Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI razred devetogodišnje osnovne škole

8

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 2 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 3 - 15 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..16 - 20 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..21 - 24 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..25 - 27 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..28 - 30 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..31 - 33 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..34 - 36 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..37 - 39 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..39 - 45 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 46 - 59 12. Fizika .............................................................................................................60 - 64 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 65 - 71 14. Biologija …………………………………………………………………... 72 - 82 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 91 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 92 - 94 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 95 - 98 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 99 - 108 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 109 - 121 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....122 - 129 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....130 - 134 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 135 - 153 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

2

NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE

4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 1 2 26 1 1

140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 35 70 910 35 35

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

Odjeljenska zajednica

3

4 .

stilski Buđenje plemenitih osjećaja i potrebe da se prevladavaju 5 Mogućnost sažetog prepričavanja pjesme Izražavanje doživljaja i dojmova Uočavanje faza u razvoju radnje Uočavanje ponavljanja. Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine viče) Umjetnička poezija 2.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. Lirska narodna pjesma (Ljubavni rastanak. . glazbeni/muzički elementi stiha. likovi. stilska obilježja lirske narodne pjesme Uočavanje obilježja lirske narodne pjesme Poticati osjećaje i um čitanjem i slušanjem narodnih pjesama Uočavanje stilskih sredstava i osnovnog osjećaja u pjesmi Mogućnost shvaćanja idejne suštine Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Kompozicija. Dobriša Cesarić: Motivi. RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA Književni tekstovi Narodna književnost 1. idejno – tematska svojstva. slike.

Akvarel 7. jezik Odlike epskog i lirskog nepravedni ljudski odnosi koji guše slobodu ličnosti. A. himna.J. lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta Otkrivanje povezanosti Uočava i izdvaja gradaciju i hiperbolu jezično-stilističkih Razlikuje pjesme prema obliku elemenata i osjećaja u pjesmi Razumije sadržaj misaonog motiva (osjećaj. pravo na samostalno odlučivanje i opredjeljenje sintaksičkog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta Misaona (refleksivna) pjesma Uočavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi. pjesništvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda. Rilke: Na uglu 6. Sekulić: Majka postupci. Z. idila Sonet i haiku pjesma Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnička sredstva: alegorija. Kulenović: Stećak Misaoni motivi 10.M. Šantić. A.Oblak 3. hiperbola Prozni tekstovi 14. R. H. Sidran: San o Bašeskiji 11. stihu. Nerkesi. Veče na školju 13. D. Kolarić: Suze kojih se stidio 6 .Vesna Parun: Kad sunce umiva 4. gradacija. misao) Objašnjava alegoriju 9.Kozarac: Moj djed 16. S. D. Bajezidagić: Gazel o Starom mostu 5. Pjesma peru Forma gazela. A. Sergej Jesenjin: Pismo majci 8. Humo. Slavko Kolar: Breza (odlomak) 15. Matoš: Noturno 12. elegija.

(odlomak) 17.B. dijaloških i plavih dupina monoloških mjesta (odlomak) Uloga opisa u pripovijedanju 26. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. S. Koš: Ujka Filip anegdoti 20. A. Arthur C. odnos narativnih i ostalih dijelova priče Uočavanje kompozicije. statične i dinamične elemente Mogućnost praćenja unutrašnjeg razvoja lika 24. (odlomak) 27. Ivo Andrić: Knjiga (uočavanje uz interpretaciju teksta) 21. sažeta u basni i 19. M. Dž. ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statičan. pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu Iznosi redoslijed događaja i određuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Razvrstavanje likova prema mjestu i važnosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Zapažanje postupka u karakterizaciji likova Određivanje faza u razvoju radnje i uočavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uočava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu. Kovač: Sjećanje na šarenu pticu Fabula – razvijena u (odlomak) romanu i pripovijetci. Ćopić: Bašta sljezove boje Kompozicija fabule – odnos pojedinih događaja u fabuli. dinamičan opis. E. Hemingvej: Lik – unutrašnji Starac i more (odlomak monolog kao sredstvo iz romana) slikanja lika Psihološka analiza lika: posebna funkcija 25. Selindžer: Lovac u raži (odlomak) 28. Čolaković: Glavni dijelovi Legenda o Ali-paši epskog teksta (odlomak iz romana) (funkcija preokreta) 22. Svetozar Ćorović: Špijun (odlomak) 18. zaustavljanje i pokretanje radnje) 7 . Nametak: Tuturza i šeh Meco (odlomak iz romana) 23. Isidora Sekulić: Humor. E. E. O'Dell: Otok opisnih.

Opisivanje jednog svog putovanja objektivnog i subjektivnog stava pisca i načina stvaranja ugođaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela Čitanje i razumijevanje dramskog djela Scensko oblikovanje dramskog djela Uočava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i određuje temeljni sukob Uočava obilježja putopisa i asocijativnosti kao važan postupak u nastajanju putopisa Iznosi osobna zapažanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etičkog.Oslo pod snijegom (odlomak iz putopisa Pisma iz Norveške) 29. I Samokovlija. Sijarić: Zapisi o gradovima 2. Čuić: Pripovijetke (izbor) 7. Bazdulj: Ruža I-II 3. Ć. društvenog ili idejnog stajališta Lektira 1. Krmpotić: Pisma iz Indije 5. P. psihološka) Naučno – fantastični roman Roman odrastanja Obilježja putopisa: granične književne vrste Kompozicija i značajke drame Protagonist. H. Čehov: Šala / Višnjik (izbor pripovjedaka i drama) 12. Nušić: Sumnjivo lice /(izabrane komedije) 8. Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji (odlomak iz putopisa) glavnog lika (fizička. Kočić: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke 9. Bašić: Izbor pripovjedaka 4.P. N. S. Nosač Samuel 8 . A. D. Kestner: Leteći razred 11. B. Cesarić: Lirika (izbor poezije) 6. Dnevnik Ane Frank 13. V. Z. E. Aska i vuk 10. I Andrić. antagonist Dramatizacija Otkrivanje zanimanja za putopisne Uočavanje motiva u teme putopisnom djelu.

odnosnih i neodređenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno – posvojne zamjenice u rečenici Prepoznati priloge. a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogućnost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istoobličnih riječi Značenje i prepoznavanje sinonima. veznike i čestice u rečenici Pravilno rabiti veznike. čestice. homonima. odnosne i neodređene zamjenice) Pravilno rabiti/upotrebljavati padežne oblike upitnih. homonima i arhaizama Svojim riječima zna objasniti pojmove: sinonim. antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono što je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Pisanje i izgovor prijedloga. veznika i čestica Pravilan uporaba prijedloga uz pojedine padeže Jednostavni i složeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi – pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive riječi u vezničkoj službi u rečenici Mogućnost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta riječi 9 .RJEČNIK. antonima. prijedloge. homonim. istoznačnice. GRAMATIKA Programski zahtjevi Značenje riječi Sinonimi. priloga. usklike u govorenju i pisanju Prepoznaje i pravilno piše neodređenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno piše složene zamjenice s česticom god (nekoliko najčešćih primjera) Razumijeti tvorbu neodređenih zamjenica Razumije kad se čestica god piše sastavljeno. antonim. sličnoznačnice Homonimi / istozvučnice Polisemija i homonimija Antonimi – riječi suprotna značenja Arhaizmi – zastarjelice Vrste riječi Zamjenice i njihova uloga u rečenici (upitne. arhaizam Stvaranje razrednog rječnika sinonima.

Glagolski prilozi Prepoznati i razlikovati glagolski prilog prošli Razumjeti njihovo značenje i službu u rečenici REČENICA Jednostavna neproširena. jednostavna proširena. dopuštenje. zamjenica. subjekt. objektnog ili priložnog skupa Uočava vrste riječi kojima izričemo objekt i priložne oznake Mogućnost izricanja prijedložnog objekta Otkrivanje priložnih oznaka upitnim prilozima 10 . objekt i priložne oznake Sintagma – pojam i značenje Gramatička svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt (besprijedložni i prijedložni) Priložne oznake (namjera. posljedica) Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija Upoznati strukturu neproširene i proširene rečenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu rečenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica. besubjektna i neoglagoljena rečenica Članovi rečenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni članovi: predikat. pridjev. pogodba. broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama riječi Sročnost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i priložnim oznakama Prepoznaje subjekt i riječi koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i riječi koje ga dopunjuju Mogućnost uočavanja gramatičkih svojstava subjekta i predikata Prikladno slaže subjekt i predikat Pravilno rabi glagolske priloge Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima i obratno Uočava popridjevljene glagolske priloge Uočava neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu Uočava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoćni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska riječ Uočava vrste objekta i priložnih oznaka Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatičkih svojstava Atribut i apozicija kao članovi subjektnog.

objektne i atributne rečenice Uočava prijedložni atribut. subjektnom ili priložnom Uočava kako udruživanjem jednostavnih rečenica nastaje složena Prepoznaje veznička sredstva: veznike. priloge i zamjenice kao vezničke riječi Prepoznaje vrste nezavisno složenih rečenica i zna tipične veznike Uočava da je nezavisno složena rečenica složena od rečenica koje ne ovise jedna o drugoj Razlikuje vrste veznika u nezavisno složenim rečenicama i pravilno piše zarez Izricanje predikata. isključna i Prepoznati glavnu i zavisnu rečenicu u zavisno složenoj zaključna rečenici Zavisno složena rečenica Razumjeti značenje predikatne. vezničke skupove. subjekta. objekta i atributa rečenicom Prepoznavati priložne rečenice i razumjeti njihovo značenje Uvrštava jednostavne 11 . subjektne. suprotna. rastavna. atributni i apozicijski skup Zaključuje u kojem je skupu atribut i apozicija u rečenici / objaktnom.Razlikuje imenički i pridjevski atribut Razumjeti načine sklapanja jednostavnih rečenica u složenu Udruživati jednostavne rečenice u složenu nizanjem i povezivanjem Prepoznaje apoziciju i prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju Složena rečenica – nezavisna i zavisna Stvaranje složene rečenice nizanjem. Razumjeti značenje različitih vrsta povezivanjem i uvrštavanjem nezavisno složenih rečenica Nezavisno složena rečenica: vezničke i nevezničke rečenice (rečenični niz) Prepoznati zavisno složenu rečenicu Vrste nezavisno složenih rečenica: sastavna.

posljedična. objekt i atribut može izreći rečenicom Uočava zavisne umetnute rečenice Uporaba složene rečenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji Prepoznaje priložne rečenice i razumije njihovo značenje Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom rečenicom. vremenska. mogućnost i želju izrečene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom rečenicom rečenice u složenu Uočava veznička sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu surečenicu u zavisno složenoj rečenici Razumije da se subjekt. načinska. objekt objektnom rečenicom i atribut atributnom rečenicom Zamjenjivanje priložnih oznaka zavisnim surečenicama Pisanje zareza u zavisno složenoj rečenici s obzirom na različita mjesta zavisne surečenice Uočavanje razlika između rečenica s veznicima da i kako 12 . predikat. mogućnosti i želje složenim rečenicama Prepoznati i razumjeti pogodbu. dopusna rečenica Izricanje pogodbe.Vrste priložnih rečenica: mjesna. uzročna. subjekt subjektnom rečenicom. namjerna.

naknadno surečenicu umetnutu među dodane i istaknute riječi i dijelove glavne surečenice skupove riječi Pravilna uporaba zareza Zarezom odvaja rečenice u kada je zavisna surečenica u nizu inverziji Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom Mogućnost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno 13 . društvenih i stilski pokreta. ć. ije. razgovaranje. ć. je Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (suprotnost. je Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najčešćim primjerima ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim Primjena pravopisne norme i češće rabljenim primjerima u svakodnevnom pisanju i čitanju Pravilno pisati neodređene zamjenice s prijedlogom i česticom god Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. naknadno dodani dio. apoziciju i apozicijski skup Zarezom odvaja zavisnu iza imenice. đ. modalne riječi. dž. udruga i ustanova. isticanje i nabrojanje) Pisanje zareza u nezavisno složenim rečenicama Pisanje zareza u zavisno složenim rečenicama Upravni i neupravni govor u pisanju Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici Pisati upravni govor u rečenicama srazličitim odnosima rečenice objašnjenja i rečenice upravnog govora Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom Razvijena sposobnost pravogovornom i primjene stečenih znanja u gramatičkom normom novonastalim situacijama (slušanje. organizacija.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko početno slovo u imenima društava. govorenje. đ. dž. čitanje i pisanje) Pravilo piše zarez u jednostavnoj rečenici Zarezom odvaja vokativ. povijesnih događaja i javnih skupova Pisanje neodređenih zamjenica i prijedloga. ije. zamjenica i čestice god Pisanje riječi s glasovima č.

Uočiti da je problemski članak vrsta raspravljanja i da se zasniva na mišljenju i prosuđivanju pojava. bića i događaja 14 . zabave. U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Opis zatvorenog prostora (interijera) Uočavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza među njima Njegovanje slikovitosti u izražavanju Uočavanje obilježja putopisa i mogućnost opisa osobnog putovanja Kompozicija sastava ostvarena. traganje za rješenjima problema. ili 3. na temelju vlastitih dojmova opisuje doživljaj zatvorenog prostora DESKRIPCIJA Pisanje putopisa Izražena maštovitost. priču stvarnik Odabrati zanimljivu. pristrano. znanosti. životinjskog i (obična i neobična). čuvanja okoliša itd. pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno. likove U oblikovanju priče iz fantastičnog.Oblici izražavanja NARACIJA KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA Očekivana postignuća u usmenom i pismenom Odgojno – obrazovni ciljevi i Programski sadržaji izražavanju zadatci MINIMALNA MAKSIMALNA Stvaranje zamišljene Poticati maštu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvođenja u priče znanje iz teorije književnosti priče koja ima naslov. kompoziciju personificiranih likova neobičnu i orginalnu temu Pričanje u 1. slikovitost i subjektivnost u putopisu Piše putopis o udaljenim krajevima Mogućnost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog članka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUČAK RASPRAVLJANJE Problemski članak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta. biljnog svijeta ili iz dječje vlastite osobine. nepristrano. temu. predlaganje najboljeg rješenja i zaključak Subjektivno. stanovanja. opisivanje. Likovi imaju imena upotrebljava računalnog. jezik i dijalog i monolog svakodnevnice međusobno su povezani. objektivno Mogućnost pisanja putopisa o vlastitom zavičaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog članka: najava problema (tvrdnja). pripovijedanje. stvari. licu (dijelove fabule).

Pisanje scenarija (uočavanje obilježja scenarija)

Uspoređivanje literarnog djela i scenarija

Provođenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vježbi ČITANJE

Prepisati sve glasove s kojima učenici imaju problema pri izgovoru - napraviti školsku razlikovnu gramatiku Razvijati vještinu interpretativnog čitanja Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Mogućnost preoblike nekog kraćeg književnog teksta iz čitanke u scenarij Scenarij ima dva tekstovna dijela: video i audio Pravilno čita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno čita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i njihovu vezu s govornim vrijednotama Vrši dramatizaciju na kratkim primjerima

Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija

Interpretativno čitanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Dramatizacija neke priče iz čitanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprječavanjem grešaka, izborni diktat Pisanje dviju školskih zadaća tijekom školske godine.

Dramatizira opširniji tekst

PISANJE

MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci 15 MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma ( scenarij )

Prepoznati i objasniti obilježja igranoga filma i filmske priče Razumjeti nastanak filma – od priče do snimanja

Prepoznaje i imenuje obilježja igranoga filma: postojanje glumaca i izmišljene filmske priče Pokušaj stvaranja scenarija prema književnom djelu (priča iz čitanke) Uočava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija

Uočava ideju te odnose među likovima i izražajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma; uspoređuje film i književno djelo Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura slušanja, razmišljanja, govorenja i prosuđivanja

Radio Zvuk – radijsko izražajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne)

Prepoznati radijska izražajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija

Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Mogućnost iznošenja doživljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Samostalno se služiti rječnikom, enciklopedijom i pravopisom

Uočava ulogu televizijskoga programa u životu suvremenoga čovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na računalu – način nalaženja podataka

Knjižnica / biblioteke– knjižna građa

Mogućnost pronalaženja pojma u rječniku i enciklopediji

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost u VIII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 16

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika); 2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih); 3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke,stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.) Također,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim,etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca,što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš jezik, Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike(radne sveske), Vodič kroz lektiru,Videočitanka, Medijska čitanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari, pisci, metodičari).

17

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 18 .

kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. • zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. kratke vijesti. ali još uvijek pravi osnovne greške. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. • još uvijek sporo čita. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma.2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR.). ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. iako sagovornici mogu zahtijevati da im ponešto ponovi. Učenik • može pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija. jednostavna uputstva). • može locirati. 19 Govor Pisanje .1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. • može nakratko povesti razgovor. • može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. komparirati. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. fondom jednostavnih naučenih fraza i osnovnim gramatičkim strukturama u proširenoj usmenoj produkciji. Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. vlada osnovnim vokabularom. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. pitati za cijenu. • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa.

Pokazne . itd. • zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih riječi i osnovna glagolska vremna. best friend. afiksi) i daje nespretne formulacije. library. gymnasium. computers. home appliances.predviđanjem sadržaja ili suštine teksta • Školski predmeti i prostorije u školi. kao i pitanja u vezi sa mišljenjima drugih .Prisvojne . prostoraširene rečenice i rečenice spojene jednostavnim veznicima (i.Lične . npr. nešto proširen rječnik.izraze u usmenom ili pisanom obliku: svoje stavove u vezi sa datim temama. that Pridjeve: .tačno/netačno . u vezi sa riječima koje izražavaju neodređenu količinu ili broj: some. godina učenja engleskog jezika Prvi nivo osnovnog znanja •Prijateljstvo - • - • Nauka i tehologija • Zdravlje i dobra kondicija • Praznici i tradicija - .postavljaju i daju odgovore na lična pitanja. ali). which.uočavanjem opšte ili posebne informacije . good friend.Determinatore: Vokabular Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se odnosi na date teme: 8. computer room.traže.odnosne zamenice: who. davanjem kratkih i nešto dužih odgovora uočavanjem opšte i posebne informacije spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora. camara. grandmothers.opišu nešto opširnije: osobe. assembly hall. događaji.koriste javne usluge (npr. telephone.brojive i nebrojive.Znanje o jeziku Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. daju i slijede uputsva (npr. Zdravlje i dobra kondicija. Prijeteljstvo. razred Osnovna škola 6. close friend. PROGRAMSKI SADRŽAJI • Nivo Teme • Škola Funkcije i vještine Učenici će moći da: . laboratory. proces osjećanja . banka. osnovni 20 . i konstrukcijom There is /There are . npr. vlastiti planovi i planovi članova porodice). grandfathers) Zamjenice: . any. pri čemu će iznositi razloge za i protiv . mjesta događaje u prošlosti neki izum. kako da koriste neku napravu) Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će obnavljati i učiti: Imenice: . itd. old friend Nauka i tehnologija i njihov uticaj na naš svakodnevni život. te spajanjem stubaca predviđanjem osnovnog sadržaja teksta popunjavanjem praznina i tabela bilježenjem ključnih riječi i izraza rješavanjem zadataka: . uglavnom osnovni rječnik. crafts room.Upitne .višestrukog izbora • • b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . predmete. Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. npr.Složenice u množini (npr. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške (vremena.Neodređene . nešto proširen rječnik.

npr. might. razglednice.rade zajednički na rješavanju nekog problema b) PISANJE: Učenici će: . događaj ili davati uzroke/posljedice . (a) little. carnivals. npr. insensitive. koji se odnose na date teme . ili koje se zasnivaju na prethodnom - Članove: a/an.održati usmenu prezentaciju koja se susjeda. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. Past Simple . orchestra. koje se odnose na date teme. osnovni rječnik. have to. whose . npr. guitarist.intervjuišu svog para. radove u kojima se iznosi mišljenje različite opise . npr. could. itd. Upitne pridjeve: what. itd.Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama: rječnik. • Kultura i umjetnost. sprovedenom istraživanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated skills) . • Nacionalni praznici i proslave u različitim zemljama.Present Perfect vs. itd. considerate. which.Pasiv. npr. uticaj nauke i problem kako bi podnijeli izvještaj o tehnologije na rezultatima svakodnevni život) . can. discussion. already) . Pored stalnog izgrađivanja vokabulara. petrol pump. may. . Antonime. najbitnije Priloge. izražavajući temu slaganje i neslaganje uz obrazloženje) aktivnostima u kojima se igra po . Past Simple . drama.Past Continuous vs. pri čemu će navesti prednosti i loše strane onoga što obrazlažu . drinking.porede ljude i predmete . npr. disobedient. smoking. any. musician. itd. npr. friendship. fast food.željeznička /autobuska stanica/aerodrom.izraziti mišljenje u vezi sa datom temom. popular.igrati po ulogama . all. itd. 21 .prepričavati priču.višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: .rješavanjem zadataka .Present Simple i Past Simple . raznih oblika i značenja. power station. many. painter. (a) few. the.tačno/netačno . koji se odnose na date teme i gramatiku. u vezi sa datim temama . actor. yet. just. sensitive. itd.pišu ili izlažu u obliku ulogama usmene prezentacije .Nepravilnu komparaciju Glagole: .Present Perfect (sa for. since. weddings. portrait painter.pisati: kratke poruke kraću priču. koji se odnose na date teme .govore/pišu o dobrim i razgovorima i diskusijama iz lošim stranama. marriages. obedient. some. should .Opisne pridjeve. na datu svakodnevnog života (npr. unpopular. učenici će učiti da koriste: Afikse. (aktivnosti koje vodi nastavnik.lična pisma.Modalni glagoli: must. landscape painter itd. literature. music. birthday parties. births. rješavajući (npr.učestvovati u jednostavnim: . poznatu ličnost zasniva na prethodnom čitanju. telefon) . slušanju. inconsiderate itd. Složenice.raditi zajednički na projektu. much. schoolday. funerals.

praviti postere. zapovijesti.rečenice (prvi tip i drugi tip) .ključne riječi i izraze . molbe) - Homofone. knew.If . take up an activity. ready for. pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika.Vremenske (koje započinju sa when) Direktni i indirektni govor (izjave. hear. sun. son. no.) Rečenice: . itd. raspored časova itd. 22 . afraid of. go for a walk.popunjavati i pisati upitnike .diktate . know itd. go on a diet Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. npr. slušanju ili korištenju bilježaka) .čitanju. new. do a sport. here. koji se odnose na date teme.ispravljati greške .svoje biljleške . pridjev + prijedlog (npr. Kolokacije. npr. kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. koje se odnose na date teme.

razglednice/kratka pisma. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama.ENGLESKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr.CEFR. 8. obrazovanje. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. objavama i prati promjenu teme na TV vijestima. prospekti. Učenik • zna opisati sebe .vlastito porijeklo. 23 Govor . • može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. koji govore o svakodnevnom životu. • ima još poteškoća kod izgovora. oglasi. • na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. • može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. • razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . Čitanje i razumijevanje Učenik • zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. • može razgovarati na zadanu temu. poslu. • vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. • može pronaći određene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. jelovnici. bližoj okolini – na poznate teme i situacije). Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. naučenih izraza. porodici. red vožnje). što može povremeno otežati komunikaciju. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. obitelj i druge ljude. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. kratke informacije o nekoj osobi. vremenska prognoza. • razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama.

the. favourite sports. Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme.članove: a/an. slika i tekstova. those Učenici će čitati kratke tekstove. nobody.Neodređene (somebody. sutrašnjic . party.Pisanje Učenik • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške i daje nespretne formulacije (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). razred Osnovna škola 3.pokazne pridjeve. lične podatke.Upitne (who. that. nebrojive odgovarajuće pozdrave i . theatre.koristiti rječnik i sebi ili naglas. čuvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog područja Znanje o jeziku Stupanj 8.zero . druge događaji b) ČITANJE I REAGIRANJE: . • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. games unusual hobbies.pridjeve neodređene • London 24 Funkcije i vještine . spajanjem .Determinatore. godina učenja engleskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Gramatika Teme Aktivnosti Učenici će: Učenici će učiti ili ponavljati: • Dom i RECEPCIJA: porodica Imenice: . these. • može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. which. i reagirati . tačnih i netačnih those) • Kultura . family members and their occupations • Zabava i slobodne aktivnosti nešto prošireniji rječnik npr. these (girls). prezentiranjem određenih . • kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. npr.Lične (padež subjekta i aktivnosti objekta) 1) neverbalno. going out to the cinema.upućivati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . prepoznavanjem drugima something…) netačnih/tačnih tvrdnji. odgovaranjem na anybody. u (boys) . kao npr. this (girl). jednostavan diktat).upoznavati • Prošli . Pridjeve: dopunjavanjem nedovršenih rečenica . what.pravilnu/nepravilnu množinu • Zabava i Učenici će slušati izgovoreni tekst i odgovarati na Zamjenice: slobodne reagirati: njih .Pokazne (this.predstaviti sebe izraza. e pitanja.brojive. . • Dom i porodica nešto prošireniji vokabular npr.prisvojne pridjeve.obraćati se 2) verbalno. that (boy). yours…) • Svijet . .Prisvojne (mine. npr. i druge dijelova odslušenog teksta mimikom whose) itd. amusement park • Kultura rječnik vezan uz tipične karakteristike britanskog i bosankohercegovačkog domaćinstva.

.učiti i vježbati fonetski izgovor . jezične igre . nepravilnih glagola dopunjavanjem nepoznatih rečenica Future Simple: shall/will itd. Past Simple pravilnih i prepoznavanjem netačnih tvrdnji.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. right. vrijeme. may.tražiti i davati savjete 1) neverbalno. najčešće (a. up – down. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom itd./Sarajevo • Film i TV • Problemi naučiti voditi svoj vlastiti . any. upitna vokabulara u konkretnim forma) primjerima/rečenicama. smjer (left.. UK.vrijeme (last week. p.Sudjelovati u razgovoru o .opisivati buduće planove . -ing) . should Imperativ (sva lica jednine i . must.aktivnostI . npr. riječi koje idu zajedno • London/Sarajevo rječnik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada • Film i TV rječnik vezan za vrste filmova i serija • Problemi rječnik vezan uz školska pravila.opisivati: .postavljati količine i broja (some.pravac.način (slowly. učenici će ponavljati ili učiti da koriste: .Prepričavati kratke priče i šale . prepričavanjem dijelova ili cijelih odrična.ljude i predmete . . odrična.Pjevati pjesme . have/have got (potvrdna. all) . hot – cold . mjesta i buduće događaje • Prošli događaji Priloške odredbe za vrijeme. Present Simple (potvrdna.Praviti kratke jednostavne množine) dijaloge koji se temelje na Present Perfect temama o kojima se raspravljalo Priloge (najčešće): .mjesto . 1000… 2) verbalno.upitne pridjeve (what. upotrebom novog (potvrdna.Složenice u vezi sa . which. odrična. USA.Igrati po ulogama. upitna forma) kratkih tekstova jednostavnim Present Continuous rečenicama.m. odrična. skraćenice za dane u sedmici i mjesece .m.Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. traženjem određenih informacija. probleme učenika u svakodnevnom životu Osim što će stalno proširivati vokabular. označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.izražavati zahtjeve i prijedloge . last year) . traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu.Skraćenice. Učenici će: have to. upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to oblik PRODUKCIJA: Glagole: be. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: 100.prihvatiti ili odbiti ponude . npr.neka raspoloženja i stanja . west) . upitna a) GOVOR: forma) Modalne glagole: can. many. zadanim temama east. (potvrdna. much. postavljanjem Glagole: pitanja i odgovaranjem na pitanja. spajanjem slika i tekstova. quickly) 25 • Svijet sutrašnjice rječnik vezan uz transport.

sometimes) .tražiti i davati informacije Učenici će: Pisati diktate Prepričavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na određene teme Dopunjavati nedovršene rečenice. basketball. pjesme itd. Recitirati. swimming-pool.slušati očekujući da čuju određenu informaciju - .slušati pjesme i prepoznavati stihove . make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća.Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. tabele križaljke. .There is a/There are some… Is there a…? Are there any…? datim temama ( football.pitanja i odgovarati na njih - itd. Redati ispremetane riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: Red riječi (uz upotrebu priloga učestalosti npr.vježbati pisanje različitih tekstova 26 . always . dramatizirati b) PISANJE: . never. penfriend) . to do homework.

ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja). • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. pitati za cijenu. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. 27 . Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. • Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti.NJEMAČKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i grešaka kod započinjanja. događaji. jednostavna uputstva). Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. Može nakratko povesti razgovor.). Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija. Može locirati. vlastiti planovi i planovi članova porodice). kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. komparirati. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. • Zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima.. kratke vijesti. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi.

5.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . nichts. . • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . Schüleraustausch.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. Verabredungen. . Kontakt aufnehmen. dopunjavanja teksta. sollen.Neodređene zamjenice viele..popunjavanjem praznina u tekstu. prošlog. Toleranz. . Schulpartnerschaft. Sprachkenntnisse verbessern. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. jemandem zuhören. 9. lügen.futur I.Složenice Zamjenice: . Wochenplan. odgovaranja na postavljena pitanja. 7. 8. 6. budućnosti .nešto obrazložiti -opisati mjesto stanovanja -izraziti osjećanja -govoriti o svom hobiju -nabrojati vrste sportova -objasniti statistiku. dieses . verzeihen. der Alltag.prezent glagola werden. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Dativ množine . Svakodnevni život: Tagesablauf. grafički prikaz i sl. : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -razumjeti tekst oglasa. diese. . navika. etwas.popunjavanjem tabela. Prijateljstvo: jemanden gut verstehen. 4. Schulen vergleichen. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. Freizeitaktivitäten Život u gradu: Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme...prezent modalnih glagola dürfen. gemeinsame Interessen haben.povezivanjem slike i slušanog teksta. . PROGRAMSKI SADRŽAJI Škola Svakodnevni život Prijateljstvo Život u gradu Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Sredstva informiranja Zemlje njemačkog govornog područja – znamenitosti. poznate ličnosti Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . Missverständnis. 2. prospekta i slično -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom -diskutirati pro i kontra -ispričati o nečem u prošlosti -predstaviti najboljeg prijatelja -imenovati zgrade u gradu -opisati put . Schulalltag.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .. man Pridjevi: .glagol werden + pridjev Glagoli: . -iskazati mišljenje o nečem -nešto uporediti -razgovarati sa ljekarom -opisati medije i njihovu funkciju -diskutirati o TV-programu -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor 28 . npr. Termine vereinbaren.Lične zamjenice u u dativu . popunjavanja tabela i sl.prezent za izražavanje aktuelnog.čitati rečenice i kraće tekstove. jemandem vertrauen.Pokazne zamjenice dieser. . Freundschaften schließen.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. Škola: Schulräume. loben. 3. .

ein Fest vorbereiten. Nauka i tehnologija Handy.) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme der Bahnhof.postavljati jednostavna pitanja. predstaviti neku muzičku grupu i sl. bis zur nächsten Kreuzung. Reisen und Ausflüge. Sredstva informiranja: Fernsehprogramm. Werbung.preterit pomoćnih i modalnih glagola. Wo spricht man Deutsch?. die Kirche. . einen Rekord aufstellen. Rundfunk. Praznici i tradicija:Weihnachten. Zemlje njemačkog govornog područja: Sehenswürdigkeiten. sich bedanken.perfekt slabih glagola Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznicima weil i dass Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt.-iskazati sklonosti -opisati omiljene zvijezde. berichten . das Schwimmbad. Bajram.prepisivati rečenice i kraće tekstove. onda ..voditi dijaloge prema datoj skici. . . einen Weg beschreiben. durch den Park.. sich bewegen... vom Markt zum Rathaus. Karneval.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. die Ampel. Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben. . der Bildschirm. geradeaus. gesundes Essen. im Internet surfen. . ili. sich für etwas interessieren.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . das Rathuas. Medikamente nehmen. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum. .. der Markt. Erfindungen.. nicht rauchen dürfen.. die Tastatur. sich orientieren.ich hätte za izražavanje želje .. Fitness. Familienfeste. PISANJE Učenici će: . 29 . Sport treiben. Weihnachtslieder. Jugendsendung.pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .igrati uloge.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.rekonstruirati riječi i rečenice. die zweite Straße links. Valentinstag. Wettbewerb. Computer. Sportarten. gemütlich..pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.dopunjavati izostavljene riječi. Zeitung. Übergewicht. feierlich. Ostern. die Brücke.. . Sportreportage. . .. er kommt morgen. Zeitschrift.. -opisati proslave -čestitati praznike -opisati život u porodici -nabrojati zemlje njemačkog govornog područja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima GOVOR: Učenici će: . an der Post vorbei.. Glückwünsche. dijelove rečenice ili cijele rečenice. Medien früher und heute. die Apotheke. Nachrichtensendung. .

prospekti.NJEMAČKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. bližoj okolini). Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. jelovnici. • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. koji govore o svakodnevnom životu. kratke informacije o nekoj osobi. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča. Pisanje • Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). poslu. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. Govor • Učenik zna opisati obitelj. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma.1 Evropskog okvira za strane jezike. čime se bavi. 30 . • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. naučenih izraza. obitelji. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. jednostavan diktat). Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. • U svakodnevnim tekstovima (npr. • Može razgovarati na zadanu temu. druge ljude. vlastito porijeklo. • Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. lične podatke. izobrazbu. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. oglasi.

.Upitna zamjenica welcher. 6. odgovaranja na postavljena pitanja. .rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će .) Nastavne i vannastavne aktivnosti i školske proslave Život u gradu Bavljenje sportom Jelo i piće. Život u gradu Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. auftreten. u muzej. etwas. das Zimmer aufräumen. den Müll wegbringen Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen. posjeta prijatelju. odlazak u restoran Zemlje njemačkog govornog područja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . popunjavanja tabela i sl.Lične zamjenice u u dativu .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. na koncert. Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima . 5. 3.preterit pomoćnih glagola..čitati jelovnik -govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju -davati prijedloge -prihvatiti ili odbiti nečiji poziv -opisati neki predio -nešto porediti .navesti datum . ein Thema bearbeiten. auf die Geschwister aufpassen.ich hätte za izražavanje želje Život u porodici / obitelji: im Haushalt helfen. welche. der Clown.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . . dieses .popunjavanjem tabela.čitati rečenice i kraće tekstove. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ množine Zamjenice: . . eine Schulfeier organisieren. sich mit einem Thema beschäftigen. welches Pridjevi: . . .Pokazne zamjenice dieser. PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1.Neodređene zamjenice viele. . man . npr.glagol werden + pridjev Glagoli: .prezent modalnih glagola dürfen. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji..povezivanjem slike i slušanog teksta.. das Publikum.tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu.prezent glagola werden.Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.voditi intervju . . ein Theaterstück aufführen.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom . diese. nichts.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji . 8. . 7. der Zirkus. podjeli poslova u porodici -imenovati predmete u domaćinstvu . gute Musik genießen. : 31 . .popunjavanjem praznina u tekstu.opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima .popuniti formular Život u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino. dopunjavanja teksta.futur I. ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i školske proslave: die Projektarbeit. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. sollen.naručiti nešto u restoranu . 4.opisati jedan dan . . die Artistenummer. 2. an einem Projekt teilnehmen.

osnovne informacije o Njemačkoj i Austriji -znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemačkog govornog područja i svojoj domovini GOVOR: Učenici će: .opisati omiljenu muzičku grupu..opisati put . . der Fluss. die erste Straße links. . odlazak u restoran Hunger haben. Jelo. zahlen.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. . die Hauptstadt..igrati uloge.postavljati jednostavna pitanja. onda .. geradeaus.imenovati vrste sportova .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju.perfekt slabih glagola Brojevi: -redni brojevi za iskazivanje datuma Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass der Bahnhof.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) . Bavljenje sportom Sportarten.prepisivati rečenice i kraće tekstove. .. bestellen.. die Kirche. Sport treiben. PISANJE Učenici će: . dijelove rečenice ili cijele rečenice. Durst haben. der Nachtisch..rekonstruirati riječi i rečenice.? grenzen an.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.davati savjete . trainieren..voditi dijaloge prema datoj skici. das Gebirge. piće. die Post. . die Sporthalle.iskazati mišljenje o nečem . Lieblingsspeise.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. . die Brücke. .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .opisati mjesto stanovanja . ili. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum. der Leistungssportler. Speisekarte. ..dopunjavati izostavljene riječi. ..napisati razglednicu . an der Ampel.. sportaša i sl. Wie komme ich zum Schwimmbad?. die Einwohnerzahl.imenovati zgrade u gradu . das Schwimmbad. das Stadion. die die Zemlje njemačkog govornog područja: Wo liegt.. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme 32 . ..

sport. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. ličnog iskustva.. kuhinjskim receptima… • čita i razumije kratke novinske članke. oglasima. plakate piše kratke.1.. razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. bilješke • piše lične poruke. poruke. i djelimično nivoa A2. uputstva o upotrebi… Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu.. škola. čestitke.. kupovina. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Pisanje Znanje o jeziku 33 . kratka pisma. zdravlje…) • razumije kraće dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. čestitke. praznici. upute o upotrebi. jelovnicima. kratko pismo • piše lične napomene. Evropskog okvira za strane jezike.FRANCUSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. zadatke. na ulici. pozivnice.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. podsjetnike. na utakmici…) • razumije jednostavne upute. u školi..2. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. brošurama. recepte. • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaj. savjete. pozivnice. prijatelji. ponavlja.

que. -davati.Nove tehnologije (mobitel.les moyens de transport commun. ? le départ / l’arrivée -les institutions de culture dans la ville (musée. kompjuter i dr. aktivnosti u školi.prirodni i gramatički . discret/indiscret…. tout. la fête de Bajram… 34 . confiant. rapporter des activités à l’école. une surprise-partie…. l’horaire du métro.le journal d’école . -Škola: proširivanje vokabulara . bibliothèque. organiser une fête . les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant la France et la langue française -échanges scolaires . le Jour de l’An. tradicije . gai. médiathèque…) -Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas -le calendrier.množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj. personne. où Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Prijateljstvo: -le/la meilleur/e ami/e. -les fêtes religieuses et les fêtes nationales en France et en BosnieHerzégovine -la fête de Noël. s’amuser bien. pozivati i odgovarati na pozive. le métro. renfermé. le tram. le taxi… monter/descendre acheter le ticket de métro. . râleur.Čovjek –dijelovi tjela -Zdravlje i sport -Sredstva informisanja .pričati. telefona. sociable. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja teme . inviter / accueillir quelqu’un. que. sortir ensemble.Nivo 8.) funkcije i sposobnosti Učenici će znati -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka -kretanje u gradu -sportsku aktivnost -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu. expositions. postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa načinom obilježavanja praznika u Francuskoj i kod nas. odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. à quelle heure part …. avoir de la confiance . son école -Svakodnevni život u gradu proširivanje vokabulara -se déplacer dans la ville . -la description du caractère : bon. -opisati situaciju u prošlosti -opisati situaciju u budućnosti aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji -podvlačenjem traženih informacija -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe kompjutera. cinéma. naredbe. se confier à. mobitela. chaque -odnosne zamjenice qui.neodređene zamjenice : on. Pâques.. -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete.Prijateljstvo -Škola -Svakodnevni život u gradu -Praznici.razred Osnovna škola 6.rod . nazali Imenice . à qui…) . les jours fériés. (de qui.. présenter sa ville. prendre l’autobus. timide.

. entre. toujours. avoir mal à.. le nouvel ordinateur – Comment ça marche ? -allumer/éteindre. Potvrdni. Prijedlozi à. pisma -kratku priču. SMS. les films. …) souffrir. -Rečenica -red riječi u potvrdnoj. re. upitnoj i odričnoj rečenici -le Premier Mai -le défilé du 14 juillet -la Fête de la musique -le menu de fête -les chansons de fête -Čovjek – dijelovi tijela -les parties du corps. dehors. (le pied.ponavljanje priloga : -za mjesto: ici. mais. se laver.. la main. dedans. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. appuyer le bouton/la touche. être sportif/ive. assez. encore. baisser les épaules.. volontiers. lever le bras. les hebdomadaires -la radio. là. près de. audacieux/euse.. le dentifrice … Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme. car. plier les genoux. courageux/euse. mal. persistant/e. s’arrêter. pour. -les sports collectifs. vite.priloške odredbe za mjesto: loin de.. se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche. le bras. -za vrijeme: maintenant. encore -za način : bien. marcher. le shampoing. .. dans. la télé : les émissions en direct. le cœur. la jambe. en. patient/e. de la natation.. oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi -imperfekt -sibžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir. odrični i upitni oblik : -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir. envoyer/recevoir un SMS.. chez. savoir gagner/perdre un match -être fort/e.) -l’esprit sportif. où.. à côté de. à la fin. la serviette. trop.za količina: peu. pozivnice. finalement. mail. se brosser les dents. de.. puis. mal . les infos. -supporter une équipe -Sredstva informisanja -les journaux.. souvent -priloški izrazi za vrijeme : d’abord.. les reportages… -les chaînes.la gorge.-upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije PRODUKCIJA a)GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE Učenici će znati pisati: -kratke poruke. contre. beaucoup. ou. (ponavljanje) -Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva -Veznici : et. les quotidiens. -le savon.. au milieu de. du ski. longtemps . les pubs -les zappeurs. un 35 . ensuite. l’animateur/trice. très. le ventre. jouer à… -les sports individuels (faire de la musculation. être i faire Prilozi -tvorba priloga na –ment -komparacija priloga -komparacija priloga bien.. avec. les magazines.. l/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije -acheter le nouveau téléphone portable.

imprimer.1 Evropskog okvira za strane jezike. Također. kao i sa njihovom vlastitom kulturom te. • Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. između ostaloga. trebalo bi usaditi učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite. • Mogu locirati i komparirati jednu iili više odredjenih informacija u nešto širem tekstu. a naročito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. enregistrer. što predstavlja središnji. linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno • Izgovaraju bez poteškoća neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza • Izgovor im je općenito dovoljno jasan • Vladaju osnovnim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A 1. nezamjenjiv vid učenja jezika. moguće kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. vlastiti planovi. • Mogu nakratko povesti razgovor. učenjem francuskog jezika u ovom uzrastu. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pospješi kontinuitet i povezanost učenja kao cjeloživotnog procesa. pendant que) message. kao drugog stranog jezika. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. vršiti usporedbe između kulture zemlje čiji jezik uče i kulture njihove zemlje. događaji. Na taj način bi bilo. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). planovi članova porodice) 36 . vremenska (lorsque. U nastavi francuskog jezika.-složena rečenica : uzročna (parce que). Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju. kad god je to moguće i u okviru njihovih sposobnosti. FRANCUSKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole je omogućiti razvoj jezične kompetencije učenika. samostalnost i kreativnost. objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima • Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. Čitanje i razumijevanje • U stanju su da razumiju kratke. taper sur le clavier. jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne važnosti.3 i djelimičnog A 2. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica • Sporije čita i teže razumije duže odlomke teksta Govor • Učenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. Učenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik uče. jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular • Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraćem tekstu. uz znatan napor. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu nekolicinu svakodnevnih situacija • Znaju napisati jednostavne. • Mogu razmjenjivati kratke informacije društvenog tipa (npr.

upotrebljavaju i stječu nova znanja o jeziku 37 .Znanje o jeziku • • • Učenici pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena Izrađuju projekte Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju.

recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: Gramatika Učenici će učiti o tome. l'argent.komparacija pridjeva Glagole Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular koji se odnosi na date teme.bol . Noël.. kao i blisku budućnost. npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. les paysages.Nivo 8. exprimer les ressemblances et les différences . Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.Francuskoj /BiH . les accessoires. les activités à l'école. personne Pridjeve .obraćati se ljudima .slobodnom vremenu .interesovanje . usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. l'appartement.zahvalnost . les habitudes des gens.spécificités des fêtes . les meubles. Sve ove funkcije će biti u okviru učenikove jezične sposobnosti. trenutnu aktivnost . le studio..predstaviti sebe i članove svoje porodice . popunjavanjem praznina novim usvojenim riječima i izrazima itd 2) verbalno.jednina i množina . npr: obilježavanjem određenih riječi i fraza. npr: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvučnog snimka. échouer à .. passer un examen. demander le prix (Combien ça fait?.zdravlju .. faire des études. le climat. où . osnovni vokabular: le pays / la ville natale. prepričavanjem dijelova teksta. la capitale. biranjem tačnog odgovora. prošireniji vokabular npr.. que.partitivni član Zamjenice . entrer à l'école . expressions des goûts et des • • • • • • • • Moja porodica i ja Kuća/dom (stanovanje i bliža okolina) U kupovini Škola Francuska/BiH Slobodno vrijeme Zdravlje i ishrana Priroda 38 . dopunjavanjem i dovršavanjem rečenica 2) verbalno... postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove.. ponavljati i koristiti: Rečenica Red riječi u potvrdnoj odričnoj i upitnoj rečenici Fonetika Intonacija rečenice i vezivanje riječi u izgovorne cjeline Imenice . Que?./sortir de .lične nenaglašene ..izraziti . godina učenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . etc. les activités de loisirs.rod: prirodni i gramatički na -e i neki oblici na – eur.neki primjeri nepravilne množine na –x: eau-eaux.. .lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) . prepričavanjem kraćih tekstova. svoju okolinu. -euse i -eur. la grande villa.prirodi koristeći sadašnje i prošlo vrijeme. une formation de . al-aux . De/à quoi .sebi i porodici .slaganje i neslaganje . tout. les éléments de décoration .tražiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja..ponavljanje određenog i neodređenog člana .. npr: traženjem određenih informacija.neodredjene: on. avec des pièces).pravilna množina na –s . fêtes en famille bosniaque. rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji . Paques... Combien coûte.Kuća/dom (proširivanje vokabulara): les différents types de logement: la maison. De/à qui?. les cartes de voeux..opisati sebe i članove porodice.. par chèque -Škola: (proširivanje vokabulara): le système éducatif (osnovne odlike). suivre des cours de .? C'est combien?) Comment payer: en espèces (avec des billets. par carte bancaire. les régions.upitne: Qui?.postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obrađene teme ..Francuska / BiH. davati i potvrđivati informacije) . les différentes pièces et les lieux de la maison. zaokruživanjem tačnog odgovora.. les cadeaux .U kupovini (proširivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer. -trice .Porodica: događaji unutar porodice (les fêtes en famille: Le Jour de l'An.Slobodno vrijeme. npr: . razred Osnovna škola 3. Član .opisne .govoriti o .prisvojne -pokazne .proste odnosne zamjenice: qui.

les sports (le football. la radio). tard . visiter un musée. prendre des médicaments.slati SMS ili e-mail (potvrdni i odrični oblik) . re. la natation). là. trop.učestvovati u razgovoru s drugima . tôt. avec etc. oir . avoir mal à. . le ski.Perfekat glagola na –er Priloge za . les spectacles (le cinéma. na –ir. le théâtre.Prezent gl. une tasse. une cuillère.être de bonne/mauvaise santé. chez. voir une exposition.. lire (la lecture). mal.vrijeme: aujourd'hui. la montagne. la mer.Imperativ (ponavljanje) . les loisirs à la maison (la télévision.prepričavati tekstove .tražiti obavijesti . avoir faim – manger.la nourriture et les repas. lettre) . apprécier: c'est bon.Bliski futur (ponavljanje) -Futur I ..Prezent povratnih glagola . etc . délicieux. la rivière.popunjavati tabele i jednostavne križaljke .za način: bien. de.davati upute i informacije .govoriti na zadanu temu . hier.pisati kraće diktate .Zdravlje i ishrana: . . Brojeve (glavne) do 1000 préférences en matières de loisirs. etc 39 .. la danse). la musique. ça a bon/mauvais goût. une forchette.mjesto: ici. un verre. le vélo. vite. souvent Prijedloge À. assez.uz nastavnikovu pomoć izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Učenici će: .pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale.Priroda: les paysages: le lac. volontiers. situation propres à la nourriture et au restaurant. avoir soif – boire. etc . où. excellent. la table: une assiette. un couteau. aller voir le docteur. dans.Prezent (ponavljanje) . voyager (le voyage). beaucoup. les animaux: domestiques et sauvages. demain.količinu: peu. très .

razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru .ARAPSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA.razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . razumijevanje i poštivanje drugih kultura. kosmopolitizmu.VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. - NIVO: ŠESTA GODINA UČENJA .kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude . VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava.vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti .dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 40 . predanosti i preciznosti u učenju jezika . a ne o jeziku . Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). duhu tolerancije. humanizmu i internacionalizmu. toleranciji. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.

lične i pokazne zamjenice. Gramatika . npr: . . . genitivne veze.pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju.gestikuliranjem.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.jednostavnim izrazima izraziti šta žele. .Aktivnosti u školi . ponavljanje. izražavanje posjedovanja.Koristiti jusiv u funkciji negacije perfekta (lam yaktub) .Izražavanje datuma . . povrće. ime relacije. vole. i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Prilikom kupovine tražiti određenu količinu voća. prepoznavanje.Kupovina (voće.itd.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija.Atributivna sintagma . glavni grad .Sportske i druge aktivnosti -Moja domovina.Arapske zemlje i glavni gradovi i druge karakteristike .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.pjevati.Pronominalni sufikski iza prijedloga i imenica .Razlomljeni plural . npr.Brojevi preko 1000 . 41 . godina učenja arapskog jezika Teme . restoran) . hidžretske mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju . Nivo VIII razred Osnovna škola 6. pjesmice.ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. dual i plural imena. aerodrom.popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno.razumjeti jednostavne Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno..ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje čuju sa CD-a.Nabrojati dane u sedmici.Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici . brojevi) .razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva . mogu).Arapski Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. . .Glagoli «kana» i «laysa» i izražavanje njihovog predikata .: . imitiranjem . . ženski rod. mogu . 2) verbalno.Kratki dijalozi vezani za putovanje (autobuska stanica.PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.Izražavanje priloga za vrijeme . modalne glagole (želim. brojeve. .Masdari I glagolske vrste .Kongruencija broja i imenice Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi.kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.recitirati kraće pjesmice. izražavanje vremena putem rednih brojeva.: .Koristiti redne brojeve za izražavanje sati .dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu . prijedloge. 2) verbalno.Negativni oblici prezenta i futura . potpunu i nepotpunu deklinaciju.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.upotrebljavati futur . . komparaciju pridjeva. volim. imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .glumiti.Hidžretski mjeseci .upotrebljavati brojeve preko 1000 .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi školske aktivnosti . npr: . ponoviti osnovne fraze. npr. povrća i drugih prehrambenih artikala . GOVOR: Učenici će: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.

upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. humanizmu i internacionalizmu. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. 42 . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. duhu tolerancije.rekonstruišu sintagme i rečenice . rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. posebno ako su ilustrirane . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. . razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja.postavljati jednostavna pitanja. dijelove rečenice i cijele rečenice . kosmopolitizmu.jezik na WWW pisane upute.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. fonetskim i gramatičkim minimumom. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. . toleranciji. ovladavanje osnovnim leksičkim.dopunjavaju izostavljene riječi.

dopunjavanje riječi i rečenica - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. koji će biti osnova za 43 . pisanje određenog člana. sintagme i kraće rečenice. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . sebe i druge Teme -Pozdravljanje i upoznavanje Funkcije i vještine Učenici će znati: . a ne o jeziku . vezivanje slova u riječi. vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti. ponoviti osnovne fraze. npr.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .Predstaviti sebe i Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno. godina učenja . Nivo VIII razred Osnovna škola 3. kratki i dugi vokali. . varijante pisanja slova.Opisati porodicu.kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica . tašdid.Određeni i neodređeni član .prepisivanje riječi i kratkih sadržaja bude zabavno .VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično / 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. sukun.Elementarna imenska rečenica .bojenjem navedenih predmeta / osoba Gramatika .Upitna Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular.Pozdravljanje na formalan i neformalan način .sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . tanwin.čitanje riječi. i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova.: .TREĆA GODINA UČENJA .gestikulacijom predstaviti ono što su čuli.

Pokazne zamjenice (za bliže i dalje objekte) .lijepljenjem odn. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular. .itd. praznika .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.glumiti. . Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju.ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Reći koliko je sati (puni sat) . min.Nabrojati dane u sedmici .Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije ) . GOVOR: Učenici će: . a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: .Brojati od 1 do 10 .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. . .povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija. npr: . slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. .r.Particip aktivni . 'ila. .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu. 2) verbalno.Škola (sportske i kulturne aktivnosti) .Kuća . imitiranjem .Imenovati članove svoje uže porodice .Iskazivanje starosti . PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili. `ala) . .gestikuliranjem.recitirati kraće pjesmice. lice množine) .) .: .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona. sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. .arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja druge . 44 .Pridjevi (najčešće upotrebljavani) . . pjesmice. npr. npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.Brojevi (do 20) tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica.Gramatički ženski rod (nastavci za ž.Osnovne boje (muški i ženski rod) .Lične zamjenice (jednina i 1. ponavljanje.takmičenje u pisanju brojeva itd. Kroz dijalog (igre.Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta .Svakodnevni život .Proslava rođendana. rečenica . .pjevati.dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom. 2) verbalno. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune) . ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. prepoznavanje.Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme ..Upitni izraz (min ayna) .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući .Prijedlozi (fi.povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli.popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? .

ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. i njegovim doživljajima i uzrastom. uz pohvalu za aktivno učešće. I na ovom nivou (šesta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. strani jezik) ZA VII. na prikladan način ukazati na greške.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. te razvija njegove kulturne. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. 45 . Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. podstiče slobodu i kreativnost ideja. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. precizna uputstva. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. govora. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. izbor i prilagođenost teme. čitanja i pisanja. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. već mu nakon toga. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Sredstva. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII.

izvještaja. pisanje prema modelu. oglasa. diktati) ili slobodno (kreativno). Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. životna sredina). za uočavanje pojedinih detalja itd. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. poštuju gramatička i sintaksička pravila. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. kao što su pisanje pisama.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. popunjavanje formulara. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. koristi odgovarajuća leksika. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. produbljuje. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. kontrolnih zadataka. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. tumačenja i razumijevanja. u svakom polugodištu po jedan. pismenih vježbi. SMS ili e-mail poruka itd. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. individualnog izlaganja. prilikom rada u parovima. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. da bi im bili što atraktivniji. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. da se logički slijede događaji koji se opisuju. upitnika. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja.Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. raznovrsniji i pristupačniji. određene pojedinačne informacije. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. 46 . ako je potrebno usporava tempo. koliko je to moguće. fizikom i hemijom.

govora. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. strani jezik) Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. i njegovim doživljajima i uzrastom.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. I na ovom nivou (treća godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. VIII I IX RAZRED (2. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. precizna uputstva. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Sredstva. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. te razvija njegove kulturne. čitanja i pisanja. Preporučuje se 47 . Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. izbor i prilagođenost teme.

Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. prilikom rada u parovima. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. već mu nakon toga. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. pismenih vježbi. pisanje prema modelu. izvještaja. uz pohvalu za aktivno učešće. produbljuje. određene pojedinačne informacije. za uočavanje pojedinih detalja itd. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. kao što su pisanje pisama. raznovrsniji i pristupačniji. upitnika. na prikladan način ukazati na greške. fizikom i hemijom.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. oglasa. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. u svakom polugodištu po jedan. ako je potrebno usporava tempo. koliko je to moguće. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. kontrolnih zadataka. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. diktati) ili slobodno (kreativno). diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. koristi odgovarajuća leksika. individualnog izlaganja. životna sredina). da se logički slijede događaji koji se opisuju. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. tumačenja i razumijevanja. da bi im bili što atraktivniji. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. popunjavanje formulara. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. SMS ili e-mail poruka itd. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. poštuju gramatička i sintaksička pravila.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. Rad sa djecom sa posebnim potrebama 48 . Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku.

2 Rješenje jednačine x = a ( a ≥ 0 ) Kvadratni korijen racionalnog broja.krugu. a ova znanja prošruju do pojma polinoma i računanja sa polinomima. Naime. Realni brojevi i brojevna prava. Osnovne računske operacije sa vektorima. Uređenost u skupu realnih brojeva. Neke primjene vektora. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. MATEMATIKA VIII. Prva tema: Vektori-nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima . pojam kvadratnog broja . U trećoj temi stiču se znanje o pitagorinoj teoremi i njenim primjenama.U petoj temi učenici se upoznaju sa pojmom stepena i operacijama sa njima. pojam iracionalnog i realnog broja. uvodi se pojam broja π i na osnovu njega dafinišu se pojmovi obima i površine kruga i upoznaju se formule za njihovo izračunavanje. Osnovne računske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva. TEMA – REALNI BROJEVI Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva. Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. trouglu. Takodje. Jednakost vektora. Jednakost a 2 = a . uvodi se izračunavanje procenta broja . U četvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Nastavni sadržaj matematike za osmi razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u sedam nastavnih tema: 1. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. Iracionalni brojevi. 49 2. 140 časova godisnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za osmi razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz ranijih razreda. kružnici i. Približne vrijednosti realnog broja. TEMA – VEKTORI Pojam vektora. četverouglu. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. U drugoj temi proširuju se do sada stečeno znanje o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa njima.Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. .

Proporcija i njena svojstva. 5. Kub binoma. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Mjerenje duži. Sabiranje.3. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. Talesova teorema i njena primjena. x 2 − a = 0 . Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat. Dijeljenje duži na dijelove jednakih dužina. Pravougli koordinatni sistem u ravni. . Konstrukcije pravilnih mnogouglova. Cijeli racionalni izrazi. TEMA – PROPORCIONALNOST. jednakokraki / jednakostranični trougao. Konstrukcja tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Proporcionalne duži. Operacije sa stepenima – množenje i dijeljenje stepena jednakih osnova. Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. Stepen proizvoda. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti. pravougaonik. Zbir i razlika kubova. Razlika kvadrata. 50 4. 6. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. oduzimanje i množenje polinoma. Broj dijagonala mnogougla. Razmjera duži. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema. Kvadrat binoma. Rastavljanje polinoma na faktore. Konstante i promjenljive. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Osnovne računske operacije sa monomima. Samjerljive i nesamjerljive duži. Podjela mnogouglova. romb. Cijele racionalne funkcije – polinomi. trapez i krug. Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. TEMA – MNOGOUGAO ( POLIGON ) Mnogougao. a ≥ 0 i x 2 ± 2 xy + y 2 = 0 . Proporcionalne veličine. Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. Obrat Pitagorine teoreme. Procentni račun. količnika i stepena. Rješavanje jednačine oblika ax 2 + bx = 0 . Interesni (kamatni) račun.

Dobro usvajanje sadržaja o stepenima.O talesovoj teoremi. .Povezivati znanja o djeljivosti sa identičnim transformacijama polinoma i rješavati lakše zadatke iz teorije brojeva.Znati bez teškoća. .Znat će izračunavati obim kruga iz njegovog prečnika i obrnuto.Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proširivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva.Izvođenje identičnih transformacija polinoma. MATEMATIKA Za VIII. . Proširi znanje o računanje površine trougla i četverougla na izračunavanje površine mnogougla uopće. . . .Shvatanje da je tek sada moguće obostrano – jednoznačno pridruživanje između realnih brojeva i tačaka brojevne prave. OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: . 7. 51 . .Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima.Da proširi i produbi znanja o krugu i kružnici i njihovim dijelovima. .Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma.Definiciju kružnice i kruga i pouzdano uočavati njihove dijelove. izračunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija. Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prečnika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja π.Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva. .Primjenjivanje Pitagorine teoreme u zadacima o trouglu i četverouglu. pravilne mnogouglove i njihove karakteristične trouglove. . . Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. .Shvatanje direktne i obrnute proporcionalnosti u zadacima praktične primjene. Površina kružnog prstena i kružnog isječka. . . .Računanje s realnim brojevima.Shvatanje Dekartove ideje pridruživanja uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni.Površina mnogougla.Zna izračunati zbir unutrašnjih uglova i broj dijagonala n-tougla. .Prepoznati pojedine mnogouglove.Razlikovat će racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to njihove približne vrijednosti (na određeni broj decimala). .Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme.Naučit će da se svaki realan broj. Dužina kružnog luka.Da proširi i uopći znanja o trouglu i četverouglu do mnogougla. TEMA – KRUŽNICA I KRUG Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. . . . kako racionalan tako i iracionalan može zapisati kao beskonačan decimalni razlomak.Zaključivat će o mogućnostima primjene Pitagorine teoreme uočavanjem zavisnosti između elemenata geometrijske figure.Da učenik shvati i upamti obazac za računanje površine kruga. . . Površina kruga. razred devetogodišnje škole (četiri sata sedmično) PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA .Primjenjivat će Talesovu teoremu u rješavanju računskih i konstruktivnih zadataka. izraziti površinu kruga brojem π ili računanjem doći do približne decimalnim brojem iskazane vrijednosti. .

RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: . UČENIK ĆE MOĆI: . . . NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. . dedukciju i analogiju prilikom zaključivanja.Prevoditi tekstualne zadatke na jednačine.Formirati naučni pogled na svijet. .Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapažanje. . VRIJEDNOSTI I STAVOVI: UČENIK ĆE: .Razvijanje matematičke radoznalosti i motivacije u sticanju znanja.Razumjeti odgovarajući sadržaj prirodnih nauka.Objašnjavati pravila i postupke.SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: .Izgrađivanje pozitivnog stava prema matematici.Kritički odnos prema radu i rezultatima rada. džepni računar) i geometrijski pribor.Razvijanje osjećaja odgovornosti.Kreativnog mišljenja i rasuđivanja. STAVOVI. .Izražavati se matematičkim jezikom pismeno i usmeno.Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike. .Razvijati smisao za saradnju u procesu učenja.Pružati pomoć učenicima koji se ne snalaze u radu. . . .Koriste indukciju.Izvoditi i formulisati zaključke. . .Precizno formulisanje pojmova. postupno i sistematično.Uočavati greške. .Samoučenje korištenjem matematičkog teksta (udžbenika). . .Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla. .Razvijanje smisla za samostalan rad. . PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 52 .Sastavljanje matematičkih zadataka različite složenosti i strukture. .Raditi pregledno. . .Izgrađivanje pozitivnih osobina učenikove ličnosti. .Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada. .Intuitivnim putem dolaze do uopštavanja.Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada. .

• Pokazuju interes prilikom upoznavanj a novih pojmova i proširivanja matematički h znanja. • • • • • REALNI BROJEVI Kvadriranje cijelih brojeva. Približne vrijednosti realnog broja. Za svaki nejasan zadatak traži objašnjenje od nastavnika. da je mjerni broj stranice kvadrata 2 i • • • Stiču navike korištenja pomoćnih sredstava za računanje (tablice kvadrata i kvadratnog korijena i džepni računar). Kratko objašnjava terminološko značenje i istorijat iracionalnog broja. • Pažljivo sluša i prati rad na satu. Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor. Osposobljavaju se za rješavanje praktičnih zadataka primjenom kvadratnog korijena. 3 . procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugova. Uređenost u skupu realnih brojeva. Razvijaju intuitivno mišljenje. Kod određivanja tačaka brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima koristi njihove približne vrijednosti s napomenom da postoje i tačne konstrukcije koje će se izvoditi poslije obrade Pitagorine teoreme Skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova racionalnih i • Kao primjer 2 . Upoređuju dva realna broja. Shvataju potrebu proširivanja skupa racionalnih brojeva. Shvataju da za • • • Osposobljavaju se da vrše približna procjenjivanja kod izračunavanja kvadrata i kvadratnih korijena. Brojevna prava. Stečeno znanje o vektorima znaju koristiti za rješavanje zadataka iz fizike. Pridružuju realne brojeve tačkama brojevne prave. • • • • • • • • • 2. racionalnog broja i aritmetičkog kvadratnog korijena. 5 i sl. Upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva. (a ≥ 0 ). konstruira i pri tome usvaja nova znanja. Znaju izvoditi potrebne konstrukcije. Osnovne računske operacije u skupu realnih brojeva i njihova svojstva. Neke primjene vektora. VEKTORI • Usmjerene duž – vektor. Razvijaju preciznost i urednost u crtanju. Realni brojevi. Sabiranje vektora. Povezuje tematski matematičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. Racionalno računaju sa realnim brojevima. crta. Rješavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne. • • Usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena. Rješenje jednačine x2=a. • • • Kvadriraju racionalne brojeve u obliku razlomaka ili u decimalnom zapisu i procjenjuju vrijednost kvadrata. Kod kuće rade redovno domaće zadatke posvećujući punu pažnju pravilnom i tačnom crtanju. Jednakost vektora. • Upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima. Primjenjuju jednakost • • • Ponavlja skupove N. Iracionalni brojevi. Upoznaju konkretne primjene vektora • Razvijaju sposobnost za posmatranje. • • • • • • • Jednakost a 2 = a . Određuju rješenja jednačine x2 = a i izračunavaju kvadratni korijen broja (pogodno izabranog). Primjenjuju misaone operacije identifikacije i apstrakcije. Kvadratni korijen racionalnog broja. na primjer. Množenje vektora prirodnim brojem.1. • 53 . zapažanje i zaključivanje. Kvadrat racionalnog broja. Z i Q i operacije u tim skupovima Pravilno formiraju pojmove: kvadratni korijen i aritmetički kvadratni korijen i upoznaje učenike sa pojmom iracionalnog broja. • • • Uvodi pojam vektora i neke operacije sa vektorima intuitivno. • a2 = a u • rješavanju jednačina.

Tako navodi učenike da shvataju iraci-onalan broj kao realan broj. • slično. U praktičnom računanju zamjenjuju iracionalne brojeve približnim racionalnim vrijednostima u decimalnom zapisu (sa konačnim brojem decimala. a>0 kod kojih rješenja mogu biti racio-nalni ili iracionalni brojevi. odnosno sa određenom tačnošću) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa racionalnim brojevima. Primjenjuju osnovna svojstva operacija u izračunavanju vrijednosti algebarskih izraza. =0. 54 . • Rješava kvadratne jednačine oblika x2-a. iraci-onalnih brojeva.• računanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni računanja sa racionalnim brojevima.

Primjenom misaonih operacija: analize. U raznovrsnim praktičnim zadacima mogu dati tekst prevesti na matematički jezik. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik. Samjerljive i nesamjerljive • Usvajaju pojmove razmjere i proporcionalnosti duži i pojam samjerljivih i • Brzo i racionalno izvode računske operacije sa brojevima i uočavaju vezu • Sticanje • navika preciznog i urednog crtanja i • Uočavaju odnose među dužima i precizno grafički mjere duži. • • • Razvijaju sposobnost posmatranja i uočavanja funkcionalne zavisnosti među elementima geometrijskih figura. Stiču naviku preciznosti i tačnosti u radu.3. apstrakcije i generalizacij e osposobljava ju se za deduktivan način zaključivanj a. Primjena Pitagorine teoreme na romb. • • • • • • Usvoje Pitagorinu teoremu (izreku i smisao) i razumiju dokaz. Analiziraju svoje rezultate i upoređuju ih sa rezultatima svojih drugova. a zatim njenu primjenu uvježbava na figurama kod kojih se javlja pravougli trougao. Uvježbavaju primjenu Pitagorine teoreme. • • • • Izvode ogled (dokaz Pitagorine teoreme) na svojim modelima koje su napravili. Podstiče učenike da svjesno i aktivno učestvuju u radu (u izvođenju i formulisanju zaključaka. Primjena Pitagorine teoreme na krug. Obrat Pitagorine teoreme. Konstrukcija tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Na osnovu Pitagorine teoreme najprije izračunava jednu stranicu pravouglog trougla kada su poznate druge dvije. Primjenjuje raznovrsne načine rada do metode problemskog učenja. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranični trougao. Ističe da je Pitagorina teorema nastala iz potrebe rješavanja praktičnih životnih pitanja i o tome učenicima daje neophodne historijske činjenice. Mogu primjeniti Pitagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima. Shvate obrat Pitagorine teoreme. Upoređuju dvije • Ponavlja pojam razmjere usvojen • ranije. • • • • • • • • • PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema (formulacija i dokaz). Dokazuje Pitagorinu teoremu na svom demonstracionom modelu. 4. Primjenjuju Pitagorinu teoremu kod izračunavanja geometrijskih figura u kojima se pojavljuje pravougli trougao. Rješavaju praktične probleme primjenom Pitagorine teoreme. • • • • Uočavaju veliku važnost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike. primjeni Pitagorine teoreme na izučavane geometrijske figure). Razvijaju ideje i istraživački duh u samostalnom radu. Znaju konstruktivno odrediti tačke brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima. • • • • • posebno pravougli trougao. Uočavaju greške i shvataju kako se pravilno rješavaju isti zadaci i vrše ispravak netačno urađenih zadataka. • PROPORCIONA-LNOST FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONA-LNOSTI Mjerenje duži. tako i na časovima utvrđivanja na to da se razmjera 55 . Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. Uspješno primjenjuju usvojene pojmove i teoreme u rješavanju zadataka. • Ponavlja sa učenicima trougao. Češće ukazuje kako na časovima obrade. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i pravougli trapez.

a zatim indukcijom dolaze do formule za funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti. Razumiju Talesovu teoremu. Usvajaju pojam i osobine proporcije. Dograđuju i usvajaju pojam funkcije. proporcionalna podjela). Primjenjuju talesovu teoremu za konstrukciju četvrte geometrijske proporcionale za tri duži. Razlikuju direktnu i obrnutu proporcionalnost veličina. fizike i hemije.• • • • • • • • duži Razmjera duži. Funkcija direktne proporcionalnosti y = kx. Znaju prikazivati funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti na razne načine. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrađuje na primjerima. Kod Talesove teoreme. • • • • • • • • • dvije duži definira samo pod uslovom da su obje duži mjerene istom jediničnom duži i da razmjera ne zvisi od jedinice mjere. Navodi učenike da sami određuju razmjeru dvije duži i da na osnovu vrijednosti razmjere zaključuju da li su duži samjerljive ili nesamjerljive. na slici navesti date uslove i tvrdnje. Ispituju da li 4 duži čine proporciju. Proporcionalne duži Dijeljenje duži na jednake dijelove i u datoj razmjeri. postavljaju proporcije i izračunavaju nepoznati član proporcije. čitaju i sastavljaju razmjere. Pravougli koordinatni sistem u ravni. Talesova teorema i njena primjena. Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu Pojam direktno i obrnuto proporcionalnih veličina uvodi na primjerima iz života. Dograđuje pojam funkcije. Funkcija obrnute proporcionalnosti y = k / x . Osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji sa slikama. Detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti (srazmjerni račun. Uči učenike primjeni proporcija u tekstualnim zadacima. znaju je iskazati. Proporcija i njena svojstva. koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. odnosno kod proporcionalnosti odsječaka na pravima insistira više na razumijevanju i primjeni a ne zahtijeva od učenika dokaze teorema. Znaju odrediti tačke. Osposobljavaju se za funkcionalno posmatranje i rasuđivanje učeći o funkcijama kroz nastavu aritmetike i algebre. geometrije i prirodnih nauka. Rastojanje dvije tačne. procentni račun. način zapisivanja funkcije i njen grafik. Razvijanje matematičko gi funkcionalno g mišljenja uočavanjem zavisnosti među veličinama. Znaju podijeliti duž grafički (konstruktivno) na jednake dijelove i u datoj razmjeri. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili na pripremljenoj grafofoliji. Rješavaju zadatke iz života i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti • • • između duži i brojeva. iskazima i zapisivanjem uslova. Detaljno 56 . pravilno pišu. u dokazima svojstava nekih geometrijskih figura i dr. • spretnog korištenja pribora. • • • • • • • • nesamjerljivih duži. Proporcionalne veličine. Primjenjuju proporcije na zadatke iz prakse. u procentnom i kamatnom računu. • • • • veličine iste vrste. Navodi učenike da prvo utvrde da li formule određuju funkciju. Radi shvatanja pojma pravouglog koordinatnog sistema ponavlja o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. na nastavi geometrije. interesni račun.

višeslojne grafofolije. • Insistira na usmenom određivanju znaka i vrijednosti stepena u jednostavnijim izrazima. Znaju rastaviti polinome na faktore primjenom zakona distributivnosti. razlike kvadrata. Stiču vještinu snalaženja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma. • Proširuje pojam stepena tako da a ∈ R i n ∈ N. Ovo realizira na satima utvrđivanja. trinom). Stiču naviku za izostavljanje znaka za operaciju množenja između faktora monoma kao i broja 1. kad je on faktor. Usvojene formule i postupke primjenjuju pri rastavljanju polinoma na faktore. Stepen količnika. asocijativnosti i distributivnosti. Sistematizira znaje da bi učenici imali potpuniju sliku sadržaja koji su obrađeni u ovoj nastavnoj cjelini. prosječne i nadprosječne učenike. Količnik stepena jednakih izložilaca. Proizvod stepena jednakih izložilaca. Sabiranje polinoma. Brojevna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Prepoznaju algebarske izraze (monom. Koristi zidne slike sa formulama. Izvode osnovne računske operacije sa stepenima i interpretiraju usvojena pravila obrnutim putem. binom. Racionalno računaju. Navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma na faktore. Više algebarskih operaciaj sa polinomima ilustrira grafički. Kod obrade stepena uvažava princip postupnosti i posvećuje više vremena uvođenju odgovarajućih pojmova. Konstante i promjenljive. Kvadrat binoma. Sabiranje sličnih monoma. oblike kvadrata binoma. Množenje plinoma monomom. • Osposobljavaju se • • • da u toku rada daju objašnjenja za svaki korak u rješavanju zadataka. • Ispoljavaju • • • • • • • preglednost u pisanju i rješavanju zadataka. Polinpm (monom. posebno u primjeni usvojenih formula. Kub binoma. Uočavaju slične monome i formiraju polinom od datih monoma. Množenje polinoma polinomom. • • • • • • • • • • • • • • • • CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. Prepoznaju kvadrat binoma i razliku kvadrata. Operacije sa stepenima – množenje stepena jednakih osnova. Induktivnim putem dolaze do uopštavanja.objašnjava postavljanje problema . trinom). sa objašnjenjem svakog koraka (koristi grafofolije). Osposobljav aju se za samostalan rad i samokontrol u. Osposobljavaju se da pri izvođenju zaključaka koriste indukciju. Izvode osnovne računske operacije sa polinomima i izračunavaju brojnu vrijednost izraza. nastavne listiće: za ispodprosječne. dedukciju i analogiju. jer ih učenici teže shvataju. 5. Ponavlja zakone komutativnosti. Sređeni oblik polinoma. Množenje monoma. Razlika polinoma. Uvježbavaju faktorizaciju algebarskih izraza. Suprotni polinomi. Stepen polinoma. • • • • • • • Usvoje pojam stepena kada je izložilac prirodan broj a osnova realan broj. Stepen stepena. Stepen proizvoda. Osposobljav • • Određuju vrijednost stepena i računaju sa stepenima. Rastavljanje polinoma na faktore vrši postupno. pregledno. • • • • • • • 57 . Pravilno interpletiraju i primjenjuju usvojena pravila za izvođenje računskih operacija sa monomima i polinomima. Dijeljenje stepena jednakih osnova. binom. Ponavlja pojam brojnog izraza i izraza sa promjenljivom i uvodi naziv algebarski racionalni izraz. Cijeli racionalni izrazi.

a ≥ 0 . Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. • • Razumije i zna šta su poligoni I njihove podjele Upamti da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao Prepozna i razumije pravilne poligone i konstrukcije nekih. Zna procedure računanja površina pravilnih i nepravilnih mnogouglova. • Razvijaju sposobnost za posmatranje. . faktore primjenom zakona distributivnosti. • Faktorizacija polinoma oblika x3 ± 3x2y + 3xy2 ± y3. aju se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktičkog materijala. Rješavanje jednačine oblika ax2 + bx = 0. • kvadratnog trinoma koji nije kvadrat binoma. Rješavanje jednačine oblika x2 – a = 0. zbira i razlike kubova. • Faktorizacija polinoma oblika x2 ± 2xy + y2. uočava odnose među elementima u mnogouglu. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. Rastavljanje polinoma oblika razlike kvadrata na faktore. • Rješavanje jednačine oblika x2 ± 2xy + y2 = 0. Rastavljanje polinoma x3 ± y3 na faktore. Samostalno crta. harmoničnosti i pravilnosti u matematici i povezuje matematičke pojmove sa prikmjerima iz svakodnevnog života. Razlika kvadrata.Konstrukcije pravilnih mnogouglova. analize i logičkog mišljenja.Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla.Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. 58 .. Aktivno posmatra. 6. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. Utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka. . . • Razvijaju stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. Rješavaju jednačine na novi način koji se temelji na rastavljanju polinoma na faktore. O značaju posmatranja. Podjela mnogouglova. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o uglovima i dijagonalama mnogougla.• Rastavljanje polinoma na • • • • Zbir i razlika kubova. . . Razvijaju pozitivne stavove • • Aktivno učestvuje u nastavnom procesu Razvija stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. harmoničnos ti i pravilnosti u matematici i svakodnevno m životu. • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom životu.Broj dijagonala mnogougla. MNOGOUGAO (POLIGON) -Mnogougao. Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o mnogouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova mnogougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Osposobljavaju se za analitičko mišljenje Uočavanja zavisnosti među datim elementima mnogougla.Površina mnogougla. zapažanja. zapažanje i zaključivanje.

Površina kružnog prstena i kružnog isječka. DIDAKTIČKO . prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevno m životu. zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. • Harmon ičnosti I pravilnosti u matematici I svakodnevn om životu. . Vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava kritičnost u radu. • Značaju posmatranja. Vizuelne organizacije i orijentacije. grafofolije. 7. zapisuje i primjenjuje matematičke formule i dovodi ih u korelacije sa primjerima iz života Kritički vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava zainteresiranost u radu. Razlikuje krug(površ) od kružnice (linije). -Površina kruga. Učestvuje u grupnom radu i pomaže drugima u rješavanju problema • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o kružnici i krugu Navodi učenike na samostalno razmišljanje i logičko zaključivanje.. Vizuelnog pamćenja • Primjene algoritamskog rješavanja zadataka • Mjerenja i procjenjivanja • Induktivnog i deduktivnog zaključivanja • Identifikacije i generalizacije • Razvijaj u stavove o značaju estetskih vrijednosti. nastavne listiće: za ispodprosječne. • • • • • Aktivnoi kritički učestvuje u nastavnom procesu Posmatra. . KRUŽNICA I KRUG -Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. Organizuje eksperimentalne i numeričke postupke utvrđivanja odnosa matematičkih pojmova vezanih za kružnicu i krug. • Površinu kruga razumijeva kao površinu π puta veću od površine kvadrata stranice r. . o Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevn om životu.Dužina kružnog luka.• • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini. zapažanja. uočava odnose među elementima kružnice i kruga.METODIČKE NAPOMENE 59 . • Broj π shvata kao omjer obima kruga i prečnika kruga i na osnovu toga računa približnu vrijednost broja π. prosječne i nadprosječne učenike.. analize i logičkog mišljenja. Stiču vještinu korištenja pribora.Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. Koristi zidne slike sa formulama. Samostalno crta.

uporedjivati ih po intenzitetu. • Grafički uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije.). • Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rješavaju pomoću vektora. • Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rješavanja kvadratne jednačine x2 = a. uz korištenje uvedenih relacija i operacija 2. • Obratiti posebnu pažnju na odnose dva vektora ( kolinearni. • Na primjeru usmjerene duži objasniti pojam vektora i njegove karakteristike ( pravac. Svaki racionalan broj može se napisati kao decimalan broj (čisto periodičan ili mješovito periodičan). • Prije uvođenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. uporedjivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima. aritmetički kvadratni korijen.leže na paralelnim pravima. • Izračunavanje približnih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vršiti na unaprijed određen broj decimala (pomoću tablice ili džepnog računara). cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima. sa puno primjera ( koristitei pojmove iz fizike i sl. Posebnu pažnju obratiti na odnos dva vektora ( kolinearnost. • Posebno naglašavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetičkog kvadratnog korijena. obratit pažnju na promjenu smjera vektora i sl. Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora. TEMA – REALNI BROJEVI Za razumjevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo. a ≥ 0. svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konačnim ili beskonačnim brojem decimala može ( a) 2 60 . • Grafički uvesti operaciju množenja vektora i skalara ( skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine.). a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena veličina. • Izračunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) što će pripremiti učenike za kasnije shvatanje i izračunavanje vrijednosti stepena. I obrnuto. TEMA – VEKTORI Uvesti pojam vektora na «prirodan» način. Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen. • Detaljno obrazložiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja. • Uvesti kvadratni korijen kao način zapisivanja rješenja kvadratne jednačine. • Primjeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije ≤ i ≥ za objašnjavanje približne vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udžbeniku). smjer i intenzitet). jednakost. a ≥ 0.1. tj. Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike. • Objasniti i pokazati na primjerima identitet = a. i iracionalan broj je uslov za pravilno shvatanje realnog broja.

• Upoznati učenike sa Pitagorinom teoremom služeći se tzv. a zatim dati informaciju o „Pitagorinim brojevima“. 5 . se napisati u obliku razlomka Potrebno je učenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme – iskazom i zapisom. Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsječaka koje paralelne prave 61 . Samjerljivost i nesamjerljivost duži vezati za vrijednost razmjere njihovih dužina koja je racionalan ili iracionalan broj.. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Pri uvođenju pojmova razmjere i proporcionalnosti duži treba koristiti prethodna znanja učenika o razmjeri. • Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom. 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom mjerenjem). b a koji se ne mogu napisati u obliku razlomka . nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni. 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetička interpletacija). 12 i 13 . • Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki učenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem). što znači da nisu racionalni.− 5 . • Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog „egipatskog trougla“ i dati geometrijsko tumačenje Pitagorine teoreme koje se temelji na jednakosti površina. „egipatskim trouglom“ • Historijski se osvrnuti na „egipatski trougao“ čije su stranice 3.. • Uvježbavati primjenu Pitagorine teoreme. 3. • Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima. 5 . i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj. • Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski određivati tačke brojevne prave kojima se pridružuju iracionalni brojevi 2 . • Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada učenici usvoje da je Q ∩ I = Φ . 3. mjerenju i upoređivanju duži. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA a .. 4. − 3 . TEMA – PROPORCIONALNOST.− 2 . 3 . 7 . • Primjenjivati sadržaje iz nastavne teme Realni brojevi u kombinovanim zadacima u cilju sistematizovanja znanja.4142135. Kada učenici upoznaju opći pojam razmjere. • Utvrditi da će trouglovi sa stranicama 5.. 4 i 5 jedinica. Zaključak uopćiti npr. Sada saopćiti učenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonačno decimala (neperiodični). uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost duži. a nastavnik na svom modelu ili koristi višeslojnu grafofoliju. 6. konstruktivnim i praktičnim zadacima. b Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1. Može izvesti i strožiji dokaz uz simboličko zapisivanje..− 8 itd. • Navoditi učenike na pronalaženje zavisnosti 32 + 42 = 55.• • • Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodičan zapis sa beskonačno decimala. shvatanjem i razumijevanjem suštine Pitagorine teoreme i njenom širokom primjenom u računskim.

Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izračunavanje brojne vrijednosti. • Definirati proporcionalne duži i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz duži • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. • Pojam dužine duži izgraditi na primjerima. • Uvesti pojmove iz kamatnog računa i rješavati probleme koristeći svojstva direktno proporcionalnih veličina. • Pojam procenta kao specijalni slučaj razlomka koji su učenici upoznali u 6 razredu proširiti i rješavati zadatke procentnog računa proporcijom. cijeli. 5.Y) odgovara samo jedna tačka koordinatne ravni. • Proširiti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz. • Pojam mjere duži (duž koja se sadrži cio broj puta u datoj duži) također formirati na primjerima. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. a zatim izvesti zaključak da se svakoj duži može pridružiti pozitivan broj. Na primjer. Posebnu pažnju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti. • Navesti više primjera direktno proporcionalnih veličina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine. mjernog broja i dužine duži. jedinična duž. • Uvesti mjerni broj i jediničnu duž. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom. • Razgraničiti jasno pojmove upoređivanja duži. • Računske operacije sa monomima i polinomima (u sređenom obliku) vršiti na osnovu poznatih zakona računanja sa brojevima. tablicom i formulom a zatim definirati funkciju. kao i svojstava računskih operacija. racionalni i iracionalni brojevi. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su učenici već upoznali u temi realni brojevi. 62 . mjere. jedinične mjere. • Pojam stepena obraditi postupno. iracionalan broj primjeniti definiciju i izvesti tačan zaključak. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati važnije pojmove u vezi sa funkcijom. • Za određivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces – predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora. • Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti duži definirati pomoću vrijednosti razmjere duži. • Kod operacija sa stepenima svako pojedinačno pravilo uvježbavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. nakon čega izvršiti uopštavanje. Promjena vremena i temperature). Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj X ∈ R može po formuli izračunati vrijednost funkcije Y ∈ R. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni. • Grafički upoređivati duži i obuhvatiti dva slučaja: za koliko je jedna duž veća (manja) od druge duži i koliko puta je jedna duž veća (manja) od druge duži. • Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. Među racionalnim izrazima posebno su značajni polinomi. ako je MN = 12 cm. apscisna osa. Objasniti pojmove: koordinatni početak. i da svakom uređenom paru (X. Identične transformacije polinoma mogu se uspješno vršiti uz dobro poznavanje sadržaja o stepenima.grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvježbati njenu primjenu. učenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedinična duž? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je duž MN veća od jedinične duži? Kolika je dužina duži MN? • Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira što su taj pojam učenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima.

Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju. mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i prečnika). 6. Formuli za površinu kruga treba dati geometrijsko značenje ( površina π puta veća od površine kvadrata stranice r. produbit i sistematizovati će se ranije stečena znanja o trouglu i četverouglu.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. pristupa se izuzetno važnom problemu izgradnji pojma broja π. 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y)3 itd. • Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teško za učenike. TEMA – MNOGOUGAO POLIGON Ovom tematskom cjelinom proširit. • Na temelju naučenih znanja računanja površine trougla. • Mnogougao uvesti. pravilo računanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rješavanja nekih logičko kombinatornih zadataka. procedurama i instrumentima. potrebno je pratiti i procjenjivati: kreativnost učenika prikom rješevanja zadataka . U procesu formiranja broja π obavezno na početku koristiti eksreriment. uvoditi učenike u strategije izračunavanja površina mnogougla uopće. Ocjenjivanje Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su učenici usvojili pređeno gradivo i stekli matematičke vještine i radne navike i kako stečena znanja umiju primjenjivati u rješavanju praktičnih zadataka. rad učenika na projektima. Naročito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i računanje obima i površina istih. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. • Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rješavanju jednačina datih oblika. čime se učenici očigledno uvjeravaju u istinitost tvrđenja. … . Na primjer: Koliko se različitih pravih može povući kroz deset tačaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne.• Poslije uvježbavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumačenje pomoću odgovarajućih slika. polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore (4x2 – 25y2 = (2x)2 – (5y)2 . Broj π svojim nastankom upučuje učenika na način izračunavanja obima kruga. ili površina jednaka površini pravougaonika čije su stranice π r i r ). posebno jednakokrakog. specifične 63 . • Formula. vrednovanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. Svaki učenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao. Nakon toga proučavaju se omjeri obima i prečnika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu. TEMA – KRUŽNICA I KRUG • Nakon što se ponove prošire i kompletiraju znanja o krugu i kružnici i dijelovima istih. Polazište za izvođenje formule za površinu kruga može biti i formula za površinu kružnog isječka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i visinom r. 7. U skladu s tim. • Do formule za računanje površine kruga treba doći eksperimentalnim putem. vodeći računa o individualnim mogućnostima.).292 – 2. Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja. Aroksimativnom transformacijom površi kruga u površ pravougaonika. induktivnom metodom uopćavanjem i sistematizacijom ranije naučenih pojmova o trouglu i četverouglu. sposobnostima i sklonostima. Na primjer. • Racionalno računati primjenjujući formulu za razliku kvadrata na čisto brojevne izraze (7.712).

proizvoda i sredine učenja. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa. Osim navedenog. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Individualno prilagođeni program. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. U svakom polugodištu radi se najmanje jedna školska pisana zadaća sa analizom i ispravkom.komunikativne i radne vještine. uz korištenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i učešće roditelja.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. motive i interese. 70 časova godišnje 64 . procesa. zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. sklonosti i sposobnosti. objektivne uvjete za rad. FIZIKA VIII razred – 2 časa sedmično. prilikom utvrđivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje učenika.

Klasificiraju sile. Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i deformaciju tijela.vezi između znanja fizike i svakodnevnog iskustva . Ravnomjerno promjenljiivo pravolinijsko kretanje. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik: Identificiraju različite tipove međudjelovanja odnosno sila u prirodi. Razvijanje svijesti o: . položaj. sile i mase tijela. Rješava grafički i računski jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila. uslovima nastanka. te silu razloženu na normalne komponente. Zna da postoje različite vrste međudjelovanja u prirodi i da su promjene svojstava i stanja tijela uzrokovani međudjelovanjem. Ubrzanje. pomak. Rješava jednostavne eksperimentalne i računske zadatke. Razumije vezu između ubrzanja. Razumije princip dinamometra. Zna da je inertnost Razvijanje osjetljivosti na probleme. srednja i trenutna brzina. Izvodi jedinicu sile. Kinematički opis kretanja. Analiziraju grafički i računski rezultantu kolinearnih sila i grafički rezultantu nekolinearnih sila. Ukazuje na 65 . Analiziraju tijelo koje miruje na stolu. Opisuje i tumači referentni sistem i model materijalne tačke. Veza između ubrzanja. Mjere pređeni put i proteklo vrijeme. stavovi. Ravnomjerno pravolinijsko kretanje. putanja i pređeni put. kontrolne zadatke i školske pisane zadaće. Opisuju kretanja služeći se različitim reprezentacijama. Ravnoteža sila. sile i mase.CILJEVI I ZADACI ISHODI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa težinom tijela. Slaganje i razlaganje sila.ulozi pojmovnih modela u fizici. relativnost kretanja. Zna izvesti jedinice brzine i ubrzanja. sila. Grafički predstavlja silu i zna njenu mjernu jedinicu. efektima i načinima opisivanja. Prvi. njutn (N). Razumije silu kao mjeru međusobnog djelovanja tijela. simuliranje određene vrste kretanja korištenjem senzora kretanja ili videoanaliza za određivanje veličina koje karakterišu kretanje tijela prikazanih na snmcima) Kretanje i sile Kretanje. sila Međudjelovanje. Razumije efekt djelovanja momenta sile. srednje i trenutno ubrzanje. Drugi i Treći Newtonov zakon. klasifikacija sila. Moment sile. koristeći se različitim medijima (pored tradicionalnih ogleda i snimanje kretanja pomoću vibratora i analiza histograma. Rade i analiziraju domaće zadaće. tijelo koje je obješeno o oprugu i druge oglede s dinamometrom. Ispituju istezanje elastične opruge.priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće. uče kako sami da naprave dinamometar. Prepoznaje različite vrste kretanja u prirodi. crtaju Međudjelovanje. Mjerenje sile. ocjenjuje učenike. Upućuje učenike na korištenje raznovrsnih izvora informacija. Zadaje zadaće.uzročnoposljedičnim vezama u prirodi Polazeći od iskustva i jednostavnih ogleda pomaže učenicima da formiraju pojam sile. Razlikuje pojmove putanja. . brzina. Identificiraju primjere iz iskustva koji ukazuju na mogućnosti i ograničenja modela materijalne tačke. pređeni put i pomak. razlikuje sile koje djeluju na daljinu i kontaktne sile. Pomaže učenicima da istražuju kretanja. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa silom. Diskutuju o različitim vrstama kretanja.

Opisuju i tumače beztežinsko stanje. Pritisak Pritisak u čvrstim tijelima. Atmosferski pritisak. Istražuju ravnotežna stanja i stabilnost tijela. ravnoteži i stabilnosti na praktičnim primjerima. Pritisak u tečnostima. Trenje klizanja. potisak. Pascalov zakon. efekti djelovanja sile trenja. Objašnjava djelovanje sile trenja na kretanje tijela i opisuje primjere koji pokazuju važnost sile trenja. Razlikuje stabilnu. stabilnost tijela. Razvijanje navika da rade timski i razmjenjuju iskustva i ideje. sila teža. Tabelarnim i grafičkim prikazom dolaze do pojma faktor trenja Navode različite primjere pritiska iz života. Arhimedov zakon. slobodan pad. histograme kretanja i st. Pomaže učenicima da uoče veze između veličina koje karakterišu stabilnost tijela i trenje. razumije značenje ubrzanja slobodnog pada. Diskutuju o vrstama kretanja s obzirom na rezultantu spoljašnjih sila i posljedicama koje slijede iz Trećeg Newtonovog zakona. veličine dodirnih površina i težini (pritisnoj sili). Istražuju zavisnost sile trenja o vrsti podloga. 66 . Ispituju prenošenje pritiska kroz različite sredine. Upoređuju mase i težine tijela. Razlikuje pojmove sila teža i težina. raspravljaju o primjerima u kojima je važna veća. Razumije da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. težišnica. masom i ubrzanjem. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike i matematike. Zna da su hidrostatički pritisak i atmosferski pritisak posljedica težine slojeva tečnosti odnosno vazduha. svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela. sila trenja. Ispituju povezanost među zbirom spoljašnjih sila. beztežinsko stanje. Razvijanje navike istraživanja.v-t i a-t grafike. Zajedno sa učenicima izvodi različite oglede i pomaže im da razumiju razliku u značenju pojma pritisak u fizici i jeziku svakodnevnice. težina tijela. Zna izvesti jedinicu za pritisak i povezanost paskala sa milibarom. Objašnjava promjenu impulsa tijela kao posljedicu njihovog međudjelovanja. azlike i povezanost mase i težine tijela.Gravitaciona sila. Stvara problemsku situaciju tako da pokazuje da tijelo od plastelina može. labilna i indiferentna ravnoteža. Zna da je sila potiska jednaka težini istisnute tečnosti i iskaz Arhimedovog Određuju težište tijela. Težište. Opisuju efekte potiska. Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu međusobno djeluju jednakim silama suprotnog smjera i opisuje efekte tog međudjelovanja. a i ne mora da pliva u void (zavisno o obliku ) i usmjerava učenike na pravilno tumačenje ove pojave. odnosno manja vrijednost pritiska. Mjerenje pritiska. Dinamometrom mjere silu teže na tijela različite mase. Zna da je uzrok gravitacionog međudjelovanja masa tijela. stabilna. težištu. faktor trenja. Zna da je pritisak količnik sile i površine na koju sila djeluje pod pravim uglom. Razumije da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje. labilnu i indiferentnu ravnotežu i primjenjuje znanje o težišnici. Zna vezu između mase i težine tijela.

Poluga. Diskutuju o značenju energije u različitim kontekstima. Snaga. Identificiraju pojave prilikom kojih se mijenjaju kinetička i potencijalna energija i analiziraju date formule. Priprema i izvodi oglede kojima pokazuje postojanje različitih oblika energije. Razvijanje svijesti da svako tijelo ima određenu energiju. Rješavaju jednostavne zadatke. očuvanju okoliša i nužnosti pronalaženja alternativnih izvora energije. Izračunava vrijednosti kinetičke i gravitacione potencijalne energije u jednostavnim primjerima. značaj energije. sile teže. Razumije fizički smisao snage. sile i pređenog . Opisuju primjere pretvaranja energije i crtaju dijagrame energetskog bilansa. Opisuje elastičnu potencijalnu energiju. Pretvaranje energije. džul (J). Razumije da je za vršenje rada potrebna energija. sile trenja. Primjenjuje znanje o radu i snazi na primjerima iz života i jednostavnim zadacima. Istražuju rad različitih sila: rad vučne sile. Sa učenicima raspravlja o primjerima snage u prirodi i načinima njenog korištenja. Kinetička. koristi veće i manje jedinice od vata. utvrđuju veličine od kojih zavisi hidrostatički pritisak. koristeći se primjerima iz svakodnevnog života. rad elastične sile. njeno pretvaranje i povezanost sa radom da bi učenicima olakšao konceptualno razumijevanje energije i rada. identificiraju različite oblike energije u prirodi i komentarišu njihovo korištenje. Identificira različite oblike energije. Razvianje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije. Razumije pojam zatvorenog (izolovanog) sistema i da je cjelokupna energija u tom sistemu sačuvana. Diskutuju o razlozima zbog kojih neko tijelo uronjeno u tečnost prividno postaje lakše. Opisuje primjere pretvaranja energije. džul (J). Opisuje vezu između rada. Zna izvesti jedinicu džul. Ističe da je energija stanje. Rad. Povezuje kinetičku energiju je sa brzinom kretanja. primjena poluge. potencijalna i elastična energija. zakon poluge. povezuju rad sa transformacijom energije iz jednog u drugi oblik.puta. Zna jedinicu energije. Povezuje gravitacionu potencijalnu energiju sa radom sile teže.zakona. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o energiji i radu. Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo pliva. Energija i rad Različiti oblici energije u prirodi. Mjere hidrostatički i atmosferski pritisak i analiziraju dobivene rezultate. 67 . Zakon održanja ukupne energije. Zna fizički smisao energije i njenu povezanost sa radom. lebdi i tone i zna to odrediti poređenjem gustina. a rad proces i da je energija neophodna za život čovjeka i sve procese u prirodi. Razumije da promjena potencijalne energije zavisi o razlici visina početnog i krajnjeg stanja. Zna da atmosferski pritisak opada sa nadmorskom visinom. vat (W). Razlikuju sile koje vrše rad od onih koje ne vrše rad.

Razumije jednakost rada uz različite sile i puteve. tabelarno prikazuju dobivene podatke i uočavaju jednakost rada uz različite sile i puteve. Ispituje prisustvo učeničkih miskoncepcija o toploti i kreira situacije njihovog prevazilaženja. diskutuju o svojim iskustvima i Podstiče učenika na samostalno zaključivanje. specifični toplotni kapacitet. toplota. Ispituju uslove ravnoteže na poluzi. Kritički razmatraju pojave u prirodi. tereta. princip centralnog grijanja i kako Sunčeva energija dospijeva do Zemlje. džul (J). količina toplote. Toplota Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer se sastoji od čestica koje se kreću i međusobno djeluju. Razvijanje svijesti o postojanju nekih općih zakona u prirodi. temperatura. razmjena toplote. Informisan je o nuli apsolutne temperature. količina toplote. sportu. Objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku 68 . povezuje i objasnjava zavisnost zapremine tijela odnosno gustine o temperaturi. Ispituju međusobnu zavisnost sile. zna objasniti provođenje toplote pomoću čestičnog modela tvari. računaju i upoređuju momente sile i tereta. Prenošenje toplote. Polazeći od zakona održanja energije opisuju i računaju šta se dešava kada zagrijano tijelo stavimo u vodu. Razumije princip termometra. ljudska ruka kao poluga. Diskutuju primjenu i korištenje poluge u tehnici. Određuje količinu toplote i temperaturu smjese. termičko širenje tijela. Opisuje primjere toplotnog širenja iz života. isparavanje i kondenzacija. Ispituju kako se mijenja temperatura različitih tvari pri dovođenju jednakih količina toplote. Identificira različite primjere prostih mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz svakodnevnog života. Zna da je uzrok toplotnom procesu gradijent temperature i da se toplota uvijek prenosi sa tijela više na tijelo niže temperature. Izvode oglede i uočavaju promjene duljine i zapremine čvrstih tijela. Demonstrira različite vrste termometara. Određuju temperaturu kao jednu od veličina koje opisuju stanje posmatranog tijela. topljenje. tečnosti i gasova. Održanje mase. princip termometra. strujanjem i zračenjem. Postavljaju hipoteze i kreiraju modele pomoću kojih objašnjavaju toplotne procese. Mehaničke oscilacije i talasi Termičko kretanje molekula. Predviđaju ishode ogleda. dužine i visine strme ravni. toplota. Pomaže učenicima da sistematiziraju svoje znanje o poluzi i strmoj ravni i razumiju funkciju prostih mehanizama. primjena Razumije i objašnjava zakonitost poluge i njenu primjenu. zakon strme ravni. razumije anomaliju vode. Rješava jednostavne probleme. Diskutuju primjenu strme ravni. Promjena agregatnih stanja: očvršćavanje. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem.Strma ravan. klasificira tvari na dobre i loše provodnike toplote. unutrašnja energija tijela. Razlikuje pojmove temperatura. Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje dovođenjem ili oduzimanjem toplote. vrše pretvaranja vrijednosti temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto. Zna da odnos sile i tereta zavisi o usponu strme ravni. Demonstrira i objašnjava različite načine prenošenja toplote. džul po kilogram i Kelvinu (J/kgK).

Grafički prikazuju procese promjene agregatnih stanja i određuju količinu toplote koju treba dovesti (oduzeti). idejama u vezi s prenošenjem toplote. Objašnjava razliku između ključanja i isparavanja. 69 . Demonstrira i objašnjava ciklus promjene agregatnih stanja vode. KEMIJA/HEMIJA Važno je učiti kemiju/hemiju. Određuju kolika masa leda odgovara određenoj masi vode. možemo zaključiti da je kemija/hemija među najstarijim prirodnim znanostima/naukama. Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo kemijsko otkriće. Zna da tečnost proključa na nižoj temperaturi kad se pritisak iznad nje smanji i da se čvrsto tijelo topi na nižoj temperaturi kada se poveća spoljašnji pritisak. Upućuje učenika u istraživanja specifičnosti agregatnih stanja.proces promjene agregatnog stanja. Ukazuje na značaj zakona održanja u fizici. Mjere promjenu temperature pri promjeni agregatnog stanja tvari. Uočava da se masa tvari ne mijenja ma kakve fizičke promjene i procesi se dešavali.

svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete/uslove koji na njih utječu. te posljedica ljudskog upletanja 70 . odnosno promatranja pojava. isparavanje. PODRUČJA CILJEVI I ZADACI UČENJA Učiti: Znanje Posmatrati i steći znanja o temeljnim kemijskim kemije: teorijama. gladni i obolijevali bi od mnogih danas izlječivih bolesti. kristalizacija. razvijati sposobnost predviđanja hemijskih promjena u danim/datim okolnostima. Kemija proučava građu. Razvija navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na temelju eksperimenata. prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu Procesi njih mogli opisati. kemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi. Sadržaj OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Učenik: Stječe temeljna znanja o kemijskoj građi tvari. razumjeti svojstva i promjene tvari. plin/gas. odnosno o prijelazu tvari kondenzacija. fazama i faznim prijelazima pri kemijskim reakcijama. iz jednog oblika u drugi. Zadaci nastave kemije su: Razvijati vještinu eksperimentiranja. tekućina. i usmjeriti ga na potrebna kemijska znanja za svakodnevni život. razvijati sposobnost opažanja tijekom eksperimenta.Kemiju/hemiju učimo zato jer kemija zadire u sve grane industrije. Stječe vještine planiranja i izvođenja jednostavnih pokusa da bi se uočile hemijske promjene i svojstva tvari. prirodnim ciklusima kruženja. razvijati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja. o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utječu. tvarima koje izgrađuju našu okolinu. a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta. Program kemije treba temeljiti na naučnim postignućima i prilagoditi ga psihofizičkom uzrastu učenika. Razumijevanje pojmova o neuništivosti materije i Razumije pojmove: krutina/čvrsto. Učenje o elementima. Kada bi iz svakodnevnog života ljudi isključili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi. kemijskim spojevima i proizvodima kemijske industrije važnim u svakodnevnom životu. Učenje o fizičkim i kemijskom promjenama. Razvrstava i uspoređuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava. goli. tako što oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje čine proizvodi hemijske industrije. Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi. promjenama i podjeli. Dakle kemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore života. Ovaj program kemije/hemije koncipiran je tako da učenicima pruži osnovna znanja o prirodnim pojavama.

Kemijske reakcije i hemijski zakoni 5. Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadržaja zahtjeva timski rad nastavnika svih prirodnih predmeta. kemijske spojeve i proizvode hemijske industrije koji su važni u svakodnevnom životu. Preuzimati odgovornost pri zajedničkom procesu učenja. Vrste hemijskih spojeva 6. kako se njima rukuje i kako su obilježene. Nemetali 71 . vrijednosti. Praviti određena poređenja. Razred 1. poznavati najvažnije prirodne cikluse.vršiti analizu pojava i procesa. Steći neophodna saznanja o koristima učenja hemije u svakodnevnom životu. Razvijati naviku korištenja raznih izvora informacija. Međusobno uvažavanje i rad u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. PROGRAMSKI SADRŽAJI (Tematske cjeline) VIII. Sposobnosti i vještine.koristiti kritičko razmišlanje pri rješavanju problema. Kemijska sistematika 4. Uvod kemiju/hemiju 2. Znati pravilno koristiti izvore informacija. navike Poticati interes učenika na proučavanje kemije. stavovi. Prepoznavati ulogu nauke za razumjevanje hemijskih procesa i pojava u prirodi. Razvijati navike za urednost. Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono može spriječiti. Tvari/supstance 3. Znati najvažnija svojstva zraka/vazduha i vode. Razvijati svijest o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja i životne sredine.u prirodne procese. točnost i preciznost pri izvođenju ogleda. Dobro poznavati one kemijske elemente. Primjena znanja hemije Korelacija kemije s drugim predmetima. Poticati na kritičko razmišlanje i rješavanje problema. Znati koje su štetne i opasne kemikalije u kućanstvu.

programirani tekst. 72 . uz dobro rukovođenje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata. razvijanja koncepta i kritičkog razmišljanja. Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori. i drugih ispitnih postupaka. planirati svoj rad i rad grupe. Za praćenje.sudjelovanje i doprinos pri radu u grupama.istraživanjima. simulacija. a nastavnici ih poučavati i pomagati im u stjecanju odgovarajućih znanja i razvijanju njihovih vještina i sposobnosti. Provoditi će istraživanja i rješavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave: problemska. Učenike treba pratiti i ocjenjivati tijekom izvođenja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje. programirana. projekat. jer njihove su zabilješke u stvari dnevnici rada koji ih uče redu. O C J E NJ I V A NJ E Napredovanje učenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati. radu i sistematičnosti. demonstracija. R E S U R S I Z A R E A L I ZA C I U Za realizaciju ovog programa kemije/hemije neophodno je da škola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu kemije s pomoćnom prostorijom za kemikalije i pribor. Za izvođenje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagoškim standardima za nastavu kemije/hemije. heuristička. vještinama. kod kuće koristeći se dodatnim izvorima informacija. učenički eksperimenti.rješavanje zadataka objektivnog tipa. Poželjno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno osjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje) Interno ocjenjivanje učenika vršiti na osnovu obrazovnih postignuća. praktični radovi. odnosno kako učenici trebaju učiti.vještina.rješavanju problema . itd.učeničkim projektima. . . usmenog i pisanog izvještaja i dr.D I D A K T I Č K O – M E T O D I Č K E N A P O M E NE Sadržaj i proces učenja. rasprava. Ambijent u kojem se učenici osjećaju dobro i sigurno. Redoslijed poučavanja pojedinih tema nije obvezujući. Za realizaciju programskih sadržaja neophodno je što više rješavanje stehiometrijskih zadataka. Svladavanje programa kemije treba se temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz pomoć nastavnika pripremaju i izvode učenici. stavove i ponašanje. ocjenjivanje i napredovanje učenika treba koristiti različite postupke i instrumente. U školskoj knjižnici je potrebna određena stručna literatura za nastavnike i darovite učenike koji žele znati više. učenička izvješća. Učenici će učiti samostalno i u grupi. Preporuča se nastavnicima da inzistiraju na učeničkim zabilješkama. razgovor. mali istraživački projekti. a posebice rezultati učenja. vodeći računa o individualnim mogućnostima. sposobnosti. Na nastavniku je odgovornosti da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u okviru plana.sposobnost i vještine učenika za vrijeme eksperimentalnog rada. bitno su uvjetovani/uslovljeni načinom učenja. Sve aktivnosti učenici će vršiti u školi. To će svakako utjecati na njihove vrijednosti. istraživanje. sposobnostima i sklnostima.

osigurati im potrebnu literaturu sa slikama. Prepoznavati Znakove opasnosti. Vrijednosti stavovi. znanost. Znati da je kemija prir. rezultati Učiti: Učenik: Značaj učenja kemije kao prirodne znanosti. Aktivnosti učenika Stečeno teoretsko znanje iskoristiti za prakt. priborom i posuđem. 70 sati godišnje Tematske cjeline. i znati ga koristiti pri izvođenju eksperimenata.teoretski ih pripremiti za taj rad. Razvijanje istraživačkog duha. Hemija kroz povijest Izvesti neke atraktivne pokuse Naučiti rukovati s laborator. Samostalno izvoditi neke jednostavne pokuse. razred – 2 sata/časa tjedno/sedmično. Poznavati osn. Aktivnosti nastavnika Nastavnik treba Nadzirati učenike pri njihovu radu u lab. 73 . rad. i kako je tekao njen razvoj kroz povijest. VIII. ab.. pribor i posuđe. ponašanje Razvijanje navike timskog rada i suradnje pri učenju. Teme UVOD U KEMIJU Kratak pregled razvoja kemije Što sve rade kemičari Kemijski laboratorij i mjere zaštite Ciljevi i zadaci Oček. Poznavati znakove opasnosti i mjere zaštite.K E M I J A / H E M I J A.

Naučiti strukturu PSE. Zadati učenicima da sami izrade plakate s ključnim pojmovima. elektrolizu vode. Rješavati računske zadatke. Kemijski elementi Poticanje znatiželje za mikrosvijet. Izrada Stalno nadzirati učenike za vrijeme izvođenja pokusa. Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa. elektronski omotač. Pomagati im pri izvođenju pokusa. 74 . Izvesti pokuse za razdvajanje smjesa. kisika i nitrogena u zraku. Izvesti pokuse:dok. Definirati valenciju. dobivanje i svojstva. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosi.TVARI Pojam tvari Fizikalne i kemijske promjene tvari. destilacija. Elementi u prirodi i podjela. Računati maseni udio tvari u smjesi.. problem onečišćenja. Voda u prirodi. Zakon periodičnosti (grupe i per. Steći temeljne predodžbe o atomu. Znati da se pojam hemijski element odnosi na vrstu atoma. Pisati formule spoja na osnovu valencije. Izčitavati podatke o atomima elemenata na osnovu njegove pozicije u PSE. Naučiti simbole najčešćih elemenata. Metode razdvajanja tvari iz smjese.) veza PSE i građe atoma. izrada zidne tablice PSE. rasprostranjenost. svojstva. npr. Zrak/ vazduh Voda Def. Sastav zraka. Obrazložiti zašto Ar nije Poticanje suradničkog učenja. filtracija. SISTEMATIKA Periodni sistem elemenata Valencija elemenata PSE kroz povijest. Pokusima pokazati kemijsku sličnost elemenata iste skupine PSE. Građa tvari. Poticati učenike na znatiželju. suradničke diskusije i vlastite kreativnosti. svojstva. Shvatiti da je zrak smjesa plinova/gasova Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za piće. diskusija o rezultatima pokusa. Pokusima razjasniti pojmove: taloženje. Na osnovu grupnih i samostalnih pokusa trebaju sami zaključiti kad dolazi do fizikalne a kad do kemijske promjene. označavanje iona. Rješavati računske zadatke. Određivati valenciju elemenata. pojam izotopa. Razvijanje ekološke svijesti. Vrste tvari. KEM. Učiti pojam smjese i čiste tvari. Pokusima pokazati razlike između fizikalne i hemijske promjene. Shvatiti sićušnost atoma. Pojam i građa atoma. Simboli kemijskih elemenata. Dodatno pojašnjenje nekih pojmova. Navestim primjere Fzikalih i kemijskih promjena. kristalizacija. Razlikovati atome od iona. atomski i maseni broj.

Spoznati da se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala. Svojstva dušika. Računski zadaci Definirati kemijsku reakciju. Ukazati Učenicima na važnost rješavanja računskih zadataka u hemiji. Metodom vaganja Dokazati kemijske zakone. Sinteza i analiza. nalaženje. Lavoazijeov zakon Prustov zakon.i kemijske formule Kemijske Veze i struktura molekule Relativna atomska i molekul. Znati uvjete pod kojim dolazi do Kemijske reakcije. Razvijanje čistoće i Urednosti pri izvođenju kemijskih pokusa. Dokazati klor u vodi iz slavine.znati pisati hem. Znati primjer sinteze i analize. ZAKONI Kemijske reakcije Hemijske jednadžbe Zakon o očuvanju mase Zakon o stalnim Odnosima masa NEMETALI Svojstva nemetala Vodik Kisik Dušik/azot Pojam i podjela. dobivanje i upotreba. Mr Uvod u Stehiometriju KEM. Usvojitim pravila pri radu i pravilnom skladištenju kemikalija. Mr i količine tvari.jednadž. Nastavnik treba aktivno sudjelovati u pripremi pokusa koje će učenici izvoditi. Izvesti eksperimente koji će objasniti kemijske reakcije. Relativne atomske i Molekulske mase. Svojstva metala i Njihov položaj u PSE. Svojstva kisika nalaženje. Naučiti svojstva sumpora. REAKCIJE. kako ne bi došlo do povrede pri radu. Izraditi modele nekih molekula. ionska i kovalentna. Rješavanje zadataka. Vršiti kemijska izračunavanja na osnovu kemijskih jednadžbi. Formule za izračun. Promoviranje općih vrijednosti. čime če se doći do osnovnih kemijskih zakona. nalaženje. Svojstva. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njenih zakonitosti. Trebaju teoretski savladati gradivo i temeljem tog znanja izvesti pokuse za dokazivanje vodika. Stvaranje navike Timskog rada. kisika i dušika. svojstva i glavne spojeve koje grade. Pokuse s klorom izvodi nastavnik. dobivanje i značaj za život. KEM. spojeve i njihovu upotrebu. 75 . jednadžbe i njihovo kvantitativno kvalitativno značenje. Izračunavanje Ar. „male“ zbirke kemijskih elemenata. Opisivanje kemijske Reakcija jednadžbom Kvantitativno i Kvalitativno čitanje hem. Preporuča se nastavniku da bude moderator i voditelj nastave pri usvajanju novih pojmova i pri izvođenju pokusa. dobivanje i upotreba vodika. Poznavati načine dobivanja. Kao potvrdu tih zakona znati Izjednačavati kem. Masa Ar. Cijeli broj. jednadžbi.

Izvoditi neke manje opasne pokuse. i njihov značaj za život. Nastajanje lužina. Svojstva hidroksida. 76 . Naučiti reakcije nastajanja soli. Uočiti razlikum između pojma hidroksida i lužine. ne izvoditi pokuse s konc. SPOJEVA Oksidi Kiseline Hidroksidi Soli Svojstva. upotreba i najznačajniji spojevi klora. Naučiti mjere opreza pri radu s ovim kemikalijama Učenici trebaju steći teoretska znanja o ovim spojevima. Nastajanje soli (neutralizacija) Dobivanje soli. oksidi metala i nemetala (svojstva) Naučiti nnajvažnije anorganske kiseline. Pisati reakcije disocijacije kiselina i lužina. njihova svojstva i primjenu. npr. Naučiti reakcije nastajanja oksida i pisanje formula oksida. kiselinama. Naučiti kako se skladište ove kemikalije. Oksidacija. Shvatiti značaj ovih spojeva za život. dokazivanje kiselina i lužina indikatorom. Ispitati pH otopina nekih soli i izvesti zaključke. Stalno nadzirati njihov rad.Sumpor Klor/hlor VRSTE KEM. Pojam disocijacije. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa s kiselinama i lužinama.

Stanište (biotop). životna zajednica (biocenoza) i ekosistem/ekosustav. jedan čas sedmično CILJEVI I ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/teme Proces i sadržaj Učiti: Uvod u ekologiju Ekologija. Učenik: Zna da je ekologija nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. Ekološki faktori i njihov uticaj. posebno u praktičnom pogledu. Vodeći dijalog podsjeća učenike na biološke discipline koje su upoznali u prethodnim razredima. životna zajenica (biocenoza) i ekosistem. Značaj ekologije. za živi svijet i Mogu zaključiti sposobnosti koliko su važna posmatranja znanja iz ekologije za pojava vezanih svakodnevni život za živu prirodu. stavovi. uočavaju komponente ekosistema. Razvoj svijesti o povezanosti žive i nežive prirode (ekosistem) kao i međusobne povezanosti živih bića u okviru životnih zajednica. Zna da na živa bića utiče kompleks ekoloških faktora. Uočavaju i ističu razlike između ekosistema na osnovu osobina staništa i karakteristika životnih zajednica. Shvaća pojmove: biotop (stanište). Posmatraju ilustrativni materijal. Steći će predodžbu o značaju ekologije kao biološke discipline. – nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. razred. Vodit će raspravu o aktuelnim problemima o kojima su informirani putem TV ili na drugi način kada je u pitanju djelovanje čovjeka na prirodu i tako doći do 77 Vrijednosti. čovjeka i očuvanje prirode. . Poticat će učenike da sami dođu do zaključka da na živa bića djeluju različiti faktori životne sredine i da su ti faktori međusobno povezani. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika S obzirom da živa bića koriste oksigen iz zraka/vazduha ili otopljenog u vodi zaključuju o postojanju dvije Razvoj interesa životne sredine. Najavljuje da će u ovom razredu sticati znanja iz ekologije koja proučava odnose žive i nežive prirode. Zrak/vazduh i voda kao životne sredine.BIOLOGIJA: VIII. Zna da postoje samo dvije životne sredine: zračna i vodena.

također. Sa učenicima će organizirati izlazak u šumu ili bar park u blizini škole. zaključka o važnosti ekologije. sakupljat će i žrtvovati za Upoznaje se sa životnom zajednicom šume posjećujući neku šumu u bližoj okolici škole. Pojam šume formirat će koristeći niz ilustracija koje predstavljaju različite tipove šuma. Zna da je šuma najsloženiji tip ekosistema i da postoje različiti tipovi šuma. U šumi će učenike potaknuti na posmatranje organizama po spratovima. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje izgrađuju sprat visokog drveća u različitim tipovima listopadnih šuma: hrast kitnjak. koji su resursno važni i značajni za ekonomski razvoj društva. Biljne i životinjske vrste listopadnih i četinarskih šuma.Ekosistemi/ ekosustavi zračne/vazdušne sredine Listopadna/lišćarska šuma. Predstavlja šumske organizme putem postera. uz pomoć nastavnika konzervirati i sistematizirati (izrada herbarske zbirke. Radeći u grupama na terenu i u kabinetu za biologiju razvija se vještina za timski rad. Zna da su organizmi u šumi raspoređeni po spratovima/slojevima (nadzemna i podzemna spratovnost). bukva. također da u šumi dominira sprat drveća. hrast medunac. također da postoji zakonitost u rasporedu šuma s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku širinu. divlja trešnja. Uz pomoć nastavnika preparira sakupljeni materijal putem sušenja i stavljanja u određene konzervanse. gorski javor. Spratovnost/slojevitost šume (nadzemana i podzemna). Životna zajednica šume: pojam šume. Razvoj svijesti o pravilnom odnosu čovjeka prema šumskim ekosistemima koji imaju značajnu funkciju u općem kruženju materije. Sabirat će biljke i životinje u četinarskoj i listopadnoj šumi. 78 . Sakuplja biljne i životinjske organizme. a zatim ih na određeni način. obični grab. a u četinarskim Daje doprinos pravljenju školskih zbirki organizama svrstanih po spratovima šume. Pokazat će i imenovati dominantne vrste biljaka i životinja u svakom spratu počevši od sprata visokog drveća do šumske stelje. pitomi kesten. lipa. raspored šuma u odnosu na nadmorsku visinu i geografsku širinu. Podijelit će učenike u grupe i dati im zadatke za sakupljanje biljnih i životinjskih organizama. Prilikom rada na terenu koristit će priliku da učenike senzibiliziraju za očuvanje bioraznolikosti tj. Sakupljeni materijal poslužit će za dopunu školskih zbirki. ali u ograničenim količinama.

navesti i prepoznati vrste iz sprata grmova: lijeska. sova. kreja. Zeleni pojasevi oko prometnica čuvaju od buke i prašine. U gradskoj sredini parkovi predstavljaju pluća grada te ih treba čuvati i dati doprinos u održavanju. Shvaća povezanost organizama šume putem ishrane i može navesti niz lanaca zbirke minimalni broj organizama i neće uništavati organizme nepromišljenim gaženjem. zbirke puževa. lisica. jela. Također i paprati: muška paprat.) Lanci ishrane. Također. divlja svinja. medvjed. 79 . Povezanost organizama u šumi putem ishrane prikazuje pomoću slikovnog prikaza na na posterima. kuna zlatica. U prizemnom spratu znaju da se nalaze: mahovine i lišaji. Potaknut će učenike na izradu zbirki fotografija ptica. vjeverica. potkornjak. srna. jelenak. jelenak. slatka paprat. čupanjem. smrča. žive brojne vrste životinja koje se hrane na različite načine: biljojedi. visibaba. Konstruirat će nepotpune lance ishrane koje će učenici dopuniti. trofička piramida. jastreb kokošar. U šumi žive također: šumski miš. mesojedi i svaštojedi. glog. veliki djetlić. Znaju da u šumi u svakom spratu. Na nizu primjera može objasniti kako povećanje brojnosti jedinki jedne vrste Konstruirat će primjere nekih lanaca ishrane (slikom i rječju) u lišćarskoj i četinarskoj šumi.šumama: bor. krstokljun. podljesak i šumarica. biološka ravnoteža. kidanjem i kopanjem tla. divlja ruža i iz sprata zeljastih biljaka proljetnice: jagorčevina. procjepak. U spratu visokog drveća: gubar. insekata i dr. Povezuju znanje iz sistematike biljaka i životinja sa znanjem iz ekologije. drijen zova/bazga.

kruženje tvari i proticanje energije u šumi. U stelji su vrlo naglašeni procesi razlaganja putem razarača (bakterije i gljive).: vjevericakuna zlatica. U tom procesu nastaje humus. posebno prašume koje su proizvođači organske mase i kisika.). ponašanje životinja i vođenje zajedničkog dnevnika na poster podlozi. Šuma predstavlja najsloženiji tip ekosistema. zečevi-lisice itd. sisara/sisavaca i drugih životinjskih organizama. U organiziranom grupnom radu slikovno će prikazati povezanost biotopa i biocenoze. Zna da je šumska stelja poseban sloj koji čine izumrli dijelovi biljaka i životinja. pauci.ishrane/hranidbenih lanaca. utiče na brojnost druge s kojom je vezana u procesu ishrane (na pr. Rezultate zapažanja tokom posmatranja biocenoze šume ili parka u blizini škole učenici mogu saopćiti kao samostalne radove u pisanom ili usmenom obliku. a daljim radom bakterija od organskih tvari nastaju neorganske koje su dostupne biljkama. Organizirat će dugotrajno praćenje fenoloških promjena drveća i grmlja. miševizmije. mokrice. sljepić. Zna da u šumi postoji ravnoteža u broju jedinki koje su vezane procesom ishrane. Ekosistem/ekosustav šume: mikroklima šume. sprječava razorno djelovanje vjetrova. Pokazat će neku TV 80 Zna da ekosistem šume predstavlja jedinstvo Odlaskom u neku . sezonske promjene u šumi. Također shvaća odnose broja i mase pojedinih članova lanaca ishrane koji se predstavljaju piramidom. Znaju da da u stelji žive životinjske vrste: stonoge. Šuma čuva tlo i vodu. također će dati zadatak učenicima da pronađu neke zanimljivosti u njima dostupnim izvorima. posebno pod uticajem čovjeka. larve insekata. Pronaći će zanimljive tekstove o poremećaju ravnoteže u prirodi. a isto tako pojedinih članova biocenoze šume izrada poster prezentacije.

U biocenozi postoje tri grupe organizama: proizvođači. Njihovo prisustvo omogućava kruženje tvari i protok energije u ekosistemu. Ukoliko škola ima školski vrt taj objekt će upotrijebiti u edukativne svrhe za ekološke sadržaje. U dostupnim izvorima informacija pronaći će primjere pozitivnog i negativnog uticaja čovjeka na šume koji će koristiti za izradu pismenih radova i poster prezentacija (individualno i grupno). Potaknut će učenike da sami zaključe. mjesna zajednica ili neko ekološko društvo. podizanje i zaštita šuma. na osnovu stečenog iskustva.Značaj šume za čovjeka Uticaj čovjeka na šume: čuvanje. Na primjeru krša se uočava Saznat će osnovne razlike između zmija Koristit će preparirane zmije. ogrjev itd). Moći će navesti glavne razlike između listopadne i četinarske šume posebno tokom promjena godišnjih doba. šuma je izvor hrane i ljekova biljnog i životinjskog porijekla. da postoji mikroklima šume. Obavijestit će se o akcijama pošumljavanja i zajedno sa učenicima priključiti se nekoj od akcija. Šuma je izvor zdravlja (čist zrak bogat kisikom). uvjeti života. kamenjare. Šuma služi u rekreaciji čovjeka. Zna da u šumi vlada klima (mikroklima) koja se razlikuje od one izvan šume. Na temelju stečenih znanja o šumskim ekosistemima shvaćaju smisao svog učešća u akcijama pošumljavanja emisiju ili insert koji prikazuje život u prašumi. krška šuma. također uključiti učenike u njegovo održavanje. Također. Priključit će se akciji pošumljavanja koju organizira škola. potrošači i razarači i zna kakva je uloga svake grupe u ekosistemu. ili bar dobre 81 . šumskim ekosistemima dat će doprinos pravilnom stavu učenika prema prirodi. žive (biocenoza) i nežive (biotop) prirode. Šuma sprječava eroziju šumu ili park iskustveno će doći do spoznaje o mikroklimi šume. raznih kemikalija. Zna da je šuma izvor drvne mase višestruko korisne za čovjeka (u proizvodnji papira. Krš: nastanak.

otrovnica i neotrovnica da bi se mogao zaštititi općenito kada se kreće u prirodi. Negativno: golosječa. da učenici nauče bitne razlike između otrovnica i neotrovnica.Livada: vrste i nastanak. nastupila je erozija nastala su ogoljela područja. mjesto sabiranja i datum. jarebica kamenjarka) Moći će navesti staništa koje zauzimaju livadne Livade nastale antropogenim putem imaju pozitivnu ekonomske vrijednosti (izvor su hrane za stoku. Potaknut će učenike da istražuju koje se ljekovite biljke sa krša mogu kupiti na prodajnim jestima ljekovitih biljaka. a posebno na kršu.) i negativnu stranu (smanjenje površine šuma). vremenskog perioda. Sječa šume dovodi do gubitka tla/zemljišta što onemogućava obnovu Uzgoj lovne divljači. racionalno korištenje. zmije. sakupljanje gljiva. Moći će konstruirati lance ishrane. životinje: gušteri. ljekovitih biljaka. dugotrajno negativno djelovanje čovjeka na prirodu. tla. smanjuje buku. izazivanje požara. pretjeran izlov divljači. Uz svaku vrstu napisat će njezin naziv. veliki potencijal ljekovitih i medonosnih biljaka i dr. Sakupit će fotografije i ljekovite biljke u osušenom stanju koje potječu sa krša. bjelušina. Organizirat će izlazak učenika na livadu u blizini škole ili na travnatu površinu u obližnjem parku. određivati i preparirati biljne i životinjske organizme. Biljni i životinjski svijet livada. vegetacije Hranjenje divljači tokom tokom dugog zime. Učenike će naučiti kako pružiti prvu pomoć kod ujeda zmije. kupi prašinu. Zna da je krš nastao nakon što je čovjek uništio šume. Pomoću entomološke mreže sakupit će insekte livada. fotografije. Sakupit će livadne vrste biljaka i napraviti herbarsku zbirku. Sa učenicima će učestvovati u izradi zbirki ljekovitih biljaka. Uočava pozitivan i negativan uticaj čovjeka na šumu. U grupnom radu učenici će sabirati. Može navesti primjere za svaki vid uticaja. vrijesak. Na ovom staništu živi specifičan biljni i životinjski svijet i zna navesti neke predstavnike (biljke:drača. Sakupit će i upoznati životinjske vrste koje su vezane za livadno tlo. smilje. Pozitivan: pošumljavanje. 82 .

Tabelarno će predstaviti rezultate ogleda i izvesti 83 . maslačak. a svaka grupa će pratiti brzinu fotosinteze neke vodene biljke postavljene u čašu sa vodom različito zagrijane. propušta svjetlost do određene dubine. poljska ševa. prepelica. poljski miš. livadnu djetelinu. krtica. Moći će shvatiti povezanost pojedinih vrsta livadne zajednice u procesu ishrane (lanci ishrane). ledi se na 0°C. bumbar i pčela. Moći će navesti i prepoznati i opisati niz livadnih vrsta biljaka. Trave: livadarka. Učenike će podijeliti u grupe. Sve više postoje ekološki pritisci na izvore vode što dovodi u opasnost biodiverzitet Putem ogleda na nekoj od vodenih biljaka može utvrditi da temperatura vode utiče na brzinu odvijanja fotosinteze. Također životinjske vrste: skakavac. kišna glista. dobro otapalo. a održava ih kosidbom i ispašom stoke. a vri na 100°C. zvjezdan.zajednice i podjelu livada s obzirom na količinu vode u tlu. ježevica. Također će znati da čovjek stvara livade sječom šume. mirisavka. učestvuje u metaboličkim procesima Ekosistemi/ ekosustavi vodene sredine Osobine vode kao životne sredine Voda je izvor života. majčina dušica. Zna navesti kemijske i fizičke osobine vode (voda je prozirna tekućina.

gledajući filmove ili koristeći pisane izvore. Donijet će barsku vodu i pripremiti laboratorijsku vježbu mikroskopiranja barskog planktona. rakušac. rijeke. Organizmi u planinskom potoku prilagođeni su na hladnu i brzu vodu (vodene mahovine. lanci ishrane u tekućici Zna navesti i prepoznati organizme uz obalu tekućice (vrba. U laboratorijskoj vježbi mikroskopiranja planktona porijeklom iz bare prepoznat će: diatomeje. grgeč. vodeni cvijet potočna pastrmka). Na razne načine će skupljati znanja o biljnom i životinjskom svijetu uz obalu tekućica i u tekućicama: posmatrajući u prirodi tokom šetnje uz pratnju nastavnika ili neke odrasle osobe. alge. zaključke o uticaju toplote vode na brzinu fotosinteze. Sa učenicima će napraviti poster koji prikazuje različite vrste biocenoza tekućica. Također će uputiti učenike na gledanje TV programa u kojem će moći vidjeti živi svijet stajaćica 84 . organizmi uz obalu tekućice. som. Tu žive: riječna školjka. planinski potoci. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje žive u dvije životne sredine: rogoz. sita. biljke s plivajućim vodenih organizama i izvore pitke vode za čovjeka.) Tekućice: osobine vode. vodenu buhu i veslonožca. mrena). razne vrste riba: štuka. vodeni kos. puž kapica. Zna objasniti nastanak bara. zatim opisuju zapažanja. šaran. karakteristike barskog staništa i životne zajednice stajaće vode. trska. U školskom akvariju zajedno s učenicima uzgajat će različite vodene organizme i tražiti od učenika da prate njihovo ponošanje. siva čaplja. joha. vodomar). a voda je dublja. Bosna i Hercegovina je još uvijek zemlja čistih rijeka i kvalitetnih izvora za piće. Potaknut će učenike da naprave poster koji prikazuje život u bari. Crtežom će predstaviti neke lance ishrane. zelene alge. tulari. Donji tok tekućice (rijeke) je sporiji. Bara ili jezero Kruženje materije i protok energije je univerzalna pojava vezana za ekosisteme. bijela topola.organizama itd. Tekućice su baza za razvoj raznih privrednih djelatnosti. a isto tako kruženje materije i protok energije u bari.

stolisnik i neke planktonske). biodiverzitetom obogatiti školske objasniti kruženje na održiv zbirke. ježeve itd. Hercegovina je odmoru na moru somić. puževe. horizontalnom i meduze i dr. Poticat će učenike da za vrijeme ljetovanja na moru posmatraju živi svijet kjoji im bude dostupan (ribe. Zna navesti predstavnike biljaka i životinja u području plime i oseke.). More Također. koje su stalno uronjene u Ekosistem mora prezentirat će koristeći obilje ilustacija kao i kraćih inserata TV filmova. 85 . km). glavonošce. lopoć sočivica/leća) i one koje su potopljene u vodi (hara. kemijske osobine organizama morske vode. mrijesnak.) Također će poticati učenike da sabiraju čvrste ostatke životinja koje budu našli na plaži i to donijeti za školske zbirke. zemlja iako s kućice puževa. školjke. također vremena. toga ima važnu bjelouška). ekosisteme mora i raspoređeni u opekotina oceana.listovima (lokvanj. Životinje dviju životnih obalom (oko 20 ježeva i morskih sredina: komarac. gnjurac. ali pored zvijezda. barska školjka i pomorska sakupljat će na obali neke planktonske vrste) . potrošače barske biocenoze (hidra. kratkom ljušture školjaka. vertikalnom smislu. načinima svoja zapažanja o zaštite od ishrani domaćeg Pozna fizikalne i morskih stanovništva. Saznat tekst vezan za živi i promjene u ekosistemu će o svijet mora i bare tokom dužeg opasnostima i priobalja. barska kornjača. Zna kako (ubod ribe Gledat će televizijske su organizmi životne otrovnice. karaš. žaba. Moći će ulogu u Neke primjerke će navesti primjere upravljanju donijeti u školu i nekoliko lanaca ishrane. Tokom ljetnog Bosna i raspusta boraveći na vodeni puž. Napisat će materije i energije u bari način. emisije koje prikazuju zajednice mora ježeve igle.

pijurica. Sabrat će ilustracije naših endemičnih vrsta i učestvovati u pravljenju postera. Učestvovat će. Nastojat će u svojoj najbližoj okolini prepoznati kako čovjek djeluje na prirodu. Endemične i rijetke vrste biljaka i životinja i njihova zaštita. Upoznat će neke rijetke i endemične vrste flore i faune Bosne i Hercegovine (pančićeva omorika. Poznavat će najvidljivije pozitivne i negativne uticaje čovjeka na prirodu s posebnom pažnjom na sve veće negativne uticaje na vodene i kopnene ekosisteme (uticaj industrije. otpadne vode. munika. Znat će navesti načine kako se zaštićuje bioraznolikost (osnivanjem nacionalnih parkova. Pokreti za zaštitu prirode. u granicama svojih mogućnosti u akcijama koje teže zaštiti prirode. Prikazat će inserte TV emisija o endemičnom svijetu Bosne i Hercegovine. uništavanje šuma. te planktonskih organizama i onih koji su vezani za pučinu (gmizavci: morske kornjače. pošumljavanju i gajenju biljaka itd. daju doprinos u štednji energije. bosanski ljiljan. ne stvaranju otpada. Narušavanje ravnoteže u prirodi negativno se odražava općenito na prirodu i u krajnjoj liniji na samog čovjeka. Postoji velika potreba da se to blago čuva i zaštićuje. brodske havarije itd. bijelo zvonce. Može objasniti kruženje materije i protok energije u moru. bosanski šargan). 86 . sisari: kitovi. parkova prirode Zaštita i unapređivanje životne sredine/okoliša Uticaj čovjeka na prirodu.vodi. Nacionalni parkovi.). Flora Bosne i Hercegovine raspolaže izuzetnim prirodnim vrednotama po čemu se ističe u cijeloj Europi. tunj. Zagađivanje/onečišćenje i zaštita zraka. mekousna pastrmka. Crvena knjiga. Potaknut će učenike da se uključe u ekološke pokrete. delfini). U vidu referata obradit će pojedine Potaknut će učenike da praktično djeluju u pravcu očuvanja prirode tj. Sabirat će članke u dnevnoj štampi i drugim dostupnim štampanim publikacijama koji pokazuju primjere pozitivnih i negativnih uticaja na prirodu. parkovi prirode i spomenici prirode. vode i zemljišta/tla. prenjski karanfil. ribe: srdela. vode. skuša. višestrukoj upotrebi određenih predmeta.

Kozara i Una. vrste endemičnih svojti.i pokretima za zaštitu prirode).35 časova godišnje Ciljevi i zadaci –Očekivani rezultati /obrazovni ishodi SPOSOBNOSTI TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. STAVOVI. Crvena knjiga je dokument sa popisom ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Zna da u BiH postoje 3 nacionalna parka: Sutjeska. GEOGRAFIJA VIII razred – 1 čas sedmično . PONAŠANJA AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 87 .

Znaju osnovne(opće) pojmove o stanovništvu. morskih dubina. Demografske karakteristike.uzroke političke nestabilnosti. Priprema grafolija. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih – davanje uputstava –(za individualni ili grupni rad učenika). Geomorfološke. globusa. i Dardanela) Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa vema velikom i veoma malom gustinom naseljenosti. nizija. granice.Sposobnost «čitanja»klimatoloških. geografskog položaja. naseljima.AZIJA: Prirodnogeografske i društvenogeografske odlike Učenici na geografskim kartama trebaju znati pronaći:Evropu i Aziju i njihove granice prema ostalim kontinentima Poznaju osnovne pojmove koji se odnose na reljef. Samostalan rad učenika na prikupljanju aktuelnih geografskih podataka(koji se odnose na temu koja se obrađuje).Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. pomoć učenicima. . Prostorni obuhvat.prostor sukoba interesa velikih sila. prirodna bogatstva. njegov značaj. Znaju izdvojiti. geoloških i geomorfoloških karata Azije.pustinja .demografske) Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina).područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom stanovništva. Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide Azije. najvećih rijeka. obala i mora Azije Sposobnost pronalaženja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika.Utvrditi uzroke takvog stanja (Rad u parovima i grupama). 3.Društvenogeografske odlike Azije Jugozapadna Azija Značaj nafte. tekstova. Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. geografski položaj Azijskog Sredozemlja. 88 . klimu vode.1. rijeka i jezera – pomoću kartografskih znakova. Značaj morskih tjesnaca (Bosfora. Pokazati učenicima na koji način samostalno mogu doći do važnih geografskih podataka. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. Značaj razmjere i razmjernika za izradu geografskih karata (rad u grupama) Priprema didaktičkog materijala. biljni i životinjski svijet Azije – kartografske znake kojima su predstavljeni pojedini geograsfki – zemljopisni objekti). i dinamici stanovništva.Prirodnogeografske odlike Azije.(reljefne i klimatske. Sposobnost prepoznavanja na. Znati da je Azija kontinent najvećih planina. oblasti sa veoma visokim stepenom privredne djelatnosti i oblasti sa izuzetnom privrednom nerazvijenošću.privredi i privrednim djelatnostima Azije (strukturi. klimatske i hidrografske karakteristike. rijeka i jezera. 2. geografskih karata. Samostalna izrada slijepe karte Azije. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. privrednim djelatnostima – velika koncentracija stanovništva u pojedinim regionima – uzroci i posljedice po cjelokupno čovječanstvo. Značaj geografskog položaja u geostrateškom i vojnom smislu. Sposobnost učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti.. radi analize. geografskimzemljopisnim kartama.

njihovih prirodnih i društvenih odlika. nepovoljni uslovi za život. njene granice. Buhara. intenzivna dinamika stanovništva.značaj zakvog režima).Mozaik naroda. Pomoći učenicima da sami zaključe zašto je nafta jedan od osnovnih uzroka političke nestabilnosti ovog područja. visije koje je ograničavaju. zemlje sa najvećim polkitičkim i ekonomskim utjecajem(izdvojiti) Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Kontinentalne Azije.velikih količina padavina (erozija) po život stanovništva. sposobnost podnošenja izvještaja Korelacija sa Historijom i Biologijom.pustinje na jugu.Znati reljefne i klimatske karakteristike. osnovni geografski podaci.politička podjela – (zemlje nastale na ovom prostoru) . Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Indijskog i Indokineskog poluotoka(Tadž Mahal. Tolerantan i soplidaran odnos prema narodima koji žive na ovom prostoru i njihovoj kulturi..Zakavkazja i Srednjeg istoka( Kolhida.). Razvijanje svijesti o značaju timskog rada. Osposobiti učenike da na osnovu dijagrama.MONSUNSKA AZIJA Monsunska Azija (Južna.. intenzivna dinamika stanovništva –uzroci i posljedice. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora.. utjecaja padavinskih voda na Pronaći na karti Turansku niziju. Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Centralne Azije. Samarkand. Razvijanje sposobnosti shvatanja .tropske poljoprivredne kulture. Osposobiti učenike da shvate i zaključe posljedice i pogubnost. jezika i religija. Sposobnost razumijevanja regija u kojoj je moguće i tri žetve godišnje. Istraživanje legendi koje govore o životu na ovom prostoru. Fergana – kolijevka velikog broja kulturnih biljaka(pšenice.CENTRALNA AZIJA.mogućnost navodnjavanja. aluvijalne ravni. Istraživački rad učenika na samostalnom prikupljanju činjenica. jezika i religija Razvijanje navike istraživanja – individualnog ili grupnog. 5. nedostatak vode.kod učenika. smanjenje površine Aralskog jezera(uzroci i posljedice). najveće planine na svijetu (Himalaji)rijeke i podračju sa najvećom gustinom naseljenosti i najsiromašnijim stanovništvom na svijetu Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Južne i Jugoistočne Azije.Razlozi – navesti. Privredni napredak nekih zemalja JI Azije. Razvijanje svijesti.Perzija Ferganska dolina). odnosa kopna i mora. prirodne i društveme odlike. Velika gustina naseljenosti.grafičkih prikaza sami procjene i zaključe kakvi su uslovi za život u pojedinim područjimaMonsunske Azije. SREDNJI ISTOK (definicija prostora. analize i sisnteze. <individualizacija nastavnog procesa. o značaju Indijskog i Indokineskog poluostrva za svjetsku kulturu i civilizaciju.) Turanska nizija. Definisati Centralnu Aziju.politička podjela.Područje velikih nizija i rijeka.regija vrlo duge kulture i tradicije. i Srednjeg istoka(prostora visoravni i džinovskih planina) određivanje njihovih granica. njenih prirodnih i društvenih odlika. Indija i Malezija. Objašnjavati(nivalni ražim rijeka.4. religije. Zakavkazje. a ipak 1/3 stanovništva gladuje. rijeke i pustinje koje su se nastale na ovom prostoru. rijeke Centralne Azije.sposobnost procjene uslova za život stanovništva .izvođenja zaključaka. Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Centralne Azije.mala gustina naseljenosti. grafikona.Politička podjela. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora. Mozaik naroda. Prepooznati da je Južna Azija –Indijski podkontinet. Razvijanje sposobnosti samostalnog istraživanja. Zakavkazja prostora između» dva mora».. Indokina.ogromni prirodni potencijali (nafta)..Aralsko Balhaško jezero. Poticati učenike na samostalno istraživanje i prikupljanje podataka o Na karti pronaći i obilježiti ovim regijama i zemljama 89 . odrediti njihove prirodne odlike.visoravni. Jugoistočna. Znati nabrojati zemlje koje su nastale na ovom prostoru. politički nestabilan prostor. Velika gustina naseljenosti.)monsuni.tropske šume. ravnice.Zakavkazje i Srednji istok kao regiju sa istim ili sličnim prirodnogeografskjim i društvenogeografskim odlikama. Objašnjavati nastanak Kaspijskog jezera. geografskih podataka o regiji koja se obrađuje. a posebno objasniti nastanak i funkcionisanje monsuna i njihov značaj za život uopšte Južne Azije i Indkine.sposobnost određivanja klime na osnovu geografskog položaja. Kaspijsko jezero.

Indija.Poljoprivreda kao glavno zanimanje stanovništva. kao reprezentativnih zemalja ovog prostora. Analizirati religijskih shvatanjaima stanovništva ovog prostora i utjecaj takvih stavova i svatanja na način života. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. Znati političku podjelu prostora osnovne geografske podatke o Indiji i Indoneziji i šta su posljedice(migracijei kocentacija stanovništva u gradovima.poltička podjela prostora. ogromni nenaseljeni i prenaseljeni prostori.. Shvataiti značaj proširivanja obradivih površina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje. koju Objašnjavati(razgovor) izučavaju.Mongolska visoravan) . utvrđivati značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Dalekog istoka (Peking..Daleki istok : Specifičnosti prirodnogeografskog položaja i društvenogeigrafskih odlika. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru – forma i sadržaj pisanja izvještaja. Shvatanje da je moguće živjeti i na velikim nadmorskim visinama kao što je Tibet iako su prirodni uslovi za život nepovoljni.njihov značaj i utjecaj na svjetsku kulturu i civilzaciju) Znati morfološke. grafikona. Razvijati sposobnost timskog rada.Kven Lun. koje su nastale na ovom prostoru. Shvatiti filozofiju načina života stanovništva koje nastanjuje ovu regiju. Steći svijest o tradicionalnom društvu. koju izučavaju.klimatske.. prirodna bogatstva.pustinja Gobi. eroziju zemljišta i siromašenje stanovništva. Razviti sposobnost procjene utjecaja klimatskih faktora na Razvijanje svijesti. Privredni razvoj/uslovi privrednog razvoja).grafičkih prikaza sami procjene uslove za život u pojedinim područjima. (visoravni – Tibet. rada u grupama. Znati objasniti društvenogeografske karakteristike(najbrojnije zemlje na svijetu. i parovima. savremeni privredni i politički trendovi. specifičnosti zemalja ovog prostora: Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Dalekog istoka njegovihi prirodnih i društvenih odlika.razumjeti uzroke i posljedice ovih pojava. sve veće površinske rijeke Objašnjavati( analizirati) značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja. o značaju Dalekog istoka za svjetsku kulturu i civilizaciju.Mongolska visoravan.. Osposobiti učenike za analizu klimograma padavina i temperature i izvođenje zaključaka na osnovu njih. najveće planine (Kingan. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. koje ima i sada velik utjecaj na stanje društvene organizacije zemalja ovog prostora.Takla Makan. Tibet..spcifičnosti značaj proširivanja zemalja ovog obradivih površina i prostora(spisak osavremenjavanja literature): poljoprivredne proizvodnje Objašnjavati nepoznate za poboljšanje života pojmove uzroke i 90 .. najveće visoravni na svijetu.Šangaj. Tokio . prirodna bogatstva Identificirati kulture. Znati osnovne geografske podake Kine i Japana.Altaj .utjecaj morskih struja.. Odrediti područja. Kina i Japan – osnovni geografski podaci Uočiti i shvatiti razvoj ove regije kroz različite historijske epohe(nastanak i razvoj Kineske i Japanske države kao najznačajnijih zemalja Dalekog istoka.Malezija.kao jednog od klimatskih faktora. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. 6.) aluvijalne ravni. Steći sposobnost uočavanja klimatskih razlika (naročito u količini padavina) između južnih i sjevernih dijelova Kine(izvantropski monsuni). Tjen Šan.kod učenika.florne i faunističke karakteristike Dalekog istoka. hidrografske. Sposobnost učenika da na osnovu dijagrama.osnovne karakteristike.. koja su stalno ugrožena od poplava(uzroci i posljedice) Pomoću podataka.Utjecaj na svjetsku politiku.

čitanje i analiza na času.Središnje i Istočne)Nigerija. većih gradova i vrlo važnog i saobračajnica Afričkog interesantnog prostora. pustinja . manje Africi i njenim regijama i razvijene i zemlje koje su zemljama koje su nastale u poćetnoj fazi tog na ovom prostoru – forma razvoja. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti. Osposobljavanje za grupni rad. Sposobnost razumijevanja tradicije. Vođenje rječnika geografskih pojmova. geografski i historijski država. njegovih prirodnih i društvenih Izrada slijepe karte – odlika. vode. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. Osposobljavati. Kongo.njegov značaj. . Sposobnost određivanja. klimodijagrama. jezera. koje se odnose na Daleki istok. Etiopija i Južne Afrike – JAR – osnovni geografske Značaj Nila za razvoj kulture i civlizacije. rijeka.Najznačajnije zemlje Ekvatorijalne Afrike(Zapadne. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti. Demografske karakteristike. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). Položaj Afričkog Sredozemlja na karti. evaluaciju i samoevaluaciju.njenog geografskog položaja.spcifičnosti zemalja ovog 91 . Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte... navikavati učenike na timski rad. i sadržaj pisanja izvještaja. specifičnosti ovog reljefa. flora i fauna – osnovne karakteristike) Stanovništvo i privreda Afrike – osnovni geografski(demografski podaci) Afričko Sredozemlje Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze.AFRIKA AFRIKA-geografski položaj i prirodnogeografske odlike Afrike(reljef.regije u kojoj živi najveći broj stanovnika na zemlji: Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Afričkog kontinenta. samostalan rad. kulture i religije. temperatura. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. visoravni.. koji se odnose na prirodne odlike Afrike.flornih oblasti.prostor sukoba velikih sila. koju izučavaju. Geomorfološke. Sucki kanal – njegov saobraćajni. većih rijeka. 7.i granica. klimatske i hidrografske karakteristike. radi boljeg kvaliteta živbota sada i u budućnosti. klima. 8. ali i geostrateški značaj. Prostor najvećih pustinja na Zemlji.klimatske prilike analizom grafikona. Razvijanje navike očuvanja geografske sredine. Pisanje izvještaja o provedenim istraživanjima. posljedice pojava. prirodna bogatstva Razviti sposobnost da u skladu sa prirodnim uslovima za život procijeniti gustinu stanovništva. planina.Pustinje i oaze. u skladu sa GŠ tipova klime.količina padavina. kontinenta. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju Označiti bojama turistički i prikupljanje podataka o najrazvijenije.. grafikona. Stočari nomadi – «pustinjski narod» Karakteristike reljefa i klime ovog područja Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Afričkog kontinenta.

Geografski položaj. Sposobnost shvatanja značaja klime i i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja u Africi. pustinja .Afričkog kontinenta. naseljenosti pojedinih prostora. Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Američkog kontinenta.koji svjedoče o veoma niskom kulturnom i civilizacijskom stepenu razvojaZapadne.i granica. planina. visoravni. učenici se trebaju pripremiti za razgovore. Znati navesti religije Afrike. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. koji se odnose na prirodne odlike Amerike. Nacrtati sliepu kartu te prostora(spisak literatura): Objašnjavati nepoznate pojmove Objasniti.Prirodno 92 .karakteristike.njenog geografskog položaja. Pomaže učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o Americi i njenim regijama – forma i sadržaj pisanja izvještaja. rijeka. naseljenost i stepen razvijenosti – aparthejd. Za domaću zadaću.uzroke i posljedice. imaju na proizvodnju hrane na ovom.. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o 9. Izrada nastavnih listića Izrada pitanja objektivnog tipa radi provjere stečenih znanja zajedno sa ostalim članovima aktiva nastavnika geografije. uz pomoć učeničkih predznanja. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Američkog kontinenta. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju nastankom neokolonijalizma. Aloi i ostatke animizma. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte. njegovih prirodnih i društvenih odlika. ..Centralne i istočne Afrike. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Američkog kontinenta. Afričkog kontinanta.osnova za razvoj.stepen privredne razvijenosti (prirodna bogatstva). prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti. koliki značaj tlo i klima.. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti(obojiti različitom bojom beltove).uzroke nastanka pustinja u Africi. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. Nacrtati sliepu kartu te označiti granice i različitim bojama označiti regije i zemlje koje su nastale na tom kontinentu. diskusije. Sposobnost shvatanja.AMERIKA(AMERIKE) 10. Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. kao i drugim kontinastima. prostiranje.

10b). temperatura.Golemih prirodnih bogatstava.tajgi. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu.Stanovništvo i privreda Amerike – karakteristike privrednog razvoja. Sposobnost shvatanja značaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja. industrijska. najveće luke – pristaništa. poljoprivrdna i industrijska područja Amerike. prašuma.konture saveznih država(SAD) i pokrajina(Kanada)najznač ajnije gradove. karakteristike društvenog uređenja i organizacije država: Učenici trebaju steći znanja.SAD i Kanada – zemlje vrlo visoko privredno razvijene. odrediti granice i različitim bojama označiti regije. Visokostručne radne snage i društveno uređenje. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. na temelju kojih če moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju SAD i Kanada. u skladu sa GŠ tipova klime. 93 . Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama svijeta. rudarska i poljoprivredna središta. kao svjetske supersile. dobro i prihvatljivo društveno uređenje.flornih oblasti. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Na slijepoj karti Angloamerike ucrtati.čitanje i analiza na času.da ima povoljne klimatske uvjete. velike zalihe ruda. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju prekomjernim iskorištavanjem prirodnih bogatstava(Amazonije)i zagađivanjem atmosfre. plodno zemljište. Pisanje izvještaja o provedenom istraživanju.količina padavina. savana i stepa u Americi Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja.geografska obilježja Amerike Sposobnost određivanja.Značaj unutrašniih vodenih puteva.shvate značaj i njenog utjecaja na globalana dešavanja u svijetu. Pogodnim pitanjima potaći učenike da razmišljanjem i prikupljanje činjenica o položaju SAD-a. Znati da je geografski i saobraćjni položaj SAD i Kanade izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije okeane i mora). ljudske resurse i stručne kadrove. spcifičnosti zemalja ovog prostora(spisak literatura): Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja 10a). Kontinentu koji izučavaju.

svijeta(SAD i Kanada) Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem zemalja Latinske Amerike. nastavnici će unaprijed pripremiti odgovarajuća pitanja. kao privredno najrazvijenoj zemlji Južne Amerike. San Francisko. Znati da je Australija kontinent kontrasta u svakom pogledu(velike pustinje u središnjem dijelu. ili mješoviti zadaci. trebaju izvoditi zaključke o tome šta je uvjetovalo da Njujork. Sposobnos da se bez uljepšavanja predstavi stanje u zemljama koje se obrađuju (Angloamerika i Latinska merike) Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja prirodni i društveni uslovi u kojima se djeluje. Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Ameriku .. narkomafija –nerješivi problem ovih zemalja. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o Australiji.. Steći sposobnost uočavanja i objašnjavanja izoliranosti Australijskog kontineta. Los Anđelos.testovi. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja Angloamerike i zadovoljavajućeg stepena nataliteta Latinske Amerike.hidrološke.diktatorski režimi.Vašington.politička podjela ovog prostora.postanu najveći gradovi Amerike. potreba za radnom snagom.karakteristike privrednog razvoja.naseljenost i struktura stanovništva.Argentina i Čile – osnovni geografski podaci. nastavnik treba pripremiti zadatke za kratku(brzu)pismenu provjeru znanja. angažirati 94 . Znati reljefne.ugodno jugozapado i jugoistočno primorje. klimatske.Osnovni geografski podaci o Argentini.. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja nastavnici trebaju često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamišljenog putovanja. (staro stanovništvo. Izraditi slijepu kartu – reljefa.Osnovni geografski podaci o Čileu kao najznačajnijoj zemlji zapadnog dijela kontineta. ekonomske migracije) Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama Anglo i Latinske Amerike(bez euforičnog prikazivanja. Na kraju svake nastavne teme. Razviti sposobnost snalaženja na karti Australije. određivanje geografskog položaja Australije.gradovi. . svjetske metropole – megalopolisi.kao nedostatak Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. Uz zadatke upoređivanja. na kojima se vidi. sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka. analogije.. Primjenjujući već stečena znanja o ekonomski razvijenim nerazvijenim zemljama svijeta razviti sposobnost upoređivanja – komparacije visoko razvijenih sa srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama Amerike. Razumjeti političku i privrednu situacijom u Latinskoj Americi. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti. nastavnik produktivnim. Kroz raspravu. 10c)Brazil. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču.Australija i Okeanija 11a. Osnovni geografski podaci o Brazilu.Australija:prirodnogeografske i društvenogeografske odlike. razlika u razvijenosti Angloamerike i Latinske Amerike – uzroci i posljedice..kao najvećoj zemlji Južne Amerike. Pokušati naći slike ili tekstove. Razviti pozitivan stav Pronaći fotografije i opise biljaka i životinja koje jedino žive na prostoru Australije i Okeanije.stručni rad i veliko zalaganje stanovništva(radinost) – primjer Kine i Japana. kako se spašavaju kitovi koji se često nasuču Na osnovu poznate nastavne materije. florne i faunističke karakteristike i specifičnosti Australije i Okeanije(podjela). a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Americi i svijetu. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno.zadaci objektivnog tipa. tropske oblasti na sjeveru(monsuni). učenici trebaju da prepoznaju englesku kulturu. Utjecaj Španske i portugalske kolonizacije na zemlje i stanovništvo Latinske Amerike 11. Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu..

Mikronezija . u odnosu na vrijeme kada je otkrivena.koji su u ovoj zemlji stanovniuci drugog reda i teško se prilagođavaju načinu života bijelog čovjeka. koje nisu ovdje živjele do dolaska bjelaca. Tako će se povečati . industrije i stočarstava promjenio izgled Australije. Razviti sposobnost razumjevanja odnosa prirodne sredine (bogatstava). Mikronezije i Polinezije u odnosu na Australiju. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Australije . na kojima su uslovi za život najpovoljniji i gdje se uzgaja najveći broj goveda i ovaca. Znati osnovne geografske karakteristike Novog Zelanda(dva otoka. način života stanovništva.milioni grla ovaca i goveda. Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je naseljavanje bijelaca. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama. Sposobnost razumjevanja međuzavisnosti prirodne i društvene sredine.Okeanija Znati šta obuhvata Okeanija i kako se dijeli( Melanezija.Položaj Melanezije. gejziri.Velington.organizacije države/društvenog uređenja) i standarda stanovništva. Imati pozitivan stav prema stanovništvu do kojeg još nije doprla civilizacija u punoj mjeri i razumjeti njihov način života.bijelci najbrojniji. Voditi raspravu sa učenicima. intelektualne stvaralačke snage učenika. zašto je Australska vlada sve do nedavno zabranjivala useljavanje nebjelačkog stanovništva na Australijski kontinent.Znati osnovne geografske pojmove koji se odnose na otoke Okeanije. Naseljenost Novog Zelanda.zemlja ovaca i goveda. kao i pozicija velikh gradova uvjetovana specifičnom prirodnogeografskim uslovima a najviše klimom i geografskim položajem. Obilježiti izvozne luke i najveće gradske centre. Biti sposoban shvatiti i razumjeti uslove života stanovništva Okeanije i prirodnih ljepote koje se na njima nalaze. Polinezija. na plitki dio mora uz južne obale Australije. Novi Zeland). razvoj gradova. Pronaći objašnjenja za pojmove:rasna segregacija i rasna diskri minacija.vulkansko tlo. motiviranost učenika za rad. prema starosjediocima Australije(Aboridžanim a). 11b). Maori. mlijeka i mliječnih prerađevina. Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad. pa onda unijeti u nju područja. geografskog položaja i plasmana industrijskih i poljoprivrednih proizvoda.Zavisnost gustine naseljenosti od prirodnih faktora.(Uočiti na geografskoj karti) Znati prirodne resurse na kojima Australija zasniva svoju privrednu razvijenost i visok živorni standard svog stanovništva ..specifičan biljni i žiivotinjski svijet.mali broj rijeka. turizam. Nacrtati slijepu kartu Australije i Okeanije. Biti sposoban shvatiti zašto su velike sile držale pod kolo nijalnim jarmom stanovništvo Okeanije. ogromna količina vode ispod pustinja(arteški bunarevi). Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte: 95 . uloga i značaj Okeanije u svijetu(neki izvozni proizvodi – tropski).

Nacrtati na slijepoj karti Arktik.Razlika između ova dva ledena područja.Polarne oblasti na zemlji Znati na geografskim kartama odrediti položaj Arktika i Antarktika. Da prepoznaju prirodno – geografska obilježja polarnih oblasti i njihov značaj za klimu na Zemlji.koja živa bića nastanjuju vode Atlantskog okeana u blizini Polarnih oblasti.12. Sosobnost «čitanja» geografske karte. Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe(komparacije)P olarnih oblasti sa ostalim oblastima na Zemlji.Ledeni bregovi – opasnosti. Na plakatu nacrtati konture. Arktika. Razviti pravilan stav prema nenaseljenim polaranim prostorima na zemlji i njihovom značaju za održanje života na Zemlji. Antarktika i Grenlanda.Grenland – najveći otok na zemlji – naseljenost. Voditi razgovore sa učenicima o živom svijetu koji nastanjuje polarne oblasti i vode koje se nalaze u blizini ili ispod leda polarnih oblasti. 96 . Pomagati učenicima pri izradi karata i pomoći im da shvate značaj polarnih oblasti za život na zemlji. Pronaći podatke.Grenland i Antarktik.

35 časova godišnje Historija. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 97 . Proces i sadržaj Učiti: Učenik: Vrijednosti. VIII razred – 1 čas sedmično. stavovi. VIII razred – 1 čas sedmično. 35 časova godišnje Tematske Cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije.Historija.

tehničke ikulturne tekovine Novog vijeka. Prikupljene nove pojmove. Privredni razvoj Zapadne Evrope.Posljedice građanskog rata u SAD-u. djelotvorno komunicira sa učenicima). Priprema aktivnosti provjere znanja učenika u skladu sa postavljenim standardima.Najznačajniji pokreti. i rješavaju slikama. kulture i umjetnosti za civilizacijski razvoj .Komunicira.Oblike vladavine i vjersku sliku Evrope. tehnike.Industrijska revolucija. Priprema nastavna usmjerenja (didaktičku strukturu s Učestvuje u karakterističnim aktivnostima u slijedom) :nastavu kroz razredu. Pojam industrijska revolucija i njene posljedice. Zemlje jugoistočne Evropenacionalni pokreti Zemlje jugoistočne Evrope pod osmanskom. privredni i kulturni razvoj susjednih zemalja (Hrvatske. Analiziraju izvore da bi identificirali relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na pitanja. karikaturama.nacionalni pokret.. Osmanskog carstva i Rusije.EvropaNovi vijek Humanizam i renasansa. Razvija hronološko razumijevanje i stav o značaju razvoja nauke . Osmanskog carstva i Rusije. Srbija i CrnaGora). Zna zemlje jugoistočne Evrope koje su bile pod vlasti Osmanskog carstva. Izvode zaključke o tome šta se desilo i zašto i za svoje zaključke navode razloge. Zauzima vlastiti stav uz korištenje dokaza. Razumije značaj naučnog i kulturnog razvitka. tehnika kultura i umjetnost. objašnjava nove pojmove. Naučne.Gradovi.Važnost revolucije 1848/49. iznose znanje učenika.Nauka . naglašava najvažnije ideje . njihovi programi i ličnosti (obraditi u kontekstu događanja u Bosni i Hercegovini). Zna događaje i pojave koji su obilježili početak novog vijeka(međaši novog vijeka).Glavne predstavnike Humanizma i Renesanse. Određuje jasne ciljeve učenja. Društveni poredak koji se javlja u Novom vijeku i njegova osnovna obilježja. informacije slažu usmjerava aktivnosti u slijed i širi učenja .Habsburške monarhije i Mletačke republike. postavljene pjesmama i muzikom. Zna kako su nacionalni pokreti u susjednim zemljama utjecali na prilike u BiH.istaknute ličnosti. organizira aktivnosti učenja u paru ili grupi (priprema analizu izuvora . Prepoznaje i analizira historijske izvore. hronološkog mišljenja Izgrađuje stav o značaju građanskih revolucija.Velika geografska otkrića. Dubrovačke republike. Ispituju Internetom.Pojam nacija.Oblici vladavine:apsolutizam i parlamentarizam. Razvija svijest o političkom . Na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno. habsburškom i mletačkom vlasti od XVI do kraja XVIII stoljeća.) formuliše relevantnost izvora jasna pitanja . Razvija sposobnost hronološkog(kronološkog)mišljenja i da osnovu analize izvora samostalno i jasno iznosi svoje mišljenje .važnost pojave Humanizma i Renesanse.Reformacija i protivreformacija.Nacionalno buđenje u susjednim zemaljama (Hrvatska. informacije slažu u u slijed i povezuju u širi kontekst . Posljedice Napoleonovih osvajanja. Zna pojam revolucija.Priprema analizu izvora (rad na tekstualnim Analiziraju izvore izvorima.Osobenosti privrednog razvoja Zapadne Evrope. programe nacionalnih pokreta. vlastiti stav na osnovu Priprema aktivnosti prikupljenih učenja u skladu sa jasno informacija.Važnost ideja Američkog rata za nezavisnost i Francuske građanske revolucije. Provjerava kontekst. Analizira izvore i iznosi Određuje jasne ciljeve učenja.Kapitalizam i kapitalističko društvo.Austro-ugarsku nagodbu. postavljenim ciljevima . Značaj i razvoj gradova. zadatke. društvenom kulturnom kontekstu historijskog razvoja BiH i susjednih zemalja. kartama.Zna kako su se razvijali nacionalni pokreti u susjednim zemljama. Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i Njemačke. Zna politički. Položaj žene u novom Razvija interes za proučavanje historije Novog vijrka. organizira aktivnosti učenja na času . Građansko društvonacionalne Razvija sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja. formuliše jasna pitanja. Srbije i Crne Gore) XVI do konca XVIII st. Razlikuje rad na istraživačkim 98 .Posljedice velikih geografskih otkrića. pojašnjava .Razvija sposobnost empatije.Izgrađuje stav o važnosti pojave Humanizma i Renesanse.

države Nastanak i razvoj SAD-a. Francuska revolucija.Napoleonovo doba.Evropske zemlje u 1848 god.-značaj i posljedice. Ujedinjenje Italije.Ujedinjenje Njemačke.Austro-Ugarska nagodba.Građanski rat u SAD-u.Položaj žene u novim vijeku.Monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Bosna u XIXstoljeć u Reforme u Osmanskom carstvu zadnje decenije XVIII st. i u prvim decenijama XIX st.Administrativnoupravno uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Pokret za autonomiju Bosne.Društvo i društveni odnosi.Privreda,kultura i prosvjeta.Hatišerif od Gilhane.Omer paša Latas.Velika istočna kriza 1875-1878g.

vijeku.Pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije i može da objasni uzroke, tok i posljedice velikih revolucija koje su obilježile početak stvaranja građanskog društva u Evropi i svijetu. Može da objasni položaj žene u Novom vijeku. Razumije i može da objasni pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije posljedice pojave monopolističkog kapitalizma i imperijalizma. Zna zašto su provođenje reforme u Osmanskom carstvu i posljedice provođenja reformi.Uzroke,tok i posljedice borbe za autonomiju Bosne. Uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Društveni,privredni i kulturni razvoj.Zna pojam Istočno pitanje, posljedice Istočne krize i položaj BiH u međunarodnoj politici XIX st. Može da objasni i razumije najvažnije tokove,pojave i historijske procese razvoja Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIXst.Razumije i može da objasni međunarodnu politiku u BiH u XIX st.Povezuje prošlost i sadašnjost.Razumije važnost multiperspektivnosti u historiji.

vlastiti sud. Priprema prezentaciju

Izgrađuje mišljenje i stav historijsko-kulturnom i privrednom razvitku BiH u XIX st..Njeguje duh tolerancije i demokracije . Učenici razviju svijest o višestoljestoljetmoj prisutnosti nacionalnih manjina na prostoru BiH, multietničkoj i kulturnoj zastupljenojsti na tlu Bosne i Hercegovine. .

bitne od nebitnih informacija, tumači podatke postavljene u vremenski okvir, identificira i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i između historijskih perioda, zauzima stav uz korištenje dokaza. Učestvuju u aktivnostima učenja (analiziraju izvore, Prikupljaja različite izvore i procjenjuje njihovu vrijednost, pronalazi odgovore na postavljena pitnja. Iznosi vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija.

projektima ( položaj žene u Novom vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju... Pojašnjava nove pojmovre, djelotvorno komunicira sa učenicima . Provjerava ono što učenici rade Procjenjuje znanje učenika na osnovu postavljenih standarda. Organizira aktivnosti učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Usmjerava aktivnosti učenika , objašnjava kontekst , formuliše pitanja koja usmjeravaju istraživanja i analizu, organizira prikupljanje različitih izvora za istraživački projekt (stanovništvo BiH nacionalne manjine ; običaji, ishrana u BiH). Djelotvorno komunicira sa učenicima. Prati aktivnosti učenika . ocjenjuje učeike.

99

TEHNIČKA KULTURA , VIII razred – 2 čas sedmično, 70 časova godišnje
Tematske cjeline/Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj ELEKTROTEHN IKA Izvori električne energije Učiti: Elektrane: podjela, princip rada, razlike, opis, prenos i distribucija električne energije; Učenik : Izrađuje crtež uproštenog presjeka hidro i termoelektrane, opisuje princip rada, razlike, prednosti i nedostatke; Shvata prednosti električne energije nad energijom čvrstih i tečnih goriva; Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija; Afirmacija stvaralaštva; rada i Aktivno prate izlaganja i prezentaciju predmetnog nastavnika o elektranama; Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda rada u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva; Pripremanje nastavnu tehniku i tehnologiju; OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti, ponašanje stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika

100

Simboli i sheme u elektrotehnici

Skiciranje simbola i izrada shema -značaj simbola i shema;

Crta i čita simbole i sheme; Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu; Pravilno vrši izbor i upotrebu elektroinstalacionih materijala; Vrši pravilan izbor alata i pribora; Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugima;

Usvajaju znanja vezana za simbole i sheme u elektrotehnici; Samostalno skiciraju i izrađuju sheme; Usvajaju osnovna znanja o elektroinstalacionim materijalima, o izboru i montaži; Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada s pojedinim alatima i priborima, te i sami učestvuju u tim aktivnostima; Prate izlaganje i uputstva nastavnika, te samostalno ili po grupama proračunavaju snagu pojedinih elektro-potrošača ili obračunavaju utrošak električne energije domaćinstva; Shvataju značaj poštivanja općih i ličnih mjera zaštite na radu; Koristeći različite alate i uz pomoć nastavnika izrađuju različite električne uređaje; Imaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći i po potrebi pružaju prvu pomoć;

Izrađuje materijal;

didaktički

Primjenjuje modele interaktivne nastave; Ostvaruje stvaralačku razredu; radnu atmosferu i u

Elektroinstalacion i materijali Alati i pribori u elektrotehnici

Vrste i primjena elektroinstalacionih materijala; Osnove o alatima i priborima u elektrotehnici, rukovanje i održavanje;

Prezentira učenicima najčešće korištene elektroinstalacione materijale, objašnjava namjenu i montažu; Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i rad; Ukazuje učenicima na važnost pravilnog rukovanja i održavanja elektro–uređaja u domaćinstvu, te značaj ekonomičnog korištenja električne energije; Daje neophodna uputstva učenicima pri rješavanju praktičnih problema; Vodi računa o bezbjednosti učenika u radionici; Vodi računa o ispravnosti alata i mašina u radionici; Prezentira modele elektromototora: objašnjava princip rada, održavanje, zaštitne mjere, rukovanje; Podsjeća učenike na

Kućanski električni aparati

Električni uređaji i aparati u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja;

Osposobljava se za otklanjanje sitnih kvarova u domaćinstvu;

Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema; Razvijenje smisla za ekonomično korištenje energije i materijala;

Vježbe i praktični radovi

Korištenje simbola i shema u elektrotehnici, izrada jednostavnijih shema, upotreba različitih alata, pribora i aparata -izrada jednostavnijih električnih uređaja i uređaja za ispitivanje električnih instalacija, opće i lične mjere zaštite na radu;

Izrađuje jednostavnije sheme u elektrotehnici; Osposobljava se za izbor potrebnih alata i pribora i izradu prostijih elektrouređaja; Ispituje ispravnost pojedinih električnih instalacija;

Maksimalno poštovanje kućnog reda pri radu u školskoj radionici;

Ispoljavanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika; Razvijanje svijesti o značaju elektrotehnike i elektronike u životu čovjeka;

Elektromotori

Elektromotori: pogon, princip rada, održavanje

Razumije značaj pravilnog izbora, montaže i održavanja elektromotora;

Pažljivo prate izlaganje i demonstriranje nastavnika o elektromotorima i njihovim sklopovima; značaju elektromotora u privredi i

101

ELEKTRONIKA Elektronički uređaji Uvođenje učenika u elektroniku: prenos govora. kondenzatori. Analiziraju elektroničke elemente i njihovu ugradnju u sklopove. didaktičke Simboli i sheme u elektronici Skiciranje i čitanje simbola i shema u elektronici. muzike i pokretnih slika na daljinu. Donošenje zaključaka na osnovu argumenata. instalacija. Shvata telekomunikacija čovjeka. sadržaje koje su već radili na časovima fizike. Osnovna znanja iz oblasti komunikacija: razvoj. felefonskih aparata objasniti učenicima značaj fiksne i mobilne telefonije. Razvijanje svijesti o značaju ponašanja i pridržavanja propisa u saobraćaju. Pažljivo slušaju nastavnika. Upoznaje učenike sa telegrafskim sistemima i načinom rada. kao i o racionalnom korištenju energije. Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata. rukovanje. analiziraju klopove. sklopove pojedinih elektroničkih uređaja i sve to na što jednostavniji i razumljiviji način objašnjava učenicima. Čita i crta simbole i sheme. Prepoznaje i vrši pravilan izbor elektroničkih elemenata. Razumije značaj pravilnog održavanja telefonskih aparata i mreže. te prenos govora i muzike transformacijom zvučnih signala u električne i obrnuto. domaćinstvima. Učestvuju u analizi sklopova. Pažljivo prati rad učenika i daje neophodna uputstva. instrumenti i pribori u elektronici. izvršene analize i sinteze. pojedine sklopove radio i TV aparata demontiraju po odobrenju i uz prisustvo nastavnika. objašnjava visokofrekventne i niskofrekventne oscilacije. u organizaciju telefonske mreže i u značaj održavanja. Razvijanje svijesti o značaju pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. Osnovni elektronički elementi Alati i pribori u elektronici Otpornici. radio i TV antenna. Imaju uvid u sastavne dijelove telefonskih centrala. montiranje jednostavnijih radio-prijemnika. telefonija. uz pomoć nastavnika. Priprema materijale. Objašnjava značaj propisnog ponašanja u saobraćaju i ukazuje na opasnosti usljed nepridržavanja tih propisa. Priprema grafičke priloge. Pažljivo slušaju i prate rad nastavnika. u cilju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. instrumente i pribore. Shvata korelaciju nastavnih sadržaja fizika-tehnička kultura. održavanje. Vježbe i praktični radovi TELEKOMUNIK ACIJE Razvoj komunikacija NV telefonija Korištenje simbola i shema u elektronici. instrumenata i pribora. Osnovni alati. Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. izrada jednostavnijih shema. sa naglaskom na bezbjednost djece. Praktično objašnjava značaj i primjenu pojedinih elektroničkih elemenata. 102 . radio aparata. Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada na pojedinim alatima. poluprovodnici. u značaj životu Usvajaju osnovna znanja iz oblasti komunikacija: instalacionih vodova i materijala. Pravilno vrši izbor i upotrebljava alate. demontira i montira prostije uređaje i aparate u elektrotehnici. instrumente i pribore. Koristi potrebne alate. Uz pomoć grafičkih priloga. Pažljivo prate izlaganje nastavnika i prezentaciju pojedinih sklopova: telefona. te ih usmjerava na pravilan izbor i upotrebu. telegrafija. instrumentima i priborima i sami učestvuju u tim aktivnostima. a onda ih i grafički predstavljaju. upotreba različitih pribora i alata. Sastavni dijelovi telefonskih centrala. organizacija telefonske mreže.

103 . u cilju lične bezbjednosti. Međusobno komuniciraju u cilju sticanja novih znanja i vještina. Usvajaju znanja potrebna za pravilno ponašanje u saobraćaju. interesa učenika i mogućnosti škole). pravilan izbor goriva za domaćinstvo. pravilan odnos prema prirodi i čovjekovoj okolini. kao i bezbjednosti ostalih učesnika u sobraćaju. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Prate izlaganje nastavnika o principu rada telegrafskih uređaja. prikuplja informacije i podatke. Pavilno korištenje sredstava javnog saobraćaja. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika. Osposobljava se za: racionalno korištenje energije. za pravilno zbrinjavanje otpada. ENERGIJA I OKOLINA IZBORNI DIO (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. kreiraju obrazovni pano. Samostalno proučava odabrane oblasti. posmatra i zaključuje. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. Racionalno korištenje energije i materijala. stiče vještine. Shvata značaj pridržavanja propisa u saobraćaju. Saobraćajna kultura Objašnjava značaj: racionalnog korištenja energije.Telegrafija Osnovna znanja iz oblasti telegrafije. Prave skicu urednog odlagališta za otpad. značaj pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. faktori koji utiču na bezbjednost u saobraćaju – čovjek (dijete). pravilnog zbrinjavanja otpada. Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. priručnike. internet (po mogućnosti). za odabir najpovoljnijeg goriva za domaćinstvo. prate zanimljive članke i informacija sa medija. telegrafskih sistema i mreže. -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Elektrane b) Elektronika c) Saobraćaj Shvata značaj razvoja i održavanja telegrafije u komunikacijama. saobraćajne nesreće i njihovi uzročnici.

da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. 104 . Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima. za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. 3. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija.osnovna znanja o strukturi računara. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. ali i kulturnim navikama. OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA . 1. 2. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. Četiri odrednice: osnovna znanja. čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi. postupke uključivanja i isključivanja računara.INFORMATIKA ZA VIII RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. . navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu.osnovna znanja o jednom programskom jeziku. umijeća i vještine. pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). OSNOVNA ZNANJA . .da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene. . .da učenici upoznaju strukturu računara.

.sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija.da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom. . . rad sa proračunskim tablicama i grafikom). . .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. . . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . . . rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga. .da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. UMIJEĆA I VJEŠTINE . .sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema.da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte. . .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje.sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja. ..osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. 105 .

Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika. putem Interneta. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. 106 .da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema. primjena računara. . Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. Naime. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. Odjeljenja se dijele u dvije grupe. . STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara. NAVIKE. su novi ili su prošireni. .. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti.navika korištenja informatičke literature. .navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik. prenos podataka i računarske mreže. . ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu.da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru.

grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. Nastavnici informatike treba da. u skladu sa mogućnostima škole.usvajanju navika i stavova. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). . likovne kulture (računarski dizajn. 107 . stvara povoljnu mikroklimu za učenje. ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). . ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave.sticanja umijeća i vještine. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu). U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena.• izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.sticanja osnovnih ICT znanja.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća). te u području . U programu je preferiran BASIC. podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara.

Informacija i podatak. Sposobnost razlikovanja pojma infrmacije od pojma podatak. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. kako je predviđeno zakonom. Decimalni. STAVOVI. Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva. Prezentovanje nastavnih sadržaja. MATEMATIČKE OSNOVE RADA RAČUNARA Numerički (brojni) sistemi. Decimalni (dekadni). Pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. učešća učenika u grupnom radu. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. Pojmovi: informatika. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Učenik treba da pravilano i uspješno tumači ulogu brojnih sistema. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. informacijama i podacima. Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u Uključivanje u rasprave o ulozi Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima 108 . učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. Sabiranju. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. Razlikovanje ulazne od izlazne informacije. Praćenje aktivnosti učenika. množenju i dijeljenju binarnih brojeva. Obrada informacija i obrada podataka. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. Usvojen pojam brojni (numerički) sistem. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. binarni. Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. Elementi brojnih sistema.Pored toga nastavnik treba da prati. Baza (osnova) brojnog sistema. organizovanje. Aktivno učešće u vježbama. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija. Obrada informacija. Praćenje predavanja i uputa nastavnika. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Binarna aritmetika. Davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. Prezentovanje nastavnih sadržaja. informacija i podatak. Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike. Pojmovi: ulazne i izlazne informacije. oduzimanju. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. 2. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. binarni i heksadecimalni brojni sistemi. Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi.

generacije računara. način njihovog povezivanja i drugo. vrste i uloga mikroprocesora. Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika. Uticaj računara na cjelokupno društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti. Kontroliše izvršavanje radnih obaveza: vođene odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki. mikrofon. miš. Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara). sabirnice. Hardverska struktura PC računara (CPU. Znaju nabrojati izlazne jedinice: Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova. Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove. John Von Neumannova struktura računara. interna memorija. notebook. Izgrađuju pravilan stav Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskom hardverom te izrađuju zidne novine. Aktivno učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru. Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme. Pojava. palica za igru (džojstik). prate izlaganje nastavnika. Podjela (vrste) računara. hand-held. razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. binarne aritmetike u funkcionisanju računara. PC računari. Upoređuju računare i njihove mogućnosti. Rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva. miniračunari. Evidentira napredovanje učenika. Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva. eksterna memorija. veliki računari. ARHITEKTURA RAČUNARA Razvoj računara. Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura. Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva . pomična kuglica. ulazni uređaji.peta). Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije. Prezentovanje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca. Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica. izlazni uređaji). procesor). palmtop. superračunari. Održaju odgovarajuću pažnju na času. Blok šema hardverske strukture PC računara. Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara. Utjecaj računara na okolinu i pojedinca. 109 . grafička ploča ili tablet. izlazne jedinice i centralna jedinica. Grupe uređaja: ulazne jedinice. ulazno izlazne jedinice. Historijski razvoj računara. Sposobnost priključivanja ulazno-izlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada. Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene. Pravilno se onose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike. Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada. Demonstrira različite dijelove računara. Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove. načinu rada računara. mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija. 3. Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. kontroler eksterne memorije. digitalna kamera. ranijih generacija i sadašnjih. Ulazne i izlazne jedinice PC računara i njihove uloge. pomagala za računanje. Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije.osnove funkcionisanja (rada računara). Shvatanje i prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice. stolni (desktop) i prenosni (laptop. memorije. Vrste računara: kućni i personalni (PC). skener. Procesor (centralna jedinica). Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara. Radne stanice. PDA – Personal Digital Assistant). Pojava mikroprocesora.

Rauzlikuju sistemski od aplikativnog softvera. Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju. zvučnik. kameleoni. PRIMJENA RAČUNARA Klasična primjena računara: naučnotehnički proračuni. serijska vrata. Softver za PC računare. Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički). Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi. Računarski virusi: trojanski konj. fiksni) disk. Vode pribilješke na času. hard (tvrdi. Kontroliše aktivnost učenika. najvažniji – operativni sistem.monitor. Sistemski i aplikativni. a cijene postaju sve pristupačnije. ističe one koji brže savladavaju gradivo. Kontroliše napredovanje pojedinih učenika. multimedijski projektor. Klasičnu primjenu računara. čuvanja i skladištenja opreme. Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera. Sposobni su instalisati odgovarajuće programe (softversku podršku). kompakt disk (CD). Znaju njegovu ulogu i vrijednost. vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate. jer se računarski hardver brzo razvija. Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta. Vrše demonstraciju Prezentuje nastavno gradivo. Sophos Antivirus. MS DOS. logičke bombe. EPROM i EEPROM. maksimizaciju i zatvaranje prozora. magnetne trake. Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk). štitovi. Uredno vode pribilješke na časovima. utičnice (slotovi). softverske bombe. Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom Definicija softvera (software). memorija. prate nastavnikovo izlaganje. vremenske bombe. McAfee VirusScan Deluxe. učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva. Modem (ulazno-izlazni uređaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port). njegovim mogućnostima i uslovima za instalisanje. Microsoft Word za Windows. Ukazuje na razvoj softvera i na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene. F-Prot Professional i drugi. Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva. Objašnjava posledice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara. grafička kartica. Ukazuju na pravilan način upotrebe. USB (Univesal Serial Bus) vrata. Potiče one koji zaostaju. Kompajleri. Pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip. 4. a posebno sadržaje pojedinih padajućih menija. crvi. kartice (adapteri). Sistemski softver. Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije. PROM. Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklonepomoću programa: Norton Antivirus. Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru. Interne i eksterne sabirnice. izgled i elemente prozora. štampač (printer). razvoj softvera za obradu teksta. MS Windows. Antivirusni programi: detektori. USB Drive. Aktivno se uklučuju u nastavni proces. Računarski virusi (antiaplikativni softver). crtač (ploter). Sposobni su da Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnosti tekst procesora. Ukjlučuju se u diskusije o primjeni softvera. osnovne operacije u MS Wordu. Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju. čitači. Win RAR i razni programi za održavanje. Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi. Unix-Linux. zvučna kartica. Interne memorije: RAM i ROM. Učenici su sposobni da ponove klasičnu primjenu računara. slijedeći uputstva o upotrebi. prema hardverskim komponentama. masovna obrada podataka. ZIP disk. Matična ploča. Informacije pruža postupno. Uloga tekst procesora: editiranje (uređivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta. Razvoj software-a za obradu 110 . Programi za obradu teksta.

Sposobnisu da objasne sadržaj trake glavnog menija: File. daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona. dugmad za izbor načina prikaza. oznake redova. Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona. traka glavnog menia. Proračunske tablice. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. Window i Help. pokazivač miša (kada je priključen). Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka. načine unosa podataka. datumski. oznake radnih stranica.teksta (tekst procesora) na PC računarima. Kreiranje grafikona. vršiti proračune i kreirati grafikone. traka formula. Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak. demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora. Insert. Uključuju se u kreiranje vježbi. pregled operacija. a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima. Aktivno se uključuju u izvođenje vježbi . boje i druge elemente. prozor dokumenta (radna površina). Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata. oznake kolona. Sposobni su pokazati i demonsrtrirati osnovne elemente prozora. Sposobni da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File. Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik. dugmad za izbor radnih stranica. unos podataka. Unos podataka. Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows. Window i Help. šema i drugih elemenata. trake „Standard“. zatim urediti i oblikovati radne stranice. Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju. Table. Unos podataka se vrši u aktivne ćelije. vremenski i formule. Obavljanje proračuna. Pregled operacija. Sposobni su pokrenuti program za tabelarne proračune. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel. trake sa altima „Standard“. View. polje za uređivanje formula. Formatting“ i „Drawing“. Nadzire aktivnost učenika. gramatike i automatsko ispravljanje grešaka Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkuratora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja. Edit. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Provjera pravopisa. Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu. oblike. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni. nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika. Kontroliše izvođenje vježbi i evidentira rezultate. Edit. Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi. koristeći prostor. Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja. traka glavnog menija. dugmad za uređivanje. Format. Format. polje sa nazivom ćelija. Data. gramatike i automatskog ispravljanja grešaka. Provjera znanja iz ortoepije i ortografije. Obezbjeđuje pedagošku. Sposobni su da se služe padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument. Lotus 1-2-3. Insert. grafikona. brojčani. „Formating“ i „Drawing“ sa alatima. Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama. Tools. Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa. statusna traka. Prezentuje nastavno gradivo: razvoj softvera za tabelarne proračune. 111 . Pregled osnovnih operacija. elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora. Quattro Pro. Postupci ubacivanja crteža. Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. oznaka aktivne ćelije. horizontalna i vertikalna traka za pomak. slika. uređivanje i oblikovanje radnih listova. te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta. statusna traka. tačka umetanja (kursor). Microsoft Excel ima karakterističan oblik. View. horizontalni i vertikalni linijar. Tools.

precizan i nedvosmislen uređeni niz koraka. Tipovi problema. Algoritam je svaki jasan. Organizuje vježbe u MS Access-u li MS Outlook-u. Učestvuju u raspravi o algoritmu. Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opšti pristup rješavanju problema uz pomoć računara. Razumijevanje. Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. Organizacija baza podataka. Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka. grananje i petlja). realizacija akcije i osvrt na rješenje. Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer. Algoritam Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. Aplikacije baza podataka. Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima. Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u. razrada plana akcije. Sposobni su nabrojati najpoznatije programe za upravljanje bazama podataka. poštujući redoslijed postupaka. Microsoft Outlook i Act. Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam. Daje potrebne dodatne informacije. 112 . Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. 5.Programi za upravljanje bazama podataka. Paradox i Claris Filemaker Pro. Put od algoritma do programa. Načine zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom. zatim za unos. Prave razlike kod zapisa algoritma. Rješavanje problema. Izlaže nastavno gradivo vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično. Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram). Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja. definiranje problema. Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima) svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje. U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice. Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definiranje problema. Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup). Mikrosoft Visual Foxpro. te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema. Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema. Osnovni pojmovi o bazama podataka. Aktivno učestvuju u vježbama koje je planirao nastavnik. Napoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsof Access. Stvaranje plana rješavanja problema.

Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Neproceduralni (deklarativni. C itd). IF THEN i GOTO. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Neproceduralni programski jezici Metodologija programiranja. Programski jezici niskog nivoa. Osnovni elementi BASIC-a Osnovne naredbe BASIC-a. Struktuirani pristup razvoju programa. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika. COBOL. Object Pascal. proceduralnih. Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom. Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Uredno vode pribilješke. Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Kompajleri i interpreteri. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. Proceduralni programski jezici. Objektno orijentirani programski jezici. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Alfabet BASIC-a. Programske strukture. FOR petlja. Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja. Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). Pascal. Java. Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika. Uključuju se u diskusije o programskim jezicima. Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Objektno orijentirani programski jezici: C++. opisni) programski jezici. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. promjenljive i izrazi. Programski jezik BASIC. Tipovi podataka. FORTRAN. Konstante. Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa.6. Struktura ponavljanja. Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. 113 . Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa. Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno nebi nikada riješio. Razvoj proceduralnog komuniciranja.

/ovladati/ optičkim zakonima perspe-ktive.…/.ptičija perspektiva . informatike.linearna perspektiva .Biti u mogućnosti predstaviti objekte /oblike/. vanjski prostor. aktivnosti. objekti. matematike.linearna perspektiva ili naučna /linija horizonta..linija horizonta . i znati ih primjeniti u crtežu /pomoću linija-crta/. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima. BiH kulturne baštine.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. pojave u prirodi. C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI . sportske.. predjeli. pjesma.žablja perspektiva . moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu . istorije /povjesti.Primjena linearne perspektive uz upotrebu linija /crta/ .LIKOVNA KULTURA /VIII razred/ (jedan sat sedmično . tačka očišta sa visine ljudskog gledanja.. uglovi gledanja /predstavljanja/ kod različitih perspektiva: .Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti..nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ 114 . stranog jezika.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti žablju perspektivu. nedogledi ili ishodišta /tačke na horizontu u kojima se sastaju linije/ .žablja perspektiva Ovladati mogućnostima predstavljanja /spoznati zakonitosti redstavljanja linearne perspektive.Usvojiti pojmove za perspektivu: . formiranje Izažajne mogućnosti linearne perspektive. biljke. prevozna sredstva. moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti. kao formu predstavlajnja elemenata i oblika u prostoru .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI 1.linearna perspektiva . produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja . tjelesne i tehničke kulture. predmete iz ptičije perspektive . TAČKA I LINIJA U svom okruženju. dramski tekst.Razvijanje kritičkog mišljenja. biologije. muzičke /glazbene/.Neposredno okruženje učenika. zemljopisa. linije /crte/ u funkciji postizanja različitih perspektiva: .. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka. moći predstaviti različite vidove perspektive. unutrašnji prostor I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima. roman.ptičija perspektiva . prozni tekst. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja /eksterijera i enterijera/ .

opredjeljenost za timski rad. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/. .Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. tuševi u boji. bogaćenje mašte. sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije.video DVD materijal. kolaž različitim materijalima. .multimedija video). sa visine/ . .. prostora i odnosa u prostoru Odnos više veličina likova.Ovladavanje primjenom tonske skale boja u cilju redstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostora Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i svajanje sposobnosti primjene kolorističke modulacije predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i prostora putem izmjene odnosa toplo-hladnotoplo ili hladno-toplo-hladno/ koloristički bojni odnosi Ovladavanje primjenom kolorističke modulacije u cilju postizanja trodimenzi-onalnosti i plastičnosti pri realizaciji kompozicionih zadataka Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i modulacije u cilju predstavljanja prostora i . BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja valerskih vrijednosti boje /tonska skala. jačanje i bogaćenje emocija 2. i usvajanje .Dalji rad na razvijanju kod učenika sposobnosti uočavanja. solidarnosti.dijaprojektorslajd. spremnost za saradnju. stupnjevanje boje/.Usvojiti i moći se koristiti kolorističkom modulacijom kao načinom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza plasti-čnosti oblika i prostora . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/. flomasteri u boji /za manje formate radova/.Akvarel.Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se modelacijom /kao načinom primjene boja u cilju ostvarivanja privida trodimenizonalnosti oblika/ . ljubavi prema domovini.prostorni odnosi stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta sasvim blizu ili u visini tla/Usvajanje različitosti veličina elemenata u prostoru /proporcija/ i mogućnost njihovog predstavljanja u cilju definisanja perspektive. istrajnosti. konkretnog i apstraktnog mišljenja. . usvajanja i primjene tonske modela-cije kao načina predstav-ljanja oblika i prostora . povezivanja pojmova. njihov međusobni odnos u prostoru -Upotreba: (udžbenika za VIII razred (likovna kultura). razvijanje likovne kreativnosti.Razvijanje sposobnosti posmatranja. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa 115 . dosljednosti i angažovanosti.dijaprojektorslajd.međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi.ptičija perspektiva.Razvijanje humanih odnosa među polovima. uočavanja. mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura).Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj modulaciji Dalji rad na spoznaji o mogućnostima. pastel /suhi. gvaš.video DVD materijal.žablja perspektiva. drugarstvu.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. voštani/.multimedija video). zaključivanja. samostalnosti. diferenciranje važnog od manje važnog. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta iz zraka. tempera. Usvojiti relaciju: .Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.

. asimetrična ravnoteža.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva. propagandni letak. priče. primjenom kolorističkih odnosa . primijenjene . valerski stepenovane boje .direktna proporcionalnost . .Predstavljanje prostornih odnosa primjenom geometrijske perspektive: . produbljivanju primjene /predstavlja. slikanja. predstavljanje sadržaja koji se odnose na događaje.proporcija.Realizacija kompozicije primjenom odnosa ravnoteže i proporcije u oblasti slikanja ostvarenih različitim slikarskim tehnikama . u realizaciji plošne organizacije kompo-zicije .bliže – dalje. . ostvarivanje izmjene crnog i bijelog /ostvarivanje ravnoteže tamnih i svijetlih ploha/. grafike. plakat./ grafički dizajn . primijenjene umjetnosti i dizajna Razvijanje sposobnosti prepoznavanja. u organizaciji rješenja primijenjenih umjetnosti i dizajna .Ovladavanje mogućnosti-ma primjene odnosa proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i ravnoteže u likovnim područjima: crtanja. predstavljanje nevizuelnih motiva: osjećanja. prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem objekata prema horizontu i tačkama nedogleda Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije ostvareni primjenom ravnoteže /simetrična i asimetrična avnoteža/ Proporcija kao skladan odnos međusobnih elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3=4:6 Sa povećanjem ili umanjenjem odnos ostaje uvijek isti/nepromijenjen . optička ravnoteža. stepenovanja boje u cilju ostvarivanja iluzije trodi-menzionalnosti oblika i predstavljanja dubine prostora sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa.ravnoteža. pojave u prirodi /izmjene godišnjih doba/.Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene toske modelacije i odnosa kolorističke modulacije .Oblik /forma. emocija.Usvojeni pojmovi za oblast boja: . stanja i drugo putem likovnog izraza 3. proznog teksta. slikarskog izraza.proporcija i ravnoteža predstavljanje dvodimenzionalne organizacije kompozicije sa primjenom odnosa linearnog predstavljanja perspektive u likovnim oblastima: ctranja. simetrična ravnoteža.Razvijanje sposobnosti doživljavanja i predstavljanja književnih sadržaja.koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplohladno/ .Ostvarivanje odnosa ravnoteže u organizaciji likovnog rješenja /naslovna strana knjige.Uočavanje značaja linearne/geometrijske perspektive i mogućnosti njene primjene u predstavljanju prostora. PLOHA Kontinuitet u daljem proširivanju rad na plohi. TV reklamni spot i sl.linearna erspektiva . primijenjene umjetnosti i dizajna .Grafički izraz realizovan primjenom svijetlih i tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja dinamičnosti i ravnoteže kompozicije Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha. grafike. direktna proporcija /odnos ostaje 116 .obrnuta proporcionalnost prikaz i osvarivanje dina-mike kompozicije putem primjene linearne perspektive. slikanja.veliko . ispupčeno-udubljeno.Stupnjevanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostornih odnosa u okviru kompozicije . proporcije i odnosa ravnoteže u realizaciji: crteža.malo . grafičkog lista. blizu-daleko.Organizacija kompozicije po principu bliže i dalje.tonska modelacija /valersko stepenovanjestupnjevanje boje/ . vrednovanja i primjene odnosa proporcije i ravnoteže ploha. pjesme. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista Upotreba: ( udžbenika za VII razred (likovna kultura).međusobnih oblika u prostoru Ispitivanja mogućnosti putem primjene modelacije. pripovjetke.Primjenatonske modelacije. lik/ i ploha u funkciji realizacije predstavljanja linearne /geometrijske/ perspektive . . ostvarivanje ravnoteže uz primjenu kontrasta ploha.Razumijevanje i usvajanje primjene kompozicionih odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske perspektive .nju/ kroz različite oblike realizacije kompozicije: .

/ . karakteristike: linearne/geometrijske perspektive .video DVD materijal.Moći registrovati i prepoznati različite .žablja perspektiva/tačka očišta u visini tla/.U prostornom oblikovanju predstaviti različite forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije udaljenosti. ostvarivanje prostornih odnosa na površini .Dalji rad na potpunijem ovladavanju već Percepcijom okruženja i na skulptorskim djelima moći registrovati.linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva/ linija horizonta. sposobnosti vrednovanja u sopstvenom likovnom izrazu. linija horizonta.Primjena perspektive u funkciji predstavljanja različitih uglova gledanja. /tačka očišta sa visine/ . moći ih prepoznati i primjeniti u sopstvenom likovnom radu. koji imaju za cilj prikaz složenih odnosa volumena u realizaciji prostornih kompozicija Upotreba:udžbenika za VIII (razred (likovna kultura). tačka očišta. sagledavanju /upoređivanju i usvajanju forme skulptorskog jezika. prikazi različitih perspektiva: . dosljednosti 117 . predstaviti privid trodimenzionalnih odnosa.dijaprojektor-slajd. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.multimedija video).Usvajanje pozitivnih perspektivne odnose na umjetničkim djelima i moći stavova i odnosa prema primjeniti u vlastitom likovnom izrazu likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.Bliže i dalje kao način definisanja prostornih odnosa putem perspektive i preklapanja oblika . analitičkom pristupu. dijaprojektor-slajd.žablja perspektiva. istrajnosti. većemanje. koje karakteriše: linearna/geometrijska perspektiva . samostalnosti. plošno istanjene mase. sa različitim sadržaja i ideja materijalima. kreativnom izrazu U oblasti oblikovanja. video DVD materijal.žablje perspektive. tačka očišta sa visine normalnog ljudskog gledanja.Razumijevanje i sposobnost predstavljanja .linearna perspektiva ili naučna /geometrijska perspektiva/ linija horizonta. grb i sl.umjetnosti i dizajna 4.ptičija perspektiva.predstavljanje prostornih Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. POVRŠINA Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj perspektivi kroz analizu likovnih djela i primjerima u okruženju. .U radu sa različitim materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi.Uočavanje. uvijek isti 2:3=4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12=16:24 itd. MASA I PROSTOR Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene plošno istanjene mase kao forme u trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju kompozicije Plošno istanjena masa./ i obrnuta proporcija /4:6=2:12 ili 2:12=1:24 itd.Usvojeni pojmovi za oblast površina: .Dalji rad na potpunijem doživljavanju. realizovati kompozicije sa primjenom linearne perspektive u cilju stvaranja privida volumena /trodimenzionalnosti/ na površini Nedogledi kao ishodišne tačke perspektivnih linija na horizontu /liniji očišta/ odnos: bliže-dalje. ritma. . veće-manje u cilju prikaza volu-mena u prostornom oblikovanju /reljef kao prostorna organizacija/ Meki skulptorski materijali pogodni za realizaciju različitih prikaza prostornih odnosa u formi reljefa.bliže-dalje. nedogledi ili ishodišta /tačke na horizon-tu u kojima se sastaju linije/ . razumijevanje i ovladavanje produbljivanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima.ptičija perspektiva.ptičije perspektive. proporcije i ravnoteže na skulptorskim djelima i učeničkim radovima . perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta sa visine/ . preklapanja i zaklanjanja oblika . plitki reljef /metalni novčić. . nedogledi … . . okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta u visini tla/ Iluzija volumena na plohi.ptičija perspektiva. nedogledi .žablja perspektiva.multimedija video). tačka očišta sa visine ljudskog gledanja. . i izvršiti valorizaciju odnosa plošno istanjenih masa i primjene ritma u alternaciji ./ 5. različite uglove gledanja.

više elemenata različih oblika i veličina . ritam u izmijenjenoj formi kao A. meko drvo….multimedija video) plošno istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u prostoru upotrebom: . odozdo .razumjeti biti sposoban predstaviti žablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla.B ili A.odnosi elemenata po principu simetrične ravoteže.Realizacija složene prostorne ompozicije /organizacije prostora/ kroz primjenu asimetrične ravnoteže /optička težina elemenata nije u veličini nego u dinamičnosti izgledaforme/ Upotreba:udžbenika za VIII ( razred (likovna kultura).A.Proporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline.Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. ritam u alternaciji /ritam u izmijenjenoj formi/ Karakteristike predstavljenih oblika: .dijaprojektor-slajd. spremnost za saradnju. proporcije i ravnoteže /simetrične i asimetrične ravnoteže/ . bliže-dalje. veće-manje sa naglašenim prisustvom ritma u organizaciji asimetrične ravnoteže poznatih različitih skulptorskih materijala. odozgo/ . plošno istanjena masa.A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa.proporcionalnost u predstavljanju složenih oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline prema dijelovima/ Ravnoteža kao oblik definiranja prostorne organizacije.veće i manje forme/oblici sa naglašenom funkcijom ravnoteže . glinamol.Prepoznavanje i usva-janje specifičnosti različitih skulptorskih materija i ovladavanje njihovom upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u trodimenzional-nim/prostornim organizacijama Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme.primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa.C.U realizaciji trodimenzionalnih prostornih formi koristiti se principom simetrične ravnoteže pri realizaciji skulptorske kompozicije .A. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja OČEKIVANI REZULTATI Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u oblastima: Tačka i linija: .odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode. . glina.C.predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima . .B.spoznati šta je horizon i šta su nedogledi u linearnoj perspektivi . ritam u alternaciji. kao princip u realizaciji trodimenzionalnih prostornih skulptorskih kom-pozicija . ne kao ono što će se raditi/ i angažovanosti.Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzoinalnih oblika putem primjene.asimetrična ravnoteža kao oblik prostorne rganizacije Složene prostorne kompozicije u definisanju odnosa.moći predstaviti ptičiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine.biti sposoban uočiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije . nivoa zemlje-poda.da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive . . sapun. Predstavljanje složenih prostornih organizacija primjenom ritma sa ploš-no istanjenim masama .odnosa bliže-dalje u funkciji definisanja prostora Ritam plošno istanjenih masa. veće-manje.moći predstaviti linearnu/naučnu perspektivu . opredjeljenost za timski rad.video DVD materijal.A. plastelin. 118 .B. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. .simetrične i asimetrične ravnoteže.da spoznaju karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva .B.

primijenjene umjetnosti i dizajna . dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan . skalom stepenovane boje. simetrična ravnoteža.da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrična ravnoteža . asimetrična ravnoteža. usvajanje i primjena oblika /elemenata.da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja. predstavljanje trodimen-zionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ . crtanja.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije po principu ravnoteže pri rasporedu elemenata .da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravnoteža . sa ciljem predstavljanja prostornosti. grafike. tapiseriji .da proširuju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre-đenog oblika/ . prostorni odnosi Boja: .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva. proporcija.dalji rad na dograđivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji određuju odnose dalje-bliže i veće-manje . linija hori-zonta.dalje proširivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama.istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika.modulacija. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. ravnoteža. direktna proporcija i obrnuta proporcija za oblasti: Površina i Masa i prostor: 119 . optička ravnoteža. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika .da usvoji termine: linearna perspektiva. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: . žablja perspektiva.modelacija.Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. direktne i obrnute u riješavanju plošnih kompozicija . pastelu.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije . . temperi. flomasterima u boji. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ . ptičija perspektiva.. gvašu.da na svojim radovima primjene miješane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije trodimenzional-nosti .da proširuju znanje o kolorističkom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaženja u prvi plan. procjene i primjene proporcije. kolažu. akvarelu.uočavanje. mozaiku. formi/ različitih veličina u organizaciji kompozicije . slikanja.usvojiti pojm relacije: međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. predstavljanje kolorističkim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje-bliže-veće manje. po principu: toplo-hladnotoplo.da prošire znanje o kolorističkoj modulaciji boje. valerskim vrijednostima. ili hladno-toplo-hladno.dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogućnosti-ma njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti .

Usvojiti pojmove. biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu . uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. 120 . plošno istanjena masa. ili iz gornjeg ugla posmatranja. Tačka očišta je mjesto sa kojeg se posamatra.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive.dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala.. ritam u izmijenjenoj formi. prostor i objekte u prostoru predsta-viti gledano sa tla.biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora. odozgo. Spoznati karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva.produbljivanje stečenih znanja na uočavanju odnosa mase i prostora.u prostornom oblikovanju. tačka očišta. moći izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno .da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnotežu. ptičija perspektiva. u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine. Ovladati sposobnostima kritičkog promatranja. sa ciljem primjene principa rada dodava-njem. Analitičkim posmatanjem moći uočiti veličine i međusobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tačnim/ odnosima.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije Usvojeni pojmovi za oblast površina: linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva. linija na kojoj se projiciraju tačke nedogleda u kojima je ishodište svih linija.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. u ostvarivanju asimetrične kompozicije . žablja perspekti-va.biti sposoban uočiti karakteristike ravnoteže kod simetričnih i asimetričnih oblika . veće-manje . Ulinearnoj perspektivi tačka očišta se nalazi u visini ljudskih očiju. odozdo. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /različite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata različitih veličina i oblika/ . ritam u alternaciji. Razumjeti i biti sposoban predstaviti žablju perspektivu. nedogledi Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja: dinamičnost forme. kada stoji na tlu. dalje-bliže. Biti sposoban predstaviti linearnu/naučnu perspektivu u vlastitom izrazu. nivoa zemlje-poda. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom kreativnom radu . i moći organizovati likovnu kompoziciju sa više elemenata različih oblika i veličina. prepoznavanje karaktera oblika . formi perspektive. uočiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode. Pored naučne perspektive ovladati i biti sposoban predstaviti takozvanu ptičiju perspektivu. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive. ravnoteža masa STRUKTURA PROGRAMA 1. šta je horizont. ritam plošno istanjenih masa. linija horizonta.

biti sposoban dočarati bubinu prostora koristeći se odnosima bliže-dalje. primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglašenim rješenji-ma simetrične i asimetrične ravnoteže. kao što su relacije: dalje-bliže i veće-manje. primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika. /predloška za izvođenje/. Rad na proširivanju znanja o kolorističkoj modulaciji. sagledavanja odnosa i primjene proporcije. Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije. u oblastima. predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera. slikanju. i konačnog rješenja. kao načina organizacije kompozi-cije. Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji. kako direktne tako i obrnute u rješavanju likovnih kompozicija. veće-manje i elemenata koji se međusobno zaklanjaju /preklapaju/. temperi. udubljeno. slikanja. PLOHA Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat će se sva likovna područja /likovne oblasti/ koja se u svojoj konačnoj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/. Biti sposoban primjeniti princip klorističke modulacije: toplo-hladno-toplo. 3. ili hladno-toplo-hladno. mozaiku. ispupčeno. Produbljivanje stečenih znanja i istrajavanje na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika. 121 . međusobnim odnosima elemenata /veličina likova i njihovih međusobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije 2. crtanju. Prikaz plastičnosti oblika skalom stepenovanja boje. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. u formi skice. akvarelu. kolažu. Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi. što je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti. Putem primjene modulacije predstaviti plastičnost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije. Proširivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom. tapiseriji. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje.Moći primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. pastelu. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psihološkog/ utiska izlaženja u prvi plan. crtanja. tuševima u boji. grafici. zakrivljeno. Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu. uočavanja. BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktičnoj primjeni. grafike. flomasterima u boji. Biti sposoban realizovati složenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravno-teža kao oblik likovne organizacije. koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene kolorističke skale /palete/ boja. koje doprinose uspješnoj realzaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnoteže. prostornih odnosa bliže-dalje. Dalji rad na savladavanju i primjeni stečenih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji određuju prostorne odnose. gvašu. Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja. veće-manje.

odnose koji sugeriraju dubinu prostora. čelikom. kamenom. produbljivati stečena znanja na uočavanju odnosa mase i prostora. kao oblik organizovanja životnog prostora. koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja. plastičnim masama. i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje. prepoznavanju i usvajanju linearne/naučne perspektive. primijenjena umjetnost i dizajn. inoksom /nehrdžajućim čelikom/. realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata različitih veličina i oblika. Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu. izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno. Moći analizirati i uočiti karakteristike savremene gradnje. koja se ogleda u jednostavnosti. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. u rješavanju asimetrične prostorne kompozi-cije. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati različite oblike ravnoteže. kao forme likovnoprostornog rješenja. 5. staklom. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /koristiti različite elemente/ u prostornim organizacijama. biti sposoban predstaviti iluziju. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju. dalje-bliže. Dalji rad na uočavnju. skladnom odnosu simetričnih i asimetričnih ploha. DIDAKTIČKO . često intenzivnih boja. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. uočiti bitnost /značaj. realizovanih savremenim građevinskim materijalima. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. da mogu registrovati. U prostornom oblikovanju. Učenici treba da budu sposobni u svom okruženju. Biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije. veće-manje. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti odnose mase i prostora sa naglašenim odnosima simetrije i asimetrije. uočavanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom izrazu. važnost/ karaktera oblika i kao takvog primjeniti. U okviru arhitektonske i urbanističke organizacije kao forme izražavanja prostornih kompozi-cija primjeniti odnose ravnoteže. Moći se služiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora. građenje. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. simetriju i asimetriju. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do 122 . Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala. U vlastitom okruženju i na skulptorskim djelima moći prepoznati. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom likovnokreativnom radu. upotrijebiti u cilju naglašavanja karaktera oblika. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/.4.

Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja. stečenim kroz preaktično kreativni rad. Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. PLOHA 4. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .SLIKANJE .PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. TAČKA I LINIJA 2. od 1-9.tada usvojenim znanjima. a mišljenje apstraktno. permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.CRTANJE . kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . POVRŠINA 5.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. Likovno 123 .GRAFIKA . što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: . Produbljivanje nivoa usvojenog. BOJA 3. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. Tematske cjeline: 1. likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova.

vlastita iskustva i spoznaje. linija. muzički spotovi. porodica. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava.. znakovi vizuelnih komunikacija. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. ritam. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima.iz neposrednog okruženja djeteta. učenicima bliska muzika. matematike. tačka. Vizuelne motive 2. učenja u likovnoj kulturi je proces.problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. gradacija. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. Teme koje se najčešće realizuju su: . Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. ponuđenim materijalom. prirode i društva. maternjeg jezika /priča. muzičkih. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. novim medijima. pripovjetka. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. i okruženjem u kojem žive. prostori. koji se odnose na podražaje. škola. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. Nevizuelni motivi su oni. vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. roman. značajni datumi. . Dakle. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. kulturnih dešavanja…/.. koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. tekstura…. krajolici. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. valer. praznici. glazbene kulture. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. zavičajne kulturne baštine 124 . poezija/. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ Kao što je već ranije pojašnjeno. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. Koncept usvajanja znanja. biljke…. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. harmonija. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. oblik. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. mjesto stanovanja. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. etnografsko nasljeđe. boja. objekti. palakati /sportskih. ravnoteža. kontrast. pojave u prirodi. Nevizuelne motive 3. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/.

B. strah.B. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ usvojiti relaciju.A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa. ne kao ono što će se raditi/. prostorna organizacija.B. žablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla.A. estetskog 125 . veće-manje GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnoteža.C. bliže-dalje. prostorni odnosi.nevizuelni poticaji. upornosti i iskustva. simetrije i asimetrije prostora OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. čulni poticaji. urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnoteže. stečenog znanja i usvojenih navka. bol. muzika. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove za perspektivu: linearna perspektiva ili naučna /geometrijska/ perspektiva. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. bliže-dalje. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. gledan odozdo/.A. vjetar. ptičija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/. tuga. međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. ravnoteža.C. shodno učeničkom uzrastu. pozitivnog i negativnog uticaja sredine.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . asimetrija.likovni i kompozicioni elementi. ritam u izmijenjenoj formi kao A. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa. sreća.. ritam u alternaciji. veće-manje SLIKANJE: Usvojeni pojmovi za oblast boja: tonska modelacija /valersko stepenovanje ili stupnjevanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1.. emocije /osjećanja/. linija horizonta ili linija u kojoj se susreću ploha tla i ploha neba.A. simetrija. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme. plošno istanjena masa. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ .B ili A.

onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. svoje viđenje svijeta. i likovnog jezika/. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. 1. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. želju za postizanjem rezultata i sl. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. svoje emocije. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. To znači da nastavnik. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. pedagoškog. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/.2. Dakle. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. strahove i oduševljenja. u najvećoj mjeri. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. psihološkog 3. predmeta i pojava. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. ne mogu biti loši/. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. 126 . aktivnost na časovima likovne kulture i slično. aktivnost na času. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. odnos prema estetskom.

. .poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora.tempo . .MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VIII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . bas ključ i sistem pisanja nota.dinamika .artikulacija. 2/2.poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u muziciranju te uočavanje pri slušanju muzike. Učenici bi trebali znati i razumjeti: .primjena znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa . pravilno fraziranje. .poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. umjerena i brza tempa.izvođenje ritma lakših pjesama. ¾. . znati ih PODRUČJA UČENJA ZNANJE 127 . . 6/8. 4/4.različita notna trajanja. 3/8 ( jedinica brojanja .intonacija.poznaje violinski.Važnost poznavanja navedenih pojmova.

-Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici. . duet). . muzičku formu i poredi ga sa drugim slušanim djelima.sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur – e-mol. simfonija. . bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. . arabeska. opera (arija.Uočava i hvali najkvalitetnije izvođenje. PONAŠANJE ____________________________ . . teme. . artikulacije u samostalnoj izradi originalnih aranžmana.Kroz analizu elemenata interpretacije u toku slušanja.Ranije muzičke termine i prethodna muzička iskustva i koristi u daljem učenju. F-dur – d-mol (tokom pjevanja pjesmica i slušanja muzike).polovinka. . . čardaš. ________________ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ____________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . poloneza.Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. te filmska muzika.mol (moll) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica. -pamti i cijeni bosansko-hercegovačke kompozitore. 128 . primjeniti tokom izvođenja pjesama i muzičkih igara. muzičke memorije. učenici/ice vrše analizu djela. nokturno. STAVOVI. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer.sve veća svjesnost značaja muzike i želja da muzika postane trajna životna . .poznavanje i primjena pojmova: uvertira.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi. . Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . sonata.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. .slušanjem pamti naziv djela. na koncertima i sl.Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. koncert.prepoznaje i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). -Postepeno sređivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti. .formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: minijatura. harmonskoj i melodijskoj a. . male dvodijelne i trodijelne pjesme. galop. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni. vokalne reprodukcije. . .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje. obima glasa.Prilikom izvođenja i slušanja djela koristi Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta. tempa.upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata. . kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja.sviranje pjesmice u prirodnom a-molu na metalofonu ili nekom drugom melodijskom instrumentu. VRIJEDNOSTI. . izvođače i izvođačke sastave. četvrtinka i osminka ).ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije.ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata.razlikuje vrstu djela (vokalna. . . preludij.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. habanera. balet.utvrđuje znanja o prirodnoj. ime kompozitora. dinamike. instrumentalna i vokalno-instrumentalna).primjena znanja u određivanju muzičke rečenica. . donose i saopštavaju estetske sudove o njima. opereta. simfonijska poema.

Potrebno je prvo slušati muziku.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za osmi razred. i stiču nova. kultivisanje glasa. disanje. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. sintisajzer. reprodukcija ritma. razvijanje muzičke memorije. Tokom obrade pjesama129 . Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. . U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke / glazbene igre /plesa. te donošenje estetskog suda o djelu koje učenici izvode ili slušaju. pravilna dikcija i akcenti. ostvaruje se pjevanjem novih dječjih pjesama. Prirodni. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. gitara). dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. pa zatim učiti pravila igre/plesa. spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. pokrete. najbližeg okruženja i drugih zemalja. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali.potreba. sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Učenjem muzičkih igara/plesova. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. fraziranje. kroz doživljaj i analazu pjesme. ksilofonu. U osmom razredu učenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lakše pjesmice u C – duru i a-molu prirodnom. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. odnosno. Djeca i dalje uče pjesme na osnovu slušnog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju. kao i u prethodnim razredima. Ponoviti sa učenicima/icama način nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava ). preciznost intonacije. slušanjem muzike/glazbe. harmonski i melodijski a-mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Učenici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. rečenica. Koreografije igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. izvođenjem muzičkih igara/plesova. učenici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. čime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. blok-flauti. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ).

ženski ili mješoviti) i orkestra. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. hor/zbor. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. jednojka. Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistički. 130 . itd ). razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. te kroz kreiranje muzičko-scenske igre. vrste hora ( dječiji. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. muški glas). opereta. arabeska. duduk. na osnovu slušnog primanja. emocionalno) ali po potrebi i analitički (selektivno). Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. kompozicija pisana za harmoniku. Potrebno je postepeno sređivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti u skladu sa mogućnostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razeda (posebno za periode: Barok. a proširuju znanja: simfonija. opera. menuet. opisno. uvertira. simfonijska poema. Nadalje učenici upoznaju nove muzičke forme: sonata. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika ( potrebno je davati samo osnovne informacije ). duet. poloneza. čardaš). izvođača. Korelacija sa stranim i našim jezicima je takođe prisutna. minijatura. važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. dinamike. Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. filmska muzika. Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Romantizam). pjevačke glasove ( dječiji. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. nokturno. muzičkog oblika ( informativno ) itd. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u Okvirni program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. te sevdalinke u klasičnom ruhu ). muzika bosansko-hercegovačkih kompozitora za klavir.igara/plesova. – 9. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po grupama ). sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. ženski. tempa. Pored redovne nastave. balet. U program su uvrštene sevdalinke koje treba da se prikažu učenicima/icama u različitim interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevača. izvršiti analizu notnog teksta te obraditi ritmičke figure koje sadrže. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. harmonikaški i drugi. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. ). Upoznati učenike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima-svirale: zurne. zatim preludij. Klasika. artikulacije. hor/zbor. habanera. dvojnice. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. diple. a ne samo kao prateći.

(demonstrira izvođenje i sviranje). Crnačka duhovna pjesma. . Tri put ćao. pauze.Pravilno i tačno izvođenje pokreta u igri . -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Ion . zapisao: Cvjetko Rihtman. _____________________ -Vodi aktivnosti i vlastititm uključenjem. 9/8. . određuju i primjenjuju u toku izvođenja znanja vezana za mjeru. 12. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. dinamiku. -Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. Viva. muzika: Kornelije Kovač. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g – g2 u violinskom ključu. Žetva. 2. Grčka. Vlasenica. 11. 3. ćao. 4. u porodici). 3. te prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. mjere 6/8 i 2/2. _____________________ -Ponašanje u skladu sa -učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. disanjem i fraziranjem.Sviranje u školskom orkestru. . razvija muzička memorija i proširuje obim glasa kod učenika/ica je sve bolja.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. poštujući pri tom artikulacione oznake. te kanona. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred. Bosna. 10. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. . ___________________ _____________________ -Razumije značenje . te promjenu mjere. -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. stihovi: V. KANONI 1. Dunavski valovi.Vokalna reprodukcija.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu prirodnom. Što se sjaje kroz prozorje. Međumurje 5. Praetorius. 6. . ćao. -Planira odlazak na probu folklorne/plesene sekcije u 130 školi i u KUD (praktični rad). tempo.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalaže se da to postigne kako bi doprinijeo/ijela boljem zvučanju. Johanes Brahms 2. -upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. Kuba.RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. Kanon u F-duru.Pjevanjem pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja. . 8. . izleti. kanon. te često pjeva i svira. Pred Senkinom kućom.izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. kuća. Mjesec. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJE 1. viva la muzica. 2. . Theodorakis – E. prevod i prepjev: Mirjana Ivanović.učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. Svatovi uranili. . Dijak. .izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. demonstrira ih i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti. pravilnom dikcijom.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni.Pjevanje u školskom horu/ zboru. . Rožica sem bila. pjesma iz Danske. zapisao: L. IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI: 1. . . SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. . muzika i tekst: Ajka Kolaković. Balon.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). Pjesma iz Italije. . . M.uočavaju. Muzika i tekst: Zvonko Bogdan. te podstiče komunikaciju.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. 9. pjesma iz Japana. M. Idi kaži cijelom svijetu. -učenike/ice upućuje na druge izvore znanja pored udžbenika. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata. Stanica Podlugovi.osjećaju i svjesno izvode 2. Kiša pada. Goufas. -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). STAVOVI.poznaju notna trajanja. 4-dijelnu mjeru. Već odavno spremam mog mrkova. starogradska 7. Međumurje. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji). grupnom i individualnom muziciranju. priredbe. Grk Zorba (sirtaki). .

Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. rekreativnim i. Obr x x 131 . (3) sigurnost učenika. od jednostavnijih ka složenijim uvjetima vježbanja). koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. motorička. Polazni kriteriji za što kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. c) umjetnički sadržaji (ples. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kineziološka iskustva za cjeloživotno tjelesno vježbanje. sociološka i zdravstvena. sadržaji i ishodi Cilj Učeni ce Učeni ci Sadržaji 1. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrška zadovoljavanju posebnih kinezioloških potreba i interesa učenika u sportu. Ovaj period rasta i razvoja djece započinje sa 8. prekida. alkohola. što više natjecanja. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. sportski ples. droge i druga sredstava ovisnosti štetni po zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. alkohol. pauza. sportsku rekreaciju. funkcionalna. U tom kontekstu. folklor). kognitivna. razredom srednje škole. U ovom ciklusu. Program se realizira jedanput sedmično sa po jednim časom. razredom osnovne i završava sa 1. sportskoj rekreaciji. Ciljevi. od jednostavnijih ka složenijim motoričkim znanjima. stajanja i čekanja na času. Antropološki status suponiran je integralnim skupom biopsihosocioloških obilježja definiranih kao morfološka. Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izražene razlike između učenica i učenika u morfološkim. igre i utilitarnih sadržaja). od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziološkim sadržajima. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. kinezio-terapijskim i adaptivnim aktivnostima. Osn Štetna djelovanja nikotina. 1. Metodički principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotičkih do specijalnih motoričkih znanja. motoričkim i funkcionalnim obilježjima. Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u funkciji optimalne stimulacije i podrške razvoju psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških osobina u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. održavanje intenziteta opterećenja) i (3) situalizacija (približavanje nastave životnim potrebama i situacijama. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. eventualno. konativna. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Ishodi Zna da su nikotin. već i po razvoju psiholoških i socioloških obilježja ličnosti. koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziološkoj edukaciji i tiče se optimalne stimulacije i podrške procesima formiranja antropološkog statusa učenika u korelaciji sa faktorima ograničenja. zastoja. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi učenicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadržaji. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji. (6) razumije. što više kretanja i dinamičnosti. (2) intezifikacija (što manje “praznog hoda”. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. b) sport za sportiste. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika.

Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Osnovna motorička znanja x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku uvis leđnom tehnikom »flop«. upiranja i penjanja: . Ponaša se u skladu sa higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama.Bečki valcer (*) .Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz pomoć odraznog pomagla 3. Višenja. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača.Bacanje loptice tehnikom O’Brien 4. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada. Ritmičke i plesne strukture: .Pirueta u desnu i lijevu stranu (*) Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim.»Kozački« skok . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o ljuljanju na karikama s okretima za 180°. x x x x x x x x x x x x x x x x x 2. Zna da su hrana i tečnost neophodan izvor povećanim tjelesnim naporima i ponaša se u skladu sa tim. odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. okretu za 180°. Kolutanja: . Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kinezioloških dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. pirueti u desnu i lijevu stranu x x x x x x x x x x x 132 .Osnove brzog hodanja (*) .Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5.azovni Pubertet Kriva rasta i razvoja ovna teorijska znanja Razvojna korelacija kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora (*) Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjeloavježbe za vrijeme mjesečnoga ciklus (*) Dnevna organizacija rada.Skok uvis leđnom tehnikom »flop« .Okreti za 180° na tlu/gredi .Ljuljanje na karikama s okretima za 180° (*) 6. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bečkom valceru. Trčanja: . Pravilno se odijeva u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima. skoku „kazačoki“. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaša se u skladu sa tim. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju loptice tehnikom O’Brien. izabranom latinoameričkom plesu.Kinematičke razlike u tehnikama trčanja na kratke i duge staze 2. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o brzim hodanju i kinematičkim razlikama u trčanju na kratke i duge staze. Zna kako tjelovježbe utiču na vrijeme mjesečnog ciklusa i ponaša se u skladu sa tim. Skakanja: . te o polusaltu na povišenje. Bacanja: . odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1.Latinoamerički ples po izboru .

do 80 cm visine . Igre: Rukomet: . stvaranju viška napadača zabadanjem. 6. Funkcionalne sposobnosti: 3. Unaprjeđuje anaerobne sposobnosti kineziološkim aktivnostima velikog intenziteta putem intervalne metode rada. košarka . Antropološki x x 2. kao drugi kineziološki sadržaji. nogomet . x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet – fintama.Finte (*) .. voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova. i 9.Vježba na gredi.Smeč iz zaleta visoko dodane lopte ..Udarac glavom iz kretanja sa skokom sposobnosti1.... repetitivne i mogućnostima učenika i eksplozivne snage.udarcima lopte vanjskom stranom stopala.. Posjeduje optimum neuro-energetske sposobnosti. 7. gornjem servisu bez rotacije. Snaga: Brzina: Koordinacija: Gibljivost: Ravnoteža: Preciznost: Posjeduje optimum informacijske sposobnosti.kolektivno Unaprjeđuje aerobne sposobnosti cikličkim aktivnostima malog i umjerenog inteziteta.1.Volej i/ili poluvolej .. odbojka . x x Posjeduje optimum neuro-muskularne sposobnosti. te koordinacije.. 3. Odgovarajući sadržaji iz: 1.skok šutu nakon vođenja ili dodane lopte. igri košarke 3 : 3 ili 5 : 5. x x x x x x x x 133 .smeču iz zaleta visoko dodane lopte. 5. Motoričke Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o tehnici bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek.Gornji servis bez rotacije (*) Nogomet: . gibljivosti. 4. Morfološke osobine: Snalaženje u kineziološkim relacijama: unutrašnje – vanjsko – individualno .7. Uvažava značaj kinezioloških aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog tkiva.Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*) 9. a shodno potrebama i Posebnu pažnju usmjerava na optimalizaciju brzine. Borilačke strukture: . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o vježbi na tlu. Sastavi .Stvaranje viška napadača zabadanjem Košarka: .Igra košarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) Odbojka: . voleju i/ili poluvoleju.Tehnika bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) 8.Skok šut nakon vođenja ili dodane lopte .Vježba na tlu (*) .2.. te ovježbi na gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave. x x x x x x 2. 2.Udarci lopte vanjskom stranom stopala . Prihvata zdravlje za primarni kriterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta. ravnoteže i vanjskim restriktorima preciznosti. udarcu glavom iz kretanja sa skokom. 8.

a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. kao što su nogomet. koja se susreću u sportskim igrama. brzine. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. ritmičke gimnastike. treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. rukomet. koje osigurava optimalne psihološke. targent-trening i sl. zbog toga je potrebno da škola.Odnos prema kineziološkim uzorima (*) 4. judo. Aktivno. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije. dakle ciklična i aciklična. kružno-intervalni metod. Uz razvijanje zdravstvenih. fleksibilnosti. skokova u vodu i dr. Shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“.. borilačkih aktivnosti. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. biciklizma i dr. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja. kao što su boks. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika.. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. Odgojni Samouvažavanje Odnos prema ekološkim problemima (*) Kultura ponašanja Uvažava potrebu samokontrole vlastitog ponašanja u odnosu na sve agresivnije kineziološke izazove. repetitivne. metod stanica. školska sportska društva). Shvata značaj kinezioloških aktivnosti za razvoj vlastite ličnosti. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). preciznosti. pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. statičke snage i dinamometrijske sile. eksplozivne. sa dosta slobode. košarka i dr. Na toj osnovi. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. x x x x x x x x Učenici su naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. u prvom redu. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. plivanja. (c) kompleksna motorička znanja. ravnoteže. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. karate i dr. materijalnih i prostornih uvjeta. zabavnih i kompetentivnih ili natjecateljskih motiva tjelesne i zdravstvene kulture. te je ovaj period veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. rekvizita i ostalog nastavnog pribora. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. hrvanje. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. 134 . sprava. što se.. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. (b) aciklična motorička znanja. Razvija ekološke navike i aktivno sudjeluje u prevenciji i rješavanju ekoloških problema. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. estetskih. Po svojoj koncepciji. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. podstiču integritet razvoja ličnosti učenika. koja su bitno obilježje tzv. zajedno sa društvenim subjektima. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja.

Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“. uočiti da je svaki čovjek društveno biće i nužno upućen na druge ljude. jedinstvenost osobe. produbiti navedenu tematiku (npr. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Obrazovna postignuća 4. neponovljivost osobe. Lik u književnom djelu. D. Ključni pojmovi 2. Dodatna ilustracija 7. Potrebno predznanje 3. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Čovjek je slika Božja. Preporuke za korelaciju KATOLIČKI VJERONAUK 8. čovjek je stvoren kao muško i žensko.Prijateljstvo. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. socijalna tematika u pjesništvu i prozi. prepoznati sebe i druge kao vrhunac Božjeg stvarateljskog djela. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 135 . Cesarić: Pjesme. školi.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 8. biti osjetljivi za potrebe drugoga. Ch. čovjek kao društveno biće. Vođeni razgovor i diskusija. Prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostacima. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. Z. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga čovjek kao vrhunac stvaranja. (7. Dickens: Oliver Twist. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. 8. o životu i problemima u razredu. o sukobu naraštaja. Dokumentarne fotografije iz života mladih Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Golob: „Snijeg“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. čovjek je biće koje je upućeno na drugoga Prepoznati i obrazložiti da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće. Biografija i autobiografija. Miloš: Bijeli klaun. pribiranje i vrjednovanje iskustava i primjera iz života.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. o ljubavi i prijateljstvu. Pronaći i analizirati po jedan biblijski tekst koji govori o našoj jedinstvenosti i upućenosti na drugoga. čovjek kao jedinstvena osoba. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 1. D. doživjeti i živjeti svoju sličnost s Bogom.

1. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. 2. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti Osobnost. Prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u čovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti. S. Smanjena korelacija s hrvatskim jezikom i glazbenom kulturom uz značajnu prilagodbu nastavnih sadržaja. Izazovi puberteta pubertet. čovjek je slika Božja. kritičko prosuđivanje. o ljubavi i prijateljstvu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. interaktivno pisanje. stvaralačko izražavanje. uočiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najčešće susreću u pubertetu. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. spolne osobine. Slijed događaja u pripovjednom djelu. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. uzor. pomoću folija i slikovnog materijala razraditi tjelesne i duševne promjene u pubertetu i o njima razgovarati. (7. Ključni pojmovi 136 . 4. produbiti navedenu tematiku (npr. o sukobu naraštaja. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 3. Boscato: „Goruća pitanja“). Sistematski provjeravati razumijevanje. problemima i temama mladih.10. Prijedlozi za metodičku obradu 6. (7. Prilagoditi nastavne sadržaje. 3. 4. spolna zrelost. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. pubertet. Prilagoditi nastavne sadržaje i pomoć pri iskazivanju iskustva.Prijateljstvo. Lasconi. Ključni pojmovi 2. Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea. Obrazovna postignuća 4. Nema posebnosti. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Dodatna ilustracija 7. ideal. idol. Glavašević: „Priča za roditelje“. Preporuke za korelaciju 8. KATOLIČKI VJERONAUK 8. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. Nemogućnost s glazbenom kulturom smanjiti. 5. G. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“ . 5. Pubertet je normalna i prijelazna faza u razvoju čovjeka. Uočiti razloge zbog čega dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti načine rješavanja nastalih sukoba. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu. Primorac: Maturalac. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. B. o životu i problemima u razredu. Potrebno predznanje 3. Giordano. duševna zrelost. Nema posebnosti. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. Golob: „Snijeg“.…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Prilagodba nastavnih sadržaja te pojmova. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1. pubertet je vrijeme velikih promjena. duševni razvoj. tjelesni razvoj. Nema posebnosti. Dokumentarne fotografije iz života mladih. Nema posebnosti. sukobi u pubertetu. T. Z. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duševnog razvoja u pubertetu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. u dogovoru s predmetnim učiteljem. uživljavanje u uloge i reakcije roditelja i djece u međusobnim sukobima svakodnevnice. Vođeni razgovor i diskusija o gorućim pitanjima. 2. Sadržajno prilagoditi. školi. Pobliže upoznati neke aspekte psihofizičkog i moralnog razvoja u razdoblju puberteta (E. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. S. 3.

Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. štetnost pušenja. Engleski jezik: razgovaranje o TV-programu. izgrađivati osobni stav i čvrsti karakter pred napastima suvremenih ovisnosti kod mladih. 5. Potrebno predznanje 3. zlouporaba slobode. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. Vođeni razgovor i diskusija o problemu ovisnosti. identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom. Dokumentarni film o liječenju mladih ovisnika. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. prikaz rješenja pomoću mentalne mape. Uz nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. droga. stvaralačko izražavanje pomoću riječi i slike. Dodatna ilustracija 7. Zamke suvremenih ovisnosti ovisnost. paralaonica. otkriti i prihvatiti Boga kao naš najveći ideal. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Obrazovna postignuća 4. Dokumentarne fotografije iz života mladih. idolatrija. filma. izrada plakata. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. filmovi. V. 4. Evokacijski razgovor i igra asocijacija. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 4. 1.). shvatiti posljedice ovisničkog ponašanja. alkohol. Prijedlozi za metodičku obradu 6. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Engleski jezik: pričanje o vlastitim doživljajima i pustolovinama. pisanje novinskog izvješća. izlaganje s tumačenjem glavnih pojmova. prepoznati i protumačiti razloge zbog koji mladi najčešće postaju ovisnici o drogi. otkriti i kritički obrazložiti privid suvremenih idola koji se najčešće nameću mladima danas. sloboda. ovisnost. istraživanje. Postoje različite vrste ovisnosti. Otkrivati „skrivene poruke“ idola današnje mladeži koje se nude kroz različite subkulturne izričaje (film. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Učestalo ponavljati i objašnjavati ključne pojmove. Hrvatski jezik: Ideja u književnom djelu. Novak: Iz velegradskog podzemlja. školi. stvaranje problemske situacije. glazba. Nazor: Voda. dokumentarne fotografije popularnih osoba iz svijeta glazbe. alkohola. pisanje dijaloga. foto-govor. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Mladi imaju potrebu poistovjećivanja s poznatim osobama koje im nameću mediji. ideal. objasniti mladenačku potrebu za poistovjećivanjem. (7. slušanju glazbe. športovima. stvarni svijet i svijet mašte. prepoznati loša druženja i negativne društvene utjecaje. droge.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti. čitanju knjiga i književnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Preporuke za korelaciju 8. moda i dr. V. vrstama filmova. idoli. analiza i interpretacija. odlasku u kino. Sadržajna prilagodba. Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. idolatrije i ideala. a izbjegavamo zlo. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 2. pušenje. itd. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. o problemima mladih u modernom svijetu. Učestalo ponavljati i korigirati izgovor ključnih pojmova. poznatim glumcima. Ključni pojmovi 2. o sukobu naraštaja. vrstama glazbe. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. o ljubavi i prijateljstvu. ljestvica vrijednosti. Uočiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najčešće upada suvremena mladež. 3.2. čitanje ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu. Novo stručno nazivlje koje se 137 . pušenju i alkoholu. Prihvatiti svoju slobodu kao dar Božji da činimo uvijek dobro. o životu i problemima u razredu. Objasniti razliku između idola. Dodatna ilustracija 7. interaktivno pisanje. sporta. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. idolopoklonstvo. Preporuke za korelaciju 8. Obrazovna postignuća 4. Sat razrednika: produbiti navedenu temu.

Prijedlozi za metodičku obradu 6. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. izrada umne mape. Sadržajna prilagodba. produbiti navedenu tematiku. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Mojsije. ljudska prava. u dogovoru s predmetnim učiteljem.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nabrajanja i iskazivanja iskustva. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 2. 5. Razvijati sposobnost razlikovanja. 5. analiza. Nema posebnosti. savjest. (7. Obrazovna postignuća 4. sloboda. Nema posebnosti. Uočiti načine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naša savjest bila ispravno formirana. prepoznati i obrazložiti važnost vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti. scenske improvizacije o glasu savjesti koji čovjeku govori. Preporuke za korelaciju 8. Gaudium et spes – pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu. spoznati i prihvatiti da nas Božje Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Čitanje. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. 1. interpretacija i usporedba biblijskih tekstova i pomoćnih citata. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 1. 3. 2. Božje zapovijedi – put u slobodu Dekalog. Pronaći i analizirati različite vrste savjesti. Svaki čovjek ima savjest. ispravan sud savjesti. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Nabrojiti i protumačiti deset Božjih zapovijedi. Dodatna ilustracija 7. odobrava ili prekorava. otkriti zašto nam je Bog dao svoje zapovijedi. Obrazovna postignuća 138 . Božje zapovijedi su bile zapisane na dvjema kamenim pločama. 2. Ključni pojmovi 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. savjest nas potiče da činimo dobro a izbjegavamo zlo. Sadržajna prilagodba. 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pročitati i analizirati nekoliko iskustava bivših ovisnika.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. prizora. događaja koji stavljaju na ispit čovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor. razgovor. Nema posebnosti. shvatiti da svaki čovjek ima pravo živjeti po svojoj savjesti. Novak: Iz velegradskog podzemlja. pravo na savjest. odgoj savjesti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. Ključni pojmovi 2. 3. stvaranje problemskih pitanja. Savjest – Božji glas u čovjeku savjest. znati nabrojiti i kratko opisati pojedine zapovijedi.uvodi u temu 9. V. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Potrebno predznanje 3. Bog je sklopio Savez i dao Deset zapovijedi na brdu Sinaju. prirodni zakon. Potrebno predznanje 3. 4. kod sakramenta ispovijedi važan je ispit savjesti Otkriti savjest kao Božji glas u čovjeku koji nas potiče činiti dobro i izbjegavati zlo. Prilagodba nastavnih sadržaja. Mojsije je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. (7. moralni red. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Nema posebnosti.

Šimunović: Duga. 1. psovka. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 139 . Otkriti i analizirati suvremene oblike praznovjerja danas. promatranje i interpretacija slike.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. razgovor i plenumsko rješavanje postavljenih pitanja. prikupljanje podataka i sastavljanje kataloga pitanja. Kišević: „Profesor povijesti“. Vođeni razgovor o prvoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak prvih triju zapovijedi. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 19 i 20 pogl. Pročitati cjeloviti biblijski tekst o sklapanju Saveza i Deset zapovijedi (Knjiga Izlaska. Otkriti i protumačiti smisao štovanja Božjeg imena kroz različite molitvene oblike. analiza i interpretacija biblijskog teksta o Božjim zapovijedima. produbiti navedenu tematiku (npr. E. Koristiti stečena iskustva. čitanje. Film: „Deset zapovijedi“. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). bogohuljenje. otkriti i analizirati suvremene oblike nepoštivanja Dana Gospodnjega. Sadržajna prilagodba. zakon. kušnja. 1. Dodatna ilustracija 7. izlaganje i tumačenje Božjih zapovijedi koje promiču i štite pozitivne ljudske vrijednosti. Koristiti stečena iskustva. Za razumijevanje dati više jednostavnih primjera iz svakodnevnog života. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 2. izrada plakata. 2. obrazložiti na što nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga. 3. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 3. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal.traženje veza između Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima. 4. KATOLIČKI VJERONAUK 8. 5. ateizam. pripovijedanje. Prijedlozi za metodičku obradu 6. svetogrđe. Dekalog. Na prvoj ploči zapisane su prve tri zapovijedi koje govore o pravom odnosu čovjeka prema Bogu. A. Potrebno predznanje 3.4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. načini kršenja prvih triju zapovijedi. (7. Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani. Obrazovna postignuća 4. deklaracija. usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uočiti njihovu povezanost. Čitanje. Hrvatski jezik: Teme lirskih pjesama. krivokletstvo. crteža ili fotografije. simonija. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Likovna kultura: Lik Mojsija u umjetnosti.). spiritizam. nabrojiti i kritički protumačiti najučestalije načine kršenja prvih triju zapovijedi Dekaloga. Ljubav prema Bogu prva ploča Dekaloga. grupni rad . sloboda. magija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama zapovijedi oslobađaju i da ne ugrožavaju našu slobodu. nabrojiti bogoslovne krjeposti i obrazložiti njihovu važnost za život. Ključni pojmovi 2. J. Prema prilagodba nastavnih sadržaja. Uočiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i bližnjemu i nastojati živjeti prema Božjim zapovijedima. otkriti svetost dana Gospodnjega i uočiti važnost redovitog sudjelovanja kršćana na nedjeljnim euharistijskim slavljima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Opisati sadržaj prvih triju zapovijedi Dekaloga. D. Prema potrebi provjeravati razumijevanje i dodatno objasniti nepoznate pojmove i riječi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. pisanje eseja. „Mojsije s pločama Božjih zapovijedi“. razgovor. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. praznovjerje. u dogovoru s predmetnim učiteljem. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Pupačić: „Moj Bog“. bogoslovne krjeposti. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Kovačić: „Hvaljen Isus. moja stara bako“…). Rembrandt van Rijn. Preporuke za korelaciju 8.

Ključni pojmovi 2. u dogovoru s predmetnim učiteljem. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 4. obitelj. o ljubavi i prijateljstvu. izrada mentalne mape i izrada plakata na temu – naše životne situacije. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. ugrožavanje zdravlja. razgovor. Druga ploča saveza govori o sedam zapovijedi koje se odnose na čovjeka i određuju odnose među ljudima. 2. Prepoznati i obrazložiti važnost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. 1-16). Preporuke za korelaciju 8. pobačaj. rat i naoružanje). 5. Pročitati i analizirati biblijski tekst koji govori o dužnostima djece prema roditeljima (Sir 3. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. eutanazija. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 5. Svetost ljudskog života peta Božja zapovijed. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja. 1. KATOLIČKI VJERONAUK 8. 4. Obrazovna postignuća 4. četvrta zapovijed je prva zapovijed na drugoj ploči Saveza o odnosi se na poštovanje roditelja. Obrazovna postignuća 140 . o životu i problemima u razredu. Dodatna ilustracija 7. (7. V. kritički protumačiti najučestalije povrede ljudskog života (ubojstvo. odnos prema drugim autoritetima. Potrebno predznanje 3. D. Poštivanje roditelja i starijih četvrta Božja zapovijed. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. o sukobu naraštaja. poštivanje autoriteta.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. pobačaj. 3. (7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. samoubojstvo. eutanazija. Nazor: Voda. svetost života. Majer: Dnevnik malog Perice. Potrebno predznanje 3. svaki ljudski život je svet. 5. pretpostavljenima i državnim poglavarima. dužnosti djece. Glavašević: «Priča za roditelje»…). oduzimanje života je zločin Objasniti sadržaj i opseg pete Božje zapovijedi. izlaganje i tumačenje temeljnih pojmova. 4. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Ljudski život je Božji dar. prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu društvenu zajednicu.potrebama 3. čitanje i interpretacija tekstova i slike. istraživanje teme povezujući Božju zapovijed i neposredna učenička iskustva. Objasniti sadržaj i opseg četvrte Božje zapovijedi. Fotografija jedne skladne obitelji. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece. Nema posebnosti. roditeljski odgoj. školi. igra uloga. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. produbiti navedenu tematiku (S. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Šimunović: Duga. obiteljsko zajedništvo. Prijedlozi za metodičku obradu 6. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskog života. V. Koristiti stečena iskustva. uočiti da je Bog jedini gospodar svakog ljudskog života. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. navesti i obrazložiti najčešće načine krštenja četvrte Božje zapovijedi. samoubojstvo. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. Lik u književnom djelu. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Sadržajna prilagodba. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Ključni pojmovi 2. ubojstvo. prepoznati potrebnu izgrađivanja odnosa poštovanja prema nastavnicima. Nema posebnosti.

Povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 6. prostitucija. vođeni razgovor s pribiranjem zaključaka i tumačenjem bitnih pojmova. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. D. povreda ovih zapovijedi u svakodnevnom životu. bludnost. ljubavi i braka. 2. Ključni pojmovi 2. doktrinarnih i antropoloških tekstova uz promatranje i interpretaciju slika i fotografije. izrada plakata. svjetske krize i Prvi svjetski rat. Dodatna ilustracija 7. V. imenovati i kritički protumačiti najučestalije zloporabe na području ljudske spolnosti (bludnost. produbiti navedenu tematiku. homoseksualnost. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 4. Dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća spolnost. korigirati i objašnjavati ključne pojmove. eutanazija. pisanje novinskoga izvješća. odrediti čovjeka kao jedinstvo duše i tijela. izlaganje. (7. st. 1. doktrinarnih i drugih tekstova i fotografija. Obrazovna postignuća 4. diskusija (parlaonica). monogamija. V. preljub. imenovati načine kako se možemo zauzeti za svaki ljudski život. Sadržajna prilagodba. Nema posebnosti.4. abortus. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. istraživanje i analiza biblijskih. Fotografije razvoja ljudskog života od začeća do rođenja. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Šimunović: Duga. silovanje. Hrvatski jezik: A. ubojstvo. pornografija. predbračni spolni odnosi. Pročitati i analizirati nekoliko tekstova iz dnevnog tiska o ugrožavanju i povrjedama ljudskoga života. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 3. Učestalo ponavljati. masturbacija. Šesta zapovijed čovjeka poziva na čisto življenje svoje spolnosti. Koristiti stečena iskustva. Analizirati sadržaje pojedinih TV-serija i tiskovina koji kompromitiraju dostojanstvo ljudskog tijela. D. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. a osobito za najugroženije. Prijedlozi za rad s učenicima s 141 . poligamija. Majer: Dnevnik malog Perice. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Novak: Iz velegradskog podzemlja. pedofilija.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica). Koristiti stečena iskustva. sablazan. prostitucija. identifikacijski razgovor. uočiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se očituje u međusobnoj ljubavi i vjernosti. Preporuke za korelaciju 8. stvaranje problemske situacije i kritičko čitanje. obrazložiti u čemu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. bračna ljubav. pedofilija. pornografija). Vođeni razgovor i izmjena spoznaja o problematici mladenačke spolnosti. Uočiti i prihvatiti da je naše tijelo hram Duha Svetoga. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Šenoa: Čuvaj se senjske ruke. ropstvo). Igra asocijacija i vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. Preporuke za korelaciju 8. analiza i interpretacija biblijskih. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. masturbacija. Dodatna ilustracija 7. deveta zapovijed promiče svetost sakramentalnog braka. 1. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. bludnost. film. V. kritički protumačiti opasnosti bračne nevjere i rastave braka. Šimunović: Duga. Objasniti sadržaj i opseg šeste i devete Božje zapovijedi. prikupljanje podataka i stvaranje kataloga pitanja. uočiti važnost i vrijednost predbračne i bračne čistoće. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (građanski rat. pisanje novinskoga izvješća. samoubojstvo.

Obrazovna postignuća 4. čitanje i analiza biblijskih i drugih tekstova i likovnih priloga. Dodatna ilustracija 7. Sadržajna prilagodba. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Poštivanje tuđe imovine privatno vlasništvo. nastojati uvijek govoriti istinu. Preporuke za korelaciju 8. Obrazovna postignuća 4. Prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). Ključni pojmovi 2. krađa. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. privatno vlasništvo.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. ogovaranje. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. krivokletstvo. svaka krađa i otimanje tuđeg dobra je grijeh. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 5. pohlepa. D. karitas. krađa. tjelesna i duhovna djela milosrđa. krađa. pravo na istinu. (7. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Intenzivno potkrepljivati primjerima iz života. Nema posebnosti. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Igra asocijacija. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 8. laž. 3. 2. krivo svjedočenje. zavist. 1. Objasniti sadržaj i opseg osme Božje zapovijedi. uočiti i protumačiti važnost istine i istinoljubivosti u svakodnevnom životu. 4. Potrebno predznanje 3. izrada mentalne mape ili izrada plakata. Majer: Dnevnik malog Perice. razgovor. Potrebno predznanje 3. 5. zavist. 3. slušanje i interpretacija tekstova. Šimunović: Duga. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. V. Nema posebnosti. uočiti i kritički obrazložiti opasnosti pohlepe. crtežima i fotografijama. Svaki čovjek treba poštivati svoju i tuđu imovinu. vođeni razgovor. igra uloga. Objasniti sadržaj i opseg sedme i desete Božje zapovijedi. laž je povreda ove zapovijedi. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Ključni pojmovi 2. klevetanje. Novak: Iz velegradskog podzemlja. imenovati i protumačiti različite oblike krađe i povrede tuđega vlasništva. uočiti i obrazložiti pravo svakog čovjeka na privatno vlasništvo. pohlepa. gramzivosti i zavisti. 4. Prepoznati situacije u kojima je čovjek pozvan činiti djela milosrđa. ogovaranje. Poziv na istinoljubivost istina. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 142 . klevetanje). zauzimati se za jednostavnost i siromaštvo srca. pohlepa. korupcije i krađe u hrvatskom društvu. imenovati i protumačiti najučestalije oblike povrede istine (laž. imenovati djela milosrđa. zavist. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Osma Božja zapovijed nas potiče na istinu. Hrvatski jezik: V. krivo svjedočenje. (7. Sadržajna prilagodba.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Analizirati primjere mita. KATOLIČKI VJERONAUK 8. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 7. Po potrebi prilagodba nastavnih sadržaja. posvijestiti da svaki čovjek ima pravo na priopćavanje istine. Čitanje. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. istraživanje teme i izdvajanje problema. izlaganje s tumačenjima pojmova privatno vlasništvo.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Koristiti stečena iskustva.

stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); izlaganje s tumačenjem bitnih pojmova povezujući ih s primjerima i pričama iz svakodnevnice; igra uloga; pisanje kratkog eseja. 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku. Ch. Dickens: Oliver Twist. istinoljubivost, ogovaranje, klevetanje, krivokletstvo. Prepoznati i analizirati načine širenja neistine preko novina i televizije. 1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. Obogatiti sadržaje događajima iz osobnog iskustva. 3. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 1. Judaizam judaizam, «Šema Izrael», Šabat, obrezanje, židovski blagdani. Židovstvo je najstarija od tri velike monoteističke religije; Abraham, Izak i Jakov su praoci židovske vjere; Mojsije je najveći prorok SZ; Pasha je najveći židovski blagdan, sinagoga je mjesto okupljanja židovske zajednice radi bogoštovlja. Uvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito petoknjižje; opisati vjernički život Židova; imenovati i kratko objasniti najvažnije židovske blagdane i uočiti njihovu povezanost s kršćanskim blagdanima. Usporediti kršćanstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice među njima. Raščlamba i tumačenje pojmova: Židov – kršćanin, Židov – Judaist; sastavljanje kronološke sheme najvažnijih događaja židovske povijesti; tumačenje važnosti pojedinih židovskih blagdana i svetih knjiga; upoznavanje i primjeri židovskih liturgijskih molitava i pjesama, osobito Šema Izrael; posjet židovskoj zajednici i sinagogi. Zemljovid Izraela; dokumentarne fotografije iz židovskog vjerničkog života; grafički prikaz židovskih blagdana. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. monoteizam, politeizam, Tora, Talmud, Bar micva, Roš hašanah, rabin. Židovska zajednica u Hrvatskoj. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

143

podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 2. Dijalog Židova i kršćana religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija „Nostra aetate“. Zajednički preci židovstva i kršćanstva; Židovi su naša braća; holokaust. Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; navesti i objasniti važnije odrednice koje čine zajedničku baštinu Židova i kršćana; protumačiti važnost religijskog dijaloga sa Židovima; imenovati i opisati tragične posljedice antisemitizma, mržnje i progona Židova; kratko obrazložiti što II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu kršćana sa Židovima. Posvijestiti kako su Židovi naša povlaštena braća u vjeri; promicati zajedništvo i toleranciju. Rad s dokumentarnim fotografijama koje govore o progonima Židova kroz povijest; čitanje, analiza i interpretacija odlomka teksta iz deklaracije „Nostra aetate“, osobito o krivnji Židova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga kršćana sa pripadnicima židovske vjere; vođeni razgovor o ulozi pape Ivana Pavla II u promicanju dijaloga. Dokumentarna fotografija pape i rabina. Mogućnosti povezivanje vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. antisemitizam, Nostra aetate, međureligijski dijalog Pročitati i analizirati dio teksta deklaracije „Nostra aetate“ o potrebi dijaloga kršćana i Židova. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 1. Proroci govore u Božje ime prorok, poslanje, Mojsije, proroci – pisci, veliki i mali proroci. Proroci su Božji glasnici; Mojsije je najveći prorok Starog zavjeta; Ivan Krstitelj je Mesijin preteča. Protumačiti tko su bili proroci u Starom zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka; uočiti i objasniti razliku između starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zašto je Mojsije najveći starozavjetni prorok; imenovati nekoliko važnijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Posvijestiti svoj put i otvoriti se poticajima Duha da smo i mi danas svi pozvani vršiti proročku službu; razlikovati proroštva od proricanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

144

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; vođeni razgovor s izlaganjem i tumačenjem bitnih pojmova; izrada umne mape. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka Hrvatsku jezik: Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Likovna kultura: proroci u umjetnosti (npr. Michelangelo: „Mojsije“, veliki proroci – crkva sv. Jeronima…). Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o pozivu i poslanju jednog od proroka. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba biblijskih tekstova i sustavno provjeravati razumijevanje. 3. Prilagodba biblijskih tekstova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 2. Proroci – čuvari Saveza Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo. U SZ Bog je u više navrata sklapao Savez s ljudima i sa svojim izabranim narodom; kršenje Saveza kroz povijest izraelskog naroda. Uočiti osobito poslanje proroka u čuvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog čega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i Južno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uočiti kako se proroci bore za čistoću vjere, za vjernost Savezu, protiv društvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti naše osobno proročko poslanje danas. Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; stvaranje kataloga pitanja i razgovor o mjestu i ulozi suvremenih proroka u crkvenoj i društvenoj zajednici; igra uloga; promjena perspektive i prepričavanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu; izrada lente vremena najvažnijih događaja i djelovanja pojedinog proroka. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena, zemljovid Kraljevstva Izraela i Jude, zemljovid Asirskog Carstva; zemljovid Babilonskog Carstva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Glazbena kultura: npr. G. Verdi: „Nabucco“ - Zbor Židova. Juda, Izrael, Tužaljke, Asirci, Babilonci. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o kršenju Saveza s Bogom. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

145

Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. (7. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 5. Posvijestiti i doživjeti da smo svi potrebni obraćenja i da nas Bog nikada ne napušta. Obrazovna postignuća 4.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Mesiju. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 8. Zadržati se na ulozi proroka. Naglasak na razumijevanju i korekciji izgovora ključnih pojmova. Mesija. Potrebno predznanje 3. pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o izbavljenju iz ropstva i povratku u domovinu. Isus . Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Davidov potomak. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ivan Krstitelj. pad Jude pod babilonsku vlast. Ivan Krstitielj. razaranje Hrama. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. lenta vremena. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 146 . Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. KATOLIČKI VJERONAUK 8. 3. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 3. Preporuke za korelaciju 8. objasniti što znači da se novi i vječni Savez s Bogom događa u Isusu Kristu. prorok. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. uloga proroka u životu naroda. Kirov edikt. navesti glavne sadržaje proročkog naviještanja. obrazložiti i opisati tvrdnju da su se u Isusu Kristu ispunila sva starozavjetna proroštva. uočiti i doživjeti važnost vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo. fiksiranje papira na podlozi. (7.4. 4. židovska dijaspora. pravi Bog i pravi čovjek. izbavljenja i povratka u domovinu. Ključni pojmovi 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Ivan Krstitelj – posljednji prorok SZ. zemljovid Perzijskog Carstva. Pojedinačni i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih tekstova o životu i porukama pojedinog proroka u poveznici s drugim poticajnim tekstovima ili ilustracijama. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Opisati povijesnu situaciju izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskog carstva. Spasitelja i Otkupitelja. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje. obnova Hrama. 5. pripovijedanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu. veći prostor za pisanje). Pad Izraela pod asirsku vlast. povratak u domovinu. Ključni pojmovi 2. novi Savez. Prijedlozi za metodičku obradu 6. definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjeg starozavjetnog proroka i Mesijina preteču. Ne objašnjavati zemljopisne i povijesne pojmove. tj. Pronaći. Slijed događaja u pripovjednom djelu.Spasitelj. Mesija. Znati prepoznati prvi navještaj Spasitelja (protoevanđelje) nakon grijeha prvih ljudi. Samarijanci. objasniti što je to židovska dijaspora nekada i danas. Isus Krist – ispunjenje proročanstava protoevanđelje. navještaj Mesije i poziv na obraćenje. 1. Dodatna ilustracija 7. izrada sažetka o djelovanju proroka u obliku slikovnice ili umne mape. Potrebno predznanje 3. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka. Glazbena kultura: psalmi u glazbenim ostvarenjima.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. 2. odrediti ulogu proroka kao glasnika nade. navesti glavni sadržaj Ivanova propovijedanja. Otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najvećeg od svih proroka. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 4. hijerokracija. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Glasnici nade i izbavljenja Perzijsko Carstvo. 4. osobito navještaj dolaska Mesije. navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. protumačiti važnost obnove i ponovne izgradnje Hrama. postanak sinagoga.

Dodatna ilustracija 7. istočno pravoslavlje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. stvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. 5. DA SVI BUDU JEDNO 1. Protumačiti tekst Isusove velikosvećeničke molitve za jedinstvo svojih učenika. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 147 . katolička i apostolska Crkva. sveta. Tjedan molitve za jedinstvo kršćana. Kupareo: „Balada o Gospinim pčelama“. obrazložiti značenje četiriju oznaka Kristove Crkve. shematski prikaz – odnos proroka SZ i Krista. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. 4. Pročitati i usporediti starozavjetni tekst (Iz 61. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Emanuel. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. uvidjeti važnost molitvu za jedinstvo svih kršćana. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 2. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. veliki raskol 1054. velika shizma. Sadržajna prilagodba. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s fotografijom. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. Likovna i glazbena kultura: navedenu temu produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Isusova želja i molitva za jedinstvom jedna. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. El Greco. shematski prikaz glavnih podjela unutar Crkve. Interpretativno čitanje. R.5. izlaganje i tumačenje povijesne i eshatološke zadaće Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. Preporuke za korelaciju 8. 1. zamišljeni intervju s Isusom. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. Umjetnička reprodukcija. uočiti da je Isus želio jednu Crkvu. Reformacija. prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. Črnja: „Križ“. Z. 16-30) koji govore o navještaju i dolasku Mesije. „Legenda o Juditi“. produbiti navedenu tematiku (npr. Prijedlozi za metodičku obradu 6. KATOLIČKI VJERONAUK 8. „izdanak“ Davidove kraljevske loze. Voditi učenike pitanjima. (7. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom sadržaja umjetničkih reprodukcija. Potrebno predznanje 3. Razvijati odnos poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima. Dodatna ilustracija 7. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. protestanti. Obrazovna postignuća 4. Preporuke za korelaciju 8. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. u dogovoru s predmetnim učiteljem. meditacija o Kristovu liku uz umjetničku reprodukciju i glazbu. grafički prikaz glavnih pravaca kršćanstva Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. 4. „Krist na Maslinskoj gori. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. S. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. 2. Ključni pojmovi 2. rimokatolici. 1-3) s novozavjetnim tekstom (Lk 4. Jaganjac Božji. Krist – Crkva. Nema posebnosti. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Lagerlof: „Sveta noć“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. 3. 3. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. 1. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. pisanje molitve za jedinstvo svih kršćana. pripovijedanje povijesnih događaja i činjenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena do danas. Pomazanik. novo lice Crkve u XX stoljeću.

2. imenovati načine kako možemo promicati jedinstvo kršćana u osobnom životu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. luterani.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. eparhija. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Obrazovna postignuća 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. Naglasiti bitno i omogućiti učeniku prepoznavanje. Kršćani na drugi način Pravoslavna Crkva. jedinstvo kršćana. Ekumenski pokret ekumenizam. Grkokatolici u Hrvatskoj. Vođeni razgovor o uzrocima i posljedicama netrpeljivosti i nepoštovanja koje ponekad susrećemo među kršćanima. Usvojiti nove pojmove. Prijedlozi za metodičku obradu 148 . 3. prepoznati i objasniti temeljne postavke protestantskog nauka. (7. podjele među kršćanima. Potrebno predznanje 3. protumačiti posebnosti Pravoslavne crkve. crkvenu strukturu i navesti ono što nam je zajedničko. 5. ikonostas. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. ekumenski pokret. Uvidjeti važnost i potrebu odnosa poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima i njihovim pripadnicima. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti. pravoslavnih i protestantskih shvaćanja pojedinih razdoblja i događaja crkvene povijesti. Istočni raskol 1054. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Konkretizirati nastavne sadržaje. Preporuke za korelaciju 8. Prijedlozi za metodičku obradu 6. fotografija M. Ključni pojmovi 2. Dodatna ilustracija 7. protestantizam. ikona. Naglasiti bitno. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Isusova velikosvećenička molitva. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. anglikanci. patrijarhat. Sadržajna prilagodba.5. pismeno izražavanje ili molitve na temu jedinstva. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. ikonostas. DA SVI BUDU JEDNO 3. grkokatolici. izrada logotipa ekumenizma. Obrazovna postignuća 4. a ne reprodukciju tih sadržaja. Uočiti važnost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angažmana. Objasniti početak i razvoj ekumenskog pokreta. poštovanja i zajedničkih aktivnosti među kršćanskim konfesijama. ikona. 1. Luthera. Pravoslavna Crkva u Hrvatskoj. stoljeću – reformacija. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. demonstracija primjera kršćanske solidarnosti. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. (7. kalvinisti. Protestantske zajednice u Hrvatskoj. episkop. II Vatikanski Koncil. Ključni pojmovi 2. navesti najvažnije ekumenske događaje. moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. razumjeti ih i koristiti. imenovati važnije protestantske Crkve. KATOLIČKI VJERONAUK 8. ekumenizam. predstavljanje pripadnika različite kršćanske vjeroispovijesti. Potrebno predznanje 3. otkriti i prepoznati načine ekumenskog zbližavanja podijeljenih Crkava. Pojedinačni i skupni rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katoličkih. pastor. prepoznati u ekumenizmu jednu od najvažnijih zadaća Crkve. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. DA SVI BUDU JEDNO 2. autokefalne Crkve. Nema posebnosti. posjet pravoslavnoj ili protestantskoj crkvi. projektna nastava (priprema zajedničkoga susreta učenika u mjestima u kojima postoji više kršćanskih zajednica i organizacija ekumenskoga molitvenog skupa). Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 4. Dokumentarna fotografija pravoslavne crkve. rascjep u 16.

dokumentarna fotografija jednog ekumenskog susreta. Obrazovna postignuća 4. pročitati i analizirati neki od aktualnih ekumenskih susreta u Hrvatskoj.. Ključni pojmovi 2. S. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. 3. Nema posebnosti. istočni grijeh. imenovati i obrazložiti sedam glavnih grijeha. 1. Kranjčević: „Pogled“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. novinskog izvješća. 1.. Likovna kultura: biblijski motivi u sakralnoj umjetnosti (npr. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 1. B. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Otkriti kako grijeh stvara osjećaj krivnje koje se moramo osloboditi. Michelangelova djela u Sikstinskoj kapeli). Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. Prilagodba sadržaja i teksta. (7.“ ili “Zatajio sam te kad. produbiti navedenu tematiku (npr. laki i teški grijesi. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. protumačiti što je to iskonski ili istočni grijeh. Protumačiti što je to grijeh. prepoznati da je svaki čovjek grješnik. 5. riječ. djelo ili propust protiv Božjeg zakona. Unitatis redintegratio – koncilski dekret o ekumenizmu. Preporuke za korelaciju 8. 3. Potrebno predznanje 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.. Naglasiti bitno. Prosenjak: Divlji konj. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. Dodatna ilustracija 7. prepoznati i obrazložiti povezanost grijeha i naše slobode (zlouporabe slobode). Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. izlaganje i razgovor. Prijedlozi za metodičku obradu 6. stvaranje kataloga pitanja i problemske situacije. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. usporediti teške i lake grijehe i odrediti razliku među njima. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 149 . Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Predstavljanje različitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomoću dokumentarne fotografije. odgovornost za grijehe što ih drugi čine Dublje analizirati i protumačiti jednu od pet ponuđenih definicija grijeha. Nema posebnosti. 5. S. glavni grijesi. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Logotip ekumenizma. Prilagodbe nastavnih sadržaja. grješno stanje. 4.. Grijeh je zlo. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. svi ljudi griješe. 2. Pronaći. navesti i obrazložiti posljedice grijeha u osobnom i društvenom životu. Načini sporazumijevanja. V. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. ljudskoga iskustva ili filmskog isječaka te vođeni razgovor o tome. savjest nas prekorava zbog grijeha. u dogovoru s predmetnim učiteljem.6. papa Pavao VI. igra uloga s naslovom: “I ja sam bio u masi koja je kamenovala. prikupljanje podataka. tjedan molitve za jedinstvo kršćana. Iskustvo krivnje i grijeha grijeh. Koristiti stečena iskustva. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. skupni rad na analizi i interpretaciji odabranih biblijskih i drugih tekstova. uočiti da se grijehom čovjek udaljava od Boga. misao. ne ići u širinu u obradi gradiva. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.“. osobni grijeh.

analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s doktrinarnim izričajima. Obrazovna postignuća 4. opisati. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. produbiti navedenu tematiku (npr. Umjetnička reprokucija: Rembrandt van Rijn. otkriti i doživjeti veličinu i snagu Božjeg milosrđa u sakramentu sv. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Smrt je neminovna. shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskog života u vječni život. izrada suvremenog ispita savjesti. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. Sakrament ispovijedi. izlaganje i tumačenje pojmova „preminuće“. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 1. Potrebno predznanje 3. dokumentarna fotografija o ispovijedi. B. duhovni plodovi sakramenta pomirenja Pronaći i analizirati neki primjer obraćenja u Novom zavjetu. Potrebno predznanje 3. Nema posebnosti. pokora. Otkriti važnost priznanja grijeha i obraćenja. Razvijati svijest odgovornosti za svoje loše postupke i grijehe. V.. biti spreman drugima opraštati. Pomirenje s Bogom i s ljudima savršeno i nesavršeno kajanje. Probuditi i potaknuti brigu za bolesne. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. (7. bolesničko pomazanje. obrazložiti smisao i značenja sakramenta bolesničkog pomazanja. 1. Dodatna ilustracija 7. na temelju biblijskih tekstova. Isusov odnos prema bolesnicima. Ključni pojmovi 2. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. popudbina. Čitanje. razlikovati grijeh od grješnika: Bog mrzi grijeh. S. 3. ispovijedi. Prijedlozi za metodičku obradu 150 . obraćenje srca. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o čovjekovu pokajanju i obraćenju i Božjemu praštanju i milosrđu. ljudska bolest i patnja. Ključni pojmovi 2. besmrtnost duše. prihvaćanje odgovornosti. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. organizirati pokorničko bogoslužje pripremljeno kroz meditativnu glazbu i po mogućnosti ponuditi ispovijed u župnoj zajednici. Nema posebnosti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. posvijestiti da je naša duša besmrtna.). ona je posljedica istočnog grijeha. opraštanja i radosti pomirenja. 5. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 2. odgovornost za vlastite čine. Pred tajnom smrti smrt. Prosenjak: „Divlji konj…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Riječi objasniti uz mnogo više primjera. vjera u uskrsnuće. Igra asocijacija i nastaviti pričati priču s različitim završecima (dogodila se prometna nesreća i vozač je pobjegao s mjesta nesreće. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. izrada kolaža s izvještajima o Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. razlikovati savršeno i nesavršeno kajanje. scenski prikaz različitih biblijskih prizora susreta. Obrazložiti zbog čega ljudi vole život i zašto se boje smrti. Isus je bio posebno pažljiv prema bolesnima. produbiti i osnažiti vjeru u vječni život s Bogom. prepoznati i obrazložiti kako čovjekova patnja ima smisla. spoznati kako obraćenje započinje vlastitim kajanjem za grijehe. 4.Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (7.. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Preporuke za korelaciju 8. Nema posebnosti. Božja ljubav prema grješnicima. 2. a ljubi grješnika. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. „Povratak izgubljenog sina“. obraćenje. U tumačenju krenuti od jednostavnih učeniku poznatih izraza. uočiti važnost pokore za vlastite grijehe. Kranjčević: „Pogled“. sakrament ispovijedi ili pomirenja. u dogovoru s predmetnim učiteljem. besmrtnost duše. nemogućnost življenja bez opraštanja i pomirenja.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. Obrazovna postignuća 4. S. sakrament bolesničkog pomazanja. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova.

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizira uzroka i posljedica stradavanja i umiranja; razgovor s učenicima o osobnom iskustvu i susretu sa smrću; pisanje kratkog eseja ili sažalnice. Dokumentarne fotografije o ljudskoj patnji i bolesti; dokumentarna fotografija o kršćanskom groblju. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u književnom djelu, Biografija, autobiografija, Socijalna tematika u pjesništvu i prozi, D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. „prijelaz“ ili „preminuće“, besmrtnost duše, popudbina. Pronaći i analizirati neka iskustva, misli i svjedočanstva filozofa, teologa, znanstvenika i književnika koji govore o smislu života, smrti i životu nakon smrti. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Konkretizirati i vizualizirati neke ključne pojmove. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Konkretizirati neke ključne pojmove s korekcijom govora. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 2. O životu nakon smrti raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni. Uskrsnuće; besmrtnost duše; život s Bogom; molitva za pokojne. Navesti i protumačiti neke izabrane biblijske tekstove o životu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumačiti; uočiti mogućnost vječne propasti ako se svjesno i slobodno odlučimo protiv Boga; dublje razumjeti mogućnost čovjekova čišćenja pred Bogom nakon smrti; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti čeka konačni susret s Bogom i vječni raj; ispravno protumačiti povezanost našega življenja na zemlji i vječnog života. Prepoznati važnost i potrebu molitve za sve pokojne; naslutiti važnost kršćanske vjere u Božje milosrđe i uskrsnuće na vječni život. Igra asocijacija s pribiranjem kataloga pitanja i stvaranjem problemske situacije s temom života nakon smrti; rad u skupinama na rješavanju problema analizom i interpretacijom biblijskih tekstova o smrti (SZ i NZ) u poveznici s drugim poticajnim tekstovima i ilustracijama; tumačenje ključnih pojmova; stvaranje kolaža na teme „smrt – život“, „tama – svjetlo“, „žalost – radost“, „pakao – raj“; simboli pobjede, života i spasenja: svijeća – simbol Krista, vječnosti; križ – simbol pobjede života nad smrću; promatranje slike posljednjeg suda – razgovor i interpretacija s pisanjem kratkog eseja o vjeri u uskrsnuće tijela i vječni život. Umjetnička reprodukcija: Michelangelo, „Posljednji sud“ Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Posljednji sud“. Klinička smrt, posebni sud, stanje vječnog života s Bogom, stanje vječne odijeljenosti od Boga, drugi Kristov dolazak – paruzija. Pročitati i analizirati neka iskustva kliničke smrti.

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite

151

učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 3. Živimo u vjeri, nadi i ljubavi krjepost, bogoslovne krjeposti, stožerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. Prva Božja zapovijed poziva nas na vjeru, ufanje i ljubav. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove; obrazložiti što je krjepost i krjepostan život; usporediti i uočiti razliku između stožernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti što je to vjera i na što nas vjera poziva; odrediti u čemu se sastoji kršćanska nada; prepoznati ljubav kao temelj i vrhunsko mjerilo kršćanskog života; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi. Uočiti važnost i ljepotu krjeposnog života. Izmjena iskustva o važnosti vjere u čovjekovom životu na temelju vlastitih životnih spoznaja i iskustava s poticajnim naslovom: „Bez povjerenja nije moguće živjeti“; izrada simbola pojedinih kreposti; izlaganje, razgovor i tumačenje bitnih pojmova; analiza i interpretacija Hvalospjeva ljubavi 1 Kor 13, 1-8; molitveni izričaj. Dokumentarne fotografije: križ - simbol vjere, sidro – simbol nade, srce – simbol ljubavi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Pieta“. razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, čin vjere, čin ufanja, čin ljubavi, očaj, preuzetnost. Apostolsko vjerovanje, Očenaš i Dekalog kao izrazi vjere, nade i ljubavi. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Ključne pojmove iskustveno približiti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Božićni ciklus – početak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

152

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska nastava (posjet nekoj crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja). Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Advent, Božić, Bogojavljenje. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Nema posebnosti. 2. Uvježbavanje pomoću didaktičkih igara. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja; proslava crkvenih blagdana kroz liturgiju godinu. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzašašće, Duhovi, Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Dati prednost usmenom izražavanju. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Profil nastavnika.

153

formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VIII razred 1 sat sedmično . 154 . saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo).Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. sposobnostiima i potrebama društvene sredine.35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima.

saznajna komponenta 7. Kultura življenja . uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . odnos prema radu 6.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. ljubavi. stresu i fizičkim aktivnostima.razvijanje radnih navika i savjesnog odnosa učenika prema radu u procesu učenja i tokom izvršavanja tekućih obaveza . Radne navike. na neodlaženje u rizična područja na kojima mine i NUS nisu vidljivi .putem informisanja o aktuelnim zbivanjima. Pedagoško. zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanje njihovog zdravlja . međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti .Zadaci: . Kulturno i prirodno nasljeđe 2. lijekovima. Kulturno i prirodno nasljeđe – 4 sata Upoznavanje.upoznati učenike s kvalitetom pozitivne socijalne adaptacije i njegovanjem osjećanja prijateljstva.opredjeljenje učenika za zvanje ili zanimanje uskladiti s njegovim interesima.upoznavanje. Aktuelna zbivanja .u korak s vremenom 4.učeniku dati osnovna saznanja o socijalnim potrebama i socijalnim odnosima .prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Moralni odgoj 3. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9. Humani odnosi 8. humanizacije odnosa među spolovima i ljudskih prava . Profesionalna orijentacija/za personalni dosje. sposobnostima i objektivnim okolnostima Pregled programskih oblasti 1.upozoriti na razloge zbog kojih mine i NUS najčešće nisu vidljive. pedagoški karton učenika UKUPNO: 4 3 4 5 3 3 4 5 4 35 Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. psihološko. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. kulturnog i prirodnog nasljeđa . hrani koja se konzumira. kulturnog 155 .zdrav način života 5. osposobljavanje za prepoznavanje mina i NUS-a na osnovu djelimične vidljivosti.ugrađivanje elemenata samokontrole. zdravoj prehrani. prevenciji ovisnosti.

učešće u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole 2.moralni kvalitet ličnosti .prema mogućnostima planirati učeničku ekskurziju .stres i fizičke aktivnosti .umjetnosti ..pravila škole .posjeta muzeju .djetetov integritet treba poštovati . likovnoj umjetnosti.inovatorstvo .lijekovi koji se izdaju bez recepta .svijetu . Kultura življenja .vladanje sobom . tehnici. Aktuelna zbivanja ..stvaralaštvo učenika u školi (muzici. obaveze i odgovornost 3.u korak s vremenom – 4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: .osnovne karakteristike motornih vozila i utjecaj tehničke ispravnosti uređaja i opreme na sigurnost u saobraćaju .zdrav način života – 5 sati .droge i zakon .uz prava idu dužnosti.Konvencija o pravima djeteta: . Moralni odgoj – 3 sata .odgovornost u spolnom odnosu .služba za kontrolu i regulisanje saobraćaja .razvoj i primjena tehnike i tehnologije u svijetu rada .dječija štampa . trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje 4.utjecaj karakteristika puta i vremenskih prilika na sigurnost u saobraćaju .kulturi .pomaganje drugim 156 .odnos ličnosti prema našem društvu .terorizam.obrazovanju .sportu .nauci .zrelost za stupanje u spolne odnose .prevencija narkomanije .) .reći "NE" problematičnim situacijama . kidnapovanje.i prirodnog nasljeđa .sredini .

aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi .ljubav i spolni nagon čovjeka 157 . ispunjavanje formulara .poteškoće u adaptaciji . pritisci koji navode na pušenje kako se oduprijeti izazovu: pušenja.aktivno učenje .vježbe opuštanja i relaksacije 7.osjećaj ljubavi .priprema. pažnje i razumijevanja .međusobni odnosi učenika i njihovi odnosi prema drugim osobama .maloljetnička delinkvencija .obilježja ličnosti .- dokazivanje pred drugim do čega dovodi alkohol u porodici kako prenijeti svoje znanje o AIDS-u drugima. seksualni kontakti i AIDS. zasićenih masnoća i holesterola vegetacija u funkciji zaštite životne sredine higijena naselja 5.savjesnost u radu 6.potreba međusobnog upoznavanja.prijateljstvo među osobama suprotnog spola .odnos prema drugom čovjeku .poteškoće u adaptaciji . saznajna komponenta – 3 sata . Pedagoško. koncetrisanje i dekoncentrisanje u toku učenja . voća i žitarica odaberite prehranu s malo masnoće. psihološko.radne navike i izbor zanimanja .pisanje koncepta . Radne navike.ljubav između muškarca i žene .pisanje pisma.poštivanje i ravnopravnost spolova kao bitni uvjeti ljubavi . alkoholu i narkoticima odaberite prehranu s mnogo povrća. odnos prema radu – 3 sata . psihološko djelovanje pušenja. susret s osobom koja boluje od AIDS-a kako vršnjaci utječu na pušenje.uzajamna iskrenost .biološke i socijalne potrebe ljudi . Humani odnosi – 4 sata .

UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda. A.profesionalna orijentacija i informisanje u skladu sa Zakonom o osnovnoj i srednjoj školi . (2006). BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9. Kalaš.interesovanje učenika i profesionalno usmjeravanje . P. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici. stepen složenosti zanimanja i radnih navika .postignuća u učenju i usmjeravanje učenika prema srednjim školama i zvanjima i zanimanjima. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . Sarajevo.privredna kretanja na području Kantona .za personalni dosje učenika – 4 sata .karakteristike srednjoškolskog obrazovanja .značaj izbora zanimanja .  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić. E.složenost rada. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola.informisati učenike .sposobnosti učenika i profesionalno usmjeravanje .sklonosti . Profesionalna orijentacija . Zelenika.. Handicap International 158 .. Dž.. Mujkanović.- manifestacije spolnog nagona u vrijeme dozrijevanja planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8..vrednovanje rada i predrasude o radu .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful