Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI razred devetogodišnje osnovne škole

8

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 2 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 3 - 15 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..16 - 20 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..21 - 24 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..25 - 27 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..28 - 30 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..31 - 33 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..34 - 36 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..37 - 39 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..39 - 45 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 46 - 59 12. Fizika .............................................................................................................60 - 64 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 65 - 71 14. Biologija …………………………………………………………………... 72 - 82 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 91 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 92 - 94 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 95 - 98 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 99 - 108 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 109 - 121 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....122 - 129 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....130 - 134 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 135 - 153 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

2

NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE

4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 1 2 26 1 1

140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 35 70 910 35 35

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

Odjeljenska zajednica

3

4 .

slike. . stilski Buđenje plemenitih osjećaja i potrebe da se prevladavaju 5 Mogućnost sažetog prepričavanja pjesme Izražavanje doživljaja i dojmova Uočavanje faza u razvoju radnje Uočavanje ponavljanja. Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine viče) Umjetnička poezija 2. glazbeni/muzički elementi stiha. RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA Književni tekstovi Narodna književnost 1. Dobriša Cesarić: Motivi. likovi. Lirska narodna pjesma (Ljubavni rastanak. idejno – tematska svojstva.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. stilska obilježja lirske narodne pjesme Uočavanje obilježja lirske narodne pjesme Poticati osjećaje i um čitanjem i slušanjem narodnih pjesama Uočavanje stilskih sredstava i osnovnog osjećaja u pjesmi Mogućnost shvaćanja idejne suštine Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Kompozicija.

Pjesma peru Forma gazela. himna. Bajezidagić: Gazel o Starom mostu 5. D. Kulenović: Stećak Misaoni motivi 10. D. pjesništvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda. Rilke: Na uglu 6. Akvarel 7. Matoš: Noturno 12. Slavko Kolar: Breza (odlomak) 15. Nerkesi. Sidran: San o Bašeskiji 11. lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta Otkrivanje povezanosti Uočava i izdvaja gradaciju i hiperbolu jezično-stilističkih Razlikuje pjesme prema obliku elemenata i osjećaja u pjesmi Razumije sadržaj misaonog motiva (osjećaj.Oblak 3. misao) Objašnjava alegoriju 9. R.Kozarac: Moj djed 16. A. H. A. A. Sekulić: Majka postupci. Z. gradacija. pravo na samostalno odlučivanje i opredjeljenje sintaksičkog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta Misaona (refleksivna) pjesma Uočavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi. Šantić. hiperbola Prozni tekstovi 14. Humo.M. S. stihu. jezik Odlike epskog i lirskog nepravedni ljudski odnosi koji guše slobodu ličnosti. Kolarić: Suze kojih se stidio 6 . idila Sonet i haiku pjesma Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnička sredstva: alegorija. elegija.J. Sergej Jesenjin: Pismo majci 8. Veče na školju 13.Vesna Parun: Kad sunce umiva 4.

pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu Iznosi redoslijed događaja i određuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Razvrstavanje likova prema mjestu i važnosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Zapažanje postupka u karakterizaciji likova Određivanje faza u razvoju radnje i uočavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uočava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu. E.B. Kovač: Sjećanje na šarenu pticu Fabula – razvijena u (odlomak) romanu i pripovijetci. Hemingvej: Lik – unutrašnji Starac i more (odlomak monolog kao sredstvo iz romana) slikanja lika Psihološka analiza lika: posebna funkcija 25. E. S. Isidora Sekulić: Humor. Nametak: Tuturza i šeh Meco (odlomak iz romana) 23. M. Ivo Andrić: Knjiga (uočavanje uz interpretaciju teksta) 21. Koš: Ujka Filip anegdoti 20. Selindžer: Lovac u raži (odlomak) 28. E. Ćopić: Bašta sljezove boje Kompozicija fabule – odnos pojedinih događaja u fabuli. Svetozar Ćorović: Špijun (odlomak) 18. odnos narativnih i ostalih dijelova priče Uočavanje kompozicije. (odlomak) 27. statične i dinamične elemente Mogućnost praćenja unutrašnjeg razvoja lika 24. sažeta u basni i 19. Čolaković: Glavni dijelovi Legenda o Ali-paši epskog teksta (odlomak iz romana) (funkcija preokreta) 22. zaustavljanje i pokretanje radnje) 7 .(odlomak) 17. A. Arthur C. ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statičan. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. dijaloških i plavih dupina monoloških mjesta (odlomak) Uloga opisa u pripovijedanju 26. dinamičan opis. Dž. O'Dell: Otok opisnih.

Kestner: Leteći razred 11. društvenog ili idejnog stajališta Lektira 1. Ć.Oslo pod snijegom (odlomak iz putopisa Pisma iz Norveške) 29. Čehov: Šala / Višnjik (izbor pripovjedaka i drama) 12. Dnevnik Ane Frank 13. Krmpotić: Pisma iz Indije 5. S. H. Bašić: Izbor pripovjedaka 4. Opisivanje jednog svog putovanja objektivnog i subjektivnog stava pisca i načina stvaranja ugođaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela Čitanje i razumijevanje dramskog djela Scensko oblikovanje dramskog djela Uočava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i određuje temeljni sukob Uočava obilježja putopisa i asocijativnosti kao važan postupak u nastajanju putopisa Iznosi osobna zapažanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etičkog.P. V. Cesarić: Lirika (izbor poezije) 6. Z. I Andrić. D. N. Sijarić: Zapisi o gradovima 2. Bazdulj: Ruža I-II 3. Nosač Samuel 8 . B. A. Čuić: Pripovijetke (izbor) 7. Kočić: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke 9. antagonist Dramatizacija Otkrivanje zanimanja za putopisne Uočavanje motiva u teme putopisnom djelu. E. Nušić: Sumnjivo lice /(izabrane komedije) 8. I Samokovlija. P. psihološka) Naučno – fantastični roman Roman odrastanja Obilježja putopisa: granične književne vrste Kompozicija i značajke drame Protagonist. Aska i vuk 10. Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji (odlomak iz putopisa) glavnog lika (fizička.

veznika i čestica Pravilan uporaba prijedloga uz pojedine padeže Jednostavni i složeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi – pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive riječi u vezničkoj službi u rečenici Mogućnost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta riječi 9 . homonim. sličnoznačnice Homonimi / istozvučnice Polisemija i homonimija Antonimi – riječi suprotna značenja Arhaizmi – zastarjelice Vrste riječi Zamjenice i njihova uloga u rečenici (upitne. odnosne i neodređene zamjenice) Pravilno rabiti/upotrebljavati padežne oblike upitnih. antonim. usklike u govorenju i pisanju Prepoznaje i pravilno piše neodređenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno piše složene zamjenice s česticom god (nekoliko najčešćih primjera) Razumijeti tvorbu neodređenih zamjenica Razumije kad se čestica god piše sastavljeno. veznike i čestice u rečenici Pravilno rabiti veznike. antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono što je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Pisanje i izgovor prijedloga. homonima.RJEČNIK. priloga. istoznačnice. arhaizam Stvaranje razrednog rječnika sinonima. a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogućnost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istoobličnih riječi Značenje i prepoznavanje sinonima. GRAMATIKA Programski zahtjevi Značenje riječi Sinonimi. odnosnih i neodređenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno – posvojne zamjenice u rečenici Prepoznati priloge. antonima. čestice. homonima i arhaizama Svojim riječima zna objasniti pojmove: sinonim. prijedloge.

objektnog ili priložnog skupa Uočava vrste riječi kojima izričemo objekt i priložne oznake Mogućnost izricanja prijedložnog objekta Otkrivanje priložnih oznaka upitnim prilozima 10 . jednostavna proširena.Glagolski prilozi Prepoznati i razlikovati glagolski prilog prošli Razumjeti njihovo značenje i službu u rečenici REČENICA Jednostavna neproširena. broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama riječi Sročnost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i priložnim oznakama Prepoznaje subjekt i riječi koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i riječi koje ga dopunjuju Mogućnost uočavanja gramatičkih svojstava subjekta i predikata Prikladno slaže subjekt i predikat Pravilno rabi glagolske priloge Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima i obratno Uočava popridjevljene glagolske priloge Uočava neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu Uočava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoćni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska riječ Uočava vrste objekta i priložnih oznaka Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatičkih svojstava Atribut i apozicija kao članovi subjektnog. zamjenica. pogodba. objekt i priložne oznake Sintagma – pojam i značenje Gramatička svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt (besprijedložni i prijedložni) Priložne oznake (namjera. subjekt. pridjev. dopuštenje. besubjektna i neoglagoljena rečenica Članovi rečenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni članovi: predikat. posljedica) Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija Upoznati strukturu neproširene i proširene rečenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu rečenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica.

objekta i atributa rečenicom Prepoznavati priložne rečenice i razumjeti njihovo značenje Uvrštava jednostavne 11 . vezničke skupove. subjekta. objektne i atributne rečenice Uočava prijedložni atribut. atributni i apozicijski skup Zaključuje u kojem je skupu atribut i apozicija u rečenici / objaktnom. suprotna. Razumjeti značenje različitih vrsta povezivanjem i uvrštavanjem nezavisno složenih rečenica Nezavisno složena rečenica: vezničke i nevezničke rečenice (rečenični niz) Prepoznati zavisno složenu rečenicu Vrste nezavisno složenih rečenica: sastavna. subjektnom ili priložnom Uočava kako udruživanjem jednostavnih rečenica nastaje složena Prepoznaje veznička sredstva: veznike.Razlikuje imenički i pridjevski atribut Razumjeti načine sklapanja jednostavnih rečenica u složenu Udruživati jednostavne rečenice u složenu nizanjem i povezivanjem Prepoznaje apoziciju i prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju Složena rečenica – nezavisna i zavisna Stvaranje složene rečenice nizanjem. subjektne. priloge i zamjenice kao vezničke riječi Prepoznaje vrste nezavisno složenih rečenica i zna tipične veznike Uočava da je nezavisno složena rečenica složena od rečenica koje ne ovise jedna o drugoj Razlikuje vrste veznika u nezavisno složenim rečenicama i pravilno piše zarez Izricanje predikata. rastavna. isključna i Prepoznati glavnu i zavisnu rečenicu u zavisno složenoj zaključna rečenici Zavisno složena rečenica Razumjeti značenje predikatne.

namjerna. posljedična. vremenska. mogućnost i želju izrečene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom rečenicom rečenice u složenu Uočava veznička sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu surečenicu u zavisno složenoj rečenici Razumije da se subjekt. predikat.Vrste priložnih rečenica: mjesna. dopusna rečenica Izricanje pogodbe. mogućnosti i želje složenim rečenicama Prepoznati i razumjeti pogodbu. subjekt subjektnom rečenicom. objekt objektnom rečenicom i atribut atributnom rečenicom Zamjenjivanje priložnih oznaka zavisnim surečenicama Pisanje zareza u zavisno složenoj rečenici s obzirom na različita mjesta zavisne surečenice Uočavanje razlika između rečenica s veznicima da i kako 12 . uzročna. načinska. objekt i atribut može izreći rečenicom Uočava zavisne umetnute rečenice Uporaba složene rečenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji Prepoznaje priložne rečenice i razumije njihovo značenje Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom rečenicom.

ije. ć. zamjenica i čestice god Pisanje riječi s glasovima č. razgovaranje. je Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najčešćim primjerima ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim Primjena pravopisne norme i češće rabljenim primjerima u svakodnevnom pisanju i čitanju Pravilno pisati neodređene zamjenice s prijedlogom i česticom god Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. organizacija. govorenje. modalne riječi. naknadno dodani dio. dž. povijesnih događaja i javnih skupova Pisanje neodređenih zamjenica i prijedloga. đ. apoziciju i apozicijski skup Zarezom odvaja zavisnu iza imenice. dž. ije.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko početno slovo u imenima društava. društvenih i stilski pokreta. udruga i ustanova. naknadno surečenicu umetnutu među dodane i istaknute riječi i dijelove glavne surečenice skupove riječi Pravilna uporaba zareza Zarezom odvaja rečenice u kada je zavisna surečenica u nizu inverziji Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom Mogućnost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno 13 . đ. čitanje i pisanje) Pravilo piše zarez u jednostavnoj rečenici Zarezom odvaja vokativ. je Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (suprotnost. isticanje i nabrojanje) Pisanje zareza u nezavisno složenim rečenicama Pisanje zareza u zavisno složenim rečenicama Upravni i neupravni govor u pisanju Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici Pisati upravni govor u rečenicama srazličitim odnosima rečenice objašnjenja i rečenice upravnog govora Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom Razvijena sposobnost pravogovornom i primjene stečenih znanja u gramatičkom normom novonastalim situacijama (slušanje. ć.

objektivno Mogućnost pisanja putopisa o vlastitom zavičaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog članka: najava problema (tvrdnja). slikovitost i subjektivnost u putopisu Piše putopis o udaljenim krajevima Mogućnost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog članka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUČAK RASPRAVLJANJE Problemski članak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta. stanovanja. ili 3. Likovi imaju imena upotrebljava računalnog. likove U oblikovanju priče iz fantastičnog. temu. na temelju vlastitih dojmova opisuje doživljaj zatvorenog prostora DESKRIPCIJA Pisanje putopisa Izražena maštovitost. bića i događaja 14 . licu (dijelove fabule). opisivanje. Uočiti da je problemski članak vrsta raspravljanja i da se zasniva na mišljenju i prosuđivanju pojava. pristrano. predlaganje najboljeg rješenja i zaključak Subjektivno.Oblici izražavanja NARACIJA KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA Očekivana postignuća u usmenom i pismenom Odgojno – obrazovni ciljevi i Programski sadržaji izražavanju zadatci MINIMALNA MAKSIMALNA Stvaranje zamišljene Poticati maštu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvođenja u priče znanje iz teorije književnosti priče koja ima naslov. kompoziciju personificiranih likova neobičnu i orginalnu temu Pričanje u 1. životinjskog i (obična i neobična). traganje za rješenjima problema. pripovijedanje. U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Opis zatvorenog prostora (interijera) Uočavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza među njima Njegovanje slikovitosti u izražavanju Uočavanje obilježja putopisa i mogućnost opisa osobnog putovanja Kompozicija sastava ostvarena. znanosti. zabave. čuvanja okoliša itd. biljnog svijeta ili iz dječje vlastite osobine. priču stvarnik Odabrati zanimljivu. nepristrano. jezik i dijalog i monolog svakodnevnice međusobno su povezani. pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno. stvari.

Pisanje scenarija (uočavanje obilježja scenarija)

Uspoređivanje literarnog djela i scenarija

Provođenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vježbi ČITANJE

Prepisati sve glasove s kojima učenici imaju problema pri izgovoru - napraviti školsku razlikovnu gramatiku Razvijati vještinu interpretativnog čitanja Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Mogućnost preoblike nekog kraćeg književnog teksta iz čitanke u scenarij Scenarij ima dva tekstovna dijela: video i audio Pravilno čita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno čita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i njihovu vezu s govornim vrijednotama Vrši dramatizaciju na kratkim primjerima

Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija

Interpretativno čitanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Dramatizacija neke priče iz čitanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprječavanjem grešaka, izborni diktat Pisanje dviju školskih zadaća tijekom školske godine.

Dramatizira opširniji tekst

PISANJE

MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci 15 MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma ( scenarij )

Prepoznati i objasniti obilježja igranoga filma i filmske priče Razumjeti nastanak filma – od priče do snimanja

Prepoznaje i imenuje obilježja igranoga filma: postojanje glumaca i izmišljene filmske priče Pokušaj stvaranja scenarija prema književnom djelu (priča iz čitanke) Uočava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija

Uočava ideju te odnose među likovima i izražajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma; uspoređuje film i književno djelo Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura slušanja, razmišljanja, govorenja i prosuđivanja

Radio Zvuk – radijsko izražajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne)

Prepoznati radijska izražajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija

Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Mogućnost iznošenja doživljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Samostalno se služiti rječnikom, enciklopedijom i pravopisom

Uočava ulogu televizijskoga programa u životu suvremenoga čovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na računalu – način nalaženja podataka

Knjižnica / biblioteke– knjižna građa

Mogućnost pronalaženja pojma u rječniku i enciklopediji

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost u VIII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 16

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika); 2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih); 3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke,stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.) Također,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim,etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca,što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš jezik, Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike(radne sveske), Vodič kroz lektiru,Videočitanka, Medijska čitanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari, pisci, metodičari).

17

8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 18 .STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA.

• zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. pitati za cijenu. iako sagovornici mogu zahtijevati da im ponešto ponovi. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. jednostavna uputstva). Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. • zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. • još uvijek sporo čita. vlada osnovnim vokabularom. Učenik • može pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. komparirati. • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • može nakratko povesti razgovor. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. • može locirati. • može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. kratke vijesti.).2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. 19 Govor Pisanje . bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. ali još uvijek pravi osnovne greške. fondom jednostavnih naučenih fraza i osnovnim gramatičkim strukturama u proširenoj usmenoj produkciji.

itd. uglavnom osnovni rječnik. mjesta događaje u prošlosti neki izum. te spajanjem stubaca predviđanjem osnovnog sadržaja teksta popunjavanjem praznina i tabela bilježenjem ključnih riječi i izraza rješavanjem zadataka: .izraze u usmenom ili pisanom obliku: svoje stavove u vezi sa datim temama. vlastiti planovi i planovi članova porodice). grandfathers) Zamjenice: . u vezi sa riječima koje izražavaju neodređenu količinu ili broj: some. npr. • zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih riječi i osnovna glagolska vremna. osnovni 20 . proces osjećanja .Pokazne .postavljaju i daju odgovore na lična pitanja. kao i pitanja u vezi sa mišljenjima drugih .tačno/netačno . camara.Lične . pri čemu će iznositi razloge za i protiv . best friend. banka.Složenice u množini (npr.Upitne . old friend Nauka i tehnologija i njihov uticaj na naš svakodnevni život. good friend.koriste javne usluge (npr. godina učenja engleskog jezika Prvi nivo osnovnog znanja •Prijateljstvo - • - • Nauka i tehologija • Zdravlje i dobra kondicija • Praznici i tradicija - . PROGRAMSKI SADRŽAJI • Nivo Teme • Škola Funkcije i vještine Učenici će moći da: . predmete. Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. crafts room. npr.Prisvojne . any.višestrukog izbora • • b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . afiksi) i daje nespretne formulacije. razred Osnovna škola 6. gymnasium.brojive i nebrojive. computers. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške (vremena.odnosne zamenice: who. grandmothers. nešto proširen rječnik.traže.opišu nešto opširnije: osobe. kako da koriste neku napravu) Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će obnavljati i učiti: Imenice: . home appliances.Neodređene . which. telephone. nešto proširen rječnik. događaji. Prijeteljstvo. itd. daju i slijede uputsva (npr. npr. computer room. close friend. ali). that Pridjeve: . laboratory.uočavanjem opšte ili posebne informacije .predviđanjem sadržaja ili suštine teksta • Školski predmeti i prostorije u školi. library. Zdravlje i dobra kondicija. assembly hall. i konstrukcijom There is /There are . davanjem kratkih i nešto dužih odgovora uočavanjem opšte i posebne informacije spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora.Determinatore: Vokabular Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se odnosi na date teme: 8.Znanje o jeziku Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. prostoraširene rečenice i rečenice spojene jednostavnim veznicima (i.

power station. funerals. . actor.pisati: kratke poruke kraću priču. yet. whose . have to. music. inconsiderate itd. (a) little.rade zajednički na rješavanju nekog problema b) PISANJE: Učenici će: . npr. smoking. npr.prepričavati priču.višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: .govore/pišu o dobrim i razgovorima i diskusijama iz lošim stranama. npr. friendship. npr.porede ljude i predmete . na datu svakodnevnog života (npr. rješavajući (npr. poznatu ličnost zasniva na prethodnom čitanju. • Kultura i umjetnost. (aktivnosti koje vodi nastavnik. koji se odnose na date teme . izražavajući temu slaganje i neslaganje uz obrazloženje) aktivnostima u kojima se igra po . drinking. Past Simple .igrati po ulogama . could. petrol pump.Nepravilnu komparaciju Glagole: . Složenice.održati usmenu prezentaciju koja se susjeda. uticaj nauke i problem kako bi podnijeli izvještaj o tehnologije na rezultatima svakodnevni život) . zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. can. radove u kojima se iznosi mišljenje različite opise .lična pisma. itd. pri čemu će navesti prednosti i loše strane onoga što obrazlažu . insensitive. koji se odnose na date teme i gramatiku. najbitnije Priloge. raznih oblika i značenja.Present Simple i Past Simple . slušanju. carnivals. drama. may. might. schoolday. fast food.izraziti mišljenje u vezi sa datom temom. npr. births. which. all. should .učestvovati u jednostavnim: .tačno/netačno .Present Perfect vs. koji se odnose na date teme .Present Perfect (sa for. already) . u vezi sa datim temama . itd. • Nacionalni praznici i proslave u različitim zemljama. disobedient. Pored stalnog izgrađivanja vokabulara. portrait painter. (a) few.intervjuišu svog para. obedient. discussion. just. npr.rješavanjem zadataka . događaj ili davati uzroke/posljedice . much. any. marriages. 21 . osnovni rječnik. sprovedenom istraživanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated skills) . učenici će učiti da koriste: Afikse. koje se odnose na date teme.Modalni glagoli: must.Past Continuous vs.Opisne pridjeve. considerate. ili koje se zasnivaju na prethodnom - Članove: a/an. unpopular. Antonime. many. orchestra. razglednice. musician. itd. sensitive. landscape painter itd. Past Simple . painter. weddings.Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama: rječnik.pišu ili izlažu u obliku ulogama usmene prezentacije . telefon) . birthday parties. some.željeznička /autobuska stanica/aerodrom. itd. literature. the. Upitne pridjeve: what. npr. popular. guitarist. since. itd.raditi zajednički na projektu. itd.Pasiv.

sun. itd. npr. go for a walk. take up an activity. hear. raspored časova itd.Vremenske (koje započinju sa when) Direktni i indirektni govor (izjave. do a sport. zapovijesti. here. koje se odnose na date teme. molbe) - Homofone. Kolokacije.ključne riječi i izraze .čitanju. son. afraid of.popunjavati i pisati upitnike . new. go on a diet Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza.) Rečenice: . koji se odnose na date teme. knew. npr. kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća.svoje biljleške . no.ispravljati greške . slušanju ili korištenju bilježaka) . know itd.diktate . 22 .If . ready for. pridjev + prijedlog (npr.rečenice (prvi tip i drugi tip) .praviti postere. pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika.

oglasi. objavama i prati promjenu teme na TV vijestima. • vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. naučenih izraza. 23 Govor . Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. vremenska prognoza.vlastito porijeklo. Učenik • zna opisati sebe . • ima još poteškoća kod izgovora. što može povremeno otežati komunikaciju. • razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima. • razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. razglednice/kratka pisma.CEFR. prospekti. kratke informacije o nekoj osobi. • može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. poslu. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. red vožnje). RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. obrazovanje. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. obitelj i druge ljude. 8. • može pronaći određene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. porodici.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. • na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. Čitanje i razumijevanje Učenik • zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.ENGLESKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. jelovnici.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . • može razgovarati na zadanu temu. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. koji govore o svakodnevnom životu. bližoj okolini – na poznate teme i situacije). • može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno.

what. tačnih i netačnih those) • Kultura . i druge dijelova odslušenog teksta mimikom whose) itd.članove: a/an. • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja.prisvojne pridjeve.upućivati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . godina učenja engleskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Gramatika Teme Aktivnosti Učenici će: Učenici će učiti ili ponavljati: • Dom i RECEPCIJA: porodica Imenice: . going out to the cinema. games unusual hobbies. .upoznavati • Prošli . nebrojive odgovarajuće pozdrave i . čuvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog područja Znanje o jeziku Stupanj 8.Pisanje Učenik • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške i daje nespretne formulacije (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). odgovaranjem na anybody. • kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. the.Neodređene (somebody.Upitne (who. i reagirati . this (girl).Determinatore. which. party. slika i tekstova.obraćati se 2) verbalno. spajanjem .pokazne pridjeve. nobody. these.brojive. Pridjeve: dopunjavanjem nedovršenih rečenica . Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. • može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. that.predstaviti sebe izraza.Lične (padež subjekta i aktivnosti objekta) 1) neverbalno. e pitanja.pridjeve neodređene • London 24 Funkcije i vještine . prepoznavanjem drugima something…) netačnih/tačnih tvrdnji. amusement park • Kultura rječnik vezan uz tipične karakteristike britanskog i bosankohercegovačkog domaćinstva. that (boy). yours…) • Svijet . razred Osnovna škola 3.pravilnu/nepravilnu množinu • Zabava i Učenici će slušati izgovoreni tekst i odgovarati na Zamjenice: slobodne reagirati: njih . u (boys) . family members and their occupations • Zabava i slobodne aktivnosti nešto prošireniji rječnik npr.koristiti rječnik i sebi ili naglas. . favourite sports. these (girls). jednostavan diktat). lične podatke. druge događaji b) ČITANJE I REAGIRANJE: . npr. prezentiranjem određenih .zero .Prisvojne (mine. kao npr. sutrašnjic . npr. • Dom i porodica nešto prošireniji vokabular npr. those Učenici će čitati kratke tekstove. theatre.Pokazne (this.

odrična. may. odrična. vrijeme. jezične igre . upitna vokabulara u konkretnim forma) primjerima/rečenicama. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. Present Simple (potvrdna.izražavati zahtjeve i prijedloge . nepravilnih glagola dopunjavanjem nepoznatih rečenica Future Simple: shall/will itd. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: 100. much.Sudjelovati u razgovoru o .način (slowly. zadanim temama east.aktivnostI . npr. many. riječi koje idu zajedno • London/Sarajevo rječnik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada • Film i TV rječnik vezan za vrste filmova i serija • Problemi rječnik vezan uz školska pravila. up – down.mjesto . hot – cold . mjesta i buduće događaje • Prošli događaji Priloške odredbe za vrijeme.m. probleme učenika u svakodnevnom životu Osim što će stalno proširivati vokabular. upitna forma) kratkih tekstova jednostavnim Present Continuous rečenicama.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s.Pjevati pjesme . 1000… 2) verbalno. USA. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu.opisivati: .prihvatiti ili odbiti ponude . -ing) .Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. smjer (left. west) . have/have got (potvrdna. must.učiti i vježbati fonetski izgovor .upitne pridjeve (what. odrična.pravac. quickly) 25 • Svijet sutrašnjice rječnik vezan uz transport.Složenice u vezi sa .tražiti i davati savjete 1) neverbalno.vrijeme (last week. p. (potvrdna. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: ./Sarajevo • Film i TV • Problemi naučiti voditi svoj vlastiti . right. all) .ljude i predmete .Igrati po ulogama. upitna a) GOVOR: forma) Modalne glagole: can. postavljanjem Glagole: pitanja i odgovaranjem na pitanja. npr... Past Simple pravilnih i prepoznavanjem netačnih tvrdnji. prepričavanjem dijelova ili cijelih odrična. UK.Prepričavati kratke priče i šale .Praviti kratke jednostavne množine) dijaloge koji se temelje na Present Perfect temama o kojima se raspravljalo Priloge (najčešće): . traženjem određenih informacija. last year) . upotrebom novog (potvrdna. any.m. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom itd. which. . Učenici će: have to. spajanjem slika i tekstova. upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to oblik PRODUKCIJA: Glagole: be. najčešće (a.opisivati buduće planove . should Imperativ (sva lica jednine i .Skraćenice. skraćenice za dane u sedmici i mjesece .postavljati količine i broja (some.neka raspoloženja i stanja .

dramatizirati b) PISANJE: . swimming-pool. sometimes) . pjesme itd.vježbati pisanje različitih tekstova 26 . never.pitanja i odgovarati na njih - itd.slušati očekujući da čuju određenu informaciju - . Redati ispremetane riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: Red riječi (uz upotrebu priloga učestalosti npr. basketball. to do homework. Recitirati. make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. penfriend) . tabele križaljke.There is a/There are some… Is there a…? Are there any…? datim temama ( football. always .tražiti i davati informacije Učenici će: Pisati diktate Prepričavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na određene teme Dopunjavati nedovršene rečenice.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.slušati pjesme i prepoznavati stihove . .

Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja). Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. vlastiti planovi i planovi članova porodice). jednostavna uputstva). VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. komparirati. kratke vijesti.). Može locirati. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.NJEMAČKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. • Zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. Može nakratko povesti razgovor. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. događaji. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i grešaka kod započinjanja. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. 27 . objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. pitati za cijenu. • Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti..

Missverständnis. PROGRAMSKI SADRŽAJI Škola Svakodnevni život Prijateljstvo Život u gradu Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Sredstva informiranja Zemlje njemačkog govornog područja – znamenitosti.Pokazne zamjenice dieser. 7. dopunjavanja teksta. .povezivanjem slike i slušanog teksta. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. prospekta i slično -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom -diskutirati pro i kontra -ispričati o nečem u prošlosti -predstaviti najboljeg prijatelja -imenovati zgrade u gradu -opisati put . . popunjavanja tabela i sl. Kontakt aufnehmen. . 5. jemandem zuhören. Svakodnevni život: Tagesablauf. 8. . 2.prezent glagola werden. 9. Schulpartnerschaft. verzeihen. Škola: Schulräume. etwas. dieses . Wochenplan.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . jemandem vertrauen. der Alltag.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1. Toleranz. Verabredungen... man Pridjevi: .nešto obrazložiti -opisati mjesto stanovanja -izraziti osjećanja -govoriti o svom hobiju -nabrojati vrste sportova -objasniti statistiku. poznate ličnosti Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . nichts.Lične zamjenice u u dativu . budućnosti . diese.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. lügen. sollen.glagol werden + pridjev Glagoli: . : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -razumjeti tekst oglasa. Termine vereinbaren. .Složenice Zamjenice: .futur I. loben.popunjavanjem tabela. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. prošlog.čitati rečenice i kraće tekstove.. Sprachkenntnisse verbessern. npr.Neodređene zamjenice viele. -iskazati mišljenje o nečem -nešto uporediti -razgovarati sa ljekarom -opisati medije i njihovu funkciju -diskutirati o TV-programu -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor 28 .prezent za izražavanje aktuelnog. 6. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Freizeitaktivitäten Život u gradu: Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.prezent modalnih glagola dürfen.popunjavanjem praznina u tekstu. grafički prikaz i sl. . Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Dativ množine .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Prijateljstvo: jemanden gut verstehen. Schüleraustausch.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . navika. Freundschaften schließen. . Schulalltag. odgovaranja na postavljena pitanja.. Schulen vergleichen. 3.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . gemeinsame Interessen haben. 4.

Computer. das Rathuas. die Brücke. .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. gemütlich.postavljati jednostavna pitanja. durch den Park. die Kirche. -opisati proslave -čestitati praznike -opisati život u porodici -nabrojati zemlje njemačkog govornog područja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima GOVOR: Učenici će: .. sich orientieren. . Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum.. . die Tastatur.voditi dijaloge prema datoj skici.. Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben. . Bajram.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.. PISANJE Učenici će: . vom Markt zum Rathaus.-iskazati sklonosti -opisati omiljene zvijezde. onda .preterit pomoćnih i modalnih glagola. 29 . die zweite Straße links. Wo spricht man Deutsch?. sich bewegen. .. bis zur nächsten Kreuzung. Fitness.. sich für etwas interessieren. Sportreportage. .. predstaviti neku muzičku grupu i sl. Übergewicht. Ostern.igrati uloge.dopunjavati izostavljene riječi. feierlich. . dijelove rečenice ili cijele rečenice. Werbung. Glückwünsche. Sport treiben. im Internet surfen. . ili. Familienfeste.. Medien früher und heute. nicht rauchen dürfen. die Ampel. berichten . sich bedanken.. er kommt morgen. Wettbewerb.prepisivati rečenice i kraće tekstove.) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme der Bahnhof. Karneval. einen Weg beschreiben. der Markt..pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. das Schwimmbad. an der Post vorbei. Nachrichtensendung. Sredstva informiranja: Fernsehprogramm. Rundfunk. . Medikamente nehmen. Zeitung. Jugendsendung. Sportarten. geradeaus. Nauka i tehnologija Handy. einen Rekord aufstellen... Valentinstag. Zeitschrift.ich hätte za izražavanje želje .rekonstruirati riječi i rečenice. Erfindungen. Reisen und Ausflüge.perfekt slabih glagola Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznicima weil i dass Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt. . ein Fest vorbereiten.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) .govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. gesundes Essen.. die Apotheke. der Bildschirm. Zemlje njemačkog govornog područja: Sehenswürdigkeiten. Weihnachtslieder. Praznici i tradicija:Weihnachten.

jednostavan diktat). čime se bavi. Pisanje • Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). • Može razgovarati na zadanu temu. • Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. koji govore o svakodnevnom životu. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. izobrazbu. Govor • Učenik zna opisati obitelj. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. bližoj okolini). prospekti. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. jelovnici. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. lične podatke. • U svakodnevnim tekstovima (npr. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.1 Evropskog okvira za strane jezike. obitelji. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. oglasi. vlastito porijeklo. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. naučenih izraza. kratke informacije o nekoj osobi. druge ljude. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. poslu.NJEMAČKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. 30 . Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.

Upitna zamjenica welcher. welches Pridjevi: . man . den Müll wegbringen Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen.Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . dopunjavanja teksta.prezent glagola werden.popunjavanjem tabela.navesti datum . ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i školske proslave: die Projektarbeit.naručiti nešto u restoranu .) Nastavne i vannastavne aktivnosti i školske proslave Život u gradu Bavljenje sportom Jelo i piće. . diese. npr.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom . gute Musik genießen. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. . welche. . .Lične zamjenice u u dativu . .. .glagol werden + pridjev Glagoli: .povezivanjem slike i slušanog teksta.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .opisati jedan dan .Neodređene zamjenice viele.popuniti formular Život u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ množine Zamjenice: .čitati jelovnik -govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju -davati prijedloge -prihvatiti ili odbiti nečiji poziv -opisati neki predio -nešto porediti . etwas. : 31 . ein Theaterstück aufführen. sollen.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . 5. 4. 2.ich hätte za izražavanje želje Život u porodici / obitelji: im Haushalt helfen. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.prezent modalnih glagola dürfen. das Publikum.. sich mit einem Thema beschäftigen. 6. na koncert. eine Schulfeier organisieren. 3. ein Thema bearbeiten. Život u gradu Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. odgovaranja na postavljena pitanja.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. dieses .voditi intervju . posjeta prijatelju. das Zimmer aufräumen. podjeli poslova u porodici -imenovati predmete u domaćinstvu . an einem Projekt teilnehmen. die Artistenummer. u muzej.futur I.Pokazne zamjenice dieser. 7.preterit pomoćnih glagola. . der Clown. . auf die Geschwister aufpassen.čitati rečenice i kraće tekstove.popunjavanjem praznina u tekstu.opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima . . popunjavanja tabela i sl. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. auftreten. nichts. odlazak u restoran Zemlje njemačkog govornog područja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima . der Zirkus. 8.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu.

die Kirche. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme 32 .. sportaša i sl.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum. trainieren.dopunjavati izostavljene riječi.postavljati jednostavna pitanja.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. ili. an der Ampel. die die Zemlje njemačkog govornog područja: Wo liegt. .opisati mjesto stanovanja .napisati razglednicu .rekonstruirati riječi i rečenice.osnovne informacije o Njemačkoj i Austriji -znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemačkog govornog područja i svojoj domovini GOVOR: Učenici će: . Speisekarte. die Sporthalle.opisati omiljenu muzičku grupu. die Hauptstadt.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . onda .prepisivati rečenice i kraće tekstove. .opisati put .davati savjete . Sport treiben.. Bavljenje sportom Sportarten. die Post. PISANJE Učenici će: . zahlen. das Schwimmbad.. die Einwohnerzahl.iskazati mišljenje o nečem ... dijelove rečenice ili cijele rečenice. .igrati uloge. der Leistungssportler.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. . das Stadion. das Gebirge.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.. der Fluss. . .? grenzen an. Durst haben. piće.imenovati zgrade u gradu . die erste Straße links. . geradeaus.. odlazak u restoran Hunger haben. Lieblingsspeise. die Brücke.imenovati vrste sportova . bestellen....voditi dijaloge prema datoj skici.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.. . Jelo.. der Nachtisch. Wie komme ich zum Schwimmbad?. .perfekt slabih glagola Brojevi: -redni brojevi za iskazivanje datuma Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass der Bahnhof. .

recepte. kratka pisma.. savjete. zdravlje…) • razumije kraće dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Pisanje Znanje o jeziku 33 . uputstva o upotrebi… Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. brošurama. • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaj. ličnog iskustva.. kuhinjskim receptima… • čita i razumije kratke novinske članke. ponavlja.. podsjetnike. oglasima. i djelimično nivoa A2. škola. kratko pismo • piše lične napomene. razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. kupovina. sport. čestitke. u školi. pozivnice. na ulici.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja.. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. poruke.2. prijatelji. plakate piše kratke. zadatke. jelovnicima. praznici.1.. čestitke. Evropskog okvira za strane jezike. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. pozivnice. upute o upotrebi. bilješke • piše lične poruke.FRANCUSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. na utakmici…) • razumije jednostavne upute.

organiser une fête .Nove tehnologije (mobitel. le tram. rapporter des activités à l’école.neodređene zamjenice : on. le métro. les jours fériés. -les fêtes religieuses et les fêtes nationales en France et en BosnieHerzégovine -la fête de Noël. prendre l’autobus.) funkcije i sposobnosti Učenici će znati -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka -kretanje u gradu -sportsku aktivnost -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu. que.rod . bibliothèque. -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja teme . tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe kompjutera. expositions.Čovjek –dijelovi tjela -Zdravlje i sport -Sredstva informisanja . pozivati i odgovarati na pozive. une surprise-partie…. ? le départ / l’arrivée -les institutions de culture dans la ville (musée. sortir ensemble. où Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Prijateljstvo: -le/la meilleur/e ami/e. cinéma. (de qui. sociable. présenter sa ville. kompjuter i dr. le Jour de l’An. telefona. personne. timide. médiathèque…) -Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas -le calendrier. confiant.prirodni i gramatički . renfermé. nazali Imenice .pričati.Prijateljstvo -Škola -Svakodnevni život u gradu -Praznici. -Škola: proširivanje vokabulara ..Nivo 8. discret/indiscret….množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj. l’horaire du métro. le taxi… monter/descendre acheter le ticket de métro. râleur. odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui. se confier à. les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant la France et la langue française -échanges scolaires . Pâques. avoir de la confiance . mobitela. la fête de Bajram… 34 . tradicije . . -la description du caractère : bon. postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa načinom obilježavanja praznika u Francuskoj i kod nas. naredbe. que.razred Osnovna škola 6.les moyens de transport commun. inviter / accueillir quelqu’un. aktivnosti u školi. chaque -odnosne zamjenice qui.le journal d’école . gai. son école -Svakodnevni život u gradu proširivanje vokabulara -se déplacer dans la ville . te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. tout. s’amuser bien.. -davati. à qui…) . à quelle heure part …. -opisati situaciju u prošlosti -opisati situaciju u budućnosti aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji -podvlačenjem traženih informacija -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja.

être sportif/ive. de la natation. dehors. -Rečenica -red riječi u potvrdnoj. les pubs -les zappeurs. finalement.. toujours. -les sports collectifs. encore. oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi -imperfekt -sibžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. souvent -priloški izrazi za vrijeme : d’abord. près de. les reportages… -les chaînes. le ventre. se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche. patient/e.za količina: peu. la serviette. re.. contre. entre. mal . les films. la jambe. Prijedlozi à. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere.. courageux/euse. longtemps . assez.. en. plier les genoux.ponavljanje priloga : -za mjesto: ici. beaucoup. se brosser les dents. dedans. les hebdomadaires -la radio. pour. le dentifrice … Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme. les magazines. mais. (le pied.la gorge. ensuite.) -l’esprit sportif.. la main. baisser les épaules. upitnoj i odričnoj rečenici -le Premier Mai -le défilé du 14 juillet -la Fête de la musique -le menu de fête -les chansons de fête -Čovjek – dijelovi tijela -les parties du corps. les infos. audacieux/euse. avec. ou.. à côté de. Potvrdni. encore -za način : bien. appuyer le bouton/la touche. très. jouer à… -les sports individuels (faire de la musculation. un 35 . vite. où. SMS. lever le bras. l/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije -acheter le nouveau téléphone portable. la télé : les émissions en direct. le bras. s’arrêter. envoyer/recevoir un SMS... le shampoing.. là.. être i faire Prilozi -tvorba priloga na –ment -komparacija priloga -komparacija priloga bien. marcher. chez. au milieu de.. -le savon. . les quotidiens. odrični i upitni oblik : -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir..priloške odredbe za mjesto: loin de. le cœur. car. pisma -kratku priču. volontiers.-upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije PRODUKCIJA a)GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE Učenici će znati pisati: -kratke poruke. le nouvel ordinateur – Comment ça marche ? -allumer/éteindre. persistant/e. dans.. (ponavljanje) -Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva -Veznici : et. pozivnice. …) souffrir. mail. de.. l’animateur/trice.. mal. du ski. avoir mal à. trop. se laver. savoir gagner/perdre un match -être fort/e.. à la fin. -supporter une équipe -Sredstva informisanja -les journaux. puis. -za vrijeme: maintenant.

• Mogu nakratko povesti razgovor. vlastiti planovi. • Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. enregistrer. u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A 1. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica • Sporije čita i teže razumije duže odlomke teksta Govor • Učenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno • Izgovaraju bez poteškoća neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza • Izgovor im je općenito dovoljno jasan • Vladaju osnovnim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. kao drugog stranog jezika. između ostaloga.3 i djelimičnog A 2. FRANCUSKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole je omogućiti razvoj jezične kompetencije učenika. planovi članova porodice) 36 . pendant que) message. moguće kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. Čitanje i razumijevanje • U stanju su da razumiju kratke. a naročito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. • Mogu razmjenjivati kratke informacije društvenog tipa (npr. jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne važnosti. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi.-složena rečenica : uzročna (parce que). kad god je to moguće i u okviru njihovih sposobnosti. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju. Također. kao i sa njihovom vlastitom kulturom te. taper sur le clavier. U nastavi francuskog jezika. uz znatan napor. učenjem francuskog jezika u ovom uzrastu. vršiti usporedbe između kulture zemlje čiji jezik uče i kulture njihove zemlje. samostalnost i kreativnost. Na taj način bi bilo. linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular • Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraćem tekstu. Učenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik uče. trebalo bi usaditi učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). što predstavlja središnji. • Mogu locirati i komparirati jednu iili više odredjenih informacija u nešto širem tekstu. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu nekolicinu svakodnevnih situacija • Znaju napisati jednostavne. nezamjenjiv vid učenja jezika. objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima • Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. vremenska (lorsque. imprimer. događaji.1 Evropskog okvira za strane jezike. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pospješi kontinuitet i povezanost učenja kao cjeloživotnog procesa.

upotrebljavaju i stječu nova znanja o jeziku 37 .Znanje o jeziku • • • Učenici pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena Izrađuju projekte Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju.

par chèque -Škola: (proširivanje vokabulara): le système éducatif (osnovne odlike).opisne .obraćati se ljudima .. davati i potvrđivati informacije) ./sortir de . où . ponavljati i koristiti: Rečenica Red riječi u potvrdnoj odričnoj i upitnoj rečenici Fonetika Intonacija rečenice i vezivanje riječi u izgovorne cjeline Imenice .Porodica: događaji unutar porodice (les fêtes en famille: Le Jour de l'An.neodredjene: on.upitne: Qui?. rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji . personne Pridjeve .zdravlju . les meubles. entrer à l'école . recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: Gramatika Učenici će učiti o tome. les cadeaux ..opisati sebe i članove porodice.Francuskoj /BiH .. -trice . prepričavanjem kraćih tekstova. expressions des goûts et des • • • • • • • • Moja porodica i ja Kuća/dom (stanovanje i bliža okolina) U kupovini Škola Francuska/BiH Slobodno vrijeme Zdravlje i ishrana Priroda 38 . le climat.lične nenaglašene .Slobodno vrijeme. échouer à . demander le prix (Combien ça fait?. etc. Paques. les paysages..izraziti .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obrađene teme .slobodnom vremenu . tout. svoju okolinu. les habitudes des gens. les éléments de décoration . biranjem tačnog odgovora.. npr: . la grande villa. que.rod: prirodni i gramatički na -e i neki oblici na – eur. prošireniji vokabular npr. usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno.komparacija pridjeva Glagole Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular koji se odnosi na date teme. al-aux .prisvojne -pokazne . l'argent. passer un examen. zaokruživanjem tačnog odgovora. godina učenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. -euse i -eur. prepričavanjem dijelova teksta. faire des études. les activités de loisirs. Combien coûte.. dopunjavanjem i dovršavanjem rečenica 2) verbalno.ponavljanje određenog i neodređenog člana .tražiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja..slaganje i neslaganje .neki primjeri nepravilne množine na –x: eau-eaux.partitivni član Zamjenice .predstaviti sebe i članove svoje porodice . . De/à qui?.Nivo 8. les différentes pièces et les lieux de la maison. la capitale.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) . Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno..govoriti o . les cartes de voeux.proste odnosne zamjenice: qui. Sve ove funkcije će biti u okviru učenikove jezične sposobnosti.. osnovni vokabular: le pays / la ville natale.Kuća/dom (proširivanje vokabulara): les différents types de logement: la maison. par carte bancaire. les accessoires.. npr: obilježavanjem određenih riječi i fraza. Que?. les activités à l'école. npr: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvučnog snimka.U kupovini (proširivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer. avec des pièces)...zahvalnost . fêtes en famille bosniaque.sebi i porodici . npr: traženjem određenih informacija. trenutnu aktivnost .bol . suivre des cours de .spécificités des fêtes . le studio. Noël.. Član .. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.. les régions. exprimer les ressemblances et les différences .. une formation de . kao i blisku budućnost.? C'est combien?) Comment payer: en espèces (avec des billets.prirodi koristeći sadašnje i prošlo vrijeme. razred Osnovna škola 3..Francuska / BiH. De/à quoi .pravilna množina na –s .jednina i množina .interesovanje . popunjavanjem praznina novim usvojenim riječima i izrazima itd 2) verbalno.. l'appartement.

le ski. voir une exposition. là. la danse).Zdravlje i ishrana: .la nourriture et les repas. aller voir le docteur. na –ir. chez. avoir faim – manger. hier.Prezent (ponavljanje) . de. visiter un musée. où..slati SMS ili e-mail (potvrdni i odrični oblik) . lire (la lecture). la montagne. un verre. dans. avoir soif – boire. la mer.tražiti obavijesti . avoir mal à.Bliski futur (ponavljanje) -Futur I . volontiers.Prezent povratnih glagola . prendre des médicaments.govoriti na zadanu temu .pisati kraće diktate . oir . la table: une assiette. les animaux: domestiques et sauvages. assez.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. voyager (le voyage). délicieux. la radio).. le théâtre. mal. une forchette.prepričavati tekstove . la natation). etc . demain. Brojeve (glavne) do 1000 préférences en matières de loisirs. etc .uz nastavnikovu pomoć izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Učenici će: . re. ça a bon/mauvais goût. situation propres à la nourriture et au restaurant. .količinu: peu. avec etc. la rivière.Priroda: les paysages: le lac. lettre) .za način: bien. beaucoup.popunjavati tabele i jednostavne križaljke . vite. une cuillère.davati upute i informacije .mjesto: ici. très . les spectacles (le cinéma.Imperativ (ponavljanje) . souvent Prijedloge À. les sports (le football. excellent.učestvovati u razgovoru s drugima . les loisirs à la maison (la télévision. tôt.Prezent gl. trop. . etc 39 .vrijeme: aujourd'hui. la musique. apprécier: c'est bon.être de bonne/mauvaise santé. une tasse. tard .Perfekat glagola na –er Priloge za .. un couteau. le vélo.

kosmopolitizmu. - NIVO: ŠESTA GODINA UČENJA . razvijanje samostalnosti i kreativnosti.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti. rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru .VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. a ne o jeziku . razumijevanje i poštivanje drugih kultura.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . toleranciji. ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. predanosti i preciznosti u učenju jezika . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 40 .vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti . duhu tolerancije. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.ARAPSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.

jednostavnim izrazima izraziti šta žele.: . potpunu i nepotpunu deklinaciju. Nivo VIII razred Osnovna škola 6.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. pjesmice.pjevati.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi školske aktivnosti . godina učenja arapskog jezika Teme .Prilikom kupovine tražiti određenu količinu voća. restoran) . npr..Koristiti jusiv u funkciji negacije perfekta (lam yaktub) . izražavanje posjedovanja. .Brojevi preko 1000 . npr. . 41 .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. ženski rod. mogu .ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje čuju sa CD-a.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. hidžretske mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju . prijedloge.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Arapski Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.razumjeti jednostavne Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. npr: .Aktivnosti u školi .Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici .Hidžretski mjeseci .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.upotrebljavati brojeve preko 1000 .Masdari I glagolske vrste .Koristiti redne brojeve za izražavanje sati .Negativni oblici prezenta i futura .Arapske zemlje i glavni gradovi i druge karakteristike . ime relacije. -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. brojeve. ponoviti osnovne fraze. GOVOR: Učenici će: . prepoznavanje. 2) verbalno. izražavanje vremena putem rednih brojeva. ponavljanje. lične i pokazne zamjenice. aerodrom. glavni grad . vole.Izražavanje priloga za vrijeme .recitirati kraće pjesmice.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . povrća i drugih prehrambenih artikala . dual i plural imena.Sportske i druge aktivnosti -Moja domovina. .itd.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.Pronominalni sufikski iza prijedloga i imenica . povrće. . genitivne veze.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Razlomljeni plural . 2) verbalno.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.upotrebljavati futur .Kupovina (voće.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .gestikuliranjem. brojevi) . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Atributivna sintagma .popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. mogu).Kratki dijalozi vezani za putovanje (autobuska stanica. Gramatika .Glagoli «kana» i «laysa» i izražavanje njihovog predikata .glumiti. . .Kongruencija broja i imenice Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. volim.: . npr: .Nabrojati dane u sedmici. komparaciju pridjeva. . modalne glagole (želim.Izražavanje datuma . imitiranjem . .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.

VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. . 42 . duhu tolerancije. ovladavanje osnovnim leksičkim.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. toleranciji.postavljati jednostavna pitanja.rekonstruišu sintagme i rečenice . dijelove rečenice i cijele rečenice . razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.dopunjavaju izostavljene riječi. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. posebno ako su ilustrirane . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. fonetskim i gramatičkim minimumom. . Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. humanizmu i internacionalizmu. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. kosmopolitizmu.jezik na WWW pisane upute. upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura.

a ne o jeziku .TREĆA GODINA UČENJA .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .dopunjavanje riječi i rečenica - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.: .Predstaviti sebe i Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. vezivanje slova u riječi.VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično / 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. npr. tašdid. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti.Elementarna imenska rečenica .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja bude zabavno .čitanje riječi. tanwin.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. pisanje određenog člana.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . Nivo VIII razred Osnovna škola 3.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . godina učenja . . predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . varijante pisanja slova.Upitna Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular. sebe i druge Teme -Pozdravljanje i upoznavanje Funkcije i vještine Učenici će znati: .Opisati porodicu.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica . koji će biti osnova za 43 .Određeni i neodređeni član . sukun. ponoviti osnovne fraze. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika .bojenjem navedenih predmeta / osoba Gramatika . sintagme i kraće rečenice. kratki i dugi vokali. i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova.Pozdravljanje na formalan i neformalan način .

ponavljanje. . . 'ila. .takmičenje u pisanju brojeva itd. praznika .Upitni izraz (min ayna) . .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) . izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune) .Proslava rođendana.Brojevi (do 20) tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica.r.ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Imenovati članove svoje uže porodice .Brojati od 1 do 10 . povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. npr: . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .Gramatički ženski rod (nastavci za ž. min. . Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. 2) verbalno.Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije ) . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja. `ala) .Particip aktivni . .Reći koliko je sati (puni sat) .) .gestikuliranjem.recitirati kraće pjesmice. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu . GOVOR: Učenici će: .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. pjesmice.Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .Iskazivanje starosti .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. Kroz dijalog (igre.arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja druge .Prijedlozi (fi.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. . imitiranjem .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.pjevati.Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.itd. 44 . . lice množine) . sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta . npr.Osnovne boje (muški i ženski rod) .podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli..ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. 2) verbalno.: .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .glumiti. . rečenica . . slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.lijepljenjem odn.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Svakodnevni život .Nabrojati dane u sedmici .Lične zamjenice (jednina i 1. prepoznavanje.Pokazne zamjenice (za bliže i dalje objekte) .Kuća .

optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. Sredstva. uz pohvalu za aktivno učešće. podstiče slobodu i kreativnost ideja. I na ovom nivou (šesta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. 45 . ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. već mu nakon toga. te razvija njegove kulturne. precizna uputstva. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. izbor i prilagođenost teme. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. na prikladan način ukazati na greške. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. čitanja i pisanja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. govora. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. i njegovim doživljajima i uzrastom. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. strani jezik) ZA VII. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja.

kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. 46 . Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. popunjavanje formulara. tumačenja i razumijevanja. pisanje prema modelu. SMS ili e-mail poruka itd. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. raznovrsniji i pristupačniji. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. životna sredina). ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. izvještaja. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. individualnog izlaganja. koristi odgovarajuća leksika.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. produbljuje. upitnika. kao što su pisanje pisama. prilikom rada u parovima. pismenih vježbi. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. određene pojedinačne informacije. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku.Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. da bi im bili što atraktivniji. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. oglasa. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. u svakom polugodištu po jedan. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. poštuju gramatička i sintaksička pravila. za uočavanje pojedinih detalja itd. diktati) ili slobodno (kreativno). Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. kontrolnih zadataka. ako je potrebno usporava tempo. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. koliko je to moguće.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. da se logički slijede događaji koji se opisuju. fizikom i hemijom.

VIII I IX RAZRED (2. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. strani jezik) Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Sredstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. izbor i prilagođenost teme. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Preporučuje se 47 .DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. govora. te razvija njegove kulturne. I na ovom nivou (treća godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. precizna uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. čitanja i pisanja. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva.

sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. ako je potrebno usporava tempo. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. kontrolnih zadataka. tumačenja i razumijevanja. već mu nakon toga. SMS ili e-mail poruka itd. popunjavanje formulara. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. produbljuje. oglasa. koristi odgovarajuća leksika. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. fizikom i hemijom. upitnika. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. individualnog izlaganja. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. uz pohvalu za aktivno učešće. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Rad sa djecom sa posebnim potrebama 48 . na prikladan način ukazati na greške. izvještaja. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. u svakom polugodištu po jedan. pismenih vježbi. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. određene pojedinačne informacije. raznovrsniji i pristupačniji. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. prilikom rada u parovima. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. da se logički slijede događaji koji se opisuju. životna sredina). kao što su pisanje pisama. koliko je to moguće. za uočavanje pojedinih detalja itd. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. da bi im bili što atraktivniji. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. diktati) ili slobodno (kreativno). poštuju gramatička i sintaksička pravila. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. pisanje prema modelu. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja.

krugu. Jednakost a 2 = a . Realni brojevi i brojevna prava. Jednakost vektora. TEMA – VEKTORI Pojam vektora. pojam iracionalnog i realnog broja. Neke primjene vektora. Takodje. Nastavni sadržaj matematike za osmi razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u sedam nastavnih tema: 1. Naime. kružnici i. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično.U petoj temi učenici se upoznaju sa pojmom stepena i operacijama sa njima. U četvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. uvodi se izračunavanje procenta broja . MATEMATIKA VIII. 2 Rješenje jednačine x = a ( a ≥ 0 ) Kvadratni korijen racionalnog broja. Približne vrijednosti realnog broja. Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. 140 časova godisnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za osmi razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz ranijih razreda. 49 2. Osnovne računske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva. a ova znanja prošruju do pojma polinoma i računanja sa polinomima. pojam kvadratnog broja . U trećoj temi stiču se znanje o pitagorinoj teoremi i njenim primjenama. Osnovne računske operacije sa vektorima. četverouglu. Iracionalni brojevi. uvodi se pojam broja π i na osnovu njega dafinišu se pojmovi obima i površine kruga i upoznaju se formule za njihovo izračunavanje. . trouglu. U drugoj temi proširuju se do sada stečeno znanje o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa njima. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima.Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. TEMA – REALNI BROJEVI Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva. Prva tema: Vektori-nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima . Uređenost u skupu realnih brojeva.

Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla.3. a ≥ 0 i x 2 ± 2 xy + y 2 = 0 . TEMA – MNOGOUGAO ( POLIGON ) Mnogougao. x 2 − a = 0 . TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Mjerenje duži. Proporcionalne veličine. Kub binoma. Stepen proizvoda. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti. Razmjera duži. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. Osnovne računske operacije sa monomima. Talesova teorema i njena primjena. Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. Konstante i promjenljive. količnika i stepena. Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. Dijeljenje duži na dijelove jednakih dužina. Zbir i razlika kubova. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat. Konstrukcije pravilnih mnogouglova. Kvadrat binoma. TEMA – PROPORCIONALNOST. Razlika kvadrata. Procentni račun. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Pravougli koordinatni sistem u ravni. Proporcionalne duži. Broj dijagonala mnogougla. pravougaonik. trapez i krug. Cijele racionalne funkcije – polinomi. Rastavljanje polinoma na faktore. Operacije sa stepenima – množenje i dijeljenje stepena jednakih osnova. oduzimanje i množenje polinoma. 5. . Samjerljive i nesamjerljive duži. Sabiranje. Obrat Pitagorine teoreme. Rješavanje jednačine oblika ax 2 + bx = 0 . jednakokraki / jednakostranični trougao. Konstrukcja tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. romb. 50 4. Interesni (kamatni) račun. 6. Proporcija i njena svojstva. Cijeli racionalni izrazi. Podjela mnogouglova.

.Znati bez teškoća.Shvatanje da je tek sada moguće obostrano – jednoznačno pridruživanje između realnih brojeva i tačaka brojevne prave.Da proširi i uopći znanja o trouglu i četverouglu do mnogougla. Dužina kružnog luka. . 51 . pravilne mnogouglove i njihove karakteristične trouglove. .Povezivati znanja o djeljivosti sa identičnim transformacijama polinoma i rješavati lakše zadatke iz teorije brojeva. kako racionalan tako i iracionalan može zapisati kao beskonačan decimalni razlomak.Dobro usvajanje sadržaja o stepenima. .Znat će izračunavati obim kruga iz njegovog prečnika i obrnuto.Da proširi i produbi znanja o krugu i kružnici i njihovim dijelovima. . . .Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. razred devetogodišnje škole (četiri sata sedmično) PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA .Primjenjivat će Talesovu teoremu u rješavanju računskih i konstruktivnih zadataka. Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prečnika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja π. .Da učenik shvati i upamti obazac za računanje površine kruga. izračunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija. . . Površina kruga.Shvatanje direktne i obrnute proporcionalnosti u zadacima praktične primjene.Zna izračunati zbir unutrašnjih uglova i broj dijagonala n-tougla. . . .Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme.Računanje s realnim brojevima.Površina mnogougla. Površina kružnog prstena i kružnog isječka. .Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma.Shvatanje Dekartove ideje pridruživanja uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. . .O talesovoj teoremi. . . Proširi znanje o računanje površine trougla i četverougla na izračunavanje površine mnogougla uopće. TEMA – KRUŽNICA I KRUG Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. . 7.Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima.Definiciju kružnice i kruga i pouzdano uočavati njihove dijelove.Naučit će da se svaki realan broj. . . Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. izraziti površinu kruga brojem π ili računanjem doći do približne decimalnim brojem iskazane vrijednosti. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: .Zaključivat će o mogućnostima primjene Pitagorine teoreme uočavanjem zavisnosti između elemenata geometrijske figure. .Primjenjivanje Pitagorine teoreme u zadacima o trouglu i četverouglu. MATEMATIKA Za VIII. .Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proširivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva.Izvođenje identičnih transformacija polinoma.Prepoznati pojedine mnogouglove.Razlikovat će racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to njihove približne vrijednosti (na određeni broj decimala).

postupno i sistematično.Razvijanje smisla za samostalan rad.Intuitivnim putem dolaze do uopštavanja. .Razvijanje matematičke radoznalosti i motivacije u sticanju znanja. . . . NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Izražavati se matematičkim jezikom pismeno i usmeno. . . .Raditi pregledno. . .Razvijanje osjećaja odgovornosti. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: UČENIK ĆE: .Razvijati smisao za saradnju u procesu učenja.Uočavati greške.Razumjeti odgovarajući sadržaj prirodnih nauka.Formirati naučni pogled na svijet. .Izgrađivanje pozitivnih osobina učenikove ličnosti. . .Samoučenje korištenjem matematičkog teksta (udžbenika). .Prevoditi tekstualne zadatke na jednačine.Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike. RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: .Koriste indukciju. . . .Kreativnog mišljenja i rasuđivanja.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: . .Izgrađivanje pozitivnog stava prema matematici. .Pružati pomoć učenicima koji se ne snalaze u radu.Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla. .Izvoditi i formulisati zaključke.Sastavljanje matematičkih zadataka različite složenosti i strukture. STAVOVI. dedukciju i analogiju prilikom zaključivanja. džepni računar) i geometrijski pribor.Precizno formulisanje pojmova. UČENIK ĆE MOĆI: .Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapažanje.Kritički odnos prema radu i rezultatima rada.Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada.Objašnjavati pravila i postupke. .Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada. . . PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 52 . .

Razvijaju preciznost i urednost u crtanju. Kod određivanja tačaka brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima koristi njihove približne vrijednosti s napomenom da postoje i tačne konstrukcije koje će se izvoditi poslije obrade Pitagorine teoreme Skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova racionalnih i • Kao primjer 2 . Sabiranje vektora. konstruira i pri tome usvaja nova znanja. (a ≥ 0 ). • 53 . Kvadrat racionalnog broja. Osposobljavaju se za rješavanje praktičnih zadataka primjenom kvadratnog korijena. Brojevna prava. Rješenje jednačine x2=a. • • • • • • • • • 2. Upoznaju konkretne primjene vektora • Razvijaju sposobnost za posmatranje. • Pokazuju interes prilikom upoznavanj a novih pojmova i proširivanja matematički h znanja. Kvadratni korijen racionalnog broja. Neke primjene vektora. zapažanje i zaključivanje. Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor. • a2 = a u • rješavanju jednačina. da je mjerni broj stranice kvadrata 2 i • • • Stiču navike korištenja pomoćnih sredstava za računanje (tablice kvadrata i kvadratnog korijena i džepni računar). Povezuje tematski matematičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. crta. Rješavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne. Određuju rješenja jednačine x2 = a i izračunavaju kvadratni korijen broja (pogodno izabranog). Shvataju da za • • • Osposobljavaju se da vrše približna procjenjivanja kod izračunavanja kvadrata i kvadratnih korijena.1. Pridružuju realne brojeve tačkama brojevne prave. Primjenjuju jednakost • • • Ponavlja skupove N. 3 . Razvijaju intuitivno mišljenje. • Pažljivo sluša i prati rad na satu. procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugova. Množenje vektora prirodnim brojem. Za svaki nejasan zadatak traži objašnjenje od nastavnika. Shvataju potrebu proširivanja skupa racionalnih brojeva. • • • Uvodi pojam vektora i neke operacije sa vektorima intuitivno. • • • • • • • Jednakost a 2 = a . Primjenjuju misaone operacije identifikacije i apstrakcije. • Upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima. 5 i sl. Realni brojevi. • • • Kvadriraju racionalne brojeve u obliku razlomaka ili u decimalnom zapisu i procjenjuju vrijednost kvadrata. na primjer. Kod kuće rade redovno domaće zadatke posvećujući punu pažnju pravilnom i tačnom crtanju. Približne vrijednosti realnog broja. racionalnog broja i aritmetičkog kvadratnog korijena. Iracionalni brojevi. Znaju izvoditi potrebne konstrukcije. Upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva. Kratko objašnjava terminološko značenje i istorijat iracionalnog broja. Z i Q i operacije u tim skupovima Pravilno formiraju pojmove: kvadratni korijen i aritmetički kvadratni korijen i upoznaje učenike sa pojmom iracionalnog broja. Jednakost vektora. Racionalno računaju sa realnim brojevima. Upoređuju dva realna broja. Uređenost u skupu realnih brojeva. Stečeno znanje o vektorima znaju koristiti za rješavanje zadataka iz fizike. • • Usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena. VEKTORI • Usmjerene duž – vektor. • • • • • REALNI BROJEVI Kvadriranje cijelih brojeva. Osnovne računske operacije u skupu realnih brojeva i njihova svojstva.

Primjenjuju osnovna svojstva operacija u izračunavanju vrijednosti algebarskih izraza. • Rješava kvadratne jednačine oblika x2-a. =0. 54 . a>0 kod kojih rješenja mogu biti racio-nalni ili iracionalni brojevi. • slično. iraci-onalnih brojeva.• računanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni računanja sa racionalnim brojevima.Tako navodi učenike da shvataju iraci-onalan broj kao realan broj. U praktičnom računanju zamjenjuju iracionalne brojeve približnim racionalnim vrijednostima u decimalnom zapisu (sa konačnim brojem decimala. odnosno sa određenom tačnošću) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa racionalnim brojevima.

3. Češće ukazuje kako na časovima obrade. Uspješno primjenjuju usvojene pojmove i teoreme u rješavanju zadataka. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik. Uvježbavaju primjenu Pitagorine teoreme. Dokazuje Pitagorinu teoremu na svom demonstracionom modelu. 4. Primjenjuje raznovrsne načine rada do metode problemskog učenja. • • • Razvijaju sposobnost posmatranja i uočavanja funkcionalne zavisnosti među elementima geometrijskih figura. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranični trougao. Rješavaju praktične probleme primjenom Pitagorine teoreme. Primjena Pitagorine teoreme na krug. Znaju konstruktivno odrediti tačke brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Shvate obrat Pitagorine teoreme. Analiziraju svoje rezultate i upoređuju ih sa rezultatima svojih drugova. primjeni Pitagorine teoreme na izučavane geometrijske figure). • • • • Uočavaju veliku važnost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. • • • • • posebno pravougli trougao. • • • • • • Usvoje Pitagorinu teoremu (izreku i smisao) i razumiju dokaz. • Ponavlja sa učenicima trougao. Konstrukcija tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Na osnovu Pitagorine teoreme najprije izračunava jednu stranicu pravouglog trougla kada su poznate druge dvije. • PROPORCIONA-LNOST FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONA-LNOSTI Mjerenje duži. Razvijaju ideje i istraživački duh u samostalnom radu. Primjena Pitagorine teoreme na romb. Primjenjuju Pitagorinu teoremu kod izračunavanja geometrijskih figura u kojima se pojavljuje pravougli trougao. Ističe da je Pitagorina teorema nastala iz potrebe rješavanja praktičnih životnih pitanja i o tome učenicima daje neophodne historijske činjenice. Uočavaju greške i shvataju kako se pravilno rješavaju isti zadaci i vrše ispravak netačno urađenih zadataka. • • • • Izvode ogled (dokaz Pitagorine teoreme) na svojim modelima koje su napravili. Primjenom misaonih operacija: analize. • • • • • • • • • PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema (formulacija i dokaz). Stiču naviku preciznosti i tačnosti u radu. apstrakcije i generalizacij e osposobljava ju se za deduktivan način zaključivanj a. a zatim njenu primjenu uvježbava na figurama kod kojih se javlja pravougli trougao. Upoređuju dvije • Ponavlja pojam razmjere usvojen • ranije. U raznovrsnim praktičnim zadacima mogu dati tekst prevesti na matematički jezik. tako i na časovima utvrđivanja na to da se razmjera 55 . Samjerljive i nesamjerljive • Usvajaju pojmove razmjere i proporcionalnosti duži i pojam samjerljivih i • Brzo i racionalno izvode računske operacije sa brojevima i uočavaju vezu • Sticanje • navika preciznog i urednog crtanja i • Uočavaju odnose među dužima i precizno grafički mjere duži. Obrat Pitagorine teoreme. Mogu primjeniti Pitagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i pravougli trapez. Podstiče učenike da svjesno i aktivno učestvuju u radu (u izvođenju i formulisanju zaključaka.

interesni račun. Znaju odrediti tačke. Ispituju da li 4 duži čine proporciju. Detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni. • • • • • • • • nesamjerljivih duži. Primjenjuju talesovu teoremu za konstrukciju četvrte geometrijske proporcionale za tri duži. Uči učenike primjeni proporcija u tekstualnim zadacima. Osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji sa slikama. Proporcija i njena svojstva. Funkcija direktne proporcionalnosti y = kx. u procentnom i kamatnom računu. pravilno pišu. Proporcionalne veličine. na nastavi geometrije. na slici navesti date uslove i tvrdnje. Kod Talesove teoreme. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili na pripremljenoj grafofoliji. Dograđuju i usvajaju pojam funkcije. Navodi učenike da prvo utvrde da li formule određuju funkciju. Razumiju Talesovu teoremu. Znaju prikazivati funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti na razne načine. Razlikuju direktnu i obrnutu proporcionalnost veličina. iskazima i zapisivanjem uslova. geometrije i prirodnih nauka. • • • • • • • • • dvije duži definira samo pod uslovom da su obje duži mjerene istom jediničnom duži i da razmjera ne zvisi od jedinice mjere. • • • • veličine iste vrste. procentni račun. proporcionalna podjela). Pravougli koordinatni sistem u ravni.• • • • • • • • duži Razmjera duži. odnosno kod proporcionalnosti odsječaka na pravima insistira više na razumijevanju i primjeni a ne zahtijeva od učenika dokaze teorema. Usvajaju pojam i osobine proporcije. Proporcionalne duži Dijeljenje duži na jednake dijelove i u datoj razmjeri. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. Talesova teorema i njena primjena. a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrađuje na primjerima. u dokazima svojstava nekih geometrijskih figura i dr. Rastojanje dvije tačne. Znaju podijeliti duž grafički (konstruktivno) na jednake dijelove i u datoj razmjeri. a zatim indukcijom dolaze do formule za funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti. Osposobljavaju se za funkcionalno posmatranje i rasuđivanje učeći o funkcijama kroz nastavu aritmetike i algebre. koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. Radi shvatanja pojma pravouglog koordinatnog sistema ponavlja o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Rješavaju zadatke iz života i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti • • • između duži i brojeva. Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu Pojam direktno i obrnuto proporcionalnih veličina uvodi na primjerima iz života. Razvijanje matematičko gi funkcionalno g mišljenja uočavanjem zavisnosti među veličinama. znaju je iskazati. način zapisivanja funkcije i njen grafik. čitaju i sastavljaju razmjere. Primjenjuju proporcije na zadatke iz prakse. • spretnog korištenja pribora. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti (srazmjerni račun. Funkcija obrnute proporcionalnosti y = k / x . fizike i hemije. postavljaju proporcije i izračunavaju nepoznati član proporcije. Dograđuje pojam funkcije. Detaljno 56 . Navodi učenike da sami određuju razmjeru dvije duži i da na osnovu vrijednosti razmjere zaključuju da li su duži samjerljive ili nesamjerljive.

Induktivnim putem dolaze do uopštavanja. višeslojne grafofolije. Kod obrade stepena uvažava princip postupnosti i posvećuje više vremena uvođenju odgovarajućih pojmova. Uočavaju slične monome i formiraju polinom od datih monoma. Ponavlja pojam brojnog izraza i izraza sa promjenljivom i uvodi naziv algebarski racionalni izraz. posebno u primjeni usvojenih formula. Sabiranje sličnih monoma. binom. binom. Množenje polinoma polinomom. prosječne i nadprosječne učenike. • Proširuje pojam stepena tako da a ∈ R i n ∈ N. • Insistira na usmenom određivanju znaka i vrijednosti stepena u jednostavnijim izrazima. Stiču naviku za izostavljanje znaka za operaciju množenja između faktora monoma kao i broja 1. • • • • • • • 57 . Izvode osnovne računske operacije sa polinomima i izračunavaju brojnu vrijednost izraza. trinom). Stepen količnika. Količnik stepena jednakih izložilaca. Stiču vještinu snalaženja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma. Polinpm (monom. Cijeli racionalni izrazi. • • • • • • • • • • • • • • • • CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj.objašnjava postavljanje problema . Množenje plinoma monomom. Kub binoma. Stepen proizvoda. Ponavlja zakone komutativnosti. pregledno. Navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma na faktore. Operacije sa stepenima – množenje stepena jednakih osnova. Stepen stepena. Razlika polinoma. Konstante i promjenljive. Množenje monoma. Koristi zidne slike sa formulama. Dijeljenje stepena jednakih osnova. Osposobljavaju se da pri izvođenju zaključaka koriste indukciju. jer ih učenici teže shvataju. Više algebarskih operaciaj sa polinomima ilustrira grafički. Ovo realizira na satima utvrđivanja. Sistematizira znaje da bi učenici imali potpuniju sliku sadržaja koji su obrađeni u ovoj nastavnoj cjelini. Uvježbavaju faktorizaciju algebarskih izraza. • Ispoljavaju • • • • • • • preglednost u pisanju i rješavanju zadataka. kad je on faktor. sa objašnjenjem svakog koraka (koristi grafofolije). 5. nastavne listiće: za ispodprosječne. Kvadrat binoma. Sabiranje polinoma. • • • • • • • Usvoje pojam stepena kada je izložilac prirodan broj a osnova realan broj. oblike kvadrata binoma. dedukciju i analogiju. Osposobljav aju se za samostalan rad i samokontrol u. Stepen polinoma. Prepoznaju kvadrat binoma i razliku kvadrata. Usvojene formule i postupke primjenjuju pri rastavljanju polinoma na faktore. Osposobljav • • Određuju vrijednost stepena i računaju sa stepenima. Proizvod stepena jednakih izložilaca. trinom). Prepoznaju algebarske izraze (monom. Racionalno računaju. Brojevna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Sređeni oblik polinoma. razlike kvadrata. asocijativnosti i distributivnosti. Suprotni polinomi. Izvode osnovne računske operacije sa stepenima i interpretiraju usvojena pravila obrnutim putem. • Osposobljavaju se • • • da u toku rada daju objašnjenja za svaki korak u rješavanju zadataka. Znaju rastaviti polinome na faktore primjenom zakona distributivnosti. Rastavljanje polinoma na faktore vrši postupno. Pravilno interpletiraju i primjenjuju usvojena pravila za izvođenje računskih operacija sa monomima i polinomima.

. O značaju posmatranja. Podjela mnogouglova. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. harmoničnosti i pravilnosti u matematici i povezuje matematičke pojmove sa prikmjerima iz svakodnevnog života.Broj dijagonala mnogougla. uočava odnose među elementima u mnogouglu. • Rješavanje jednačine oblika x2 ± 2xy + y2 = 0. Razlika kvadrata. Rješavanje jednačine oblika x2 – a = 0. analize i logičkog mišljenja. Rješavaju jednačine na novi način koji se temelji na rastavljanju polinoma na faktore. Razvijaju pozitivne stavove • • Aktivno učestvuje u nastavnom procesu Razvija stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. • Razvijaju stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. Zna procedure računanja površina pravilnih i nepravilnih mnogouglova. Samostalno crta. harmoničnos ti i pravilnosti u matematici i svakodnevno m životu. • Faktorizacija polinoma oblika x2 ± 2xy + y2. MNOGOUGAO (POLIGON) -Mnogougao.. . Rastavljanje polinoma x3 ± y3 na faktore. . • • Razumije i zna šta su poligoni I njihove podjele Upamti da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao Prepozna i razumije pravilne poligone i konstrukcije nekih. zbira i razlike kubova.Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao.Površina mnogougla. zapažanje i zaključivanje.• Rastavljanje polinoma na • • • • Zbir i razlika kubova. Rastavljanje polinoma oblika razlike kvadrata na faktore. Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o mnogouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova mnogougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje.Konstrukcije pravilnih mnogouglova. • Faktorizacija polinoma oblika x3 ± 3x2y + 3xy2 ± y3. a ≥ 0 . 58 .Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. Rješavanje jednačine oblika ax2 + bx = 0. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. Utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. faktore primjenom zakona distributivnosti. . aju se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktičkog materijala. zapažanja. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o uglovima i dijagonalama mnogougla. • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom životu. 6. Aktivno posmatra. • kvadratnog trinoma koji nije kvadrat binoma. . Osposobljavaju se za analitičko mišljenje Uočavanja zavisnosti među datim elementima mnogougla.

-Površina kruga..• • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini. • Harmon ičnosti I pravilnosti u matematici I svakodnevn om životu.Površina kružnog prstena i kružnog isječka.. • Broj π shvata kao omjer obima kruga i prečnika kruga i na osnovu toga računa približnu vrijednost broja π. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Vizuelnog pamćenja • Primjene algoritamskog rješavanja zadataka • Mjerenja i procjenjivanja • Induktivnog i deduktivnog zaključivanja • Identifikacije i generalizacije • Razvijaj u stavove o značaju estetskih vrijednosti. Razlikuje krug(površ) od kružnice (linije). Organizuje eksperimentalne i numeričke postupke utvrđivanja odnosa matematičkih pojmova vezanih za kružnicu i krug. Koristi zidne slike sa formulama. Učestvuje u grupnom radu i pomaže drugima u rješavanju problema • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o kružnici i krugu Navodi učenike na samostalno razmišljanje i logičko zaključivanje. Stiču vještinu korištenja pribora. Samostalno crta. grafofolije. zapisuje i primjenjuje matematičke formule i dovodi ih u korelacije sa primjerima iz života Kritički vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava zainteresiranost u radu. o Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevn om životu. prosječne i nadprosječne učenike. . • Površinu kruga razumijeva kao površinu π puta veću od površine kvadrata stranice r.METODIČKE NAPOMENE 59 . zapažanja. DIDAKTIČKO .Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. Vizuelne organizacije i orijentacije.Dužina kružnog luka. analize i logičkog mišljenja. nastavne listiće: za ispodprosječne. prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevno m životu. Vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava kritičnost u radu. • Značaju posmatranja. . uočava odnose među elementima kružnice i kruga. • • • • • Aktivnoi kritički učestvuje u nastavnom procesu Posmatra. 7. KRUŽNICA I KRUG -Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. .

I obrnuto. cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima.). uporedjivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima. aritmetički kvadratni korijen. TEMA – VEKTORI Uvesti pojam vektora na «prirodan» način. jednakost. svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konačnim ili beskonačnim brojem decimala može ( a) 2 60 . • Obratiti posebnu pažnju na odnose dva vektora ( kolinearni.1. • Na primjeru usmjerene duži objasniti pojam vektora i njegove karakteristike ( pravac. • Primjeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije ≤ i ≥ za objašnjavanje približne vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udžbeniku).leže na paralelnim pravima. • Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rješavanja kvadratne jednačine x2 = a. Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora. i iracionalan broj je uslov za pravilno shvatanje realnog broja. obratit pažnju na promjenu smjera vektora i sl. Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike. • Detaljno obrazložiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja. • Prije uvođenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. uz korištenje uvedenih relacija i operacija 2. sa puno primjera ( koristitei pojmove iz fizike i sl. • Izračunavanje približnih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vršiti na unaprijed određen broj decimala (pomoću tablice ili džepnog računara). Svaki racionalan broj može se napisati kao decimalan broj (čisto periodičan ili mješovito periodičan). • Grafički uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije. tj. a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena veličina. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo. • Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rješavaju pomoću vektora.). a ≥ 0. Posebnu pažnju obratiti na odnos dva vektora ( kolinearnost. smjer i intenzitet). TEMA – REALNI BROJEVI Za razumjevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih. • Posebno naglašavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetičkog kvadratnog korijena. • Grafički uvesti operaciju množenja vektora i skalara ( skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine. Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen. • Objasniti i pokazati na primjerima identitet = a. • Uvesti kvadratni korijen kao način zapisivanja rješenja kvadratne jednačine. a ≥ 0. • Izračunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) što će pripremiti učenike za kasnije shvatanje i izračunavanje vrijednosti stepena. uporedjivati ih po intenzitetu.

. shvatanjem i razumijevanjem suštine Pitagorine teoreme i njenom širokom primjenom u računskim. • Upoznati učenike sa Pitagorinom teoremom služeći se tzv. 12 i 13 ..• • • Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodičan zapis sa beskonačno decimala. • Primjenjivati sadržaje iz nastavne teme Realni brojevi u kombinovanim zadacima u cilju sistematizovanja znanja. nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni.4142135. 3. • Navoditi učenike na pronalaženje zavisnosti 32 + 42 = 55. a zatim dati informaciju o „Pitagorinim brojevima“. i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj. 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetička interpletacija). 5 . • Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom. • Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski određivati tačke brojevne prave kojima se pridružuju iracionalni brojevi 2 .. Može izvesti i strožiji dokaz uz simboličko zapisivanje. • Uvježbavati primjenu Pitagorine teoreme. Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsječaka koje paralelne prave 61 . Samjerljivost i nesamjerljivost duži vezati za vrijednost razmjere njihovih dužina koja je racionalan ili iracionalan broj. b a koji se ne mogu napisati u obliku razlomka . a nastavnik na svom modelu ili koristi višeslojnu grafofoliju. 4 i 5 jedinica. 4. se napisati u obliku razlomka Potrebno je učenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme – iskazom i zapisom. 3 . • Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima. − 3 . • Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog „egipatskog trougla“ i dati geometrijsko tumačenje Pitagorine teoreme koje se temelji na jednakosti površina. „egipatskim trouglom“ • Historijski se osvrnuti na „egipatski trougao“ čije su stranice 3. uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost duži. 3.− 5 . mjerenju i upoređivanju duži. Zaključak uopćiti npr.. konstruktivnim i praktičnim zadacima. 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom mjerenjem). • Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki učenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem).− 8 itd. • Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada učenici usvoje da je Q ∩ I = Φ . 7 . FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Pri uvođenju pojmova razmjere i proporcionalnosti duži treba koristiti prethodna znanja učenika o razmjeri. što znači da nisu racionalni. • Utvrditi da će trouglovi sa stranicama 5. 6. b Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1. 5 .. Kada učenici upoznaju opći pojam razmjere.− 2 . Sada saopćiti učenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonačno decimala (neperiodični). TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA a . TEMA – PROPORCIONALNOST.

• Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. • Uvesti mjerni broj i jediničnu duž. apscisna osa. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. • Pojam stepena obraditi postupno. kao i svojstava računskih operacija. 5. 62 . racionalni i iracionalni brojevi. • Razgraničiti jasno pojmove upoređivanja duži. • Za određivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces – predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora.Y) odgovara samo jedna tačka koordinatne ravni. • Proširiti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz. • Definirati proporcionalne duži i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz duži • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izračunavanje brojne vrijednosti. ako je MN = 12 cm. • Računske operacije sa monomima i polinomima (u sređenom obliku) vršiti na osnovu poznatih zakona računanja sa brojevima. • Kod operacija sa stepenima svako pojedinačno pravilo uvježbavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. Među racionalnim izrazima posebno su značajni polinomi. • Grafički upoređivati duži i obuhvatiti dva slučaja: za koliko je jedna duž veća (manja) od druge duži i koliko puta je jedna duž veća (manja) od druge duži. • Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti duži definirati pomoću vrijednosti razmjere duži. nakon čega izvršiti uopštavanje. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati važnije pojmove u vezi sa funkcijom. a zatim izvesti zaključak da se svakoj duži može pridružiti pozitivan broj. jedinična duž. Promjena vremena i temperature). tablicom i formulom a zatim definirati funkciju. mjere. Objasniti pojmove: koordinatni početak. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su učenici već upoznali u temi realni brojevi. učenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedinična duž? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je duž MN veća od jedinične duži? Kolika je dužina duži MN? • Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira što su taj pojam učenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima. • Pojam mjere duži (duž koja se sadrži cio broj puta u datoj duži) također formirati na primjerima. cijeli. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni. mjernog broja i dužine duži. iracionalan broj primjeniti definiciju i izvesti tačan zaključak. • Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. i da svakom uređenom paru (X. Na primjer.grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvježbati njenu primjenu. jedinične mjere. • Uvesti pojmove iz kamatnog računa i rješavati probleme koristeći svojstva direktno proporcionalnih veličina. • Pojam procenta kao specijalni slučaj razlomka koji su učenici upoznali u 6 razredu proširiti i rješavati zadatke procentnog računa proporcijom. • Pojam dužine duži izgraditi na primjerima. Posebnu pažnju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti. • Navesti više primjera direktno proporcionalnih veličina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj X ∈ R može po formuli izračunati vrijednost funkcije Y ∈ R. Identične transformacije polinoma mogu se uspješno vršiti uz dobro poznavanje sadržaja o stepenima.

7. specifične 63 . pravilo računanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rješavanja nekih logičko kombinatornih zadataka. pristupa se izuzetno važnom problemu izgradnji pojma broja π. Polazište za izvođenje formule za površinu kruga može biti i formula za površinu kružnog isječka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i visinom r. • Formula. mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i prečnika). Naročito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i računanje obima i površina istih. rad učenika na projektima. posebno jednakokrakog. • Do formule za računanje površine kruga treba doći eksperimentalnim putem. čime se učenici očigledno uvjeravaju u istinitost tvrđenja. vrednovanje treba da bude zasnovano na različitim metodama.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. sposobnostima i sklonostima. … . Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja. 6. U skladu s tim. • Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rješavanju jednačina datih oblika. potrebno je pratiti i procjenjivati: kreativnost učenika prikom rješevanja zadataka . Nakon toga proučavaju se omjeri obima i prečnika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu. • Racionalno računati primjenjujući formulu za razliku kvadrata na čisto brojevne izraze (7. U procesu formiranja broja π obavezno na početku koristiti eksreriment. Broj π svojim nastankom upučuje učenika na način izračunavanja obima kruga.• Poslije uvježbavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumačenje pomoću odgovarajućih slika. Na primjer.712).292 – 2. Ocjenjivanje Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su učenici usvojili pređeno gradivo i stekli matematičke vještine i radne navike i kako stečena znanja umiju primjenjivati u rješavanju praktičnih zadataka. TEMA – MNOGOUGAO POLIGON Ovom tematskom cjelinom proširit.). polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore (4x2 – 25y2 = (2x)2 – (5y)2 . Na primjer: Koliko se različitih pravih može povući kroz deset tačaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne. procedurama i instrumentima. ili površina jednaka površini pravougaonika čije su stranice π r i r ). produbit i sistematizovati će se ranije stečena znanja o trouglu i četverouglu. • Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teško za učenike. induktivnom metodom uopćavanjem i sistematizacijom ranije naučenih pojmova o trouglu i četverouglu. Formuli za površinu kruga treba dati geometrijsko značenje ( površina π puta veća od površine kvadrata stranice r. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju. Svaki učenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao. • Mnogougao uvesti. 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y)3 itd. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Aroksimativnom transformacijom površi kruga u površ pravougaonika. vodeći računa o individualnim mogućnostima. TEMA – KRUŽNICA I KRUG • Nakon što se ponove prošire i kompletiraju znanja o krugu i kružnici i dijelovima istih. • Na temelju naučenih znanja računanja površine trougla. uvoditi učenike u strategije izračunavanja površina mnogougla uopće.

zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. proizvoda i sredine učenja. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. 70 časova godišnje 64 . motive i interese. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa.komunikativne i radne vještine. sklonosti i sposobnosti. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. Osim navedenog. prilikom utvrđivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje učenika. U svakom polugodištu radi se najmanje jedna školska pisana zadaća sa analizom i ispravkom. objektivne uvjete za rad.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. uz korištenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i učešće roditelja. FIZIKA VIII razred – 2 časa sedmično. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Individualno prilagođeni program. procesa.

Drugi i Treći Newtonov zakon. uče kako sami da naprave dinamometar. sila. Ukazuje na 65 . srednje i trenutno ubrzanje. Moment sile. Ispituju istezanje elastične opruge.CILJEVI I ZADACI ISHODI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. pomak. Slaganje i razlaganje sila. Razlikuje pojmove putanja. klasifikacija sila. Zadaje zadaće. simuliranje određene vrste kretanja korištenjem senzora kretanja ili videoanaliza za određivanje veličina koje karakterišu kretanje tijela prikazanih na snmcima) Kretanje i sile Kretanje. Diskutuju o različitim vrstama kretanja. sila Međudjelovanje. Rješava jednostavne eksperimentalne i računske zadatke. crtaju Međudjelovanje. uslovima nastanka. kontrolne zadatke i školske pisane zadaće. Ravnomjerno promjenljiivo pravolinijsko kretanje. Razumije efekt djelovanja momenta sile. Razumije vezu između ubrzanja. Razumije princip dinamometra. Analiziraju grafički i računski rezultantu kolinearnih sila i grafički rezultantu nekolinearnih sila. relativnost kretanja. položaj. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa težinom tijela. Opisuju kretanja služeći se različitim reprezentacijama. brzina. Identificiraju primjere iz iskustva koji ukazuju na mogućnosti i ograničenja modela materijalne tačke. tijelo koje je obješeno o oprugu i druge oglede s dinamometrom. Rade i analiziraju domaće zadaće. Kinematički opis kretanja. Grafički predstavlja silu i zna njenu mjernu jedinicu. ocjenjuje učenike. Zna da je inertnost Razvijanje osjetljivosti na probleme. Upućuje učenike na korištenje raznovrsnih izvora informacija. putanja i pređeni put. sile i mase. Mjerenje sile. Prvi. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik: Identificiraju različite tipove međudjelovanja odnosno sila u prirodi.ulozi pojmovnih modela u fizici. razlikuje sile koje djeluju na daljinu i kontaktne sile.uzročnoposljedičnim vezama u prirodi Polazeći od iskustva i jednostavnih ogleda pomaže učenicima da formiraju pojam sile. Izvodi jedinicu sile. Mjere pređeni put i proteklo vrijeme. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa silom. Analiziraju tijelo koje miruje na stolu. sile i mase tijela. Klasificiraju sile. Zna izvesti jedinice brzine i ubrzanja. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje. Razvijanje svijesti o: . Zna da postoje različite vrste međudjelovanja u prirodi i da su promjene svojstava i stanja tijela uzrokovani međudjelovanjem. Opisuje i tumači referentni sistem i model materijalne tačke. Rješava grafički i računski jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila. Prepoznaje različite vrste kretanja u prirodi. njutn (N). Razumije silu kao mjeru međusobnog djelovanja tijela. Veza između ubrzanja.priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće. te silu razloženu na normalne komponente. efektima i načinima opisivanja.vezi između znanja fizike i svakodnevnog iskustva . Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i deformaciju tijela. pređeni put i pomak. srednja i trenutna brzina. Ravnoteža sila. Ubrzanje. Pomaže učenicima da istražuju kretanja. koristeći se različitim medijima (pored tradicionalnih ogleda i snimanje kretanja pomoću vibratora i analiza histograma. stavovi. .

Opisuju efekte potiska. Zna vezu između mase i težine tijela. histograme kretanja i st. masom i ubrzanjem. Razumije da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. Razvijanje navike istraživanja. labilna i indiferentna ravnoteža. težišnica. Mjerenje pritiska. Zna izvesti jedinicu za pritisak i povezanost paskala sa milibarom. Opisuju i tumače beztežinsko stanje. Upoređuju mase i težine tijela. Razvijanje navika da rade timski i razmjenjuju iskustva i ideje. Zajedno sa učenicima izvodi različite oglede i pomaže im da razumiju razliku u značenju pojma pritisak u fizici i jeziku svakodnevnice. 66 . labilnu i indiferentnu ravnotežu i primjenjuje znanje o težišnici. Razlikuje stabilnu. razumije značenje ubrzanja slobodnog pada.v-t i a-t grafike. Ispituju prenošenje pritiska kroz različite sredine. potisak. sila trenja. Razlikuje pojmove sila teža i težina. Diskutuju o vrstama kretanja s obzirom na rezultantu spoljašnjih sila i posljedicama koje slijede iz Trećeg Newtonovog zakona. odnosno manja vrijednost pritiska. Objašnjava promjenu impulsa tijela kao posljedicu njihovog međudjelovanja. Zna da je pritisak količnik sile i površine na koju sila djeluje pod pravim uglom. Dinamometrom mjere silu teže na tijela različite mase. Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu međusobno djeluju jednakim silama suprotnog smjera i opisuje efekte tog međudjelovanja. ravnoteži i stabilnosti na praktičnim primjerima. Težište. stabilna. Istražuju ravnotežna stanja i stabilnost tijela. Objašnjava djelovanje sile trenja na kretanje tijela i opisuje primjere koji pokazuju važnost sile trenja. Zna da je sila potiska jednaka težini istisnute tečnosti i iskaz Arhimedovog Određuju težište tijela. sila teža. Pomaže učenicima da uoče veze između veličina koje karakterišu stabilnost tijela i trenje.Gravitaciona sila. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike i matematike. Pascalov zakon. svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela. faktor trenja. veličine dodirnih površina i težini (pritisnoj sili). raspravljaju o primjerima u kojima je važna veća. Zna da su hidrostatički pritisak i atmosferski pritisak posljedica težine slojeva tečnosti odnosno vazduha. Arhimedov zakon. slobodan pad. Trenje klizanja. težištu. Razumije da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje. Stvara problemsku situaciju tako da pokazuje da tijelo od plastelina može. stabilnost tijela. efekti djelovanja sile trenja. Tabelarnim i grafičkim prikazom dolaze do pojma faktor trenja Navode različite primjere pritiska iz života. Atmosferski pritisak. Pritisak u tečnostima. beztežinsko stanje. težina tijela. azlike i povezanost mase i težine tijela. Pritisak Pritisak u čvrstim tijelima. Zna da je uzrok gravitacionog međudjelovanja masa tijela. Istražuju zavisnost sile trenja o vrsti podloga. a i ne mora da pliva u void (zavisno o obliku ) i usmjerava učenike na pravilno tumačenje ove pojave. Ispituju povezanost među zbirom spoljašnjih sila.

Mjere hidrostatički i atmosferski pritisak i analiziraju dobivene rezultate. njeno pretvaranje i povezanost sa radom da bi učenicima olakšao konceptualno razumijevanje energije i rada. Identificiraju pojave prilikom kojih se mijenjaju kinetička i potencijalna energija i analiziraju date formule. sile trenja. Zna fizički smisao energije i njenu povezanost sa radom. džul (J). Zakon održanja ukupne energije. koristeći se primjerima iz svakodnevnog života.puta. koristi veće i manje jedinice od vata. Pretvaranje energije. Razumije pojam zatvorenog (izolovanog) sistema i da je cjelokupna energija u tom sistemu sačuvana. identificiraju različite oblike energije u prirodi i komentarišu njihovo korištenje. Razumije da promjena potencijalne energije zavisi o razlici visina početnog i krajnjeg stanja. Sa učenicima raspravlja o primjerima snage u prirodi i načinima njenog korištenja. Razumije fizički smisao snage. Istražuju rad različitih sila: rad vučne sile. džul (J). Zna jedinicu energije. Rad. utvrđuju veličine od kojih zavisi hidrostatički pritisak. Identificira različite oblike energije. Zna da atmosferski pritisak opada sa nadmorskom visinom. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o energiji i radu. Razvianje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije. Zna izvesti jedinicu džul. 67 . sile i pređenog .zakona. vat (W). rad elastične sile. Kinetička. Diskutuju o razlozima zbog kojih neko tijelo uronjeno u tečnost prividno postaje lakše. Ističe da je energija stanje. Izračunava vrijednosti kinetičke i gravitacione potencijalne energije u jednostavnim primjerima. Opisuje vezu između rada. potencijalna i elastična energija. Opisuju primjere pretvaranja energije i crtaju dijagrame energetskog bilansa. a rad proces i da je energija neophodna za život čovjeka i sve procese u prirodi. Opisuje elastičnu potencijalnu energiju. Razvijanje svijesti da svako tijelo ima određenu energiju. značaj energije. Poluga. Razlikuju sile koje vrše rad od onih koje ne vrše rad. Energija i rad Različiti oblici energije u prirodi. očuvanju okoliša i nužnosti pronalaženja alternativnih izvora energije. lebdi i tone i zna to odrediti poređenjem gustina. povezuju rad sa transformacijom energije iz jednog u drugi oblik. Priprema i izvodi oglede kojima pokazuje postojanje različitih oblika energije. Razumije da je za vršenje rada potrebna energija. Primjenjuje znanje o radu i snazi na primjerima iz života i jednostavnim zadacima. Povezuje kinetičku energiju je sa brzinom kretanja. Povezuje gravitacionu potencijalnu energiju sa radom sile teže. Diskutuju o značenju energije u različitim kontekstima. zakon poluge. Opisuje primjere pretvaranja energije. Snaga. primjena poluge. sile teže. Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo pliva. Rješavaju jednostavne zadatke.

sportu. tečnosti i gasova. Kritički razmatraju pojave u prirodi. temperatura. Ispituje prisustvo učeničkih miskoncepcija o toploti i kreira situacije njihovog prevazilaženja. Određuje količinu toplote i temperaturu smjese. diskutuju o svojim iskustvima i Podstiče učenika na samostalno zaključivanje. računaju i upoređuju momente sile i tereta. Polazeći od zakona održanja energije opisuju i računaju šta se dešava kada zagrijano tijelo stavimo u vodu.Strma ravan. razmjena toplote. Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. klasificira tvari na dobre i loše provodnike toplote. Razvijanje svijesti o postojanju nekih općih zakona u prirodi. zna objasniti provođenje toplote pomoću čestičnog modela tvari. vrše pretvaranja vrijednosti temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto. princip centralnog grijanja i kako Sunčeva energija dospijeva do Zemlje. Promjena agregatnih stanja: očvršćavanje. strujanjem i zračenjem. Ispituju međusobnu zavisnost sile. isparavanje i kondenzacija. džul po kilogram i Kelvinu (J/kgK). toplota. Objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku 68 . Održanje mase. Razumije jednakost rada uz različite sile i puteve. Ispituju uslove ravnoteže na poluzi. Demonstrira različite vrste termometara. Diskutuju primjenu strme ravni. Identificira različite primjere prostih mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz svakodnevnog života. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. Razumije princip termometra. ljudska ruka kao poluga. termičko širenje tijela. zakon strme ravni. Toplota Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer se sastoji od čestica koje se kreću i međusobno djeluju. Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje dovođenjem ili oduzimanjem toplote. džul (J). Izvode oglede i uočavaju promjene duljine i zapremine čvrstih tijela. toplota. primjena Razumije i objašnjava zakonitost poluge i njenu primjenu. Mehaničke oscilacije i talasi Termičko kretanje molekula. Ispituju kako se mijenja temperatura različitih tvari pri dovođenju jednakih količina toplote. Opisuje primjere toplotnog širenja iz života. dužine i visine strme ravni. Predviđaju ishode ogleda. Postavljaju hipoteze i kreiraju modele pomoću kojih objašnjavaju toplotne procese. količina toplote. Pomaže učenicima da sistematiziraju svoje znanje o poluzi i strmoj ravni i razumiju funkciju prostih mehanizama. Zna da odnos sile i tereta zavisi o usponu strme ravni. razumije anomaliju vode. količina toplote. povezuje i objasnjava zavisnost zapremine tijela odnosno gustine o temperaturi. tereta. tabelarno prikazuju dobivene podatke i uočavaju jednakost rada uz različite sile i puteve. Razlikuje pojmove temperatura. Diskutuju primjenu i korištenje poluge u tehnici. Prenošenje toplote. specifični toplotni kapacitet. Određuju temperaturu kao jednu od veličina koje opisuju stanje posmatranog tijela. Informisan je o nuli apsolutne temperature. princip termometra. Rješava jednostavne probleme. Zna da je uzrok toplotnom procesu gradijent temperature i da se toplota uvijek prenosi sa tijela više na tijelo niže temperature. unutrašnja energija tijela. Demonstrira i objašnjava različite načine prenošenja toplote. topljenje.

KEMIJA/HEMIJA Važno je učiti kemiju/hemiju. Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo kemijsko otkriće.proces promjene agregatnog stanja. Objašnjava razliku između ključanja i isparavanja. Mjere promjenu temperature pri promjeni agregatnog stanja tvari. 69 . Ukazuje na značaj zakona održanja u fizici. Grafički prikazuju procese promjene agregatnih stanja i određuju količinu toplote koju treba dovesti (oduzeti). Uočava da se masa tvari ne mijenja ma kakve fizičke promjene i procesi se dešavali. Upućuje učenika u istraživanja specifičnosti agregatnih stanja. možemo zaključiti da je kemija/hemija među najstarijim prirodnim znanostima/naukama. Određuju kolika masa leda odgovara određenoj masi vode. Demonstrira i objašnjava ciklus promjene agregatnih stanja vode. idejama u vezi s prenošenjem toplote. Zna da tečnost proključa na nižoj temperaturi kad se pritisak iznad nje smanji i da se čvrsto tijelo topi na nižoj temperaturi kada se poveća spoljašnji pritisak.

a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta. Učenje o elementima. razvijati sposobnost opažanja tijekom eksperimenta. odnosno o prijelazu tvari kondenzacija. razvijati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja. i usmjeriti ga na potrebna kemijska znanja za svakodnevni život. Kemija proučava građu. svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete/uslove koji na njih utječu. razvijati sposobnost predviđanja hemijskih promjena u danim/datim okolnostima. Stječe vještine planiranja i izvođenja jednostavnih pokusa da bi se uočile hemijske promjene i svojstva tvari. kristalizacija. tvarima koje izgrađuju našu okolinu. Kada bi iz svakodnevnog života ljudi isključili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi. o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utječu. tako što oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje čine proizvodi hemijske industrije. gladni i obolijevali bi od mnogih danas izlječivih bolesti. isparavanje. te posljedica ljudskog upletanja 70 . Razvrstava i uspoređuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava. razumjeti svojstva i promjene tvari. PODRUČJA CILJEVI I ZADACI UČENJA Učiti: Znanje Posmatrati i steći znanja o temeljnim kemijskim kemije: teorijama. tekućina. fazama i faznim prijelazima pri kemijskim reakcijama. kemijskim spojevima i proizvodima kemijske industrije važnim u svakodnevnom životu. Program kemije treba temeljiti na naučnim postignućima i prilagoditi ga psihofizičkom uzrastu učenika. Sadržaj OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Učenik: Stječe temeljna znanja o kemijskoj građi tvari. iz jednog oblika u drugi. Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi. odnosno promatranja pojava. Ovaj program kemije/hemije koncipiran je tako da učenicima pruži osnovna znanja o prirodnim pojavama. plin/gas. Zadaci nastave kemije su: Razvijati vještinu eksperimentiranja. Dakle kemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore života. prirodnim ciklusima kruženja. Razvija navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na temelju eksperimenata. Učenje o fizičkim i kemijskom promjenama.Kemiju/hemiju učimo zato jer kemija zadire u sve grane industrije. kemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi. promjenama i podjeli. prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu Procesi njih mogli opisati. Razumijevanje pojmova o neuništivosti materije i Razumije pojmove: krutina/čvrsto. goli.

Međusobno uvažavanje i rad u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. Prepoznavati ulogu nauke za razumjevanje hemijskih procesa i pojava u prirodi. Razvijati svijest o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja i životne sredine. kemijske spojeve i proizvode hemijske industrije koji su važni u svakodnevnom životu. Primjena znanja hemije Korelacija kemije s drugim predmetima. vrijednosti. Razvijati naviku korištenja raznih izvora informacija. Uvod kemiju/hemiju 2.koristiti kritičko razmišlanje pri rješavanju problema. Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono može spriječiti. Razred 1. Dobro poznavati one kemijske elemente. navike Poticati interes učenika na proučavanje kemije. točnost i preciznost pri izvođenju ogleda. Poticati na kritičko razmišlanje i rješavanje problema. Praviti određena poređenja. stavovi.u prirodne procese. kako se njima rukuje i kako su obilježene. Kemijska sistematika 4. Razvijati navike za urednost. Steći neophodna saznanja o koristima učenja hemije u svakodnevnom životu. Znati najvažnija svojstva zraka/vazduha i vode. Tvari/supstance 3. Nemetali 71 . poznavati najvažnije prirodne cikluse. Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadržaja zahtjeva timski rad nastavnika svih prirodnih predmeta. Znati pravilno koristiti izvore informacija. Vrste hemijskih spojeva 6. Preuzimati odgovornost pri zajedničkom procesu učenja. Kemijske reakcije i hemijski zakoni 5. PROGRAMSKI SADRŽAJI (Tematske cjeline) VIII.vršiti analizu pojava i procesa. Znati koje su štetne i opasne kemikalije u kućanstvu. Sposobnosti i vještine.

itd. planirati svoj rad i rad grupe. a posebice rezultati učenja. Učenike treba pratiti i ocjenjivati tijekom izvođenja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje. Na nastavniku je odgovornosti da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u okviru plana. i drugih ispitnih postupaka. jer njihove su zabilješke u stvari dnevnici rada koji ih uče redu. stavove i ponašanje. sposobnosti. usmenog i pisanog izvještaja i dr. Za realizaciju programskih sadržaja neophodno je što više rješavanje stehiometrijskih zadataka. razgovor. praktični radovi. bitno su uvjetovani/uslovljeni načinom učenja. programirana. heuristička.istraživanjima.rješavanje zadataka objektivnog tipa. Poželjno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno osjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje) Interno ocjenjivanje učenika vršiti na osnovu obrazovnih postignuća. rasprava. ocjenjivanje i napredovanje učenika treba koristiti različite postupke i instrumente. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave: problemska.vještina. Sve aktivnosti učenici će vršiti u školi. kod kuće koristeći se dodatnim izvorima informacija. Ambijent u kojem se učenici osjećaju dobro i sigurno. odnosno kako učenici trebaju učiti. demonstracija. R E S U R S I Z A R E A L I ZA C I U Za realizaciju ovog programa kemije/hemije neophodno je da škola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu kemije s pomoćnom prostorijom za kemikalije i pribor.rješavanju problema . . To će svakako utjecati na njihove vrijednosti. Za praćenje.D I D A K T I Č K O – M E T O D I Č K E N A P O M E NE Sadržaj i proces učenja. O C J E NJ I V A NJ E Napredovanje učenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati. Svladavanje programa kemije treba se temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz pomoć nastavnika pripremaju i izvode učenici. Preporuča se nastavnicima da inzistiraju na učeničkim zabilješkama. vodeći računa o individualnim mogućnostima. Provoditi će istraživanja i rješavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. U školskoj knjižnici je potrebna određena stručna literatura za nastavnike i darovite učenike koji žele znati više. a nastavnici ih poučavati i pomagati im u stjecanju odgovarajućih znanja i razvijanju njihovih vještina i sposobnosti. učenička izvješća. Redoslijed poučavanja pojedinih tema nije obvezujući.učeničkim projektima. vještinama. sposobnostima i sklnostima. Učenici će učiti samostalno i u grupi. Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori. uz dobro rukovođenje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata. . Za izvođenje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagoškim standardima za nastavu kemije/hemije. 72 .sposobnost i vještine učenika za vrijeme eksperimentalnog rada. programirani tekst. mali istraživački projekti. simulacija. projekat.sudjelovanje i doprinos pri radu u grupama. razvijanja koncepta i kritičkog razmišljanja. učenički eksperimenti. istraživanje. radu i sistematičnosti.

ponašanje Razvijanje navike timskog rada i suradnje pri učenju. i kako je tekao njen razvoj kroz povijest. Poznavati osn. Aktivnosti nastavnika Nastavnik treba Nadzirati učenike pri njihovu radu u lab. VIII. 70 sati godišnje Tematske cjeline. Poznavati znakove opasnosti i mjere zaštite. Razvijanje istraživačkog duha. osigurati im potrebnu literaturu sa slikama.K E M I J A / H E M I J A. razred – 2 sata/časa tjedno/sedmično. i znati ga koristiti pri izvođenju eksperimenata. Teme UVOD U KEMIJU Kratak pregled razvoja kemije Što sve rade kemičari Kemijski laboratorij i mjere zaštite Ciljevi i zadaci Oček. 73 . Prepoznavati Znakove opasnosti. Samostalno izvoditi neke jednostavne pokuse.teoretski ih pripremiti za taj rad. rezultati Učiti: Učenik: Značaj učenja kemije kao prirodne znanosti. znanost. priborom i posuđem. Aktivnosti učenika Stečeno teoretsko znanje iskoristiti za prakt. Hemija kroz povijest Izvesti neke atraktivne pokuse Naučiti rukovati s laborator. Vrijednosti stavovi. Znati da je kemija prir. ab. rad. pribor i posuđe..

označavanje iona. Simboli kemijskih elemenata. Naučiti strukturu PSE. Rješavati računske zadatke. npr. problem onečišćenja. SISTEMATIKA Periodni sistem elemenata Valencija elemenata PSE kroz povijest. Navestim primjere Fzikalih i kemijskih promjena. Elementi u prirodi i podjela. Rješavati računske zadatke. kisika i nitrogena u zraku. Voda u prirodi. Razlikovati atome od iona. KEM.. Pokusima pokazati kemijsku sličnost elemenata iste skupine PSE. Definirati valenciju. Učiti pojam smjese i čiste tvari. Razvijanje ekološke svijesti. izrada zidne tablice PSE. Pomagati im pri izvođenju pokusa. Sastav zraka. Dodatno pojašnjenje nekih pojmova. Građa tvari. pojam izotopa. elektronski omotač. Steći temeljne predodžbe o atomu. svojstva. elektrolizu vode. atomski i maseni broj. Vrste tvari. diskusija o rezultatima pokusa. Poticati učenike na znatiželju. Shvatiti sićušnost atoma. Na osnovu grupnih i samostalnih pokusa trebaju sami zaključiti kad dolazi do fizikalne a kad do kemijske promjene. rasprostranjenost. Pisati formule spoja na osnovu valencije. destilacija. svojstva. Računati maseni udio tvari u smjesi. Izvesti pokuse za razdvajanje smjesa. Izrada Stalno nadzirati učenike za vrijeme izvođenja pokusa. Metode razdvajanja tvari iz smjese. dobivanje i svojstva. Izčitavati podatke o atomima elemenata na osnovu njegove pozicije u PSE. Pojam i građa atoma.) veza PSE i građe atoma. Pokusima pokazati razlike između fizikalne i hemijske promjene. Obrazložiti zašto Ar nije Poticanje suradničkog učenja. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosi. filtracija. Izvesti pokuse:dok. Zadati učenicima da sami izrade plakate s ključnim pojmovima. Naučiti simbole najčešćih elemenata. Zrak/ vazduh Voda Def. kristalizacija. suradničke diskusije i vlastite kreativnosti. Zakon periodičnosti (grupe i per. Znati da se pojam hemijski element odnosi na vrstu atoma. Određivati valenciju elemenata. Shvatiti da je zrak smjesa plinova/gasova Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za piće.TVARI Pojam tvari Fizikalne i kemijske promjene tvari. 74 . Kemijski elementi Poticanje znatiželje za mikrosvijet. Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa. Pokusima razjasniti pojmove: taloženje.

Razvijanje čistoće i Urednosti pri izvođenju kemijskih pokusa. Izvesti eksperimente koji će objasniti kemijske reakcije. čime če se doći do osnovnih kemijskih zakona. kako ne bi došlo do povrede pri radu. Svojstva metala i Njihov položaj u PSE. Usvojitim pravila pri radu i pravilnom skladištenju kemikalija. Stvaranje navike Timskog rada. nalaženje. 75 . Lavoazijeov zakon Prustov zakon. Nastavnik treba aktivno sudjelovati u pripremi pokusa koje će učenici izvoditi. Sinteza i analiza.jednadž. Vršiti kemijska izračunavanja na osnovu kemijskih jednadžbi. spojeve i njihovu upotrebu. Spoznati da se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala. Promoviranje općih vrijednosti. dobivanje i upotreba vodika. Mr i količine tvari. jednadžbe i njihovo kvantitativno kvalitativno značenje. Kao potvrdu tih zakona znati Izjednačavati kem. nalaženje. Znati uvjete pod kojim dolazi do Kemijske reakcije. Izračunavanje Ar. KEM. Cijeli broj. Pokuse s klorom izvodi nastavnik. Znati primjer sinteze i analize. Preporuča se nastavniku da bude moderator i voditelj nastave pri usvajanju novih pojmova i pri izvođenju pokusa. Računski zadaci Definirati kemijsku reakciju. Trebaju teoretski savladati gradivo i temeljem tog znanja izvesti pokuse za dokazivanje vodika. Ukazati Učenicima na važnost rješavanja računskih zadataka u hemiji. Svojstva kisika nalaženje. ionska i kovalentna. Opisivanje kemijske Reakcija jednadžbom Kvantitativno i Kvalitativno čitanje hem.znati pisati hem. Svojstva. Rješavanje zadataka. Relativne atomske i Molekulske mase. „male“ zbirke kemijskih elemenata. Poznavati načine dobivanja.i kemijske formule Kemijske Veze i struktura molekule Relativna atomska i molekul. dobivanje i značaj za život. Dokazati klor u vodi iz slavine. Mr Uvod u Stehiometriju KEM. kisika i dušika. Metodom vaganja Dokazati kemijske zakone. Svojstva dušika. Izraditi modele nekih molekula. Naučiti svojstva sumpora. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njenih zakonitosti. jednadžbi. Masa Ar. ZAKONI Kemijske reakcije Hemijske jednadžbe Zakon o očuvanju mase Zakon o stalnim Odnosima masa NEMETALI Svojstva nemetala Vodik Kisik Dušik/azot Pojam i podjela. Formule za izračun. dobivanje i upotreba. svojstva i glavne spojeve koje grade. REAKCIJE.

kiselinama. Izvoditi neke manje opasne pokuse. ne izvoditi pokuse s konc. Nastajanje soli (neutralizacija) Dobivanje soli. oksidi metala i nemetala (svojstva) Naučiti nnajvažnije anorganske kiseline. Stalno nadzirati njihov rad. SPOJEVA Oksidi Kiseline Hidroksidi Soli Svojstva. Naučiti reakcije nastajanja oksida i pisanje formula oksida. upotreba i najznačajniji spojevi klora. Naučiti kako se skladište ove kemikalije. Uočiti razlikum između pojma hidroksida i lužine. Naučiti reakcije nastajanja soli. Pojam disocijacije. 76 . Naučiti mjere opreza pri radu s ovim kemikalijama Učenici trebaju steći teoretska znanja o ovim spojevima. Svojstva hidroksida. Oksidacija. Pisati reakcije disocijacije kiselina i lužina. Ispitati pH otopina nekih soli i izvesti zaključke. i njihov značaj za život. npr. dokazivanje kiselina i lužina indikatorom. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa s kiselinama i lužinama. Shvatiti značaj ovih spojeva za život. Nastajanje lužina. njihova svojstva i primjenu.Sumpor Klor/hlor VRSTE KEM.

razred. Zna da postoje samo dvije životne sredine: zračna i vodena. životna zajednica (biocenoza) i ekosistem/ekosustav. jedan čas sedmično CILJEVI I ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/teme Proces i sadržaj Učiti: Uvod u ekologiju Ekologija. Uočavaju i ističu razlike između ekosistema na osnovu osobina staništa i karakteristika životnih zajednica. Zrak/vazduh i voda kao životne sredine. Učenik: Zna da je ekologija nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. – nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. Poticat će učenike da sami dođu do zaključka da na živa bića djeluju različiti faktori životne sredine i da su ti faktori međusobno povezani. Zna da na živa bića utiče kompleks ekoloških faktora. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika S obzirom da živa bića koriste oksigen iz zraka/vazduha ili otopljenog u vodi zaključuju o postojanju dvije Razvoj interesa životne sredine. Vodit će raspravu o aktuelnim problemima o kojima su informirani putem TV ili na drugi način kada je u pitanju djelovanje čovjeka na prirodu i tako doći do 77 Vrijednosti. Razvoj svijesti o povezanosti žive i nežive prirode (ekosistem) kao i međusobne povezanosti živih bića u okviru životnih zajednica. Shvaća pojmove: biotop (stanište). Ekološki faktori i njihov uticaj. Stanište (biotop). uočavaju komponente ekosistema. . stavovi. posebno u praktičnom pogledu. čovjeka i očuvanje prirode. životna zajenica (biocenoza) i ekosistem.BIOLOGIJA: VIII. Najavljuje da će u ovom razredu sticati znanja iz ekologije koja proučava odnose žive i nežive prirode. za živi svijet i Mogu zaključiti sposobnosti koliko su važna posmatranja znanja iz ekologije za pojava vezanih svakodnevni život za živu prirodu. Posmatraju ilustrativni materijal. Steći će predodžbu o značaju ekologije kao biološke discipline. Vodeći dijalog podsjeća učenike na biološke discipline koje su upoznali u prethodnim razredima. Značaj ekologije.

također. Sa učenicima će organizirati izlazak u šumu ili bar park u blizini škole. Podijelit će učenike u grupe i dati im zadatke za sakupljanje biljnih i životinjskih organizama. Sakupljeni materijal poslužit će za dopunu školskih zbirki. ali u ograničenim količinama. zaključka o važnosti ekologije. Sabirat će biljke i životinje u četinarskoj i listopadnoj šumi. Zna da je šuma najsloženiji tip ekosistema i da postoje različiti tipovi šuma. Biljne i životinjske vrste listopadnih i četinarskih šuma. Razvoj svijesti o pravilnom odnosu čovjeka prema šumskim ekosistemima koji imaju značajnu funkciju u općem kruženju materije. Radeći u grupama na terenu i u kabinetu za biologiju razvija se vještina za timski rad. Prilikom rada na terenu koristit će priliku da učenike senzibiliziraju za očuvanje bioraznolikosti tj. a zatim ih na određeni način. obični grab. Životna zajednica šume: pojam šume. Pokazat će i imenovati dominantne vrste biljaka i životinja u svakom spratu počevši od sprata visokog drveća do šumske stelje. a u četinarskim Daje doprinos pravljenju školskih zbirki organizama svrstanih po spratovima šume. također da u šumi dominira sprat drveća. Uz pomoć nastavnika preparira sakupljeni materijal putem sušenja i stavljanja u određene konzervanse. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje izgrađuju sprat visokog drveća u različitim tipovima listopadnih šuma: hrast kitnjak. Zna da su organizmi u šumi raspoređeni po spratovima/slojevima (nadzemna i podzemna spratovnost). također da postoji zakonitost u rasporedu šuma s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku širinu. hrast medunac. lipa. U šumi će učenike potaknuti na posmatranje organizama po spratovima. 78 . Pojam šume formirat će koristeći niz ilustracija koje predstavljaju različite tipove šuma.Ekosistemi/ ekosustavi zračne/vazdušne sredine Listopadna/lišćarska šuma. Predstavlja šumske organizme putem postera. bukva. koji su resursno važni i značajni za ekonomski razvoj društva. sakupljat će i žrtvovati za Upoznaje se sa životnom zajednicom šume posjećujući neku šumu u bližoj okolici škole. Sakuplja biljne i životinjske organizme. uz pomoć nastavnika konzervirati i sistematizirati (izrada herbarske zbirke. gorski javor. Spratovnost/slojevitost šume (nadzemana i podzemna). raspored šuma u odnosu na nadmorsku visinu i geografsku širinu. divlja trešnja. pitomi kesten.

Potaknut će učenike na izradu zbirki fotografija ptica. 79 . Zeleni pojasevi oko prometnica čuvaju od buke i prašine. jelenak. U gradskoj sredini parkovi predstavljaju pluća grada te ih treba čuvati i dati doprinos u održavanju.šumama: bor. veliki djetlić. žive brojne vrste životinja koje se hrane na različite načine: biljojedi. U šumi žive također: šumski miš. kreja. Povezuju znanje iz sistematike biljaka i životinja sa znanjem iz ekologije. biološka ravnoteža. U spratu visokog drveća: gubar. divlja svinja. zbirke puževa. jela. Konstruirat će nepotpune lance ishrane koje će učenici dopuniti. divlja ruža i iz sprata zeljastih biljaka proljetnice: jagorčevina. Na nizu primjera može objasniti kako povećanje brojnosti jedinki jedne vrste Konstruirat će primjere nekih lanaca ishrane (slikom i rječju) u lišćarskoj i četinarskoj šumi. trofička piramida.) Lanci ishrane. procjepak. lisica. srna. jastreb kokošar. kidanjem i kopanjem tla. kuna zlatica. drijen zova/bazga. insekata i dr. U prizemnom spratu znaju da se nalaze: mahovine i lišaji. potkornjak. slatka paprat. smrča. Povezanost organizama u šumi putem ishrane prikazuje pomoću slikovnog prikaza na na posterima. jelenak. vjeverica. glog. mesojedi i svaštojedi. sova. Također. visibaba. krstokljun. Također i paprati: muška paprat. medvjed. čupanjem. podljesak i šumarica. Shvaća povezanost organizama šume putem ishrane i može navesti niz lanaca zbirke minimalni broj organizama i neće uništavati organizme nepromišljenim gaženjem. Znaju da u šumi u svakom spratu. navesti i prepoznati vrste iz sprata grmova: lijeska.

miševizmije. sisara/sisavaca i drugih životinjskih organizama. posebno prašume koje su proizvođači organske mase i kisika.: vjevericakuna zlatica. Zna da je šumska stelja poseban sloj koji čine izumrli dijelovi biljaka i životinja. U tom procesu nastaje humus. Također shvaća odnose broja i mase pojedinih članova lanaca ishrane koji se predstavljaju piramidom. Rezultate zapažanja tokom posmatranja biocenoze šume ili parka u blizini škole učenici mogu saopćiti kao samostalne radove u pisanom ili usmenom obliku. zečevi-lisice itd. sezonske promjene u šumi. sljepić. također će dati zadatak učenicima da pronađu neke zanimljivosti u njima dostupnim izvorima. Znaju da da u stelji žive životinjske vrste: stonoge.). Organizirat će dugotrajno praćenje fenoloških promjena drveća i grmlja. Šuma predstavlja najsloženiji tip ekosistema. utiče na brojnost druge s kojom je vezana u procesu ishrane (na pr. Zna da u šumi postoji ravnoteža u broju jedinki koje su vezane procesom ishrane. pauci. U stelji su vrlo naglašeni procesi razlaganja putem razarača (bakterije i gljive). sprječava razorno djelovanje vjetrova. Pronaći će zanimljive tekstove o poremećaju ravnoteže u prirodi. a daljim radom bakterija od organskih tvari nastaju neorganske koje su dostupne biljkama. U organiziranom grupnom radu slikovno će prikazati povezanost biotopa i biocenoze.ishrane/hranidbenih lanaca. ponašanje životinja i vođenje zajedničkog dnevnika na poster podlozi. Ekosistem/ekosustav šume: mikroklima šume. mokrice. larve insekata. a isto tako pojedinih članova biocenoze šume izrada poster prezentacije. Šuma čuva tlo i vodu. Pokazat će neku TV 80 Zna da ekosistem šume predstavlja jedinstvo Odlaskom u neku . posebno pod uticajem čovjeka. kruženje tvari i proticanje energije u šumi.

ili bar dobre 81 . Šuma služi u rekreaciji čovjeka. Njihovo prisustvo omogućava kruženje tvari i protok energije u ekosistemu. na osnovu stečenog iskustva. krška šuma. Zna da u šumi vlada klima (mikroklima) koja se razlikuje od one izvan šume. Priključit će se akciji pošumljavanja koju organizira škola. raznih kemikalija. Potaknut će učenike da sami zaključe. šumskim ekosistemima dat će doprinos pravilnom stavu učenika prema prirodi. žive (biocenoza) i nežive (biotop) prirode. da postoji mikroklima šume. ogrjev itd).Značaj šume za čovjeka Uticaj čovjeka na šume: čuvanje. Krš: nastanak. Na temelju stečenih znanja o šumskim ekosistemima shvaćaju smisao svog učešća u akcijama pošumljavanja emisiju ili insert koji prikazuje život u prašumi. U biocenozi postoje tri grupe organizama: proizvođači. Zna da je šuma izvor drvne mase višestruko korisne za čovjeka (u proizvodnji papira. uvjeti života. Šuma sprječava eroziju šumu ili park iskustveno će doći do spoznaje o mikroklimi šume. Moći će navesti glavne razlike između listopadne i četinarske šume posebno tokom promjena godišnjih doba. podizanje i zaštita šuma. potrošači i razarači i zna kakva je uloga svake grupe u ekosistemu. Ukoliko škola ima školski vrt taj objekt će upotrijebiti u edukativne svrhe za ekološke sadržaje. Obavijestit će se o akcijama pošumljavanja i zajedno sa učenicima priključiti se nekoj od akcija. kamenjare. šuma je izvor hrane i ljekova biljnog i životinjskog porijekla. mjesna zajednica ili neko ekološko društvo. Šuma je izvor zdravlja (čist zrak bogat kisikom). Također. također uključiti učenike u njegovo održavanje. U dostupnim izvorima informacija pronaći će primjere pozitivnog i negativnog uticaja čovjeka na šume koji će koristiti za izradu pismenih radova i poster prezentacija (individualno i grupno). Na primjeru krša se uočava Saznat će osnovne razlike između zmija Koristit će preparirane zmije.

Livada: vrste i nastanak. Potaknut će učenike da istražuju koje se ljekovite biljke sa krša mogu kupiti na prodajnim jestima ljekovitih biljaka. Sakupit će i upoznati životinjske vrste koje su vezane za livadno tlo. a posebno na kršu. određivati i preparirati biljne i životinjske organizme. Učenike će naučiti kako pružiti prvu pomoć kod ujeda zmije. sakupljanje gljiva. životinje: gušteri. Moći će konstruirati lance ishrane. pretjeran izlov divljači. da učenici nauče bitne razlike između otrovnica i neotrovnica. zmije. Organizirat će izlazak učenika na livadu u blizini škole ili na travnatu površinu u obližnjem parku. Uočava pozitivan i negativan uticaj čovjeka na šumu. jarebica kamenjarka) Moći će navesti staništa koje zauzimaju livadne Livade nastale antropogenim putem imaju pozitivnu ekonomske vrijednosti (izvor su hrane za stoku. vegetacije Hranjenje divljači tokom tokom dugog zime. ljekovitih biljaka.) i negativnu stranu (smanjenje površine šuma). Sa učenicima će učestvovati u izradi zbirki ljekovitih biljaka. smilje. Sakupit će livadne vrste biljaka i napraviti herbarsku zbirku. mjesto sabiranja i datum. Biljni i životinjski svijet livada. 82 . Pozitivan: pošumljavanje. fotografije. Može navesti primjere za svaki vid uticaja. vrijesak. dugotrajno negativno djelovanje čovjeka na prirodu. Zna da je krš nastao nakon što je čovjek uništio šume. veliki potencijal ljekovitih i medonosnih biljaka i dr. Sakupit će fotografije i ljekovite biljke u osušenom stanju koje potječu sa krša. bjelušina. smanjuje buku. otrovnica i neotrovnica da bi se mogao zaštititi općenito kada se kreće u prirodi. racionalno korištenje. tla. nastupila je erozija nastala su ogoljela područja. Negativno: golosječa. Sječa šume dovodi do gubitka tla/zemljišta što onemogućava obnovu Uzgoj lovne divljači. Uz svaku vrstu napisat će njezin naziv. izazivanje požara. U grupnom radu učenici će sabirati. vremenskog perioda. Na ovom staništu živi specifičan biljni i životinjski svijet i zna navesti neke predstavnike (biljke:drača. kupi prašinu. Pomoću entomološke mreže sakupit će insekte livada.

kišna glista. krtica. poljski miš. livadnu djetelinu. učestvuje u metaboličkim procesima Ekosistemi/ ekosustavi vodene sredine Osobine vode kao životne sredine Voda je izvor života. dobro otapalo. maslačak. a vri na 100°C. ledi se na 0°C. Trave: livadarka. Sve više postoje ekološki pritisci na izvore vode što dovodi u opasnost biodiverzitet Putem ogleda na nekoj od vodenih biljaka može utvrditi da temperatura vode utiče na brzinu odvijanja fotosinteze.zajednice i podjelu livada s obzirom na količinu vode u tlu. mirisavka. bumbar i pčela. majčina dušica. poljska ševa. a svaka grupa će pratiti brzinu fotosinteze neke vodene biljke postavljene u čašu sa vodom različito zagrijane. Zna navesti kemijske i fizičke osobine vode (voda je prozirna tekućina. Također će znati da čovjek stvara livade sječom šume. prepelica. Moći će navesti i prepoznati i opisati niz livadnih vrsta biljaka. Moći će shvatiti povezanost pojedinih vrsta livadne zajednice u procesu ishrane (lanci ishrane). ježevica. a održava ih kosidbom i ispašom stoke. zvjezdan. Učenike će podijeliti u grupe. propušta svjetlost do određene dubine. Također životinjske vrste: skakavac. Tabelarno će predstaviti rezultate ogleda i izvesti 83 .

joha. šaran. mrena). lanci ishrane u tekućici Zna navesti i prepoznati organizme uz obalu tekućice (vrba. zelene alge. siva čaplja. Sa učenicima će napraviti poster koji prikazuje različite vrste biocenoza tekućica.organizama itd. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje žive u dvije životne sredine: rogoz. Bara ili jezero Kruženje materije i protok energije je univerzalna pojava vezana za ekosisteme. Crtežom će predstaviti neke lance ishrane. rakušac. Donijet će barsku vodu i pripremiti laboratorijsku vježbu mikroskopiranja barskog planktona. zatim opisuju zapažanja.) Tekućice: osobine vode. Na razne načine će skupljati znanja o biljnom i životinjskom svijetu uz obalu tekućica i u tekućicama: posmatrajući u prirodi tokom šetnje uz pratnju nastavnika ili neke odrasle osobe. zaključke o uticaju toplote vode na brzinu fotosinteze. U laboratorijskoj vježbi mikroskopiranja planktona porijeklom iz bare prepoznat će: diatomeje. biljke s plivajućim vodenih organizama i izvore pitke vode za čovjeka. tulari. organizmi uz obalu tekućice. sita. Tu žive: riječna školjka. bijela topola. Potaknut će učenike da naprave poster koji prikazuje život u bari. som. U školskom akvariju zajedno s učenicima uzgajat će različite vodene organizme i tražiti od učenika da prate njihovo ponošanje. razne vrste riba: štuka. vodeni cvijet potočna pastrmka). alge. a voda je dublja. vodomar). rijeke. vodeni kos. karakteristike barskog staništa i životne zajednice stajaće vode. Donji tok tekućice (rijeke) je sporiji. Organizmi u planinskom potoku prilagođeni su na hladnu i brzu vodu (vodene mahovine. a isto tako kruženje materije i protok energije u bari. puž kapica. grgeč. Tekućice su baza za razvoj raznih privrednih djelatnosti. Također će uputiti učenike na gledanje TV programa u kojem će moći vidjeti živi svijet stajaćica 84 . trska. planinski potoci. Zna objasniti nastanak bara. vodenu buhu i veslonožca. gledajući filmove ili koristeći pisane izvore. Bosna i Hercegovina je još uvijek zemlja čistih rijeka i kvalitetnih izvora za piće.

ekosisteme mora i raspoređeni u opekotina oceana. načinima svoja zapažanja o zaštite od ishrani domaćeg Pozna fizikalne i morskih stanovništva. ježeve itd. toga ima važnu bjelouška). stolisnik i neke planktonske). horizontalnom i meduze i dr. mrijesnak. Poticat će učenike da za vrijeme ljetovanja na moru posmatraju živi svijet kjoji im bude dostupan (ribe. Saznat tekst vezan za živi i promjene u ekosistemu će o svijet mora i bare tokom dužeg opasnostima i priobalja. Hercegovina je odmoru na moru somić. Zna kako (ubod ribe Gledat će televizijske su organizmi životne otrovnice. 85 . lopoć sočivica/leća) i one koje su potopljene u vodi (hara. Zna navesti predstavnike biljaka i životinja u području plime i oseke. emisije koje prikazuju zajednice mora ježeve igle. koje su stalno uronjene u Ekosistem mora prezentirat će koristeći obilje ilustacija kao i kraćih inserata TV filmova. potrošače barske biocenoze (hidra. Tokom ljetnog Bosna i raspusta boraveći na vodeni puž. gnjurac. biodiverzitetom obogatiti školske objasniti kruženje na održiv zbirke. km). puževe. kratkom ljušture školjaka. glavonošce. barska kornjača. Napisat će materije i energije u bari način. karaš. također vremena. ali pored zvijezda. barska školjka i pomorska sakupljat će na obali neke planktonske vrste) .listovima (lokvanj. školjke. Moći će ulogu u Neke primjerke će navesti primjere upravljanju donijeti u školu i nekoliko lanaca ishrane.). kemijske osobine organizama morske vode. Životinje dviju životnih obalom (oko 20 ježeva i morskih sredina: komarac. žaba.) Također će poticati učenike da sabiraju čvrste ostatke životinja koje budu našli na plaži i to donijeti za školske zbirke. vertikalnom smislu. More Također. zemlja iako s kućice puževa.

vode. te planktonskih organizama i onih koji su vezani za pučinu (gmizavci: morske kornjače. Pokreti za zaštitu prirode. Prikazat će inserte TV emisija o endemičnom svijetu Bosne i Hercegovine. brodske havarije itd. Upoznat će neke rijetke i endemične vrste flore i faune Bosne i Hercegovine (pančićeva omorika. Zagađivanje/onečišćenje i zaštita zraka.). Narušavanje ravnoteže u prirodi negativno se odražava općenito na prirodu i u krajnjoj liniji na samog čovjeka. Potaknut će učenike da se uključe u ekološke pokrete. prenjski karanfil. bosanski šargan). munika. pijurica. bijelo zvonce. parkova prirode Zaštita i unapređivanje životne sredine/okoliša Uticaj čovjeka na prirodu. Nacionalni parkovi. uništavanje šuma.vodi. vode i zemljišta/tla. daju doprinos u štednji energije. mekousna pastrmka. ne stvaranju otpada. Flora Bosne i Hercegovine raspolaže izuzetnim prirodnim vrednotama po čemu se ističe u cijeloj Europi. Učestvovat će. Crvena knjiga. Može objasniti kruženje materije i protok energije u moru. Poznavat će najvidljivije pozitivne i negativne uticaje čovjeka na prirodu s posebnom pažnjom na sve veće negativne uticaje na vodene i kopnene ekosisteme (uticaj industrije. bosanski ljiljan. Nastojat će u svojoj najbližoj okolini prepoznati kako čovjek djeluje na prirodu. u granicama svojih mogućnosti u akcijama koje teže zaštiti prirode. tunj. višestrukoj upotrebi određenih predmeta. sisari: kitovi. delfini). Sabirat će članke u dnevnoj štampi i drugim dostupnim štampanim publikacijama koji pokazuju primjere pozitivnih i negativnih uticaja na prirodu. 86 . skuša. Endemične i rijetke vrste biljaka i životinja i njihova zaštita. parkovi prirode i spomenici prirode. U vidu referata obradit će pojedine Potaknut će učenike da praktično djeluju u pravcu očuvanja prirode tj. pošumljavanju i gajenju biljaka itd. otpadne vode. ribe: srdela. Znat će navesti načine kako se zaštićuje bioraznolikost (osnivanjem nacionalnih parkova. Sabrat će ilustracije naših endemičnih vrsta i učestvovati u pravljenju postera. Postoji velika potreba da se to blago čuva i zaštićuje.

i pokretima za zaštitu prirode). Crvena knjiga je dokument sa popisom ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta.35 časova godišnje Ciljevi i zadaci –Očekivani rezultati /obrazovni ishodi SPOSOBNOSTI TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. STAVOVI. vrste endemičnih svojti. PONAŠANJA AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 87 . Zna da u BiH postoje 3 nacionalna parka: Sutjeska. GEOGRAFIJA VIII razred – 1 čas sedmično . Kozara i Una.

Prostorni obuhvat. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih – davanje uputstava –(za individualni ili grupni rad učenika). Priprema grafolija. geografskih karata.prostor sukoba interesa velikih sila.uzroke političke nestabilnosti. Značaj morskih tjesnaca (Bosfora.. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. geoloških i geomorfoloških karata Azije. geografskimzemljopisnim kartama. Značaj razmjere i razmjernika za izradu geografskih karata (rad u grupama) Priprema didaktičkog materijala. njegov značaj. rijeka i jezera – pomoću kartografskih znakova. Demografske karakteristike. klimatske i hidrografske karakteristike. rijeka i jezera. Samostalan rad učenika na prikupljanju aktuelnih geografskih podataka(koji se odnose na temu koja se obrađuje). Pokazati učenicima na koji način samostalno mogu doći do važnih geografskih podataka. najvećih rijeka. Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide Azije. Znati da je Azija kontinent najvećih planina.pustinja . i dinamici stanovništva.demografske) Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina). . prirodna bogatstva. Sposobnost učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. globusa. geografskog položaja. geografski položaj Azijskog Sredozemlja. morskih dubina. klimu vode.privredi i privrednim djelatnostima Azije (strukturi. 88 . pomoć učenicima. privrednim djelatnostima – velika koncentracija stanovništva u pojedinim regionima – uzroci i posljedice po cjelokupno čovječanstvo. tekstova. granice.(reljefne i klimatske. Sposobnost prepoznavanja na. Znaju izdvojiti.Prirodnogeografske odlike Azije. radi analize. Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju.AZIJA: Prirodnogeografske i društvenogeografske odlike Učenici na geografskim kartama trebaju znati pronaći:Evropu i Aziju i njihove granice prema ostalim kontinentima Poznaju osnovne pojmove koji se odnose na reljef.Društvenogeografske odlike Azije Jugozapadna Azija Značaj nafte.područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom stanovništva. i Dardanela) Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa vema velikom i veoma malom gustinom naseljenosti. Geomorfološke.1. obala i mora Azije Sposobnost pronalaženja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika.Sposobnost «čitanja»klimatoloških. Značaj geografskog položaja u geostrateškom i vojnom smislu. biljni i životinjski svijet Azije – kartografske znake kojima su predstavljeni pojedini geograsfki – zemljopisni objekti). nizija. 2. Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. oblasti sa veoma visokim stepenom privredne djelatnosti i oblasti sa izuzetnom privrednom nerazvijenošću.Utvrditi uzroke takvog stanja (Rad u parovima i grupama).Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. Samostalna izrada slijepe karte Azije. naseljima. Znaju osnovne(opće) pojmove o stanovništvu. 3. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade.

mogućnost navodnjavanja. Razvijanje svijesti. Zakavkazja prostora između» dva mora». Prepooznati da je Južna Azija –Indijski podkontinet. njihovih prirodnih i društvenih odlika. Indija i Malezija. i Srednjeg istoka(prostora visoravni i džinovskih planina) određivanje njihovih granica. Razvijanje sposobnosti shvatanja . specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora. Istraživački rad učenika na samostalnom prikupljanju činjenica.)monsuni. Pomoći učenicima da sami zaključe zašto je nafta jedan od osnovnih uzroka političke nestabilnosti ovog područja. Velika gustina naseljenosti. najveće planine na svijetu (Himalaji)rijeke i podračju sa najvećom gustinom naseljenosti i najsiromašnijim stanovništvom na svijetu Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Južne i Jugoistočne Azije. nepovoljni uslovi za život. Tolerantan i soplidaran odnos prema narodima koji žive na ovom prostoru i njihovoj kulturi. njenih prirodnih i društvenih odlika. Poticati učenike na samostalno istraživanje i prikupljanje podataka o Na karti pronaći i obilježiti ovim regijama i zemljama 89 .Aralsko Balhaško jezero. osnovni geografski podaci. SREDNJI ISTOK (definicija prostora. Jugoistočna. Kaspijsko jezero.politička podjela – (zemlje nastale na ovom prostoru) . odnosa kopna i mora. Mozaik naroda. <individualizacija nastavnog procesa. a posebno objasniti nastanak i funkcionisanje monsuna i njihov značaj za život uopšte Južne Azije i Indkine. rijeke i pustinje koje su se nastale na ovom prostoru.) Turanska nizija. Buhara. utjecaja padavinskih voda na Pronaći na karti Turansku niziju. prirodne i društveme odlike. analize i sisnteze. nedostatak vode. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Indijskog i Indokineskog poluotoka(Tadž Mahal. Osposobiti učenike da na osnovu dijagrama..Mozaik naroda. jezika i religija Razvijanje navike istraživanja – individualnog ili grupnog. zemlje sa najvećim polkitičkim i ekonomskim utjecajem(izdvojiti) Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Kontinentalne Azije. Osposobiti učenike da shvate i zaključe posljedice i pogubnost. Znati nabrojati zemlje koje su nastale na ovom prostoru.). Privredni napredak nekih zemalja JI Azije. Indokina. geografskih podataka o regiji koja se obrađuje.MONSUNSKA AZIJA Monsunska Azija (Južna.sposobnost procjene uslova za život stanovništva .politička podjela. visije koje je ograničavaju. odrediti njihove prirodne odlike. intenzivna dinamika stanovništva –uzroci i posljedice.Područje velikih nizija i rijeka. 5. jezika i religija. a ipak 1/3 stanovništva gladuje.4. Definisati Centralnu Aziju.regija vrlo duge kulture i tradicije.tropske poljoprivredne kulture.mala gustina naseljenosti. Razvijanje sposobnosti samostalnog istraživanja.Znati reljefne i klimatske karakteristike..značaj zakvog režima).CENTRALNA AZIJA.Perzija Ferganska dolina). aluvijalne ravni. smanjenje površine Aralskog jezera(uzroci i posljedice). Samarkand. Fergana – kolijevka velikog broja kulturnih biljaka(pšenice.pustinje na jugu.Zakavkazje i Srednji istok kao regiju sa istim ili sličnim prirodnogeografskjim i društvenogeografskim odlikama. rijeke Centralne Azije. politički nestabilan prostor. Objašnjavati(nivalni ražim rijeka. Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Centralne Azije. Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Centralne Azije.tropske šume. o značaju Indijskog i Indokineskog poluostrva za svjetsku kulturu i civilizaciju.izvođenja zaključaka..ogromni prirodni potencijali (nafta). religije. Istraživanje legendi koje govore o životu na ovom prostoru.sposobnost određivanja klime na osnovu geografskog položaja.. Sposobnost razumijevanja regija u kojoj je moguće i tri žetve godišnje.Razlozi – navesti. Velika gustina naseljenosti.visoravni. Zakavkazje. intenzivna dinamika stanovništva. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora.kod učenika. grafikona.velikih količina padavina (erozija) po život stanovništva. sposobnost podnošenja izvještaja Korelacija sa Historijom i Biologijom.Zakavkazja i Srednjeg istoka( Kolhida.Politička podjela. Razvijanje svijesti o značaju timskog rada.grafičkih prikaza sami procjene i zaključe kakvi su uslovi za život u pojedinim područjimaMonsunske Azije. Objašnjavati nastanak Kaspijskog jezera.. ravnice. njene granice.

poltička podjela prostora. Kina i Japan – osnovni geografski podaci Uočiti i shvatiti razvoj ove regije kroz različite historijske epohe(nastanak i razvoj Kineske i Japanske države kao najznačajnijih zemalja Dalekog istoka.Utjecaj na svjetsku politiku.Altaj .Kven Lun..kod učenika. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Dalekog istoka (Peking.. Shvatiti filozofiju načina života stanovništva koje nastanjuje ovu regiju. savremeni privredni i politički trendovi.. Tjen Šan. Shvataiti značaj proširivanja obradivih površina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje. koju Objašnjavati(razgovor) izučavaju.Takla Makan. koje su nastale na ovom prostoru. Znati osnovne geografske podake Kine i Japana. Analizirati religijskih shvatanjaima stanovništva ovog prostora i utjecaj takvih stavova i svatanja na način života. prirodna bogatstva Identificirati kulture.. hidrografske. Privredni razvoj/uslovi privrednog razvoja).) aluvijalne ravni. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. Sposobnost učenika da na osnovu dijagrama.florne i faunističke karakteristike Dalekog istoka..osnovne karakteristike. i parovima. sve veće površinske rijeke Objašnjavati( analizirati) značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja.Šangaj. Znati političku podjelu prostora osnovne geografske podatke o Indiji i Indoneziji i šta su posljedice(migracijei kocentacija stanovništva u gradovima.spcifičnosti značaj proširivanja zemalja ovog obradivih površina i prostora(spisak osavremenjavanja literature): poljoprivredne proizvodnje Objašnjavati nepoznate za poboljšanje života pojmove uzroke i 90 . Znati objasniti društvenogeografske karakteristike(najbrojnije zemlje na svijetu..Poljoprivreda kao glavno zanimanje stanovništva. koje ima i sada velik utjecaj na stanje društvene organizacije zemalja ovog prostora.pustinja Gobi..razumjeti uzroke i posljedice ovih pojava. eroziju zemljišta i siromašenje stanovništva. Osposobiti učenike za analizu klimograma padavina i temperature i izvođenje zaključaka na osnovu njih. o značaju Dalekog istoka za svjetsku kulturu i civilizaciju. (visoravni – Tibet. utvrđivati značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja.grafičkih prikaza sami procjene uslove za život u pojedinim područjima.utjecaj morskih struja. Razviti sposobnost procjene utjecaja klimatskih faktora na Razvijanje svijesti.kao jednog od klimatskih faktora. Odrediti područja. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora.Daleki istok : Specifičnosti prirodnogeografskog položaja i društvenogeigrafskih odlika. kao reprezentativnih zemalja ovog prostora. specifičnosti zemalja ovog prostora: Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Dalekog istoka njegovihi prirodnih i društvenih odlika.Malezija. ogromni nenaseljeni i prenaseljeni prostori.klimatske. Steći sposobnost uočavanja klimatskih razlika (naročito u količini padavina) između južnih i sjevernih dijelova Kine(izvantropski monsuni). koju izučavaju.njihov značaj i utjecaj na svjetsku kulturu i civilzaciju) Znati morfološke. najveće visoravni na svijetu. koja su stalno ugrožena od poplava(uzroci i posljedice) Pomoću podataka. prirodna bogatstva. Razvijati sposobnost timskog rada. Tokio . grafikona. Tibet. najveće planine (Kingan. Steći svijest o tradicionalnom društvu.Mongolska visoravan) .. rada u grupama. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji.Mongolska visoravan. Indija. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru – forma i sadržaj pisanja izvještaja. 6. Shvatanje da je moguće živjeti i na velikim nadmorskim visinama kao što je Tibet iako su prirodni uslovi za život nepovoljni.

Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju Označiti bojama turistički i prikupljanje podataka o najrazvijenije. njegovih prirodnih i društvenih Izrada slijepe karte – odlika. Sposobnost razumijevanja tradicije. Etiopija i Južne Afrike – JAR – osnovni geografske Značaj Nila za razvoj kulture i civlizacije. klimodijagrama. Osposobljavanje za grupni rad. Pisanje izvještaja o provedenim istraživanjima. koje se odnose na Daleki istok. planina. u skladu sa GŠ tipova klime.njenog geografskog položaja. klimatske i hidrografske karakteristike. flora i fauna – osnovne karakteristike) Stanovništvo i privreda Afrike – osnovni geografski(demografski podaci) Afričko Sredozemlje Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze. manje Africi i njenim regijama i razvijene i zemlje koje su zemljama koje su nastale u poćetnoj fazi tog na ovom prostoru – forma razvoja. većih rijeka.Pustinje i oaze. prirodna bogatstva Razviti sposobnost da u skladu sa prirodnim uslovima za život procijeniti gustinu stanovništva. čitanje i analiza na času.flornih oblasti. evaluaciju i samoevaluaciju. 7. specifičnosti ovog reljefa. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte. temperatura. samostalan rad.spcifičnosti zemalja ovog 91 . visoravni. kontinenta. Razvijanje navike očuvanja geografske sredine. Položaj Afričkog Sredozemlja na karti.količina padavina. većih gradova i vrlo važnog i saobračajnica Afričkog interesantnog prostora.njegov značaj.i granica..AFRIKA AFRIKA-geografski položaj i prirodnogeografske odlike Afrike(reljef. 8. kulture i religije. i sadržaj pisanja izvještaja.. vode.Najznačajnije zemlje Ekvatorijalne Afrike(Zapadne.. . Sucki kanal – njegov saobraćajni. posljedice pojava. pustinja . Vođenje rječnika geografskih pojmova. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata).regije u kojoj živi najveći broj stanovnika na zemlji: Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Afričkog kontinenta. grafikona. radi boljeg kvaliteta živbota sada i u budućnosti. Sposobnost određivanja. Osposobljavati. Demografske karakteristike. Stočari nomadi – «pustinjski narod» Karakteristike reljefa i klime ovog područja Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Afričkog kontinenta. koji se odnose na prirodne odlike Afrike. koju izučavaju. navikavati učenike na timski rad. Kongo. klima.. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti.prostor sukoba velikih sila. rijeka. ali i geostrateški značaj. Geomorfološke.klimatske prilike analizom grafikona.Središnje i Istočne)Nigerija. jezera. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. Prostor najvećih pustinja na Zemlji. geografski i historijski država.

naseljenosti pojedinih prostora.Geografski položaj. uz pomoć učeničkih predznanja.. Aloi i ostatke animizma. diskusije. Znati navesti religije Afrike. Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Američkog kontinenta. Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Američkog kontinenta. planina. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Američkog kontinenta. njegovih prirodnih i društvenih odlika. Nacrtati sliepu kartu te označiti granice i različitim bojama označiti regije i zemlje koje su nastale na tom kontinentu. Afričkog kontinanta.i granica. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti(obojiti različitom bojom beltove). prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti.Afričkog kontinenta. Sposobnost shvatanja. Za domaću zadaću.karakteristike.Centralne i istočne Afrike. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti. Izrada nastavnih listića Izrada pitanja objektivnog tipa radi provjere stečenih znanja zajedno sa ostalim članovima aktiva nastavnika geografije.njenog geografskog položaja.AMERIKA(AMERIKE) 10. Pomaže učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o Americi i njenim regijama – forma i sadržaj pisanja izvještaja. Nacrtati sliepu kartu te prostora(spisak literatura): Objašnjavati nepoznate pojmove Objasniti. prostiranje. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju nastankom neokolonijalizma. visoravni. koliki značaj tlo i klima. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. učenici se trebaju pripremiti za razgovore.osnova za razvoj. Sposobnost shvatanja značaja klime i i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja u Africi. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata)..uzroke nastanka pustinja u Africi.koji svjedoče o veoma niskom kulturnom i civilizacijskom stepenu razvojaZapadne. imaju na proizvodnju hrane na ovom. naseljenost i stepen razvijenosti – aparthejd. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o 9. koji se odnose na prirodne odlike Amerike. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte.uzroke i posljedice. . kao i drugim kontinastima. rijeka.stepen privredne razvijenosti (prirodna bogatstva)..Prirodno 92 . Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. pustinja .

industrijska.čitanje i analiza na času. odrediti granice i različitim bojama označiti regije. ljudske resurse i stručne kadrove. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja.količina padavina.Stanovništvo i privreda Amerike – karakteristike privrednog razvoja. Pisanje izvještaja o provedenom istraživanju. na temelju kojih če moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju SAD i Kanada.flornih oblasti. najveće luke – pristaništa. kao svjetske supersile. plodno zemljište.geografska obilježja Amerike Sposobnost određivanja. 93 . rudarska i poljoprivredna središta. savana i stepa u Americi Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. Kontinentu koji izučavaju. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju prekomjernim iskorištavanjem prirodnih bogatstava(Amazonije)i zagađivanjem atmosfre.SAD i Kanada – zemlje vrlo visoko privredno razvijene.Značaj unutrašniih vodenih puteva. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama svijeta. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. temperatura. u skladu sa GŠ tipova klime.Golemih prirodnih bogatstava.da ima povoljne klimatske uvjete. spcifičnosti zemalja ovog prostora(spisak literatura): Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja 10a). poljoprivrdna i industrijska područja Amerike.shvate značaj i njenog utjecaja na globalana dešavanja u svijetu. karakteristike društvenog uređenja i organizacije država: Učenici trebaju steći znanja. Pogodnim pitanjima potaći učenike da razmišljanjem i prikupljanje činjenica o položaju SAD-a. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Na slijepoj karti Angloamerike ucrtati. Sposobnost shvatanja značaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja. 10b). velike zalihe ruda. Znati da je geografski i saobraćjni položaj SAD i Kanade izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije okeane i mora).tajgi.konture saveznih država(SAD) i pokrajina(Kanada)najznač ajnije gradove. prašuma. Visokostručne radne snage i društveno uređenje.

Izraditi slijepu kartu – reljefa.hidrološke. narkomafija –nerješivi problem ovih zemalja. nastavnik produktivnim.Osnovni geografski podaci o Čileu kao najznačajnijoj zemlji zapadnog dijela kontineta. Steći sposobnost uočavanja i objašnjavanja izoliranosti Australijskog kontineta... aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o Australiji. učenici trebaju da prepoznaju englesku kulturu. 10c)Brazil. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno. svjetske metropole – megalopolisi. Sposobnos da se bez uljepšavanja predstavi stanje u zemljama koje se obrađuju (Angloamerika i Latinska merike) Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja prirodni i društveni uslovi u kojima se djeluje. Razviti sposobnost snalaženja na karti Australije. Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu. određivanje geografskog položaja Australije. Znati da je Australija kontinent kontrasta u svakom pogledu(velike pustinje u središnjem dijelu.Vašington.karakteristike privrednog razvoja. (staro stanovništvo.testovi. razlika u razvijenosti Angloamerike i Latinske Amerike – uzroci i posljedice. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti. Primjenjujući već stečena znanja o ekonomski razvijenim nerazvijenim zemljama svijeta razviti sposobnost upoređivanja – komparacije visoko razvijenih sa srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama Amerike.ugodno jugozapado i jugoistočno primorje. florne i faunističke karakteristike i specifičnosti Australije i Okeanije(podjela). potreba za radnom snagom. Znati reljefne. Razviti pozitivan stav Pronaći fotografije i opise biljaka i životinja koje jedino žive na prostoru Australije i Okeanije.Australija:prirodnogeografske i društvenogeografske odlike. kako se spašavaju kitovi koji se često nasuču Na osnovu poznate nastavne materije. Utjecaj Španske i portugalske kolonizacije na zemlje i stanovništvo Latinske Amerike 11.Osnovni geografski podaci o Argentini.. ili mješoviti zadaci. trebaju izvoditi zaključke o tome šta je uvjetovalo da Njujork. na kojima se vidi.postanu najveći gradovi Amerike. klimatske. Uz zadatke upoređivanja.svijeta(SAD i Kanada) Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem zemalja Latinske Amerike. Los Anđelos. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču..stručni rad i veliko zalaganje stanovništva(radinost) – primjer Kine i Japana.diktatorski režimi.zadaci objektivnog tipa.kao najvećoj zemlji Južne Amerike.naseljenost i struktura stanovništva. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja Angloamerike i zadovoljavajućeg stepena nataliteta Latinske Amerike.. sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja nastavnici trebaju često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamišljenog putovanja. Osnovni geografski podaci o Brazilu. kao privredno najrazvijenoj zemlji Južne Amerike. Pokušati naći slike ili tekstove. Na kraju svake nastavne teme. nastavnik treba pripremiti zadatke za kratku(brzu)pismenu provjeru znanja. analogije. San Francisko. ekonomske migracije) Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama Anglo i Latinske Amerike(bez euforičnog prikazivanja. Kroz raspravu.. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Americi i svijetu.Argentina i Čile – osnovni geografski podaci. .gradovi. tropske oblasti na sjeveru(monsuni).kao nedostatak Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu.Australija i Okeanija 11a. Razumjeti političku i privrednu situacijom u Latinskoj Americi. angažirati 94 . Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Ameriku .politička podjela ovog prostora. nastavnici će unaprijed pripremiti odgovarajuća pitanja.

Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je naseljavanje bijelaca. Pronaći objašnjenja za pojmove:rasna segregacija i rasna diskri minacija. motiviranost učenika za rad. ogromna količina vode ispod pustinja(arteški bunarevi).. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Australije .Znati osnovne geografske pojmove koji se odnose na otoke Okeanije. Tako će se povečati . na plitki dio mora uz južne obale Australije. geografskog položaja i plasmana industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Sposobnost razumjevanja međuzavisnosti prirodne i društvene sredine. Novi Zeland).mali broj rijeka. Naseljenost Novog Zelanda. 11b). u odnosu na vrijeme kada je otkrivena. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama. Imati pozitivan stav prema stanovništvu do kojeg još nije doprla civilizacija u punoj mjeri i razumjeti njihov način života.organizacije države/društvenog uređenja) i standarda stanovništva. gejziri. koje nisu ovdje živjele do dolaska bjelaca. Razviti sposobnost razumjevanja odnosa prirodne sredine (bogatstava). Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. Biti sposoban shvatiti i razumjeti uslove života stanovništva Okeanije i prirodnih ljepote koje se na njima nalaze. turizam.Velington. Mikronezija .specifičan biljni i žiivotinjski svijet. pa onda unijeti u nju područja.Položaj Melanezije. Mikronezije i Polinezije u odnosu na Australiju. uloga i značaj Okeanije u svijetu(neki izvozni proizvodi – tropski). na kojima su uslovi za život najpovoljniji i gdje se uzgaja najveći broj goveda i ovaca. Znati osnovne geografske karakteristike Novog Zelanda(dva otoka. razvoj gradova.Okeanija Znati šta obuhvata Okeanija i kako se dijeli( Melanezija.zemlja ovaca i goveda.bijelci najbrojniji.Zavisnost gustine naseljenosti od prirodnih faktora. Nacrtati slijepu kartu Australije i Okeanije. Voditi raspravu sa učenicima. Maori. intelektualne stvaralačke snage učenika. Polinezija.milioni grla ovaca i goveda.koji su u ovoj zemlji stanovniuci drugog reda i teško se prilagođavaju načinu života bijelog čovjeka.vulkansko tlo. industrije i stočarstava promjenio izgled Australije. kao i pozicija velikh gradova uvjetovana specifičnom prirodnogeografskim uslovima a najviše klimom i geografskim položajem. zašto je Australska vlada sve do nedavno zabranjivala useljavanje nebjelačkog stanovništva na Australijski kontinent.(Uočiti na geografskoj karti) Znati prirodne resurse na kojima Australija zasniva svoju privrednu razvijenost i visok živorni standard svog stanovništva . Biti sposoban shvatiti zašto su velike sile držale pod kolo nijalnim jarmom stanovništvo Okeanije. Obilježiti izvozne luke i najveće gradske centre. Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte: 95 . prema starosjediocima Australije(Aboridžanim a). način života stanovništva. mlijeka i mliječnih prerađevina.

Polarne oblasti na zemlji Znati na geografskim kartama odrediti položaj Arktika i Antarktika.Grenland i Antarktik. Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe(komparacije)P olarnih oblasti sa ostalim oblastima na Zemlji. Na plakatu nacrtati konture.12. Pronaći podatke.Grenland – najveći otok na zemlji – naseljenost.Razlika između ova dva ledena područja. Razviti pravilan stav prema nenaseljenim polaranim prostorima na zemlji i njihovom značaju za održanje života na Zemlji. Voditi razgovore sa učenicima o živom svijetu koji nastanjuje polarne oblasti i vode koje se nalaze u blizini ili ispod leda polarnih oblasti.koja živa bića nastanjuju vode Atlantskog okeana u blizini Polarnih oblasti. Nacrtati na slijepoj karti Arktik.Ledeni bregovi – opasnosti. Da prepoznaju prirodno – geografska obilježja polarnih oblasti i njihov značaj za klimu na Zemlji. Antarktika i Grenlanda. 96 . Arktika. Sosobnost «čitanja» geografske karte. Pomagati učenicima pri izradi karata i pomoći im da shvate značaj polarnih oblasti za život na zemlji.

35 časova godišnje Historija.Historija. Proces i sadržaj Učiti: Učenik: Vrijednosti. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 97 . stavovi. VIII razred – 1 čas sedmično. 35 časova godišnje Tematske Cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije. VIII razred – 1 čas sedmično.

Oblike vladavine i vjersku sliku Evrope. Značaj i razvoj gradova. Ispituju Internetom. Zna događaje i pojave koji su obilježili početak novog vijeka(međaši novog vijeka).Glavne predstavnike Humanizma i Renesanse. Razlikuje rad na istraživačkim 98 . Prepoznaje i analizira historijske izvore. Na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno.Habsburške monarhije i Mletačke republike. Priprema aktivnosti provjere znanja učenika u skladu sa postavljenim standardima.Nacionalno buđenje u susjednim zemaljama (Hrvatska.Austro-ugarsku nagodbu.važnost pojave Humanizma i Renesanse. kartama. tehnike.Razvija sposobnost empatije. vlastiti stav na osnovu Priprema aktivnosti prikupljenih učenja u skladu sa jasno informacija. Društveni poredak koji se javlja u Novom vijeku i njegova osnovna obilježja. hronološkog mišljenja Izgrađuje stav o značaju građanskih revolucija.nacionalni pokret. zadatke. Razvija svijest o političkom . Privredni razvoj Zapadne Evrope. informacije slažu usmjerava aktivnosti u slijed i širi učenja . formuliše jasna pitanja..Komunicira.Osobenosti privrednog razvoja Zapadne Evrope. programe nacionalnih pokreta.Industrijska revolucija.istaknute ličnosti.) formuliše relevantnost izvora jasna pitanja . društvenom kulturnom kontekstu historijskog razvoja BiH i susjednih zemalja. Priprema nastavna usmjerenja (didaktičku strukturu s Učestvuje u karakterističnim aktivnostima u slijedom) :nastavu kroz razredu.Gradovi. Srbija i CrnaGora).Kapitalizam i kapitalističko društvo. Osmanskog carstva i Rusije. Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i Njemačke. i rješavaju slikama. Osmanskog carstva i Rusije. Provjerava kontekst. Zna zemlje jugoistočne Evrope koje su bile pod vlasti Osmanskog carstva.Posljedice građanskog rata u SAD-u. Zna pojam revolucija. privredni i kulturni razvoj susjednih zemalja (Hrvatske. pojašnjava . naglašava najvažnije ideje . habsburškom i mletačkom vlasti od XVI do kraja XVIII stoljeća. Razumije značaj naučnog i kulturnog razvitka. organizira aktivnosti učenja u paru ili grupi (priprema analizu izuvora . tehnika kultura i umjetnost. Prikupljene nove pojmove. tehničke ikulturne tekovine Novog vijeka. Zna politički. Dubrovačke republike. Položaj žene u novom Razvija interes za proučavanje historije Novog vijrka. Zemlje jugoistočne Evropenacionalni pokreti Zemlje jugoistočne Evrope pod osmanskom. Razvija hronološko razumijevanje i stav o značaju razvoja nauke . postavljenim ciljevima . Određuje jasne ciljeve učenja. informacije slažu u u slijed i povezuju u širi kontekst . objašnjava nove pojmove.Važnost ideja Američkog rata za nezavisnost i Francuske građanske revolucije.Velika geografska otkrića. Građansko društvonacionalne Razvija sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja.Zna kako su se razvijali nacionalni pokreti u susjednim zemljama.Priprema analizu izvora (rad na tekstualnim Analiziraju izvore izvorima. njihovi programi i ličnosti (obraditi u kontekstu događanja u Bosni i Hercegovini). Naučne. Pojam industrijska revolucija i njene posljedice. Posljedice Napoleonovih osvajanja. Razvija sposobnost hronološkog(kronološkog)mišljenja i da osnovu analize izvora samostalno i jasno iznosi svoje mišljenje . Analiziraju izvore da bi identificirali relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na pitanja. kulture i umjetnosti za civilizacijski razvoj . postavljene pjesmama i muzikom. karikaturama.EvropaNovi vijek Humanizam i renasansa. Zauzima vlastiti stav uz korištenje dokaza. Zna kako su nacionalni pokreti u susjednim zemljama utjecali na prilike u BiH.Reformacija i protivreformacija.Posljedice velikih geografskih otkrića. iznose znanje učenika. Analizira izvore i iznosi Određuje jasne ciljeve učenja. Srbije i Crne Gore) XVI do konca XVIII st.Izgrađuje stav o važnosti pojave Humanizma i Renesanse.Pojam nacija.Najznačajniji pokreti.Važnost revolucije 1848/49.Oblici vladavine:apsolutizam i parlamentarizam. Izvode zaključke o tome šta se desilo i zašto i za svoje zaključke navode razloge.Nauka . organizira aktivnosti učenja na času . djelotvorno komunicira sa učenicima).

države Nastanak i razvoj SAD-a. Francuska revolucija.Napoleonovo doba.Evropske zemlje u 1848 god.-značaj i posljedice. Ujedinjenje Italije.Ujedinjenje Njemačke.Austro-Ugarska nagodba.Građanski rat u SAD-u.Položaj žene u novim vijeku.Monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Bosna u XIXstoljeć u Reforme u Osmanskom carstvu zadnje decenije XVIII st. i u prvim decenijama XIX st.Administrativnoupravno uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Pokret za autonomiju Bosne.Društvo i društveni odnosi.Privreda,kultura i prosvjeta.Hatišerif od Gilhane.Omer paša Latas.Velika istočna kriza 1875-1878g.

vijeku.Pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije i može da objasni uzroke, tok i posljedice velikih revolucija koje su obilježile početak stvaranja građanskog društva u Evropi i svijetu. Može da objasni položaj žene u Novom vijeku. Razumije i može da objasni pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije posljedice pojave monopolističkog kapitalizma i imperijalizma. Zna zašto su provođenje reforme u Osmanskom carstvu i posljedice provođenja reformi.Uzroke,tok i posljedice borbe za autonomiju Bosne. Uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Društveni,privredni i kulturni razvoj.Zna pojam Istočno pitanje, posljedice Istočne krize i položaj BiH u međunarodnoj politici XIX st. Može da objasni i razumije najvažnije tokove,pojave i historijske procese razvoja Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIXst.Razumije i može da objasni međunarodnu politiku u BiH u XIX st.Povezuje prošlost i sadašnjost.Razumije važnost multiperspektivnosti u historiji.

vlastiti sud. Priprema prezentaciju

Izgrađuje mišljenje i stav historijsko-kulturnom i privrednom razvitku BiH u XIX st..Njeguje duh tolerancije i demokracije . Učenici razviju svijest o višestoljestoljetmoj prisutnosti nacionalnih manjina na prostoru BiH, multietničkoj i kulturnoj zastupljenojsti na tlu Bosne i Hercegovine. .

bitne od nebitnih informacija, tumači podatke postavljene u vremenski okvir, identificira i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i između historijskih perioda, zauzima stav uz korištenje dokaza. Učestvuju u aktivnostima učenja (analiziraju izvore, Prikupljaja različite izvore i procjenjuje njihovu vrijednost, pronalazi odgovore na postavljena pitnja. Iznosi vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija.

projektima ( položaj žene u Novom vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju... Pojašnjava nove pojmovre, djelotvorno komunicira sa učenicima . Provjerava ono što učenici rade Procjenjuje znanje učenika na osnovu postavljenih standarda. Organizira aktivnosti učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Usmjerava aktivnosti učenika , objašnjava kontekst , formuliše pitanja koja usmjeravaju istraživanja i analizu, organizira prikupljanje različitih izvora za istraživački projekt (stanovništvo BiH nacionalne manjine ; običaji, ishrana u BiH). Djelotvorno komunicira sa učenicima. Prati aktivnosti učenika . ocjenjuje učeike.

99

TEHNIČKA KULTURA , VIII razred – 2 čas sedmično, 70 časova godišnje
Tematske cjeline/Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj ELEKTROTEHN IKA Izvori električne energije Učiti: Elektrane: podjela, princip rada, razlike, opis, prenos i distribucija električne energije; Učenik : Izrađuje crtež uproštenog presjeka hidro i termoelektrane, opisuje princip rada, razlike, prednosti i nedostatke; Shvata prednosti električne energije nad energijom čvrstih i tečnih goriva; Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija; Afirmacija stvaralaštva; rada i Aktivno prate izlaganja i prezentaciju predmetnog nastavnika o elektranama; Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda rada u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva; Pripremanje nastavnu tehniku i tehnologiju; OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti, ponašanje stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika

100

Simboli i sheme u elektrotehnici

Skiciranje simbola i izrada shema -značaj simbola i shema;

Crta i čita simbole i sheme; Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu; Pravilno vrši izbor i upotrebu elektroinstalacionih materijala; Vrši pravilan izbor alata i pribora; Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugima;

Usvajaju znanja vezana za simbole i sheme u elektrotehnici; Samostalno skiciraju i izrađuju sheme; Usvajaju osnovna znanja o elektroinstalacionim materijalima, o izboru i montaži; Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada s pojedinim alatima i priborima, te i sami učestvuju u tim aktivnostima; Prate izlaganje i uputstva nastavnika, te samostalno ili po grupama proračunavaju snagu pojedinih elektro-potrošača ili obračunavaju utrošak električne energije domaćinstva; Shvataju značaj poštivanja općih i ličnih mjera zaštite na radu; Koristeći različite alate i uz pomoć nastavnika izrađuju različite električne uređaje; Imaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći i po potrebi pružaju prvu pomoć;

Izrađuje materijal;

didaktički

Primjenjuje modele interaktivne nastave; Ostvaruje stvaralačku razredu; radnu atmosferu i u

Elektroinstalacion i materijali Alati i pribori u elektrotehnici

Vrste i primjena elektroinstalacionih materijala; Osnove o alatima i priborima u elektrotehnici, rukovanje i održavanje;

Prezentira učenicima najčešće korištene elektroinstalacione materijale, objašnjava namjenu i montažu; Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i rad; Ukazuje učenicima na važnost pravilnog rukovanja i održavanja elektro–uređaja u domaćinstvu, te značaj ekonomičnog korištenja električne energije; Daje neophodna uputstva učenicima pri rješavanju praktičnih problema; Vodi računa o bezbjednosti učenika u radionici; Vodi računa o ispravnosti alata i mašina u radionici; Prezentira modele elektromototora: objašnjava princip rada, održavanje, zaštitne mjere, rukovanje; Podsjeća učenike na

Kućanski električni aparati

Električni uređaji i aparati u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja;

Osposobljava se za otklanjanje sitnih kvarova u domaćinstvu;

Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema; Razvijenje smisla za ekonomično korištenje energije i materijala;

Vježbe i praktični radovi

Korištenje simbola i shema u elektrotehnici, izrada jednostavnijih shema, upotreba različitih alata, pribora i aparata -izrada jednostavnijih električnih uređaja i uređaja za ispitivanje električnih instalacija, opće i lične mjere zaštite na radu;

Izrađuje jednostavnije sheme u elektrotehnici; Osposobljava se za izbor potrebnih alata i pribora i izradu prostijih elektrouređaja; Ispituje ispravnost pojedinih električnih instalacija;

Maksimalno poštovanje kućnog reda pri radu u školskoj radionici;

Ispoljavanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika; Razvijanje svijesti o značaju elektrotehnike i elektronike u životu čovjeka;

Elektromotori

Elektromotori: pogon, princip rada, održavanje

Razumije značaj pravilnog izbora, montaže i održavanja elektromotora;

Pažljivo prate izlaganje i demonstriranje nastavnika o elektromotorima i njihovim sklopovima; značaju elektromotora u privredi i

101

kondenzatori. rukovanje. demontira i montira prostije uređaje i aparate u elektrotehnici. te ih usmjerava na pravilan izbor i upotrebu. 102 . pojedine sklopove radio i TV aparata demontiraju po odobrenju i uz prisustvo nastavnika. te prenos govora i muzike transformacijom zvučnih signala u električne i obrnuto. analiziraju klopove. Osnovni elektronički elementi Alati i pribori u elektronici Otpornici. kao i o racionalnom korištenju energije. Razvijanje svijesti o značaju pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Pravilno vrši izbor i upotrebljava alate. didaktičke Simboli i sheme u elektronici Skiciranje i čitanje simbola i shema u elektronici. održavanje. sklopove pojedinih elektroničkih uređaja i sve to na što jednostavniji i razumljiviji način objašnjava učenicima. Osnovna znanja iz oblasti komunikacija: razvoj. instrumenti i pribori u elektronici. Objašnjava značaj propisnog ponašanja u saobraćaju i ukazuje na opasnosti usljed nepridržavanja tih propisa. Čita i crta simbole i sheme. telefonija. Koristi potrebne alate. Upoznaje učenike sa telegrafskim sistemima i načinom rada. Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. Analiziraju elektroničke elemente i njihovu ugradnju u sklopove. radio aparata. poluprovodnici. montiranje jednostavnijih radio-prijemnika. instrumente i pribore. Učestvuju u analizi sklopova. Vježbe i praktični radovi TELEKOMUNIK ACIJE Razvoj komunikacija NV telefonija Korištenje simbola i shema u elektronici. Pažljivo slušaju nastavnika. Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada na pojedinim alatima. Priprema materijale. Razumije značaj pravilnog održavanja telefonskih aparata i mreže. u cilju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. sadržaje koje su već radili na časovima fizike. domaćinstvima. Prepoznaje i vrši pravilan izbor elektroničkih elemenata. Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata. Donošenje zaključaka na osnovu argumenata. uz pomoć nastavnika. radio i TV antenna. muzike i pokretnih slika na daljinu.ELEKTRONIKA Elektronički uređaji Uvođenje učenika u elektroniku: prenos govora. Razvijanje svijesti o značaju ponašanja i pridržavanja propisa u saobraćaju. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. instrumenata i pribora. Priprema grafičke priloge. instrumentima i priborima i sami učestvuju u tim aktivnostima. instalacija. Shvata telekomunikacija čovjeka. u organizaciju telefonske mreže i u značaj održavanja. Imaju uvid u sastavne dijelove telefonskih centrala. instrumente i pribore. upotreba različitih pribora i alata. Sastavni dijelovi telefonskih centrala. organizacija telefonske mreže. izrada jednostavnijih shema. izvršene analize i sinteze. Pažljivo prati rad učenika i daje neophodna uputstva. a onda ih i grafički predstavljaju. objašnjava visokofrekventne i niskofrekventne oscilacije. felefonskih aparata objasniti učenicima značaj fiksne i mobilne telefonije. Pažljivo prate izlaganje nastavnika i prezentaciju pojedinih sklopova: telefona. Shvata korelaciju nastavnih sadržaja fizika-tehnička kultura. u značaj životu Usvajaju osnovna znanja iz oblasti komunikacija: instalacionih vodova i materijala. telegrafija. Osnovni alati. Pažljivo slušaju i prate rad nastavnika. Uz pomoć grafičkih priloga. Praktično objašnjava značaj i primjenu pojedinih elektroničkih elemenata. sa naglaskom na bezbjednost djece.

pravilan izbor goriva za domaćinstvo. 103 .Telegrafija Osnovna znanja iz oblasti telegrafije. Racionalno korištenje energije i materijala. Samostalno proučava odabrane oblasti. pravilan odnos prema prirodi i čovjekovoj okolini. telegrafskih sistema i mreže. za odabir najpovoljnijeg goriva za domaćinstvo. saobraćajne nesreće i njihovi uzročnici. značaj pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Pavilno korištenje sredstava javnog saobraćaja. Prate izlaganje nastavnika o principu rada telegrafskih uređaja. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Saobraćajna kultura Objašnjava značaj: racionalnog korištenja energije. u cilju lične bezbjednosti. Međusobno komuniciraju u cilju sticanja novih znanja i vještina. stiče vještine. kreiraju obrazovni pano. kao i bezbjednosti ostalih učesnika u sobraćaju. Osposobljava se za: racionalno korištenje energije. ENERGIJA I OKOLINA IZBORNI DIO (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. priručnike. internet (po mogućnosti). Prave skicu urednog odlagališta za otpad. posmatra i zaključuje. Usvajaju znanja potrebna za pravilno ponašanje u saobraćaju. interesa učenika i mogućnosti škole). faktori koji utiču na bezbjednost u saobraćaju – čovjek (dijete). -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Elektrane b) Elektronika c) Saobraćaj Shvata značaj razvoja i održavanja telegrafije u komunikacijama. za pravilno zbrinjavanje otpada. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. Shvata značaj pridržavanja propisa u saobraćaju. prikuplja informacije i podatke. pravilnog zbrinjavanja otpada. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika.

104 .da učenici upoznaju strukturu računara.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. ali i kulturnim navikama. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa.osnovna znanja o strukturi računara.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. . umijeća i vještine.da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. . opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). OSNOVNA ZNANJA .da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. . vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima.INFORMATIKA ZA VIII RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi. 2. postupke uključivanja i isključivanja računara. OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA . njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. 1. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . 3. Četiri odrednice: osnovna znanja. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. . Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija.

da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. rad sa proračunskim tablicama i grafikom). 105 . . . . UMIJEĆA I VJEŠTINE . . . .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. . ..da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. .

. su novi ili su prošireni. . .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola.navika korištenja informatičke literature. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. primjena računara. NAVIKE. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri.. putem Interneta.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. . STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. Naime. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. prenos podataka i računarske mreže. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. 106 . njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. .

nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). likovne kulture (računarski dizajn. Nastavnici informatike treba da. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. U programu je preferiran BASIC. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. te u području .sticanja umijeća i vještine. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . u skladu sa mogućnostima škole. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. . U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika.usvajanju navika i stavova. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. 107 .• izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.sticanja osnovnih ICT znanja. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). .

AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. oduzimanju. Razlikovanje ulazne od izlazne informacije. Praćenje aktivnosti učenika. Učenik treba da pravilano i uspješno tumači ulogu brojnih sistema. kako je predviđeno zakonom. Informacija i podatak. Sabiranju. Obrada informacija i obrada podataka. organizovanje. Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. množenju i dijeljenju binarnih brojeva. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. Baza (osnova) brojnog sistema. Decimalni (dekadni). Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija. Davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. Praćenje predavanja i uputa nastavnika. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. učešća učenika u grupnom radu. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće. binarni. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. Elementi brojnih sistema. 2. informacija i podatak. Decimalni. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. Usvojen pojam brojni (numerički) sistem. Prezentovanje nastavnih sadržaja. Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom.Pored toga nastavnik treba da prati. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. informacijama i podacima. Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u Uključivanje u rasprave o ulozi Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima 108 . Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva. Pojmovi: ulazne i izlazne informacije. Pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. MATEMATIČKE OSNOVE RADA RAČUNARA Numerički (brojni) sistemi. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Binarna aritmetika. Obrada informacija. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. STAVOVI. Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. Aktivno učešće u vježbama. Pojmovi: informatika. Sposobnost razlikovanja pojma infrmacije od pojma podatak. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Prezentovanje nastavnih sadržaja. binarni i heksadecimalni brojni sistemi. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire.

Historijski razvoj računara. vrste i uloga mikroprocesora. Sposobnost priključivanja ulazno-izlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada. mikrofon. Vrste računara: kućni i personalni (PC). Održaju odgovarajuću pažnju na času. digitalna kamera. miš. eksterna memorija. Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove. Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije. izlazne jedinice i centralna jedinica. izlazni uređaji). Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura. ulazni uređaji. Prezentovanje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca. Grupe uređaja: ulazne jedinice. Shvatanje i prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice. Hardverska struktura PC računara (CPU. miniračunari. kontroler eksterne memorije. Procesor (centralna jedinica). veliki računari. Utjecaj računara na okolinu i pojedinca. Upoređuju računare i njihove mogućnosti. Rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva. Aktivno učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru. PDA – Personal Digital Assistant). Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada. Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme. Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika. Pojava. sabirnice. notebook. John Von Neumannova struktura računara. Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara. Podjela (vrste) računara. PC računari. Kontroliše izvršavanje radnih obaveza: vođene odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki. Znaju nabrojati izlazne jedinice: Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova. Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara). skener. Izgrađuju pravilan stav Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskom hardverom te izrađuju zidne novine. mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija. Uticaj računara na cjelokupno društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti. grafička ploča ili tablet. Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije. Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove. procesor). Evidentira napredovanje učenika.osnove funkcionisanja (rada računara). Ulazne i izlazne jedinice PC računara i njihove uloge. prate izlaganje nastavnika. Radne stanice. Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica. binarne aritmetike u funkcionisanju računara. pomagala za računanje. interna memorija. Pojava mikroprocesora. Demonstrira različite dijelove računara. pomična kuglica. Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara. Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene. načinu rada računara. Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva . ARHITEKTURA RAČUNARA Razvoj računara.peta). ranijih generacija i sadašnjih. Pravilno se onose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike. memorije. palmtop. Blok šema hardverske strukture PC računara. 109 . generacije računara. superračunari. Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva. 3. razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. ulazno izlazne jedinice. hand-held. stolni (desktop) i prenosni (laptop. palica za igru (džojstik). način njihovog povezivanja i drugo.

ističe one koji brže savladavaju gradivo. Microsoft Word za Windows. EPROM i EEPROM. čuvanja i skladištenja opreme. Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk). vremenske bombe. Potiče one koji zaostaju. Rauzlikuju sistemski od aplikativnog softvera. zvučnik. USB Drive. čitači. multimedijski projektor. Win RAR i razni programi za održavanje. F-Prot Professional i drugi. Kontroliše napredovanje pojedinih učenika. Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta. Vode pribilješke na času. Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije. Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklonepomoću programa: Norton Antivirus. MS DOS. memorija. MS Windows. softverske bombe. Uredno vode pribilješke na časovima. štitovi. Ukazuju na pravilan način upotrebe. crtač (ploter). logičke bombe. vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate. Sposobni su instalisati odgovarajuće programe (softversku podršku). štampač (printer). magnetne trake. McAfee VirusScan Deluxe. Antivirusni programi: detektori. Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju.monitor. crvi. Sposobni su da Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnosti tekst procesora. maksimizaciju i zatvaranje prozora. Objašnjava posledice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara. a posebno sadržaje pojedinih padajućih menija. Interne memorije: RAM i ROM. učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva. njegovim mogućnostima i uslovima za instalisanje. Vrše demonstraciju Prezentuje nastavno gradivo. kartice (adapteri). Razvoj software-a za obradu 110 . Aktivno se uklučuju u nastavni proces. Računarski virusi (antiaplikativni softver). Pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip. Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom Definicija softvera (software). Učenici su sposobni da ponove klasičnu primjenu računara. osnovne operacije u MS Wordu. USB (Univesal Serial Bus) vrata. fiksni) disk. PROM. Ukjlučuju se u diskusije o primjeni softvera. Klasičnu primjenu računara. Matična ploča. Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi. prate nastavnikovo izlaganje. utičnice (slotovi). serijska vrata. Interne i eksterne sabirnice. Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi. Unix-Linux. zvučna kartica. Računarski virusi: trojanski konj. Kontroliše aktivnost učenika. Znaju njegovu ulogu i vrijednost. slijedeći uputstva o upotrebi. 4. Ukazuje na razvoj softvera i na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene. Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru. grafička kartica. Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju. Programi za obradu teksta. Informacije pruža postupno. izgled i elemente prozora. Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera. ZIP disk. prema hardverskim komponentama. Softver za PC računare. a cijene postaju sve pristupačnije. kameleoni. Sophos Antivirus. Kompajleri. masovna obrada podataka. Modem (ulazno-izlazni uređaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port). Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva. Uloga tekst procesora: editiranje (uređivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta. kompakt disk (CD). Sistemski i aplikativni. Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički). jer se računarski hardver brzo razvija. najvažniji – operativni sistem. hard (tvrdi. Sistemski softver. razvoj softvera za obradu teksta. PRIMJENA RAČUNARA Klasična primjena računara: naučnotehnički proračuni.

šema i drugih elemenata. View. Postupci ubacivanja crteža. Uključuju se u kreiranje vježbi. horizontalna i vertikalna traka za pomak. vremenski i formule. trake „Standard“. tačka umetanja (kursor). elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora. slika. Format. Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata. Unos podataka. Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju. Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa. dugmad za uređivanje. Window i Help. „Formating“ i „Drawing“ sa alatima. vršiti proračune i kreirati grafikone. Lotus 1-2-3. pokazivač miša (kada je priključen). Aktivno se uključuju u izvođenje vježbi . Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Formatting“ i „Drawing“. oznake radnih stranica. horizontalni i vertikalni linijar. Nadzire aktivnost učenika. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka. Window i Help. dugmad za izbor načina prikaza. Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja. Pregled operacija. statusna traka. polje za uređivanje formula. Provjera znanja iz ortoepije i ortografije. Provjera pravopisa. Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak. Edit.teksta (tekst procesora) na PC računarima. trake sa altima „Standard“. te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta. statusna traka. gramatike i automatskog ispravljanja grešaka. Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu. Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi. polje sa nazivom ćelija. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Data. koristeći prostor. traka glavnog menija. Pregled osnovnih operacija. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Unos podataka se vrši u aktivne ćelije. Edit. dugmad za izbor radnih stranica. gramatike i automatsko ispravljanje grešaka Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. Proračunske tablice. Sposobni da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File. unos podataka. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni. Sposobni su pokazati i demonsrtrirati osnovne elemente prozora. Obezbjeđuje pedagošku. Insert. oblike. demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora. View. Insert. traka formula. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Tools. Tools. zatim urediti i oblikovati radne stranice. Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik. boje i druge elemente. datumski. pregled operacija. oznake kolona. Obavljanje proračuna. Kreiranje grafikona. načine unosa podataka. oznaka aktivne ćelije. oznake redova. Format. Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama. Sposobnisu da objasne sadržaj trake glavnog menija: File. Kontroliše izvođenje vježbi i evidentira rezultate. Prezentuje nastavno gradivo: razvoj softvera za tabelarne proračune. traka glavnog menia. Microsoft Excel ima karakterističan oblik. Table. 111 . Quattro Pro. uređivanje i oblikovanje radnih listova. nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika. Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows. brojčani. Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel. Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkuratora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja. Sposobni su pokrenuti program za tabelarne proračune. prozor dokumenta (radna površina). daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona. grafikona. Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona. a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima. Sposobni su da se služe padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument.

razrada plana akcije. Aktivno učestvuju u vježbama koje je planirao nastavnik. Algoritam je svaki jasan. realizacija akcije i osvrt na rješenje. Algoritam Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer. Organizuje vježbe u MS Access-u li MS Outlook-u. Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup). Put od algoritma do programa. Učestvuju u raspravi o algoritmu. Rješavanje problema. Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definiranje problema. Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka. U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice. Prave razlike kod zapisa algoritma. zatim za unos. Osnovni pojmovi o bazama podataka. grananje i petlja). Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja. Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema.Programi za upravljanje bazama podataka. Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara. Paradox i Claris Filemaker Pro. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. Organizacija baza podataka. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u. Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema. poštujući redoslijed postupaka. Daje potrebne dodatne informacije. definiranje problema. Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima. Tipovi problema. Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. Izlaže nastavno gradivo vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. 5. precizan i nedvosmislen uređeni niz koraka. Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opšti pristup rješavanju problema uz pomoć računara. Aplikacije baza podataka. te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima. pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično. Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema. Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram). Načine zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom. Stvaranje plana rješavanja problema. 112 . Razumijevanje. Mikrosoft Visual Foxpro. Microsoft Outlook i Act. Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima) svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje. Napoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsof Access. Sposobni su nabrojati najpoznatije programe za upravljanje bazama podataka. Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam.

Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. Neproceduralni programski jezici Metodologija programiranja. Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. Programski jezik BASIC. opisni) programski jezici. promjenljive i izrazi. Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika. C itd). Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa. Proceduralni programski jezici. Struktuirani pristup razvoju programa. 113 . Programski jezici niskog nivoa. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Neproceduralni (deklarativni. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika. Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja. Programske strukture. proceduralnih. FORTRAN. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Objektno orijentirani programski jezici. Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). Object Pascal.6. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. Kompajleri i interpreteri. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Osnovni elementi BASIC-a Osnovne naredbe BASIC-a. te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Pascal. Uredno vode pribilješke. IF THEN i GOTO. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Java. Alfabet BASIC-a. Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom. Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno nebi nikada riješio. Tipovi podataka. Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. FOR petlja. Uključuju se u diskusije o programskim jezicima. Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Struktura ponavljanja. COBOL. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Objektno orijentirani programski jezici: C++. Konstante.

..LIKOVNA KULTURA /VIII razred/ (jedan sat sedmično . /ovladati/ optičkim zakonima perspe-ktive. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . nedogledi ili ishodišta /tačke na horizontu u kojima se sastaju linije/ . tačka očišta sa visine ljudskog gledanja. TAČKA I LINIJA U svom okruženju. C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI . objekti.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. roman. formiranje Izažajne mogućnosti linearne perspektive. pojave u prirodi.linearna perspektiva . matematike. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti.ptičija perspektiva . povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. tjelesne i tehničke kulture. stranog jezika. linije /crte/ u funkciji postizanja različitih perspektiva: .. kao formu predstavlajnja elemenata i oblika u prostoru . unutrašnji prostor I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.…/.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti.Biti u mogućnosti predstaviti objekte /oblike/.žablja perspektiva . kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja /eksterijera i enterijera/ . BiH kulturne baštine.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. istorije /povjesti. uglovi gledanja /predstavljanja/ kod različitih perspektiva: .Primjena linearne perspektive uz upotrebu linija /crta/ . predmete iz ptičije perspektive . pjesma. moći predstaviti različite vidove perspektive.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI 1.žablja perspektiva Ovladati mogućnostima predstavljanja /spoznati zakonitosti redstavljanja linearne perspektive. aktivnosti.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti žablju perspektivu..linearna perspektiva ili naučna /linija horizonta. biologije. zemljopisa. prozni tekst.linearna perspektiva . moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu . prevozna sredstva.linija horizonta .. biljke. predjeli. vanjski prostor. dramski tekst.nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ 114 . enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima.Razvijanje kritičkog mišljenja.ptičija perspektiva .Usvojiti pojmove za perspektivu: . informatike. sportske.Neposredno okruženje učenika. muzičke /glazbene/. i znati ih primjeniti u crtežu /pomoću linija-crta/.

solidarnosti. konkretnog i apstraktnog mišljenja.žablja perspektiva.video DVD materijal. razvijanje likovne kreativnosti.Ovladavanje primjenom tonske skale boja u cilju redstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostora Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i svajanje sposobnosti primjene kolorističke modulacije predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i prostora putem izmjene odnosa toplo-hladnotoplo ili hladno-toplo-hladno/ koloristički bojni odnosi Ovladavanje primjenom kolorističke modulacije u cilju postizanja trodimenzi-onalnosti i plastičnosti pri realizaciji kompozicionih zadataka Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i modulacije u cilju predstavljanja prostora i . opredjeljenost za timski rad. zaključivanja.Razvijanje humanih odnosa među polovima. pastel /suhi. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta iz zraka. i usvajanje . orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa 115 .. voštani/. samostalnosti. gvaš. njihov međusobni odnos u prostoru -Upotreba: (udžbenika za VIII razred (likovna kultura). kolaž različitim materijalima. dosljednosti i angažovanosti.multimedija video).dijaprojektorslajd.ptičija perspektiva.Usvojiti i moći se koristiti kolorističkom modulacijom kao načinom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza plasti-čnosti oblika i prostora .Akvarel. Usvojiti relaciju: . . povezivanja pojmova. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura).Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. diferenciranje važnog od manje važnog. ljubavi prema domovini.međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. bogaćenje mašte.Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se modelacijom /kao načinom primjene boja u cilju ostvarivanja privida trodimenizonalnosti oblika/ . tuševi u boji. usvajanja i primjene tonske modela-cije kao načina predstav-ljanja oblika i prostora .prostorni odnosi stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta sasvim blizu ili u visini tla/Usvajanje različitosti veličina elemenata u prostoru /proporcija/ i mogućnost njihovog predstavljanja u cilju definisanja perspektive. spremnost za saradnju. sa visine/ . .Razvijanje sposobnosti posmatranja. . prostora i odnosa u prostoru Odnos više veličina likova. flomasteri u boji /za manje formate radova/.Dalji rad na razvijanju kod učenika sposobnosti uočavanja. drugarstvu. stupnjevanje boje/.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.video DVD materijal.dijaprojektorslajd. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. jačanje i bogaćenje emocija 2. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. istrajnosti. uočavanja. . tempera.multimedija video). BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja valerskih vrijednosti boje /tonska skala.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj modulaciji Dalji rad na spoznaji o mogućnostima.

slikanja. pripovjetke. grafičkog lista.Predstavljanje prostornih odnosa primjenom geometrijske perspektive: . primijenjene umjetnosti i dizajna Razvijanje sposobnosti prepoznavanja. grafike. asimetrična ravnoteža.međusobnih oblika u prostoru Ispitivanja mogućnosti putem primjene modelacije.obrnuta proporcionalnost prikaz i osvarivanje dina-mike kompozicije putem primjene linearne perspektive.Ovladavanje mogućnosti-ma primjene odnosa proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i ravnoteže u likovnim područjima: crtanja.linearna erspektiva . . primijenjene umjetnosti i dizajna . priče.veliko .Ostvarivanje odnosa ravnoteže u organizaciji likovnog rješenja /naslovna strana knjige. slikarskog izraza. .Grafički izraz realizovan primjenom svijetlih i tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja dinamičnosti i ravnoteže kompozicije Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha.Stupnjevanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostornih odnosa u okviru kompozicije . proporcije i odnosa ravnoteže u realizaciji: crteža. ostvarivanje izmjene crnog i bijelog /ostvarivanje ravnoteže tamnih i svijetlih ploha/.proporcija.Usvojeni pojmovi za oblast boja: . produbljivanju primjene /predstavlja. TV reklamni spot i sl. u organizaciji rješenja primijenjenih umjetnosti i dizajna . PLOHA Kontinuitet u daljem proširivanju rad na plohi.nju/ kroz različite oblike realizacije kompozicije: . primjenom kolorističkih odnosa . stanja i drugo putem likovnog izraza 3. ostvarivanje ravnoteže uz primjenu kontrasta ploha. optička ravnoteža./ grafički dizajn . organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista Upotreba: ( udžbenika za VII razred (likovna kultura).koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplohladno/ . pjesme. grafike. predstavljanje nevizuelnih motiva: osjećanja. blizu-daleko. simetrična ravnoteža. prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem objekata prema horizontu i tačkama nedogleda Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije ostvareni primjenom ravnoteže /simetrična i asimetrična avnoteža/ Proporcija kao skladan odnos međusobnih elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3=4:6 Sa povećanjem ili umanjenjem odnos ostaje uvijek isti/nepromijenjen .Organizacija kompozicije po principu bliže i dalje. emocija. proznog teksta. predstavljanje sadržaja koji se odnose na događaje. direktna proporcija /odnos ostaje 116 .Razvijanje sposobnosti doživljavanja i predstavljanja književnih sadržaja.malo . slikanja.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene toske modelacije i odnosa kolorističke modulacije .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva.direktna proporcionalnost .Realizacija kompozicije primjenom odnosa ravnoteže i proporcije u oblasti slikanja ostvarenih različitim slikarskim tehnikama . propagandni letak. . ispupčeno-udubljeno. pojave u prirodi /izmjene godišnjih doba/. vrednovanja i primjene odnosa proporcije i ravnoteže ploha.tonska modelacija /valersko stepenovanjestupnjevanje boje/ .Uočavanje značaja linearne/geometrijske perspektive i mogućnosti njene primjene u predstavljanju prostora.bliže – dalje. plakat.proporcija i ravnoteža predstavljanje dvodimenzionalne organizacije kompozicije sa primjenom odnosa linearnog predstavljanja perspektive u likovnim oblastima: ctranja.Razumijevanje i usvajanje primjene kompozicionih odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske perspektive . u realizaciji plošne organizacije kompo-zicije . stepenovanja boje u cilju ostvarivanja iluzije trodi-menzionalnosti oblika i predstavljanja dubine prostora sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa. primijenjene . lik/ i ploha u funkciji realizacije predstavljanja linearne /geometrijske/ perspektive .ravnoteža. .Oblik /forma.Primjenatonske modelacije. valerski stepenovane boje .

nedogledi … ./ i obrnuta proporcija /4:6=2:12 ili 2:12=1:24 itd.žablje perspektive.linearna perspektiva ili naučna /geometrijska perspektiva/ linija horizonta.ptičija perspektiva. /tačka očišta sa visine/ .video DVD materijal. uvijek isti 2:3=4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12=16:24 itd.multimedija video)./ . sagledavanju /upoređivanju i usvajanju forme skulptorskog jezika.umjetnosti i dizajna 4. koji imaju za cilj prikaz složenih odnosa volumena u realizaciji prostornih kompozicija Upotreba:udžbenika za VIII (razred (likovna kultura).multimedija video). ostvarivanje prostornih odnosa na površini . moći ih prepoznati i primjeniti u sopstvenom likovnom radu. analitičkom pristupu. različite uglove gledanja. samostalnosti. video DVD materijal. istrajnosti.ptičija perspektiva. linija horizonta.dijaprojektor-slajd. koje karakteriše: linearna/geometrijska perspektiva . perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta sa visine/ . dijaprojektor-slajd.žablja perspektiva. MASA I PROSTOR Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene plošno istanjene mase kao forme u trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju kompozicije Plošno istanjena masa.Uočavanje.ptičija perspektiva.bliže-dalje. razumijevanje i ovladavanje produbljivanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima.U radu sa različitim materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.Bliže i dalje kao način definisanja prostornih odnosa putem perspektive i preklapanja oblika .Usvajanje pozitivnih perspektivne odnose na umjetničkim djelima i moći stavova i odnosa prema primjeniti u vlastitom likovnom izrazu likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.predstavljanje prostornih Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. predstaviti privid trodimenzionalnih odnosa. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta u visini tla/ Iluzija volumena na plohi. nedogledi ili ishodišta /tačke na horizon-tu u kojima se sastaju linije/ .žablja perspektiva.linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva/ linija horizonta. dosljednosti 117 . grb i sl.U prostornom oblikovanju predstaviti različite forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije udaljenosti.ptičije perspektive. . sposobnosti vrednovanja u sopstvenom likovnom izrazu. veće-manje u cilju prikaza volu-mena u prostornom oblikovanju /reljef kao prostorna organizacija/ Meki skulptorski materijali pogodni za realizaciju različitih prikaza prostornih odnosa u formi reljefa. . tačka očišta sa visine normalnog ljudskog gledanja. većemanje. kreativnom izrazu U oblasti oblikovanja./ 5. plitki reljef /metalni novčić.Dalji rad na potpunijem ovladavanju već Percepcijom okruženja i na skulptorskim djelima moći registrovati. nedogledi . ritma. .Razumijevanje i sposobnost predstavljanja . preklapanja i zaklanjanja oblika .Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. plošno istanjene mase. karakteristike: linearne/geometrijske perspektive . .Usvojeni pojmovi za oblast površina: . sa različitim sadržaja i ideja materijalima.žablja perspektiva/tačka očišta u visini tla/. tačka očišta. POVRŠINA Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj perspektivi kroz analizu likovnih djela i primjerima u okruženju. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.Dalji rad na potpunijem doživljavanju. .Primjena perspektive u funkciji predstavljanja različitih uglova gledanja. tačka očišta sa visine ljudskog gledanja. i izvršiti valorizaciju odnosa plošno istanjenih masa i primjene ritma u alternaciji .Moći registrovati i prepoznati različite . prikazi različitih perspektiva: . realizovati kompozicije sa primjenom linearne perspektive u cilju stvaranja privida volumena /trodimenzionalnosti/ na površini Nedogledi kao ishodišne tačke perspektivnih linija na horizontu /liniji očišta/ odnos: bliže-dalje. proporcije i ravnoteže na skulptorskim djelima i učeničkim radovima .

Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzoinalnih oblika putem primjene.C. Predstavljanje složenih prostornih organizacija primjenom ritma sa ploš-no istanjenim masama .A. plošno istanjena masa. glinamol.primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. bliže-dalje.B ili A.A.razumjeti biti sposoban predstaviti žablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla. veće-manje. odozdo . veće-manje sa naglašenim prisustvom ritma u organizaciji asimetrične ravnoteže poznatih različitih skulptorskih materijala.Proporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline. spremnost za saradnju.proporcionalnost u predstavljanju složenih oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline prema dijelovima/ Ravnoteža kao oblik definiranja prostorne organizacije.Realizacija složene prostorne ompozicije /organizacije prostora/ kroz primjenu asimetrične ravnoteže /optička težina elemenata nije u veličini nego u dinamičnosti izgledaforme/ Upotreba:udžbenika za VIII ( razred (likovna kultura).asimetrična ravnoteža kao oblik prostorne rganizacije Složene prostorne kompozicije u definisanju odnosa. više elemenata različih oblika i veličina . ritam u izmijenjenoj formi kao A.U realizaciji trodimenzionalnih prostornih formi koristiti se principom simetrične ravnoteže pri realizaciji skulptorske kompozicije . plastelin.multimedija video) plošno istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u prostoru upotrebom: . glina.B.veće i manje forme/oblici sa naglašenom funkcijom ravnoteže . kao princip u realizaciji trodimenzionalnih prostornih skulptorskih kom-pozicija .biti sposoban uočiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije . . ritam u alternaciji /ritam u izmijenjenoj formi/ Karakteristike predstavljenih oblika: . nivoa zemlje-poda.dijaprojektor-slajd. . opredjeljenost za timski rad.moći predstaviti ptičiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.odnosi elemenata po principu simetrične ravoteže. ne kao ono što će se raditi/ i angažovanosti.odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode.Prepoznavanje i usva-janje specifičnosti različitih skulptorskih materija i ovladavanje njihovom upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u trodimenzional-nim/prostornim organizacijama Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme.A. sapun. proporcije i ravnoteže /simetrične i asimetrične ravnoteže/ . .moći predstaviti linearnu/naučnu perspektivu .A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa.video DVD materijal.predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima .simetrične i asimetrične ravnoteže.B.da spoznaju karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva .odnosa bliže-dalje u funkciji definisanja prostora Ritam plošno istanjenih masa. ritam u alternaciji. .C. meko drvo…. odozgo/ . produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja OČEKIVANI REZULTATI Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u oblastima: Tačka i linija: .spoznati šta je horizon i šta su nedogledi u linearnoj perspektivi .da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive . 118 .B.

asimetrična ravnoteža. skalom stepenovane boje. temperi. pastelu. procjene i primjene proporcije.modulacija. predstavljanje trodimen-zionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ . grafike. slikanja.da proširuju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre-đenog oblika/ . .uočavanje.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva.dalji rad na dograđivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji određuju odnose dalje-bliže i veće-manje . optička ravnoteža.usvojiti pojm relacije: međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. po principu: toplo-hladnotoplo. tapiseriji .da na svojim radovima primjene miješane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije trodimenzional-nosti . ravnoteža. proporcija. gvašu. sa ciljem predstavljanja prostornosti. akvarelu.da prošire znanje o kolorističkoj modulaciji boje. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: .da proširuju znanje o kolorističkom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaženja u prvi plan.da usvoji termine: linearna perspektiva.. predstavljanje kolorističkim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje-bliže-veće manje. direktne i obrnute u riješavanju plošnih kompozicija . nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ . valerskim vrijednostima.dalje proširivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije po principu ravnoteže pri rasporedu elemenata .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogućnosti-ma njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti . primijenjene umjetnosti i dizajna . ptičija perspektiva. linija hori-zonta. prostorni odnosi Boja: . dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan . žablja perspektiva.istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrična ravnoteža . simetrična ravnoteža. formi/ različitih veličina u organizaciji kompozicije .Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravnoteža . crtanja.da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja. ili hladno-toplo-hladno. mozaiku. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi.modelacija. flomasterima u boji. usvajanje i primjena oblika /elemenata. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika .prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije . kolažu. direktna proporcija i obrnuta proporcija za oblasti: Površina i Masa i prostor: 119 .

ptičija perspektiva. veće-manje . biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu .biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije Usvojeni pojmovi za oblast površina: linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva. odozgo. prepoznavanje karaktera oblika .da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnotežu. ritam u alternaciji. odozdo. Biti sposoban predstaviti linearnu/naučnu perspektivu u vlastitom izrazu. formi perspektive. sa ciljem primjene principa rada dodava-njem. linija horizonta.produbljivanje stečenih znanja na uočavanju odnosa mase i prostora.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. Spoznati karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva. ravnoteža masa STRUKTURA PROGRAMA 1. 120 . prostor i objekte u prostoru predsta-viti gledano sa tla. šta je horizont. nedogledi Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja: dinamičnost forme. Usvojiti pojmove.dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /različite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata različitih veličina i oblika/ . Tačka očišta je mjesto sa kojeg se posamatra. ritam plošno istanjenih masa. i moći organizovati likovnu kompoziciju sa više elemenata različih oblika i veličina.. nivoa zemlje-poda. ritam u izmijenjenoj formi. plošno istanjena masa. tačka očišta.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive. Razumjeti i biti sposoban predstaviti žablju perspektivu. u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine. Pored naučne perspektive ovladati i biti sposoban predstaviti takozvanu ptičiju perspektivu. Ulinearnoj perspektivi tačka očišta se nalazi u visini ljudskih očiju.biti sposoban uočiti karakteristike ravnoteže kod simetričnih i asimetričnih oblika . kada stoji na tlu. ili iz gornjeg ugla posmatranja.biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora. u ostvarivanju asimetrične kompozicije . simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom kreativnom radu . linija na kojoj se projiciraju tačke nedogleda u kojima je ishodište svih linija. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. uočiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode. Analitičkim posmatanjem moći uočiti veličine i međusobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tačnim/ odnosima.u prostornom oblikovanju. moći izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno . TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive. dalje-bliže. žablja perspekti-va. Ovladati sposobnostima kritičkog promatranja.

prostornih odnosa bliže-dalje. mozaiku. Rad na proširivanju znanja o kolorističkoj modulaciji. u formi skice. Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi. slikanja. Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu. veće-manje. crtanja. kolažu. primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglašenim rješenji-ma simetrične i asimetrične ravnoteže. Putem primjene modulacije predstaviti plastičnost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije. veće-manje i elemenata koji se međusobno zaklanjaju /preklapaju/. ispupčeno. /predloška za izvođenje/. PLOHA Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat će se sva likovna područja /likovne oblasti/ koja se u svojoj konačnoj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/. crtanju. temperi. Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. pastelu. Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja. akvarelu. gvašu. uočavanja. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene kolorističke skale /palete/ boja. biti sposoban dočarati bubinu prostora koristeći se odnosima bliže-dalje. Biti sposoban primjeniti princip klorističke modulacije: toplo-hladno-toplo. grafike. koje doprinose uspješnoj realzaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnoteže. i konačnog rješenja.Moći primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. Prikaz plastičnosti oblika skalom stepenovanja boje. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. ili hladno-toplo-hladno. u oblastima. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psihološkog/ utiska izlaženja u prvi plan. primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika. kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje. međusobnim odnosima elemenata /veličina likova i njihovih međusobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije 2. 3. sagledavanja odnosa i primjene proporcije. grafici. Produbljivanje stečenih znanja i istrajavanje na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika. flomasterima u boji. kako direktne tako i obrnute u rješavanju likovnih kompozicija. kao načina organizacije kompozi-cije. slikanju. zakrivljeno. kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije. 121 . predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera. tuševima u boji. Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji. Biti sposoban realizovati složenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravno-teža kao oblik likovne organizacije. Proširivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom. Dalji rad na savladavanju i primjeni stečenih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji određuju prostorne odnose. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktičnoj primjeni. kao što su relacije: dalje-bliže i veće-manje. tapiseriji. udubljeno. što je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti.

U okviru arhitektonske i urbanističke organizacije kao forme izražavanja prostornih kompozi-cija primjeniti odnose ravnoteže.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu. često intenzivnih boja. Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. staklom. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina.4. koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja. koja se ogleda u jednostavnosti. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. da mogu registrovati. Učenici treba da budu sposobni u svom okruženju. kao forme likovnoprostornog rješenja. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /koristiti različite elemente/ u prostornim organizacijama. realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata različitih veličina i oblika. dalje-bliže. veće-manje. inoksom /nehrdžajućim čelikom/. Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija. 5. Moći se služiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom likovnokreativnom radu. DIDAKTIČKO . da je pristup okolini intelektualno vizuelni. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. važnost/ karaktera oblika i kao takvog primjeniti. skladnom odnosu simetričnih i asimetričnih ploha. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do 122 . u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti odnose mase i prostora sa naglašenim odnosima simetrije i asimetrije. u rješavanju asimetrične prostorne kompozi-cije. Biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije. čelikom. realizovanih savremenim građevinskim materijalima. plastičnim masama. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju. uočavanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom izrazu. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. kao oblik organizovanja životnog prostora. Moći analizirati i uočiti karakteristike savremene gradnje. izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno. U prostornom oblikovanju. građenje. odnose koji sugeriraju dubinu prostora. Dalji rad na uočavnju. U vlastitom okruženju i na skulptorskim djelima moći prepoznati. U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati različite oblike ravnoteže. kamenom. uočiti bitnost /značaj. i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu. upotrijebiti u cilju naglašavanja karaktera oblika. simetriju i asimetriju. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. primijenjena umjetnost i dizajn. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. prepoznavanju i usvajanju linearne/naučne perspektive. biti sposoban predstaviti iluziju. produbljivati stečena znanja na uočavanju odnosa mase i prostora.

Likovno 123 .CRTANJE . TAČKA I LINIJA 2. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. PLOHA 4.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. Tematske cjeline: 1. BOJA 3.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. stečenim kroz preaktično kreativni rad. likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. Produbljivanje nivoa usvojenog. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.GRAFIKA . OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. POVRŠINA 5. obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima.tada usvojenim znanjima. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . a mišljenje apstraktno. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti. od 1-9. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu.SLIKANJE .PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu.

Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. . matematike. Vizuelne motive 2. glazbene kulture. tačka. praznici. poezija/. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. palakati /sportskih. porodica. ponuđenim materijalom. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ Kao što je već ranije pojašnjeno. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja.problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. značajni datumi. biljke…. vlastita iskustva i spoznaje.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. novim medijima. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. učenicima bliska muzika. prirode i društva. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. tekstura…. objekti. muzički spotovi. pojave u prirodi. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. etnografsko nasljeđe.iz neposrednog okruženja djeteta. ritam. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. ravnoteža. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. krajolici. zavičajne kulturne baštine 124 . doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. oblik. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. koji se odnose na podražaje. muzičkih. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja .. maternjeg jezika /priča. linija. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. valer. Dakle. harmonija. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava. Nevizuelni motivi su oni. znakovi vizuelnih komunikacija.. kontrast. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. i okruženjem u kojem žive. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. roman. boja. pripovjetka. škola. Nevizuelne motive 3. kulturnih dešavanja…/. prostori. Teme koje se najčešće realizuju su: . gradacija. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. mjesto stanovanja. Koncept usvajanja znanja. učenja u likovnoj kulturi je proces. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje.

upornosti i iskustva.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti .A. ravnoteža. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. asimetrija. bliže-dalje. veće-manje SLIKANJE: Usvojeni pojmovi za oblast boja: tonska modelacija /valersko stepenovanje ili stupnjevanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto. prostorni odnosi. veće-manje GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnoteža. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove za perspektivu: linearna perspektiva ili naučna /geometrijska/ perspektiva. simetrija. koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa. bliže-dalje. muzika.B ili A.A. ptičija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/. sreća. urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnoteže.nevizuelni poticaji. međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. stečenog znanja i usvojenih navka. gledan odozdo/. ne kao ono što će se raditi/.B. simetrije i asimetrije prostora OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika.C.C.B. ritam u izmijenjenoj formi kao A. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme.A. prostorna organizacija. plošno istanjena masa. vjetar. bol.likovni i kompozicioni elementi. emocije /osjećanja/.B. žablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla. strah.. čulni poticaji. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ usvojiti relaciju. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. tuga. estetskog 125 . shodno učeničkom uzrastu. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ .. ritam u alternaciji.A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa. linija horizonta ili linija u kojoj se susreću ploha tla i ploha neba.

1. psihološkog 3. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini.2. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. odnos prema estetskom. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. predmeta i pojava. ne mogu biti loši/. u najvećoj mjeri. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. i likovnog jezika/. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. To znači da nastavnik. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. pedagoškog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. aktivnost na času. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. 126 . svoje emocije. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. svoje viđenje svijeta. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. strahove i oduševljenja. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. Dakle. želju za postizanjem rezultata i sl. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama.

tempo . pravilno fraziranje.Važnost poznavanja navedenih pojmova.intonacija. .dinamika . . bas ključ i sistem pisanja nota. . 3/8 ( jedinica brojanja . .MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VIII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: .primjena znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa .poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora. . umjerena i brza tempa. Učenici bi trebali znati i razumjeti: .izvođenje ritma lakših pjesama.poznaje violinski. ¾.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u muziciranju te uočavanje pri slušanju muzike. . znati ih PODRUČJA UČENJA ZNANJE 127 .različita notna trajanja. 4/4.artikulacija.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. 6/8. 2/2.

-Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. četvrtinka i osminka ).Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . sonata. . . . kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. . .ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. ime kompozitora. male dvodijelne i trodijelne pjesme. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. teme.utvrđuje znanja o prirodnoj. -pamti i cijeni bosansko-hercegovačke kompozitore.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: minijatura. . .razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. dinamike. .upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.primjena znanja u određivanju muzičke rečenica. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.prepoznaje i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). primjeniti tokom izvođenja pjesama i muzičkih igara. simfonija.sviranje pjesmice u prirodnom a-molu na metalofonu ili nekom drugom melodijskom instrumentu. .slušanjem pamti naziv djela. arabeska.mol (moll) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica. instrumentalna i vokalno-instrumentalna). habanera. 128 .Kroz analizu elemenata interpretacije u toku slušanja. duet). PONAŠANJE ____________________________ . . balet. te filmska muzika. ________________ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ____________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . -Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. .sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur – e-mol.polovinka. čardaš. . vokalne reprodukcije. .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. F-dur – d-mol (tokom pjevanja pjesmica i slušanja muzike). poloneza. preludij.ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. STAVOVI.razlikuje vrstu djela (vokalna. učenici/ice vrše analizu djela.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. simfonijska poema. .Prilikom izvođenja i slušanja djela koristi Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta. nokturno.poznavanje i primjena pojmova: uvertira. . opera (arija. VRIJEDNOSTI. tempa. . artikulacije u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. -Postepeno sređivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti. . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. muzičke memorije. . muzičku formu i poredi ga sa drugim slušanim djelima. harmonskoj i melodijskoj a.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje.Ranije muzičke termine i prethodna muzička iskustva i koristi u daljem učenju.sve veća svjesnost značaja muzike i želja da muzika postane trajna životna . . donose i saopštavaju estetske sudove o njima. . obima glasa. izvođače i izvođačke sastave. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja. opereta. koncert.Uočava i hvali najkvalitetnije izvođenje. galop. na koncertima i sl.

najbližeg okruženja i drugih zemalja.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za osmi razred. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. odnosno. reprodukcija ritma. i stiču nova. čime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Djeca i dalje uče pjesme na osnovu slušnog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. rečenica. razvijanje muzičke memorije. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. izvođenjem muzičkih igara/plesova. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. Koreografije igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. slušanjem muzike/glazbe. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Učenjem muzičkih igara/plesova. gitara). ostvaruje se pjevanjem novih dječjih pjesama. blok-flauti. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. kroz doživljaj i analazu pjesme. učenici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali. pravilna dikcija i akcenti. te donošenje estetskog suda o djelu koje učenici izvode ili slušaju.potreba. Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju. pa zatim učiti pravila igre/plesa. sintisajzer. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. pokrete. ksilofonu. spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. kao i u prethodnim razredima. disanje. Potrebno je prvo slušati muziku. Prirodni. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma. . harmonski i melodijski a-mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. Tokom obrade pjesama129 . Ponoviti sa učenicima/icama način nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava ). U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke / glazbene igre /plesa. fraziranje. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. preciznost intonacije. kultivisanje glasa. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Učenici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. U osmom razredu učenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lakše pjesmice u C – duru i a-molu prirodnom. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže.

opisno. vrste hora ( dječiji. itd ). – 9. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistički. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. muški glas). opereta. artikulacije. hor/zbor. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po grupama ). Upoznati učenike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima-svirale: zurne. duduk. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno.igara/plesova. a ne samo kao prateći. kompozicija pisana za harmoniku. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. duet. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). zatim preludij. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. ženski. muzičkog oblika ( informativno ) itd. emocionalno) ali po potrebi i analitički (selektivno). a proširuju znanja: simfonija. balet. arabeska. 130 . čardaš). simfonijska poema. dinamike. ). sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. diple. nokturno. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. uvertira. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. te kroz kreiranje muzičko-scenske igre. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika ( potrebno je davati samo osnovne informacije ). važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. U program su uvrštene sevdalinke koje treba da se prikažu učenicima/icama u različitim interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevača. pjevačke glasove ( dječiji. Romantizam). hor/zbor. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. tempa. ženski ili mješoviti) i orkestra. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Klasika. menuet. muzika bosansko-hercegovačkih kompozitora za klavir. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. Nadalje učenici upoznaju nove muzičke forme: sonata. izvođača. Pored redovne nastave. minijatura. dvojnice. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Potrebno je postepeno sređivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti u skladu sa mogućnostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razeda (posebno za periode: Barok. opera. na osnovu slušnog primanja. poloneza. Korelacija sa stranim i našim jezicima je takođe prisutna. harmonikaški i drugi. filmska muzika. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. izvršiti analizu notnog teksta te obraditi ritmičke figure koje sadrže. habanera. jednojka. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u Okvirni program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. te sevdalinke u klasičnom ruhu ).

stihovi: V. Već odavno spremam mog mrkova. mjere 6/8 i 2/2. Pjesma iz Italije. .izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. 10. .Vokalna reprodukcija. 3.RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI: 1. 3. disanjem i fraziranjem. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). pravilnom dikcijom. 6. . Žetva. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. -Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. Idi kaži cijelom svijetu. _____________________ -Vodi aktivnosti i vlastititm uključenjem. Svatovi uranili. . Crnačka duhovna pjesma. . ćao. Theodorakis – E. . grupnom i individualnom muziciranju. Vlasenica. muzika: Kornelije Kovač. . -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Kiša pada. -Planira odlazak na probu folklorne/plesene sekcije u 130 školi i u KUD (praktični rad).aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. 11. STAVOVI. kuća. ćao. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. . Praetorius. M. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. -upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. Dunavski valovi. te podstiče komunikaciju. . Pred Senkinom kućom. dinamiku. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji). Dijak. .uočavaju. Kuba. viva la muzica. Viva.Pravilno i tačno izvođenje pokreta u igri .Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. .Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalaže se da to postigne kako bi doprinijeo/ijela boljem zvučanju.Pjevanje u školskom horu/ zboru. Johanes Brahms 2. 9. . Bosna. zapisao: Cvjetko Rihtman. Mjesec. ___________________ _____________________ -Razumije značenje . te kanona. starogradska 7. te često pjeva i svira. . .Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe).(demonstrira izvođenje i sviranje). Kanon u F-duru. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g – g2 u violinskom ključu. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred. Ion . Balon. određuju i primjenjuju u toku izvođenja znanja vezana za mjeru. 8. 4.Pjevanjem pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja. poštujući pri tom artikulacione oznake. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. tempo. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. -učenike/ice upućuje na druge izvore znanja pored udžbenika. 4-dijelnu mjeru. Tri put ćao. _____________________ -Ponašanje u skladu sa -učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. Međumurje. u porodici). Međumurje 5. zapisao: L. 2. Grk Zorba (sirtaki). Rožica sem bila. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa kod učenika/ica je sve bolja. pauze.osjećaju i svjesno izvode 2.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni. izleti. Grčka. -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom.poznaju notna trajanja. . demonstrira ih i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti. KANONI 1. prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. Muzika i tekst: Zvonko Bogdan. Stanica Podlugovi. pjesma iz Japana.Sviranje u školskom orkestru. te promjenu mjere. .pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu prirodnom. te prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. Goufas. 2. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJE 1. priredbe. 9/8. Što se sjaje kroz prozorje. kanon.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. muzika i tekst: Ajka Kolaković. . 12. M. pjesma iz Danske.

Polazni kriteriji za što kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. zastoja.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziološkoj edukaciji i tiče se optimalne stimulacije i podrške procesima formiranja antropološkog statusa učenika u korelaciji sa faktorima ograničenja. od jednostavnijih ka složenijim uvjetima vježbanja). U tom kontekstu. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kineziološka iskustva za cjeloživotno tjelesno vježbanje. igre i utilitarnih sadržaja). rekreativnim i. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. Antropološki status suponiran je integralnim skupom biopsihosocioloških obilježja definiranih kao morfološka. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. kinezio-terapijskim i adaptivnim aktivnostima. (6) razumije. 1. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrška zadovoljavanju posebnih kinezioloških potreba i interesa učenika u sportu. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. razredom osnovne i završava sa 1. što više kretanja i dinamičnosti. od jednostavnijih ka složenijim motoričkim znanjima. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi učenicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadržaji. sportskoj rekreaciji. pauza. stajanja i čekanja na času. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. Ovaj period rasta i razvoja djece započinje sa 8. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (2) intezifikacija (što manje “praznog hoda”. alkohol. folklor). poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziološkim sadržajima. sportsku rekreaciju. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. eventualno. kognitivna. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. c) umjetnički sadržaji (ples. što više natjecanja. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u funkciji optimalne stimulacije i podrške razvoju psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških osobina u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. U ovom ciklusu. Obr x x 131 . kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji. motorička. konativna. sadržaji i ishodi Cilj Učeni ce Učeni ci Sadržaji 1. funkcionalna. alkohola. sportski ples. Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izražene razlike između učenica i učenika u morfološkim. droge i druga sredstava ovisnosti štetni po zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. Osn Štetna djelovanja nikotina. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Ishodi Zna da su nikotin. Program se realizira jedanput sedmično sa po jednim časom. (3) sigurnost učenika. održavanje intenziteta opterećenja) i (3) situalizacija (približavanje nastave životnim potrebama i situacijama. b) sport za sportiste. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. već i po razvoju psiholoških i socioloških obilježja ličnosti. razredom srednje škole. Metodički principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotičkih do specijalnih motoričkih znanja. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. sociološka i zdravstvena. Ciljevi. prekida.

Skok uvis leđnom tehnikom »flop« .Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz pomoć odraznog pomagla 3.Ljuljanje na karikama s okretima za 180° (*) 6. Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kinezioloških dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja.azovni Pubertet Kriva rasta i razvoja ovna teorijska znanja Razvojna korelacija kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora (*) Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjeloavježbe za vrijeme mjesečnoga ciklus (*) Dnevna organizacija rada. te o polusaltu na povišenje. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. Osnovna motorička znanja x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku uvis leđnom tehnikom »flop«. Ritmičke i plesne strukture: . Višenja.Bečki valcer (*) . izabranom latinoameričkom plesu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o ljuljanju na karikama s okretima za 180°. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bečkom valceru.Kinematičke razlike u tehnikama trčanja na kratke i duge staze 2. Trčanja: . Skakanja: . Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaša se u skladu sa tim. Ponaša se u skladu sa higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju loptice tehnikom O’Brien. okretu za 180°.»Kozački« skok .Bacanje loptice tehnikom O’Brien 4. Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. upiranja i penjanja: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Pirueta u desnu i lijevu stranu (*) Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim.Latinoamerički ples po izboru .Osnove brzog hodanja (*) .Okreti za 180° na tlu/gredi . Bacanja: . Pravilno se odijeva u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima. Kolutanja: . x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Zna kako tjelovježbe utiču na vrijeme mjesečnog ciklusa i ponaša se u skladu sa tim. skoku „kazačoki“. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o brzim hodanju i kinematičkim razlikama u trčanju na kratke i duge staze.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Zna da su hrana i tečnost neophodan izvor povećanim tjelesnim naporima i ponaša se u skladu sa tim. pirueti u desnu i lijevu stranu x x x x x x x x x x x 132 .

Smeč iz zaleta visoko dodane lopte . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet – fintama.Vježba na gredi. Prihvata zdravlje za primarni kriterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta. gornjem servisu bez rotacije. 2. te ovježbi na gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave. Snaga: Brzina: Koordinacija: Gibljivost: Ravnoteža: Preciznost: Posjeduje optimum informacijske sposobnosti...skok šutu nakon vođenja ili dodane lopte. te koordinacije. i 9.Finte (*) . 6... voleju i/ili poluvoleju. udarcu glavom iz kretanja sa skokom. gibljivosti.Gornji servis bez rotacije (*) Nogomet: . 3.Igra košarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) Odbojka: . Antropološki x x 2.. Motoričke Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o tehnici bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek.Udarac glavom iz kretanja sa skokom sposobnosti1.2.Vježba na tlu (*) . x x Posjeduje optimum neuro-muskularne sposobnosti..Tehnika bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) 8.smeču iz zaleta visoko dodane lopte. 4. 5. 7. x x x x x x 2. Morfološke osobine: Snalaženje u kineziološkim relacijama: unutrašnje – vanjsko – individualno . košarka .1. 8. do 80 cm visine . odbojka . stvaranju viška napadača zabadanjem.Stvaranje viška napadača zabadanjem Košarka: ..Volej i/ili poluvolej . Uvažava značaj kinezioloških aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog tkiva. Funkcionalne sposobnosti: 3.7. ravnoteže i vanjskim restriktorima preciznosti. Unaprjeđuje anaerobne sposobnosti kineziološkim aktivnostima velikog intenziteta putem intervalne metode rada. Borilačke strukture: .udarcima lopte vanjskom stranom stopala. Odgovarajući sadržaji iz: 1. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o vježbi na tlu. nogomet .. voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova..Skok šut nakon vođenja ili dodane lopte .Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*) 9. Posjeduje optimum neuro-energetske sposobnosti. a shodno potrebama i Posebnu pažnju usmjerava na optimalizaciju brzine.Udarci lopte vanjskom stranom stopala . igri košarke 3 : 3 ili 5 : 5.kolektivno Unaprjeđuje aerobne sposobnosti cikličkim aktivnostima malog i umjerenog inteziteta. Sastavi . x x x x x x x x 133 . kao drugi kineziološki sadržaji. Igre: Rukomet: . repetitivne i mogućnostima učenika i eksplozivne snage.

Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. preciznosti. brzine. kružno-intervalni metod. a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. košarka i dr. sprava. repetitivne. Shvata značaj kinezioloških aktivnosti za razvoj vlastite ličnosti.. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. zajedno sa društvenim subjektima. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. zbog toga je potrebno da škola. koja se susreću u sportskim igrama. biciklizma i dr. estetskih. Odgojni Samouvažavanje Odnos prema ekološkim problemima (*) Kultura ponašanja Uvažava potrebu samokontrole vlastitog ponašanja u odnosu na sve agresivnije kineziološke izazove. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. eksplozivne. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. Po svojoj koncepciji. karate i dr. rukomet. koje osigurava optimalne psihološke. x x x x x x x x Učenici su naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). ritmičke gimnastike. zabavnih i kompetentivnih ili natjecateljskih motiva tjelesne i zdravstvene kulture. kao što su nogomet. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. Aktivno. podstiču integritet razvoja ličnosti učenika. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. (c) kompleksna motorička znanja. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. koja su bitno obilježje tzv. ravnoteže. judo. kao što su boks. targent-trening i sl. dakle ciklična i aciklična. fleksibilnosti. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. materijalnih i prostornih uvjeta. metod stanica. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. Razvija ekološke navike i aktivno sudjeluje u prevenciji i rješavanju ekoloških problema.Odnos prema kineziološkim uzorima (*) 4. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. (b) aciklična motorička znanja. u prvom redu. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. hrvanje. Na toj osnovi. Uz razvijanje zdravstvenih. Shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti.. školska sportska društva). te je ovaj period veoma pogodan za početak sportske aktivnosti.. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. sa dosta slobode. skokova u vodu i dr. 134 . statičke snage i dinamometrijske sile. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. što se. borilačkih aktivnosti. plivanja.

RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7. biti osjetljivi za potrebe drugoga. Cesarić: Pjesme. Preporuke za korelaciju KATOLIČKI VJERONAUK 8. Vođeni razgovor i diskusija. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. čovjek je stvoren kao muško i žensko. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 1. Lik u književnom djelu. jedinstvenost osobe. socijalna tematika u pjesništvu i prozi. čovjek kao jedinstvena osoba. Čovjek je slika Božja. Dickens: Oliver Twist. o životu i problemima u razredu. prepoznati sebe i druge kao vrhunac Božjeg stvarateljskog djela. o sukobu naraštaja. Ključni pojmovi 2. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga čovjek kao vrhunac stvaranja. pribiranje i vrjednovanje iskustava i primjera iz života. Pronaći i analizirati po jedan biblijski tekst koji govori o našoj jedinstvenosti i upućenosti na drugoga.Prijateljstvo. o ljubavi i prijateljstvu. D. Golob: „Snijeg“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. školi. neponovljivost osobe. čovjek je biće koje je upućeno na drugoga Prepoznati i obrazložiti da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće. 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Obrazovna postignuća 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. u dogovoru s predmetnim učiteljem. produbiti navedenu tematiku (npr. Izborni sadržaji za darovite učenike 135 . (7. Dokumentarne fotografije iz života mladih Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. čovjek kao društveno biće. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“. Biografija i autobiografija. doživjeti i živjeti svoju sličnost s Bogom. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Miloš: Bijeli klaun. Ch. Prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostacima.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 8. D. uočiti da je svaki čovjek društveno biće i nužno upućen na druge ljude. Z.

pubertet. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. (7. Vođeni razgovor i diskusija o gorućim pitanjima. duševna zrelost. o sukobu naraštaja. o ljubavi i prijateljstvu. 2.10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pubertet je normalna i prijelazna faza u razvoju čovjeka. ideal. 3. stvaralačko izražavanje. Nema posebnosti. (7. Potrebno predznanje 3. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. S. duševni razvoj. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u čovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 2. Preporuke za korelaciju 8. problemima i temama mladih. uzor. Giordano. Ključni pojmovi 2. spolna zrelost. Slijed događaja u pripovjednom djelu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. Sistematski provjeravati razumijevanje. 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Boscato: „Goruća pitanja“). Uočiti razloge zbog čega dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti načine rješavanja nastalih sukoba. čovjek je slika Božja. spolne osobine. Z. sukobi u pubertetu. produbiti navedenu tematiku (npr. Glavašević: „Priča za roditelje“. B. Prilagodba nastavnih sadržaja te pojmova. Golob: „Snijeg“. 3. Ključni pojmovi 136 .Prijateljstvo. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. Dokumentarne fotografije iz života mladih. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. uživljavanje u uloge i reakcije roditelja i djece u međusobnim sukobima svakodnevnice. 4. Pobliže upoznati neke aspekte psihofizičkog i moralnog razvoja u razdoblju puberteta (E. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prilagoditi nastavne sadržaje i pomoć pri iskazivanju iskustva. pubertet je vrijeme velikih promjena. Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea. uočiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najčešće susreću u pubertetu. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti Osobnost. idol. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“ . G. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1. S. pomoću folija i slikovnog materijala razraditi tjelesne i duševne promjene u pubertetu i o njima razgovarati. interaktivno pisanje. 5. Nema posebnosti. Sadržajno prilagoditi. Izazovi puberteta pubertet. Lasconi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. tjelesni razvoj. školi. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 8. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duševnog razvoja u pubertetu. Prilagoditi nastavne sadržaje. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Nema posebnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Smanjena korelacija s hrvatskim jezikom i glazbenom kulturom uz značajnu prilagodbu nastavnih sadržaja. T.…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Obrazovna postignuća 4. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. kritičko prosuđivanje. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 3. 2. Primorac: Maturalac. o životu i problemima u razredu. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. Nemogućnost s glazbenom kulturom smanjiti.

zlouporaba slobode. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 4. idolopoklonstvo. itd. Nazor: Voda. prikaz rješenja pomoću mentalne mape. Postoje različite vrste ovisnosti. KATOLIČKI VJERONAUK 8. otkriti i prihvatiti Boga kao naš najveći ideal. Otkrivati „skrivene poruke“ idola današnje mladeži koje se nude kroz različite subkulturne izričaje (film. filma. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. (7. Dokumentarne fotografije iz života mladih. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. Engleski jezik: pričanje o vlastitim doživljajima i pustolovinama. školi. izlaganje s tumačenjem glavnih pojmova. stvarni svijet i svijet mašte. V. moda i dr. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. Engleski jezik: razgovaranje o TV-programu. Potrebno predznanje 3. odlasku u kino. sloboda. Vođeni razgovor i diskusija o problemu ovisnosti. Učestalo ponavljati i korigirati izgovor ključnih pojmova. Hrvatski jezik: Ideja u književnom djelu. štetnost pušenja. Potrebno predznanje 3. foto-govor. glazba. Novak: Iz velegradskog podzemlja. a izbjegavamo zlo. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. paralaonica. idolatrija. Zamke suvremenih ovisnosti ovisnost. Preporuke za korelaciju 8. pušenje. 3. idoli. izrada plakata. analiza i interpretacija. o ljubavi i prijateljstvu. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. dokumentarne fotografije popularnih osoba iz svijeta glazbe. ovisnost. poznatim glumcima. Prihvatiti svoju slobodu kao dar Božji da činimo uvijek dobro. čitanje ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu. izgrađivati osobni stav i čvrsti karakter pred napastima suvremenih ovisnosti kod mladih. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. pušenju i alkoholu. Objasniti razliku između idola. identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom. ideal. 5. Dodatna ilustracija 7. o životu i problemima u razredu. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. vrstama glazbe. interaktivno pisanje. droge. pisanje novinskog izvješća. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. alkohola. filmovi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. objasniti mladenačku potrebu za poistovjećivanjem. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se 137 . športovima. o problemima mladih u modernom svijetu. prepoznati loša druženja i negativne društvene utjecaje. Uz nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. alkohol. droga. Evokacijski razgovor i igra asocijacija. 2. Otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti. Sadržajna prilagodba. Preporuke za korelaciju 8. istraživanje. Uočiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najčešće upada suvremena mladež. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. Prijedlozi za metodičku obradu 6. vrstama filmova. stvaranje problemske situacije. idolatrije i ideala. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Mladi imaju potrebu poistovjećivanja s poznatim osobama koje im nameću mediji. ljestvica vrijednosti.2. V. otkriti i kritički obrazložiti privid suvremenih idola koji se najčešće nameću mladima danas. Učestalo ponavljati i objašnjavati ključne pojmove. pisanje dijaloga. sporta. prepoznati i protumačiti razloge zbog koji mladi najčešće postaju ovisnici o drogi. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. o sukobu naraštaja. Dokumentarni film o liječenju mladih ovisnika. slušanju glazbe. shvatiti posljedice ovisničkog ponašanja. stvaralačko izražavanje pomoću riječi i slike. čitanju knjiga i književnosti. 1.). Obrazovna postignuća 4. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za metodičku obradu 6.

Nema posebnosti. prirodni zakon. odobrava ili prekorava. Bog je sklopio Savez i dao Deset zapovijedi na brdu Sinaju. pravo na savjest. 1. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. moralni red. Uočiti načine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naša savjest bila ispravno formirana. 2. nabrajanja i iskazivanja iskustva. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. stvaranje problemskih pitanja. znati nabrojiti i kratko opisati pojedine zapovijedi. 5. odgoj savjesti. Potrebno predznanje 3. događaja koji stavljaju na ispit čovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor. sloboda. razgovor. Svaki čovjek ima savjest. Ključni pojmovi 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 3. interpretacija i usporedba biblijskih tekstova i pomoćnih citata. Sadržajna prilagodba. Obrazovna postignuća 4. savjest nas potiče da činimo dobro a izbjegavamo zlo. 4. Savjest – Božji glas u čovjeku savjest. savjest. Pronaći i analizirati različite vrste savjesti. scenske improvizacije o glasu savjesti koji čovjeku govori. ispravan sud savjesti. izrada umne mape. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Obrazovna postignuća 138 . Sadržajna prilagodba. prizora. 2. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 1. Preporuke za korelaciju 8. Nema posebnosti. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. produbiti navedenu tematiku. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pročitati i analizirati nekoliko iskustava bivših ovisnika. Nema posebnosti. Razvijati sposobnost razlikovanja. prepoznati i obrazložiti važnost vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti. Nabrojiti i protumačiti deset Božjih zapovijedi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. shvatiti da svaki čovjek ima pravo živjeti po svojoj savjesti. Čitanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. Božje zapovijedi – put u slobodu Dekalog. ljudska prava. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Mojsije. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 5. Dodatna ilustracija 7. 3. 1. 4. (7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Mojsije je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. spoznati i prihvatiti da nas Božje Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Božje zapovijedi su bile zapisane na dvjema kamenim pločama. V. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Simboličke fotografije s motivima iz prirode.uvodi u temu 9. kod sakramenta ispovijedi važan je ispit savjesti Otkriti savjest kao Božji glas u čovjeku koji nas potiče činiti dobro i izbjegavati zlo. analiza. Ključni pojmovi 2. Nema posebnosti. Gaudium et spes – pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu. otkriti zašto nam je Bog dao svoje zapovijedi. (7. Prilagodba nastavnih sadržaja.

2. Ljubav prema Bogu prva ploča Dekaloga. spiritizam. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Film: „Deset zapovijedi“. J. Otkriti i analizirati suvremene oblike praznovjerja danas.4. pripovijedanje. simonija. D. moja stara bako“…). Vođeni razgovor o prvoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak prvih triju zapovijedi. krivokletstvo. sloboda. Dodatna ilustracija 7. produbiti navedenu tematiku (npr. Otkriti i protumačiti smisao štovanja Božjeg imena kroz različite molitvene oblike. Ključni pojmovi 2. E. Čitanje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. psovka. Sadržajna prilagodba. Uočiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i bližnjemu i nastojati živjeti prema Božjim zapovijedima. Opisati sadržaj prvih triju zapovijedi Dekaloga. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Koristiti stečena iskustva. prikupljanje podataka i sastavljanje kataloga pitanja. svetogrđe. Pročitati cjeloviti biblijski tekst o sklapanju Saveza i Deset zapovijedi (Knjiga Izlaska. Obrazovna postignuća 4. 4. Koristiti stečena iskustva. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 3. ateizam. Kovačić: „Hvaljen Isus.traženje veza između Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima. 3. kušnja. Kišević: „Profesor povijesti“. razgovor. nabrojiti i kritički protumačiti najučestalije načine kršenja prvih triju zapovijedi Dekaloga. čitanje. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 1. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. A. Na prvoj ploči zapisane su prve tri zapovijedi koje govore o pravom odnosu čovjeka prema Bogu. Šimunović: Duga. praznovjerje. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. obrazložiti na što nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga. izrada plakata. bogohuljenje. grupni rad . načini kršenja prvih triju zapovijedi. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. analiza i interpretacija biblijskog teksta o Božjim zapovijedima. Preporuke za korelaciju 8. Likovna kultura: Lik Mojsija u umjetnosti. bogoslovne krjeposti. promatranje i interpretacija slike. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 139 . Prijedlozi za metodičku obradu 6. 19 i 20 pogl. nabrojiti bogoslovne krjeposti i obrazložiti njihovu važnost za život. Preporuke za korelaciju 8. razgovor i plenumsko rješavanje postavljenih pitanja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Za razumijevanje dati više jednostavnih primjera iz svakodnevnog života. Hrvatski jezik: Teme lirskih pjesama. crteža ili fotografije. Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani. pisanje eseja. 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Rembrandt van Rijn. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama zapovijedi oslobađaju i da ne ugrožavaju našu slobodu. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. u dogovoru s predmetnim učiteljem. otkriti i analizirati suvremene oblike nepoštivanja Dana Gospodnjega. (7. Dekalog. Pupačić: „Moj Bog“. izlaganje i tumačenje Božjih zapovijedi koje promiču i štite pozitivne ljudske vrijednosti. 1. „Mojsije s pločama Božjih zapovijedi“. zakon. magija. Prema potrebi provjeravati razumijevanje i dodatno objasniti nepoznate pojmove i riječi. otkriti svetost dana Gospodnjega i uočiti važnost redovitog sudjelovanja kršćana na nedjeljnim euharistijskim slavljima. 5. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Potrebno predznanje 3. Prema prilagodba nastavnih sadržaja. Dodatna ilustracija 7. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. KATOLIČKI VJERONAUK 8. usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uočiti njihovu povezanost.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II.). deklaracija.

DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 4. roditeljski odgoj. svetost života. rat i naoružanje). prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu društvenu zajednicu. čitanje i interpretacija tekstova i slike. 2. Vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. kritički protumačiti najučestalije povrede ljudskog života (ubojstvo. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. samoubojstvo. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. navesti i obrazložiti najčešće načine krštenja četvrte Božje zapovijedi. (7. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Druga ploča saveza govori o sedam zapovijedi koje se odnose na čovjeka i određuju odnose među ljudima. Potrebno predznanje 3. razgovor. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. o životu i problemima u razredu. Ključni pojmovi 2. pretpostavljenima i državnim poglavarima. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Poštivanje roditelja i starijih četvrta Božja zapovijed. 3. školi. pobačaj. Preporuke za korelaciju 8. četvrta zapovijed je prva zapovijed na drugoj ploči Saveza o odnosi se na poštovanje roditelja. igra uloga. oduzimanje života je zločin Objasniti sadržaj i opseg pete Božje zapovijedi. Objasniti sadržaj i opseg četvrte Božje zapovijedi. Ključni pojmovi 2. Koristiti stečena iskustva. eutanazija. V.potrebama 3. ugrožavanje zdravlja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Pročitati i analizirati biblijski tekst koji govori o dužnostima djece prema roditeljima (Sir 3. Nema posebnosti. objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskog života. izlaganje i tumačenje temeljnih pojmova. 5. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. (7. Sadržajna prilagodba. Obrazovna postignuća 140 . Fotografija jedne skladne obitelji. Ljudski život je Božji dar. Nema posebnosti. Sadržajna prilagodba. 4. dužnosti djece. 5. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Potrebno predznanje 3. ubojstvo. istraživanje teme povezujući Božju zapovijed i neposredna učenička iskustva. Obrazovna postignuća 4. Prepoznati i obrazložiti važnost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima. poštivanje autoriteta. Šimunović: Duga. 1-16). samoubojstvo. uočiti da je Bog jedini gospodar svakog ljudskog života. obiteljsko zajedništvo. 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. o sukobu naraštaja. o ljubavi i prijateljstvu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. izrada mentalne mape i izrada plakata na temu – naše životne situacije. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. prepoznati potrebnu izgrađivanja odnosa poštovanja prema nastavnicima. Glavašević: «Priča za roditelje»…). Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja. Dodatna ilustracija 7. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. eutanazija. Lik u književnom djelu. V. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. D. obitelj. svaki ljudski život je svet. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. pobačaj. Nazor: Voda.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Svetost ljudskog života peta Božja zapovijed. Majer: Dnevnik malog Perice. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. odnos prema drugim autoritetima. produbiti navedenu tematiku (S.

1. 2. homoseksualnost. Objasniti sadržaj i opseg šeste i devete Božje zapovijedi. izrada plakata. Uočiti i prihvatiti da je naše tijelo hram Duha Svetoga. doktrinarnih i antropoloških tekstova uz promatranje i interpretaciju slika i fotografije. deveta zapovijed promiče svetost sakramentalnog braka. prikupljanje podataka i stvaranje kataloga pitanja. u dogovoru s predmetnim učiteljem. abortus. svjetske krize i Prvi svjetski rat. 5. doktrinarnih i drugih tekstova i fotografija. preljub. Obrazovna postignuća 4. 1. Ključni pojmovi 2. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. ubojstvo. pornografija). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. istraživanje i analiza biblijskih. diskusija (parlaonica). Pročitati i analizirati nekoliko tekstova iz dnevnog tiska o ugrožavanju i povrjedama ljudskoga života. V. ropstvo). Hrvatski jezik: A. Šimunović: Duga. pedofilija. analiza i interpretacija biblijskih. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Nema posebnosti. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. st. bludnost. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća spolnost.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. korigirati i objašnjavati ključne pojmove. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. D. Vođeni razgovor i izmjena spoznaja o problematici mladenačke spolnosti. a osobito za najugroženije. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. poligamija. silovanje. obrazložiti u čemu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti. masturbacija. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7. Koristiti stečena iskustva. Prijedlozi za rad s učenicima s 141 . predbračni spolni odnosi. prostitucija. D. imenovati načine kako se možemo zauzeti za svaki ljudski život. ljubavi i braka. Šenoa: Čuvaj se senjske ruke. V. Fotografije razvoja ljudskog života od začeća do rođenja. (građanski rat. Koristiti stečena iskustva. stvaranje problemske situacije i kritičko čitanje. Šimunović: Duga. produbiti navedenu tematiku. pisanje novinskoga izvješća. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. samoubojstvo. bludnost. monogamija. masturbacija. Novak: Iz velegradskog podzemlja. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 6. film. Analizirati sadržaje pojedinih TV-serija i tiskovina koji kompromitiraju dostojanstvo ljudskog tijela. bračna ljubav. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. pisanje novinskoga izvješća. Sadržajna prilagodba. kritički protumačiti opasnosti bračne nevjere i rastave braka. uočiti važnost i vrijednost predbračne i bračne čistoće. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. sablazan. Preporuke za korelaciju 8. 4. stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica). imenovati i kritički protumačiti najučestalije zloporabe na području ljudske spolnosti (bludnost. pedofilija. identifikacijski razgovor. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Učestalo ponavljati. Preporuke za korelaciju 8. Dodatna ilustracija 7. vođeni razgovor s pribiranjem zaključaka i tumačenjem bitnih pojmova. povreda ovih zapovijedi u svakodnevnom životu.4. (7. Majer: Dnevnik malog Perice. KATOLIČKI VJERONAUK 8. eutanazija. V. uočiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se očituje u međusobnoj ljubavi i vjernosti. pornografija. 3. odrediti čovjeka kao jedinstvo duše i tijela. Šesta zapovijed čovjeka poziva na čisto življenje svoje spolnosti. izlaganje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Igra asocijacija i vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. prostitucija.

krađa. klevetanje. Prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. pohlepa. tjelesna i duhovna djela milosrđa. 1. Svaki čovjek treba poštivati svoju i tuđu imovinu. 4. Čitanje. Intenzivno potkrepljivati primjerima iz života. razgovor. Objasniti sadržaj i opseg sedme i desete Božje zapovijedi. uočiti i kritički obrazložiti opasnosti pohlepe. tjelesna i duhovna djela milosrđa. 5. Objasniti sadržaj i opseg osme Božje zapovijedi. Sadržajna prilagodba. posvijestiti da svaki čovjek ima pravo na priopćavanje istine. izlaganje s tumačenjima pojmova privatno vlasništvo. vođeni razgovor. Potrebno predznanje 3. Prepoznati situacije u kojima je čovjek pozvan činiti djela milosrđa. Nema posebnosti. Po potrebi prilagodba nastavnih sadržaja. krivo svjedočenje. 5. pohlepa. Ključni pojmovi 2. svaka krađa i otimanje tuđeg dobra je grijeh. imenovati i protumačiti najučestalije oblike povrede istine (laž. pohlepa. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Preporuke za korelaciju 8. Sadržajna prilagodba. Dodatna ilustracija 7. krađa. imenovati i protumačiti različite oblike krađe i povrede tuđega vlasništva. privatno vlasništvo.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. uočiti i protumačiti važnost istine i istinoljubivosti u svakodnevnom životu. Majer: Dnevnik malog Perice. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 8. Igra asocijacija. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. čitanje i analiza biblijskih i drugih tekstova i likovnih priloga.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. laž. Poziv na istinoljubivost istina. Hrvatski jezik: V. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pravo na istinu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. ogovaranje. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. crtežima i fotografijama. uočiti i obrazložiti pravo svakog čovjeka na privatno vlasništvo. zauzimati se za jednostavnost i siromaštvo srca. 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. KATOLIČKI VJERONAUK 8. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. igra uloga. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 142 . imenovati djela milosrđa. krivo svjedočenje. Obrazovna postignuća 4. klevetanje). 3. krivokletstvo. Osma Božja zapovijed nas potiče na istinu. Poštivanje tuđe imovine privatno vlasništvo. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 7. zavist.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. zavist. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Koristiti stečena iskustva. Analizirati primjere mita. 4. (7. D. krađa. Potrebno predznanje 3. Šimunović: Duga. slušanje i interpretacija tekstova. KATOLIČKI VJERONAUK 8. karitas. istraživanje teme i izdvajanje problema. laž je povreda ove zapovijedi. gramzivosti i zavisti. zavist. V. Ključni pojmovi 2. nastojati uvijek govoriti istinu. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). korupcije i krađe u hrvatskom društvu. (7. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. ogovaranje. izrada mentalne mape ili izrada plakata. 2. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.

stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); izlaganje s tumačenjem bitnih pojmova povezujući ih s primjerima i pričama iz svakodnevnice; igra uloga; pisanje kratkog eseja. 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku. Ch. Dickens: Oliver Twist. istinoljubivost, ogovaranje, klevetanje, krivokletstvo. Prepoznati i analizirati načine širenja neistine preko novina i televizije. 1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. Obogatiti sadržaje događajima iz osobnog iskustva. 3. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 1. Judaizam judaizam, «Šema Izrael», Šabat, obrezanje, židovski blagdani. Židovstvo je najstarija od tri velike monoteističke religije; Abraham, Izak i Jakov su praoci židovske vjere; Mojsije je najveći prorok SZ; Pasha je najveći židovski blagdan, sinagoga je mjesto okupljanja židovske zajednice radi bogoštovlja. Uvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito petoknjižje; opisati vjernički život Židova; imenovati i kratko objasniti najvažnije židovske blagdane i uočiti njihovu povezanost s kršćanskim blagdanima. Usporediti kršćanstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice među njima. Raščlamba i tumačenje pojmova: Židov – kršćanin, Židov – Judaist; sastavljanje kronološke sheme najvažnijih događaja židovske povijesti; tumačenje važnosti pojedinih židovskih blagdana i svetih knjiga; upoznavanje i primjeri židovskih liturgijskih molitava i pjesama, osobito Šema Izrael; posjet židovskoj zajednici i sinagogi. Zemljovid Izraela; dokumentarne fotografije iz židovskog vjerničkog života; grafički prikaz židovskih blagdana. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. monoteizam, politeizam, Tora, Talmud, Bar micva, Roš hašanah, rabin. Židovska zajednica u Hrvatskoj. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

143

podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 2. Dijalog Židova i kršćana religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija „Nostra aetate“. Zajednički preci židovstva i kršćanstva; Židovi su naša braća; holokaust. Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; navesti i objasniti važnije odrednice koje čine zajedničku baštinu Židova i kršćana; protumačiti važnost religijskog dijaloga sa Židovima; imenovati i opisati tragične posljedice antisemitizma, mržnje i progona Židova; kratko obrazložiti što II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu kršćana sa Židovima. Posvijestiti kako su Židovi naša povlaštena braća u vjeri; promicati zajedništvo i toleranciju. Rad s dokumentarnim fotografijama koje govore o progonima Židova kroz povijest; čitanje, analiza i interpretacija odlomka teksta iz deklaracije „Nostra aetate“, osobito o krivnji Židova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga kršćana sa pripadnicima židovske vjere; vođeni razgovor o ulozi pape Ivana Pavla II u promicanju dijaloga. Dokumentarna fotografija pape i rabina. Mogućnosti povezivanje vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. antisemitizam, Nostra aetate, međureligijski dijalog Pročitati i analizirati dio teksta deklaracije „Nostra aetate“ o potrebi dijaloga kršćana i Židova. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 1. Proroci govore u Božje ime prorok, poslanje, Mojsije, proroci – pisci, veliki i mali proroci. Proroci su Božji glasnici; Mojsije je najveći prorok Starog zavjeta; Ivan Krstitelj je Mesijin preteča. Protumačiti tko su bili proroci u Starom zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka; uočiti i objasniti razliku između starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zašto je Mojsije najveći starozavjetni prorok; imenovati nekoliko važnijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Posvijestiti svoj put i otvoriti se poticajima Duha da smo i mi danas svi pozvani vršiti proročku službu; razlikovati proroštva od proricanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

144

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; vođeni razgovor s izlaganjem i tumačenjem bitnih pojmova; izrada umne mape. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka Hrvatsku jezik: Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Likovna kultura: proroci u umjetnosti (npr. Michelangelo: „Mojsije“, veliki proroci – crkva sv. Jeronima…). Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o pozivu i poslanju jednog od proroka. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba biblijskih tekstova i sustavno provjeravati razumijevanje. 3. Prilagodba biblijskih tekstova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 2. Proroci – čuvari Saveza Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo. U SZ Bog je u više navrata sklapao Savez s ljudima i sa svojim izabranim narodom; kršenje Saveza kroz povijest izraelskog naroda. Uočiti osobito poslanje proroka u čuvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog čega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i Južno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uočiti kako se proroci bore za čistoću vjere, za vjernost Savezu, protiv društvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti naše osobno proročko poslanje danas. Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; stvaranje kataloga pitanja i razgovor o mjestu i ulozi suvremenih proroka u crkvenoj i društvenoj zajednici; igra uloga; promjena perspektive i prepričavanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu; izrada lente vremena najvažnijih događaja i djelovanja pojedinog proroka. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena, zemljovid Kraljevstva Izraela i Jude, zemljovid Asirskog Carstva; zemljovid Babilonskog Carstva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Glazbena kultura: npr. G. Verdi: „Nabucco“ - Zbor Židova. Juda, Izrael, Tužaljke, Asirci, Babilonci. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o kršenju Saveza s Bogom. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

145

2. Spasitelja i Otkupitelja. osobito navještaj dolaska Mesije. zemljovid Perzijskog Carstva. Ključni pojmovi 2. objasniti što znači da se novi i vječni Savez s Bogom događa u Isusu Kristu. židovska dijaspora. novi Savez. (7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. 5. Glazbena kultura: psalmi u glazbenim ostvarenjima. 5. 3. protumačiti važnost obnove i ponovne izgradnje Hrama. lenta vremena. izrada sažetka o djelovanju proroka u obliku slikovnice ili umne mape. Dodatna ilustracija 7. pad Jude pod babilonsku vlast. Opisati povijesnu situaciju izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskog carstva. Posvijestiti i doživjeti da smo svi potrebni obraćenja i da nas Bog nikada ne napušta. Samarijanci. navještaj Mesije i poziv na obraćenje. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 3. tj. (7. Preporuke za korelaciju 8. Kirov edikt. Ivan Krstitelj – posljednji prorok SZ. Pad Izraela pod asirsku vlast. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ivan Krstitelj. objasniti što je to židovska dijaspora nekada i danas. obnova Hrama. Znati prepoznati prvi navještaj Spasitelja (protoevanđelje) nakon grijeha prvih ljudi. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Obrazovna postignuća 4. Glasnici nade i izbavljenja Perzijsko Carstvo. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. hijerokracija. Mesiju. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. pripovijedanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu. Ne objašnjavati zemljopisne i povijesne pojmove. pravi Bog i pravi čovjek. Naglasak na razumijevanju i korekciji izgovora ključnih pojmova.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. postanak sinagoga. 4. Mesija.Spasitelj. obrazložiti i opisati tvrdnju da su se u Isusu Kristu ispunila sva starozavjetna proroštva. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. povratak u domovinu. uočiti i doživjeti važnost vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Slijed događaja u pripovjednom djelu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Zadržati se na ulozi proroka. navesti glavni sadržaj Ivanova propovijedanja. definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjeg starozavjetnog proroka i Mesijina preteču. navesti glavne sadržaje proročkog naviještanja. Isus . Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 4. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 8. Ivan Krstitielj. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje. 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Isus Krist – ispunjenje proročanstava protoevanđelje. navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije. uloga proroka u životu naroda. pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o izbavljenju iz ropstva i povratku u domovinu. razaranje Hrama. prorok. veći prostor za pisanje). fiksiranje papira na podlozi. Pojedinačni i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih tekstova o životu i porukama pojedinog proroka u poveznici s drugim poticajnim tekstovima ili ilustracijama.4. Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 146 . Ključni pojmovi 2. izbavljenja i povratka u domovinu. odrediti ulogu proroka kao glasnika nade. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 1. Mesija. Pronaći. Davidov potomak. Otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najvećeg od svih proroka. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja.

„izdanak“ Davidove kraljevske loze. veliki raskol 1054. Prijedlozi za metodičku obradu 6. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s fotografijom. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. Reformacija. katolička i apostolska Crkva. 2. sveta.5. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom sadržaja umjetničkih reprodukcija. Pomazanik. meditacija o Kristovu liku uz umjetničku reprodukciju i glazbu. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. stvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. protestanti. 16-30) koji govore o navještaju i dolasku Mesije. shematski prikaz – odnos proroka SZ i Krista. zamišljeni intervju s Isusom. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 1. novo lice Crkve u XX stoljeću. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. 3. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. uočiti da je Isus želio jednu Crkvu. 1. Črnja: „Križ“. 2. Lagerlof: „Sveta noć“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Nema posebnosti. Preporuke za korelaciju 8. Krist – Crkva. DA SVI BUDU JEDNO 1. izlaganje i tumačenje povijesne i eshatološke zadaće Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. Sadržajna prilagodba. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Razvijati odnos poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima. Preporuke za korelaciju 8. Ključni pojmovi 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. (7. prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve. produbiti navedenu tematiku (npr. Voditi učenike pitanjima. Protumačiti tekst Isusove velikosvećeničke molitve za jedinstvo svojih učenika. 4. obrazložiti značenje četiriju oznaka Kristove Crkve. shematski prikaz glavnih podjela unutar Crkve. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 147 . „Krist na Maslinskoj gori. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. pripovijedanje povijesnih događaja i činjenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena do danas. „Legenda o Juditi“. Tjedan molitve za jedinstvo kršćana. rimokatolici. S. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Z. Emanuel. Isusova želja i molitva za jedinstvom jedna. grafički prikaz glavnih pravaca kršćanstva Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Interpretativno čitanje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Potrebno predznanje 3. Umjetnička reprodukcija. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Dodatna ilustracija 7. El Greco. istočno pravoslavlje. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Kupareo: „Balada o Gospinim pčelama“. uvidjeti važnost molitvu za jedinstvo svih kršćana. 1-3) s novozavjetnim tekstom (Lk 4. Dodatna ilustracija 7. Pročitati i usporediti starozavjetni tekst (Iz 61. R. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Likovna i glazbena kultura: navedenu temu produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. 5. pisanje molitve za jedinstvo svih kršćana. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. Jaganjac Božji. velika shizma. 4. Obrazovna postignuća 4.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. anglikanci. prepoznati u ekumenizmu jednu od najvažnijih zadaća Crkve. ekumenizam. Nema posebnosti. ikona. podjele među kršćanima. projektna nastava (priprema zajedničkoga susreta učenika u mjestima u kojima postoji više kršćanskih zajednica i organizacija ekumenskoga molitvenog skupa). Uočiti važnost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angažmana. pravoslavnih i protestantskih shvaćanja pojedinih razdoblja i događaja crkvene povijesti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. Grkokatolici u Hrvatskoj. Pravoslavna Crkva u Hrvatskoj. 3. Obrazovna postignuća 4. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. 5. jedinstvo kršćana. predstavljanje pripadnika različite kršćanske vjeroispovijesti. grkokatolici. ikonostas. Objasniti početak i razvoj ekumenskog pokreta. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. a ne reprodukciju tih sadržaja. kalvinisti. Uvidjeti važnost i potrebu odnosa poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima i njihovim pripadnicima. Obrazovna postignuća 4.5. Dokumentarna fotografija pravoslavne crkve. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. imenovati važnije protestantske Crkve. Protestantske zajednice u Hrvatskoj.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. (7. pismeno izražavanje ili molitve na temu jedinstva. 2. patrijarhat. Ključni pojmovi 2. otkriti i prepoznati načine ekumenskog zbližavanja podijeljenih Crkava. Prijedlozi za metodičku obradu 148 . navesti najvažnije ekumenske događaje. Luthera. II Vatikanski Koncil. protestantizam. izrada logotipa ekumenizma. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. imenovati načine kako možemo promicati jedinstvo kršćana u osobnom životu. Ekumenski pokret ekumenizam. Istočni raskol 1054. (7. Usvojiti nove pojmove. DA SVI BUDU JEDNO 2. 4. demonstracija primjera kršćanske solidarnosti. luterani. eparhija. moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika. autokefalne Crkve. objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti. DA SVI BUDU JEDNO 3. Potrebno predznanje 3. ikonostas. Vođeni razgovor o uzrocima i posljedicama netrpeljivosti i nepoštovanja koje ponekad susrećemo među kršćanima. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Ključni pojmovi 2. Sadržajna prilagodba. razumjeti ih i koristiti. poštovanja i zajedničkih aktivnosti među kršćanskim konfesijama. fotografija M. Dodatna ilustracija 7. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Naglasiti bitno. Pojedinačni i skupni rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katoličkih. 1. pastor. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. rascjep u 16. Kršćani na drugi način Pravoslavna Crkva. Konkretizirati nastavne sadržaje. ekumenski pokret. crkvenu strukturu i navesti ono što nam je zajedničko. posjet pravoslavnoj ili protestantskoj crkvi. protumačiti posebnosti Pravoslavne crkve. episkop. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Preporuke za korelaciju 8. prepoznati i objasniti temeljne postavke protestantskog nauka. Potrebno predznanje 3. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. stoljeću – reformacija. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Naglasiti bitno i omogućiti učeniku prepoznavanje. Isusova velikosvećenička molitva. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. ikona. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom.

protumačiti što je to iskonski ili istočni grijeh. Otkriti kako grijeh stvara osjećaj krivnje koje se moramo osloboditi. nalijepiti radni materijal u bilježnicu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Obrazovna postignuća 4.. V. S. Likovna kultura: biblijski motivi u sakralnoj umjetnosti (npr. savjest nas prekorava zbog grijeha. istočni grijeh. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. papa Pavao VI. Dodatna ilustracija 7. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 1. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. KATOLIČKI VJERONAUK 8. misao.. ne ići u širinu u obradi gradiva. 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju 8. izlaganje i razgovor. Prosenjak: Divlji konj. B. produbiti navedenu tematiku (npr.. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. stvaranje kataloga pitanja i problemske situacije. prepoznati i obrazložiti povezanost grijeha i naše slobode (zlouporabe slobode). 1. 5. 3. navesti i obrazložiti posljedice grijeha u osobnom i društvenom životu. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. 4. odgovornost za grijehe što ih drugi čine Dublje analizirati i protumačiti jednu od pet ponuđenih definicija grijeha. Ključni pojmovi 2. Nema posebnosti. Koristiti stečena iskustva. Nema posebnosti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. grješno stanje. imenovati i obrazložiti sedam glavnih grijeha. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Prilagodbe nastavnih sadržaja. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. Kranjčević: „Pogled“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. glavni grijesi. S. dokumentarna fotografija jednog ekumenskog susreta. Naglasiti bitno. Prilagodba sadržaja i teksta. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Logotip ekumenizma. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. 1. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. 5.“. uočiti da se grijehom čovjek udaljava od Boga. Dodatna ilustracija 7. djelo ili propust protiv Božjeg zakona. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. igra uloga s naslovom: “I ja sam bio u masi koja je kamenovala.6..“ ili “Zatajio sam te kad. 4. ljudskoga iskustva ili filmskog isječaka te vođeni razgovor o tome. osobni grijeh. (7. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. 2. usporediti teške i lake grijehe i odrediti razliku među njima. novinskog izvješća. Iskustvo krivnje i grijeha grijeh. Grijeh je zlo. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Preporuke za korelaciju 8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. riječ. prikupljanje podataka. Načini sporazumijevanja. Pronaći. svi ljudi griješe. pročitati i analizirati neki od aktualnih ekumenskih susreta u Hrvatskoj. Protumačiti što je to grijeh. prepoznati da je svaki čovjek grješnik. skupni rad na analizi i interpretaciji odabranih biblijskih i drugih tekstova. laki i teški grijesi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Michelangelova djela u Sikstinskoj kapeli). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Predstavljanje različitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomoću dokumentarne fotografije. tjedan molitve za jedinstvo kršćana. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 149 . Unitatis redintegratio – koncilski dekret o ekumenizmu.

shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskog života u vječni život. Riječi objasniti uz mnogo više primjera. razlikovati savršeno i nesavršeno kajanje. prepoznati i obrazložiti kako čovjekova patnja ima smisla. obrazložiti smisao i značenja sakramenta bolesničkog pomazanja. „Povratak izgubljenog sina“. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s doktrinarnim izričajima. 3. produbiti i osnažiti vjeru u vječni život s Bogom. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Isusov odnos prema bolesnicima. S. dokumentarna fotografija o ispovijedi. Preporuke za korelaciju 8. opisati. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. Razvijati svijest odgovornosti za svoje loše postupke i grijehe.. na temelju biblijskih tekstova. V. ispovijedi. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o čovjekovu pokajanju i obraćenju i Božjemu praštanju i milosrđu. Umjetnička reprokucija: Rembrandt van Rijn. uočiti važnost pokore za vlastite grijehe. besmrtnost duše. obraćenje srca. B. razlikovati grijeh od grješnika: Bog mrzi grijeh. Pred tajnom smrti smrt. Obrazložiti zbog čega ljudi vole život i zašto se boje smrti. nemogućnost življenja bez opraštanja i pomirenja. duhovni plodovi sakramenta pomirenja Pronaći i analizirati neki primjer obraćenja u Novom zavjetu. otkriti i doživjeti veličinu i snagu Božjeg milosrđa u sakramentu sv. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. besmrtnost duše. ljudska bolest i patnja. izlaganje i tumačenje pojmova „preminuće“. Smrt je neminovna. bolesničko pomazanje. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Isus je bio posebno pažljiv prema bolesnima. izrada suvremenog ispita savjesti. vjera u uskrsnuće. izrada kolaža s izvještajima o Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 150 .Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Nema posebnosti. Igra asocijacija i nastaviti pričati priču s različitim završecima (dogodila se prometna nesreća i vozač je pobjegao s mjesta nesreće. obraćenje. 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8.). promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. Ključni pojmovi 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. 4. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 2. (7. 2. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Potrebno predznanje 3. opraštanja i radosti pomirenja. Pomirenje s Bogom i s ljudima savršeno i nesavršeno kajanje..) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. sakrament ispovijedi ili pomirenja. 1. Otkriti važnost priznanja grijeha i obraćenja. Nema posebnosti. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. S. ona je posljedica istočnog grijeha. Božja ljubav prema grješnicima. Čitanje. organizirati pokorničko bogoslužje pripremljeno kroz meditativnu glazbu i po mogućnosti ponuditi ispovijed u župnoj zajednici. Ključni pojmovi 2. popudbina. Prijedlozi za metodičku obradu 6. sakrament bolesničkog pomazanja. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. scenski prikaz različitih biblijskih prizora susreta. Nema posebnosti. U tumačenju krenuti od jednostavnih učeniku poznatih izraza. produbiti navedenu tematiku (npr. (7. Obrazovna postignuća 4. pokora. biti spreman drugima opraštati. a ljubi grješnika. prihvaćanje odgovornosti. Sakrament ispovijedi. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 1. Prosenjak: „Divlji konj…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. posvijestiti da je naša duša besmrtna. odgovornost za vlastite čine. Probuditi i potaknuti brigu za bolesne. Kranjčević: „Pogled“. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Potrebno predznanje 3. spoznati kako obraćenje započinje vlastitim kajanjem za grijehe.

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizira uzroka i posljedica stradavanja i umiranja; razgovor s učenicima o osobnom iskustvu i susretu sa smrću; pisanje kratkog eseja ili sažalnice. Dokumentarne fotografije o ljudskoj patnji i bolesti; dokumentarna fotografija o kršćanskom groblju. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u književnom djelu, Biografija, autobiografija, Socijalna tematika u pjesništvu i prozi, D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. „prijelaz“ ili „preminuće“, besmrtnost duše, popudbina. Pronaći i analizirati neka iskustva, misli i svjedočanstva filozofa, teologa, znanstvenika i književnika koji govore o smislu života, smrti i životu nakon smrti. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Konkretizirati i vizualizirati neke ključne pojmove. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Konkretizirati neke ključne pojmove s korekcijom govora. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 2. O životu nakon smrti raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni. Uskrsnuće; besmrtnost duše; život s Bogom; molitva za pokojne. Navesti i protumačiti neke izabrane biblijske tekstove o životu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumačiti; uočiti mogućnost vječne propasti ako se svjesno i slobodno odlučimo protiv Boga; dublje razumjeti mogućnost čovjekova čišćenja pred Bogom nakon smrti; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti čeka konačni susret s Bogom i vječni raj; ispravno protumačiti povezanost našega življenja na zemlji i vječnog života. Prepoznati važnost i potrebu molitve za sve pokojne; naslutiti važnost kršćanske vjere u Božje milosrđe i uskrsnuće na vječni život. Igra asocijacija s pribiranjem kataloga pitanja i stvaranjem problemske situacije s temom života nakon smrti; rad u skupinama na rješavanju problema analizom i interpretacijom biblijskih tekstova o smrti (SZ i NZ) u poveznici s drugim poticajnim tekstovima i ilustracijama; tumačenje ključnih pojmova; stvaranje kolaža na teme „smrt – život“, „tama – svjetlo“, „žalost – radost“, „pakao – raj“; simboli pobjede, života i spasenja: svijeća – simbol Krista, vječnosti; križ – simbol pobjede života nad smrću; promatranje slike posljednjeg suda – razgovor i interpretacija s pisanjem kratkog eseja o vjeri u uskrsnuće tijela i vječni život. Umjetnička reprodukcija: Michelangelo, „Posljednji sud“ Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Posljednji sud“. Klinička smrt, posebni sud, stanje vječnog života s Bogom, stanje vječne odijeljenosti od Boga, drugi Kristov dolazak – paruzija. Pročitati i analizirati neka iskustva kliničke smrti.

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite

151

učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 3. Živimo u vjeri, nadi i ljubavi krjepost, bogoslovne krjeposti, stožerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. Prva Božja zapovijed poziva nas na vjeru, ufanje i ljubav. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove; obrazložiti što je krjepost i krjepostan život; usporediti i uočiti razliku između stožernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti što je to vjera i na što nas vjera poziva; odrediti u čemu se sastoji kršćanska nada; prepoznati ljubav kao temelj i vrhunsko mjerilo kršćanskog života; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi. Uočiti važnost i ljepotu krjeposnog života. Izmjena iskustva o važnosti vjere u čovjekovom životu na temelju vlastitih životnih spoznaja i iskustava s poticajnim naslovom: „Bez povjerenja nije moguće živjeti“; izrada simbola pojedinih kreposti; izlaganje, razgovor i tumačenje bitnih pojmova; analiza i interpretacija Hvalospjeva ljubavi 1 Kor 13, 1-8; molitveni izričaj. Dokumentarne fotografije: križ - simbol vjere, sidro – simbol nade, srce – simbol ljubavi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Pieta“. razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, čin vjere, čin ufanja, čin ljubavi, očaj, preuzetnost. Apostolsko vjerovanje, Očenaš i Dekalog kao izrazi vjere, nade i ljubavi. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Ključne pojmove iskustveno približiti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Božićni ciklus – početak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

152

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska nastava (posjet nekoj crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja). Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Advent, Božić, Bogojavljenje. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Nema posebnosti. 2. Uvježbavanje pomoću didaktičkih igara. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja; proslava crkvenih blagdana kroz liturgiju godinu. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzašašće, Duhovi, Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Dati prednost usmenom izražavanju. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Profil nastavnika.

153

formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi.35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VIII razred 1 sat sedmično . 154 . koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. sposobnostiima i potrebama društvene sredine.Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka.

humanizacije odnosa među spolovima i ljudskih prava .putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. Kultura življenja . Moralni odgoj 3. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.razvijanje radnih navika i savjesnog odnosa učenika prema radu u procesu učenja i tokom izvršavanja tekućih obaveza . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Kulturno i prirodno nasljeđe – 4 sata Upoznavanje. na neodlaženje u rizična područja na kojima mine i NUS nisu vidljivi .prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. prevenciji ovisnosti. zdravoj prehrani. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti .ugrađivanje elemenata samokontrole. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje. Radne navike.u korak s vremenom 4.opredjeljenje učenika za zvanje ili zanimanje uskladiti s njegovim interesima. hrani koja se konzumira.upozoriti na razloge zbog kojih mine i NUS najčešće nisu vidljive. osposobljavanje za prepoznavanje mina i NUS-a na osnovu djelimične vidljivosti. pedagoški karton učenika UKUPNO: 4 3 4 5 3 3 4 5 4 35 Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . odnos prema radu 6. lijekovima.upoznavanje.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanje njihovog zdravlja .upoznati učenike s kvalitetom pozitivne socijalne adaptacije i njegovanjem osjećanja prijateljstva. Humani odnosi 8.učeniku dati osnovna saznanja o socijalnim potrebama i socijalnim odnosima .zdrav način života 5. saznajna komponenta 7. Aktuelna zbivanja . stresu i fizičkim aktivnostima. psihološko. kulturnog 155 . sposobnostima i objektivnim okolnostima Pregled programskih oblasti 1. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . Pedagoško. Kulturno i prirodno nasljeđe 2.Zadaci: . ljubavi. kulturnog i prirodnog nasljeđa .

djetetov integritet treba poštovati .pomaganje drugim 156 .vladanje sobom .reći "NE" problematičnim situacijama . tehnici.odnos ličnosti prema našem društvu .nauci . trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje 4.inovatorstvo .umjetnosti .stvaralaštvo učenika u školi (muzici.učešće u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole 2.razvoj i primjena tehnike i tehnologije u svijetu rada .zdrav način života – 5 sati .odgovornost u spolnom odnosu .obrazovanju .kulturi .lijekovi koji se izdaju bez recepta . Kultura življenja .prevencija narkomanije .sportu . Moralni odgoj – 3 sata .posjeta muzeju .svijetu .služba za kontrolu i regulisanje saobraćaja .utjecaj karakteristika puta i vremenskih prilika na sigurnost u saobraćaju . obaveze i odgovornost 3.droge i zakon .u korak s vremenom – 4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: . Aktuelna zbivanja .stres i fizičke aktivnosti .sredini .Konvencija o pravima djeteta: .prema mogućnostima planirati učeničku ekskurziju . likovnoj umjetnosti.moralni kvalitet ličnosti . kidnapovanje.dječija štampa .zrelost za stupanje u spolne odnose .uz prava idu dužnosti.osnovne karakteristike motornih vozila i utjecaj tehničke ispravnosti uređaja i opreme na sigurnost u saobraćaju ..i prirodnog nasljeđa .) .terorizam.pravila škole ..

- dokazivanje pred drugim do čega dovodi alkohol u porodici kako prenijeti svoje znanje o AIDS-u drugima.osjećaj ljubavi . psihološko. odnos prema radu – 3 sata . Pedagoško.potreba međusobnog upoznavanja.prijateljstvo među osobama suprotnog spola .uzajamna iskrenost .poteškoće u adaptaciji . saznajna komponenta – 3 sata .međusobni odnosi učenika i njihovi odnosi prema drugim osobama .maloljetnička delinkvencija .vježbe opuštanja i relaksacije 7.ljubav između muškarca i žene . Humani odnosi – 4 sata .odnos prema drugom čovjeku . seksualni kontakti i AIDS.ljubav i spolni nagon čovjeka 157 .biološke i socijalne potrebe ljudi . susret s osobom koja boluje od AIDS-a kako vršnjaci utječu na pušenje.pisanje pisma.aktivno učenje . pažnje i razumijevanja . koncetrisanje i dekoncentrisanje u toku učenja . ispunjavanje formulara .pisanje koncepta .poteškoće u adaptaciji . zasićenih masnoća i holesterola vegetacija u funkciji zaštite životne sredine higijena naselja 5. Radne navike.priprema. psihološko djelovanje pušenja.radne navike i izbor zanimanja .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi . pritisci koji navode na pušenje kako se oduprijeti izazovu: pušenja. alkoholu i narkoticima odaberite prehranu s mnogo povrća.savjesnost u radu 6.obilježja ličnosti . voća i žitarica odaberite prehranu s malo masnoće.poštivanje i ravnopravnost spolova kao bitni uvjeti ljubavi .

interesovanje učenika i profesionalno usmjeravanje .  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić.značaj izbora zanimanja . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici.. Sarajevo..sklonosti .- manifestacije spolnog nagona u vrijeme dozrijevanja planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8.profesionalna orijentacija i informisanje u skladu sa Zakonom o osnovnoj i srednjoj školi . Handicap International 158 .informisati učenike . P. Zelenika.karakteristike srednjoškolskog obrazovanja . stepen složenosti zanimanja i radnih navika ..vrednovanje rada i predrasude o radu . PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave. UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda.privredna kretanja na području Kantona . BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9.priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola. Dž..za personalni dosje učenika – 4 sata . Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . A. E. Mujkanović.postignuća u učenju i usmjeravanje učenika prema srednjim školama i zvanjima i zanimanjima.složenost rada. Profesionalna orijentacija .sposobnosti učenika i profesionalno usmjeravanje . (2006). Kalaš.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful