijek prenosi sa tijela više na tijelo niže temperature. Polazeći od zakona održanja energije opisuju i računaju šta se dešava kada zagrijano tijelo stavimo u vodu. Održanje mase. toplota. tabelarno prikazuju dobivene podatke i uočavaju jednakost rada uz različite sile i puteve. Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. temperatura. tereta. Ispituju kako se mijenja temperatura različitih tvari pri dovođenju jednakih količina toplote. razmjena toplote. Objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku 68 . Određuje količinu toplote i temperaturu smjese. Diskutuju primjenu strme ravni. džul (J). toplota. princip termometra. Kritički razmatraju pojave u prirodi. razumije anomaliju vode. dužine i visine strme ravni. Mehaničke oscilacije i talasi Termičko kretanje molekula. Promjena agregatnih stanja: očvršćavanje.

proces promjene agregatnog stanja. Upućuje učenika u istraživanja specifičnosti agregatnih stanja. Određuju kolika masa leda odgovara određenoj masi vode. Mjere promjenu temperature pri promjeni agregatnog stanja tvari. Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo kemijsko otkriće. KEMIJA/HEMIJA Važno je učiti kemiju/hemiju. Grafički prikazuju procese promjene agregatnih stanja i određuju količinu toplote koju treba dovesti (oduzeti). 69 . Zna da tečnost proključa na nižoj temperaturi kad se pritisak iznad nje smanji i da se čvrsto tijelo topi na nižoj temperaturi kada se poveća spoljašnji pritisak. Uočava da se masa tvari ne mijenja ma kakve fizičke promjene i procesi se dešavali. Ukazuje na značaj zakona održanja u fizici. Objašnjava razliku između ključanja i isparavanja. idejama u vezi s prenošenjem toplote. Demonstrira i objašnjava ciklus promjene agregatnih stanja vode. možemo zaključiti da je kemija/hemija među najstarijim prirodnim znanostima/naukama.

isparavanje. odnosno promatranja pojava. Učenje o elementima. Kada bi iz svakodnevnog života ljudi isključili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi. Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi. tvarima koje izgrađuju našu okolinu. razvijati sposobnost opažanja tijekom eksperimenta. razvijati sposobnost predviđanja hemijskih promjena u danim/datim okolnostima. i usmjeriti ga na potrebna kemijska znanja za svakodnevni život. tako što oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje čine proizvodi hemijske industrije. Program kemije treba temeljiti na naučnim postignućima i prilagoditi ga psihofizičkom uzrastu učenika. Razumijevanje pojmova o neuništivosti materije i Razumije pojmove: krutina/čvrsto. a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta. Razvrstava i uspoređuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava. Razvija navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na temelju eksperimenata. svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete/uslove koji na njih utječu. fazama i faznim prijelazima pri kemijskim reakcijama. PODRUČJA CILJEVI I ZADACI UČENJA Učiti: Znanje Posmatrati i steći znanja o temeljnim kemijskim kemije: teorijama. plin/gas. Ovaj program kemije/hemije koncipiran je tako da učenicima pruži osnovna znanja o prirodnim pojavama. gladni i obolijevali bi od mnogih danas izlječivih bolesti. Sadržaj OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Učenik: Stječe temeljna znanja o kemijskoj građi tvari. kemijskim spojevima i proizvodima kemijske industrije važnim u svakodnevnom životu. kemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi. kristalizacija. promjenama i podjeli. prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu Procesi njih mogli opisati. Dakle kemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore života. te posljedica ljudskog upletanja 70 . razumjeti svojstva i promjene tvari. razvijati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja. Stječe vještine planiranja i izvođenja jednostavnih pokusa da bi se uočile hemijske promjene i svojstva tvari. Zadaci nastave kemije su: Razvijati vještinu eksperimentiranja.Kemiju/hemiju učimo zato jer kemija zadire u sve grane industrije. odnosno o prijelazu tvari kondenzacija. iz jednog oblika u drugi. Učenje o fizičkim i kemijskom promjenama. Kemija proučava građu. prirodnim ciklusima kruženja. tekućina. o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utječu. goli.

kemijske spojeve i proizvode hemijske industrije koji su važni u svakodnevnom životu. Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadržaja zahtjeva timski rad nastavnika svih prirodnih predmeta. Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono može spriječiti. Znati najvažnija svojstva zraka/vazduha i vode. Razred 1. Dobro poznavati one kemijske elemente. stavovi. kako se njima rukuje i kako su obilježene. PROGRAMSKI SADRŽAJI (Tematske cjeline) VIII. Poticati na kritičko razmišlanje i rješavanje problema. Znati pravilno koristiti izvore informacija. Razvijati navike za urednost. Vrste hemijskih spojeva 6.vršiti analizu pojava i procesa. Međusobno uvažavanje i rad u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. Praviti određena poređenja. Steći neophodna saznanja o koristima učenja hemije u svakodnevnom životu. Nemetali 71 . Preuzimati odgovornost pri zajedničkom procesu učenja. vrijednosti. poznavati najvažnije prirodne cikluse.u prirodne procese. navike Poticati interes učenika na proučavanje kemije. Sposobnosti i vještine.koristiti kritičko razmišlanje pri rješavanju problema. Prepoznavati ulogu nauke za razumjevanje hemijskih procesa i pojava u prirodi. Razvijati svijest o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja i životne sredine. Tvari/supstance 3. Primjena znanja hemije Korelacija kemije s drugim predmetima. točnost i preciznost pri izvođenju ogleda. Kemijske reakcije i hemijski zakoni 5. Znati koje su štetne i opasne kemikalije u kućanstvu. Razvijati naviku korištenja raznih izvora informacija. Uvod kemiju/hemiju 2. Kemijska sistematika 4.

a nastavnici ih poučavati i pomagati im u stjecanju odgovarajućih znanja i razvijanju njihovih vještina i sposobnosti. Za realizaciju programskih sadržaja neophodno je što više rješavanje stehiometrijskih zadataka. itd. praktični radovi. bitno su uvjetovani/uslovljeni načinom učenja. jer njihove su zabilješke u stvari dnevnici rada koji ih uče redu. mali istraživački projekti. R E S U R S I Z A R E A L I ZA C I U Za realizaciju ovog programa kemije/hemije neophodno je da škola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu kemije s pomoćnom prostorijom za kemikalije i pribor. učenički eksperimenti. Redoslijed poučavanja pojedinih tema nije obvezujući. U školskoj knjižnici je potrebna određena stručna literatura za nastavnike i darovite učenike koji žele znati više.sudjelovanje i doprinos pri radu u grupama. Preporuča se nastavnicima da inzistiraju na učeničkim zabilješkama.D I D A K T I Č K O – M E T O D I Č K E N A P O M E NE Sadržaj i proces učenja. sposobnosti.rješavanje zadataka objektivnog tipa. planirati svoj rad i rad grupe. odnosno kako učenici trebaju učiti.sposobnost i vještine učenika za vrijeme eksperimentalnog rada. Za izvođenje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagoškim standardima za nastavu kemije/hemije. a posebice rezultati učenja. učenička izvješća. Na nastavniku je odgovornosti da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u okviru plana. heuristička. programirana. .istraživanjima. programirani tekst. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Svladavanje programa kemije treba se temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz pomoć nastavnika pripremaju i izvode učenici. uz dobro rukovođenje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata. rasprava.rješavanju problema . Učenike treba pratiti i ocjenjivati tijekom izvođenja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje. Za praćenje. 72 . razvijanja koncepta i kritičkog razmišljanja. sposobnostima i sklnostima. vještinama. i drugih ispitnih postupaka. radu i sistematičnosti. O C J E NJ I V A NJ E Napredovanje učenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori. ocjenjivanje i napredovanje učenika treba koristiti različite postupke i instrumente. razgovor. Provoditi će istraživanja i rješavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave: problemska. demonstracija. Ambijent u kojem se učenici osjećaju dobro i sigurno. stavove i ponašanje. Sve aktivnosti učenici će vršiti u školi. . usmenog i pisanog izvještaja i dr. To će svakako utjecati na njihove vrijednosti. Učenici će učiti samostalno i u grupi. projekat. istraživanje. simulacija. kod kuće koristeći se dodatnim izvorima informacija. Poželjno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno osjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje) Interno ocjenjivanje učenika vršiti na osnovu obrazovnih postignuća.vještina.učeničkim projektima.

Aktivnosti nastavnika Nastavnik treba Nadzirati učenike pri njihovu radu u lab. Teme UVOD U KEMIJU Kratak pregled razvoja kemije Što sve rade kemičari Kemijski laboratorij i mjere zaštite Ciljevi i zadaci Oček.teoretski ih pripremiti za taj rad.. rad. Znati da je kemija prir. osigurati im potrebnu literaturu sa slikama. VIII. znanost. Razvijanje istraživačkog duha. Vrijednosti stavovi. pribor i posuđe. Poznavati osn. Hemija kroz povijest Izvesti neke atraktivne pokuse Naučiti rukovati s laborator. i kako je tekao njen razvoj kroz povijest. 70 sati godišnje Tematske cjeline. Samostalno izvoditi neke jednostavne pokuse. 73 . priborom i posuđem. razred – 2 sata/časa tjedno/sedmično. ponašanje Razvijanje navike timskog rada i suradnje pri učenju. i znati ga koristiti pri izvođenju eksperimenata. Poznavati znakove opasnosti i mjere zaštite. rezultati Učiti: Učenik: Značaj učenja kemije kao prirodne znanosti. Aktivnosti učenika Stečeno teoretsko znanje iskoristiti za prakt. Prepoznavati Znakove opasnosti.K E M I J A / H E M I J A. ab.

74 . kisika i nitrogena u zraku. Zakon periodičnosti (grupe i per. Steći temeljne predodžbe o atomu. Sastav zraka. npr. suradničke diskusije i vlastite kreativnosti. svojstva. Obrazložiti zašto Ar nije Poticanje suradničkog učenja. problem onečišćenja. Na osnovu grupnih i samostalnih pokusa trebaju sami zaključiti kad dolazi do fizikalne a kad do kemijske promjene. diskusija o rezultatima pokusa. Metode razdvajanja tvari iz smjese. pojam izotopa. Naučiti strukturu PSE. Shvatiti da je zrak smjesa plinova/gasova Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za piće. Određivati valenciju elemenata. Naučiti simbole najčešćih elemenata. Pisati formule spoja na osnovu valencije. Simboli kemijskih elemenata. Pokusima pokazati kemijsku sličnost elemenata iste skupine PSE.. Izčitavati podatke o atomima elemenata na osnovu njegove pozicije u PSE. Zadati učenicima da sami izrade plakate s ključnim pojmovima. dobivanje i svojstva. Zrak/ vazduh Voda Def. destilacija. Shvatiti sićušnost atoma. izrada zidne tablice PSE. Kemijski elementi Poticanje znatiželje za mikrosvijet. Dodatno pojašnjenje nekih pojmova. atomski i maseni broj. Rješavati računske zadatke. SISTEMATIKA Periodni sistem elemenata Valencija elemenata PSE kroz povijest.TVARI Pojam tvari Fizikalne i kemijske promjene tvari.) veza PSE i građe atoma. Elementi u prirodi i podjela. Razlikovati atome od iona. Pokusima razjasniti pojmove: taloženje. Razvijanje ekološke svijesti. Izvesti pokuse:dok. elektronski omotač. Pojam i građa atoma. Izvesti pokuse za razdvajanje smjesa. Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa. Računati maseni udio tvari u smjesi. Vrste tvari. Učiti pojam smjese i čiste tvari. Pokusima pokazati razlike između fizikalne i hemijske promjene. Pomagati im pri izvođenju pokusa. Voda u prirodi. označavanje iona. Znati da se pojam hemijski element odnosi na vrstu atoma. Izrada Stalno nadzirati učenike za vrijeme izvođenja pokusa. Rješavati računske zadatke. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosi. Građa tvari. Definirati valenciju. Navestim primjere Fzikalih i kemijskih promjena. kristalizacija. svojstva. rasprostranjenost. KEM. filtracija. Poticati učenike na znatiželju. elektrolizu vode.

Preporuča se nastavniku da bude moderator i voditelj nastave pri usvajanju novih pojmova i pri izvođenju pokusa.jednadž. Nastavnik treba aktivno sudjelovati u pripremi pokusa koje će učenici izvoditi. Računski zadaci Definirati kemijsku reakciju. Metodom vaganja Dokazati kemijske zakone. Formule za izračun. spojeve i njihovu upotrebu. dobivanje i upotreba. Razvijanje čistoće i Urednosti pri izvođenju kemijskih pokusa.znati pisati hem. Vršiti kemijska izračunavanja na osnovu kemijskih jednadžbi. 75 . Stvaranje navike Timskog rada. čime če se doći do osnovnih kemijskih zakona. Dokazati klor u vodi iz slavine. REAKCIJE. Sinteza i analiza. Spoznati da se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala. Promoviranje općih vrijednosti. nalaženje. jednadžbi. Pokuse s klorom izvodi nastavnik. nalaženje. Izvesti eksperimente koji će objasniti kemijske reakcije. Poznavati načine dobivanja. Znati primjer sinteze i analize. Ukazati Učenicima na važnost rješavanja računskih zadataka u hemiji. jednadžbe i njihovo kvantitativno kvalitativno značenje. svojstva i glavne spojeve koje grade. ZAKONI Kemijske reakcije Hemijske jednadžbe Zakon o očuvanju mase Zakon o stalnim Odnosima masa NEMETALI Svojstva nemetala Vodik Kisik Dušik/azot Pojam i podjela. KEM. Svojstva. kisika i dušika. Rješavanje zadataka. ionska i kovalentna. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njenih zakonitosti. Svojstva dušika. Znati uvjete pod kojim dolazi do Kemijske reakcije. Lavoazijeov zakon Prustov zakon. „male“ zbirke kemijskih elemenata. Masa Ar. Svojstva metala i Njihov položaj u PSE. Trebaju teoretski savladati gradivo i temeljem tog znanja izvesti pokuse za dokazivanje vodika. kako ne bi došlo do povrede pri radu. Cijeli broj. Kao potvrdu tih zakona znati Izjednačavati kem. Opisivanje kemijske Reakcija jednadžbom Kvantitativno i Kvalitativno čitanje hem. dobivanje i upotreba vodika. Svojstva kisika nalaženje. Mr Uvod u Stehiometriju KEM. dobivanje i značaj za život. Naučiti svojstva sumpora. Usvojitim pravila pri radu i pravilnom skladištenju kemikalija. Izraditi modele nekih molekula. Mr i količine tvari. Izračunavanje Ar. Relativne atomske i Molekulske mase.i kemijske formule Kemijske Veze i struktura molekule Relativna atomska i molekul.

Shvatiti značaj ovih spojeva za život. npr. upotreba i najznačajniji spojevi klora. Uočiti razlikum između pojma hidroksida i lužine. dokazivanje kiselina i lužina indikatorom. Stalno nadzirati njihov rad.Sumpor Klor/hlor VRSTE KEM. kiselinama. Nastajanje lužina. ne izvoditi pokuse s konc. Pisati reakcije disocijacije kiselina i lužina. Svojstva hidroksida. i njihov značaj za život. 76 . oksidi metala i nemetala (svojstva) Naučiti nnajvažnije anorganske kiseline. Pojam disocijacije. Nastajanje soli (neutralizacija) Dobivanje soli. Naučiti mjere opreza pri radu s ovim kemikalijama Učenici trebaju steći teoretska znanja o ovim spojevima. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa s kiselinama i lužinama. Naučiti kako se skladište ove kemikalije. Naučiti reakcije nastajanja soli. njihova svojstva i primjenu. Izvoditi neke manje opasne pokuse. Ispitati pH otopina nekih soli i izvesti zaključke. SPOJEVA Oksidi Kiseline Hidroksidi Soli Svojstva. Oksidacija. Naučiti reakcije nastajanja oksida i pisanje formula oksida.

Stanište (biotop). . za živi svijet i Mogu zaključiti sposobnosti koliko su važna posmatranja znanja iz ekologije za pojava vezanih svakodnevni život za živu prirodu. čovjeka i očuvanje prirode. Učenik: Zna da je ekologija nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. Posmatraju ilustrativni materijal. jedan čas sedmično CILJEVI I ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/teme Proces i sadržaj Učiti: Uvod u ekologiju Ekologija. Steći će predodžbu o značaju ekologije kao biološke discipline. – nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. Zrak/vazduh i voda kao životne sredine. Vodeći dijalog podsjeća učenike na biološke discipline koje su upoznali u prethodnim razredima. Poticat će učenike da sami dođu do zaključka da na živa bića djeluju različiti faktori životne sredine i da su ti faktori međusobno povezani. Razvoj svijesti o povezanosti žive i nežive prirode (ekosistem) kao i međusobne povezanosti živih bića u okviru životnih zajednica. razred. Uočavaju i ističu razlike između ekosistema na osnovu osobina staništa i karakteristika životnih zajednica. posebno u praktičnom pogledu. Zna da na živa bića utiče kompleks ekoloških faktora. Zna da postoje samo dvije životne sredine: zračna i vodena. životna zajenica (biocenoza) i ekosistem. stavovi. Najavljuje da će u ovom razredu sticati znanja iz ekologije koja proučava odnose žive i nežive prirode. Ekološki faktori i njihov uticaj. Shvaća pojmove: biotop (stanište). ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika S obzirom da živa bića koriste oksigen iz zraka/vazduha ili otopljenog u vodi zaključuju o postojanju dvije Razvoj interesa životne sredine. Vodit će raspravu o aktuelnim problemima o kojima su informirani putem TV ili na drugi način kada je u pitanju djelovanje čovjeka na prirodu i tako doći do 77 Vrijednosti.BIOLOGIJA: VIII. Značaj ekologije. uočavaju komponente ekosistema. životna zajednica (biocenoza) i ekosistem/ekosustav.

hrast medunac. Biljne i životinjske vrste listopadnih i četinarskih šuma. bukva. Sabirat će biljke i životinje u četinarskoj i listopadnoj šumi. a u četinarskim Daje doprinos pravljenju školskih zbirki organizama svrstanih po spratovima šume. Pojam šume formirat će koristeći niz ilustracija koje predstavljaju različite tipove šuma. također da postoji zakonitost u rasporedu šuma s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku širinu. Sakupljeni materijal poslužit će za dopunu školskih zbirki.Ekosistemi/ ekosustavi zračne/vazdušne sredine Listopadna/lišćarska šuma. Zna da su organizmi u šumi raspoređeni po spratovima/slojevima (nadzemna i podzemna spratovnost). zaključka o važnosti ekologije. Zna da je šuma najsloženiji tip ekosistema i da postoje različiti tipovi šuma. a zatim ih na određeni način. također. Prilikom rada na terenu koristit će priliku da učenike senzibiliziraju za očuvanje bioraznolikosti tj. sakupljat će i žrtvovati za Upoznaje se sa životnom zajednicom šume posjećujući neku šumu u bližoj okolici škole. Pokazat će i imenovati dominantne vrste biljaka i životinja u svakom spratu počevši od sprata visokog drveća do šumske stelje. Razvoj svijesti o pravilnom odnosu čovjeka prema šumskim ekosistemima koji imaju značajnu funkciju u općem kruženju materije. Spratovnost/slojevitost šume (nadzemana i podzemna). lipa. Podijelit će učenike u grupe i dati im zadatke za sakupljanje biljnih i životinjskih organizama. Sakuplja biljne i životinjske organizme. raspored šuma u odnosu na nadmorsku visinu i geografsku širinu. gorski javor. Uz pomoć nastavnika preparira sakupljeni materijal putem sušenja i stavljanja u određene konzervanse. divlja trešnja. Predstavlja šumske organizme putem postera. Sa učenicima će organizirati izlazak u šumu ili bar park u blizini škole. ali u ograničenim količinama. uz pomoć nastavnika konzervirati i sistematizirati (izrada herbarske zbirke. U šumi će učenike potaknuti na posmatranje organizama po spratovima. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje izgrađuju sprat visokog drveća u različitim tipovima listopadnih šuma: hrast kitnjak. koji su resursno važni i značajni za ekonomski razvoj društva. obični grab. također da u šumi dominira sprat drveća. Životna zajednica šume: pojam šume. Radeći u grupama na terenu i u kabinetu za biologiju razvija se vještina za timski rad. pitomi kesten. 78 .

U prizemnom spratu znaju da se nalaze: mahovine i lišaji. Znaju da u šumi u svakom spratu. U šumi žive također: šumski miš.) Lanci ishrane. jelenak. navesti i prepoznati vrste iz sprata grmova: lijeska. Konstruirat će nepotpune lance ishrane koje će učenici dopuniti. zbirke puževa. čupanjem. jela. medvjed. potkornjak. Povezuju znanje iz sistematike biljaka i životinja sa znanjem iz ekologije. žive brojne vrste životinja koje se hrane na različite načine: biljojedi. procjepak. divlja svinja. Shvaća povezanost organizama šume putem ishrane i može navesti niz lanaca zbirke minimalni broj organizama i neće uništavati organizme nepromišljenim gaženjem. Povezanost organizama u šumi putem ishrane prikazuje pomoću slikovnog prikaza na na posterima. divlja ruža i iz sprata zeljastih biljaka proljetnice: jagorčevina. visibaba. podljesak i šumarica. Na nizu primjera može objasniti kako povećanje brojnosti jedinki jedne vrste Konstruirat će primjere nekih lanaca ishrane (slikom i rječju) u lišćarskoj i četinarskoj šumi. jelenak. slatka paprat. U spratu visokog drveća: gubar. krstokljun. U gradskoj sredini parkovi predstavljaju pluća grada te ih treba čuvati i dati doprinos u održavanju. kreja. srna. drijen zova/bazga. sova. smrča. jastreb kokošar. Potaknut će učenike na izradu zbirki fotografija ptica. 79 . Također i paprati: muška paprat. veliki djetlić. lisica. mesojedi i svaštojedi. biološka ravnoteža. glog.šumama: bor. vjeverica. insekata i dr. trofička piramida. kuna zlatica. kidanjem i kopanjem tla. Zeleni pojasevi oko prometnica čuvaju od buke i prašine. Također.

U tom procesu nastaje humus. Također shvaća odnose broja i mase pojedinih članova lanaca ishrane koji se predstavljaju piramidom. Zna da je šumska stelja poseban sloj koji čine izumrli dijelovi biljaka i životinja. sljepić. također će dati zadatak učenicima da pronađu neke zanimljivosti u njima dostupnim izvorima. Pokazat će neku TV 80 Zna da ekosistem šume predstavlja jedinstvo Odlaskom u neku . larve insekata. pauci. sprječava razorno djelovanje vjetrova. U stelji su vrlo naglašeni procesi razlaganja putem razarača (bakterije i gljive). a daljim radom bakterija od organskih tvari nastaju neorganske koje su dostupne biljkama. a isto tako pojedinih članova biocenoze šume izrada poster prezentacije. miševizmije.). Organizirat će dugotrajno praćenje fenoloških promjena drveća i grmlja. Ekosistem/ekosustav šume: mikroklima šume. sezonske promjene u šumi. kruženje tvari i proticanje energije u šumi. sisara/sisavaca i drugih životinjskih organizama. mokrice.: vjevericakuna zlatica. utiče na brojnost druge s kojom je vezana u procesu ishrane (na pr. Šuma čuva tlo i vodu. posebno prašume koje su proizvođači organske mase i kisika. Šuma predstavlja najsloženiji tip ekosistema.ishrane/hranidbenih lanaca. Pronaći će zanimljive tekstove o poremećaju ravnoteže u prirodi. ponašanje životinja i vođenje zajedničkog dnevnika na poster podlozi. Zna da u šumi postoji ravnoteža u broju jedinki koje su vezane procesom ishrane. Znaju da da u stelji žive životinjske vrste: stonoge. U organiziranom grupnom radu slikovno će prikazati povezanost biotopa i biocenoze. zečevi-lisice itd. Rezultate zapažanja tokom posmatranja biocenoze šume ili parka u blizini škole učenici mogu saopćiti kao samostalne radove u pisanom ili usmenom obliku. posebno pod uticajem čovjeka.

Značaj šume za čovjeka Uticaj čovjeka na šume: čuvanje. ogrjev itd). kamenjare. šuma je izvor hrane i ljekova biljnog i životinjskog porijekla. ili bar dobre 81 . na osnovu stečenog iskustva. mjesna zajednica ili neko ekološko društvo. Ukoliko škola ima školski vrt taj objekt će upotrijebiti u edukativne svrhe za ekološke sadržaje. Šuma služi u rekreaciji čovjeka. Šuma je izvor zdravlja (čist zrak bogat kisikom). Moći će navesti glavne razlike između listopadne i četinarske šume posebno tokom promjena godišnjih doba. potrošači i razarači i zna kakva je uloga svake grupe u ekosistemu. Na primjeru krša se uočava Saznat će osnovne razlike između zmija Koristit će preparirane zmije. Priključit će se akciji pošumljavanja koju organizira škola. Zna da je šuma izvor drvne mase višestruko korisne za čovjeka (u proizvodnji papira. podizanje i zaštita šuma. Zna da u šumi vlada klima (mikroklima) koja se razlikuje od one izvan šume. Krš: nastanak. krška šuma. da postoji mikroklima šume. Šuma sprječava eroziju šumu ili park iskustveno će doći do spoznaje o mikroklimi šume. Njihovo prisustvo omogućava kruženje tvari i protok energije u ekosistemu. Također. žive (biocenoza) i nežive (biotop) prirode. Potaknut će učenike da sami zaključe. U biocenozi postoje tri grupe organizama: proizvođači. U dostupnim izvorima informacija pronaći će primjere pozitivnog i negativnog uticaja čovjeka na šume koji će koristiti za izradu pismenih radova i poster prezentacija (individualno i grupno). također uključiti učenike u njegovo održavanje. Na temelju stečenih znanja o šumskim ekosistemima shvaćaju smisao svog učešća u akcijama pošumljavanja emisiju ili insert koji prikazuje život u prašumi. šumskim ekosistemima dat će doprinos pravilnom stavu učenika prema prirodi. raznih kemikalija. Obavijestit će se o akcijama pošumljavanja i zajedno sa učenicima priključiti se nekoj od akcija. uvjeti života.

Sakupit će fotografije i ljekovite biljke u osušenom stanju koje potječu sa krša.Livada: vrste i nastanak. dugotrajno negativno djelovanje čovjeka na prirodu. nastupila je erozija nastala su ogoljela područja. da učenici nauče bitne razlike između otrovnica i neotrovnica. Sakupit će livadne vrste biljaka i napraviti herbarsku zbirku. Uz svaku vrstu napisat će njezin naziv. zmije. mjesto sabiranja i datum. bjelušina. jarebica kamenjarka) Moći će navesti staništa koje zauzimaju livadne Livade nastale antropogenim putem imaju pozitivnu ekonomske vrijednosti (izvor su hrane za stoku. veliki potencijal ljekovitih i medonosnih biljaka i dr. Negativno: golosječa. Pomoću entomološke mreže sakupit će insekte livada. racionalno korištenje. Potaknut će učenike da istražuju koje se ljekovite biljke sa krša mogu kupiti na prodajnim jestima ljekovitih biljaka. Učenike će naučiti kako pružiti prvu pomoć kod ujeda zmije. tla. Zna da je krš nastao nakon što je čovjek uništio šume. Organizirat će izlazak učenika na livadu u blizini škole ili na travnatu površinu u obližnjem parku. fotografije.) i negativnu stranu (smanjenje površine šuma). vremenskog perioda. smanjuje buku. Sa učenicima će učestvovati u izradi zbirki ljekovitih biljaka. životinje: gušteri. U grupnom radu učenici će sabirati. izazivanje požara. Na ovom staništu živi specifičan biljni i životinjski svijet i zna navesti neke predstavnike (biljke:drača. sakupljanje gljiva. otrovnica i neotrovnica da bi se mogao zaštititi općenito kada se kreće u prirodi. 82 . Biljni i životinjski svijet livada. Može navesti primjere za svaki vid uticaja. smilje. Sakupit će i upoznati životinjske vrste koje su vezane za livadno tlo. pretjeran izlov divljači. a posebno na kršu. Uočava pozitivan i negativan uticaj čovjeka na šumu. kupi prašinu. određivati i preparirati biljne i životinjske organizme. vrijesak. vegetacije Hranjenje divljači tokom tokom dugog zime. Pozitivan: pošumljavanje. ljekovitih biljaka. Sječa šume dovodi do gubitka tla/zemljišta što onemogućava obnovu Uzgoj lovne divljači. Moći će konstruirati lance ishrane.

livadnu djetelinu. krtica. Trave: livadarka. bumbar i pčela. Zna navesti kemijske i fizičke osobine vode (voda je prozirna tekućina. Učenike će podijeliti u grupe. Moći će shvatiti povezanost pojedinih vrsta livadne zajednice u procesu ishrane (lanci ishrane). poljska ševa.zajednice i podjelu livada s obzirom na količinu vode u tlu. a svaka grupa će pratiti brzinu fotosinteze neke vodene biljke postavljene u čašu sa vodom različito zagrijane. maslačak. Moći će navesti i prepoznati i opisati niz livadnih vrsta biljaka. poljski miš. mirisavka. a održava ih kosidbom i ispašom stoke. Također će znati da čovjek stvara livade sječom šume. učestvuje u metaboličkim procesima Ekosistemi/ ekosustavi vodene sredine Osobine vode kao životne sredine Voda je izvor života. zvjezdan. ledi se na 0°C. Tabelarno će predstaviti rezultate ogleda i izvesti 83 . kišna glista. propušta svjetlost do određene dubine. dobro otapalo. Sve više postoje ekološki pritisci na izvore vode što dovodi u opasnost biodiverzitet Putem ogleda na nekoj od vodenih biljaka može utvrditi da temperatura vode utiče na brzinu odvijanja fotosinteze. prepelica. ježevica. Također životinjske vrste: skakavac. majčina dušica. a vri na 100°C.

razne vrste riba: štuka. zatim opisuju zapažanja. rakušac. rijeke. vodenu buhu i veslonožca. grgeč. trska. Donji tok tekućice (rijeke) je sporiji. Tekućice su baza za razvoj raznih privrednih djelatnosti. Crtežom će predstaviti neke lance ishrane. Bosna i Hercegovina je još uvijek zemlja čistih rijeka i kvalitetnih izvora za piće. gledajući filmove ili koristeći pisane izvore. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje žive u dvije životne sredine: rogoz. siva čaplja. vodomar). U školskom akvariju zajedno s učenicima uzgajat će različite vodene organizme i tražiti od učenika da prate njihovo ponošanje. lanci ishrane u tekućici Zna navesti i prepoznati organizme uz obalu tekućice (vrba. šaran. sita. organizmi uz obalu tekućice. som. U laboratorijskoj vježbi mikroskopiranja planktona porijeklom iz bare prepoznat će: diatomeje. joha. vodeni kos. bijela topola. Na razne načine će skupljati znanja o biljnom i životinjskom svijetu uz obalu tekućica i u tekućicama: posmatrajući u prirodi tokom šetnje uz pratnju nastavnika ili neke odrasle osobe. Bara ili jezero Kruženje materije i protok energije je univerzalna pojava vezana za ekosisteme. vodeni cvijet potočna pastrmka). zaključke o uticaju toplote vode na brzinu fotosinteze. Potaknut će učenike da naprave poster koji prikazuje život u bari. Također će uputiti učenike na gledanje TV programa u kojem će moći vidjeti živi svijet stajaćica 84 . a isto tako kruženje materije i protok energije u bari. Donijet će barsku vodu i pripremiti laboratorijsku vježbu mikroskopiranja barskog planktona. alge. a voda je dublja. planinski potoci. Organizmi u planinskom potoku prilagođeni su na hladnu i brzu vodu (vodene mahovine.) Tekućice: osobine vode. Tu žive: riječna školjka. zelene alge. puž kapica. Sa učenicima će napraviti poster koji prikazuje različite vrste biocenoza tekućica. biljke s plivajućim vodenih organizama i izvore pitke vode za čovjeka. tulari.organizama itd. mrena). Zna objasniti nastanak bara. karakteristike barskog staništa i životne zajednice stajaće vode.

listovima (lokvanj. školjke. karaš. načinima svoja zapažanja o zaštite od ishrani domaćeg Pozna fizikalne i morskih stanovništva. koje su stalno uronjene u Ekosistem mora prezentirat će koristeći obilje ilustacija kao i kraćih inserata TV filmova. Tokom ljetnog Bosna i raspusta boraveći na vodeni puž. ježeve itd. biodiverzitetom obogatiti školske objasniti kruženje na održiv zbirke. vertikalnom smislu. Životinje dviju životnih obalom (oko 20 ježeva i morskih sredina: komarac. Hercegovina je odmoru na moru somić. također vremena. ekosisteme mora i raspoređeni u opekotina oceana. mrijesnak. glavonošce. Napisat će materije i energije u bari način. km). barska kornjača. puževe. potrošače barske biocenoze (hidra. Zna kako (ubod ribe Gledat će televizijske su organizmi životne otrovnice.) Također će poticati učenike da sabiraju čvrste ostatke životinja koje budu našli na plaži i to donijeti za školske zbirke. Moći će ulogu u Neke primjerke će navesti primjere upravljanju donijeti u školu i nekoliko lanaca ishrane. toga ima važnu bjelouška). horizontalnom i meduze i dr. 85 . gnjurac. kratkom ljušture školjaka. barska školjka i pomorska sakupljat će na obali neke planktonske vrste) . emisije koje prikazuju zajednice mora ježeve igle. Poticat će učenike da za vrijeme ljetovanja na moru posmatraju živi svijet kjoji im bude dostupan (ribe. More Također. ali pored zvijezda. lopoć sočivica/leća) i one koje su potopljene u vodi (hara. Zna navesti predstavnike biljaka i životinja u području plime i oseke.). zemlja iako s kućice puževa. kemijske osobine organizama morske vode. stolisnik i neke planktonske). žaba. Saznat tekst vezan za živi i promjene u ekosistemu će o svijet mora i bare tokom dužeg opasnostima i priobalja.

Crvena knjiga. daju doprinos u štednji energije.). Poznavat će najvidljivije pozitivne i negativne uticaje čovjeka na prirodu s posebnom pažnjom na sve veće negativne uticaje na vodene i kopnene ekosisteme (uticaj industrije. Potaknut će učenike da se uključe u ekološke pokrete. sisari: kitovi. bijelo zvonce. pijurica. te planktonskih organizama i onih koji su vezani za pučinu (gmizavci: morske kornjače. Narušavanje ravnoteže u prirodi negativno se odražava općenito na prirodu i u krajnjoj liniji na samog čovjeka. Sabirat će članke u dnevnoj štampi i drugim dostupnim štampanim publikacijama koji pokazuju primjere pozitivnih i negativnih uticaja na prirodu. skuša. parkova prirode Zaštita i unapređivanje životne sredine/okoliša Uticaj čovjeka na prirodu. mekousna pastrmka. vode. Pokreti za zaštitu prirode. Nastojat će u svojoj najbližoj okolini prepoznati kako čovjek djeluje na prirodu. Može objasniti kruženje materije i protok energije u moru. delfini). u granicama svojih mogućnosti u akcijama koje teže zaštiti prirode.vodi. Prikazat će inserte TV emisija o endemičnom svijetu Bosne i Hercegovine. otpadne vode. tunj. ribe: srdela. višestrukoj upotrebi određenih predmeta. bosanski ljiljan. parkovi prirode i spomenici prirode. munika. 86 . brodske havarije itd. Sabrat će ilustracije naših endemičnih vrsta i učestvovati u pravljenju postera. prenjski karanfil. U vidu referata obradit će pojedine Potaknut će učenike da praktično djeluju u pravcu očuvanja prirode tj. Učestvovat će. Nacionalni parkovi. Zagađivanje/onečišćenje i zaštita zraka. Postoji velika potreba da se to blago čuva i zaštićuje. vode i zemljišta/tla. Endemične i rijetke vrste biljaka i životinja i njihova zaštita. Znat će navesti načine kako se zaštićuje bioraznolikost (osnivanjem nacionalnih parkova. Upoznat će neke rijetke i endemične vrste flore i faune Bosne i Hercegovine (pančićeva omorika. pošumljavanju i gajenju biljaka itd. Flora Bosne i Hercegovine raspolaže izuzetnim prirodnim vrednotama po čemu se ističe u cijeloj Europi. bosanski šargan). uništavanje šuma. ne stvaranju otpada.

GEOGRAFIJA VIII razred – 1 čas sedmično . vrste endemičnih svojti.35 časova godišnje Ciljevi i zadaci –Očekivani rezultati /obrazovni ishodi SPOSOBNOSTI TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. STAVOVI.i pokretima za zaštitu prirode). Crvena knjiga je dokument sa popisom ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Zna da u BiH postoje 3 nacionalna parka: Sutjeska. Kozara i Una. PONAŠANJA AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 87 .

Prostorni obuhvat. 2. Značaj razmjere i razmjernika za izradu geografskih karata (rad u grupama) Priprema didaktičkog materijala. .Prirodnogeografske odlike Azije. Sposobnost prepoznavanja na. Pokazati učenicima na koji način samostalno mogu doći do važnih geografskih podataka. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. i dinamici stanovništva. globusa. 3.1.Društvenogeografske odlike Azije Jugozapadna Azija Značaj nafte.(reljefne i klimatske. nizija.Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. biljni i životinjski svijet Azije – kartografske znake kojima su predstavljeni pojedini geograsfki – zemljopisni objekti). Značaj geografskog položaja u geostrateškom i vojnom smislu. oblasti sa veoma visokim stepenom privredne djelatnosti i oblasti sa izuzetnom privrednom nerazvijenošću.prostor sukoba interesa velikih sila. granice.Sposobnost «čitanja»klimatoloških. Demografske karakteristike. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. Značaj morskih tjesnaca (Bosfora. prirodna bogatstva. pomoć učenicima. geografski položaj Azijskog Sredozemlja. naseljima. Sposobnost učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. Samostalna izrada slijepe karte Azije. Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju.Utvrditi uzroke takvog stanja (Rad u parovima i grupama). geografskih karata. rijeka i jezera – pomoću kartografskih znakova.privredi i privrednim djelatnostima Azije (strukturi. geografskimzemljopisnim kartama.. Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide Azije. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih – davanje uputstava –(za individualni ili grupni rad učenika). obala i mora Azije Sposobnost pronalaženja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika.demografske) Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). klimatske i hidrografske karakteristike. tekstova. Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. Priprema grafolija.uzroke političke nestabilnosti. Samostalan rad učenika na prikupljanju aktuelnih geografskih podataka(koji se odnose na temu koja se obrađuje). Znaju osnovne(opće) pojmove o stanovništvu. geografskog položaja.AZIJA: Prirodnogeografske i društvenogeografske odlike Učenici na geografskim kartama trebaju znati pronaći:Evropu i Aziju i njihove granice prema ostalim kontinentima Poznaju osnovne pojmove koji se odnose na reljef. geoloških i geomorfoloških karata Azije. privrednim djelatnostima – velika koncentracija stanovništva u pojedinim regionima – uzroci i posljedice po cjelokupno čovječanstvo. morskih dubina. 88 .područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom stanovništva. rijeka i jezera. radi analize. Znaju izdvojiti.pustinja . klimu vode. Znati da je Azija kontinent najvećih planina. Geomorfološke. njegov značaj. najvećih rijeka. i Dardanela) Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa vema velikom i veoma malom gustinom naseljenosti.

visije koje je ograničavaju. Prepooznati da je Južna Azija –Indijski podkontinet. Velika gustina naseljenosti. nepovoljni uslovi za život. Istraživački rad učenika na samostalnom prikupljanju činjenica. geografskih podataka o regiji koja se obrađuje. njenih prirodnih i društvenih odlika.pustinje na jugu.Zakavkazja i Srednjeg istoka( Kolhida.Aralsko Balhaško jezero. rijeke i pustinje koje su se nastale na ovom prostoru. Privredni napredak nekih zemalja JI Azije. Jugoistočna.sposobnost određivanja klime na osnovu geografskog položaja.Mozaik naroda. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Indijskog i Indokineskog poluotoka(Tadž Mahal. Pomoći učenicima da sami zaključe zašto je nafta jedan od osnovnih uzroka političke nestabilnosti ovog područja. o značaju Indijskog i Indokineskog poluostrva za svjetsku kulturu i civilizaciju.MONSUNSKA AZIJA Monsunska Azija (Južna. i Srednjeg istoka(prostora visoravni i džinovskih planina) određivanje njihovih granica. Objašnjavati(nivalni ražim rijeka. Tolerantan i soplidaran odnos prema narodima koji žive na ovom prostoru i njihovoj kulturi. najveće planine na svijetu (Himalaji)rijeke i podračju sa najvećom gustinom naseljenosti i najsiromašnijim stanovništvom na svijetu Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Južne i Jugoistočne Azije. Zakavkazje. a posebno objasniti nastanak i funkcionisanje monsuna i njihov značaj za život uopšte Južne Azije i Indkine. Fergana – kolijevka velikog broja kulturnih biljaka(pšenice.kod učenika. aluvijalne ravni. Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Centralne Azije. religije.) Turanska nizija.Znati reljefne i klimatske karakteristike. Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Centralne Azije. osnovni geografski podaci.velikih količina padavina (erozija) po život stanovništva. Razvijanje sposobnosti shvatanja . Poticati učenike na samostalno istraživanje i prikupljanje podataka o Na karti pronaći i obilježiti ovim regijama i zemljama 89 .Razlozi – navesti. grafikona. Samarkand.tropske poljoprivredne kulture. odrediti njihove prirodne odlike. rijeke Centralne Azije. njihovih prirodnih i društvenih odlika. njene granice. SREDNJI ISTOK (definicija prostora.mogućnost navodnjavanja.regija vrlo duge kulture i tradicije. intenzivna dinamika stanovništva –uzroci i posljedice.Zakavkazje i Srednji istok kao regiju sa istim ili sličnim prirodnogeografskjim i društvenogeografskim odlikama. nedostatak vode. Objašnjavati nastanak Kaspijskog jezera. zemlje sa najvećim polkitičkim i ekonomskim utjecajem(izdvojiti) Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Kontinentalne Azije. Znati nabrojati zemlje koje su nastale na ovom prostoru. ravnice.visoravni. <individualizacija nastavnog procesa. utjecaja padavinskih voda na Pronaći na karti Turansku niziju. Indokina. Definisati Centralnu Aziju. prirodne i društveme odlike. intenzivna dinamika stanovništva.mala gustina naseljenosti.Područje velikih nizija i rijeka..izvođenja zaključaka..4. Kaspijsko jezero.politička podjela – (zemlje nastale na ovom prostoru) .grafičkih prikaza sami procjene i zaključe kakvi su uslovi za život u pojedinim područjimaMonsunske Azije. Buhara. jezika i religija. 5. a ipak 1/3 stanovništva gladuje. jezika i religija Razvijanje navike istraživanja – individualnog ili grupnog. Zakavkazja prostora između» dva mora».značaj zakvog režima).Perzija Ferganska dolina).tropske šume.CENTRALNA AZIJA. Mozaik naroda. politički nestabilan prostor. sposobnost podnošenja izvještaja Korelacija sa Historijom i Biologijom. Osposobiti učenike da shvate i zaključe posljedice i pogubnost.politička podjela. Osposobiti učenike da na osnovu dijagrama. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora.sposobnost procjene uslova za život stanovništva . Velika gustina naseljenosti.Politička podjela. Razvijanje svijesti. analize i sisnteze.ogromni prirodni potencijali (nafta). specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora.). Razvijanje sposobnosti samostalnog istraživanja. smanjenje površine Aralskog jezera(uzroci i posljedice). Istraživanje legendi koje govore o životu na ovom prostoru.)monsuni.. odnosa kopna i mora.. Razvijanje svijesti o značaju timskog rada. Indija i Malezija.. Sposobnost razumijevanja regija u kojoj je moguće i tri žetve godišnje.

Altaj . rada u grupama.kao jednog od klimatskih faktora. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji.Daleki istok : Specifičnosti prirodnogeografskog položaja i društvenogeigrafskih odlika. najveće visoravni na svijetu. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. Tjen Šan.Šangaj.klimatske. najveće planine (Kingan..njihov značaj i utjecaj na svjetsku kulturu i civilzaciju) Znati morfološke. Sposobnost učenika da na osnovu dijagrama. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru – forma i sadržaj pisanja izvještaja. Privredni razvoj/uslovi privrednog razvoja). ogromni nenaseljeni i prenaseljeni prostori.grafičkih prikaza sami procjene uslove za život u pojedinim područjima.florne i faunističke karakteristike Dalekog istoka. prirodna bogatstva. Shvatanje da je moguće živjeti i na velikim nadmorskim visinama kao što je Tibet iako su prirodni uslovi za život nepovoljni. Odrediti područja... koju Objašnjavati(razgovor) izučavaju. Tibet.) aluvijalne ravni. koje su nastale na ovom prostoru. koja su stalno ugrožena od poplava(uzroci i posljedice) Pomoću podataka. Razviti sposobnost procjene utjecaja klimatskih faktora na Razvijanje svijesti. o značaju Dalekog istoka za svjetsku kulturu i civilizaciju. Osposobiti učenike za analizu klimograma padavina i temperature i izvođenje zaključaka na osnovu njih. (visoravni – Tibet. grafikona. utvrđivati značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja..spcifičnosti značaj proširivanja zemalja ovog obradivih površina i prostora(spisak osavremenjavanja literature): poljoprivredne proizvodnje Objašnjavati nepoznate za poboljšanje života pojmove uzroke i 90 . i parovima. Tokio .Poljoprivreda kao glavno zanimanje stanovništva. sve veće površinske rijeke Objašnjavati( analizirati) značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja. Znati osnovne geografske podake Kine i Japana.poltička podjela prostora. prirodna bogatstva Identificirati kulture.Mongolska visoravan.Mongolska visoravan) .osnovne karakteristike.Malezija. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji.. kao reprezentativnih zemalja ovog prostora. Shvatiti filozofiju načina života stanovništva koje nastanjuje ovu regiju. Kina i Japan – osnovni geografski podaci Uočiti i shvatiti razvoj ove regije kroz različite historijske epohe(nastanak i razvoj Kineske i Japanske države kao najznačajnijih zemalja Dalekog istoka. Steći sposobnost uočavanja klimatskih razlika (naročito u količini padavina) između južnih i sjevernih dijelova Kine(izvantropski monsuni). Steći svijest o tradicionalnom društvu.. Analizirati religijskih shvatanjaima stanovništva ovog prostora i utjecaj takvih stavova i svatanja na način života.. hidrografske. koju izučavaju. Znati političku podjelu prostora osnovne geografske podatke o Indiji i Indoneziji i šta su posljedice(migracijei kocentacija stanovništva u gradovima. Indija.pustinja Gobi. eroziju zemljišta i siromašenje stanovništva.. specifičnosti zemalja ovog prostora: Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Dalekog istoka njegovihi prirodnih i društvenih odlika. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Dalekog istoka (Peking. Znati objasniti društvenogeografske karakteristike(najbrojnije zemlje na svijetu. koje ima i sada velik utjecaj na stanje društvene organizacije zemalja ovog prostora.utjecaj morskih struja.Takla Makan. Shvataiti značaj proširivanja obradivih površina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje.Kven Lun.razumjeti uzroke i posljedice ovih pojava. Razvijati sposobnost timskog rada. 6.kod učenika.Utjecaj na svjetsku politiku. savremeni privredni i politički trendovi.

Stočari nomadi – «pustinjski narod» Karakteristike reljefa i klime ovog područja Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Afričkog kontinenta.klimatske prilike analizom grafikona. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju Označiti bojama turistički i prikupljanje podataka o najrazvijenije.Najznačajnije zemlje Ekvatorijalne Afrike(Zapadne. koju izučavaju.regije u kojoj živi najveći broj stanovnika na zemlji: Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Afričkog kontinenta. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti. Vođenje rječnika geografskih pojmova. jezera. flora i fauna – osnovne karakteristike) Stanovništvo i privreda Afrike – osnovni geografski(demografski podaci) Afričko Sredozemlje Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze. ali i geostrateški značaj. 8.Pustinje i oaze. Položaj Afričkog Sredozemlja na karti. posljedice pojava. vode. grafikona. prirodna bogatstva Razviti sposobnost da u skladu sa prirodnim uslovima za život procijeniti gustinu stanovništva. klimatske i hidrografske karakteristike. u skladu sa GŠ tipova klime. kontinenta. temperatura.i granica. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. planina. klima. većih rijeka. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti.količina padavina. Osposobljavati. manje Africi i njenim regijama i razvijene i zemlje koje su zemljama koje su nastale u poćetnoj fazi tog na ovom prostoru – forma razvoja. Kongo. evaluaciju i samoevaluaciju. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). navikavati učenike na timski rad. Prostor najvećih pustinja na Zemlji. . Geomorfološke. većih gradova i vrlo važnog i saobračajnica Afričkog interesantnog prostora. Sucki kanal – njegov saobraćajni. koje se odnose na Daleki istok. rijeka.njenog geografskog položaja. klimodijagrama. Razvijanje navike očuvanja geografske sredine. 7. Sposobnost određivanja. visoravni. njegovih prirodnih i društvenih Izrada slijepe karte – odlika.flornih oblasti.prostor sukoba velikih sila. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte. specifičnosti ovog reljefa.AFRIKA AFRIKA-geografski položaj i prirodnogeografske odlike Afrike(reljef. pustinja . kulture i religije. čitanje i analiza na času.. Osposobljavanje za grupni rad. Pisanje izvještaja o provedenim istraživanjima. geografski i historijski država.spcifičnosti zemalja ovog 91 . radi boljeg kvaliteta živbota sada i u budućnosti. Sposobnost razumijevanja tradicije. Etiopija i Južne Afrike – JAR – osnovni geografske Značaj Nila za razvoj kulture i civlizacije. koji se odnose na prirodne odlike Afrike. i sadržaj pisanja izvještaja. Demografske karakteristike.njegov značaj.Središnje i Istočne)Nigerija. samostalan rad....

Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Američkog kontinenta..Afričkog kontinenta. visoravni. imaju na proizvodnju hrane na ovom.njenog geografskog položaja. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata).i granica. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o 9. Znati navesti religije Afrike. učenici se trebaju pripremiti za razgovore. prostiranje. Za domaću zadaću.uzroke nastanka pustinja u Africi. Pomaže učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o Americi i njenim regijama – forma i sadržaj pisanja izvještaja. Sposobnost shvatanja značaja klime i i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja u Africi. naseljenosti pojedinih prostora. Nacrtati sliepu kartu te označiti granice i različitim bojama označiti regije i zemlje koje su nastale na tom kontinentu.. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju nastankom neokolonijalizma. koliki značaj tlo i klima. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte. Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Američkog kontinenta. pustinja .AMERIKA(AMERIKE) 10. diskusije.. naseljenost i stepen razvijenosti – aparthejd.koji svjedoče o veoma niskom kulturnom i civilizacijskom stepenu razvojaZapadne. njegovih prirodnih i društvenih odlika.Centralne i istočne Afrike.uzroke i posljedice. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja.Geografski položaj. Izrada nastavnih listića Izrada pitanja objektivnog tipa radi provjere stečenih znanja zajedno sa ostalim članovima aktiva nastavnika geografije. planina. .karakteristike. rijeka. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti(obojiti različitom bojom beltove). kao i drugim kontinastima. Afričkog kontinanta. Nacrtati sliepu kartu te prostora(spisak literatura): Objašnjavati nepoznate pojmove Objasniti. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti.Prirodno 92 .osnova za razvoj. uz pomoć učeničkih predznanja.stepen privredne razvijenosti (prirodna bogatstva). Aloi i ostatke animizma. Sposobnost shvatanja. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. koji se odnose na prirodne odlike Amerike. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Američkog kontinenta.

kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. 93 . ljudske resurse i stručne kadrove.količina padavina. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju prekomjernim iskorištavanjem prirodnih bogatstava(Amazonije)i zagađivanjem atmosfre. prašuma. 10b).tajgi. odrediti granice i različitim bojama označiti regije. industrijska. najveće luke – pristaništa. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Na slijepoj karti Angloamerike ucrtati. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama svijeta. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu.flornih oblasti.Značaj unutrašniih vodenih puteva. Znati da je geografski i saobraćjni položaj SAD i Kanade izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije okeane i mora).Golemih prirodnih bogatstava. Pogodnim pitanjima potaći učenike da razmišljanjem i prikupljanje činjenica o položaju SAD-a. Sposobnost shvatanja značaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja. karakteristike društvenog uređenja i organizacije država: Učenici trebaju steći znanja. plodno zemljište.čitanje i analiza na času.geografska obilježja Amerike Sposobnost određivanja.Stanovništvo i privreda Amerike – karakteristike privrednog razvoja. spcifičnosti zemalja ovog prostora(spisak literatura): Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja 10a). temperatura. Visokostručne radne snage i društveno uređenje.konture saveznih država(SAD) i pokrajina(Kanada)najznač ajnije gradove. kao svjetske supersile. savana i stepa u Americi Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. poljoprivrdna i industrijska područja Amerike.SAD i Kanada – zemlje vrlo visoko privredno razvijene. Pisanje izvještaja o provedenom istraživanju. na temelju kojih če moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju SAD i Kanada. rudarska i poljoprivredna središta. Kontinentu koji izučavaju. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. u skladu sa GŠ tipova klime.shvate značaj i njenog utjecaja na globalana dešavanja u svijetu. velike zalihe ruda.da ima povoljne klimatske uvjete.

potreba za radnom snagom. učenici trebaju da prepoznaju englesku kulturu. tropske oblasti na sjeveru(monsuni). Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno.. trebaju izvoditi zaključke o tome šta je uvjetovalo da Njujork.Argentina i Čile – osnovni geografski podaci.stručni rad i veliko zalaganje stanovništva(radinost) – primjer Kine i Japana. razlika u razvijenosti Angloamerike i Latinske Amerike – uzroci i posljedice. Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Ameriku . nastavnik treba pripremiti zadatke za kratku(brzu)pismenu provjeru znanja.naseljenost i struktura stanovništva. Razumjeti političku i privrednu situacijom u Latinskoj Americi. Razviti sposobnost snalaženja na karti Australije.diktatorski režimi. Kroz raspravu.politička podjela ovog prostora. Uz zadatke upoređivanja. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču. klimatske.hidrološke. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o Australiji. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Americi i svijetu. ili mješoviti zadaci.svijeta(SAD i Kanada) Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem zemalja Latinske Amerike.testovi. na kojima se vidi. analogije. nastavnik produktivnim. . Znati da je Australija kontinent kontrasta u svakom pogledu(velike pustinje u središnjem dijelu. narkomafija –nerješivi problem ovih zemalja. Sposobnos da se bez uljepšavanja predstavi stanje u zemljama koje se obrađuju (Angloamerika i Latinska merike) Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja prirodni i društveni uslovi u kojima se djeluje. 10c)Brazil. nastavnici će unaprijed pripremiti odgovarajuća pitanja. Steći sposobnost uočavanja i objašnjavanja izoliranosti Australijskog kontineta.Australija i Okeanija 11a. Osnovni geografski podaci o Brazilu.gradovi. Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. kao privredno najrazvijenoj zemlji Južne Amerike. kako se spašavaju kitovi koji se često nasuču Na osnovu poznate nastavne materije. Na kraju svake nastavne teme.kao nedostatak Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu.zadaci objektivnog tipa. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja nastavnici trebaju često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamišljenog putovanja.. San Francisko.Osnovni geografski podaci o Argentini. Primjenjujući već stečena znanja o ekonomski razvijenim nerazvijenim zemljama svijeta razviti sposobnost upoređivanja – komparacije visoko razvijenih sa srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama Amerike.karakteristike privrednog razvoja.. ekonomske migracije) Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama Anglo i Latinske Amerike(bez euforičnog prikazivanja. Izraditi slijepu kartu – reljefa. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti.Vašington.kao najvećoj zemlji Južne Amerike. određivanje geografskog položaja Australije. svjetske metropole – megalopolisi.Australija:prirodnogeografske i društvenogeografske odlike.. Znati reljefne. Los Anđelos... (staro stanovništvo.postanu najveći gradovi Amerike. Razviti pozitivan stav Pronaći fotografije i opise biljaka i životinja koje jedino žive na prostoru Australije i Okeanije. angažirati 94 . Utjecaj Španske i portugalske kolonizacije na zemlje i stanovništvo Latinske Amerike 11. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja Angloamerike i zadovoljavajućeg stepena nataliteta Latinske Amerike. florne i faunističke karakteristike i specifičnosti Australije i Okeanije(podjela). Pokušati naći slike ili tekstove.ugodno jugozapado i jugoistočno primorje. sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka.Osnovni geografski podaci o Čileu kao najznačajnijoj zemlji zapadnog dijela kontineta.

Pronaći objašnjenja za pojmove:rasna segregacija i rasna diskri minacija.Zavisnost gustine naseljenosti od prirodnih faktora. Nacrtati slijepu kartu Australije i Okeanije. Biti sposoban shvatiti i razumjeti uslove života stanovništva Okeanije i prirodnih ljepote koje se na njima nalaze. 11b). Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je naseljavanje bijelaca.vulkansko tlo.Položaj Melanezije. Znati osnovne geografske karakteristike Novog Zelanda(dva otoka. Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte: 95 . industrije i stočarstava promjenio izgled Australije. Naseljenost Novog Zelanda.Znati osnovne geografske pojmove koji se odnose na otoke Okeanije. Razviti sposobnost razumjevanja odnosa prirodne sredine (bogatstava). u odnosu na vrijeme kada je otkrivena. kao i pozicija velikh gradova uvjetovana specifičnom prirodnogeografskim uslovima a najviše klimom i geografskim položajem. Mikronezije i Polinezije u odnosu na Australiju. razvoj gradova. Obilježiti izvozne luke i najveće gradske centre. motiviranost učenika za rad. turizam.(Uočiti na geografskoj karti) Znati prirodne resurse na kojima Australija zasniva svoju privrednu razvijenost i visok živorni standard svog stanovništva . Tako će se povečati .Okeanija Znati šta obuhvata Okeanija i kako se dijeli( Melanezija. prema starosjediocima Australije(Aboridžanim a). način života stanovništva. Polinezija.milioni grla ovaca i goveda. uloga i značaj Okeanije u svijetu(neki izvozni proizvodi – tropski). solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama. geografskog položaja i plasmana industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Imati pozitivan stav prema stanovništvu do kojeg još nije doprla civilizacija u punoj mjeri i razumjeti njihov način života.Velington. Novi Zeland).specifičan biljni i žiivotinjski svijet. pa onda unijeti u nju područja.koji su u ovoj zemlji stanovniuci drugog reda i teško se prilagođavaju načinu života bijelog čovjeka. intelektualne stvaralačke snage učenika. na plitki dio mora uz južne obale Australije.. ogromna količina vode ispod pustinja(arteški bunarevi). koje nisu ovdje živjele do dolaska bjelaca.zemlja ovaca i goveda.organizacije države/društvenog uređenja) i standarda stanovništva. Maori. mlijeka i mliječnih prerađevina. Voditi raspravu sa učenicima. gejziri. na kojima su uslovi za život najpovoljniji i gdje se uzgaja najveći broj goveda i ovaca. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Australije . Biti sposoban shvatiti zašto su velike sile držale pod kolo nijalnim jarmom stanovništvo Okeanije. Sposobnost razumjevanja međuzavisnosti prirodne i društvene sredine.mali broj rijeka. zašto je Australska vlada sve do nedavno zabranjivala useljavanje nebjelačkog stanovništva na Australijski kontinent. Mikronezija .bijelci najbrojniji.

Sosobnost «čitanja» geografske karte. Voditi razgovore sa učenicima o živom svijetu koji nastanjuje polarne oblasti i vode koje se nalaze u blizini ili ispod leda polarnih oblasti.12. Pronaći podatke.koja živa bića nastanjuju vode Atlantskog okeana u blizini Polarnih oblasti. Razviti pravilan stav prema nenaseljenim polaranim prostorima na zemlji i njihovom značaju za održanje života na Zemlji. Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe(komparacije)P olarnih oblasti sa ostalim oblastima na Zemlji. Antarktika i Grenlanda. Arktika. Da prepoznaju prirodno – geografska obilježja polarnih oblasti i njihov značaj za klimu na Zemlji.Grenland – najveći otok na zemlji – naseljenost. Nacrtati na slijepoj karti Arktik.Razlika između ova dva ledena područja.Polarne oblasti na zemlji Znati na geografskim kartama odrediti položaj Arktika i Antarktika.Grenland i Antarktik. Na plakatu nacrtati konture.Ledeni bregovi – opasnosti. Pomagati učenicima pri izradi karata i pomoći im da shvate značaj polarnih oblasti za život na zemlji. 96 .

ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 97 . VIII razred – 1 čas sedmično. VIII razred – 1 čas sedmično.Historija. Proces i sadržaj Učiti: Učenik: Vrijednosti. 35 časova godišnje Tematske Cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije. 35 časova godišnje Historija. stavovi.

Prikupljene nove pojmove.Industrijska revolucija. objašnjava nove pojmove.. organizira aktivnosti učenja na času . Analizira izvore i iznosi Određuje jasne ciljeve učenja. društvenom kulturnom kontekstu historijskog razvoja BiH i susjednih zemalja. Zna kako su nacionalni pokreti u susjednim zemljama utjecali na prilike u BiH.Najznačajniji pokreti.nacionalni pokret.Posljedice građanskog rata u SAD-u. Priprema aktivnosti provjere znanja učenika u skladu sa postavljenim standardima. Zemlje jugoistočne Evropenacionalni pokreti Zemlje jugoistočne Evrope pod osmanskom. Zna pojam revolucija. Osmanskog carstva i Rusije.istaknute ličnosti.Pojam nacija. Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i Njemačke. informacije slažu usmjerava aktivnosti u slijed i širi učenja . Provjerava kontekst. Priprema nastavna usmjerenja (didaktičku strukturu s Učestvuje u karakterističnim aktivnostima u slijedom) :nastavu kroz razredu.Zna kako su se razvijali nacionalni pokreti u susjednim zemljama.Nauka .Glavne predstavnike Humanizma i Renesanse. Privredni razvoj Zapadne Evrope.Komunicira. programe nacionalnih pokreta. Položaj žene u novom Razvija interes za proučavanje historije Novog vijrka. informacije slažu u u slijed i povezuju u širi kontekst . hronološkog mišljenja Izgrađuje stav o značaju građanskih revolucija. Srbija i CrnaGora). Izvode zaključke o tome šta se desilo i zašto i za svoje zaključke navode razloge. Na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno.Posljedice velikih geografskih otkrića. vlastiti stav na osnovu Priprema aktivnosti prikupljenih učenja u skladu sa jasno informacija.) formuliše relevantnost izvora jasna pitanja . Razumije značaj naučnog i kulturnog razvitka.Gradovi.Izgrađuje stav o važnosti pojave Humanizma i Renesanse.Osobenosti privrednog razvoja Zapadne Evrope. organizira aktivnosti učenja u paru ili grupi (priprema analizu izuvora . Prepoznaje i analizira historijske izvore. Pojam industrijska revolucija i njene posljedice. privredni i kulturni razvoj susjednih zemalja (Hrvatske. naglašava najvažnije ideje . djelotvorno komunicira sa učenicima). habsburškom i mletačkom vlasti od XVI do kraja XVIII stoljeća. tehnike. Razvija svijest o političkom . Naučne. kartama. formuliše jasna pitanja. Razvija hronološko razumijevanje i stav o značaju razvoja nauke . Srbije i Crne Gore) XVI do konca XVIII st.Oblici vladavine:apsolutizam i parlamentarizam. njihovi programi i ličnosti (obraditi u kontekstu događanja u Bosni i Hercegovini). zadatke. iznose znanje učenika. postavljenim ciljevima .EvropaNovi vijek Humanizam i renasansa.Važnost revolucije 1848/49. Dubrovačke republike. Zna politički. Ispituju Internetom.Austro-ugarsku nagodbu.Nacionalno buđenje u susjednim zemaljama (Hrvatska. Razlikuje rad na istraživačkim 98 . Značaj i razvoj gradova. Razvija sposobnost hronološkog(kronološkog)mišljenja i da osnovu analize izvora samostalno i jasno iznosi svoje mišljenje . pojašnjava . Zna zemlje jugoistočne Evrope koje su bile pod vlasti Osmanskog carstva. Građansko društvonacionalne Razvija sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja. karikaturama.Habsburške monarhije i Mletačke republike. tehnika kultura i umjetnost.Velika geografska otkrića.Kapitalizam i kapitalističko društvo. tehničke ikulturne tekovine Novog vijeka. Posljedice Napoleonovih osvajanja.Oblike vladavine i vjersku sliku Evrope. kulture i umjetnosti za civilizacijski razvoj . Osmanskog carstva i Rusije. Zna događaje i pojave koji su obilježili početak novog vijeka(međaši novog vijeka). Analiziraju izvore da bi identificirali relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na pitanja. Određuje jasne ciljeve učenja.Razvija sposobnost empatije.Reformacija i protivreformacija. i rješavaju slikama.Priprema analizu izvora (rad na tekstualnim Analiziraju izvore izvorima. Zauzima vlastiti stav uz korištenje dokaza.važnost pojave Humanizma i Renesanse. postavljene pjesmama i muzikom.Važnost ideja Američkog rata za nezavisnost i Francuske građanske revolucije. Društveni poredak koji se javlja u Novom vijeku i njegova osnovna obilježja.

države Nastanak i razvoj SAD-a. Francuska revolucija.Napoleonovo doba.Evropske zemlje u 1848 god.-značaj i posljedice. Ujedinjenje Italije.Ujedinjenje Njemačke.Austro-Ugarska nagodba.Građanski rat u SAD-u.Položaj žene u novim vijeku.Monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Bosna u XIXstoljeć u Reforme u Osmanskom carstvu zadnje decenije XVIII st. i u prvim decenijama XIX st.Administrativnoupravno uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Pokret za autonomiju Bosne.Društvo i društveni odnosi.Privreda,kultura i prosvjeta.Hatišerif od Gilhane.Omer paša Latas.Velika istočna kriza 1875-1878g.

vijeku.Pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije i može da objasni uzroke, tok i posljedice velikih revolucija koje su obilježile početak stvaranja građanskog društva u Evropi i svijetu. Može da objasni položaj žene u Novom vijeku. Razumije i može da objasni pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije posljedice pojave monopolističkog kapitalizma i imperijalizma. Zna zašto su provođenje reforme u Osmanskom carstvu i posljedice provođenja reformi.Uzroke,tok i posljedice borbe za autonomiju Bosne. Uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Društveni,privredni i kulturni razvoj.Zna pojam Istočno pitanje, posljedice Istočne krize i položaj BiH u međunarodnoj politici XIX st. Može da objasni i razumije najvažnije tokove,pojave i historijske procese razvoja Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIXst.Razumije i može da objasni međunarodnu politiku u BiH u XIX st.Povezuje prošlost i sadašnjost.Razumije važnost multiperspektivnosti u historiji.

vlastiti sud. Priprema prezentaciju

Izgrađuje mišljenje i stav historijsko-kulturnom i privrednom razvitku BiH u XIX st..Njeguje duh tolerancije i demokracije . Učenici razviju svijest o višestoljestoljetmoj prisutnosti nacionalnih manjina na prostoru BiH, multietničkoj i kulturnoj zastupljenojsti na tlu Bosne i Hercegovine. .

bitne od nebitnih informacija, tumači podatke postavljene u vremenski okvir, identificira i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i između historijskih perioda, zauzima stav uz korištenje dokaza. Učestvuju u aktivnostima učenja (analiziraju izvore, Prikupljaja različite izvore i procjenjuje njihovu vrijednost, pronalazi odgovore na postavljena pitnja. Iznosi vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija.

projektima ( položaj žene u Novom vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju... Pojašnjava nove pojmovre, djelotvorno komunicira sa učenicima . Provjerava ono što učenici rade Procjenjuje znanje učenika na osnovu postavljenih standarda. Organizira aktivnosti učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Usmjerava aktivnosti učenika , objašnjava kontekst , formuliše pitanja koja usmjeravaju istraživanja i analizu, organizira prikupljanje različitih izvora za istraživački projekt (stanovništvo BiH nacionalne manjine ; običaji, ishrana u BiH). Djelotvorno komunicira sa učenicima. Prati aktivnosti učenika . ocjenjuje učeike.

99

TEHNIČKA KULTURA , VIII razred – 2 čas sedmično, 70 časova godišnje
Tematske cjeline/Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj ELEKTROTEHN IKA Izvori električne energije Učiti: Elektrane: podjela, princip rada, razlike, opis, prenos i distribucija električne energije; Učenik : Izrađuje crtež uproštenog presjeka hidro i termoelektrane, opisuje princip rada, razlike, prednosti i nedostatke; Shvata prednosti električne energije nad energijom čvrstih i tečnih goriva; Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija; Afirmacija stvaralaštva; rada i Aktivno prate izlaganja i prezentaciju predmetnog nastavnika o elektranama; Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda rada u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva; Pripremanje nastavnu tehniku i tehnologiju; OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti, ponašanje stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika

100

Simboli i sheme u elektrotehnici

Skiciranje simbola i izrada shema -značaj simbola i shema;

Crta i čita simbole i sheme; Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu; Pravilno vrši izbor i upotrebu elektroinstalacionih materijala; Vrši pravilan izbor alata i pribora; Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugima;

Usvajaju znanja vezana za simbole i sheme u elektrotehnici; Samostalno skiciraju i izrađuju sheme; Usvajaju osnovna znanja o elektroinstalacionim materijalima, o izboru i montaži; Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada s pojedinim alatima i priborima, te i sami učestvuju u tim aktivnostima; Prate izlaganje i uputstva nastavnika, te samostalno ili po grupama proračunavaju snagu pojedinih elektro-potrošača ili obračunavaju utrošak električne energije domaćinstva; Shvataju značaj poštivanja općih i ličnih mjera zaštite na radu; Koristeći različite alate i uz pomoć nastavnika izrađuju različite električne uređaje; Imaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći i po potrebi pružaju prvu pomoć;

Izrađuje materijal;

didaktički

Primjenjuje modele interaktivne nastave; Ostvaruje stvaralačku razredu; radnu atmosferu i u

Elektroinstalacion i materijali Alati i pribori u elektrotehnici

Vrste i primjena elektroinstalacionih materijala; Osnove o alatima i priborima u elektrotehnici, rukovanje i održavanje;

Prezentira učenicima najčešće korištene elektroinstalacione materijale, objašnjava namjenu i montažu; Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i rad; Ukazuje učenicima na važnost pravilnog rukovanja i održavanja elektro–uređaja u domaćinstvu, te značaj ekonomičnog korištenja električne energije; Daje neophodna uputstva učenicima pri rješavanju praktičnih problema; Vodi računa o bezbjednosti učenika u radionici; Vodi računa o ispravnosti alata i mašina u radionici; Prezentira modele elektromototora: objašnjava princip rada, održavanje, zaštitne mjere, rukovanje; Podsjeća učenike na

Kućanski električni aparati

Električni uređaji i aparati u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja;

Osposobljava se za otklanjanje sitnih kvarova u domaćinstvu;

Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema; Razvijenje smisla za ekonomično korištenje energije i materijala;

Vježbe i praktični radovi

Korištenje simbola i shema u elektrotehnici, izrada jednostavnijih shema, upotreba različitih alata, pribora i aparata -izrada jednostavnijih električnih uređaja i uređaja za ispitivanje električnih instalacija, opće i lične mjere zaštite na radu;

Izrađuje jednostavnije sheme u elektrotehnici; Osposobljava se za izbor potrebnih alata i pribora i izradu prostijih elektrouređaja; Ispituje ispravnost pojedinih električnih instalacija;

Maksimalno poštovanje kućnog reda pri radu u školskoj radionici;

Ispoljavanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika; Razvijanje svijesti o značaju elektrotehnike i elektronike u životu čovjeka;

Elektromotori

Elektromotori: pogon, princip rada, održavanje

Razumije značaj pravilnog izbora, montaže i održavanja elektromotora;

Pažljivo prate izlaganje i demonstriranje nastavnika o elektromotorima i njihovim sklopovima; značaju elektromotora u privredi i

101

kao i o racionalnom korištenju energije. Pažljivo slušaju i prate rad nastavnika. instrumenti i pribori u elektronici. Pažljivo prate izlaganje nastavnika i prezentaciju pojedinih sklopova: telefona. Objašnjava značaj propisnog ponašanja u saobraćaju i ukazuje na opasnosti usljed nepridržavanja tih propisa. rukovanje. analiziraju klopove. Uz pomoć grafičkih priloga. te ih usmjerava na pravilan izbor i upotrebu. montiranje jednostavnijih radio-prijemnika. instrumentima i priborima i sami učestvuju u tim aktivnostima. radio i TV antenna. a onda ih i grafički predstavljaju. objašnjava visokofrekventne i niskofrekventne oscilacije. Upoznaje učenike sa telegrafskim sistemima i načinom rada. muzike i pokretnih slika na daljinu. domaćinstvima. Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata. Osnovni alati. instalacija. pojedine sklopove radio i TV aparata demontiraju po odobrenju i uz prisustvo nastavnika. Osnovna znanja iz oblasti komunikacija: razvoj. Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada na pojedinim alatima. održavanje. organizacija telefonske mreže. Osnovni elektronički elementi Alati i pribori u elektronici Otpornici. instrumente i pribore. Čita i crta simbole i sheme. Praktično objašnjava značaj i primjenu pojedinih elektroničkih elemenata. Shvata korelaciju nastavnih sadržaja fizika-tehnička kultura. telegrafija. Priprema grafičke priloge. telefonija. Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. Pažljivo prati rad učenika i daje neophodna uputstva. 102 . sadržaje koje su već radili na časovima fizike. Razvijanje svijesti o značaju pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. radio aparata. u značaj životu Usvajaju osnovna znanja iz oblasti komunikacija: instalacionih vodova i materijala. Imaju uvid u sastavne dijelove telefonskih centrala. u cilju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. sa naglaskom na bezbjednost djece. didaktičke Simboli i sheme u elektronici Skiciranje i čitanje simbola i shema u elektronici. te prenos govora i muzike transformacijom zvučnih signala u električne i obrnuto. sklopove pojedinih elektroničkih uređaja i sve to na što jednostavniji i razumljiviji način objašnjava učenicima. instrumente i pribore. Donošenje zaključaka na osnovu argumenata. izvršene analize i sinteze. upotreba različitih pribora i alata. Učestvuju u analizi sklopova. Koristi potrebne alate. Vježbe i praktični radovi TELEKOMUNIK ACIJE Razvoj komunikacija NV telefonija Korištenje simbola i shema u elektronici. Pažljivo slušaju nastavnika. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. uz pomoć nastavnika. instrumenata i pribora. Razumije značaj pravilnog održavanja telefonskih aparata i mreže. felefonskih aparata objasniti učenicima značaj fiksne i mobilne telefonije. izrada jednostavnijih shema. kondenzatori.ELEKTRONIKA Elektronički uređaji Uvođenje učenika u elektroniku: prenos govora. Priprema materijale. Prepoznaje i vrši pravilan izbor elektroničkih elemenata. Shvata telekomunikacija čovjeka. Pravilno vrši izbor i upotrebljava alate. Razvijanje svijesti o značaju ponašanja i pridržavanja propisa u saobraćaju. Analiziraju elektroničke elemente i njihovu ugradnju u sklopove. demontira i montira prostije uređaje i aparate u elektrotehnici. poluprovodnici. Sastavni dijelovi telefonskih centrala. u organizaciju telefonske mreže i u značaj održavanja.

Racionalno korištenje energije i materijala. Pavilno korištenje sredstava javnog saobraćaja. ENERGIJA I OKOLINA IZBORNI DIO (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. internet (po mogućnosti). 103 . Saobraćajna kultura Objašnjava značaj: racionalnog korištenja energije. telegrafskih sistema i mreže. prikuplja informacije i podatke. Prave skicu urednog odlagališta za otpad. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Prate izlaganje nastavnika o principu rada telegrafskih uređaja.Telegrafija Osnovna znanja iz oblasti telegrafije. pravilan izbor goriva za domaćinstvo. priručnike. -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Elektrane b) Elektronika c) Saobraćaj Shvata značaj razvoja i održavanja telegrafije u komunikacijama. Samostalno proučava odabrane oblasti. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika. Međusobno komuniciraju u cilju sticanja novih znanja i vještina. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. faktori koji utiču na bezbjednost u saobraćaju – čovjek (dijete). interesa učenika i mogućnosti škole). u cilju lične bezbjednosti. kreiraju obrazovni pano. posmatra i zaključuje. stiče vještine. kao i bezbjednosti ostalih učesnika u sobraćaju. pravilnog zbrinjavanja otpada. saobraćajne nesreće i njihovi uzročnici. Shvata značaj pridržavanja propisa u saobraćaju. Usvajaju znanja potrebna za pravilno ponašanje u saobraćaju. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. za pravilno zbrinjavanje otpada. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. pravilan odnos prema prirodi i čovjekovoj okolini. za odabir najpovoljnijeg goriva za domaćinstvo. Osposobljava se za: racionalno korištenje energije. značaj pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini.

. OSNOVNA ZNANJA .osnovna znanja o strukturi računara. 2. 1. Četiri odrednice: osnovna znanja. postupke uključivanja i isključivanja računara. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima.da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika.INFORMATIKA ZA VIII RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. umijeća i vještine. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. 104 . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. . čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. ali i kulturnim navikama. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. . OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA . Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija.da učenici upoznaju strukturu računara. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. 3. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema.

osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. . . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . . . . .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. UMIJEĆA I VJEŠTINE .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta. . . rad sa proračunskim tablicama i grafikom).sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. 105 .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.

Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. NAVIKE.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. . ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. putem Interneta. STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. prenos podataka i računarske mreže. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. 106 . .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika.navika korištenja informatičke literature..da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. su novi ili su prošireni. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. primjena računara. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Naime. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. . .

podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu).sticanja umijeća i vještine. likovne kulture (računarski dizajn. U programu je preferiran BASIC. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . 107 . u skladu sa mogućnostima škole.sticanja osnovnih ICT znanja. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta.• izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. te u području . Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. . Nastavnici informatike treba da. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću).usvajanju navika i stavova. . Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika.

Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva. Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u Uključivanje u rasprave o ulozi Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima 108 . uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. Praćenje predavanja i uputa nastavnika. Obrada informacija. MATEMATIČKE OSNOVE RADA RAČUNARA Numerički (brojni) sistemi. Aktivno učešće u vježbama. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće. Binarna aritmetika. Praćenje aktivnosti učenika. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Učenik treba da pravilano i uspješno tumači ulogu brojnih sistema. množenju i dijeljenju binarnih brojeva. Pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. Informacija i podatak. Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija. Sposobnost razlikovanja pojma infrmacije od pojma podatak. binarni i heksadecimalni brojni sistemi. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Elementi brojnih sistema. Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. Pojmovi: ulazne i izlazne informacije. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. informacija i podatak. informacijama i podacima. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. kako je predviđeno zakonom. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Obrada informacija i obrada podataka. Decimalni (dekadni). oduzimanju. Pojmovi: informatika. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. Decimalni. Usvojen pojam brojni (numerički) sistem. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Prezentovanje nastavnih sadržaja.Pored toga nastavnik treba da prati. Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. STAVOVI. Sabiranju. Baza (osnova) brojnog sistema. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. 2. organizovanje. binarni. Davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. Razlikovanje ulazne od izlazne informacije. učešća učenika u grupnom radu. Prezentovanje nastavnih sadržaja. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja.

Historijski razvoj računara. procesor). Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva. PDA – Personal Digital Assistant). Održaju odgovarajuću pažnju na času. Pravilno se onose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike. Hardverska struktura PC računara (CPU. Blok šema hardverske strukture PC računara. stolni (desktop) i prenosni (laptop. sabirnice. grafička ploča ili tablet. PC računari. palica za igru (džojstik). pomična kuglica. prate izlaganje nastavnika. Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika. memorije. vrste i uloga mikroprocesora. 109 . Upoređuju računare i njihove mogućnosti. 3. eksterna memorija. Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara. Procesor (centralna jedinica). Pojava. Sposobnost priključivanja ulazno-izlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada. Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura. skener. Znaju nabrojati izlazne jedinice: Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova. superračunari. digitalna kamera. notebook. Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica. Vrste računara: kućni i personalni (PC). izlazni uređaji). mikrofon. Podjela (vrste) računara. način njihovog povezivanja i drugo. Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije. Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva . Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara. interna memorija. ARHITEKTURA RAČUNARA Razvoj računara. načinu rada računara. Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije. Aktivno učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru. palmtop. Rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva. Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove. veliki računari.peta). Evidentira napredovanje učenika. Uticaj računara na cjelokupno društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti. Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme. razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici.osnove funkcionisanja (rada računara). Pojava mikroprocesora. Izgrađuju pravilan stav Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskom hardverom te izrađuju zidne novine. Grupe uređaja: ulazne jedinice. Utjecaj računara na okolinu i pojedinca. Prezentovanje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca. kontroler eksterne memorije. miš. pomagala za računanje. Radne stanice. Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada. Kontroliše izvršavanje radnih obaveza: vođene odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki. Shvatanje i prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice. generacije računara. miniračunari. hand-held. izlazne jedinice i centralna jedinica. Ulazne i izlazne jedinice PC računara i njihove uloge. ranijih generacija i sadašnjih. John Von Neumannova struktura računara. Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara). Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove. Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene. binarne aritmetike u funkcionisanju računara. ulazni uređaji. mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija. Demonstrira različite dijelove računara. ulazno izlazne jedinice.

McAfee VirusScan Deluxe. PROM. čuvanja i skladištenja opreme. utičnice (slotovi). a cijene postaju sve pristupačnije. logičke bombe. Ukazuje na razvoj softvera i na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene. grafička kartica. serijska vrata. slijedeći uputstva o upotrebi. MS DOS. Razvoj software-a za obradu 110 . Učenici su sposobni da ponove klasičnu primjenu računara. Kompajleri. Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi. ZIP disk. Informacije pruža postupno. štitovi. masovna obrada podataka. Modem (ulazno-izlazni uređaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port). kameleoni. crtač (ploter). a posebno sadržaje pojedinih padajućih menija. Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju. Računarski virusi (antiaplikativni softver). njegovim mogućnostima i uslovima za instalisanje. Aktivno se uklučuju u nastavni proces. Kontroliše aktivnost učenika. Ukjlučuju se u diskusije o primjeni softvera. EPROM i EEPROM. Vode pribilješke na času. Interne i eksterne sabirnice. Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklonepomoću programa: Norton Antivirus. Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju. F-Prot Professional i drugi. ističe one koji brže savladavaju gradivo. Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom Definicija softvera (software). Vrše demonstraciju Prezentuje nastavno gradivo. Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva. štampač (printer). kompakt disk (CD). prema hardverskim komponentama. Win RAR i razni programi za održavanje. učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva. Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera. Sistemski softver. Interne memorije: RAM i ROM. prate nastavnikovo izlaganje. Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički). hard (tvrdi. izgled i elemente prozora. Sposobni su da Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnosti tekst procesora. USB Drive. Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi. magnetne trake. softverske bombe. jer se računarski hardver brzo razvija. Microsoft Word za Windows. Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk). fiksni) disk. MS Windows. razvoj softvera za obradu teksta. Uredno vode pribilješke na časovima. Matična ploča. vremenske bombe. čitači. memorija. zvučnik. zvučna kartica. Programi za obradu teksta. Softver za PC računare. Unix-Linux. osnovne operacije u MS Wordu. Ukazuju na pravilan način upotrebe. PRIMJENA RAČUNARA Klasična primjena računara: naučnotehnički proračuni. USB (Univesal Serial Bus) vrata. Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru. maksimizaciju i zatvaranje prozora. Sophos Antivirus. Objašnjava posledice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara. Kontroliše napredovanje pojedinih učenika. Pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip. Sposobni su instalisati odgovarajuće programe (softversku podršku). Sistemski i aplikativni. crvi. vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate. multimedijski projektor. Uloga tekst procesora: editiranje (uređivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta. najvažniji – operativni sistem.monitor. Potiče one koji zaostaju. Računarski virusi: trojanski konj. kartice (adapteri). Klasičnu primjenu računara. 4. Znaju njegovu ulogu i vrijednost. Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta. Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije. Antivirusni programi: detektori. Rauzlikuju sistemski od aplikativnog softvera.

Sposobnisu da objasne sadržaj trake glavnog menija: File. oznake kolona. Edit. 111 . „Formating“ i „Drawing“ sa alatima. Tools. Window i Help. pregled operacija. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Unos podataka se vrši u aktivne ćelije. oznake radnih stranica. Sposobni su pokrenuti program za tabelarne proračune. Uključuju se u kreiranje vježbi. te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta. Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona. šema i drugih elemenata. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni. Pregled operacija. Kreiranje grafikona. Aktivno se uključuju u izvođenje vježbi . Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel. Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa. trake sa altima „Standard“. grafikona. demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora. dugmad za izbor radnih stranica. polje sa nazivom ćelija. slika. Table. Proračunske tablice. Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik. Obavljanje proračuna. Provjera znanja iz ortoepije i ortografije. oznaka aktivne ćelije. brojčani. statusna traka. View. a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima. Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkuratora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja. View. Edit. daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona. Provjera pravopisa. Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows. Pregled osnovnih operacija. uređivanje i oblikovanje radnih listova. vršiti proračune i kreirati grafikone. Sposobni da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File. Obezbjeđuje pedagošku. statusna traka. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. pokazivač miša (kada je priključen). Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata. Sposobni su pokazati i demonsrtrirati osnovne elemente prozora. Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu. unos podataka. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka. Unos podataka. koristeći prostor. Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama. načine unosa podataka. Tools. nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika. Format. Window i Help. Format. tačka umetanja (kursor). horizontalni i vertikalni linijar.teksta (tekst procesora) na PC računarima. Nadzire aktivnost učenika. Lotus 1-2-3. Kontroliše izvođenje vježbi i evidentira rezultate. dugmad za uređivanje. Postupci ubacivanja crteža. Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja. traka glavnog menia. dugmad za izbor načina prikaza. prozor dokumenta (radna površina). boje i druge elemente. Microsoft Excel ima karakterističan oblik. traka formula. Insert. Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi. elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora. Sposobni su da se služe padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument. trake „Standard“. oznake redova. Formatting“ i „Drawing“. Quattro Pro. Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Data. oblike. datumski. Insert. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak. gramatike i automatskog ispravljanja grešaka. Prezentuje nastavno gradivo: razvoj softvera za tabelarne proračune. zatim urediti i oblikovati radne stranice. polje za uređivanje formula. gramatike i automatsko ispravljanje grešaka Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju. vremenski i formule. traka glavnog menija.

Organizuje vježbe u MS Access-u li MS Outlook-u. Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima) svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje. Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup). Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definiranje problema. Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima. Organizacija baza podataka. Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. Razumijevanje. Osnovni pojmovi o bazama podataka. 5. Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka. Prave razlike kod zapisa algoritma. U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice. Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opšti pristup rješavanju problema uz pomoć računara. Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara. realizacija akcije i osvrt na rješenje. Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam. Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram). Sposobni su nabrojati najpoznatije programe za upravljanje bazama podataka. Stvaranje plana rješavanja problema. Tipovi problema. Mikrosoft Visual Foxpro. Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično. precizan i nedvosmislen uređeni niz koraka. zatim za unos. Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja.Programi za upravljanje bazama podataka. Daje potrebne dodatne informacije. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u. 112 . definiranje problema. te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima. Algoritam je svaki jasan. Aplikacije baza podataka. poštujući redoslijed postupaka. Izlaže nastavno gradivo vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. Učestvuju u raspravi o algoritmu. Aktivno učestvuju u vježbama koje je planirao nastavnik. Rješavanje problema. Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer. Paradox i Claris Filemaker Pro. Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema. Microsoft Outlook i Act. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. grananje i petlja). razrada plana akcije. Algoritam Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema. Načine zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom. Put od algoritma do programa. Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. Napoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsof Access.

proceduralnih. opisni) programski jezici. Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Osnovni elementi BASIC-a Osnovne naredbe BASIC-a. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. Razvoj proceduralnog komuniciranja. te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. Tipovi podataka. Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. promjenljive i izrazi. Objektno orijentirani programski jezici. 113 . Kompajleri i interpreteri. Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Proceduralni programski jezici.6. Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Uredno vode pribilješke. Struktura ponavljanja. Objektno orijentirani programski jezici: C++. Struktuirani pristup razvoju programa. Konstante. Programski jezik BASIC. Object Pascal. IF THEN i GOTO. Razvoj proceduralnog komuniciranja. COBOL. Neproceduralni (deklarativni. Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja. Uključuju se u diskusije o programskim jezicima. Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa. Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa. C itd). Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Java. Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom. Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno nebi nikada riješio. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Neproceduralni programski jezici Metodologija programiranja. Programske strukture. Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Alfabet BASIC-a. Programski jezici niskog nivoa. Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). Pascal. FOR petlja. FORTRAN.

nedogledi ili ishodišta /tačke na horizontu u kojima se sastaju linije/ . sportske. BiH kulturne baštine.…/. aktivnosti. formiranje Izažajne mogućnosti linearne perspektive.ptičija perspektiva ..Biti u mogućnosti predstaviti objekte /oblike/. vanjski prostor. pjesma.nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ 114 .Neposredno okruženje učenika.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI 1. /ovladati/ optičkim zakonima perspe-ktive. biljke. uglovi gledanja /predstavljanja/ kod različitih perspektiva: ..linija horizonta . C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI .Usvojiti pojmove za perspektivu: . prozni tekst. prevozna sredstva. TAČKA I LINIJA U svom okruženju. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti. unutrašnji prostor I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. matematike. predjeli. tjelesne i tehničke kulture. informatike.LIKOVNA KULTURA /VIII razred/ (jedan sat sedmično . pojave u prirodi.Razvijanje kritičkog mišljenja. dramski tekst. predmete iz ptičije perspektive . i znati ih primjeniti u crtežu /pomoću linija-crta/. linije /crte/ u funkciji postizanja različitih perspektiva: ..linearna perspektiva . kao formu predstavlajnja elemenata i oblika u prostoru . moći predstaviti različite vidove perspektive. biologije. roman.žablja perspektiva Ovladati mogućnostima predstavljanja /spoznati zakonitosti redstavljanja linearne perspektive. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu . istorije /povjesti..Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja /eksterijera i enterijera/ . tačka očišta sa visine ljudskog gledanja. muzičke /glazbene/.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti žablju perspektivu. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka.ptičija perspektiva .žablja perspektiva . stranog jezika.linearna perspektiva ili naučna /linija horizonta.linearna perspektiva . enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . zemljopisa.Primjena linearne perspektive uz upotrebu linija /crta/ .. objekti.

video DVD materijal. . jačanje i bogaćenje emocija 2. diferenciranje važnog od manje važnog. usvajanja i primjene tonske modela-cije kao načina predstav-ljanja oblika i prostora .multimedija video).dijaprojektorslajd. samostalnosti.Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se modelacijom /kao načinom primjene boja u cilju ostvarivanja privida trodimenizonalnosti oblika/ . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. tempera. flomasteri u boji /za manje formate radova/. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja valerskih vrijednosti boje /tonska skala.žablja perspektiva. Usvojiti relaciju: .međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi.Usvojiti i moći se koristiti kolorističkom modulacijom kao načinom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza plasti-čnosti oblika i prostora .multimedija video).Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Akvarel.ptičija perspektiva. istrajnosti. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.Razvijanje sposobnosti posmatranja.Razvijanje humanih odnosa među polovima. bogaćenje mašte.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj modulaciji Dalji rad na spoznaji o mogućnostima.Dalji rad na razvijanju kod učenika sposobnosti uočavanja. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa 115 . sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.prostorni odnosi stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. tuševi u boji.dijaprojektorslajd. solidarnosti. pastel /suhi.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. . kolaž različitim materijalima. . konkretnog i apstraktnog mišljenja. razvijanje likovne kreativnosti. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). . opredjeljenost za timski rad. spremnost za saradnju.video DVD materijal. drugarstvu. sa visine/ . prostora i odnosa u prostoru Odnos više veličina likova. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta iz zraka. njihov međusobni odnos u prostoru -Upotreba: (udžbenika za VIII razred (likovna kultura). uočavanja. dosljednosti i angažovanosti.Ovladavanje primjenom tonske skale boja u cilju redstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostora Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i svajanje sposobnosti primjene kolorističke modulacije predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i prostora putem izmjene odnosa toplo-hladnotoplo ili hladno-toplo-hladno/ koloristički bojni odnosi Ovladavanje primjenom kolorističke modulacije u cilju postizanja trodimenzi-onalnosti i plastičnosti pri realizaciji kompozicionih zadataka Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i modulacije u cilju predstavljanja prostora i . stupnjevanje boje/. ljubavi prema domovini.. povezivanja pojmova. i usvajanje . okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta sasvim blizu ili u visini tla/Usvajanje različitosti veličina elemenata u prostoru /proporcija/ i mogućnost njihovog predstavljanja u cilju definisanja perspektive. gvaš. zaključivanja.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. voštani/.

prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem objekata prema horizontu i tačkama nedogleda Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije ostvareni primjenom ravnoteže /simetrična i asimetrična avnoteža/ Proporcija kao skladan odnos međusobnih elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3=4:6 Sa povećanjem ili umanjenjem odnos ostaje uvijek isti/nepromijenjen . predstavljanje nevizuelnih motiva: osjećanja.veliko .Stupnjevanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostornih odnosa u okviru kompozicije . lik/ i ploha u funkciji realizacije predstavljanja linearne /geometrijske/ perspektive . asimetrična ravnoteža.bliže – dalje. slikanja. grafike. . blizu-daleko.malo .proporcija. ostvarivanje izmjene crnog i bijelog /ostvarivanje ravnoteže tamnih i svijetlih ploha/.Uočavanje značaja linearne/geometrijske perspektive i mogućnosti njene primjene u predstavljanju prostora. stanja i drugo putem likovnog izraza 3./ grafički dizajn .Ovladavanje mogućnosti-ma primjene odnosa proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i ravnoteže u likovnim područjima: crtanja. optička ravnoteža.Razvijanje sposobnosti doživljavanja i predstavljanja književnih sadržaja.Organizacija kompozicije po principu bliže i dalje. stepenovanja boje u cilju ostvarivanja iluzije trodi-menzionalnosti oblika i predstavljanja dubine prostora sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa. grafike.Oblik /forma.koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplohladno/ .Usvojeni pojmovi za oblast boja: . vrednovanja i primjene odnosa proporcije i ravnoteže ploha.Grafički izraz realizovan primjenom svijetlih i tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja dinamičnosti i ravnoteže kompozicije Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha.Predstavljanje prostornih odnosa primjenom geometrijske perspektive: .tonska modelacija /valersko stepenovanjestupnjevanje boje/ .Ostvarivanje odnosa ravnoteže u organizaciji likovnog rješenja /naslovna strana knjige. proporcije i odnosa ravnoteže u realizaciji: crteža.Realizacija kompozicije primjenom odnosa ravnoteže i proporcije u oblasti slikanja ostvarenih različitim slikarskim tehnikama .linearna erspektiva .Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene toske modelacije i odnosa kolorističke modulacije . . organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista Upotreba: ( udžbenika za VII razred (likovna kultura). u organizaciji rješenja primijenjenih umjetnosti i dizajna .ravnoteža. priče. primijenjene umjetnosti i dizajna . proznog teksta. . primijenjene umjetnosti i dizajna Razvijanje sposobnosti prepoznavanja. propagandni letak. emocija. primjenom kolorističkih odnosa .Razumijevanje i usvajanje primjene kompozicionih odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske perspektive . predstavljanje sadržaja koji se odnose na događaje. valerski stepenovane boje . direktna proporcija /odnos ostaje 116 . pjesme. ispupčeno-udubljeno.direktna proporcionalnost .međusobnih oblika u prostoru Ispitivanja mogućnosti putem primjene modelacije.Primjenatonske modelacije. slikarskog izraza.proporcija i ravnoteža predstavljanje dvodimenzionalne organizacije kompozicije sa primjenom odnosa linearnog predstavljanja perspektive u likovnim oblastima: ctranja.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva. primijenjene .nju/ kroz različite oblike realizacije kompozicije: . . simetrična ravnoteža. plakat. ostvarivanje ravnoteže uz primjenu kontrasta ploha. pripovjetke. produbljivanju primjene /predstavlja. PLOHA Kontinuitet u daljem proširivanju rad na plohi. TV reklamni spot i sl. pojave u prirodi /izmjene godišnjih doba/. grafičkog lista. u realizaciji plošne organizacije kompo-zicije . slikanja.obrnuta proporcionalnost prikaz i osvarivanje dina-mike kompozicije putem primjene linearne perspektive.

Primjena perspektive u funkciji predstavljanja različitih uglova gledanja. većemanje.ptičija perspektiva. ostvarivanje prostornih odnosa na površini .žablja perspektiva/tačka očišta u visini tla/. . veće-manje u cilju prikaza volu-mena u prostornom oblikovanju /reljef kao prostorna organizacija/ Meki skulptorski materijali pogodni za realizaciju različitih prikaza prostornih odnosa u formi reljefa.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.dijaprojektor-slajd. i izvršiti valorizaciju odnosa plošno istanjenih masa i primjene ritma u alternaciji . predstaviti privid trodimenzionalnih odnosa. . razumijevanje i ovladavanje produbljivanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima.multimedija video).Usvojeni pojmovi za oblast površina: . plošno istanjene mase. kreativnom izrazu U oblasti oblikovanja.video DVD materijal.U radu sa različitim materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.bliže-dalje.linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva/ linija horizonta. preklapanja i zaklanjanja oblika . nedogledi ili ishodišta /tačke na horizon-tu u kojima se sastaju linije/ ./ . nedogledi .predstavljanje prostornih Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Razumijevanje i sposobnost predstavljanja . okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta u visini tla/ Iluzija volumena na plohi. plitki reljef /metalni novčić. ritma. tačka očišta. dosljednosti 117 . MASA I PROSTOR Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene plošno istanjene mase kao forme u trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju kompozicije Plošno istanjena masa. nedogledi … . POVRŠINA Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj perspektivi kroz analizu likovnih djela i primjerima u okruženju.Usvajanje pozitivnih perspektivne odnose na umjetničkim djelima i moći stavova i odnosa prema primjeniti u vlastitom likovnom izrazu likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.linearna perspektiva ili naučna /geometrijska perspektiva/ linija horizonta.umjetnosti i dizajna 4. karakteristike: linearne/geometrijske perspektive . prikazi različitih perspektiva: . koje karakteriše: linearna/geometrijska perspektiva .Bliže i dalje kao način definisanja prostornih odnosa putem perspektive i preklapanja oblika . realizovati kompozicije sa primjenom linearne perspektive u cilju stvaranja privida volumena /trodimenzionalnosti/ na površini Nedogledi kao ishodišne tačke perspektivnih linija na horizontu /liniji očišta/ odnos: bliže-dalje. sposobnosti vrednovanja u sopstvenom likovnom izrazu. dijaprojektor-slajd. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. . linija horizonta. moći ih prepoznati i primjeniti u sopstvenom likovnom radu. /tačka očišta sa visine/ . grb i sl.Moći registrovati i prepoznati različite .ptičija perspektiva.Uočavanje. sa različitim sadržaja i ideja materijalima.žablja perspektiva.žablja perspektiva. istrajnosti. koji imaju za cilj prikaz složenih odnosa volumena u realizaciji prostornih kompozicija Upotreba:udžbenika za VIII (razred (likovna kultura). samostalnosti.multimedija video). različite uglove gledanja./ 5. tačka očišta sa visine ljudskog gledanja. proporcije i ravnoteže na skulptorskim djelima i učeničkim radovima .Dalji rad na potpunijem ovladavanju već Percepcijom okruženja i na skulptorskim djelima moći registrovati. sagledavanju /upoređivanju i usvajanju forme skulptorskog jezika. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta sa visine/ .Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. analitičkom pristupu. .U prostornom oblikovanju predstaviti različite forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije udaljenosti. ./ i obrnuta proporcija /4:6=2:12 ili 2:12=1:24 itd.žablje perspektive. tačka očišta sa visine normalnog ljudskog gledanja. uvijek isti 2:3=4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12=16:24 itd.ptičije perspektive.ptičija perspektiva. video DVD materijal.

proporcionalnost u predstavljanju složenih oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline prema dijelovima/ Ravnoteža kao oblik definiranja prostorne organizacije. veće-manje sa naglašenim prisustvom ritma u organizaciji asimetrične ravnoteže poznatih različitih skulptorskih materijala. plastelin.B.multimedija video) plošno istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u prostoru upotrebom: .B.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.spoznati šta je horizon i šta su nedogledi u linearnoj perspektivi . . glina.dijaprojektor-slajd.da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive . opredjeljenost za timski rad.C. ritam u alternaciji /ritam u izmijenjenoj formi/ Karakteristike predstavljenih oblika: . ritam u izmijenjenoj formi kao A. nivoa zemlje-poda.B.predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima .asimetrična ravnoteža kao oblik prostorne rganizacije Složene prostorne kompozicije u definisanju odnosa. kao princip u realizaciji trodimenzionalnih prostornih skulptorskih kom-pozicija . glinamol. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.A. odozdo .odnosa bliže-dalje u funkciji definisanja prostora Ritam plošno istanjenih masa.odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode. više elemenata različih oblika i veličina .A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa.moći predstaviti linearnu/naučnu perspektivu .video DVD materijal. odozgo/ . meko drvo…. ritam u alternaciji.primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. .da spoznaju karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva . . proporcije i ravnoteže /simetrične i asimetrične ravnoteže/ .Proporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline.A. 118 .moći predstaviti ptičiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine.odnosi elemenata po principu simetrične ravoteže. Predstavljanje složenih prostornih organizacija primjenom ritma sa ploš-no istanjenim masama . ne kao ono što će se raditi/ i angažovanosti. .biti sposoban uočiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije . veće-manje. plošno istanjena masa.Prepoznavanje i usva-janje specifičnosti različitih skulptorskih materija i ovladavanje njihovom upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u trodimenzional-nim/prostornim organizacijama Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme.A.B ili A.veće i manje forme/oblici sa naglašenom funkcijom ravnoteže .C. bliže-dalje. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja OČEKIVANI REZULTATI Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u oblastima: Tačka i linija: .Realizacija složene prostorne ompozicije /organizacije prostora/ kroz primjenu asimetrične ravnoteže /optička težina elemenata nije u veličini nego u dinamičnosti izgledaforme/ Upotreba:udžbenika za VIII ( razred (likovna kultura). sapun.Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzoinalnih oblika putem primjene. spremnost za saradnju.U realizaciji trodimenzionalnih prostornih formi koristiti se principom simetrične ravnoteže pri realizaciji skulptorske kompozicije .razumjeti biti sposoban predstaviti žablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla.simetrične i asimetrične ravnoteže.

. grafike.da na svojim radovima primjene miješane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije trodimenzional-nosti .modulacija.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravnoteža .uočavanje. asimetrična ravnoteža. flomasterima u boji.da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja. valerskim vrijednostima. ptičija perspektiva.Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. kolažu.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva.da proširuju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre-đenog oblika/ . po principu: toplo-hladnotoplo. gvašu. pastelu.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogućnosti-ma njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti . direktne i obrnute u riješavanju plošnih kompozicija .istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. proporcija. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . predstavljanje trodimen-zionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ . plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika .da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije po principu ravnoteže pri rasporedu elemenata . crtanja.usvojiti pojm relacije: međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. tapiseriji .dalji rad na dograđivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji određuju odnose dalje-bliže i veće-manje . usvajanje i primjena oblika /elemenata. simetrična ravnoteža.dalje proširivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama. ravnoteža. akvarelu.modelacija.da prošire znanje o kolorističkoj modulaciji boje. formi/ različitih veličina u organizaciji kompozicije . procjene i primjene proporcije.da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrična ravnoteža .da proširuju znanje o kolorističkom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaženja u prvi plan. mozaiku. optička ravnoteža. sa ciljem predstavljanja prostornosti. direktna proporcija i obrnuta proporcija za oblasti: Površina i Masa i prostor: 119 . dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan . prostorni odnosi Boja: . ili hladno-toplo-hladno. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ . linija hori-zonta. skalom stepenovane boje. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. . slikanja. predstavljanje kolorističkim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje-bliže-veće manje. žablja perspektiva.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije . primijenjene umjetnosti i dizajna . temperi.da usvoji termine: linearna perspektiva.

nedogledi Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja: dinamičnost forme. ritam u izmijenjenoj formi.u prostornom oblikovanju. nivoa zemlje-poda. ptičija perspektiva. Analitičkim posmatanjem moći uočiti veličine i međusobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tačnim/ odnosima. dalje-bliže. Ulinearnoj perspektivi tačka očišta se nalazi u visini ljudskih očiju.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije Usvojeni pojmovi za oblast površina: linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva. Pored naučne perspektive ovladati i biti sposoban predstaviti takozvanu ptičiju perspektivu. uočiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode. Spoznati karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva. 120 . odozdo. biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu . veće-manje . Biti sposoban predstaviti linearnu/naučnu perspektivu u vlastitom izrazu. formi perspektive. ritam plošno istanjenih masa. ili iz gornjeg ugla posmatranja.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. sa ciljem primjene principa rada dodava-njem. Ovladati sposobnostima kritičkog promatranja. i moći organizovati likovnu kompoziciju sa više elemenata različih oblika i veličina. linija horizonta.da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnotežu. odozgo. žablja perspekti-va. u ostvarivanju asimetrične kompozicije . šta je horizont.biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom kreativnom radu . moći izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno .dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala. Usvojiti pojmove. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /različite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata različitih veličina i oblika/ . ravnoteža masa STRUKTURA PROGRAMA 1.biti sposoban uočiti karakteristike ravnoteže kod simetričnih i asimetričnih oblika . linija na kojoj se projiciraju tačke nedogleda u kojima je ishodište svih linija. ritam u alternaciji. Razumjeti i biti sposoban predstaviti žablju perspektivu.. tačka očišta. kada stoji na tlu. plošno istanjena masa. Tačka očišta je mjesto sa kojeg se posamatra.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive. prostor i objekte u prostoru predsta-viti gledano sa tla.produbljivanje stečenih znanja na uočavanju odnosa mase i prostora. prepoznavanje karaktera oblika . uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive.

međusobnim odnosima elemenata /veličina likova i njihovih međusobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije 2. Putem primjene modulacije predstaviti plastičnost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije. Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja. Biti sposoban primjeniti princip klorističke modulacije: toplo-hladno-toplo. zakrivljeno. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. ispupčeno. mozaiku.Moći primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. crtanja. kolažu. primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika. Biti sposoban realizovati složenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravno-teža kao oblik likovne organizacije. prostornih odnosa bliže-dalje. što je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti. tuševima u boji. koje doprinose uspješnoj realzaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnoteže. udubljeno. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktičnoj primjeni. predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera. temperi. primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglašenim rješenji-ma simetrične i asimetrične ravnoteže. Proširivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom. kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje. u oblastima. Produbljivanje stečenih znanja i istrajavanje na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika. gvašu. tapiseriji. grafici. veće-manje. kao što su relacije: dalje-bliže i veće-manje. Rad na proširivanju znanja o kolorističkoj modulaciji. sagledavanja odnosa i primjene proporcije. 121 . kao načina organizacije kompozi-cije. kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije. ili hladno-toplo-hladno. kako direktne tako i obrnute u rješavanju likovnih kompozicija. pastelu. PLOHA Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat će se sva likovna područja /likovne oblasti/ koja se u svojoj konačnoj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/. crtanju. Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji. grafike. uočavanja. 3. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psihološkog/ utiska izlaženja u prvi plan. veće-manje i elemenata koji se međusobno zaklanjaju /preklapaju/. Dalji rad na savladavanju i primjeni stečenih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji određuju prostorne odnose. slikanja. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. akvarelu. Prikaz plastičnosti oblika skalom stepenovanja boje. Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu. i konačnog rješenja. u formi skice. biti sposoban dočarati bubinu prostora koristeći se odnosima bliže-dalje. Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi. Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. /predloška za izvođenje/. flomasterima u boji. koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene kolorističke skale /palete/ boja. slikanju.

produbljivati stečena znanja na uočavanju odnosa mase i prostora. U prostornom oblikovanju. upotrijebiti u cilju naglašavanja karaktera oblika. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju. uočavanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom izrazu. dalje-bliže. kamenom. Moći analizirati i uočiti karakteristike savremene gradnje. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti odnose mase i prostora sa naglašenim odnosima simetrije i asimetrije. prepoznavanju i usvajanju linearne/naučne perspektive. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. kao forme likovnoprostornog rješenja. realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata različitih veličina i oblika. U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati različite oblike ravnoteže. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. odnose koji sugeriraju dubinu prostora. kao oblik organizovanja životnog prostora. simetriju i asimetriju. koja se ogleda u jednostavnosti. važnost/ karaktera oblika i kao takvog primjeniti. da mogu registrovati. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /koristiti različite elemente/ u prostornim organizacijama. Dalji rad na uočavnju. veće-manje. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. realizovanih savremenim građevinskim materijalima. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. MASA I PROSTOR Tematska cjelina.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu. Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala. Moći se služiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora. izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno. i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do 122 . primijenjena umjetnost i dizajn. plastičnim masama. Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija. Učenici treba da budu sposobni u svom okruženju. 5. staklom. U okviru arhitektonske i urbanističke organizacije kao forme izražavanja prostornih kompozi-cija primjeniti odnose ravnoteže.4. U vlastitom okruženju i na skulptorskim djelima moći prepoznati. građenje. Biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije. DIDAKTIČKO . uočiti bitnost /značaj. skladnom odnosu simetričnih i asimetričnih ploha. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. često intenzivnih boja. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom likovnokreativnom radu. biti sposoban predstaviti iluziju. koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja. čelikom. inoksom /nehrdžajućim čelikom/. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje. u rješavanju asimetrične prostorne kompozi-cije.

Produbljivanje nivoa usvojenog. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. BOJA 3. Tematske cjeline: 1. što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. od 1-9.GRAFIKA .CRTANJE . MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. POVRŠINA 5. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja.SLIKANJE . likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: . Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni.tada usvojenim znanjima.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . a mišljenje apstraktno. savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti. TAČKA I LINIJA 2. stečenim kroz preaktično kreativni rad. Likovno 123 .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: . PLOHA 4.

Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. ponuđenim materijalom. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. poezija/. oblik.. muzičkih. prostori. kontrast. vlastita iskustva i spoznaje. učenja u likovnoj kulturi je proces. palakati /sportskih. etnografsko nasljeđe. biljke…. praznici. Dakle. znakovi vizuelnih komunikacija.iz neposrednog okruženja djeteta. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. maternjeg jezika /priča. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. harmonija. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. tačka. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. koji se odnose na podražaje. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. linija. krajolici. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. kulturnih dešavanja…/. Nevizuelni motivi su oni. porodica. zavičajne kulturne baštine 124 . učenicima bliska muzika. muzički spotovi. Nevizuelne motive 3. ravnoteža. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. novim medijima. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. značajni datumi. prirode i društva. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1.. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. mjesto stanovanja. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. . tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. gradacija. ritam. valer. Vizuelne motive 2. roman. objekti. škola. pripovjetka. i okruženjem u kojem žive. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. tekstura…. matematike. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ Kao što je već ranije pojašnjeno. Teme koje se najčešće realizuju su: . u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava.problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. boja.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. glazbene kulture. pojave u prirodi. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. Koncept usvajanja znanja.

shodno učeničkom uzrastu. linija horizonta ili linija u kojoj se susreću ploha tla i ploha neba.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti .B. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove za perspektivu: linearna perspektiva ili naučna /geometrijska/ perspektiva. veće-manje SLIKANJE: Usvojeni pojmovi za oblast boja: tonska modelacija /valersko stepenovanje ili stupnjevanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto. ravnoteža.. tuga. muzika. simetrije i asimetrije prostora OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika.A. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza.B ili A. plošno istanjena masa. veće-manje GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnoteža. ritam u izmijenjenoj formi kao A. bol. upornosti i iskustva. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. ptičija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/.A. bliže-dalje. prostorna organizacija.. prostorni odnosi. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi.B. sreća.likovni i kompozicioni elementi.C. gledan odozdo/. vjetar. ne kao ono što će se raditi/. urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnoteže. asimetrija. bliže-dalje. stečenog znanja i usvojenih navka. emocije /osjećanja/.nevizuelni poticaji. strah. koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa. žablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa.A. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ usvojiti relaciju. ritam u alternaciji. simetrija. čulni poticaji.B. estetskog 125 . razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ .C.

Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. strahove i oduševljenja. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. svoje emocije. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. pedagoškog. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. želju za postizanjem rezultata i sl. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. To znači da nastavnik. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. 126 . u najvećoj mjeri. i likovnog jezika/. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa.2. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. svoje viđenje svijeta. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. psihološkog 3. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. odnos prema estetskom. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. 1. Dakle. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. predmeta i pojava. aktivnost na času. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. ne mogu biti loši/. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju.

2/2. 3/8 ( jedinica brojanja . umjerena i brza tempa. ¾.Važnost poznavanja navedenih pojmova.različita notna trajanja. 6/8. .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.artikulacija. .primjena znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa .poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora. Učenici bi trebali znati i razumjeti: . 4/4.intonacija.izvođenje ritma lakših pjesama.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VIII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . .poznaje violinski. pravilno fraziranje. . bas ključ i sistem pisanja nota. znati ih PODRUČJA UČENJA ZNANJE 127 . .tempo .dinamika .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u muziciranju te uočavanje pri slušanju muzike. .

STAVOVI.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.primjena znanja u određivanju muzičke rečenica. tempa. četvrtinka i osminka ). duet). . ime kompozitora.Kroz analizu elemenata interpretacije u toku slušanja.slušanjem pamti naziv djela. arabeska.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: minijatura.sve veća svjesnost značaja muzike i želja da muzika postane trajna životna . preludij. . .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. . F-dur – d-mol (tokom pjevanja pjesmica i slušanja muzike). opera (arija.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. . -pamti i cijeni bosansko-hercegovačke kompozitore. .razlikuje vrstu djela (vokalna. . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata. . opereta. balet.Ranije muzičke termine i prethodna muzička iskustva i koristi u daljem učenju. -Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. muzičku formu i poredi ga sa drugim slušanim djelima. artikulacije u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. ________________ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ____________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . . .utvrđuje znanja o prirodnoj.poznavanje i primjena pojmova: uvertira. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja. . koncert. VRIJEDNOSTI. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. teme. . te filmska muzika.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. izvođače i izvođačke sastave.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. . simfonija.Prilikom izvođenja i slušanja djela koristi Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. 128 . male dvodijelne i trodijelne pjesme. čardaš. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . primjeniti tokom izvođenja pjesama i muzičkih igara.polovinka. sonata.Uočava i hvali najkvalitetnije izvođenje. na koncertima i sl. habanera. .ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. .mol (moll) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica. muzičke memorije. .sviranje pjesmice u prirodnom a-molu na metalofonu ili nekom drugom melodijskom instrumentu.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. donose i saopštavaju estetske sudove o njima. vokalne reprodukcije.sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur – e-mol. poloneza. učenici/ice vrše analizu djela. instrumentalna i vokalno-instrumentalna). galop. nokturno. . .prepoznaje i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). PONAŠANJE ____________________________ . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje. harmonskoj i melodijskoj a. dinamike. obima glasa. simfonijska poema. . -Postepeno sređivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata.

najbližeg okruženja i drugih zemalja. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. Učenjem muzičkih igara/plesova.potreba. harmonski i melodijski a-mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali. Tokom obrade pjesama129 . Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. odnosno. izvođenjem muzičkih igara/plesova. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. te donošenje estetskog suda o djelu koje učenici izvode ili slušaju. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. kao i u prethodnim razredima. preciznost intonacije. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. kultivisanje glasa. slušanjem muzike/glazbe. ostvaruje se pjevanjem novih dječjih pjesama. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. . U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. učenici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. Koreografije igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. razvijanje muzičke memorije. disanje. Ponoviti sa učenicima/icama način nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava ). ksilofonu. gitara). Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. reprodukcija ritma. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. i stiču nova. blok-flauti. čime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda. sintisajzer. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke / glazbene igre /plesa. rečenica. U osmom razredu učenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lakše pjesmice u C – duru i a-molu prirodnom. pokrete. Djeca i dalje uče pjesme na osnovu slušnog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. Učenici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. kroz doživljaj i analazu pjesme. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. fraziranje. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. pravilna dikcija i akcenti. Potrebno je prvo slušati muziku. djeca je uče pjevajući uz nastavnika.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za osmi razred. pa zatim učiti pravila igre/plesa. Prirodni.

zatim preludij. minijatura. dvojnice. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. hor/zbor. jednojka. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u Okvirni program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi.igara/plesova. 130 . poloneza. te kroz kreiranje muzičko-scenske igre. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. a proširuju znanja: simfonija. kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistički. muški glas). Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po grupama ). sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. vrste hora ( dječiji. uvertira. diple. Upoznati učenike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima-svirale: zurne. te sevdalinke u klasičnom ruhu ). ženski ili mješoviti) i orkestra. arabeska. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. pjevačke glasove ( dječiji. na osnovu slušnog primanja. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). filmska muzika. nokturno. U program su uvrštene sevdalinke koje treba da se prikažu učenicima/icama u različitim interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevača. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. opereta. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. – 9. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Nadalje učenici upoznaju nove muzičke forme: sonata. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. simfonijska poema. duet. muzičkog oblika ( informativno ) itd. izvođača. Korelacija sa stranim i našim jezicima je takođe prisutna. ). duduk. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). Romantizam). Potrebno je postepeno sređivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti u skladu sa mogućnostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razeda (posebno za periode: Barok. hor/zbor. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. Klasika. habanera. Pored redovne nastave. kompozicija pisana za harmoniku. čardaš). izvršiti analizu notnog teksta te obraditi ritmičke figure koje sadrže. muzika bosansko-hercegovačkih kompozitora za klavir. balet. menuet. itd ). bez ulaženja u analizu muzičkog oblika ( potrebno je davati samo osnovne informacije ). emocionalno) ali po potrebi i analitički (selektivno). te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. tempa. a ne samo kao prateći. opisno. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. harmonikaški i drugi. opera. ženski. artikulacije. dinamike. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6.

muzika i tekst: Ajka Kolaković.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. . IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI: 1. 10. M. -upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g – g2 u violinskom ključu. priredbe. _____________________ -Vodi aktivnosti i vlastititm uključenjem. Viva. 11. Idi kaži cijelom svijetu. -Planira odlazak na probu folklorne/plesene sekcije u 130 školi i u KUD (praktični rad). -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. 4-dijelnu mjeru. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa kod učenika/ica je sve bolja. Vlasenica. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). Dunavski valovi. 3. Međumurje. . Ion .(demonstrira izvođenje i sviranje).Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. ćao. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJE 1. mjere 6/8 i 2/2.uočavaju. 8. Tri put ćao. Već odavno spremam mog mrkova. 9/8.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. Pjesma iz Italije. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji). u porodici). 9. zapisao: Cvjetko Rihtman. Balon. . 4. 3. Muzika i tekst: Zvonko Bogdan.Pjevanjem pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja.RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. . 2. pjesma iz Japana. Bosna. disanjem i fraziranjem. viva la muzica. 12. Grčka. Što se sjaje kroz prozorje. te promjenu mjere. kuća. Johanes Brahms 2. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Theodorakis – E.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). Mjesec.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. -učenike/ice upućuje na druge izvore znanja pored udžbenika. pauze. Dijak. te prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. . . trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. Rožica sem bila. Goufas. . -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred. demonstrira ih i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti. Kanon u F-duru. poštujući pri tom artikulacione oznake.izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. . dinamiku.poznaju notna trajanja. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. . . . Žetva. pravilnom dikcijom. Međumurje 5. _____________________ -Ponašanje u skladu sa -učestvuje u interpretaciji i improvizaciji.Pravilno i tačno izvođenje pokreta u igri . KANONI 1.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalaže se da to postigne kako bi doprinijeo/ijela boljem zvučanju. Kuba. -Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. M. . izleti. muzika: Kornelije Kovač. pjesma iz Danske. starogradska 7. te kanona. Stanica Podlugovi. .pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu prirodnom. stihovi: V. Praetorius.Pjevanje u školskom horu/ zboru.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni. tempo.Vokalna reprodukcija. Svatovi uranili. Kiša pada.Sviranje u školskom orkestru. 2. određuju i primjenjuju u toku izvođenja znanja vezana za mjeru. 6.osjećaju i svjesno izvode 2. prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. ___________________ _____________________ -Razumije značenje . . STAVOVI. . Grk Zorba (sirtaki). Crnačka duhovna pjesma. Pred Senkinom kućom. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. zapisao: L. . grupnom i individualnom muziciranju. kanon. ćao. te podstiče komunikaciju. te često pjeva i svira.

koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. motorička. od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziološkim sadržajima. što više kretanja i dinamičnosti. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi učenicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadržaji. igre i utilitarnih sadržaja). 1. b) sport za sportiste. c) umjetnički sadržaji (ples. Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izražene razlike između učenica i učenika u morfološkim. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. Ovaj period rasta i razvoja djece započinje sa 8. folklor). alkohol. zastoja. Program se realizira jedanput sedmično sa po jednim časom. Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrška zadovoljavanju posebnih kinezioloških potreba i interesa učenika u sportu. sociološka i zdravstvena. Ciljevi. sportskoj rekreaciji. kognitivna. U tom kontekstu. droge i druga sredstava ovisnosti štetni po zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kineziološka iskustva za cjeloživotno tjelesno vježbanje. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. U ovom ciklusu.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziološkoj edukaciji i tiče se optimalne stimulacije i podrške procesima formiranja antropološkog statusa učenika u korelaciji sa faktorima ograničenja. Metodički principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotičkih do specijalnih motoričkih znanja. eventualno. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. Osn Štetna djelovanja nikotina. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. Antropološki status suponiran je integralnim skupom biopsihosocioloških obilježja definiranih kao morfološka. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. već i po razvoju psiholoških i socioloških obilježja ličnosti. od jednostavnijih ka složenijim motoričkim znanjima. alkohola. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. kinezio-terapijskim i adaptivnim aktivnostima. (3) sigurnost učenika. prekida. od jednostavnijih ka složenijim uvjetima vježbanja). stajanja i čekanja na času. sportski ples. razredom osnovne i završava sa 1. sportsku rekreaciju. Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u funkciji optimalne stimulacije i podrške razvoju psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških osobina u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. rekreativnim i. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Ishodi Zna da su nikotin. (6) razumije. razredom srednje škole. Polazni kriteriji za što kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. (2) intezifikacija (što manje “praznog hoda”. konativna. sadržaji i ishodi Cilj Učeni ce Učeni ci Sadržaji 1. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. funkcionalna. kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji. održavanje intenziteta opterećenja) i (3) situalizacija (približavanje nastave životnim potrebama i situacijama. što više natjecanja. Obr x x 131 . pauza.

Zna kako tjelovježbe utiču na vrijeme mjesečnog ciklusa i ponaša se u skladu sa tim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o brzim hodanju i kinematičkim razlikama u trčanju na kratke i duge staze. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. Trčanja: . odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. okretu za 180°.Bečki valcer (*) .Okreti za 180° na tlu/gredi . Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kinezioloških dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja.»Kozački« skok . Bacanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o ljuljanju na karikama s okretima za 180°. Skakanja: . Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. pirueti u desnu i lijevu stranu x x x x x x x x x x x 132 . Kolutanja: .Osnove brzog hodanja (*) . Zna da su hrana i tečnost neophodan izvor povećanim tjelesnim naporima i ponaša se u skladu sa tim. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada.Bacanje loptice tehnikom O’Brien 4. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaša se u skladu sa tim. skoku „kazačoki“. izabranom latinoameričkom plesu. Ponaša se u skladu sa higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama.Latinoamerički ples po izboru .Skok uvis leđnom tehnikom »flop« .Ljuljanje na karikama s okretima za 180° (*) 6.Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz pomoć odraznog pomagla 3.azovni Pubertet Kriva rasta i razvoja ovna teorijska znanja Razvojna korelacija kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora (*) Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjeloavježbe za vrijeme mjesečnoga ciklus (*) Dnevna organizacija rada.Pirueta u desnu i lijevu stranu (*) Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim. Višenja. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bečkom valceru. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju loptice tehnikom O’Brien. Osnovna motorička znanja x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku uvis leđnom tehnikom »flop«.Kinematičke razlike u tehnikama trčanja na kratke i duge staze 2. Ritmičke i plesne strukture: . Pravilno se odijeva u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima. te o polusaltu na povišenje. upiranja i penjanja: .

Antropološki x x 2... 8. x x x x x x 2.1. odbojka . 7. i 9.Smeč iz zaleta visoko dodane lopte . nogomet . Borilačke strukture: .. repetitivne i mogućnostima učenika i eksplozivne snage. udarcu glavom iz kretanja sa skokom. Morfološke osobine: Snalaženje u kineziološkim relacijama: unutrašnje – vanjsko – individualno . 6. košarka . do 80 cm visine . Unaprjeđuje anaerobne sposobnosti kineziološkim aktivnostima velikog intenziteta putem intervalne metode rada.Stvaranje viška napadača zabadanjem Košarka: .Gornji servis bez rotacije (*) Nogomet: . ravnoteže i vanjskim restriktorima preciznosti.kolektivno Unaprjeđuje aerobne sposobnosti cikličkim aktivnostima malog i umjerenog inteziteta.7.smeču iz zaleta visoko dodane lopte. x x x x x x x x 133 .udarcima lopte vanjskom stranom stopala.Finte (*) .. x x Posjeduje optimum neuro-muskularne sposobnosti. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o vježbi na tlu. stvaranju viška napadača zabadanjem.skok šutu nakon vođenja ili dodane lopte. te ovježbi na gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave.Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*) 9. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet – fintama.Igra košarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) Odbojka: .Vježba na tlu (*) .Udarac glavom iz kretanja sa skokom sposobnosti1. voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova. 5.Vježba na gredi.. 4. Igre: Rukomet: . a shodno potrebama i Posebnu pažnju usmjerava na optimalizaciju brzine. gibljivosti..Tehnika bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) 8.Udarci lopte vanjskom stranom stopala . kao drugi kineziološki sadržaji.. Funkcionalne sposobnosti: 3. gornjem servisu bez rotacije. Snaga: Brzina: Koordinacija: Gibljivost: Ravnoteža: Preciznost: Posjeduje optimum informacijske sposobnosti. Uvažava značaj kinezioloških aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog tkiva.2. Posjeduje optimum neuro-energetske sposobnosti.Volej i/ili poluvolej .. voleju i/ili poluvoleju. 3. Sastavi . Odgovarajući sadržaji iz: 1. igri košarke 3 : 3 ili 5 : 5. 2..Skok šut nakon vođenja ili dodane lopte . Prihvata zdravlje za primarni kriterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta. te koordinacije. Motoričke Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o tehnici bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek.

fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. školska sportska društva). brzine. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. sprava. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). podstiču integritet razvoja ličnosti učenika. ritmičke gimnastike. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). rukomet. sa dosta slobode. kao što su nogomet.. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Odgojni Samouvažavanje Odnos prema ekološkim problemima (*) Kultura ponašanja Uvažava potrebu samokontrole vlastitog ponašanja u odnosu na sve agresivnije kineziološke izazove. statičke snage i dinamometrijske sile. dakle ciklična i aciklična. kao što su boks. karate i dr. Shvata značaj kinezioloških aktivnosti za razvoj vlastite ličnosti. Shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Aktivno. košarka i dr. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. 134 . zajedno sa društvenim subjektima. Uz razvijanje zdravstvenih. plivanja.. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. estetskih. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. fleksibilnosti. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. skokova u vodu i dr. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. eksplozivne. x x x x x x x x Učenici su naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. Na toj osnovi. hrvanje. koja se susreću u sportskim igrama.. materijalnih i prostornih uvjeta. a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja.Odnos prema kineziološkim uzorima (*) 4. koje osigurava optimalne psihološke. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. (c) kompleksna motorička znanja. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. borilačkih aktivnosti. targent-trening i sl. zbog toga je potrebno da škola. zabavnih i kompetentivnih ili natjecateljskih motiva tjelesne i zdravstvene kulture. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. biciklizma i dr. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. judo. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. te je ovaj period veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. ravnoteže. u prvom redu. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. (b) aciklična motorička znanja. metod stanica. Po svojoj koncepciji. preciznosti. Razvija ekološke navike i aktivno sudjeluje u prevenciji i rješavanju ekoloških problema. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. kružno-intervalni metod. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. koja su bitno obilježje tzv. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. repetitivne. što se. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl.

D. Pronaći i analizirati po jedan biblijski tekst koji govori o našoj jedinstvenosti i upućenosti na drugoga. Biografija i autobiografija. Prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostacima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga čovjek kao vrhunac stvaranja. školi. Vođeni razgovor i diskusija. produbiti navedenu tematiku (npr. uočiti da je svaki čovjek društveno biće i nužno upućen na druge ljude. o sukobu naraštaja. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju KATOLIČKI VJERONAUK 8. Dickens: Oliver Twist. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. (7.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 8. Obrazovna postignuća 4. jedinstvenost osobe. doživjeti i živjeti svoju sličnost s Bogom. čovjek kao jedinstvena osoba. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. čovjek je biće koje je upućeno na drugoga Prepoznati i obrazložiti da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće. Golob: „Snijeg“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. o ljubavi i prijateljstvu. Izborni sadržaji za darovite učenike 135 . pribiranje i vrjednovanje iskustava i primjera iz života. Miloš: Bijeli klaun. prepoznati sebe i druge kao vrhunac Božjeg stvarateljskog djela. Ključni pojmovi 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Dokumentarne fotografije iz života mladih Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. o životu i problemima u razredu. Z. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7.Prijateljstvo. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 1. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. biti osjetljivi za potrebe drugoga. čovjek kao društveno biće. Cesarić: Pjesme. Lik u književnom djelu. 8. neponovljivost osobe. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“. socijalna tematika u pjesništvu i prozi. Ch. D. čovjek je stvoren kao muško i žensko. Čovjek je slika Božja.

Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pomoću folija i slikovnog materijala razraditi tjelesne i duševne promjene u pubertetu i o njima razgovarati. ideal. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“ . Golob: „Snijeg“. Primorac: Maturalac. Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea. Nema posebnosti. 4. Glavašević: „Priča za roditelje“. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti Osobnost. spolne osobine. Potrebno predznanje 3. Pubertet je normalna i prijelazna faza u razvoju čovjeka. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. školi. 2. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. KATOLIČKI VJERONAUK 8. produbiti navedenu tematiku (npr. B. o životu i problemima u razredu. Sistematski provjeravati razumijevanje. Prilagodba nastavnih sadržaja te pojmova. Nema posebnosti. uzor. Obrazovna postignuća 4. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. kritičko prosuđivanje. Giordano. Izazovi puberteta pubertet. Z. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. spolna zrelost. stvaralačko izražavanje. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duševnog razvoja u pubertetu. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Smanjena korelacija s hrvatskim jezikom i glazbenom kulturom uz značajnu prilagodbu nastavnih sadržaja. Pobliže upoznati neke aspekte psihofizičkog i moralnog razvoja u razdoblju puberteta (E. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Nema posebnosti. Slijed događaja u pripovjednom djelu. 2.10. 5. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Sadržajno prilagoditi. (7. tjelesni razvoj. u dogovoru s predmetnim učiteljem.…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. čovjek je slika Božja. o sukobu naraštaja. uživljavanje u uloge i reakcije roditelja i djece u međusobnim sukobima svakodnevnice. o ljubavi i prijateljstvu. pubertet je vrijeme velikih promjena. S. S. 4. Nemogućnost s glazbenom kulturom smanjiti. Uočiti razloge zbog čega dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti načine rješavanja nastalih sukoba. duševna zrelost. G. T. problemima i temama mladih. uočiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najčešće susreću u pubertetu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. interaktivno pisanje. 3. Preporuke za korelaciju 8. 5.Prijateljstvo. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. (7. Lasconi. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 2. Ključni pojmovi 2. Nema posebnosti. Vođeni razgovor i diskusija o gorućim pitanjima.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. 1. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 3. Boscato: „Goruća pitanja“). sukobi u pubertetu. duševni razvoj. idol. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1. Prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u čovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti. Dokumentarne fotografije iz života mladih. Prilagoditi nastavne sadržaje i pomoć pri iskazivanju iskustva. Ključni pojmovi 136 . 3. Dodatna ilustracija 7. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pubertet. Prilagoditi nastavne sadržaje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.

pisanje novinskog izvješća. idolatrije i ideala. istraživanje. filmovi. o sukobu naraštaja. idolatrija. o ljubavi i prijateljstvu. droge. alkohola. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 4. Vođeni razgovor i diskusija o problemu ovisnosti. čitanje ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu. Dodatna ilustracija 7. Engleski jezik: pričanje o vlastitim doživljajima i pustolovinama. Evokacijski razgovor i igra asocijacija. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Mladi imaju potrebu poistovjećivanja s poznatim osobama koje im nameću mediji. sporta. školi. vrstama glazbe. izrada plakata. Zamke suvremenih ovisnosti ovisnost. stvaranje problemske situacije.). prikaz rješenja pomoću mentalne mape. Ključni pojmovi 2. (7. V. Otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti. a izbjegavamo zlo. droga. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. poznatim glumcima. štetnost pušenja. Novo stručno nazivlje koje se 137 . identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. idolopoklonstvo. Potrebno predznanje 3. Dokumentarne fotografije iz života mladih. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. dokumentarne fotografije popularnih osoba iz svijeta glazbe. interaktivno pisanje. 5. moda i dr. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. Engleski jezik: razgovaranje o TV-programu. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Otkrivati „skrivene poruke“ idola današnje mladeži koje se nude kroz različite subkulturne izričaje (film. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. prepoznati loša druženja i negativne društvene utjecaje. Preporuke za korelaciju 8. odlasku u kino. Obrazovna postignuća 4. idoli.2. 1. V. ideal. stvaralačko izražavanje pomoću riječi i slike. športovima. objasniti mladenačku potrebu za poistovjećivanjem. 2. paralaonica. ovisnost. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. analiza i interpretacija. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. o problemima mladih u modernom svijetu. foto-govor. Uz nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. shvatiti posljedice ovisničkog ponašanja. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Novak: Iz velegradskog podzemlja. izlaganje s tumačenjem glavnih pojmova. Dodatna ilustracija 7. Hrvatski jezik: Ideja u književnom djelu. čitanju knjiga i književnosti. Učestalo ponavljati i korigirati izgovor ključnih pojmova. zlouporaba slobode. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. Nazor: Voda. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. otkriti i kritički obrazložiti privid suvremenih idola koji se najčešće nameću mladima danas. Prihvatiti svoju slobodu kao dar Božji da činimo uvijek dobro. otkriti i prihvatiti Boga kao naš najveći ideal. stvarni svijet i svijet mašte. KATOLIČKI VJERONAUK 8. filma. Preporuke za korelaciju 8. pušenju i alkoholu. glazba. Uočiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najčešće upada suvremena mladež. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. vrstama filmova. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. izgrađivati osobni stav i čvrsti karakter pred napastima suvremenih ovisnosti kod mladih. slušanju glazbe. Objasniti razliku između idola. Postoje različite vrste ovisnosti. Sadržajna prilagodba. Učestalo ponavljati i objašnjavati ključne pojmove. sloboda. prepoznati i protumačiti razloge zbog koji mladi najčešće postaju ovisnici o drogi. Dokumentarni film o liječenju mladih ovisnika. itd. identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom. pušenje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. o životu i problemima u razredu. alkohol. pisanje dijaloga. ljestvica vrijednosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I.

Sadržajna prilagodba. događaja koji stavljaju na ispit čovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor. znati nabrojiti i kratko opisati pojedine zapovijedi. prirodni zakon. odgoj savjesti. Razvijati sposobnost razlikovanja. Bog je sklopio Savez i dao Deset zapovijedi na brdu Sinaju. Nema posebnosti. spoznati i prihvatiti da nas Božje Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. KATOLIČKI VJERONAUK 8. 5. 2. moralni red. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pronaći i analizirati različite vrste savjesti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Svaki čovjek ima savjest. Božje zapovijedi – put u slobodu Dekalog. Ključni pojmovi 2. Božje zapovijedi su bile zapisane na dvjema kamenim pločama. shvatiti da svaki čovjek ima pravo živjeti po svojoj savjesti. Novak: Iz velegradskog podzemlja. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 5. Potrebno predznanje 3. Ključni pojmovi 2. analiza. nabrajanja i iskazivanja iskustva. Savjest – Božji glas u čovjeku savjest. otkriti zašto nam je Bog dao svoje zapovijedi. prizora. 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. izrada umne mape. (7. (7. savjest. interpretacija i usporedba biblijskih tekstova i pomoćnih citata. Mojsije. Nema posebnosti. Obrazovna postignuća 4. 3. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Uočiti načine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naša savjest bila ispravno formirana. produbiti navedenu tematiku. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. ljudska prava. Nabrojiti i protumačiti deset Božjih zapovijedi. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 1. ispravan sud savjesti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 3. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. pravo na savjest. Gaudium et spes – pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu. Čitanje. Obrazovna postignuća 138 . Preporuke za korelaciju 8. sloboda. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Mojsije je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva. odobrava ili prekorava. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. scenske improvizacije o glasu savjesti koji čovjeku govori. razgovor. 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. V. prepoznati i obrazložiti važnost vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pročitati i analizirati nekoliko iskustava bivših ovisnika. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. stvaranje problemskih pitanja. savjest nas potiče da činimo dobro a izbjegavamo zlo. 1. Nema posebnosti.uvodi u temu 9. Sadržajna prilagodba. kod sakramenta ispovijedi važan je ispit savjesti Otkriti savjest kao Božji glas u čovjeku koji nas potiče činiti dobro i izbjegavati zlo. Nema posebnosti. Dodatna ilustracija 7.

simonija. 2. otkriti svetost dana Gospodnjega i uočiti važnost redovitog sudjelovanja kršćana na nedjeljnim euharistijskim slavljima. bogohuljenje. psovka. Likovna kultura: Lik Mojsija u umjetnosti. ateizam. praznovjerje. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pripovijedanje. bogoslovne krjeposti. nabrojiti bogoslovne krjeposti i obrazložiti njihovu važnost za život. Hrvatski jezik: Teme lirskih pjesama. „Mojsije s pločama Božjih zapovijedi“. otkriti i analizirati suvremene oblike nepoštivanja Dana Gospodnjega. grupni rad . Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. crteža ili fotografije. pisanje eseja. Film: „Deset zapovijedi“. promatranje i interpretacija slike. A. produbiti navedenu tematiku (npr. deklaracija. svetogrđe. (7. zakon. Otkriti i protumačiti smisao štovanja Božjeg imena kroz različite molitvene oblike. Na prvoj ploči zapisane su prve tri zapovijedi koje govore o pravom odnosu čovjeka prema Bogu. Sadržajna prilagodba. 19 i 20 pogl. magija. 1.traženje veza između Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima. Uočiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i bližnjemu i nastojati živjeti prema Božjim zapovijedima. Dodatna ilustracija 7. Obrazovna postignuća 4. čitanje. 3. Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za metodičku obradu 6. usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uočiti njihovu povezanost. Kišević: „Profesor povijesti“. J. spiritizam. Rembrandt van Rijn. razgovor i plenumsko rješavanje postavljenih pitanja. Dekalog. Šimunović: Duga. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Čitanje. obrazložiti na što nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga. 1. sloboda. D. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Otkriti i analizirati suvremene oblike praznovjerja danas. Koristiti stečena iskustva.). Pročitati cjeloviti biblijski tekst o sklapanju Saveza i Deset zapovijedi (Knjiga Izlaska. Za razumijevanje dati više jednostavnih primjera iz svakodnevnog života. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izrada plakata. 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prema prilagodba nastavnih sadržaja. krivokletstvo. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 139 . Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. E. Preporuke za korelaciju 8. analiza i interpretacija biblijskog teksta o Božjim zapovijedima. Dodatna ilustracija 7. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama zapovijedi oslobađaju i da ne ugrožavaju našu slobodu. Potrebno predznanje 3. Ljubav prema Bogu prva ploča Dekaloga. Prema potrebi provjeravati razumijevanje i dodatno objasniti nepoznate pojmove i riječi. Ključni pojmovi 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pupačić: „Moj Bog“. 2. načini kršenja prvih triju zapovijedi. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Preporuke za korelaciju 8. kušnja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 3. moja stara bako“…). u dogovoru s predmetnim učiteljem. Kovačić: „Hvaljen Isus. nabrojiti i kritički protumačiti najučestalije načine kršenja prvih triju zapovijedi Dekaloga. izlaganje i tumačenje Božjih zapovijedi koje promiču i štite pozitivne ljudske vrijednosti. Vođeni razgovor o prvoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak prvih triju zapovijedi.4. Koristiti stečena iskustva. 4. razgovor. Opisati sadržaj prvih triju zapovijedi Dekaloga. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. prikupljanje podataka i sastavljanje kataloga pitanja.

Obrazovna postignuća 140 . Ključni pojmovi 2. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. (7. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskog života. oduzimanje života je zločin Objasniti sadržaj i opseg pete Božje zapovijedi. razgovor. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 4. o ljubavi i prijateljstvu. objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece. 4. Svetost ljudskog života peta Božja zapovijed. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Pročitati i analizirati biblijski tekst koji govori o dužnostima djece prema roditeljima (Sir 3. Nema posebnosti. odnos prema drugim autoritetima. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. svaki ljudski život je svet. prepoznati potrebnu izgrađivanja odnosa poštovanja prema nastavnicima. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. obiteljsko zajedništvo. eutanazija. D. samoubojstvo. Poštivanje roditelja i starijih četvrta Božja zapovijed. V.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. V. 1-16). čitanje i interpretacija tekstova i slike. ubojstvo.potrebama 3. Fotografija jedne skladne obitelji. ugrožavanje zdravlja. četvrta zapovijed je prva zapovijed na drugoj ploči Saveza o odnosi se na poštovanje roditelja. svetost života. 1. Potrebno predznanje 3. roditeljski odgoj. rat i naoružanje). pobačaj. Glavašević: «Priča za roditelje»…). izlaganje i tumačenje temeljnih pojmova. Prepoznati i obrazložiti važnost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima. školi. 5. 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. eutanazija. Majer: Dnevnik malog Perice. Ključni pojmovi 2. (7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ljudski život je Božji dar. 2. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 5. o sukobu naraštaja. Potrebno predznanje 3. Sadržajna prilagodba. 4. uočiti da je Bog jedini gospodar svakog ljudskog života. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu društvenu zajednicu. Nazor: Voda. pobačaj. istraživanje teme povezujući Božju zapovijed i neposredna učenička iskustva. Vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Dodatna ilustracija 7. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja. Objasniti sadržaj i opseg četvrte Božje zapovijedi. Koristiti stečena iskustva. 5. Preporuke za korelaciju 8. pretpostavljenima i državnim poglavarima. igra uloga. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Lik u književnom djelu. kritički protumačiti najučestalije povrede ljudskog života (ubojstvo. Šimunović: Duga. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. samoubojstvo. o životu i problemima u razredu. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. izrada mentalne mape i izrada plakata na temu – naše životne situacije. produbiti navedenu tematiku (S. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. obitelj. Druga ploča saveza govori o sedam zapovijedi koje se odnose na čovjeka i određuju odnose među ljudima. poštivanje autoriteta. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Nema posebnosti. dužnosti djece. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. navesti i obrazložiti najčešće načine krštenja četvrte Božje zapovijedi. nalijepiti radni materijal u bilježnicu.

Objasniti sadržaj i opseg šeste i devete Božje zapovijedi. produbiti navedenu tematiku. pedofilija. Pročitati i analizirati nekoliko tekstova iz dnevnog tiska o ugrožavanju i povrjedama ljudskoga života. poligamija. Potrebno predznanje 3. Novak: Iz velegradskog podzemlja. kritički protumačiti opasnosti bračne nevjere i rastave braka. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. D. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 6. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Preporuke za korelaciju 8. samoubojstvo. masturbacija. KATOLIČKI VJERONAUK 8. sablazan. Preporuke za korelaciju 8. homoseksualnost. Analizirati sadržaje pojedinih TV-serija i tiskovina koji kompromitiraju dostojanstvo ljudskog tijela. prostitucija. identifikacijski razgovor. Majer: Dnevnik malog Perice. Vođeni razgovor i izmjena spoznaja o problematici mladenačke spolnosti. Nema posebnosti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. vođeni razgovor s pribiranjem zaključaka i tumačenjem bitnih pojmova. Dodatna ilustracija 7. u dogovoru s predmetnim učiteljem. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.4. odrediti čovjeka kao jedinstvo duše i tijela. Koristiti stečena iskustva. Obrazovna postignuća 4. deveta zapovijed promiče svetost sakramentalnog braka. eutanazija. abortus. imenovati načine kako se možemo zauzeti za svaki ljudski život. diskusija (parlaonica). pedofilija. Povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica). analiza i interpretacija biblijskih. V. bludnost. Dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća spolnost. pornografija). 1. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. V. 1. doktrinarnih i drugih tekstova i fotografija. 5. Igra asocijacija i vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. Hrvatski jezik: A. 2. st. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. korigirati i objašnjavati ključne pojmove. doktrinarnih i antropoloških tekstova uz promatranje i interpretaciju slika i fotografije. 4. predbračni spolni odnosi. 3. istraživanje i analiza biblijskih. stvaranje problemske situacije i kritičko čitanje. ropstvo). uočiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se očituje u međusobnoj ljubavi i vjernosti. Uočiti i prihvatiti da je naše tijelo hram Duha Svetoga. prostitucija. masturbacija. pisanje novinskoga izvješća. uočiti važnost i vrijednost predbračne i bračne čistoće. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s 141 . obrazložiti u čemu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti. pisanje novinskoga izvješća. Koristiti stečena iskustva. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Šenoa: Čuvaj se senjske ruke. izlaganje. Šesta zapovijed čovjeka poziva na čisto življenje svoje spolnosti. D. (građanski rat. silovanje. preljub. ubojstvo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. film. Ključni pojmovi 2. Šimunović: Duga. a osobito za najugroženije. ljubavi i braka. Prijedlozi za metodičku obradu 6. imenovati i kritički protumačiti najučestalije zloporabe na području ljudske spolnosti (bludnost. V. povreda ovih zapovijedi u svakodnevnom životu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Fotografije razvoja ljudskog života od začeća do rođenja. monogamija. bračna ljubav. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Sadržajna prilagodba. pornografija. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. svjetske krize i Prvi svjetski rat. Šimunović: Duga. bludnost. izrada plakata. Učestalo ponavljati. prikupljanje podataka i stvaranje kataloga pitanja. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. (7.

5. Preporuke za korelaciju 8. Potrebno predznanje 3. krivokletstvo. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 8. crtežima i fotografijama.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Šimunović: Duga. Obrazovna postignuća 4. izlaganje s tumačenjima pojmova privatno vlasništvo. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). Svaki čovjek treba poštivati svoju i tuđu imovinu. Ključni pojmovi 2. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. izrada mentalne mape ili izrada plakata. zavist. tjelesna i duhovna djela milosrđa. krađa. 2. D. zauzimati se za jednostavnost i siromaštvo srca. Sadržajna prilagodba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. imenovati i protumačiti različite oblike krađe i povrede tuđega vlasništva. pohlepa. Poštivanje tuđe imovine privatno vlasništvo. 4. privatno vlasništvo. Prepoznati situacije u kojima je čovjek pozvan činiti djela milosrđa. (7. krivo svjedočenje. ogovaranje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. karitas. 5. klevetanje. svaka krađa i otimanje tuđeg dobra je grijeh. laž je povreda ove zapovijedi. čitanje i analiza biblijskih i drugih tekstova i likovnih priloga. Objasniti sadržaj i opseg sedme i desete Božje zapovijedi. Obrazovna postignuća 4. imenovati djela milosrđa. Po potrebi prilagodba nastavnih sadržaja. Majer: Dnevnik malog Perice. Čitanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za metodičku obradu 142 .) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. krivo svjedočenje. gramzivosti i zavisti. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. nastojati uvijek govoriti istinu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. krađa. 3. 3. pohlepa. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Novak: Iz velegradskog podzemlja. pohlepa. istraživanje teme i izdvajanje problema. 1. Igra asocijacija. zavist. klevetanje). igra uloga. Koristiti stečena iskustva. razgovor. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Poziv na istinoljubivost istina. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Nema posebnosti. uočiti i protumačiti važnost istine i istinoljubivosti u svakodnevnom životu. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. pravo na istinu. Potrebno predznanje 3. imenovati i protumačiti najučestalije oblike povrede istine (laž. Nema posebnosti. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. vođeni razgovor. uočiti i kritički obrazložiti opasnosti pohlepe. slušanje i interpretacija tekstova. posvijestiti da svaki čovjek ima pravo na priopćavanje istine. korupcije i krađe u hrvatskom društvu. (7. Hrvatski jezik: V. laž. 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu. Osma Božja zapovijed nas potiče na istinu. Objasniti sadržaj i opseg osme Božje zapovijedi. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. uočiti i obrazložiti pravo svakog čovjeka na privatno vlasništvo. zavist. V. ogovaranje. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 7. Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 8.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Intenzivno potkrepljivati primjerima iz života. krađa. Analizirati primjere mita.

stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); izlaganje s tumačenjem bitnih pojmova povezujući ih s primjerima i pričama iz svakodnevnice; igra uloga; pisanje kratkog eseja. 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku. Ch. Dickens: Oliver Twist. istinoljubivost, ogovaranje, klevetanje, krivokletstvo. Prepoznati i analizirati načine širenja neistine preko novina i televizije. 1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. Obogatiti sadržaje događajima iz osobnog iskustva. 3. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 1. Judaizam judaizam, «Šema Izrael», Šabat, obrezanje, židovski blagdani. Židovstvo je najstarija od tri velike monoteističke religije; Abraham, Izak i Jakov su praoci židovske vjere; Mojsije je najveći prorok SZ; Pasha je najveći židovski blagdan, sinagoga je mjesto okupljanja židovske zajednice radi bogoštovlja. Uvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito petoknjižje; opisati vjernički život Židova; imenovati i kratko objasniti najvažnije židovske blagdane i uočiti njihovu povezanost s kršćanskim blagdanima. Usporediti kršćanstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice među njima. Raščlamba i tumačenje pojmova: Židov – kršćanin, Židov – Judaist; sastavljanje kronološke sheme najvažnijih događaja židovske povijesti; tumačenje važnosti pojedinih židovskih blagdana i svetih knjiga; upoznavanje i primjeri židovskih liturgijskih molitava i pjesama, osobito Šema Izrael; posjet židovskoj zajednici i sinagogi. Zemljovid Izraela; dokumentarne fotografije iz židovskog vjerničkog života; grafički prikaz židovskih blagdana. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. monoteizam, politeizam, Tora, Talmud, Bar micva, Roš hašanah, rabin. Židovska zajednica u Hrvatskoj. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

143

podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 2. Dijalog Židova i kršćana religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija „Nostra aetate“. Zajednički preci židovstva i kršćanstva; Židovi su naša braća; holokaust. Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; navesti i objasniti važnije odrednice koje čine zajedničku baštinu Židova i kršćana; protumačiti važnost religijskog dijaloga sa Židovima; imenovati i opisati tragične posljedice antisemitizma, mržnje i progona Židova; kratko obrazložiti što II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu kršćana sa Židovima. Posvijestiti kako su Židovi naša povlaštena braća u vjeri; promicati zajedništvo i toleranciju. Rad s dokumentarnim fotografijama koje govore o progonima Židova kroz povijest; čitanje, analiza i interpretacija odlomka teksta iz deklaracije „Nostra aetate“, osobito o krivnji Židova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga kršćana sa pripadnicima židovske vjere; vođeni razgovor o ulozi pape Ivana Pavla II u promicanju dijaloga. Dokumentarna fotografija pape i rabina. Mogućnosti povezivanje vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. antisemitizam, Nostra aetate, međureligijski dijalog Pročitati i analizirati dio teksta deklaracije „Nostra aetate“ o potrebi dijaloga kršćana i Židova. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 1. Proroci govore u Božje ime prorok, poslanje, Mojsije, proroci – pisci, veliki i mali proroci. Proroci su Božji glasnici; Mojsije je najveći prorok Starog zavjeta; Ivan Krstitelj je Mesijin preteča. Protumačiti tko su bili proroci u Starom zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka; uočiti i objasniti razliku između starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zašto je Mojsije najveći starozavjetni prorok; imenovati nekoliko važnijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Posvijestiti svoj put i otvoriti se poticajima Duha da smo i mi danas svi pozvani vršiti proročku službu; razlikovati proroštva od proricanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

144

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; vođeni razgovor s izlaganjem i tumačenjem bitnih pojmova; izrada umne mape. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka Hrvatsku jezik: Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Likovna kultura: proroci u umjetnosti (npr. Michelangelo: „Mojsije“, veliki proroci – crkva sv. Jeronima…). Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o pozivu i poslanju jednog od proroka. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba biblijskih tekstova i sustavno provjeravati razumijevanje. 3. Prilagodba biblijskih tekstova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 2. Proroci – čuvari Saveza Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo. U SZ Bog je u više navrata sklapao Savez s ljudima i sa svojim izabranim narodom; kršenje Saveza kroz povijest izraelskog naroda. Uočiti osobito poslanje proroka u čuvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog čega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i Južno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uočiti kako se proroci bore za čistoću vjere, za vjernost Savezu, protiv društvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti naše osobno proročko poslanje danas. Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; stvaranje kataloga pitanja i razgovor o mjestu i ulozi suvremenih proroka u crkvenoj i društvenoj zajednici; igra uloga; promjena perspektive i prepričavanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu; izrada lente vremena najvažnijih događaja i djelovanja pojedinog proroka. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena, zemljovid Kraljevstva Izraela i Jude, zemljovid Asirskog Carstva; zemljovid Babilonskog Carstva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Glazbena kultura: npr. G. Verdi: „Nabucco“ - Zbor Židova. Juda, Izrael, Tužaljke, Asirci, Babilonci. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o kršenju Saveza s Bogom. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

145

PROROCI – BOŽJI GLASNICI 3. 1. Otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najvećeg od svih proroka. tj. lenta vremena. Ključni pojmovi 2. fiksiranje papira na podlozi. Prijedlozi za metodičku obradu 6. novi Savez. KATOLIČKI VJERONAUK 8. protumačiti važnost obnove i ponovne izgradnje Hrama. Ne objašnjavati zemljopisne i povijesne pojmove. prorok.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Glazbena kultura: psalmi u glazbenim ostvarenjima. Glasnici nade i izbavljenja Perzijsko Carstvo. 5. Spasitelja i Otkupitelja. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Opisati povijesnu situaciju izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskog carstva. 4. Mesija. zemljovid Perzijskog Carstva. (7. osobito navještaj dolaska Mesije. Posvijestiti i doživjeti da smo svi potrebni obraćenja i da nas Bog nikada ne napušta. Potrebno predznanje 3. Isus . 4. pravi Bog i pravi čovjek. Ivan Krstitelj. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. Mesija. objasniti što je to židovska dijaspora nekada i danas. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 146 . Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izrada sažetka o djelovanju proroka u obliku slikovnice ili umne mape. Ključni pojmovi 2. Pad Izraela pod asirsku vlast. Davidov potomak. židovska dijaspora.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. postanak sinagoga. Pronaći. Zadržati se na ulozi proroka.4. obrazložiti i opisati tvrdnju da su se u Isusu Kristu ispunila sva starozavjetna proroštva. povratak u domovinu. Isus Krist – ispunjenje proročanstava protoevanđelje. pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o izbavljenju iz ropstva i povratku u domovinu. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. 2. navesti glavne sadržaje proročkog naviještanja. pripovijedanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu. navesti glavni sadržaj Ivanova propovijedanja. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 8. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 4. odrediti ulogu proroka kao glasnika nade. hijerokracija. navještaj Mesije i poziv na obraćenje. Ivan Krstitelj – posljednji prorok SZ. izbavljenja i povratka u domovinu. razaranje Hrama. Slijed događaja u pripovjednom djelu. veći prostor za pisanje). Pojedinačni i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih tekstova o životu i porukama pojedinog proroka u poveznici s drugim poticajnim tekstovima ili ilustracijama. uočiti i doživjeti važnost vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. objasniti što znači da se novi i vječni Savez s Bogom događa u Isusu Kristu. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje. uloga proroka u životu naroda. Potrebno predznanje 3. definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjeg starozavjetnog proroka i Mesijina preteču. (7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ivan Krstitielj. Kirov edikt. Mesiju. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. pad Jude pod babilonsku vlast.Spasitelj. navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Naglasak na razumijevanju i korekciji izgovora ključnih pojmova. Znati prepoznati prvi navještaj Spasitelja (protoevanđelje) nakon grijeha prvih ljudi. Preporuke za korelaciju 8. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka. 3. 5. Samarijanci. obnova Hrama.

Likovna i glazbena kultura: navedenu temu produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. 4. Pročitati i usporediti starozavjetni tekst (Iz 61. R. shematski prikaz – odnos proroka SZ i Krista. 16-30) koji govore o navještaju i dolasku Mesije. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Pomazanik. novo lice Crkve u XX stoljeću. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Preporuke za korelaciju 8. Umjetnička reprodukcija. meditacija o Kristovu liku uz umjetničku reprodukciju i glazbu. KATOLIČKI VJERONAUK 8. pisanje molitve za jedinstvo svih kršćana.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. sveta. shematski prikaz glavnih podjela unutar Crkve. uočiti da je Isus želio jednu Crkvu. El Greco. „Krist na Maslinskoj gori. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Krist – Crkva. Interpretativno čitanje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.5. Voditi učenike pitanjima. stvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. protestanti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 147 . 1-3) s novozavjetnim tekstom (Lk 4. Nema posebnosti. 3. rimokatolici. Obrazovna postignuća 4. 1. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. (7. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. S. Tjedan molitve za jedinstvo kršćana. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2. 5. Jaganjac Božji. produbiti navedenu tematiku (npr. Reformacija. Kupareo: „Balada o Gospinim pčelama“. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. uvidjeti važnost molitvu za jedinstvo svih kršćana. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. „Legenda o Juditi“. 1. Črnja: „Križ“. 2. Preporuke za korelaciju 8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. obrazložiti značenje četiriju oznaka Kristove Crkve. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. Protumačiti tekst Isusove velikosvećeničke molitve za jedinstvo svojih učenika. 2. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s fotografijom. Dodatna ilustracija 7. istočno pravoslavlje. grafički prikaz glavnih pravaca kršćanstva Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. pripovijedanje povijesnih događaja i činjenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena do danas. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. velika shizma. Sadržajna prilagodba. Isusova želja i molitva za jedinstvom jedna. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. Z. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. Dodatna ilustracija 7. DA SVI BUDU JEDNO 1. veliki raskol 1054. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve. katolička i apostolska Crkva. Emanuel. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom sadržaja umjetničkih reprodukcija. Razvijati odnos poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima. 4. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 3. izlaganje i tumačenje povijesne i eshatološke zadaće Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti. „izdanak“ Davidove kraljevske loze. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. zamišljeni intervju s Isusom. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Lagerlof: „Sveta noć“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici.

rascjep u 16. Obrazovna postignuća 4. protumačiti posebnosti Pravoslavne crkve. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. pismeno izražavanje ili molitve na temu jedinstva. otkriti i prepoznati načine ekumenskog zbližavanja podijeljenih Crkava. 2. grkokatolici. projektna nastava (priprema zajedničkoga susreta učenika u mjestima u kojima postoji više kršćanskih zajednica i organizacija ekumenskoga molitvenog skupa). 5. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Uočiti važnost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angažmana. Potrebno predznanje 3. Naglasiti bitno i omogućiti učeniku prepoznavanje. DA SVI BUDU JEDNO 3.5. Protestantske zajednice u Hrvatskoj. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. (7. demonstracija primjera kršćanske solidarnosti. Dodatna ilustracija 7. fotografija M. ekumenski pokret. ikona. objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti. (7. Sadržajna prilagodba. Vođeni razgovor o uzrocima i posljedicama netrpeljivosti i nepoštovanja koje ponekad susrećemo među kršćanima. Luthera. pravoslavnih i protestantskih shvaćanja pojedinih razdoblja i događaja crkvene povijesti. Ključni pojmovi 2. ikonostas.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Potrebno predznanje 3. protestantizam. moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika. Dokumentarna fotografija pravoslavne crkve. Istočni raskol 1054. patrijarhat. 4. nalijepiti radni materijal u bilježnicu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Konkretizirati nastavne sadržaje. DA SVI BUDU JEDNO 2. jedinstvo kršćana. izrada logotipa ekumenizma. Objasniti početak i razvoj ekumenskog pokreta. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 148 . pastor. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. kalvinisti. prepoznati u ekumenizmu jednu od najvažnijih zadaća Crkve. stoljeću – reformacija. ikona. autokefalne Crkve. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Grkokatolici u Hrvatskoj. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Usvojiti nove pojmove. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Naglasiti bitno. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. luterani. navesti najvažnije ekumenske događaje. anglikanci. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. ikonostas. crkvenu strukturu i navesti ono što nam je zajedničko. II Vatikanski Koncil. Pravoslavna Crkva u Hrvatskoj. Ključni pojmovi 2. 1. Uvidjeti važnost i potrebu odnosa poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima i njihovim pripadnicima. Kršćani na drugi način Pravoslavna Crkva. imenovati važnije protestantske Crkve. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. predstavljanje pripadnika različite kršćanske vjeroispovijesti. a ne reprodukciju tih sadržaja. imenovati načine kako možemo promicati jedinstvo kršćana u osobnom životu. Preporuke za korelaciju 8. poštovanja i zajedničkih aktivnosti među kršćanskim konfesijama. eparhija. Isusova velikosvećenička molitva. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. KATOLIČKI VJERONAUK 8. prepoznati i objasniti temeljne postavke protestantskog nauka. razumjeti ih i koristiti. episkop. Ekumenski pokret ekumenizam. 3. ekumenizam. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. Nema posebnosti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. podjele među kršćanima. posjet pravoslavnoj ili protestantskoj crkvi. Pojedinačni i skupni rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katoličkih.

2. ljudskoga iskustva ili filmskog isječaka te vođeni razgovor o tome.. 2. Prosenjak: Divlji konj. usporediti teške i lake grijehe i odrediti razliku među njima. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. Michelangelova djela u Sikstinskoj kapeli). Izborni sadržaji za darovite učenike 10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Prilagodba sadržaja i teksta. B. Ključni pojmovi 2. 5. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. grješno stanje. djelo ili propust protiv Božjeg zakona. tjedan molitve za jedinstvo kršćana. pročitati i analizirati neki od aktualnih ekumenskih susreta u Hrvatskoj. Pronaći. Unitatis redintegratio – koncilski dekret o ekumenizmu. prepoznati da je svaki čovjek grješnik.. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. savjest nas prekorava zbog grijeha. Iskustvo krivnje i grijeha grijeh. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Dodatna ilustracija 7. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. Preporuke za korelaciju 8. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. produbiti navedenu tematiku (npr. Nema posebnosti. skupni rad na analizi i interpretaciji odabranih biblijskih i drugih tekstova. S. Grijeh je zlo. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Nema posebnosti. Potrebno predznanje 3. prepoznati i obrazložiti povezanost grijeha i naše slobode (zlouporabe slobode). igra uloga s naslovom: “I ja sam bio u masi koja je kamenovala. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.“. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. 4.. S. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Logotip ekumenizma. Dodatna ilustracija 7. osobni grijeh. svi ljudi griješe. odgovornost za grijehe što ih drugi čine Dublje analizirati i protumačiti jednu od pet ponuđenih definicija grijeha. Preporuke za korelaciju 8. prikupljanje podataka. KATOLIČKI VJERONAUK 8. 4. Likovna kultura: biblijski motivi u sakralnoj umjetnosti (npr. laki i teški grijesi. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 1.6. novinskog izvješća. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. stvaranje kataloga pitanja i problemske situacije. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova.“ ili “Zatajio sam te kad. Otkriti kako grijeh stvara osjećaj krivnje koje se moramo osloboditi. glavni grijesi. ne ići u širinu u obradi gradiva. misao. Obrazovna postignuća 4. 5. Protumačiti što je to grijeh. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 3. Načini sporazumijevanja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. (7.. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. imenovati i obrazložiti sedam glavnih grijeha. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. papa Pavao VI. riječ. uočiti da se grijehom čovjek udaljava od Boga. istočni grijeh. Predstavljanje različitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomoću dokumentarne fotografije. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 149 . Koristiti stečena iskustva. navesti i obrazložiti posljedice grijeha u osobnom i društvenom životu. izlaganje i razgovor. Kranjčević: „Pogled“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Prilagodbe nastavnih sadržaja. 3. dokumentarna fotografija jednog ekumenskog susreta. protumačiti što je to iskonski ili istočni grijeh. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Naglasiti bitno. 1. 1. V.

a ljubi grješnika. 3. na temelju biblijskih tekstova. otkriti i doživjeti veličinu i snagu Božjeg milosrđa u sakramentu sv. Smrt je neminovna. Igra asocijacija i nastaviti pričati priču s različitim završecima (dogodila se prometna nesreća i vozač je pobjegao s mjesta nesreće. Prijedlozi za metodičku obradu 150 . Prosenjak: „Divlji konj…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. (7. vjera u uskrsnuće. S. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. opisati. besmrtnost duše. prepoznati i obrazložiti kako čovjekova patnja ima smisla. Razvijati svijest odgovornosti za svoje loše postupke i grijehe. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. obrazložiti smisao i značenja sakramenta bolesničkog pomazanja. obraćenje. izrada kolaža s izvještajima o Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Probuditi i potaknuti brigu za bolesne. sakrament ispovijedi ili pomirenja. 4. biti spreman drugima opraštati. shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskog života u vječni život. 1. produbiti i osnažiti vjeru u vječni život s Bogom. sakrament bolesničkog pomazanja. nemogućnost življenja bez opraštanja i pomirenja. ljudska bolest i patnja. razlikovati savršeno i nesavršeno kajanje. obraćenje srca. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 2. Nema posebnosti.. spoznati kako obraćenje započinje vlastitim kajanjem za grijehe. Obrazložiti zbog čega ljudi vole život i zašto se boje smrti. popudbina. Čitanje. Isus je bio posebno pažljiv prema bolesnima. Obrazovna postignuća 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. besmrtnost duše. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s doktrinarnim izričajima.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Isusov odnos prema bolesnicima.). razlikovati grijeh od grješnika: Bog mrzi grijeh. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Nema posebnosti. V. duhovni plodovi sakramenta pomirenja Pronaći i analizirati neki primjer obraćenja u Novom zavjetu. dokumentarna fotografija o ispovijedi. opraštanja i radosti pomirenja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Potrebno predznanje 3. 5.. bolesničko pomazanje. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. Pred tajnom smrti smrt. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Nema posebnosti.Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pomirenje s Bogom i s ljudima savršeno i nesavršeno kajanje. U tumačenju krenuti od jednostavnih učeniku poznatih izraza. pokora. Sakrament ispovijedi. Riječi objasniti uz mnogo više primjera. Božja ljubav prema grješnicima. Dodatna ilustracija 7. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o čovjekovu pokajanju i obraćenju i Božjemu praštanju i milosrđu. odgovornost za vlastite čine. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. B. organizirati pokorničko bogoslužje pripremljeno kroz meditativnu glazbu i po mogućnosti ponuditi ispovijed u župnoj zajednici. ispovijedi. Kranjčević: „Pogled“. u dogovoru s predmetnim učiteljem. „Povratak izgubljenog sina“. Ključni pojmovi 2. ona je posljedica istočnog grijeha. Prijedlozi za metodičku obradu 6. S. Potrebno predznanje 3. izlaganje i tumačenje pojmova „preminuće“. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. (7. Ključni pojmovi 2. Umjetnička reprokucija: Rembrandt van Rijn. izrada suvremenog ispita savjesti. Otkriti važnost priznanja grijeha i obraćenja. posvijestiti da je naša duša besmrtna. produbiti navedenu tematiku (npr. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. scenski prikaz različitih biblijskih prizora susreta. uočiti važnost pokore za vlastite grijehe. Preporuke za korelaciju 8. Obrazovna postignuća 4. prihvaćanje odgovornosti. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 1. 2.

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizira uzroka i posljedica stradavanja i umiranja; razgovor s učenicima o osobnom iskustvu i susretu sa smrću; pisanje kratkog eseja ili sažalnice. Dokumentarne fotografije o ljudskoj patnji i bolesti; dokumentarna fotografija o kršćanskom groblju. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u književnom djelu, Biografija, autobiografija, Socijalna tematika u pjesništvu i prozi, D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. „prijelaz“ ili „preminuće“, besmrtnost duše, popudbina. Pronaći i analizirati neka iskustva, misli i svjedočanstva filozofa, teologa, znanstvenika i književnika koji govore o smislu života, smrti i životu nakon smrti. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Konkretizirati i vizualizirati neke ključne pojmove. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Konkretizirati neke ključne pojmove s korekcijom govora. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 2. O životu nakon smrti raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni. Uskrsnuće; besmrtnost duše; život s Bogom; molitva za pokojne. Navesti i protumačiti neke izabrane biblijske tekstove o životu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumačiti; uočiti mogućnost vječne propasti ako se svjesno i slobodno odlučimo protiv Boga; dublje razumjeti mogućnost čovjekova čišćenja pred Bogom nakon smrti; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti čeka konačni susret s Bogom i vječni raj; ispravno protumačiti povezanost našega življenja na zemlji i vječnog života. Prepoznati važnost i potrebu molitve za sve pokojne; naslutiti važnost kršćanske vjere u Božje milosrđe i uskrsnuće na vječni život. Igra asocijacija s pribiranjem kataloga pitanja i stvaranjem problemske situacije s temom života nakon smrti; rad u skupinama na rješavanju problema analizom i interpretacijom biblijskih tekstova o smrti (SZ i NZ) u poveznici s drugim poticajnim tekstovima i ilustracijama; tumačenje ključnih pojmova; stvaranje kolaža na teme „smrt – život“, „tama – svjetlo“, „žalost – radost“, „pakao – raj“; simboli pobjede, života i spasenja: svijeća – simbol Krista, vječnosti; križ – simbol pobjede života nad smrću; promatranje slike posljednjeg suda – razgovor i interpretacija s pisanjem kratkog eseja o vjeri u uskrsnuće tijela i vječni život. Umjetnička reprodukcija: Michelangelo, „Posljednji sud“ Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Posljednji sud“. Klinička smrt, posebni sud, stanje vječnog života s Bogom, stanje vječne odijeljenosti od Boga, drugi Kristov dolazak – paruzija. Pročitati i analizirati neka iskustva kliničke smrti.

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite

151

učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 3. Živimo u vjeri, nadi i ljubavi krjepost, bogoslovne krjeposti, stožerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. Prva Božja zapovijed poziva nas na vjeru, ufanje i ljubav. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove; obrazložiti što je krjepost i krjepostan život; usporediti i uočiti razliku između stožernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti što je to vjera i na što nas vjera poziva; odrediti u čemu se sastoji kršćanska nada; prepoznati ljubav kao temelj i vrhunsko mjerilo kršćanskog života; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi. Uočiti važnost i ljepotu krjeposnog života. Izmjena iskustva o važnosti vjere u čovjekovom životu na temelju vlastitih životnih spoznaja i iskustava s poticajnim naslovom: „Bez povjerenja nije moguće živjeti“; izrada simbola pojedinih kreposti; izlaganje, razgovor i tumačenje bitnih pojmova; analiza i interpretacija Hvalospjeva ljubavi 1 Kor 13, 1-8; molitveni izričaj. Dokumentarne fotografije: križ - simbol vjere, sidro – simbol nade, srce – simbol ljubavi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Pieta“. razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, čin vjere, čin ufanja, čin ljubavi, očaj, preuzetnost. Apostolsko vjerovanje, Očenaš i Dekalog kao izrazi vjere, nade i ljubavi. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Ključne pojmove iskustveno približiti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Božićni ciklus – početak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

152

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska nastava (posjet nekoj crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja). Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Advent, Božić, Bogojavljenje. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Nema posebnosti. 2. Uvježbavanje pomoću didaktičkih igara. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja; proslava crkvenih blagdana kroz liturgiju godinu. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzašašće, Duhovi, Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Dati prednost usmenom izražavanju. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Profil nastavnika.

153

sposobnostiima i potrebama društvene sredine.35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VIII razred 1 sat sedmično . nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa.Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. 154 .

saznajna komponenta 7. psihološko.u korak s vremenom 4.opredjeljenje učenika za zvanje ili zanimanje uskladiti s njegovim interesima. osposobljavanje za prepoznavanje mina i NUS-a na osnovu djelimične vidljivosti. lijekovima. međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti . humanizacije odnosa među spolovima i ljudskih prava . sposobnostima i objektivnim okolnostima Pregled programskih oblasti 1. zdravoj prehrani. kulturnog i prirodnog nasljeđa . Pedagoško. odnos prema radu 6. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Kulturno i prirodno nasljeđe – 4 sata Upoznavanje. pedagoški karton učenika UKUPNO: 4 3 4 5 3 3 4 5 4 35 Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . prevenciji ovisnosti. stresu i fizičkim aktivnostima.upoznavanje.Zadaci: .pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti.ugrađivanje elemenata samokontrole.upozoriti na razloge zbog kojih mine i NUS najčešće nisu vidljive.upoznati učenike s kvalitetom pozitivne socijalne adaptacije i njegovanjem osjećanja prijateljstva. ljubavi.učeniku dati osnovna saznanja o socijalnim potrebama i socijalnim odnosima . Profesionalna orijentacija/za personalni dosje. Kultura življenja .zdrav način života 5. zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanje njihovog zdravlja . Moralni odgoj 3. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Humani odnosi 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. kulturnog 155 . uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . Aktuelna zbivanja . Radne navike.prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. na neodlaženje u rizična područja na kojima mine i NUS nisu vidljivi .putem informisanja o aktuelnim zbivanjima.razvijanje radnih navika i savjesnog odnosa učenika prema radu u procesu učenja i tokom izvršavanja tekućih obaveza . hrani koja se konzumira.

i prirodnog nasljeđa .prema mogućnostima planirati učeničku ekskurziju .svijetu .reći "NE" problematičnim situacijama .stres i fizičke aktivnosti .odnos ličnosti prema našem društvu .nauci .terorizam.inovatorstvo . obaveze i odgovornost 3. likovnoj umjetnosti.zdrav način života – 5 sati . trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje 4.) . Kultura življenja . Aktuelna zbivanja .sportu .učešće u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole 2.Konvencija o pravima djeteta: ..umjetnosti .uz prava idu dužnosti.djetetov integritet treba poštovati . tehnici.kulturi .moralni kvalitet ličnosti .zrelost za stupanje u spolne odnose .posjeta muzeju .razvoj i primjena tehnike i tehnologije u svijetu rada .osnovne karakteristike motornih vozila i utjecaj tehničke ispravnosti uređaja i opreme na sigurnost u saobraćaju .pomaganje drugim 156 .droge i zakon .sredini .prevencija narkomanije .obrazovanju .dječija štampa .utjecaj karakteristika puta i vremenskih prilika na sigurnost u saobraćaju .stvaralaštvo učenika u školi (muzici.pravila škole .lijekovi koji se izdaju bez recepta ..vladanje sobom . Moralni odgoj – 3 sata .u korak s vremenom – 4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: . kidnapovanje.služba za kontrolu i regulisanje saobraćaja .odgovornost u spolnom odnosu .

Humani odnosi – 4 sata . pažnje i razumijevanja . alkoholu i narkoticima odaberite prehranu s mnogo povrća.potreba međusobnog upoznavanja.prijateljstvo među osobama suprotnog spola .aktivno učenje .biološke i socijalne potrebe ljudi .ljubav i spolni nagon čovjeka 157 .pisanje koncepta .priprema. pritisci koji navode na pušenje kako se oduprijeti izazovu: pušenja. odnos prema radu – 3 sata .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi .osjećaj ljubavi .radne navike i izbor zanimanja . susret s osobom koja boluje od AIDS-a kako vršnjaci utječu na pušenje. voća i žitarica odaberite prehranu s malo masnoće. seksualni kontakti i AIDS.međusobni odnosi učenika i njihovi odnosi prema drugim osobama .poštivanje i ravnopravnost spolova kao bitni uvjeti ljubavi . Pedagoško. zasićenih masnoća i holesterola vegetacija u funkciji zaštite životne sredine higijena naselja 5.maloljetnička delinkvencija . psihološko djelovanje pušenja.pisanje pisma.vježbe opuštanja i relaksacije 7. saznajna komponenta – 3 sata . ispunjavanje formulara .odnos prema drugom čovjeku .savjesnost u radu 6. koncetrisanje i dekoncentrisanje u toku učenja . Radne navike.poteškoće u adaptaciji .poteškoće u adaptaciji .uzajamna iskrenost . psihološko.ljubav između muškarca i žene .obilježja ličnosti .- dokazivanje pred drugim do čega dovodi alkohol u porodici kako prenijeti svoje znanje o AIDS-u drugima.

P..- manifestacije spolnog nagona u vrijeme dozrijevanja planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8. Zelenika. Kalaš.. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva .složenost rada.vrednovanje rada i predrasude o radu .. E.karakteristike srednjoškolskog obrazovanja .priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola. A. BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9.sklonosti .privredna kretanja na području Kantona .značaj izbora zanimanja . (2006).za personalni dosje učenika – 4 sata . Mujkanović. UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda. stepen složenosti zanimanja i radnih navika . Dž. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.informisati učenike .  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić. Profesionalna orijentacija .postignuća u učenju i usmjeravanje učenika prema srednjim školama i zvanjima i zanimanjima. Handicap International 158 . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici. Sarajevo.profesionalna orijentacija i informisanje u skladu sa Zakonom o osnovnoj i srednjoj školi .sposobnosti učenika i profesionalno usmjeravanje .interesovanje učenika i profesionalno usmjeravanje ..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful