Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI razred devetogodinje osnovne kole

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Demaludina auevia 1

SADRAJ

1. Nastavni plan ............................................ 2 2. Maternji jezik i knjievnost ..................... 3 - 15 3. Engleski jezik prvi strani jezik ...........16 - 20 4. Engleski jezik drugi strani jezik .........21 - 24 5. Njemaki jezik prvi strani jezik..............25 - 27 6. Njemaki jezik drugi strani jezik ........28 - 30 7. Francuski jezik prvi strani jezik ..........31 - 33 8. Francuski jezik drugi strani jezik ............34 - 36 9. Arapski jezik prvi strani jezik .............37 - 39 10. Arapski jezik drugi strani jezik ...........39 - 45 11. Matematika ........... 46 - 59 12. Fizika .............................................................................................................60 - 64 13. Hemija/kemija ......... ........ 65 - 71 14. Biologija ... 72 - 82 15. Geografija/zemljopis ........ 83 - 91 16. Historija/povijest 92 - 94 17. Tehnika kultura .... 95 - 98 18. Informatika ... ...... 99 - 108 19. Likovna kultura ...... 109 - 121 20. Muzika/glazbena kultura ..... ....122 - 129 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj .......... .....130 - 134 22. Katoliki vjeronauk .................................................................................... 135 - 153 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED DEVETOGODINJE OSNOVNE KOLE

REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMINI BROJ NASTAVNIH SATI GODINJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i knjievnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnika kultura Informatika Likovna kultura Muzika / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE

4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 1 2 26 1 1

140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 35 70 910 35 35

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru uenika)

Odjeljenska zajednica

MATERNJI JEZIK I KNJIEVNOST

PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA Knjievni tekstovi Narodna knjievnost 1. Lirska narodna pjesma (Ljubavni rastanak, Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine vie) Umjetnika poezija 2. Dobria Cesari: Motivi, slike, glazbeni/muziki elementi stiha, stilska obiljeja lirske narodne pjesme Uoavanje obiljeja lirske narodne pjesme Poticati osjeaje i um itanjem i sluanjem narodnih pjesama Uoavanje stilskih sredstava i osnovnog osjeaja u pjesmi Mogunost shvaanja idejne sutine Knjievno teorijski pojmovi Odgojno obrazovni zadaci ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI

Kompozicija, likovi, idejno tematska svojstva, stilski

Buenje plemenitih osjeaja i potrebe da se prevladavaju 5

Mogunost saetog prepriavanja pjesme Izraavanje doivljaja i dojmova

Uoavanje faza u razvoju radnje Uoavanje ponavljanja,

Oblak 3.Vesna Parun: Kad sunce umiva 4. D. Bajezidagi: Gazel o Starom mostu 5. R.M. Rilke: Na uglu 6. H. Humo, Akvarel 7. Sergej Jesenjin: Pismo majci 8. D. Sekuli: Majka

postupci, jezik Odlike epskog i lirskog

nepravedni ljudski odnosi koji gue slobodu linosti, pravo na samostalno odluivanje i opredjeljenje

sintaksikog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta

Misaona (refleksivna) pjesma

Uoavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi, stihu, lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta

Otkrivanje povezanosti Uoava i izdvaja gradaciju i hiperbolu jezino-stilistikih Razlikuje pjesme prema obliku elemenata i osjeaja u pjesmi Razumije sadraj misaonog motiva (osjeaj, misao) Objanjava alegoriju

9. S. Kulenovi: Steak Misaoni motivi 10. A. Sidran: San o Baeskiji 11. A. Mato: Noturno 12. A. anti, Vee na kolju 13. Nerkesi, Pjesma peru Forma gazela; pjesnitvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda, himna, elegija, idila Sonet i haiku pjesma Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnika sredstva: alegorija, gradacija, hiperbola

Prozni tekstovi 14. Slavko Kolar: Breza (odlomak) 15.J.Kozarac: Moj djed 16. Z. Kolari: Suze kojih se stidio

(odlomak) 17. Svetozar orovi: pijun (odlomak) 18. M. Kova: Sjeanje na arenu pticu Fabula razvijena u (odlomak) romanu i pripovijetci; saeta u basni i 19. E. Ko: Ujka Filip anegdoti 20. Ivo Andri: Knjiga (uoavanje uz interpretaciju teksta) 21. E. olakovi: Glavni dijelovi Legenda o Ali-pai epskog teksta (odlomak iz romana) (funkcija preokreta) 22. A. Nametak: Tuturza i eh Meco (odlomak iz romana) 23.B. opi: Bata sljezove boje Kompozicija fabule odnos pojedinih dogaaja u fabuli, odnos narativnih i ostalih dijelova prie

Uoavanje kompozicije, pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu

Iznosi redoslijed dogaaja i odreuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadraja i sposobnost saeta formuliranja

Razvrstavanje likova prema mjestu i vanosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Zapaanje postupka u karakterizaciji likova

Odreivanje faza u razvoju radnje i uoavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uoava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu, statine i dinamine elemente Mogunost praenja unutranjeg razvoja lika

24. E. Hemingvej: Lik unutranji Starac i more (odlomak monolog kao sredstvo iz romana) slikanja lika Psiholoka analiza lika: posebna funkcija 25. S. O'Dell: Otok opisnih, dijalokih i plavih dupina monolokih mjesta (odlomak) Uloga opisa u pripovijedanju 26. Arthur C. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. (odlomak) 27. D. Selinder: Lovac u rai (odlomak) 28. Isidora Sekuli: Humor, ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija

Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statian, dinamian opis, zaustavljanje i pokretanje radnje)

Oslo pod snijegom (odlomak iz putopisa Pisma iz Norveke) 29. Z. Dumhur: Nekrolog jednoj ariji (odlomak iz putopisa)

glavnog lika (fizika, psiholoka) Nauno fantastini roman Roman odrastanja Obiljeja putopisa: granine knjievne vrste Kompozicija i znaajke drame Protagonist, antagonist Dramatizacija Otkrivanje zanimanja za putopisne Uoavanje motiva u teme putopisnom djelu, Opisivanje jednog svog putovanja objektivnog i subjektivnog stava pisca i naina stvaranja ugoaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela itanje i razumijevanje dramskog djela Scensko oblikovanje dramskog djela Uoava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i odreuje temeljni sukob Uoava obiljeja putopisa i asocijativnosti kao vaan postupak u nastajanju putopisa

Iznosi osobna zapaanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etikog, drutvenog ili idejnog stajalita

Lektira
1. . Sijari: Zapisi o gradovima 2. N. Bazdulj: Rua I-II 3. H. Bai: Izbor pripovjedaka 4. V. Krmpoti: Pisma iz Indije 5. D. Cesari: Lirika (izbor poezije) 6. S. ui: Pripovijetke (izbor) 7. B. Nui: Sumnjivo lice /(izabrane komedije) 8. P. Koi: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke 9. I Andri, Aska i vuk 10. E. Kestner: Letei razred 11. A.P. ehov: ala / Vinjik (izbor pripovjedaka i drama) 12. Dnevnik Ane Frank 13. I Samokovlija, Nosa Samuel

RJENIK, GRAMATIKA Programski zahtjevi Znaenje rijei Sinonimi; istoznanice, slinoznanice Homonimi / istozvunice Polisemija i homonimija Antonimi rijei suprotna znaenja Arhaizmi zastarjelice Vrste rijei Zamjenice i njihova uloga u reenici (upitne, odnosne i neodreene zamjenice) Pravilno rabiti/upotrebljavati padene oblike upitnih, odnosnih i neodreenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno posvojne zamjenice u reenici Prepoznati priloge, prijedloge, veznike i estice u reenici Pravilno rabiti veznike, estice, usklike u govorenju i pisanju Prepoznaje i pravilno pie neodreenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno pie sloene zamjenice s esticom god (nekoliko najeih primjera) Razumijeti tvorbu neodreenih zamjenica Razumije kad se estica god pie sastavljeno, a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogunost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istooblinih rijei Znaenje i prepoznavanje sinonima, antonima, homonima i arhaizama Svojim rijeima zna objasniti pojmove: sinonim, antonim, homonim, arhaizam Stvaranje razrednog rjenika sinonima, homonima, antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono to je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Odgojno obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UENJA MAKSIMALNI

Pisanje i izgovor prijedloga, priloga, veznika i estica Pravilan uporaba prijedloga uz pojedine padee Jednostavni i sloeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive rijei u veznikoj slubi u reenici

Mogunost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta rijei

Glagolski prilozi Prepoznati i razlikovati glagolski prilog proli Razumjeti njihovo znaenje i slubu u reenici REENICA Jednostavna neproirena, jednostavna proirena, besubjektna i neoglagoljena reenica lanovi reenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni lanovi: predikat, subjekt, objekt i prilone oznake Sintagma pojam i znaenje Gramatika svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt (besprijedloni i prijedloni) Prilone oznake (namjera, pogodba, doputenje, posljedica) Nesamostalni reenini lanovi: atribut i apozicija Upoznati strukturu neproirene i proirene reenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu reenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica, pridjev, zamjenica, broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama rijei Sronost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i prilonim oznakama Prepoznaje subjekt i rijei koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i rijei koje ga dopunjuju Mogunost uoavanja gramatikih svojstava subjekta i predikata Prikladno slae subjekt i predikat Pravilno rabi glagolske priloge Mogunost preoblike zavisne reenice glagolskim prilozima i obratno Uoava popridjevljene glagolske priloge

Uoava neoglagoljenu i besubjektnu reenicu

Uoava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska rije

Uoava vrste objekta i prilonih oznaka Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatikih svojstava Atribut i apozicija kao lanovi subjektnog, objektnog ili prilonog skupa Uoava vrste rijei kojima izriemo objekt i prilone oznake

Mogunost izricanja prijedlonog objekta Otkrivanje prilonih oznaka upitnim prilozima

10

Razlikuje imeniki i pridjevski atribut Razumjeti naine sklapanja jednostavnih reenica u sloenu Udruivati jednostavne reenice u sloenu nizanjem i povezivanjem Prepoznaje apoziciju i prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju

Sloena reenica nezavisna i zavisna Stvaranje sloene reenice nizanjem, Razumjeti znaenje razliitih vrsta povezivanjem i uvrtavanjem nezavisno sloenih reenica Nezavisno sloena reenica: veznike i neveznike reenice (reenini niz) Prepoznati zavisno sloenu reenicu Vrste nezavisno sloenih reenica: sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i Prepoznati glavnu i zavisnu reenicu u zavisno sloenoj zakljuna reenici Zavisno sloena reenica Razumjeti znaenje predikatne, subjektne, objektne i atributne reenice

Uoava prijedloni atribut; atributni i apozicijski skup Zakljuuje u kojem je skupu atribut i apozicija u reenici / objaktnom, subjektnom ili prilonom

Uoava kako udruivanjem jednostavnih reenica nastaje sloena

Prepoznaje veznika sredstva: veznike, veznike skupove, priloge i zamjenice kao veznike rijei

Prepoznaje vrste nezavisno sloenih reenica i zna tipine veznike Uoava da je nezavisno sloena reenica sloena od reenica koje ne ovise jedna o drugoj Razlikuje vrste veznika u nezavisno sloenim reenicama i pravilno pie zarez

Izricanje predikata, subjekta, objekta i atributa reenicom

Prepoznavati prilone reenice i razumjeti njihovo znaenje Uvrtava jednostavne 11

Vrste prilonih reenica: mjesna, vremenska, nainska, namjerna, uzrona, posljedina, dopusna reenica Izricanje pogodbe, mogunosti i elje sloenim reenicama

Prepoznati i razumjeti pogodbu, mogunost i elju izreene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom reenicom

reenice u sloenu Uoava veznika sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu sureenicu u zavisno sloenoj reenici Razumije da se subjekt, predikat, objekt i atribut moe izrei reenicom

Uoava zavisne umetnute reenice Uporaba sloene reenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji

Prepoznaje prilone reenice i razumije njihovo znaenje Mogunost preoblike zavisne reenice glagolskim prilozima

U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom reenicom, subjekt subjektnom reenicom, objekt objektnom reenicom i atribut atributnom reenicom Zamjenjivanje prilonih oznaka zavisnim sureenicama Pisanje zareza u zavisno sloenoj reenici s obzirom na razliita mjesta zavisne sureenice Uoavanje razlika izmeu reenica s veznicima da i kako

12

PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga i ustanova, drutvenih i stilski pokreta, povijesnih dogaaja i javnih skupova Pisanje neodreenih zamjenica i prijedloga, zamjenica i estice god Pisanje rijei s glasovima , , d, , ije, je

Odgojno obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najeim primjerima

ISHODI UENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim Primjena pravopisne norme i ee rabljenim primjerima u svakodnevnom pisanju i itanju

Pravilno pisati neodreene zamjenice s prijedlogom i esticom god Uvjebati pisanje i izgovor rijei u kojima se pojavljuju glasovi , , d, , ije, je

Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici (suprotnost, naknadno dodani dio, modalne rijei, isticanje i nabrojanje) Pisanje zareza u nezavisno sloenim reenicama Pisanje zareza u zavisno sloenim reenicama Upravni i neupravni govor u pisanju

Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i sloenoj reenici Pisati upravni govor u reenicama srazliitim odnosima reenice objanjenja i reenice upravnog govora

Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom Razvijena sposobnost pravogovornom i primjene steenih znanja u gramatikom normom novonastalim situacijama (sluanje, govorenje, razgovaranje, itanje i pisanje) Pravilo pie zarez u jednostavnoj reenici Zarezom odvaja vokativ, apoziciju i apozicijski skup Zarezom odvaja zavisnu iza imenice, naknadno sureenicu umetnutu meu dodane i istaknute rijei i dijelove glavne sureenice skupove rijei Pravilna uporaba zareza Zarezom odvaja reenice u kada je zavisna sureenica u nizu inverziji Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom Mogunost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno

13

Oblici izraavanja

NARACIJA

KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAAVANJA Oekivana postignua u usmenom i pismenom Odgojno obrazovni ciljevi i Programski sadraji izraavanju zadatci MINIMALNA MAKSIMALNA Stvaranje zamiljene Poticati matu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvoenja u prie znanje iz teorije knjievnosti prie koja ima naslov, priu stvarnik Odabrati zanimljivu, temu, kompoziciju personificiranih likova neobinu i orginalnu temu Prianje u 1. ili 3. licu (dijelove fabule), likove U oblikovanju prie iz fantastinog, Likovi imaju imena upotrebljava raunalnog, ivotinjskog i (obina i neobina), pripovijedanje, opisivanje, biljnog svijeta ili iz djeje vlastite osobine, jezik i dijalog i monolog svakodnevnice meusobno su povezani. U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Opis zatvorenog prostora (interijera) Uoavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza meu njima Njegovanje slikovitosti u izraavanju Uoavanje obiljeja putopisa i mogunost opisa osobnog putovanja Kompozicija sastava ostvarena, pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno, nepristrano, objektivno Mogunost pisanja putopisa o vlastitom zaviaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog lanka: najava problema (tvrdnja), traganje za rjeenjima problema, predlaganje najboljeg rjeenja i zakljuak Subjektivno, pristrano, na temelju vlastitih dojmova opisuje doivljaj zatvorenog prostora

DESKRIPCIJA

Pisanje putopisa

Izraena matovitost, slikovitost i subjektivnost u putopisu Pie putopis o udaljenim krajevima Mogunost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog lanka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUAK

RASPRAVLJANJE

Problemski lanak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta, znanosti, stanovanja, zabave, uvanja okolia itd.

Uoiti da je problemski lanak vrsta raspravljanja i da se zasniva na miljenju i prosuivanju pojava, stvari, bia i dogaaja

14

Pisanje scenarija (uoavanje obiljeja scenarija)

Usporeivanje literarnog djela i scenarija

Provoenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vjebi ITANJE

Prepisati sve glasove s kojima uenici imaju problema pri izgovoru - napraviti kolsku razlikovnu gramatiku Razvijati vjetinu interpretativnog itanja Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Mogunost preoblike nekog kraeg knjievnog teksta iz itanke u scenarij Scenarij ima dva tekstovna dijela: video i audio Pravilno ita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno ita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjeuje ulogu reeninih znakova i njihovu vezu s govornim vrijednotama Vri dramatizaciju na kratkim primjerima

Pokuaj stvaranja vlastitog scenarija

Interpretativno itanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Dramatizacija neke prie iz itanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprjeavanjem greaka, izborni diktat Pisanje dviju kolskih zadaa tijekom kolske godine.

Dramatizira opirniji tekst

PISANJE

MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno obrazovni ciljevi i zadatci 15 MINIMALNI ISHODI UENJA MAKSIMALNI

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma ( scenarij )

Prepoznati i objasniti obiljeja igranoga filma i filmske prie Razumjeti nastanak filma od prie do snimanja

Prepoznaje i imenuje obiljeja igranoga filma: postojanje glumaca i izmiljene filmske prie Pokuaj stvaranja scenarija prema knjievnom djelu (pria iz itanke) Uoava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija

Uoava ideju te odnose meu likovima i izraajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma; usporeuje film i knjievno djelo Pokuaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura sluanja, razmiljanja, govorenja i prosuivanja

Radio Zvuk radijsko izraajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne)

Prepoznati radijska izraajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija

Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Mogunost iznoenja doivljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Samostalno se sluiti rjenikom, enciklopedijom i pravopisom

Uoava ulogu televizijskoga programa u ivotu suvremenoga ovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na raunalu nain nalaenja podataka

Knjinica / biblioteke knjina graa

Mogunost pronalaenja pojma u rjeniku i enciklopediji

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i knjievnost u VIII razredu devetogodinje osnovne kole strukturiran je od slijedeih nastavnih podruja: 16

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rjenik, razvoj standardnog jezika); 2. Knjievnost (interpretacija knjievnih tekstova, itanakih i lektirskih); 3. Kultura izraavanja (oblici izraavanja u nastavi i vjebe usmenog i pismenog izraavanja, te dvije kolske pismene zadae); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa ukljuuje jezike, umjetnike,stvaralake i medijske sadraje zasnovane na meusobnom proimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih podruja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzikom kulturom i dr.) Takoer,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetnikih i znanstvenih sadraja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadraja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, sloenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim podrujima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije knjievnosti, vjebi usmenog i pismenog izraavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz knjievnosti vodilo se rauna o estetskim,etikim i nacionalnim kriterijima u izboru knjievnih djela i pisaca,to je uzrokovalo relativno vei broj obaveznih tekstova za itanku. Zato je vano naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vriti odreenu selekciju obaveznih knjievnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u itankama. Vrlo je vano naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraen adekvatnom udbenikom i prirunikom literaturom (itanka, Na jezik, Kultura izraavanja, prirunici za nastavnike, prirunici za uenike(radne sveske), Vodi kroz lektiru,Videoitanka, Medijska itanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritiko-metodikom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodika studija) koju trebaju uraditi struno kvalificirana lica (kritiari, pisci, metodiari).

17

STRANI JEZIK
ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAKI ARAPSKI
ENGLESKI JEZIK
ESTA GODINA UENJA, 8. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje) 18

CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 i djeliminom dostizanju nivoa A2.2 Zajednikog evropskog okvira za jezike CEFR. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. jo uvijek sporo ita. Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti potanske marke na poti, pitati za cijenu, u restoranu traiti pomo konobara i sl.). moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. izgovara bez potekoa neke poznate nizove, ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. Izgovor uenika je openito dovoljno jasan i razumije se, iako sagovornici mogu zahtijevati da im poneto ponovi. vlada osnovnim vokabularom, fondom jednostavnih nauenih fraza i osnovnim gramatikim strukturama u proirenoj usmenoj produkciji, ali jo uvijek pravi osnovne greke. Uenik moe pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija. zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. zna popuniti jednostavne formulare linim podacima. 19

Govor

Pisanje

Znanje o jeziku

Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih rijei i osnovna glagolska vremna, prostorairene reenice i reenice spojene jednostavnim veznicima (i, ali). zna dosta tano pisati najee rijei ali esto pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje nespretne formulacije. Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja.
PROGRAMSKI SADRAJI

Nivo

Teme kola

Funkcije i vjetine Uenici e moi da: - opiu neto opirnije: osobe, predmete, mjesta dogaaje u prolosti neki izum, proces osjeanja - postavljaju i daju odgovore na lina pitanja, kao i pitanja u vezi sa miljenjima drugih - trae, daju i slijede uputsva (npr. kako da koriste neku napravu)

Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGIRANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirat e:

Gramatika Uenici e obnavljati i uiti: Imenice: - brojive i nebrojive, u vezi sa rijeima koje izraavaju neodreenu koliinu ili broj: some, any, i konstrukcijom There is /There are - Sloenice u mnoini (npr. grandmothers, grandfathers) Zamjenice: - Line - Pokazne - Upitne - Prisvojne - Neodreene - odnosne zamenice: who, which, that Pridjeve: - Determinatore:

Vokabular Uenici e obnavljati ili uiti vokabular koji se odnosi na date teme:

8. razred Osnovna kola 6. godina uenja engleskog jezika Prvi nivo osnovnog znanja Prijateljstvo -

Nauka i tehologija

Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija -

- izraze u usmenom ili pisanom obliku:

svoje stavove u vezi sa datim temama, pri emu e iznositi razloge za i protiv - koriste javne usluge (npr. banka,

davanjem kratkih i neto duih odgovora uoavanjem opte i posebne informacije spajanjem pitanja i odgovarajuih odgovora, te spajanjem stubaca predvianjem osnovnog sadraja teksta popunjavanjem praznina i tabela biljeenjem kljunih rijei i izraza rjeavanjem zadataka: - tano/netano - viestrukog izbora

b) ITANJE I REAGIRANJE: Uenici e itati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat e: - uoavanjem opte ili posebne informacije - predvianjem sadraja ili sutine teksta

kolski predmeti i prostorije u koli, neto proiren rjenik, npr. crafts room, assembly hall, computer room, gymnasium, laboratory, library, itd. Prijeteljstvo, neto proiren rjenik, npr. good friend, best friend, close friend, old friend Nauka i tehnologija i njihov uticaj na na svakodnevni ivot, uglavnom osnovni rjenik, npr. home appliances, camara, telephone, computers, itd. Zdravlje i dobra kondicija, osnovni

20

eljeznika /autobuska stanica/aerodrom, telefon) - porede ljude i predmete

- rjeavanjem zadataka - tano/netano - viestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Uenici e:

- uestvovati u jednostavnim: - govore/piu o dobrim i razgovorima i diskusijama iz loim stranama, na datu svakodnevnog ivota (npr. izraavajui temu slaganje i neslaganje uz obrazloenje) aktivnostima u kojima se igra po - piu ili izlau u obliku ulogama usmene prezentacije - raditi zajedniki na projektu, rjeavajui (npr. uticaj nauke i problem kako bi podnijeli izvjetaj o tehnologije na rezultatima svakodnevni ivot) - igrati po ulogama - izraziti miljenje u vezi sa datom temom, pri emu e navesti prednosti i loe strane onoga to obrazlau - prepriavati priu, dogaaj ili davati uzroke/posljedice - intervjuiu svog para, - odrati usmenu prezentaciju koja se susjeda, poznatu linost zasniva na prethodnom itanju, sluanju, itd. sprovedenom istraivanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated skills) - rade zajedniki na rjeavanju nekog problema b) PISANJE: Uenici e: - pisati: kratke poruke krau priu, radove u kojima se iznosi miljenje razliite opise - lina pisma, razglednice, (aktivnosti koje vodi nastavnik, ili koje se zasnivaju na prethodnom -

lanove: a/an, the, zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodreenu koliinu i broj, npr. some, any, much, many, all, (a) few, (a) little, itd. Upitne pridjeve: what, which, whose - Opisne pridjeve, koji se odnose na date teme - Nepravilnu komparaciju Glagole: - Present Simple i Past Simple - Past Continuous vs. Past Simple - Present Perfect (sa for, since, just, yet, already) - Present Perfect vs. Past Simple - Modalni glagoli: must, have to, may, might, can, could, should - Pasiv, najbitnije Priloge, raznih oblika i znaenja, u vezi sa datim temama - Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama:

rjenik, npr. smoking, drinking, fast food, itd. Kultura i umjetnost, osnovni rjenik, npr. music, drama, literature, musician, guitarist, orchestra, painter, actor, itd. Nacionalni praznici i proslave u razliitim zemljama, npr. weddings, birthday parties, marriages, births, funerals, carnivals, itd. Pored stalnog izgraivanja vokabulara, uenici e uiti da koriste: Afikse, koji se odnose na date teme i gramatiku, npr. friendship, discussion, itd. Antonime, koji se odnose na date teme , npr. popular, unpopular; obedient, disobedient; sensitive, insensitive; considerate, inconsiderate itd. Sloenice, koje se odnose na date teme, npr. schoolday, power station, petrol pump, portrait painter, landscape painter itd.

21

itanju, sluanju ili koritenju biljeaka) - kljune rijei i izraze - svoje biljleke - diktate - ispravljati greke - popunjavati i pisati upitnike - praviti postere, raspored asova itd.

pridjev + prijedlog (npr. afraid of, ready for, itd.) Reenice: - If - reenice (prvi tip i drugi tip) - Vremenske (koje zapoinju sa when) Direktni i indirektni govor (izjave, zapovijesti, molbe) -

Homofone, koji se odnose na date teme, npr. sun, son; here, hear; new, knew; no, know itd. Kolokacije, koje se odnose na date teme, npr. take up an activity, do a sport, go for a walk, go on a diet Prijevodne ekvivalente kljunih rijei i izraza, pri emu se vri odabrano poreenje sa maternjim jezikom uenika, kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograniavajua.

22

ENGLESKI JEZIK
TREA GODINA UENJA, 8. RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje) CILJEVI I OEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djeliminom postizanju nivoa A2.1 Zajednikog evropskog okvira za jezike - CEFR. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, porodici, poslu, blioj okolini na poznate teme i situacije). razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima, objavama i prati promjenu teme na TV vijestima. moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. moe pronai odreene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. razglednice/kratka pisma, vremenska prognoza, oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje). na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju. Uenik zna opisati sebe - vlastito porijeklo, obrazovanje, obitelj i druge ljude. moe razgovarati na zadanu temu. Komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. ima jo potekoa kod izgovora, to moe povremeno oteati komunikaciju. Jo uvijek se primjeuje strani naglasak. vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Pravi esto greke i kod veoma jednostavnog neto produenog razgovora. 23

Govor

Pisanje

Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali esto pravi osnovne greke i daje nespretne formulacije (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei). moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja. Vokabular Uenici e ponavljati i uiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. Dom i porodica neto proireniji vokabular npr. family members and their occupations Zabava i slobodne aktivnosti neto proireniji rjenik npr. favourite sports, games unusual hobbies, going out to the cinema, theatre, party, amusement park Kultura rjenik vezan uz tipine karakteristike britanskog i bosankohercegovakog domainstva, uvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog podruja

Znanje o jeziku

Stupanj

8. razred

Osnovna kola

3. godina uenja engleskog jezika

PROGRAMSKI SADRAJI Gramatika Teme Aktivnosti Uenici e: Uenici e uiti ili ponavljati: Dom i RECEPCIJA: porodica Imenice: - upuivati a) SLUANJE I REAGIRANJE: - brojive, nebrojive odgovarajue pozdrave i - pravilnu/nepravilnu mnoinu Zabava i Uenici e sluati izgovoreni tekst i odgovarati na Zamjenice: slobodne reagirati: njih - Line (pade subjekta i aktivnosti objekta) 1) neverbalno, npr. spajanjem - Pokazne (this, that, these, slika i tekstova, tanih i netanih those) Kultura - predstaviti sebe izraza, prezentiranjem odreenih - Upitne (who, which, what, i druge dijelova odsluenog teksta mimikom whose) itd. - Prisvojne (mine, yours) Svijet - Neodreene (somebody, sutranjic - obraati se 2) verbalno, npr. odgovaranjem na anybody, nobody, e pitanja, prepoznavanjem drugima something) netanih/tanih tvrdnji, Pridjeve: dopunjavanjem nedovrenih reenica - Determinatore, - lanove: a/an, the,zero - upoznavati Proli - prisvojne pridjeve, druge dogaaji b) ITANJE I REAGIRANJE: - pokazne pridjeve, this (girl), that (boy), these (girls), those Uenici e itati kratke tekstove, u (boys) - koristiti rjenik i sebi ili naglas, i reagirati - pridjeve neodreene London 24 Funkcije i vjetine

/Sarajevo Film i TV Problemi

nauiti voditi svoj vlastiti - uiti i vjebati fonetski izgovor - opisivati budue planove - prihvatiti ili odbiti ponude - izraavati zahtjeve i prijedloge - traiti i davati savjete

1) neverbalno, npr. traenjem odreenih informacija, spajanjem slika i tekstova, traenjem pogreaka i njihovim ispravljanjem u tekstu, oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji, prezentiranjem odreenih dijelova teksta mimikom itd.

- opisivati: - ljude i predmete - neka raspoloenja i stanja - aktivnostI

- postavljati

koliine i broja (some, any, much, many, all) - upitne pridjeve (what, which, whose) Opisne pridjeve (najee): u okviru datih tema Nepravilno poreenje pridjeva Brojeve: 100, 1000 2) verbalno, npr. postavljanjem Glagole: pitanja i odgovaranjem na pitanja, Present Simple (potvrdna, prepriavanjem dijelova ili cijelih odrina, upitna forma) kratkih tekstova jednostavnim Present Continuous reenicama, upotrebom novog (potvrdna, odrina, upitna vokabulara u konkretnim forma) primjerima/reenicama, Past Simple pravilnih i prepoznavanjem netanih tvrdnji, nepravilnih glagola dopunjavanjem nepoznatih reenica Future Simple: shall/will itd. (potvrdna, odrina, upitna forma) Present Continuous za izraavanje budunosti Going to oblik PRODUKCIJA: Glagole: be, have/have got (potvrdna, odrina, upitna a) GOVOR: forma) Modalne glagole: can, may, Uenici e: have to, must, should Imperativ (sva lica jednine i - Praviti kratke jednostavne mnoine) dijaloge koji se temelje na Present Perfect temama o kojima se raspravljalo Priloge (najee): - Prepriavati kratke prie i ale - mjesto - Sudjelovati u razgovoru o - pravac, smjer (left, right, zadanim temama east, west) - Pjevati pjesme - vrijeme (last week, last year) - Igrati po ulogama, jezine igre - nain (slowly, quickly) 25

Svijet sutranjice rjenik vezan uz transport, vrijeme, mjesta i budue dogaaje Proli dogaaji Priloke odredbe za vrijeme, rijei koje idu zajedno London/Sarajevo rjenik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada Film i TV rjenik vezan za vrste filmova i serija Problemi rjenik vezan uz kolska pravila, probleme uenika u svakodnevnom ivotu Osim to e stalno proirivati vokabular, uenici e ponavljati ili uiti da koriste: - Skraenice, najee (a.m., p.m., UK, USA, skraenice za dane u sedmici i mjesece - Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s, -ing) - Antonime u vezi sa datim temama (fast slow, up down, hot cold - Sloenice u vezi sa

pitanja i odgovarati na njih

itd. Recitirati, dramatizirati

b) PISANJE: - traiti i davati informacije Uenici e: Pisati diktate Prepriavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na odreene teme Dopunjavati nedovrene reenice, tabele krialjke, pjesme itd. Redati ispremetane rijei

Prijedloge: neto proirenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Reenice: Red rijei (uz upotrebu priloga uestalosti npr. always , never, sometimes) - There is a/There are some Is there a? Are there any?

datim temama ( football, basketball, swimming-pool, penfriend) - Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports, to do homework, make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograniavajua.

- sluati oekujui da uju odreenu informaciju

- sluati pjesme i prepoznavati stihove - vjebati pisanje razliitih tekstova

26

NJEMAKI JEZIK
ESTA GODINA UENJA, VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1 i djeliminom dostizanju nivoa A2.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja). Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne vanosti. Moe razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Moe razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular (privatna pisma, kratke vijesti, jednostavna uputstva). Moe razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Moe locirati, komparirati, kontrastirati jednu ili vie odreenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica. Sporo ita i tee razumije ak i relativno kratke odlomke teksta. Govor Uenik moe dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lino vezan. Moe razumjeti kratke informacije drutvenog tipa, te obavljati dosta transakcija (kupiti potanske marke na poti, pitati za cijenu, u restoranu traiti pomo konobara i sl.). Moe nakratko povesti razgovor, ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Izgovara bez potekoa neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i greaka kod zapoinjanja. Izgovor uenika je openito dovoljno jasan i razumije se ak i u sluaju kada sagovornici zahtijevaju da im poneto ponovi. Vlada najosnovnijim gramatikim strukturama, ali jo uvijek pravi mnogo osnovnih greaka. Pisanje Uenik je u stanju da pismeno opie nekolicinu svakodnevnih situacija. Zna napisati kratke jednostavne poruke (lina pisma, biljeke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Zna popuniti jednostavne formulare linim podacima. Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi i planovi lanova porodice). Zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke (vremena, afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija.. 27

Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. PROGRAMSKI SADRAJI

kola Svakodnevni ivot Prijateljstvo ivot u gradu Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Sredstva informiranja Zemlje njemakog govornog podruja znamenitosti, poznate linosti
Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: -Dativ mnoine - Sloenice Zamjenice: - Line zamjenice u u dativu - Pokazne zamjenice dieser, diese, dieses - Neodreene zamjenice viele, nichts, etwas, man Pridjevi: - Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) - glagol werden + pridjev Glagoli: - prezent glagola werden, - prezent za izraavanje aktuelnog, prolog, navika, budunosti - prezent modalnih glagola drfen, sollen, - futur I, kola: Schulrume. Schulalltag, Schulpartnerschaft, Sprachkenntnisse verbessern, Kontakt aufnehmen, Schulen vergleichen, Schleraustausch... Prijateljstvo: jemanden gut verstehen, gemeinsame Interessen haben, jemandem vertrauen, jemandem zuhren, lgen, verzeihen, loben, Toleranz, Freundschaften schlieen, Missverstndnis... Svakodnevni ivot: Tagesablauf, der Alltag, Termine vereinbaren, Verabredungen, Wochenplan, Freizeitaktivitten ivot u gradu: Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. :

Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -razumjeti tekst oglasa, prospekta i slino -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom -diskutirati pro i kontra -ispriati o neem u prolosti -predstaviti najboljeg prijatelja -imenovati zgrade u gradu -opisati put - neto obrazloiti -opisati mjesto stanovanja -izraziti osjeanja -govoriti o svom hobiju -nabrojati vrste sportova -objasniti statistiku, grafiki prikaz i sl. -iskazati miljenje o neem -neto uporediti -razgovarati sa ljekarom -opisati medije i njihovu funkciju -diskutirati o TV-programu -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazloiti izbor

28

-iskazati sklonosti -opisati omiljene zvijezde, predstaviti neku muziku grupu i sl. -opisati proslave -estitati praznike -opisati ivot u porodici -nabrojati zemlje njemakog govornog podruja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima

GOVOR: Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici, PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

- preterit pomonih i modalnih glagola, - ich htte za izraavanje elje - perfekt slabih glagola Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Reenica: Red rijei u zavisnosloenoj reenici Zavisnosloena reenica sa veznicima weil i dass Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt, er kommt morgen.) Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

der Bahnhof, das Rathuas, die Kirche, das Schwimmbad, die Brcke, der Markt, die Ampel, geradeaus, die zweite Strae links, durch den Park, an der Post vorbei, bis zur nchsten Kreuzung, sich orientieren, vom Markt zum Rathaus, einen Weg beschreiben... Nauka i tehnologija Handy, Computer, im Internet surfen, der Bildschirm, die Tastatur, Wettbewerb, sich fr etwas interessieren, Erfindungen... Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben, nicht rauchen drfen, bergewicht, gesundes Essen, Medikamente nehmen, die Apotheke, sich bewegen, Fitness, Sportarten, Sport treiben, einen Rekord aufstellen.... Sredstva informiranja: Fernsehprogramm, Nachrichtensendung, Werbung, Jugendsendung, Sportreportage, Zeitung, Zeitschrift, Rundfunk, Medien frher und heute, berichten ... Praznici i tradicija:Weihnachten, Weihnachtslieder, Ostern, Bajram, Familienfeste, Karneval, Valentinstag, feierlich, gemtlich, ein Fest vorbereiten, Glckwnsche, sich bedanken, ... Zemlje njemakog govornog podruja: Sehenswrdigkeiten, Wo spricht man Deutsch?, Reisen und Ausflge... Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

29

NJEMAKI JEZIK
TREA GODINA UENJA, VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/tjedno 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A1.3 i djeliminom postizanju nivoa A2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati/ ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik moe razumjeti jednostavne i esto koritene reenice (npr. kratke informacije o nekoj osobi, obitelji, poslu, blioj okolini). Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i pria. Moe dati informacije o kratkim tekstovima koje je sluao. Uenik moe pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraa direktno. esto mora zahtijevati da mu se neto ponovi. itanje i razumijevanje Uenik zna proitati poznate i neke nepoznate rijei i pasuse iz kratkih tekstova, koji govore o svakodnevnom ivotu, rutinskim dogaanjima ili koji sadre jednostavna uputstva. U svakodnevnim tekstovima (npr. oglasi, prospekti, jelovnici, red vonje) zna pronai konkretne informacije i moe razumjeti kratka jednostavna pisma. Na javnim mjestima razumije natpise koji se esto pojavljuju. Govor Uenik zna opisati obitelj, druge ljude, ime se bavi, vlastito porijeklo, izobrazbu. Moe razgovarati na zadanu temu. Komunikacija moe biti oteana i moe doi do nesporazuma. Razgovor o svakodnevnim temama jo je ogranien zbog malog fonda rijei te se slui uglavnom jednostavnim strukturama. Potekoe kod izgovora mogu povremeno oteati komunikaciju. Jo uvijek se primjeuje strani naglasak. Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih, nauenih izraza, osnovnim vokabularom i osnovnim gramatikim strukturama. Pravi esto greke i kod veoma jednostavnog neto produenog razgovora. Pisanje Uenik zna dosta tano pisati najee rijei ali stalno pravi osnovne greke i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta moemo zakljuiti ta je uenik htio rei). Uenik moe pisati jednostavne tekstove line prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici, line podatke, jednostavan diktat). Kod slobodnog pismenog izraavanja pravi brojne greke razliite prirode. 30

Znanje o jeziku

Uenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. PROGRAMSKI SADRAJI

Tematske cjeline: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.
Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: -govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima , podjeli poslova u porodici -imenovati predmete u domainstvu - opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima - voditi intervju - opisati jedan dan - navesti datum - naruiti neto u restoranu - itati jelovnik -govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju -davati prijedloge -prihvatiti ili odbiti neiji poziv -opisati neki predio -neto porediti - popuniti formular

ivot u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino, na koncert, u muzej, posjeta prijatelju...) Nastavne i vannastavne aktivnosti i kolske proslave ivot u gradu Bavljenje sportom Jelo i pie, odlazak u restoran Zemlje njemakog govornog podruja Moja domovina
Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati - povezivanjem slike i sluanog teksta, - oznaavanjem tanih i netanih tvrdnji - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona i sl. - popunjavanjem praznina u tekstu, - popunjavanjem tabela, - rjeavanjem zadataka viestrukog izbora ITANJE I RAZUMIJEVANJE : Uenici e - itati reenice i krae tekstove, - traiti osnovne informacije u tekstu pritom rjeavajui zadatke poput: pridruivanja slike tekstu, pridruivanja podnaslova dijelovima teksta, oznaavanja tanih i netanih tvrdnji, odgovaranja na postavljena pitanja, dopunjavanja teksta, popunjavanja tabela i sl. Gramatika Uenici e uiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ mnoine Zamjenice: - Line zamjenice u u dativu - Pokazne zamjenice dieser, diese, dieses - Neodreene zamjenice viele, nichts, etwas, man - Upitna zamjenica welcher, welche, welches Pridjevi: - Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) - glagol werden + pridjev Glagoli: - prezent glagola werden, - prezent modalnih glagola drfen, sollen, - prezent glagola sa razdvojivim prefiksom - futur I, - preterit pomonih glagola, - ich htte za izraavanje elje ivot u porodici / obitelji: im Haushalt helfen, das Zimmer aufrumen, auf die Geschwister aufpassen, den Mll wegbringen Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen, gute Musik genieen, der Zirkus, das Publikum, die Artistenummer, der Clown, auftreten, ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i kolske proslave: die Projektarbeit, an einem Projekt teilnehmen, ein Thema bearbeiten, sich mit einem Thema beschftigen, eine Schulfeier organisieren, ein Theaterstck auffhren, ... ivot u gradu Vokabular Uenici ce usvajati novi i proirivati ve usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme, npr. :

31

- napisati razglednicu - davati savjete - imenovati zgrade u gradu - opisati put - opisati mjesto stanovanja - imenovati vrste sportova - iskazati miljenje o neem - opisati omiljenu muziku grupu, sportaa i sl. - osnovne informacije o Njemakoj i Austriji -znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemakog govornog podruja i svojoj domovini

GOVOR: Uenici e: - govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i traei odgovarajue izraze, - postavljati jednostavna pitanja, - davati vane informacije o sebi i neposrednom okruenju, - rijei i grupe rijei i reenice povezivati jednostavnim veznicima i, ili, onda - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge, - voditi dijaloge prema datoj skici, PISANJE Uenici e: - prepisivati reenice i krae tekstove, - rekonstruirati rijei i reenice, - dopunjavati izostavljene rijei, dijelove reenice ili cijele reenice, - pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu - samostalno napisati kratki tekst (voeno pisanje)

- perfekt slabih glagola Brojevi: -redni brojevi za iskazivanje datuma Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Reenica: Red rijei u zavisnosloenoj reenici Zavisnosloena reenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass

der Bahnhof, die Kirche, die Brcke, die Post, das Schwimmbad, Wie komme ich zum Schwimmbad?, die erste Strae links, geradeaus, an der Ampel.... Bavljenje sportom Sportarten, Sport treiben, trainieren, die Sporthalle, das Stadion, der Leistungssportler, ... Jelo, pie, odlazak u restoran Hunger haben, Durst haben, Speisekarte, der Nachtisch, Lieblingsspeise... bestellen, zahlen, die die

Zemlje njemakog govornog podruja: Wo liegt...? grenzen an, die Einwohnerzahl, die Hauptstadt, der Fluss, das Gebirge... Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog mogue leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksiki minimum.

Uenici e koristiti ali ne i uiti o sljedeem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme

32

FRANCUSKI JEZIK
ESTA GODINA UENJA VIII razred osnovne kole (2 asa sedmino/tjedno-70 asova godinje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne kole treba teiti u potpunosti dostizanju nivoa A2.1. i djelimino nivoa A2.2. Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenik razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota (line informacije, kupovina, praznici, sport, kola, zdravlje) razumije krae dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog ivota (u restoranu, na ulici, u koli, na utakmici) razumije jednostavne upute, savjete, zadatke, razumije osjeanja i stavove govornika itanje i razumijevanje ita i razumije krae tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog ivota ita i pronalazi traene informacije u katalozima, oglasima, brourama, jelovnicima, kuhinjskim receptima ita i razumije kratke novinske lanke, kratka pisma, poruke, estitke, pozivnice, uputstva o upotrebi Govor uestvuje u razgovoru na poznatu temu, postavlja pitanja i daje odgovore izraava lini stav i osjeanja govori o svojim svakodnevnim aktivnostima opisuje i govori o osobama iz blieg okruenja (porodica, prijatelji,...) opisuje i uporeuje predmete i osobe u govoru vodi rauna o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji reenice pie kratki opis dogaaja, linog iskustva, kratko pismo pie line napomene, podsjetnike, biljeke pie line poruke, estitke, pozivnice, plakate pie kratke, upute o upotrebi, recepte... Na ovom nivou uenja uenik prepoznaj, ponavlja, ui i upotrebljava steena znanja o jeziku Uenik stie znanje o najznaajnijim strategijama uenja stranog jezika

Pisanje

Znanje o jeziku

33

Nivo 8.razred Osnovna kola 6. godina uenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja

teme - Prijateljstvo -kola -Svakodnevni ivot u gradu -Praznici, tradicije - ovjek dijelovi tjela -Zdravlje i sport -Sredstva informisanja - Nove tehnologije (mobitel, kompjuter i dr.)

funkcije i sposobnosti Uenici e znati -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine ovjeka -tijelo ovjeka -kretanje u gradu -sportsku aktivnost -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju kolu, aktivnosti u koli, - priati, postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa nainom obiljeavanja praznika u Francuskoj i kod nas, -davati, traiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i nainom upotrebe kompjutera, mobitela, telefona... -govoriti o svom linom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete, naredbe, pozivati i odgovarati na pozive, -opisati situaciju u prolosti -opisati situaciju u budunosti

aktivnosti RECEPCIJA a)SLUANJE I REAGOVANJE Uenici e sluati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vjebi sa prazninama -podvlaenjem tanog odgovora -zaokruivanjem viestrukog izbora -biljeenjem kljunih rijei ili traenih informacija b)ITANJE I REAGOVANJE Uenici e znati itati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : -rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji -podvlaenjem traenih informacija -ispravljanjem pogreaka -dopunjavanjem reenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepriavanjem teksta

gramatika Uenici e ponavljati i utvrivati steena znanja, te uiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija reenice -vezivanje rijei -specifini fonemi vokali, nazali Imenice - rod - prirodni i gramatiki - mnoina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom lan -ponavljanje odreenog i neodreenog lana -partitivni lan Zamjenice -line zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj, odrinoj i upitnoj reenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui, que, (de qui, qui) - neodreene zamjenice : on, tout, personne, chaque -odnosne zamjenice qui, que, o Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni -opisni pravilna i nepravilna komparacija Glagoli

vokabular
Uenici e ponavljati i proirivati vokabular u vezi sa sljedeim temama:

-Prijateljstvo: -le/la meilleur/e ami/e, avoir de la confiance , se confier , sortir ensemble, samuser bien, organiser une fte ; une surprise-partie. -la description du caractre : bon, confiant, gai, timide, sociable, renferm, rleur, discret/indiscret. -kola: proirivanje vokabulara - le journal dcole ; rapporter des activits lcole, les nouvelles de la vie scolaire -crer les affiches reprsentant la France et la langue franaise -changes scolaires ; inviter / accueillir quelquun, prsenter sa ville, son cole -Svakodnevni ivot u gradu proirivanje vokabulara -se dplacer dans la ville - les moyens de transport commun, prendre lautobus, le tram, le mtro, le taxi monter/descendre acheter le ticket de mtro, lhoraire du mtro, quelle heure part . ? le dpart / larrive -les institutions de culture dans la ville (muse, bibliothque, expositions, cinma, mdiathque) -Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas -le calendrier, les jours fris, -les ftes religieuses et les ftes nationales en France et en BosnieHerzgovine -la fte de Nol, le Jour de lAn, Pques, la fte de Bajram

34

-uporeivati ljude i predmete -pisati kratke lanke i intervjue za kolske novine Napomena: sve ove funkcije i vjetine e biti svedene na uenikove jezike kompetencije

PRODUKCIJA a)GOVOR Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama -govoriti na zadanu temu -prepriavati dogaaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati krae dijaloge -davati i traiti obavijesti -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE Uenici e znati pisati: -kratke poruke, SMS, mail, pozivnice, pisma -kratku priu, dogaaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke lanke o kolskom ivotu -popunjavati tabele i jednostavne krialjke -praviti postere,

Potvrdni, odrini i upitni oblik : -prezent ponavljanje pravilnih glagola i uenje osobenosti glagola sa infinitivom na ir, re, oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na er -perfekt pomonih glagola i nekih nepravilnih glagola estih u upotrebi -imperfekt -sibonktiv prezenta glagola ne er i glagola avoir, tre i faire Prilozi -tvorba priloga na ment -komparacija priloga -komparacija priloga bien, mal - ponavljanje priloga : -za mjesto: ici, l, o, dedans, dehors... -za vrijeme: maintenant, encore, toujours, puis, ensuite, finalement, longtemps - za koliina: peu, assez, beaucoup, trop, trs, encore -za nain : bien, mal, vite, volontiers, souvent -priloki izrazi za vrijeme : dabord, la fin.... - priloke odredbe za mjesto: loin de, prs de, ct de, au milieu de... Prijedlozi , dans, de, chez, en, pour, avec, entre, contre.... (ponavljanje) -Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva -Veznici : et, ou, mais, car, -Reenica -red rijei u potvrdnoj, upitnoj i odrinoj reenici

-le Premier Mai -le dfil du 14 juillet -la Fte de la musique -le menu de fte -les chansons de fte -ovjek dijelovi tijela -les parties du corps, (le pied, la jambe, la
main, le bras,la gorge, le ventre, le cur, ) souffrir, avoir mal , lever le bras, plier les genoux, baisser les paules, marcher, sarrter, se retourner -lhygine du corps prendre la douche, se laver, se brosser les dents... -le savon, le shampoing, la serviette, le dentifrice

Zdravlje i sport -entretenir le corps et la sant -tre en pleine forme, tre sportif/ive... -les sports collectifs, jouer -les sports individuels (faire de la musculation, de la natation, du ski...) -lesprit sportif, savoir gagner/perdre un match -tre fort/e, persistant/e, patient/e, courageux/euse, audacieux/euse, -supporter une quipe -Sredstva informisanja -les journaux, les magazines, les quotidiens, les hebdomadaires -la radio, la tl : les missions en direct, les infos, les films, les reportages -les chanes, les pubs -les zappeurs, lanimateur/trice, l/la prsentateur/trice les vedettes de tl -Nove tehnologije -acheter le nouveau tlphone portable, le
nouvel ordinateur Comment a marche ? -allumer/teindre, appuyer le bouton/la touche, envoyer/recevoir un SMS, un

35

-sloena reenica : uzrona (parce que), vremenska (lorsque, pendant que)

message, taper sur le clavier, enregistrer, imprimer,

FRANCUSKI JEZIK TREA GODINA UENJA VIII razred osnovne kole (2 asa sedmino 70 asova godinje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne kole je omoguiti razvoj jezine kompetencije uenika, to predstavlja sredinji, nezamjenjiv vid uenja jezika, a naroito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. Uenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje iji jezik ue, kao i sa njihovom vlastitom kulturom te, kad god je to mogue i u okviru njihovih sposobnosti, vriti usporedbe izmeu kulture zemlje iji jezik ue i kulture njihove zemlje. Na taj nain bi bilo, izmeu ostaloga, mogue kod uenika razviti pozitivnu radoznalost, samostalnost i kreativnost. Takoer, uenjem francuskog jezika u ovom uzrastu, trebalo bi usaditi uenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekoloke zatite. Izuavanje jo jednog stranog jezika treba da pospjei kontinuitet i povezanost uenja kao cjeloivotnog procesa. U nastavi francuskog jezika, kao drugog stranog jezika, u osmom razredu osnovne kole treba teiti potpunom dostizanju nivoa A 1.3 i djeliminog A 2.1 Evropskog okvira za strane jezike. Jezike vjetine Oekivani rezultati / ishodi uenja Sluanje i razumijevanje Uenici razumiju, uz znatan napor, jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne vanosti. Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva, objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. esto zahtijevaju da im se neto ponovi. itanje i razumijevanje U stanju su da razumiju kratke, jednostavne tekstove koji sadre najfrekventniji vokabular Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraem tekstu. Mogu locirati i komparirati jednu iili vie odredjenih informacija u neto irem tekstu. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta znaenje nepoznatih jezikih jedinica Sporije ita i tee razumije due odlomke teksta Govor Uenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. Mogu razmjenjivati kratke informacije drutvenog tipa (npr. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). Mogu nakratko povesti razgovor, ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno Izgovaraju bez potekoa neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza Izgovor im je openito dovoljno jasan Vladaju osnovnim gramatikim strukturama u proirenijem usmenom izlaganju, ali jo uvijek prave mnogo osnovnih greaka Pisanje Uenici su u stanju da pismeno opiu nekolicinu svakodnevnih situacija Znaju napisati jednostavne, linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmiljene linosti, dogaaji, vlastiti planovi, planovi lanova porodice) 36

Znanje o jeziku

Uenici piu kratke tekstove koristei osnovne rijei i osnovna glagolska vremena Izrauju projekte Na ovom nivou uenja uenici prepoznaju, upotrebljavaju i stjeu nova znanja o jeziku

37

Nivo
8. razred Osnovna kola 3. godina uenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja

Teme

Funkcije i sposobnosti
Uenici e znati: - predstaviti sebe i lanove svoje porodice - opisati sebe i lanove porodice, svoju okolinu, trenutnu aktivnost - obraati se ljudima - postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obraene teme - traiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja, davati i potvrivati informacije) - izraziti - slaganje i neslaganje - zahvalnost - interesovanje - bol - govoriti o - sebi i porodici - slobodnom vremenu - Francuskoj /BiH - zdravlju - prirodi koristei sadanje i prolo vrijeme, kao i blisku budunost. Sve ove funkcije e biti u okviru uenikove jezine sposobnosti.

Aktivnosti
RECEPCIJA a) SLUANJE I REAGOVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno, npr: obiljeavanjem odreenih rijei i fraza, zaokruivanjem tanog odgovora, popunjavanjem praznina novim usvojenim rijeima i izrazima itd 2) verbalno, npr: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvunog snimka, prepriavanjem kraih tekstova, biranjem tanog odgovora, postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim uenicima b) ITANJE I REAGOVANJE: Uenici e itati kratke tekstove, usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno, npr: traenjem odreenih informacija, rjeavanjem zadataka viestrukog izbora i tanih i netanih tvrdnji , dopunjavanjem i dovravanjem reenica 2) verbalno, npr: odgovaranjem na postavljena pitanja, prepriavanjem dijelova teksta, recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Uenici e u skladu sa dostignutim jezikim kompetencijama:

Gramatika
Uenici e uiti o tome, ponavljati i koristiti: Reenica Red rijei u potvrdnoj odrinoj i upitnoj reenici Fonetika Intonacija reenice i vezivanje rijei u izgovorne cjeline Imenice - rod: prirodni i gramatiki na -e i neki oblici na eur, -euse i -eur, -trice - jednina i mnoina - pravilna mnoina na s - neki primjeri nepravilne mnoine na x: eau-eaux, al-aux .. lan - ponavljanje odreenog i neodreenog lana - partitivni lan Zamjenice - line nenaglaene - line naglaene (subjekatski i objekatski pade) - upitne: Qui?, De/ qui?, Que?, De/ quoi - proste odnosne zamjenice: qui, que, o - neodredjene: on, tout, personne Pridjeve - opisne - prisvojne -pokazne - komparacija pridjeva Glagole

Vokabular
Uenici e ponavljati i proirivati vokabular koji se odnosi na date teme, npr: - Porodica: dogaaji unutar porodice (les ftes en famille: Le Jour de l'An, Nol, Paques, ftes en famille bosniaque, les cartes de voeux, les cadeaux ...spcificits des ftes - Kua/dom (proirivanje vokabulara): les diffrents types de logement: la maison, l'appartement, le studio, la grande villa, etc; les diffrentes pices et les lieux de la maison; les meubles, les accessoires, les lments de dcoration - U kupovini (proirivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer, l'argent, demander le prix (Combien a fait?, Combien cote...? C'est combien?) Comment payer: en espces (avec des billets, avec des pices), par carte bancaire, par chque -kola: (proirivanje vokabulara): le systme ducatif (osnovne odlike), les activits l'cole, entrer l'cole .../sortir de ...; suivre des cours de ..., une formation de ..., faire des tudes, passer un examen, chouer ... - Francuska / BiH, osnovni vokabular: le pays / la ville natale, la capitale, les rgions, les paysages, le climat, les habitudes des gens, exprimer les ressemblances et les diffrences - Slobodno vrijeme, proireniji vokabular npr. les activits de loisirs, expressions des gots et des

Moja porodica i ja Kua/dom (stanovanje i blia okolina) U kupovini kola Francuska/BiH Slobodno vrijeme Zdravlje i ishrana Priroda

38

- uestvovati u razgovoru s drugima - govoriti na zadanu temu - davati upute i informacije - traiti obavijesti - uz nastavnikovu pomo izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Uenici e: - pisati krae diktate - popunjavati tabele i jednostavne krialjke - prepriavati tekstove - pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale, lettre) - slati SMS ili e-mail

(potvrdni i odrini oblik) - Prezent (ponavljanje) - Prezent gl. na ir, re, oir - Prezent povratnih glagola - Imperativ (ponavljanje) - Bliski futur (ponavljanje) -Futur I - Perfekat glagola na er Priloge za - mjesto: ici, l, o, - vrijeme: aujourd'hui, hier, demain, tt, tard - koliinu: peu, assez, beaucoup, trop, trs - za nain: bien, mal, vite, volontiers, souvent Prijedloge , dans, de, chez, avec etc. Brojeve (glavne) do 1000

prfrences en matires de loisirs, les spectacles (le cinma, le thtre, la musique, la danse), les sports (le football, le ski, le vlo, la natation), les loisirs la maison (la tlvision, la radio), voir une exposition, visiter un muse, lire (la lecture), voyager (le voyage), etc - Zdravlje i ishrana: - tre de bonne/mauvaise sant; aller voir le docteur, prendre des mdicaments, avoir mal ... - la nourriture et les repas, situation propres la nourriture et au restaurant, avoir faim manger; avoir soif boire; la table: une assiette, un verre, une forchette, une cuillre, un couteau, une tasse; apprcier: c'est bon, excellent, dlicieux, a a bon/mauvais got; etc - Priroda: les paysages: le lac, la rivire, la mer, la montagne; les animaux: domestiques et sauvages; etc

39

ARAPSKI

JEZIK

ESTA GODINA UENJA, VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 70 sati godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje leksikom i gramatikom predvienom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava; razumijevanje i potivanje drugih kultura; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

NIVO: ESTA GODINA UENJA - VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino/ 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika - voenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logikog pamenja - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi, reenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru - kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika bude - dopunjavanje reenica i kraih tekstova zabavno itanje i pisanje jednostavnih reenica i tekstova 40

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze; line i pokazne zamjenice; komparaciju pridjeva; prijedloge; izraavanje posjedovanja; dual i plural imena; brojeve; enski rod; potpunu i nepotpunu deklinaciju; ime relacije; modalne glagole (elim, volim, mogu); izraavanje vremena putem rednih brojeva.
Nivo VIII razred Osnovna kola 6. godina uenja arapskog jezika Teme - Aktivnosti u koli - Kupovina (voe, povre; brojevi) - Kratki dijalozi vezani za putovanje (autobuska stanica, aerodrom, restoran) - Sportske i druge aktivnosti -Moja domovina, glavni grad - Arapske zemlje i glavni gradovi i druge karakteristike - Hidretski mjeseci - Izraavanje datuma - Arapski Funkcije i sposobnosti Uenici e znati: - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim i glagolskim) i ogranienim brojem rijei kolske aktivnosti - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Prilikom kupovine traiti odreenu koliinu voa, povra i drugih prehrambenih artikala - upotrebljavati brojeve preko 1000 - Koristiti redne brojeve za izraavanje sati - Nabrojati dane u sedmici, hidretske mjesece i godinja doba i koristiti u govoru i pisanju - Koristiti jusiv u funkciji negacije perfekta (lam yaktub) - upotrebljavati futur - jednostavnim izrazima izraziti ta ele, vole, mogu - razumjeti ukoliko se od njih neto zahtijeva - razumjeti jednostavne Vjetine SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei i konstrukcije koje su uenici uli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih sintagmi i reenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, - popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih sintagmi ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr: - kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje uju sa CD-a; - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom; - pjevati; - recitirati krae pjesmice; - glumiti..itd. Gramatika - Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj reenici - Atributivna sintagma - Glagoli kana i laysa i izraavanje njihovog predikata - Pronominalni sufikski iza prijedloga i imenica - Negativni oblici prezenta i futura - Masdari I glagolske vrste - Izraavanje priloga za vrijeme - Razlomljeni plural - Brojevi preko 1000 - Kongruencija broja i imenice Vokabular -Uenici proiruju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi, genitivne veze; imenske i glagolske reenice -Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. -Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

41

jezik na WWW

pisane upute, posebno ako su ilustrirane

- postavljati jednostavna pitanja; - povezivati rijei i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Uenici prepisuju rijei, reenice i krae tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. - rekonstruiu sintagme i reenice - dopunjavaju izostavljene rijei, dijelove reenice i cijele reenice - piu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu

-Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila veina uenika

ARAPSKI

JEZIK

DRUGI STRANI JEZIK

TREA GODINA UENJA, VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino 70 sati godinje) Cilj i zadaci uenja arapskog jezika Cilj uenja arapskog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o razliitim temama iz svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest: o znaaju viejezinosti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve etiri jezike vjetine, ovladavanje osnovnim leksikim, fonetskim i gramatikim minimumom, upoznavanje sa kulturom naroda iji se jezik izuava i razumijevanje i potivanje drugih kultura; razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju, razvijanje samopouzdanja i samopotivanja, razvijanje samostalnosti i kreativnosti, razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja, osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama uenja (nauiti kako uiti).

42

TREA GODINA UENJA - VIII RAZRED OSNOVNE KOLE (2 sata sedmino / 70 sati godinje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi poetne nastave arapskog jezika Oekivani rezultati uenja uenje jezika, a ne o jeziku - ljubav i spremnost za uenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema uenju jezika - razumijevanje jednostavnih sadraja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti - sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logikog pamenja - itanje rijei, vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti, predanosti i preciznosti u uenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru - itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica putem igara, pjesme i plesa uiniti da uenje arapskog jezika - prepisivanje rijei i kratkih sadraja bude zabavno - kratki usmeni i pismeni odgovori itanje i pisanje jednostavnih sintagmi i reenica - dopunjavanje rijei i reenica

PROGRAMSKI SADRAJI Teme (opa tematska podruja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vjetine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomou kojih se realiziraju vjetine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema)

Neophodno je, ponoviti osnovne fraze, i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova; varijante pisanja slova; kratki i dugi vokali; sukun; tadid; tanwin; pisanje odreenog lana; vezivanje slova u rijei, sintagme i krae reenice.
Nivo VIII razred Osnovna kola 3. godina uenja - Opisati porodicu, sebe i druge Teme -Pozdravljanje i upoznavanje Funkcije i vjetine Uenici e znati: - Pozdravljanje na formalan i neformalan nain - Predstaviti sebe i Aktivnosti SLUANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e sluati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno, npr.: - gestikulacijom predstaviti ono to su uli, - bojenjem navedenih predmeta / osoba Gramatika - Odreeni i neodreeni lan - Elementarna imenska reenica - Upitna Vokabular Uenici e: uiti samo osnovni vokabular, koji e biti osnova za

43

arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja

druge - Kua - Svakodnevni ivot - kola (sportske i kulturne aktivnosti) - Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme - Koristiti brojeve do 20 (bez objanjavanja inkongruencije ) - Iskazivanje starosti - Proslava roendana, praznika - Imenovati lanove svoje ue porodice - Opisati jednostavnim reenicama (imenskim) i ogranienim brojem rijei ljude i predmete u kui - Imenovati predmete u kolskoj torbi i uionici - Brojati od 1 do 10 - Rei koliko je sati (puni sat) - Nabrojati dane u sedmici - Nabrojati ogranien broj odjevnih predmeta

- lijepljenjem odn. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne

iz teksta koji su uli, - pokazivanjem na oredene ilustracije koje se odnose na rijei koje su uenici uli odn. povezivanjem slike sa tekstom koji uju, - podvlaenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na rijei koje su uenici uli, - izvoenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja uju sa kasetofona, 2) verbalno, npr.: - ponavljanjem odreenih rijei koje je izgovorio nastavnik ili koje su uli sa kasetofona, - davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su uli sa kasetofona, ITANJE I RAZUMIJEVANJE: Uenici e prepoznati jednu ili vie napisanih rijei, sintagmi ili reenica i reagirati: 1) neverbalno, npr: - gestikuliranjem, imitiranjem - povezivanjem pisanih rijei i odgovarajuih ilustracija, 2) verbalno, npr: kraim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja, - dopunjavanjem izostavljenih rijei ili sintagmi u tekstu - povezivanjem ponuenih rijei u tekstuitd. GOVOR: Uenici e: - ponavljati rijei nastavnika ili rijei izgovorene sa kasetofona; - voditi krae dijaloge u parovima sa drugim uenicima ili sa nastavnikom; - pjevati; - recitirati krae pjesmice; - glumiti..itd. PISANJE Uenici najprije prepisuju rijei koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan nain njihovog pisanja kroz vjebe poput: - popunjavanja sintagmi i reenica (npr: Gdje su nestale rijei? - nastavnik ispisuje sintagme/reenice na tablu, izostavljajui odreene rijei koje uenici treba da popune) - rekonstruiranje rijei od ponuenih slova, - takmienje u pisanju brojeva itd.

reenica - Gramatiki enski rod (nastavci za .r.) - Osnovne boje (muki i enski rod) - Pokazne zamjenice (za blie i dalje objekte) - Line zamjenice (jednina i 1. lice mnoine) - Pridjevi (najee upotrebljavani) - Prijedlozi (fi, min, 'ila, `ala) - Particip aktivni - Upitni izraz (min ayna) - Brojevi (do 20)

tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) reenica. Kroz dijalog (igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vjebe) uvjebavati osnovni vokabular. Vokabular treba proirivati u skladu sa temama koje se obrauju.

44

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. strani jezik) ZA VII, VIII I IX RAZRED

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (esta godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative uenika obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata upotreba savremenih tehnikih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje analiziranje tekoa u procesu uenja upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke.

45

Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika, da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti kontrolirano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije historije i umjetnosti, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meuljudskih odnosa.Odreeni nastavni sadraji koji se obrauju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina, ivotna sredina), fizikom i hemijom. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumaenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu.Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i ueniku i nastavniku. Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od kljunih faktora za formuliranje konane ocjene. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukae prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu. 46

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII, VIII I IX RAZRED (2. strani jezik)

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII, VIII i IX razred osnovne kole) treba da omogui skladno razvijanje uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika, jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. I na ovom nivou (trea godina uenja) treba istai poseban znaaj motivacije, kao i paljivog izbora nastavnih sadraja usklaenih sa spoznajnim svijetom djeteta, i njegovim doivljajima i uzrastom. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki. Preporuuju se: dinaminost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative uenika obogaivanje nastave elementima igre, ritma i dramatizacije unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata upotreba savremenih tehnikih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje analiziranje tekoa u procesu uenja upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.

Treba ponoviti da u ovoj fazi uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnoteu. Po pitanju sluanja postepeno se pristupa sluanju malo duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora. Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje se 47

rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati, ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke. Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje, odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast uenika, da bi im bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Treba voditi rauna i o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue. Cilj razvijanja vetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje moe biti kontrolirano (dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati) ili slobodno (kreativno), kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS ili e-mail poruka itd. Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa jezikim kompetencijama uenika ovog uzrasta. Korelacija meu predmetima Na ovom nivou za uenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku. Pri uenju stranog jezika uenici e takoer koristiti steena znanja iz geografije historije i umjetnosti, to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i razlike meuljudskih odnosa.Odreeni nastavni sadraji koji se obrauju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina, ivotna sredina), fizikom i hemijom. Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im pomoi znanje iz informatikih tehnologija. Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja, tumaenja i razumijevanja. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu.Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporuuju se ee i krae provjere znanja putem testova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15 min) nakon svake obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i ueniku i nastavniku. Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od kljunih faktora za formuliranje konane ocjene. Rad sa djecom sa posebnim potrebama 48

Ukoliko se ukae prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagoenom programu.

MATEMATIKA
VIII. RAZRED
(Devetogodinja osnovna kola 4 asa sedmino, 140 asova godisnje) UVOD: Programski sadraj matematike za osmi razred koncipiran je kao logian nastavak nastave matematike iz ranijih razreda, utvrdjuje i proiruje do sada steena znanja i vjetine. Prva tema: Vektori-nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima . U drugoj temi proiruju se do sada steeno znanje o brojevima i osnovnim raunskim operacijama sa njima. Naime, uvodi se izraunavanje procenta broja , pojam kvadratnog broja , pojam iracionalnog i realnog broja. U treoj temi stiu se znanje o pitagorinoj teoremi i njenim primjenama. U etvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti.U petoj temi uenici se upoznaju sa pojmom stepena i operacijama sa njima, a ova znanja proruju do pojma polinoma i raunanja sa polinomima. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima, trouglu, etverouglu, krunici i.krugu. Proiruju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiu nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. Takodje, uvodi se pojam broja i na osnovu njega dafiniu se pojmovi obima i povrine kruga i upoznaju se formule za njihovo izraunavanje. Nastavni sadraj matematike za osmi razred devetogodinje osnovne kole koncipiran je u sedam nastavnih tema: 1. TEMA VEKTORI Pojam vektora. Jednakost vektora. Osnovne raunske operacije sa vektorima. Neke primjene vektora. TEMA REALNI BROJEVI Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva. 2 Rjeenje jednaine x = a ( a 0 ) Kvadratni korijen racionalnog broja. Iracionalni brojevi. Realni brojevi i brojevna prava. Ureenost u skupu realnih brojeva. Jednakost a 2 = a . Pribline vrijednosti realnog broja. Osnovne raunske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva. 49

2.

3.

TEMA PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema. Obrat Pitagorine teoreme. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat, pravougaonik, jednakokraki / jednakostranini trougao, romb, trapez i krug. Konstrukcja taaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. TEMA PROPORCIONALNOST. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Mjerenje dui. Samjerljive i nesamjerljive dui. Razmjera dui. Proporcionalne dui. Dijeljenje dui na dijelove jednakih duina. Talesova teorema i njena primjena. Pravougli koordinatni sistem u ravni. Proporcionalne veliine. Proporcija i njena svojstva. Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti. Procentni raun. Interesni (kamatni) raun. TEMA CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen iji je izloilac prirodan broj. Operacije sa stepenima mnoenje i dijeljenje stepena jednakih osnova. Stepen proizvoda, kolinika i stepena. Konstante i promjenljive. Cijeli racionalni izrazi. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Cijele racionalne funkcije polinomi. Osnovne raunske operacije sa monomima. Sabiranje, oduzimanje i mnoenje polinoma. Kvadrat binoma. Kub binoma. Razlika kvadrata. Zbir i razlika kubova. Rastavljanje polinoma na faktore. Rjeavanje jednaine oblika ax 2 + bx = 0 , x 2 a = 0 , a 0 i x 2 2 xy + y 2 = 0 . TEMA MNOGOUGAO ( POLIGON ) Mnogougao. Podjela mnogouglova. Zbir unutranjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. Broj dijagonala mnogougla. Pravilni mnogougao i njemu karakteristini trougao. Konstrukcije pravilnih mnogouglova. 50

4.

5.

6.

Povrina mnogougla. 7. TEMA KRUNICA I KRUG Dijelovi krunice i dijelovi kruga. Omjer obima kruga i prenika kruga broj . Duina krunog luka. Povrina kruga. Povrina krunog prstena i krunog isjeka.

MATEMATIKA
Za VIII. razred devetogodinje kole (etiri sata sedmino)
PODRUJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA - Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima. - Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proirivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva. - Shvatanje da je tek sada mogue obostrano jednoznano pridruivanje izmeu realnih brojeva i taaka brojevne prave. - Raunanje s realnim brojevima, izraunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija. - Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme. - Primjenjivanje Pitagorine teoreme u zadacima o trouglu i etverouglu. - O talesovoj teoremi. - Shvatanje Dekartove ideje pridruivanja ureenih parova realnih brojeva takama ravni. - Shvatanje direktne i obrnute proporcionalnosti u zadacima praktine primjene. - Dobro usvajanje sadraja o stepenima. - Izvoenje identinih transformacija polinoma. - Da proiri i uopi znanja o trouglu i etverouglu do mnogougla. - Da proiri i produbi znanja o krugu i krunici i njihovim dijelovima. Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prenika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja . - Da uenik shvati i upamti obazac za raunanje povrine kruga. OEKIVANI REZULTATI UENIK E ZNATI: - Razlikovat e racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to njihove pribline vrijednosti (na odreeni broj decimala). - Nauit e da se svaki realan broj, kako racionalan tako i iracionalan moe zapisati kao beskonaan decimalni razlomak. - Zakljuivat e o mogunostima primjene Pitagorine teoreme uoavanjem zavisnosti izmeu elemenata geometrijske figure. - Primjenjivat e Talesovu teoremu u rjeavanju raunskih i konstruktivnih zadataka. - Grafiki prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. - Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma. - Povezivati znanja o djeljivosti sa identinim transformacijama polinoma i rjeavati lake zadatke iz teorije brojeva. - Prepoznati pojedine mnogouglove, pravilne mnogouglove i njihove karakteristine trouglove. - Zna izraunati zbir unutranjih uglova i broj dijagonala n-tougla. Proiri znanje o raunanje povrine trougla i etverougla na izraunavanje povrine mnogougla uope. - Definiciju krunice i kruga i pouzdano uoavati njihove dijelove.Znat e izraunavati obim kruga iz njegovog prenika i obrnuto. - Znati bez tekoa, izraziti povrinu kruga brojem ili raunanjem doi do pribline decimalnim brojem iskazane vrijednosti.

51

SPOSOBNOSTI I VJETINE

RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJETINA: - itanje i razumjevanje matematikih tekstova i simbolike. - Precizno formulisanje pojmova. - Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapaanje. - Kreativnog miljenja i rasuivanja. - Intuitivnim putem dolaze do uoptavanja. - Koriste indukciju, dedukciju i analogiju prilikom zakljuivanja. - Sastavljanje matematikih zadataka razliite sloenosti i strukture. - Razvijanje smisla za samostalan rad. - Samouenje koritenjem matematikog teksta (udbenika). RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUTVENIM VRIJEDNOSTIMA: - Razvijanje osjeaja odgovornosti. - Kritiki odnos prema radu i rezultatima rada. - Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada. - Izgraivanje pozitivnog stava prema matematici. - Razvijanje matematike radoznalosti i motivacije u sticanju znanja. - Izgraivanje pozitivnih osobina uenikove linosti.

UENIK E MOI: - Izraavati se matematikim jezikom pismeno i usmeno. - Objanjavati pravila i postupke. - Izvoditi i formulisati zakljuke. - Prevoditi tekstualne zadatke na jednaine. - Raditi pregledno, postupno i sistematino. - Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla, depni raunar) i geometrijski pribor. - Razumjeti odgovarajui sadraj prirodnih nauka.

VRIJEDNOSTI I STAVOVI:

UENIK E: - Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada. - Uoavati greke. - Razvijati smisao za saradnju u procesu uenja. - Pruati pomo uenicima koji se ne snalaze u radu. - Formirati nauni pogled na svijet.

NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED

(Devetogodinja osnovna kola etiri sata sedmino)
SADRAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA AKTIVNOST UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

52

1. VEKTORI Usmjerene du vektor. Jednakost vektora. Sabiranje vektora. Mnoenje vektora prirodnim brojem. Neke primjene vektora. Upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima. Znaju izvoditi potrebne konstrukcije. Upoznaju konkretne primjene vektora Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapaanje i zakljuivanje. Steeno znanje o vektorima znaju koristiti za rjeavanje zadataka iz fizike. Pokazuju interes prilikom upoznavanj a novih pojmova i proirivanja matematiki h znanja. Razvijaju preciznost i urednost u crtanju, procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugova. Paljivo slua i prati rad na satu, crta, konstruira i pri tome usvaja nova znanja. Za svaki nejasan zadatak trai objanjenje od nastavnika. Kod kue rade redovno domae zadatke posveujui punu panju pravilnom i tanom crtanju. Uvodi pojam vektora i neke operacije sa vektorima intuitivno. Povezuje tematski matematike sadraje sa sadrajima drugih predmeta. Pomae uenicima da naue pravilno koristiti geometrijski pribor.

2.

REALNI BROJEVI Kvadriranje cijelih brojeva. Kvadrat racionalnog broja. Rjeenje jednaine x2=a, (a 0 ). Kvadratni korijen racionalnog broja. Iracionalni brojevi. Realni brojevi. Brojevna prava. Ureenost u skupu realnih brojeva. Pribline vrijednosti realnog broja. Osnovne raunske operacije u skupu realnih brojeva i njihova svojstva.

Jednakost a 2 = a .

Usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena, racionalnog broja i aritmetikog kvadratnog korijena. Shvataju potrebu proirivanja skupa racionalnih brojeva. Upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva. Pridruuju realne brojeve takama brojevne prave. Uporeuju dva realna broja. Shvataju da za

Osposobljavaju se da vre priblina procjenjivanja kod izraunavanja kvadrata i kvadratnih korijena. Osposobljavaju se za rjeavanje praktinih zadataka primjenom kvadratnog korijena. Rjeavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne, na primjer, da je mjerni broj stranice kvadrata 2 i

Stiu navike koritenja pomonih sredstava za raunanje (tablice kvadrata i kvadratnog korijena i depni raunar). Razvijaju intuitivno miljenje. Primjenjuju misaone operacije identifikacije i apstrakcije.

Kvadriraju racionalne brojeve u obliku razlomaka ili u decimalnom zapisu i procjenjuju vrijednost kvadrata. Odreuju rjeenja jednaine x2 = a i izraunavaju kvadratni korijen broja (pogodno izabranog). Primjenjuju jednakost

Ponavlja skupove N, Z i Q i operacije u tim skupovima Pravilno formiraju pojmove: kvadratni korijen i aritmetiki kvadratni korijen i upoznaje uenike sa pojmom iracionalnog broja. Kratko objanjava terminoloko znaenje i istorijat iracionalnog broja. Kod odreivanja taaka brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima koristi njihove pribline vrijednosti s napomenom da postoje i tane konstrukcije koje e se izvoditi poslije obrade Pitagorine teoreme Skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova racionalnih i

Kao primjer 2 , 3 , 5 i sl.

a2 = a u
rjeavanju jednaina. Racionalno raunaju sa realnim brojevima.

53

raunanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni raunanja sa racionalnim brojevima. Primjenjuju osnovna svojstva operacija u izraunavanju vrijednosti algebarskih izraza.

slino. U praktinom raunanju zamjenjuju iracionalne brojeve priblinim racionalnim vrijednostima u decimalnom zapisu (sa konanim brojem decimala, odnosno sa odreenom tanou) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa racionalnim brojevima.

iraci-onalnih brojeva.

Rjeava kvadratne jednaine

oblika x2-a, =0, a>0 kod kojih rjeenja mogu biti racio-nalni ili iracionalni brojevi.Tako navodi uenike da shvataju iraci-onalan broj kao realan broj.

54

3.

PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema (formulacija i dokaz). Obrat Pitagorine teoreme. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranini trougao. Primjena Pitagorine teoreme na romb. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i pravougli trapez. Primjena Pitagorine teoreme na krug. Konstrukcija taaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima.

Usvoje Pitagorinu teoremu (izreku i smisao) i razumiju dokaz. Shvate obrat Pitagorine teoreme. Primjenjuju Pitagorinu teoremu kod izraunavanja geometrijskih figura u kojima se pojavljuje pravougli trougao. Rjeavaju praktine probleme primjenom Pitagorine teoreme. Znaju konstruktivno odrediti take brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Mogu primjeniti Pitagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima.

Razvijaju sposobnost posmatranja i uoavanja funkcionalne zavisnosti meu elementima geometrijskih figura. Uspjeno primjenjuju usvojene pojmove i teoreme u rjeavanju zadataka. U raznovrsnim praktinim zadacima mogu dati tekst prevesti na matematiki jezik.

Uoavaju veliku vanost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike. Stiu naviku preciznosti i tanosti u radu. Primjenom misaonih operacija: analize, apstrakcije i generalizacij e osposobljava ju se za deduktivan nain zakljuivanj a. Razvijaju ideje i istraivaki duh u samostalnom radu.

Izvode ogled (dokaz Pitagorine teoreme) na svojim modelima koje su napravili. Uvjebavaju primjenu Pitagorine teoreme. Analiziraju svoje rezultate i uporeuju ih sa rezultatima svojih drugova. Uoavaju greke i shvataju kako se pravilno rjeavaju isti zadaci i vre ispravak netano uraenih zadataka.

Ponavlja sa uenicima trougao,

posebno pravougli trougao. Dokazuje Pitagorinu teoremu na svom demonstracionom modelu. Istie da je Pitagorina teorema nastala iz potrebe rjeavanja praktinih ivotnih pitanja i o tome uenicima daje neophodne historijske injenice. Na osnovu Pitagorine teoreme najprije izraunava jednu stranicu pravouglog trougla kada su poznate druge dvije, a zatim njenu primjenu uvjebava na figurama kod kojih se javlja pravougli trougao. Podstie uenike da svjesno i aktivno uestvuju u radu (u izvoenju i formulisanju zakljuaka, primjeni Pitagorine teoreme na izuavane geometrijske figure). Primjenjuje raznovrsne naine rada do metode problemskog uenja.

4.

PROPORCIONA-LNOST FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONA-LNOSTI Mjerenje dui. Samjerljive i nesamjerljive

Usvajaju pojmove razmjere i proporcionalnosti dui i pojam samjerljivih i

Brzo i racionalno izvode raunske operacije sa brojevima i uoavaju vezu

Sticanje

navika preciznog i urednog crtanja i

Uoavaju odnose meu duima i precizno grafiki mjere dui. Uporeuju dvije

Ponavlja pojam razmjere usvojen

ranije. ee ukazuje kako na asovima obrade, tako i na asovima utvrivanja na to da se razmjera

55

dui Razmjera dui. Proporcionalne dui Dijeljenje dui na jednake dijelove i u datoj razmjeri. Talesova teorema i njena primjena. Pravougli koordinatni sistem u ravni. Rastojanje dvije tane. Proporcionalne veliine. Proporcija i njena svojstva. Funkcija direktne proporcionalnosti y = kx. Funkcija obrnute proporcionalnosti y = k / x . Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti (srazmjerni raun, procentni raun, interesni raun, proporcionalna podjela).

nesamjerljivih dui. Znaju podijeliti du grafiki (konstruktivno) na jednake dijelove i u datoj razmjeri. Razumiju Talesovu teoremu, znaju je iskazati, na slici navesti date uslove i tvrdnje. Detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Znaju odrediti take, koje odgovaraju datim ureenim parovima i obrnuto. Usvajaju pojam i osobine proporcije. Dograuju i usvajaju pojam funkcije, nain zapisivanja funkcije i njen grafik. Znaju prikazivati funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti na razne naine. Rjeavaju zadatke iz ivota i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti

izmeu dui i brojeva. Osposobljavaju se za funkcionalno posmatranje i rasuivanje uei o funkcijama kroz nastavu aritmetike i algebre. Razlikuju direktnu i obrnutu proporcionalnost veliina. Osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji sa slikama, iskazima i zapisivanjem uslova.

spretnog koritenja pribora. Razvijanje matematiko gi funkcionalno g miljenja uoavanjem zavisnosti meu veliinama.

veliine iste vrste, pravilno piu, itaju i sastavljaju razmjere. Primjenjuju talesovu teoremu za konstrukciju etvrte geometrijske proporcionale za tri dui, u dokazima svojstava nekih geometrijskih figura i dr. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih itaju potrebne podatke. Ispituju da li 4 dui ine proporciju, postavljaju proporcije i izraunavaju nepoznati lan proporcije. Primjenjuju proporcije na zadatke iz prakse, u procentnom i kamatnom raunu, na nastavi geometrije, fizike i hemije.

dvije dui definira samo pod uslovom da su obje dui mjerene istom jedininom dui i da razmjera ne zvisi od jedinice mjere. Navodi uenike da sami odreuju razmjeru dvije dui i da na osnovu vrijednosti razmjere zakljuuju da li su dui samjerljive ili nesamjerljive. Kod Talesove teoreme, odnosno kod proporcionalnosti odsjeaka na pravima insistira vie na razumijevanju i primjeni a ne zahtijeva od uenika dokaze teorema. Radi shvatanja pojma pravouglog koordinatnog sistema ponavlja o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Odreivanje taaka koje odgovaraju datim ureenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili na pripremljenoj grafofoliji. Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu Pojam direktno i obrnuto proporcionalnih veliina uvodi na primjerima iz ivota, geometrije i prirodnih nauka. Dograuje pojam funkcije, a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrauje na primjerima. Navodi uenike da prvo utvrde da li formule odreuju funkciju, a zatim indukcijom dolaze do formule za funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti. Ui uenike primjeni proporcija u tekstualnim zadacima. Detaljno

56

objanjava postavljanje problema , jer ih uenici tee shvataju.

5.

CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen iji je izloilac prirodan broj. Operacije sa stepenima mnoenje stepena jednakih osnova. Dijeljenje stepena jednakih osnova. Stepen proizvoda. Proizvod stepena jednakih izloilaca. Stepen kolinika. Kolinik stepena jednakih izloilaca. Stepen stepena. Konstante i promjenljive. Cijeli racionalni izrazi. Brojevna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Polinpm (monom, binom, trinom). Sabiranje slinih monoma. Sreeni oblik polinoma. Stepen polinoma. Sabiranje polinoma. Suprotni polinomi. Razlika polinoma. Mnoenje monoma. Mnoenje plinoma monomom. Mnoenje polinoma polinomom. Kvadrat binoma. Kub binoma.

Usvoje pojam stepena kada je izloilac prirodan broj a osnova realan broj. Izvode osnovne raunske operacije sa stepenima i interpretiraju usvojena pravila obrnutim putem. Prepoznaju algebarske izraze (monom, binom, trinom). Uoavaju sline monome i formiraju polinom od datih monoma. Izvode osnovne raunske operacije sa polinomima i izraunavaju brojnu vrijednost izraza. Prepoznaju kvadrat binoma i razliku kvadrata. Znaju rastaviti polinome na faktore primjenom zakona distributivnosti, oblike kvadrata binoma, razlike kvadrata,

Osposobljavaju se

da u toku rada daju objanjenja za svaki korak u rjeavanju zadataka. Navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma na faktore. Racionalno raunaju. Osposobljavaju se da pri izvoenju zakljuaka koriste indukciju, dedukciju i analogiju.

Ispoljavaju

preglednost u pisanju i rjeavanju zadataka. Stiu naviku za izostavljanje znaka za operaciju mnoenja izmeu faktora monoma kao i broja 1, kad je on faktor. Induktivnim putem dolaze do uoptavanja. Stiu vjetinu snalaenja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma. Osposobljav aju se za samostalan rad i samokontrol u. Osposobljav

Odreuju vrijednost stepena i raunaju sa stepenima. Pravilno interpletiraju i primjenjuju usvojena pravila za izvoenje raunskih operacija sa monomima i polinomima. Usvojene formule i postupke primjenjuju pri rastavljanju polinoma na faktore. Uvjebavaju faktorizaciju algebarskih izraza.

Proiruje pojam stepena tako da a R i n N.

Insistira na usmenom odreivanju znaka i vrijednosti stepena u jednostavnijim izrazima. Kod obrade stepena uvaava princip postupnosti i posveuje vie vremena uvoenju odgovarajuih pojmova. Ponavlja pojam brojnog izraza i izraza sa promjenljivom i uvodi naziv algebarski racionalni izraz. Ponavlja zakone komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti. Vie algebarskih operaciaj sa polinomima ilustrira grafiki, pregledno, sa objanjenjem svakog koraka (koristi grafofolije). Ovo realizira na satima utvrivanja. Rastavljanje polinoma na faktore vri postupno, posebno u primjeni usvojenih formula. Sistematizira znaje da bi uenici imali potpuniju sliku sadraja koji su obraeni u ovoj nastavnoj cjelini. Koristi zidne slike sa formulama, vieslojne grafofolije, nastavne listie: za ispodprosjene, prosjene i nadprosjene uenike.

57

 Rastavljanje polinoma na

Zbir i razlika kubova.

faktore primjenom zakona distributivnosti. Rjeavanje jednaine oblika ax2 + bx = 0. Razlika kvadrata. Rastavljanje polinoma oblika razlike kvadrata na faktore. Rjeavanje jednaine oblika x2 a = 0, a 0 .

kvadratnog trinoma koji nije kvadrat binoma, zbira i razlike kubova. Rjeavaju jednaine na novi nain koji se temelji na rastavljanju polinoma na faktore.

aju se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktikog materijala.

Rastavljanje polinoma x3 y3 na faktore. Faktorizacija polinoma oblika x2 2xy + y2. Rjeavanje jednaine oblika x2 2xy + y2 = 0. Faktorizacija polinoma oblika x3 3x2y + 3xy2 y3. 6. MNOGOUGAO (POLIGON) -Mnogougao. Podjela mnogouglova. - Zbir unutranjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. - Broj dijagonala mnogougla. - Pravilni mnogougao i njemu karakteristini trougao. - Konstrukcije pravilnih mnogouglova. - Povrina mnogougla. Razumije i zna ta su poligoni I njihove podjele Upamti da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao Prepozna i razumije pravilne poligone i konstrukcije nekih. Zna procedure raunanja povrina pravilnih i nepravilnih mnogouglova. Razvijaju sposobnost za posmatranje, zapaanje i zakljuivanje. Uoavaju praktini znaaj primjene znanja o uglovima i dijagonalama mnogougla. Osposobljavaju se za analitiko miljenje Uoavanja zavisnosti meu datim elementima mnogougla. Utvrivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. Razvijaju stavove o vanosti i znaaju estetskih vrijednosti, harmoninos ti i pravilnosti u matematici i svakodnevno m ivotu. O znaaju posmatranja, zapaanja, analize i logikog miljenja. Razvijaju pozitivne stavove

Aktivno uestvuje u nastavnom procesu

Razvija stavove o vanosti i znaaju estetskih vrijednosti, harmoninosti i pravilnosti u matematici i povezuje matematike pojmove sa prikmjerima iz svakodnevnog ivota.

Razvijaju pozitivne stavove prema uenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom ivotu.. Aktivno posmatra, uoava odnose meu elementima u mnogouglu. Samostalno crta,

Novi sadraj nadovezuje na ranije steeno znanje o mnogouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutranjih i vanjskih uglova mnogougla pri emu navodi uenike na samostalno logiko zakljuivanje. Posebnu panju posveuje svakom koraku u rjeavanju konstruktivnog zadatka. Uenike potie na urednost i preciznost u radu, pravilno formulisanje iskaza i zakljuka.

58

Osposobljavaju se za uoavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini. Stiu vjetinu koritenja pribora.

prema uenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevno m ivotu..

zapisuje i primjenjuje matematiku simboliku. Vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava kritinost u radu.

7. KRUNICA I KRUG -Dijelovi krunice i dijelovi kruga. - Omjer obima kruga i prenika kruga broj . - Duina krunog luka. -Povrina kruga. - Povrina krunog prstena i krunog isjeka.

Razlikuje krug(povr) od krunice (linije). Broj shvata kao omjer obima kruga i prenika kruga i na osnovu toga rauna priblinu vrijednost broja . Povrinu kruga razumijeva kao povrinu puta veu od povrine kvadrata stranice r.

Vizuelne organizacije i orijentacije. Vizuelnog pamenja Primjene algoritamskog rjeavanja zadataka Mjerenja i procjenjivanja Induktivnog i deduktivnog zakljuivanja Identifikacije i generalizacije

Razvijaj u stavove o znaaju estetskih vrijednosti, Harmon inosti I pravilnosti u matematici I svakodnevn om ivotu. Znaaju posmatranja, zapaanja, analize i logikog miljenja. o Razvijaju pozitivne stavove prema uenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevn om ivotu..

Aktivnoi kritiki uestvuje u nastavnom procesu Posmatra, uoava odnose meu elementima krunice i kruga. Samostalno crta, zapisuje i primjenjuje matematike formule i dovodi ih u korelacije sa primjerima iz ivota Kritiki vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava zainteresiranost u radu. Uestvuje u grupnom radu i pomae drugima u rjeavanju problema

Novi sadraj nadovezuje na ranije steeno znanje o krunici i krugu Navodi uenike na samostalno razmiljanje i logiko zakljuivanje. Organizuje eksperimentalne i numerike postupke utvrivanja odnosa matematikih pojmova vezanih za krunicu i krug. Koristi zidne slike sa formulama, grafofolije, nastavne listie: za ispodprosjene, prosjene i nadprosjene uenike.

DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE

59

1.

TEMA VEKTORI Uvesti pojam vektora na prirodan nain, sa puno primjera ( koristitei pojmove iz fizike i sl.). Posebnu panju obratiti na odnos dva vektora ( kolinearnost, jednakost, uporedjivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima. Na primjeru usmjerene dui objasniti pojam vektora i njegove karakteristike ( pravac, smjer i intenzitet). Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike. Obratiti posebnu panju na odnose dva vektora ( kolinearni- lee na paralelnim pravima, uporedjivati ih po intenzitetu, obratit panju na promjenu smjera vektora i sl.). Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora. Grafiki uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije. Grafiki uvesti operaciju mnoenja vektora i skalara ( skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine. Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rjeavaju pomou vektora, uz koritenje uvedenih relacija i operacija

2.

TEMA REALNI BROJEVI Za razumjevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih, cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima. Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen, aritmetiki kvadratni korijen, i iracionalan broj je uslov za pravilno shvatanje realnog broja. Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rjeavanja kvadratne jednaine x2 = a, a 0. Izraunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) to e pripremiti uenike za kasnije shvatanje i izraunavanje vrijednosti stepena. Uvesti kvadratni korijen kao nain zapisivanja rjeenja kvadratne jednaine, a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena veliina. Posebno naglaavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetikog kvadratnog korijena. Detaljno obrazloiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja. Objasniti i pokazati na primjerima identitet = a, a 0, tj. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo. Primjeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije i za objanjavanje pribline vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udbeniku). Izraunavanje priblinih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vriti na unaprijed odreen broj decimala (pomou tablice ili depnog raunara). Prije uvoenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. Svaki racionalan broj moe se napisati kao decimalan broj (isto periodian ili mjeovito periodian). I obrnuto, svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konanim ili beskonanim brojem decimala moe

( a)

60

 Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodian zapis sa beskonano decimala. Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada uenici usvoje da je Q I = . Primjenjivati sadraje iz nastavne teme Realni brojevi u kombinovanim zadacima u cilju sistematizovanja znanja. 3. TEMA PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA

a . Sada saopiti uenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonano decimala (neperiodini), b a koji se ne mogu napisati u obliku razlomka , to znai da nisu racionalni. b Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1,4142135... i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj. Zakljuak uopiti npr. 3 , 5 , 7 , 8 itd. nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni.

se napisati u obliku razlomka

Potrebno je uenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme iskazom i zapisom, shvatanjem i razumijevanjem sutine Pitagorine teoreme i njenom irokom primjenom u raunskim, konstruktivnim i praktinim zadacima. Upoznati uenike sa Pitagorinom teoremom sluei se tzv. egipatskim trouglom Historijski se osvrnuti na egipatski trougao ije su stranice 3, 4 i 5 jedinica. Utvrditi da e trouglovi sa stranicama 5, 12 i 13 ; 6, 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom mjerenjem). Navoditi uenike na pronalaenje zavisnosti 32 + 42 = 55, 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetika interpletacija), a zatim dati informaciju o Pitagorinim brojevima. Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog egipatskog trougla i dati geometrijsko tumaenje Pitagorine teoreme koje se temelji na jednakosti povrina. Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom. Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki uenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem), a nastavnik na svom modelu ili koristi vieslojnu grafofoliju. Moe izvesti i stroiji dokaz uz simboliko zapisivanje. Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima. Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski odreivati take brojevne prave kojima se pridruuju iracionalni brojevi
2 , 2 , 3, 3 , 5 , 5 ,...

Uvjebavati primjenu Pitagorine teoreme. 4. TEMA PROPORCIONALNOST, FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Pri uvoenju pojmova razmjere i proporcionalnosti dui treba koristiti prethodna znanja uenika o razmjeri, mjerenju i uporeivanju dui. Samjerljivost i nesamjerljivost dui vezati za vrijednost razmjere njihovih duina koja je racionalan ili iracionalan broj. Kada uenici upoznaju opi pojam razmjere, uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost dui. Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsjeaka koje paralelne prave 61

grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvjebati njenu primjenu. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati vanije pojmove u vezi sa funkcijom. Posebnu panju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti. Razgraniiti jasno pojmove uporeivanja dui, mjere, jedinine mjere, mjernog broja i duine dui. Grafiki uporeivati dui i obuhvatiti dva sluaja: za koliko je jedna du vea (manja) od druge dui i koliko puta je jedna du vea (manja) od druge dui. Pojam mjere dui (du koja se sadri cio broj puta u datoj dui) takoer formirati na primjerima. Uvesti mjerni broj i jedininu du, a zatim izvesti zakljuak da se svakoj dui moe pridruiti pozitivan broj. Pojam duine dui izgraditi na primjerima. Na primjer, ako je MN = 12 cm, uenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedinina du? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je du MN vea od jedinine dui? Kolika je duina dui MN? Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira to su taj pojam uenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima. Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti dui definirati pomou vrijednosti razmjere dui. Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. iracionalan broj primjeniti definiciju i izvesti taan zakljuak. Definirati proporcionalne dui i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz dui Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veliine (npr. Promjena vremena i temperature). Objasniti pojmove: koordinatni poetak, jedinina du, apscisna osa, ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. Ponoviti prikazivanje funkcija grafom, tablicom i formulom a zatim definirati funkciju. Obratiti panju na grafiko predstavljanje funkcija. Uenici treba da shvate da grafik funkcije ini skup svih taaka dobivenih tako da se za svaki broj X R moe po formuli izraunati vrijednost funkcije Y R, i da svakom ureenom paru (X,Y) odgovara samo jedna taka koordinatne ravni. Navesti vie primjera direktno proporcionalnih veliina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine. Pojam procenta kao specijalni sluaj razlomka koji su uenici upoznali u 6 razredu proiriti i rjeavati zadatke procentnog rauna proporcijom. Uvesti pojmove iz kamatnog rauna i rjeavati probleme koristei svojstva direktno proporcionalnih veliina. 5. TEMA CIJELI RACIONALNI IZRAZI Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su uenici ve upoznali u temi realni brojevi. Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izraunavanje brojne vrijednosti. Meu racionalnim izrazima posebno su znaajni polinomi. Identine transformacije polinoma mogu se uspjeno vriti uz dobro poznavanje sadraja o stepenima, kao i svojstava raunskih operacija. Pojam stepena obraditi postupno. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni, cijeli, racionalni i iracionalni brojevi, nakon ega izvriti uoptavanje. Za odreivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora. Kod operacija sa stepenima svako pojedinano pravilo uvjebavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. Proiriti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz. Raunske operacije sa monomima i polinomima (u sreenom obliku) vriti na osnovu poznatih zakona raunanja sa brojevima. 62

 Poslije uvjebavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumaenje pomou odgovarajuih slika, ime se uenici oigledno uvjeravaju u istinitost tvrenja. Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teko za uenike. Na primjer, polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore (4x2 25y2 = (2x)2 (5y)2 ; 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y)3 itd.). Racionalno raunati primjenjujui formulu za razliku kvadrata na isto brojevne izraze (7,292 2,712). Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rjeavanju jednaina datih oblika. 6. TEMA MNOGOUGAO POLIGON Ovom tematskom cjelinom proirit, produbit i sistematizovati e se ranije steena znanja o trouglu i etverouglu. Mnogougao uvesti, induktivnom metodom uopavanjem i sistematizacijom ranije nauenih pojmova o trouglu i etverouglu. Svaki uenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao. Formula, pravilo raunanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rjeavanja nekih logiko kombinatornih zadataka. Na primjer: Koliko se razliitih pravih moe povui kroz deset taaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne, . Na temelju nauenih znanja raunanja povrine trougla, posebno jednakokrakog, uvoditi uenike u strategije izraunavanja povrina mnogougla uope. Naroito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i raunanje obima i povrina istih. 7. TEMA KRUNICA I KRUG Nakon to se ponove proire i kompletiraju znanja o krugu i krunici i dijelovima istih, pristupa se izuzetno vanom problemu izgradnji pojma broja . U procesu formiranja broja obavezno na poetku koristiti eksreriment, mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i prenika). Nakon toga prouavaju se omjeri obima i prenika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu. Broj svojim nastankom upuuje uenika na nain izraunavanja obima kruga. Do formule za raunanje povrine kruga treba doi eksperimentalnim putem. Aroksimativnom transformacijom povri kruga u povr pravougaonika. Polazite za izvoenje formule za povrinu kruga moe biti i formula za povrinu krunog isjeka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i visinom r. Formuli za povrinu kruga treba dati geometrijsko znaenje ( povrina puta vea od povrine kvadrata stranice r, ili povrina jednaka povrini pravougaonika ije su stranice r i r ). Ocjenjivanje Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su uenici usvojili preeno gradivo i stekli matematike vjetine i radne navike i kako steena znanja umiju primjenjivati u rjeavanju praktinih zadataka. Napredovanje uenika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja, vodei rauna o individualnim mogunostima, sposobnostima i sklonostima. U skladu s tim, vrednovanje treba da bude zasnovano na razliitim metodama, procedurama i instrumentima.Najbolji nain za procjenjivanje da li uenik moe izvriti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju, potrebno je pratiti i procjenjivati: kreativnost uenika prikom rjeevanja zadataka , rad uenika na projektima, ueniki doprinos za vrijeme grupnog rada, specifine 63

komunikativne i radne vjetine, ukljuujui i kolegijalno (meusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Osim navedenog, prilikom utvrivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje uenika, motive i interese, sklonosti i sposobnosti, objektivne uvjete za rad. U svakom polugoditu radi se najmanje jedna kolska pisana zadaa sa analizom i ispravkom. Prilagoavanje programa Za uenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi.Prilagoavanje se moe provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadraja, procesa, proizvoda i sredine uenja, zavisno od osobenosti potreba uenika odreene populacije, odnosno do nivoa individualno prilagoenih programa. Individualno prilagoeni program, kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i struni tim za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole/ pedagokog zavoda, uz koritenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i uee roditelja.

FIZIKA
VIII razred 2 asa sedmino, 70 asova godinje

64

CILJEVI I ZADACI ISHODI

OEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI

Tematske cjeline/ Teme Uiti:

Znanje fizike: Proces i sadraj

Vrijednosti, stavovi, ponaanje

Aktivnosti uenika

Aktivnosti nastavnika

Uenik: Identificiraju razliite tipove meudjelovanja odnosno sila u prirodi; Ispituju istezanje elastine opruge, ue kako sami da naprave dinamometar; Analiziraju tijelo koje miruje na stolu, tijelo koje je objeeno o oprugu i druge oglede s dinamometrom; Analiziraju grafiki i raunski rezultantu kolinearnih sila i grafiki rezultantu nekolinearnih sila, te silu razloenu na normalne komponente; Rade i analiziraju domae zadae, kontrolne zadatke i kolske pisane zadae; Diskutuju o razliitim vrstama kretanja, uslovima nastanka, efektima i nainima opisivanja; Identificiraju primjere iz iskustva koji ukazuju na mogunosti i ogranienja modela materijalne take; Mjere preeni put i proteklo vrijeme, crtaju

Meudjelovanje, sila

Meudjelovanje, sila, klasifikacija sila; Mjerenje sile, njutn (N); Slaganje i razlaganje sila; Ravnotea sila; Moment sile;

Zna da postoje razliite vrste meudjelovanja u prirodi i da su promjene svojstava i stanja tijela uzrokovani meudjelovanjem; Razumije silu kao mjeru meusobnog djelovanja tijela; Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i deformaciju tijela, razlikuje sile koje djeluju na daljinu i kontaktne sile; Klasificiraju sile; Grafiki predstavlja silu i zna njenu mjernu jedinicu; Razumije princip dinamometra; Rjeava grafiki i raunski jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila; Razumije efekt djelovanja momenta sile;

Razvijanje svijesti o: - vezi izmeu znanja fizike i svakodnevnog iskustva - uzronoposljedinim vezama u prirodi

Polazei od iskustva i jednostavnih ogleda pomae uenicima da formiraju pojam sile; Obraa panju na uenike miskoncepcije u vezi sa silom; Upuuje uenike na koritenje raznovrsnih izvora informacija; Zadaje zadae.priprema nizove zadataka za kontrolne radove i kolske pisane zadae, ocjenjuje uenike; Pomae uenicima da istrauju kretanja, koristei se razliitim medijima (pored tradicionalnih ogleda i snimanje kretanja pomou vibratora i analiza histograma, simuliranje odreene vrste kretanja koritenjem senzora kretanja ili videoanaliza za odreivanje veliina koje karakteriu kretanje tijela prikazanih na snmcima)

Kretanje i sile

Kretanje, relativnost kretanja; Kinematiki opis kretanja, poloaj, pomak, putanja i preeni put; brzina; Ravnomjerno pravolinijsko kretanje, Ubrzanje; Ravnomjerno promjenljiivo pravolinijsko kretanje;

Prepoznaje razliite vrste kretanja u prirodi. Opisuje i tumai referentni sistem i model materijalne take; Razlikuje pojmove putanja, preeni put i pomak, srednja i trenutna brzina, srednje i trenutno ubrzanje; Zna izvesti jedinice brzine i ubrzanja; Opisuju kretanja sluei se razliitim reprezentacijama; Rjeava jednostavne eksperimentalne i raunske zadatke;

- ulozi pojmovnih modela u fizici;

Veza izmeu ubrzanja, sile i mase; Prvi, Drugi i Trei Newtonov zakon;

Razumije vezu izmeu ubrzanja, sile i mase tijela; Izvodi jedinicu sile; Zna da je inertnost

Razvijanje osjetljivosti na probleme;

Obraa panju na uenike miskoncepcije u vezi sa teinom tijela; Ukazuje na

65

Gravitaciona sila, sila tea, slobodan pad, teina tijela, bezteinsko stanje; Teite, teinica, stabilna, labilna i indiferentna ravnotea, stabilnost tijela;

svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela; Objanjava promjenu impulsa tijela kao posljedicu njihovog meudjelovanja; Razumije da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje; Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu meusobno djeluju jednakim silama suprotnog smjera i opisuje efekte tog meudjelovanja; Zna da je uzrok gravitacionog meudjelovanja masa tijela; Razlikuje pojmove sila tea i teina; Zna vezu izmeu mase i teine tijela; razumije znaenje ubrzanja slobodnog pada; Razlikuje stabilnu, labilnu i indiferentnu ravnoteu i primjenjuje znanje o teinici, teitu, ravnotei i stabilnosti na praktinim primjerima;

histograme kretanja i st,v-t i a-t grafike;

azlike i povezanost mase i teine tijela;

Razvijanje svijesti o povezanosti fizike i matematike;

Trenje klizanja, sila trenja, faktor trenja, efekti djelovanja sile trenja;

Razvijanje navika da rade timski i razmjenjuju iskustva i ideje;

Ispituju povezanost meu zbirom spoljanjih sila, masom i ubrzanjem; Diskutuju o vrstama kretanja s obzirom na rezultantu spoljanjih sila i posljedicama koje slijede iz Treeg Newtonovog zakona; Dinamometrom mjere silu tee na tijela razliite mase; Uporeuju mase i teine tijela; Opisuju i tumae bezteinsko stanje;

Pomae uenicima da uoe veze izmeu veliina koje karakteriu stabilnost tijela i trenje;

Objanjava djelovanje sile trenja na kretanje tijela i opisuje primjere koji pokazuju vanost sile trenja;

Pritisak

Pritisak u vrstim tijelima; Pritisak u tenostima; Atmosferski pritisak, Pascalov zakon; Mjerenje pritiska; Arhimedov zakon, potisak;

Razvijanje navike istraivanja; Zna da je pritisak kolinik sile i povrine na koju sila djeluje pod pravim uglom; Zna izvesti jedinicu za pritisak i povezanost paskala sa milibarom; Razumije da se pritisak kroz vrsta tijela i fluide ne prenosi na isti nain; Zna da su hidrostatiki pritisak i atmosferski pritisak posljedica teine slojeva tenosti odnosno vazduha; Opisuju efekte potiska; Zna da je sila potiska jednaka teini istisnute tenosti i iskaz Arhimedovog

Odreuju teite tijela; Istrauju ravnotena stanja i stabilnost tijela; Istrauju zavisnost sile trenja o vrsti podloga, veliine dodirnih povrina i teini (pritisnoj sili); Tabelarnim i grafikim prikazom dolaze do pojma faktor trenja Navode razliite primjere pritiska iz ivota, raspravljaju o primjerima u kojima je vana vea, odnosno manja vrijednost pritiska; Ispituju prenoenje pritiska kroz razliite sredine;

Zajedno sa uenicima izvodi razliite oglede i pomae im da razumiju razliku u znaenju pojma pritisak u fizici i jeziku svakodnevnice; Stvara problemsku situaciju tako da pokazuje da tijelo od plastelina moe, a i ne mora da pliva u void (zavisno o obliku ) i usmjerava uenike na pravilno tumaenje ove pojave;

66

zakona; Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo pliva, lebdi i tone i zna to odrediti poreenjem gustina; Zna da atmosferski pritisak opada sa nadmorskom visinom;

utvruju veliine od kojih zavisi hidrostatiki pritisak; Diskutuju o razlozima zbog kojih neko tijelo uronjeno u tenost prividno postaje lake; Mjere hidrostatiki i atmosferski pritisak i analiziraju dobivene rezultate;

Energija i rad

Razliiti oblici energije u prirodi, dul (J), znaaj energije; Pretvaranje energije; Kinetika, potencijalna i elastina energija; Zakon odranja ukupne energije;

Identificira razliite oblike energije; Zna fiziki smisao energije i njenu povezanost sa radom; Zna jedinicu energije; Opisuje primjere pretvaranja energije; Povezuje kinetiku energiju je sa brzinom kretanja; Razumije da promjena potencijalne energije zavisi o razlici visina poetnog i krajnjeg stanja; Povezuje gravitacionu potencijalnu energiju sa radom sile tee, Izraunava vrijednosti kinetike i gravitacione potencijalne energije u jednostavnim primjerima; Opisuje elastinu potencijalnu energiju; Razumije pojam zatvorenog (izolovanog) sistema i da je cjelokupna energija u tom sistemu sauvana;

Razvianje svijesti o potrebi racionalnog koritenja energije, ouvanju okolia i nunosti pronalaenja alternativnih izvora energije;

Rad, dul (J); Snaga, vat (W);

Poluga, zakon poluge, primjena poluge;

Opisuje vezu izmeu rada, sile i preenog .puta; Zna izvesti jedinicu dul; Razumije da je za vrenje rada potrebna energija, povezuju rad sa transformacijom energije iz jednog u drugi oblik; Razumije fiziki smisao snage, koristi vee i manje jedinice od vata; Primjenjuje znanje o radu i snazi na primjerima iz ivota i jednostavnim zadacima;

Razvijanje svijesti da svako tijelo ima odreenu energiju;

Diskutuju o znaenju energije u razliitim kontekstima, identificiraju razliite oblike energije u prirodi i komentariu njihovo koritenje; Opisuju primjere pretvaranja energije i crtaju dijagrame energetskog bilansa, koristei se primjerima iz svakodnevnog ivota; Identificiraju pojave prilikom kojih se mijenjaju kinetika i potencijalna energija i analiziraju date formule; Istrauju rad razliitih sila: rad vune sile, sile tee, sile trenja, rad elastine sile; Razlikuju sile koje vre rad od onih koje ne vre rad; Rjeavaju jednostavne zadatke;

Priprema i izvodi oglede kojima pokazuje postojanje razliitih oblika energije, njeno pretvaranje i povezanost sa radom da bi uenicima olakao konceptualno razumijevanje energije i rada; Istie da je energija stanje, a rad proces i da je energija neophodna za ivot ovjeka i sve procese u prirodi;

Pomae uenicima da sistematiziraju znanje o energiji i radu; Sa uenicima raspravlja o primjerima snage u prirodi i nainima njenog koritenja;

67

Strma ravan, zakon strme ravni, primjena

Razumije i objanjava zakonitost poluge i njenu primjenu; Rjeava jednostavne probleme; Zna da odnos sile i tereta zavisi o usponu strme ravni; Razumije jednakost rada uz razliite sile i puteve;

Ispituju uslove ravnotee na poluzi, raunaju i uporeuju momente sile i tereta; Diskutuju primjenu i koritenje poluge u tehnici, sportu, ljudska ruka kao poluga; Ispituju meusobnu zavisnost sile, tereta, duine i visine strme ravni, tabelarno prikazuju dobivene podatke i uoavaju jednakost rada uz razliite sile i puteve; Diskutuju primjenu strme ravni; Odreuju temperaturu kao jednu od veliina koje opisuju stanje posmatranog tijela, vre pretvaranja vrijednosti temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto; Ispituju kako se mijenja temperatura razliitih tvari pri dovoenju jednakih koliina toplote; Postavljaju hipoteze i kreiraju modele pomou kojih objanjavaju toplotne procese; Polazei od zakona odranja energije opisuju i raunaju ta se deava kada zagrijano tijelo stavimo u vodu; Izvode oglede i uoavaju promjene duljine i zapremine vrstih tijela, tenosti i gasova; Predviaju ishode ogleda, diskutuju o svojim iskustvima i

Podstie uenika na samostalno zakljuivanje;

Mehanike oscilacije i talasi Termiko kretanje molekula, unutranja energija tijela, temperatura, toplota, koliina toplote, dul (J), specifini toplotni kapacitet, dul po kilogram i Kelvinu (J/kgK), razmjena toplote, termiko irenje tijela, princip termometra; Prenoenje toplote; Promjena agregatnih stanja: ovravanje, topljenje, isparavanje i kondenzacija; Odranje mase;

Identificira razliite primjere prostih mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz svakodnevnog ivota;

Pomae uenicima da sistematiziraju svoje znanje o poluzi i strmoj ravni i razumiju funkciju prostih mehanizama;

Toplota

Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer se sastoji od estica koje se kreu i meusobno djeluju; Razlikuje pojmove temperatura, toplota, koliina toplote; Informisan je o nuli apsolutne temperature; Zna da je uzrok toplotnom procesu gradijent temperature i da se toplota uvijek prenosi sa tijela vie na tijelo nie temperature; Zna da se unutranja energija tijela moe mijenjati radom i toplotom; Odreuje koliinu toplote i temperaturu smjese; Opisuje primjere toplotnog irenja iz ivota, povezuje i objasnjava zavisnost zapremine tijela odnosno gustine o temperaturi, razumije anomaliju vode; Razumije princip termometra; Razlikuje prenoenje toplote voenjem, strujanjem i zraenjem, klasificira tvari na dobre i loe provodnike toplote, zna objasniti provoenje toplote pomou estinog modela tvari, princip centralnog grijanja i kako Suneva energija dospijeva do Zemlje;

Kritiki razmatraju pojave u prirodi;

Ispituje prisustvo uenikih miskoncepcija o toploti i kreira situacije njihovog prevazilaenja; Demonstrira razliite vrste termometara;

Demonstrira i objanjava razliite naine prenoenja toplote;

Razvijanje svijesti o postojanju nekih opih zakona u prirodi;

Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje dovoenjem ili oduzimanjem toplote; Objanjava zato se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku

68

proces promjene agregatnog stanja; Zna da tenost prokljua na nioj temperaturi kad se pritisak iznad nje smanji i da se vrsto tijelo topi na nioj temperaturi kada se povea spoljanji pritisak; Objanjava razliku izmeu kljuanja i isparavanja;

idejama u vezi s prenoenjem toplote; Mjere promjenu temperature pri promjeni agregatnog stanja tvari; Grafiki prikazuju procese promjene agregatnih stanja i odreuju koliinu toplote koju treba dovesti (oduzeti); Odreuju kolika masa leda odgovara odreenoj masi vode;

Demonstrira i objanjava ciklus promjene agregatnih stanja vode; Upuuje uenika u istraivanja specifinosti agregatnih stanja; Ukazuje na znaaj zakona odranja u fizici;

Uoava da se masa tvari ne mijenja ma kakve fizike promjene i procesi se deavali;

KEMIJA/HEMIJA Vano je uiti kemiju/hemiju. Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo kemijsko otkrie, moemo zakljuiti da je kemija/hemija meu najstarijim prirodnim znanostima/naukama. 69

Kemiju/hemiju uimo zato jer kemija zadire u sve grane industrije, tako to oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje ine proizvodi hemijske industrije. Kada bi iz svakodnevnog ivota ljudi iskljuili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi, goli, gladni i obolijevali bi od mnogih danas izljeivih bolesti. Dakle kemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore ivota. Kemija prouava grau, svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete/uslove koji na njih utjeu, a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta. Ovaj program kemije/hemije koncipiran je tako da uenicima prui osnovna znanja o prirodnim pojavama, tvarima koje izgrauju nau okolinu, kemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi, o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utjeu. Program kemije treba temeljiti na naunim postignuima i prilagoditi ga psihofizikom uzrastu uenika, i usmjeriti ga na potrebna kemijska znanja za svakodnevni ivot. PODRUJA CILJEVI I ZADACI UENJA Uiti: Znanje Posmatrati i stei znanja o temeljnim kemijskim kemije: teorijama, prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu Procesi njih mogli opisati, razumjeti svojstva i promjene tvari. Zadaci nastave kemije su: Razvijati vjetinu eksperimentiranja, razvijati sposobnost opaanja tijekom eksperimenta, razvijati sposobnost usmenog i pismenog izraavanja, razvijati sposobnost predvianja hemijskih promjena u danim/datim okolnostima. Sadraj OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA Uenik: Stjee temeljna znanja o kemijskoj grai tvari, promjenama i podjeli. Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi.

Razvija navike donoenja zakljuaka o pojavama u prirodi na temelju eksperimenata, odnosno promatranja pojava. Stjee vjetine planiranja i izvoenja jednostavnih pokusa da bi se uoile hemijske promjene i svojstva tvari. Razvrstava i usporeuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava.

Uenje o elementima, kemijskim spojevima i proizvodima kemijske industrije vanim u svakodnevnom ivotu. Uenje o fizikim i kemijskom promjenama, fazama i faznim prijelazima pri kemijskim reakcijama. Razumijevanje pojmova o neunitivosti materije i Razumije pojmove: krutina/vrsto, tekuina, plin/gas, isparavanje, prirodnim ciklusima kruenja, odnosno o prijelazu tvari kondenzacija, kristalizacija. iz jednog oblika u drugi, te posljedica ljudskog upletanja

70

u prirodne procese.

Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono moe sprijeiti. Znati najvanija svojstva zraka/vazduha i vode, poznavati najvanije prirodne cikluse. Dobro poznavati one kemijske elemente, kemijske spojeve i proizvode hemijske industrije koji su vani u svakodnevnom ivotu. Znati koje su tetne i opasne kemikalije u kuanstvu, kako se njima rukuje i kako su obiljeene. Razvijati svijest o potrebi ouvanja vlastitog zdravlja i ivotne sredine. Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadraja zahtjeva timski rad nastavnika svih prirodnih predmeta. Stei neophodna saznanja o koristima uenja hemije u svakodnevnom ivotu. Preuzimati odgovornost pri zajednikom procesu uenja. Prepoznavati ulogu nauke za razumjevanje hemijskih procesa i pojava u prirodi. Praviti odreena poreenja,vriti analizu pojava i procesa,koristiti kritiko razmilanje pri rjeavanju problema.

Primjena znanja hemije Korelacija kemije s drugim predmetima.

Sposobnosti i vjetine, vrijednosti, stavovi, navike

Poticati interes uenika na prouavanje kemije. Razvijati navike za urednost, tonost i preciznost pri izvoenju ogleda. Meusobno uvaavanje i rad u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. Razvijati naviku koritenja raznih izvora informacija. Poticati na kritiko razmilanje i rjeavanje problema.

Znati pravilno koristiti izvore informacija. PROGRAMSKI SADRAJI (Tematske cjeline) VIII. Razred 1. Uvod kemiju/hemiju 2. Tvari/supstance 3. Kemijska sistematika 4. Kemijske reakcije i hemijski zakoni 5. Vrste hemijskih spojeva 6. Nemetali 71

D I D A K T I K O M E T O D I K E N A P O M E NE Sadraj i proces uenja, a posebice rezultati uenja, bitno su uvjetovani/uslovljeni nainom uenja, odnosno kako uenici trebaju uiti, a nastavnici ih pouavati i pomagati im u stjecanju odgovarajuih znanja i razvijanju njihovih vjetina i sposobnosti. To e svakako utjecati na njihove vrijednosti, stavove i ponaanje. Uenici e uiti samostalno i u grupi, planirati svoj rad i rad grupe. Provoditi e istraivanja i rjeavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. Sve aktivnosti uenici e vriti u koli, kod kue koristei se dodatnim izvorima informacija. Ambijent u kojem se uenici osjeaju dobro i sigurno, uz dobro rukovoenje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata. To se postie kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa koritenjem i primjenom metoda aktivnog uenja i interaktivne nastave: problemska, heuristika, programirana, istraivanje, simulacija, projekat, praktini radovi. Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori, razgovor, rasprava, ueniki eksperimenti, demonstracija, uenika izvjea, mali istraivaki projekti, programirani tekst, itd. Svladavanje programa kemije treba se temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz pomo nastavnika pripremaju i izvode uenici. Za realizaciju programskih sadraja neophodno je to vie rjeavanje stehiometrijskih zadataka. Preporua se nastavnicima da inzistiraju na uenikim zabiljekama, jer njihove su zabiljeke u stvari dnevnici rada koji ih ue redu, radu i sistematinosti. Redoslijed pouavanja pojedinih tema nije obvezujui. Na nastavniku je odgovornosti da rasporeuje nastavne sadraje i obrauje ih u okviru plana. O C J E NJ I V A NJ E Napredovanje uenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati, vodei rauna o individualnim mogunostima, vjetinama, sposobnostima i sklnostima. Poeljno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno osjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje) Interno ocjenjivanje uenika vriti na osnovu obrazovnih postignua,vjetina, sposobnosti, razvijanja koncepta i kritikog razmiljanja. Uenike treba pratiti i ocjenjivati tijekom izvoenja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje. Za praenje, ocjenjivanje i napredovanje uenika treba koristiti razliite postupke i instrumente. - sposobnost i vjetine uenika za vrijeme eksperimentalnog rada, usmenog i pisanog izvjetaja i dr. - sudjelovanje i doprinos pri radu u grupama,uenikim projektima,istraivanjima,rjeavanju problema - rjeavanje zadataka objektivnog tipa, i drugih ispitnih postupaka. R E S U R S I Z A R E A L I ZA C I U Za realizaciju ovog programa kemije/hemije neophodno je da kola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu kemije s pomonom prostorijom za kemikalije i pribor. Za izvoenje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagokim standardima za nastavu kemije/hemije. U kolskoj knjinici je potrebna odreena struna literatura za nastavnike i darovite uenike koji ele znati vie. 72

K E M I J A / H E M I J A, VIII. razred 2 sata/asa tjedno/sedmino, 70 sati godinje

Tematske cjeline, Teme UVOD U KEMIJU Kratak pregled razvoja kemije to sve rade kemiari Kemijski laboratorij i mjere zatite Ciljevi i zadaci Oek. rezultati Uiti: Uenik: Znaaj uenja kemije kao prirodne znanosti. Hemija kroz povijest Izvesti neke atraktivne pokuse Nauiti rukovati s laborator. priborom i posuem, Znati da je kemija prir. znanost, i kako je tekao njen razvoj kroz povijest. Poznavati osn. ab. pribor i posue, i znati ga koristiti pri izvoenju eksperimenata. Poznavati znakove opasnosti i mjere zatite. Vrijednosti stavovi, ponaanje Razvijanje navike timskog rada i suradnje pri uenju. Razvijanje istraivakog duha. Aktivnosti uenika Steeno teoretsko znanje iskoristiti za prakt. rad. Samostalno izvoditi neke jednostavne pokuse. Prepoznavati Znakove opasnosti. Aktivnosti nastavnika Nastavnik treba Nadzirati uenike pri njihovu radu u lab.,teoretski ih pripremiti za taj rad, osigurati im potrebnu literaturu sa slikama.

73

TVARI Pojam tvari Fizikalne i kemijske promjene tvari. Vrste tvari. Zrak/ vazduh Voda

Def., svojstva, rasprostranjenost. Navestim primjere Fzikalih i kemijskih promjena. Uiti pojam smjese i iste tvari. Raunati maseni udio tvari u smjesi. Metode razdvajanja tvari iz smjese. Sastav zraka, svojstva. Voda u prirodi, dobivanje i svojstva, problem oneienja. Pojam i graa atoma, atomski i maseni broj, elektronski omota, pojam izotopa. Elementi u prirodi i podjela. Simboli kemijskih elemenata.

Pokusima pokazati razlike izmeu fizikalne i hemijske promjene. Pokusima razjasniti pojmove: taloenje, filtracija, destilacija, kristalizacija. Rjeavati raunske zadatke.

Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvoenje pokusa, diskusija o rezultatima pokusa.

Shvatiti da je zrak smjesa plinova/gasova Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za pie. Stei temeljne predodbe o atomu. Znati da se pojam hemijski element odnosi na vrstu atoma.

Na osnovu grupnih i samostalnih pokusa trebaju sami zakljuiti kad dolazi do fizikalne a kad do kemijske promjene. Izvesti pokuse za razdvajanje smjesa.

Poticati uenike na znatielju. Pomagati im pri izvoenju pokusa. Dodatno pojanjenje nekih pojmova.

Razvijanje ekoloke svijesti.

Izvesti pokuse:dok. kisika i nitrogena u zraku, elektrolizu vode. Shvatiti siunost atoma. Rjeavati raunske zadatke. Nauiti simbole najeih elemenata. Pokusima pokazati kemijsku slinost elemenata iste skupine PSE. Izrada

Stalno nadzirati uenike za vrijeme izvoenja pokusa. Zadati uenicima da sami izrade plakate s kljunim pojmovima.

Graa tvari. Kemijski elementi

Poticanje znatielje za mikrosvijet.

KEM. SISTEMATIKA Periodni sistem elemenata Valencija elemenata

PSE kroz povijest, Zakon periodinosti (grupe i per.) veza PSE i grae atoma. Definirati valenciju. Pisati formule spoja na osnovu valencije.

Nauiti strukturu PSE, Izitavati podatke o atomima elemenata na osnovu njegove pozicije u PSE. Odreivati valenciju elemenata. Razlikovati atome od iona, oznaavanje iona. Obrazloiti zato Ar nije

Poticanje suradnikog uenja, suradnike diskusije i vlastite kreativnosti.

Angairanje uenika za vlastite aktivnosi, npr. izrada zidne tablice PSE.

74

i kemijske formule Kemijske Veze i struktura molekule Relativna atomska i molekul. Masa Ar, Mr Uvod u Stehiometriju KEM. REAKCIJE, KEM. ZAKONI Kemijske reakcije Hemijske jednadbe Zakon o ouvanju mase Zakon o stalnim Odnosima masa NEMETALI Svojstva nemetala Vodik Kisik Duik/azot

Pojam i podjela, ionska i kovalentna. Formule za izraun. Relativne atomske i Molekulske mase. Izraunavanje Ar, Mr i koliine tvari.

Cijeli broj.

male zbirke kemijskih elemenata. Promoviranje opih vrijednosti. Stvaranje navike Timskog rada. Poticanje uenika na istraivanje prirode i njenih zakonitosti. Izraditi modele nekih molekula. Izvesti eksperimente koji e objasniti kemijske reakcije. Metodom vaganja Dokazati kemijske zakone. Vriti kemijska izraunavanja na osnovu kemijskih jednadbi.

Raunski zadaci

Definirati kemijsku reakciju. Opisivanje kemijske Reakcija jednadbom Kvantitativno i Kvalitativno itanje hem. jednadbi. Sinteza i analiza. Lavoazijeov zakon Prustov zakon. Svojstva metala i Njihov poloaj u PSE. Svojstva, nalaenje, dobivanje i upotreba vodika. Svojstva kisika nalaenje, dobivanje i znaaj za ivot. Svojstva duika, nalaenje, dobivanje i upotreba. Nauiti svojstva sumpora, spojeve i njihovu upotrebu.

Znati uvjete pod kojim dolazi do Kemijske reakcije,znati pisati hem. jednadbe i njihovo kvantitativno kvalitativno znaenje, ime e se doi do osnovnih kemijskih zakona. Kao potvrdu tih zakona znati Izjednaavati kem.jednad. Znati primjer sinteze i analize. Rjeavanje zadataka.

Ukazati Uenicima na vanost rjeavanja raunskih zadataka u hemiji. Preporua se nastavniku da bude moderator i voditelj nastave pri usvajanju novih pojmova i pri izvoenju pokusa, kako ne bi dolo do povrede pri radu.

Spoznati da se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala. Poznavati naine dobivanja, svojstva i glavne spojeve koje grade.

Razvijanje istoe i Urednosti pri izvoenju kemijskih pokusa. Usvojitim pravila pri radu i pravilnom skladitenju kemikalija.

Trebaju teoretski savladati gradivo i temeljem tog znanja izvesti pokuse za dokazivanje vodika, kisika i duika.

Nastavnik treba aktivno sudjelovati u pripremi pokusa koje e uenici izvoditi. Pokuse s klorom izvodi nastavnik.

Dokazati klor u vodi iz slavine.

75

Sumpor Klor/hlor VRSTE KEM. SPOJEVA Oksidi Kiseline Hidroksidi Soli

Svojstva, upotreba i najznaajniji spojevi klora. Oksidacija, oksidi metala i nemetala (svojstva) Nauiti nnajvanije anorganske kiseline, njihova svojstva i primjenu. Pojam disocijacije. Svojstva hidroksida, Nastajanje luina. Nastajanje soli (neutralizacija) Dobivanje soli.

Nauiti reakcije nastajanja oksida i pisanje formula oksida. Pisati reakcije disocijacije kiselina i luina. Uoiti razlikum izmeu pojma hidroksida i luine. Nauiti reakcije nastajanja soli, i njihov znaaj za ivot.

Shvatiti znaaj ovih spojeva za ivot. Nauiti mjere opreza pri radu s ovim kemikalijama

Uenici trebaju stei teoretska znanja o ovim spojevima, Izvoditi neke manje opasne pokuse, npr. dokazivanje kiselina i luina indikatorom. Nauiti kako se skladite ove kemikalije. Ispitati pH otopina nekih soli i izvesti zakljuke.

Pripremiti uenike za izvoenje pokusa s kiselinama i luinama. Stalno nadzirati njihov rad. ne izvoditi pokuse s konc. kiselinama.

76

BIOLOGIJA: VIII. razred, jedan as sedmino CILJEVI I ZADACI I OEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/teme Proces i sadraj Uiti: Uvod u ekologiju Ekologija. nauka o odnosima ivih bia i njihovih zajednica i ivotne sredine/okolia. Ekoloki faktori i njihov uticaj. Stanite (biotop), ivotna zajenica (biocenoza) i ekosistem. Zrak/vazduh i voda kao ivotne sredine. Znaaj ekologije. Uenik: Zna da je ekologija nauka o odnosima ivih bia i njihovih zajednica i ivotne sredine/okolia. Shvaa pojmove: biotop (stanite), ivotna zajednica (biocenoza) i ekosistem/ekosustav. Zna da na iva bia utie kompleks ekolokih faktora. Zna da postoje samo dvije ivotne sredine: zrana i vodena. Stei e predodbu o znaaju ekologije kao bioloke discipline, posebno u praktinom pogledu. Razvoj svijesti o povezanosti ive i neive prirode (ekosistem) kao i meusobne povezanosti ivih bia u okviru ivotnih zajednica. Posmatraju ilustrativni materijal, uoavaju komponente ekosistema. Uoavaju i istiu razlike izmeu ekosistema na osnovu osobina stanita i karakteristika ivotnih zajednica. Vodei dijalog podsjea uenike na bioloke discipline koje su upoznali u prethodnim razredima. Najavljuje da e u ovom razredu sticati znanja iz ekologije koja prouava odnose ive i neive prirode. Poticat e uenike da sami dou do zakljuka da na iva bia djeluju razliiti faktori ivotne sredine i da su ti faktori meusobno povezani. Vodit e raspravu o aktuelnim problemima o kojima su informirani putem TV ili na drugi nain kada je u pitanju djelovanje ovjeka na prirodu i tako doi do 77 Vrijednosti, stavovi, ponaanje Aktivnosti uenika Aktivnosti nastavnika

S obzirom da iva bia koriste oksigen iz zraka/vazduha ili otopljenog u vodi zakljuuju o postojanju dvije Razvoj interesa ivotne sredine. za ivi svijet i Mogu zakljuiti sposobnosti koliko su vana posmatranja znanja iz ekologije za pojava vezanih svakodnevni ivot za ivu prirodu. ovjeka i ouvanje prirode.

Ekosistemi/ ekosustavi zrane/vazdune sredine

Listopadna/liarska uma. ivotna zajednica ume: pojam ume, raspored uma u odnosu na nadmorsku visinu i geografsku irinu.

Zna da je uma najsloeniji tip ekosistema i da postoje razliiti tipovi uma, takoer da postoji zakonitost u rasporedu uma s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku irinu.

Razvoj svijesti o pravilnom odnosu ovjeka prema umskim ekosistemima koji imaju znaajnu funkciju u opem kruenju materije, takoer, koji su resursno vani i znaajni za ekonomski razvoj drutva. Radei u grupama na terenu i u kabinetu za biologiju razvija se vjetina za timski rad. Prilikom rada na terenu koristit e priliku da uenike senzibiliziraju za ouvanje bioraznolikosti tj. sakupljat e i rtvovati za

Upoznaje se sa ivotnom zajednicom ume posjeujui neku umu u blioj okolici kole. Sakuplja biljne i ivotinjske organizme. Uz pomo nastavnika preparira sakupljeni materijal putem suenja i stavljanja u odreene konzervanse.

zakljuka o vanosti ekologije. Pojam ume formirat e koristei niz ilustracija koje predstavljaju razliite tipove uma. Sa uenicima e organizirati izlazak u umu ili bar park u blizini kole. U umi e uenike potaknuti na posmatranje organizama po spratovima.

Spratovnost/slojevitost ume (nadzemana i podzemna). Biljne i ivotinjske vrste listopadnih i etinarskih uma.

Zna da su organizmi u umi rasporeeni po spratovima/slojevima (nadzemna i podzemna spratovnost), takoer da u umi dominira sprat drvea. Moe navesti i prepoznati biljne vrste koje izgrauju sprat visokog drvea u razliitim tipovima listopadnih uma: hrast kitnjak, obini grab, hrast medunac, divlja trenja, gorski javor, lipa, pitomi kesten, bukva, a u etinarskim

Daje doprinos pravljenju kolskih zbirki organizama svrstanih po spratovima ume. Predstavlja umske organizme putem postera. Sabirat e biljke i ivotinje u etinarskoj i listopadnoj umi, a zatim ih na odreeni nain, uz pomo nastavnika konzervirati i sistematizirati (izrada herbarske zbirke,

Pokazat e i imenovati dominantne vrste biljaka i ivotinja u svakom spratu poevi od sprata visokog drvea do umske stelje. Podijelit e uenike u grupe i dati im zadatke za sakupljanje biljnih i ivotinjskih organizama, ali u ogranienim koliinama. Sakupljeni materijal posluit e za dopunu kolskih zbirki. 78

umama: bor, jela, smra. Takoer, navesti i prepoznati vrste iz sprata grmova: lijeska, glog, drijen zova/bazga, divlja rua i iz sprata zeljastih biljaka proljetnice: jagorevina, procjepak, visibaba, podljesak i umarica. Takoer i paprati: muka paprat, slatka paprat, jelenak. U prizemnom spratu znaju da se nalaze: mahovine i liaji. Znaju da u umi u svakom spratu, ive brojne vrste ivotinja koje se hrane na razliite naine: biljojedi, mesojedi i svatojedi. U spratu visokog drvea: gubar, jelenak, potkornjak, veliki djetli, jastreb kokoar, sova, kreja, krstokljun, vjeverica, kuna zlatica. U umi ive takoer: umski mi, lisica, srna, medvjed, divlja svinja. Shvaa povezanost organizama ume putem ishrane i moe navesti niz lanaca

zbirke minimalni broj organizama i nee unitavati organizme nepromiljenim gaenjem, upanjem, kidanjem i kopanjem tla. Zeleni pojasevi oko prometnica uvaju od buke i praine. U gradskoj sredini parkovi predstavljaju plua grada te ih treba uvati i dati doprinos u odravanju.

zbirke pueva, insekata i dr.)

Lanci ishrane, trofika piramida, bioloka ravnotea.

Povezuju znanje iz sistematike biljaka i ivotinja sa znanjem iz ekologije.

Povezanost organizama u umi putem ishrane prikazuje pomou slikovnog prikaza na na posterima. Na nizu primjera moe objasniti kako poveanje brojnosti jedinki jedne vrste

Konstruirat e primjere nekih lanaca ishrane (slikom i rjeju) u liarskoj i etinarskoj umi. Konstruirat e nepotpune lance ishrane koje e uenici dopuniti. Potaknut e uenike na izradu zbirki fotografija ptica, 79

ishrane/hranidbenih lanaca. Takoer shvaa odnose broja i mase pojedinih lanova lanaca ishrane koji se predstavljaju piramidom. Zna da u umi postoji ravnotea u broju jedinki koje su vezane procesom ishrane. Zna da je umska stelja poseban sloj koji ine izumrli dijelovi biljaka i ivotinja. U stelji su vrlo naglaeni procesi razlaganja putem razaraa (bakterije i gljive). U tom procesu nastaje humus, a daljim radom bakterija od organskih tvari nastaju neorganske koje su dostupne biljkama. Znaju da da u stelji ive ivotinjske vrste: stonoge, mokrice, pauci, larve insekata, sljepi.

utie na brojnost druge s kojom je vezana u procesu ishrane (na pr.: vjevericakuna zlatica, mievizmije, zeevi-lisice itd.).

sisara/sisavaca i drugih ivotinjskih organizama. Pronai e zanimljive tekstove o poremeaju ravnotee u prirodi, posebno pod uticajem ovjeka, takoer e dati zadatak uenicima da pronau neke zanimljivosti u njima dostupnim izvorima.

Ekosistem/ekosustav ume: mikroklima ume, kruenje tvari i proticanje energije u umi, sezonske promjene u umi.

uma predstavlja najsloeniji tip ekosistema, posebno praume koje su proizvoai organske mase i kisika. uma uva tlo i vodu, sprjeava razorno djelovanje vjetrova.

U organiziranom grupnom radu slikovno e prikazati povezanost biotopa i biocenoze, a isto tako pojedinih lanova biocenoze ume izrada poster prezentacije.

Organizirat e dugotrajno praenje fenolokih promjena drvea i grmlja, ponaanje ivotinja i voenje zajednikog dnevnika na poster podlozi. Rezultate zapaanja tokom posmatranja biocenoze ume ili parka u blizini kole uenici mogu saopiti kao samostalne radove u pisanom ili usmenom obliku. Pokazat e neku TV 80

Zna da ekosistem ume predstavlja jedinstvo

Odlaskom u neku

Znaaj ume za ovjeka

Uticaj ovjeka na ume: uvanje, podizanje i zatita uma.

ive (biocenoza) i neive (biotop) prirode. U biocenozi postoje tri grupe organizama: proizvoai, potroai i razarai i zna kakva je uloga svake grupe u ekosistemu. Njihovo prisustvo omoguava kruenje tvari i protok energije u ekosistemu. Zna da u umi vlada klima (mikroklima) koja se razlikuje od one izvan ume. Moi e navesti glavne razlike izmeu listopadne i etinarske ume posebno tokom promjena godinjih doba. Zna da je uma izvor drvne mase viestruko korisne za ovjeka (u proizvodnji papira, raznih kemikalija, ogrjev itd). Takoer, uma je izvor hrane i ljekova biljnog i ivotinjskog porijekla. uma je izvor zdravlja (ist zrak bogat kisikom). uma slui u rekreaciji ovjeka. uma sprjeava eroziju

umu ili park iskustveno e doi do spoznaje o mikroklimi ume.

Na temelju steenih znanja o umskim ekosistemima shvaaju smisao svog uea u akcijama poumljavanja

emisiju ili insert koji prikazuje ivot u praumi. Potaknut e uenike da sami zakljue, na osnovu steenog iskustva, da postoji mikroklima ume. Obavijestit e se o akcijama poumljavanja i zajedno sa uenicima prikljuiti se nekoj od akcija.

Prikljuit e se akciji poumljavanja koju organizira kola, mjesna zajednica ili neko ekoloko drutvo.

Kr: nastanak, uvjeti ivota, krka uma, kamenjare.

umskim ekosistemima dat e doprinos pravilnom stavu uenika prema prirodi.

U dostupnim izvorima informacija pronai e primjere pozitivnog i negativnog uticaja ovjeka na ume koji e koristiti za izradu pismenih radova i poster prezentacija (individualno i grupno).

Ukoliko kola ima kolski vrt taj objekt e upotrijebiti u edukativne svrhe za ekoloke sadraje, takoer ukljuiti uenike u njegovo odravanje.

Na primjeru kra se uoava

Saznat e osnovne razlike izmeu zmija

Koristit e preparirane zmije, ili bar dobre 81

Livada: vrste i nastanak. Biljni i ivotinjski svijet livada.

tla, smanjuje buku, kupi prainu. Uoava pozitivan i negativan uticaj ovjeka na umu. Moe navesti primjere za svaki vid uticaja. Pozitivan: poumljavanje, racionalno koritenje.

dugotrajno negativno djelovanje ovjeka na prirodu. Sjea ume dovodi do gubitka tla/zemljita to onemoguava obnovu Uzgoj lovne divljai. vegetacije Hranjenje divljai tokom tokom dugog zime. vremenskog perioda. Negativno: golosjea, izazivanje poara, pretjeran izlov divljai, sakupljanje gljiva, ljekovitih biljaka. Zna da je kr nastao nakon to je ovjek unitio ume, nastupila je erozija nastala su ogoljela podruja. Na ovom stanitu ivi specifian biljni i ivotinjski svijet i zna navesti neke predstavnike (biljke:draa, vrijesak, smilje, bjeluina; ivotinje: guteri, zmije, jarebica kamenjarka) Moi e navesti stanita koje zauzimaju livadne Livade nastale antropogenim putem imaju pozitivnu ekonomske vrijednosti (izvor su hrane za stoku, veliki potencijal ljekovitih i medonosnih biljaka i dr.) i negativnu stranu (smanjenje povrine uma).

otrovnica i neotrovnica da bi se mogao zatititi openito kada se kree u prirodi, a posebno na kru. Sakupit e fotografije i ljekovite biljke u osuenom stanju koje potjeu sa kra.

fotografije, da uenici naue bitne razlike izmeu otrovnica i neotrovnica. Uenike e nauiti kako pruiti prvu pomo kod ujeda zmije. Potaknut e uenike da istrauju koje se ljekovite biljke sa kra mogu kupiti na prodajnim jestima ljekovitih biljaka. Sa uenicima e uestvovati u izradi zbirki ljekovitih biljaka. Organizirat e izlazak uenika na livadu u blizini kole ili na travnatu povrinu u oblinjem parku. U grupnom radu uenici e sabirati, odreivati i preparirati biljne i ivotinjske organizme.

Sakupit e livadne vrste biljaka i napraviti herbarsku zbirku. Uz svaku vrstu napisat e njezin naziv, mjesto sabiranja i datum. Pomou entomoloke mree sakupit e insekte livada. Sakupit e i upoznati ivotinjske vrste koje su vezane za livadno tlo. Moi e konstruirati lance ishrane.

82

zajednice i podjelu livada s obzirom na koliinu vode u tlu. Takoer e znati da ovjek stvara livade sjeom ume, a odrava ih kosidbom i ispaom stoke. Moi e navesti i prepoznati i opisati niz livadnih vrsta biljaka. Trave: livadarka, jeevica, mirisavka, livadnu djetelinu, zvjezdan, majina duica, maslaak. Takoer ivotinjske vrste: skakavac, bumbar i pela, kina glista, poljski mi, krtica, prepelica, poljska eva. Moi e shvatiti povezanost pojedinih vrsta livadne zajednice u procesu ishrane (lanci ishrane). Zna navesti kemijske i fizike osobine vode (voda je prozirna tekuina, dobro otapalo, ledi se na 0C, a vri na 100C, proputa svjetlost do odreene dubine, uestvuje u metabolikim procesima

Ekosistemi/ ekosustavi vodene sredine

Osobine vode kao ivotne sredine

Voda je izvor ivota. Sve vie postoje ekoloki pritisci na izvore vode to dovodi u opasnost biodiverzitet

Putem ogleda na nekoj od vodenih biljaka moe utvrditi da temperatura vode utie na brzinu odvijanja fotosinteze.

Uenike e podijeliti u grupe, a svaka grupa e pratiti brzinu fotosinteze neke vodene biljke postavljene u au sa vodom razliito zagrijane. Tabelarno e predstaviti rezultate ogleda i izvesti 83

organizama itd.)

Tekuice: osobine vode, organizmi uz obalu tekuice, planinski potoci, rijeke, lanci ishrane u tekuici

Zna navesti i prepoznati organizme uz obalu tekuice (vrba, bijela topola, joha, siva aplja, vodeni kos, vodomar). Organizmi u planinskom potoku prilagoeni su na hladnu i brzu vodu (vodene mahovine, alge, rakuac, pu kapica, tulari, vodeni cvijet potona pastrmka). Donji tok tekuice (rijeke) je sporiji, a voda je dublja. Tu ive: rijena koljka, razne vrste riba: tuka, grge, som, aran, mrena). Zna objasniti nastanak bara, karakteristike barskog stanita i ivotne zajednice stajae vode. Moe navesti i prepoznati biljne vrste koje ive u dvije ivotne sredine: rogoz, trska, sita, biljke s plivajuim

vodenih organizama i izvore pitke vode za ovjeka. Bosna i Hercegovina je jo uvijek zemlja istih rijeka i kvalitetnih izvora za pie. Tekuice su baza za razvoj raznih privrednih djelatnosti.

zakljuke o uticaju toplote vode na brzinu fotosinteze. Na razne naine e skupljati znanja o biljnom i ivotinjskom svijetu uz obalu tekuica i u tekuicama: posmatrajui u prirodi tokom etnje uz pratnju nastavnika ili neke odrasle osobe, gledajui filmove ili koristei pisane izvore. U kolskom akvariju zajedno s uenicima uzgajat e razliite vodene organizme i traiti od uenika da prate njihovo ponoanje, zatim opisuju zapaanja. Sa uenicima e napraviti poster koji prikazuje razliite vrste biocenoza tekuica.

Bara ili jezero

Kruenje materije i protok energije je univerzalna pojava vezana za ekosisteme.

U laboratorijskoj vjebi mikroskopiranja planktona porijeklom iz bare prepoznat e: diatomeje, zelene alge, vodenu buhu i veslonoca. Crteom e predstaviti neke lance ishrane, a isto tako kruenje materije i protok energije u bari.

Donijet e barsku vodu i pripremiti laboratorijsku vjebu mikroskopiranja barskog planktona. Potaknut e uenike da naprave poster koji prikazuje ivot u bari. Takoer e uputiti uenike na gledanje TV programa u kojem e moi vidjeti ivi svijet stajaica

84

listovima (lokvanj, lopo soivica/lea) i one koje su potopljene u vodi (hara, mrijesnak, stolisnik i neke planktonske). More Takoer, potroae barske biocenoze (hidra, Tokom ljetnog Bosna i raspusta boravei na vodeni pu, gnjurac, kara, Hercegovina je odmoru na moru somi, barska koljka i pomorska sakupljat e na obali neke planktonske vrste) . zemlja iako s kuice pueva, kratkom ljuture koljaka, ivotinje dviju ivotnih obalom (oko 20 jeeva i morskih sredina: komarac, aba, km), ali pored zvijezda. barska kornjaa, toga ima vanu bjelouka). Moi e ulogu u Neke primjerke e navesti primjere upravljanju donijeti u kolu i nekoliko lanaca ishrane, biodiverzitetom obogatiti kolske objasniti kruenje na odriv zbirke. Napisat e materije i energije u bari nain. Saznat tekst vezan za ivi i promjene u ekosistemu e o svijet mora i bare tokom dueg opasnostima i priobalja, takoer vremena. nainima svoja zapaanja o zatite od ishrani domaeg Pozna fizikalne i morskih stanovnitva. kemijske osobine organizama morske vode. Zna kako (ubod ribe Gledat e televizijske su organizmi ivotne otrovnice, emisije koje prikazuju zajednice mora jeeve igle, ekosisteme mora i rasporeeni u opekotina oceana. horizontalnom i meduze i dr.). vertikalnom smislu. Zna navesti predstavnike biljaka i ivotinja u podruju plime i oseke, koje su stalno uronjene u Ekosistem mora prezentirat e koristei obilje ilustacija kao i kraih inserata TV filmova. Poticat e uenike da za vrijeme ljetovanja na moru posmatraju ivi svijet kjoji im bude dostupan (ribe, glavonoce, koljke, pueve, jeeve itd.) Takoer e poticati uenike da sabiraju vrste ostatke ivotinja koje budu nali na plai i to donijeti za kolske zbirke.

85

vodi, te planktonskih organizama i onih koji su vezani za puinu (gmizavci: morske kornjae, ribe: srdela, skua, tunj, sisari: kitovi, delfini). Moe objasniti kruenje materije i protok energije u moru. Poznavat e najvidljivije pozitivne i negativne uticaje ovjeka na prirodu s posebnom panjom na sve vee negativne uticaje na vodene i kopnene ekosisteme (uticaj industrije, otpadne vode, unitavanje uma, brodske havarije itd.). Upoznat e neke rijetke i endemine vrste flore i faune Bosne i Hercegovine (panieva omorika, munika, bijelo zvonce, prenjski karanfil, bosanski ljiljan, mekousna pastrmka, pijurica, bosanski argan). Znat e navesti naine kako se zatiuje bioraznolikost (osnivanjem nacionalnih parkova, parkova prirode

Zatita i unapreivanje ivotne sredine/okolia

Uticaj ovjeka na prirodu. Zagaivanje/oneienje i zatita zraka, vode i zemljita/tla.

Naruavanje ravnotee u prirodi negativno se odraava openito na prirodu i u krajnjoj liniji na samog ovjeka. Flora Bosne i Hercegovine raspolae izuzetnim prirodnim vrednotama po emu se istie u cijeloj Europi. Postoji velika potreba da se to blago uva i zatiuje.

Sabirat e lanke u dnevnoj tampi i drugim dostupnim tampanim publikacijama koji pokazuju primjere pozitivnih i negativnih uticaja na prirodu. Nastojat e u svojoj najblioj okolini prepoznati kako ovjek djeluje na prirodu. Uestvovat e, u granicama svojih mogunosti u akcijama koje tee zatiti prirode. Sabrat e ilustracije naih endeminih vrsta i uestvovati u pravljenju postera. U vidu referata obradit e pojedine

Potaknut e uenike da praktino djeluju u pravcu ouvanja prirode tj. daju doprinos u tednji energije, vode, viestrukoj upotrebi odreenih predmeta, ne stvaranju otpada, poumljavanju i gajenju biljaka itd. Prikazat e inserte TV emisija o endeminom svijetu Bosne i Hercegovine. Potaknut e uenike da se ukljue u ekoloke pokrete.

Endemine i rijetke vrste biljaka i ivotinja i njihova zatita. Crvena knjiga. Nacionalni parkovi, parkovi prirode i spomenici prirode. Pokreti za zatitu prirode.

86

i pokretima za zatitu prirode). Zna da u BiH postoje 3 nacionalna parka: Sutjeska, Kozara i Una. Crvena knjiga je dokument sa popisom ugroenih i rijetkih biljnih i ivotinjskih vrsta.

vrste endeminih svojti.

GEOGRAFIJA VIII razred 1 as sedmino - 35 asova godinje

Ciljevi i zadaci Oekivani rezultati /obrazovni ishodi SPOSOBNOSTI TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJA AKTIVNOSTI UENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA

87

1.AZIJA: Prirodnogeografske i drutvenogeografske odlike

Uenici na geografskim kartama trebaju znati pronai:Evropu i Aziju i njihove granice prema ostalim kontinentima Poznaju osnovne pojmove koji se odnose na reljef, klimu vode, biljni i ivotinjski svijet Azije kartografske znake kojima su predstavljeni pojedini geograsfki zemljopisni objekti); Znati da je Azija kontinent najveih planina, nizija, morskih dubina, najveih rijeka,pustinja .. . Znaju osnovne(ope) pojmove o stanovnitvu, naseljima,privredi i privrednim djelatnostima Azije (strukturi, i dinamici stanovnitva, privrednim djelatnostima velika koncentracija stanovnitva u pojedinim regionima uzroci i posljedice po cjelokupno ovjeanstvo, Znaju izdvojiti, oblasti sa veoma visokim stepenom privredne djelatnosti i oblasti sa izuzetnom privrednom nerazvijenou; Razvijanje pozitivnih stavova prema okruenju, tolerancije i vlastitog znaaja u sredini u kojoj ive i rade;

2.Prirodnogeografske odlike Azije.

Sposobnost prepoznavanja na, geografskimzemljopisnim kartama, granice, geografskog poloaja, obala i mora Azije Sposobnost pronalaenja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika, rijeka i jezera;Sposobnost itanjaklimatolokih, geolokih i geomorfolokih karata Azije. Sposobnost uenike da na demografskim kartama mogu odrediti podruja vee i manje gustine naseljenosti,podruja velike koncentracije stanovnitva i podruja sa intenzivnijom dinamikom stanovnitva; Prostorni obuhvat, geografski poloaj Azijskog Sredozemlja, njegov znaaj; Geomorfoloke, klimatske i hidrografske karakteristike; Demografske karakteristike, prirodna bogatstva.

Samostalna izrada slijepe karte Azije,(reljefne i klimatske,demografske) Unoenje u slijepu kartu najznaajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina), rijeka i jezera pomou kartografskih znakova; Znaaj razmjere i razmjernika za izradu geografskih karata (rad u grupama)

Priprema didaktikog materijala, geografskih karata, globusa, tekstova, pomo uenicima; Priprema grafolija, radi analize; Pomaganje uenicima u izradi slijepih karata i unoenju geografskih podataka u njih davanje uputstava (za individualni ili grupni rad uenika);

3.Drutvenogeografske odlike Azije

Jugozapadna Azija

Znaaj nafte,uzroke politike nestabilnosti, uzroke niskog stepena privrednog razvoja, Znaaj geografskog poloaja u geostratekom i vojnom smislu,prostor sukoba interesa velikih sila;Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike; Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka; Znaaj morskih tjesnaca (Bosfora. i Dardanela)

Izrada spolno starosne piramide i obiljeavanje podruja sa vema velikom i veoma malom gustinom naseljenosti;Utvrditi uzroke takvog stanja (Rad u parovima i grupama); Samostalan rad uenika na prikupljanju aktuelnih geografskih podataka(koji se odnose na temu koja se obrauje);

Pomaganje uenicima pri izradi starosno-spolne piramide Azije; Pokazati uenicima na koji nain samostalno mogu doi do vanih geografskih podataka;

88

4.CENTRALNA AZIJA. Zakavkazje, SREDNJI ISTOK (definicija prostora, prirodne i drutveme odlike,politika podjela (zemlje nastale na ovom prostoru) ;

Definisati Centralnu Aziju,Zakavkazje i Srednji istok kao regiju sa istim ili slinim prirodnogeografskjim i drutvenogeografskim odlikama; odrediti njihove prirodne odlike, nedostatak vode,ogromni prirodni potencijali (nafta),mogunost navodnjavanja, nepovoljni uslovi za ivot,mala gustina naseljenosti, politiki nestabilan prostor; Mozaik naroda, jezika i religija; Fergana kolijevka velikog broja kulturnih biljaka(penice...) Turanska nizija,pustinje na jugu, rijeke Centralne Azije,,politika podjela, Znati nabrojati zemlje koje su nastale na ovom prostoru, zemlje sa najveim polkitikim i ekonomskim utjecajem(izdvojiti)

Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Kontinentalne Azije, Zakavkazja prostora izmeu dva mora, i Srednjeg istoka(prostora visoravni i dinovskih planina) odreivanje njihovih granica,sposobnost odreivanja klime na osnovu geografskog poloaja, odnosa kopna i mora,sposobnost procjene uslova za ivot stanovnitva ; Razvijanje sposobnosti samostalnog istraivanja, analize i sisnteze,izvoenja zakljuaka, sposobnost podnoenja izvjetaja Korelacija sa Historijom i Biologijom; Osposobiti uenike da na osnovu dijagrama, grafikona,grafikih prikaza sami procjene i zakljue kakvi su uslovi za ivot u pojedinim podrujimaMonsunske Azije; Osposobiti uenike da shvate i zakljue posljedice i pogubnost,velikih koliina padavina (erozija) po ivot stanovnitva,

Razvijanje svijesti o bogatom kulturno historijskom naslijeu Centralne Azije,Zakavkazja i Srednjeg istoka( Kolhida, Samarkand, Buhara,Perzija Ferganska dolina); Tolerantan i soplidaran odnos prema narodima koji ive na ovom prostoru i njihovoj kulturi;Mozaik naroda, jezika i religija Razvijanje navike istraivanja individualnog ili grupnog; Razvijanje svijesti o znaaju timskog rada. Istraivanje legendi koje govore o ivotu na ovom prostoru. Razvijanje svijesti,kod uenika, o znaaju Indijskog i Indokineskog poluostrva za svjetsku kulturu i civilizaciju; Sposobnost razumijevanja regija u kojoj je mogue i tri etve godinje, a ipak 1/3 stanovnitva gladuje;Razlozi navesti; Razvijanje sposobnosti shvatanja , utjecaja padavinskih voda na

Pronai na karti Turansku niziju, njene granice, Kaspijsko jezero,Aralsko Balhako jezero, visije koje je ograniavaju, rijeke i pustinje koje su se nastale na ovom prostoru. Objanjavati(nivalni raim rijeka.znaaj zakvog reima). Objanjavati nastanak Kaspijskog jezera, smanjenje povrine Aralskog jezera(uzroci i posljedice); Istraivaki rad uenika na samostalnom prikupljanju injenica, geografskih podataka o regiji koja se obrauje. <individualizacija nastavnog procesa,

Nastavnici trebaju pomoi uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor Centralne Azije, njenih prirodnih i drutvenih odlika, specifinosti ovog geografski i historijski vrlo vanog prostora. Pomoi uenicima da sami zakljue zato je nafta jedan od osnovnih uzroka politike nestabilnosti ovog podruja;

5.MONSUNSKA AZIJA Monsunska Azija (Juna, Jugoistona,)monsuni, aluvijalne ravni,tropske ume,tropske poljoprivredne kulture; Velika gustina naseljenosti, intenzivna dinamika stanovnitva, religije;Politika podjela; Indija i Malezija, osnovni geografski podaci;

Prepooznati da je Juna Azija Indijski podkontinet, Indokina,regija vrlo duge kulture i tradicije.Znati reljefne i klimatske karakteristike, a posebno objasniti nastanak i funkcionisanje monsuna i njihov znaaj za ivot uopte June Azije i Indkine.Podruje velikih nizija i rijeka; Velika gustina naseljenosti, intenzivna dinamika stanovnitva uzroci i posljedice; Privredni napredak nekih zemalja JI Azije;

Pronai na karti najvee i najstarije gradove Indijskog i Indokineskog poluotoka(Tad Mahal..), ravnice,visoravni, najvee planine na svijetu (Himalaji)rijeke i podraju sa najveom gustinom naseljenosti i najsiromanijim stanovnitvom na svijetu

Nastavnici trebaju pomoi uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor June i Jugoistone Azije, njihovih prirodnih i drutvenih odlika, specifinosti ovog geografski i historijski vrlo vanog prostora.;

Poticati uenike na samostalno istraivanje i prikupljanje podataka o Na karti pronai i obiljeiti ovim regijama i zemljama

89

Poljoprivreda kao glavno zanimanje stanovnitva, prirodna bogatstva Identificirati kulture, Indija,Malezija; Znati politiku podjelu prostora osnovne geografske podatke o Indiji i Indoneziji

i ta su posljedice(migracijei kocentacija stanovnitva u gradovima; Razvijati sposobnost timskog rada, rada u grupama, i parovima,

eroziju zemljita i siromaenje stanovnitva.

6.Daleki istok : Specifinosti prirodnogeografskog poloaja i drutvenogeigrafskih odlika,poltika podjela prostora; Kina i Japan osnovni geografski podaci

Uoiti i shvatiti razvoj ove regije kroz razliite historijske epohe(nastanak i razvoj Kineske i Japanske drave kao najznaajnijih zemalja Dalekog istoka,njihov znaaj i utjecaj na svjetsku kulturu i civilzaciju) Znati morfoloke,klimatske, hidrografske,florne i faunistike karakteristike Dalekog istoka; Tibet- osnovne karakteristike, najvee visoravni na svijetu,pustinja Gobi,Takla Makan,Mongolska visoravan; Znati objasniti drutvenogeografske karakteristike(najbrojnije zemlje na svijetu, ogromni nenaseljeni i prenaseljeni prostori,razumjeti uzroke i posljedice ovih pojava; Privredni razvoj/uslovi privrednog razvoja), prirodna bogatstva; savremeni privredni i politiki trendovi;Utjecaj na svjetsku politiku; Znati osnovne geografske podake Kine i Japana, kao reprezentativnih zemalja ovog prostora.;

Osposobiti uenike za analizu klimograma padavina i temperature i izvoenje zakljuaka na osnovu njih; Stei sposobnost uoavanja klimatskih razlika (naroito u koliini padavina) izmeu junih i sjevernih dijelova Kine(izvantropski monsuni).,utjecaj morskih struja,kao jednog od klimatskih faktora; Sposobnost uenika da na osnovu dijagrama, grafikona,grafikih prikaza sami procjene uslove za ivot u pojedinim podrujima; Razviti sposobnost procjene utjecaja klimatskih faktora na

Razvijanje svijesti,kod uenika, o znaaju Dalekog istoka za svjetsku kulturu i civilizaciju; Stei svijest o tradicionalnom drutvu, koje ima i sada velik utjecaj na stanje drutvene organizacije zemalja ovog prostora;

sve vee povrinske rijeke Objanjavati( analizirati) znaaj navodnjavanja za ivot stanovnitva ovog podruja; Shvataiti znaaj proirivanja obradivih povrina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje; Analizirati religijskih shvatanjaima stanovnitva ovog prostora i utjecaj takvih stavova i svatanja na nain ivota;; Pronai na karti najvee i najstarije gradove Dalekog istoka (Peking,angaj, Tokio ...) aluvijalne ravni, najvee planine (Kingan, Tjen an,Kven Lun,Altaj ... (visoravni Tibet,Mongolska visoravan) ; Odrediti podruja, koja su stalno ugroena od poplava(uzroci i posljedice) Pomou podataka, utvrivati znaaj navodnjavanja za ivot stanovnitva ovog podruja;

koje su nastale na ovom prostoru; Upuivati uenike na mjesta gdje mogu nai dodatne informacije o regiji, koju izuavaju, specifinosti zemalja ovog prostora:

Nastavnici pomau uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor Dalekog istoka njegovihi prirodnih i drutvenih odlika, specifinosti ovog geografski i historijski vrlo vanog i interesantnog prostora.; Pomagati uenicima na samostalnom istraivanju i prikupljanju podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru forma i sadraj pisanja izvjetaja;

Shvatiti filozofiju naina ivota stanovnitva koje nastanjuje ovu regiju; Shvatanje da je mogue ivjeti i na velikim nadmorskim visinama kao to je Tibet iako su prirodni uslovi za ivot nepovoljni;

Upuivati uenike na mjesta gdje mogu nai dodatne informacije o regiji, koju Objanjavati(razgovor) izuavaju,spcifinosti znaaj proirivanja zemalja ovog obradivih povrina i prostora(spisak osavremenjavanja literature): poljoprivredne proizvodnje Objanjavati nepoznate za poboljanje ivota pojmove uzroke i

90

klimatske prilike analizom grafikona, klimodijagrama, grafikona; Osposobljavati, navikavati uenike na timski rad; Sposobnost razumijevanja tradicije, kulture i religije,regije u kojoj ivi najvei broj stanovnika na zemlji: Sposobnost pronalaanje na geografskoj karti Afrikog kontinenta, odreivanje njegovih granica (prostornog obuhvata); Sposobnost pronalaenja na geografskoj karti geografskih cjelina, planina, visoravni, rijeka, pustinja ... . Sposobnost odreivanja, u skladu sa G tipova klime,koliina padavina, temperatura,flornih oblasti; Poloaj Afrikog Sredozemlja na karti,njegov znaaj,;Pustinje i oaze; Geomorfoloke, klimatske i hidrografske karakteristike; Demografske karakteristike, prirodna bogatstva Razviti sposobnost da u skladu sa prirodnim uslovima za ivot procijeniti gustinu

stanovnitva; Pisanje izvjetaja o provedenim istraivanjima, itanje i analiza na asu; Voenje rjenika geografskih pojmova;

posljedice pojava, koje se odnose na Daleki istok;

Osposobljavanje za grupni rad, samostalan rad, evaluaciju i samoevaluaciju; 7.AFRIKA AFRIKA-geografski poloaj i prirodnogeografske odlike Afrike(reljef, klima, vode, flora i fauna osnovne karakteristike) Stanovnitvo i privreda Afrike osnovni geografski(demografski podaci) Afriko Sredozemlje Razvijanje navike za istraivanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem ive ili se nalaze; Razvijanje navike ouvanja geografske sredine, radi boljeg kvaliteta ivbota sada i u budunosti;

Na geografskoj karti(u parovima) pronai geografske objekte, koji se odnose na prirodne odlike Afrike,njenog geografskog poloaja,i granica;

8.Najznaajnije zemlje Ekvatorijalne Afrike(Zapadne,Sredinje i Istone)Nigerija, Kongo, Etiopija i June Afrike JAR osnovni geografske

Znaaj Nila za razvoj kulture i civlizacije,prostor sukoba velikih sila, Sucki kanal njegov saobraajni, ali i geostrateki znaaj, Prostor najveih pustinja na Zemlji; Stoari nomadi pustinjski narod Karakteristike reljefa i klime ovog podruja

Nastavnici pomau uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor Afrikog kontinenta, njegovih prirodnih i drutvenih Izrada slijepe karte odlika, specifinosti ovog reljefa, veih rijeka, jezera, geografski i historijski drava, veih gradova i vrlo vanog i saobraajnica Afrikog interesantnog prostora.; kontinenta; Pomagati uenicima na samostalnom istraivanju Oznaiti bojama turistiki i prikupljanje podataka o najrazvijenije, manje Africi i njenim regijama i razvijene i zemlje koje su zemljama koje su nastale u poetnoj fazi tog na ovom prostoru forma razvoja; i sadraj pisanja izvjetaja; U kartu ucrtati podruja vee gustine naseljenosti, podruja izrazite poljoprivredne aktivnosti, te podruja sa najznaajnijim prirodnim resursima na podruju Upuivati uenike na mjesta gdje mogu nai dodatne informacije o regiji, koju izuavaju,spcifinosti zemalja ovog

91

karakteristike,stepen privredne razvijenosti (prirodna bogatstva),osnova za razvoj, naseljenost i stepen razvijenosti aparthejd;

naseljenosti pojedinih prostora,uzroke i posljedice; Sposobnost shvatanja znaaja klime i i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja u Africi; Sposobnost shvatanja, koliki znaaj tlo i klima, imaju na proizvodnju hrane na ovom, kao i drugim kontinastima; Razvijati navike tednje i uvanja prirodnih resursa(geoekologija) Razviti sposobnost uvaavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljanje privrednog razvoja, a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju nastankom neokolonijalizma; Sposobnost pronalaanje na geografskoj karti Amerikog kontinenta, odreivanje njegovih granica (prostornog obuhvata); Sposobnost pronalaenja na geografskoj karti geografskih cjelina, planina, visoravni, rijeka, pustinja ... .

Afrikog kontinanta; Nacrtati sliepu kartu te oznaiti granice i razliitim bojama oznaiti regije i zemlje koje su nastale na tom kontinentu; Za domau zadau, uenici se trebaju pripremiti za razgovore, diskusije, prezentiranje najinteresantnijih geografskih podruja ili oblasti,Afrikog kontinenta; Znati navesti religije Afrike. Aloi i ostatke animizma,koji svjedoe o veoma niskom kulturnom i civilizacijskom stepenu razvojaZapadne,Centralne i istone Afrike; Na geografskoj karti(u parovima) pronai geografske objekte, koji se odnose na prirodne odlike Amerike,njenog geografskog poloaja,i granica; U kartu ucrtati podruja vee gustine naseljenosti, podruja izrazite poljoprivredne aktivnosti(obojiti razliitom bojom beltove), te podruja sa najznaajnijim prirodnim resursima na podruju Amerikog kontinenta; Nacrtati sliepu kartu te

prostora(spisak literatura): Objanjavati nepoznate pojmove Objasniti, uz pomo uenikih predznanja,uzroke nastanka pustinja u Africi; Izrada nastavnih listia Izrada pitanja objektivnog tipa radi provjere steenih znanja zajedno sa ostalim lanovima aktiva nastavnika geografije; Nastavnici pomau uenicima da uz pomo karte i podataka iz udbenika definiu prostor Amerikog kontinenta, njegovih prirodnih i drutvenih odlika, specifinosti ovog geografski i historijski vrlo vanog i interesantnog prostora.; Pomae uenicima na samostalnom istraivanju i prikupljanju podataka o Americi i njenim regijama forma i sadraj pisanja izvjetaja; Upuivati uenike na mjesta gdje mogu nai dodatne informacije o

9.AMERIKA(AMERIKE)

10.Geografski poloaj, prostiranje,Prirodno

92

geografska obiljeja Amerike

Sposobnost odreivanja, u skladu sa G tipova klime,koliina padavina, temperatura,flornih oblasti; Sposobnost shvatanja znaaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja,tajgi, prauma, savana i stepa u Americi Razviti sposobnost uvaavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljanje privrednog razvoja, a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju prekomjernim iskoritavanjem prirodnih bogatstava(Amazonije)i zagaivanjem atmosfre;

odrediti granice i razliitim bojama oznaiti regije, poljoprivrdna i industrijska podruja Amerike;

Kontinentu koji izuavaju, spcifinosti zemalja ovog prostora(spisak literatura): Pruiti pomo uenicima pri izradi plakata i zadacima traenja

10a).Stanovnitvo i privreda Amerike karakteristike privrednog razvoja;

Pisanje izvjetaja o provedenom istraivanju,itanje i analiza na asu;

10b).SAD i Kanada zemlje vrlo visoko privredno razvijene, karakteristike drutvenog ureenja i organizacije drava:

Uenici trebaju stei znanja, na temelju kojih e moi imati jasnu predstavu o tome koji prostor i drave obuhvataju SAD i Kanada;Znaaj unutraniih vodenih puteva;Golemih prirodnih bogatstava; Visokostrune radne snage i drutveno ureenje; Znati da je geografski i saobrajni poloaj SAD i Kanade izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije okeane i mora),da ima povoljne klimatske uvjete, plodno zemljite, velike zalihe ruda, dobro i prihvatljivo drutveno ureenje, ljudske resurse i strune kadrove, to sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smjetene najrazvijenije zemlje

Razviti sposobnost uoavanja najvanijih injenica u odreenom tekstu, kao i sposobnost komentiranja analiziranja;

Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i elju za saznanjima o ostalim kulturama svijeta; Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju ovjeanstva

Na slijepoj karti Angloamerike ucrtati,konture saveznih drava(SAD) i pokrajina(Kanada)najzna ajnije gradove, industrijska, rudarska i poljoprivredna sredita, najvee luke pristanita;

Pogodnim pitanjima potai uenike da razmiljanjem i prikupljanje injenica o poloaju SAD-a, kao svjetske supersile,shvate znaaj i njenog utjecaja na globalana deavanja u svijetu;

93

svijeta(SAD i Kanada) Upoznati uenike sa historijskim i suvremenim znaajem zemalja Latinske Amerike,politika podjela ovog prostora,diktatorski reimi, narkomafija nerjeivi problem ovih zemalja; Osnovni geografski podaci o Brazilu,kao najveoj zemlji June Amerike,karakteristike privrednog razvoja,naseljenost i struktura stanovnitva,gradovi;Osnovni geografski podaci o Argentini, kao privredno najrazvijenoj zemlji June Amerike;Osnovni geografski podaci o ileu kao najznaajnijoj zemlji zapadnog dijela kontineta; Razumjeti politiku i privrednu situacijom u Latinskoj Americi; Primjenjujui ve steena znanja o ekonomski razvijenim nerazvijenim zemljama svijeta razviti sposobnost uporeivanja komparacije visoko razvijenih sa srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama Amerike; sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka; Osposobiti uenike da metodom razgovora mogu istai sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog prirataja Angloamerike i zadovoljavajueg stepena nataliteta Latinske Amerike; (staro stanovnitvo, potreba za radnom snagom, ekonomske migracije) Razviti pravilan stav o nainu ivota i rada u zemljama Anglo i Latinske Amerike(bez euforinog prikazivanja; Sposobnos da se bez uljepavanja predstavi stanje u zemljama koje se obrauju (Angloamerika i Latinska merike) Razviti kod uenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja prirodni i drutveni uslovi u kojima se djeluje,struni rad i veliko zalaganje stanovnitva(radinost) primjer Kine i Japana; Izraditi slijepu kartu reljefa, veih rijeka i bojama oznaiti drave kroz koje protiu; Pored pomaganja uenicima u svim aktivnostima koje su osmiljene da se obrade u razredu, nastavnici e unaprijed pripremiti odgovarajua pitanja; Uz zadatke uporeivanja, analogije, sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja nastavnici trebaju esto koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamiljenog putovanja,. Na kraju svake nastavne teme, nastavnik treba pripremiti zadatke za kratku(brzu)pismenu provjeru znanja. Zadaci mogu biti tipa tano netano, ili mjeoviti zadaci,zadaci objektivnog tipa,testovi...

10c)Brazil,Argentina i ile osnovni geografski podaci, razlika u razvijenosti Angloamerike i Latinske Amerike uzroci i posljedice;

Na osnovu izvora do kojih su uenici doli prouavajui Ameriku , trebaju izvoditi zakljuke o tome ta je uvjetovalo da Njujork,Vaington, Los Anelos, San Francisko, ...,postanu najvei gradovi Amerike, svjetske metropole megalopolisi; Kroz raspravu, uenici trebaju da prepoznaju englesku kulturu, a naroito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Americi i svijetu; Utjecaj panske i portugalske kolonizacije na zemlje i stanovnitvo Latinske Amerike

11.Australija i Okeanija 11a.Australija:prirodnogeografske i drutvenogeografske odlike;

Znati reljefne, klimatske,hidroloke, florne i faunistike karakteristike i specifinosti Australije i Okeanije(podjela); Znati da je Australija kontinent kontrasta u svakom pogledu(velike pustinje u sredinjem dijelu, tropske oblasti na sjeveru(monsuni),ugodno jugozapado i jugoistono primorje,

Razviti sposobnost snalaenja na karti Australije, odreivanje geografskog poloaja Australije; Stei sposobnost uoavanja i objanjavanja izoliranosti Australijskog kontineta,kao nedostatak

Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najvii nivo zatite i socijalne sigurnosti u svijetu, a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti; Razviti pozitivan stav

Pronai fotografije i opise biljaka i ivotinja koje jedino ive na prostoru Australije i Okeanije. Pokuati nai slike ili tekstove, na kojima se vidi, kako se spaavaju kitovi koji se esto nasuu

Na osnovu poznate nastavne materije, nastavnik produktivnim, aktivnim i stvaralakim djelovanjem treba kod uenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim uenici raspolau o Australiji, angairati

94

mali broj rijeka, ogromna koliina vode ispod pustinja(arteki bunarevi),milioni grla ovaca i goveda, koje nisu ovdje ivjele do dolaska bjelaca,specifian biljni i iivotinjski svijet.(Uoiti na geografskoj karti) Znati prirodne resurse na kojima Australija zasniva svoju privrednu razvijenost i visok ivorni standard svog stanovnitva . Upoznati uenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Australije , kao i pozicija velikh gradova uvjetovana specifinom prirodnogeografskim uslovima a najvie klimom i geografskim poloajem; 11b).Okeanija Znati ta obuhvata Okeanija i kako se dijeli( Melanezija, Mikronezija , Polinezija, Novi Zeland);Znati osnovne geografske pojmove koji se odnose na otoke Okeanije, nain ivota stanovnitva, uloga i znaaj Okeanije u svijetu(neki izvozni proizvodi tropski), turizam; Znati osnovne geografske karakteristike Novog Zelanda(dva otoka,vulkansko tlo, gejziri,zemlja ovaca i goveda, mlijeka i mlijenih preraevina,; Naseljenost Novog Zelanda,bijelci najbrojniji, Maori;Velington;

geografskog poloaja i plasmana industrijskih i poljoprivrednih proizvoda; Razviti sposobnost razumjevanja odnosa prirodne sredine (bogatstava),organizacije drave/drutvenog ureenja) i standarda stanovnitva; Sposobnost razumjevanja meuzavisnosti prirodne i drutvene sredine;Zavisnost gustine naseljenosti od prirodnih faktora;

prema starosjediocima Australije(Aboridanim a),koji su u ovoj zemlji stanovniuci drugog reda i teko se prilagoavaju nainu ivota bijelog ovjeka;

na plitki dio mora uz june obale Australije; Nacrtati slijepu kartu Australije i Okeanije, pa onda unijeti u nju podruja, na kojima su uslovi za ivot najpovoljniji i gdje se uzgaja najvei broj goveda i ovaca; Obiljeiti izvozne luke i najvee gradske centre;Poloaj Melanezije, Mikronezije i Polinezije u odnosu na Australiju;

intelektualne stvaralake snage uenika. Tako e se poveati , motiviranost uenika za rad; Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji nain je naseljavanje bijelaca, razvoj gradova, industrije i stoarstava promjenio izgled Australije, u odnosu na vrijeme kada je otkrivena;

Imati pozitivan stav prema stanovnitvu do kojeg jo nije doprla civilizacija u punoj mjeri i razumjeti njihov nain ivota;

Biti sposoban shvatiti i razumjeti uslove ivota stanovnitva Okeanije i prirodnih ljepote koje se na njima nalaze; Biti sposoban shvatiti zato su velike sile drale pod kolo nijalnim jarmom stanovnitvo Okeanije;

Kod uenika razvijati interes za humanitarni rad, solidarnost i pomo slabije razvijenim zemljama;

Pronai objanjenja za pojmove:rasna segregacija i rasna diskri minacija;

Voditi raspravu sa uenicima, zato je Australska vlada sve do nedavno zabranjivala useljavanje nebjelakog stanovnitva na Australijski kontinent; Pruiti pomo uenicima pri ucrtavanju razliitih sadraja u slijepe karte:

95

12.Polarne oblasti na zemlji

Znati na geografskim kartama odrediti poloaj Arktika i Antarktika;Razlika izmeu ova dva ledena podruja,Grenland najvei otok na zemlji naseljenost; Da prepoznaju prirodno geografska obiljeja polarnih oblasti i njihov znaaj za klimu na Zemlji;Ledeni bregovi opasnosti;

Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe(komparacije)P olarnih oblasti sa ostalim oblastima na Zemlji; Sosobnost itanja geografske karte;

Razviti pravilan stav prema nenaseljenim polaranim prostorima na zemlji i njihovom znaaju za odranje ivota na Zemlji;

Na plakatu nacrtati konture, Arktika, Antarktika i Grenlanda; Pronai podatke,koja iva bia nastanjuju vode Atlantskog okeana u blizini Polarnih oblasti; Nacrtati na slijepoj karti Arktik,Grenland i Antarktik;

Pomagati uenicima pri izradi karata i pomoi im da shvate znaaj polarnih oblasti za ivot na zemlji; Voditi razgovore sa uenicima o ivom svijetu koji nastanjuje polarne oblasti i vode koje se nalaze u blizini ili ispod leda polarnih oblasti;

96

Historija, VIII razred 1 as sedmino, 35 asova godinje

Historija, VIII razred 1 as sedmino, 35 asova godinje

Tematske Cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI OEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije; Proces i sadraj Uiti: Uenik: Vrijednosti, stavovi, ponaanje Aktivnosti uenika Aktivnosti nastavnika

97

EvropaNovi vijek

Humanizam i renasansa.Velika geografska otkria.Reformacija i protivreformacija.Oblici vladavine:apsolutizam i parlamentarizam. Privredni razvoj Zapadne Evrope, Osmanskog carstva i Rusije.Kapitalizam i kapitalistiko drutvo.Industrijska revolucija.Gradovi.Nauka , tehnika kultura i umjetnost.

Zna dogaaje i pojave koji su obiljeili poetak novog vijeka(meai novog vijeka).Posljedice velikih geografskih otkria,vanost pojave Humanizma i Renesanse.Glavne predstavnike Humanizma i Renesanse.Oblike vladavine i vjersku sliku Evrope.Osobenosti privrednog razvoja Zapadne Evrope, Osmanskog carstva i Rusije. Drutveni poredak koji se javlja u Novom vijeku i njegova osnovna obiljeja. Pojam industrijska revolucija i njene posljedice. Znaaj i razvoj gradova. Naune, tehnike ikulturne tekovine Novog vijeka. Razumije znaaj naunog i kulturnog razvitka. Zna zemlje jugoistone Evrope koje su bile pod vlasti Osmanskog carstva,Habsburke monarhije i Mletake republike. Zna politiki, privredni i kulturni razvoj susjednih zemalja (Hrvatske, Dubrovake republike, Srbije i Crne Gore) XVI do konca XVIII st..Zna kako su se razvijali nacionalni pokreti u susjednim zemljama, programe nacionalnih pokreta,istaknute linosti. Zna kako su nacionalni pokreti u susjednim zemljama utjecali na prilike u BiH. Zna pojam revolucija.Vanost ideja Amerikog rata za nezavisnost i Francuske graanske revolucije. Posljedice Napoleonovih osvajanja.Pojam nacija,nacionalni pokret.Vanost revolucije 1848/49. Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i Njemake.Austro-ugarsku nagodbu.Posljedice graanskog rata u SAD-u. Poloaj ene u novom

Razvija interes za prouavanje historije Novog vijrka.Izgrauje stav o vanosti pojave Humanizma i Renesanse.Komunicira. Prepoznaje i analizira historijske izvore. Zauzima vlastiti stav uz koritenje dokaza. Razvija hronoloko razumijevanje i stav o znaaju razvoja nauke , tehnike, kulture i umjetnosti za civilizacijski razvoj .

Analiziraju izvore da bi identificirali relevantne informacije koje e im pomoi da odgovore na pitanja, informacije slau u u slijed i povezuju u iri kontekst . Izvode zakljuke o tome ta se desilo i zato i za svoje zakljuke navode razloge. Na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno.

Odreuje jasne ciljeve uenja, organizira aktivnosti uenja u paru ili grupi (priprema analizu izuvora , formulie jasna pitanja, objanjava nove pojmove, naglaava najvanije ideje , djelotvorno komunicira sa uenicima). Priprema aktivnosti provjere znanja uenika u skladu sa postavljenim standardima.

Zemlje jugoistone Evropenacionalni pokreti

Zemlje jugoistone Evrope pod osmanskom, habsburkom i mletakom vlasti od XVI do kraja XVIII stoljea.Nacionalno buenje u susjednim zemaljama (Hrvatska, Srbija i CrnaGora).Najznaajniji pokreti, njihovi programi i linosti (obraditi u kontekstu dogaanja u Bosni i Hercegovini).

Razvija sposobnost hronolokog(kronolokog)miljenja i da osnovu analize izvora samostalno i jasno iznosi svoje miljenje . Razvija svijest o politikom , drutvenom kulturnom kontekstu historijskog razvoja BiH i susjednih zemalja.

Graansko drutvonacionalne

Razvija sposobnost kreativnog i kritikog miljenja, hronolokog miljenja Izgrauje stav o znaaju graanskih revolucija.Razvija sposobnost empatije. Analizira izvore i iznosi

Odreuje jasne ciljeve uenja, organizira aktivnosti uenja na asu .Priprema analizu izvora (rad na tekstualnim Analiziraju izvore izvorima, kartama, i rjeavaju slikama, karikaturama, postavljene pjesmama i muzikom, zadatke. Ispituju Internetom,) formulie relevantnost izvora jasna pitanja , pojanjava . Prikupljene nove pojmove, informacije slau usmjerava aktivnosti u slijed i iri uenja . Provjerava kontekst, iznose znanje uenika. vlastiti stav na osnovu Priprema aktivnosti prikupljenih uenja u skladu sa jasno informacija. postavljenim ciljevima . Priprema nastavna usmjerenja (didaktiku strukturu s Uestvuje u karakteristinim aktivnostima u slijedom) :nastavu kroz razredu, Razlikuje rad na istraivakim

98

drave Nastanak i razvoj SAD-a. Francuska revolucija.Napoleonovo doba.Evropske zemlje u 1848 god.-znaaj i posljedice. Ujedinjenje Italije.Ujedinjenje Njemake.Austro-Ugarska nagodba.Graanski rat u SAD-u.Poloaj ene u novim vijeku.Monopolistiki kapitalizam i imperijalizam. Bosna u XIXstolje u Reforme u Osmanskom carstvu zadnje decenije XVIII st. i u prvim decenijama XIX st.Administrativnoupravno ureenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Pokret za autonomiju Bosne.Drutvo i drutveni odnosi.Privreda,kultura i prosvjeta.Hatierif od Gilhane.Omer paa Latas.Velika istona kriza 1875-1878g.

vijeku.Pojmove monopolistiki kapitalizam i imperijalizam. Razumije i moe da objasni uzroke, tok i posljedice velikih revolucija koje su obiljeile poetak stvaranja graanskog drutva u Evropi i svijetu. Moe da objasni poloaj ene u Novom vijeku. Razumije i moe da objasni pojmove monopolistiki kapitalizam i imperijalizam. Razumije posljedice pojave monopolistikog kapitalizma i imperijalizma. Zna zato su provoenje reforme u Osmanskom carstvu i posljedice provoenja reformi.Uzroke,tok i posljedice borbe za autonomiju Bosne. Ureenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Drutveni,privredni i kulturni razvoj.Zna pojam Istono pitanje, posljedice Istone krize i poloaj BiH u meunarodnoj politici XIX st. Moe da objasni i razumije najvanije tokove,pojave i historijske procese razvoja Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIXst.Razumije i moe da objasni meunarodnu politiku u BiH u XIX st.Povezuje prolost i sadanjost.Razumije vanost multiperspektivnosti u historiji.

vlastiti sud. Priprema prezentaciju

Izgrauje miljenje i stav historijsko-kulturnom i privrednom razvitku BiH u XIX st..Njeguje duh tolerancije i demokracije . Uenici razviju svijest o viestoljestoljetmoj prisutnosti nacionalnih manjina na prostoru BiH, multietnikoj i kulturnoj zastupljenojsti na tlu Bosne i Hercegovine. .

bitne od nebitnih informacija, tumai podatke postavljene u vremenski okvir, identificira i objanjava promjene i kontinuitet unutar i izmeu historijskih perioda, zauzima stav uz koritenje dokaza. Uestvuju u aktivnostima uenja (analiziraju izvore, Prikupljaja razliite izvore i procjenjuje njihovu vrijednost, pronalazi odgovore na postavljena pitnja. Iznosi vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija.

projektima ( poloaj ene u Novom vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju... Pojanjava nove pojmovre, djelotvorno komunicira sa uenicima . Provjerava ono to uenici rade Procjenjuje znanje uenika na osnovu postavljenih standarda. Organizira aktivnosti uenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Usmjerava aktivnosti uenika , objanjava kontekst , formulie pitanja koja usmjeravaju istraivanja i analizu, organizira prikupljanje razliitih izvora za istraivaki projekt (stanovnitvo BiH nacionalne manjine ; obiaji, ishrana u BiH). Djelotvorno komunicira sa uenicima. Prati aktivnosti uenika . ocjenjuje ueike.

99

TEHNIKA KULTURA , VIII razred 2 as sedmino, 70 asova godinje

Tematske cjeline/Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI Znanje Tehnike kulture: Proces i sadraj ELEKTROTEHN IKA Izvori elektrine energije Uiti: Elektrane: podjela, princip rada, razlike, opis, prenos i distribucija elektrine energije; Uenik : Izrauje crte uprotenog presjeka hidro i termoelektrane, opisuje princip rada, razlike, prednosti i nedostatke; Shvata prednosti elektrine energije nad energijom vrstih i tenih goriva; Donoenje sudova i zakljuaka na osnovu provjerenih injenica i izgraenih kriterija; Afirmacija stvaralatva; rada i Aktivno prate izlaganja i prezentaciju predmetnog nastavnika o elektranama; Izlae nastavno gradivo primjenom razliitih metoda rada u cilju to kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva; Pripremanje nastavnu tehniku i tehnologiju; OEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti, ponaanje stavovi, Aktivnosti uenika Aktivnosti nastavnika

100

Simboli i sheme u elektrotehnici

Skiciranje simbola i izrada shema -znaaj simbola i shema;

Crta i ita simbole i sheme; Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici linim primjerom i djelovanjem u razredu; Pravilno vri izbor i upotrebu elektroinstalacionih materijala; Vri pravilan izbor alata i pribora; Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pruanje pomoi drugima;

Usvajaju znanja vezana za simbole i sheme u elektrotehnici; Samostalno skiciraju i izrauju sheme; Usvajaju osnovna znanja o elektroinstalacionim materijalima, o izboru i montai; Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada s pojedinim alatima i priborima, te i sami uestvuju u tim aktivnostima; Prate izlaganje i uputstva nastavnika, te samostalno ili po grupama proraunavaju snagu pojedinih elektro-potroaa ili obraunavaju utroak elektrine energije domainstva; Shvataju znaaj potivanja opih i linih mjera zatite na radu; Koristei razliite alate i uz pomo nastavnika izrauju razliite elektrine ureaje; Imaju uvid u sadraj kutije prve pomoi i po potrebi pruaju prvu pomo;

Izrauje materijal;

didaktiki

Primjenjuje modele interaktivne nastave; Ostvaruje stvaralaku razredu; radnu atmosferu i u

Elektroinstalacion i materijali Alati i pribori u elektrotehnici

Vrste i primjena elektroinstalacionih materijala; Osnove o alatima i priborima u elektrotehnici, rukovanje i odravanje;

Prezentira uenicima najee koritene elektroinstalacione materijale, objanjava namjenu i montau; Prezentira uenicima izbor i upotrebu pojedinih alata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i rad; Ukazuje uenicima na vanost pravilnog rukovanja i odravanja elektroureaja u domainstvu, te znaaj ekonominog koritenja elektrine energije; Daje neophodna uputstva uenicima pri rjeavanju praktinih problema; Vodi rauna o bezbjednosti uenika u radionici; Vodi rauna o ispravnosti alata i maina u radionici; Prezentira modele elektromototora: objanjava princip rada, odravanje, zatitne mjere, rukovanje; Podsjea uenike na

Kuanski elektrini aparati

Elektrini ureaji i aparati u domainstvu sa posebnim osvrtom na vanost pravilnog rukovanja i odravanja;

Osposobljava se za otklanjanje sitnih kvarova u domainstvu;

Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vjetina i njihovu primjenu u rjeavanju praktinih problema; Razvijenje smisla za ekonomino koritenje energije i materijala;

Vjebe i praktini radovi

Koritenje simbola i shema u elektrotehnici, izrada jednostavnijih shema, upotreba razliitih alata, pribora i aparata -izrada jednostavnijih elektrinih ureaja i ureaja za ispitivanje elektrinih instalacija, ope i line mjere zatite na radu;

Izrauje jednostavnije sheme u elektrotehnici; Osposobljava se za izbor potrebnih alata i pribora i izradu prostijih elektroureaja; Ispituje ispravnost pojedinih elektrinih instalacija;

Maksimalno potovanje kunog reda pri radu u kolskoj radionici;

Ispoljavanje vjetina i navika u cilju profesionalne orijentacije uenika; Razvijanje svijesti o znaaju elektrotehnike i elektronike u ivotu ovjeka;

Elektromotori

Elektromotori: pogon, princip rada, odravanje

Razumije znaaj pravilnog izbora, montae i odravanja elektromotora;

Paljivo prate izlaganje i demonstriranje nastavnika o elektromotorima i njihovim sklopovima; znaaju elektromotora u privredi i

101

ELEKTRONIKA Elektroniki ureaji

Uvoenje uenika u elektroniku: prenos govora, muzike i pokretnih slika na daljinu;

Shvata korelaciju nastavnih sadraja fizika-tehnika kultura, te prenos govora i muzike transformacijom zvunih signala u elektrine i obrnuto; ita i crta simbole i sheme;

Donoenje zakljuaka na osnovu argumenata, izvrene analize i sinteze;

domainstvima; Paljivo prate izlaganje nastavnika i prezentaciju pojedinih sklopova: telefona, radio aparata; Uestvuju u analizi sklopova; Paljivo sluaju nastavnika, analiziraju klopove, a onda ih i grafiki predstavljaju; Analiziraju elektronike elemente i njihovu ugradnju u sklopove; Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada na pojedinim alatima, instrumentima i priborima i sami uestvuju u tim aktivnostima; Paljivo sluaju i prate rad nastavnika; pojedine sklopove radio i TV aparata demontiraju po odobrenju i uz prisustvo nastavnika;

sadraje koje su ve radili na asovima fizike, objanjava visokofrekventne i niskofrekventne oscilacije; Priprema grafike priloge, sklopove pojedinih elektronikih ureaja i sve to na to jednostavniji i razumljiviji nain objanjava uenicima; Praktino objanjava znaaj i primjenu pojedinih elektronikih elemenata; Prezentira uenicima izbor i upotrebu pojedinih alata, instrumenata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i upotrebu; Paljivo prati rad uenika i daje neophodna uputstva; Priprema materijale; didaktike

Simboli i sheme u elektronici

Skiciranje i itanje simbola i shema u elektronici;

Ispoljavanje spremnosti za primjenu steenih znanja i vjetina u praksi;

Osnovni elektroniki elementi Alati i pribori u elektronici

Otpornici, kondenzatori, poluprovodnici; Osnovni alati, instrumenti i pribori u elektronici, rukovanje, odravanje;

Prepoznaje i vri pravilan izbor elektronikih elemenata; Pravilno vri izbor i upotrebljava alate, instrumente i pribore;

Shvatanje znaaja blagovremene i ispravne komunikacije meu ljudima; Razvijanje svijesti o znaaju ponaanja i pridravanja propisa u saobraaju, u cilju bezbjednosti svih uesnika u saobraaju, sa naglaskom na bezbjednost djece; Razvijanje svijesti o znaaju pravilnog odnosa prema prirodi i ovjekovoj okolini, kao i o racionalnom koritenju energije;

Vjebe i praktini radovi

TELEKOMUNIK ACIJE Razvoj komunikacija NV telefonija

Koritenje simbola i shema u elektronici, izrada jednostavnijih shema, upotreba razliitih pribora i alata, montiranje jednostavnijih radio-prijemnika, radio i TV antenna, uz pomo nastavnika; Osnovna znanja iz oblasti komunikacija: razvoj, telefonija, telegrafija; Sastavni dijelovi telefonskih centrala, organizacija telefonske mree;

Koristi potrebne alate, instrumente i pribore, demontira i montira prostije ureaje i aparate u elektrotehnici;

Uz pomo grafikih priloga, instalacija, felefonskih aparata objasniti uenicima znaaj fiksne i mobilne telefonije; Upoznaje uenike sa telegrafskim sistemima i nainom rada; Objanjava znaaj propisnog ponaanja u saobraaju i ukazuje na opasnosti usljed nepridravanja tih propisa;

Shvata telekomunikacija ovjeka;

znaaj ivotu

Usvajaju osnovna znanja iz oblasti komunikacija: instalacionih vodova i materijala; Imaju uvid u sastavne dijelove telefonskih centrala, u organizaciju telefonske mree i u znaaj odravanja;

Razumije znaaj pravilnog odravanja telefonskih aparata i mree;

102

Telegrafija

Osnovna znanja iz oblasti telegrafije, telegrafskih sistema i mree; Pavilno koritenje sredstava javnog saobraaja; faktori koji utiu na bezbjednost u saobraaju ovjek (dijete); saobraajne nesree i njihovi uzronici; Racionalno koritenje energije i materijala, pravilan izbor goriva za domainstvo, pravilan odnos prema prirodi i ovjekovoj okolini; -proirivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedeih oblasti: a) Elektrane b) Elektronika c) Saobraaj

Shvata znaaj razvoja i odravanja telegrafije u komunikacijama; Shvata znaaj pridravanja propisa u saobraaju;

Prate izlaganje nastavnika o principu rada telegrafskih ureaja; Usvajaju znanja potrebna za pravilno ponaanje u saobraaju, u cilju line bezbjednosti, kao i bezbjednosti ostalih uesnika u sobraaju; Prave skicu urednog odlagalita za otpad; Meusobno komuniciraju u cilju sticanja novih znanja i vjetina; Dosljedno izvravaju sve zahtjeve nastavnika; Pored udbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije, prirunike, internet (po mogunosti); Uestvuju u izradi ilustracija-crtea, prate zanimljive lanke i informacija sa medija; kreiraju obrazovni pano;

Saobraajna kultura

Objanjava znaaj: racionalnog koritenja energije, pravilnog zbrinjavanja otpada, znaaj pravilnog odnosa prema prirodi i ovjekovoj okolini;

ENERGIJA I OKOLINA

IZBORNI DIO (konkretan program izbornog dijela utvruje nadleni organ kole na osnovu potreba lokalne zajednice, interesa uenika i mogunosti kole).

Osposobljava se za: racionalno koritenje energije, za odabir najpovoljnijeg goriva za domainstvo, za pravilno zbrinjavanje otpada; Proiruje ve steena znanja iz pojednih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu; Samostalno prouava odabrane oblasti, prikuplja informacije i podatke, stie vjetine, posmatra i zakljuuje;

103

INFORMATIKA ZA VIII RAZRED

1 as sedmino (35 asova godinje) ZATO UITI INFORMATIKU I RAUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izuavanje sadraja iz oblasti informatike i raunarstva u sedmom razredu osnovne kole ima znaajnu ulogu u pripremanju uenika za nastavak kolovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije ukljuivanje u svijet rada i ivotne tokove. Uspjeno snalaenje mladih osoba u tehniki i tehnoloki razvijenom drutvu u mnogome zavisi od njihovih steenih znanja, vjetina i razvijenih sposobnosti na osnovnokolskom uzrastu. Sve usavrenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrivo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja, zahtijevaju da opta populacija stanovnitva mora raspolagati sposobnostima, ali i kulturnim navikama, za koritenje raspoloivih tehnikih resursa u razliitim situacijama. etiri odrednice: osnovna znanja, umijea i vjetine, navike i stavovi te sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara, ine podruja uenja i na njima poiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj koli. 1. Osnovna znanja uenici stiu upoznavanjem principa i praktinih rjeenja na kojima je zasnovana raunarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija, 2. Umijea i vjetine uenici stiu upotrebom savremenih raunara i aplikativnih programa, 3. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa koritenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rjeavanje problema u razliitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije.

PODRUJA UENJA

CILJEVI I ZADACI
- da uenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom drutvu;

OEKIVANI REZULTATI/ISHODI UENJA

- osnovna znanja o strukturi raunara, njegovoj primjeni u raznim djelatnostima, primjeni u komunikaciji i rjeavanju problema; - osnovna znanja i vjetine povezivanja raunara sa prateom opremom, postupke ukljuivanja i iskljuivanja raunara, pokretanja i koritenja uobiajenih programa (operativni sistemi, opa aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika); - osnovna znanja o jednom programskom jeziku;

OSNOVNA ZNANJA

- da uenici upoznaju strukturu raunara; - da se upoznaju sa mogunostima softvera ope i posebne namjene; - da uenici upoznaju karakteristike programskih jezika;

104

- da uenike upozna sa nainima komuniciranja posredstvom razliitih medija; - da uenike upozna sa nainima koritenja Internet usluga; - da uenicima predstavi naine pohranjivanja i uvanja informacija u raunarima; - da uenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa raunarima i drugom opremom; - da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati ulazno-izlazne ureaje; - da se uenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i koritenju raunara i prateih ureaja; - osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote; - osnovne vjetine rjeavanja problema uz pomo raunara (unos teksta i njegov prikaz, rjeavanje numerikih zadataka uz pomo ICT-a); - vjetine individualnog i kolektivnog rada u grupama rjeavajui zadatke uz pomo ICT-a; - osnovne vjetine pretraivanja Interneta i slanja i primanja elektronike pote;

UMIJEA I VJETINE

- da uenike upozna kako mogu uspjeno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza; - da uenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za uenje i istraivanje;

- da uenike upozna sa nainima rjeavanja problema uz pomo raunara;

- sposobnosti koritenja softvera ope namjene (opa aplikacijska programska sredstva: obrada teksta, rad sa proraunskim tablicama i grafikom); - sposobnost za donoenje zakljuaka na temelju prikupljenih informacija; - sposobnost algoritamskoga naina razmiljanja pri rjeavanju svakodnevnih problema.

SPOSOBNOSTI ZA RJEAVANJE PROBLEMA

- da uenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podrku vlastitim i grupnim rezultatima uenja; - da uenicima predstavi mogue sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na naine njihova otklanjanja;

105

- da uenici prihvate oblik timskog rada pri rjeavanju problema. - da uenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe raunarske i informacione tehnologije; - da uenicima ukae na pravne i etike principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukae na posljedice njihova naruavanja; - da uenicima ukae na potrebu da koriste raspoloivu literaturu;

- navika pretraivanja i prikupljanja informacija elektronskim putem, putem Interneta; - navika koritenja informatike literature;

NAVIKE, STAVOVI

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura raunara, primjena raunara, prenos podataka i raunarske mree, rjeavanje problema uz pomo raunara i programiranje nose naslove kao i u estom razredu. Nastavni sadraji u okviru ovih tema, su novi ili su proireni. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati, ali ako se to ini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa sloenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obraeni u estom razredu. Zato realizacija programskih sadraja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno sloeniju pripremu za izvoenje nastave. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristei raspoloiva nastavna sredstva. Resursi za realizaciju Nastavne teme omoguuju da se izvedbeni program prilagodi tehnikim mogunostima pojedinih kola. Naime, njegovo potpuno izvoenje zahtijeva odreeni standard tehnike opremljenosti. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad uenika na raunaru, po principu: jedan raunar jedno radno mjesto jedan uenik. Odjeljenja se dijele u dvije grupe, koje svaka posebno ostvaruju predvieni sedmini fond sati. Grupe ne treba da imaju vie od 16 uenika. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda:

izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji e biti preferirani u nastavi, bez obzira to su u programu navedeni drugi primjeri, odreivanja broja sati za obradu pojedinih tema, to u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu; 106

izbora praktinih vjebi koje treba kombinovati sa sadrajima drugih nastavnih predmeta.

Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rjeavanje problema uz pomo raunara ne preporuuje se upotreba vie od jednog programskog jezika. U programu je preferiran BASIC, ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodei rauna da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. Izvedbeni program kojeg sainjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da uenici na svakom blok asu izvode vjebe i rjeavaju probleme uz pomo raunara. U nastavi informatike nema asova na kojima se obrauju iskljuivo teoretski sadraji. Korelacija nastavnih sadraja Korelacija sa nastavom matematike (Numeriki brojni sistemi i Binarna aritmetika), nastavom tehnike kulture (raunala su sastavni dijelovi mnogih tehnikih naprava i sistema) i nastavom kulture ivljenja (raunala i pratea oprema i namjetaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu), je neophodna i po prirodi sadraja unaprijed odreena, ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i knjievnosti, stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenou), likovne kulture (raunarski dizajn, grafiki i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izraavanja) i drugih nastavnih predmeta. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadrajima drugih predmeta mogla bi omoguiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Nastavnici informatike treba da, u skladu sa mogunostima kole, organizuju rad i vode sekcije informatikog i raunarskog karaktera u okviru slobodnih tehnikih aktivnosti uenika.

Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje uenika. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljanju kvaliteta nastave, stvara povoljnu mikroklimu za uenje, podstie uenike na intenzivan rad i poluuje oekivane ishode uenja. U konanoj ocjeni koju uenik dobija na kraju kolske godine treba da ravnopravno uestvuju rezultati koje je uenik postigao u podrujima: - sticanja osnovnih ICT znanja, - sticanja umijea i vjetine, - usvajanju navika i stavova, te u podruju - izgraivanja sposobnosti za rjeavanje problema uz primjenu raunara (primjena znanja i umijea).

107

Pored toga nastavnik treba da prati, evidentira i ocjenjuje aktivnost uenika prilikom izvoenja vjebi, uea uenika u grupnom radu, njegovu spremnost na saradnju i ukljuivanje u zajedniko rjeavanje pojedinih problema, uenikovo uee u diskusijama o pojedinim temama, meusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. Prilagoavanje programa U kolama u kojima postoje uenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagoeni programi. Prilagoavanje se vri prema sposobnostima uenika koji treba da pohaaju nastavu sa prilagoenim programom. Prilagoavanje se moe izvriti za grupu uenika ili individualno. Proces prilagoavanja se vri na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadraja, naina organizacije rada i oekivanih ishoda uenja. Prilagoavanje vri nastavnik informatike u saradnji sa strunim timom za podrku uenika sa posebnim potrebama na nivou kole ili ire, kako je predvieno zakonom.

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

Uenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju, posebno u procesu uenja u koli i kod kue. Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike.

AKTIVNOST UENIKA

AKTIVNOST NASTAVNIKA

1. OSNOVE INFORMATIKE
Definicija informatike. Informacija i podatak. Obrada informacija.

Pojmovi: informatika, informacija i podatak. Obrada informacija i obrada podataka. Pojmovi: ulazne i izlazne informacije.

Sposobnost razlikovanja pojma infrmacije od pojma podatak. Razlikovanje ulazne od izlazne informacije. Razvijanje sposobnosti selekcije i koritenja raspoloivih informacija.

Aktivno uestvovanje u nastavnom procesu, ukljuivanje u rasprave i diskusije o informatici. Izvravanje obaveza u toku izvoenja vjebi.

Prezentovanje nastavnih sadraja, organizovanje, voenje i usmjeravanje rasprave o informatici, informacijama i podacima. Praenje aktivnosti uenika.

2. MATEMATIKE OSNOVE RADA RAUNARA Numeriki (brojni) sistemi. Decimalni, binarni, heksadecimalni (heksadekadni) sistem.

Usvojen pojam brojni (numeriki) sistem. Baza (osnova) brojnog sistema. Decimalni (dekadni), binarni i heksadecimalni brojni sistemi. Elementi brojnih sistema.

Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom, binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Sposobnost prevoenja brojeva iz jednog sistema u drugi

Izgraen stav o znaaju brojnih sistema u oblasti informatike i raunarstva. Uenik treba da pravilano i uspjeno tumai ulogu brojnih sistema.

Praenje predavanja i uputa nastavnika. Voenje potrebne dokumentacije i pribiljeki. Aktivno uee u vjebama.

Prezentovanje nastavnih sadraja. Pomaganje uenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. Davanje dodatnih objanjenja grupi ili pojedinim uenicima.

Binarna aritmetika.

Sabiranju, oduzimanju, mnoenju i dijeljenju binarnih brojeva.

Uoavanje znaaja binarne aritmetike kao matematike

Izgraen stav o ulozi binarne aritmetike u

Ukljuivanje u rasprave o ulozi

Izbor oblika rada koji e omoguiti uenicima

108

osnove funkcionisanja (rada raunara).

nainu rada raunara. Shvatanje i prihvatanje informacione i raunarske tehnologije kao vanog inioca ljudske savemene svakodnevnice.

Utjecaj raunara na okolinu i pojedinca.

Uticaj raunara na cjelokupno drutvo i na poveanje ovjekovih sposobnosti.

Sposobnost uoavanja efekata uticaja raunara na ovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada.

binarne aritmetike u funkcionisanju raunara. Rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafikog materijala za izradu panoa o znaaju informatike i raunarstva.

razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. Prezentovanje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja raunara na okolinu i pojedinca.

3. ARHITEKTURA RAUNARA

Razvoj raunara, pomagala za raunanje, mehanikih automata za obavljanje raunskih operacija, generacije raunara. Grupe ureaja: ulazne jedinice, izlazne jedinice i centralna jedinica. Pojava, vrste i uloga mikroprocesora. Vrste raunara: kuni i personalni (PC), stolni (desktop) i prenosni (laptop, notebook, hand-held, palmtop, PDA Personal Digital Assistant). Radne stanice, miniraunari, veliki raunari, superraunari.

Uenici razlikuju ulogu raunara po generacijama (prva - peta). Uenici su sposobni da nacrtaju blok emu raunara (John von Neumannova arhitektura raunara). Sposobnost razlikovanja vrsta raunara i poznavanje njihove namjene.

Pokazuju interes za koritenje svih vrsta raunara. Pravilno se onose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike. Odraju odgovarajuu panju na asu, prate izlaganje nastavnika.

Historijski razvoj raunara. John Von Neumannova struktura raunara. Pojava mikroprocesora. Podjela (vrste) raunara. PC raunari. Hardverska struktura PC raunara (CPU, memorije, sabirnice, ulazni ureaji, izlazni ureaji).

Uporeuju raunare i njihove mogunosti, ranijih generacija i sadanjih. Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova raunara i demonstriraju ih na asovima.

Koristi raspoloiva sredstva pri obradi novog gradiva. Demonstrira razliite dijelove raunara, ulazno izlazne jedinice, nain njihovog povezivanja i drugo. Kontrolie stepen usvojenosti znanja od strane uenika.

Ulazne i izlazne jedinice PC raunara i njihove uloge. Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC raunara. Procesor (centralna jedinica), interna memorija, eksterna memorija, kontroler eksterne memorije. Blok ema hardverske strukture PC raunara. Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura, mi, pomina kuglica, grafika ploa ili tablet, skener, palica za igru (dojstik), mikrofon, digitalna kamera. Znaju nabrojati izlazne jedinice:

Uenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova. Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica, procesor). Sposobnost prikljuivanja ulazno-izlaznih jedinica na raunalo i podeavanje njihovog rada. Uenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove. Raspoznaju fizike oblike pojedinih eksternih

Prihvataju realnost u vezi sa primjenom raunarske tehnologije.

Aktivno uestvuju u voenju rasprave o raunarskom hardveru.

Kontrolie izvravanje radnih obaveza: voene odgovarajue dokumentacije i pravljenja pribiljeki. Evidentira napredovanje uenika.

Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove. Izgrauju pravilan stav

Prikupljaju tampani (grafiki materijal u vezi sa raunarskom hardverom te izrauju zidne novine.

Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne raunarske opreme. Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije.

109

monitor, tampa (printer), crta (ploter), multimedijski projektor, zvunik. Modem (ulazno-izlazni ureaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port), serijska vrata, USB (Univesal Serial Bus) vrata, grafika kartica, zvuna kartica. Interne memorije: RAM i ROM, PROM, EPROM i EEPROM. Interne i eksterne sabirnice. Matina ploa, kartice (adapteri), utinice (slotovi).

memorija. Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije. Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk), ZIP disk, hard (tvrdi, fiksni) disk, kompakt disk (CD), magnetne trake, USB Drive. prema hardverskim komponentama. Ukazuju na pravilan nain upotrebe, uvanja i skladitenja opreme.

Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju. Ukazuju na propuste koje ine njihovi drugovi. Uredno vode pribiljeke na asovima.

Objanjava posledice nepravilnog prikljuivanja i rukovanja komponentama raunara. Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa raunalom

Definicija softvera (software). Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisniki). Raunarski virusi (antiaplikativni softver). Sistemski softver, najvaniji operativni sistem. MS Windows, Unix-Linux, MS DOS. Pomoni usluni programi: programi za arhiviranje WinZip, Win RAR i razni programi za odravanje. Kompajleri. Raunarski virusi: trojanski konj, kameleoni, softverske bombe, logike bombe, vremenske bombe, crvi. Antivirusni programi: detektori, itai, titovi.

Sposobni su instalisati odgovarajue programe (softversku podrku), slijedei uputstva o upotrebi. Rauzlikuju sistemski od aplikativnog softvera. Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklonepomou programa: Norton Antivirus, McAfee VirusScan Deluxe, Sophos Antivirus, F-Prot Professional i drugi.

Softver za PC raunare. Sistemski i aplikativni.

Imaju izgraen stav prema raunarskom softveru. Znaju njegovu ulogu i vrijednost. Raunarski sotver znaju uvati i sa njim pravilno rukovati

Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera. Ukjluuju se u diskusije o primjeni softvera, njegovim mogunostima i uslovima za instalisanje. Pomau drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva.

Ukazuje na razvoj softvera i na sve vee mogunosti njegove praktine primjene, jer se raunarski hardver brzo razvija, a cijene postaju sve pristupanije. Kontrolie napredovanje pojedinih uenika. Informacije prua postupno, vodei rauna o psihofizikim sposobnostima uenika da ih prihvate.

4. PRIMJENA RAUNARA

Klasina primjena raunara: naunotehniki prorauni, masovna obrada podataka. Uloga tekst procesora: editiranje (ureivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta. Microsoft Word za Windows. Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju, maksimizaciju i zatvaranje prozora,

Uenici su sposobni da ponove klasinu primjenu raunara. Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta. Sposobni su da

Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogunosti tekst procesora, a posebno sadraje pojedinih padajuih menija. Pravilno postupaju u toku izvoenja vjebi.

Aktivno se ukluuju u nastavni proces, prate nastavnikovo izlaganje, uestvuju u fazi ponavljanja i utvrivanja gradiva. Vode pribiljeke na asu. Vre demonstraciju

Prezentuje nastavno gradivo. Klasinu primjenu raunara, razvoj softvera za obradu teksta, izgled i elemente prozora, osnovne operacije u MS Wordu. Kontrolie aktivnost uenika. Potie one koji zaostaju, istie one koji bre savladavaju gradivo.

Programi za obradu teksta. Razvoj software-a za obradu

110

teksta (tekst procesora) na PC raunarima. Pregled osnovnih operacija.

traka glavnog menia, trake Standard, Formating i Drawing sa alatima, horizontalni i vertikalni linijar, horizontalna i vertikalna traka za pomak, taka umetanja (kursor), dugmad za izbor naina prikaza, statusna traka, prozor dokumenta (radna povrina), pokaziva mia (kada je prikljuen). Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows. Padajui meniji kao skupovi logiki povezanih naredbi.

demonstriraju i pokau izgled i elemente prozora tekst procesora. Sposobnisu da objasne sadraj trake glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help.

Razvijaju navike koritenja tekst procesora u svakodnevnom radu i uenju. Provjera znanja iz ortoepije i ortografije, te povezivanje raunarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta. elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora.

Evidentira rezultate koje uenici postiu na vjebama. Vodi rauna da uenici pravilno i prema uputstvima koriste raunarsku opremu.

Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Provjera pravopisa, gramatike i automatsko ispravljanje greaka

Upotreba padajueg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. Postupci ubacivanja crtea, slika, grafikona, ema i drugih elemenata.

Sposobni su da se slue padajuim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument.

Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa, gramatike i automatskog ispravljanja greaka.

Aktivno se ukljuuju u izvoenje vjebi .

Kontrolie izvoenje vjebi i evidentira rezultate.

Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proraune: Microsoft Excel, Lotus 1-2-3, Quattro Pro.

Proraunske tablice. Razvoj software-a za tabelarne proraune na PC raunarima. Unos podataka. Ureivanje i oblikovanje radnih stranica. Pregled operacija. Obavljanje prorauna. Kreiranje grafikona.

Microsoft Excel ima karakteristian oblik. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka, traka glavnog menija, trake sa altima Standard, Formatting i Drawing, dugmad za ureivanje, polje sa nazivom elija, traka formula, oznake kolona, polje za ureivanje formula, horizontalna i vertikalna traka za pomak, oznake redova, oznaka aktivne elije, dugmad za izbor radnih stranica, oznake radnih stranica, statusna traka. Unos podataka se vri u aktivne elije. Mogu se unositi slijedei podaci: tekstualni, brojani, datumski, vremenski i formule.

Sposobni su pokrenuti program za tabelarne proraune. Sposobni su pokazati i demonsrtrirati osnovne elemente prozora, unos podataka, zatim urediti i oblikovati radne stranice, vriti proraune i kreirati grafikone. Sposobni da objasne i koriste padajue menije smjetene u traku glavnog menija: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Data, Window i Help.

Stvaraju naviku upotrebe tablinog kalkuratora u procesu uenja i pisanju referata i raznih izvjetaja. Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomou grafikona. Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri ureivanju dokumenata, koristei prostor, oblike, boje i druge elemente.

Ukljuuju se u kreiranje vjebi. Izvravaju obaveze koje postavlja nastavnik, a zatim predlau vjebe prema svojim potrebama i nahoenjima. Trae pomo ukoliko ne uspijevaju da rijee svoj zadatak. Koriste raspoloive udbenike i drugu literaturu kako bi prije doli do rjeenja. Prezentuje nastavno gradivo: razvoj softvera za tabelarne proraune, naine unosa podataka, ureivanje i oblikovanje radnih listova, pregled operacija, daje instrukcije za obavljanje prorauna i kreiranje grafikona. Nadzire aktivnost uenika. Obezbjeuje pedagoku, nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspjeno uenje i ugodan boravak uenika.

111

Programi za upravljanje bazama podataka. Osnovni pojmovi o bazama podataka. Organizacija baza podataka. Aplikacije baza podataka.

Napoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsof Access, Mikrosoft Visual Foxpro, Paradox i Claris Filemaker Pro. Baze linih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer, Microsoft Outlook i Act.

Sposobni su nabrojati najpoznatije programe za upravljanje bazama podataka, te organizere i aplikacije koje korisniku omoguavaju manipulaciju podacima.

Uoavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe uenja, zatim za unos, pohranjivanje i koritenje linih informacija i slino.

Aktivno uestvuju u vjebama koje je planirao nastavnik. U toku asa uredno vode zabiljeke u biljenice.

Organizuje vjebe u MS Access-u li MS Outlook-u. Daje potrebne dodatne informacije.

5. RJEAVANJE PROBLEMA UZ POMO RAUNARA

Znaju ta je globalna strategija rjeavanja problema prema POLY-u. Nauili su tipove problema: problemi za nalaenje rjeenja (problemi raunanja) i problemi za dokazivanje (problemi odluivanja) Postupci u rjeavanju problema su: razumijevanje i definiranje problema, razrada plana akcije, realizacija akcije i osvrt na rjeenje. Sposobni su da rjeavaju probleme uz pomo raunara. Primjenjuju redoslijed postupaka pri rjeavanju problema.

Rjeavanje problema. Tipovi problema. Razumijevanje, definiranje problema. Stvaranje plana rjeavanja problema. Algoritam

Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rjeavati planski, potujui redoslijed postupaka. Uoili su potrebu da se poslije realizacije plana izvri analiza rjeenja kako bi se unaprijedio opti pristup rjeavanju problema uz pomo raunara.

Analiziraju i uoavaju prednosti planskog rjeavanja problema.

Nastavnik bira karakteristine primjere rjeavanja problema uz pomo raunara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji e uspjeno pokazati znaaj planskog rjeavanja.

Algoritam je svaki jasan, precizan i nedvosmislen ureeni niz koraka, koji u konanom vremenu vodi do rjeenja nekog problema. Naine zapisa algoritma: govornim jezikom i grafikim prikazom. Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup). Razlike izmeu sloenih mainskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima.

Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok, grananje i petlja). Konstrukcija algoritma za rjeavanje problema. Put od algoritma do programa.

Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima) svaki korak se oznaava rednim brojem od 1 nadalje. Znaju da grafiki nain zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram). Mogu nabrojati grafike simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka.

Prihvatili su stav da je u postupku izrade raunarskog programa za rjeavanje problema potrebno prvo sainiti algoritam. Prave razlike kod zapisa algoritma.

Uestvuju u raspravi o algoritmu. Samostalno postavljaju (definiu) problem i prave algoritam.

Izlae nastavno gradivo vodei rauna o korelaciji ove nastavne jedinice sa obraenim nastavnim sadrajima u estom razredu.

112

6. PROGRAMIRANJE
Osnovne karakteristike programskih jezika. Proceduralni programski jezici. Objektno orijentirani programski jezici. Neproceduralni programski jezici Metodologija programiranja. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa raunarom. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Struktuirani pristup razvoju programa.

Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa raunarom. Programski jezici niskog nivoa. Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC, Pascal, FORTRAN, COBOL, C itd). Objektno orijentirani programski jezici: C++, Java, Object Pascal. Neproceduralni (deklarativni, opisni) programski jezici. Kompajleri i interpreteri. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa raunarom. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Uenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika. Sposobni su praviti razlike izmeu vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mainski jezik), proceduralnih, objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika. Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa. Ukljuuju se u diskusije o programskim jezicima. Analiziraju razlike izmeu kompajlera i interpretera. Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa, te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup.

Shvataju znaaj programiranja sa aspekta rjeavanja mnogih problema koje ovjek bez raunara vjerovatno nebi nikada rijeio. Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktinog znaaja.

Izlae nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obraeno u estom razredu. Vodi rauna da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Organizuje vjebe i prati u kojoj mjeri uenici izvravaju zadatke.

Programski jezik BASIC. Osnovni elementi BASIC-a Osnovne naredbe BASIC-a. Programske strukture.

Razumiju naine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Alfabet BASIC-a. Tipovi podataka. Konstante, promjenljive i izrazi. Struktura ponavljanja. FOR petlja, IF THEN i GOTO. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju.

Interesuju se kaje probleme je mogue rijeiti koristei BASIC. Uredno vode pribiljeke. Izvode predviene vjebe

Izlae nastavno gradivo. Nastavnu grau izlae na nain kojim e kod uenika izazvati panju i podstai interesovanje.

113

LIKOVNA KULTURA /VIII razred/ (jedan sat sedmino - 35 sati godinje)

STVARALAKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE,LIKOVNO DIDAKTIKI MEDIJI 1. TAKA I LINIJA U svom okruenju, moi uoiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti, /ovladati/ optikim zakonima perspe-ktive, i znati ih primjeniti u crteu /pomou linija-crta/, moi predstaviti razliite vidove perspektive, uglovi gledanja /predstavljanja/ kod razliitih perspektiva: - linearna perspektiva - ptiija perspektiva - ablja perspektiva Ovladati mogunostima predstavljanja /spoznati zakonitosti redstavljanja linearne perspektive, linije /crte/ u funkciji postizanja razliitih perspektiva: - linearna perspektiva ili nauna /linija horizonta, taka oita sa visine ljudskog gledanja, nedogledi ili ishodita /take na horizontu u kojima se sastaju linije/ - Neposredno okruenje uenika, enterijer i eksterijer: ljudi pri razliitim aktivnostima, pojave u prirodi, predjeli, prevozna sredstva, sportske, aktivnosti, biljke, objekti, vanjski prostor, unutranji prostor I dalje raditi na povezivanju sardaja sa drugim nastavnim predmetima, povezivanje sadraja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka, prozni tekst, roman, pjesma, dramski tekst../, matematike, stranog jezika, informatike, biologije, istorije /povjesti, zemljopisa, muzike /glazbene/, tjelesne i tehnike kulture, BiH kulturne batine.....

C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI

LIKOVNO-ODGOJNI - Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja - Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti, kao i mogunosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadraja /eksterijera i enterijera/ - Razvijanje kritikog miljenja, formiranje

Izaajne mogunosti linearne perspektive, moi je prepoznati na umjetnikim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu - Primjena linearne perspektive uz upotrebu linija /crta/ - Biti u mogunosti predstaviti objekte /oblike/, predmete iz ptiije perspektive - Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti ablju perspektivu, kao formu predstavlajnja elemenata i oblika u prostoru - Usvojiti pojmove za perspektivu: - linearna perspektiva - ptiija perspektiva - ablja perspektiva - linija horizonta - nedogled ili ishodite /mjesto-taka iz koje polaze sve linije/

114

- ptiija perspektiva, perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /taka oita iz zraka, sa visine/ - ablja perspektiva, okruenje posmatrano sa tla /taka oita sasvim blizu ili u visini tla/Usvajanje razliitosti veliina elemenata u prostoru /proporcija/ i mogunost njihovog predstavljanja u cilju definisanja perspektive, prostora i odnosa u prostoru Odnos vie veliina likova, njihov meusobni odnos u prostoru

-Upotreba: (udbenika za VIII razred (likovna kultura);Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video).

Usvojiti relaciju: - meusobni odnos elemenata /veliina likova/ na plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom veliina oblika /likova/ na plohi, - prostorni odnosi

stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima, ljubavi prema domovini, ouvanju kulturne batine i prirodne okoline /zaviaja i svjetskih vrijednosti/. - Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi, samostalnosti, istrajnosti, dosljednosti i angaovanosti, spremnost za saradnju, opredjeljenost za timski rad. - Razvijanje humanih odnosa meu polovima, drugarstvu, solidarnosti, jaanje i bogaenje emocija

2. BOJA Razvijanje sposobnosti uoavanja i prepoznavanja valerskih vrijednosti boje /tonska skala, stupnjevanje boje/.Ovladavanje primjenom tonske skale boja u cilju redstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostora Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i svajanje sposobnosti primjene koloristike modulacije predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i prostora putem izmjene odnosa toplo-hladnotoplo ili hladno-toplo-hladno/ koloristiki bojni odnosi Ovladavanje primjenom koloristike modulacije u cilju postizanja trodimenzi-onalnosti i plastinosti pri realizaciji kompozicionih zadataka Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i modulacije u cilju predstavljanja prostora i - Akvarel, gva, tempera, kola razliitim materijalima, pastel /suhi, votani/, zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene votanim bojama/, flomasteri u boji /za manje formate radova/, tuevi u boji, mozaik -Upotreba: (udbenika za VII razred (likovna kultura);Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektorslajd;video DVD materijal;multimedija video). - Biti sposoban prepoznati i biti u mogunosti koristiti se modelacijom /kao nainom primjene boja u cilju ostvarivanja privida trodimenizonalnosti oblika/ - Dalji rad na razvijanju kod uenika sposobnosti uoavanja, usvajanja i primjene tonske modela-cije kao naina predstav-ljanja oblika i prostora - Usvojiti i moi se koristiti koloristikom modulacijom kao nainom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza plasti-nosti oblika i prostora - Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri koloristikoj modulaciji Dalji rad na spoznaji o mogunostima, i usvajanje - Razvijanje sposobnosti posmatranja, diferenciranje vanog od manje vanog, povezivanja pojmova, uoavanja, zakljuivanja, sposobnost snalaenja u rjeavanju novonastale situacije, razvijanje likovne kreativnosti, konkretnog i apstraktnog miljenja, bogaenje mate, orijentacija u vremenu i sigurnije rjeavanje prostornih odnosa

115

meusobnih oblika u prostoru Ispitivanja mogunosti putem primjene modelacije, stepenovanja boje u cilju ostvarivanja iluzije trodi-menzionalnosti oblika i predstavljanja dubine prostora

sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa, blizu-daleko, ispupeno-udubljeno, primjenom koloristikih odnosa - Primjenatonske modelacije, valerski stepenovane boje - Usvojeni pojmovi za oblast boja: - tonska modelacija /valersko stepenovanjestupnjevanje boje/ - koloristika modulacija /izmjena koloristiih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplohladno/

- Otkrivanje znaaja i mogunosti primjene toske modelacije i odnosa koloristike modulacije - Stupnjevanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostornih odnosa u okviru kompozicije - Razvijanje sposobnosti doivljavanja i predstavljanja knjievnih sadraja; proznog teksta, pripovjetke, pjesme, prie, predstavljanje sadraja koji se odnose na dogaaje, pojave u prirodi /izmjene godinjih doba/, predstavljanje nevizuelnih motiva: osjeanja, emocija, stanja i drugo putem likovnog izraza

3. PLOHA Kontinuitet u daljem proirivanju rad na plohi, produbljivanju primjene /predstavlja- nju/ kroz razliite oblike realizacije kompozicije: - linearna erspektiva - proporcija i ravnotea predstavljanje dvodimenzionalne organizacije kompozicije sa primjenom odnosa linearnog predstavljanja perspektive u likovnim oblastima: ctranja, slikanja, grafike, primijenjene umjetnosti i dizajna - Organizacija kompozicije po principu blie i dalje, prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem objekata prema horizontu i takama nedogleda Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije ostvareni primjenom ravnotee /simetrina i asimetrina avnotea/ Proporcija kao skladan odnos meusobnih elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3=4:6 Sa poveanjem ili umanjenjem odnos ostaje uvijek isti/nepromijenjen - direktna proporcionalnost - obrnuta proporcionalnost prikaz i osvarivanje dina-mike kompozicije putem primjene linearne perspektive, proporcije i odnosa ravnotee u realizaciji: crtea, slikarskog izraza, grafikog lista, primijenjene

- Oblik /forma, lik/ i ploha u funkciji realizacije predstavljanja linearne /geometrijske/ perspektive - Realizacija kompozicije primjenom odnosa ravnotee i proporcije u oblasti slikanja ostvarenih razliitim slikarskim tehnikama - Predstavljanje prostornih odnosa primjenom geometrijske perspektive: - blie dalje, - malo - veliko - Ostvarivanje odnosa ravnotee u organizaciji likovnog rjeenja /naslovna strana knjige, plakat, propagandni letak, TV reklamni spot i sl./ grafiki dizajn - Grafiki izraz realizovan primjenom svijetlih i tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja dinaminosti i ravnotee kompozicije Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha, ostvarivanje ravnotee uz primjenu kontrasta ploha, ostvarivanje izmjene crnog i bijelog /ostvarivanje ravnotee tamnih i svijetlih ploha/, organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafikog lista Upotreba: ( udbenika za VII razred (likovna kultura);

- Uoavanje znaaja linearne/geometrijske perspektive i mogunosti njene primjene u predstavljanju prostora, u realizaciji plone organizacije kompo-zicije - Razumijevanje i usvajanje primjene kompozicionih odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske perspektive - Ovladavanje mogunosti-ma primjene odnosa proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i ravnotee u likovnim podrujima: crtanja, slikanja, grafike, primijenjene umjetnosti i dizajna Razvijanje sposobnosti prepoznavanja, vrednovanja i primjene odnosa proporcije i ravnotee ploha, u organizaciji rjeenja primijenjenih umjetnosti i dizajna - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva, - ravnotea, simetrina ravnotea, asimetrina ravnotea, optika ravnotea, - proporcija, direktna proporcija /odnos ostaje

116

umjetnosti i dizajna 4. POVRINA Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj perspektivi kroz analizu likovnih djela i primjerima u okruenju, moi ih prepoznati i primjeniti u sopstvenom likovnom radu, kreativnom izrazu U oblasti oblikovanja, realizovati kompozicije sa primjenom linearne perspektive u cilju stvaranja privida volumena /trodimenzionalnosti/ na povrini Nedogledi kao ishodine take perspektivnih linija na horizontu /liniji oita/ odnos: blie-dalje, vee-manje u cilju prikaza volu-mena u prostornom oblikovanju /reljef kao prostorna organizacija/ Meki skulptorski materijali pogodni za realizaciju razliitih prikaza prostornih odnosa u formi reljefa, prikazi razliitih perspektiva: - linearna perspektiva ili nauna /geometrijska perspektiva/ linija horizonta, taka oita sa visine ljudskog gledanja, nedogledi - ptiija perspektiva, perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /taka oita sa visine/ - ablja perspektiva, okruenje posmatrano sa tla /taka oita u visini tla/ Iluzija volumena na plohi, plitki reljef /metalni novi, grb i sl./ 5. MASA I PROSTOR Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene plono istanjene mase kao forme u trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju kompozicije Plono istanjena masa,predstavljanje prostornih

Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD materijal;multimedija video). - Primjena perspektive u funkciji predstavljanja razliitih uglova gledanja, karakteristike: linearne/geometrijske perspektive - ptiije perspektive, - ablje perspektive, ostvarivanje prostornih odnosa na povrini - U radu sa razliitim materijalom u oblasti prostornog oblikovanja, predstaviti privid trodimenzionalnih odnosa;blie-dalje, veemanje, koji imaju za cilj prikaz sloenih odnosa volumena u realizaciji prostornih kompozicija Upotreba:udbenika za VIII (razred (likovna kultura); Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije; dijaprojektor-slajd; video DVD materijal;multimedija video).

uvijek isti 2:3=4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12=16:24 itd./ i obrnuta proporcija /4:6=2:12 ili 2:12=1:24 itd./

- Moi registrovati i prepoznati razliite - Usvajanje pozitivnih perspektivne odnose na umjetnikim djelima i moi stavova i odnosa prema primjeniti u vlastitom likovnom izrazu likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, - Uoavanje, razumijevanje i ovladavanje produbljivanje mogunostima predstavljanja na svojim radovima, sposobnosti vrednovanja u sopstvenom likovnom izrazu, sa razliitim sadraja i ideja materijalima, razliite uglove gledanja, koje karakterie: linearna/geometrijska perspektiva - ptiija perspektiva, - ablja perspektiva, - U prostornom oblikovanju predstaviti razliite forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije udaljenosti, preklapanja i zaklanjanja oblika - Blie i dalje kao nain definisanja prostornih odnosa putem perspektive i preklapanja oblika - Usvojeni pojmovi za oblast povrina: - linearna/geometrijska perspektiva ili nauna perspektiva/ linija horizonta, taka oita sa visine normalnog ljudskog gledanja, nedogledi ili ishodita /take na horizon-tu u kojima se sastaju linije/ - ptiija perspektiva, /taka oita sa visine/ - ablja perspektiva/taka oita u visini tla/, linija horizonta, taka oita, nedogledi

- Dalji rad na potpunijem doivljavanju, analitikom pristupu, sagledavanju /uporeivanju i usvajanju forme skulptorskog jezika; ritma, plono istanjene mase, proporcije i ravnotee na skulptorskim djelima i uenikim radovima - Dalji rad na potpunijem ovladavanju ve

Percepcijom okruenja i na skulptorskim djelima moi registrovati, i izvriti valorizaciju odnosa plono istanjenih masa i primjene ritma u alternaciji - Razumijevanje i sposobnost predstavljanja

- Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi, samostalnosti, istrajnosti, dosljednosti

117

odnosa blie-dalje u funkciji definisanja prostora Ritam plono istanjenih masa, ritam u alternaciji /ritam u izmijenjenoj formi/ Karakteristike predstavljenih oblika: - proporcionalnost u predstavljanju sloenih oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline prema dijelovima/ Ravnotea kao oblik definiranja prostorne organizacije; - odnosi elemenata po principu simetrine ravotee, - asimetrina ravnotea kao oblik prostorne rganizacije Sloene prostorne kompozicije u definisanju odnosa; vee-manje sa naglaenim prisustvom ritma u organizaciji asimetrine ravnotee

poznatih razliitih skulptorskih materijala, glinamol, glina, plastelin, sapun, meko drvo. Predstavljanje sloenih prostornih organizacija primjenom ritma sa plo-no istanjenim masama - Proporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline, kao princip u realizaciji trodimenzionalnih prostornih skulptorskih kom-pozicija - U realizaciji trodimenzionalnih prostornih formi koristiti se principom simetrine ravnotee pri realizaciji skulptorske kompozicije - Realizacija sloene prostorne ompozicije /organizacije prostora/ kroz primjenu asimetrine ravnotee /optika teina elemenata nije u veliini nego u dinaminosti izgledaforme/ Upotreba:udbenika za VIII ( razred (likovna kultura); Odgovarajue reprodukcije ili pripremljene grafofolije;dijaprojektor-slajd;video DVD materijal;multimedija video)

plono istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u prostoru upotrebom: - simetrine i asimetrine ravnotee, - vee i manje forme/oblici sa naglaenom funkcijom ravnotee - Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzoinalnih oblika putem primjene; proporcije i ravnotee /simetrine i asimetrine ravnotee/ - Prepoznavanje i usva-janje specifinosti razliitih skulptorskih materija i ovladavanje njihovom upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u trodimenzional-nim/prostornim organizacijama Usvojeni pojmovi: dinaminost forme, plono istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi kao A,B,A,B ili A,B,A,C,A,C,B,A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa, ne kao ono to e se raditi/

i angaovanosti, spremnost za saradnju, opredjeljenost za timski rad. - Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima, produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadraja i ideja

OEKIVANI REZULTATI Uenici kroz praktian rad nastavljaju na usvajanju i proirivanju steenih znanja o likovnim oblastima i nainu upotrebe razliitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralaki proces u oblastima: Taka i linija: - da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive - da spoznaju karakteristike i mogunosti definisanja i predstavljanja prostora putem razliitih perspektiva - moi predstaviti linearnu/naunu perspektivu - spoznati ta je horizon i ta su nedogledi u linearnoj perspektivi - moi predstaviti ptiiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine, odozgo/ - razumjeti biti sposoban predstaviti ablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla, nivoa zemlje-poda, odozdo - biti sposoban uoiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije - predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima - odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode, vie elemenata razliih oblika i veliina - primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa, blie-dalje, vee-manje. 118

- da usvoji termine: linearna perspektiva, ptiija perspektiva, ablja perspektiva, linija hori-zonta, nedogled ili ishodite /mjesto-taka iz koje polaze sve linije/ - usvojiti pojm relacije: meusobni odnos elemenata /veliina likova/ na plohi ili u prostoru, organizacija plohe odnosom veliina oblika /likova/ na plohi, prostorni odnosi Boja: - dalje proirivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, pastelu, flomasterima u boji, kolau, mozaiku, tapiseriji - da proiruju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre-enog oblika/ - modelacija, valerskim vrijednostima, skalom stepenovane boje, predstavljanje trodimen-zionalnosti ili plastinosti oblika na plohi /iluzija prostora/ - da proire znanje o koloristikoj modulaciji boje, sa ciljem predstavljanja prostornosti, plastinosti /trodimenzionalnosti/ oblika - modulacija, predstavljanje koloristikim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje-blie-vee manje, po principu: toplo-hladnotoplo, ili hladno-toplo-hladno. - da na svojim radovima primjene mijeane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale razliitih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije trodimenzional-nosti - da proiruju znanje o koloristikom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaenja u prvi plan, dok hladne boje imaju osobinu povlaenja u drugi plan - dalji rad na proirivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogunosti-ma njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti - istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika, upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: - da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja, procjene i primjene proporcije, direktne i obrnute u rijeavanju plonih kompozicija - da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije po principu ravnotee pri rasporedu elemenata - da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrina ravnotea - da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrina ravnotea - dalji rad na dograivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji odreuju odnose dalje-blie i vee-manje - Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima; grafike, crtanja, slikanja, primijenjene umjetnosti i dizajna - prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije - uoavanje, usvajanje i primjena oblika /elemenata, formi/ razliitih veliina u organizaciji kompozicije - Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva, ravnotea, simetrina ravnotea, asimetrina ravnotea, optika ravnotea, proporcija, direktna proporcija i obrnuta proporcija za oblasti: Povrina i Masa i prostor: 119

- produbljivanje steenih znanja na uoavanju odnosa mase i prostora, uoavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija, prepoznavanje karaktera oblika - dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive, biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu - biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora, dalje-blie, vee-manje - da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnoteu, simetrinu i asimetrinu i moi je koristiti u svom kreativnom radu - u prostornom oblikovanju, uoiti i moi predstaviti asimetrinu ravnoteu /razliite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata razliitih veliina i oblika/ - dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala, sa ciljem primjene principa rada dodava-njem, u ostvarivanju asimetrine kompozicije - u okruenju i na skulptorskim djelima prepoznati, moi izvriti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno - biti sposoban uoiti karakteristike ravnotee kod simetrinih i asimetrinih oblika - biti sposoban prepoznati i napraviti sloenu skulptorsku kompoziciju koritenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije Usvojeni pojmovi za oblast povrina: linearna/geometrijska perspektiva ili nauna perspektiva, ptiija perspektiva, ablja perspekti-va, linija horizonta, taka oita, nedogledi Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja: dinaminost forme, plono istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi, ritam plono istanjenih masa, ravnotea masa STRUKTURA PROGRAMA 1. TAKA I LINIJA Likovno podruje crtanje: Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive. Spoznati karakteristike i mogunosti definisanja i predstavljanja prostora putem razliitih perspektiva, formi perspektive. Usvojiti pojmove; ta je horizont, linija na kojoj se projiciraju take nedogleda u kojima je ishodite svih linija, Taka oita je mjesto sa kojeg se posamatra. Ulinearnoj perspektivi taka oita se nalazi u visini ljudskih oiju, kada stoji na tlu. Biti sposoban predstaviti linearnu/naunu perspektivu u vlastitom izrazu. Pored naune perspektive ovladati i biti sposoban predstaviti takozvanu ptiiju perspektivu, u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine, ili iz gornjeg ugla posmatranja, odozgo. Razumjeti i biti sposoban predstaviti ablju perspektivu, prostor i objekte u prostoru predsta-viti gledano sa tla, nivoa zemlje-poda, odozdo. Analitikim posmatanjem moi uoiti veliine i meusobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tanim/ odnosima. Ovladati sposobnostima kritikog promatranja, uoiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode, i moi organizovati likovnu kompoziciju sa vie elemenata razliih oblika i veliina. 120

Moi primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa, biti sposoban doarati bubinu prostora koristei se odnosima blie-dalje, vee-manje i elemenata koji se meusobno zaklanjaju /preklapaju/. Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji, meusobnim odnosima elemenata /veliina likova i njihovih meusobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije 2. BOJA Likovno podruje slikanje: Dalji rad na proirivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktinoj primjeni; akvarelu, gvau, temperi, pastelu, flomasterima u boji, tuevima u boji, kolau, mozaiku, tapiseriji. Proirivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom, primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika, ispupeno, udubljeno, zakrivljeno. Prikaz plastinosti oblika skalom stepenovanja boje, predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastinosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera. Rad na proirivanju znanja o koloristikoj modulaciji, to je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti, prostornih odnosa blie-dalje, vee-manje. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psiholokog/ utiska izlaenja u prvi plan, dok hladne boje imaju osobinu povlaenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. Putem primjene modulacije predstaviti plastinost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije. Biti sposoban primjeniti princip kloristike modulacije: toplo-hladno-toplo, ili hladno-toplo-hladno, koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene koloristike skale /palete/ boja. Produbljivanje steenih znanja i istrajavanje na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika, kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje. 3. PLOHA Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat e se sva likovna podruja /likovne oblasti/ koja se u svojoj konanoj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/, u oblastima; crtanju, slikanju, grafici, primijenjenoj umjetnosti i dizajnu, u formi skice, /predloka za izvoenje/, i konanog rjeenja. Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja, uoavanja, sagledavanja odnosa i primjene proporcije, kako direktne tako i obrnute u rjeavanju likovnih kompozicija. Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu, koje doprinose uspjenoj realzaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnotee, kao naina organizacije kompozi-cije. Biti sposoban realizovati sloenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrina ravno-tea kao oblik likovne organizacije. Dalji rad na savladavanju i primjeni steenih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji odreuju prostorne odnose, kao to su relacije: dalje-blie i vee-manje. Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima; grafike, crtanja, slikanja, primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglaenim rjeenji-ma simetrine i asimetrine ravnotee. Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi, kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije. 121

4. POVRINA U tematskoj oblasti Povrina, produbljivati steena znanja na uoavanju odnosa mase i prostora, uoavanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom izrazu. Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija, uoiti bitnost /znaaj, vanost/ karaktera oblika i kao takvog primjeniti. Dalji rad na uoavnju, prepoznavanju i usvajanju linearne/naune perspektive, i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu. Moi se sluiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora, biti sposoban predstaviti iluziju, odnose koji sugeriraju dubinu prostora, dalje-blie, vee-manje. U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati razliite oblike ravnotee, simetrinu i asimetrinu i moi je koristiti u svom likovnokreativnom radu. U prostornom oblikovanju, realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/, u niskom i visokom reljefu prepoznati i moi predstaviti odnose mase i prostora sa naglaenim odnosima simetrije i asimetrije. 5. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje, graenje, primijenjena umjetnost i dizajn. Uenici treba da budu sposobni u svom okruenju, na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna, da mogu registrovati, analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju, uoiti i moi predstaviti asimetrinu ravnoteu /koristiti razliite elemente/ u prostornim organizacijama, realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata razliitih veliina i oblika. Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala, koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja, u rjeavanju asimetrine prostorne kompozi-cije. U vlastitom okruenju i na skulptorskim djelima moi prepoznati, izvriti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno, upotrijebiti u cilju naglaavanja karaktera oblika. Biti sposoban prepoznati i napraviti sloenu skulptorsku kompoziciju koritenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije, kao forme likovnoprostornog rjeenja. U okviru arhitektonske i urbanistike organizacije kao forme izraavanja prostornih kompozi-cija primjeniti odnose ravnotee, simetriju i asimetriju, kao oblik organizovanja ivotnog prostora. Moi analizirati i uoiti karakteristike savremene gradnje, koja se ogleda u jednostavnosti, skladnom odnosu simetrinih i asimetrinih ploha, esto intenzivnih boja, realizovanih savremenim graevinskim materijalima, elikom, inoksom /nehrdajuim elikom/, staklom, plastinim masama, kamenom. DIDAKTIKO - METODIKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu, treba naglasiti da je kod uenika prisutno apstraktno miljenje, da je pristup okolini intelektualno vizuelni. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/, doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do 122

tada usvojenim znanjima, steenim kroz preaktino kreativni rad, obogaenim novim likovnim sadrajima i novim likovnim iskustvima. Produbljivanje nivoa usvojenog, savladanog stepena doivljavanja likovne umjetnosti, i sposobnost likovnog izraavanja bliskog vizuelnom realistikom prikazu. Ueniki pristup doivljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni, a miljenje apstraktno, to predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. Proirivanje steenih i rad na daljem usvajanju znanja, likovnog jezika i likovno kreativni rad koji e se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvrena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije, ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja, koja ine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. Kao to je i u dosadanjem programu bilo naznaeno, za oblikovanje na plohi u realizaciju biti e ukljuena podruja: - CRTANJE - SLIKANJE - GRAFIKA - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica, i izvedbenih predloaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat e se kroz podruja: - PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE - PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA - PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu, krajnje konano rjeenje/ Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se po principu koncentrinih krugova, kroz formu tematskih cjelina/oblasti to bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede, od 1-9. Tematske cjeline: 1. TAKA I LINIJA 2. BOJA 3. PLOHA 4. POVRINA 5. MASA I PROSTOR Ovako ponueni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodinjeg osnovnokolskog odgoja i obrazovanja. Likovno 123

problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad uenika i u jednom i u drugom polugoditu, to znai da bi svaka tematska cjelina bila dva puta ukljuena u realizaciju programa u toku jedne kolske godine. Ovakav koncipiran pristup zaokruivanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih, sistematizovanih i steenih znanja i prezentiranja novih sadraja i iskustava. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne iskljuuju niti jednu likovnu oblast /likovno podruje/, niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. Koncept usvajanja znanja, uenja u likovnoj kulturi je proces, u kojem uenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju rijeiti a sa kojim se ranije nisu susretali, i realizuju ga putem likovno tehnikih sredstava, ponuenim materijalom. Kreativni proces kod uenika razvija divergentno /kreativno/ miljenje, sposobnosti i sposobnosti koje utiu na formiraje likovno oblikovnih temelja, koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razrijeenju problema u osmiljavanju likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i podstie sposobnosti likovne analize i vrednovanja. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predloene nastavne teme, putem kojih uenici /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, kao i interakciji umjetnosti sa naukom i drutvenim tokovima, novim medijima, i okruenjem u kojem ive. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadraji/ I dalje su teme za likovno kreativni rad uenika one koje predstavljaju njihove doivljaje, vlastita iskustva i spoznaje. Likovne motive prema vizuelizaciji sadraja dijelimo na: 1. Vizuelne motive 2. Nevizuelne motive 3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ Kao to je ve ranije pojanjeno, vizuelni motivi su oni sa kojima su se uenici vizuelno susretali, odnosno koje su mogli ulom /organom/ vida percipirati. Dakle, odnosi se na sve ono to je mogue vizuelno registrovati, u svom okruenju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. Nevizuelni motivi su oni, koji se odnose na podraaje, koje su uenici doivjeli /registrovali/ putem svih ostalih ula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /razliita raspoloenja/. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevana a odnose se na rjeavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema; kontrast, harmonija, gradacija, ritam, ravnotea, dominacija/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata; taka, linija, boja, valer, oblik, tekstura.. Teme koje se najee realizuju su: - iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, krajolici, uenicima bliska muzika, muziki spotovi, znakovi vizuelnih komunikacija, palakati /sportskih, muzikih, kulturnih deavanja/, objekti, pojave u prirodi, biljke.. - sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, roman, pripovjetka, poezija/, matematike, prirode i drutva, glazbene kulture, tjelesne i zdravstvene kulture i kulture ivljenja - predstavljanje narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee, zaviajne kulturne batine 124

- priznata umjetnika ostvarenja /umjetnika djela/ iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti - likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu, razrjeavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ - nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ulni poticaji, srea, tuga, strah, bol, muzika, vjetar.. POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove za perspektivu: linearna perspektiva ili nauna /geometrijska/ perspektiva, ptiija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/, ablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla, gledan odozdo/, linija horizonta ili linija u kojoj se susreu ploha tla i ploha neba, nedogled ili ishodite /mjesto-taka iz koje polaze sve linije/ usvojiti relaciju, meusobni odnos elemenata /veliina likova/ na plohi ili u prostoru, organizacija plohe odnosom veliina oblika /likova/ na plohi, prostorni odnosi, blie-dalje, vee-manje SLIKANJE: Usvojeni pojmovi za oblast boja: tonska modelacija /valersko stepenovanje ili stupnjevanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto, koloristika modulacija /izmjena koloristiih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa; blie-dalje, vee-manje GRAFIKA: proirivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnotea, ravnotea, simetrija, asimetrija, viebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: Usvojeni pojmovi: dinaminost forme, plono istanjena masa, ritam u alternaciji, ritam u izmijenjenoj formi kao A,B,A,B ili A,B,A,C,A,C,B,A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa, ne kao ono to e se raditi/, prostorna organizacija, urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnotee, simetrije i asimetrije prostora OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navka, pozitivnog i negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata: 1. estetskog 125

2. psiholokog 3. pedagokog. Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje emocije, strahove i oduevljenja, onda su svi ueniki radovi odraz unutranjeg stanja ivota /due djeteta i kao takvi moraju biti dobri, ne mogu biti loi/. Nastavnik se u razredu susree sa uenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu, i sa opravdanjem se postavlja pitanje ta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti, da uenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti kanjeni slabim ocjenama zato to ih priroda nije obdarila sposobnou za likono-kreativno izraavanje /zato to ne posjeduju likovni talenat/. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istanan osjeaj u procjeni uenikih mogunosti, njihovog zalaganja i konanog likovnog rezultata. Postoje pedagoko opravdani razlozi da i uenici sa manje izraenim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagraeni za svoja zalaganja. Predmet Likovna kultura sloen je iz dva segmenta; 1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Likovnih sadraja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /nauiti/. Dakle, uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogunostima usvajaju likovni jezik i njime se izraavaju. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji dijete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na asovima likovne kulture i slino. To znai da nastavnik, dobar pedagog moe iznai nain da rijei taj problem ako uzme u obzir trud /zalaganje/, aktivnost na asu, elju za postizanjem rezultata i sl. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loih djeijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja umjetno-sti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini. Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju vizuelno registrovano, da doivljavaju i gledaju svijet oko sebe oima odraslih, onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono to treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godinjeg programa rada i da se bazira, u najveoj mjeri, na usvajanju ponuenih programskih sadraja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema, i likovnog jezika/, u okviru individualnih mogunosti svakog pojedinog uenika. To je razlog da u okviru redovne devetogodinje osnovne kole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama, jer bi to znailo da se treba stepenovati sloenost programa, a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa sloenosti, to bi znailo da ako imamo pet nivoa pet razliitih programa. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogunostima svakog od pomenutih kategorija uenika, to u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i sloenosti redovnog programa nastave Likovne kulture, sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim kolama. 126

MUZIKA /GLAZBENA KULTURA ZA VIII RAZRED (1 sat sedmino 35 godinje )

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OEKIVANI REZULTATI / ISHODI UENJA Sticanje novih znanja i primjena steenih-upotreba usvojenih pojmova: - dinamika - poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u muziciranju te uoavanje pri sluanju muzike; - tempo - poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora, umjerena i brza tempa, Uenici bi trebali znati i razumjeti: - artikulacija; - intonacija, pravilno fraziranje; - primjena znanja pri izvoenju pjesama na osnovu notnog zapisa - razliita notna trajanja; - izvoenje ritma lakih pjesama; - poznaje violinski, bas klju i sistem pisanja nota, - poznaje i tano odreuje mjeru 2/4, , 4/4, 6/8, 2/2, 3/8 ( jedinica brojanja - Vanost poznavanja navedenih pojmova, znati ih

PODRUJA UENJA

ZNANJE

127

polovinka, etvrtinka i osminka ), - utvruje znanja o prirodnoj, harmonskoj i melodijskoj a- mol (moll) ljestvici sluanjem-pjevanjem pjesmica, - sviranje pjesmice u prirodnom a-molu na metalofonu ili nekom drugom melodijskom instrumentu; - sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur e-mol; F-dur d-mol (tokom pjevanja pjesmica i sluanja muzike); - primjena znanja u odreivanju muzike reenica, teme, male dvodijelne i trodijelne pjesme; - formiranje pojmova i njihova primjena tokom sluanja muzike: minijatura, preludij, sonata, galop, poloneza, nokturno, habanera, arda, opereta, - poznavanje i primjena pojmova: uvertira, opera (arija, duet), koncert, simfonija, simfonijska poema, balet, arabeska, te filmska muzika, bez ulaenja u analizu muzikog oblika; -Postepeno sreivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u muzikoj umjetnosti. - upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata.

primjeniti tokom izvoenja pjesama i muzikih igara, te razumjeti da na taj nain poboljavaju kvalitetu interpretacije; - Ranije muzike termine i prethodna muzika iskustva i koristi u daljem uenju; - Prilikom izvoenja i sluanja djela koristi Ve formirane kriterije za procjenu kvaliteta. - Kroz analizu elemenata interpretacije u toku sluanja, uenici/ice vre analizu djela, donose i saoptavaju estetske sudove o njima; - Analizirajui notni tekst uenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje; -Svjesno obrazlau najadekvatniju primjenu raznih instrumenata, dinamike, tempa, artikulacije u samostalnoj izradi originalnih aranmana;

________________ SPOSOBNOSTI I VJETINE ____________________________________ Razvijanje muzike sposobnosti i vjetine: - razvijanje ritmike reprodukcijesloenije kombinacije, vokalne reprodukcije, obima glasa, muzike memorije, kao i osjeaja za harmoniju i vieglasno pjevanje kanoni; - prepoznaje i izvodi je ritmikim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na etiri dijela (ta-fa-te-fe); - sluanjem pamti naziv djela, ime kompozitora, muziku formu i poredi ga sa drugim sluanim djelima; -pamti i cijeni bosansko-hercegovake kompozitore; - razlikuje vrstu djela (vokalna, instrumentalna i vokalno-instrumentalna), izvoae i izvoake sastave; VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE ____________________________ - Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa; - Slobodno izlau svoje miljenje i ideje; - Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve vee, kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja; -Uivanje u sve slobodnijem predstavljanju publici;

Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: - ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike; - ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadrajima iz muzike batine BiH; - sve vea svjesnost znaaja muzike i elja da muzika postane trajna ivotna

- Uoava i hvali najkvalitetnije izvoenje; - Ispoljava svoj odnos prema muzici i elju da je esto slua u koli, na koncertima i sl. - Samostalno se ukljuuje u muzike sekcije, a djeluje i na druge da slijede njegov primjer;

128

potreba;

- Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje miljenje i kritiku a potuje i cijeni miljenja i stavove drugih

STRUKTURA SADRAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUANJE MUZIKE IV DJEIJE STVARALATVO DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE Nastava muzike kulture prema Okvirnom programu za osmi razred, kao i u prethodnim razredima, ostvaruje se pjevanjem novih djejih pjesama, pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda, sviranjem na ritmikim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija, izvoenjem muzikih igara/plesova, upoznavanjem i usvajanjem muzikih pojmova, uenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba, sluanjem muzike/glazbe, djejim stvaralatvom i kroz izvoenje ritma. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali, i stiu nova. U sreditu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega djejeg glasa, preciznost intonacije, pravilna dikcija i akcenti, fraziranje, disanje, kultivisanje glasa, reprodukcija ritma, razvijanje muzike memorije, te donoenje estetskog suda o djelu koje uenici izvode ili sluaju. Pjevanjem i sviranjem treba u toku kolske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Nakon doivljaja pjesme u izvoenju nastavnika ili sa CD-a, djeca je ue pjevajui uz nastavnika. Pjevajui i uei pjesmu uenici/ice uvruju svoja znanja o formi kompozicije (fraza, reenica, mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). Pjesmu uiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir, sintisajzer, gitara). Praenjem i analizom notnog zapisa u udbeniku, uenici e uvrstiti prethodna i sticati nova znanja. U osmom razredu uenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lake pjesmice u C duru i a-molu prirodnom. Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju, te svirati lake pjesmice na metalofonu, ksilofonu, blok-flauti, na instrumentu kojim nastavnik (kola) raspolae. Ponoviti sa uenicima/icama nain nastajanja povienih i snienih tonova uz pomo klavijature (jedna oktava ). Prirodni, harmonski i melodijski a-mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. Teoretiziranje svesti na najmanju moguu mjeru. Uenici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu, kroz doivljaj i analazu pjesme. Djeca i dalje ue pjesme na osnovu slunog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i sluanje tonskog zapisa. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije, odnosno, najblieg okruenja i drugih zemalja, ime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muziki/glazbeni odgoj. U toku kolske godine uenici treba da naue 3 muzike / glazbene igre /plesa. Uenjem muzikih igara/plesova, uenici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. Koreografije igara/plesova imaju utvrene figure i kretnje, te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. Potrebno je prvo sluati muziku, pa zatim uiti pravila igre/plesa, pokrete, spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. Tokom obrade pjesama129

igara/plesova, na osnovu slunog primanja, izvriti analizu notnog teksta te obraditi ritmike figure koje sadre. Upoznati uenike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima-svirale: zurne, diple, duduk, jednojka, dvojnice. Sluanjem muzike uenici upoznaju kompozicije domaih i stranih autora. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrtene u Okvirni program sa teitem na umjetniko-doivljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzikim vrednotama budu sve jasnije izraeni. U program su uvrtene sevdalinke koje treba da se prikau uenicima/icama u razliitim interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevaa, te sevdalinke u klasinom ruhu ), muzika bosansko-hercegovakih kompozitora za klavir, kompozicija pisana za harmoniku, kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistiki, a ne samo kao pratei. Nadalje uenici upoznaju nove muzike forme: sonata, opereta, zatim preludij, minijatura, poloneza, nokturno, habanera, arda), a proiruju znanja: simfonija, simfonijska poema, opera, uvertira, duet, hor/zbor, balet, arabeska, menuet, filmska muzika, bez ulaenja u analizu muzikog oblika ( potrebno je davati samo osnovne informacije ). Sluanjem uenici/ice zvuno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinano i po grupama ), pjevake glasove ( djeiji, enski, muki glas), hor/zbor, vrste hora ( djeiji, enski ili mjeoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba sluati u cjelini sa CD-a (globalno sluanje, emocionalno) ali po potrebi i analitiki (selektivno). Pored umjetnikog doivljaja sluane kompozicije, sa uenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uoavanje karaktera kompozicije, tempa, dinamike, artikulacije, izvoaa, muzikog oblika ( informativno ) itd. Nakon analize slijedi razgovor sa uenicima, zakljuak o sluanom djelu te ponovno sluanje istog. Potrebno je postepeno sreivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzikoj umjetnosti u skladu sa mogunostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razeda (posebno za periode: Barok, Klasika, Romantizam). Djeije stvaralatvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat e se kroz djeiju primjenu novih muzikih znanja u izradi pratnje i aranmana, te sviranju na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima. Posebnu panju treba posvetiti organiziranju matovitih naina improviziranja na instrumentima, ohrabrujui djecu i potujui njihove prijedloge. Podsticati djecu da svoja zapaanja i doivljaje muzike izraze usmeno, opisno, likovno i pokretom jer se time podstie njihova kreativnost, te kroz kreiranje muziko-scenske igre. Kroz uenje muzikih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzike kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Korelacija sa stranim i naim jezicima je takoe prisutna. Pored redovne nastave, vanu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja ukljuuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima, itd ). Od izuzetnog znaaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlaa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaki, harmonikaki i drugi. ). Za hor je potrebno 2 asa sedmino po dionici ( dvoglasni hor 4 asa ). Za orkestar je potrebno 2 asa sedmino za svaku grupu instrumenata. Mlai hor/zbor ine uenici od treeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a uenici od 6. 9. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najvii stupanj muziciranja ima najsnaniji efekt u muzikom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zasluuju svoje mjesto u godinjem programu rada svake osnovne kole. Posebno zainteresovane i talentirane uenike treba ukljuivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muziku/glazbenu kolu.

130

RAZRADA SADRAJA (TABELE)

AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UENJA, OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (uenje u koli, u porodici); - Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalae se da to postigne kako bi doprinijeo/ijela boljem zvuanju. - Uvia da treba vjebati ako se eli postii kvalitet, te esto pjeva i svira; -Vri samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih; - Svjesno obavlja muzike zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe); -Komentarima i praktinim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici -Redovno uee u pjevanju i sviranju: nastava, priredbe, izleti, kua; -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranmanom; - Kroz svoje ponaanje i uestalo muziciranje pokazuje da muziku doivljava i cijeni; -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji); -Stalna briga i uvanje kolskih muzikih instrumenata; - Pjevanje u kolskom horu/ zboru; - Sviranje u kolskom orkestru; - Pravilno i tano izvoenje pokreta u igri , te kanona. _____________________ -Ponaanje u skladu sa -uestvuje u interpretaciji i improvizaciji, te podstie komunikaciju; -Aktivnim ukljuenjem u zajedniki rad pomae djeci u kolektivnom, grupnom i individualnom muziciranju.(demonstrira izvoenje i sviranje); -uenike/ice upuuje na druge izvore znanja pored udbenika; te prati i procjenjuje njihova individualna postignua; -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred; _____________________ -Vodi aktivnosti i vlastititm ukljuenjem, demonstrira ih i usmjerava u pravcu djeijih interesa i mogunosti; -Planira odlazak na probu folklorne/plesene sekcije u 130 koli i u KUD (praktini rad).

SADRAJ

ZNANJE I RAZUMIJEVANJE

SPOSOBNOSTI

VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAANJE

AKTIVNOST UENIKA

I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Svatovi uranili, zapisao: Cvjetko Rihtman, Vlasenica, 2. to se sjaje kroz prozorje, Bosna, zapisao: L. Kuba, 3. Roica sem bila, Meumurje, 4. Kia pada, Meumurje 5. etva, pjesma iz Danske, prevod i prepjev: Mirjana Ivanovi, 6. Pred Senkinom kuom, starogradska 7. Tri put ao, ao, ao, muzika i tekst: Ajka Kolakovi; 8. Ve odavno spremam mog mrkova, Muzika i tekst: Zvonko Bogdan; 9. Balon, Pjesma iz Italije; 10. Mjesec, pjesma iz Japana; 11. Idi kai cijelom svijetu, Crnaka duhovna pjesma; 12. Stanica Podlugovi, muzika: Kornelije Kova, stihovi: V. Dijak; KANONI 1. Kanon u F-duru, Johanes Brahms 2. Viva, viva la muzica, kanon, M. Praetorius,

IIMUZIKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI: 1. Grk Zorba (sirtaki), M. Theodorakis E. Goufas, Grka; 2. Dunavski valovi, Ion

- Pjevanjem pjesama i kanona uenici/ice obogauju fond pjesama i proiruju teoretska znanja; -imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g g2 u violinskom kljuu; - poznaju notna trajanja, pauze; - pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a molu prirodnom; - uoavaju, odreuju i primjenjuju u toku izvoenja znanja vezana za mjeru, tempo, dinamiku, - uenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom, pravilnom dikcijom, disanjem i fraziranjem, potujui pri tom artikulacione oznake, - izvoenje ritma na osnovu notnog zapisa; - izrada aranmana za sviranje na Orffovim ritmikim i melodijskim instrumentima; -upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu.

- Vokalna reprodukcija, razvija muzika memorija i proiruje obim glasa kod uenika/ica je sve bolja; - osjeaju i svjesno izvode 2, 3, 4-dijelnu mjeru, mjere 6/8 i 2/2, 9/8, te promjenu mjere, - izvoenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu, trodijelnu i etvorodijelnu podjelu jedinice brojanja; -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji); - aktivno uestvuje u izradi aranmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji;

___________________ _____________________ -Razumije znaenje

TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA OSMI RAZRED OSNOVNE KOLE Opi cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziolokoj edukaciji i tie se optimalne stimulacije i podrke procesima formiranja antropolokog statusa uenika u korelaciji sa faktorima ogranienja. Antropoloki status suponiran je integralnim skupom biopsihosociolokih obiljeja definiranih kao morfoloka, funkcionalna, motorika, kognitivna, konativna, socioloka i zdravstvena. Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti uenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kineziolokih iskustava koja e mu omoguiti samostalno tjelesno vjebanje u funkciji optimalne stimulacije i podrke razvoju psihomotorikih i funkcionalnih sposobnosti i morfolokih osobina u interesu njegovanja i zatite zdravlja i ope dobrobiti uenika. Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrka zadovoljavanju posebnih kineziolokih potreba i interesa uenika u sportu, sportskoj rekreaciji, kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiu se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji e ueniku pomoi da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zatitu zdravlja; (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kinezioloka iskustva za cjeloivotno tjelesno vjebanje; (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziolokog statusa; (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama; (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio-terapijskim i adaptivnim aktivnostima; (6) razumije, potuje i promovira ekoloke vrijednosti u duhu biocentrizma; (7) uvaava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. Polazni kriteriji za to kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost prilagoenost sadraja materijalnim uvjetima, (2) primjerenost sadraja dobi i spolu uenika, (3) sigurnost uenika, (4) korisnost sadraja za svakodnevni ivot, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju razliitih kineziolokih aktivnosti, (5) razvoj antropolokih obiljeja uenika i (6) interes i potreba uenika. Metodiki principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotikih do specijalnih motorikih znanja, od jednostavnijih ka sloenijim motorikim znanjima, od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziolokim sadrajima, od jednostavnijih ka sloenijim uvjetima vjebanja), (2) intezifikacija (to manje praznog hoda, pauza, prekida, zastoja, stajanja i ekanja na asu, to vie kretanja i dinaminosti, odravanje intenziteta optereenja) i (3) situalizacija (pribliavanje nastave ivotnim potrebama i situacijama, to vie natjecanja, igre i utilitarnih sadraja). Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izraene razlike izmeu uenica i uenika u morfolokim, motorikim i funkcionalnim obiljejima. Ovaj period rasta i razvoja djece zapoinje sa 8. razredom osnovne i zavrava sa 1. razredom srednje kole. U ovom ciklusu, pored obaveznog realizira se i program koji kola mora da ponudi uenicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadraji; b) sport za sportiste; c) umjetniki sadraji (ples, sportski ples, folklor). Program se realizira jedanput sedmino sa po jednim asom. Sadraji zdravstvenog odgoja uvjetovani su injenicom da je ovaj razvojni period karakteristian ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju, koji vodi do bioloke i spolne zrelosti pojedinca, ve i po razvoju psiholokih i sociolokih obiljeja linosti. U tom kontekstu, sadraji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajueg karaktera a u odnosu na oekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. Ciljevi, sadraji i ishodi
Cilj Ueni ce Ueni ci

Sadraji 1. Osn tetna djelovanja nikotina, alkohola, dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*)

Ishodi Zna da su nikotin, alkohol, droge i druga sredstava ovisnosti tetni po zdravlje i ponaa se u skladu sa tim.

1. Obr

131

azovni

Pubertet Kriva rasta i razvoja ovna teorijska znanja Razvojna korelacija kineziolokih i drugih dimenzija antropolokog prostora (*) Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekuine u vrijeme poveanih tjelesnih napora Korisni i tetni sadraji tjeloavjebe za vrijeme mjesenoga ciklus (*) Dnevna organizacija rada, odmora i zabave i njen znaaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zatite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u razliitim uvjetima 1. Tranja: - Osnove brzog hodanja (*) - Kinematike razlike u tehnikama tranja na kratke i duge staze 2. Skakanja: - Skok uvis lenom tehnikom flop - Polusalto na povienje od mekanih strunjaa uz pomo odraznog pomagla 3. Bacanja: - Bacanje loptice tehnikom OBrien 4. Kolutanja: - Letei kolut na povienje od mehkih strunjaa 5. Vienja, upiranja i penjanja: - Ljuljanje na karikama s okretima za 180 (*) 6. Ritmike i plesne strukture: - Beki valcer (*) - Latinoameriki ples po izboru - Okreti za 180 na tlu/gredi - Kozaki skok - Pirueta u desnu i lijevu stranu (*)

Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim. Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kineziolokih dimenzija antropolokog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Posjeduje osnovna znanja o meuzavisnosti kineziolokih i drugih dimenzija antropolokog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Zna da su hrana i tenost neophodan izvor poveanim tjelesnim naporima i ponaa se u skladu sa tim. Zna kako tjelovjebe utiu na vrijeme mjesenog ciklusa i ponaa se u skladu sa tim. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada, odmora i zabave i njenom znaaju za zdravlje i ponaa se u skladu sa tim. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaa se u skladu sa tim. Ponaa se u skladu sa higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Pravilno se odijeva u cilju zatite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u razliitim uvjetima. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o brzim hodanju i kinematikim razlikama u tranju na kratke i duge staze.

x x x x x x x x x

x x x x

x x x x

2. Osnovna motorika znanja

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o skoku uvis lenom tehnikom flop, te o polusaltu na povienje. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o bacanju loptice tehnikom OBrien. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o leteem kolutu na povienje od mehkih strunjaa. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o ljuljanju na karikama s okretima za 180. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: bekom valceru, izabranom latinoamerikom plesu, okretu za 180, skoku kazaoki, pirueti u desnu i lijevu stranu

x x

x x

x x x

x x

132

7. Borilake strukture: - Tehnika bonog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) 8. Sastavi - Vjeba na tlu (*) - Vjeba na gredi, do 80 cm visine - Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*) 9. Igre: Rukomet: - Finte (*) - Stvaranje vika napadaa zabadanjem Koarka: - Skok ut nakon voenja ili dodane lopte - Igra koarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) Odbojka: - Sme iz zaleta visoko dodane lopte - Gornji servis bez rotacije (*) Nogomet: - Udarci lopte vanjskom stranom stopala - Volej i/ili poluvolej - Udarac glavom iz kretanja sa skokom sposobnosti1. Motorike

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o tehnici bonog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek. Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o vjebi na tlu, te ovjebi na gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave. x x

x x

Posjeduje osnovna teorijska i praktina znanja o: rukomet fintama, stvaranju vika napadaa zabadanjem; koarka - skok utu nakon voenja ili dodane lopte, igri koarke 3 : 3 ili 5 : 5; odbojka - smeu iz zaleta visoko dodane lopte, gornjem servisu bez rotacije; nogomet - udarcima lopte vanjskom stranom stopala, voleju i/ili poluvoleju, udarcu glavom iz kretanja sa skokom.

Posjeduje optimum neuro-muskularne sposobnosti. Posjeduje optimum neuro-energetske sposobnosti. Snaga: Brzina: Koordinacija: Gibljivost: Ravnotea: Preciznost: Posjeduje optimum informacijske sposobnosti. Odgovarajui sadraji iz: 1.2..1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9., kao drugi kinezioloki sadraji, a shodno potrebama i Posebnu panju usmjerava na optimalizaciju brzine, repetitivne i mogunostima uenika i eksplozivne snage, te koordinacije, gibljivosti, ravnotee i vanjskim restriktorima preciznosti.

x x x

x x x

2. Antropoloki

2. Funkcionalne sposobnosti:

3. Morfoloke osobine: Snalaenje u kineziolokim relacijama: unutranje vanjsko individualno - kolektivno

Unaprjeuje aerobne sposobnosti ciklikim aktivnostima malog i umjerenog inteziteta. Unaprjeuje anaerobne sposobnosti kineziolokim aktivnostima velikog intenziteta putem intervalne metode rada. Uvaava znaaj kineziolokih aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog tkiva, voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova. Prihvata zdravlje za primarni kriterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta.

x x x x

x x x x

133

Odnos prema kineziolokim uzorima (*) 4. Odgojni Samouvaavanje Odnos prema ekolokim problemima (*) Kultura ponaanja

Uvaava potrebu samokontrole vlastitog ponaanja u odnosu na sve agresivnije kinezioloke izazove. Shvata znaaj kineziolokih aktivnosti za razvoj vlastite linosti. Razvija ekoloke navike i aktivno sudjeluje u prevenciji i rjeavanju ekolokih problema. Aktivno, interaktivno i kreativno sudjeluje u rjeavanju problema u koli i meu vrnjacima. Shvata da je osnovno obrazovanje paso za ivot.

x x x x

x x x x

Uenici su naroito zainteresirani za produbljivanje znanja i irenje sadraja rada, te je ovaj period veoma pogodan za poetak sportske aktivnosti. Zbog efikasnosti vjebe i bolje motivacije, u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktiko-metodiki postupak nastavnika, to se, u prvom redu, odnosi na slobodniju kompoziciju asa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavravanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. Po svojoj koncepciji, program uklanja granicu izmeu nastave i vannastavnih aktivnosti, zbog toga je potrebno da kola, zajedno sa drutvenim subjektima, pomae svim oblicima slobodne aktivnosti uenika (sportske sekcije, kolska sportska drutva), a u prvom redu u osiguranju strunog kadra, materijalnih i prostornih uvjeta. etvorodjelnu kompoziciju asa treba shvatiti samo kao obavezno polazite, koje osigurava optimalne psiholoke, fizioloke i pedagoke preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka asa tjelesne i zdravstvene kulture. Na toj osnovi, sa dosta slobode, treba i komponirati konanu strukturu asa za svaki zadatak. Intezivnije se koriste metode rada kao to su: metod dopunskog vjebanja, kruno-intervalni metod, metod stanica, targent-trening i sl. Da bi intezitet vjebanja bio optimalan, treba voditi rauna o racionalnom korienju objekata, sprava, rekvizita i ostalog nastavnog pribora, te o racionalnijem korienju raspoloivog vremena za as i sl. Uz razvijanje zdravstvenih, estetskih, zabavnih i kompetentivnih ili natjecateljskih motiva tjelesne i zdravstvene kulture, a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motorikih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kineziolokih motorikih znanja koja, upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiu integritet razvoja linosti uenika. Uz opa motorika znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motorikih sposobnosti (koordinacije, ravnotee, brzine, preciznosti, fleksibilnosti, eksplozivne, repetitivne, statike snage i dinamometrijske sile, te (c) regulaciju morfolokih obiljeja (aktivne miine mase i balastne mase), potrebno je uenicima osigurati i mogunost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorika znanja, koja su dominantno obiljeje aktivnosti tipa atletike, plivanja, biciklizma i dr., (b) aciklina motorika znanja, koja su bitno obiljeje tzv. borilakih aktivnosti, kao to su boks, hrvanje, judo, karate i dr., (c) kompleksna motorika znanja, dakle ciklina i aciklina, koja se susreu u sportskim igrama, kao to su nogomet, rukomet, koarka i dr., ta (d) estetska motorika znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij vaan faktor uspjeha), koja su sadrana u aktivnostima tipa gimnastike, ritmike gimnastike, skokova u vodu i dr. Ocjenjuju se: sadraji oznaeni sa (*) Procjenjuju se: morfoloke osobine, funkcionalne i motorike sposobnosti uenika u odnosu na njihovo inicijalno, stvarno i oekivano stanje osobina i sposobnosti. Testiranje uenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti uenicima lini karton tjelesnog razvoja.

134

NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ KOLI 8. RAZRED OSNOVNE KOLE
Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 1. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga ovjek kao vrhunac stvaranja, ovjek kao jedinstvena osoba, ovjek kao drutveno bie. ovjek je slika Boja; ovjek je stvoren kao muko i ensko; ovjek je bie koje je upueno na drugoga Prepoznati i obrazloiti da je svaki ovjek jedinstveno i neponovljivo bie; uoiti da je svaki ovjek drutveno bie i nuno upuen na druge ljude; prepoznati sebe i druge kao vrhunac Bojeg stvarateljskog djela. Prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostacima; doivjeti i ivjeti svoju slinost s Bogom; biti osjetljivi za potrebe drugoga. Voeni razgovor i diskusija; analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova; pribiranje i vrjednovanje iskustava i primjera iz ivota. Dokumentarne fotografije iz ivota mladih Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. Antoine de Saint Exupery: Mali princ- Prijateljstvo, Z. Golob: Snijeg) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Biografija i autobiografija, socijalna tematika u pjesnitvu i prozi. Lik u knjievnom djelu, Ch. Dickens: Oliver Twist, D. Milo: Bijeli klaun, D. Cesari: Pjesme. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu narataja, o ivotu i problemima u razredu, koli. Likovna i glazbena kultura: kljune motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim uiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih podruja rada. jedinstvenost osobe, neponovljivost osobe. Pronai i analizirati po jedan biblijski tekst koji govori o naoj jedinstvenosti i upuenosti na drugoga.

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike

135

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Nema posebnosti. 2. Smanjena korelacija s hrvatskim jezikom i glazbenom kulturom uz znaajnu prilagodbu nastavnih sadraja. 3. Sistematski provjeravati razumijevanje. 4. Nema posebnosti. 5. Sadrajno prilagoditi. Voditi uenika pitanjima u zakljuivanju. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 2. Izazovi puberteta pubertet, tjelesni razvoj, duevni razvoj, sukobi u pubertetu. Pubertet je normalna i prijelazna faza u razvoju ovjeka; pubertet je vrijeme velikih promjena. Prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u ovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti; prepoznati i nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu; prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duevnog razvoja u pubertetu; uoiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najee susreu u pubertetu. Uoiti razloge zbog ega dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti naine rjeavanja nastalih sukoba. Voeni razgovor i diskusija o goruim pitanjima, problemima i temama mladih; kritiko itanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crtea i ilustracija; interaktivno pisanje; identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija; pomou folija i slikovnog materijala razraditi tjelesne i duevne promjene u pubertetu i o njima razgovarati; uivljavanje u uloge i reakcije roditelja i djece u meusobnim sukobima svakodnevnice; stvaralako izraavanje. Dokumentarne fotografije iz ivota mladih. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. Antoine de Saint Exupery: Mali princ - Prijateljstvo, Z. Golob: Snijeg, S. Glavaevi: Pria za roditelje,) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Slijed dogaaja u pripovjednom djelu, B. Primorac: Maturalac, S. Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu narataja, o ivotu i problemima u razredu, koli. Likovna i glazbena kultura: kljune motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim uiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih podruja rada. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. pubertet, spolne osobine, spolna zrelost, duevna zrelost, kritiko prosuivanje. Poblie upoznati neke aspekte psihofizikog i moralnog razvoja u razdoblju puberteta (E. Giordano, T. Lasconi, G. Boscato: Gorua pitanja). 1. Nema posebnosti. 2. Nemogunost s glazbenom kulturom smanjiti. Prilagoditi nastavne sadraje i pomo pri iskazivanju iskustva. 3. Prilagoditi nastavne sadraje. 4. Nema posebnosti. 5. Prilagodba nastavnih sadraja te pojmova. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 3. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti Osobnost, idol, ideal, uzor, ovjek je slika Boja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi

136

2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Mladi imaju potrebu poistovjeivanja s poznatim osobama koje im nameu mediji. Objasniti razliku izmeu idola, idolatrije i ideala; objasniti mladenaku potrebu za poistovjeivanjem; otkriti i kritiki obrazloiti privid suvremenih idola koji se najee nameu mladima danas. Otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti; otkriti i prihvatiti Boga kao na najvei ideal. Evokacijski razgovor i igra asocijacija; istraivanje; izlaganje s tumaenjem glavnih pojmova; analiza i interpretacija tekstova i fotografija; identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom; paralaonica; pisanje dijaloga; foto-govor; izrada plakata; filmovi. Dokumentarne fotografije iz ivota mladih; dokumentarne fotografije popularnih osoba iz svijeta glazbe, filma, sporta, itd. Hrvatski jezik: Lik u knjievnom djelu, V. Nazor: Voda. Engleski jezik: razgovaranje o TV-programu, odlasku u kino, vrstama filmova, poznatim glumcima, sluanju glazbe, vrstama glazbe, portovima, itanju knjiga i knjievnosti. Likovna i glazbena kultura: kljune motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim uiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih podruja rada. idoli, idolopoklonstvo, idolatrija, ideal, sloboda. Otkrivati skrivene poruke idola dananje mladei koje se nude kroz razliite subkulturne izriaje (film, glazba, moda i dr.). 1. Osigurati tekstove na brajici/uveanom tisku/pisai pribor za slabovidne. 2. Uz nemogunost korelacije s glazbenom kulturom. Uestalo ponavljati i objanjavati kljune pojmove. 3. Uestalo ponavljati i korigirati izgovor kljunih pojmova. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontroli pokreta ruku. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 4. Zamke suvremenih ovisnosti ovisnost, droga, puenje, alkohol. Postoje razliite vrste ovisnosti; tetnost puenja, alkohola, droge. Uoiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najee upada suvremena mlade; prepoznati i protumaiti razloge zbog koji mladi najee postaju ovisnici o drogi, puenju i alkoholu; prepoznati loa druenja i negativne drutvene utjecaje; shvatiti posljedice ovisnikog ponaanja. Prihvatiti svoju slobodu kao dar Boji da inimo uvijek dobro, a izbjegavamo zlo; izgraivati osobni stav i vrsti karakter pred napastima suvremenih ovisnosti kod mladih. Voeni razgovor i diskusija o problemu ovisnosti; kritiko itanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crtea i ilustracija, interaktivno pisanje, identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija, stvaralako izraavanje pomou rijei i slike; stvaranje problemske situacije, analiza i interpretacija, prikaz rjeenja pomou mentalne mape; pisanje novinskog izvjea. Dokumentarni film o lijeenju mladih ovisnika. Hrvatski jezik: Ideja u knjievnom djelu, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Engleski jezik: prianje o vlastitim doivljajima i pustolovinama, stvarni svijet i svijet mate, itanje ili sluanje ulomaka iz pria ili romana za djecu i omladinu; o problemima mladih u modernom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu narataja, o ivotu i problemima u razredu, koli. Likovna i glazbena kultura: kljune motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim uiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih podruja rada. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. ovisnost, ljestvica vrijednosti, zlouporaba slobode.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se

137

uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Proitati i analizirati nekoliko iskustava bivih ovisnika. 1. Nema posebnosti. 2. Razvijati sposobnost razlikovanja, nabrajanja i iskazivanja iskustva. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI 1. Savjest Boji glas u ovjeku savjest, pravo na savjest, ispravan sud savjesti, odgoj savjesti. Svaki ovjek ima savjest; savjest nas potie da inimo dobro a izbjegavamo zlo; kod sakramenta ispovijedi vaan je ispit savjesti Otkriti savjest kao Boji glas u ovjeku koji nas potie initi dobro i izbjegavati zlo; shvatiti da svaki ovjek ima pravo ivjeti po svojoj savjesti. Uoiti naine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naa savjest bila ispravno formirana; prepoznati i obrazloiti vanost vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti. itanje, analiza, interpretacija i usporedba biblijskih tekstova i pomonih citata; scenske improvizacije o glasu savjesti koji ovjeku govori, odobrava ili prekorava; stvaranje problemskih pitanja, prizora, dogaaja koji stavljaju na ispit ovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor, razgovor, izrada umne mape. Simbolike fotografije s motivima iz prirode. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku. V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. savjest, prirodni zakon, moralni red, Gaudium et spes pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu. Pronai i analizirati razliite vrste savjesti. 1. Osigurati za slijepe uenike tekst na brajici, a za slabovidne tekst s uveanim tiskom. 2. Prilagodba nastavnih sadraja. 3. Nema posebnosti. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadraja. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI 2. Boje zapovijedi put u slobodu Dekalog, Mojsije, sloboda, ljudska prava. Mojsije je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva; Bog je sklopio Savez i dao Deset zapovijedi na brdu Sinaju; znati nabrojiti i kratko opisati pojedine zapovijedi; Boje zapovijedi su bile zapisane na dvjema kamenim ploama. Nabrojiti i protumaiti deset Bojih zapovijedi; otkriti zato nam je Bog dao svoje zapovijedi; spoznati i prihvatiti da nas Boje

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

138

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

zapovijedi oslobaaju i da ne ugroavaju nau slobodu; usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uoiti njihovu povezanost. Uoiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i blinjemu i nastojati ivjeti prema Bojim zapovijedima. itanje, pripovijedanje, analiza i interpretacija biblijskog teksta o Bojim zapovijedima; izlaganje i tumaenje Bojih zapovijedi koje promiu i tite pozitivne ljudske vrijednosti; grupni rad - traenje veza izmeu Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima, razgovor, pisanje eseja. Rembrandt van Rijn, Mojsije s ploama Bojih zapovijedi. Hrvatski jezik: Teme lirskih pjesama, D. imunovi: Duga. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bekog kongresa (Deklaracija o pravima ovjeka i graanina). Likovna kultura: Lik Mojsija u umjetnosti. Dekalog, zakon, sloboda, kunja, deklaracija. Proitati cjeloviti biblijski tekst o sklapanju Saveza i Deset zapovijedi (Knjiga Izlaska, 19 i 20 pogl.). 1. Koristiti steena iskustva, slabovidnim uenicima uveati slikovni materijal. 2. Prema potrebi provjeravati razumijevanje i dodatno objasniti nepoznate pojmove i rijei. 3. Za razumijevanje dati vie jednostavnih primjera iz svakodnevnog ivota. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI 3. Ljubav prema Bogu prva ploa Dekaloga, bogoslovne krjeposti, naini krenja prvih triju zapovijedi, Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani. Na prvoj ploi zapisane su prve tri zapovijedi koje govore o pravom odnosu ovjeka prema Bogu. Opisati sadraj prvih triju zapovijedi Dekaloga; obrazloiti na to nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga; nabrojiti bogoslovne krjeposti i obrazloiti njihovu vanost za ivot; nabrojiti i kritiki protumaiti najuestalije naine krenja prvih triju zapovijedi Dekaloga. Otkriti i protumaiti smisao tovanja Bojeg imena kroz razliite molitvene oblike; otkriti svetost dana Gospodnjega i uoiti vanost redovitog sudjelovanja krana na nedjeljnim euharistijskim slavljima. Voeni razgovor o prvoj zapovijedi ljubavi koja je saetak prvih triju zapovijedi; itanje, analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova, promatranje i interpretacija slike, crtea ili fotografije, prikupljanje podataka i sastavljanje kataloga pitanja, razgovor i plenumsko rjeavanje postavljenih pitanja; izrada plakata. Film: Deset zapovijedi. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. J. Pupai: Moj Bog; E. Kievi: Profesor povijesti; A. Kovai: Hvaljen Isus, moja stara bako). praznovjerje, magija, simonija, spiritizam, svetogre, ateizam, psovka, bogohuljenje, krivokletstvo. Otkriti i analizirati suvremene oblike praznovjerja danas; otkriti i analizirati suvremene oblike nepotivanja Dana Gospodnjega. 1. Koristiti steena iskustva, slabovidnim uenicima uveati slikovni materijal. 2. Prema prilagodba nastavnih sadraja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim

139

potrebama

3. Nema posebnosti. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI 4. Potivanje roditelja i starijih etvrta Boja zapovijed, obiteljsko zajednitvo, roditeljski odgoj, dunosti djece, odnos prema drugim autoritetima. Druga ploa saveza govori o sedam zapovijedi koje se odnose na ovjeka i odreuju odnose meu ljudima; etvrta zapovijed je prva zapovijed na drugoj ploi Saveza o odnosi se na potovanje roditelja. Objasniti sadraj i opseg etvrte Boje zapovijedi; navesti i obrazloiti najee naine krtenja etvrte Boje zapovijedi; navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja; prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu drutvenu zajednicu; objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece. Prepoznati i obrazloiti vanost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima; prepoznati potrebnu izgraivanja odnosa potovanja prema nastavnicima, pretpostavljenima i dravnim poglavarima. Voeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je saetak ostalih sedam zapovijedi; istraivanje teme povezujui Boju zapovijed i neposredna uenika iskustva; izlaganje i tumaenje temeljnih pojmova; itanje i interpretacija tekstova i slike; igra uloga; razgovor; izrada mentalne mape i izrada plakata na temu nae ivotne situacije. Fotografija jedne skladne obitelji. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (S. Glavaevi: Pria za roditelje). Lik u knjievnom djelu, D. imunovi: Duga, V. Nazor: Voda, V. Majer: Dnevnik malog Perice. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu, o ljubavi i prijateljstvu, o sukobu narataja, o ivotu i problemima u razredu, koli. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. obitelj, potivanje autoriteta. Proitati i analizirati biblijski tekst koji govori o dunostima djece prema roditeljima (Sir 3, 1-16). 1. Koristiti steena iskustva, slabovidnim uenicima uveati slikovni materijal. 2. Raditi na primjerima iz ivota kroz jezine usmene vjebe. 3. Nema posebnosti. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI 5. Svetost ljudskog ivota peta Boja zapovijed, svetost ivota, ubojstvo, pobaaj, eutanazija, samoubojstvo. Ljudski ivot je Boji dar; svaki ljudski ivot je svet; oduzimanje ivota je zloin Objasniti sadraj i opseg pete Boje zapovijedi; uoiti da je Bog jedini gospodar svakog ljudskog ivota; kritiki protumaiti najuestalije povrede ljudskog ivota (ubojstvo, pobaaj, eutanazija, samoubojstvo, ugroavanje zdravlja, rat i naoruanje); navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskog ivota.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

140

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog ivota od zaea do prirodne smrti; imenovati naine kako se moemo zauzeti za svaki ljudski ivot, a osobito za najugroenije. Igra asocijacija i voeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je saetak ostalih sedam zapovijedi; izlaganje; istraivanje i analiza biblijskih, doktrinarnih i drugih tekstova i fotografija; identifikacijski razgovor; stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); pisanje novinskoga izvjea. Fotografije razvoja ljudskog ivota od zaea do roenja. Hrvatski jezik: A. enoa: uvaj se senjske ruke, D. imunovi: Duga, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. st. (graanski rat, ropstvo); svjetske krize i Prvi svjetski rat. ubojstvo, samoubojstvo, abortus, eutanazija, sablazan. Proitati i analizirati nekoliko tekstova iz dnevnog tiska o ugroavanju i povrjedama ljudskoga ivota. 1. Koristiti steena iskustva, slabovidnim uenicima uveati slikovni materijal. 2. Uestalo ponavljati, korigirati i objanjavati kljune pojmove. 3. Nema posebnosti. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI 6. Dostojanstvo ljudskog tijela i brana istoa spolnost, bludnost, brana ljubav, predbrani spolni odnosi. esta zapovijed ovjeka poziva na isto ivljenje svoje spolnosti; deveta zapovijed promie svetost sakramentalnog braka; povreda ovih zapovijedi u svakodnevnom ivotu. Objasniti sadraj i opseg este i devete Boje zapovijedi; odrediti ovjeka kao jedinstvo due i tijela; obrazloiti u emu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti; imenovati i kritiki protumaiti najuestalije zloporabe na podruju ljudske spolnosti (bludnost, prostitucija, pedofilija, silovanje, masturbacija, homoseksualnost, pornografija); uoiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se oituje u meusobnoj ljubavi i vjernosti. Uoiti i prihvatiti da je nae tijelo hram Duha Svetoga; kritiki protumaiti opasnosti brane nevjere i rastave braka; uoiti vanost i vrijednost predbrane i brane istoe. Voeni razgovor i izmjena spoznaja o problematici mladenake spolnosti; prikupljanje podataka i stvaranje kataloga pitanja; stvaranje problemske situacije i kritiko itanje, analiza i interpretacija biblijskih, doktrinarnih i antropolokih tekstova uz promatranje i interpretaciju slika i fotografije; diskusija (parlaonica), voeni razgovor s pribiranjem zakljuaka i tumaenjem bitnih pojmova; pisanje novinskoga izvjea; izrada plakata; film. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku. V. Majer: Dnevnik malog Perice, D. imunovi: Duga, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. bludnost, pedofilija, pornografija, prostitucija, masturbacija, preljub, monogamija, poligamija. Analizirati sadraje pojedinih TV-serija i tiskovina koji kompromitiraju dostojanstvo ljudskog tijela, ljubavi i braka. 1. Koristiti steena iskustva, slabovidnim uenicima uveati slikovni materijal.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s

141

posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

2. Po potrebi prilagodba nastavnih sadraja. 3. Nema posebnosti. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI 7. Potivanje tue imovine privatno vlasnitvo, kraa, tjelesna i duhovna djela milosra, pohlepa, zavist. Svaki ovjek treba potivati svoju i tuu imovinu; svaka kraa i otimanje tueg dobra je grijeh. Objasniti sadraj i opseg sedme i desete Boje zapovijedi; uoiti i obrazloiti pravo svakog ovjeka na privatno vlasnitvo; imenovati i protumaiti razliite oblike krae i povrede tuega vlasnitva; imenovati djela milosra. Prepoznati situacije u kojima je ovjek pozvan initi djela milosra; uoiti i kritiki obrazloiti opasnosti pohlepe, gramzivosti i zavisti; zauzimati se za jednostavnost i siromatvo srca. Igra asocijacija; voeni razgovor, istraivanje teme i izdvajanje problema; izlaganje s tumaenjima pojmova privatno vlasnitvo, kraa, pohlepa, zavist; itanje i analiza biblijskih i drugih tekstova i likovnih priloga, razgovor; igra uloga; izrada mentalne mape ili izrada plakata. Hrvatski jezik: V. Majer: Dnevnik malog Perice, D. imunovi: Duga, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bekog kongresa (Deklaracija o pravima ovjeka i graanina). privatno vlasnitvo, kraa, karitas, tjelesna i duhovna djela milosra, pohlepa, zavist. Analizirati primjere mita, korupcije i krae u hrvatskom drutvu. 1. Koristiti steena iskustva, slabovidnim uenicima uveati slikovni materijal. 2. Intenzivno potkrepljivati primjerima iz ivota. 3. Nema posebnosti. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE II. DEKALOG PRAVILA ZA IVOT U LJUBAVI I SLOBODI 8. Poziv na istinoljubivost istina, pravo na istinu, la, krivo svjedoenje, ogovaranje, klevetanje. Osma Boja zapovijed nas potie na istinu; la je povreda ove zapovijedi. Objasniti sadraj i opseg osme Boje zapovijedi; uoiti i protumaiti vanost istine i istinoljubivosti u svakodnevnom ivotu; posvijestiti da svaki ovjek ima pravo na priopavanje istine; imenovati i protumaiti najuestalije oblike povrede istine (la, krivo svjedoenje, krivokletstvo, ogovaranje, klevetanje). Prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu; nastojati uvijek govoriti istinu. itanje, sluanje i interpretacija tekstova, pojedinani i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crteima i fotografijama;

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

142

stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); izlaganje s tumaenjem bitnih pojmova povezujui ih s primjerima i priama iz svakodnevnice; igra uloga; pisanje kratkog eseja. 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku. Ch. Dickens: Oliver Twist. istinoljubivost, ogovaranje, klevetanje, krivokletstvo. Prepoznati i analizirati naine irenja neistine preko novina i televizije. 1. Koristiti steena iskustva, slabovidnim uenicima uveati slikovni materijal. 2. Obogatiti sadraje dogaajima iz osobnog iskustva. 3. Raditi na primjerima iz ivota kroz jezine usmene vjebe. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE III. IDOVSKI NAROD I VJERA 1. Judaizam judaizam, ema Izrael, abat, obrezanje, idovski blagdani. idovstvo je najstarija od tri velike monoteistike religije; Abraham, Izak i Jakov su praoci idovske vjere; Mojsije je najvei prorok SZ; Pasha je najvei idovski blagdan, sinagoga je mjesto okupljanja idovske zajednice radi bogotovlja. Uvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito petoknjije; opisati vjerniki ivot idova; imenovati i kratko objasniti najvanije idovske blagdane i uoiti njihovu povezanost s kranskim blagdanima. Usporediti kranstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice meu njima. Ralamba i tumaenje pojmova: idov kranin, idov Judaist; sastavljanje kronoloke sheme najvanijih dogaaja idovske povijesti; tumaenje vanosti pojedinih idovskih blagdana i svetih knjiga; upoznavanje i primjeri idovskih liturgijskih molitava i pjesama, osobito ema Izrael; posjet idovskoj zajednici i sinagogi. Zemljovid Izraela; dokumentarne fotografije iz idovskog vjernikog ivota; grafiki prikaz idovskih blagdana. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. Legenda o Juditi). Mogunosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih uitelja. Osobito se preporua korelacija kroz izborne sadraje, poglavito u kolama koje pohaaju pripadnici idovske zajednice. monoteizam, politeizam, Tora, Talmud, Bar micva, Ro haanah, rabin. idovska zajednica u Hrvatskoj. 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Pribliiti uenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvjebavati prethodne sadraje 7. razreda. 3. Uestalo obrazlagati i korigirati izgovor kljunih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogunostima uenika (dra za olovku, fiksiranje papira na

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

143

podlozi, vei prostor za pisanje). 5. Sadrajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE III. IDOVSKI NAROD I VJERA 2. Dijalog idova i krana religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija Nostra aetate. Zajedniki preci idovstva i kranstva; idovi su naa braa; holokaust. Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; navesti i objasniti vanije odrednice koje ine zajedniku batinu idova i krana; protumaiti vanost religijskog dijaloga sa idovima; imenovati i opisati tragine posljedice antisemitizma, mrnje i progona idova; kratko obrazloiti to II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu krana sa idovima. Posvijestiti kako su idovi naa povlatena braa u vjeri; promicati zajednitvo i toleranciju. Rad s dokumentarnim fotografijama koje govore o progonima idova kroz povijest; itanje, analiza i interpretacija odlomka teksta iz deklaracije Nostra aetate, osobito o krivnji idova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga krana sa pripadnicima idovske vjere; voeni razgovor o ulozi pape Ivana Pavla II u promicanju dijaloga. Dokumentarna fotografija pape i rabina. Mogunosti povezivanje vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih uitelja. Osobito se preporua korelacija kroz izborne sadraje, poglavito u kolama koje pohaaju pripadnici idovske zajednice. antisemitizam, Nostra aetate, meureligijski dijalog Proitati i analizirati dio teksta deklaracije Nostra aetate o potrebi dijaloga krana i idova. 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Pribliiti uenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvjebavati prethodne sadraje 7. razreda. 3. Uestalo obrazlagati i korigirati izgovor kljunih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogunostima uenika (dra za olovku, fiksiranje papira na podlozi, vei prostor za pisanje). 5. Sadrajna prilagodba. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. PROROCI BOJI GLASNICI 1. Proroci govore u Boje ime prorok, poslanje, Mojsije, proroci pisci, veliki i mali proroci. Proroci su Boji glasnici; Mojsije je najvei prorok Starog zavjeta; Ivan Krstitelj je Mesijin pretea. Protumaiti tko su bili proroci u Starom zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka; uoiti i objasniti razliku izmeu starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zato je Mojsije najvei starozavjetni prorok; imenovati nekoliko vanijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumaiti neke izabrane proroke tekstove. Posvijestiti svoj put i otvoriti se poticajima Duha da smo i mi danas svi pozvani vriti proroku slubu; razlikovati prorotva od proricanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

144

5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

itanje, sluanje i interpretacija tekstova, pojedinani i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crteima i fotografijama; izdvajanje bitnih injenica, spoznaja i poruka; voeni razgovor s izlaganjem i tumaenjem bitnih pojmova; izrada umne mape. Umjetnike reprodukcije starozavjetnih proroka Hrvatsku jezik: Lik u knjievnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Likovna kultura: proroci u umjetnosti (npr. Michelangelo: Mojsije, veliki proroci crkva sv. Jeronima). Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel. Pronai, proitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o pozivu i poslanju jednog od proroka. 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Prilagodba biblijskih tekstova i sustavno provjeravati razumijevanje. 3. Prilagodba biblijskih tekstova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogunostima uenika (dra za olovku, fiksiranje papira na podlozi, vei prostor za pisanje). 5. Sadrajna prilagodba. Koristiti razliite vrste potkrjepljenja. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. PROROCI BOJI GLASNICI 2. Proroci uvari Saveza Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo. U SZ Bog je u vie navrata sklapao Savez s ljudima i sa svojim izabranim narodom; krenje Saveza kroz povijest izraelskog naroda. Uoiti osobito poslanje proroka u uvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog ega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i Juno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uoiti kako se proroci bore za istou vjere, za vjernost Savezu, protiv drutvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i kratko protumaiti neke izabrane proroke tekstove. Imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti nae osobno proroko poslanje danas. itanje, sluanje i interpretacija tekstova, pojedinani i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crteima i fotografijama; izdvajanje bitnih injenica, spoznaja i poruka; stvaranje kataloga pitanja i razgovor o mjestu i ulozi suvremenih proroka u crkvenoj i drutvenoj zajednici; igra uloga; promjena perspektive i prepriavanje o ivotu i djelovanju proroka u JA licu; izrada lente vremena najvanijih dogaaja i djelovanja pojedinog proroka. Umjetnike reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena, zemljovid Kraljevstva Izraela i Jude, zemljovid Asirskog Carstva; zemljovid Babilonskog Carstva. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. Legenda o Juditi). Lik u knjievnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Glazbena kultura: npr. G. Verdi: Nabucco - Zbor idova. Juda, Izrael, Tualjke, Asirci, Babilonci. Pronai, proitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o krenju Saveza s Bogom. 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Prilagodba nastavnih sadraja. Nemogunost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Prilagodba nastavnih sadraja i sustavno provjeravati razumijevanje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

145

4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogunostima uenika (dra za olovku, fiksiranje papira na podlozi, vei prostor za pisanje). 5. Prilagodba nastavnih sadraja i sustavno provjeravati razumijevanje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. PROROCI BOJI GLASNICI 3. Glasnici nade i izbavljenja Perzijsko Carstvo, povratak u domovinu, obnova Hrama, idovska dijaspora, Ivan Krstitelj. Pad Izraela pod asirsku vlast; pad Jude pod babilonsku vlast; razaranje Hrama; uloga proroka u ivotu naroda; Ivan Krstitelj posljednji prorok SZ. Opisati povijesnu situaciju izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskog carstva; odrediti ulogu proroka kao glasnika nade, izbavljenja i povratka u domovinu; protumaiti vanost obnove i ponovne izgradnje Hrama; objasniti to je to idovska dijaspora nekada i danas; navesti glavne sadraje prorokog navijetanja, osobito navjetaj dolaska Mesije; navesti i kratko protumaiti neke izabrane proroke tekstove; definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjeg starozavjetnog proroka i Mesijina preteu; navesti glavni sadraj Ivanova propovijedanja, tj. navjetaj Mesije i poziv na obraenje. Posvijestiti i doivjeti da smo svi potrebni obraenja i da nas Bog nikada ne naputa. Pojedinani i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih tekstova o ivotu i porukama pojedinog proroka u poveznici s drugim poticajnim tekstovima ili ilustracijama; pripovijedanje o ivotu i djelovanju proroka u JA licu; izrada saetka o djelovanju proroka u obliku slikovnice ili umne mape. Umjetnike reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena; zemljovid Perzijskog Carstva. Hrvatski jezik: Lik u knjievnom djelu, Slijed dogaaja u pripovjednom djelu. Glazbena kultura: psalmi u glazbenim ostvarenjima. Kirov edikt, Samarijanci, hijerokracija, postanak sinagoga, Ivan Krstitielj. Pronai, proitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o izbavljenju iz ropstva i povratku u domovinu. 1. Osigurati za slijepe uenike tekst na brajici, a za slabovidne tekst s uveanim tiskom. 2. Nastavne sadraje pribliiti na razini informacije. 3. Naglasak na razumijevanju i korekciji izgovora kljunih pojmova. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadraja. 5. Ne objanjavati zemljopisne i povijesne pojmove. Zadrati se na ulozi proroka. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE IV. PROROCI BOJI GLASNICI 4. Isus Krist ispunjenje proroanstava protoevanelje, Mesija, Davidov potomak, novi Savez. Isus - Spasitelj, prorok, Mesija, pravi Bog i pravi ovjek. Znati prepoznati prvi navjetaj Spasitelja (protoevanelje) nakon grijeha prvih ljudi; obrazloiti i opisati tvrdnju da su se u Isusu Kristu ispunila sva starozavjetna prorotva; objasniti to znai da se novi i vjeni Savez s Bogom dogaa u Isusu Kristu. Otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najveeg od svih proroka, Mesiju, Spasitelja i Otkupitelja; uoiti i doivjeti vanost vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo.

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

146

5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

itanje, stvaralako pripovijedanje i tumaenje biblijskih tekstova; usporedno itanje evaneoskih izvjea s promatranjem i interpretacijom sadraja umjetnikih reprodukcija; meditacija o Kristovu liku uz umjetniku reprodukciju i glazbu; zamiljeni intervju s Isusom; shematski prikaz odnos proroka SZ i Krista. Umjetnike reprodukcije o Isusu Kristu. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. Legenda o Juditi, Z. rnja: Kri; R. Kupareo: Balada o Gospinim pelama; S. Lagerlof: Sveta no) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Likovna i glazbena kultura: navedenu temu produbiti u suradnji s predmetnim uiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih podruja rada. Pomazanik, Emanuel, Jaganjac Boji, izdanak Davidove kraljevske loze. Proitati i usporediti starozavjetni tekst (Iz 61, 1-3) s novozavjetnim tekstom (Lk 4, 16-30) koji govore o navjetaju i dolasku Mesije. 1. Osigurati za slijepe uenike tekst na brajici, a za slabovidne tekst s uveanim tiskom. 2. Vie vremena posvetiti razumijevanju kljunih pojmova, a sadraje odgojno-obrazovnih postignua prilagoditi. 3. Vie vremena posvetiti razumijevanju kljunih pojmova, a sadraje odgojno-obrazovnih postignua prilagoditi. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontroli pokreta ruku. 5. Sadrajna prilagodba. Voditi uenike pitanjima. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE V. DA SVI BUDU JEDNO 1. Isusova elja i molitva za jedinstvom jedna, sveta, katolika i apostolska Crkva. Krist Crkva; veliki raskol 1054; Reformacija; novo lice Crkve u XX stoljeu. Protumaiti tekst Isusove velikosveenike molitve za jedinstvo svojih uenika; uoiti da je Isus elio jednu Crkvu; obrazloiti znaenje etiriju oznaka Kristove Crkve; prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve. Razvijati odnos potovanja i tolerancije prema drugim kranskim vjeroispovijestima; uvidjeti vanost molitvu za jedinstvo svih krana. Interpretativno itanje, analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s fotografijom; izlaganje i tumaenje povijesne i eshatoloke zadae Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti; pripovijedanje povijesnih dogaaja i injenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena do danas; shematski prikaz glavnih podjela unutar Crkve; pisanje molitve za jedinstvo svih krana. Umjetnika reprodukcija; El Greco, Krist na Maslinskoj gori; grafiki prikaz glavnih pravaca kranstva Mogunosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih uitelja. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju uitelja razliitih vjerskih pripadnosti kao i vjerouitelja razliitih konfesija u Hrvatskoj. velika shizma, istono pravoslavlje, rimokatolici, protestanti. Tjedan molitve za jedinstvo krana. 1. Koristiti listie na brajici/uveanom tisku. 2. Dodatno pojasniti nepoznate rijei i pojmove. 3. Nema posebnosti. 4. Individualni i slikovni materijal zalijepiti uenicima na klupu koji imaju potekoa u kontroli pokreta ruku.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

147

5. Naglasiti bitno i omoguiti ueniku prepoznavanje, a ne reprodukciju tih sadraja. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE V. DA SVI BUDU JEDNO 2. Krani na drugi nain Pravoslavna Crkva, grkokatolici, protestantizam, luterani, kalvinisti, anglikanci. Istoni raskol 1054; rascjep u 16. stoljeu reformacija; ekumenizam. Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; protumaiti posebnosti Pravoslavne crkve, crkvenu strukturu i navesti ono to nam je zajedniko; objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogunost jedinstva Crkve u raznolikosti; prepoznati i objasniti temeljne postavke protestantskog nauka; imenovati vanije protestantske Crkve. Uvidjeti vanost i potrebu odnosa potovanja i tolerancije prema drugim kranskim vjeroispovijestima i njihovim pripadnicima. Pojedinani i skupni rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katolikih, pravoslavnih i protestantskih shvaanja pojedinih razdoblja i dogaaja crkvene povijesti; posjet pravoslavnoj ili protestantskoj crkvi, predstavljanje pripadnika razliite kranske vjeroispovijesti. Dokumentarna fotografija pravoslavne crkve; ikona; ikonostas; fotografija M. Luthera. Mogunosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih uitelja. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju uitelja razliitih vjerskih pripadnosti kao i vjerouitelja razliitih konfesija u Hrvatskoj. autokefalne Crkve, patrijarhat, eparhija, episkop, ikona, ikonostas, pastor. Grkokatolici u Hrvatskoj; Pravoslavna Crkva u Hrvatskoj; Protestantske zajednice u Hrvatskoj. 1. Koristiti listie na brajici/uveanom tisku. 2. Konkretizirati nastavne sadraje. 3. Nema posebnosti. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Sadrajna prilagodba. Naglasiti bitno. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE V. DA SVI BUDU JEDNO 3. Ekumenski pokret ekumenizam, ekumenski pokret, jedinstvo krana. Isusova velikosveenika molitva; podjele meu kranima; II Vatikanski Koncil. Objasniti poetak i razvoj ekumenskog pokreta; prepoznati u ekumenizmu jednu od najvanijih zadaa Crkve; otkriti i prepoznati naine ekumenskog zbliavanja podijeljenih Crkava; navesti najvanije ekumenske dogaaje. Uoiti vanost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angamana; imenovati naine kako moemo promicati jedinstvo krana u osobnom ivotu; moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika. Voeni razgovor o uzrocima i posljedicama netrpeljivosti i nepotovanja koje ponekad susreemo meu kranima; izrada logotipa ekumenizma; demonstracija primjera kranske solidarnosti, potovanja i zajednikih aktivnosti meu kranskim konfesijama; pismeno izraavanje ili molitve na temu jedinstva; projektna nastava (priprema zajednikoga susreta uenika u mjestima u kojima postoji vie kranskih zajednica i organizacija ekumenskoga molitvenog skupa).

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

148

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Logotip ekumenizma; dokumentarna fotografija jednog ekumenskog susreta. Mogunosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih uitelja. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju uitelja razliitih vjerskih pripadnosti kao i vjerouitelja razliitih konfesija u Hrvatskoj. papa Pavao VI, Unitatis redintegratio koncilski dekret o ekumenizmu, tjedan molitve za jedinstvo krana. Pronai, proitati i analizirati neki od aktualnih ekumenskih susreta u Hrvatskoj. 1. Koristiti listie na brajici/uveanom tisku. 2. Prilagodbe nastavnih sadraja. 3. Dodatno pojasniti nepoznate rijei i pojmove. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Naglasiti bitno, ne ii u irinu u obradi gradiva. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE VI. POTREBA POMIRENJA I OPROTENJA 1. Iskustvo krivnje i grijeha grijeh, istoni grijeh, glavni grijesi, osobni grijeh, laki i teki grijesi. Grijeh je zlo; svi ljudi grijee; savjest nas prekorava zbog grijeha. Protumaiti to je to grijeh; prepoznati da je svaki ovjek grjenik; protumaiti to je to iskonski ili istoni grijeh; usporediti teke i lake grijehe i odrediti razliku meu njima; imenovati i obrazloiti sedam glavnih grijeha; prepoznati i obrazloiti povezanost grijeha i nae slobode (zlouporabe slobode). Otkriti kako grijeh stvara osjeaj krivnje koje se moramo osloboditi; uoiti da se grijehom ovjek udaljava od Boga; navesti i obrazloiti posljedice grijeha u osobnom i drutvenom ivotu. Predstavljanje razliitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomou dokumentarne fotografije, novinskog izvjea, ljudskoga iskustva ili filmskog isjeaka te voeni razgovor o tome; prikupljanje podataka, stvaranje kataloga pitanja i problemske situacije; skupni rad na analizi i interpretaciji odabranih biblijskih i drugih tekstova; izlaganje i razgovor; igra uloga s naslovom: I ja sam bio u masi koja je kamenovala... ili Zatajio sam te kad.... Umjetnike reprodukcije o istonom grijehu. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. V. Novak: Iz velegradskog podzemlja; S. S. Kranjevi: Pogled) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Naini sporazumijevanja, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: biblijski motivi u sakralnoj umjetnosti (npr. Michelangelova djela u Sikstinskoj kapeli). grjeno stanje; misao, rije, djelo ili propust protiv Bojeg zakona, odgovornost za grijehe to ih drugi ine Dublje analizirati i protumaiti jednu od pet ponuenih definicija grijeha. 1. Koristiti steena iskustva, slabovidnim uenicima uveati slikovni materijal. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Prilagodba sadraja i teksta.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

149

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE VI. POTREBA POMIRENJA I OPROTENJA 2. Pomirenje s Bogom i s ljudima savreno i nesavreno kajanje, odgovornost za vlastite ine, obraenje, sakrament ispovijedi ili pomirenja, pokora. Sakrament ispovijedi; Boja ljubav prema grjenicima; nemogunost ivljenja bez opratanja i pomirenja. Otkriti vanost priznanja grijeha i obraenja; razlikovati grijeh od grjenika: Bog mrzi grijeh, a ljubi grjenika; spoznati kako obraenje zapoinje vlastitim kajanjem za grijehe; razlikovati savreno i nesavreno kajanje; navesti i kratko protumaiti izabrane biblijske tekstove koji govore o ovjekovu pokajanju i obraenju i Bojemu pratanju i milosru. Razvijati svijest odgovornosti za svoje loe postupke i grijehe; otkriti i doivjeti veliinu i snagu Bojeg milosra u sakramentu sv. ispovijedi; uoiti vanost pokore za vlastite grijehe; biti spreman drugima opratati. Igra asocijacija i nastaviti priati priu s razliitim zavrecima (dogodila se prometna nesrea i voza je pobjegao s mjesta nesree...); analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s doktrinarnim izriajima; scenski prikaz razliitih biblijskih prizora susreta, opratanja i radosti pomirenja; izrada suvremenog ispita savjesti; organizirati pokorniko bogosluje pripremljeno kroz meditativnu glazbu i po mogunosti ponuditi ispovijed u upnoj zajednici. Umjetnika reprokucija: Rembrandt van Rijn, Povratak izgubljenog sina; dokumentarna fotografija o ispovijedi. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. V. Novak: Iz velegradskog podzemlja; S. S. Kranjevi: Pogled, B. Prosenjak: Divlji konj) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. obraenje srca, prihvaanje odgovornosti, duhovni plodovi sakramenta pomirenja Pronai i analizirati neki primjer obraenja u Novom zavjetu. 1. Nema posebnosti. 2. Rijei objasniti uz mnogo vie primjera. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. U tumaenju krenuti od jednostavnih ueniku poznatih izraza. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE VII. TAJNA SMRTI I KRANSKA VJERA U VJENI IVOT 1. Pred tajnom smrti smrt, ljudska bolest i patnja, bolesniko pomazanje, besmrtnost due, vjera u uskrsnue. Smrt je neminovna; ona je posljedica istonog grijeha; Isus je bio posebno paljiv prema bolesnima; sakrament bolesnikog pomazanja. Obrazloiti zbog ega ljudi vole ivot i zato se boje smrti; shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskog ivota u vjeni ivot; posvijestiti da je naa dua besmrtna; prepoznati i obrazloiti kako ovjekova patnja ima smisla; opisati, na temelju biblijskih tekstova, Isusov odnos prema bolesnicima; obrazloiti smisao i znaenja sakramenta bolesnikog pomazanja. Probuditi i potaknuti brigu za bolesne; produbiti i osnaiti vjeru u vjeni ivot s Bogom. itanje, pripovijedanje i tumaenje biblijskih tekstova, promatranje i analiza sadraja umjetnikih reprodukcija, promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja; izlaganje i tumaenje pojmova preminue, popudbina, besmrtnost due; izrada kolaa s izvjetajima o

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua
4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu

150

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu

9. Izborni sadraji za darovite uenike

smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizira uzroka i posljedica stradavanja i umiranja; razgovor s uenicima o osobnom iskustvu i susretu sa smru; pisanje kratkog eseja ili saalnice. Dokumentarne fotografije o ljudskoj patnji i bolesti; dokumentarna fotografija o kranskom groblju. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Kouti: Samo srca; A. B. imi: Molitva na putu) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u knjievnom djelu, Biografija, autobiografija, Socijalna tematika u pjesnitvu i prozi, D. Milo: Bijeli klaun, D. Cesari: Pjesme, D. imunovi: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna i glazbena kultura: kljune motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim uiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih podruja rada. prijelaz ili preminue, besmrtnost due, popudbina. Pronai i analizirati neka iskustva, misli i svjedoanstva filozofa, teologa, znanstvenika i knjievnika koji govore o smislu ivota, smrti i ivotu nakon smrti. 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Konkretizirati i vizualizirati neke kljune pojmove. Nemogunost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Konkretizirati neke kljune pojmove s korekcijom govora. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Prilagodba sadraja. Uenike voditi pitanjima pri zakljuivanju. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE VII. TAJNA SMRTI I KRANSKA VJERA U VJENI IVOT 2. O ivotu nakon smrti raj, pakao, istilite, posljednji sud, uskrsnue tijela, ivot vjeni. Uskrsnue; besmrtnost due; ivot s Bogom; molitva za pokojne. Navesti i protumaiti neke izabrane biblijske tekstove o ivotu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumaiti; uoiti mogunost vjene propasti ako se svjesno i slobodno odluimo protiv Boga; dublje razumjeti mogunost ovjekova ienja pred Bogom nakon smrti; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti eka konani susret s Bogom i vjeni raj; ispravno protumaiti povezanost naega ivljenja na zemlji i vjenog ivota. Prepoznati vanost i potrebu molitve za sve pokojne; naslutiti vanost kranske vjere u Boje milosre i uskrsnue na vjeni ivot. Igra asocijacija s pribiranjem kataloga pitanja i stvaranjem problemske situacije s temom ivota nakon smrti; rad u skupinama na rjeavanju problema analizom i interpretacijom biblijskih tekstova o smrti (SZ i NZ) u poveznici s drugim poticajnim tekstovima i ilustracijama; tumaenje kljunih pojmova; stvaranje kolaa na teme smrt ivot, tama svjetlo, alost radost, pakao raj; simboli pobjede, ivota i spasenja: svijea simbol Krista, vjenosti; kri simbol pobjede ivota nad smru; promatranje slike posljednjeg suda razgovor i interpretacija s pisanjem kratkog eseja o vjeri u uskrsnue tijela i vjeni ivot. Umjetnika reprodukcija: Michelangelo, Posljednji sud Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Kouti: Samo srca; A. B. imi: Molitva na putu) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Milo: Bijeli klaun, D. imunovi: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Likovna kultura: npr. Michelangelo: Posljednji sud. Klinika smrt, posebni sud, stanje vjenog ivota s Bogom, stanje vjene odijeljenosti od Boga, drugi Kristov dolazak paruzija. Proitati i analizirati neka iskustva klinike smrti.

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua

4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite

151

uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Prilagodba sadraja. Uenike voditi pitanjima pri zakljuivanju. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE VII. TAJNA SMRTI I KRANSKA VJERA U VJENI IVOT 3. ivimo u vjeri, nadi i ljubavi krjepost, bogoslovne krjeposti, stoerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. Prva Boja zapovijed poziva nas na vjeru, ufanje i ljubav. Usvojiti i razumjeti kljune pojmove; obrazloiti to je krjepost i krjepostan ivot; usporediti i uoiti razliku izmeu stoernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti to je to vjera i na to nas vjera poziva; odrediti u emu se sastoji kranska nada; prepoznati ljubav kao temelj i vrhunsko mjerilo kranskog ivota; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi. Uoiti vanost i ljepotu krjeposnog ivota. Izmjena iskustva o vanosti vjere u ovjekovom ivotu na temelju vlastitih ivotnih spoznaja i iskustava s poticajnim naslovom: Bez povjerenja nije mogue ivjeti; izrada simbola pojedinih kreposti; izlaganje, razgovor i tumaenje bitnih pojmova; analiza i interpretacija Hvalospjeva ljubavi 1 Kor 13, 1-8; molitveni izriaj. Dokumentarne fotografije: kri - simbol vjere, sidro simbol nade, srce simbol ljubavi. Hrvatski jezik: izborom razliitih knjievnoumjetnikih tekstova, u dogovoru s predmetnim uiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Milo: Bijeli klaun, D. Cesari: Pjesme, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: npr. Michelangelo: Pieta. razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, in vjere, in ufanja, in ljubavi, oaj, preuzetnost. Apostolsko vjerovanje, Oena i Dekalog kao izrazi vjere, nade i ljubavi. 1. Tekstovi na brajici/uveanom tisku. 2. Kljune pojmove iskustveno pribliiti. 3. Nema posebnosti. 4. Oznaiti u udbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u biljenicu. 5. Prilagodba sadraja. Uenike voditi pitanjima pri zakljuivanju. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE IZBORNE TEME 1. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, boini ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Boini ciklus poetak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua
4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadraji za darovite uenike

10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji

152

5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Izrada plakata crkvene godine s obiljeenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska nastava (posjet nekoj crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjee i boja). Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obiljeavanje kranskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe godina A, B, C, Advent, Boi, Bogojavljenje. Obiaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Nema posebnosti. 2. Uvjebavanje pomou didaktikih igara. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Provjeriti uenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije. KATOLIKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE KOLE IZBORNE TEME 2. ivjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumaiti znaenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uoiti znaenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za ivot suvremenih krana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Izrada plakata crkvene godine s obiljeenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjee i boja; proslava crkvenih blagdana kroz liturgiju godinu. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obiljeavanje kranskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzaae, Duhovi, Tijelovo Obiaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Dati prednost usmenom izraavanju. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadraja. 5. Provjeriti uenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloke teme 1. Kljuni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignua 4. Odgojni i socijalizirajui ciljevi i sadraji 5. Prijedlozi za metodiku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo struno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadraji za darovite uenike 10. Prijedlozi za rad s uenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Profil nastavnika.

153

Nastavu katolikog vjeronauka u koli mogu izvoditi profesori katolikog vjeronauka, koji imaju visoku strunu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katolikim visokokolskim uilitima. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namjetenje u slubu nastavnika u koli, nastavnik katolikog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo).

ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VIII razred 1 sat sedmino - 35 sati godinje Cilj: Usklaivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta uenika s njihovim interesovanjima, sposobnostiima i potrebama drutvene sredine, formiranje samostalne stabilne linosti procesima uenja, saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. 154

Zadaci: - upoznavanje, uvaavanje i potovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog i prirodnog nasljea - ugraivanje elemenata samokontrole, humanizacije odnosa meu spolovima i ljudskih prava - putem informisanja o aktuelnim zbivanjima, uvesti uenike u razumijevanje znaaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaenju informacija - pruanje informacija uenicima o zatiti od bolesti, stresu i fizikim aktivnostima, zdravoj prehrani, hrani koja se konzumira, lijekovima, prevenciji ovisnosti, zatiti ovjekove sredine s ciljem uvoenja uenika u zdrav nain ivota i ouvanje njihovog zdravlja - razvijanje radnih navika i savjesnog odnosa uenika prema radu u procesu uenja i tokom izvravanja tekuih obaveza - ueniku dati osnovna saznanja o socijalnim potrebama i socijalnim odnosima - upoznati uenike s kvalitetom pozitivne socijalne adaptacije i njegovanjem osjeanja prijateljstva, ljubavi, meusobnog uvaavanja i ravnopravnosti - upozoriti na razloge zbog kojih mine i NUS najee nisu vidljive, osposobljavanje za prepoznavanje mina i NUS-a na osnovu djelimine vidljivosti, na neodlaenje u rizina podruja na kojima mine i NUS nisu vidljivi - opredjeljenje uenika za zvanje ili zanimanje uskladiti s njegovim interesima, sposobnostima i objektivnim okolnostima Pregled programskih oblasti 1. Kulturno i prirodno nasljee 2. Moralni odgoj 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4. Kultura ivljenja - zdrav nain ivota 5. Radne navike, odnos prema radu 6. Pedagoko, psiholoko, saznajna komponenta 7. Humani odnosi 8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje, pedagoki karton uenika UKUPNO: 4 3 4 5 3 3 4 5 4 35

Pregled programskih sadraja Uz praznike i Dan kole - prigodna obrada u saradnji s historiarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Kulturno i prirodno nasljee 4 sata Upoznavanje, uvaavanje i potovanje materijalnog i duhovnog, kulturnog 155

i prirodnog nasljea - odnos linosti prema naem drutvu - prema mogunostima planirati ueniku ekskurziju - uee u kulturnoj i javnoj djelatnosti kole 2. Moralni odgoj 3 sata - pravila kole - vladanje sobom - moralni kvalitet linosti - zrelost za stupanje u spolne odnose - odgovornost u spolnom odnosu - osnovne karakteristike motornih vozila i utjecaj tehnike ispravnosti ureaja i opreme na sigurnost u saobraaju - utjecaj karakteristika puta i vremenskih prilika na sigurnost u saobraaju - sluba za kontrolu i regulisanje saobraaja - Konvencija o pravima djeteta: - djetetov integritet treba potovati - uz prava idu dunosti, obaveze i odgovornost 3. Aktuelna zbivanja - u korak s vremenom 4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba uenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: - kulturi - nauci - sportu - obrazovanju - sredini - umjetnosti - svijetu - djeija tampa - razvoj i primjena tehnike i tehnologije u svijetu rada - stvaralatvo uenika u koli (muzici, likovnoj umjetnosti, tehnici...) - inovatorstvo - posjeta muzeju - terorizam, kidnapovanje, trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje 4. Kultura ivljenja - zdrav nain ivota 5 sati - stres i fizike aktivnosti - prevencija narkomanije - droge i zakon - lijekovi koji se izdaju bez recepta - rei "NE" problematinim situacijama - pomaganje drugim 156

dokazivanje pred drugim do ega dovodi alkohol u porodici kako prenijeti svoje znanje o AIDS-u drugima; seksualni kontakti i AIDS; susret s osobom koja boluje od AIDS-a kako vrnjaci utjeu na puenje; psiholoko djelovanje puenja; pritisci koji navode na puenje kako se oduprijeti izazovu: puenja, alkoholu i narkoticima odaberite prehranu s mnogo povra, voa i itarica odaberite prehranu s malo masnoe, zasienih masnoa i holesterola vegetacija u funkciji zatite ivotne sredine higijena naselja

5. Radne navike, odnos prema radu 3 sata - aktivno uenje - pisanje koncepta - pisanje pisma, ispunjavanje formulara - priprema, koncetrisanje i dekoncentrisanje u toku uenja - radne navike i izbor zanimanja - savjesnost u radu 6. Pedagoko, psiholoko, saznajna komponenta 3 sata - obiljeja linosti - bioloke i socijalne potrebe ljudi - potekoe u adaptaciji - maloljetnika delinkvencija - aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj koli - vjebe oputanja i relaksacije 7. Humani odnosi 4 sata - potekoe u adaptaciji - meusobni odnosi uenika i njihovi odnosi prema drugim osobama - odnos prema drugom ovjeku - prijateljstvo meu osobama suprotnog spola - osjeaj ljubavi - ljubav izmeu mukarca i ene - potreba meusobnog upoznavanja, panje i razumijevanja - uzajamna iskrenost - potivanje i ravnopravnost spolova kao bitni uvjeti ljubavi - ljubav i spolni nagon ovjeka 157

manifestacije spolnog nagona u vrijeme dozrijevanja planiranje uea u projektima s drugim uenicima

8. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 5 sati Mine i NUS u naoj zajednici, BiH i svijetu Mine i NUS u prirodi Pokazatelji rizinih podruja Borba protiv mina Sigurni oblici ponaanja Opasnost od vatrenog naoruanja u kuama 9. Profesionalna orijentacija - za personalni dosje uenika 4 sata - karakteristike srednjokolskog obrazovanja - sloenost rada, stepen sloenosti zanimanja i radnih navika - sposobnosti uenika i profesionalno usmjeravanje - sklonosti - znaaj izbora zanimanja - interesovanje uenika i profesionalno usmjeravanje - vrednovanje rada i predrasude o radu - privredna kretanja na podruju Kantona - informisati uenike - profesionalna orijentacija i informisanje u skladu sa Zakonom o osnovnoj i srednjoj koli - postignua u uenju i usmjeravanje uenika prema srednjim kolama i zvanjima i zanimanjima. UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA Program moe realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.

pregled programskih sadraja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priruniku: Zvizdi, E., Mujkanovi, A., Zelenika, P., Kala, D., (2006), Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva - prirunik za nastavnike osnovnih i srednjih kola, Sarajevo, Handicap International 158