Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI razred devetogodišnje osnovne škole

8

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 2 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 3 - 15 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..16 - 20 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..21 - 24 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..25 - 27 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..28 - 30 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..31 - 33 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..34 - 36 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..37 - 39 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..39 - 45 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 46 - 59 12. Fizika .............................................................................................................60 - 64 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 65 - 71 14. Biologija …………………………………………………………………... 72 - 82 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 91 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 92 - 94 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 95 - 98 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 99 - 108 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 109 - 121 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....122 - 129 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....130 - 134 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 135 - 153 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

2

NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE

4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 1 2 26 1 1

140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 35 70 910 35 35

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

Odjeljenska zajednica

3

4 .

Dobriša Cesarić: Motivi. stilska obilježja lirske narodne pjesme Uočavanje obilježja lirske narodne pjesme Poticati osjećaje i um čitanjem i slušanjem narodnih pjesama Uočavanje stilskih sredstava i osnovnog osjećaja u pjesmi Mogućnost shvaćanja idejne suštine Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Kompozicija. idejno – tematska svojstva. glazbeni/muzički elementi stiha. RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA Književni tekstovi Narodna književnost 1. Lirska narodna pjesma (Ljubavni rastanak. slike.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine viče) Umjetnička poezija 2. . stilski Buđenje plemenitih osjećaja i potrebe da se prevladavaju 5 Mogućnost sažetog prepričavanja pjesme Izražavanje doživljaja i dojmova Uočavanje faza u razvoju radnje Uočavanje ponavljanja. likovi.

elegija. Veče na školju 13. Slavko Kolar: Breza (odlomak) 15. stihu. Rilke: Na uglu 6. Akvarel 7. S. Šantić. R. pravo na samostalno odlučivanje i opredjeljenje sintaksičkog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta Misaona (refleksivna) pjesma Uočavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi. Kulenović: Stećak Misaoni motivi 10. Pjesma peru Forma gazela. gradacija. Sekulić: Majka postupci. Nerkesi. himna. hiperbola Prozni tekstovi 14.J. H.Vesna Parun: Kad sunce umiva 4. lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta Otkrivanje povezanosti Uočava i izdvaja gradaciju i hiperbolu jezično-stilističkih Razlikuje pjesme prema obliku elemenata i osjećaja u pjesmi Razumije sadržaj misaonog motiva (osjećaj. Sergej Jesenjin: Pismo majci 8. Z. A. Matoš: Noturno 12. A. Bajezidagić: Gazel o Starom mostu 5. D. Humo. jezik Odlike epskog i lirskog nepravedni ljudski odnosi koji guše slobodu ličnosti. A. Sidran: San o Bašeskiji 11. pjesništvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda. idila Sonet i haiku pjesma Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnička sredstva: alegorija. D.Oblak 3.M. misao) Objašnjava alegoriju 9.Kozarac: Moj djed 16. Kolarić: Suze kojih se stidio 6 .

O'Dell: Otok opisnih. E. E. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. Arthur C. Selindžer: Lovac u raži (odlomak) 28. Koš: Ujka Filip anegdoti 20. ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statičan. Dž. zaustavljanje i pokretanje radnje) 7 . dinamičan opis.B.(odlomak) 17. sažeta u basni i 19. Kovač: Sjećanje na šarenu pticu Fabula – razvijena u (odlomak) romanu i pripovijetci. Ivo Andrić: Knjiga (uočavanje uz interpretaciju teksta) 21. Isidora Sekulić: Humor. Svetozar Ćorović: Špijun (odlomak) 18. dijaloških i plavih dupina monoloških mjesta (odlomak) Uloga opisa u pripovijedanju 26. pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu Iznosi redoslijed događaja i određuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Razvrstavanje likova prema mjestu i važnosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Zapažanje postupka u karakterizaciji likova Određivanje faza u razvoju radnje i uočavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uočava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu. (odlomak) 27. M. Hemingvej: Lik – unutrašnji Starac i more (odlomak monolog kao sredstvo iz romana) slikanja lika Psihološka analiza lika: posebna funkcija 25. Nametak: Tuturza i šeh Meco (odlomak iz romana) 23. A. S. Ćopić: Bašta sljezove boje Kompozicija fabule – odnos pojedinih događaja u fabuli. odnos narativnih i ostalih dijelova priče Uočavanje kompozicije. E. Čolaković: Glavni dijelovi Legenda o Ali-paši epskog teksta (odlomak iz romana) (funkcija preokreta) 22. statične i dinamične elemente Mogućnost praćenja unutrašnjeg razvoja lika 24.

Z. Čehov: Šala / Višnjik (izbor pripovjedaka i drama) 12. psihološka) Naučno – fantastični roman Roman odrastanja Obilježja putopisa: granične književne vrste Kompozicija i značajke drame Protagonist. Nušić: Sumnjivo lice /(izabrane komedije) 8. V. Sijarić: Zapisi o gradovima 2. P. Ć. Bašić: Izbor pripovjedaka 4.P. Dnevnik Ane Frank 13. N. H. Čuić: Pripovijetke (izbor) 7. Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji (odlomak iz putopisa) glavnog lika (fizička. Cesarić: Lirika (izbor poezije) 6.Oslo pod snijegom (odlomak iz putopisa Pisma iz Norveške) 29. I Samokovlija. društvenog ili idejnog stajališta Lektira 1. Aska i vuk 10. Kestner: Leteći razred 11. I Andrić. S. Opisivanje jednog svog putovanja objektivnog i subjektivnog stava pisca i načina stvaranja ugođaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela Čitanje i razumijevanje dramskog djela Scensko oblikovanje dramskog djela Uočava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i određuje temeljni sukob Uočava obilježja putopisa i asocijativnosti kao važan postupak u nastajanju putopisa Iznosi osobna zapažanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etičkog. Bazdulj: Ruža I-II 3. D. antagonist Dramatizacija Otkrivanje zanimanja za putopisne Uočavanje motiva u teme putopisnom djelu. Krmpotić: Pisma iz Indije 5. E. A. B. Kočić: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke 9. Nosač Samuel 8 .

homonima i arhaizama Svojim riječima zna objasniti pojmove: sinonim. prijedloge. a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogućnost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istoobličnih riječi Značenje i prepoznavanje sinonima. antonim. antonima.RJEČNIK. priloga. arhaizam Stvaranje razrednog rječnika sinonima. veznika i čestica Pravilan uporaba prijedloga uz pojedine padeže Jednostavni i složeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi – pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive riječi u vezničkoj službi u rečenici Mogućnost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta riječi 9 . odnosne i neodređene zamjenice) Pravilno rabiti/upotrebljavati padežne oblike upitnih. veznike i čestice u rečenici Pravilno rabiti veznike. usklike u govorenju i pisanju Prepoznaje i pravilno piše neodređenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno piše složene zamjenice s česticom god (nekoliko najčešćih primjera) Razumijeti tvorbu neodređenih zamjenica Razumije kad se čestica god piše sastavljeno. GRAMATIKA Programski zahtjevi Značenje riječi Sinonimi. homonima. čestice. istoznačnice. odnosnih i neodređenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno – posvojne zamjenice u rečenici Prepoznati priloge. homonim. sličnoznačnice Homonimi / istozvučnice Polisemija i homonimija Antonimi – riječi suprotna značenja Arhaizmi – zastarjelice Vrste riječi Zamjenice i njihova uloga u rečenici (upitne. antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono što je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Pisanje i izgovor prijedloga.

objekt i priložne oznake Sintagma – pojam i značenje Gramatička svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt (besprijedložni i prijedložni) Priložne oznake (namjera. pridjev. objektnog ili priložnog skupa Uočava vrste riječi kojima izričemo objekt i priložne oznake Mogućnost izricanja prijedložnog objekta Otkrivanje priložnih oznaka upitnim prilozima 10 . jednostavna proširena. posljedica) Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija Upoznati strukturu neproširene i proširene rečenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu rečenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica. besubjektna i neoglagoljena rečenica Članovi rečenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni članovi: predikat. pogodba. subjekt. dopuštenje.Glagolski prilozi Prepoznati i razlikovati glagolski prilog prošli Razumjeti njihovo značenje i službu u rečenici REČENICA Jednostavna neproširena. zamjenica. broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama riječi Sročnost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i priložnim oznakama Prepoznaje subjekt i riječi koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i riječi koje ga dopunjuju Mogućnost uočavanja gramatičkih svojstava subjekta i predikata Prikladno slaže subjekt i predikat Pravilno rabi glagolske priloge Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima i obratno Uočava popridjevljene glagolske priloge Uočava neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu Uočava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoćni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska riječ Uočava vrste objekta i priložnih oznaka Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatičkih svojstava Atribut i apozicija kao članovi subjektnog.

atributni i apozicijski skup Zaključuje u kojem je skupu atribut i apozicija u rečenici / objaktnom. priloge i zamjenice kao vezničke riječi Prepoznaje vrste nezavisno složenih rečenica i zna tipične veznike Uočava da je nezavisno složena rečenica složena od rečenica koje ne ovise jedna o drugoj Razlikuje vrste veznika u nezavisno složenim rečenicama i pravilno piše zarez Izricanje predikata. subjektne. subjektnom ili priložnom Uočava kako udruživanjem jednostavnih rečenica nastaje složena Prepoznaje veznička sredstva: veznike.Razlikuje imenički i pridjevski atribut Razumjeti načine sklapanja jednostavnih rečenica u složenu Udruživati jednostavne rečenice u složenu nizanjem i povezivanjem Prepoznaje apoziciju i prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju Složena rečenica – nezavisna i zavisna Stvaranje složene rečenice nizanjem. objekta i atributa rečenicom Prepoznavati priložne rečenice i razumjeti njihovo značenje Uvrštava jednostavne 11 . Razumjeti značenje različitih vrsta povezivanjem i uvrštavanjem nezavisno složenih rečenica Nezavisno složena rečenica: vezničke i nevezničke rečenice (rečenični niz) Prepoznati zavisno složenu rečenicu Vrste nezavisno složenih rečenica: sastavna. subjekta. objektne i atributne rečenice Uočava prijedložni atribut. rastavna. suprotna. vezničke skupove. isključna i Prepoznati glavnu i zavisnu rečenicu u zavisno složenoj zaključna rečenici Zavisno složena rečenica Razumjeti značenje predikatne.

posljedična. dopusna rečenica Izricanje pogodbe. uzročna. objekt i atribut može izreći rečenicom Uočava zavisne umetnute rečenice Uporaba složene rečenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji Prepoznaje priložne rečenice i razumije njihovo značenje Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom rečenicom. mogućnosti i želje složenim rečenicama Prepoznati i razumjeti pogodbu. namjerna. subjekt subjektnom rečenicom. mogućnost i želju izrečene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom rečenicom rečenice u složenu Uočava veznička sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu surečenicu u zavisno složenoj rečenici Razumije da se subjekt. vremenska. načinska.Vrste priložnih rečenica: mjesna. predikat. objekt objektnom rečenicom i atribut atributnom rečenicom Zamjenjivanje priložnih oznaka zavisnim surečenicama Pisanje zareza u zavisno složenoj rečenici s obzirom na različita mjesta zavisne surečenice Uočavanje razlika između rečenica s veznicima da i kako 12 .

je Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (suprotnost. čitanje i pisanje) Pravilo piše zarez u jednostavnoj rečenici Zarezom odvaja vokativ. zamjenica i čestice god Pisanje riječi s glasovima č. modalne riječi. đ. je Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najčešćim primjerima ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim Primjena pravopisne norme i češće rabljenim primjerima u svakodnevnom pisanju i čitanju Pravilno pisati neodređene zamjenice s prijedlogom i česticom god Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. isticanje i nabrojanje) Pisanje zareza u nezavisno složenim rečenicama Pisanje zareza u zavisno složenim rečenicama Upravni i neupravni govor u pisanju Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici Pisati upravni govor u rečenicama srazličitim odnosima rečenice objašnjenja i rečenice upravnog govora Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom Razvijena sposobnost pravogovornom i primjene stečenih znanja u gramatičkom normom novonastalim situacijama (slušanje. razgovaranje. povijesnih događaja i javnih skupova Pisanje neodređenih zamjenica i prijedloga.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko početno slovo u imenima društava. udruga i ustanova. đ. apoziciju i apozicijski skup Zarezom odvaja zavisnu iza imenice. ć. govorenje. naknadno surečenicu umetnutu među dodane i istaknute riječi i dijelove glavne surečenice skupove riječi Pravilna uporaba zareza Zarezom odvaja rečenice u kada je zavisna surečenica u nizu inverziji Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom Mogućnost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno 13 . ć. naknadno dodani dio. ije. dž. ije. dž. organizacija. društvenih i stilski pokreta.

znanosti. jezik i dijalog i monolog svakodnevnice međusobno su povezani. životinjskog i (obična i neobična). na temelju vlastitih dojmova opisuje doživljaj zatvorenog prostora DESKRIPCIJA Pisanje putopisa Izražena maštovitost. objektivno Mogućnost pisanja putopisa o vlastitom zavičaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog članka: najava problema (tvrdnja). pripovijedanje. čuvanja okoliša itd. pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno. likove U oblikovanju priče iz fantastičnog. stanovanja. Likovi imaju imena upotrebljava računalnog. slikovitost i subjektivnost u putopisu Piše putopis o udaljenim krajevima Mogućnost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog članka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUČAK RASPRAVLJANJE Problemski članak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta. pristrano. bića i događaja 14 . nepristrano. stvari. priču stvarnik Odabrati zanimljivu. biljnog svijeta ili iz dječje vlastite osobine. opisivanje. temu. traganje za rješenjima problema. Uočiti da je problemski članak vrsta raspravljanja i da se zasniva na mišljenju i prosuđivanju pojava. U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Opis zatvorenog prostora (interijera) Uočavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza među njima Njegovanje slikovitosti u izražavanju Uočavanje obilježja putopisa i mogućnost opisa osobnog putovanja Kompozicija sastava ostvarena. licu (dijelove fabule).Oblici izražavanja NARACIJA KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA Očekivana postignuća u usmenom i pismenom Odgojno – obrazovni ciljevi i Programski sadržaji izražavanju zadatci MINIMALNA MAKSIMALNA Stvaranje zamišljene Poticati maštu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvođenja u priče znanje iz teorije književnosti priče koja ima naslov. zabave. kompoziciju personificiranih likova neobičnu i orginalnu temu Pričanje u 1. predlaganje najboljeg rješenja i zaključak Subjektivno. ili 3.

Pisanje scenarija (uočavanje obilježja scenarija)

Uspoređivanje literarnog djela i scenarija

Provođenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vježbi ČITANJE

Prepisati sve glasove s kojima učenici imaju problema pri izgovoru - napraviti školsku razlikovnu gramatiku Razvijati vještinu interpretativnog čitanja Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Mogućnost preoblike nekog kraćeg književnog teksta iz čitanke u scenarij Scenarij ima dva tekstovna dijela: video i audio Pravilno čita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno čita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i njihovu vezu s govornim vrijednotama Vrši dramatizaciju na kratkim primjerima

Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija

Interpretativno čitanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Dramatizacija neke priče iz čitanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprječavanjem grešaka, izborni diktat Pisanje dviju školskih zadaća tijekom školske godine.

Dramatizira opširniji tekst

PISANJE

MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci 15 MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma ( scenarij )

Prepoznati i objasniti obilježja igranoga filma i filmske priče Razumjeti nastanak filma – od priče do snimanja

Prepoznaje i imenuje obilježja igranoga filma: postojanje glumaca i izmišljene filmske priče Pokušaj stvaranja scenarija prema književnom djelu (priča iz čitanke) Uočava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija

Uočava ideju te odnose među likovima i izražajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma; uspoređuje film i književno djelo Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura slušanja, razmišljanja, govorenja i prosuđivanja

Radio Zvuk – radijsko izražajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne)

Prepoznati radijska izražajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija

Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Mogućnost iznošenja doživljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Samostalno se služiti rječnikom, enciklopedijom i pravopisom

Uočava ulogu televizijskoga programa u životu suvremenoga čovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na računalu – način nalaženja podataka

Knjižnica / biblioteke– knjižna građa

Mogućnost pronalaženja pojma u rječniku i enciklopediji

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost u VIII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 16

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika); 2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih); 3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke,stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.) Također,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim,etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca,što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš jezik, Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike(radne sveske), Vodič kroz lektiru,Videočitanka, Medijska čitanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari, pisci, metodičari).

17

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 18 . 8.

). • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. • još uvijek sporo čita. Učenik • može pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija. • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. pitati za cijenu. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. komparirati. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. vlada osnovnim vokabularom. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. • može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. fondom jednostavnih naučenih fraza i osnovnim gramatičkim strukturama u proširenoj usmenoj produkciji. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. jednostavna uputstva). • zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. ali još uvijek pravi osnovne greške. Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. 19 Govor Pisanje .2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se. iako sagovornici mogu zahtijevati da im ponešto ponovi. kratke vijesti. • može locirati. • može nakratko povesti razgovor. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.

kako da koriste neku napravu) Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će obnavljati i učiti: Imenice: . Zdravlje i dobra kondicija.višestrukog izbora • • b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . assembly hall.odnosne zamenice: who. te spajanjem stubaca predviđanjem osnovnog sadržaja teksta popunjavanjem praznina i tabela bilježenjem ključnih riječi i izraza rješavanjem zadataka: . nešto proširen rječnik. nešto proširen rječnik. computer room. old friend Nauka i tehnologija i njihov uticaj na naš svakodnevni život. banka. telephone.Znanje o jeziku Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. prostoraširene rečenice i rečenice spojene jednostavnim veznicima (i. proces osjećanja . best friend. crafts room. itd.Prisvojne . godina učenja engleskog jezika Prvi nivo osnovnog znanja •Prijateljstvo - • - • Nauka i tehologija • Zdravlje i dobra kondicija • Praznici i tradicija - .uočavanjem opšte ili posebne informacije .Upitne . npr. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Nivo Teme • Škola Funkcije i vještine Učenici će moći da: . mjesta događaje u prošlosti neki izum.izraze u usmenom ili pisanom obliku: svoje stavove u vezi sa datim temama. camara. Prijeteljstvo. laboratory. i konstrukcijom There is /There are . close friend. uglavnom osnovni rječnik. grandmothers.postavljaju i daju odgovore na lična pitanja. razred Osnovna škola 6. događaji. good friend.traže. afiksi) i daje nespretne formulacije. davanjem kratkih i nešto dužih odgovora uočavanjem opšte i posebne informacije spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora.Lične . daju i slijede uputsva (npr.Determinatore: Vokabular Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se odnosi na date teme: 8. predmete. computers. which. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške (vremena. library. osnovni 20 . vlastiti planovi i planovi članova porodice).predviđanjem sadržaja ili suštine teksta • Školski predmeti i prostorije u školi.tačno/netačno . that Pridjeve: . grandfathers) Zamjenice: .opišu nešto opširnije: osobe. u vezi sa riječima koje izražavaju neodređenu količinu ili broj: some.Složenice u množini (npr.Pokazne . pri čemu će iznositi razloge za i protiv . kao i pitanja u vezi sa mišljenjima drugih .Neodređene . gymnasium. home appliances. ali).koriste javne usluge (npr. npr. • zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih riječi i osnovna glagolska vremna. npr.brojive i nebrojive. any. Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. itd.

already) .željeznička /autobuska stanica/aerodrom. • Kultura i umjetnost. marriages. friendship. npr. rješavajući (npr.lična pisma. painter. literature. popular. portrait painter.pišu ili izlažu u obliku ulogama usmene prezentacije . npr. should . orchestra.učestvovati u jednostavnim: . can.porede ljude i predmete . whose .rješavanjem zadataka . yet.Nepravilnu komparaciju Glagole: . births. koje se odnose na date teme.Pasiv. poznatu ličnost zasniva na prethodnom čitanju. just.Present Perfect (sa for. guitarist.pisati: kratke poruke kraću priču. sensitive. npr.Opisne pridjeve.Present Simple i Past Simple . najbitnije Priloge. koji se odnose na date teme . considerate. weddings. radove u kojima se iznosi mišljenje različite opise . smoking. itd. itd. (a) little. sprovedenom istraživanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated skills) . power station.intervjuišu svog para.Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama: rječnik. inconsiderate itd. which. razglednice.tačno/netačno .govore/pišu o dobrim i razgovorima i diskusijama iz lošim stranama. itd. slušanju. itd. unpopular.rade zajednički na rješavanju nekog problema b) PISANJE: Učenici će: .prepričavati priču. Past Simple . Antonime. • Nacionalni praznici i proslave u različitim zemljama. funerals. much. landscape painter itd. Upitne pridjeve: what. insensitive. the. obedient. događaj ili davati uzroke/posljedice . Pored stalnog izgrađivanja vokabulara. all. na datu svakodnevnog života (npr. drama. . itd. carnivals.Past Continuous vs. have to. might. npr. some. koji se odnose na date teme . (a) few. 21 . itd. disobedient. Složenice. Past Simple . discussion. izražavajući temu slaganje i neslaganje uz obrazloženje) aktivnostima u kojima se igra po . actor. uticaj nauke i problem kako bi podnijeli izvještaj o tehnologije na rezultatima svakodnevni život) .Modalni glagoli: must. u vezi sa datim temama . since.igrati po ulogama . may. drinking. (aktivnosti koje vodi nastavnik.raditi zajednički na projektu. osnovni rječnik. fast food. could. birthday parties. schoolday. učenici će učiti da koriste: Afikse. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. koji se odnose na date teme i gramatiku.izraziti mišljenje u vezi sa datom temom.višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: .održati usmenu prezentaciju koja se susjeda.Present Perfect vs. npr. music. npr. ili koje se zasnivaju na prethodnom - Članove: a/an. npr. telefon) . musician. raznih oblika i značenja. pri čemu će navesti prednosti i loše strane onoga što obrazlažu . any. petrol pump. many.

molbe) - Homofone. slušanju ili korištenju bilježaka) . go for a walk. afraid of. zapovijesti. raspored časova itd. sun.diktate .If . pridjev + prijedlog (npr.) Rečenice: . ready for. itd.ispravljati greške . go on a diet Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. 22 . son. npr.svoje biljleške .praviti postere. know itd. do a sport.rečenice (prvi tip i drugi tip) . koji se odnose na date teme. take up an activity.čitanju. npr. new. hear. here. Kolokacije. knew. koje se odnose na date teme. pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika.popunjavati i pisati upitnike .Vremenske (koje započinju sa when) Direktni i indirektni govor (izjave. kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća.ključne riječi i izraze . no.

• razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama.CEFR. red vožnje). Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. poslu. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. objavama i prati promjenu teme na TV vijestima. prospekti. obitelj i druge ljude. razglednice/kratka pisma. • na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. što može povremeno otežati komunikaciju. obrazovanje. • ima još poteškoća kod izgovora.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. porodici. • vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. Učenik • zna opisati sebe . rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. 23 Govor . kratke informacije o nekoj osobi. 8. • može razgovarati na zadanu temu. koji govore o svakodnevnom životu. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. oglasi. • može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. naučenih izraza. bližoj okolini – na poznate teme i situacije). osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. • može pronaći određene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. jelovnici. • razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima.ENGLESKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. Čitanje i razumijevanje Učenik • zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova.vlastito porijeklo. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. vremenska prognoza.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike .

that. u (boys) .upoznavati • Prošli .brojive.predstaviti sebe izraza. razred Osnovna škola 3. these.Upitne (who. i druge dijelova odslušenog teksta mimikom whose) itd. spajanjem .članove: a/an. čuvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog područja Znanje o jeziku Stupanj 8.prisvojne pridjeve. godina učenja engleskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Gramatika Teme Aktivnosti Učenici će: Učenici će učiti ili ponavljati: • Dom i RECEPCIJA: porodica Imenice: . druge događaji b) ČITANJE I REAGIRANJE: . the.pokazne pridjeve. sutrašnjic . which.Determinatore. amusement park • Kultura rječnik vezan uz tipične karakteristike britanskog i bosankohercegovačkog domaćinstva. yours…) • Svijet . games unusual hobbies. tačnih i netačnih those) • Kultura . npr.Prisvojne (mine.upućivati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . theatre. e pitanja. npr. i reagirati .zero .koristiti rječnik i sebi ili naglas.Pokazne (this.Lične (padež subjekta i aktivnosti objekta) 1) neverbalno. • kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. this (girl). • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. odgovaranjem na anybody. slika i tekstova. that (boy). prezentiranjem određenih . jednostavan diktat). prepoznavanjem drugima something…) netačnih/tačnih tvrdnji. party. favourite sports. nobody. kao npr. nebrojive odgovarajuće pozdrave i .Neodređene (somebody.pravilnu/nepravilnu množinu • Zabava i Učenici će slušati izgovoreni tekst i odgovarati na Zamjenice: slobodne reagirati: njih . Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.Pisanje Učenik • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške i daje nespretne formulacije (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). . . going out to the cinema. • može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. family members and their occupations • Zabava i slobodne aktivnosti nešto prošireniji rječnik npr.obraćati se 2) verbalno. what. lične podatke. those Učenici će čitati kratke tekstove.pridjeve neodređene • London 24 Funkcije i vještine . these (girls). Pridjeve: dopunjavanjem nedovršenih rečenica . • Dom i porodica nešto prošireniji vokabular npr.

m. traženjem određenih informacija.aktivnostI . last year) . upitna vokabulara u konkretnim forma) primjerima/rečenicama. must. traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu. odrična. much. any. npr. odrična.Pjevati pjesme ./Sarajevo • Film i TV • Problemi naučiti voditi svoj vlastiti .vrijeme (last week.učiti i vježbati fonetski izgovor . -ing) . have/have got (potvrdna. hot – cold . upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to oblik PRODUKCIJA: Glagole: be. many. all) . (potvrdna..Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow.neka raspoloženja i stanja . may.ljude i predmete .mjesto . spajanjem slika i tekstova.način (slowly. which.upitne pridjeve (what.opisivati: . učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . mjesta i buduće događaje • Prošli događaji Priloške odredbe za vrijeme. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom itd. up – down. riječi koje idu zajedno • London/Sarajevo rječnik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada • Film i TV rječnik vezan za vrste filmova i serija • Problemi rječnik vezan uz školska pravila.Složenice u vezi sa . smjer (left. USA.Igrati po ulogama. upotrebom novog (potvrdna. odrična. 1000… 2) verbalno. npr. nepravilnih glagola dopunjavanjem nepoznatih rečenica Future Simple: shall/will itd.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. zadanim temama east. postavljanjem Glagole: pitanja i odgovaranjem na pitanja. .. Present Simple (potvrdna. upitna forma) kratkih tekstova jednostavnim Present Continuous rečenicama. skraćenice za dane u sedmici i mjesece . prepričavanjem dijelova ili cijelih odrična.izražavati zahtjeve i prijedloge . UK. should Imperativ (sva lica jednine i . upitna a) GOVOR: forma) Modalne glagole: can. jezične igre .postavljati količine i broja (some.tražiti i davati savjete 1) neverbalno. p.Prepričavati kratke priče i šale . quickly) 25 • Svijet sutrašnjice rječnik vezan uz transport.Sudjelovati u razgovoru o . Učenici će: have to. west) .Praviti kratke jednostavne množine) dijaloge koji se temelje na Present Perfect temama o kojima se raspravljalo Priloge (najčešće): .opisivati buduće planove .m.Skraćenice. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: 100.pravac. vrijeme.prihvatiti ili odbiti ponude . probleme učenika u svakodnevnom životu Osim što će stalno proširivati vokabular. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji. Past Simple pravilnih i prepoznavanjem netačnih tvrdnji. right. najčešće (a.

There is a/There are some… Is there a…? Are there any…? datim temama ( football. to do homework. penfriend) .pitanja i odgovarati na njih - itd. dramatizirati b) PISANJE: .vježbati pisanje različitih tekstova 26 .slušati očekujući da čuju određenu informaciju - . swimming-pool. basketball. Recitirati. sometimes) . tabele križaljke. pjesme itd.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports.slušati pjesme i prepoznavati stihove . make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. always . never.tražiti i davati informacije Učenici će: Pisati diktate Prepričavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na određene teme Dopunjavati nedovršene rečenice. Redati ispremetane riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: Red riječi (uz upotrebu priloga učestalosti npr. .

objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. pitati za cijenu. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. kratke vijesti. • Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta.NJEMAČKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu.. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i grešaka kod započinjanja. 27 . Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. • Zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja). Može nakratko povesti razgovor. događaji. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. vlastiti planovi i planovi članova porodice). afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Može locirati. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. komparirati.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. jednostavna uputstva).). Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija.

tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. . Kontakt aufnehmen. Schulen vergleichen.popunjavanjem praznina u tekstu. . Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Dativ množine . . Missverständnis. der Alltag. dopunjavanja teksta.popunjavanjem tabela.povezivanjem slike i slušanog teksta. Freundschaften schließen.Neodređene zamjenice viele. odgovaranja na postavljena pitanja. Freizeitaktivitäten Život u gradu: Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -razumjeti tekst oglasa. 6. Termine vereinbaren. 4.nešto obrazložiti -opisati mjesto stanovanja -izraziti osjećanja -govoriti o svom hobiju -nabrojati vrste sportova -objasniti statistiku. etwas.futur I. grafički prikaz i sl. Prijateljstvo: jemanden gut verstehen. dieses . npr.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . jemandem vertrauen. man Pridjevi: .glagol werden + pridjev Glagoli: . lügen. .prezent modalnih glagola dürfen. . 5. jemandem zuhören.Pokazne zamjenice dieser. Škola: Schulräume. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1...prezent za izražavanje aktuelnog. Sprachkenntnisse verbessern. Schulalltag.prezent glagola werden. verzeihen. PROGRAMSKI SADRŽAJI Škola Svakodnevni život Prijateljstvo Život u gradu Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Sredstva informiranja Zemlje njemačkog govornog područja – znamenitosti. -iskazati mišljenje o nečem -nešto uporediti -razgovarati sa ljekarom -opisati medije i njihovu funkciju -diskutirati o TV-programu -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor 28 . 3.Lične zamjenice u u dativu .čitati rečenice i kraće tekstove. 7. 9. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. Schulpartnerschaft. Toleranz. popunjavanja tabela i sl. budućnosti . nichts. . 8. prošlog. navika. sollen. Schüleraustausch. Svakodnevni život: Tagesablauf.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) .Složenice Zamjenice: .. loben..rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . prospekta i slično -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom -diskutirati pro i kontra -ispričati o nečem u prošlosti -predstaviti najboljeg prijatelja -imenovati zgrade u gradu -opisati put . gemeinsame Interessen haben. 2. diese. . poznate ličnosti Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Wochenplan. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. Verabredungen.

dijelove rečenice ili cijele rečenice. Medikamente nehmen. die Ampel.... Computer..) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme der Bahnhof. die Apotheke.dopunjavati izostavljene riječi. ..prepisivati rečenice i kraće tekstove. die Tastatur. Fitness. die Brücke. Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben. . .pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. sich bewegen. Nachrichtensendung..preterit pomoćnih i modalnih glagola. . gemütlich.rekonstruirati riječi i rečenice. er kommt morgen.. an der Post vorbei. feierlich. der Markt. geradeaus. Familienfeste.ich hätte za izražavanje želje . sich bedanken. Zeitschrift.. Rundfunk. einen Weg beschreiben. sich orientieren.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . der Bildschirm.. Jugendsendung. die Kirche. ili.. -opisati proslave -čestitati praznike -opisati život u porodici -nabrojati zemlje njemačkog govornog područja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima GOVOR: Učenici će: .. Medien früher und heute.voditi dijaloge prema datoj skici. PISANJE Učenici će: . Sportarten. durch den Park. . bis zur nächsten Kreuzung. Sport treiben. Valentinstag. ein Fest vorbereiten.igrati uloge. berichten . Reisen und Ausflüge.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. vom Markt zum Rathaus.. Nauka i tehnologija Handy.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. predstaviti neku muzičku grupu i sl. . die zweite Straße links. Zeitung. onda . . Bajram.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. Wo spricht man Deutsch?. Werbung. gesundes Essen. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum.-iskazati sklonosti -opisati omiljene zvijezde. Wettbewerb. im Internet surfen. Glückwünsche. Zemlje njemačkog govornog područja: Sehenswürdigkeiten. . Karneval.postavljati jednostavna pitanja. sich für etwas interessieren. Übergewicht. Weihnachtslieder. 29 . nicht rauchen dürfen. Sportreportage. . Sredstva informiranja: Fernsehprogramm. das Schwimmbad.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . .. Praznici i tradicija:Weihnachten. das Rathuas. Erfindungen.perfekt slabih glagola Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznicima weil i dass Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt. einen Rekord aufstellen. Ostern.

jelovnici. prospekti. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.NJEMAČKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. naučenih izraza. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. jednostavan diktat). Govor • Učenik zna opisati obitelj. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. oglasi. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. druge ljude. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. izobrazbu. vlastito porijeklo. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. bližoj okolini). poslu. koji govore o svakodnevnom životu. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Pisanje • Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). lične podatke. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. • U svakodnevnim tekstovima (npr. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama.1 Evropskog okvira za strane jezike.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. čime se bavi. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. • Može razgovarati na zadanu temu. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. • Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. kratke informacije o nekoj osobi. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. 30 . obitelji. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode.

odgovaranja na postavljena pitanja. 3. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta.naručiti nešto u restoranu . .Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. podjeli poslova u porodici -imenovati predmete u domaćinstvu .prezent glagola werden. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. welche. dieses . 8. an einem Projekt teilnehmen.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .voditi intervju .čitati jelovnik -govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju -davati prijedloge -prihvatiti ili odbiti nečiji poziv -opisati neki predio -nešto porediti . sich mit einem Thema beschäftigen. diese. .Neodređene zamjenice viele. na koncert. auftreten. ein Thema bearbeiten.prezent modalnih glagola dürfen. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ množine Zamjenice: .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. 4. dopunjavanja teksta.. 5. .Lične zamjenice u u dativu .futur I. den Müll wegbringen Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen.) Nastavne i vannastavne aktivnosti i školske proslave Život u gradu Bavljenje sportom Jelo i piće. 7.navesti datum . ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i školske proslave: die Projektarbeit. .opisati jedan dan . der Zirkus. npr. ein Theaterstück aufführen. odlazak u restoran Zemlje njemačkog govornog područja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .glagol werden + pridjev Glagoli: . 6. . die Artistenummer..Upitna zamjenica welcher.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . . PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.ich hätte za izražavanje želje Život u porodici / obitelji: im Haushalt helfen. der Clown. das Publikum. welches Pridjevi: . .Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . . Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima ..popuniti formular Život u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino. .preterit pomoćnih glagola. etwas. 2. das Zimmer aufräumen. gute Musik genießen. Život u gradu Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.povezivanjem slike i slušanog teksta.popunjavanjem tabela. posjeta prijatelju. man ..opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima .popunjavanjem praznina u tekstu. eine Schulfeier organisieren. : 31 . popunjavanja tabela i sl. sollen.Pokazne zamjenice dieser. . auf die Geschwister aufpassen.čitati rečenice i kraće tekstove. u muzej. nichts.

sportaša i sl. die Brücke. .. die erste Straße links.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. piće.. die Kirche..dopunjavati izostavljene riječi.rekonstruirati riječi i rečenice.osnovne informacije o Njemačkoj i Austriji -znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemačkog govornog područja i svojoj domovini GOVOR: Učenici će: . .opisati mjesto stanovanja . der Nachtisch. Durst haben.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . .? grenzen an.opisati put . der Fluss. bestellen. an der Ampel. Jelo. trainieren.iskazati mišljenje o nečem . zahlen. . Sport treiben. onda ... die die Zemlje njemačkog govornog područja: Wo liegt.. PISANJE Učenici će: . . Wie komme ich zum Schwimmbad?.. ili.napisati razglednicu .. geradeaus..igrati uloge.. Bavljenje sportom Sportarten. das Stadion.voditi dijaloge prema datoj skici.perfekt slabih glagola Brojevi: -redni brojevi za iskazivanje datuma Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass der Bahnhof. dijelove rečenice ili cijele rečenice.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . Speisekarte. die Einwohnerzahl. die Post..imenovati zgrade u gradu .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. . . odlazak u restoran Hunger haben.prepisivati rečenice i kraće tekstove. die Sporthalle. Lieblingsspeise.opisati omiljenu muzičku grupu. das Gebirge. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum. die Hauptstadt.postavljati jednostavna pitanja.. das Schwimmbad. . der Leistungssportler.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. .imenovati vrste sportova . Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme 32 .davati savjete . .

upute o upotrebi. podsjetnike. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. brošurama. kratko pismo • piše lične napomene. čestitke. bilješke • piše lične poruke.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja.2. savjete.. oglasima. poruke.. • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaj. kuhinjskim receptima… • čita i razumije kratke novinske članke. škola. recepte.FRANCUSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. ličnog iskustva.1. pozivnice. praznici. na utakmici…) • razumije jednostavne upute. jelovnicima. sport. u školi. pozivnice. ponavlja. zadatke. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Pisanje Znanje o jeziku 33 . na ulici. i djelimično nivoa A2.. uputstva o upotrebi… Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu. Evropskog okvira za strane jezike. zdravlje…) • razumije kraće dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu.. čestitke. plakate piše kratke. prijatelji. kupovina.. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. kratka pisma.

les moyens de transport commun. que. discret/indiscret…. cinéma. kompjuter i dr.. mobitela. -les fêtes religieuses et les fêtes nationales en France et en BosnieHerzégovine -la fête de Noël. râleur. avoir de la confiance . odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui. -la description du caractère : bon.. la fête de Bajram… 34 . personne.rod . nazali Imenice . s’amuser bien. où Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Prijateljstvo: -le/la meilleur/e ami/e.Prijateljstvo -Škola -Svakodnevni život u gradu -Praznici. pozivati i odgovarati na pozive. ? le départ / l’arrivée -les institutions de culture dans la ville (musée. (de qui. tradicije . se confier à. naredbe. bibliothèque. une surprise-partie…. à qui…) . son école -Svakodnevni život u gradu proširivanje vokabulara -se déplacer dans la ville .množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj.neodređene zamjenice : on. chaque -odnosne zamjenice qui. sortir ensemble. l’horaire du métro. organiser une fête . présenter sa ville. aktivnosti u školi. -opisati situaciju u prošlosti -opisati situaciju u budućnosti aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji -podvlačenjem traženih informacija -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. le tram. telefona. rapporter des activités à l’école.Čovjek –dijelovi tjela -Zdravlje i sport -Sredstva informisanja . timide.) funkcije i sposobnosti Učenici će znati -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka -kretanje u gradu -sportsku aktivnost -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu. renfermé. à quelle heure part ….le journal d’école . godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja teme . -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete.razred Osnovna škola 6. confiant. tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe kompjutera.Nove tehnologije (mobitel. expositions. . postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa načinom obilježavanja praznika u Francuskoj i kod nas. le taxi… monter/descendre acheter le ticket de métro. tout. -Škola: proširivanje vokabulara .Nivo 8. gai. le Jour de l’An.prirodni i gramatički . les jours fériés. le métro. que. Pâques. médiathèque…) -Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas -le calendrier. -davati. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant la France et la langue française -échanges scolaires . sociable.pričati. prendre l’autobus. inviter / accueillir quelqu’un.

događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. en. ou. longtemps . le nouvel ordinateur – Comment ça marche ? -allumer/éteindre. -le savon. Potvrdni. avec. mail. …) souffrir.. assez. mais.. l’animateur/trice.. contre. les quotidiens.priloške odredbe za mjesto: loin de.. du ski. la serviette. de la natation. la main. les infos.. pour. les hebdomadaires -la radio. s’arrêter. persistant/e. la télé : les émissions en direct. les films. upitnoj i odričnoj rečenici -le Premier Mai -le défilé du 14 juillet -la Fête de la musique -le menu de fête -les chansons de fête -Čovjek – dijelovi tijela -les parties du corps. avoir mal à... les reportages… -les chaînes. le ventre. à côté de.za količina: peu. encore.. encore -za način : bien.... beaucoup. courageux/euse. appuyer le bouton/la touche.-upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije PRODUKCIJA a)GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE Učenici će znati pisati: -kratke poruke. être i faire Prilozi -tvorba priloga na –ment -komparacija priloga -komparacija priloga bien.. audacieux/euse. envoyer/recevoir un SMS. un 35 . lever le bras. car. l/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije -acheter le nouveau téléphone portable. Prijedlozi à. près de.. odrični i upitni oblik : -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir. à la fin. mal. les pubs -les zappeurs. finalement. mal . marcher. le bras. plier les genoux. le dentifrice … Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme. oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi -imperfekt -sibžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. entre. de. (le pied. très. . être sportif/ive. -supporter une équipe -Sredstva informisanja -les journaux.ponavljanje priloga : -za mjesto: ici. (ponavljanje) -Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva -Veznici : et. se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche. au milieu de..la gorge. volontiers. jouer à… -les sports individuels (faire de la musculation. -les sports collectifs. chez. pisma -kratku priču. savoir gagner/perdre un match -être fort/e. baisser les épaules. trop. se laver. toujours. pozivnice. se brosser les dents. dedans.. le shampoing. patient/e. puis.. où. les magazines. -za vrijeme: maintenant. SMS. ensuite. -Rečenica -red riječi u potvrdnoj. vite. dans. là. le cœur.) -l’esprit sportif. re. souvent -priloški izrazi za vrijeme : d’abord. la jambe. dehors.

Čitanje i razumijevanje • U stanju su da razumiju kratke. pendant que) message. objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima • Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. trebalo bi usaditi učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite. vršiti usporedbe između kulture zemlje čiji jezik uče i kulture njihove zemlje. nezamjenjiv vid učenja jezika. kad god je to moguće i u okviru njihovih sposobnosti. što predstavlja središnji.3 i djelimičnog A 2. jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular • Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraćem tekstu. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu nekolicinu svakodnevnih situacija • Znaju napisati jednostavne. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi.1 Evropskog okvira za strane jezike. • Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. a naročito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. Također. u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A 1. uz znatan napor. kao i sa njihovom vlastitom kulturom te. samostalnost i kreativnost. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). taper sur le clavier. U nastavi francuskog jezika. ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno • Izgovaraju bez poteškoća neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza • Izgovor im je općenito dovoljno jasan • Vladaju osnovnim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. moguće kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. Na taj način bi bilo. vlastiti planovi. Učenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik uče. enregistrer. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica • Sporije čita i teže razumije duže odlomke teksta Govor • Učenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pospješi kontinuitet i povezanost učenja kao cjeloživotnog procesa. • Mogu nakratko povesti razgovor. učenjem francuskog jezika u ovom uzrastu. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju. • Mogu razmjenjivati kratke informacije društvenog tipa (npr. planovi članova porodice) 36 . imprimer.-složena rečenica : uzročna (parce que). jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne važnosti. vremenska (lorsque. kao drugog stranog jezika. događaji. linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. između ostaloga. • Mogu locirati i komparirati jednu iili više odredjenih informacija u nešto širem tekstu. FRANCUSKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole je omogućiti razvoj jezične kompetencije učenika.

upotrebljavaju i stječu nova znanja o jeziku 37 .Znanje o jeziku • • • Učenici pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena Izrađuju projekte Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju.

usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. les différentes pièces et les lieux de la maison. les éléments de décoration . rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji .opisati sebe i članove porodice..postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obrađene teme . faire des études.izraziti .Slobodno vrijeme. Que?. l'appartement. zaokruživanjem tačnog odgovora. les activités à l'école.U kupovini (proširivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer. avec des pièces). godina učenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .. prošireniji vokabular npr.govoriti o . les habitudes des gens.? C'est combien?) Comment payer: en espèces (avec des billets. Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.obraćati se ljudima .. échouer à . prepričavanjem kraćih tekstova.Nivo 8.Francuskoj /BiH . Paques.tražiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja. npr: .. davati i potvrđivati informacije) ... le climat. par carte bancaire. une formation de . dopunjavanjem i dovršavanjem rečenica 2) verbalno. npr: traženjem određenih informacija.bol .interesovanje . Combien coûte. razred Osnovna škola 3.upitne: Qui?. personne Pridjeve . les régions. popunjavanjem praznina novim usvojenim riječima i izrazima itd 2) verbalno.. kao i blisku budućnost..komparacija pridjeva Glagole Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular koji se odnosi na date teme. les activités de loisirs.. -euse i -eur. les paysages. Član . prepričavanjem dijelova teksta. les accessoires. fêtes en famille bosniaque. le studio.zdravlju ..neki primjeri nepravilne množine na –x: eau-eaux...Kuća/dom (proširivanje vokabulara): les différents types de logement: la maison. De/à quoi . les cadeaux . -trice .pravilna množina na –s . tout.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) . l'argent. exprimer les ressemblances et les différences . npr: odgovaranjem na postavljena pitanja.prisvojne -pokazne .jednina i množina .lične nenaglašene . la grande villa. que.prirodi koristeći sadašnje i prošlo vrijeme. passer un examen. par chèque -Škola: (proširivanje vokabulara): le système éducatif (osnovne odlike). svoju okolinu. De/à qui?.opisne . où .neodredjene: on.sebi i porodici . Sve ove funkcije će biti u okviru učenikove jezične sposobnosti.rod: prirodni i gramatički na -e i neki oblici na – eur. entrer à l'école . trenutnu aktivnost . recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: Gramatika Učenici će učiti o tome./sortir de . ponavljati i koristiti: Rečenica Red riječi u potvrdnoj odričnoj i upitnoj rečenici Fonetika Intonacija rečenice i vezivanje riječi u izgovorne cjeline Imenice . etc.. npr: obilježavanjem određenih riječi i fraza.slobodnom vremenu . les meubles.Porodica: događaji unutar porodice (les fêtes en famille: Le Jour de l'An. al-aux .zahvalnost .proste odnosne zamjenice: qui. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove..predstaviti sebe i članove svoje porodice .. la capitale.ponavljanje određenog i neodređenog člana .. expressions des goûts et des • • • • • • • • Moja porodica i ja Kuća/dom (stanovanje i bliža okolina) U kupovini Škola Francuska/BiH Slobodno vrijeme Zdravlje i ishrana Priroda 38 ..Francuska / BiH.spécificités des fêtes .partitivni član Zamjenice . biranjem tačnog odgovora. . osnovni vokabular: le pays / la ville natale. les cartes de voeux.slaganje i neslaganje . npr: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvučnog snimka. demander le prix (Combien ça fait?. Noël.. suivre des cours de .

délicieux. les loisirs à la maison (la télévision. excellent. trop. très .mjesto: ici. na –ir. le ski. demain.količinu: peu.Prezent povratnih glagola . la danse). les spectacles (le cinéma. dans. beaucoup.la nourriture et les repas. le théâtre. la mer. les animaux: domestiques et sauvages. le vélo. un verre. etc .prepričavati tekstove . la rivière. avoir faim – manger.Perfekat glagola na –er Priloge za . la musique.tražiti obavijesti .vrijeme: aujourd'hui. apprécier: c'est bon.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale. une cuillère.slati SMS ili e-mail (potvrdni i odrični oblik) . les sports (le football. voir une exposition. là. situation propres à la nourriture et au restaurant. etc . re. etc 39 .govoriti na zadanu temu .pisati kraće diktate . mal.uz nastavnikovu pomoć izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Učenici će: .Priroda: les paysages: le lac.être de bonne/mauvaise santé.učestvovati u razgovoru s drugima . tôt. de. prendre des médicaments. voyager (le voyage). hier. . une forchette. la table: une assiette. la montagne. oir . aller voir le docteur. la radio).Zdravlje i ishrana: . assez. une tasse..Bliski futur (ponavljanje) -Futur I .davati upute i informacije . la natation). souvent Prijedloge À. Brojeve (glavne) do 1000 préférences en matières de loisirs. avec etc.Prezent (ponavljanje) . visiter un musée. lire (la lecture)..popunjavati tabele i jednostavne križaljke .. chez. vite. avoir mal à. volontiers.za način: bien. ça a bon/mauvais goût. lettre) . . un couteau. où. tard .Imperativ (ponavljanje) . avoir soif – boire.Prezent gl.

kosmopolitizmu.kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. a ne o jeziku . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. humanizmu i internacionalizmu. predanosti i preciznosti u učenju jezika .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti. toleranciji.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. - NIVO: ŠESTA GODINA UČENJA .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 40 .VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti . duhu tolerancije. rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru .ARAPSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. razumijevanje i poštivanje drugih kultura.

i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Aktivnosti u školi . npr: . .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. imitiranjem . dual i plural imena.Razlomljeni plural .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. ženski rod. aerodrom.Arapske zemlje i glavni gradovi i druge karakteristike . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. 2) verbalno.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje čuju sa CD-a.Kongruencija broja i imenice Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.itd.: . .upotrebljavati futur .pjevati.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.jednostavnim izrazima izraziti šta žele.Izražavanje priloga za vrijeme . izražavanje vremena putem rednih brojeva. modalne glagole (želim.Nabrojati dane u sedmici.gestikuliranjem. godina učenja arapskog jezika Teme .upotrebljavati brojeve preko 1000 .glumiti. ponoviti osnovne fraze. pjesmice. prepoznavanje.popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.Negativni oblici prezenta i futura . . hidžretske mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju . Nivo VIII razred Osnovna škola 6. 41 . Gramatika . komparaciju pridjeva.Pronominalni sufikski iza prijedloga i imenica .razumjeti jednostavne Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva .: . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre. npr: .Sportske i druge aktivnosti -Moja domovina.Atributivna sintagma . .. brojeve. lične i pokazne zamjenice. . vole.Kupovina (voće. povrća i drugih prehrambenih artikala .Arapski Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . 2) verbalno. npr. prijedloge. potpunu i nepotpunu deklinaciju.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. npr. brojevi) .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.Brojevi preko 1000 . GOVOR: Učenici će: . volim. povrće.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.Prilikom kupovine tražiti određenu količinu voća. izražavanje posjedovanja. genitivne veze. .Koristiti redne brojeve za izražavanje sati .Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici . mogu).Koristiti jusiv u funkciji negacije perfekta (lam yaktub) .Masdari I glagolske vrste . mogu .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . glavni grad . ime relacije.Hidžretski mjeseci .Izražavanje datuma . ponavljanje.Glagoli «kana» i «laysa» i izražavanje njihovog predikata . .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi školske aktivnosti . .recitirati kraće pjesmice.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . restoran) .Kratki dijalozi vezani za putovanje (autobuska stanica.

42 .dopunjavaju izostavljene riječi. . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. humanizmu i internacionalizmu. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi. .pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. duhu tolerancije. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. kosmopolitizmu. ovladavanje osnovnim leksičkim. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.jezik na WWW pisane upute. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja.rekonstruišu sintagme i rečenice .postavljati jednostavna pitanja. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. toleranciji. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. fonetskim i gramatičkim minimumom. posebno ako su ilustrirane . dijelove rečenice i cijele rečenice . rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili.

vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . tanwin.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja bude zabavno .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . npr. godina učenja .Upitna Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular.dopunjavanje riječi i rečenica - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. Nivo VIII razred Osnovna škola 3. i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova. predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . pisanje određenog člana.VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično / 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. koji će biti osnova za 43 . varijante pisanja slova. ponoviti osnovne fraze. vezivanje slova u riječi.: .Elementarna imenska rečenica . a ne o jeziku . sintagme i kraće rečenice.čitanje riječi. .bojenjem navedenih predmeta / osoba Gramatika . sebe i druge Teme -Pozdravljanje i upoznavanje Funkcije i vještine Učenici će znati: . tašdid.Opisati porodicu.Određeni i neodređeni član . sukun. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.Predstaviti sebe i Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara.TREĆA GODINA UČENJA . kratki i dugi vokali.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica .

GOVOR: Učenici će: .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta .: . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .Iskazivanje starosti . .Svakodnevni život .Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije ) . prepoznavanje.) .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. . .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.Prijedlozi (fi. 2) verbalno.Lične zamjenice (jednina i 1.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. npr. 44 .pjevati. pjesmice.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. rečenica . lice množine) . .recitirati kraće pjesmice.Gramatički ženski rod (nastavci za ž.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona. sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. . Kroz dijalog (igre. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi..glumiti.Osnovne boje (muški i ženski rod) .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.takmičenje u pisanju brojeva itd. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune) . imitiranjem . .r.Nabrojati dane u sedmici . `ala) . Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.itd. .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.gestikuliranjem.Pokazne zamjenice (za bliže i dalje objekte) . praznika . .Imenovati članove svoje uže porodice .Proslava rođendana. PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli.rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.Škola (sportske i kulturne aktivnosti) . 2) verbalno. 'ila.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .Brojati od 1 do 10 . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.lijepljenjem odn.Brojevi (do 20) tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica.Reći koliko je sati (puni sat) .Upitni izraz (min ayna) . ponavljanje. .Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. min.Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja druge .Particip aktivni .Kuća . npr: .

Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. uz pohvalu za aktivno učešće. strani jezik) ZA VII. 45 . Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. već mu nakon toga. govora. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. te razvija njegove kulturne. i njegovim doživljajima i uzrastom. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Sredstva. precizna uputstva. podstiče slobodu i kreativnost ideja. izbor i prilagođenost teme. čitanja i pisanja. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. na prikladan način ukazati na greške. I na ovom nivou (šesta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije.

Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. u svakom polugodištu po jedan. individualnog izlaganja. 46 . diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. životna sredina). da se logički slijede događaji koji se opisuju. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. za uočavanje pojedinih detalja itd. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. fizikom i hemijom. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. izvještaja. produbljuje. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. ako je potrebno usporava tempo. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. popunjavanje formulara. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. da bi im bili što atraktivniji. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. upitnika. SMS ili e-mail poruka itd. pisanje prema modelu. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. koristi odgovarajuća leksika. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. prilikom rada u parovima.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. oglasa. kontrolnih zadataka. određene pojedinačne informacije. kao što su pisanje pisama. diktati) ili slobodno (kreativno). koliko je to moguće. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. pismenih vježbi.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. tumačenja i razumijevanja. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. raznovrsniji i pristupačniji. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova.

VIII I IX RAZRED (2. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. i njegovim doživljajima i uzrastom. Preporučuje se 47 . savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. izbor i prilagođenost teme. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. I na ovom nivou (treća godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. govora. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. strani jezik) Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. precizna uputstva. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. podstiče slobodu i kreativnost ideja. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. te razvija njegove kulturne. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. čitanja i pisanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Sredstva. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti.

Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. kontrolnih zadataka. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. produbljuje. fizikom i hemijom. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. već mu nakon toga. uz pohvalu za aktivno učešće. oglasa. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. izvještaja. da bi im bili što atraktivniji. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. da se logički slijede događaji koji se opisuju. za uočavanje pojedinih detalja itd. pismenih vježbi. SMS ili e-mail poruka itd. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. popunjavanje formulara. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. individualnog izlaganja. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. na prikladan način ukazati na greške. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. koristi odgovarajuća leksika. raznovrsniji i pristupačniji. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. pisanje prema modelu. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Rad sa djecom sa posebnim potrebama 48 . Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. ako je potrebno usporava tempo. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. kao što su pisanje pisama. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. diktati) ili slobodno (kreativno). poštuju gramatička i sintaksička pravila. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. određene pojedinačne informacije. u svakom polugodištu po jedan. upitnika. životna sredina). Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. koliko je to moguće. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. tumačenja i razumijevanja. prilikom rada u parovima.

kružnici i. Naime. četverouglu. Uređenost u skupu realnih brojeva. pojam kvadratnog broja . TEMA – VEKTORI Pojam vektora. trouglu. pojam iracionalnog i realnog broja. U trećoj temi stiču se znanje o pitagorinoj teoremi i njenim primjenama. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. Jednakost vektora. 49 2. Prva tema: Vektori-nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima . Takodje. 140 časova godisnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za osmi razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz ranijih razreda. Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. . Iracionalni brojevi. Osnovne računske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva. TEMA – REALNI BROJEVI Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. MATEMATIKA VIII. Približne vrijednosti realnog broja. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima.krugu. Nastavni sadržaj matematike za osmi razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u sedam nastavnih tema: 1. uvodi se izračunavanje procenta broja . U drugoj temi proširuju se do sada stečeno znanje o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa njima. Neke primjene vektora. 2 Rješenje jednačine x = a ( a ≥ 0 ) Kvadratni korijen racionalnog broja. Jednakost a 2 = a .Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu.U petoj temi učenici se upoznaju sa pojmom stepena i operacijama sa njima. a ova znanja prošruju do pojma polinoma i računanja sa polinomima. Realni brojevi i brojevna prava. Osnovne računske operacije sa vektorima. uvodi se pojam broja π i na osnovu njega dafinišu se pojmovi obima i površine kruga i upoznaju se formule za njihovo izračunavanje. U četvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti.

50 4. Cijeli racionalni izrazi. Rješavanje jednačine oblika ax 2 + bx = 0 . Pravougli koordinatni sistem u ravni. trapez i krug. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. Podjela mnogouglova. Sabiranje. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. x 2 − a = 0 .3. Procentni račun. Kub binoma. Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Stepen proizvoda. Razmjera duži. Razlika kvadrata. jednakokraki / jednakostranični trougao. Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. Rastavljanje polinoma na faktore. Dijeljenje duži na dijelove jednakih dužina. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema. TEMA – MNOGOUGAO ( POLIGON ) Mnogougao. količnika i stepena. romb. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat. Proporcionalne duži. a ≥ 0 i x 2 ± 2 xy + y 2 = 0 . Operacije sa stepenima – množenje i dijeljenje stepena jednakih osnova. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti. Konstrukcja tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Broj dijagonala mnogougla. Samjerljive i nesamjerljive duži. Obrat Pitagorine teoreme. Talesova teorema i njena primjena. Proporcija i njena svojstva. Kvadrat binoma. pravougaonik. Interesni (kamatni) račun. Konstrukcije pravilnih mnogouglova. Cijele racionalne funkcije – polinomi. Proporcionalne veličine. . Konstante i promjenljive. Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. oduzimanje i množenje polinoma. TEMA – PROPORCIONALNOST. 6. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Mjerenje duži. Osnovne računske operacije sa monomima. Zbir i razlika kubova. 5.

izraziti površinu kruga brojem π ili računanjem doći do približne decimalnim brojem iskazane vrijednosti. .Znat će izračunavati obim kruga iz njegovog prečnika i obrnuto.Razlikovat će racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to njihove približne vrijednosti (na određeni broj decimala). . Površina kružnog prstena i kružnog isječka. .Definiciju kružnice i kruga i pouzdano uočavati njihove dijelove.Površina mnogougla. MATEMATIKA Za VIII.Da proširi i produbi znanja o krugu i kružnici i njihovim dijelovima.Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme. . kako racionalan tako i iracionalan može zapisati kao beskonačan decimalni razlomak. Površina kruga.Računanje s realnim brojevima. TEMA – KRUŽNICA I KRUG Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. . . Dužina kružnog luka. .Prepoznati pojedine mnogouglove. .Povezivati znanja o djeljivosti sa identičnim transformacijama polinoma i rješavati lakše zadatke iz teorije brojeva. pravilne mnogouglove i njihove karakteristične trouglove. .O talesovoj teoremi. 7.Primjenjivanje Pitagorine teoreme u zadacima o trouglu i četverouglu.Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima. .Naučit će da se svaki realan broj. 51 . izračunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija.Da učenik shvati i upamti obazac za računanje površine kruga. Proširi znanje o računanje površine trougla i četverougla na izračunavanje površine mnogougla uopće.Dobro usvajanje sadržaja o stepenima.Znati bez teškoća. . . razred devetogodišnje škole (četiri sata sedmično) PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA .Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva.Shvatanje da je tek sada moguće obostrano – jednoznačno pridruživanje između realnih brojeva i tačaka brojevne prave. . Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prečnika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja π. Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. .Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma. . . . OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: . . .Shvatanje Dekartove ideje pridruživanja uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni.Zna izračunati zbir unutrašnjih uglova i broj dijagonala n-tougla.Izvođenje identičnih transformacija polinoma. .Zaključivat će o mogućnostima primjene Pitagorine teoreme uočavanjem zavisnosti između elemenata geometrijske figure.Primjenjivat će Talesovu teoremu u rješavanju računskih i konstruktivnih zadataka. .Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proširivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva. . .Shvatanje direktne i obrnute proporcionalnosti u zadacima praktične primjene.Da proširi i uopći znanja o trouglu i četverouglu do mnogougla.

.Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada. . . .Formirati naučni pogled na svijet.Intuitivnim putem dolaze do uopštavanja. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI.Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 52 . .Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapažanje. RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: . .Razvijati smisao za saradnju u procesu učenja. . . . VRIJEDNOSTI I STAVOVI: UČENIK ĆE: . . .Razvijanje smisla za samostalan rad.Izgrađivanje pozitivnog stava prema matematici. .Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike. STAVOVI.Sastavljanje matematičkih zadataka različite složenosti i strukture. .Izgrađivanje pozitivnih osobina učenikove ličnosti.Izvoditi i formulisati zaključke. .Prevoditi tekstualne zadatke na jednačine.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: .Razumjeti odgovarajući sadržaj prirodnih nauka.Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada.Razvijanje matematičke radoznalosti i motivacije u sticanju znanja. . .Precizno formulisanje pojmova. džepni računar) i geometrijski pribor. .Razvijanje osjećaja odgovornosti.Pružati pomoć učenicima koji se ne snalaze u radu. .Izražavati se matematičkim jezikom pismeno i usmeno.Kreativnog mišljenja i rasuđivanja. . . postupno i sistematično. .Uočavati greške.Objašnjavati pravila i postupke. UČENIK ĆE MOĆI: . .Samoučenje korištenjem matematičkog teksta (udžbenika).Koriste indukciju. .Raditi pregledno. dedukciju i analogiju prilikom zaključivanja.Kritički odnos prema radu i rezultatima rada.

Realni brojevi. • Upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima. Kratko objašnjava terminološko značenje i istorijat iracionalnog broja. Znaju izvoditi potrebne konstrukcije. Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor. Z i Q i operacije u tim skupovima Pravilno formiraju pojmove: kvadratni korijen i aritmetički kvadratni korijen i upoznaje učenike sa pojmom iracionalnog broja. Shvataju da za • • • Osposobljavaju se da vrše približna procjenjivanja kod izračunavanja kvadrata i kvadratnih korijena. Množenje vektora prirodnim brojem. 3 . Sabiranje vektora. • Pažljivo sluša i prati rad na satu. (a ≥ 0 ). Primjenjuju jednakost • • • Ponavlja skupove N. Povezuje tematski matematičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. Brojevna prava. Shvataju potrebu proširivanja skupa racionalnih brojeva. Kod određivanja tačaka brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima koristi njihove približne vrijednosti s napomenom da postoje i tačne konstrukcije koje će se izvoditi poslije obrade Pitagorine teoreme Skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova racionalnih i • Kao primjer 2 . Određuju rješenja jednačine x2 = a i izračunavaju kvadratni korijen broja (pogodno izabranog). da je mjerni broj stranice kvadrata 2 i • • • Stiču navike korištenja pomoćnih sredstava za računanje (tablice kvadrata i kvadratnog korijena i džepni računar). Racionalno računaju sa realnim brojevima. • 53 . Upoređuju dva realna broja. Kvadratni korijen racionalnog broja. • • Usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena. Rješavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne. Upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva. Upoznaju konkretne primjene vektora • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Razvijaju preciznost i urednost u crtanju. procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugova. Pridružuju realne brojeve tačkama brojevne prave. VEKTORI • Usmjerene duž – vektor. 5 i sl. zapažanje i zaključivanje. • Pokazuju interes prilikom upoznavanj a novih pojmova i proširivanja matematički h znanja. Za svaki nejasan zadatak traži objašnjenje od nastavnika. Kod kuće rade redovno domaće zadatke posvećujući punu pažnju pravilnom i tačnom crtanju. Približne vrijednosti realnog broja. Iracionalni brojevi. Kvadrat racionalnog broja.1. • • • • • REALNI BROJEVI Kvadriranje cijelih brojeva. • • • • • • • Jednakost a 2 = a . Uređenost u skupu realnih brojeva. Osposobljavaju se za rješavanje praktičnih zadataka primjenom kvadratnog korijena. racionalnog broja i aritmetičkog kvadratnog korijena. konstruira i pri tome usvaja nova znanja. Neke primjene vektora. • • • • • • • • • 2. na primjer. Razvijaju intuitivno mišljenje. Jednakost vektora. • a2 = a u • rješavanju jednačina. Rješenje jednačine x2=a. • • • Kvadriraju racionalne brojeve u obliku razlomaka ili u decimalnom zapisu i procjenjuju vrijednost kvadrata. Osnovne računske operacije u skupu realnih brojeva i njihova svojstva. Primjenjuju misaone operacije identifikacije i apstrakcije. • • • Uvodi pojam vektora i neke operacije sa vektorima intuitivno. Stečeno znanje o vektorima znaju koristiti za rješavanje zadataka iz fizike. crta.

Primjenjuju osnovna svojstva operacija u izračunavanju vrijednosti algebarskih izraza. a>0 kod kojih rješenja mogu biti racio-nalni ili iracionalni brojevi.• računanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni računanja sa racionalnim brojevima. • Rješava kvadratne jednačine oblika x2-a. U praktičnom računanju zamjenjuju iracionalne brojeve približnim racionalnim vrijednostima u decimalnom zapisu (sa konačnim brojem decimala. =0. 54 . • slično.Tako navodi učenike da shvataju iraci-onalan broj kao realan broj. odnosno sa određenom tačnošću) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa racionalnim brojevima. iraci-onalnih brojeva.

Konstrukcija tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Obrat Pitagorine teoreme. Na osnovu Pitagorine teoreme najprije izračunava jednu stranicu pravouglog trougla kada su poznate druge dvije. Samjerljive i nesamjerljive • Usvajaju pojmove razmjere i proporcionalnosti duži i pojam samjerljivih i • Brzo i racionalno izvode računske operacije sa brojevima i uočavaju vezu • Sticanje • navika preciznog i urednog crtanja i • Uočavaju odnose među dužima i precizno grafički mjere duži. 4. Primjenjuju Pitagorinu teoremu kod izračunavanja geometrijskih figura u kojima se pojavljuje pravougli trougao. • PROPORCIONA-LNOST FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONA-LNOSTI Mjerenje duži. Uspješno primjenjuju usvojene pojmove i teoreme u rješavanju zadataka. tako i na časovima utvrđivanja na to da se razmjera 55 . Primjena Pitagorine teoreme na romb. Češće ukazuje kako na časovima obrade. • • • • • posebno pravougli trougao. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i pravougli trapez. Uočavaju greške i shvataju kako se pravilno rješavaju isti zadaci i vrše ispravak netačno urađenih zadataka. • • • • • • Usvoje Pitagorinu teoremu (izreku i smisao) i razumiju dokaz. Stiču naviku preciznosti i tačnosti u radu. Upoređuju dvije • Ponavlja pojam razmjere usvojen • ranije. apstrakcije i generalizacij e osposobljava ju se za deduktivan način zaključivanj a. Shvate obrat Pitagorine teoreme. • • • • Uočavaju veliku važnost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike. Rješavaju praktične probleme primjenom Pitagorine teoreme. • • • Razvijaju sposobnost posmatranja i uočavanja funkcionalne zavisnosti među elementima geometrijskih figura. Analiziraju svoje rezultate i upoređuju ih sa rezultatima svojih drugova. Primjenom misaonih operacija: analize. Razvijaju ideje i istraživački duh u samostalnom radu. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik. Znaju konstruktivno odrediti tačke brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima. • Ponavlja sa učenicima trougao.3. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranični trougao. Uvježbavaju primjenu Pitagorine teoreme. Podstiče učenike da svjesno i aktivno učestvuju u radu (u izvođenju i formulisanju zaključaka. Ističe da je Pitagorina teorema nastala iz potrebe rješavanja praktičnih životnih pitanja i o tome učenicima daje neophodne historijske činjenice. Mogu primjeniti Pitagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima. Dokazuje Pitagorinu teoremu na svom demonstracionom modelu. U raznovrsnim praktičnim zadacima mogu dati tekst prevesti na matematički jezik. a zatim njenu primjenu uvježbava na figurama kod kojih se javlja pravougli trougao. • • • • Izvode ogled (dokaz Pitagorine teoreme) na svojim modelima koje su napravili. Primjena Pitagorine teoreme na krug. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. primjeni Pitagorine teoreme na izučavane geometrijske figure). Primjenjuje raznovrsne načine rada do metode problemskog učenja. • • • • • • • • • PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema (formulacija i dokaz).

proporcionalna podjela). Funkcija direktne proporcionalnosti y = kx. Primjenjuju proporcije na zadatke iz prakse. Detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili na pripremljenoj grafofoliji. • • • • veličine iste vrste. Dograđuje pojam funkcije. u dokazima svojstava nekih geometrijskih figura i dr. Proporcija i njena svojstva. odnosno kod proporcionalnosti odsječaka na pravima insistira više na razumijevanju i primjeni a ne zahtijeva od učenika dokaze teorema. Uči učenike primjeni proporcija u tekstualnim zadacima. Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu Pojam direktno i obrnuto proporcionalnih veličina uvodi na primjerima iz života. Detaljno 56 . Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti (srazmjerni račun. Osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji sa slikama. koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. Znaju prikazivati funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti na razne načine. Razlikuju direktnu i obrnutu proporcionalnost veličina. • • • • • • • • • dvije duži definira samo pod uslovom da su obje duži mjerene istom jediničnom duži i da razmjera ne zvisi od jedinice mjere. Primjenjuju talesovu teoremu za konstrukciju četvrte geometrijske proporcionale za tri duži. a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrađuje na primjerima. Pravougli koordinatni sistem u ravni. postavljaju proporcije i izračunavaju nepoznati član proporcije. Kod Talesove teoreme. Talesova teorema i njena primjena. Navodi učenike da sami određuju razmjeru dvije duži i da na osnovu vrijednosti razmjere zaključuju da li su duži samjerljive ili nesamjerljive. Radi shvatanja pojma pravouglog koordinatnog sistema ponavlja o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. Ispituju da li 4 duži čine proporciju. pravilno pišu. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. Rastojanje dvije tačne. Osposobljavaju se za funkcionalno posmatranje i rasuđivanje učeći o funkcijama kroz nastavu aritmetike i algebre. a zatim indukcijom dolaze do formule za funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti. na slici navesti date uslove i tvrdnje. geometrije i prirodnih nauka. Razvijanje matematičko gi funkcionalno g mišljenja uočavanjem zavisnosti među veličinama. Dograđuju i usvajaju pojam funkcije. u procentnom i kamatnom računu. na nastavi geometrije. • • • • • • • • nesamjerljivih duži. Navodi učenike da prvo utvrde da li formule određuju funkciju. procentni račun. Razumiju Talesovu teoremu. Proporcionalne veličine. način zapisivanja funkcije i njen grafik. interesni račun. Proporcionalne duži Dijeljenje duži na jednake dijelove i u datoj razmjeri. Znaju odrediti tačke. iskazima i zapisivanjem uslova. Usvajaju pojam i osobine proporcije. Rješavaju zadatke iz života i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti • • • između duži i brojeva. Funkcija obrnute proporcionalnosti y = k / x . čitaju i sastavljaju razmjere. • spretnog korištenja pribora.• • • • • • • • duži Razmjera duži. znaju je iskazati. Znaju podijeliti duž grafički (konstruktivno) na jednake dijelove i u datoj razmjeri. fizike i hemije.

binom. Dijeljenje stepena jednakih osnova. Induktivnim putem dolaze do uopštavanja. pregledno. Osposobljav aju se za samostalan rad i samokontrol u. Uvježbavaju faktorizaciju algebarskih izraza. dedukciju i analogiju. Proizvod stepena jednakih izložilaca. prosječne i nadprosječne učenike. • Proširuje pojam stepena tako da a ∈ R i n ∈ N. posebno u primjeni usvojenih formula. Kod obrade stepena uvažava princip postupnosti i posvećuje više vremena uvođenju odgovarajućih pojmova. Osposobljav • • Određuju vrijednost stepena i računaju sa stepenima. Usvojene formule i postupke primjenjuju pri rastavljanju polinoma na faktore. Znaju rastaviti polinome na faktore primjenom zakona distributivnosti. nastavne listiće: za ispodprosječne. Navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma na faktore. Sabiranje sličnih monoma. Više algebarskih operaciaj sa polinomima ilustrira grafički. Racionalno računaju. trinom). Brojevna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Stepen količnika. Izvode osnovne računske operacije sa stepenima i interpretiraju usvojena pravila obrnutim putem. sa objašnjenjem svakog koraka (koristi grafofolije). • • • • • • • • • • • • • • • • CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. asocijativnosti i distributivnosti. Sistematizira znaje da bi učenici imali potpuniju sliku sadržaja koji su obrađeni u ovoj nastavnoj cjelini. Prepoznaju algebarske izraze (monom. jer ih učenici teže shvataju. Množenje monoma. • Ispoljavaju • • • • • • • preglednost u pisanju i rješavanju zadataka. Polinpm (monom. Operacije sa stepenima – množenje stepena jednakih osnova. Sređeni oblik polinoma.objašnjava postavljanje problema . Pravilno interpletiraju i primjenjuju usvojena pravila za izvođenje računskih operacija sa monomima i polinomima. • Insistira na usmenom određivanju znaka i vrijednosti stepena u jednostavnijim izrazima. Množenje plinoma monomom. Cijeli racionalni izrazi. Kub binoma. binom. Stiču naviku za izostavljanje znaka za operaciju množenja između faktora monoma kao i broja 1. Izvode osnovne računske operacije sa polinomima i izračunavaju brojnu vrijednost izraza. Stepen polinoma. Razlika polinoma. oblike kvadrata binoma. 5. Koristi zidne slike sa formulama. Konstante i promjenljive. Prepoznaju kvadrat binoma i razliku kvadrata. kad je on faktor. Kvadrat binoma. Ponavlja zakone komutativnosti. Stiču vještinu snalaženja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma. • • • • • • • 57 . Uočavaju slične monome i formiraju polinom od datih monoma. višeslojne grafofolije. trinom). Osposobljavaju se da pri izvođenju zaključaka koriste indukciju. Stepen proizvoda. Rastavljanje polinoma na faktore vrši postupno. Množenje polinoma polinomom. • • • • • • • Usvoje pojam stepena kada je izložilac prirodan broj a osnova realan broj. • Osposobljavaju se • • • da u toku rada daju objašnjenja za svaki korak u rješavanju zadataka. Količnik stepena jednakih izložilaca. Sabiranje polinoma. Ovo realizira na satima utvrđivanja. razlike kvadrata. Ponavlja pojam brojnog izraza i izraza sa promjenljivom i uvodi naziv algebarski racionalni izraz. Stepen stepena. Suprotni polinomi.

Razlika kvadrata. analize i logičkog mišljenja. uočava odnose među elementima u mnogouglu. Rješavanje jednačine oblika ax2 + bx = 0. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o uglovima i dijagonalama mnogougla. Razvijaju pozitivne stavove • • Aktivno učestvuje u nastavnom procesu Razvija stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. Samostalno crta. • Faktorizacija polinoma oblika x3 ± 3x2y + 3xy2 ± y3. • Faktorizacija polinoma oblika x2 ± 2xy + y2.Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. Zna procedure računanja površina pravilnih i nepravilnih mnogouglova. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. . O značaju posmatranja..Broj dijagonala mnogougla. MNOGOUGAO (POLIGON) -Mnogougao. . Rješavanje jednačine oblika x2 – a = 0. Podjela mnogouglova. Rastavljanje polinoma oblika razlike kvadrata na faktore. zbira i razlike kubova. • kvadratnog trinoma koji nije kvadrat binoma.• Rastavljanje polinoma na • • • • Zbir i razlika kubova. • Razvijaju sposobnost za posmatranje. faktore primjenom zakona distributivnosti.Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. • • Razumije i zna šta su poligoni I njihove podjele Upamti da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao Prepozna i razumije pravilne poligone i konstrukcije nekih.Konstrukcije pravilnih mnogouglova. a ≥ 0 . . zapažanja. Aktivno posmatra. 6. • Rješavanje jednačine oblika x2 ± 2xy + y2 = 0. Rješavaju jednačine na novi način koji se temelji na rastavljanju polinoma na faktore. . Rastavljanje polinoma x3 ± y3 na faktore. harmoničnosti i pravilnosti u matematici i povezuje matematičke pojmove sa prikmjerima iz svakodnevnog života. 58 . aju se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktičkog materijala. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje Uočavanja zavisnosti među datim elementima mnogougla. harmoničnos ti i pravilnosti u matematici i svakodnevno m životu.Površina mnogougla. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom životu. • Razvijaju stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. . Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o mnogouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova mnogougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. zapažanje i zaključivanje.

Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. grafofolije. Vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava kritičnost u radu.Dužina kružnog luka. o Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevn om životu. DIDAKTIČKO . nastavne listiće: za ispodprosječne. -Površina kruga. 7. Koristi zidne slike sa formulama. KRUŽNICA I KRUG -Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. • Površinu kruga razumijeva kao površinu π puta veću od površine kvadrata stranice r.. . zapisuje i primjenjuje matematičke formule i dovodi ih u korelacije sa primjerima iz života Kritički vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava zainteresiranost u radu. Vizuelnog pamćenja • Primjene algoritamskog rješavanja zadataka • Mjerenja i procjenjivanja • Induktivnog i deduktivnog zaključivanja • Identifikacije i generalizacije • Razvijaj u stavove o značaju estetskih vrijednosti.Površina kružnog prstena i kružnog isječka. Razlikuje krug(površ) od kružnice (linije). Vizuelne organizacije i orijentacije. uočava odnose među elementima kružnice i kruga. . • Značaju posmatranja. Samostalno crta. • • • • • Aktivnoi kritički učestvuje u nastavnom procesu Posmatra. zapažanja. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. Učestvuje u grupnom radu i pomaže drugima u rješavanju problema • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o kružnici i krugu Navodi učenike na samostalno razmišljanje i logičko zaključivanje.. prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevno m životu. prosječne i nadprosječne učenike.METODIČKE NAPOMENE 59 . . • Harmon ičnosti I pravilnosti u matematici I svakodnevn om životu. • Broj π shvata kao omjer obima kruga i prečnika kruga i na osnovu toga računa približnu vrijednost broja π.• • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini. analize i logičkog mišljenja. Stiču vještinu korištenja pribora. Organizuje eksperimentalne i numeričke postupke utvrđivanja odnosa matematičkih pojmova vezanih za kružnicu i krug.

sa puno primjera ( koristitei pojmove iz fizike i sl. jednakost. a ≥ 0. • Detaljno obrazložiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja. • Na primjeru usmjerene duži objasniti pojam vektora i njegove karakteristike ( pravac. Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen.leže na paralelnim pravima. Posebnu pažnju obratiti na odnos dva vektora ( kolinearnost. aritmetički kvadratni korijen. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo. Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora.). obratit pažnju na promjenu smjera vektora i sl. • Objasniti i pokazati na primjerima identitet = a. • Posebno naglašavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetičkog kvadratnog korijena. TEMA – VEKTORI Uvesti pojam vektora na «prirodan» način. • Izračunavanje približnih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vršiti na unaprijed određen broj decimala (pomoću tablice ili džepnog računara). TEMA – REALNI BROJEVI Za razumjevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih. • Primjeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije ≤ i ≥ za objašnjavanje približne vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udžbeniku). • Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rješavaju pomoću vektora. uporedjivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima. cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima. • Prije uvođenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. a ≥ 0.). • Izračunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) što će pripremiti učenike za kasnije shvatanje i izračunavanje vrijednosti stepena. uporedjivati ih po intenzitetu. i iracionalan broj je uslov za pravilno shvatanje realnog broja. a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena veličina. Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike. Svaki racionalan broj može se napisati kao decimalan broj (čisto periodičan ili mješovito periodičan). uz korištenje uvedenih relacija i operacija 2. • Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rješavanja kvadratne jednačine x2 = a.1. • Grafički uvesti operaciju množenja vektora i skalara ( skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine. tj. I obrnuto. • Grafički uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije. svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konačnim ili beskonačnim brojem decimala može ( a) 2 60 . smjer i intenzitet). • Obratiti posebnu pažnju na odnose dva vektora ( kolinearni. • Uvesti kvadratni korijen kao način zapisivanja rješenja kvadratne jednačine.

se napisati u obliku razlomka Potrebno je učenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme – iskazom i zapisom. 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetička interpletacija). 3. 4 i 5 jedinica. • Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima. 7 . a nastavnik na svom modelu ili koristi višeslojnu grafofoliju. Samjerljivost i nesamjerljivost duži vezati za vrijednost razmjere njihovih dužina koja je racionalan ili iracionalan broj. Kada učenici upoznaju opći pojam razmjere. b Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1. a zatim dati informaciju o „Pitagorinim brojevima“. 3. uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost duži.− 2 . Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsječaka koje paralelne prave 61 . 5 . • Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog „egipatskog trougla“ i dati geometrijsko tumačenje Pitagorine teoreme koje se temelji na jednakosti površina.4142135.. 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom mjerenjem). 6. Sada saopćiti učenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonačno decimala (neperiodični). konstruktivnim i praktičnim zadacima. i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Pri uvođenju pojmova razmjere i proporcionalnosti duži treba koristiti prethodna znanja učenika o razmjeri. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA a .• • • Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodičan zapis sa beskonačno decimala. b a koji se ne mogu napisati u obliku razlomka ..− 8 itd. • Uvježbavati primjenu Pitagorine teoreme. − 3 . • Navoditi učenike na pronalaženje zavisnosti 32 + 42 = 55.. TEMA – PROPORCIONALNOST. • Utvrditi da će trouglovi sa stranicama 5. mjerenju i upoređivanju duži. • Upoznati učenike sa Pitagorinom teoremom služeći se tzv. • Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada učenici usvoje da je Q ∩ I = Φ . 5 .. Zaključak uopćiti npr. nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni. što znači da nisu racionalni..− 5 . 12 i 13 . 4. Može izvesti i strožiji dokaz uz simboličko zapisivanje. shvatanjem i razumijevanjem suštine Pitagorine teoreme i njenom širokom primjenom u računskim. • Primjenjivati sadržaje iz nastavne teme Realni brojevi u kombinovanim zadacima u cilju sistematizovanja znanja. • Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki učenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem). „egipatskim trouglom“ • Historijski se osvrnuti na „egipatski trougao“ čije su stranice 3. 3 . • Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski određivati tačke brojevne prave kojima se pridružuju iracionalni brojevi 2 . • Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom.

62 . • Grafički upoređivati duži i obuhvatiti dva slučaja: za koliko je jedna duž veća (manja) od druge duži i koliko puta je jedna duž veća (manja) od druge duži. učenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedinična duž? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je duž MN veća od jedinične duži? Kolika je dužina duži MN? • Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira što su taj pojam učenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima. • Navesti više primjera direktno proporcionalnih veličina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine. • Definirati proporcionalne duži i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz duži • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. • Uvesti mjerni broj i jediničnu duž. Posebnu pažnju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti. jedinične mjere. ako je MN = 12 cm. • Za određivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces – predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora. • Pojam dužine duži izgraditi na primjerima. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati važnije pojmove u vezi sa funkcijom. • Razgraničiti jasno pojmove upoređivanja duži. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su učenici već upoznali u temi realni brojevi. racionalni i iracionalni brojevi. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. mjere. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. a zatim izvesti zaključak da se svakoj duži može pridružiti pozitivan broj. Promjena vremena i temperature). Objasniti pojmove: koordinatni početak. • Proširiti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. • Računske operacije sa monomima i polinomima (u sređenom obliku) vršiti na osnovu poznatih zakona računanja sa brojevima. iracionalan broj primjeniti definiciju i izvesti tačan zaključak. • Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti duži definirati pomoću vrijednosti razmjere duži.Y) odgovara samo jedna tačka koordinatne ravni. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj X ∈ R može po formuli izračunati vrijednost funkcije Y ∈ R. • Pojam mjere duži (duž koja se sadrži cio broj puta u datoj duži) također formirati na primjerima. 5. • Uvesti pojmove iz kamatnog računa i rješavati probleme koristeći svojstva direktno proporcionalnih veličina. • Pojam stepena obraditi postupno. Identične transformacije polinoma mogu se uspješno vršiti uz dobro poznavanje sadržaja o stepenima. apscisna osa. cijeli. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni.grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvježbati njenu primjenu. kao i svojstava računskih operacija. • Kod operacija sa stepenima svako pojedinačno pravilo uvježbavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. i da svakom uređenom paru (X. jedinična duž. Među racionalnim izrazima posebno su značajni polinomi. nakon čega izvršiti uopštavanje. mjernog broja i dužine duži. Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izračunavanje brojne vrijednosti. • Pojam procenta kao specijalni slučaj razlomka koji su učenici upoznali u 6 razredu proširiti i rješavati zadatke procentnog računa proporcijom. • Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. Na primjer. tablicom i formulom a zatim definirati funkciju.

… . • Na temelju naučenih znanja računanja površine trougla. • Racionalno računati primjenjujući formulu za razliku kvadrata na čisto brojevne izraze (7.712). U skladu s tim. Nakon toga proučavaju se omjeri obima i prečnika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu. procedurama i instrumentima. čime se učenici očigledno uvjeravaju u istinitost tvrđenja. • Do formule za računanje površine kruga treba doći eksperimentalnim putem. pravilo računanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rješavanja nekih logičko kombinatornih zadataka. 6. Ocjenjivanje Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su učenici usvojili pređeno gradivo i stekli matematičke vještine i radne navike i kako stečena znanja umiju primjenjivati u rješavanju praktičnih zadataka. specifične 63 . induktivnom metodom uopćavanjem i sistematizacijom ranije naučenih pojmova o trouglu i četverouglu. ili površina jednaka površini pravougaonika čije su stranice π r i r ). pristupa se izuzetno važnom problemu izgradnji pojma broja π. U procesu formiranja broja π obavezno na početku koristiti eksreriment. • Formula. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. rad učenika na projektima. • Mnogougao uvesti. 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y)3 itd. produbit i sistematizovati će se ranije stečena znanja o trouglu i četverouglu. Aroksimativnom transformacijom površi kruga u površ pravougaonika. 7. Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja. TEMA – KRUŽNICA I KRUG • Nakon što se ponove prošire i kompletiraju znanja o krugu i kružnici i dijelovima istih. • Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teško za učenike.• Poslije uvježbavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumačenje pomoću odgovarajućih slika. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Svaki učenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao. posebno jednakokrakog. potrebno je pratiti i procjenjivati: kreativnost učenika prikom rješevanja zadataka . Na primjer. vrednovanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. sposobnostima i sklonostima.292 – 2. Broj π svojim nastankom upučuje učenika na način izračunavanja obima kruga. • Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rješavanju jednačina datih oblika. vodeći računa o individualnim mogućnostima. TEMA – MNOGOUGAO POLIGON Ovom tematskom cjelinom proširit.). Naročito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i računanje obima i površina istih. polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore (4x2 – 25y2 = (2x)2 – (5y)2 . mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i prečnika). Na primjer: Koliko se različitih pravih može povući kroz deset tačaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne. Formuli za površinu kruga treba dati geometrijsko značenje ( površina π puta veća od površine kvadrata stranice r. uvoditi učenike u strategije izračunavanja površina mnogougla uopće. Polazište za izvođenje formule za površinu kruga može biti i formula za površinu kružnog isječka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i visinom r.

kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. sklonosti i sposobnosti. uz korištenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i učešće roditelja. U svakom polugodištu radi se najmanje jedna školska pisana zadaća sa analizom i ispravkom. Osim navedenog. Individualno prilagođeni program. proizvoda i sredine učenja. objektivne uvjete za rad.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. prilikom utvrđivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje učenika.komunikativne i radne vještine. FIZIKA VIII razred – 2 časa sedmično. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. procesa. 70 časova godišnje 64 . odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. motive i interese.

Prepoznaje različite vrste kretanja u prirodi. Ukazuje na 65 . Ravnoteža sila. Pomaže učenicima da istražuju kretanja. Moment sile. Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i deformaciju tijela. Klasificiraju sile. Upućuje učenike na korištenje raznovrsnih izvora informacija. pređeni put i pomak. putanja i pređeni put. Analiziraju tijelo koje miruje na stolu. efektima i načinima opisivanja.ulozi pojmovnih modela u fizici. razlikuje sile koje djeluju na daljinu i kontaktne sile. te silu razloženu na normalne komponente. Ubrzanje. Grafički predstavlja silu i zna njenu mjernu jedinicu. Mjere pređeni put i proteklo vrijeme. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa silom. Razumije efekt djelovanja momenta sile. crtaju Međudjelovanje. Ravnomjerno promjenljiivo pravolinijsko kretanje. Kinematički opis kretanja. Ispituju istezanje elastične opruge. Zna da je inertnost Razvijanje osjetljivosti na probleme. Analiziraju grafički i računski rezultantu kolinearnih sila i grafički rezultantu nekolinearnih sila. Razlikuje pojmove putanja. Prvi. simuliranje određene vrste kretanja korištenjem senzora kretanja ili videoanaliza za određivanje veličina koje karakterišu kretanje tijela prikazanih na snmcima) Kretanje i sile Kretanje. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje. srednja i trenutna brzina. srednje i trenutno ubrzanje. Zna izvesti jedinice brzine i ubrzanja. Zadaje zadaće.CILJEVI I ZADACI ISHODI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. stavovi. njutn (N). pomak. relativnost kretanja.uzročnoposljedičnim vezama u prirodi Polazeći od iskustva i jednostavnih ogleda pomaže učenicima da formiraju pojam sile. sile i mase tijela.vezi između znanja fizike i svakodnevnog iskustva . sila. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik: Identificiraju različite tipove međudjelovanja odnosno sila u prirodi. Rješava grafički i računski jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila. Diskutuju o različitim vrstama kretanja. klasifikacija sila. Drugi i Treći Newtonov zakon. Razvijanje svijesti o: . koristeći se različitim medijima (pored tradicionalnih ogleda i snimanje kretanja pomoću vibratora i analiza histograma. brzina. ocjenjuje učenike. . Slaganje i razlaganje sila. Veza između ubrzanja. sile i mase. sila Međudjelovanje. uslovima nastanka. tijelo koje je obješeno o oprugu i druge oglede s dinamometrom. Razumije vezu između ubrzanja. položaj. Izvodi jedinicu sile. kontrolne zadatke i školske pisane zadaće. Rade i analiziraju domaće zadaće. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa težinom tijela. Identificiraju primjere iz iskustva koji ukazuju na mogućnosti i ograničenja modela materijalne tačke. Zna da postoje različite vrste međudjelovanja u prirodi i da su promjene svojstava i stanja tijela uzrokovani međudjelovanjem. Opisuje i tumači referentni sistem i model materijalne tačke. Razumije silu kao mjeru međusobnog djelovanja tijela. Razumije princip dinamometra. Rješava jednostavne eksperimentalne i računske zadatke. uče kako sami da naprave dinamometar. Mjerenje sile.priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće. Opisuju kretanja služeći se različitim reprezentacijama.

Tabelarnim i grafičkim prikazom dolaze do pojma faktor trenja Navode različite primjere pritiska iz života. a i ne mora da pliva u void (zavisno o obliku ) i usmjerava učenike na pravilno tumačenje ove pojave. Pritisak u tečnostima. beztežinsko stanje. sila teža. Opisuju i tumače beztežinsko stanje. raspravljaju o primjerima u kojima je važna veća. Mjerenje pritiska. Upoređuju mase i težine tijela. labilna i indiferentna ravnoteža.Gravitaciona sila. Objašnjava djelovanje sile trenja na kretanje tijela i opisuje primjere koji pokazuju važnost sile trenja. Pomaže učenicima da uoče veze između veličina koje karakterišu stabilnost tijela i trenje. Razlikuje pojmove sila teža i težina. labilnu i indiferentnu ravnotežu i primjenjuje znanje o težišnici. ravnoteži i stabilnosti na praktičnim primjerima. stabilnost tijela. efekti djelovanja sile trenja. Dinamometrom mjere silu teže na tijela različite mase. Zna da su hidrostatički pritisak i atmosferski pritisak posljedica težine slojeva tečnosti odnosno vazduha. Istražuju ravnotežna stanja i stabilnost tijela. 66 . Zna da je uzrok gravitacionog međudjelovanja masa tijela. Objašnjava promjenu impulsa tijela kao posljedicu njihovog međudjelovanja. Trenje klizanja. faktor trenja. Arhimedov zakon. Zna vezu između mase i težine tijela. Ispituju povezanost među zbirom spoljašnjih sila. razumije značenje ubrzanja slobodnog pada. slobodan pad. težina tijela. Razlikuje stabilnu. Pascalov zakon. Pritisak Pritisak u čvrstim tijelima. Zna da je pritisak količnik sile i površine na koju sila djeluje pod pravim uglom. Zna izvesti jedinicu za pritisak i povezanost paskala sa milibarom. Zna da je sila potiska jednaka težini istisnute tečnosti i iskaz Arhimedovog Određuju težište tijela. potisak. sila trenja. histograme kretanja i st. odnosno manja vrijednost pritiska. Razumije da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. Razumije da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje. masom i ubrzanjem. Diskutuju o vrstama kretanja s obzirom na rezultantu spoljašnjih sila i posljedicama koje slijede iz Trećeg Newtonovog zakona. Razvijanje navike istraživanja. Stvara problemsku situaciju tako da pokazuje da tijelo od plastelina može. Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu međusobno djeluju jednakim silama suprotnog smjera i opisuje efekte tog međudjelovanja. Težište. Atmosferski pritisak. težišnica. svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela. Zajedno sa učenicima izvodi različite oglede i pomaže im da razumiju razliku u značenju pojma pritisak u fizici i jeziku svakodnevnice. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike i matematike. azlike i povezanost mase i težine tijela. stabilna. Istražuju zavisnost sile trenja o vrsti podloga. Opisuju efekte potiska. težištu. veličine dodirnih površina i težini (pritisnoj sili).v-t i a-t grafike. Razvijanje navika da rade timski i razmjenjuju iskustva i ideje. Ispituju prenošenje pritiska kroz različite sredine.

67 . njeno pretvaranje i povezanost sa radom da bi učenicima olakšao konceptualno razumijevanje energije i rada. a rad proces i da je energija neophodna za život čovjeka i sve procese u prirodi. Zna jedinicu energije. Izračunava vrijednosti kinetičke i gravitacione potencijalne energije u jednostavnim primjerima. Istražuju rad različitih sila: rad vučne sile. Sa učenicima raspravlja o primjerima snage u prirodi i načinima njenog korištenja.puta. Pretvaranje energije. vat (W). očuvanju okoliša i nužnosti pronalaženja alternativnih izvora energije. džul (J). Povezuje gravitacionu potencijalnu energiju sa radom sile teže. džul (J). Zna da atmosferski pritisak opada sa nadmorskom visinom. identificiraju različite oblike energije u prirodi i komentarišu njihovo korištenje. Priprema i izvodi oglede kojima pokazuje postojanje različitih oblika energije. Razumije fizički smisao snage. primjena poluge. Identificira različite oblike energije.zakona. Diskutuju o značenju energije u različitim kontekstima. sile i pređenog . Energija i rad Različiti oblici energije u prirodi. Mjere hidrostatički i atmosferski pritisak i analiziraju dobivene rezultate. povezuju rad sa transformacijom energije iz jednog u drugi oblik. Povezuje kinetičku energiju je sa brzinom kretanja. Rješavaju jednostavne zadatke. zakon poluge. Kinetička. Razumije da je za vršenje rada potrebna energija. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o energiji i radu. sile trenja. značaj energije. Ističe da je energija stanje. Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo pliva. Snaga. rad elastične sile. Zna izvesti jedinicu džul. Identificiraju pojave prilikom kojih se mijenjaju kinetička i potencijalna energija i analiziraju date formule. Razvianje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije. Diskutuju o razlozima zbog kojih neko tijelo uronjeno u tečnost prividno postaje lakše. koristeći se primjerima iz svakodnevnog života. Opisuju primjere pretvaranja energije i crtaju dijagrame energetskog bilansa. Zakon održanja ukupne energije. Razumije pojam zatvorenog (izolovanog) sistema i da je cjelokupna energija u tom sistemu sačuvana. Opisuje elastičnu potencijalnu energiju. Razumije da promjena potencijalne energije zavisi o razlici visina početnog i krajnjeg stanja. Opisuje primjere pretvaranja energije. utvrđuju veličine od kojih zavisi hidrostatički pritisak. Opisuje vezu između rada. sile teže. Zna fizički smisao energije i njenu povezanost sa radom. Poluga. koristi veće i manje jedinice od vata. potencijalna i elastična energija. Razlikuju sile koje vrše rad od onih koje ne vrše rad. Rad. lebdi i tone i zna to odrediti poređenjem gustina. Primjenjuje znanje o radu i snazi na primjerima iz života i jednostavnim zadacima. Razvijanje svijesti da svako tijelo ima određenu energiju.

količina toplote. vrše pretvaranja vrijednosti temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto. Diskutuju primjenu i korištenje poluge u tehnici. toplota. Predviđaju ishode ogleda. Polazeći od zakona održanja energije opisuju i računaju šta se dešava kada zagrijano tijelo stavimo u vodu. Ispituju kako se mijenja temperatura različitih tvari pri dovođenju jednakih količina toplote. tereta. Prenošenje toplote. Pomaže učenicima da sistematiziraju svoje znanje o poluzi i strmoj ravni i razumiju funkciju prostih mehanizama. razmjena toplote. strujanjem i zračenjem. zakon strme ravni. razumije anomaliju vode. džul po kilogram i Kelvinu (J/kgK). primjena Razumije i objašnjava zakonitost poluge i njenu primjenu. Izvode oglede i uočavaju promjene duljine i zapremine čvrstih tijela. Mehaničke oscilacije i talasi Termičko kretanje molekula. Identificira različite primjere prostih mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz svakodnevnog života. tečnosti i gasova. računaju i upoređuju momente sile i tereta. Diskutuju primjenu strme ravni. termičko širenje tijela. Rješava jednostavne probleme. ljudska ruka kao poluga. Demonstrira i objašnjava različite načine prenošenja toplote.Strma ravan. unutrašnja energija tijela. Promjena agregatnih stanja: očvršćavanje. Zna da odnos sile i tereta zavisi o usponu strme ravni. Ispituju uslove ravnoteže na poluzi. diskutuju o svojim iskustvima i Podstiče učenika na samostalno zaključivanje. Određuje količinu toplote i temperaturu smjese. Ispituju međusobnu zavisnost sile. zna objasniti provođenje toplote pomoću čestičnog modela tvari. isparavanje i kondenzacija. sportu. džul (J). Toplota Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer se sastoji od čestica koje se kreću i međusobno djeluju. Razumije princip termometra. specifični toplotni kapacitet. klasificira tvari na dobre i loše provodnike toplote. Postavljaju hipoteze i kreiraju modele pomoću kojih objašnjavaju toplotne procese. Određuju temperaturu kao jednu od veličina koje opisuju stanje posmatranog tijela. Razlikuje pojmove temperatura. Demonstrira različite vrste termometara. tabelarno prikazuju dobivene podatke i uočavaju jednakost rada uz različite sile i puteve. Informisan je o nuli apsolutne temperature. Ispituje prisustvo učeničkih miskoncepcija o toploti i kreira situacije njihovog prevazilaženja. količina toplote. povezuje i objasnjava zavisnost zapremine tijela odnosno gustine o temperaturi. dužine i visine strme ravni. Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje dovođenjem ili oduzimanjem toplote. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. Zna da je uzrok toplotnom procesu gradijent temperature i da se toplota uvijek prenosi sa tijela više na tijelo niže temperature. princip termometra. topljenje. Razumije jednakost rada uz različite sile i puteve. toplota. princip centralnog grijanja i kako Sunčeva energija dospijeva do Zemlje. Opisuje primjere toplotnog širenja iz života. Kritički razmatraju pojave u prirodi. temperatura. Razvijanje svijesti o postojanju nekih općih zakona u prirodi. Održanje mase. Objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku 68 .

Mjere promjenu temperature pri promjeni agregatnog stanja tvari. KEMIJA/HEMIJA Važno je učiti kemiju/hemiju.proces promjene agregatnog stanja. Objašnjava razliku između ključanja i isparavanja. Određuju kolika masa leda odgovara određenoj masi vode. Upućuje učenika u istraživanja specifičnosti agregatnih stanja. 69 . Ukazuje na značaj zakona održanja u fizici. Demonstrira i objašnjava ciklus promjene agregatnih stanja vode. Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo kemijsko otkriće. možemo zaključiti da je kemija/hemija među najstarijim prirodnim znanostima/naukama. idejama u vezi s prenošenjem toplote. Zna da tečnost proključa na nižoj temperaturi kad se pritisak iznad nje smanji i da se čvrsto tijelo topi na nižoj temperaturi kada se poveća spoljašnji pritisak. Grafički prikazuju procese promjene agregatnih stanja i određuju količinu toplote koju treba dovesti (oduzeti). Uočava da se masa tvari ne mijenja ma kakve fizičke promjene i procesi se dešavali.

Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi. tvarima koje izgrađuju našu okolinu. razvijati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja. Program kemije treba temeljiti na naučnim postignućima i prilagoditi ga psihofizičkom uzrastu učenika. Sadržaj OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Učenik: Stječe temeljna znanja o kemijskoj građi tvari. Učenje o fizičkim i kemijskom promjenama. iz jednog oblika u drugi. odnosno promatranja pojava. razumjeti svojstva i promjene tvari. te posljedica ljudskog upletanja 70 . kristalizacija. i usmjeriti ga na potrebna kemijska znanja za svakodnevni život. prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu Procesi njih mogli opisati.Kemiju/hemiju učimo zato jer kemija zadire u sve grane industrije. a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta. Učenje o elementima. Kada bi iz svakodnevnog života ljudi isključili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi. gladni i obolijevali bi od mnogih danas izlječivih bolesti. o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utječu. prirodnim ciklusima kruženja. Razvija navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na temelju eksperimenata. odnosno o prijelazu tvari kondenzacija. fazama i faznim prijelazima pri kemijskim reakcijama. Ovaj program kemije/hemije koncipiran je tako da učenicima pruži osnovna znanja o prirodnim pojavama. razvijati sposobnost opažanja tijekom eksperimenta. PODRUČJA CILJEVI I ZADACI UČENJA Učiti: Znanje Posmatrati i steći znanja o temeljnim kemijskim kemije: teorijama. tekućina. Razumijevanje pojmova o neuništivosti materije i Razumije pojmove: krutina/čvrsto. Zadaci nastave kemije su: Razvijati vještinu eksperimentiranja. plin/gas. promjenama i podjeli. tako što oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje čine proizvodi hemijske industrije. kemijskim spojevima i proizvodima kemijske industrije važnim u svakodnevnom životu. goli. isparavanje. svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete/uslove koji na njih utječu. Kemija proučava građu. Dakle kemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore života. Razvrstava i uspoređuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava. Stječe vještine planiranja i izvođenja jednostavnih pokusa da bi se uočile hemijske promjene i svojstva tvari. razvijati sposobnost predviđanja hemijskih promjena u danim/datim okolnostima. kemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi.

stavovi. Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadržaja zahtjeva timski rad nastavnika svih prirodnih predmeta. točnost i preciznost pri izvođenju ogleda.vršiti analizu pojava i procesa. Uvod kemiju/hemiju 2. Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono može spriječiti. Poticati na kritičko razmišlanje i rješavanje problema. Tvari/supstance 3. Znati najvažnija svojstva zraka/vazduha i vode.u prirodne procese. Međusobno uvažavanje i rad u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. Znati koje su štetne i opasne kemikalije u kućanstvu. Steći neophodna saznanja o koristima učenja hemije u svakodnevnom životu. kako se njima rukuje i kako su obilježene.koristiti kritičko razmišlanje pri rješavanju problema. Znati pravilno koristiti izvore informacija. Vrste hemijskih spojeva 6. Razred 1. Kemijske reakcije i hemijski zakoni 5. Razvijati naviku korištenja raznih izvora informacija. poznavati najvažnije prirodne cikluse. Prepoznavati ulogu nauke za razumjevanje hemijskih procesa i pojava u prirodi. Razvijati navike za urednost. Primjena znanja hemije Korelacija kemije s drugim predmetima. Kemijska sistematika 4. Praviti određena poređenja. kemijske spojeve i proizvode hemijske industrije koji su važni u svakodnevnom životu. Dobro poznavati one kemijske elemente. PROGRAMSKI SADRŽAJI (Tematske cjeline) VIII. Nemetali 71 . navike Poticati interes učenika na proučavanje kemije. Razvijati svijest o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja i životne sredine. Preuzimati odgovornost pri zajedničkom procesu učenja. Sposobnosti i vještine. vrijednosti.

itd. razgovor. odnosno kako učenici trebaju učiti. . istraživanje. Ambijent u kojem se učenici osjećaju dobro i sigurno.D I D A K T I Č K O – M E T O D I Č K E N A P O M E NE Sadržaj i proces učenja. Poželjno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno osjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje) Interno ocjenjivanje učenika vršiti na osnovu obrazovnih postignuća. ocjenjivanje i napredovanje učenika treba koristiti različite postupke i instrumente. kod kuće koristeći se dodatnim izvorima informacija. uz dobro rukovođenje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata. Za realizaciju programskih sadržaja neophodno je što više rješavanje stehiometrijskih zadataka. O C J E NJ I V A NJ E Napredovanje učenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati. i drugih ispitnih postupaka. Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori.sudjelovanje i doprinos pri radu u grupama. programirana. Za izvođenje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagoškim standardima za nastavu kemije/hemije. Svladavanje programa kemije treba se temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz pomoć nastavnika pripremaju i izvode učenici. bitno su uvjetovani/uslovljeni načinom učenja.rješavanju problema . rasprava. a nastavnici ih poučavati i pomagati im u stjecanju odgovarajućih znanja i razvijanju njihovih vještina i sposobnosti. stavove i ponašanje. Provoditi će istraživanja i rješavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. usmenog i pisanog izvještaja i dr. razvijanja koncepta i kritičkog razmišljanja.istraživanjima. Učenici će učiti samostalno i u grupi. mali istraživački projekti. Za praćenje. demonstracija. Učenike treba pratiti i ocjenjivati tijekom izvođenja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje. planirati svoj rad i rad grupe. vještinama. jer njihove su zabilješke u stvari dnevnici rada koji ih uče redu. U školskoj knjižnici je potrebna određena stručna literatura za nastavnike i darovite učenike koji žele znati više. Preporuča se nastavnicima da inzistiraju na učeničkim zabilješkama. 72 . sposobnosti. sposobnostima i sklnostima. R E S U R S I Z A R E A L I ZA C I U Za realizaciju ovog programa kemije/hemije neophodno je da škola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu kemije s pomoćnom prostorijom za kemikalije i pribor.učeničkim projektima. vodeći računa o individualnim mogućnostima. praktični radovi. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave: problemska. To će svakako utjecati na njihove vrijednosti. učenička izvješća. projekat. učenički eksperimenti.rješavanje zadataka objektivnog tipa.sposobnost i vještine učenika za vrijeme eksperimentalnog rada. radu i sistematičnosti. Sve aktivnosti učenici će vršiti u školi. . a posebice rezultati učenja.vještina. heuristička. Redoslijed poučavanja pojedinih tema nije obvezujući. simulacija. Na nastavniku je odgovornosti da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u okviru plana. programirani tekst.

teoretski ih pripremiti za taj rad. pribor i posuđe. rezultati Učiti: Učenik: Značaj učenja kemije kao prirodne znanosti. i kako je tekao njen razvoj kroz povijest. znanost. Razvijanje istraživačkog duha. razred – 2 sata/časa tjedno/sedmično. Poznavati osn.. priborom i posuđem. osigurati im potrebnu literaturu sa slikama. 70 sati godišnje Tematske cjeline. VIII. Samostalno izvoditi neke jednostavne pokuse. Aktivnosti učenika Stečeno teoretsko znanje iskoristiti za prakt. Vrijednosti stavovi. ab. Teme UVOD U KEMIJU Kratak pregled razvoja kemije Što sve rade kemičari Kemijski laboratorij i mjere zaštite Ciljevi i zadaci Oček. i znati ga koristiti pri izvođenju eksperimenata. Aktivnosti nastavnika Nastavnik treba Nadzirati učenike pri njihovu radu u lab. ponašanje Razvijanje navike timskog rada i suradnje pri učenju. Prepoznavati Znakove opasnosti. Znati da je kemija prir. Hemija kroz povijest Izvesti neke atraktivne pokuse Naučiti rukovati s laborator. rad. Poznavati znakove opasnosti i mjere zaštite.K E M I J A / H E M I J A. 73 .

Naučiti strukturu PSE. Razlikovati atome od iona. filtracija. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosi. Znati da se pojam hemijski element odnosi na vrstu atoma. Zrak/ vazduh Voda Def. Naučiti simbole najčešćih elemenata. izrada zidne tablice PSE. Građa tvari. pojam izotopa. Shvatiti da je zrak smjesa plinova/gasova Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za piće. Voda u prirodi. SISTEMATIKA Periodni sistem elemenata Valencija elemenata PSE kroz povijest. kisika i nitrogena u zraku. elektrolizu vode. Kemijski elementi Poticanje znatiželje za mikrosvijet. atomski i maseni broj. Definirati valenciju. Razvijanje ekološke svijesti. Rješavati računske zadatke. 74 . Metode razdvajanja tvari iz smjese. Poticati učenike na znatiželju. Dodatno pojašnjenje nekih pojmova. Pokusima razjasniti pojmove: taloženje. suradničke diskusije i vlastite kreativnosti.) veza PSE i građe atoma. Računati maseni udio tvari u smjesi. Steći temeljne predodžbe o atomu. rasprostranjenost. Shvatiti sićušnost atoma. Rješavati računske zadatke. Zadati učenicima da sami izrade plakate s ključnim pojmovima. označavanje iona. Izvesti pokuse za razdvajanje smjesa. Obrazložiti zašto Ar nije Poticanje suradničkog učenja. Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa. dobivanje i svojstva. Sastav zraka. npr. svojstva. KEM. Simboli kemijskih elemenata. Pokusima pokazati kemijsku sličnost elemenata iste skupine PSE. Elementi u prirodi i podjela. Pokusima pokazati razlike između fizikalne i hemijske promjene. Na osnovu grupnih i samostalnih pokusa trebaju sami zaključiti kad dolazi do fizikalne a kad do kemijske promjene. Pojam i građa atoma. destilacija. Vrste tvari. svojstva. Navestim primjere Fzikalih i kemijskih promjena. Izčitavati podatke o atomima elemenata na osnovu njegove pozicije u PSE. Pomagati im pri izvođenju pokusa. kristalizacija. elektronski omotač.. Određivati valenciju elemenata. Izrada Stalno nadzirati učenike za vrijeme izvođenja pokusa. diskusija o rezultatima pokusa. Učiti pojam smjese i čiste tvari. Zakon periodičnosti (grupe i per.TVARI Pojam tvari Fizikalne i kemijske promjene tvari. problem onečišćenja. Izvesti pokuse:dok. Pisati formule spoja na osnovu valencije.

Preporuča se nastavniku da bude moderator i voditelj nastave pri usvajanju novih pojmova i pri izvođenju pokusa. jednadžbe i njihovo kvantitativno kvalitativno značenje. Rješavanje zadataka. Naučiti svojstva sumpora. Nastavnik treba aktivno sudjelovati u pripremi pokusa koje će učenici izvoditi. Masa Ar. „male“ zbirke kemijskih elemenata. Metodom vaganja Dokazati kemijske zakone. Svojstva. dobivanje i upotreba. Stvaranje navike Timskog rada. nalaženje. Sinteza i analiza. Cijeli broj. dobivanje i značaj za život. ZAKONI Kemijske reakcije Hemijske jednadžbe Zakon o očuvanju mase Zakon o stalnim Odnosima masa NEMETALI Svojstva nemetala Vodik Kisik Dušik/azot Pojam i podjela. Svojstva dušika. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njenih zakonitosti. Svojstva kisika nalaženje. Lavoazijeov zakon Prustov zakon. Svojstva metala i Njihov položaj u PSE. Spoznati da se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala. Izvesti eksperimente koji će objasniti kemijske reakcije.i kemijske formule Kemijske Veze i struktura molekule Relativna atomska i molekul. Usvojitim pravila pri radu i pravilnom skladištenju kemikalija. Izračunavanje Ar.jednadž. REAKCIJE. Relativne atomske i Molekulske mase. svojstva i glavne spojeve koje grade. Pokuse s klorom izvodi nastavnik. 75 . Dokazati klor u vodi iz slavine. spojeve i njihovu upotrebu. Znati uvjete pod kojim dolazi do Kemijske reakcije. Izraditi modele nekih molekula. Formule za izračun. KEM. čime če se doći do osnovnih kemijskih zakona. Računski zadaci Definirati kemijsku reakciju. ionska i kovalentna. Kao potvrdu tih zakona znati Izjednačavati kem. Mr Uvod u Stehiometriju KEM. Poznavati načine dobivanja. nalaženje. jednadžbi. Mr i količine tvari. dobivanje i upotreba vodika.znati pisati hem. Znati primjer sinteze i analize. Promoviranje općih vrijednosti. Razvijanje čistoće i Urednosti pri izvođenju kemijskih pokusa. Trebaju teoretski savladati gradivo i temeljem tog znanja izvesti pokuse za dokazivanje vodika. Opisivanje kemijske Reakcija jednadžbom Kvantitativno i Kvalitativno čitanje hem. kisika i dušika. Ukazati Učenicima na važnost rješavanja računskih zadataka u hemiji. kako ne bi došlo do povrede pri radu. Vršiti kemijska izračunavanja na osnovu kemijskih jednadžbi.

Pojam disocijacije. ne izvoditi pokuse s konc. Naučiti reakcije nastajanja soli. Nastajanje lužina. njihova svojstva i primjenu.Sumpor Klor/hlor VRSTE KEM. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa s kiselinama i lužinama. Uočiti razlikum između pojma hidroksida i lužine. i njihov značaj za život. Shvatiti značaj ovih spojeva za život. Oksidacija. Stalno nadzirati njihov rad. npr. Ispitati pH otopina nekih soli i izvesti zaključke. upotreba i najznačajniji spojevi klora. oksidi metala i nemetala (svojstva) Naučiti nnajvažnije anorganske kiseline. kiselinama. Naučiti kako se skladište ove kemikalije. dokazivanje kiselina i lužina indikatorom. Izvoditi neke manje opasne pokuse. Pisati reakcije disocijacije kiselina i lužina. Naučiti mjere opreza pri radu s ovim kemikalijama Učenici trebaju steći teoretska znanja o ovim spojevima. Nastajanje soli (neutralizacija) Dobivanje soli. Svojstva hidroksida. Naučiti reakcije nastajanja oksida i pisanje formula oksida. SPOJEVA Oksidi Kiseline Hidroksidi Soli Svojstva. 76 .

Uočavaju i ističu razlike između ekosistema na osnovu osobina staništa i karakteristika životnih zajednica. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika S obzirom da živa bića koriste oksigen iz zraka/vazduha ili otopljenog u vodi zaključuju o postojanju dvije Razvoj interesa životne sredine. Zna da na živa bića utiče kompleks ekoloških faktora. Stanište (biotop). Učenik: Zna da je ekologija nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. Vodit će raspravu o aktuelnim problemima o kojima su informirani putem TV ili na drugi način kada je u pitanju djelovanje čovjeka na prirodu i tako doći do 77 Vrijednosti. – nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša.BIOLOGIJA: VIII. Shvaća pojmove: biotop (stanište). jedan čas sedmično CILJEVI I ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/teme Proces i sadržaj Učiti: Uvod u ekologiju Ekologija. životna zajenica (biocenoza) i ekosistem. Razvoj svijesti o povezanosti žive i nežive prirode (ekosistem) kao i međusobne povezanosti živih bića u okviru životnih zajednica. Steći će predodžbu o značaju ekologije kao biološke discipline. Značaj ekologije. Posmatraju ilustrativni materijal. uočavaju komponente ekosistema. Poticat će učenike da sami dođu do zaključka da na živa bića djeluju različiti faktori životne sredine i da su ti faktori međusobno povezani. životna zajednica (biocenoza) i ekosistem/ekosustav. Zna da postoje samo dvije životne sredine: zračna i vodena. stavovi. posebno u praktičnom pogledu. Najavljuje da će u ovom razredu sticati znanja iz ekologije koja proučava odnose žive i nežive prirode. razred. Vodeći dijalog podsjeća učenike na biološke discipline koje su upoznali u prethodnim razredima. . Ekološki faktori i njihov uticaj. za živi svijet i Mogu zaključiti sposobnosti koliko su važna posmatranja znanja iz ekologije za pojava vezanih svakodnevni život za živu prirodu. Zrak/vazduh i voda kao životne sredine. čovjeka i očuvanje prirode.

također. a u četinarskim Daje doprinos pravljenju školskih zbirki organizama svrstanih po spratovima šume. Predstavlja šumske organizme putem postera. također da postoji zakonitost u rasporedu šuma s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku širinu. Životna zajednica šume: pojam šume. lipa. Radeći u grupama na terenu i u kabinetu za biologiju razvija se vještina za timski rad. hrast medunac. Sakupljeni materijal poslužit će za dopunu školskih zbirki. sakupljat će i žrtvovati za Upoznaje se sa životnom zajednicom šume posjećujući neku šumu u bližoj okolici škole. gorski javor. Pokazat će i imenovati dominantne vrste biljaka i životinja u svakom spratu počevši od sprata visokog drveća do šumske stelje. Zna da su organizmi u šumi raspoređeni po spratovima/slojevima (nadzemna i podzemna spratovnost). Uz pomoć nastavnika preparira sakupljeni materijal putem sušenja i stavljanja u određene konzervanse. Sabirat će biljke i životinje u četinarskoj i listopadnoj šumi. koji su resursno važni i značajni za ekonomski razvoj društva. također da u šumi dominira sprat drveća. raspored šuma u odnosu na nadmorsku visinu i geografsku širinu. Razvoj svijesti o pravilnom odnosu čovjeka prema šumskim ekosistemima koji imaju značajnu funkciju u općem kruženju materije. pitomi kesten. Biljne i životinjske vrste listopadnih i četinarskih šuma. uz pomoć nastavnika konzervirati i sistematizirati (izrada herbarske zbirke. Pojam šume formirat će koristeći niz ilustracija koje predstavljaju različite tipove šuma. Sa učenicima će organizirati izlazak u šumu ili bar park u blizini škole. Sakuplja biljne i životinjske organizme.Ekosistemi/ ekosustavi zračne/vazdušne sredine Listopadna/lišćarska šuma. 78 . zaključka o važnosti ekologije. ali u ograničenim količinama. obični grab. Podijelit će učenike u grupe i dati im zadatke za sakupljanje biljnih i životinjskih organizama. bukva. a zatim ih na određeni način. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje izgrađuju sprat visokog drveća u različitim tipovima listopadnih šuma: hrast kitnjak. Spratovnost/slojevitost šume (nadzemana i podzemna). Zna da je šuma najsloženiji tip ekosistema i da postoje različiti tipovi šuma. divlja trešnja. Prilikom rada na terenu koristit će priliku da učenike senzibiliziraju za očuvanje bioraznolikosti tj. U šumi će učenike potaknuti na posmatranje organizama po spratovima.

) Lanci ishrane. U prizemnom spratu znaju da se nalaze: mahovine i lišaji. Znaju da u šumi u svakom spratu. Konstruirat će nepotpune lance ishrane koje će učenici dopuniti. jastreb kokošar. divlja svinja. Shvaća povezanost organizama šume putem ishrane i može navesti niz lanaca zbirke minimalni broj organizama i neće uništavati organizme nepromišljenim gaženjem. žive brojne vrste životinja koje se hrane na različite načine: biljojedi. veliki djetlić. 79 . Povezuju znanje iz sistematike biljaka i životinja sa znanjem iz ekologije. kidanjem i kopanjem tla. jelenak. trofička piramida. U spratu visokog drveća: gubar. biološka ravnoteža. srna. kuna zlatica. medvjed. potkornjak. Zeleni pojasevi oko prometnica čuvaju od buke i prašine. jelenak. glog. Također. navesti i prepoznati vrste iz sprata grmova: lijeska. smrča. slatka paprat. Potaknut će učenike na izradu zbirki fotografija ptica. kreja. procjepak. U gradskoj sredini parkovi predstavljaju pluća grada te ih treba čuvati i dati doprinos u održavanju. krstokljun. Također i paprati: muška paprat. divlja ruža i iz sprata zeljastih biljaka proljetnice: jagorčevina. jela. sova. drijen zova/bazga. zbirke puževa. čupanjem.šumama: bor. podljesak i šumarica. vjeverica. visibaba. lisica. U šumi žive također: šumski miš. insekata i dr. Povezanost organizama u šumi putem ishrane prikazuje pomoću slikovnog prikaza na na posterima. mesojedi i svaštojedi. Na nizu primjera može objasniti kako povećanje brojnosti jedinki jedne vrste Konstruirat će primjere nekih lanaca ishrane (slikom i rječju) u lišćarskoj i četinarskoj šumi.

posebno prašume koje su proizvođači organske mase i kisika. pauci. Zna da je šumska stelja poseban sloj koji čine izumrli dijelovi biljaka i životinja. mokrice. Rezultate zapažanja tokom posmatranja biocenoze šume ili parka u blizini škole učenici mogu saopćiti kao samostalne radove u pisanom ili usmenom obliku. miševizmije. a isto tako pojedinih članova biocenoze šume izrada poster prezentacije. Ekosistem/ekosustav šume: mikroklima šume. sljepić. posebno pod uticajem čovjeka. Pronaći će zanimljive tekstove o poremećaju ravnoteže u prirodi.: vjevericakuna zlatica. U organiziranom grupnom radu slikovno će prikazati povezanost biotopa i biocenoze. sisara/sisavaca i drugih životinjskih organizama. Šuma čuva tlo i vodu.ishrane/hranidbenih lanaca. larve insekata. Zna da u šumi postoji ravnoteža u broju jedinki koje su vezane procesom ishrane. a daljim radom bakterija od organskih tvari nastaju neorganske koje su dostupne biljkama. sprječava razorno djelovanje vjetrova. Pokazat će neku TV 80 Zna da ekosistem šume predstavlja jedinstvo Odlaskom u neku . Također shvaća odnose broja i mase pojedinih članova lanaca ishrane koji se predstavljaju piramidom. također će dati zadatak učenicima da pronađu neke zanimljivosti u njima dostupnim izvorima. U stelji su vrlo naglašeni procesi razlaganja putem razarača (bakterije i gljive). zečevi-lisice itd. sezonske promjene u šumi. Organizirat će dugotrajno praćenje fenoloških promjena drveća i grmlja. Šuma predstavlja najsloženiji tip ekosistema. ponašanje životinja i vođenje zajedničkog dnevnika na poster podlozi. kruženje tvari i proticanje energije u šumi. U tom procesu nastaje humus.). utiče na brojnost druge s kojom je vezana u procesu ishrane (na pr. Znaju da da u stelji žive životinjske vrste: stonoge.

raznih kemikalija. također uključiti učenike u njegovo održavanje. šumskim ekosistemima dat će doprinos pravilnom stavu učenika prema prirodi. kamenjare. ili bar dobre 81 . Šuma sprječava eroziju šumu ili park iskustveno će doći do spoznaje o mikroklimi šume. žive (biocenoza) i nežive (biotop) prirode. Krš: nastanak. Šuma služi u rekreaciji čovjeka. Također. podizanje i zaštita šuma. da postoji mikroklima šume. Potaknut će učenike da sami zaključe. potrošači i razarači i zna kakva je uloga svake grupe u ekosistemu. uvjeti života.Značaj šume za čovjeka Uticaj čovjeka na šume: čuvanje. Moći će navesti glavne razlike između listopadne i četinarske šume posebno tokom promjena godišnjih doba. Priključit će se akciji pošumljavanja koju organizira škola. šuma je izvor hrane i ljekova biljnog i životinjskog porijekla. Zna da u šumi vlada klima (mikroklima) koja se razlikuje od one izvan šume. U dostupnim izvorima informacija pronaći će primjere pozitivnog i negativnog uticaja čovjeka na šume koji će koristiti za izradu pismenih radova i poster prezentacija (individualno i grupno). U biocenozi postoje tri grupe organizama: proizvođači. Šuma je izvor zdravlja (čist zrak bogat kisikom). Obavijestit će se o akcijama pošumljavanja i zajedno sa učenicima priključiti se nekoj od akcija. ogrjev itd). Ukoliko škola ima školski vrt taj objekt će upotrijebiti u edukativne svrhe za ekološke sadržaje. krška šuma. na osnovu stečenog iskustva. Na temelju stečenih znanja o šumskim ekosistemima shvaćaju smisao svog učešća u akcijama pošumljavanja emisiju ili insert koji prikazuje život u prašumi. Na primjeru krša se uočava Saznat će osnovne razlike između zmija Koristit će preparirane zmije. Zna da je šuma izvor drvne mase višestruko korisne za čovjeka (u proizvodnji papira. Njihovo prisustvo omogućava kruženje tvari i protok energije u ekosistemu. mjesna zajednica ili neko ekološko društvo.

kupi prašinu. fotografije. da učenici nauče bitne razlike između otrovnica i neotrovnica. smilje. Pomoću entomološke mreže sakupit će insekte livada. jarebica kamenjarka) Moći će navesti staništa koje zauzimaju livadne Livade nastale antropogenim putem imaju pozitivnu ekonomske vrijednosti (izvor su hrane za stoku. Organizirat će izlazak učenika na livadu u blizini škole ili na travnatu površinu u obližnjem parku. U grupnom radu učenici će sabirati. mjesto sabiranja i datum. sakupljanje gljiva. Sječa šume dovodi do gubitka tla/zemljišta što onemogućava obnovu Uzgoj lovne divljači. Učenike će naučiti kako pružiti prvu pomoć kod ujeda zmije. bjelušina. tla. ljekovitih biljaka. Biljni i životinjski svijet livada. Sakupit će livadne vrste biljaka i napraviti herbarsku zbirku. vegetacije Hranjenje divljači tokom tokom dugog zime. Uz svaku vrstu napisat će njezin naziv. zmije. Može navesti primjere za svaki vid uticaja. vremenskog perioda. Pozitivan: pošumljavanje. životinje: gušteri. Uočava pozitivan i negativan uticaj čovjeka na šumu. pretjeran izlov divljači. Negativno: golosječa.Livada: vrste i nastanak.) i negativnu stranu (smanjenje površine šuma). 82 . nastupila je erozija nastala su ogoljela područja. Zna da je krš nastao nakon što je čovjek uništio šume. Sakupit će i upoznati životinjske vrste koje su vezane za livadno tlo. smanjuje buku. Sa učenicima će učestvovati u izradi zbirki ljekovitih biljaka. a posebno na kršu. određivati i preparirati biljne i životinjske organizme. otrovnica i neotrovnica da bi se mogao zaštititi općenito kada se kreće u prirodi. izazivanje požara. racionalno korištenje. Na ovom staništu živi specifičan biljni i životinjski svijet i zna navesti neke predstavnike (biljke:drača. veliki potencijal ljekovitih i medonosnih biljaka i dr. vrijesak. dugotrajno negativno djelovanje čovjeka na prirodu. Potaknut će učenike da istražuju koje se ljekovite biljke sa krša mogu kupiti na prodajnim jestima ljekovitih biljaka. Moći će konstruirati lance ishrane. Sakupit će fotografije i ljekovite biljke u osušenom stanju koje potječu sa krša.

Također životinjske vrste: skakavac. Trave: livadarka. Tabelarno će predstaviti rezultate ogleda i izvesti 83 . majčina dušica. kišna glista. zvjezdan. a održava ih kosidbom i ispašom stoke. a svaka grupa će pratiti brzinu fotosinteze neke vodene biljke postavljene u čašu sa vodom različito zagrijane. Moći će shvatiti povezanost pojedinih vrsta livadne zajednice u procesu ishrane (lanci ishrane). Sve više postoje ekološki pritisci na izvore vode što dovodi u opasnost biodiverzitet Putem ogleda na nekoj od vodenih biljaka može utvrditi da temperatura vode utiče na brzinu odvijanja fotosinteze. prepelica. Učenike će podijeliti u grupe. poljski miš.zajednice i podjelu livada s obzirom na količinu vode u tlu. učestvuje u metaboličkim procesima Ekosistemi/ ekosustavi vodene sredine Osobine vode kao životne sredine Voda je izvor života. Zna navesti kemijske i fizičke osobine vode (voda je prozirna tekućina. krtica. a vri na 100°C. ledi se na 0°C. bumbar i pčela. maslačak. Moći će navesti i prepoznati i opisati niz livadnih vrsta biljaka. propušta svjetlost do određene dubine. dobro otapalo. Također će znati da čovjek stvara livade sječom šume. livadnu djetelinu. mirisavka. poljska ševa. ježevica.

tulari. razne vrste riba: štuka. Zna objasniti nastanak bara. U školskom akvariju zajedno s učenicima uzgajat će različite vodene organizme i tražiti od učenika da prate njihovo ponošanje. sita. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje žive u dvije životne sredine: rogoz. U laboratorijskoj vježbi mikroskopiranja planktona porijeklom iz bare prepoznat će: diatomeje. vodeni kos. rakušac. joha. siva čaplja. gledajući filmove ili koristeći pisane izvore. Sa učenicima će napraviti poster koji prikazuje različite vrste biocenoza tekućica. a isto tako kruženje materije i protok energije u bari. Bosna i Hercegovina je još uvijek zemlja čistih rijeka i kvalitetnih izvora za piće. rijeke. zatim opisuju zapažanja. Tekućice su baza za razvoj raznih privrednih djelatnosti.organizama itd. planinski potoci. zaključke o uticaju toplote vode na brzinu fotosinteze. šaran. Bara ili jezero Kruženje materije i protok energije je univerzalna pojava vezana za ekosisteme. mrena). zelene alge. lanci ishrane u tekućici Zna navesti i prepoznati organizme uz obalu tekućice (vrba. vodenu buhu i veslonožca. Donji tok tekućice (rijeke) je sporiji. biljke s plivajućim vodenih organizama i izvore pitke vode za čovjeka. bijela topola. Organizmi u planinskom potoku prilagođeni su na hladnu i brzu vodu (vodene mahovine. vodomar). som. organizmi uz obalu tekućice. Na razne načine će skupljati znanja o biljnom i životinjskom svijetu uz obalu tekućica i u tekućicama: posmatrajući u prirodi tokom šetnje uz pratnju nastavnika ili neke odrasle osobe. vodeni cvijet potočna pastrmka). alge. a voda je dublja. Crtežom će predstaviti neke lance ishrane. Donijet će barsku vodu i pripremiti laboratorijsku vježbu mikroskopiranja barskog planktona. Potaknut će učenike da naprave poster koji prikazuje život u bari. trska. grgeč. karakteristike barskog staništa i životne zajednice stajaće vode. Također će uputiti učenike na gledanje TV programa u kojem će moći vidjeti živi svijet stajaćica 84 . puž kapica. Tu žive: riječna školjka.) Tekućice: osobine vode.

kratkom ljušture školjaka. Hercegovina je odmoru na moru somić. Moći će ulogu u Neke primjerke će navesti primjere upravljanju donijeti u školu i nekoliko lanaca ishrane. načinima svoja zapažanja o zaštite od ishrani domaćeg Pozna fizikalne i morskih stanovništva. Životinje dviju životnih obalom (oko 20 ježeva i morskih sredina: komarac. mrijesnak. lopoć sočivica/leća) i one koje su potopljene u vodi (hara. Poticat će učenike da za vrijeme ljetovanja na moru posmatraju živi svijet kjoji im bude dostupan (ribe. karaš. gnjurac. toga ima važnu bjelouška). kemijske osobine organizama morske vode. 85 .) Također će poticati učenike da sabiraju čvrste ostatke životinja koje budu našli na plaži i to donijeti za školske zbirke. stolisnik i neke planktonske).). More Također. Zna kako (ubod ribe Gledat će televizijske su organizmi životne otrovnice. žaba. Zna navesti predstavnike biljaka i životinja u području plime i oseke. vertikalnom smislu. zemlja iako s kućice puževa. Tokom ljetnog Bosna i raspusta boraveći na vodeni puž. biodiverzitetom obogatiti školske objasniti kruženje na održiv zbirke.listovima (lokvanj. emisije koje prikazuju zajednice mora ježeve igle. ekosisteme mora i raspoređeni u opekotina oceana. također vremena. glavonošce. barska školjka i pomorska sakupljat će na obali neke planktonske vrste) . Napisat će materije i energije u bari način. školjke. ježeve itd. barska kornjača. koje su stalno uronjene u Ekosistem mora prezentirat će koristeći obilje ilustacija kao i kraćih inserata TV filmova. potrošače barske biocenoze (hidra. ali pored zvijezda. horizontalnom i meduze i dr. km). puževe. Saznat tekst vezan za živi i promjene u ekosistemu će o svijet mora i bare tokom dužeg opasnostima i priobalja.

Potaknut će učenike da se uključe u ekološke pokrete. bosanski ljiljan. Zagađivanje/onečišćenje i zaštita zraka. Flora Bosne i Hercegovine raspolaže izuzetnim prirodnim vrednotama po čemu se ističe u cijeloj Europi. Znat će navesti načine kako se zaštićuje bioraznolikost (osnivanjem nacionalnih parkova. prenjski karanfil. bijelo zvonce. Crvena knjiga. Upoznat će neke rijetke i endemične vrste flore i faune Bosne i Hercegovine (pančićeva omorika. tunj. pijurica. daju doprinos u štednji energije. ne stvaranju otpada. Može objasniti kruženje materije i protok energije u moru. Nastojat će u svojoj najbližoj okolini prepoznati kako čovjek djeluje na prirodu. pošumljavanju i gajenju biljaka itd. Postoji velika potreba da se to blago čuva i zaštićuje. Prikazat će inserte TV emisija o endemičnom svijetu Bosne i Hercegovine. sisari: kitovi. Narušavanje ravnoteže u prirodi negativno se odražava općenito na prirodu i u krajnjoj liniji na samog čovjeka. skuša. u granicama svojih mogućnosti u akcijama koje teže zaštiti prirode. brodske havarije itd. Nacionalni parkovi. U vidu referata obradit će pojedine Potaknut će učenike da praktično djeluju u pravcu očuvanja prirode tj. te planktonskih organizama i onih koji su vezani za pučinu (gmizavci: morske kornjače.). otpadne vode. mekousna pastrmka. delfini). Sabrat će ilustracije naših endemičnih vrsta i učestvovati u pravljenju postera. uništavanje šuma. parkovi prirode i spomenici prirode. ribe: srdela. Endemične i rijetke vrste biljaka i životinja i njihova zaštita. Sabirat će članke u dnevnoj štampi i drugim dostupnim štampanim publikacijama koji pokazuju primjere pozitivnih i negativnih uticaja na prirodu. munika.vodi. višestrukoj upotrebi određenih predmeta. Pokreti za zaštitu prirode. vode. 86 . bosanski šargan). Poznavat će najvidljivije pozitivne i negativne uticaje čovjeka na prirodu s posebnom pažnjom na sve veće negativne uticaje na vodene i kopnene ekosisteme (uticaj industrije. parkova prirode Zaštita i unapređivanje životne sredine/okoliša Uticaj čovjeka na prirodu. vode i zemljišta/tla. Učestvovat će.

PONAŠANJA AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 87 . GEOGRAFIJA VIII razred – 1 čas sedmično .i pokretima za zaštitu prirode).35 časova godišnje Ciljevi i zadaci –Očekivani rezultati /obrazovni ishodi SPOSOBNOSTI TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. Kozara i Una. STAVOVI. Crvena knjiga je dokument sa popisom ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. vrste endemičnih svojti. Zna da u BiH postoje 3 nacionalna parka: Sutjeska.

Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide Azije. globusa. oblasti sa veoma visokim stepenom privredne djelatnosti i oblasti sa izuzetnom privrednom nerazvijenošću.Društvenogeografske odlike Azije Jugozapadna Azija Značaj nafte. granice.. Znaju osnovne(opće) pojmove o stanovništvu. Priprema grafolija. klimatske i hidrografske karakteristike. Znati da je Azija kontinent najvećih planina. njegov značaj. najvećih rijeka. Značaj morskih tjesnaca (Bosfora. Prostorni obuhvat. rijeka i jezera. obala i mora Azije Sposobnost pronalaženja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika.područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom stanovništva. Značaj razmjere i razmjernika za izradu geografskih karata (rad u grupama) Priprema didaktičkog materijala. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. prirodna bogatstva.1.demografske) Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina).AZIJA: Prirodnogeografske i društvenogeografske odlike Učenici na geografskim kartama trebaju znati pronaći:Evropu i Aziju i njihove granice prema ostalim kontinentima Poznaju osnovne pojmove koji se odnose na reljef. 2.(reljefne i klimatske.Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. Samostalan rad učenika na prikupljanju aktuelnih geografskih podataka(koji se odnose na temu koja se obrađuje). biljni i životinjski svijet Azije – kartografske znake kojima su predstavljeni pojedini geograsfki – zemljopisni objekti).pustinja . Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. 88 . geografskih karata. klimu vode. Geomorfološke. Demografske karakteristike. morskih dubina.Utvrditi uzroke takvog stanja (Rad u parovima i grupama). Sposobnost učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti.Sposobnost «čitanja»klimatoloških. . 3. geoloških i geomorfoloških karata Azije. Znaju izdvojiti. rijeka i jezera – pomoću kartografskih znakova.Prirodnogeografske odlike Azije. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih – davanje uputstava –(za individualni ili grupni rad učenika). radi analize. Značaj geografskog položaja u geostrateškom i vojnom smislu. pomoć učenicima.privredi i privrednim djelatnostima Azije (strukturi.uzroke političke nestabilnosti. Samostalna izrada slijepe karte Azije. i dinamici stanovništva. nizija. privrednim djelatnostima – velika koncentracija stanovništva u pojedinim regionima – uzroci i posljedice po cjelokupno čovječanstvo. tekstova. naseljima. geografskog položaja. Sposobnost prepoznavanja na.prostor sukoba interesa velikih sila. geografski položaj Azijskog Sredozemlja. Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. i Dardanela) Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa vema velikom i veoma malom gustinom naseljenosti. geografskimzemljopisnim kartama. Pokazati učenicima na koji način samostalno mogu doći do važnih geografskih podataka.

njenih prirodnih i društvenih odlika.. grafikona. Jugoistočna. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora. sposobnost podnošenja izvještaja Korelacija sa Historijom i Biologijom. Istraživanje legendi koje govore o životu na ovom prostoru.grafičkih prikaza sami procjene i zaključe kakvi su uslovi za život u pojedinim područjimaMonsunske Azije. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Indijskog i Indokineskog poluotoka(Tadž Mahal. utjecaja padavinskih voda na Pronaći na karti Turansku niziju.politička podjela. <individualizacija nastavnog procesa. Pomoći učenicima da sami zaključe zašto je nafta jedan od osnovnih uzroka političke nestabilnosti ovog područja.Aralsko Balhaško jezero. a posebno objasniti nastanak i funkcionisanje monsuna i njihov značaj za život uopšte Južne Azije i Indkine. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora. prirodne i društveme odlike.. njihovih prirodnih i društvenih odlika. Buhara.tropske poljoprivredne kulture. geografskih podataka o regiji koja se obrađuje.Zakavkazja i Srednjeg istoka( Kolhida. i Srednjeg istoka(prostora visoravni i džinovskih planina) određivanje njihovih granica. Poticati učenike na samostalno istraživanje i prikupljanje podataka o Na karti pronaći i obilježiti ovim regijama i zemljama 89 . Definisati Centralnu Aziju.izvođenja zaključaka.Razlozi – navesti. Osposobiti učenike da shvate i zaključe posljedice i pogubnost. Razvijanje svijesti.značaj zakvog režima). jezika i religija..Područje velikih nizija i rijeka. a ipak 1/3 stanovništva gladuje. Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Centralne Azije. intenzivna dinamika stanovništva –uzroci i posljedice.) Turanska nizija.. visije koje je ograničavaju.MONSUNSKA AZIJA Monsunska Azija (Južna. Razvijanje svijesti o značaju timskog rada. smanjenje površine Aralskog jezera(uzroci i posljedice).).CENTRALNA AZIJA. Velika gustina naseljenosti. Tolerantan i soplidaran odnos prema narodima koji žive na ovom prostoru i njihovoj kulturi. Objašnjavati(nivalni ražim rijeka.mogućnost navodnjavanja. Indija i Malezija. Istraživački rad učenika na samostalnom prikupljanju činjenica. Razvijanje sposobnosti samostalnog istraživanja. ravnice. Zakavkazja prostora između» dva mora».Mozaik naroda. njene granice. odrediti njihove prirodne odlike. rijeke Centralne Azije.Perzija Ferganska dolina). osnovni geografski podaci. odnosa kopna i mora.sposobnost određivanja klime na osnovu geografskog položaja. najveće planine na svijetu (Himalaji)rijeke i podračju sa najvećom gustinom naseljenosti i najsiromašnijim stanovništvom na svijetu Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Južne i Jugoistočne Azije.Zakavkazje i Srednji istok kao regiju sa istim ili sličnim prirodnogeografskjim i društvenogeografskim odlikama.sposobnost procjene uslova za život stanovništva . jezika i religija Razvijanje navike istraživanja – individualnog ili grupnog. Fergana – kolijevka velikog broja kulturnih biljaka(pšenice. nedostatak vode.velikih količina padavina (erozija) po život stanovništva. religije.tropske šume.)monsuni.Politička podjela. 5. Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Centralne Azije.visoravni. Prepooznati da je Južna Azija –Indijski podkontinet. Sposobnost razumijevanja regija u kojoj je moguće i tri žetve godišnje.pustinje na jugu. SREDNJI ISTOK (definicija prostora. aluvijalne ravni. nepovoljni uslovi za život.politička podjela – (zemlje nastale na ovom prostoru) . Osposobiti učenike da na osnovu dijagrama. Privredni napredak nekih zemalja JI Azije. Mozaik naroda.4. zemlje sa najvećim polkitičkim i ekonomskim utjecajem(izdvojiti) Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Kontinentalne Azije.Znati reljefne i klimatske karakteristike. Objašnjavati nastanak Kaspijskog jezera. Znati nabrojati zemlje koje su nastale na ovom prostoru. Kaspijsko jezero. intenzivna dinamika stanovništva. analize i sisnteze.ogromni prirodni potencijali (nafta). Razvijanje sposobnosti shvatanja . Zakavkazje. Velika gustina naseljenosti. o značaju Indijskog i Indokineskog poluostrva za svjetsku kulturu i civilizaciju. rijeke i pustinje koje su se nastale na ovom prostoru.regija vrlo duge kulture i tradicije.mala gustina naseljenosti. politički nestabilan prostor..kod učenika. Indokina. Samarkand.

grafičkih prikaza sami procjene uslove za život u pojedinim područjima. Znati političku podjelu prostora osnovne geografske podatke o Indiji i Indoneziji i šta su posljedice(migracijei kocentacija stanovništva u gradovima. ogromni nenaseljeni i prenaseljeni prostori.. specifičnosti zemalja ovog prostora: Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Dalekog istoka njegovihi prirodnih i društvenih odlika. 6.florne i faunističke karakteristike Dalekog istoka.. Znati osnovne geografske podake Kine i Japana. Shvataiti značaj proširivanja obradivih površina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje.kao jednog od klimatskih faktora. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. Odrediti područja. koje ima i sada velik utjecaj na stanje društvene organizacije zemalja ovog prostora. Sposobnost učenika da na osnovu dijagrama. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. Kina i Japan – osnovni geografski podaci Uočiti i shvatiti razvoj ove regije kroz različite historijske epohe(nastanak i razvoj Kineske i Japanske države kao najznačajnijih zemalja Dalekog istoka. Tokio . Shvatiti filozofiju načina života stanovništva koje nastanjuje ovu regiju..Altaj . Steći svijest o tradicionalnom društvu.klimatske. najveće planine (Kingan. prirodna bogatstva Identificirati kulture. Razvijati sposobnost timskog rada.. Analizirati religijskih shvatanjaima stanovništva ovog prostora i utjecaj takvih stavova i svatanja na način života. Shvatanje da je moguće živjeti i na velikim nadmorskim visinama kao što je Tibet iako su prirodni uslovi za život nepovoljni.Šangaj. koju Objašnjavati(razgovor) izučavaju. koje su nastale na ovom prostoru. (visoravni – Tibet. Razviti sposobnost procjene utjecaja klimatskih faktora na Razvijanje svijesti. Osposobiti učenike za analizu klimograma padavina i temperature i izvođenje zaključaka na osnovu njih.Mongolska visoravan) .Utjecaj na svjetsku politiku. sve veće površinske rijeke Objašnjavati( analizirati) značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja.spcifičnosti značaj proširivanja zemalja ovog obradivih površina i prostora(spisak osavremenjavanja literature): poljoprivredne proizvodnje Objašnjavati nepoznate za poboljšanje života pojmove uzroke i 90 . savremeni privredni i politički trendovi. Steći sposobnost uočavanja klimatskih razlika (naročito u količini padavina) između južnih i sjevernih dijelova Kine(izvantropski monsuni). grafikona.Takla Makan.Kven Lun. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru – forma i sadržaj pisanja izvještaja. Tjen Šan. i parovima. utvrđivati značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja.utjecaj morskih struja..osnovne karakteristike.pustinja Gobi.Malezija..njihov značaj i utjecaj na svjetsku kulturu i civilzaciju) Znati morfološke. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Dalekog istoka (Peking. koja su stalno ugrožena od poplava(uzroci i posljedice) Pomoću podataka. kao reprezentativnih zemalja ovog prostora. Tibet. Indija.kod učenika. o značaju Dalekog istoka za svjetsku kulturu i civilizaciju. rada u grupama.. Znati objasniti društvenogeografske karakteristike(najbrojnije zemlje na svijetu. najveće visoravni na svijetu. hidrografske..) aluvijalne ravni. eroziju zemljišta i siromašenje stanovništva.Poljoprivreda kao glavno zanimanje stanovništva.Daleki istok : Specifičnosti prirodnogeografskog položaja i društvenogeigrafskih odlika. Privredni razvoj/uslovi privrednog razvoja).poltička podjela prostora. prirodna bogatstva. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji.razumjeti uzroke i posljedice ovih pojava.Mongolska visoravan. koju izučavaju.

flora i fauna – osnovne karakteristike) Stanovništvo i privreda Afrike – osnovni geografski(demografski podaci) Afričko Sredozemlje Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze. 8. manje Africi i njenim regijama i razvijene i zemlje koje su zemljama koje su nastale u poćetnoj fazi tog na ovom prostoru – forma razvoja. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. čitanje i analiza na času. planina. rijeka. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju Označiti bojama turistički i prikupljanje podataka o najrazvijenije. radi boljeg kvaliteta živbota sada i u budućnosti. njegovih prirodnih i društvenih Izrada slijepe karte – odlika. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti. Sposobnost određivanja. koju izučavaju. klimodijagrama. Prostor najvećih pustinja na Zemlji. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. grafikona. Stočari nomadi – «pustinjski narod» Karakteristike reljefa i klime ovog područja Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Afričkog kontinenta.. . Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte.regije u kojoj živi najveći broj stanovnika na zemlji: Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Afričkog kontinenta.. Vođenje rječnika geografskih pojmova. navikavati učenike na timski rad. vode.flornih oblasti. evaluaciju i samoevaluaciju.i granica. Osposobljavanje za grupni rad. Osposobljavati. specifičnosti ovog reljefa.količina padavina. jezera. temperatura. u skladu sa GŠ tipova klime. 7.Središnje i Istočne)Nigerija. Demografske karakteristike. Sposobnost razumijevanja tradicije. Geomorfološke. koji se odnose na prirodne odlike Afrike. prirodna bogatstva Razviti sposobnost da u skladu sa prirodnim uslovima za život procijeniti gustinu stanovništva.klimatske prilike analizom grafikona.Pustinje i oaze. Etiopija i Južne Afrike – JAR – osnovni geografske Značaj Nila za razvoj kulture i civlizacije.. pustinja . i sadržaj pisanja izvještaja. posljedice pojava. Kongo. ali i geostrateški značaj. visoravni.njegov značaj. samostalan rad.AFRIKA AFRIKA-geografski položaj i prirodnogeografske odlike Afrike(reljef. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti. klimatske i hidrografske karakteristike. većih rijeka. većih gradova i vrlo važnog i saobračajnica Afričkog interesantnog prostora. Razvijanje navike očuvanja geografske sredine.Najznačajnije zemlje Ekvatorijalne Afrike(Zapadne. kulture i religije.prostor sukoba velikih sila.. klima. Sucki kanal – njegov saobraćajni.spcifičnosti zemalja ovog 91 . određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata).njenog geografskog položaja. Pisanje izvještaja o provedenim istraživanjima. Položaj Afričkog Sredozemlja na karti. geografski i historijski država. kontinenta. koje se odnose na Daleki istok.

visoravni. Za domaću zadaću.karakteristike. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti(obojiti različitom bojom beltove). a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju nastankom neokolonijalizma. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti. imaju na proizvodnju hrane na ovom. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja.uzroke nastanka pustinja u Africi.. prostiranje. pustinja . Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte.Prirodno 92 . Nacrtati sliepu kartu te označiti granice i različitim bojama označiti regije i zemlje koje su nastale na tom kontinentu. planina. Afričkog kontinanta. Izrada nastavnih listića Izrada pitanja objektivnog tipa radi provjere stečenih znanja zajedno sa ostalim članovima aktiva nastavnika geografije.Geografski položaj. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Američkog kontinenta. naseljenost i stepen razvijenosti – aparthejd. Sposobnost shvatanja. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. učenici se trebaju pripremiti za razgovore.uzroke i posljedice. Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Američkog kontinenta.. uz pomoć učeničkih predznanja. Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Američkog kontinenta. Aloi i ostatke animizma.Afričkog kontinenta. kao i drugim kontinastima. . Znati navesti religije Afrike. koji se odnose na prirodne odlike Amerike. naseljenosti pojedinih prostora. diskusije..stepen privredne razvijenosti (prirodna bogatstva). Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o 9.njenog geografskog položaja.i granica. Sposobnost shvatanja značaja klime i i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja u Africi. Nacrtati sliepu kartu te prostora(spisak literatura): Objašnjavati nepoznate pojmove Objasniti. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata).koji svjedoče o veoma niskom kulturnom i civilizacijskom stepenu razvojaZapadne.Centralne i istočne Afrike. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. njegovih prirodnih i društvenih odlika. rijeka.osnova za razvoj. koliki značaj tlo i klima.AMERIKA(AMERIKE) 10. Pomaže učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o Americi i njenim regijama – forma i sadržaj pisanja izvještaja.

na temelju kojih če moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju SAD i Kanada. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju prekomjernim iskorištavanjem prirodnih bogatstava(Amazonije)i zagađivanjem atmosfre.SAD i Kanada – zemlje vrlo visoko privredno razvijene. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Na slijepoj karti Angloamerike ucrtati.Značaj unutrašniih vodenih puteva. 93 . prašuma. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama svijeta. najveće luke – pristaništa. 10b). kao svjetske supersile. savana i stepa u Americi Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. dobro i prihvatljivo društveno uređenje. Pisanje izvještaja o provedenom istraživanju. Visokostručne radne snage i društveno uređenje. rudarska i poljoprivredna središta.čitanje i analiza na času. industrijska. u skladu sa GŠ tipova klime. poljoprivrdna i industrijska područja Amerike.konture saveznih država(SAD) i pokrajina(Kanada)najznač ajnije gradove. Pogodnim pitanjima potaći učenike da razmišljanjem i prikupljanje činjenica o položaju SAD-a. plodno zemljište. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja.shvate značaj i njenog utjecaja na globalana dešavanja u svijetu.tajgi. spcifičnosti zemalja ovog prostora(spisak literatura): Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja 10a).Golemih prirodnih bogatstava. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. ljudske resurse i stručne kadrove.Stanovništvo i privreda Amerike – karakteristike privrednog razvoja. Kontinentu koji izučavaju. odrediti granice i različitim bojama označiti regije.flornih oblasti. karakteristike društvenog uređenja i organizacije država: Učenici trebaju steći znanja.geografska obilježja Amerike Sposobnost određivanja. Znati da je geografski i saobraćjni položaj SAD i Kanade izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije okeane i mora). velike zalihe ruda.da ima povoljne klimatske uvjete. temperatura. Sposobnost shvatanja značaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja.količina padavina.

Utjecaj Španske i portugalske kolonizacije na zemlje i stanovništvo Latinske Amerike 11. određivanje geografskog položaja Australije. razlika u razvijenosti Angloamerike i Latinske Amerike – uzroci i posljedice. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno. učenici trebaju da prepoznaju englesku kulturu. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Americi i svijetu. angažirati 94 . većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču.diktatorski režimi..zadaci objektivnog tipa. klimatske.Australija:prirodnogeografske i društvenogeografske odlike. analogije. Razumjeti političku i privrednu situacijom u Latinskoj Americi. Sposobnos da se bez uljepšavanja predstavi stanje u zemljama koje se obrađuju (Angloamerika i Latinska merike) Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja prirodni i društveni uslovi u kojima se djeluje.kao nedostatak Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. kako se spašavaju kitovi koji se često nasuču Na osnovu poznate nastavne materije.hidrološke. sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu.svijeta(SAD i Kanada) Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem zemalja Latinske Amerike. trebaju izvoditi zaključke o tome šta je uvjetovalo da Njujork.. tropske oblasti na sjeveru(monsuni). nastavnici će unaprijed pripremiti odgovarajuća pitanja. Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Ameriku .gradovi. .postanu najveći gradovi Amerike. narkomafija –nerješivi problem ovih zemalja. potreba za radnom snagom. Izraditi slijepu kartu – reljefa. Pokušati naći slike ili tekstove. ili mješoviti zadaci. Kroz raspravu.testovi. Uz zadatke upoređivanja. na kojima se vidi.stručni rad i veliko zalaganje stanovništva(radinost) – primjer Kine i Japana. San Francisko. (staro stanovništvo.Osnovni geografski podaci o Argentini. nastavnik produktivnim. kao privredno najrazvijenoj zemlji Južne Amerike. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja nastavnici trebaju često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamišljenog putovanja.ugodno jugozapado i jugoistočno primorje. Primjenjujući već stečena znanja o ekonomski razvijenim nerazvijenim zemljama svijeta razviti sposobnost upoređivanja – komparacije visoko razvijenih sa srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama Amerike. florne i faunističke karakteristike i specifičnosti Australije i Okeanije(podjela).naseljenost i struktura stanovništva.Vašington.karakteristike privrednog razvoja.. Na kraju svake nastavne teme. Znati da je Australija kontinent kontrasta u svakom pogledu(velike pustinje u središnjem dijelu. svjetske metropole – megalopolisi. Znati reljefne. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o Australiji. Steći sposobnost uočavanja i objašnjavanja izoliranosti Australijskog kontineta.Osnovni geografski podaci o Čileu kao najznačajnijoj zemlji zapadnog dijela kontineta.. 10c)Brazil.. ekonomske migracije) Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama Anglo i Latinske Amerike(bez euforičnog prikazivanja.politička podjela ovog prostora.Argentina i Čile – osnovni geografski podaci. Razviti sposobnost snalaženja na karti Australije. nastavnik treba pripremiti zadatke za kratku(brzu)pismenu provjeru znanja. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja Angloamerike i zadovoljavajućeg stepena nataliteta Latinske Amerike.kao najvećoj zemlji Južne Amerike. Razviti pozitivan stav Pronaći fotografije i opise biljaka i životinja koje jedino žive na prostoru Australije i Okeanije. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti.Australija i Okeanija 11a. Osnovni geografski podaci o Brazilu.. Los Anđelos.

Zavisnost gustine naseljenosti od prirodnih faktora. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama.koji su u ovoj zemlji stanovniuci drugog reda i teško se prilagođavaju načinu života bijelog čovjeka. turizam. intelektualne stvaralačke snage učenika. prema starosjediocima Australije(Aboridžanim a). kao i pozicija velikh gradova uvjetovana specifičnom prirodnogeografskim uslovima a najviše klimom i geografskim položajem. industrije i stočarstava promjenio izgled Australije.specifičan biljni i žiivotinjski svijet.(Uočiti na geografskoj karti) Znati prirodne resurse na kojima Australija zasniva svoju privrednu razvijenost i visok živorni standard svog stanovništva .organizacije države/društvenog uređenja) i standarda stanovništva. Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte: 95 . u odnosu na vrijeme kada je otkrivena.vulkansko tlo. Tako će se povečati .Velington. način života stanovništva. Polinezija. motiviranost učenika za rad. na kojima su uslovi za život najpovoljniji i gdje se uzgaja najveći broj goveda i ovaca.zemlja ovaca i goveda.mali broj rijeka.Položaj Melanezije. uloga i značaj Okeanije u svijetu(neki izvozni proizvodi – tropski). 11b). Znati osnovne geografske karakteristike Novog Zelanda(dva otoka.bijelci najbrojniji. Obilježiti izvozne luke i najveće gradske centre.Okeanija Znati šta obuhvata Okeanija i kako se dijeli( Melanezija. Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. Imati pozitivan stav prema stanovništvu do kojeg još nije doprla civilizacija u punoj mjeri i razumjeti njihov način života. geografskog položaja i plasmana industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. Naseljenost Novog Zelanda. Mikronezije i Polinezije u odnosu na Australiju. na plitki dio mora uz južne obale Australije. Biti sposoban shvatiti zašto su velike sile držale pod kolo nijalnim jarmom stanovništvo Okeanije. razvoj gradova. gejziri. mlijeka i mliječnih prerađevina. Nacrtati slijepu kartu Australije i Okeanije. Razviti sposobnost razumjevanja odnosa prirodne sredine (bogatstava). Novi Zeland).. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Australije . Mikronezija . Pronaći objašnjenja za pojmove:rasna segregacija i rasna diskri minacija. pa onda unijeti u nju područja. Biti sposoban shvatiti i razumjeti uslove života stanovništva Okeanije i prirodnih ljepote koje se na njima nalaze. Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je naseljavanje bijelaca.Znati osnovne geografske pojmove koji se odnose na otoke Okeanije.milioni grla ovaca i goveda. zašto je Australska vlada sve do nedavno zabranjivala useljavanje nebjelačkog stanovništva na Australijski kontinent. Maori. koje nisu ovdje živjele do dolaska bjelaca. Sposobnost razumjevanja međuzavisnosti prirodne i društvene sredine. Voditi raspravu sa učenicima. ogromna količina vode ispod pustinja(arteški bunarevi).

Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe(komparacije)P olarnih oblasti sa ostalim oblastima na Zemlji. 96 . Na plakatu nacrtati konture. Arktika. Pronaći podatke.Grenland i Antarktik. Da prepoznaju prirodno – geografska obilježja polarnih oblasti i njihov značaj za klimu na Zemlji.koja živa bića nastanjuju vode Atlantskog okeana u blizini Polarnih oblasti. Sosobnost «čitanja» geografske karte. Razviti pravilan stav prema nenaseljenim polaranim prostorima na zemlji i njihovom značaju za održanje života na Zemlji.Polarne oblasti na zemlji Znati na geografskim kartama odrediti položaj Arktika i Antarktika. Pomagati učenicima pri izradi karata i pomoći im da shvate značaj polarnih oblasti za život na zemlji. Voditi razgovore sa učenicima o živom svijetu koji nastanjuje polarne oblasti i vode koje se nalaze u blizini ili ispod leda polarnih oblasti.Ledeni bregovi – opasnosti. Nacrtati na slijepoj karti Arktik.Grenland – najveći otok na zemlji – naseljenost. Antarktika i Grenlanda.Razlika između ova dva ledena područja.12.

stavovi. 35 časova godišnje Tematske Cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije. 35 časova godišnje Historija. VIII razred – 1 čas sedmično. Proces i sadržaj Učiti: Učenik: Vrijednosti. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 97 .Historija. VIII razred – 1 čas sedmično.

Velika geografska otkrića.Važnost revolucije 1848/49. Razvija svijest o političkom .Austro-ugarsku nagodbu. pojašnjava . Razumije značaj naučnog i kulturnog razvitka. Zemlje jugoistočne Evropenacionalni pokreti Zemlje jugoistočne Evrope pod osmanskom. Društveni poredak koji se javlja u Novom vijeku i njegova osnovna obilježja. Izvode zaključke o tome šta se desilo i zašto i za svoje zaključke navode razloge. kartama. organizira aktivnosti učenja na času . Priprema nastavna usmjerenja (didaktičku strukturu s Učestvuje u karakterističnim aktivnostima u slijedom) :nastavu kroz razredu. Određuje jasne ciljeve učenja.Priprema analizu izvora (rad na tekstualnim Analiziraju izvore izvorima.EvropaNovi vijek Humanizam i renasansa. društvenom kulturnom kontekstu historijskog razvoja BiH i susjednih zemalja.Glavne predstavnike Humanizma i Renesanse.Nacionalno buđenje u susjednim zemaljama (Hrvatska. kulture i umjetnosti za civilizacijski razvoj .Zna kako su se razvijali nacionalni pokreti u susjednim zemljama. Zna zemlje jugoistočne Evrope koje su bile pod vlasti Osmanskog carstva. Priprema aktivnosti provjere znanja učenika u skladu sa postavljenim standardima. informacije slažu usmjerava aktivnosti u slijed i širi učenja .važnost pojave Humanizma i Renesanse. Ispituju Internetom. zadatke. privredni i kulturni razvoj susjednih zemalja (Hrvatske. naglašava najvažnije ideje .Habsburške monarhije i Mletačke republike. Zna pojam revolucija. njihovi programi i ličnosti (obraditi u kontekstu događanja u Bosni i Hercegovini).Komunicira. Zna politički. Srbija i CrnaGora).Pojam nacija. tehnike. Privredni razvoj Zapadne Evrope. hronološkog mišljenja Izgrađuje stav o značaju građanskih revolucija.Reformacija i protivreformacija.Posljedice velikih geografskih otkrića. habsburškom i mletačkom vlasti od XVI do kraja XVIII stoljeća.Gradovi. tehnika kultura i umjetnost.Posljedice građanskog rata u SAD-u. Srbije i Crne Gore) XVI do konca XVIII st. karikaturama. postavljenim ciljevima . i rješavaju slikama.Važnost ideja Američkog rata za nezavisnost i Francuske građanske revolucije. Razvija sposobnost hronološkog(kronološkog)mišljenja i da osnovu analize izvora samostalno i jasno iznosi svoje mišljenje . Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i Njemačke. Dubrovačke republike.istaknute ličnosti. Značaj i razvoj gradova. Naučne. Pojam industrijska revolucija i njene posljedice. tehničke ikulturne tekovine Novog vijeka. Osmanskog carstva i Rusije. Razvija hronološko razumijevanje i stav o značaju razvoja nauke . organizira aktivnosti učenja u paru ili grupi (priprema analizu izuvora . formuliše jasna pitanja. objašnjava nove pojmove. Zna kako su nacionalni pokreti u susjednim zemljama utjecali na prilike u BiH.Oblici vladavine:apsolutizam i parlamentarizam.) formuliše relevantnost izvora jasna pitanja .Osobenosti privrednog razvoja Zapadne Evrope.Nauka .Kapitalizam i kapitalističko društvo.Izgrađuje stav o važnosti pojave Humanizma i Renesanse. Posljedice Napoleonovih osvajanja. Prikupljene nove pojmove. postavljene pjesmama i muzikom. Građansko društvonacionalne Razvija sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja.nacionalni pokret. Analiziraju izvore da bi identificirali relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na pitanja.. Zna događaje i pojave koji su obilježili početak novog vijeka(međaši novog vijeka).Najznačajniji pokreti. djelotvorno komunicira sa učenicima). Razlikuje rad na istraživačkim 98 . Zauzima vlastiti stav uz korištenje dokaza. Na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno. Osmanskog carstva i Rusije. vlastiti stav na osnovu Priprema aktivnosti prikupljenih učenja u skladu sa jasno informacija. Prepoznaje i analizira historijske izvore. Položaj žene u novom Razvija interes za proučavanje historije Novog vijrka. programe nacionalnih pokreta. iznose znanje učenika.Oblike vladavine i vjersku sliku Evrope.Razvija sposobnost empatije. Analizira izvore i iznosi Određuje jasne ciljeve učenja. informacije slažu u u slijed i povezuju u širi kontekst .Industrijska revolucija. Provjerava kontekst.

države Nastanak i razvoj SAD-a. Francuska revolucija.Napoleonovo doba.Evropske zemlje u 1848 god.-značaj i posljedice. Ujedinjenje Italije.Ujedinjenje Njemačke.Austro-Ugarska nagodba.Građanski rat u SAD-u.Položaj žene u novim vijeku.Monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Bosna u XIXstoljeć u Reforme u Osmanskom carstvu zadnje decenije XVIII st. i u prvim decenijama XIX st.Administrativnoupravno uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Pokret za autonomiju Bosne.Društvo i društveni odnosi.Privreda,kultura i prosvjeta.Hatišerif od Gilhane.Omer paša Latas.Velika istočna kriza 1875-1878g.

vijeku.Pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije i može da objasni uzroke, tok i posljedice velikih revolucija koje su obilježile početak stvaranja građanskog društva u Evropi i svijetu. Može da objasni položaj žene u Novom vijeku. Razumije i može da objasni pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije posljedice pojave monopolističkog kapitalizma i imperijalizma. Zna zašto su provođenje reforme u Osmanskom carstvu i posljedice provođenja reformi.Uzroke,tok i posljedice borbe za autonomiju Bosne. Uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Društveni,privredni i kulturni razvoj.Zna pojam Istočno pitanje, posljedice Istočne krize i položaj BiH u međunarodnoj politici XIX st. Može da objasni i razumije najvažnije tokove,pojave i historijske procese razvoja Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIXst.Razumije i može da objasni međunarodnu politiku u BiH u XIX st.Povezuje prošlost i sadašnjost.Razumije važnost multiperspektivnosti u historiji.

vlastiti sud. Priprema prezentaciju

Izgrađuje mišljenje i stav historijsko-kulturnom i privrednom razvitku BiH u XIX st..Njeguje duh tolerancije i demokracije . Učenici razviju svijest o višestoljestoljetmoj prisutnosti nacionalnih manjina na prostoru BiH, multietničkoj i kulturnoj zastupljenojsti na tlu Bosne i Hercegovine. .

bitne od nebitnih informacija, tumači podatke postavljene u vremenski okvir, identificira i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i između historijskih perioda, zauzima stav uz korištenje dokaza. Učestvuju u aktivnostima učenja (analiziraju izvore, Prikupljaja različite izvore i procjenjuje njihovu vrijednost, pronalazi odgovore na postavljena pitnja. Iznosi vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija.

projektima ( položaj žene u Novom vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju... Pojašnjava nove pojmovre, djelotvorno komunicira sa učenicima . Provjerava ono što učenici rade Procjenjuje znanje učenika na osnovu postavljenih standarda. Organizira aktivnosti učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Usmjerava aktivnosti učenika , objašnjava kontekst , formuliše pitanja koja usmjeravaju istraživanja i analizu, organizira prikupljanje različitih izvora za istraživački projekt (stanovništvo BiH nacionalne manjine ; običaji, ishrana u BiH). Djelotvorno komunicira sa učenicima. Prati aktivnosti učenika . ocjenjuje učeike.

99

TEHNIČKA KULTURA , VIII razred – 2 čas sedmično, 70 časova godišnje
Tematske cjeline/Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj ELEKTROTEHN IKA Izvori električne energije Učiti: Elektrane: podjela, princip rada, razlike, opis, prenos i distribucija električne energije; Učenik : Izrađuje crtež uproštenog presjeka hidro i termoelektrane, opisuje princip rada, razlike, prednosti i nedostatke; Shvata prednosti električne energije nad energijom čvrstih i tečnih goriva; Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija; Afirmacija stvaralaštva; rada i Aktivno prate izlaganja i prezentaciju predmetnog nastavnika o elektranama; Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda rada u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva; Pripremanje nastavnu tehniku i tehnologiju; OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti, ponašanje stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika

100

Simboli i sheme u elektrotehnici

Skiciranje simbola i izrada shema -značaj simbola i shema;

Crta i čita simbole i sheme; Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu; Pravilno vrši izbor i upotrebu elektroinstalacionih materijala; Vrši pravilan izbor alata i pribora; Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugima;

Usvajaju znanja vezana za simbole i sheme u elektrotehnici; Samostalno skiciraju i izrađuju sheme; Usvajaju osnovna znanja o elektroinstalacionim materijalima, o izboru i montaži; Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada s pojedinim alatima i priborima, te i sami učestvuju u tim aktivnostima; Prate izlaganje i uputstva nastavnika, te samostalno ili po grupama proračunavaju snagu pojedinih elektro-potrošača ili obračunavaju utrošak električne energije domaćinstva; Shvataju značaj poštivanja općih i ličnih mjera zaštite na radu; Koristeći različite alate i uz pomoć nastavnika izrađuju različite električne uređaje; Imaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći i po potrebi pružaju prvu pomoć;

Izrađuje materijal;

didaktički

Primjenjuje modele interaktivne nastave; Ostvaruje stvaralačku razredu; radnu atmosferu i u

Elektroinstalacion i materijali Alati i pribori u elektrotehnici

Vrste i primjena elektroinstalacionih materijala; Osnove o alatima i priborima u elektrotehnici, rukovanje i održavanje;

Prezentira učenicima najčešće korištene elektroinstalacione materijale, objašnjava namjenu i montažu; Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i rad; Ukazuje učenicima na važnost pravilnog rukovanja i održavanja elektro–uređaja u domaćinstvu, te značaj ekonomičnog korištenja električne energije; Daje neophodna uputstva učenicima pri rješavanju praktičnih problema; Vodi računa o bezbjednosti učenika u radionici; Vodi računa o ispravnosti alata i mašina u radionici; Prezentira modele elektromototora: objašnjava princip rada, održavanje, zaštitne mjere, rukovanje; Podsjeća učenike na

Kućanski električni aparati

Električni uređaji i aparati u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja;

Osposobljava se za otklanjanje sitnih kvarova u domaćinstvu;

Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema; Razvijenje smisla za ekonomično korištenje energije i materijala;

Vježbe i praktični radovi

Korištenje simbola i shema u elektrotehnici, izrada jednostavnijih shema, upotreba različitih alata, pribora i aparata -izrada jednostavnijih električnih uređaja i uređaja za ispitivanje električnih instalacija, opće i lične mjere zaštite na radu;

Izrađuje jednostavnije sheme u elektrotehnici; Osposobljava se za izbor potrebnih alata i pribora i izradu prostijih elektrouređaja; Ispituje ispravnost pojedinih električnih instalacija;

Maksimalno poštovanje kućnog reda pri radu u školskoj radionici;

Ispoljavanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika; Razvijanje svijesti o značaju elektrotehnike i elektronike u životu čovjeka;

Elektromotori

Elektromotori: pogon, princip rada, održavanje

Razumije značaj pravilnog izbora, montaže i održavanja elektromotora;

Pažljivo prate izlaganje i demonstriranje nastavnika o elektromotorima i njihovim sklopovima; značaju elektromotora u privredi i

101

a onda ih i grafički predstavljaju. sa naglaskom na bezbjednost djece. Razvijanje svijesti o značaju ponašanja i pridržavanja propisa u saobraćaju. telegrafija. instrumenti i pribori u elektronici. Razvijanje svijesti o značaju pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. domaćinstvima. izrada jednostavnijih shema. Upoznaje učenike sa telegrafskim sistemima i načinom rada. demontira i montira prostije uređaje i aparate u elektrotehnici. Osnovni elektronički elementi Alati i pribori u elektronici Otpornici. instalacija. Shvata telekomunikacija čovjeka. Uz pomoć grafičkih priloga. Objašnjava značaj propisnog ponašanja u saobraćaju i ukazuje na opasnosti usljed nepridržavanja tih propisa. Razumije značaj pravilnog održavanja telefonskih aparata i mreže. te ih usmjerava na pravilan izbor i upotrebu. Priprema materijale.ELEKTRONIKA Elektronički uređaji Uvođenje učenika u elektroniku: prenos govora. Pažljivo slušaju i prate rad nastavnika. Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. Shvata korelaciju nastavnih sadržaja fizika-tehnička kultura. analiziraju klopove. izvršene analize i sinteze. objašnjava visokofrekventne i niskofrekventne oscilacije. telefonija. upotreba različitih pribora i alata. Vježbe i praktični radovi TELEKOMUNIK ACIJE Razvoj komunikacija NV telefonija Korištenje simbola i shema u elektronici. Imaju uvid u sastavne dijelove telefonskih centrala. Donošenje zaključaka na osnovu argumenata. rukovanje. kao i o racionalnom korištenju energije. Praktično objašnjava značaj i primjenu pojedinih elektroničkih elemenata. organizacija telefonske mreže. 102 . Priprema grafičke priloge. te prenos govora i muzike transformacijom zvučnih signala u električne i obrnuto. Prepoznaje i vrši pravilan izbor elektroničkih elemenata. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. u cilju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Pažljivo prate izlaganje nastavnika i prezentaciju pojedinih sklopova: telefona. Pažljivo slušaju nastavnika. muzike i pokretnih slika na daljinu. poluprovodnici. instrumente i pribore. u organizaciju telefonske mreže i u značaj održavanja. radio i TV antenna. instrumentima i priborima i sami učestvuju u tim aktivnostima. sadržaje koje su već radili na časovima fizike. instrumenata i pribora. Učestvuju u analizi sklopova. sklopove pojedinih elektroničkih uređaja i sve to na što jednostavniji i razumljiviji način objašnjava učenicima. Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada na pojedinim alatima. radio aparata. didaktičke Simboli i sheme u elektronici Skiciranje i čitanje simbola i shema u elektronici. pojedine sklopove radio i TV aparata demontiraju po odobrenju i uz prisustvo nastavnika. Osnovna znanja iz oblasti komunikacija: razvoj. Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata. felefonskih aparata objasniti učenicima značaj fiksne i mobilne telefonije. uz pomoć nastavnika. Pravilno vrši izbor i upotrebljava alate. Analiziraju elektroničke elemente i njihovu ugradnju u sklopove. instrumente i pribore. održavanje. Osnovni alati. u značaj životu Usvajaju osnovna znanja iz oblasti komunikacija: instalacionih vodova i materijala. montiranje jednostavnijih radio-prijemnika. Koristi potrebne alate. Sastavni dijelovi telefonskih centrala. kondenzatori. Pažljivo prati rad učenika i daje neophodna uputstva. Čita i crta simbole i sheme.

Prate izlaganje nastavnika o principu rada telegrafskih uređaja. Samostalno proučava odabrane oblasti. telegrafskih sistema i mreže.Telegrafija Osnovna znanja iz oblasti telegrafije. interesa učenika i mogućnosti škole). u cilju lične bezbjednosti. kao i bezbjednosti ostalih učesnika u sobraćaju. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. Racionalno korištenje energije i materijala. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. za odabir najpovoljnijeg goriva za domaćinstvo. prate zanimljive članke i informacija sa medija. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika. Usvajaju znanja potrebna za pravilno ponašanje u saobraćaju. saobraćajne nesreće i njihovi uzročnici. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Prave skicu urednog odlagališta za otpad. faktori koji utiču na bezbjednost u saobraćaju – čovjek (dijete). pravilnog zbrinjavanja otpada. za pravilno zbrinjavanje otpada. stiče vještine. značaj pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. pravilan izbor goriva za domaćinstvo. kreiraju obrazovni pano. posmatra i zaključuje. prikuplja informacije i podatke. Saobraćajna kultura Objašnjava značaj: racionalnog korištenja energije. -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Elektrane b) Elektronika c) Saobraćaj Shvata značaj razvoja i održavanja telegrafije u komunikacijama. Međusobno komuniciraju u cilju sticanja novih znanja i vještina. internet (po mogućnosti). pravilan odnos prema prirodi i čovjekovoj okolini. Shvata značaj pridržavanja propisa u saobraćaju. Pavilno korištenje sredstava javnog saobraćaja. ENERGIJA I OKOLINA IZBORNI DIO (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. priručnike. 103 . Osposobljava se za: racionalno korištenje energije.

navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. . OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA . Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. 2. postupke uključivanja i isključivanja računara. za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. . Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. 3.da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. 104 . primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. 1. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI . ali i kulturnim navikama. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. OSNOVNA ZNANJA . čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika).da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu.da učenici upoznaju strukturu računara. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. umijeća i vještine.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4.INFORMATIKA ZA VIII RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. . Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. Četiri odrednice: osnovna znanja.osnovna znanja o strukturi računara. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija.

105 . . . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a).osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. rad sa proračunskim tablicama i grafikom).da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. .da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja..sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje. . .da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara. . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. . UMIJEĆA I VJEŠTINE . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. . . .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz.

NAVIKE. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. . Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. 106 .da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. . Odjeljenja se dijele u dvije grupe. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave. . su novi ili su prošireni. .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. putem Interneta. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. primjena računara. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.navika korištenja informatičke literature. prenos podataka i računarske mreže. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. . Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. Naime. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika..

je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). stvara povoljnu mikroklimu za učenje. U programu je preferiran BASIC. . U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. . ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika.sticanja umijeća i vještine. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. Nastavnici informatike treba da. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). te u području . nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). likovne kulture (računarski dizajn. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: .sticanja osnovnih ICT znanja.• izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika.usvajanju navika i stavova. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. 107 . Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. u skladu sa mogućnostima škole.

učešća učenika u grupnom radu. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. informacija i podatak. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Elementi brojnih sistema. Učenik treba da pravilano i uspješno tumači ulogu brojnih sistema. STAVOVI. PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. kako je predviđeno zakonom. Baza (osnova) brojnog sistema. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. Binarna aritmetika. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. Pojmovi: ulazne i izlazne informacije. organizovanje. Praćenje predavanja i uputa nastavnika. Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija. 2. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. oduzimanju. informacijama i podacima. Decimalni. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Sabiranju. Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. binarni i heksadecimalni brojni sistemi. binarni. Obrada informacija i obrada podataka. Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. Davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. množenju i dijeljenju binarnih brojeva. Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u Uključivanje u rasprave o ulozi Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima 108 . Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva. Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Prezentovanje nastavnih sadržaja. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike. Informacija i podatak. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. Praćenje aktivnosti učenika. Razlikovanje ulazne od izlazne informacije. Pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. Pojmovi: informatika. MATEMATIČKE OSNOVE RADA RAČUNARA Numerički (brojni) sistemi.Pored toga nastavnik treba da prati. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Usvojen pojam brojni (numerički) sistem. Obrada informacija. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. Aktivno učešće u vježbama. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. Sposobnost razlikovanja pojma infrmacije od pojma podatak. Decimalni (dekadni). OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. Prezentovanje nastavnih sadržaja. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja.

PC računari. Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika. Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene. Procesor (centralna jedinica). pomična kuglica. 109 . hand-held. razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. procesor). palmtop. Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara. način njihovog povezivanja i drugo. Izgrađuju pravilan stav Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskom hardverom te izrađuju zidne novine. Sposobnost priključivanja ulazno-izlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada. Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva . Blok šema hardverske strukture PC računara. John Von Neumannova struktura računara. pomagala za računanje. Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. digitalna kamera. Vrste računara: kućni i personalni (PC). Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada. Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara. Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije. Znaju nabrojati izlazne jedinice: Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova. Pravilno se onose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike. Uticaj računara na cjelokupno društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti. Prezentovanje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca. skener. prate izlaganje nastavnika. 3. Upoređuju računare i njihove mogućnosti. Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara). mikrofon. Pojava. Kontroliše izvršavanje radnih obaveza: vođene odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki. Održaju odgovarajuću pažnju na času. Rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva. Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva. Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije. Evidentira napredovanje učenika. ulazni uređaji. izlazne jedinice i centralna jedinica. kontroler eksterne memorije. Demonstrira različite dijelove računara. Podjela (vrste) računara. Radne stanice. ranijih generacija i sadašnjih. veliki računari. palica za igru (džojstik). Utjecaj računara na okolinu i pojedinca. generacije računara. ulazno izlazne jedinice. Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica. Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme. Shvatanje i prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice. Grupe uređaja: ulazne jedinice. Ulazne i izlazne jedinice PC računara i njihove uloge. Pojava mikroprocesora. miš. binarne aritmetike u funkcionisanju računara. stolni (desktop) i prenosni (laptop. Historijski razvoj računara. mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija. izlazni uređaji). superračunari. PDA – Personal Digital Assistant). Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura. ARHITEKTURA RAČUNARA Razvoj računara.osnove funkcionisanja (rada računara). eksterna memorija. notebook. Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove. memorije. Hardverska struktura PC računara (CPU. Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove. načinu rada računara.peta). sabirnice. Aktivno učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru. vrste i uloga mikroprocesora. grafička ploča ili tablet. interna memorija. miniračunari.

fiksni) disk. Znaju njegovu ulogu i vrijednost. USB (Univesal Serial Bus) vrata. čitači. zvučna kartica. Kompajleri. slijedeći uputstva o upotrebi. ističe one koji brže savladavaju gradivo. Vode pribilješke na času. Uredno vode pribilješke na časovima. a posebno sadržaje pojedinih padajućih menija. crtač (ploter). logičke bombe. Unix-Linux. Ukjlučuju se u diskusije o primjeni softvera. softverske bombe.monitor. PROM. prate nastavnikovo izlaganje. Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju. Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru. maksimizaciju i zatvaranje prozora. Programi za obradu teksta. crvi. učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva. Aktivno se uklučuju u nastavni proces. Kontroliše napredovanje pojedinih učenika. vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate. izgled i elemente prozora. Informacije pruža postupno. zvučnik. Objašnjava posledice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara. hard (tvrdi. Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk). Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju. Ukazuju na pravilan način upotrebe. jer se računarski hardver brzo razvija. F-Prot Professional i drugi. Pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip. Microsoft Word za Windows. Sposobni su da Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnosti tekst procesora. Sistemski softver. razvoj softvera za obradu teksta. najvažniji – operativni sistem. Uloga tekst procesora: editiranje (uređivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta. štampač (printer). multimedijski projektor. Interne memorije: RAM i ROM. Modem (ulazno-izlazni uređaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port). Ukazuje na razvoj softvera i na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene. Sistemski i aplikativni. Kontroliše aktivnost učenika. 4. PRIMJENA RAČUNARA Klasična primjena računara: naučnotehnički proračuni. Razvoj software-a za obradu 110 . kartice (adapteri). serijska vrata. Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera. Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta. vremenske bombe. Vrše demonstraciju Prezentuje nastavno gradivo. Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi. osnovne operacije u MS Wordu. memorija. Softver za PC računare. masovna obrada podataka. Win RAR i razni programi za održavanje. Klasičnu primjenu računara. magnetne trake. Antivirusni programi: detektori. Matična ploča. kameleoni. Sophos Antivirus. USB Drive. ZIP disk. Sposobni su instalisati odgovarajuće programe (softversku podršku). Potiče one koji zaostaju. Računarski virusi (antiaplikativni softver). čuvanja i skladištenja opreme. Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom Definicija softvera (software). kompakt disk (CD). Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički). MS Windows. Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi. utičnice (slotovi). EPROM i EEPROM. Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklonepomoću programa: Norton Antivirus. štitovi. Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva. prema hardverskim komponentama. Učenici su sposobni da ponove klasičnu primjenu računara. Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije. a cijene postaju sve pristupačnije. Interne i eksterne sabirnice. njegovim mogućnostima i uslovima za instalisanje. grafička kartica. Rauzlikuju sistemski od aplikativnog softvera. MS DOS. Računarski virusi: trojanski konj. McAfee VirusScan Deluxe.

grafikona. Insert. „Formating“ i „Drawing“ sa alatima. Pregled osnovnih operacija. Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak. prozor dokumenta (radna površina). Obezbjeđuje pedagošku. 111 . nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika. Aktivno se uključuju u izvođenje vježbi . Proračunske tablice. slika. oznaka aktivne ćelije. datumski. Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel. Pregled operacija. View. Window i Help. Tools. oznake kolona. Kreiranje grafikona. Prezentuje nastavno gradivo: razvoj softvera za tabelarne proračune. Tools. Edit. Format. Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik. Sposobni da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File. pregled operacija. Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi. Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja. vremenski i formule. Window i Help. načine unosa podataka. koristeći prostor. tačka umetanja (kursor). Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata. polje sa nazivom ćelija. gramatike i automatsko ispravljanje grešaka Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona. gramatike i automatskog ispravljanja grešaka. Sposobni su da se služe padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument. Insert. Sposobni su pokazati i demonsrtrirati osnovne elemente prozora. Lotus 1-2-3. trake „Standard“. Uključuju se u kreiranje vježbi. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka. Quattro Pro. traka glavnog menia. unos podataka. zatim urediti i oblikovati radne stranice. Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows. dugmad za izbor radnih stranica. Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkuratora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja. pokazivač miša (kada je priključen). Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu. Microsoft Excel ima karakterističan oblik. traka glavnog menija. uređivanje i oblikovanje radnih listova. Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa. statusna traka. statusna traka. Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. traka formula. dugmad za izbor načina prikaza. brojčani. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Kontroliše izvođenje vježbi i evidentira rezultate. View. Formatting“ i „Drawing“. oznake redova. šema i drugih elemenata. Unos podataka. a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima. horizontalna i vertikalna traka za pomak. oblike. Postupci ubacivanja crteža. Obavljanje proračuna. Sposobni su pokrenuti program za tabelarne proračune. Unos podataka se vrši u aktivne ćelije. te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni. Provjera znanja iz ortoepije i ortografije. Provjera pravopisa.teksta (tekst procesora) na PC računarima. Format. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. oznake radnih stranica. Table. demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora. Edit. daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona. Sposobnisu da objasne sadržaj trake glavnog menija: File. boje i druge elemente. elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora. horizontalni i vertikalni linijar. Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama. vršiti proračune i kreirati grafikone. trake sa altima „Standard“. Nadzire aktivnost učenika. Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju. polje za uređivanje formula. Data. dugmad za uređivanje.

Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja. 5. Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definiranje problema. Aktivno učestvuju u vježbama koje je planirao nastavnik. Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opšti pristup rješavanju problema uz pomoć računara. Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima. Rješavanje problema. Algoritam Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. definiranje problema. pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično. Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. Sposobni su nabrojati najpoznatije programe za upravljanje bazama podataka. Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam. grananje i petlja). realizacija akcije i osvrt na rješenje. Microsoft Outlook i Act. U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice. Učestvuju u raspravi o algoritmu. Načine zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom. Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. Organizuje vježbe u MS Access-u li MS Outlook-u. Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima) svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje. Prave razlike kod zapisa algoritma. Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima. Razumijevanje. Paradox i Claris Filemaker Pro. poštujući redoslijed postupaka. precizan i nedvosmislen uređeni niz koraka. Aplikacije baza podataka. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema. Algoritam je svaki jasan. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. 112 . razrada plana akcije.Programi za upravljanje bazama podataka. Organizacija baza podataka. Put od algoritma do programa. Osnovni pojmovi o bazama podataka. Daje potrebne dodatne informacije. Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup). Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara. Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka. Tipovi problema. Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram). Izlaže nastavno gradivo vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer. zatim za unos. Napoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsof Access. Mikrosoft Visual Foxpro. Stvaranje plana rješavanja problema. Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u.

Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Java. Neproceduralni programski jezici Metodologija programiranja. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Uključuju se u diskusije o programskim jezicima.6. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. 113 . Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Kompajleri i interpreteri. Programski jezici niskog nivoa. Tipovi podataka. Konstante. Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. FORTRAN. Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. Struktuirani pristup razvoju programa. Programske strukture. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa. Object Pascal. te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. promjenljive i izrazi. Programski jezik BASIC. opisni) programski jezici. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika. Neproceduralni (deklarativni. Objektno orijentirani programski jezici. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. IF THEN i GOTO. Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. FOR petlja. Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa. Osnovni elementi BASIC-a Osnovne naredbe BASIC-a. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno nebi nikada riješio. Objektno orijentirani programski jezici: C++. Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika. C itd). Razvoj proceduralnog komuniciranja. Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom. Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja. Pascal. COBOL. Struktura ponavljanja. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. Proceduralni programski jezici. Uredno vode pribilješke. proceduralnih. Alfabet BASIC-a.

linija horizonta . informatike. muzičke /glazbene/. BiH kulturne baštine. linije /crte/ u funkciji postizanja različitih perspektiva: . prevozna sredstva. roman.Neposredno okruženje učenika.Usvojiti pojmove za perspektivu: .LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI 1.LIKOVNA KULTURA /VIII razred/ (jedan sat sedmično .Primjena linearne perspektive uz upotrebu linija /crta/ ...Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Biti u mogućnosti predstaviti objekte /oblike/. matematike. unutrašnji prostor I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka.ptičija perspektiva .…/.ptičija perspektiva . stranog jezika.žablja perspektiva . istorije /povjesti. /ovladati/ optičkim zakonima perspe-ktive. formiranje Izažajne mogućnosti linearne perspektive. uglovi gledanja /predstavljanja/ kod različitih perspektiva: .Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti žablju perspektivu.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu . vanjski prostor. objekti.linearna perspektiva ili naučna /linija horizonta. moći predstaviti različite vidove perspektive. biljke.. aktivnosti. zemljopisa. tjelesne i tehničke kulture. i znati ih primjeniti u crtežu /pomoću linija-crta/. pojave u prirodi. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . predjeli. predmete iz ptičije perspektive .žablja perspektiva Ovladati mogućnostima predstavljanja /spoznati zakonitosti redstavljanja linearne perspektive. tačka očišta sa visine ljudskog gledanja. nedogledi ili ishodišta /tačke na horizontu u kojima se sastaju linije/ . C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI . moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti.linearna perspektiva .linearna perspektiva . sportske. TAČKA I LINIJA U svom okruženju. pjesma.Razvijanje kritičkog mišljenja. biologije. kao formu predstavlajnja elemenata i oblika u prostoru . prozni tekst. dramski tekst. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima.. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja /eksterijera i enterijera/ .Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti..nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ 114 .

Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj modulaciji Dalji rad na spoznaji o mogućnostima. . gvaš. njihov međusobni odnos u prostoru -Upotreba: (udžbenika za VIII razred (likovna kultura). jačanje i bogaćenje emocija 2. solidarnosti.prostorni odnosi stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja valerskih vrijednosti boje /tonska skala. kolaž različitim materijalima.žablja perspektiva. zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. tuševi u boji.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. dosljednosti i angažovanosti. diferenciranje važnog od manje važnog. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta sasvim blizu ili u visini tla/Usvajanje različitosti veličina elemenata u prostoru /proporcija/ i mogućnost njihovog predstavljanja u cilju definisanja perspektive. bogaćenje mašte. ljubavi prema domovini. konkretnog i apstraktnog mišljenja.Razvijanje sposobnosti posmatranja. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa 115 . prostora i odnosa u prostoru Odnos više veličina likova. .Akvarel.ptičija perspektiva.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. usvajanja i primjene tonske modela-cije kao načina predstav-ljanja oblika i prostora . drugarstvu. voštani/. istrajnosti. samostalnosti. flomasteri u boji /za manje formate radova/. spremnost za saradnju.dijaprojektorslajd. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta iz zraka.video DVD materijal. sa visine/ . zaključivanja. Usvojiti relaciju: . uočavanja. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura).Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.dijaprojektorslajd.video DVD materijal. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.. pastel /suhi. stupnjevanje boje/. tempera.multimedija video).multimedija video). i usvajanje .Ovladavanje primjenom tonske skale boja u cilju redstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostora Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i svajanje sposobnosti primjene kolorističke modulacije predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i prostora putem izmjene odnosa toplo-hladnotoplo ili hladno-toplo-hladno/ koloristički bojni odnosi Ovladavanje primjenom kolorističke modulacije u cilju postizanja trodimenzi-onalnosti i plastičnosti pri realizaciji kompozicionih zadataka Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i modulacije u cilju predstavljanja prostora i . sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.Usvojiti i moći se koristiti kolorističkom modulacijom kao načinom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza plasti-čnosti oblika i prostora . razvijanje likovne kreativnosti.međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. opredjeljenost za timski rad.Razvijanje humanih odnosa među polovima.Dalji rad na razvijanju kod učenika sposobnosti uočavanja. . . povezivanja pojmova.Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se modelacijom /kao načinom primjene boja u cilju ostvarivanja privida trodimenizonalnosti oblika/ .

ispupčeno-udubljeno. asimetrična ravnoteža. .veliko .bliže – dalje. TV reklamni spot i sl. slikanja.nju/ kroz različite oblike realizacije kompozicije: . produbljivanju primjene /predstavlja.međusobnih oblika u prostoru Ispitivanja mogućnosti putem primjene modelacije.Usvojeni pojmovi za oblast boja: .proporcija i ravnoteža predstavljanje dvodimenzionalne organizacije kompozicije sa primjenom odnosa linearnog predstavljanja perspektive u likovnim oblastima: ctranja. vrednovanja i primjene odnosa proporcije i ravnoteže ploha. grafike.direktna proporcionalnost .Grafički izraz realizovan primjenom svijetlih i tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja dinamičnosti i ravnoteže kompozicije Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha. . u realizaciji plošne organizacije kompo-zicije .Razumijevanje i usvajanje primjene kompozicionih odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske perspektive . PLOHA Kontinuitet u daljem proširivanju rad na plohi.Ostvarivanje odnosa ravnoteže u organizaciji likovnog rješenja /naslovna strana knjige.Predstavljanje prostornih odnosa primjenom geometrijske perspektive: . primjenom kolorističkih odnosa . stanja i drugo putem likovnog izraza 3.proporcija. . simetrična ravnoteža. propagandni letak. u organizaciji rješenja primijenjenih umjetnosti i dizajna . predstavljanje nevizuelnih motiva: osjećanja. slikanja.obrnuta proporcionalnost prikaz i osvarivanje dina-mike kompozicije putem primjene linearne perspektive. slikarskog izraza. blizu-daleko. grafike. direktna proporcija /odnos ostaje 116 .malo .Primjenatonske modelacije. priče.Stupnjevanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostornih odnosa u okviru kompozicije . stepenovanja boje u cilju ostvarivanja iluzije trodi-menzionalnosti oblika i predstavljanja dubine prostora sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa. proporcije i odnosa ravnoteže u realizaciji: crteža. primijenjene .Ovladavanje mogućnosti-ma primjene odnosa proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i ravnoteže u likovnim područjima: crtanja. ostvarivanje izmjene crnog i bijelog /ostvarivanje ravnoteže tamnih i svijetlih ploha/. pjesme.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva. pripovjetke. grafičkog lista.linearna erspektiva . plakat. primijenjene umjetnosti i dizajna . primijenjene umjetnosti i dizajna Razvijanje sposobnosti prepoznavanja. prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem objekata prema horizontu i tačkama nedogleda Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije ostvareni primjenom ravnoteže /simetrična i asimetrična avnoteža/ Proporcija kao skladan odnos međusobnih elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3=4:6 Sa povećanjem ili umanjenjem odnos ostaje uvijek isti/nepromijenjen ./ grafički dizajn . optička ravnoteža.koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplohladno/ .Razvijanje sposobnosti doživljavanja i predstavljanja književnih sadržaja.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene toske modelacije i odnosa kolorističke modulacije . lik/ i ploha u funkciji realizacije predstavljanja linearne /geometrijske/ perspektive . organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista Upotreba: ( udžbenika za VII razred (likovna kultura). .tonska modelacija /valersko stepenovanjestupnjevanje boje/ . predstavljanje sadržaja koji se odnose na događaje. emocija.Organizacija kompozicije po principu bliže i dalje. proznog teksta.Uočavanje značaja linearne/geometrijske perspektive i mogućnosti njene primjene u predstavljanju prostora.ravnoteža.Oblik /forma. valerski stepenovane boje . ostvarivanje ravnoteže uz primjenu kontrasta ploha. pojave u prirodi /izmjene godišnjih doba/.Realizacija kompozicije primjenom odnosa ravnoteže i proporcije u oblasti slikanja ostvarenih različitim slikarskim tehnikama .

dijaprojektor-slajd. veće-manje u cilju prikaza volu-mena u prostornom oblikovanju /reljef kao prostorna organizacija/ Meki skulptorski materijali pogodni za realizaciju različitih prikaza prostornih odnosa u formi reljefa. linija horizonta. analitičkom pristupu.ptičija perspektiva. . karakteristike: linearne/geometrijske perspektive . Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. dosljednosti 117 .žablja perspektiva.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . uvijek isti 2:3=4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12=16:24 itd.Usvajanje pozitivnih perspektivne odnose na umjetničkim djelima i moći stavova i odnosa prema primjeniti u vlastitom likovnom izrazu likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. /tačka očišta sa visine/ . video DVD materijal. koji imaju za cilj prikaz složenih odnosa volumena u realizaciji prostornih kompozicija Upotreba:udžbenika za VIII (razred (likovna kultura). grb i sl.multimedija video). kreativnom izrazu U oblasti oblikovanja./ 5. predstaviti privid trodimenzionalnih odnosa. ritma.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.ptičija perspektiva.linearna perspektiva ili naučna /geometrijska perspektiva/ linija horizonta. tačka očišta sa visine normalnog ljudskog gledanja. istrajnosti. realizovati kompozicije sa primjenom linearne perspektive u cilju stvaranja privida volumena /trodimenzionalnosti/ na površini Nedogledi kao ishodišne tačke perspektivnih linija na horizontu /liniji očišta/ odnos: bliže-dalje. ostvarivanje prostornih odnosa na površini . koje karakteriše: linearna/geometrijska perspektiva .ptičije perspektive. prikazi različitih perspektiva: .bliže-dalje.U prostornom oblikovanju predstaviti različite forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije udaljenosti. plošno istanjene mase.multimedija video). POVRŠINA Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj perspektivi kroz analizu likovnih djela i primjerima u okruženju. nedogledi .umjetnosti i dizajna 4. .žablja perspektiva/tačka očišta u visini tla/. različite uglove gledanja. sagledavanju /upoređivanju i usvajanju forme skulptorskog jezika. preklapanja i zaklanjanja oblika . MASA I PROSTOR Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene plošno istanjene mase kao forme u trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju kompozicije Plošno istanjena masa. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta u visini tla/ Iluzija volumena na plohi. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta sa visine/ . samostalnosti. sa različitim sadržaja i ideja materijalima. sposobnosti vrednovanja u sopstvenom likovnom izrazu.žablje perspektive. i izvršiti valorizaciju odnosa plošno istanjenih masa i primjene ritma u alternaciji .predstavljanje prostornih Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.U radu sa različitim materijalom u oblasti prostornog oblikovanja. nedogledi ili ishodišta /tačke na horizon-tu u kojima se sastaju linije/ . moći ih prepoznati i primjeniti u sopstvenom likovnom radu.linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva/ linija horizonta. . tačka očišta.video DVD materijal.Bliže i dalje kao način definisanja prostornih odnosa putem perspektive i preklapanja oblika . dijaprojektor-slajd./ i obrnuta proporcija /4:6=2:12 ili 2:12=1:24 itd. .žablja perspektiva.Uočavanje.Primjena perspektive u funkciji predstavljanja različitih uglova gledanja. većemanje. tačka očišta sa visine ljudskog gledanja.Moći registrovati i prepoznati različite .ptičija perspektiva. .Razumijevanje i sposobnost predstavljanja .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. plitki reljef /metalni novčić.Dalji rad na potpunijem ovladavanju već Percepcijom okruženja i na skulptorskim djelima moći registrovati./ . nedogledi … . razumijevanje i ovladavanje produbljivanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima. proporcije i ravnoteže na skulptorskim djelima i učeničkim radovima .

Predstavljanje složenih prostornih organizacija primjenom ritma sa ploš-no istanjenim masama .A.B.odnosa bliže-dalje u funkciji definisanja prostora Ritam plošno istanjenih masa.Proporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline. 118 .B ili A. meko drvo….primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. ritam u alternaciji. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja OČEKIVANI REZULTATI Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u oblastima: Tačka i linija: . veće-manje. kao princip u realizaciji trodimenzionalnih prostornih skulptorskih kom-pozicija . Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.simetrične i asimetrične ravnoteže.biti sposoban uočiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije . plošno istanjena masa. ne kao ono što će se raditi/ i angažovanosti. glinamol.A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa. odozgo/ . ritam u izmijenjenoj formi kao A.video DVD materijal. .U realizaciji trodimenzionalnih prostornih formi koristiti se principom simetrične ravnoteže pri realizaciji skulptorske kompozicije .multimedija video) plošno istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u prostoru upotrebom: . proporcije i ravnoteže /simetrične i asimetrične ravnoteže/ .A. odozdo .moći predstaviti ptičiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine.predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima .B.odnosi elemenata po principu simetrične ravoteže.Prepoznavanje i usva-janje specifičnosti različitih skulptorskih materija i ovladavanje njihovom upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u trodimenzional-nim/prostornim organizacijama Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme.moći predstaviti linearnu/naučnu perspektivu .asimetrična ravnoteža kao oblik prostorne rganizacije Složene prostorne kompozicije u definisanju odnosa. . ritam u alternaciji /ritam u izmijenjenoj formi/ Karakteristike predstavljenih oblika: .da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive . glina. opredjeljenost za timski rad.veće i manje forme/oblici sa naglašenom funkcijom ravnoteže .proporcionalnost u predstavljanju složenih oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline prema dijelovima/ Ravnoteža kao oblik definiranja prostorne organizacije.A.C. spremnost za saradnju.Realizacija složene prostorne ompozicije /organizacije prostora/ kroz primjenu asimetrične ravnoteže /optička težina elemenata nije u veličini nego u dinamičnosti izgledaforme/ Upotreba:udžbenika za VIII ( razred (likovna kultura).spoznati šta je horizon i šta su nedogledi u linearnoj perspektivi . nivoa zemlje-poda.Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzoinalnih oblika putem primjene. više elemenata različih oblika i veličina . plastelin.da spoznaju karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva . bliže-dalje. veće-manje sa naglašenim prisustvom ritma u organizaciji asimetrične ravnoteže poznatih različitih skulptorskih materijala. . sapun.C.B.dijaprojektor-slajd. .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.razumjeti biti sposoban predstaviti žablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla.odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode.

da na svojim radovima primjene miješane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije trodimenzional-nosti . mozaiku.da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravnoteža . linija hori-zonta. ptičija perspektiva. . ili hladno-toplo-hladno. pastelu.istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. crtanja. sa ciljem predstavljanja prostornosti. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika . direktne i obrnute u riješavanju plošnih kompozicija . proporcija. usvajanje i primjena oblika /elemenata. temperi. prostorni odnosi Boja: . ravnoteža. procjene i primjene proporcije.da prošire znanje o kolorističkoj modulaciji boje. optička ravnoteža. flomasterima u boji.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva.uočavanje. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan .dalji rad na dograđivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji određuju odnose dalje-bliže i veće-manje . formi/ različitih veličina u organizaciji kompozicije . kolažu.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogućnosti-ma njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti . upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . predstavljanje trodimen-zionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ ..da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije po principu ravnoteže pri rasporedu elemenata . slikanja. gvašu. simetrična ravnoteža. asimetrična ravnoteža. valerskim vrijednostima. po principu: toplo-hladnotoplo. grafike.da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrična ravnoteža .usvojiti pojm relacije: međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije . skalom stepenovane boje. predstavljanje kolorističkim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje-bliže-veće manje. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ .da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja.modelacija. akvarelu.dalje proširivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama.modulacija. direktna proporcija i obrnuta proporcija za oblasti: Površina i Masa i prostor: 119 .Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. primijenjene umjetnosti i dizajna . organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi.da usvoji termine: linearna perspektiva.da proširuju znanje o kolorističkom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaženja u prvi plan.da proširuju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre-đenog oblika/ . žablja perspektiva. tapiseriji .

Usvojiti pojmove. Ulinearnoj perspektivi tačka očišta se nalazi u visini ljudskih očiju.u prostornom oblikovanju. Analitičkim posmatanjem moći uočiti veličine i međusobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tačnim/ odnosima. biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu . u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine. dalje-bliže. kada stoji na tlu. prostor i objekte u prostoru predsta-viti gledano sa tla. formi perspektive.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. nivoa zemlje-poda. Biti sposoban predstaviti linearnu/naučnu perspektivu u vlastitom izrazu. ritam u alternaciji.biti sposoban uočiti karakteristike ravnoteže kod simetričnih i asimetričnih oblika . nedogledi Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja: dinamičnost forme. ili iz gornjeg ugla posmatranja. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. plošno istanjena masa. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom kreativnom radu . Razumjeti i biti sposoban predstaviti žablju perspektivu.. moći izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno .biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije Usvojeni pojmovi za oblast površina: linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive. tačka očišta. uočiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode. sa ciljem primjene principa rada dodava-njem.da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnotežu.produbljivanje stečenih znanja na uočavanju odnosa mase i prostora.biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora. žablja perspekti-va. 120 . šta je horizont. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /različite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata različitih veličina i oblika/ . ravnoteža masa STRUKTURA PROGRAMA 1. linija na kojoj se projiciraju tačke nedogleda u kojima je ishodište svih linija. Tačka očišta je mjesto sa kojeg se posamatra. Spoznati karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva. Ovladati sposobnostima kritičkog promatranja.dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala. veće-manje . Pored naučne perspektive ovladati i biti sposoban predstaviti takozvanu ptičiju perspektivu. ptičija perspektiva. ritam plošno istanjenih masa. prepoznavanje karaktera oblika .dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive. odozgo. linija horizonta. i moći organizovati likovnu kompoziciju sa više elemenata različih oblika i veličina. odozdo. ritam u izmijenjenoj formi. u ostvarivanju asimetrične kompozicije .

Proširivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psihološkog/ utiska izlaženja u prvi plan.Moći primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene kolorističke skale /palete/ boja. Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja. slikanja. kolažu. Dalji rad na savladavanju i primjeni stečenih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji određuju prostorne odnose. veće-manje i elemenata koji se međusobno zaklanjaju /preklapaju/. ili hladno-toplo-hladno. predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera. u oblastima. udubljeno. tapiseriji. međusobnim odnosima elemenata /veličina likova i njihovih međusobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije 2. akvarelu. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktičnoj primjeni. Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji. biti sposoban dočarati bubinu prostora koristeći se odnosima bliže-dalje. Biti sposoban primjeniti princip klorističke modulacije: toplo-hladno-toplo. gvašu. crtanju. i konačnog rješenja. Putem primjene modulacije predstaviti plastičnost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije. prostornih odnosa bliže-dalje. flomasterima u boji. /predloška za izvođenje/. kako direktne tako i obrnute u rješavanju likovnih kompozicija. primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglašenim rješenji-ma simetrične i asimetrične ravnoteže. Rad na proširivanju znanja o kolorističkoj modulaciji. kao načina organizacije kompozi-cije. kao što su relacije: dalje-bliže i veće-manje. ispupčeno. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. crtanja. temperi. sagledavanja odnosa i primjene proporcije. Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi. kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje. koje doprinose uspješnoj realzaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnoteže. PLOHA Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat će se sva likovna područja /likovne oblasti/ koja se u svojoj konačnoj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/. Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu. 121 . kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije. što je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti. uočavanja. zakrivljeno. grafike. Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. 3. slikanju. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. mozaiku. grafici. u formi skice. Produbljivanje stečenih znanja i istrajavanje na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika. Biti sposoban realizovati složenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravno-teža kao oblik likovne organizacije. Prikaz plastičnosti oblika skalom stepenovanja boje. pastelu. tuševima u boji. primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika. veće-manje.

produbljivati stečena znanja na uočavanju odnosa mase i prostora. simetriju i asimetriju. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do 122 . U okviru arhitektonske i urbanističke organizacije kao forme izražavanja prostornih kompozi-cija primjeniti odnose ravnoteže. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti odnose mase i prostora sa naglašenim odnosima simetrije i asimetrije. DIDAKTIČKO . kao forme likovnoprostornog rješenja. često intenzivnih boja.4. Moći analizirati i uočiti karakteristike savremene gradnje. staklom. čelikom. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. Učenici treba da budu sposobni u svom okruženju. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju. Moći se služiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora. građenje. primijenjena umjetnost i dizajn. dalje-bliže. u rješavanju asimetrične prostorne kompozi-cije. da mogu registrovati. koja se ogleda u jednostavnosti. realizovanih savremenim građevinskim materijalima. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /koristiti različite elemente/ u prostornim organizacijama. inoksom /nehrdžajućim čelikom/. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. U vlastitom okruženju i na skulptorskim djelima moći prepoznati. Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija. veće-manje. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. Dalji rad na uočavnju. U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati različite oblike ravnoteže. uočavanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom izrazu. kao oblik organizovanja životnog prostora. biti sposoban predstaviti iluziju. odnose koji sugeriraju dubinu prostora. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom likovnokreativnom radu. važnost/ karaktera oblika i kao takvog primjeniti. 5. koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja. Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala. kamenom. upotrijebiti u cilju naglašavanja karaktera oblika. izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata različitih veličina i oblika. uočiti bitnost /značaj. plastičnim masama. Biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. prepoznavanju i usvajanju linearne/naučne perspektive. skladnom odnosu simetričnih i asimetričnih ploha. U prostornom oblikovanju. i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu.

Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja. obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2.SLIKANJE . ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti. Likovno 123 . Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. stečenim kroz preaktično kreativni rad. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA .GRAFIKA . koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: . TAČKA I LINIJA 2. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: .PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja. a mišljenje apstraktno. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. Tematske cjeline: 1. POVRŠINA 5. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. BOJA 3. PLOHA 4. Produbljivanje nivoa usvojenog. od 1-9. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica.CRTANJE . likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1.tada usvojenim znanjima. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu.

Dakle. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. muzičkih. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. tačka. značajni datumi. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. maternjeg jezika /priča. koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. ponuđenim materijalom. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . kontrast. kulturnih dešavanja…/. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ Kao što je već ranije pojašnjeno. pojave u prirodi. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. matematike. praznici. zavičajne kulturne baštine 124 . porodica. oblik. škola. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava. vlastita iskustva i spoznaje. . prirode i društva. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. boja. palakati /sportskih. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu.. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata.problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. znakovi vizuelnih komunikacija. mjesto stanovanja. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. biljke….sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. ritam. valer. krajolici. etnografsko nasljeđe. tekstura…. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. učenicima bliska muzika.iz neposrednog okruženja djeteta. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. objekti. ravnoteža.. novim medijima. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. i okruženjem u kojem žive. Koncept usvajanja znanja. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. pripovjetka. prostori. glazbene kulture. muzički spotovi. Nevizuelni motivi su oni. linija. harmonija. Nevizuelne motive 3. roman. gradacija. koji se odnose na podražaje. Vizuelne motive 2. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. učenja u likovnoj kulturi je proces. Teme koje se najčešće realizuju su: . u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. poezija/.

bliže-dalje. ritam u izmijenjenoj formi kao A.B. emocije /osjećanja/.likovni i kompozicioni elementi. tuga. muzika.C. ritam u alternaciji. strah. upornosti i iskustva. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ usvojiti relaciju.A. prostorna organizacija. veće-manje SLIKANJE: Usvojeni pojmovi za oblast boja: tonska modelacija /valersko stepenovanje ili stupnjevanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto. sreća. plošno istanjena masa. veće-manje GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnoteža.. linija horizonta ili linija u kojoj se susreću ploha tla i ploha neba.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . simetrija. urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnoteže.B. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme. prostorni odnosi. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. žablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla. estetskog 125 . ptičija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove za perspektivu: linearna perspektiva ili naučna /geometrijska/ perspektiva. bol. simetrije i asimetrije prostora OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. shodno učeničkom uzrastu.B. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ .A.A. ne kao ono što će se raditi/. ravnoteža. asimetrija. čulni poticaji. gledan odozdo/. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. stečenog znanja i usvojenih navka. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.B ili A. međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru.nevizuelni poticaji.A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa. bliže-dalje..C. vjetar.

Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. odnos prema estetskom. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. svoje emocije. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. psihološkog 3. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. predmeta i pojava. 1. 126 . ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. želju za postizanjem rezultata i sl. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. To znači da nastavnik. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. svoje viđenje svijeta. pedagoškog. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. strahove i oduševljenja.2. ne mogu biti loši/. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. i likovnog jezika/. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. u najvećoj mjeri. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Dakle. aktivnost na času.

2/2.izvođenje ritma lakših pjesama.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4.poznaje violinski.primjena znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u muziciranju te uočavanje pri slušanju muzike. 6/8.tempo .poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora. umjerena i brza tempa. . . 3/8 ( jedinica brojanja . 4/4. bas ključ i sistem pisanja nota. . . ¾. .dinamika .artikulacija.intonacija.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VIII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . .Važnost poznavanja navedenih pojmova. znati ih PODRUČJA UČENJA ZNANJE 127 . pravilno fraziranje. Učenici bi trebali znati i razumjeti: .različita notna trajanja.

128 .utvrđuje znanja o prirodnoj. -Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. -pamti i cijeni bosansko-hercegovačke kompozitore. habanera. .Uočava i hvali najkvalitetnije izvođenje. . STAVOVI. tempa. .ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. ________________ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ____________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . instrumentalna i vokalno-instrumentalna). na koncertima i sl.Ranije muzičke termine i prethodna muzička iskustva i koristi u daljem učenju. poloneza. . balet. . te filmska muzika. . PONAŠANJE ____________________________ . primjeniti tokom izvođenja pjesama i muzičkih igara. teme.upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. .Samostalno se uključuje u muzičke sekcije.polovinka. simfonijska poema. čardaš. obima glasa.Prilikom izvođenja i slušanja djela koristi Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. nokturno.slušanjem pamti naziv djela. male dvodijelne i trodijelne pjesme. arabeska. artikulacije u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. . VRIJEDNOSTI.prepoznaje i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata. sonata.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . dinamike.primjena znanja u određivanju muzičke rečenica.razlikuje vrstu djela (vokalna. četvrtinka i osminka ).Kroz analizu elemenata interpretacije u toku slušanja. muzičke memorije. -Postepeno sređivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti. .poznavanje i primjena pojmova: uvertira.sve veća svjesnost značaja muzike i želja da muzika postane trajna životna . koncert. . učenici/ice vrše analizu djela.mol (moll) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica. opereta. donose i saopštavaju estetske sudove o njima. simfonija. . . duet). bez ulaženja u analizu muzičkog oblika. .Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. . te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. vokalne reprodukcije. . F-dur – d-mol (tokom pjevanja pjesmica i slušanja muzike). opera (arija.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. ime kompozitora.sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur – e-mol. izvođače i izvođačke sastave. . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja.sviranje pjesmice u prirodnom a-molu na metalofonu ili nekom drugom melodijskom instrumentu. . a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. . . . preludij.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. galop.Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje. muzičku formu i poredi ga sa drugim slušanim djelima. harmonskoj i melodijskoj a.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: minijatura.

izvođenjem muzičkih igara/plesova. Ponoviti sa učenicima/icama način nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava ). Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. kultivisanje glasa. Tokom obrade pjesama129 . Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. kao i u prethodnim razredima. najbližeg okruženja i drugih zemalja. blok-flauti. sintisajzer. čime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija.potreba. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. preciznost intonacije. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). pa zatim učiti pravila igre/plesa.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za osmi razred. . rečenica. učenici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. Koreografije igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. te donošenje estetskog suda o djelu koje učenici izvode ili slušaju. Učenjem muzičkih igara/plesova. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali. ostvaruje se pjevanjem novih dječjih pjesama. spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. Učenici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. pravilna dikcija i akcenti. Djeca i dalje uče pjesme na osnovu slušnog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. U osmom razredu učenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lakše pjesmice u C – duru i a-molu prirodnom. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda. slušanjem muzike/glazbe. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke / glazbene igre /plesa. i stiču nova. ksilofonu. disanje. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. razvijanje muzičke memorije. fraziranje. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. odnosno. reprodukcija ritma. pokrete. kroz doživljaj i analazu pjesme. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Prirodni. Potrebno je prvo slušati muziku. gitara). harmonski i melodijski a-mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama.

sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). jednojka. minijatura. muzičkog oblika ( informativno ) itd. zatim preludij. diple. Korelacija sa stranim i našim jezicima je takođe prisutna. ).igara/plesova. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Potrebno je postepeno sređivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti u skladu sa mogućnostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razeda (posebno za periode: Barok. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). balet. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Nadalje učenici upoznaju nove muzičke forme: sonata. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika ( potrebno je davati samo osnovne informacije ). Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. Pored redovne nastave. opera. uvertira. te sevdalinke u klasičnom ruhu ). 130 . ženski ili mješoviti) i orkestra. kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistički. dvojnice. tempa. simfonijska poema. emocionalno) ali po potrebi i analitički (selektivno). pjevačke glasove ( dječiji. Klasika. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po grupama ). čardaš). Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. duet. a ne samo kao prateći. artikulacije. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. filmska muzika. nokturno. hor/zbor. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u Okvirni program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. a proširuju znanja: simfonija. dinamike. duduk. kompozicija pisana za harmoniku. Romantizam). na osnovu slušnog primanja. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. izvođača. te kroz kreiranje muzičko-scenske igre. muški glas). itd ). izvršiti analizu notnog teksta te obraditi ritmičke figure koje sadrže. habanera. – 9. arabeska. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. menuet. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. muzika bosansko-hercegovačkih kompozitora za klavir. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. vrste hora ( dječiji. opereta. Upoznati učenike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima-svirale: zurne. U program su uvrštene sevdalinke koje treba da se prikažu učenicima/icama u različitim interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevača. poloneza. hor/zbor. ženski. harmonikaški i drugi. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. opisno.

Bosna. disanjem i fraziranjem. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. Stanica Podlugovi. demonstrira ih i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti. -učenike/ice upućuje na druge izvore znanja pored udžbenika. Theodorakis – E. IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI: 1. Što se sjaje kroz prozorje. M. _____________________ -Vodi aktivnosti i vlastititm uključenjem. Već odavno spremam mog mrkova. . Mjesec. . -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. Tri put ćao. . -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji). tempo.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Rožica sem bila. . Međumurje 5. . 6. 3. Grk Zorba (sirtaki). muzika: Kornelije Kovač. Kanon u F-duru. .izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. . . priredbe.Pjevanjem pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja.Vokalna reprodukcija. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. 4-dijelnu mjeru. . zapisao: Cvjetko Rihtman. Kuba. Vlasenica. _____________________ -Ponašanje u skladu sa -učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. . te podstiče komunikaciju. Pjesma iz Italije. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa kod učenika/ica je sve bolja. poštujući pri tom artikulacione oznake. te prati i procjenjuje njihova individualna postignuća.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. starogradska 7. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). kanon. muzika i tekst: Ajka Kolaković. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g – g2 u violinskom ključu. pravilnom dikcijom. Muzika i tekst: Zvonko Bogdan. ćao. viva la muzica. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. . Međumurje. 3. Viva.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. u porodici). te kanona. Žetva. stihovi: V. Pred Senkinom kućom. pjesma iz Japana. M. 9.poznaju notna trajanja. KANONI 1. . PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJE 1. Ion . 9/8. 2.Pjevanje u školskom horu/ zboru.osjećaju i svjesno izvode 2.Pravilno i tačno izvođenje pokreta u igri . . Crnačka duhovna pjesma. zapisao: L. pjesma iz Danske. . ___________________ _____________________ -Razumije značenje . 11. 12. STAVOVI. . pauze. mjere 6/8 i 2/2. 8. . Johanes Brahms 2. Balon. kuća. Goufas. Idi kaži cijelom svijetu.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu prirodnom. određuju i primjenjuju u toku izvođenja znanja vezana za mjeru.uočavaju.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalaže se da to postigne kako bi doprinijeo/ijela boljem zvučanju. Dunavski valovi. -Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. -upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. Svatovi uranili.(demonstrira izvođenje i sviranje).Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni. izleti. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). -Planira odlazak na probu folklorne/plesene sekcije u 130 školi i u KUD (praktični rad). Kiša pada. 4.Sviranje u školskom orkestru. grupnom i individualnom muziciranju. Dijak. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. dinamiku. te promjenu mjere.RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA. 2. ćao. Grčka. te često pjeva i svira. 10. prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. . OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. Praetorius.

(7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. kognitivna. od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziološkim sadržajima. sportski ples. folklor). razredom srednje škole. Ovaj period rasta i razvoja djece započinje sa 8. konativna. Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrška zadovoljavanju posebnih kinezioloških potreba i interesa učenika u sportu. sportsku rekreaciju. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. droge i druga sredstava ovisnosti štetni po zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izražene razlike između učenica i učenika u morfološkim. kinezio-terapijskim i adaptivnim aktivnostima. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. održavanje intenziteta opterećenja) i (3) situalizacija (približavanje nastave životnim potrebama i situacijama. eventualno. Antropološki status suponiran je integralnim skupom biopsihosocioloških obilježja definiranih kao morfološka. c) umjetnički sadržaji (ples. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. U tom kontekstu. Osn Štetna djelovanja nikotina. što više kretanja i dinamičnosti. od jednostavnijih ka složenijim motoričkim znanjima. motorička. U ovom ciklusu. Polazni kriteriji za što kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. pauza. što više natjecanja. Obr x x 131 . Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. prekida. od jednostavnijih ka složenijim uvjetima vježbanja).TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziološkoj edukaciji i tiče se optimalne stimulacije i podrške procesima formiranja antropološkog statusa učenika u korelaciji sa faktorima ograničenja. b) sport za sportiste. sportskoj rekreaciji. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. funkcionalna. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. stajanja i čekanja na času. zastoja. Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u funkciji optimalne stimulacije i podrške razvoju psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških osobina u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. (2) intezifikacija (što manje “praznog hoda”. Metodički principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotičkih do specijalnih motoričkih znanja. Program se realizira jedanput sedmično sa po jednim časom. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. igre i utilitarnih sadržaja). (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. već i po razvoju psiholoških i socioloških obilježja ličnosti. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kineziološka iskustva za cjeloživotno tjelesno vježbanje. alkohola. alkohol. 1. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Ishodi Zna da su nikotin. kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji. razredom osnovne i završava sa 1. sociološka i zdravstvena. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi učenicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadržaji. Ciljevi. (3) sigurnost učenika. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. (6) razumije. rekreativnim i. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. sadržaji i ishodi Cilj Učeni ce Učeni ci Sadržaji 1.

x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Višenja.Bečki valcer (*) . Kolutanja: . Zna da su hrana i tečnost neophodan izvor povećanim tjelesnim naporima i ponaša se u skladu sa tim. odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Ponaša se u skladu sa higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. Ritmičke i plesne strukture: . Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaša se u skladu sa tim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Osnove brzog hodanja (*) . Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. pirueti u desnu i lijevu stranu x x x x x x x x x x x 132 . okretu za 180°.»Kozački« skok .Okreti za 180° na tlu/gredi . izabranom latinoameričkom plesu. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju loptice tehnikom O’Brien. upiranja i penjanja: . odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. Osnovna motorička znanja x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku uvis leđnom tehnikom »flop«.Ljuljanje na karikama s okretima za 180° (*) 6. Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kinezioloških dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja.azovni Pubertet Kriva rasta i razvoja ovna teorijska znanja Razvojna korelacija kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora (*) Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjeloavježbe za vrijeme mjesečnoga ciklus (*) Dnevna organizacija rada.Kinematičke razlike u tehnikama trčanja na kratke i duge staze 2.Pirueta u desnu i lijevu stranu (*) Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bečkom valceru. te o polusaltu na povišenje. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o brzim hodanju i kinematičkim razlikama u trčanju na kratke i duge staze.Bacanje loptice tehnikom O’Brien 4. Bacanja: . Zna kako tjelovježbe utiču na vrijeme mjesečnog ciklusa i ponaša se u skladu sa tim. Trčanja: . Skakanja: .Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz pomoć odraznog pomagla 3. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o ljuljanju na karikama s okretima za 180°.Latinoamerički ples po izboru . Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada.Skok uvis leđnom tehnikom »flop« . Pravilno se odijeva u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima. skoku „kazačoki“.

. a shodno potrebama i Posebnu pažnju usmjerava na optimalizaciju brzine. Odgovarajući sadržaji iz: 1.Volej i/ili poluvolej . odbojka .kolektivno Unaprjeđuje aerobne sposobnosti cikličkim aktivnostima malog i umjerenog inteziteta. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet – fintama.7.Igra košarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) Odbojka: . 6.. x x x x x x 2. Funkcionalne sposobnosti: 3.Stvaranje viška napadača zabadanjem Košarka: .Udarac glavom iz kretanja sa skokom sposobnosti1. Unaprjeđuje anaerobne sposobnosti kineziološkim aktivnostima velikog intenziteta putem intervalne metode rada. do 80 cm visine .smeču iz zaleta visoko dodane lopte. gibljivosti.skok šutu nakon vođenja ili dodane lopte. Antropološki x x 2.Skok šut nakon vođenja ili dodane lopte .. Igre: Rukomet: . nogomet .udarcima lopte vanjskom stranom stopala. Posjeduje optimum neuro-energetske sposobnosti. Snaga: Brzina: Koordinacija: Gibljivost: Ravnoteža: Preciznost: Posjeduje optimum informacijske sposobnosti. 7. 2. te ovježbi na gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave. Uvažava značaj kinezioloških aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog tkiva.Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*) 9. udarcu glavom iz kretanja sa skokom..Gornji servis bez rotacije (*) Nogomet: . gornjem servisu bez rotacije. voleju i/ili poluvoleju.. i 9.Vježba na gredi.. Borilačke strukture: .Smeč iz zaleta visoko dodane lopte .Udarci lopte vanjskom stranom stopala . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o vježbi na tlu. repetitivne i mogućnostima učenika i eksplozivne snage. Motoričke Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o tehnici bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek. košarka . te koordinacije. stvaranju viška napadača zabadanjem. 8.Finte (*) .. x x Posjeduje optimum neuro-muskularne sposobnosti.. ravnoteže i vanjskim restriktorima preciznosti.Tehnika bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) 8. x x x x x x x x 133 . voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova.2. 4.. kao drugi kineziološki sadržaji.1. 3. Morfološke osobine: Snalaženje u kineziološkim relacijama: unutrašnje – vanjsko – individualno . igri košarke 3 : 3 ili 5 : 5. 5. Sastavi . Prihvata zdravlje za primarni kriterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta.Vježba na tlu (*) .

brzine. koja su bitno obilježje tzv. zabavnih i kompetentivnih ili natjecateljskih motiva tjelesne i zdravstvene kulture. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. što se. Odgojni Samouvažavanje Odnos prema ekološkim problemima (*) Kultura ponašanja Uvažava potrebu samokontrole vlastitog ponašanja u odnosu na sve agresivnije kineziološke izazove. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. zajedno sa društvenim subjektima. repetitivne. hrvanje. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. kao što su nogomet. koja se susreću u sportskim igrama. sa dosta slobode. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Razvija ekološke navike i aktivno sudjeluje u prevenciji i rješavanju ekoloških problema. košarka i dr. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). rekvizita i ostalog nastavnog pribora. borilačkih aktivnosti. preciznosti. materijalnih i prostornih uvjeta. ravnoteže. estetskih. karate i dr.. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. fleksibilnosti. zbog toga je potrebno da škola. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. školska sportska društva). 134 . koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. plivanja. u prvom redu.Odnos prema kineziološkim uzorima (*) 4. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. (c) kompleksna motorička znanja. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. statičke snage i dinamometrijske sile. te je ovaj period veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. Na toj osnovi. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). Shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. eksplozivne. kao što su boks. Shvata značaj kinezioloških aktivnosti za razvoj vlastite ličnosti.. Uz razvijanje zdravstvenih. kružno-intervalni metod. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. podstiču integritet razvoja ličnosti učenika. koje osigurava optimalne psihološke. sprava. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. Po svojoj koncepciji. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. skokova u vodu i dr. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište.. Aktivno. rukomet. ritmičke gimnastike. biciklizma i dr. x x x x x x x x Učenici su naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. (b) aciklična motorička znanja. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. dakle ciklična i aciklična. metod stanica. a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. judo. targent-trening i sl. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata.

Prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostacima. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. produbiti navedenu tematiku (npr. Preporuke za korelaciju KATOLIČKI VJERONAUK 8. D. Golob: „Snijeg“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga čovjek kao vrhunac stvaranja. Dickens: Oliver Twist. o životu i problemima u razredu. Izborni sadržaji za darovite učenike 135 . 8. prepoznati sebe i druge kao vrhunac Božjeg stvarateljskog djela. Ključni pojmovi 2. Biografija i autobiografija. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. jedinstvenost osobe. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“. Dodatna ilustracija 7. čovjek kao društveno biće. Potrebno predznanje 3. Lik u književnom djelu. neponovljivost osobe. D. socijalna tematika u pjesništvu i prozi. Pronaći i analizirati po jedan biblijski tekst koji govori o našoj jedinstvenosti i upućenosti na drugoga. čovjek je biće koje je upućeno na drugoga Prepoznati i obrazložiti da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće. doživjeti i živjeti svoju sličnost s Bogom. pribiranje i vrjednovanje iskustava i primjera iz života. čovjek je stvoren kao muško i žensko. Cesarić: Pjesme.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. o ljubavi i prijateljstvu. Miloš: Bijeli klaun.Prijateljstvo. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Dokumentarne fotografije iz života mladih Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. o sukobu naraštaja. čovjek kao jedinstvena osoba. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Čovjek je slika Božja. uočiti da je svaki čovjek društveno biće i nužno upućen na druge ljude. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Z. Ch.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 8. biti osjetljivi za potrebe drugoga. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 1. Obrazovna postignuća 4. školi. Vođeni razgovor i diskusija. (7.

o životu i problemima u razredu. Ključni pojmovi 136 . Izborni sadržaji za darovite učenike 10. T. problemima i temama mladih. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duševnog razvoja u pubertetu. Potrebno predznanje 3.Prijateljstvo. Prilagoditi nastavne sadržaje i pomoć pri iskazivanju iskustva. (7. pomoću folija i slikovnog materijala razraditi tjelesne i duševne promjene u pubertetu i o njima razgovarati. Boscato: „Goruća pitanja“). Sadržajno prilagoditi. Primorac: Maturalac. Prijedlozi za metodičku obradu 6. B. spolne osobine.10. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. Uočiti razloge zbog čega dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti načine rješavanja nastalih sukoba. interaktivno pisanje. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1. S. o ljubavi i prijateljstvu. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. 4. idol. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pobliže upoznati neke aspekte psihofizičkog i moralnog razvoja u razdoblju puberteta (E. Sistematski provjeravati razumijevanje. Golob: „Snijeg“. 1. Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. spolna zrelost. tjelesni razvoj. Nema posebnosti. Dodatna ilustracija 7. produbiti navedenu tematiku (npr. duševna zrelost. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. pubertet je vrijeme velikih promjena. o sukobu naraštaja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. sukobi u pubertetu. uočiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najčešće susreću u pubertetu. Prilagoditi nastavne sadržaje. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. duševni razvoj. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Ključni pojmovi 2. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti Osobnost. 2. uzor. 2. Pubertet je normalna i prijelazna faza u razvoju čovjeka. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 3. Slijed događaja u pripovjednom djelu. 5. Preporuke za korelaciju 8. 5. Dokumentarne fotografije iz života mladih. S.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 2. ideal. školi. Giordano. Nema posebnosti. Prilagodba nastavnih sadržaja te pojmova. 4.…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. uživljavanje u uloge i reakcije roditelja i djece u međusobnim sukobima svakodnevnice. čovjek je slika Božja. Nema posebnosti. Izazovi puberteta pubertet. Vođeni razgovor i diskusija o gorućim pitanjima. 3. kritičko prosuđivanje. pubertet. KATOLIČKI VJERONAUK 8. u dogovoru s predmetnim učiteljem. (7. Prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u čovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti. Lasconi. Smanjena korelacija s hrvatskim jezikom i glazbenom kulturom uz značajnu prilagodbu nastavnih sadržaja. Obrazovna postignuća 4. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu. Glavašević: „Priča za roditelje“. stvaralačko izražavanje. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. 3. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. Nemogućnost s glazbenom kulturom smanjiti. G. Z. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“ . Nema posebnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.

prepoznati loša druženja i negativne društvene utjecaje. istraživanje. V. slušanju glazbe. športovima. a izbjegavamo zlo. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. filma. sloboda. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. droge. Nazor: Voda. 2. 5. vrstama filmova. Engleski jezik: razgovaranje o TV-programu. o problemima mladih u modernom svijetu. Dokumentarne fotografije iz života mladih. ovisnost. alkohol. Sadržajna prilagodba. objasniti mladenačku potrebu za poistovjećivanjem. vrstama glazbe. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom. filmovi. shvatiti posljedice ovisničkog ponašanja. analiza i interpretacija. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. foto-govor. Prijedlozi za metodičku obradu 6. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Preporuke za korelaciju 8. Otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. (7. o ljubavi i prijateljstvu. Hrvatski jezik: Ideja u književnom djelu. Zamke suvremenih ovisnosti ovisnost. ideal. Ključni pojmovi 2. čitanje ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu. 4. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. poznatim glumcima. čitanju knjiga i književnosti. Učestalo ponavljati i korigirati izgovor ključnih pojmova. pušenju i alkoholu. Dokumentarni film o liječenju mladih ovisnika. 1. interaktivno pisanje. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 4. izgrađivati osobni stav i čvrsti karakter pred napastima suvremenih ovisnosti kod mladih. Vođeni razgovor i diskusija o problemu ovisnosti. Evokacijski razgovor i igra asocijacija. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Potrebno predznanje 3. V. itd. Otkrivati „skrivene poruke“ idola današnje mladeži koje se nude kroz različite subkulturne izričaje (film. zlouporaba slobode. prepoznati i protumačiti razloge zbog koji mladi najčešće postaju ovisnici o drogi. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. Obrazovna postignuća 4. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. stvarni svijet i svijet mašte. Uz nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom.2. Novo stručno nazivlje koje se 137 .) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. o životu i problemima u razredu. školi. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija.). idolatrije i ideala. idolatrija. sporta. Engleski jezik: pričanje o vlastitim doživljajima i pustolovinama. Potrebno predznanje 3. Prihvatiti svoju slobodu kao dar Božji da činimo uvijek dobro. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. idolopoklonstvo. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. 3. stvaralačko izražavanje pomoću riječi i slike. pisanje dijaloga. Postoje različite vrste ovisnosti. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. dokumentarne fotografije popularnih osoba iz svijeta glazbe. paralaonica. stvaranje problemske situacije. pisanje novinskog izvješća. Učestalo ponavljati i objašnjavati ključne pojmove. o sukobu naraštaja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. štetnost pušenja. Obrazovna postignuća 4. idoli. izrada plakata. odlasku u kino. otkriti i kritički obrazložiti privid suvremenih idola koji se najčešće nameću mladima danas. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Mladi imaju potrebu poistovjećivanja s poznatim osobama koje im nameću mediji. Uočiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najčešće upada suvremena mladež. pušenje. Dodatna ilustracija 7. moda i dr. glazba. otkriti i prihvatiti Boga kao naš najveći ideal. Objasniti razliku između idola. prikaz rješenja pomoću mentalne mape. ljestvica vrijednosti. droga. izlaganje s tumačenjem glavnih pojmova. alkohola.

Nema posebnosti. 2. Sadržajna prilagodba. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. KATOLIČKI VJERONAUK 8.uvodi u temu 9. Gaudium et spes – pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu. moralni red. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Prilagodba nastavnih sadržaja. Preporuke za korelaciju 8. pravo na savjest. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pročitati i analizirati nekoliko iskustava bivših ovisnika. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 1. Potrebno predznanje 3. nabrajanja i iskazivanja iskustva. Ključni pojmovi 2. 5. Savjest – Božji glas u čovjeku savjest. spoznati i prihvatiti da nas Božje Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 1. otkriti zašto nam je Bog dao svoje zapovijedi. izrada umne mape. Prijedlozi za metodičku obradu 6. događaja koji stavljaju na ispit čovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor. Nema posebnosti. Razvijati sposobnost razlikovanja. 3. (7. Sadržajna prilagodba. Obrazovna postignuća 4. 4. razgovor. Ključni pojmovi 2. Mojsije je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 3. prepoznati i obrazložiti važnost vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti. Potrebno predznanje 3. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 2. znati nabrojiti i kratko opisati pojedine zapovijedi. Uočiti načine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naša savjest bila ispravno formirana. savjest. Nabrojiti i protumačiti deset Božjih zapovijedi. 5. kod sakramenta ispovijedi važan je ispit savjesti Otkriti savjest kao Božji glas u čovjeku koji nas potiče činiti dobro i izbjegavati zlo. Mojsije. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. stvaranje problemskih pitanja. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. V.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. shvatiti da svaki čovjek ima pravo živjeti po svojoj savjesti. produbiti navedenu tematiku. analiza. KATOLIČKI VJERONAUK 8. odobrava ili prekorava. Pronaći i analizirati različite vrste savjesti. ispravan sud savjesti. prirodni zakon. 1. 4. Bog je sklopio Savez i dao Deset zapovijedi na brdu Sinaju. Božje zapovijedi su bile zapisane na dvjema kamenim pločama. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. prizora. Dodatna ilustracija 7. Nema posebnosti. Svaki čovjek ima savjest. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. sloboda. Božje zapovijedi – put u slobodu Dekalog. Čitanje. scenske improvizacije o glasu savjesti koji čovjeku govori. Obrazovna postignuća 138 . odgoj savjesti. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. interpretacija i usporedba biblijskih tekstova i pomoćnih citata. ljudska prava. savjest nas potiče da činimo dobro a izbjegavamo zlo. Nema posebnosti.

Prema potrebi provjeravati razumijevanje i dodatno objasniti nepoznate pojmove i riječi. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. izrada plakata. u dogovoru s predmetnim učiteljem. pisanje eseja. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 3. Film: „Deset zapovijedi“. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 19 i 20 pogl. Koristiti stečena iskustva. Dodatna ilustracija 7. pripovijedanje. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. bogohuljenje. prikupljanje podataka i sastavljanje kataloga pitanja. 1. (7. Otkriti i analizirati suvremene oblike praznovjerja danas. Kovačić: „Hvaljen Isus. čitanje. Likovna kultura: Lik Mojsija u umjetnosti. Uočiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i bližnjemu i nastojati živjeti prema Božjim zapovijedima. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Pupačić: „Moj Bog“. promatranje i interpretacija slike. Vođeni razgovor o prvoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak prvih triju zapovijedi. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7. J. nabrojiti bogoslovne krjeposti i obrazložiti njihovu važnost za život. moja stara bako“…). Čitanje. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). obrazložiti na što nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. spiritizam. usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uočiti njihovu povezanost. Za razumijevanje dati više jednostavnih primjera iz svakodnevnog života. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama zapovijedi oslobađaju i da ne ugrožavaju našu slobodu. Opisati sadržaj prvih triju zapovijedi Dekaloga. krivokletstvo. Kišević: „Profesor povijesti“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 1. „Mojsije s pločama Božjih zapovijedi“. Šimunović: Duga. Prema prilagodba nastavnih sadržaja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. 3. 5. Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani. Na prvoj ploči zapisane su prve tri zapovijedi koje govore o pravom odnosu čovjeka prema Bogu. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. kušnja. načini kršenja prvih triju zapovijedi. grupni rad . Koristiti stečena iskustva. otkriti svetost dana Gospodnjega i uočiti važnost redovitog sudjelovanja kršćana na nedjeljnim euharistijskim slavljima. Ljubav prema Bogu prva ploča Dekaloga. simonija. zakon. razgovor i plenumsko rješavanje postavljenih pitanja. crteža ili fotografije. svetogrđe. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. otkriti i analizirati suvremene oblike nepoštivanja Dana Gospodnjega. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 139 .) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Prijedlozi za metodičku obradu 6. D.traženje veza između Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima.4. analiza i interpretacija biblijskog teksta o Božjim zapovijedima. Pročitati cjeloviti biblijski tekst o sklapanju Saveza i Deset zapovijedi (Knjiga Izlaska. nabrojiti i kritički protumačiti najučestalije načine kršenja prvih triju zapovijedi Dekaloga. 2. deklaracija. ateizam. Preporuke za korelaciju 8. Hrvatski jezik: Teme lirskih pjesama. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. sloboda. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. Obrazovna postignuća 4. produbiti navedenu tematiku (npr. Dekalog. izlaganje i tumačenje Božjih zapovijedi koje promiču i štite pozitivne ljudske vrijednosti. psovka. Rembrandt van Rijn. Sadržajna prilagodba. E. Ključni pojmovi 2.). bogoslovne krjeposti. magija. razgovor. praznovjerje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Preporuke za korelaciju 8. Otkriti i protumačiti smisao štovanja Božjeg imena kroz različite molitvene oblike. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. 4. A.

nalijepiti radni materijal u bilježnicu. rat i naoružanje). Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. 1-16). Glavašević: «Priča za roditelje»…). Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. Majer: Dnevnik malog Perice. istraživanje teme povezujući Božju zapovijed i neposredna učenička iskustva. pobačaj.potrebama 3. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja. Sadržajna prilagodba. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. četvrta zapovijed je prva zapovijed na drugoj ploči Saveza o odnosi se na poštovanje roditelja. 4. Pročitati i analizirati biblijski tekst koji govori o dužnostima djece prema roditeljima (Sir 3. izrada mentalne mape i izrada plakata na temu – naše životne situacije. V. prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu društvenu zajednicu. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. o životu i problemima u razredu. samoubojstvo. obiteljsko zajedništvo. uočiti da je Bog jedini gospodar svakog ljudskog života. KATOLIČKI VJERONAUK 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Ljudski život je Božji dar. Sadržajna prilagodba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. 5. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskog života. svetost života. igra uloga. Ključni pojmovi 2. Vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. o sukobu naraštaja. Poštivanje roditelja i starijih četvrta Božja zapovijed. eutanazija. Druga ploča saveza govori o sedam zapovijedi koje se odnose na čovjeka i određuju odnose među ljudima. Koristiti stečena iskustva. Obrazovna postignuća 4. Lik u književnom djelu. 1. Preporuke za korelaciju 8. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 4. produbiti navedenu tematiku (S. pobačaj. 4. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Nema posebnosti. ugrožavanje zdravlja. Nazor: Voda. školi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. obitelj. navesti i obrazložiti najčešće načine krštenja četvrte Božje zapovijedi. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. (7. 5. 2. u dogovoru s predmetnim učiteljem. objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece. 3. eutanazija. Obrazovna postignuća 140 . poštivanje autoriteta. Svetost ljudskog života peta Božja zapovijed. oduzimanje života je zločin Objasniti sadržaj i opseg pete Božje zapovijedi. Nema posebnosti. Šimunović: Duga. razgovor. samoubojstvo. kritički protumačiti najučestalije povrede ljudskog života (ubojstvo. roditeljski odgoj. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. izlaganje i tumačenje temeljnih pojmova. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. D. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. V. pretpostavljenima i državnim poglavarima. svaki ljudski život je svet. čitanje i interpretacija tekstova i slike. Potrebno predznanje 3. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 5. ubojstvo. Objasniti sadržaj i opseg četvrte Božje zapovijedi. (7. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Prepoznati i obrazložiti važnost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima. dužnosti djece. Fotografija jedne skladne obitelji. o ljubavi i prijateljstvu. odnos prema drugim autoritetima. prepoznati potrebnu izgrađivanja odnosa poštovanja prema nastavnicima.

uočiti važnost i vrijednost predbračne i bračne čistoće. preljub. pisanje novinskoga izvješća. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. (7. Majer: Dnevnik malog Perice. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. 3. povreda ovih zapovijedi u svakodnevnom životu. predbračni spolni odnosi. Dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća spolnost. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. sablazan. Dodatna ilustracija 7. masturbacija. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Preporuke za korelaciju 8. Fotografije razvoja ljudskog života od začeća do rođenja. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Šimunović: Duga.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. D. monogamija. poligamija. 1. prostitucija. Uočiti i prihvatiti da je naše tijelo hram Duha Svetoga. kritički protumačiti opasnosti bračne nevjere i rastave braka. pornografija). 4. svjetske krize i Prvi svjetski rat. bračna ljubav. pornografija. Obrazovna postignuća 4. pedofilija. Povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. Pročitati i analizirati nekoliko tekstova iz dnevnog tiska o ugrožavanju i povrjedama ljudskoga života. vođeni razgovor s pribiranjem zaključaka i tumačenjem bitnih pojmova. Objasniti sadržaj i opseg šeste i devete Božje zapovijedi. 5. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Igra asocijacija i vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. Nema posebnosti. pisanje novinskoga izvješća. Šenoa: Čuvaj se senjske ruke. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Koristiti stečena iskustva. ropstvo). bludnost. a osobito za najugroženije. abortus. imenovati i kritički protumačiti najučestalije zloporabe na području ljudske spolnosti (bludnost. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. uočiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se očituje u međusobnoj ljubavi i vjernosti. homoseksualnost. identifikacijski razgovor. Prijedlozi za rad s učenicima s 141 . samoubojstvo. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 6. obrazložiti u čemu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti. doktrinarnih i antropoloških tekstova uz promatranje i interpretaciju slika i fotografije. produbiti navedenu tematiku. imenovati načine kako se možemo zauzeti za svaki ljudski život.4. izrada plakata. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Novak: Iz velegradskog podzemlja. korigirati i objašnjavati ključne pojmove. stvaranje problemske situacije i kritičko čitanje. 1. V. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. izlaganje. Sadržajna prilagodba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. V. doktrinarnih i drugih tekstova i fotografija. deveta zapovijed promiče svetost sakramentalnog braka. Šimunović: Duga. ljubavi i braka. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. eutanazija. Vođeni razgovor i izmjena spoznaja o problematici mladenačke spolnosti. Dodatna ilustracija 7. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. st. Ključni pojmovi 2. D. prostitucija. Preporuke za korelaciju 8. pedofilija. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. analiza i interpretacija biblijskih. Hrvatski jezik: A. Učestalo ponavljati. odrediti čovjeka kao jedinstvo duše i tijela. istraživanje i analiza biblijskih. V. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. bludnost. Analizirati sadržaje pojedinih TV-serija i tiskovina koji kompromitiraju dostojanstvo ljudskog tijela. diskusija (parlaonica). prikupljanje podataka i stvaranje kataloga pitanja. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Šesta zapovijed čovjeka poziva na čisto življenje svoje spolnosti. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (građanski rat. Potrebno predznanje 3. silovanje. ubojstvo. 2. film. Koristiti stečena iskustva. masturbacija. stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica).

nastojati uvijek govoriti istinu. Potrebno predznanje 3. 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Poziv na istinoljubivost istina. (7. 5. Obrazovna postignuća 4. (7. uočiti i protumačiti važnost istine i istinoljubivosti u svakodnevnom životu. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. krađa.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. pravo na istinu. 3. istraživanje teme i izdvajanje problema. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 142 . Obrazovna postignuća 4. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Prepoznati situacije u kojima je čovjek pozvan činiti djela milosrđa. zauzimati se za jednostavnost i siromaštvo srca. Koristiti stečena iskustva. laž je povreda ove zapovijedi. uočiti i obrazložiti pravo svakog čovjeka na privatno vlasništvo. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Majer: Dnevnik malog Perice. Šimunović: Duga. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. karitas. razgovor. Intenzivno potkrepljivati primjerima iz života. Potrebno predznanje 3. Objasniti sadržaj i opseg osme Božje zapovijedi. igra uloga. Hrvatski jezik: V. Igra asocijacija. korupcije i krađe u hrvatskom društvu. 4. Sadržajna prilagodba. krađa. privatno vlasništvo. D. Objasniti sadržaj i opseg sedme i desete Božje zapovijedi. vođeni razgovor. Svaki čovjek treba poštivati svoju i tuđu imovinu. klevetanje). svaka krađa i otimanje tuđeg dobra je grijeh. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. ogovaranje. Nema posebnosti. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 8. pohlepa. 2. Poštivanje tuđe imovine privatno vlasništvo. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 7. krivokletstvo. izlaganje s tumačenjima pojmova privatno vlasništvo. pohlepa. Po potrebi prilagodba nastavnih sadržaja. crtežima i fotografijama. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. KATOLIČKI VJERONAUK 8. gramzivosti i zavisti. slušanje i interpretacija tekstova. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. imenovati djela milosrđa. krivo svjedočenje. Ključni pojmovi 2. V. Sadržajna prilagodba. 3. KATOLIČKI VJERONAUK 8. uočiti i kritički obrazložiti opasnosti pohlepe. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). zavist. Prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. krivo svjedočenje. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. imenovati i protumačiti različite oblike krađe i povrede tuđega vlasništva. izrada mentalne mape ili izrada plakata. 4. 5. laž. posvijestiti da svaki čovjek ima pravo na priopćavanje istine. krađa. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Ključni pojmovi 2.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. zavist. čitanje i analiza biblijskih i drugih tekstova i likovnih priloga. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Čitanje. pohlepa. klevetanje. Analizirati primjere mita. Dodatna ilustracija 7. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. ogovaranje. zavist. Osma Božja zapovijed nas potiče na istinu. Preporuke za korelaciju 8. imenovati i protumačiti najučestalije oblike povrede istine (laž.

stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); izlaganje s tumačenjem bitnih pojmova povezujući ih s primjerima i pričama iz svakodnevnice; igra uloga; pisanje kratkog eseja. 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku. Ch. Dickens: Oliver Twist. istinoljubivost, ogovaranje, klevetanje, krivokletstvo. Prepoznati i analizirati načine širenja neistine preko novina i televizije. 1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. Obogatiti sadržaje događajima iz osobnog iskustva. 3. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 1. Judaizam judaizam, «Šema Izrael», Šabat, obrezanje, židovski blagdani. Židovstvo je najstarija od tri velike monoteističke religije; Abraham, Izak i Jakov su praoci židovske vjere; Mojsije je najveći prorok SZ; Pasha je najveći židovski blagdan, sinagoga je mjesto okupljanja židovske zajednice radi bogoštovlja. Uvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito petoknjižje; opisati vjernički život Židova; imenovati i kratko objasniti najvažnije židovske blagdane i uočiti njihovu povezanost s kršćanskim blagdanima. Usporediti kršćanstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice među njima. Raščlamba i tumačenje pojmova: Židov – kršćanin, Židov – Judaist; sastavljanje kronološke sheme najvažnijih događaja židovske povijesti; tumačenje važnosti pojedinih židovskih blagdana i svetih knjiga; upoznavanje i primjeri židovskih liturgijskih molitava i pjesama, osobito Šema Izrael; posjet židovskoj zajednici i sinagogi. Zemljovid Izraela; dokumentarne fotografije iz židovskog vjerničkog života; grafički prikaz židovskih blagdana. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. monoteizam, politeizam, Tora, Talmud, Bar micva, Roš hašanah, rabin. Židovska zajednica u Hrvatskoj. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

143

podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 2. Dijalog Židova i kršćana religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija „Nostra aetate“. Zajednički preci židovstva i kršćanstva; Židovi su naša braća; holokaust. Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; navesti i objasniti važnije odrednice koje čine zajedničku baštinu Židova i kršćana; protumačiti važnost religijskog dijaloga sa Židovima; imenovati i opisati tragične posljedice antisemitizma, mržnje i progona Židova; kratko obrazložiti što II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu kršćana sa Židovima. Posvijestiti kako su Židovi naša povlaštena braća u vjeri; promicati zajedništvo i toleranciju. Rad s dokumentarnim fotografijama koje govore o progonima Židova kroz povijest; čitanje, analiza i interpretacija odlomka teksta iz deklaracije „Nostra aetate“, osobito o krivnji Židova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga kršćana sa pripadnicima židovske vjere; vođeni razgovor o ulozi pape Ivana Pavla II u promicanju dijaloga. Dokumentarna fotografija pape i rabina. Mogućnosti povezivanje vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. antisemitizam, Nostra aetate, međureligijski dijalog Pročitati i analizirati dio teksta deklaracije „Nostra aetate“ o potrebi dijaloga kršćana i Židova. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 1. Proroci govore u Božje ime prorok, poslanje, Mojsije, proroci – pisci, veliki i mali proroci. Proroci su Božji glasnici; Mojsije je najveći prorok Starog zavjeta; Ivan Krstitelj je Mesijin preteča. Protumačiti tko su bili proroci u Starom zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka; uočiti i objasniti razliku između starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zašto je Mojsije najveći starozavjetni prorok; imenovati nekoliko važnijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Posvijestiti svoj put i otvoriti se poticajima Duha da smo i mi danas svi pozvani vršiti proročku službu; razlikovati proroštva od proricanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

144

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; vođeni razgovor s izlaganjem i tumačenjem bitnih pojmova; izrada umne mape. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka Hrvatsku jezik: Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Likovna kultura: proroci u umjetnosti (npr. Michelangelo: „Mojsije“, veliki proroci – crkva sv. Jeronima…). Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o pozivu i poslanju jednog od proroka. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba biblijskih tekstova i sustavno provjeravati razumijevanje. 3. Prilagodba biblijskih tekstova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 2. Proroci – čuvari Saveza Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo. U SZ Bog je u više navrata sklapao Savez s ljudima i sa svojim izabranim narodom; kršenje Saveza kroz povijest izraelskog naroda. Uočiti osobito poslanje proroka u čuvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog čega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i Južno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uočiti kako se proroci bore za čistoću vjere, za vjernost Savezu, protiv društvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti naše osobno proročko poslanje danas. Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; stvaranje kataloga pitanja i razgovor o mjestu i ulozi suvremenih proroka u crkvenoj i društvenoj zajednici; igra uloga; promjena perspektive i prepričavanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu; izrada lente vremena najvažnijih događaja i djelovanja pojedinog proroka. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena, zemljovid Kraljevstva Izraela i Jude, zemljovid Asirskog Carstva; zemljovid Babilonskog Carstva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Glazbena kultura: npr. G. Verdi: „Nabucco“ - Zbor Židova. Juda, Izrael, Tužaljke, Asirci, Babilonci. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o kršenju Saveza s Bogom. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

145

Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 146 . Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ivan Krstitelj – posljednji prorok SZ. protumačiti važnost obnove i ponovne izgradnje Hrama. Ključni pojmovi 2. Glasnici nade i izbavljenja Perzijsko Carstvo. Ivan Krstitielj. Ključni pojmovi 2. 3. tj. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Davidov potomak. Potrebno predznanje 3. izrada sažetka o djelovanju proroka u obliku slikovnice ili umne mape. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije. (7. uočiti i doživjeti važnost vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo. Obrazovna postignuća 4. navesti glavni sadržaj Ivanova propovijedanja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. navještaj Mesije i poziv na obraćenje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. odrediti ulogu proroka kao glasnika nade. Otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najvećeg od svih proroka. izbavljenja i povratka u domovinu. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Isus . Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pripovijedanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu. Slijed događaja u pripovjednom djelu. 5. osobito navještaj dolaska Mesije. novi Savez. veći prostor za pisanje). Isus Krist – ispunjenje proročanstava protoevanđelje. Mesija. povratak u domovinu. Zadržati se na ulozi proroka. Kirov edikt. Spasitelja i Otkupitelja. 5. pravi Bog i pravi čovjek. KATOLIČKI VJERONAUK 8. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. obnova Hrama.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Pojedinačni i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih tekstova o životu i porukama pojedinog proroka u poveznici s drugim poticajnim tekstovima ili ilustracijama. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Dodatna ilustracija 7. uloga proroka u životu naroda. Glazbena kultura: psalmi u glazbenim ostvarenjima. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 3. Mesija. (7. navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o izbavljenju iz ropstva i povratku u domovinu. Ivan Krstitelj. objasniti što znači da se novi i vječni Savez s Bogom događa u Isusu Kristu. navesti glavne sadržaje proročkog naviještanja. Preporuke za korelaciju 8. židovska dijaspora. fiksiranje papira na podlozi. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 4. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. 2. razaranje Hrama. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 8.4. lenta vremena. definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjeg starozavjetnog proroka i Mesijina preteču.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Ne objašnjavati zemljopisne i povijesne pojmove. 1. Posvijestiti i doživjeti da smo svi potrebni obraćenja i da nas Bog nikada ne napušta. postanak sinagoga. Pad Izraela pod asirsku vlast. pad Jude pod babilonsku vlast. Naglasak na razumijevanju i korekciji izgovora ključnih pojmova. zemljovid Perzijskog Carstva. Znati prepoznati prvi navještaj Spasitelja (protoevanđelje) nakon grijeha prvih ljudi. objasniti što je to židovska dijaspora nekada i danas. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prorok. hijerokracija. Pronaći. Opisati povijesnu situaciju izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskog carstva. obrazložiti i opisati tvrdnju da su se u Isusu Kristu ispunila sva starozavjetna proroštva. Mesiju. Potrebno predznanje 3. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka. 4. Samarijanci.Spasitelj.

Voditi učenike pitanjima. istočno pravoslavlje. Z. 1. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. izlaganje i tumačenje povijesne i eshatološke zadaće Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti.5. Razvijati odnos poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima. produbiti navedenu tematiku (npr. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Sadržajna prilagodba. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. 1-3) s novozavjetnim tekstom (Lk 4. R. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. zamišljeni intervju s Isusom. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Umjetnička reprodukcija. uvidjeti važnost molitvu za jedinstvo svih kršćana. DA SVI BUDU JEDNO 1. Ključni pojmovi 2. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. Nema posebnosti. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Pomazanik. S. velika shizma. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. pisanje molitve za jedinstvo svih kršćana. „Legenda o Juditi“. Lagerlof: „Sveta noć“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. shematski prikaz glavnih podjela unutar Crkve. Dodatna ilustracija 7. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. sveta. Interpretativno čitanje. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. Obrazovna postignuća 4. 1. Isusova želja i molitva za jedinstvom jedna. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. 4. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s fotografijom. „Krist na Maslinskoj gori. grafički prikaz glavnih pravaca kršćanstva Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. shematski prikaz – odnos proroka SZ i Krista. 16-30) koji govore o navještaju i dolasku Mesije. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom sadržaja umjetničkih reprodukcija. Potrebno predznanje 3. obrazložiti značenje četiriju oznaka Kristove Crkve. Protumačiti tekst Isusove velikosvećeničke molitve za jedinstvo svojih učenika. El Greco. protestanti. novo lice Crkve u XX stoljeću. Pročitati i usporediti starozavjetni tekst (Iz 61. Reformacija. Kupareo: „Balada o Gospinim pčelama“. Jaganjac Božji. veliki raskol 1054. 2. pripovijedanje povijesnih događaja i činjenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena do danas. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. (7. stvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Tjedan molitve za jedinstvo kršćana. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Preporuke za korelaciju 8. uočiti da je Isus želio jednu Crkvu. 2. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Krist – Crkva. Črnja: „Križ“. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. Likovna i glazbena kultura: navedenu temu produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 147 . katolička i apostolska Crkva. prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve. Preporuke za korelaciju 8. 3. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. rimokatolici. Emanuel. 4. meditacija o Kristovu liku uz umjetničku reprodukciju i glazbu. Dodatna ilustracija 7. „izdanak“ Davidove kraljevske loze. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.

Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. crkvenu strukturu i navesti ono što nam je zajedničko. (7. ekumenski pokret. ikonostas. kalvinisti. Pojedinačni i skupni rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katoličkih. Sadržajna prilagodba. navesti najvažnije ekumenske događaje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. prepoznati u ekumenizmu jednu od najvažnijih zadaća Crkve. Potrebno predznanje 3. Uvidjeti važnost i potrebu odnosa poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima i njihovim pripadnicima. Preporuke za korelaciju 8. patrijarhat. Uočiti važnost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angažmana. autokefalne Crkve. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Grkokatolici u Hrvatskoj. Dodatna ilustracija 7.5. Istočni raskol 1054. objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti. moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. jedinstvo kršćana. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. 3. a ne reprodukciju tih sadržaja. predstavljanje pripadnika različite kršćanske vjeroispovijesti. DA SVI BUDU JEDNO 3. 5. eparhija. ikona. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. otkriti i prepoznati načine ekumenskog zbližavanja podijeljenih Crkava. Naglasiti bitno. pastor. 2. Prijedlozi za metodičku obradu 148 . projektna nastava (priprema zajedničkoga susreta učenika u mjestima u kojima postoji više kršćanskih zajednica i organizacija ekumenskoga molitvenog skupa). Isusova velikosvećenička molitva. Protestantske zajednice u Hrvatskoj. posjet pravoslavnoj ili protestantskoj crkvi. rascjep u 16. ikonostas. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. izrada logotipa ekumenizma. 4. Kršćani na drugi način Pravoslavna Crkva. Ključni pojmovi 2. Ključni pojmovi 2. (7. pismeno izražavanje ili molitve na temu jedinstva. razumjeti ih i koristiti. prepoznati i objasniti temeljne postavke protestantskog nauka. stoljeću – reformacija. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. ikona. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. ekumenizam. II Vatikanski Koncil. pravoslavnih i protestantskih shvaćanja pojedinih razdoblja i događaja crkvene povijesti. imenovati načine kako možemo promicati jedinstvo kršćana u osobnom životu. luterani. Luthera. poštovanja i zajedničkih aktivnosti među kršćanskim konfesijama. imenovati važnije protestantske Crkve. Naglasiti bitno i omogućiti učeniku prepoznavanje. grkokatolici. protumačiti posebnosti Pravoslavne crkve. demonstracija primjera kršćanske solidarnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. Obrazovna postignuća 4. podjele među kršćanima. Vođeni razgovor o uzrocima i posljedicama netrpeljivosti i nepoštovanja koje ponekad susrećemo među kršćanima. anglikanci. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Pravoslavna Crkva u Hrvatskoj. Potrebno predznanje 3. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Nema posebnosti. Ekumenski pokret ekumenizam. episkop. Konkretizirati nastavne sadržaje. Dokumentarna fotografija pravoslavne crkve. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. fotografija M. DA SVI BUDU JEDNO 2. Objasniti početak i razvoj ekumenskog pokreta. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Usvojiti nove pojmove. protestantizam.

igra uloga s naslovom: “I ja sam bio u masi koja je kamenovala. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. S. Kranjčević: „Pogled“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. osobni grijeh. savjest nas prekorava zbog grijeha. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Koristiti stečena iskustva. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. pročitati i analizirati neki od aktualnih ekumenskih susreta u Hrvatskoj. papa Pavao VI. KATOLIČKI VJERONAUK 8. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. glavni grijesi. istočni grijeh. 4. Pronaći. odgovornost za grijehe što ih drugi čine Dublje analizirati i protumačiti jednu od pet ponuđenih definicija grijeha. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 149 . Naglasiti bitno. svi ljudi griješe. Iskustvo krivnje i grijeha grijeh. laki i teški grijesi. 3. Potrebno predznanje 3. Prilagodba sadržaja i teksta. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom.“. V. Nema posebnosti. tjedan molitve za jedinstvo kršćana.. dokumentarna fotografija jednog ekumenskog susreta. Prilagodbe nastavnih sadržaja. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Preporuke za korelaciju 8. Grijeh je zlo. misao. B. usporediti teške i lake grijehe i odrediti razliku među njima. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. djelo ili propust protiv Božjeg zakona. Ključni pojmovi 2. Protumačiti što je to grijeh. prepoznati da je svaki čovjek grješnik. imenovati i obrazložiti sedam glavnih grijeha. 5. 1.. prepoznati i obrazložiti povezanost grijeha i naše slobode (zlouporabe slobode). riječ. Michelangelova djela u Sikstinskoj kapeli).. 1.6. uočiti da se grijehom čovjek udaljava od Boga. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za metodičku obradu 6. izlaganje i razgovor. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu. Otkriti kako grijeh stvara osjećaj krivnje koje se moramo osloboditi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Likovna kultura: biblijski motivi u sakralnoj umjetnosti (npr. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Dodatna ilustracija 7. 3. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Logotip ekumenizma. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. Prosenjak: Divlji konj. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 1. protumačiti što je to iskonski ili istočni grijeh. Dodatna ilustracija 7. Predstavljanje različitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomoću dokumentarne fotografije. grješno stanje.. Unitatis redintegratio – koncilski dekret o ekumenizmu. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja.“ ili “Zatajio sam te kad. Načini sporazumijevanja. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. 5. ljudskoga iskustva ili filmskog isječaka te vođeni razgovor o tome. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. stvaranje kataloga pitanja i problemske situacije. produbiti navedenu tematiku (npr. novinskog izvješća. S. prikupljanje podataka. skupni rad na analizi i interpretaciji odabranih biblijskih i drugih tekstova. ne ići u širinu u obradi gradiva. Nema posebnosti. (7. navesti i obrazložiti posljedice grijeha u osobnom i društvenom životu. 4. 2. Preporuke za korelaciju 8.

bolesničko pomazanje.. Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 150 . obraćenje. 4. Otkriti važnost priznanja grijeha i obraćenja. Preporuke za korelaciju 8. Nema posebnosti. „Povratak izgubljenog sina“. Razvijati svijest odgovornosti za svoje loše postupke i grijehe. uočiti važnost pokore za vlastite grijehe. prihvaćanje odgovornosti. popudbina. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 2. izrada suvremenog ispita savjesti. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. izlaganje i tumačenje pojmova „preminuće“. S. 5. (7. posvijestiti da je naša duša besmrtna. 2. Riječi objasniti uz mnogo više primjera. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o čovjekovu pokajanju i obraćenju i Božjemu praštanju i milosrđu. Obrazovna postignuća 4. ispovijedi. Čitanje. ljudska bolest i patnja. a ljubi grješnika. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 1. Isusov odnos prema bolesnicima. U tumačenju krenuti od jednostavnih učeniku poznatih izraza.). Smrt je neminovna. razlikovati savršeno i nesavršeno kajanje. Ključni pojmovi 2. Obrazovna postignuća 4. B. vjera u uskrsnuće. otkriti i doživjeti veličinu i snagu Božjeg milosrđa u sakramentu sv. 3.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. Dodatna ilustracija 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Umjetnička reprokucija: Rembrandt van Rijn. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. Pomirenje s Bogom i s ljudima savršeno i nesavršeno kajanje. na temelju biblijskih tekstova. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Sakrament ispovijedi.. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 1. nemogućnost življenja bez opraštanja i pomirenja. Igra asocijacija i nastaviti pričati priču s različitim završecima (dogodila se prometna nesreća i vozač je pobjegao s mjesta nesreće. organizirati pokorničko bogoslužje pripremljeno kroz meditativnu glazbu i po mogućnosti ponuditi ispovijed u župnoj zajednici. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. spoznati kako obraćenje započinje vlastitim kajanjem za grijehe. opisati. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. dokumentarna fotografija o ispovijedi. Nema posebnosti. pokora. Kranjčević: „Pogled“. Probuditi i potaknuti brigu za bolesne.Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. scenski prikaz različitih biblijskih prizora susreta. Božja ljubav prema grješnicima. sakrament bolesničkog pomazanja. produbiti navedenu tematiku (npr. S. Prijedlozi za metodičku obradu 6. besmrtnost duše. Nema posebnosti. ona je posljedica istočnog grijeha. Prosenjak: „Divlji konj…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. izrada kolaža s izvještajima o Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Isus je bio posebno pažljiv prema bolesnima. V. (7. sakrament ispovijedi ili pomirenja. produbiti i osnažiti vjeru u vječni život s Bogom. Obrazložiti zbog čega ljudi vole život i zašto se boje smrti. Pred tajnom smrti smrt. odgovornost za vlastite čine.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. opraštanja i radosti pomirenja. obraćenje srca. razlikovati grijeh od grješnika: Bog mrzi grijeh. duhovni plodovi sakramenta pomirenja Pronaći i analizirati neki primjer obraćenja u Novom zavjetu. shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskog života u vječni život. obrazložiti smisao i značenja sakramenta bolesničkog pomazanja. biti spreman drugima opraštati. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s doktrinarnim izričajima. besmrtnost duše. prepoznati i obrazložiti kako čovjekova patnja ima smisla.

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizira uzroka i posljedica stradavanja i umiranja; razgovor s učenicima o osobnom iskustvu i susretu sa smrću; pisanje kratkog eseja ili sažalnice. Dokumentarne fotografije o ljudskoj patnji i bolesti; dokumentarna fotografija o kršćanskom groblju. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u književnom djelu, Biografija, autobiografija, Socijalna tematika u pjesništvu i prozi, D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. „prijelaz“ ili „preminuće“, besmrtnost duše, popudbina. Pronaći i analizirati neka iskustva, misli i svjedočanstva filozofa, teologa, znanstvenika i književnika koji govore o smislu života, smrti i životu nakon smrti. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Konkretizirati i vizualizirati neke ključne pojmove. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Konkretizirati neke ključne pojmove s korekcijom govora. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 2. O životu nakon smrti raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni. Uskrsnuće; besmrtnost duše; život s Bogom; molitva za pokojne. Navesti i protumačiti neke izabrane biblijske tekstove o životu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumačiti; uočiti mogućnost vječne propasti ako se svjesno i slobodno odlučimo protiv Boga; dublje razumjeti mogućnost čovjekova čišćenja pred Bogom nakon smrti; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti čeka konačni susret s Bogom i vječni raj; ispravno protumačiti povezanost našega življenja na zemlji i vječnog života. Prepoznati važnost i potrebu molitve za sve pokojne; naslutiti važnost kršćanske vjere u Božje milosrđe i uskrsnuće na vječni život. Igra asocijacija s pribiranjem kataloga pitanja i stvaranjem problemske situacije s temom života nakon smrti; rad u skupinama na rješavanju problema analizom i interpretacijom biblijskih tekstova o smrti (SZ i NZ) u poveznici s drugim poticajnim tekstovima i ilustracijama; tumačenje ključnih pojmova; stvaranje kolaža na teme „smrt – život“, „tama – svjetlo“, „žalost – radost“, „pakao – raj“; simboli pobjede, života i spasenja: svijeća – simbol Krista, vječnosti; križ – simbol pobjede života nad smrću; promatranje slike posljednjeg suda – razgovor i interpretacija s pisanjem kratkog eseja o vjeri u uskrsnuće tijela i vječni život. Umjetnička reprodukcija: Michelangelo, „Posljednji sud“ Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Posljednji sud“. Klinička smrt, posebni sud, stanje vječnog života s Bogom, stanje vječne odijeljenosti od Boga, drugi Kristov dolazak – paruzija. Pročitati i analizirati neka iskustva kliničke smrti.

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite

151

učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 3. Živimo u vjeri, nadi i ljubavi krjepost, bogoslovne krjeposti, stožerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. Prva Božja zapovijed poziva nas na vjeru, ufanje i ljubav. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove; obrazložiti što je krjepost i krjepostan život; usporediti i uočiti razliku između stožernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti što je to vjera i na što nas vjera poziva; odrediti u čemu se sastoji kršćanska nada; prepoznati ljubav kao temelj i vrhunsko mjerilo kršćanskog života; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi. Uočiti važnost i ljepotu krjeposnog života. Izmjena iskustva o važnosti vjere u čovjekovom životu na temelju vlastitih životnih spoznaja i iskustava s poticajnim naslovom: „Bez povjerenja nije moguće živjeti“; izrada simbola pojedinih kreposti; izlaganje, razgovor i tumačenje bitnih pojmova; analiza i interpretacija Hvalospjeva ljubavi 1 Kor 13, 1-8; molitveni izričaj. Dokumentarne fotografije: križ - simbol vjere, sidro – simbol nade, srce – simbol ljubavi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Pieta“. razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, čin vjere, čin ufanja, čin ljubavi, očaj, preuzetnost. Apostolsko vjerovanje, Očenaš i Dekalog kao izrazi vjere, nade i ljubavi. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Ključne pojmove iskustveno približiti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Božićni ciklus – početak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

152

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska nastava (posjet nekoj crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja). Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Advent, Božić, Bogojavljenje. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Nema posebnosti. 2. Uvježbavanje pomoću didaktičkih igara. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja; proslava crkvenih blagdana kroz liturgiju godinu. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzašašće, Duhovi, Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Dati prednost usmenom izražavanju. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Profil nastavnika.

153

koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo). Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. 154 . ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VIII razred 1 sat sedmično .Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka.35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima.

zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanje njihovog zdravlja . stresu i fizičkim aktivnostima. zdravoj prehrani. humanizacije odnosa među spolovima i ljudskih prava .učeniku dati osnovna saznanja o socijalnim potrebama i socijalnim odnosima .putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. hrani koja se konzumira. odnos prema radu 6. Radne navike.upoznavanje. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje. kulturnog 155 . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. saznajna komponenta 7.Zadaci: .upoznati učenike s kvalitetom pozitivne socijalne adaptacije i njegovanjem osjećanja prijateljstva.u korak s vremenom 4. sposobnostima i objektivnim okolnostima Pregled programskih oblasti 1. osposobljavanje za prepoznavanje mina i NUS-a na osnovu djelimične vidljivosti. Moralni odgoj 3.upozoriti na razloge zbog kojih mine i NUS najčešće nisu vidljive.zdrav način života 5. Kultura življenja . Kulturno i prirodno nasljeđe 2. prevenciji ovisnosti. Kulturno i prirodno nasljeđe – 4 sata Upoznavanje.prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9.ugrađivanje elemenata samokontrole. na neodlaženje u rizična područja na kojima mine i NUS nisu vidljivi . Humani odnosi 8.opredjeljenje učenika za zvanje ili zanimanje uskladiti s njegovim interesima. Pedagoško. lijekovima. ljubavi. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. pedagoški karton učenika UKUPNO: 4 3 4 5 3 3 4 5 4 35 Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . psihološko.razvijanje radnih navika i savjesnog odnosa učenika prema radu u procesu učenja i tokom izvršavanja tekućih obaveza . Aktuelna zbivanja .pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. kulturnog i prirodnog nasljeđa . međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti .

posjeta muzeju .sportu .lijekovi koji se izdaju bez recepta .droge i zakon . Aktuelna zbivanja .služba za kontrolu i regulisanje saobraćaja .pomaganje drugim 156 .odgovornost u spolnom odnosu ..moralni kvalitet ličnosti .učešće u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole 2.i prirodnog nasljeđa .nauci .umjetnosti .u korak s vremenom – 4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: . obaveze i odgovornost 3.razvoj i primjena tehnike i tehnologije u svijetu rada . kidnapovanje.zrelost za stupanje u spolne odnose . trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje 4.dječija štampa .prema mogućnostima planirati učeničku ekskurziju .obrazovanju .reći "NE" problematičnim situacijama .stres i fizičke aktivnosti . likovnoj umjetnosti.inovatorstvo .vladanje sobom .svijetu .) .stvaralaštvo učenika u školi (muzici.odnos ličnosti prema našem društvu .prevencija narkomanije . tehnici.osnovne karakteristike motornih vozila i utjecaj tehničke ispravnosti uređaja i opreme na sigurnost u saobraćaju .zdrav način života – 5 sati .kulturi .djetetov integritet treba poštovati .Konvencija o pravima djeteta: .. Moralni odgoj – 3 sata .sredini .uz prava idu dužnosti. Kultura življenja .terorizam.utjecaj karakteristika puta i vremenskih prilika na sigurnost u saobraćaju .pravila škole .

potreba međusobnog upoznavanja. zasićenih masnoća i holesterola vegetacija u funkciji zaštite životne sredine higijena naselja 5.poteškoće u adaptaciji .biološke i socijalne potrebe ljudi .- dokazivanje pred drugim do čega dovodi alkohol u porodici kako prenijeti svoje znanje o AIDS-u drugima.maloljetnička delinkvencija . odnos prema radu – 3 sata . psihološko djelovanje pušenja.prijateljstvo među osobama suprotnog spola . psihološko. Humani odnosi – 4 sata . susret s osobom koja boluje od AIDS-a kako vršnjaci utječu na pušenje.vježbe opuštanja i relaksacije 7.aktivno učenje . seksualni kontakti i AIDS.međusobni odnosi učenika i njihovi odnosi prema drugim osobama .ljubav između muškarca i žene . Pedagoško.ljubav i spolni nagon čovjeka 157 .pisanje koncepta .poteškoće u adaptaciji .savjesnost u radu 6. ispunjavanje formulara .priprema.pisanje pisma.obilježja ličnosti .poštivanje i ravnopravnost spolova kao bitni uvjeti ljubavi . pažnje i razumijevanja . saznajna komponenta – 3 sata .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi .osjećaj ljubavi .uzajamna iskrenost . voća i žitarica odaberite prehranu s malo masnoće. alkoholu i narkoticima odaberite prehranu s mnogo povrća. Radne navike.odnos prema drugom čovjeku . pritisci koji navode na pušenje kako se oduprijeti izazovu: pušenja. koncetrisanje i dekoncentrisanje u toku učenja .radne navike i izbor zanimanja .

BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva .sklonosti .. UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda..značaj izbora zanimanja . (2006). Zelenika. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici..vrednovanje rada i predrasude o radu . stepen složenosti zanimanja i radnih navika . P. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.postignuća u učenju i usmjeravanje učenika prema srednjim školama i zvanjima i zanimanjima.interesovanje učenika i profesionalno usmjeravanje .složenost rada.karakteristike srednjoškolskog obrazovanja . Sarajevo.. Profesionalna orijentacija .- manifestacije spolnog nagona u vrijeme dozrijevanja planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8. Kalaš.informisati učenike . Dž. Handicap International 158 .  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić.za personalni dosje učenika – 4 sata .privredna kretanja na području Kantona . A. E.priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola. Mujkanović.profesionalna orijentacija i informisanje u skladu sa Zakonom o osnovnoj i srednjoj školi .sposobnosti učenika i profesionalno usmjeravanje .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful