P. 1
NPIP Za VIII Razred

NPIP Za VIII Razred

|Views: 5,536|Likes:
Published by Ermin Odobašić

More info:

Published by: Ermin Odobašić on May 06, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/31/2013

pdf

text

original

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science

NASTAVNI PLAN I PROGRAM za OSMI razred devetogodišnje osnovne škole

8

MAJ, 2010.

e-mail: mon@mon.ks.gov.ba, www.monks.ba

Tel: + 387 (0) 33 562-128, Fax: + 387 (0) 33 562-218 Sarajevo, Reisa Džemaludina Čauševića 1

SADRŽAJ

1. Nastavni plan .............…………………..........................…….....…………… 2 2. Maternji jezik i književnost ……………….....................………………… 3 - 15 3. Engleski jezik – prvi strani jezik .......……………………………….….…..16 - 20 4. Engleski jezik – drugi strani jezik .....……………………………….….…..21 - 24 5. Njemački jezik – prvi strani jezik........…..………………………….….…..25 - 27 6. Njemački jezik – drugi strani jezik ....……………………………….….…..28 - 30 7. Francuski jezik – prvi strani jezik ......……………………………….….…..31 - 33 8. Francuski jezik – drugi strani jezik ......………………..…………….….…..34 - 36 9. Arapski jezik – prvi strani jezik ........……….……………………….….…..37 - 39 10. Arapski jezik – drugi strani jezik .......……………………………….….…..39 - 45 11. Matematika …………………………………………..……….…….…....... 46 - 59 12. Fizika .............................................................................................................60 - 64 13. Hemija/kemija ......... ………………………………………………..…...... 65 - 71 14. Biologija …………………………………………………………………... 72 - 82 15. Geografija/zemljopis ………………………………………………..…...... 83 - 91 16. Historija/povijest ………………………………………………………… 92 - 94 17. Tehnička kultura ……………………………………………………....… 95 - 98 18. Informatika ……………………………………………..……………. ...... 99 - 108 19. Likovna kultura …………………………………………...……….…..… 109 - 121 20. Muzička/glazbena kultura ……………………………...….……….… ....122 - 129 21. Tjelesni i zdravstveni odgoj ...…………………...……………..…..… .....130 - 134 22. Katolički vjeronauk .................................................................................... 135 - 153 23. Odjeljenska zajednica ................................................................................. 154 - 157

2

NASTAVNI PLAN ZA OSMI RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE
REDNI BROJ OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SEDMIČNI BROJ NASTAVNIH SATI GODIŠNJI BROJ NASTAVNIH SATI

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14.

Maternji jezik i književnost Prvi strani jezik Drugi strani jezik Matematika Fizika Hemija/kemija Biologija Geografija / zemljopis Historija / povijest Tehnička kultura Informatika Likovna kultura Muzička / glazbena kultura Tjelesni i zdravstveni odgoj UKUPNO REDOVNE NASTAVE

4 2 2 4 2 2 1 1 1 2 1 1 1 2 26 1 1

140 70 70 140 70 70 35 35 35 70 35 35 35 70 910 35 35

Vjeronauka/Vjeronauk(Po slobodnom izboru učenika)

Odjeljenska zajednica

3

4 .

. slike.MATERNJI JEZIK I KNJIŽEVNOST PRIJEDLOG PROGRAMA ZA VIII. glazbeni/muzički elementi stiha. stilski Buđenje plemenitih osjećaja i potrebe da se prevladavaju 5 Mogućnost sažetog prepričavanja pjesme Izražavanje doživljaja i dojmova Uočavanje faza u razvoju radnje Uočavanje ponavljanja. RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OBRAZOVANJA Književni tekstovi Narodna književnost 1. stilska obilježja lirske narodne pjesme Uočavanje obilježja lirske narodne pjesme Poticati osjećaje i um čitanjem i slušanjem narodnih pjesama Uočavanje stilskih sredstava i osnovnog osjećaja u pjesmi Mogućnost shvaćanja idejne suštine Književno – teorijski pojmovi Odgojno – obrazovni zadaci ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Kompozicija. Nesretna djevojka ili Majka Fatu kroz tri godine viče) Umjetnička poezija 2. Lirska narodna pjesma (Ljubavni rastanak. Dobriša Cesarić: Motivi. idejno – tematska svojstva. likovi.

A. D. Slavko Kolar: Breza (odlomak) 15. A. Bajezidagić: Gazel o Starom mostu 5. Rilke: Na uglu 6. Sekulić: Majka postupci. idila Sonet i haiku pjesma Rima i njezina uloga u oblikovanju stiha (obgrljena rima) Pjesnička sredstva: alegorija. elegija.J.Kozarac: Moj djed 16. Sergej Jesenjin: Pismo majci 8. hiperbola Prozni tekstovi 14. Akvarel 7. jezik Odlike epskog i lirskog nepravedni ljudski odnosi koji guše slobodu ličnosti. Veče na školju 13. Nerkesi. Šantić. himna. pjesništvo na orijentalnim jezicima Ljubavna pjesma Podjela pjesama prema obliku: oda.Vesna Parun: Kad sunce umiva 4. R. Pjesma peru Forma gazela. lirskoj pjesmi i stilskim sredstvima u interpretaciji soneta Otkrivanje povezanosti Uočava i izdvaja gradaciju i hiperbolu jezično-stilističkih Razlikuje pjesme prema obliku elemenata i osjećaja u pjesmi Razumije sadržaj misaonog motiva (osjećaj. H. Kulenović: Stećak Misaoni motivi 10. A.Oblak 3. D. misao) Objašnjava alegoriju 9. Kolarić: Suze kojih se stidio 6 . Sidran: San o Bašeskiji 11. S. Matoš: Noturno 12. stihu. Humo. pravo na samostalno odlučivanje i opredjeljenje sintaksičkog ustrojstva stiha Obrazlaganje i dokumentiranje tvrdnji citatima iz teksta Misaona (refleksivna) pjesma Uočavanje teme i motiva u misaonim i duhovnim pjesmama Razlikovati tematsku i vrstovnu podjelu pjesama Primijeniti znanja o strofi.M. gradacija. Z.

B. dinamičan opis. Isidora Sekulić: Humor.(odlomak) 17. (odlomak) 27. A. E. M. ironija i satira u proznom djelu Karakterizacija Prepoznavanje uloge opisa u pripovijedanju (statičan. Nametak: Tuturza i šeh Meco (odlomak iz romana) 23. Dž. E. Koš: Ujka Filip anegdoti 20. sažeta u basni i 19. Clarke: Odiseja u svemiru 2001. zaustavljanje i pokretanje radnje) 7 . Hemingvej: Lik – unutrašnji Starac i more (odlomak monolog kao sredstvo iz romana) slikanja lika Psihološka analiza lika: posebna funkcija 25. odnos narativnih i ostalih dijelova priče Uočavanje kompozicije. O'Dell: Otok opisnih. dijaloških i plavih dupina monoloških mjesta (odlomak) Uloga opisa u pripovijedanju 26. Kovač: Sjećanje na šarenu pticu Fabula – razvijena u (odlomak) romanu i pripovijetci. Ivo Andrić: Knjiga (uočavanje uz interpretaciju teksta) 21. Selindžer: Lovac u raži (odlomak) 28. Ćopić: Bašta sljezove boje Kompozicija fabule – odnos pojedinih događaja u fabuli. E. Svetozar Ćorović: Špijun (odlomak) 18. statične i dinamične elemente Mogućnost praćenja unutrašnjeg razvoja lika 24. Čolaković: Glavni dijelovi Legenda o Ali-paši epskog teksta (odlomak iz romana) (funkcija preokreta) 22. pripovjednih tehnika i njihove uloge u proznom djelu Iznosi redoslijed događaja i određuje naslov svakoj kompozicijskoj jedinici Razumijevanje sadržaja i sposobnost sažeta formuliranja Razvrstavanje likova prema mjestu i važnosti u djelu i prema socijalnim kriterijima Zapažanje postupka u karakterizaciji likova Određivanje faza u razvoju radnje i uočavanje epizoda koje ulaze u pojedine faze Uočava i izdvaja lirske epizode u proznom djelu. Arthur C. S.

D. I Samokovlija. Aska i vuk 10. Krmpotić: Pisma iz Indije 5. Džumhur: Nekrolog jednoj čaršiji (odlomak iz putopisa) glavnog lika (fizička. N. Bašić: Izbor pripovjedaka 4. antagonist Dramatizacija Otkrivanje zanimanja za putopisne Uočavanje motiva u teme putopisnom djelu. Nosač Samuel 8 .P. Z. E. H.Oslo pod snijegom (odlomak iz putopisa Pisma iz Norveške) 29. Čuić: Pripovijetke (izbor) 7. Kočić: Jazavac pred sudom /Izabrane pripovijetke 9. društvenog ili idejnog stajališta Lektira 1. Nušić: Sumnjivo lice /(izabrane komedije) 8. V. Čehov: Šala / Višnjik (izbor pripovjedaka i drama) 12. P. Kestner: Leteći razred 11. Opisivanje jednog svog putovanja objektivnog i subjektivnog stava pisca i načina stvaranja ugođaja Analiziranje bitnih problema dramskog djela Čitanje i razumijevanje dramskog djela Scensko oblikovanje dramskog djela Uočava ustrojstvo dramske radnje Izdvaja protagoniste i antagoniste i određuje temeljni sukob Uočava obilježja putopisa i asocijativnosti kao važan postupak u nastajanju putopisa Iznosi osobna zapažanja o dramskom djelu Ocjenjuje postupke likova s etičkog. S. B. Dnevnik Ane Frank 13. Cesarić: Lirika (izbor poezije) 6. Bazdulj: Ruža I-II 3. I Andrić. psihološka) Naučno – fantastični roman Roman odrastanja Obilježja putopisa: granične književne vrste Kompozicija i značajke drame Protagonist. A. Ć. Sijarić: Zapisi o gradovima 2.

veznike i čestice u rečenici Pravilno rabiti veznike. homonim. odnosnih i neodređenih zamjenica u govorenju i pisanju Razumjeti uloge povratne i povratno – posvojne zamjenice u rečenici Prepoznati priloge. veznika i čestica Pravilan uporaba prijedloga uz pojedine padeže Jednostavni i složeni prijedlozi Prilozi i prijedlozi – pisanje (iz daleka svijeta i izdaleka) Odnosne zamjenice i nepromjenjive riječi u vezničkoj službi u rečenici Mogućnost prepoznavanja i imenovanja nepromjenjivih vrsta riječi 9 . priloga. odnosne i neodređene zamjenice) Pravilno rabiti/upotrebljavati padežne oblike upitnih. arhaizam Stvaranje razrednog rječnika sinonima. GRAMATIKA Programski zahtjevi Značenje riječi Sinonimi. homonima. antonima. istoznačnice. usklike u govorenju i pisanju Prepoznaje i pravilno piše neodređenu zamjenicu s prijedlogom Pravilno piše složene zamjenice s česticom god (nekoliko najčešćih primjera) Razumijeti tvorbu neodređenih zamjenica Razumije kad se čestica god piše sastavljeno. a kada rastavljeno uz zamjenicu Mogućnost razlikovanja priloga i prijedloga te priloga i pridjeva u primjerima istoobličnih riječi Značenje i prepoznavanje sinonima. homonima i arhaizama Svojim riječima zna objasniti pojmove: sinonim.RJEČNIK. čestice. sličnoznačnice Homonimi / istozvučnice Polisemija i homonimija Antonimi – riječi suprotna značenja Arhaizmi – zastarjelice Vrste riječi Zamjenice i njihova uloga u rečenici (upitne. antonim. prijedloge. antonima i arhaizma Rad u skupinama i svaka skupina zapisuje abecednim redom ono što je dobila za zadatak Antonime zapisivati u parovima Odgojno – obrazovni ciljevi MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI Pisanje i izgovor prijedloga.

dopuštenje. subjekt.Glagolski prilozi Prepoznati i razlikovati glagolski prilog prošli Razumjeti njihovo značenje i službu u rečenici REČENICA Jednostavna neproširena. pogodba. pridjev. objektnog ili priložnog skupa Uočava vrste riječi kojima izričemo objekt i priložne oznake Mogućnost izricanja prijedložnog objekta Otkrivanje priložnih oznaka upitnim prilozima 10 . posljedica) Nesamostalni rečenični članovi: atribut i apozicija Upoznati strukturu neproširene i proširene rečenice Prepoznati i imenovati besubjektnu i neoglagoljenu rečenicu Utvrditi znanje o glagolskom i imenskom predikatu Imenica. objekt i priložne oznake Sintagma – pojam i značenje Gramatička svojstva predikata i subjekta Slaganje predikata i subjekta Objekt (besprijedložni i prijedložni) Priložne oznake (namjera. jednostavna proširena. zamjenica. besubjektna i neoglagoljena rečenica Članovi rečenice: samostalni (glavni) i nesamostalni (sporedni) Samostalni članovi: predikat. broj i prilog kao dio imenskog predikata Izricanje subjekta svim vrstama riječi Sročnost predikata i subjekta Ponavljanje i produbljivanje znanja o objektu i priložnim oznakama Prepoznaje subjekt i riječi koje ga dopunjuju Prepoznaje predikat i riječi koje ga dopunjuju Mogućnost uočavanja gramatičkih svojstava subjekta i predikata Prikladno slaže subjekt i predikat Pravilno rabi glagolske priloge Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima i obratno Uočava popridjevljene glagolske priloge Uočava neoglagoljenu i besubjektnu rečenicu Uočava dijelove imenskog predikata: spona ili kopula (pomoćni glagol biti u bilo kojem obliku) i imenska riječ Uočava vrste objekta i priložnih oznaka Prepoznavanje atributa i apozicije i njihovih gramatičkih svojstava Atribut i apozicija kao članovi subjektnog.

Razumjeti značenje različitih vrsta povezivanjem i uvrštavanjem nezavisno složenih rečenica Nezavisno složena rečenica: vezničke i nevezničke rečenice (rečenični niz) Prepoznati zavisno složenu rečenicu Vrste nezavisno složenih rečenica: sastavna. priloge i zamjenice kao vezničke riječi Prepoznaje vrste nezavisno složenih rečenica i zna tipične veznike Uočava da je nezavisno složena rečenica složena od rečenica koje ne ovise jedna o drugoj Razlikuje vrste veznika u nezavisno složenim rečenicama i pravilno piše zarez Izricanje predikata. objektne i atributne rečenice Uočava prijedložni atribut. atributni i apozicijski skup Zaključuje u kojem je skupu atribut i apozicija u rečenici / objaktnom. rastavna. subjekta. vezničke skupove. objekta i atributa rečenicom Prepoznavati priložne rečenice i razumjeti njihovo značenje Uvrštava jednostavne 11 . suprotna. subjektne. subjektnom ili priložnom Uočava kako udruživanjem jednostavnih rečenica nastaje složena Prepoznaje veznička sredstva: veznike. isključna i Prepoznati glavnu i zavisnu rečenicu u zavisno složenoj zaključna rečenici Zavisno složena rečenica Razumjeti značenje predikatne.Razlikuje imenički i pridjevski atribut Razumjeti načine sklapanja jednostavnih rečenica u složenu Udruživati jednostavne rečenice u složenu nizanjem i povezivanjem Prepoznaje apoziciju i prikladno rabi atribut i apoziciju u govorenju i pisanju Složena rečenica – nezavisna i zavisna Stvaranje složene rečenice nizanjem.

posljedična. načinska. mogućnosti i želje složenim rečenicama Prepoznati i razumjeti pogodbu. dopusna rečenica Izricanje pogodbe. subjekt subjektnom rečenicom. objekt i atribut može izreći rečenicom Uočava zavisne umetnute rečenice Uporaba složene rečenice u govorenoj i pisanoj komunikaciji Prepoznaje priložne rečenice i razumije njihovo značenje Mogućnost preoblike zavisne rečenice glagolskim prilozima U jednostavnijim primjerima zamjenjuje imenski predikat predikatnom rečenicom. objekt objektnom rečenicom i atribut atributnom rečenicom Zamjenjivanje priložnih oznaka zavisnim surečenicama Pisanje zareza u zavisno složenoj rečenici s obzirom na različita mjesta zavisne surečenice Uočavanje razlika između rečenica s veznicima da i kako 12 . vremenska. namjerna. predikat. uzročna.Vrste priložnih rečenica: mjesna. mogućnost i želju izrečene kondicionalima Izricati pogodbu i uvjet pogodbenom zavisnom rečenicom rečenice u složenu Uočava veznička sredstva Prepoznaje glavnu i zavisnu surečenicu u zavisno složenoj rečenici Razumije da se subjekt.

isticanje i nabrojanje) Pisanje zareza u nezavisno složenim rečenicama Pisanje zareza u zavisno složenim rečenicama Upravni i neupravni govor u pisanju Produbljivanje znanja o uporabi zareza u jednostavnoj i složenoj rečenici Pisati upravni govor u rečenicama srazličitim odnosima rečenice objašnjenja i rečenice upravnog govora Pravilno pisanje i govorenje u skladu s pravopisnom Razvijena sposobnost pravogovornom i primjene stečenih znanja u gramatičkom normom novonastalim situacijama (slušanje. apoziciju i apozicijski skup Zarezom odvaja zavisnu iza imenice. đ. dž. čitanje i pisanje) Pravilo piše zarez u jednostavnoj rečenici Zarezom odvaja vokativ. naknadno dodani dio. dž. ć. đ.PRAVOGOVOR I PRAVOPIS Programski zahtjevi Veliko početno slovo u imenima društava. povijesnih događaja i javnih skupova Pisanje neodređenih zamjenica i prijedloga. udruga i ustanova. govorenje. je Zarez u jednostavnoj i složenoj rečenici (suprotnost. modalne riječi. ije. razgovaranje. ć. naknadno surečenicu umetnutu među dodane i istaknute riječi i dijelove glavne surečenice skupove riječi Pravilna uporaba zareza Zarezom odvaja rečenice u kada je zavisna surečenica u nizu inverziji Pisanje upravnog govora u skladu s pravopisom Mogućnost preoblike upravnog u neupravni govor i obratno 13 . ije. je Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci Pravilno pisati veliko slovo u najčešćim primjerima ISHODI UČENJA MINIMALNI MAKSIMALNI Veliko slovo u jednostavnijim Primjena pravopisne norme i češće rabljenim primjerima u svakodnevnom pisanju i čitanju Pravilno pisati neodređene zamjenice s prijedlogom i česticom god Uvježbati pisanje i izgovor riječi u kojima se pojavljuju glasovi č. društvenih i stilski pokreta. organizacija. zamjenica i čestice god Pisanje riječi s glasovima č.

kompoziciju personificiranih likova neobičnu i orginalnu temu Pričanje u 1. predlaganje najboljeg rješenja i zaključak Subjektivno. biljnog svijeta ili iz dječje vlastite osobine. likove U oblikovanju priče iz fantastičnog. slikovitost i subjektivnost u putopisu Piše putopis o udaljenim krajevima Mogućnost samostalnog izbora teme i pisanja problemskog članka prema shemi: NASLOV TVRDNJA DOKAZI I PRIJEDLOZI ZAKLJUČAK RASPRAVLJANJE Problemski članak Odabrati temu koja predstavlja neki problem iz oblasti sporta. pristrano. priču stvarnik Odabrati zanimljivu. Uočiti da je problemski članak vrsta raspravljanja i da se zasniva na mišljenju i prosuđivanju pojava. Likovi imaju imena upotrebljava računalnog. pazi na redoslijed pojedinosti u interijeru Opisuje stvarno. jezik i dijalog i monolog svakodnevnice međusobno su povezani. bića i događaja 14 . licu (dijelove fabule). U portretiranju i karakterizaciji likova koristi se humorom Opis zatvorenog prostora (interijera) Uočavanje pojedinosti i ostvarivanje prostornih i drugih veza među njima Njegovanje slikovitosti u izražavanju Uočavanje obilježja putopisa i mogućnost opisa osobnog putovanja Kompozicija sastava ostvarena. temu. čuvanja okoliša itd. opisivanje. životinjskog i (obična i neobična).Oblici izražavanja NARACIJA KULTURA USMENOGA I PISMENOGA IZRAŽAVANJA Očekivana postignuća u usmenom i pismenom Odgojno – obrazovni ciljevi i Programski sadržaji izražavanju zadatci MINIMALNA MAKSIMALNA Stvaranje zamišljene Poticati maštu i objediniti Sposobnost stvaranja Sposobnost uvođenja u priče znanje iz teorije književnosti priče koja ima naslov. stanovanja. zabave. ili 3. na temelju vlastitih dojmova opisuje doživljaj zatvorenog prostora DESKRIPCIJA Pisanje putopisa Izražena maštovitost. pripovijedanje. stvari. nepristrano. traganje za rješenjima problema. objektivno Mogućnost pisanja putopisa o vlastitom zavičaju Putopis ima elemente slikovitosti ostvarene epitetom i usporedbom Sposobnost stvaranja kompozicije problemskog članka: najava problema (tvrdnja). znanosti.

Pisanje scenarija (uočavanje obilježja scenarija)

Uspoređivanje literarnog djela i scenarija

Provođenje artikulacijskih akcenatskih i intonacijskih govornih vježbi ČITANJE

Prepisati sve glasove s kojima učenici imaju problema pri izgovoru - napraviti školsku razlikovnu gramatiku Razvijati vještinu interpretativnog čitanja Preoblikovati pripovjedni tekst u dramski

Mogućnost preoblike nekog kraćeg književnog teksta iz čitanke u scenarij Scenarij ima dva tekstovna dijela: video i audio Pravilno čita naglasnu ili akcenatsku cjelinu Pravilno čita prozne, lirske i dramske tekstove Zamjećuje ulogu rečeničnih znakova i njihovu vezu s govornim vrijednotama Vrši dramatizaciju na kratkim primjerima

Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija

Interpretativno čitanje lirskih, pripovjednih i dramskih tekstova

Dramatizacija neke priče iz čitanke Pisanje diktata: kontrolni diktat, diktat sa sprječavanjem grešaka, izborni diktat Pisanje dviju školskih zadaća tijekom školske godine.

Dramatizira opširniji tekst

PISANJE

MEDIJSKA KULTURA Programski zahtjevi Odgojno – obrazovni ciljevi i zadatci 15 MINIMALNI ISHODI UČENJA MAKSIMALNI

Igrani film Vrste igranog filma Literarni elementi filma ( scenarij )

Prepoznati i objasniti obilježja igranoga filma i filmske priče Razumjeti nastanak filma – od priče do snimanja

Prepoznaje i imenuje obilježja igranoga filma: postojanje glumaca i izmišljene filmske priče Pokušaj stvaranja scenarija prema književnom djelu (priča iz čitanke) Uočava obavijesnu, obrazovnu i zabavnu ulogu radija

Uočava ideju te odnose među likovima i izražajna sredstva Razlikuje vrste igranoga filma; uspoređuje film i književno djelo Pokušaj stvaranja vlastitog scenarija Razvijena kultura slušanja, razmišljanja, govorenja i prosuđivanja

Radio Zvuk – radijsko izražajno sredstvo Vrste radijskih emisija: obavijesne, obrazovne, zabavne Televizijske emisije (informativne, obrazovne, dokumentarne, zabavne)

Prepoznati radijska izražajna sredstva Razlikovati vrste radijskih emisija

Razlikovati vrste televizijskih emisija s obzirom na njihovu namjenu Mogućnost iznošenja doživljaja jedne obavijesne i jedne zabavne televizijske emisije Samostalno se služiti rječnikom, enciklopedijom i pravopisom

Uočava ulogu televizijskoga programa u životu suvremenoga čovjeka Razvijen selektivni pristup televizijskom programu Enciklopedija na računalu – način nalaženja podataka

Knjižnica / biblioteke– knjižna građa

Mogućnost pronalaženja pojma u rječniku i enciklopediji

DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavni program za predmet Bosanski,hrvatski,srpski jezik i književnost u VIII razredu devetogodišnje osnovne škole strukturiran je od slijedećih nastavnih područja: 16

1. Jezik (gramatika, pravopis, pravogovor, rječnik, razvoj standardnog jezika); 2. Književnost (interpretacija književnih tekstova, čitanačkih i lektirskih); 3. Kultura izražavanja (oblici izražavanja u nastavi i vježbe usmenog i pismenog izražavanja, te dvije školske pismene zadaće); 4. Film(povijest i osnove filmske umjetnosti); 5. Scenske umjetnosti (dramski igrokazi, poetske recitacije i dramatizacije tekstova); 6. Medijska kultura (strip, periodika, radio, televizija, internet, biblioteka). Prijedlog Nastavnog programa uključuje jezičke, umjetničke,stvaralačke i medijske sadržaje zasnovane na međusobnom prožimanju (korelativnost i integrativnost) nastavnih područja i nastavnih disciplina i predmeta (interdisciplinarnost i povezanost sa drugim nastavnim predmetima: historijom, likovnom kulturom, muzičkom kulturom i dr.) Također,prijedlog Nastavnog programa temelji se na: a) izboru umjetničkih i znanstvenih sadržaja na principima primjerenosti, reprezentativnosti, egzemplarnosti, odgojnosti, tekstualne adekvatnosti itd.; b) rasporedu, odnosno organizaciji nastavnih sadržaja po principima kontinuiteta i vertikalno-spiralnog slijeda,kao i principima integracije i korelacije. Osnovni ciljevi, zadaci, složenost i svrha nastave po pojedinim nastavnim područjima trebaju biti zasnovani na usvajanju osnovnih pojmova iz gramatike, teorije i interpretacije književnosti, vježbi usmenog i pismenog izražavanja, stvaranja vlastitih tekstova (pismenih sastavaka), te ovladavanj osnovnim elementima i tehnikama iz filmske i scenskuih umjetnosti,te medijske kulture. Prilikom izrade Nastavnoga programa iz književnosti vodilo se računa o estetskim,etičkim i nacionalnim kriterijima u izboru književnih djela i pisaca,što je uzrokovalo relativno veći broj obaveznih tekstova za čitanku. Zato je važno naglasiti da sami nastavnici prilikom izrade globalnih i operativnih nastavnih planova i programa mogu vršiti određenu selekciju obaveznih književnih tekstova, ali svi tekstovi moraju biti zastupljeni u čitankama. Vrlo je važno naglasiti da ovan Nastavni program treba biti popraćen adekvatnom udžbeničkom i priručničkom literaturom (Čitanka, Naš jezik, Kultura izražavanja, priručnici za nastavnike, priručnici za učenike(radne sveske), Vodič kroz lektiru,Videočitanka, Medijska čitanka. Knjige lektire moraju biti opremljene standardiziranom kritičko-metodičkom aparaturom (predgovor,biografija i bibliografija,metodička studija) koju trebaju uraditi stručno kvalificirana lica (kritičari, pisci, metodičari).

17

STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI ENGLESKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. 8. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) 18 .

• može locirati. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. • može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne.CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao prvog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. vlada osnovnim vokabularom. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. ali pravi mnogo veoma primjetnih pauza i grešaka kod započinjanja. 19 Govor Pisanje . kratke vijesti. • može nakratko povesti razgovor. Učenik • može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. komparirati.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. • zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. • zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. • može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. • Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se. fondom jednostavnih naučenih fraza i osnovnim gramatičkim strukturama u proširenoj usmenoj produkciji. iako sagovornici mogu zahtijevati da im ponešto ponovi. • još uvijek sporo čita. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. jednostavna uputstva). • izgovara bez poteškoća neke poznate nizove. • može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Učenik • može pismeno opisati nekolicinu svakodnevnih situacija. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. ali još uvijek pravi osnovne greške.).2 Zajedničkog evropskog okvira za jezike – CEFR. Čitanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. • može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. pitati za cijenu.

tačno/netačno .brojive i nebrojive.postavljaju i daju odgovore na lična pitanja. grandmothers. • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške (vremena. osnovni 20 .Pokazne .višestrukog izbora • • b) ČITANJE I REAGIRANJE: Učenici će čitati kratke tekstove u sebi ili naglas i reagirat će: . uglavnom osnovni rječnik.odnosne zamenice: who. crafts room. razred Osnovna škola 6. npr. te spajanjem stubaca predviđanjem osnovnog sadržaja teksta popunjavanjem praznina i tabela bilježenjem ključnih riječi i izraza rješavanjem zadataka: . grandfathers) Zamjenice: . best friend. prostoraširene rečenice i rečenice spojene jednostavnim veznicima (i. library. that Pridjeve: .uočavanjem opšte ili posebne informacije . godina učenja engleskog jezika Prvi nivo osnovnog znanja •Prijateljstvo - • - • Nauka i tehologija • Zdravlje i dobra kondicija • Praznici i tradicija - . daju i slijede uputsva (npr. old friend Nauka i tehnologija i njihov uticaj na naš svakodnevni život.Složenice u množini (npr. ali). npr. nešto proširen rječnik. kako da koriste neku napravu) Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirat će: Gramatika Učenici će obnavljati i učiti: Imenice: .Prisvojne . itd.predviđanjem sadržaja ili suštine teksta • Školski predmeti i prostorije u školi.Neodređene .izraze u usmenom ili pisanom obliku: svoje stavove u vezi sa datim temama.Determinatore: Vokabular Učenici će obnavljati ili učiti vokabular koji se odnosi na date teme: 8. proces osjećanja . • zna koristiti neke izvedene oblike osnovnih riječi i osnovna glagolska vremna. događaji. camara. Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. vlastiti planovi i planovi članova porodice). PROGRAMSKI SADRŽAJI • Nivo Teme • Škola Funkcije i vještine Učenici će moći da: . Zdravlje i dobra kondicija. banka. pri čemu će iznositi razloge za i protiv .Upitne . mjesta događaje u prošlosti neki izum. gymnasium. computer room. itd. Prijeteljstvo. laboratory. i konstrukcijom There is /There are .traže.opišu nešto opširnije: osobe.Lične . davanjem kratkih i nešto dužih odgovora uočavanjem opšte i posebne informacije spajanjem pitanja i odgovarajućih odgovora. predmete. good friend. assembly hall. any. which.koriste javne usluge (npr.Znanje o jeziku Zna pisati jednostavne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. nešto proširen rječnik. afiksi) i daje nespretne formulacije. computers. telephone. kao i pitanja u vezi sa mišljenjima drugih . close friend. home appliances. npr. u vezi sa riječima koje izražavaju neodređenu količinu ili broj: some.

sensitive. itd. . koji se odnose na date teme . painter.pišu ili izlažu u obliku ulogama usmene prezentacije . Složenice. 21 . insensitive. osnovni rječnik. poznatu ličnost zasniva na prethodnom čitanju. npr. births. guitarist.pisati: kratke poruke kraću priču. najbitnije Priloge. drama.održati usmenu prezentaciju koja se susjeda.porede ljude i predmete . petrol pump. many. schoolday. whose . can. some. itd. orchestra. musician. landscape painter itd. may.raditi zajednički na projektu. Pored stalnog izgrađivanja vokabulara. any. koji se odnose na date teme . the.tačno/netačno . (a) few. (a) little. popular. učenici će učiti da koriste: Afikse. izražavajući temu slaganje i neslaganje uz obrazloženje) aktivnostima u kojima se igra po . pri čemu će navesti prednosti i loše strane onoga što obrazlažu .lična pisma. just.govore/pišu o dobrim i razgovorima i diskusijama iz lošim stranama. npr. considerate. koji se odnose na date teme i gramatiku. power station.Pasiv.rade zajednički na rješavanju nekog problema b) PISANJE: Učenici će: . which. funerals. birthday parties. ili koje se zasnivaju na prethodnom - Članove: a/an. smoking. obedient. raznih oblika i značenja. inconsiderate itd.Present Simple i Past Simple . Upitne pridjeve: what. carnivals.Modalni glagoli: must. sprovedenom istraživanju ili intervjuiranju nekolicine ljudi (integrated skills) .Present Perfect (sa for. rješavajući (npr. friendship. npr. slušanju. drinking.intervjuišu svog para. npr. telefon) . music. • Kultura i umjetnost. literature. zero Prisvojne pridjeve Pokazne pridjeve Pridjeve za neodređenu količinu i broj. disobedient.igrati po ulogama . npr. actor.željeznička /autobuska stanica/aerodrom. npr.učestvovati u jednostavnim: . Past Simple . događaj ili davati uzroke/posljedice .Opisne pridjeve.Present Perfect vs. could. fast food. koje se odnose na date teme. itd. itd. itd. marriages. much.Nepravilnu komparaciju Glagole: . razglednice. (aktivnosti koje vodi nastavnik. uticaj nauke i problem kako bi podnijeli izvještaj o tehnologije na rezultatima svakodnevni život) .Komparaciju priloga Prijedloge u konstrukcijama: rječnik. should . u vezi sa datim temama .višestrukog izbora PRODUKCIJA: a) GOVOR Učenici će: .rješavanjem zadataka . unpopular. na datu svakodnevnog života (npr. all. since. itd. npr. Antonime. have to. Past Simple . portrait painter. already) . might. discussion. • Nacionalni praznici i proslave u različitim zemljama. radove u kojima se iznosi mišljenje različite opise . yet.prepričavati priču.izraziti mišljenje u vezi sa datom temom.Past Continuous vs. weddings.

popunjavati i pisati upitnike .rečenice (prvi tip i drugi tip) . go on a diet Prijevodne ekvivalente ključnih riječi i izraza. koji se odnose na date teme.If .diktate .praviti postere. npr. afraid of.ključne riječi i izraze . sun. no. knew. npr. molbe) - Homofone. zapovijesti.čitanju. new. go for a walk.ispravljati greške . kao i nekim drugim stranim jezicima Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. 22 . hear. slušanju ili korištenju bilježaka) . here. itd. know itd. pridjev + prijedlog (npr. raspored časova itd. take up an activity. Kolokacije. ready for.Vremenske (koje započinju sa when) Direktni i indirektni govor (izjave. koje se odnose na date teme. son. do a sport. pri čemu se vrši odabrano poređenje sa maternjim jezikom učenika.svoje biljleške .) Rečenice: .

red vožnje). obitelj i druge ljude. naučenih izraza.CEFR. • može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. obrazovanje. • na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. • ima još poteškoća kod izgovora. bližoj okolini – na poznate teme i situacije). rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. Učenik • zna opisati sebe . 23 Govor . Čitanje i razumijevanje Učenik • zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. što može povremeno otežati komunikaciju. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I OČEKIVANI REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi engleskog kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. • razumije glavnu poentu u kratkim jednostavnim uputstvima. • razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. razglednice/kratka pisma. • može razgovarati na zadanu temu.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. oglasi. • vlada najosnovnijim fondom jednostavnih. • može pronaći određene informacije u tekstovima u kojima se koristi jednostavan jezik (npr. koji govore o svakodnevnom životu.ENGLESKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. vremenska prognoza.1 Zajedničkog evropskog okvira za jezike . Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. kratke informacije o nekoj osobi. 8. poslu. • može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. jelovnici. Još uvijek se primjećuje strani naglasak.vlastito porijeklo. prospekti. porodici. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr. objavama i prati promjenu teme na TV vijestima.

yours…) • Svijet . party. Vokabular Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme. tačnih i netačnih those) • Kultura .zero . spajanjem . jednostavan diktat). • kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. .Neodređene (somebody. kao npr.Pokazne (this.upućivati a) SLUŠANJE I REAGIRANJE: . going out to the cinema. • može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. npr. favourite sports.prisvojne pridjeve.Pisanje Učenik • zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali često pravi osnovne greške i daje nespretne formulacije (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). npr. these.članove: a/an. • Učenici svjesno stiču znanje o jeziku primjenjujući različite strategije učenja. the.upoznavati • Prošli .koristiti rječnik i sebi ili naglas. • Dom i porodica nešto prošireniji vokabular npr. those Učenici će čitati kratke tekstove. this (girl). that. u (boys) .Determinatore. prepoznavanjem drugima something…) netačnih/tačnih tvrdnji. čuvenih Britanaca i mjesta engleskog govornog područja Znanje o jeziku Stupanj 8.Upitne (who. sutrašnjic . nebrojive odgovarajuće pozdrave i . druge događaji b) ČITANJE I REAGIRANJE: . Pridjeve: dopunjavanjem nedovršenih rečenica .obraćati se 2) verbalno. prezentiranjem određenih . godina učenja engleskog jezika PROGRAMSKI SADRŽAJI Gramatika Teme Aktivnosti Učenici će: Učenici će učiti ili ponavljati: • Dom i RECEPCIJA: porodica Imenice: .brojive. slika i tekstova.pokazne pridjeve.pridjeve neodređene • London 24 Funkcije i vještine . . family members and their occupations • Zabava i slobodne aktivnosti nešto prošireniji rječnik npr. odgovaranjem na anybody. what. amusement park • Kultura rječnik vezan uz tipične karakteristike britanskog i bosankohercegovačkog domaćinstva.Prisvojne (mine. i druge dijelova odslušenog teksta mimikom whose) itd. i reagirati . lične podatke. nobody. that (boy). razred Osnovna škola 3. games unusual hobbies. e pitanja.Lične (padež subjekta i aktivnosti objekta) 1) neverbalno.pravilnu/nepravilnu množinu • Zabava i Učenici će slušati izgovoreni tekst i odgovarati na Zamjenice: slobodne reagirati: njih . which. theatre. these (girls).predstaviti sebe izraza.

prihvatiti ili odbiti ponude .Praviti kratke jednostavne množine) dijaloge koji se temelje na Present Perfect temama o kojima se raspravljalo Priloge (najčešće): ./Sarajevo • Film i TV • Problemi naučiti voditi svoj vlastiti . traženjem pogrešaka i njihovim ispravljanjem u tekstu.Složenice u vezi sa . should Imperativ (sva lica jednine i . mjesta i buduće događaje • Prošli događaji Priloške odredbe za vrijeme. hot – cold . npr. whose) Opisne pridjeve (najčešće): u okviru datih tema Nepravilno poređenje pridjeva Brojeve: 100. p. upitna forma) kratkih tekstova jednostavnim Present Continuous rečenicama. upitna forma) Present Continuous za izražavanje budućnosti Going to oblik PRODUKCIJA: Glagole: be..upitne pridjeve (what.m. Past Simple pravilnih i prepoznavanjem netačnih tvrdnji. riječi koje idu zajedno • London/Sarajevo rječnik vezan uz upute i lokacije pri razgledanju grada • Film i TV rječnik vezan za vrste filmova i serija • Problemi rječnik vezan uz školska pravila. traženjem određenih informacija. right. Učenici će: have to.m. upitna a) GOVOR: forma) Modalne glagole: can. last year) .opisivati buduće planove . npr. (potvrdna. . smjer (left.pravac.opisivati: .vrijeme (last week. quickly) 25 • Svijet sutrašnjice rječnik vezan uz transport. may.Pjevati pjesme .način (slowly.aktivnostI .Afikse u vezi sa datim temama i gramatikom (-s. have/have got (potvrdna. USA.Sudjelovati u razgovoru o . Present Simple (potvrdna. -ing) . spajanjem slika i tekstova. odrična. jezične igre . označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji.učiti i vježbati fonetski izgovor .Igrati po ulogama. najčešće (a. west) . all) . odrična.Antonime u vezi sa datim temama (fast – slow. prezentiranjem određenih dijelova teksta mimikom itd.izražavati zahtjeve i prijedloge .Skraćenice.. any. UK.ljude i predmete . up – down.mjesto . probleme učenika u svakodnevnom životu Osim što će stalno proširivati vokabular. which. zadanim temama east.tražiti i davati savjete 1) neverbalno. many. 1000… 2) verbalno. must.Prepričavati kratke priče i šale . postavljanjem Glagole: pitanja i odgovaranjem na pitanja. nepravilnih glagola dopunjavanjem nepoznatih rečenica Future Simple: shall/will itd. vrijeme.postavljati količine i broja (some. prepričavanjem dijelova ili cijelih odrična. skraćenice za dane u sedmici i mjesece . upotrebom novog (potvrdna. upitna vokabulara u konkretnim forma) primjerima/rečenicama. odrična.neka raspoloženja i stanja . učenici će ponavljati ili učiti da koriste: . much.

. swimming-pool. Redati ispremetane riječi Prijedloge: nešto proširenija upotreba prijedloga za mjesto i vrijeme Rečenice: Red riječi (uz upotrebu priloga učestalosti npr. pjesme itd. Recitirati.tražiti i davati informacije Učenici će: Pisati diktate Prepričavati/prepisivati kratke tekstove Pisati sastave na određene teme Dopunjavati nedovršene rečenice. always . sometimes) .slušati očekujući da čuju određenu informaciju - .Kolokacije u vezi sa datim temama (outdoor sports. tabele križaljke.vježbati pisanje različitih tekstova 26 . make a phone call) Napomena Navedena leksika je prijedlog i ne treba se shvatiti kao ograničavajuća. dramatizirati b) PISANJE: .pitanja i odgovarati na njih - itd. penfriend) .slušati pjesme i prepoznavati stihove . basketball. to do homework. never.There is a/There are some… Is there a…? Are there any…? datim temama ( football.

• Izgovor učenika je općenito dovoljno jasan i razumije se čak i u slučaju kada sagovornici zahtijevaju da im ponešto ponovi. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može uz znatan napor razumjeti jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njega od neposredne važnosti. kratke vijesti.. Zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške (vremena. te obavljati dosta transakcija (kupiti poštanske marke na pošti.NJEMAČKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. bilješke) u vezi sa svakodnevnim potrebama. kontrastirati jednu ili više određenih informacija u nešto širem tekstu. Može razumjeti kratke informacije društvenog tipa. vlastiti planovi i planovi članova porodice). • Zna napisati kratke jednostavne poruke (lična pisma. • Može razumjeti glavne ideje i neke detalje u tekstu koji se sastoji od nekoliko pasusa. Vlada najosnovnijim gramatičkim strukturama. • Zna pisati jednostavne opise i sastave na veoma poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti.1 i djelimičnom dostizanju nivoa A2. Može razumjeti iskaz ukoliko je jasno artikuliran standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne. 27 . jednostavna uputstva). VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A2. Čitanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti kratke jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular (privatna pisma. • Izgovara bez poteškoća neke poznate nizove ali pravi mnogo veoma primijetnih pauza i grešaka kod započinjanja. objave) i pratiti promjenu teme na TV vijestima. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. afiksi) i daje mnogo nespretnih formulacija.2 Evropskog okvira za strane jezike (prvi stupanj osnovnog znanja). komparirati. ali je rijetko u stanju da ga dragovoljno nastavi jer ne razumije dovoljno. Može locirati. • Može razumjeti glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. • Zna popuniti jednostavne formulare ličnim podacima. Može nakratko povesti razgovor. ali još uvijek pravi mnogo osnovnih grešaka. pitati za cijenu.). Govor • Učenik može dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme za koju je lično vezan. u restoranu tražiti pomoć konobara i sl. Sporo čita i teže razumije čak i relativno kratke odlomke teksta. događaji. Ponekad je u stanju da pogodi iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica. Pisanje • Učenik je u stanju da pismeno opiše nekolicinu svakodnevnih situacija.

dopunjavanja teksta.nešto obrazložiti -opisati mjesto stanovanja -izraziti osjećanja -govoriti o svom hobiju -nabrojati vrste sportova -objasniti statistiku.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . -iskazati mišljenje o nečem -nešto uporediti -razgovarati sa ljekarom -opisati medije i njihovu funkciju -diskutirati o TV-programu -nabrojati svoje omiljene emisije i obrazložiti izbor 28 . 9.Složenice Zamjenice: .. Škola: Schulräume. 2. Missverständnis. der Alltag. 8. . Sprachkenntnisse verbessern.futur I. . 5. jemandem zuhören. Kontakt aufnehmen. .prezent modalnih glagola dürfen. man Pridjevi: .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu.čitati rečenice i kraće tekstove. . npr.popunjavanjem praznina u tekstu. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: -Dativ množine . 7. Schüleraustausch. Svakodnevni život: Tagesablauf. Wochenplan. poznate ličnosti Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati . popunjavanja tabela i sl.popunjavanjem tabela. lügen. nichts. prospekta i slično -uspostaviti kontakt telefonom ili mailom -diskutirati pro i kontra -ispričati o nečem u prošlosti -predstaviti najboljeg prijatelja -imenovati zgrade u gradu -opisati put . 4. gemeinsame Interessen haben.povezivanjem slike i slušanog teksta. loben. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. odgovaranja na postavljena pitanja. 3. Schulen vergleichen.Znanje o jeziku Tematske cjeline: 1. Freizeitaktivitäten Život u gradu: Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme.. jemandem vertrauen. verzeihen.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će ..glagol werden + pridjev Glagoli: .Neodređene zamjenice viele. . Schulpartnerschaft. pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. diese. Freundschaften schließen. grafički prikaz i sl. : Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -razumjeti tekst oglasa. . Prijateljstvo: jemanden gut verstehen. prošlog. 6. etwas. Toleranz. Termine vereinbaren. sollen..davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl. • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku.prezent glagola werden. Schulalltag. dieses .prezent za izražavanje aktuelnog. Verabredungen. budućnosti .Pokazne zamjenice dieser.označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji .Lične zamjenice u u dativu . PROGRAMSKI SADRŽAJI Škola Svakodnevni život Prijateljstvo Život u gradu Nauka i tehnologija Zdravlje i dobra kondicija Praznici i tradicija Sredstva informiranja Zemlje njemačkog govornog područja – znamenitosti. . navika.

Reisen und Ausflüge. predstaviti neku muzičku grupu i sl. die Brücke. . ili.postavljati jednostavna pitanja.. berichten . Nauka i tehnologija Handy.perfekt slabih glagola Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznicima weil i dass Indirektni govor u indikativu bez veznika dass (Er hat gesagt. . die zweite Straße links.. Valentinstag..igrati uloge. im Internet surfen. Familienfeste. Weihnachtslieder. Wo spricht man Deutsch?.riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i. Ostern. Fitness. Sportreportage.ich hätte za izražavanje želje . der Markt. 29 . dijelove rečenice ili cijele rečenice. der Bildschirm. ein Fest vorbereiten. . Jugendsendung.. feierlich. Nachrichtensendung. . onda .preterit pomoćnih i modalnih glagola. an der Post vorbei.dopunjavati izostavljene riječi. die Apotheke. gemütlich. gesundes Essen. -opisati proslave -čestitati praznike -opisati život u porodici -nabrojati zemlje njemačkog govornog područja i neke poznate znamenitosti u pojedinim gradovima GOVOR: Učenici će: . Bajram. . Karneval. Zemlje njemačkog govornog područja: Sehenswürdigkeiten. Erfindungen. das Rathuas.. die Kirche..govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. .davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. PISANJE Učenici će: .. Zeitschrift. Medien früher und heute. durch den Park. geradeaus. Praznici i tradicija:Weihnachten. vom Markt zum Rathaus. Zeitung.. .prepisivati rečenice i kraće tekstove. Übergewicht. das Schwimmbad.. Wettbewerb. sich bedanken. einen Weg beschreiben. . Medikamente nehmen. Glückwünsche. Computer. er kommt morgen. bis zur nächsten Kreuzung. nicht rauchen dürfen. sich orientieren. . die Tastatur. Sportarten. Werbung...-iskazati sklonosti -opisati omiljene zvijezde.pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. einen Rekord aufstellen. sich für etwas interessieren. Sport treiben. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum. sich bewegen. Zdravlje i dobra kondicija: (un)gesund leben. die Ampel..voditi dijaloge prema datoj skici.) Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme der Bahnhof.samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu .. Sredstva informiranja: Fernsehprogramm.rekonstruirati riječi i rečenice. . Rundfunk.

Govor • Učenik zna opisati obitelj. kratke informacije o nekoj osobi. Kod slobodnog pismenog izražavanja pravi brojne greške različite prirode. prospekti. izobrazbu. druge ljude. osnovnim vokabularom i osnovnim gramatičkim strukturama. naučenih izraza. red vožnje) zna pronaći konkretne informacije i može razumjeti kratka jednostavna pisma. Učenik može pratiti standardan govor ukoliko se govori tempom sporijim od normalnog i ako mu se neko obraća direktno. Komunikacija može biti otežana i može doći do nesporazuma. rutinskim događanjima ili koji sadrže jednostavna uputstva. vlastito porijeklo. jelovnici. • Može dati informacije o kratkim tekstovima koje je slušao. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/tjedno – 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemačkog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A1. Pravi često greške i kod veoma jednostavnog nešto produženog razgovora. Na javnim mjestima razumije natpise koji se često pojavljuju. • Razumije bitne stvari iz kratkih jednostavnih obavijesti i priča.3 i djelimičnom postizanju nivoa A2. • Razgovor o svakodnevnim temama još je ograničen zbog malog fonda riječi te se služi uglavnom jednostavnim strukturama. 30 . Čitanje i razumijevanje • Učenik zna pročitati poznate i neke nepoznate riječi i pasuse iz kratkih tekstova. lične podatke. jednostavan diktat). čime se bavi. Još uvijek se primjećuje strani naglasak. • Vlada najosnovnijim fondom jednostavnih.NJEMAČKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. Često mora zahtijevati da mu se nešto ponovi. • U svakodnevnim tekstovima (npr. poslu. Pisanje • Učenik zna dosta tačno pisati najčešće riječi ali stalno pravi osnovne greške i daje mnogo nespretnih formulacija (iz konteksta možemo zaključiti šta je učenik htio reći). • Učenik može pisati jednostavne tekstove lične prirode u okviru predvidivih svakodnevnih potreba i iskustva (jednostavan tekst na razglednici. Jezičke vještine Očekivani rezultati/ ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenik može razumjeti jednostavne i često korištene rečenice (npr.1 Evropskog okvira za strane jezike. • Može razgovarati na zadanu temu. bližoj okolini). oglasi. • Poteškoće kod izgovora mogu povremeno otežati komunikaciju. koji govore o svakodnevnom životu. obitelji.

Neodređene zamjenice viele. . .čitati jelovnik -govoriti o vlastitim navikama kada je jelo u pitanju -davati prijedloge -prihvatiti ili odbiti nečiji poziv -opisati neki predio -nešto porediti . pridruživanja podnaslova dijelovima teksta. na koncert. ein Museum besichtigen Nastavne i vanna stavne aktivnosti i školske proslave: die Projektarbeit. 3.popunjavanjem praznina u tekstu. der Zirkus. dieses . .tražiti osnovne informacije u tekstu pritom rješavajući zadatke poput: pridruživanja slike tekstu. 2. . PROGRAMSKI SADRŽAJI Tematske cjeline: 1. Život u gradu Vokabular Učenici ce usvajati novi i proširivati već usvojeni vokabular koji se odnosi na date teme. eine Schulfeier organisieren. 7.prezent glagola sa razdvojivim prefiksom .naručiti nešto u restoranu . npr.futur I.voditi intervju .čitati rečenice i kraće tekstove. an einem Projekt teilnehmen.Lične zamjenice u u dativu .Pokazne zamjenice dieser. 4. auf die Geschwister aufpassen. odgovaranja na postavljena pitanja.preterit pomoćnih glagola. diese. . . popunjavanja tabela i sl.rješavanjem zadataka višestrukog izbora ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će . auftreten...Upitna zamjenica welcher. 5. .označavanjem tačnih i netačnih tvrdnji ..povezivanjem slike i slušanog teksta. das Zimmer aufräumen. ein Thema bearbeiten. odlazak u restoran Zemlje njemačkog govornog područja Moja domovina Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona i sl.prezent glagola werden. podjeli poslova u porodici -imenovati predmete u domaćinstvu . posjeta prijatelju. sollen.Komparacija pridjeva (pravilna i nepravilna) . Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: -govoriti o svojoj porodici i odnosu sa roditeljima . welches Pridjevi: . dopunjavanja teksta. 8. Gramatika Učenici će učiti o tome i koristiti : Imenice: Dativ množine Zamjenice: .ich hätte za izražavanje želje Život u porodici / obitelji: im Haushalt helfen. das Publikum. ein Theaterstück aufführen.popuniti formular Život u porodici/obitelji Slobodno vrijeme (odlazak u kino.. . .popunjavanjem tabela.opisati vlastitu sobu -govoriti o interesovanjima . die Artistenummer.Znanje o jeziku • Učenici svjesno usvajaju znanje o jeziku. . u muzej. 6. označavanja tačnih i netačnih tvrdnji. den Müll wegbringen Slobodno vrijeme: ins Konzert gehen.navesti datum . nichts. gute Musik genießen. welche. etwas.glagol werden + pridjev Glagoli: .prezent modalnih glagola dürfen. der Clown. : 31 .) Nastavne i vannastavne aktivnosti i školske proslave Život u gradu Bavljenje sportom Jelo i piće.opisati jedan dan . man . sich mit einem Thema beschäftigen.

das Gebirge. ili. odlazak u restoran Hunger haben.prepisivati rečenice i kraće tekstove. Durst haben.davati važne informacije o sebi i neposrednom okruženju. sportaša i sl. .? grenzen an.davati savjete . onda . Wie komme ich zum Schwimmbad?.. der Fluss. die Sporthalle..opisati mjesto stanovanja . Speisekarte. Učenici će koristiti ali ne i učiti o sljedećem: Priloge najfrekventnije priloge za mjesto i vrijeme 32 . geradeaus.. das Stadion.rekonstruirati riječi i rečenice. die die Zemlje njemačkog govornog područja: Wo liegt.dopunjavati izostavljene riječi. . piće. .igrati uloge. bestellen. die erste Straße links...pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge.. trainieren.perfekt slabih glagola Brojevi: -redni brojevi za iskazivanje datuma Prijedlozi: Prijedlozi sa dativom Rečenica: Red riječi u zavisnosloženoj rečenici Zavisnosložena rečenica sa veznikom weil Indirektni govor u indikativu bez veznika dass der Bahnhof. an der Ampel. die Hauptstadt. . ..riječi i grupe riječi i rečenice povezivati jednostavnim veznicima i.. Bavljenje sportom Sportarten. PISANJE Učenici će: ..samostalno napisati kratki tekst (vođeno pisanje) .. die Einwohnerzahl. die Post. . .pisati kratki jednostavan tekst prema datom tekstualnom modelu . die Kirche.voditi dijaloge prema datoj skici.napisati razglednicu . Lieblingsspeise. der Nachtisch. der Leistungssportler.opisati omiljenu muzičku grupu. das Schwimmbad. . dijelove rečenice ili cijele rečenice.opisati put .. die Brücke.. Jelo. Napomena: Navedena leksika je samo prijedlog moguće leksike te se ne smije shvatiti kao obavezan leksički minimum. .imenovati vrste sportova .postavljati jednostavna pitanja. zahlen.govoriti kratke iskaze sa mnogo pauza i tražeći odgovarajuće izraze. Sport treiben.imenovati zgrade u gradu .osnovne informacije o Njemačkoj i Austriji -znati govoriti o znamenitostima u zemljama njemačkog govornog područja i svojoj domovini GOVOR: Učenici će: . .iskazati mišljenje o nečem .

savjete. praznici. sport. podsjetnike.1. i djelimično nivoa A2. prijatelji. Evropskog okvira za strane jezike. kratka pisma. poruke.) • opisuje i upoređuje predmete i osobe • u govoru vodi računa o pravilnoj artikulaciji glasova i intonaciji rečenice • piše kratki opis događaja. • Na ovom nivou učenja učenik prepoznaj... recepte. kupovina. jelovnicima. ponavlja. škola.. čestitke. u školi. na utakmici…) • razumije jednostavne upute.2. postavlja pitanja i daje odgovore • izražava lični stav i osjećanja • govori o svojim svakodnevnim aktivnostima • opisuje i govori o osobama iz bližeg okruženja (porodica. kuhinjskim receptima… • čita i razumije kratke novinske članke. ličnog iskustva. pozivnice. kratko pismo • piše lične napomene. na ulici.. upute o upotrebi. oglasima. čestitke.FRANCUSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično/tjedno-70 časova godišnje) U nastavi francuskog jezika u osmom razredu osnovne škole treba težiti u potpunosti dostizanju nivoa A2. plakate piše kratke. uči i upotrebljava stečena znanja o jeziku • Učenik stiče znanje o najznačajnijim strategijama učenja stranog jezika Pisanje Znanje o jeziku 33 . zadatke. pozivnice. razumije osjećanja i stavove govornika Čitanje i razumijevanje • čita i razumije kraće tekstove na poznatu temu iz domena svakodnevnog života • čita i pronalazi tražene informacije u katalozima. bilješke • piše lične poruke. uputstva o upotrebi… Govor • učestvuje u razgovoru na poznatu temu.. zdravlje…) • razumije kraće dijaloge / diskusije u situacijama iz svakodnevnog života (u restoranu. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje Učenik • razumije govor na poznatu temu iz domena svakodnevnog života (lične informacije. brošurama.

-la description du caractère : bon.Čovjek –dijelovi tjela -Zdravlje i sport -Sredstva informisanja . se confier à. expositions. le métro. kompjuter i dr. que. timide. s’amuser bien.Nivo 8. aktivnosti u školi. -govoriti o svom ličnom stavu u vezi sa datim temama -davati savjete. son école -Svakodnevni život u gradu proširivanje vokabulara -se déplacer dans la ville .pričati. chaque -odnosne zamjenice qui. l’horaire du métro.prirodni i gramatički . telefona.) funkcije i sposobnosti Učenici će znati -predstaviti svoje prijatelje -opisati -osnovne karakterne osobine čovjeka -tijelo čovjeka -kretanje u gradu -sportsku aktivnost -predstaviti (usmeno i pismeno) svoju školu.rod . -Škola: proširivanje vokabulara . personne. cinéma.Nove tehnologije (mobitel.neodređene zamjenice : on. postavljati i odgovarati na pitanja u vezi sa načinom obilježavanja praznika u Francuskoj i kod nas. tražiti i slijediti usmena i pismena uputstva u vezi sa funkcijom i načinom upotrebe kompjutera. où Pridjevi -prisvojni -pokazni -upitni -opisni – pravilna i nepravilna komparacija Glagoli vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular u vezi sa sljedećim temama: -Prijateljstvo: -le/la meilleur/e ami/e. discret/indiscret…. sortir ensemble.les moyens de transport commun. -davati. râleur. à quelle heure part ….. ? le départ / l’arrivée -les institutions de culture dans la ville (musée. médiathèque…) -Praznici i tradicije u Francuskoj i kod nas -le calendrier.razred Osnovna škola 6. présenter sa ville. sociable. rapporter des activités à l’école. prendre l’autobus. mobitela. les nouvelles de la vie scolaire -créer les affiches représentant la France et la langue française -échanges scolaires . nazali Imenice . que. confiant. le tram. le taxi… monter/descendre acheter le ticket de métro. bibliothèque.Prijateljstvo -Škola -Svakodnevni život u gradu -Praznici. (de qui.množina pravilna i nepravilna -slaganje pridjeva sa imenicom Član -ponavljanje određenog i neodređenog člana -partitivni član Zamjenice -lične zamjenice u funkciji subjekta i direktnog i indirektnog objekta i njihovo mjesto u potvrdnoj. tout.le journal d’école . -opisati situaciju u prošlosti -opisati situaciju u budućnosti aktivnosti RECEPCIJA a)SLUŠANJE I REAGOVANJE Učenici će slušati tekst koji je izgovorio nastavnik ili izvorni govornik i reagovati -davanjem odgovora na pitanja -postavljanjem pitanja u vezi sa tekstom -potvrđivanjem ili negiranjem tvrdnji -popunjavanjem tabela ili vježbi sa prazninama -podvlačenjem tačnog odgovora -zaokruživanjem višestrukog izbora -bilježenjem ključnih riječi ili traženih informacija b)ČITANJE I REAGOVANJE Učenici će znati čitati kratke tekstove usebi ili naglas i reagovati : -rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji -podvlačenjem traženih informacija -ispravljanjem pogrešaka -dopunjavanjem rečenica -odgovaranjem i postavljanjem pitanja -prepričavanjem teksta gramatika Učenici će ponavljati i utvrđivati stečena znanja. avoir de la confiance . gai. -les fêtes religieuses et les fêtes nationales en France et en BosnieHerzégovine -la fête de Noël. organiser une fête .. une surprise-partie…. te učiti i primjenjivati novo gradivo Fonetika -intonacija rečenice -vezivanje riječi -specifični fonemi – vokali. naredbe. godina učenja francuskog jezika Razvijanje osnovnog znanja teme . la fête de Bajram… 34 . à qui…) . . odričnoj i upitnoj rečenici -pokazne zamjenice -proste upitne zamjenice : qui. inviter / accueillir quelqu’un. les jours fériés. le Jour de l’An. Pâques. renfermé. tradicije . pozivati i odgovarati na pozive.

en.ponavljanje priloga : -za mjesto: ici. dehors. être sportif/ive. le ventre. chez. la jambe. -supporter une équipe -Sredstva informisanja -les journaux. …) souffrir.. mal. les hebdomadaires -la radio. audacieux/euse. très. SMS. pour. re. savoir gagner/perdre un match -être fort/e. assez. entre. -le savon. baisser les épaules. appuyer le bouton/la touche. envoyer/recevoir un SMS. les reportages… -les chaînes. la main. toujours. mail.za količina: peu. mais. vite. s’arrêter. pisma -kratku priču. souvent -priloški izrazi za vrijeme : d’abord. contre... beaucoup.-upoređivati ljude i predmete -pisati kratke članke i intervjue za školske novine Napomena: sve ove funkcije i vještine će biti svedene na učenikove jezičke kompetencije PRODUKCIJA a)GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama -govoriti na zadanu temu -prepričavati događaj -predstavljati predmet ili osobu -sastavljati kraće dijaloge -davati i tražiti obavijesti -igrati po ulogama -recitovati -pjevati b)PISANJE Učenici će znati pisati: -kratke poruke. ou. mal .priloške odredbe za mjesto: loin de. à côté de. dans.. (le pied.. volontiers. les pubs -les zappeurs.. au milieu de. de.. encore -za način : bien. près de. car. avec.) -l’esprit sportif. upitnoj i odričnoj rečenici -le Premier Mai -le défilé du 14 juillet -la Fête de la musique -le menu de fête -les chansons de fête -Čovjek – dijelovi tijela -les parties du corps. događaj -kratki opis -intervju -diktate -kratke članke o školskom životu -popunjavati tabele i jednostavne križaljke -praviti postere. puis. avoir mal à. patient/e. le cœur.. -les sports collectifs.la gorge. le dentifrice … Zdravlje i sport -entretenir le corps et la santé -être en pleine forme. l’animateur/trice. les films. encore.. ensuite. (ponavljanje) -Brojevi do 1000 Ponavljanje glavnih brojeva -Veznici : et. de la natation. odrični i upitni oblik : -prezent – ponavljanje pravilnih glagola i učenje osobenosti glagola sa infinitivom na – ir.. persistant/e. le nouvel ordinateur – Comment ça marche ? -allumer/éteindre. -Rečenica -red riječi u potvrdnoj. Prijedlozi à. plier les genoux. où. là. être i faire Prilozi -tvorba priloga na –ment -komparacija priloga -komparacija priloga bien.. longtemps . se brosser les dents. se retourner… -l’hygiène du corps prendre la douche.. marcher. se laver.. oir -bliski futur -futur I -perfekt glagola na – er -perfekt pomoćnih glagola i nekih nepravilnih glagola čestih u upotrebi -imperfekt -sibžonktiv prezenta glagola ne –er i glagola avoir.. les magazines.. courageux/euse. les infos. l/la présentateur/trice les vedettes de télé -Nove tehnologije -acheter le nouveau téléphone portable. le bras. lever le bras. pozivnice. trop. dedans. . les quotidiens. le shampoing. la télé : les émissions en direct. un 35 . -za vrijeme: maintenant. à la fin. finalement. du ski. Potvrdni. jouer à… -les sports individuels (faire de la musculation.. la serviette.

samostalnost i kreativnost. jednostavne tekstove koji sadrže najfrekventniji vokabular • Mogu da razumiju glavne ideje i neke detalje u kraćem tekstu. imprimer. događaji. što predstavlja središnji.3 i djelimičnog A 2. objave) i mogu da prate promjenu teme na TV vijestima • Mogu da razumiju iskaz ukoliko je jasno artikulisan standardnim jezikom i brzinom sporijom od normalne.-složena rečenica : uzročna (parce que). kad god je to moguće i u okviru njihovih sposobnosti. vršiti usporedbe između kulture zemlje čiji jezik uče i kulture njihove zemlje. Jezičke vještine Očekivani rezultati / ishodi učenja Slušanje i razumijevanje • Učenici razumiju. • Mogu nakratko povesti razgovor. FRANCUSKI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA VIII razred osnovne škole (2 časa sedmično – 70 časova godišnje) Cilj nastave francuskog jezika kao drugog stranog jezika u osmom razredu osnovne škole je omogućiti razvoj jezične kompetencije učenika. Često zahtijevaju da im se nešto ponovi. ali još uvijek prave mnogo osnovnih grešaka Pisanje • Učenici su u stanju da pismeno opišu nekolicinu svakodnevnih situacija • Znaju napisati jednostavne. ali su rijetko u situaciji da ga nastave jer ne razumiju dovoljno • Izgovaraju bez poteškoća neke poznate nizove ali prave dosta primjetnih pauza • Izgovor im je općenito dovoljno jasan • Vladaju osnovnim gramatičkim strukturama u proširenijem usmenom izlaganju. enregistrer.1 Evropskog okvira za strane jezike. kao i sa njihovom vlastitom kulturom te. • Mogu locirati i komparirati jednu iili više odredjenih informacija u nešto širem tekstu. U nastavi francuskog jezika. u osmom razredu osnovne škole treba težiti potpunom dostizanju nivoa A 1. Također. taper sur le clavier. linearne opise i sastave na poznate teme (stvarne i izmišljene ličnosti. vlastiti planovi. planovi članova porodice) 36 . Na taj način bi bilo. Izučavanje još jednog stranog jezika treba da pospješi kontinuitet i povezanost učenja kao cjeloživotnog procesa. • Mogu razmjenjivati kratke informacije društvenog tipa (npr. vremenska (lorsque. Učenike treba bolje upoznati sa elementima civilizacije i kulture zemlje čiji jezik uče. između ostaloga. uz znatan napor. a naročito je potrebno razviti komunikacijske sposobnosti. nezamjenjiv vid učenja jezika. • Mogu da razumiju glavnu poentu u kratkim jednostavnim porukama (uputstva. Čitanje i razumijevanje • U stanju su da razumiju kratke. jednostavan formalan i neformalan razgovor o temama koje su za njih od neposredne važnosti. Ponekad su u stanju da pogode iz konteksta značenje nepoznatih jezičkih jedinica • Sporije čita i teže razumije duže odlomke teksta Govor • Učenici mogu dati kratak jednostavan opis u okviru poznate teme. trebalo bi usaditi učenicima ljubav prema prirodi i svijest o potrebi ekološke zaštite. pri kupovini ili obavljanju nekih usluga). pendant que) message. moguće kod učenika razviti pozitivnu radoznalost. kao drugog stranog jezika. učenjem francuskog jezika u ovom uzrastu.

Znanje o jeziku • • • Učenici pišu kratke tekstove koristeći osnovne riječi i osnovna glagolska vremena Izrađuju projekte Na ovom nivou učenja učenici prepoznaju. upotrebljavaju i stječu nova znanja o jeziku 37 .

entrer à l'école .govoriti o .. npr: odgovaranjem na postavljena pitanja. tout.. Combien coûte. les activités de loisirs.Francuskoj /BiH . npr: davanjem kratkih odgovora na pitanja koje je postavio nastavnik ili osoba sa zvučnog snimka.zahvalnost . razred Osnovna škola 3. expressions des goûts et des • • • • • • • • Moja porodica i ja Kuća/dom (stanovanje i bliža okolina) U kupovini Škola Francuska/BiH Slobodno vrijeme Zdravlje i ishrana Priroda 38 . l'argent. le studio.. avec des pièces).obraćati se ljudima . zaokruživanjem tačnog odgovora. passer un examen.bol . les cartes de voeux.Slobodno vrijeme. les différentes pièces et les lieux de la maison. les activités à l'école. personne Pridjeve . par carte bancaire. popunjavanjem praznina novim usvojenim riječima i izrazima itd 2) verbalno.U kupovini (proširivanje vokabulara): situations propres aux actes d'achat: acheter et payer.neki primjeri nepravilne množine na –x: eau-eaux. le climat.neodredjene: on.Nivo 8./sortir de . trenutnu aktivnost . . les paysages.. exprimer les ressemblances et les différences .. Sve ove funkcije će biti u okviru učenikove jezične sposobnosti.lične naglašene (subjekatski i objekatski padež) .pravilna množina na –s .prisvojne -pokazne .Kuća/dom (proširivanje vokabulara): les différents types de logement: la maison. demander le prix (Combien ça fait?.zdravlju ..izraziti .? C'est combien?) Comment payer: en espèces (avec des billets. Noël.. kao i blisku budućnost. où .. recitovanjem recitacija PRODUKCIJA a) GOVOR Učenici će u skladu sa dostignutim jezičkim kompetencijama: Gramatika Učenici će učiti o tome. godina učenja francuskog jezika Prvi stepen osnovnog znanja Teme Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: .opisne . une formation de .. etc.lične nenaglašene .. les régions. les accessoires.rod: prirodni i gramatički na -e i neki oblici na – eur. prepričavanjem dijelova teksta. l'appartement. la grande villa. prepričavanjem kraćih tekstova. ponavljati i koristiti: Rečenica Red riječi u potvrdnoj odričnoj i upitnoj rečenici Fonetika Intonacija rečenice i vezivanje riječi u izgovorne cjeline Imenice . De/à quoi .. Aktivnosti RECEPCIJA a) SLUŠANJE I REAGOVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagovati: 1) neverbalno.. -euse i -eur... Paques. svoju okolinu.partitivni član Zamjenice .interesovanje .tražiti i davati informacije (postavljati pitanja i odgovarati na pitanja.sebi i porodici . prošireniji vokabular npr.opisati sebe i članove porodice. -trice .postavljati i odgovarati na pitanja koja se odnose na obrađene teme . suivre des cours de . rješavanjem zadataka višestrukog izbora i tačnih i netačnih tvrdnji ..prirodi koristeći sadašnje i prošlo vrijeme. échouer à .jednina i množina .upitne: Qui?. les habitudes des gens.Porodica: događaji unutar porodice (les fêtes en famille: Le Jour de l'An. osnovni vokabular: le pays / la ville natale.slaganje i neslaganje .Francuska / BiH. les cadeaux ..proste odnosne zamjenice: qui. postavljanjem pitanja nastavniku ili drugim učenicima b) ČITANJE I REAGOVANJE: Učenici će čitati kratke tekstove. que. fêtes en famille bosniaque. dopunjavanjem i dovršavanjem rečenica 2) verbalno. al-aux .ponavljanje određenog i neodređenog člana . par chèque -Škola: (proširivanje vokabulara): le système éducatif (osnovne odlike).spécificités des fêtes . npr: traženjem određenih informacija. la capitale. Que?. davati i potvrđivati informacije) . les meubles. les éléments de décoration . biranjem tačnog odgovora..predstaviti sebe i članove svoje porodice . usebi ili naglas i reagovati: 1) neverbalno. faire des études. Član . De/à qui?..komparacija pridjeva Glagole Vokabular Učenici će ponavljati i proširivati vokabular koji se odnosi na date teme. npr: obilježavanjem određenih riječi i fraza. npr: .slobodnom vremenu .

Zdravlje i ishrana: .učestvovati u razgovoru s drugima . excellent.govoriti na zadanu temu . tôt.popunjavati tabele i jednostavne križaljke . Brojeve (glavne) do 1000 préférences en matières de loisirs. avoir faim – manger. les animaux: domestiques et sauvages.Prezent gl. de. le théâtre.Prezent povratnih glagola . avoir soif – boire.Bliski futur (ponavljanje) -Futur I . la radio).uz nastavnikovu pomoć izvoditi dramatizirani tekst b) PISANJE Učenici će: . apprécier: c'est bon. une cuillère.pisati kraće diktate . re. lettre) . na –ir. etc 39 . hier.za način: bien.. avoir mal à.Imperativ (ponavljanje) . souvent Prijedloge À. lire (la lecture). une tasse.tražiti obavijesti .Priroda: les paysages: le lac.mjesto: ici. tard .prepričavati tekstove . oir .slati SMS ili e-mail (potvrdni i odrični oblik) . mal. la mer. etc . un couteau. la rivière. un verre.Prezent (ponavljanje) . là. avec etc.être de bonne/mauvaise santé.pisati kratke tekstove na poznatu temu (carte postale.vrijeme: aujourd'hui. situation propres à la nourriture et au restaurant. la natation). aller voir le docteur. le ski. demain. la table: une assiette. les spectacles (le cinéma.davati upute i informacije . les sports (le football.la nourriture et les repas.Perfekat glagola na –er Priloge za . le vélo. beaucoup. la musique. les loisirs à la maison (la télévision. dans. visiter un musée.. très . chez. . assez.količinu: peu. prendre des médicaments. la montagne. etc . une forchette. délicieux. volontiers. voyager (le voyage). vite. voir une exposition. . la danse).. ça a bon/mauvais goût. où. trop.

razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja . toleranciji.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje temeljitosti. predanosti i preciznosti u učenju jezika . duhu tolerancije. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju. humanizmu i internacionalizmu.kratki usmeni i pismeni odgovori putem igara. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. razvijanje samostalnosti i kreativnosti. ovladavanje leksikom i gramatikom predviđenom za ovaj nivo upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava. - NIVO: ŠESTA GODINA UČENJA . odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika bude .ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika .ARAPSKI JEZIK ŠESTA GODINA UČENJA. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. kosmopolitizmu. a ne o jeziku . rečenica i tekstova razvijanje samostalnosti u govoru .vođenje kratkih razgovora prilikom upoznavanja razvijanje radoznalosti i kreativnosti . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja.dopunjavanje rečenica i kraćih tekstova zabavno čitanje i pisanje jednostavnih rečenica i tekstova 40 .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično/ 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika.

mogu . i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Razlomljeni plural .kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.ponavljati kratke iskaze nastavnika ili iskazekoje čuju sa CD-a. modalne glagole (želim.Brojevi preko 1000 .razumjeti ukoliko se od njih nešto zahtijeva .Izražavanje datuma .povezivanjem pisanih sintagmi i odgovarajućih ilustracija. .Prilikom kupovine tražiti određenu količinu voća.glumiti. ime relacije. ženski rod. .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd.: .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi i konstrukcije koje su učenici čuli odnosno povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. komparaciju pridjeva. povrće. prepoznavanje. npr. ponoviti osnovne fraze. 2) verbalno.Masdari I glagolske vrste .pjevati.Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim i glagolskim) i ograničenim brojem riječi školske aktivnosti .upotrebljavati futur .Kongruencija subjekta i predikata u glagolskoj rečenici .razumjeti jednostavne Vještine SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.Koristiti redne brojeve za izražavanje sati . imenske i glagolske rečenice -Kroz dijalog (igre.dopunjavanjem izostavljenih sintagmi u tekstu .recitirati kraće pjesmice.popunjavanjem praznina u tekstu i tabelama ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. -Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. prijedloge.Kongruencija broja i imenice Vokabular -Učenici proširuju vokabular u okviru zadanih tema i koriste ga za konstruisanje atributivnih sintagmi. aerodrom. .Izražavanje priloga za vrijeme . glavni grad . lične i pokazne zamjenice.davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.Koristiti jusiv u funkciji negacije perfekta (lam yaktub) .PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i sposobnost (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je. povrća i drugih prehrambenih artikala . izražavanje posjedovanja.: . brojeve. godina učenja arapskog jezika Teme . 2) verbalno. imitiranjem . potpunu i nepotpunu deklinaciju. mogu).Atributivna sintagma . 41 .Kupovina (voće. npr: . . ponavljanje.Sportske i druge aktivnosti -Moja domovina.Nabrojati dane u sedmici.Kratki dijalozi vezani za putovanje (autobuska stanica.gestikuliranjem. Gramatika . . .ponavljanjem određenih sintagmi i rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona.Hidžretski mjeseci .voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.Arapske zemlje i glavni gradovi i druge karakteristike .itd.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici . . vole. .izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona. dual i plural imena.jednostavnim izrazima izraziti šta žele.Glagoli «kana» i «laysa» i izražavanje njihovog predikata . Nivo VIII razred Osnovna škola 6.upotrebljavati brojeve preko 1000 . izražavanje vremena putem rednih brojeva. .Aktivnosti u školi . restoran) .Negativni oblici prezenta i futura . npr: .Pronominalni sufikski iza prijedloga i imenica . npr.Arapski Funkcije i sposobnosti Učenici će znati: . volim. hidžretske mjesece i godišnja doba i koristiti u govoru i pisanju . brojevi) . pjesmice. GOVOR: Učenici će: ..gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. genitivne veze.

upoznavanje sa kulturom naroda čiji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura. razvijanje samostalnosti i kreativnosti.jezik na WWW pisane upute. toleranciji. duhu tolerancije. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. osposobljavanje učenika za samostalno korištenje različitih izvora znanja. humanizmu i internacionalizmu. posebno ako su ilustrirane . razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja. Zadaci nastave arapskog jezika su: razvoj sve četiri jezičke vještine. razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju.dopunjavaju izostavljene riječi. ovladavanje osnovnim leksičkim. kosmopolitizmu. rečenice i kraće tekstove koje su prije toga usmeno usvojili. razvijanje sposobnosti slušanja i međusobnog uvažavanja. VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično – 70 sati godišnje) Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. . fonetskim i gramatičkim minimumom.postavljati jednostavna pitanja. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnosti.rekonstruišu sintagme i rečenice . 42 . dijelove rečenice i cijele rečenice .povezivati riječi i sintagme osnovnim veznicima PISANJE Učenici prepisuju riječi.pišu kratke tekstove prema datom tekstualnom modelu -Postepeno uvoditi sinonime za leksiku koju je usvojila većina učenika ARAPSKI JEZIK DRUGI STRANI JEZIK TREĆA GODINA UČENJA. odnosno ovladavanje strategijama učenja (naučiti kako učiti). .

bojenjem navedenih predmeta / osoba Gramatika . koji će biti osnova za 43 .kratki usmeni i pismeni odgovori čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica . a ne o jeziku .dopunjavanje riječi i rečenica - PROGRAMSKI SADRŽAJI Teme (opća tematska područja kao osnov za dalnji rad) Funkcije i vještine (usmena i pismena kompetencija) Aktivnosti (pomoću kojih se realiziraju vještine) Gramatika (osnove gramatike za dati nivo) Vokabular (u okviru datih tema) Neophodno je.VIII RAZRED OSNOVNE ŠKOLE (2 sata sedmično / 70 sati godišnje) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA Ciljevi početne nastave arapskog jezika Očekivani rezultati učenja učenje jezika. varijante pisanja slova.Predstaviti sebe i Aktivnosti SLUŠANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će slušati izgovoreni tekst i reagirati 1) neverbalno.prepisivanje riječi i kratkih sadržaja bude zabavno . godina učenja . vezanih za konkretan pojam (samostalno razvijanje temeljitosti. pjesme i plesa učiniti da učenje arapskog jezika .razumijevanje jednostavnih sadržaja na arapskom jeziku razvijanje radoznalosti i kreativnosti . vezivanje slova u riječi.ljubav i spremnost za učenje arapskog jezika razvijanje pozitivnog stava prema učenju jezika . Nivo VIII razred Osnovna škola 3.Određeni i neodređeni član .Upitna Vokabular Učenici će: učiti samo osnovni vokabular. kratki i dugi vokali. sukun. npr.: .Pozdravljanje na formalan i neformalan način . predanosti i preciznosti u učenju jezika upotrebljenih) razvijanje samostalnosti u govoru . ponoviti osnovne fraze. sebe i druge Teme -Pozdravljanje i upoznavanje Funkcije i vještine Učenici će znati: .čitanje i pisanje jednostavnih sintagmi i rečenica putem igara. tašdid.čitanje riječi.gestikulacijom predstaviti ono što su čuli. sintagme i kraće rečenice. tanwin.Opisati porodicu.TREĆA GODINA UČENJA . pisanje određenog člana. .Elementarna imenska rečenica . i provjeriti da li su usvojeni: osnovni oblici slova.sloboda i samostalnost u govoru razvijanje razumijevanja i logičkog pamćenja .

Pokazne zamjenice (za bliže i dalje objekte) . GOVOR: Učenici će: .Brojevi (do 20) tvorbu kratkih sintagmi i (imenskih) rečenica.r. izostavljajući određene riječi koje učenici treba da popune) .Škola (sportske i kulturne aktivnosti) . .popunjavanja sintagmi i rečenica (npr: Gdje su nestale riječi? . . Kroz dijalog (igre. a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: . prepoznavanje. `ala) . lice množine) . sintagmi ili rečenica i reagirati: 1) neverbalno. .Pridjevi (najčešće upotrebljavani) .pokazivanjem na ođredene ilustracije koje se odnose na riječi koje su učenici čuli odn. 2) verbalno.. slaganjem slika redoslijedom koji proistekne iz teksta koji su čuli. crtanje i druge vježbe) uvježbavati osnovni vokabular.Imenovati članove svoje uže porodice .Nabrojati ograničen broj odjevnih predmeta . npr: kraćim pismenim ili usmenim odgovorima na pitanja.glumiti.dopunjavanjem izostavljenih riječi ili sintagmi u tekstu .davanjem kratkih odgovora na nastavnikova pitanja ili pitanja koja su čuli sa kasetofona.) .Opisati jednostavnim rečenicama (imenskim) i ograničenim brojem riječi ljude i predmete u kući . npr: . PISANJE Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili.ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona.Brojati od 1 do 10 . rečenica .rekonstruiranje riječi od ponuđenih slova. ponavljanje. 'ila. .Particip aktivni . .gestikuliranjem. .itd.Nabrojati aktivnosti u slobodno vrijeme .Upitni izraz (min ayna) .povezivanjem ponuđenih riječi u tekstu…itd. . praznika . . npr.Imenovati predmete u školskoj torbi i učionici .lijepljenjem odn.Koristiti brojeve do 20 (bez objašnjavanja inkongruencije ) .Iskazivanje starosti .Svakodnevni život .Proslava rođendana.Osnovne boje (muški i ženski rod) . 2) verbalno.podvlačenjem i bojenjem ilustracija koje se odnose na riječi koje su učenici čuli. .Gramatički ženski rod (nastavci za ž. povezivanjem slike sa tekstom koji čuju. imitiranjem .ponavljanjem određenih riječi koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa kasetofona. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE: Učenici će prepoznati jednu ili više napisanih riječi.Nabrojati dane u sedmici .recitirati kraće pjesmice.takmičenje u pisanju brojeva itd.Reći koliko je sati (puni sat) .Lične zamjenice (jednina i 1.arapskog jezika Prvi stepen elementarnog znanja druge . 44 . pjesmice.Prijedlozi (fi. .pjevati. Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. min.voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom.izvođenjem uputstava koje nastavnik izgovara ili koja čuju sa kasetofona.Kuća .nastavnik ispisuje sintagme/rečenice na tablu.povezivanjem pisanih riječi i odgovarajućih ilustracija.: .

VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. Preporučuje se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. VIII I IX RAZRED Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku. na prikladan način ukazati na greške. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. izbor i prilagođenost teme. te razvija njegove kulturne. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. već mu nakon toga. govora. i njegovim doživljajima i uzrastom. strani jezik) ZA VII.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE (1. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. uz pohvalu za aktivno učešće. 45 . čitanja i pisanja. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. precizna uputstva. Sredstva. I na ovom nivou (šesta godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije.

Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. pisanje prema modelu. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. produbljuje. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. prilikom rada u parovima. da bi im bili što atraktivniji. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. 46 . Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. određene pojedinačne informacije. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. popunjavanje formulara. poštuju gramatička i sintaksička pravila. oglasa. SMS ili e-mail poruka itd.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. diktati) ili slobodno (kreativno). Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. upitnika. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. fizikom i hemijom. tumačenja i razumijevanja. u svakom polugodištu po jedan. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. pismenih vježbi. kontrolnih zadataka. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. kao što su pisanje pisama. raznovrsniji i pristupačniji. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. Rad sa djecom sa posebnim potrebama Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. izvještaja. Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. životna sredina). koristi odgovarajuća leksika. ako je potrebno usporava tempo. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. individualnog izlaganja. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. za uočavanje pojedinih detalja itd. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje. predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. koliko je to moguće.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina.

kao i pažljivog izbora nastavnih sadržaja usklađenih sa spoznajnim svijetom djeteta. VIII I IX RAZRED (2. uz punu slobodu neverbalnog i verbalnog izražavanja. Između usmenih i pismenih aktivnosti treba nastojati uspostaviti finu ravnotežu. govora. podstiče slobodu i kreativnost ideja. Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklađenost sve četiri vještine. Po pitanju slušanja postepeno se pristupa slušanju malo dužih tekstova i dijaloga. Na ovim polazištima zasnivaju se i didaktička uputstva. i njegovim doživljajima i uzrastom. Za uspješno razvijanje ove vještine potrebni su: pažljiva priprema. Preporučuju se: dinamičnost i krativnost favoriziranje interaktivnog i grupnog rada podsticanje inicijative učenika obogaćivanje nastave elementima igre. izbor i prilagođenost teme. I na ovom nivou (treća godina učenja) treba istaći poseban značaj motivacije. Prije svega neophodno je uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja između nastavnika i učenika. estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. a prije njihovih slušanja nastavnik odgovarajućim aktivnostima priprema učenike za uspješno prihvatanje sadržaja. Poželjno je da u ovim aktivnostima učestvuje što veći broj učenika. Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj učenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja. optimalan period za razmišljanje i pripremanje. Preporučuje se 47 . Metodika nastave stranog jezika i u ovoj trijadi (VII. Treba ponoviti da u ovoj fazi učenici svjesno stiču kognitivne sposobnosti razvijanjem vještina slušanja. nuđenje potrebnih riječi i izraza i sl. načini i postupci kojima nastavnik može pomoći učenicima u svjesnom učenju jezika su raznoliki. savremenih psihološko-pedagoških teorija i saznanja o procesu učenja i kao takva treba da bude usmjerena ka učeniku. precizna uputstva. ritma i dramatizacije unošenje civilizacijskih i interkulturoloških elemenata upotreba savremenih tehničkih sredstava stalno ohrabrivanje i podsticanje učenika na samostalno učenje analiziranje teškoća u procesu učenja upoznavanje učenika sa kriterijima učenja itd. VIII i IX razred osnovne škole) treba da omogući skladno razvijanje učenikovih sposobnosti. čitanja i pisanja. Sredstva. te razvija njegove kulturne. jer taj afektivni potencijal predstavlja preduvjet za nesmetani razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu učenja.DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE I PREPORUKE ZA VII. značajnu pažnju treba posvetiti razvijanju vještine govora. strani jezik) Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnovijih dostignuća nauke o jeziku.

Naravno ulogu igra i kreativnost izražavanja. pisanje prema modelu. Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrđenim kriterijima. sa insistiranjem na pozitivnim stranama učenja. Tu će im pomoći znanje iz informatičkih tehnologija. koristi odgovarajuća leksika. da se logički slijede događaji koji se opisuju. Treba istaći da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi uključili. Da bi se ostvarila što bolja međupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u školi i po mogućnosti zajedničko planiranje godišnjih nastavnih planova. prilikom rada u parovima. što će im omogućiti da se bolje upoznaju i shvate sličnosti i razlike međuljudskih odnosa. kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraća unazad. diktati) ili slobodno (kreativno). predstavlja pomoć i učeniku i nastavniku. Pri izboru tekstova treba voditi računa o tome koje tekstove odabrati za ovaj uzrast učenika. Korelacija među predmetima Na ovom nivou za učenje stranog jezika koriste se znanja iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Pri učenju stranog jezika učenici će također koristiti stečena znanja iz geografije historije i umjetnosti. za uočavanje pojedinih detalja itd.Određeni nastavni sadržaji koji se obrađuju u ovom razredu povezani su sa bilogijom (okolina. Ocjena na pismenom zadatku treba da bude jedan od ključnih faktora za formuliranje konačne ocjene. popunjavanje formulara. Sve ove vještine treba da budu u skladu sa jezičkim kompetencijama učenika ovog uzrasta. Radi uspješnijeg i objektivnijeg ocjenjivanja preporučuju se češće i kraće provjere znanja putem testova. Tokom školske godine rade se dva pismena zadatka. individualnog izlaganja. životna sredina). produbljuje. Učenici će nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje čiji jezik uče. na prikladan način ukazati na greške. Cilj razvijanja veštine pisanja je osposobljavanje učenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logičan i razumljiv način. proširuje ili mijenja pedagoški pristup. Cilj vještine čitanja je da osposobi učenika za samostalno čitanje tekstova odgovarajućom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje. da bi im bili što atraktivniji. u svakom polugodištu po jedan. kao što su pisanje pisama. pismenih vježbi. Već usvojena teoretska znanja iz maternjeg jezika olakšat će razumijevanje pojedinih jezičkih kategorija u stranom jeziku. Treba voditi računa i o korelaciji nastavnih sadržaja. određene pojedinačne informacije. tumačenja i razumijevanja. raznovrsniji i pristupačniji. Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogućnosti da se obavlja na svakom času. poštuju gramatička i sintaksička pravila. ali i da nastavnik sagleda uspješnost metoda svog rada. upitnika. oglasa. ako je potrebno usporava tempo. Provjeravanje znanja i ocjenjivanje Provjeravanje i ocjenjivanje učenika vrši se kontinuiranim praćenjem aktivnosti na časovima.Cilj provjeravanja znanja je da učenik dobije povratnu informaciju o svom radu. uz pohvalu za aktivno učešće. već mu nakon toga. fizikom i hemijom. Metodički pristup pisanju podrazumijeva da se poštuje zadata tema. SMS ili e-mail poruka itd. Pisanje može biti kontrolirano (dovršavanje teksta. koliko je to moguće. Tokom aktivnosti usmenog izražavanja učenika ne treba prekidati niti ispravljati. Rad sa djecom sa posebnim potrebama 48 . kontrolnih zadataka. diktata (10-15 min) nakon svake obrađene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazložen cilj provjere. izvještaja.

. U četvrtoj temi formiraju se pojmovi vezani za koordinatni sistem i funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti. Proširuju se osnovna znanja o medjusobnim odnosima tih pojmova u ravni i stiču nova znanja o osnivnim konstruktivnim problemima i zadacima. TEMA – VEKTORI Pojam vektora. 49 2. uvodi se pojam broja π i na osnovu njega dafinišu se pojmovi obima i površine kruga i upoznaju se formule za njihovo izračunavanje. Jednakost vektora. Iracionalni brojevi. uvodi se izračunavanje procenta broja . Približne vrijednosti realnog broja. četverouglu. Nastavni sadržaj matematike za osmi razred devetogodišnje osnovne škole koncipiran je u sedam nastavnih tema: 1. utvrdjuje i proširuje do sada stečena znanja i vještine. Osnovne računske operacije sa vektorima. Osnovne računske operacije sa realnim brojevima i njihova svojstva. 2 Rješenje jednačine x = a ( a ≥ 0 ) Kvadratni korijen racionalnog broja. U trećoj temi stiču se znanje o pitagorinoj teoremi i njenim primjenama. Neke primjene vektora. Naredne dvije teme obnavljaju i produbljuju znanja iz oblasti geometrije i daju nove spoznaje o uglovima. U drugoj temi proširuju se do sada stečeno znanje o brojevima i osnovnim računskim operacijama sa njima. trouglu. pojam iracionalnog i realnog broja. Takodje. RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – 4 časa sedmično. MATEMATIKA VIII. Uređenost u skupu realnih brojeva. a ova znanja prošruju do pojma polinoma i računanja sa polinomima. Realni brojevi i brojevna prava. kružnici i. Prva tema: Vektori-nudi osnovne pojmove i operacije sa vektorima . TEMA – REALNI BROJEVI Kvadrat cijelih i racionalnih brojeva. 140 časova godisnje) UVOD: Programski sadržaj matematike za osmi razred koncipiran je kao logičan nastavak nastave matematike iz ranijih razreda.Ukoliko se ukaže prilika rad sa ovom djecom treba da se odvija prema prilagođenom programu. Naime. pojam kvadratnog broja . Jednakost a 2 = a .krugu.U petoj temi učenici se upoznaju sa pojmom stepena i operacijama sa njima.

TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. Rješavanje jednačine oblika ax 2 + bx = 0 . Razlika kvadrata. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti. Zbir i razlika kubova. 50 4. Osnovne računske operacije sa monomima. Operacije sa stepenima – množenje i dijeljenje stepena jednakih osnova. Podjela mnogouglova. a ≥ 0 i x 2 ± 2 xy + y 2 = 0 . Dijeljenje duži na dijelove jednakih dužina. Konstrukcja tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. TEMA – MNOGOUGAO ( POLIGON ) Mnogougao. Kvadrat binoma. Proporcionalne duži. TEMA – PROPORCIONALNOST. pravougaonik. Interesni (kamatni) račun. Broj dijagonala mnogougla.3. Procentni račun. jednakokraki / jednakostranični trougao. Pravougli koordinatni sistem u ravni. oduzimanje i množenje polinoma. Rastavljanje polinoma na faktore. FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Mjerenje duži. količnika i stepena. 6. Razmjera duži. Sabiranje. Funkcija direktne i obrnute proporcionalnosti. Samjerljive i nesamjerljive duži. TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema. Proporcija i njena svojstva. Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. trapez i krug. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat. Brojna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Obrat Pitagorine teoreme. Cijeli racionalni izrazi. Konstrukcije pravilnih mnogouglova. Kub binoma. Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. Cijele racionalne funkcije – polinomi. Talesova teorema i njena primjena. 5. x 2 − a = 0 . Proporcionalne veličine. . Konstante i promjenljive. romb. Stepen proizvoda. Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima.

Površina mnogougla. izraziti površinu kruga brojem π ili računanjem doći do približne decimalnim brojem iskazane vrijednosti. pravilne mnogouglove i njihove karakteristične trouglove.Shvatanje da je tek sada moguće obostrano – jednoznačno pridruživanje između realnih brojeva i tačaka brojevne prave. .Primjenjivat će Talesovu teoremu u rješavanju računskih i konstruktivnih zadataka. . OČEKIVANI REZULTATI UČENIK ĆE ZNATI: . Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. . 7. MATEMATIKA Za VIII. Proširi znanje o računanje površine trougla i četverougla na izračunavanje površine mnogougla uopće. kako racionalan tako i iracionalan može zapisati kao beskonačan decimalni razlomak. .Razlikovat će racionalne od iracionalnih brojeva kada su dati u decimalnom zapisu a uvijek su to njihove približne vrijednosti (na određeni broj decimala). . . . . izračunavanje vrijednosti algebarskih izraza primjenom osnovnih svojstava operacija.Zaključivat će o mogućnostima primjene Pitagorine teoreme uočavanjem zavisnosti između elemenata geometrijske figure.Shvatanje direktne i obrnute proporcionalnosti u zadacima praktične primjene.Da proširi i produbi znanja o krugu i kružnici i njihovim dijelovima. . .Povezivati znanja o djeljivosti sa identičnim transformacijama polinoma i rješavati lakše zadatke iz teorije brojeva. . razred devetogodišnje škole (četiri sata sedmično) PODRUČJA ZNANJE CILJEVI STICANJE ZNANJA . 51 . .Usvajanje Pitagorine teoreme i obrnute teoreme.Grafički prikazivati funkcije kada su domena i kodomena skupovi realnih brojeva.Izvoditi operacije sa stepenima na nivou automatizma.Da proširi i uopći znanja o trouglu i četverouglu do mnogougla.Shvatanje Dekartove ideje pridruživanja uređenih parova realnih brojeva tačkama ravni. .Računanje s realnim brojevima. .Znati bez teškoća. Dužina kružnog luka. Površina kruga.O talesovoj teoremi.Da učenik shvati i upamti obazac za računanje površine kruga.Prepoznati pojedine mnogouglove.Upoznavanje i shvatanje pojma iracionalnog broja i proširivanje skupa racionalnih brojeva u skup realnih brojeva. . .Usvajanje pojma vektora i osnovnih operacija sa vektorima.Primjenjivanje Pitagorine teoreme u zadacima o trouglu i četverouglu.Zna izračunati zbir unutrašnjih uglova i broj dijagonala n-tougla.Definiciju kružnice i kruga i pouzdano uočavati njihove dijelove. . . . .Dobro usvajanje sadržaja o stepenima.Izvođenje identičnih transformacija polinoma.Naučit će da se svaki realan broj. . .Znat će izračunavati obim kruga iz njegovog prečnika i obrnuto. Površina kružnog prstena i kružnog isječka. TEMA – KRUŽNICA I KRUG Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. Da se uvjeri u stalnost omjera obima i prečnika kruga i usvoji pojam iracionalnog broja π. .

. NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA OSMI RAZRED (Devetogodišnja osnovna škola – četiri sata sedmično) SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. . . dedukciju i analogiju prilikom zaključivanja. . .Pružati pomoć učenicima koji se ne snalaze u radu. . . . UČENIK ĆE MOĆI: . postupno i sistematično.Razvijanje sposobnosti za posmatranje i zapažanje.Koriste indukciju. .Razvijanje matematičke radoznalosti i motivacije u sticanju znanja. . . .Prevoditi tekstualne zadatke na jednačine.Precizno formulisanje pojmova. . .SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE RAZVIJANJE SPOSOBNOSTI I VJEŠTINA: .Sticanje navike grupnog (ekipnog) rada.Izgrađivanje pozitivnih osobina učenikove ličnosti.Samoučenje korištenjem matematičkog teksta (udžbenika).Izgrađivanje pozitivnog stava prema matematici.Kritički odnos prema radu i rezultatima rada.Intuitivnim putem dolaze do uopštavanja. RAZVIJANJE SPOZNAJA O DRUŠTVENIM VRIJEDNOSTIMA: . .Sastavljanje matematičkih zadataka različite složenosti i strukture.Izražavati se matematičkim jezikom pismeno i usmeno. .Analizirati i vrednovati rezultate svoga rada.Izvoditi i formulisati zaključke.Uočavati greške.Objašnjavati pravila i postupke. STAVOVI. . džepni računar) i geometrijski pribor.Raditi pregledno. VRIJEDNOSTI I STAVOVI: UČENIK ĆE: . .Razvijati smisao za saradnju u procesu učenja.Formirati naučni pogled na svijet.Precizno i spretno koristiti nastavna sredstva (tabla. PONAŠANJA AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 52 .Razumjeti odgovarajući sadržaj prirodnih nauka. . . .Razvijanje osjećaja odgovornosti.Čitanje i razumjevanje matematičkih tekstova i simbolike.Razvijanje smisla za samostalan rad.Kreativnog mišljenja i rasuđivanja. . .

Kvadratni korijen racionalnog broja. • • • Uvodi pojam vektora i neke operacije sa vektorima intuitivno. Primjenjuju jednakost • • • Ponavlja skupove N. • • • • • • • • • 2. • Pažljivo sluša i prati rad na satu. Upoznaju konkretne primjene vektora • Razvijaju sposobnost za posmatranje. Rješavanjem geometrijskih zadataka prihvataju iracionalne brojeve kao realne. Stečeno znanje o vektorima znaju koristiti za rješavanje zadataka iz fizike. Racionalno računaju sa realnim brojevima. • • • Kvadriraju racionalne brojeve u obliku razlomaka ili u decimalnom zapisu i procjenjuju vrijednost kvadrata. Pridružuju realne brojeve tačkama brojevne prave. • • • • • REALNI BROJEVI Kvadriranje cijelih brojeva. VEKTORI • Usmjerene duž – vektor. Razvijaju preciznost i urednost u crtanju. Kratko objašnjava terminološko značenje i istorijat iracionalnog broja. konstruira i pri tome usvaja nova znanja. Neke primjene vektora. Približne vrijednosti realnog broja. zapažanje i zaključivanje. Upoznaju skup iracionalnih i skup realnih brojeva. Za svaki nejasan zadatak traži objašnjenje od nastavnika. Kvadrat racionalnog broja. racionalnog broja i aritmetičkog kvadratnog korijena. Rješenje jednačine x2=a. Osnovne računske operacije u skupu realnih brojeva i njihova svojstva. • • • • • • • Jednakost a 2 = a . • Pokazuju interes prilikom upoznavanj a novih pojmova i proširivanja matematički h znanja. Osposobljavaju se za rješavanje praktičnih zadataka primjenom kvadratnog korijena. Razvijaju intuitivno mišljenje. • a2 = a u • rješavanju jednačina. Uređenost u skupu realnih brojeva. Realni brojevi. Kod kuće rade redovno domaće zadatke posvećujući punu pažnju pravilnom i tačnom crtanju. crta. da je mjerni broj stranice kvadrata 2 i • • • Stiču navike korištenja pomoćnih sredstava za računanje (tablice kvadrata i kvadratnog korijena i džepni računar). Određuju rješenja jednačine x2 = a i izračunavaju kvadratni korijen broja (pogodno izabranog). Znaju izvoditi potrebne konstrukcije. na primjer. Upoređuju dva realna broja. Jednakost vektora. Množenje vektora prirodnim brojem. • 53 . Z i Q i operacije u tim skupovima Pravilno formiraju pojmove: kvadratni korijen i aritmetički kvadratni korijen i upoznaje učenike sa pojmom iracionalnog broja. Povezuje tematski matematičke sadržaje sa sadržajima drugih predmeta. (a ≥ 0 ). • Upoznaju pojam vektora i osnovne operacije sa vektorima. Shvataju potrebu proširivanja skupa racionalnih brojeva. 5 i sl. 3 . Iracionalni brojevi. Brojevna prava. Shvataju da za • • • Osposobljavaju se da vrše približna procjenjivanja kod izračunavanja kvadrata i kvadratnih korijena. Pomaže učenicima da nauče pravilno koristiti geometrijski pribor. Kod određivanja tačaka brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima koristi njihove približne vrijednosti s napomenom da postoje i tačne konstrukcije koje će se izvoditi poslije obrade Pitagorine teoreme Skup realnih brojeva uvodi kao uniju skupova racionalnih i • Kao primjer 2 . Sabiranje vektora.1. • • Usvajaju pojam kvadrata i kvadratnog korijena. Primjenjuju misaone operacije identifikacije i apstrakcije. procjenjuju i vrednuju vlastiti rad i rad svojih drugova.

Tako navodi učenike da shvataju iraci-onalan broj kao realan broj. 54 . • slično. U praktičnom računanju zamjenjuju iracionalne brojeve približnim racionalnim vrijednostima u decimalnom zapisu (sa konačnim brojem decimala. Primjenjuju osnovna svojstva operacija u izračunavanju vrijednosti algebarskih izraza. iraci-onalnih brojeva. odnosno sa određenom tačnošću) i operacije sa iracionalnim brojevima izvode kao sa racionalnim brojevima.• računanje sa realnim brojevima vrijede svi osnovni zakoni računanja sa racionalnim brojevima. a>0 kod kojih rješenja mogu biti racio-nalni ili iracionalni brojevi. • Rješava kvadratne jednačine oblika x2-a. =0.

Na osnovu Pitagorine teoreme najprije izračunava jednu stranicu pravouglog trougla kada su poznate druge dvije. Primjenjuje raznovrsne načine rada do metode problemskog učenja. Stiču naviku preciznosti i tačnosti u radu. Uočavaju greške i shvataju kako se pravilno rješavaju isti zadaci i vrše ispravak netačno urađenih zadataka. tako i na časovima utvrđivanja na to da se razmjera 55 . Mogu primjeniti Pitagorinu teoremu u jednostavnijim konstruktivnim zadacima. Primjena Pitagorine teoreme na kvadrat i pravougaonik. Obrat Pitagorine teoreme. U raznovrsnim praktičnim zadacima mogu dati tekst prevesti na matematički jezik. Samjerljive i nesamjerljive • Usvajaju pojmove razmjere i proporcionalnosti duži i pojam samjerljivih i • Brzo i racionalno izvode računske operacije sa brojevima i uočavaju vezu • Sticanje • navika preciznog i urednog crtanja i • Uočavaju odnose među dužima i precizno grafički mjere duži. Konstrukcija tačaka na brojevnoj pravoj koje odgovaraju iracionalnim brojevima. • • • • • • Usvoje Pitagorinu teoremu (izreku i smisao) i razumiju dokaz. Uvježbavaju primjenu Pitagorine teoreme. apstrakcije i generalizacij e osposobljava ju se za deduktivan način zaključivanj a. Primjena Pitagorine teoreme na romb. Upoređuju dvije • Ponavlja pojam razmjere usvojen • ranije. 4. • • • • • posebno pravougli trougao. Shvate obrat Pitagorine teoreme. Uspješno primjenjuju usvojene pojmove i teoreme u rješavanju zadataka. Znaju konstruktivno odrediti tačke brojevne prave koje odgovaraju iracionalnim brojevima. Rješavaju praktične probleme primjenom Pitagorine teoreme. Ističe da je Pitagorina teorema nastala iz potrebe rješavanja praktičnih životnih pitanja i o tome učenicima daje neophodne historijske činjenice. Razvijaju ideje i istraživački duh u samostalnom radu. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i jednakostranični trougao. Podstiče učenike da svjesno i aktivno učestvuju u radu (u izvođenju i formulisanju zaključaka. Češće ukazuje kako na časovima obrade. primjeni Pitagorine teoreme na izučavane geometrijske figure). • PROPORCIONA-LNOST FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONA-LNOSTI Mjerenje duži. • • • • • • • • • PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA Pitagorina teorema (formulacija i dokaz). Primjena Pitagorine teoreme u konstruktivnim zadacima. • • • • Uočavaju veliku važnost Pitagorine teoreme i njenu primjenu u mnogim granama matematike. Dokazuje Pitagorinu teoremu na svom demonstracionom modelu. • Ponavlja sa učenicima trougao. • • • • Izvode ogled (dokaz Pitagorine teoreme) na svojim modelima koje su napravili. Primjena Pitagorine teoreme na krug. Primjena Pitagorine teoreme na jednakokraki i pravougli trapez.3. Primjenom misaonih operacija: analize. a zatim njenu primjenu uvježbava na figurama kod kojih se javlja pravougli trougao. • • • Razvijaju sposobnost posmatranja i uočavanja funkcionalne zavisnosti među elementima geometrijskih figura. Primjenjuju Pitagorinu teoremu kod izračunavanja geometrijskih figura u kojima se pojavljuje pravougli trougao. Analiziraju svoje rezultate i upoređuju ih sa rezultatima svojih drugova.

Razumiju Talesovu teoremu. pravilno pišu. Daje informacije o Dekartu i njegovom doprinosu Pojam direktno i obrnuto proporcionalnih veličina uvodi na primjerima iz života. Primjenjuju proporcije na zadatke iz prakse. • • • • • • • • • dvije duži definira samo pod uslovom da su obje duži mjerene istom jediničnom duži i da razmjera ne zvisi od jedinice mjere. proporcionalna podjela). na slici navesti date uslove i tvrdnje. Rastojanje dvije tačne. Funkcija obrnute proporcionalnosti y = k / x . Rješavaju zadatke iz života i prirodnih nauka primjenom direktne i obrnute proporcionalnosti • • • između duži i brojeva. Dograđuje pojam funkcije. a pojam funkcije direktne i obrnute proporcionalnosti izgrađuje na primjerima. interesni račun. Uči učenike primjeni proporcija u tekstualnim zadacima. način zapisivanja funkcije i njen grafik. na nastavi geometrije. čitaju i sastavljaju razmjere. • spretnog korištenja pribora. Detaljno 56 . Razlikuju direktnu i obrnutu proporcionalnost veličina. Znaju podijeliti duž grafički (konstruktivno) na jednake dijelove i u datoj razmjeri. Dograđuju i usvajaju pojam funkcije. Funkcija direktne proporcionalnosti y = kx. • • • • veličine iste vrste. Navodi učenike da sami određuju razmjeru dvije duži i da na osnovu vrijednosti razmjere zaključuju da li su duži samjerljive ili nesamjerljive. znaju je iskazati. Crtaju grafike upoznatih funkcija i iz njih čitaju potrebne podatke. Talesova teorema i njena primjena. Ispituju da li 4 duži čine proporciju. Osposobljavaju se za funkcionalno posmatranje i rasuđivanje učeći o funkcijama kroz nastavu aritmetike i algebre. Proporcionalne duži Dijeljenje duži na jednake dijelove i u datoj razmjeri. Znaju prikazivati funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti na razne načine. Usvajaju pojam i osobine proporcije. odnosno kod proporcionalnosti odsječaka na pravima insistira više na razumijevanju i primjeni a ne zahtijeva od učenika dokaze teorema. Razvijanje matematičko gi funkcionalno g mišljenja uočavanjem zavisnosti među veličinama. Određivanje tačaka koje odgovaraju datim uređenim parovima realnih brojeva i obrnuto izvodi na modelu koordinatnog sistema ili na pripremljenoj grafofoliji. Osposobljavaju se za dokazivanje geometrijskih tvrdnji sa slikama. Navodi učenike da prvo utvrde da li formule određuju funkciju. fizike i hemije. • • • • • • • • nesamjerljivih duži. Primjenjuju talesovu teoremu za konstrukciju četvrte geometrijske proporcionale za tri duži.• • • • • • • • duži Razmjera duži. procentni račun. Kod Talesove teoreme. u procentnom i kamatnom računu. Znaju odrediti tačke. a zatim indukcijom dolaze do formule za funkciju direktne i obrnute proporcionalnosti. postavljaju proporcije i izračunavaju nepoznati član proporcije. Radi shvatanja pojma pravouglog koordinatnog sistema ponavlja o brojevnoj pravoj kao koordinatnoj osi realnih brojeva. iskazima i zapisivanjem uslova. Proporcija i njena svojstva. Proporcionalne veličine. Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti (srazmjerni račun. geometrije i prirodnih nauka. koje odgovaraju datim uređenim parovima i obrnuto. Pravougli koordinatni sistem u ravni. Detaljno upoznaju pravougli koordinatni sistem u ravni. u dokazima svojstava nekih geometrijskih figura i dr.

• • • • • • • Usvoje pojam stepena kada je izložilac prirodan broj a osnova realan broj. Stepen stepena. kad je on faktor. Količnik stepena jednakih izložilaca. Proizvod stepena jednakih izložilaca.objašnjava postavljanje problema . Polinpm (monom. trinom). Sistematizira znaje da bi učenici imali potpuniju sliku sadržaja koji su obrađeni u ovoj nastavnoj cjelini. Brojevna vrijednost racionalnog algebarskog izraza. Navikavaju se na postupnost u radu i automatizam u primjeni formula za rastavljanje polinoma na faktore. pregledno. Stepen količnika. Sređeni oblik polinoma. Prepoznaju algebarske izraze (monom. Operacije sa stepenima – množenje stepena jednakih osnova. jer ih učenici teže shvataju. prosječne i nadprosječne učenike. • Ispoljavaju • • • • • • • preglednost u pisanju i rješavanju zadataka. Suprotni polinomi. Kub binoma. Stepen proizvoda. Dijeljenje stepena jednakih osnova. • • • • • • • • • • • • • • • • CIJELI RACIONALNI IZRAZI Stepen čiji je izložilac prirodan broj. Stiču naviku za izostavljanje znaka za operaciju množenja između faktora monoma kao i broja 1. Prepoznaju kvadrat binoma i razliku kvadrata. Osposobljav • • Određuju vrijednost stepena i računaju sa stepenima. Sabiranje polinoma. Konstante i promjenljive. trinom). Induktivnim putem dolaze do uopštavanja. Stiču vještinu snalaženja u izboru pravilne metode kod faktorizacije polinoma. Ponavlja zakone komutativnosti. Usvojene formule i postupke primjenjuju pri rastavljanju polinoma na faktore. • Osposobljavaju se • • • da u toku rada daju objašnjenja za svaki korak u rješavanju zadataka. Cijeli racionalni izrazi. posebno u primjeni usvojenih formula. Uvježbavaju faktorizaciju algebarskih izraza. Stepen polinoma. Kvadrat binoma. Izvode osnovne računske operacije sa polinomima i izračunavaju brojnu vrijednost izraza. Koristi zidne slike sa formulama. dedukciju i analogiju. Množenje plinoma monomom. 5. Ponavlja pojam brojnog izraza i izraza sa promjenljivom i uvodi naziv algebarski racionalni izraz. nastavne listiće: za ispodprosječne. asocijativnosti i distributivnosti. Množenje monoma. Osposobljavaju se da pri izvođenju zaključaka koriste indukciju. Pravilno interpletiraju i primjenjuju usvojena pravila za izvođenje računskih operacija sa monomima i polinomima. Ovo realizira na satima utvrđivanja. • Proširuje pojam stepena tako da a ∈ R i n ∈ N. Kod obrade stepena uvažava princip postupnosti i posvećuje više vremena uvođenju odgovarajućih pojmova. Uočavaju slične monome i formiraju polinom od datih monoma. • • • • • • • 57 . • Insistira na usmenom određivanju znaka i vrijednosti stepena u jednostavnijim izrazima. binom. Množenje polinoma polinomom. Sabiranje sličnih monoma. binom. Rastavljanje polinoma na faktore vrši postupno. sa objašnjenjem svakog koraka (koristi grafofolije). oblike kvadrata binoma. višeslojne grafofolije. Osposobljav aju se za samostalan rad i samokontrol u. Više algebarskih operaciaj sa polinomima ilustrira grafički. Racionalno računaju. Razlika polinoma. razlike kvadrata. Znaju rastaviti polinome na faktore primjenom zakona distributivnosti. Izvode osnovne računske operacije sa stepenima i interpretiraju usvojena pravila obrnutim putem.

• Razvijaju stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti. zapažanja. 6. . • Razvijaju sposobnost za posmatranje. harmoničnos ti i pravilnosti u matematici i svakodnevno m životu. faktore primjenom zakona distributivnosti.Pravilni mnogougao i njemu karakteristični trougao. 58 . aju se za samostalno sticanje znanja primjenom didaktičkog materijala. Podjela mnogouglova. a ≥ 0 . . Rastavljanje polinoma oblika razlike kvadrata na faktore. Aktivno posmatra. Uočavaju praktični značaj primjene znanja o uglovima i dijagonalama mnogougla. Rješavanje jednačine oblika ax2 + bx = 0. Posebnu pažnju posvećuje svakom koraku u rješavanju konstruktivnog zadatka. • Faktorizacija polinoma oblika x2 ± 2xy + y2.• Rastavljanje polinoma na • • • • Zbir i razlika kubova. • Rješavanje jednačine oblika x2 ± 2xy + y2 = 0. Razlika kvadrata. analize i logičkog mišljenja. .Zbir unutrašnjih i zbir vanjskih uglova mnogougla. pravilno formulisanje iskaza i zaključka. harmoničnosti i pravilnosti u matematici i povezuje matematičke pojmove sa prikmjerima iz svakodnevnog života. Samostalno crta. O značaju posmatranja. • • • • • • • • • • • • • • • Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevnom životu. • kvadratnog trinoma koji nije kvadrat binoma. Rješavaju jednačine na novi način koji se temelji na rastavljanju polinoma na faktore. Rješavanje jednačine oblika x2 – a = 0. Zna procedure računanja površina pravilnih i nepravilnih mnogouglova. Razvijaju pozitivne stavove • • Aktivno učestvuje u nastavnom procesu Razvija stavove o važnosti i značaju estetskih vrijednosti.Površina mnogougla. uočava odnose među elementima u mnogouglu.Broj dijagonala mnogougla. Učenike potiče na urednost i preciznost u radu. zapažanje i zaključivanje.Konstrukcije pravilnih mnogouglova. . Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o mnogouglu Dokazuje tvrdnju o zbiru unutrašnjih i vanjskih uglova mnogougla pri čemu navodi učenike na samostalno logičko zaključivanje. Utvrđivanje redoslijeda konstruktivnih koraka.. • Faktorizacija polinoma oblika x3 ± 3x2y + 3xy2 ± y3. zbira i razlike kubova. MNOGOUGAO (POLIGON) -Mnogougao. . Osposobljavaju se za analitičko mišljenje Uočavanja zavisnosti među datim elementima mnogougla. • • Razumije i zna šta su poligoni I njihove podjele Upamti da je zbir vanjskih uglova svakog poligona pun ugao Prepozna i razumije pravilne poligone i konstrukcije nekih. Rastavljanje polinoma x3 ± y3 na faktore.

analize i logičkog mišljenja. KRUŽNICA I KRUG -Dijelovi kružnice i dijelovi kruga. DIDAKTIČKO . zapisuje i primjenjuje matematičku simboliku. 7.METODIČKE NAPOMENE 59 .Omjer obima kruga i prečnika kruga – broj π. . Stiču vještinu korištenja pribora. zapažanja. Vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava kritičnost u radu. zapisuje i primjenjuje matematičke formule i dovodi ih u korelacije sa primjerima iz života Kritički vrednuje rezultate svoga rada i ispoljava zainteresiranost u radu. • Harmon ičnosti I pravilnosti u matematici I svakodnevn om životu. grafofolije. Vizuelnog pamćenja • Primjene algoritamskog rješavanja zadataka • Mjerenja i procjenjivanja • Induktivnog i deduktivnog zaključivanja • Identifikacije i generalizacije • Razvijaj u stavove o značaju estetskih vrijednosti. Vizuelne organizacije i orijentacije. prosječne i nadprosječne učenike. Učestvuje u grupnom radu i pomaže drugima u rješavanju problema • • • • Novi sadržaj nadovezuje na ranije stečeno znanje o kružnici i krugu Navodi učenike na samostalno razmišljanje i logičko zaključivanje. -Površina kruga. prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevno m životu.Površina kružnog prstena i kružnog isječka. . • Broj π shvata kao omjer obima kruga i prečnika kruga i na osnovu toga računa približnu vrijednost broja π. Koristi zidne slike sa formulama.. uočava odnose među elementima kružnice i kruga.. Organizuje eksperimentalne i numeričke postupke utvrđivanja odnosa matematičkih pojmova vezanih za kružnicu i krug. nastavne listiće: za ispodprosječne. o Razvijaju pozitivne stavove prema učenju geometrije i ulozi geometrije u svakodnevn om životu. • • • • • Aktivnoi kritički učestvuje u nastavnom procesu Posmatra.• • Osposobljavaju se za uočavanje i raspoznavanje mnogouglova u okolini. • Značaju posmatranja. . • Površinu kruga razumijeva kao površinu π puta veću od površine kvadrata stranice r.Dužina kružnog luka. Razlikuje krug(površ) od kružnice (linije). Samostalno crta.

• Grafički uvesti operaciju sabiranja dva vektora i pokazati osobine te operacije. • Objasniti i pokazati na primjerima identitet = a. • Izračunavanje približnih vrijednosti kvadratnog korijena brojeva vršiti na unaprijed određen broj decimala (pomoću tablice ili džepnog računara). Za prirodnije shvatanje pojma vektora koristiti primjere iz fizike. da se broj ne mijenja ako ga korjenujemo a zatim kvadriramo.1. • Detaljno obrazložiti jednakost a 2 = a uz ponavljanje pojma apsolutne vrijednosti broja. a ≥ 0. • Primjeniti definiciju kvadratnog korijena i relacije ≤ i ≥ za objašnjavanje približne vrijednosti kvadratnog korijena racionalnog broja (koristiti tablice kvadrata u udžbeniku). Posebno definisati i objasniti jednakost dva vektora. • Objasniti dobro pojam kvadrata racionalnog broja i pojam rješavanja kvadratne jednačine x2 = a. Posebnu pažnju obratiti na odnos dva vektora ( kolinearnost. Postupno i pravilno formiranje pojmova: kvadratni korijen. • Grafički uvesti operaciju množenja vektora i skalara ( skalare uzimati iz skupa prirodnih brojeva) i pokazati osobine. • Na primjeru usmjerene duži objasniti pojam vektora i njegove karakteristike ( pravac. • Izračunavati vrijednost kvadrata racionalnog broja (u obliku razlomka i u obliku decimalnog broja) što će pripremiti učenike za kasnije shvatanje i izračunavanje vrijednosti stepena. TEMA – VEKTORI Uvesti pojam vektora na «prirodan» način. I obrnuto. smjer i intenzitet). sa puno primjera ( koristitei pojmove iz fizike i sl. • Prije uvođenja iracionalnih brojeva navesti razloge njihovog postojanja. • Obratiti posebnu pažnju na odnose dva vektora ( kolinearni. svaki racionalan broj u decimalnom obliku sa konačnim ili beskonačnim brojem decimala može ( a) 2 60 . a ≥ 0. • Navesti neke konkretne primjere i zadatke iz fizike koji se rješavaju pomoću vektora. • Uvesti kvadratni korijen kao način zapisivanja rješenja kvadratne jednačine. i iracionalan broj je uslov za pravilno shvatanje realnog broja. cijelih i racionalnih brojeva i operacije sa tim brojevima. obratit pažnju na promjenu smjera vektora i sl.). uz korištenje uvedenih relacija i operacija 2.). jednakost.leže na paralelnim pravima. aritmetički kvadratni korijen. TEMA – REALNI BROJEVI Za razumjevanje skupa realnih brojeva potrebno je najprije ponoviti sve o skupovima prirodnih. • Posebno naglašavati uzimanje pozitivne vrijednosti kvadratnog korijena kod aritmetičkog kvadratnog korijena. uporedjivanje po intenzitetu) i povezivati to sa fizikalnim procesima. tj. uporedjivati ih po intenzitetu. Svaki racionalan broj može se napisati kao decimalan broj (čisto periodičan ili mješovito periodičan). a vrijednost kvadratnog korijena kao broj koji treba kvadrirati da se dobije potkorjena veličina.

TEMA – PROPORCIONALNOST.. • Iskazati bez dokaza obrnutu teoremu Pitagorinoj teoremi i utvrditi je na primjerima.. 3 . 4 i 5 jedinica. 52 + 122 = 132 i 62 + 82 = 102 (aritmetička interpletacija). • Primjenom Pitagorine teoreme konstrukcijski određivati tačke brojevne prave kojima se pridružuju iracionalni brojevi 2 . Zaključak uopćiti npr.− 8 itd. 7 . Kada učenici upoznaju opći pojam razmjere. • Upoznati učenike sa Pitagorinom teoremom služeći se tzv. b a koji se ne mogu napisati u obliku razlomka . • Navoditi učenike na pronalaženje zavisnosti 32 + 42 = 55. • Uvježbavati primjenu Pitagorine teoreme. • Na modelu Pitagorine teoreme potvrditi da je zbir kvadrata konstruisanih nad katetama jednak kvadratu konstruisanom nad hipotenuzom. Talesovu teoremu o proporcionalnosti odsječaka koje paralelne prave 61 . b Kao primjer uzeti 2 ili u decimalnom zapisu 1. • Geometrijski dokaz Pitagorine teoreme izvodi svaki učenik na svom modelu koji je donio (od kartona u boji kvadrata i pravouglih trouglova i njihovim sklapanjem). 4. nisu racionalni brojevi i da se takvi brojevi koji nisu racionalni zovu iracionalni. mjerenju i upoređivanju duži. shvatanjem i razumijevanjem suštine Pitagorine teoreme i njenom širokom primjenom u računskim.. 3. uvodi se pojam proporcije a zatim proporcionalnost duži. 12 i 13 . • Definirati skup realnih brojeva kao uniju skupova Q i I kada učenici usvoje da je Q ∩ I = Φ . TEMA – PITAGORINA TEOREMA I NJENA PRIMJENA a . Može izvesti i strožiji dokaz uz simboličko zapisivanje. Samjerljivost i nesamjerljivost duži vezati za vrijednost razmjere njihovih dužina koja je racionalan ili iracionalan broj.. 6. − 3 . konstruktivnim i praktičnim zadacima. a nastavnik na svom modelu ili koristi višeslojnu grafofoliju. • Primjenjivati sadržaje iz nastavne teme Realni brojevi u kombinovanim zadacima u cilju sistematizovanja znanja. 5 .4142135. 5 . • Utvrditi da će trouglovi sa stranicama 5. „egipatskim trouglom“ • Historijski se osvrnuti na „egipatski trougao“ čije su stranice 3. • Konstruisati kvadrate nad katetama i hipotenuzom konstruisanog „egipatskog trougla“ i dati geometrijsko tumačenje Pitagorine teoreme koje se temelji na jednakosti površina.− 5 . a zatim dati informaciju o „Pitagorinim brojevima“.− 2 . se napisati u obliku razlomka Potrebno je učenike upoznati sa: formulacijom Pitagorine teoreme – iskazom i zapisom.. i dokazati poznatim postupkom da 2 nije racionalan broj. 8 i 10 isto tako biti pravougli (konstrukcijom trougla datih stranica i provjerom mjerenjem). FUNKCIJA DIREKTNE I OBRNUTE PROPORCIONALNOSTI Pri uvođenju pojmova razmjere i proporcionalnosti duži treba koristiti prethodna znanja učenika o razmjeri. što znači da nisu racionalni.• • • Definirati iracionalan broj kao decimalan neperiodičan zapis sa beskonačno decimala. 3. Sada saopćiti učenicima da ima i takvih brojeva u decimalnom obliku sa beskonačno decimala (neperiodični).

Identične transformacije polinoma mogu se uspješno vršiti uz dobro poznavanje sadržaja o stepenima. iracionalan broj primjeniti definiciju i izvesti tačan zaključak. cijeli. 5. 62 . Objasniti pojmove: koordinatni početak. • Pojam samjerljivosti i nesamjerljivosti duži definirati pomoću vrijednosti razmjere duži. • Pojam dužine duži izgraditi na primjerima. nakon čega izvršiti uopštavanje.grade na kracima ugla treba dokazati i dobro uvježbati njenu primjenu. mjernog broja i dužine duži. učenik treba znati odgovoriti na pitanje: koja je jedinična duž? Koji broj je mjerni broj? Koliko puta je duž MN veća od jedinične duži? Kolika je dužina duži MN? • Ponoviti razmjeru dva broja (definiciju i osnovne osobine) bez obzira što su taj pojam učenici u 6 razredu upoznali i koristili u zadacima. • Grafički upoređivati duži i obuhvatiti dva slučaja: za koliko je jedna duž veća (manja) od druge duži i koliko puta je jedna duž veća (manja) od druge duži. • Obratiti pažnju na grafičko predstavljanje funkcija. TEMA – CIJELI RACIONALNI IZRAZI Ova tematska cjelina realizira se prvo daljom izgradnjom pojma stepena koji su učenici već upoznali u temi realni brojevi. Posebnu pažnju posvetiti funkcijama direktne i obrnute proporcionalnosti.Y) odgovara samo jedna tačka koordinatne ravni. • Navesti više primjera direktno proporcionalnih veličina pa na osnovu jednakosti omjera (razmjera) definisati proporciju i njene osobine. • Na primjeru razmjere dijagonale i stranice kvadrata koja je 2 tj. • Definirati proporcionalne duži i ukazati da osnovne osobine proporcije za brojeve vrijede iz duži • Uvesti pojam pravouglog koordinatnog sistema prikazivanjem podataka sa dvije veličine (npr. apscisna osa. Na primjer. ako je MN = 12 cm. • Kod operacija sa stepenima svako pojedinačno pravilo uvježbavati na dovoljnom broju raznovrsnih zadataka. • Proširiti pojam izraza koji je uveden u skupu racionalnih brojeva na skup realnih brojeva i uvesti naziv algebarski izraz. Među racionalnim izrazima posebno su značajni polinomi. jedinična duž. jedinične mjere. • Razgraničiti jasno pojmove upoređivanja duži. racionalni i iracionalni brojevi. mjere. • Pojam stepena obraditi postupno. tablicom i formulom a zatim definirati funkciju. Poslije toga se prelazi na upoznavanje pojma racionalnog izraza i izračunavanje brojne vrijednosti. • Uvesti pojmove iz kamatnog računa i rješavati probleme koristeći svojstva direktno proporcionalnih veličina. • Računske operacije sa monomima i polinomima (u sređenom obliku) vršiti na osnovu poznatih zakona računanja sa brojevima. • Za određivanje vrijednosti stepena koristiti obrnut proces – predstavljanje stepena u obliku proizvoda jednakih faktora. Pojam pravilnog koordinatnog sistema treba dograditi i upoznati važnije pojmove u vezi sa funkcijom. a zatim izvesti zaključak da se svakoj duži može pridružiti pozitivan broj. Promjena vremena i temperature). • Pojam mjere duži (duž koja se sadrži cio broj puta u datoj duži) također formirati na primjerima. Navoditi primjere tako da se za bazu uzimaju prirodni. • Pojam procenta kao specijalni slučaj razlomka koji su učenici upoznali u 6 razredu proširiti i rješavati zadatke procentnog računa proporcijom. Učenici treba da shvate da grafik funkcije čini skup svih tačaka dobivenih tako da se za svaki broj X ∈ R može po formuli izračunati vrijednost funkcije Y ∈ R. ordinatna osa a zatim definirati pravougli koordinatni sistem. i da svakom uređenom paru (X. kao i svojstava računskih operacija. • Uvesti mjerni broj i jediničnu duž. • Ponoviti prikazivanje funkcija grafom.

specifične 63 . ili površina jednaka površini pravougaonika čije su stranice π r i r ).292 – 2. uvoditi učenike u strategije izračunavanja površina mnogougla uopće. rad učenika na projektima. Svaki učenik nekim od metoda treba se uvjeriti da je zbir vanjskih uglova svakog mnogougla pun ugao. • Mnogougao uvesti. Polazište za izvođenje formule za površinu kruga može biti i formula za površinu kružnog isječka posmatranog kao trougao sa osnovicom l i visinom r.712).). Formuli za površinu kruga treba dati geometrijsko značenje ( površina π puta veća od površine kvadrata stranice r.Najbolji način za procjenjivanje da li učenik može izvršiti neku aktivnost je posmatrati ga dok on izvodi zadanu aktivnost. Na primjer: Koliko se različitih pravih može povući kroz deset tačaka od kojih nikoje tri nisu kolinearne. • Racionalno računati primjenjujući formulu za razliku kvadrata na čisto brojevne izraze (7. procedurama i instrumentima. U skladu s tim. Na primjer. sposobnostima i sklonostima. pristupa se izuzetno važnom problemu izgradnji pojma broja π. Broj π svojim nastankom upučuje učenika na način izračunavanja obima kruga. potrebno je pratiti i procjenjivati: kreativnost učenika prikom rješevanja zadataka . … . produbit i sistematizovati će se ranije stečena znanja o trouglu i četverouglu. TEMA – MNOGOUGAO POLIGON Ovom tematskom cjelinom proširit. induktivnom metodom uopćavanjem i sistematizacijom ranije naučenih pojmova o trouglu i četverouglu. Pored tradicionalnog pristupa vrednovanju. 8x3 + 27y3 = (2x)3 + (3y)3 itd. posebno jednakokrakog. • Rastavljanje polinoma na faktore primjenjivati pri rješavanju jednačina datih oblika. 6. • Formula. Aroksimativnom transformacijom površi kruga u površ pravougaonika.• Poslije uvježbavanja pojedinih formula dati njihovo geometrijsko tumačenje pomoću odgovarajućih slika. Napredovanje učenika treba kontinuirano provjeravati i vrednovati njihova znanja. vodeći računa o individualnim mogućnostima. pravilo računanja broja dijagonala mnogougla treba koristiti i kod rješavanja nekih logičko kombinatornih zadataka. 7. • Postupno raditi rastavljanje polinoma na faktore jer je dosta teško za učenike. • Na temelju naučenih znanja računanja površine trougla. TEMA – KRUŽNICA I KRUG • Nakon što se ponove prošire i kompletiraju znanja o krugu i kružnici i dijelovima istih. Ocjenjivanje Ocjenjivanjem treba utvrditi u kojoj mjeri su učenici usvojili pređeno gradivo i stekli matematičke vještine i radne navike i kako stečena znanja umiju primjenjivati u rješavanju praktičnih zadataka. učenički doprinos za vrijeme grupnog rada. Naročito je korisno povezivanje konstruisanja pravilnih poligona i računanje obima i površina istih. U procesu formiranja broja π obavezno na početku koristiti eksreriment. • Do formule za računanje površine kruga treba doći eksperimentalnim putem. čime se učenici očigledno uvjeravaju u istinitost tvrđenja. mjerenje i dijeljenje brojeva (obima i prečnika). vrednovanje treba da bude zasnovano na različitim metodama. polinom prilagoditi obliku usvojene formule pa ga onda rastaviti na faktore (4x2 – 25y2 = (2x)2 – (5y)2 . Nakon toga proučavaju se omjeri obima i prečnika pravilnih poligona upisanih i opisanih krugu.

zavisno od osobenosti potreba učenika određene populacije. uključujući i kolegijalno (međusobno) ocjenjivanje i samoocjenjivanje i dr. Individualno prilagođeni program. objektivne uvjete za rad. proizvoda i sredine učenja. prilikom utvrđivanja ocjene iz matematike treba vrednovati i neke druge komponente: trud i zalaganje učenika. Prilagođavanje programa Za učenike s posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. kao i plan rada razvijaju zajedno nastavni MATEMATIKE i stručni tim za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole/ pedagoškog zavoda. odnosno do nivoa individualno prilagođenih programa.komunikativne i radne vještine. FIZIKA VIII razred – 2 časa sedmično. U svakom polugodištu radi se najmanje jedna školska pisana zadaća sa analizom i ispravkom. procesa. Osim navedenog. sklonosti i sposobnosti. 70 časova godišnje 64 . uz korištenje potrebne ekspertize (zdravstvenih i socijalnih radnika) i učešće roditelja.Prilagođavanje se može provoditi modifikacijom programa redovne nastave u pogledu sadržaja. motive i interese.

Ravnomjerno pravolinijsko kretanje. Zna izvesti jedinice brzine i ubrzanja. pređeni put i pomak. razlikuje sile koje djeluju na daljinu i kontaktne sile. Ubrzanje. tijelo koje je obješeno o oprugu i druge oglede s dinamometrom. Mjerenje sile.CILJEVI I ZADACI ISHODI OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI Tematske cjeline/ Teme Učiti: Znanje fizike: Proces i sadržaj Vrijednosti. njutn (N). Rješava jednostavne eksperimentalne i računske zadatke. relativnost kretanja. crtaju Međudjelovanje. kontrolne zadatke i školske pisane zadaće. srednje i trenutno ubrzanje. uslovima nastanka. uče kako sami da naprave dinamometar. Prepoznaje različite vrste kretanja u prirodi. Ravnoteža sila.uzročnoposljedičnim vezama u prirodi Polazeći od iskustva i jednostavnih ogleda pomaže učenicima da formiraju pojam sile. Opisuje i tumači referentni sistem i model materijalne tačke. Kinematički opis kretanja. putanja i pređeni put. Klasificiraju sile. pomak. Grafički predstavlja silu i zna njenu mjernu jedinicu. efektima i načinima opisivanja. Izvodi jedinicu sile. klasifikacija sila. Opisuje sile koje uzrokuju promjenu kretanja i deformaciju tijela. Mjere pređeni put i proteklo vrijeme. brzina. Razumije silu kao mjeru međusobnog djelovanja tijela. Moment sile. položaj. sile i mase. Rješava grafički i računski jednostavne primjere slaganja i razlaganja sila. Opisuju kretanja služeći se različitim reprezentacijama. te silu razloženu na normalne komponente. Razumije princip dinamometra. Analiziraju tijelo koje miruje na stolu. sila. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika Učenik: Identificiraju različite tipove međudjelovanja odnosno sila u prirodi. Upućuje učenike na korištenje raznovrsnih izvora informacija. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa silom. srednja i trenutna brzina. Razlikuje pojmove putanja. sile i mase tijela. Veza između ubrzanja. Rade i analiziraju domaće zadaće. Zna da je inertnost Razvijanje osjetljivosti na probleme. sila Međudjelovanje. stavovi. Razvijanje svijesti o: . Razumije efekt djelovanja momenta sile. Drugi i Treći Newtonov zakon. ocjenjuje učenike. Zadaje zadaće. Identificiraju primjere iz iskustva koji ukazuju na mogućnosti i ograničenja modela materijalne tačke. Zna da postoje različite vrste međudjelovanja u prirodi i da su promjene svojstava i stanja tijela uzrokovani međudjelovanjem.priprema nizove zadataka za kontrolne radove i školske pisane zadaće.ulozi pojmovnih modela u fizici. Prvi. Slaganje i razlaganje sila.vezi između znanja fizike i svakodnevnog iskustva . simuliranje određene vrste kretanja korištenjem senzora kretanja ili videoanaliza za određivanje veličina koje karakterišu kretanje tijela prikazanih na snmcima) Kretanje i sile Kretanje. Ukazuje na 65 . . Ravnomjerno promjenljiivo pravolinijsko kretanje. Pomaže učenicima da istražuju kretanja. koristeći se različitim medijima (pored tradicionalnih ogleda i snimanje kretanja pomoću vibratora i analiza histograma. Obraća pažnju na učeničke miskoncepcije u vezi sa težinom tijela. Razumije vezu između ubrzanja. Analiziraju grafički i računski rezultantu kolinearnih sila i grafički rezultantu nekolinearnih sila. Diskutuju o različitim vrstama kretanja. Ispituju istezanje elastične opruge.

sila teža. Opisuju efekte potiska. Objašnjava djelovanje sile trenja na kretanje tijela i opisuje primjere koji pokazuju važnost sile trenja. težištu. Diskutuju o vrstama kretanja s obzirom na rezultantu spoljašnjih sila i posljedicama koje slijede iz Trećeg Newtonovog zakona. Razlikuje pojmove sila teža i težina. Razvijanje navika da rade timski i razmjenjuju iskustva i ideje. svojstvo tijela da se protivi promjeni stanja kretanja i da je masa mjera inertnosti tijela. labilnu i indiferentnu ravnotežu i primjenjuje znanje o težišnici. Razlikuje stabilnu. Mjerenje pritiska. Razumije da dva tijela u izolovanom sistemu međusobno djeluju jednakim silama suprotnog smjera i opisuje efekte tog međudjelovanja. masom i ubrzanjem. slobodan pad. Zna vezu između mase i težine tijela. stabilna. Tabelarnim i grafičkim prikazom dolaze do pojma faktor trenja Navode različite primjere pritiska iz života. sila trenja. histograme kretanja i st. Objašnjava promjenu impulsa tijela kao posljedicu njihovog međudjelovanja. Zna da je pritisak količnik sile i površine na koju sila djeluje pod pravim uglom. Zna da je sila potiska jednaka težini istisnute tečnosti i iskaz Arhimedovog Određuju težište tijela. Istražuju zavisnost sile trenja o vrsti podloga. Ispituju prenošenje pritiska kroz različite sredine.Gravitaciona sila. Zajedno sa učenicima izvodi različite oglede i pomaže im da razumiju razliku u značenju pojma pritisak u fizici i jeziku svakodnevnice. veličine dodirnih površina i težini (pritisnoj sili). težišnica. efekti djelovanja sile trenja. Upoređuju mase i težine tijela. Ispituju povezanost među zbirom spoljašnjih sila. Razumije da se pritisak kroz čvrsta tijela i fluide ne prenosi na isti način. Opisuju i tumače beztežinsko stanje. 66 . stabilnost tijela. razumije značenje ubrzanja slobodnog pada. Zna izvesti jedinicu za pritisak i povezanost paskala sa milibarom. težina tijela. Pomaže učenicima da uoče veze između veličina koje karakterišu stabilnost tijela i trenje. labilna i indiferentna ravnoteža. faktor trenja. beztežinsko stanje. Stvara problemsku situaciju tako da pokazuje da tijelo od plastelina može. Dinamometrom mjere silu teže na tijela različite mase. ravnoteži i stabilnosti na praktičnim primjerima. Pritisak u tečnostima. Razumije da tijelo na koje djeluje stalna sila izvodi ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje. odnosno manja vrijednost pritiska. Atmosferski pritisak. Težište. Pascalov zakon. Zna da je uzrok gravitacionog međudjelovanja masa tijela. Pritisak Pritisak u čvrstim tijelima. Arhimedov zakon. Zna da su hidrostatički pritisak i atmosferski pritisak posljedica težine slojeva tečnosti odnosno vazduha. Istražuju ravnotežna stanja i stabilnost tijela. raspravljaju o primjerima u kojima je važna veća.v-t i a-t grafike. potisak. a i ne mora da pliva u void (zavisno o obliku ) i usmjerava učenike na pravilno tumačenje ove pojave. Trenje klizanja. Razvijanje navike istraživanja. azlike i povezanost mase i težine tijela. Razvijanje svijesti o povezanosti fizike i matematike.

Opisuje vezu između rada. Opisuju primjere pretvaranja energije i crtaju dijagrame energetskog bilansa. Primjenjuje znanje o radu i snazi na primjerima iz života i jednostavnim zadacima. Rad. zakon poluge. Zna jedinicu energije. Razvijanje svijesti da svako tijelo ima određenu energiju. Zna fizički smisao energije i njenu povezanost sa radom. Rješavaju jednostavne zadatke. koristeći se primjerima iz svakodnevnog života. Opisuje elastičnu potencijalnu energiju. Kinetička. Razumije da je za vršenje rada potrebna energija. Razlikuju sile koje vrše rad od onih koje ne vrše rad. Diskutuju o razlozima zbog kojih neko tijelo uronjeno u tečnost prividno postaje lakše. lebdi i tone i zna to odrediti poređenjem gustina. Izračunava vrijednosti kinetičke i gravitacione potencijalne energije u jednostavnim primjerima. Sa učenicima raspravlja o primjerima snage u prirodi i načinima njenog korištenja. Pretvaranje energije. Zna izvesti jedinicu džul. Energija i rad Različiti oblici energije u prirodi. Razumije da promjena potencijalne energije zavisi o razlici visina početnog i krajnjeg stanja. a rad proces i da je energija neophodna za život čovjeka i sve procese u prirodi. sile trenja. Mjere hidrostatički i atmosferski pritisak i analiziraju dobivene rezultate. Zna da atmosferski pritisak opada sa nadmorskom visinom. Identificiraju pojave prilikom kojih se mijenjaju kinetička i potencijalna energija i analiziraju date formule. Snaga. džul (J). sile teže. Povezuje kinetičku energiju je sa brzinom kretanja. Razumije pojam zatvorenog (izolovanog) sistema i da je cjelokupna energija u tom sistemu sačuvana. Povezuje gravitacionu potencijalnu energiju sa radom sile teže. 67 . identificiraju različite oblike energije u prirodi i komentarišu njihovo korištenje. Razumije fizički smisao snage. Opisuje primjere pretvaranja energije. Priprema i izvodi oglede kojima pokazuje postojanje različitih oblika energije. vat (W). Diskutuju o značenju energije u različitim kontekstima. Pomaže učenicima da sistematiziraju znanje o energiji i radu. potencijalna i elastična energija. džul (J). Identificira različite oblike energije. Poluga. očuvanju okoliša i nužnosti pronalaženja alternativnih izvora energije. utvrđuju veličine od kojih zavisi hidrostatički pritisak. Ističe da je energija stanje. Istražuju rad različitih sila: rad vučne sile. značaj energije. rad elastične sile.puta. povezuju rad sa transformacijom energije iz jednog u drugi oblik. sile i pređenog . koristi veće i manje jedinice od vata. Razlikuje u kakvim okolnostima tijelo pliva.zakona. primjena poluge. Zakon održanja ukupne energije. njeno pretvaranje i povezanost sa radom da bi učenicima olakšao konceptualno razumijevanje energije i rada. Razvianje svijesti o potrebi racionalnog korištenja energije.

toplota. Razvijanje svijesti o postojanju nekih općih zakona u prirodi. Održanje mase. tereta. Rješava jednostavne probleme. Mehaničke oscilacije i talasi Termičko kretanje molekula. Ispituju kako se mijenja temperatura različitih tvari pri dovođenju jednakih količina toplote. Određuje količinu toplote i temperaturu smjese. sportu. tečnosti i gasova. Opisuje primjere toplotnog širenja iz života. Diskutuju primjenu i korištenje poluge u tehnici. Određuju temperaturu kao jednu od veličina koje opisuju stanje posmatranog tijela. tabelarno prikazuju dobivene podatke i uočavaju jednakost rada uz različite sile i puteve. primjena Razumije i objašnjava zakonitost poluge i njenu primjenu. džul (J). princip centralnog grijanja i kako Sunčeva energija dospijeva do Zemlje. džul po kilogram i Kelvinu (J/kgK). Objašnjava zašto se temperatura tvari ne mijenja dok je u toku 68 . Pomaže učenicima da sistematiziraju svoje znanje o poluzi i strmoj ravni i razumiju funkciju prostih mehanizama. klasificira tvari na dobre i loše provodnike toplote. Zna da tvari mogu prelaziti iz jednog u drugo agregatno stanje dovođenjem ili oduzimanjem toplote. Zna da odnos sile i tereta zavisi o usponu strme ravni. Demonstrira različite vrste termometara. zna objasniti provođenje toplote pomoću čestičnog modela tvari. razumije anomaliju vode.Strma ravan. razmjena toplote. Prenošenje toplote. specifični toplotni kapacitet. Identificira različite primjere prostih mehanizama i prepoznaje ih u spravama iz svakodnevnog života. Postavljaju hipoteze i kreiraju modele pomoću kojih objašnjavaju toplotne procese. vrše pretvaranja vrijednosti temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto. Ispituje prisustvo učeničkih miskoncepcija o toploti i kreira situacije njihovog prevazilaženja. Polazeći od zakona održanja energije opisuju i računaju šta se dešava kada zagrijano tijelo stavimo u vodu. količina toplote. temperatura. Informisan je o nuli apsolutne temperature. Kritički razmatraju pojave u prirodi. Zna da se unutrašnja energija tijela može mijenjati radom i toplotom. toplota. povezuje i objasnjava zavisnost zapremine tijela odnosno gustine o temperaturi. Zna da je uzrok toplotnom procesu gradijent temperature i da se toplota uvijek prenosi sa tijela više na tijelo niže temperature. zakon strme ravni. unutrašnja energija tijela. diskutuju o svojim iskustvima i Podstiče učenika na samostalno zaključivanje. Predviđaju ishode ogleda. Toplota Zna da svako tijelo posjeduje energiju jer se sastoji od čestica koje se kreću i međusobno djeluju. količina toplote. Ispituju međusobnu zavisnost sile. topljenje. princip termometra. Razumije princip termometra. Demonstrira i objašnjava različite načine prenošenja toplote. ljudska ruka kao poluga. Ispituju uslove ravnoteže na poluzi. Razumije jednakost rada uz različite sile i puteve. Promjena agregatnih stanja: očvršćavanje. Razlikuje pojmove temperatura. termičko širenje tijela. strujanjem i zračenjem. Izvode oglede i uočavaju promjene duljine i zapremine čvrstih tijela. dužine i visine strme ravni. isparavanje i kondenzacija. Razlikuje prenošenje toplote vođenjem. Diskutuju primjenu strme ravni. računaju i upoređuju momente sile i tereta.

KEMIJA/HEMIJA Važno je učiti kemiju/hemiju. Mjere promjenu temperature pri promjeni agregatnog stanja tvari. Uočava da se masa tvari ne mijenja ma kakve fizičke promjene i procesi se dešavali. Objašnjava razliku između ključanja i isparavanja.proces promjene agregatnog stanja. Zna da tečnost proključa na nižoj temperaturi kad se pritisak iznad nje smanji i da se čvrsto tijelo topi na nižoj temperaturi kada se poveća spoljašnji pritisak. Ako pretpostavimo da je paljenje vatre prvo kemijsko otkriće. Demonstrira i objašnjava ciklus promjene agregatnih stanja vode. Određuju kolika masa leda odgovara određenoj masi vode. 69 . Ukazuje na značaj zakona održanja u fizici. Upućuje učenika u istraživanja specifičnosti agregatnih stanja. idejama u vezi s prenošenjem toplote. možemo zaključiti da je kemija/hemija među najstarijim prirodnim znanostima/naukama. Grafički prikazuju procese promjene agregatnih stanja i određuju količinu toplote koju treba dovesti (oduzeti).

tvarima koje izgrađuju našu okolinu. te posljedica ljudskog upletanja 70 . odnosno promatranja pojava. Ovaj program kemije/hemije koncipiran je tako da učenicima pruži osnovna znanja o prirodnim pojavama. kemijskim spojevima i proizvodima kemijske industrije važnim u svakodnevnom životu. isparavanje.Kemiju/hemiju učimo zato jer kemija zadire u sve grane industrije. Kemija proučava građu. Razvija navike donošenja zaključaka o pojavama u prirodi na temelju eksperimenata. prirodnim ciklusima kruženja. tako što oko 80% vrijednosti svjetske proizvodnje čine proizvodi hemijske industrije. prvenstveno atomskoj teoriji i njezinim popratnim koncepcijama i modelima kako bi na osnovu Procesi njih mogli opisati. Stječe vještine planiranja i izvođenja jednostavnih pokusa da bi se uočile hemijske promjene i svojstva tvari. kemijskim procesima koji se odvijaju u prirodi. razvijati sposobnost usmenog i pismenog izražavanja. Razumijevanje pojmova o neuništivosti materije i Razumije pojmove: krutina/čvrsto. svojstva i promjene tvari/supstance kao i sve uvjete/uslove koji na njih utječu. fazama i faznim prijelazima pri kemijskim reakcijama. Sadržaj OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA Učenik: Stječe temeljna znanja o kemijskoj građi tvari. razumjeti svojstva i promjene tvari. iz jednog oblika u drugi. Program kemije treba temeljiti na naučnim postignućima i prilagoditi ga psihofizičkom uzrastu učenika. gladni i obolijevali bi od mnogih danas izlječivih bolesti. i usmjeriti ga na potrebna kemijska znanja za svakodnevni život. Razvrstava i uspoređuje tvari/supstance na osnovu njihovih svojstava. Učenje o elementima. PODRUČJA CILJEVI I ZADACI UČENJA Učiti: Znanje Posmatrati i steći znanja o temeljnim kemijskim kemije: teorijama. Prepoznaje raznovrsne promjene i procese u prirodi. plin/gas. kristalizacija. a pri tom se koristi metodom pokusa/ogleda ili eksperimenta. Zadaci nastave kemije su: Razvijati vještinu eksperimentiranja. promjenama i podjeli. odnosno o prijelazu tvari kondenzacija. goli. tekućina. o njihovoj povezanosti i faktorima koji na njih utječu. Kada bi iz svakodnevnog života ljudi isključili proizvode hemijske industrije sigurno je da bi ljudi bili bosi. Dakle kemija je svuda oko nas i ulazi u sve pore života. razvijati sposobnost predviđanja hemijskih promjena u danim/datim okolnostima. razvijati sposobnost opažanja tijekom eksperimenta. Učenje o fizičkim i kemijskom promjenama.

Poticati na kritičko razmišlanje i rješavanje problema.koristiti kritičko razmišlanje pri rješavanju problema. Vrste hemijskih spojeva 6. Razred 1.vršiti analizu pojava i procesa. navike Poticati interes učenika na proučavanje kemije. Praviti određena poređenja. Preuzimati odgovornost pri zajedničkom procesu učenja. stavovi. Tvari/supstance 3. Znati pravilno koristiti izvore informacija. Razvijati svijest o potrebi očuvanja vlastitog zdravlja i životne sredine. kemijske spojeve i proizvode hemijske industrije koji su važni u svakodnevnom životu. Sposobnosti i vještine. PROGRAMSKI SADRŽAJI (Tematske cjeline) VIII. vrijednosti. Razvijati navike za urednost. Poznaje faktore koji uzrokuju raspadanje nekih tvari i znati kako se ono može spriječiti. Interdisciplinarnost mnogih nastavnih sadržaja zahtjeva timski rad nastavnika svih prirodnih predmeta. kako se njima rukuje i kako su obilježene. Razvijati naviku korištenja raznih izvora informacija. točnost i preciznost pri izvođenju ogleda. Kemijske reakcije i hemijski zakoni 5. Međusobno uvažavanje i rad u grupama kroz pozitivne stavove i vrijednosti. Nemetali 71 . Uvod kemiju/hemiju 2. Steći neophodna saznanja o koristima učenja hemije u svakodnevnom životu. Prepoznavati ulogu nauke za razumjevanje hemijskih procesa i pojava u prirodi. Kemijska sistematika 4. Dobro poznavati one kemijske elemente. Znati najvažnija svojstva zraka/vazduha i vode. Primjena znanja hemije Korelacija kemije s drugim predmetima.u prirodne procese. Znati koje su štetne i opasne kemikalije u kućanstvu. poznavati najvažnije prirodne cikluse.

programirana. Poželjno bi bilo obavljati kako interno tako i eksterno osjenjivanje (potrebno uspostaviti standarde za ocjenjivanje) Interno ocjenjivanje učenika vršiti na osnovu obrazovnih postignuća. ocjenjivanje i napredovanje učenika treba koristiti različite postupke i instrumente. Za praćenje. učenička izvješća. sposobnosti. praktični radovi. Na nastavniku je odgovornosti da raspoređuje nastavne sadržaje i obrađuje ih u okviru plana. učenički eksperimenti. rasprava. projekat. Za izvođenje eksperimenata potrebno je osigurati opremu i pribor prema pedagoškim standardima za nastavu kemije/hemije. Za realizaciju programskih sadržaja neophodno je što više rješavanje stehiometrijskih zadataka. To se postiže kombiniranjem tradicionalnih nastavnih metoda i oblika rada sa korištenjem i primjenom metoda aktivnog učenja i interaktivne nastave: problemska.rješavanje zadataka objektivnog tipa. istraživanje. odnosno kako učenici trebaju učiti. U školskoj knjižnici je potrebna određena stručna literatura za nastavnike i darovite učenike koji žele znati više. demonstracija. sposobnostima i sklnostima.vještina. . mali istraživački projekti. O C J E NJ I V A NJ E Napredovanje učenika treba kontinuirano pratiti i ocjenjivati. R E S U R S I Z A R E A L I ZA C I U Za realizaciju ovog programa kemije/hemije neophodno je da škola osigura specijaliziranu prostoriju (kabinet) za nastavu kemije s pomoćnom prostorijom za kemikalije i pribor. razgovor.sposobnost i vještine učenika za vrijeme eksperimentalnog rada. a posebice rezultati učenja.istraživanjima. bitno su uvjetovani/uslovljeni načinom učenja. itd.D I D A K T I Č K O – M E T O D I Č K E N A P O M E NE Sadržaj i proces učenja. Ambijent u kojem se učenici osjećaju dobro i sigurno. Provoditi će istraživanja i rješavanje problema putem eksperimenta i dobivene rezultate prezentirati putem individualnog i timskog rada. 72 . heuristička. Svladavanje programa kemije treba se temeljiti na neposrednom promatranju svojstava tvari i njihovih promjena putem eksperimenta kojeg uz pomoć nastavnika pripremaju i izvode učenici. kod kuće koristeći se dodatnim izvorima informacija. stavove i ponašanje. Sve aktivnosti učenici će vršiti u školi.sudjelovanje i doprinos pri radu u grupama. Učenike treba pratiti i ocjenjivati tijekom izvođenja aktivnosti i razvijati njihove sposobnosti za samoprocjenjivanje. i drugih ispitnih postupaka. To će svakako utjecati na njihove vrijednosti. simulacija. razvijanja koncepta i kritičkog razmišljanja. planirati svoj rad i rad grupe. Preporuča se nastavnicima da inzistiraju na učeničkim zabilješkama.učeničkim projektima. usmenog i pisanog izvještaja i dr. programirani tekst. radu i sistematičnosti. vještinama. Učenici će učiti samostalno i u grupi. jer njihove su zabilješke u stvari dnevnici rada koji ih uče redu. Redoslijed poučavanja pojedinih tema nije obvezujući.rješavanju problema . Postupci za realizaciju navedenih nastavnih metoda su: pitanja i odgovori. . a nastavnici ih poučavati i pomagati im u stjecanju odgovarajućih znanja i razvijanju njihovih vještina i sposobnosti. vodeći računa o individualnim mogućnostima. uz dobro rukovođenje svim aktivnostima u nastavnom procesu je neophodan uvjet dobrih rezultata.

priborom i posuđem. Teme UVOD U KEMIJU Kratak pregled razvoja kemije Što sve rade kemičari Kemijski laboratorij i mjere zaštite Ciljevi i zadaci Oček. VIII. Razvijanje istraživačkog duha. Samostalno izvoditi neke jednostavne pokuse. Vrijednosti stavovi. Poznavati osn. i kako je tekao njen razvoj kroz povijest. Znati da je kemija prir. ponašanje Razvijanje navike timskog rada i suradnje pri učenju. Poznavati znakove opasnosti i mjere zaštite. osigurati im potrebnu literaturu sa slikama.teoretski ih pripremiti za taj rad.. pribor i posuđe. rezultati Učiti: Učenik: Značaj učenja kemije kao prirodne znanosti. Prepoznavati Znakove opasnosti. ab. razred – 2 sata/časa tjedno/sedmično. rad. i znati ga koristiti pri izvođenju eksperimenata. 73 . Hemija kroz povijest Izvesti neke atraktivne pokuse Naučiti rukovati s laborator. Aktivnosti učenika Stečeno teoretsko znanje iskoristiti za prakt.K E M I J A / H E M I J A. 70 sati godišnje Tematske cjeline. Aktivnosti nastavnika Nastavnik treba Nadzirati učenike pri njihovu radu u lab. znanost.

elektronski omotač. Dodatno pojašnjenje nekih pojmova. Pisati formule spoja na osnovu valencije. atomski i maseni broj. Računati maseni udio tvari u smjesi. filtracija. Shvatiti da je zrak smjesa plinova/gasova Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode za piće. Steći temeljne predodžbe o atomu. diskusija o rezultatima pokusa. KEM. Kemijski elementi Poticanje znatiželje za mikrosvijet. kisika i nitrogena u zraku. Metode razdvajanja tvari iz smjese. Voda u prirodi. Shvatiti sićušnost atoma. Sastav zraka. Zrak/ vazduh Voda Def.TVARI Pojam tvari Fizikalne i kemijske promjene tvari. Na osnovu grupnih i samostalnih pokusa trebaju sami zaključiti kad dolazi do fizikalne a kad do kemijske promjene. Angažiranje učenika za vlastite aktivnosi. Razvijanje samopouzdanja kroz samostalno izvođenje pokusa. Zadati učenicima da sami izrade plakate s ključnim pojmovima. Simboli kemijskih elemenata. Izčitavati podatke o atomima elemenata na osnovu njegove pozicije u PSE. kristalizacija. Naučiti strukturu PSE. suradničke diskusije i vlastite kreativnosti. Pojam i građa atoma. Razvijanje ekološke svijesti. Izvesti pokuse:dok. Određivati valenciju elemenata. Vrste tvari. npr.. Znati da se pojam hemijski element odnosi na vrstu atoma. svojstva. Učiti pojam smjese i čiste tvari. svojstva. Obrazložiti zašto Ar nije Poticanje suradničkog učenja. elektrolizu vode. Navestim primjere Fzikalih i kemijskih promjena.) veza PSE i građe atoma. Građa tvari. označavanje iona. Razlikovati atome od iona. pojam izotopa. Pokusima razjasniti pojmove: taloženje. Naučiti simbole najčešćih elemenata. izrada zidne tablice PSE. destilacija. 74 . Poticati učenike na znatiželju. SISTEMATIKA Periodni sistem elemenata Valencija elemenata PSE kroz povijest. dobivanje i svojstva. problem onečišćenja. Rješavati računske zadatke. Izvesti pokuse za razdvajanje smjesa. Zakon periodičnosti (grupe i per. Pomagati im pri izvođenju pokusa. Definirati valenciju. Izrada Stalno nadzirati učenike za vrijeme izvođenja pokusa. Pokusima pokazati kemijsku sličnost elemenata iste skupine PSE. Pokusima pokazati razlike između fizikalne i hemijske promjene. rasprostranjenost. Rješavati računske zadatke. Elementi u prirodi i podjela.

i kemijske formule Kemijske Veze i struktura molekule Relativna atomska i molekul. Dokazati klor u vodi iz slavine.jednadž. nalaženje. Opisivanje kemijske Reakcija jednadžbom Kvantitativno i Kvalitativno čitanje hem. Usvojitim pravila pri radu i pravilnom skladištenju kemikalija. Poznavati načine dobivanja. ionska i kovalentna. spojeve i njihovu upotrebu. REAKCIJE. kako ne bi došlo do povrede pri radu. Vršiti kemijska izračunavanja na osnovu kemijskih jednadžbi. Relativne atomske i Molekulske mase. Znati primjer sinteze i analize. Poticanje učenika na istraživanje prirode i njenih zakonitosti. čime če se doći do osnovnih kemijskih zakona. Svojstva metala i Njihov položaj u PSE. nalaženje. ZAKONI Kemijske reakcije Hemijske jednadžbe Zakon o očuvanju mase Zakon o stalnim Odnosima masa NEMETALI Svojstva nemetala Vodik Kisik Dušik/azot Pojam i podjela. Računski zadaci Definirati kemijsku reakciju. Kao potvrdu tih zakona znati Izjednačavati kem. dobivanje i upotreba. jednadžbe i njihovo kvantitativno kvalitativno značenje. kisika i dušika. Sinteza i analiza.znati pisati hem. Svojstva dušika. Spoznati da se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima nemetali razlikuju od metala. Nastavnik treba aktivno sudjelovati u pripremi pokusa koje će učenici izvoditi. Znati uvjete pod kojim dolazi do Kemijske reakcije. dobivanje i upotreba vodika. Masa Ar. Rješavanje zadataka. Trebaju teoretski savladati gradivo i temeljem tog znanja izvesti pokuse za dokazivanje vodika. Lavoazijeov zakon Prustov zakon. svojstva i glavne spojeve koje grade. Metodom vaganja Dokazati kemijske zakone. Pokuse s klorom izvodi nastavnik. Mr i količine tvari. Preporuča se nastavniku da bude moderator i voditelj nastave pri usvajanju novih pojmova i pri izvođenju pokusa. „male“ zbirke kemijskih elemenata. Formule za izračun. Ukazati Učenicima na važnost rješavanja računskih zadataka u hemiji. Izraditi modele nekih molekula. KEM. 75 . Mr Uvod u Stehiometriju KEM. Cijeli broj. Stvaranje navike Timskog rada. dobivanje i značaj za život. Izvesti eksperimente koji će objasniti kemijske reakcije. Promoviranje općih vrijednosti. Svojstva kisika nalaženje. jednadžbi. Razvijanje čistoće i Urednosti pri izvođenju kemijskih pokusa. Naučiti svojstva sumpora. Svojstva. Izračunavanje Ar.

Ispitati pH otopina nekih soli i izvesti zaključke. Naučiti reakcije nastajanja soli. dokazivanje kiselina i lužina indikatorom. SPOJEVA Oksidi Kiseline Hidroksidi Soli Svojstva. kiselinama. Naučiti mjere opreza pri radu s ovim kemikalijama Učenici trebaju steći teoretska znanja o ovim spojevima. i njihov značaj za život. Pripremiti učenike za izvođenje pokusa s kiselinama i lužinama. Nastajanje soli (neutralizacija) Dobivanje soli. oksidi metala i nemetala (svojstva) Naučiti nnajvažnije anorganske kiseline. Pojam disocijacije. Oksidacija. Uočiti razlikum između pojma hidroksida i lužine. Svojstva hidroksida. Pisati reakcije disocijacije kiselina i lužina.Sumpor Klor/hlor VRSTE KEM. Izvoditi neke manje opasne pokuse. njihova svojstva i primjenu. Nastajanje lužina. Naučiti kako se skladište ove kemikalije. Stalno nadzirati njihov rad. Shvatiti značaj ovih spojeva za život. upotreba i najznačajniji spojevi klora. npr. 76 . Naučiti reakcije nastajanja oksida i pisanje formula oksida. ne izvoditi pokuse s konc.

Razvoj svijesti o povezanosti žive i nežive prirode (ekosistem) kao i međusobne povezanosti živih bića u okviru životnih zajednica. jedan čas sedmično CILJEVI I ZADACI I OČEKIVANI REZULTATI/ OBRAZOVNI ISHODI Tematske cjeline/teme Proces i sadržaj Učiti: Uvod u ekologiju Ekologija. uočavaju komponente ekosistema. ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika S obzirom da živa bića koriste oksigen iz zraka/vazduha ili otopljenog u vodi zaključuju o postojanju dvije Razvoj interesa životne sredine. Uočavaju i ističu razlike između ekosistema na osnovu osobina staništa i karakteristika životnih zajednica. Vodit će raspravu o aktuelnim problemima o kojima su informirani putem TV ili na drugi način kada je u pitanju djelovanje čovjeka na prirodu i tako doći do 77 Vrijednosti. stavovi. Ekološki faktori i njihov uticaj. Stanište (biotop). Poticat će učenike da sami dođu do zaključka da na živa bića djeluju različiti faktori životne sredine i da su ti faktori međusobno povezani. životna zajednica (biocenoza) i ekosistem/ekosustav. – nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. razred. . Vodeći dijalog podsjeća učenike na biološke discipline koje su upoznali u prethodnim razredima. Posmatraju ilustrativni materijal. Učenik: Zna da je ekologija nauka o odnosima živih bića i njihovih zajednica i životne sredine/okoliša. Zna da postoje samo dvije životne sredine: zračna i vodena. čovjeka i očuvanje prirode. životna zajenica (biocenoza) i ekosistem. Steći će predodžbu o značaju ekologije kao biološke discipline. Najavljuje da će u ovom razredu sticati znanja iz ekologije koja proučava odnose žive i nežive prirode. Zrak/vazduh i voda kao životne sredine. Shvaća pojmove: biotop (stanište). posebno u praktičnom pogledu. Značaj ekologije.BIOLOGIJA: VIII. za živi svijet i Mogu zaključiti sposobnosti koliko su važna posmatranja znanja iz ekologije za pojava vezanih svakodnevni život za živu prirodu. Zna da na živa bića utiče kompleks ekoloških faktora.

lipa. Sakupljeni materijal poslužit će za dopunu školskih zbirki. hrast medunac. Pokazat će i imenovati dominantne vrste biljaka i životinja u svakom spratu počevši od sprata visokog drveća do šumske stelje. a u četinarskim Daje doprinos pravljenju školskih zbirki organizama svrstanih po spratovima šume. Zna da je šuma najsloženiji tip ekosistema i da postoje različiti tipovi šuma. također da u šumi dominira sprat drveća. zaključka o važnosti ekologije. 78 . Pojam šume formirat će koristeći niz ilustracija koje predstavljaju različite tipove šuma. Sakuplja biljne i životinjske organizme. sakupljat će i žrtvovati za Upoznaje se sa životnom zajednicom šume posjećujući neku šumu u bližoj okolici škole. Prilikom rada na terenu koristit će priliku da učenike senzibiliziraju za očuvanje bioraznolikosti tj.Ekosistemi/ ekosustavi zračne/vazdušne sredine Listopadna/lišćarska šuma. a zatim ih na određeni način. Spratovnost/slojevitost šume (nadzemana i podzemna). gorski javor. također da postoji zakonitost u rasporedu šuma s obzirom na nadmorsku visinu i geografsku širinu. Sabirat će biljke i životinje u četinarskoj i listopadnoj šumi. divlja trešnja. Radeći u grupama na terenu i u kabinetu za biologiju razvija se vještina za timski rad. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje izgrađuju sprat visokog drveća u različitim tipovima listopadnih šuma: hrast kitnjak. Biljne i životinjske vrste listopadnih i četinarskih šuma. pitomi kesten. Podijelit će učenike u grupe i dati im zadatke za sakupljanje biljnih i životinjskih organizama. Sa učenicima će organizirati izlazak u šumu ili bar park u blizini škole. Uz pomoć nastavnika preparira sakupljeni materijal putem sušenja i stavljanja u određene konzervanse. koji su resursno važni i značajni za ekonomski razvoj društva. U šumi će učenike potaknuti na posmatranje organizama po spratovima. Životna zajednica šume: pojam šume. Razvoj svijesti o pravilnom odnosu čovjeka prema šumskim ekosistemima koji imaju značajnu funkciju u općem kruženju materije. obični grab. ali u ograničenim količinama. raspored šuma u odnosu na nadmorsku visinu i geografsku širinu. bukva. Zna da su organizmi u šumi raspoređeni po spratovima/slojevima (nadzemna i podzemna spratovnost). uz pomoć nastavnika konzervirati i sistematizirati (izrada herbarske zbirke. također. Predstavlja šumske organizme putem postera.

mesojedi i svaštojedi. jastreb kokošar. Na nizu primjera može objasniti kako povećanje brojnosti jedinki jedne vrste Konstruirat će primjere nekih lanaca ishrane (slikom i rječju) u lišćarskoj i četinarskoj šumi. Zeleni pojasevi oko prometnica čuvaju od buke i prašine. U šumi žive također: šumski miš. podljesak i šumarica. jelenak. Povezanost organizama u šumi putem ishrane prikazuje pomoću slikovnog prikaza na na posterima. Znaju da u šumi u svakom spratu. U prizemnom spratu znaju da se nalaze: mahovine i lišaji. 79 . vjeverica. kreja. sova. Povezuju znanje iz sistematike biljaka i životinja sa znanjem iz ekologije. veliki djetlić. biološka ravnoteža. čupanjem. Također. glog. visibaba. kidanjem i kopanjem tla. lisica. trofička piramida. Također i paprati: muška paprat. žive brojne vrste životinja koje se hrane na različite načine: biljojedi. U gradskoj sredini parkovi predstavljaju pluća grada te ih treba čuvati i dati doprinos u održavanju. smrča. jelenak. drijen zova/bazga. divlja svinja. procjepak. slatka paprat. medvjed. Potaknut će učenike na izradu zbirki fotografija ptica.šumama: bor. kuna zlatica.) Lanci ishrane. srna. jela. potkornjak. navesti i prepoznati vrste iz sprata grmova: lijeska. Konstruirat će nepotpune lance ishrane koje će učenici dopuniti. krstokljun. zbirke puževa. Shvaća povezanost organizama šume putem ishrane i može navesti niz lanaca zbirke minimalni broj organizama i neće uništavati organizme nepromišljenim gaženjem. U spratu visokog drveća: gubar. divlja ruža i iz sprata zeljastih biljaka proljetnice: jagorčevina. insekata i dr.

miševizmije. sljepić. posebno pod uticajem čovjeka. Također shvaća odnose broja i mase pojedinih članova lanaca ishrane koji se predstavljaju piramidom. a daljim radom bakterija od organskih tvari nastaju neorganske koje su dostupne biljkama. pauci. Zna da je šumska stelja poseban sloj koji čine izumrli dijelovi biljaka i životinja. sezonske promjene u šumi. Zna da u šumi postoji ravnoteža u broju jedinki koje su vezane procesom ishrane. posebno prašume koje su proizvođači organske mase i kisika. utiče na brojnost druge s kojom je vezana u procesu ishrane (na pr. a isto tako pojedinih članova biocenoze šume izrada poster prezentacije. Šuma čuva tlo i vodu. sprječava razorno djelovanje vjetrova. U tom procesu nastaje humus. zečevi-lisice itd. larve insekata. Šuma predstavlja najsloženiji tip ekosistema. Pronaći će zanimljive tekstove o poremećaju ravnoteže u prirodi. također će dati zadatak učenicima da pronađu neke zanimljivosti u njima dostupnim izvorima. kruženje tvari i proticanje energije u šumi. sisara/sisavaca i drugih životinjskih organizama. Ekosistem/ekosustav šume: mikroklima šume. Pokazat će neku TV 80 Zna da ekosistem šume predstavlja jedinstvo Odlaskom u neku . U organiziranom grupnom radu slikovno će prikazati povezanost biotopa i biocenoze.: vjevericakuna zlatica. Znaju da da u stelji žive životinjske vrste: stonoge.). U stelji su vrlo naglašeni procesi razlaganja putem razarača (bakterije i gljive).ishrane/hranidbenih lanaca. ponašanje životinja i vođenje zajedničkog dnevnika na poster podlozi. mokrice. Organizirat će dugotrajno praćenje fenoloških promjena drveća i grmlja. Rezultate zapažanja tokom posmatranja biocenoze šume ili parka u blizini škole učenici mogu saopćiti kao samostalne radove u pisanom ili usmenom obliku.

žive (biocenoza) i nežive (biotop) prirode. Priključit će se akciji pošumljavanja koju organizira škola. Šuma je izvor zdravlja (čist zrak bogat kisikom). Obavijestit će se o akcijama pošumljavanja i zajedno sa učenicima priključiti se nekoj od akcija. potrošači i razarači i zna kakva je uloga svake grupe u ekosistemu. krška šuma. uvjeti života. kamenjare. Potaknut će učenike da sami zaključe. U dostupnim izvorima informacija pronaći će primjere pozitivnog i negativnog uticaja čovjeka na šume koji će koristiti za izradu pismenih radova i poster prezentacija (individualno i grupno). Krš: nastanak. Također. na osnovu stečenog iskustva. Šuma služi u rekreaciji čovjeka. mjesna zajednica ili neko ekološko društvo. šuma je izvor hrane i ljekova biljnog i životinjskog porijekla. također uključiti učenike u njegovo održavanje. U biocenozi postoje tri grupe organizama: proizvođači. podizanje i zaštita šuma. Zna da je šuma izvor drvne mase višestruko korisne za čovjeka (u proizvodnji papira. Ukoliko škola ima školski vrt taj objekt će upotrijebiti u edukativne svrhe za ekološke sadržaje. Moći će navesti glavne razlike između listopadne i četinarske šume posebno tokom promjena godišnjih doba. ogrjev itd). Zna da u šumi vlada klima (mikroklima) koja se razlikuje od one izvan šume. da postoji mikroklima šume. Šuma sprječava eroziju šumu ili park iskustveno će doći do spoznaje o mikroklimi šume. Na temelju stečenih znanja o šumskim ekosistemima shvaćaju smisao svog učešća u akcijama pošumljavanja emisiju ili insert koji prikazuje život u prašumi. Na primjeru krša se uočava Saznat će osnovne razlike između zmija Koristit će preparirane zmije. ili bar dobre 81 . Njihovo prisustvo omogućava kruženje tvari i protok energije u ekosistemu. šumskim ekosistemima dat će doprinos pravilnom stavu učenika prema prirodi.Značaj šume za čovjeka Uticaj čovjeka na šume: čuvanje. raznih kemikalija.

izazivanje požara. Učenike će naučiti kako pružiti prvu pomoć kod ujeda zmije. tla. pretjeran izlov divljači. određivati i preparirati biljne i životinjske organizme. 82 . Uočava pozitivan i negativan uticaj čovjeka na šumu. da učenici nauče bitne razlike između otrovnica i neotrovnica. Uz svaku vrstu napisat će njezin naziv. Sakupit će i upoznati životinjske vrste koje su vezane za livadno tlo. dugotrajno negativno djelovanje čovjeka na prirodu. nastupila je erozija nastala su ogoljela područja. Potaknut će učenike da istražuju koje se ljekovite biljke sa krša mogu kupiti na prodajnim jestima ljekovitih biljaka. kupi prašinu. smanjuje buku. vrijesak. zmije. Organizirat će izlazak učenika na livadu u blizini škole ili na travnatu površinu u obližnjem parku. Na ovom staništu živi specifičan biljni i životinjski svijet i zna navesti neke predstavnike (biljke:drača. ljekovitih biljaka. U grupnom radu učenici će sabirati. Zna da je krš nastao nakon što je čovjek uništio šume. otrovnica i neotrovnica da bi se mogao zaštititi općenito kada se kreće u prirodi. sakupljanje gljiva. Biljni i životinjski svijet livada. Pomoću entomološke mreže sakupit će insekte livada. mjesto sabiranja i datum. Negativno: golosječa. racionalno korištenje. vegetacije Hranjenje divljači tokom tokom dugog zime. Može navesti primjere za svaki vid uticaja. fotografije. vremenskog perioda. Moći će konstruirati lance ishrane.Livada: vrste i nastanak. Sa učenicima će učestvovati u izradi zbirki ljekovitih biljaka. Sječa šume dovodi do gubitka tla/zemljišta što onemogućava obnovu Uzgoj lovne divljači. veliki potencijal ljekovitih i medonosnih biljaka i dr. bjelušina. jarebica kamenjarka) Moći će navesti staništa koje zauzimaju livadne Livade nastale antropogenim putem imaju pozitivnu ekonomske vrijednosti (izvor su hrane za stoku.) i negativnu stranu (smanjenje površine šuma). životinje: gušteri. Sakupit će livadne vrste biljaka i napraviti herbarsku zbirku. Pozitivan: pošumljavanje. Sakupit će fotografije i ljekovite biljke u osušenom stanju koje potječu sa krša. a posebno na kršu. smilje.

Sve više postoje ekološki pritisci na izvore vode što dovodi u opasnost biodiverzitet Putem ogleda na nekoj od vodenih biljaka može utvrditi da temperatura vode utiče na brzinu odvijanja fotosinteze. a svaka grupa će pratiti brzinu fotosinteze neke vodene biljke postavljene u čašu sa vodom različito zagrijane. krtica. Također će znati da čovjek stvara livade sječom šume. livadnu djetelinu. Moći će navesti i prepoznati i opisati niz livadnih vrsta biljaka. ledi se na 0°C. prepelica. Tabelarno će predstaviti rezultate ogleda i izvesti 83 . dobro otapalo. kišna glista. poljski miš. propušta svjetlost do određene dubine. učestvuje u metaboličkim procesima Ekosistemi/ ekosustavi vodene sredine Osobine vode kao životne sredine Voda je izvor života. majčina dušica. Učenike će podijeliti u grupe. zvjezdan.zajednice i podjelu livada s obzirom na količinu vode u tlu. Također životinjske vrste: skakavac. maslačak. ježevica. a održava ih kosidbom i ispašom stoke. Moći će shvatiti povezanost pojedinih vrsta livadne zajednice u procesu ishrane (lanci ishrane). poljska ševa. Trave: livadarka. bumbar i pčela. Zna navesti kemijske i fizičke osobine vode (voda je prozirna tekućina. a vri na 100°C. mirisavka.

zaključke o uticaju toplote vode na brzinu fotosinteze. trska. tulari. zelene alge. grgeč. vodenu buhu i veslonožca. Zna objasniti nastanak bara.) Tekućice: osobine vode. zatim opisuju zapažanja. biljke s plivajućim vodenih organizama i izvore pitke vode za čovjeka. Može navesti i prepoznati biljne vrste koje žive u dvije životne sredine: rogoz. razne vrste riba: štuka. Bosna i Hercegovina je još uvijek zemlja čistih rijeka i kvalitetnih izvora za piće. Na razne načine će skupljati znanja o biljnom i životinjskom svijetu uz obalu tekućica i u tekućicama: posmatrajući u prirodi tokom šetnje uz pratnju nastavnika ili neke odrasle osobe. šaran. a isto tako kruženje materije i protok energije u bari. U laboratorijskoj vježbi mikroskopiranja planktona porijeklom iz bare prepoznat će: diatomeje. Također će uputiti učenike na gledanje TV programa u kojem će moći vidjeti živi svijet stajaćica 84 . som. lanci ishrane u tekućici Zna navesti i prepoznati organizme uz obalu tekućice (vrba. bijela topola. joha. vodeni cvijet potočna pastrmka). mrena). rakušac. a voda je dublja. Bara ili jezero Kruženje materije i protok energije je univerzalna pojava vezana za ekosisteme. Potaknut će učenike da naprave poster koji prikazuje život u bari. vodeni kos. rijeke. puž kapica. planinski potoci. Donji tok tekućice (rijeke) je sporiji. siva čaplja. gledajući filmove ili koristeći pisane izvore. Donijet će barsku vodu i pripremiti laboratorijsku vježbu mikroskopiranja barskog planktona. Tu žive: riječna školjka. Crtežom će predstaviti neke lance ishrane. vodomar). karakteristike barskog staništa i životne zajednice stajaće vode.organizama itd. organizmi uz obalu tekućice. Organizmi u planinskom potoku prilagođeni su na hladnu i brzu vodu (vodene mahovine. Sa učenicima će napraviti poster koji prikazuje različite vrste biocenoza tekućica. sita. Tekućice su baza za razvoj raznih privrednih djelatnosti. U školskom akvariju zajedno s učenicima uzgajat će različite vodene organizme i tražiti od učenika da prate njihovo ponošanje. alge.

Životinje dviju životnih obalom (oko 20 ježeva i morskih sredina: komarac.). More Također. također vremena. glavonošce. barska školjka i pomorska sakupljat će na obali neke planktonske vrste) . toga ima važnu bjelouška). horizontalnom i meduze i dr. mrijesnak. koje su stalno uronjene u Ekosistem mora prezentirat će koristeći obilje ilustacija kao i kraćih inserata TV filmova. karaš. biodiverzitetom obogatiti školske objasniti kruženje na održiv zbirke. Poticat će učenike da za vrijeme ljetovanja na moru posmatraju živi svijet kjoji im bude dostupan (ribe. 85 . ali pored zvijezda. Hercegovina je odmoru na moru somić. barska kornjača. kratkom ljušture školjaka. kemijske osobine organizama morske vode. Zna navesti predstavnike biljaka i životinja u području plime i oseke. Tokom ljetnog Bosna i raspusta boraveći na vodeni puž. zemlja iako s kućice puževa. emisije koje prikazuju zajednice mora ježeve igle. ekosisteme mora i raspoređeni u opekotina oceana. Moći će ulogu u Neke primjerke će navesti primjere upravljanju donijeti u školu i nekoliko lanaca ishrane. školjke. potrošače barske biocenoze (hidra. Zna kako (ubod ribe Gledat će televizijske su organizmi životne otrovnice. žaba. gnjurac. Napisat će materije i energije u bari način. ježeve itd.listovima (lokvanj.) Također će poticati učenike da sabiraju čvrste ostatke životinja koje budu našli na plaži i to donijeti za školske zbirke. načinima svoja zapažanja o zaštite od ishrani domaćeg Pozna fizikalne i morskih stanovništva. km). Saznat tekst vezan za živi i promjene u ekosistemu će o svijet mora i bare tokom dužeg opasnostima i priobalja. vertikalnom smislu. stolisnik i neke planktonske). lopoć sočivica/leća) i one koje su potopljene u vodi (hara. puževe.

Endemične i rijetke vrste biljaka i životinja i njihova zaštita.). bosanski šargan). Može objasniti kruženje materije i protok energije u moru. prenjski karanfil.vodi. Crvena knjiga. otpadne vode. skuša. ribe: srdela. daju doprinos u štednji energije. Sabirat će članke u dnevnoj štampi i drugim dostupnim štampanim publikacijama koji pokazuju primjere pozitivnih i negativnih uticaja na prirodu. te planktonskih organizama i onih koji su vezani za pučinu (gmizavci: morske kornjače. delfini). Znat će navesti načine kako se zaštićuje bioraznolikost (osnivanjem nacionalnih parkova. parkova prirode Zaštita i unapređivanje životne sredine/okoliša Uticaj čovjeka na prirodu. Pokreti za zaštitu prirode. u granicama svojih mogućnosti u akcijama koje teže zaštiti prirode. ne stvaranju otpada. Potaknut će učenike da se uključe u ekološke pokrete. tunj. parkovi prirode i spomenici prirode. bosanski ljiljan. bijelo zvonce. uništavanje šuma. Narušavanje ravnoteže u prirodi negativno se odražava općenito na prirodu i u krajnjoj liniji na samog čovjeka. brodske havarije itd. U vidu referata obradit će pojedine Potaknut će učenike da praktično djeluju u pravcu očuvanja prirode tj. Učestvovat će. Sabrat će ilustracije naših endemičnih vrsta i učestvovati u pravljenju postera. Poznavat će najvidljivije pozitivne i negativne uticaje čovjeka na prirodu s posebnom pažnjom na sve veće negativne uticaje na vodene i kopnene ekosisteme (uticaj industrije. 86 . višestrukoj upotrebi određenih predmeta. vode. Flora Bosne i Hercegovine raspolaže izuzetnim prirodnim vrednotama po čemu se ističe u cijeloj Europi. sisari: kitovi. Prikazat će inserte TV emisija o endemičnom svijetu Bosne i Hercegovine. mekousna pastrmka. Postoji velika potreba da se to blago čuva i zaštićuje. munika. Nastojat će u svojoj najbližoj okolini prepoznati kako čovjek djeluje na prirodu. pošumljavanju i gajenju biljaka itd. Nacionalni parkovi. pijurica. Upoznat će neke rijetke i endemične vrste flore i faune Bosne i Hercegovine (pančićeva omorika. Zagađivanje/onečišćenje i zaštita zraka. vode i zemljišta/tla.

Crvena knjiga je dokument sa popisom ugroženih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta. Zna da u BiH postoje 3 nacionalna parka: Sutjeska.i pokretima za zaštitu prirode). GEOGRAFIJA VIII razred – 1 čas sedmično . PONAŠANJA AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA 87 .35 časova godišnje Ciljevi i zadaci –Očekivani rezultati /obrazovni ishodi SPOSOBNOSTI TEME ZNANJE VRIJEDNOSTI. vrste endemičnih svojti. Kozara i Una. STAVOVI.

(reljefne i klimatske. pomoć učenicima.AZIJA: Prirodnogeografske i društvenogeografske odlike Učenici na geografskim kartama trebaju znati pronaći:Evropu i Aziju i njihove granice prema ostalim kontinentima Poznaju osnovne pojmove koji se odnose na reljef. prirodna bogatstva. globusa.Tri reljefne cjeline i njihove karakteristike. Priprema grafolija. 2. radi analize.Društvenogeografske odlike Azije Jugozapadna Azija Značaj nafte. najvećih rijeka.. Samostalan rad učenika na prikupljanju aktuelnih geografskih podataka(koji se odnose na temu koja se obrađuje). Značaj geografskog položaja u geostrateškom i vojnom smislu. Znaju izdvojiti. Prostorni obuhvat. geografskog položaja. Demografske karakteristike.Utvrditi uzroke takvog stanja (Rad u parovima i grupama). geoloških i geomorfoloških karata Azije. i Dardanela) Izrada spolno – starosne piramide i obilježavanje područja sa vema velikom i veoma malom gustinom naseljenosti. Samostalna izrada slijepe karte Azije. geografski položaj Azijskog Sredozemlja.pustinja . Geomorfološke. Značaj razmjere i razmjernika za izradu geografskih karata (rad u grupama) Priprema didaktičkog materijala. privrednim djelatnostima – velika koncentracija stanovništva u pojedinim regionima – uzroci i posljedice po cjelokupno čovječanstvo. geografskih karata. Znati da je Azija kontinent najvećih planina. oblasti sa veoma visokim stepenom privredne djelatnosti i oblasti sa izuzetnom privrednom nerazvijenošću. tolerancije i vlastitog značaja u sredini u kojoj žive i rade. naseljima. uzroke niskog stepena privrednog razvoja. geografskimzemljopisnim kartama. nizija.Prirodnogeografske odlike Azije.demografske) Unošenje u slijepu kartu najznačajnijih planina i ravnica (reljefnih cjelina).privredi i privrednim djelatnostima Azije (strukturi. biljni i životinjski svijet Azije – kartografske znake kojima su predstavljeni pojedini geograsfki – zemljopisni objekti). rijeka i jezera – pomoću kartografskih znakova.prostor sukoba interesa velikih sila. klimu vode.Sposobnost «čitanja»klimatoloških. 3.uzroke političke nestabilnosti. Znaju osnovne(opće) pojmove o stanovništvu. klimatske i hidrografske karakteristike. njegov značaj. 88 .područja velike koncentracije stanovništva i područja sa intenzivnijom dinamikom stanovništva. Sposobnost učenike da na demografskim kartama mogu odrediti područja veće i manje gustine naseljenosti. Značaj morskih tjesnaca (Bosfora. Velike pustinje i uzroci njihovog nastanka. Pomaganje učenicima u izradi slijepih karata i unošenju geografskih podataka u njih – davanje uputstava –(za individualni ili grupni rad učenika). . Sposobnost prepoznavanja na.1. rijeka i jezera. morskih dubina. Razvijanje pozitivnih stavova prema okruženju. granice. i dinamici stanovništva. Pomaganje učenicima pri izradi starosno-spolne piramide Azije. tekstova. Pokazati učenicima na koji način samostalno mogu doći do važnih geografskih podataka. obala i mora Azije Sposobnost pronalaženja na geografskim kartama reljefnih cjelina i oblika.

osnovni geografski podaci.CENTRALNA AZIJA.mogućnost navodnjavanja.ogromni prirodni potencijali (nafta).politička podjela – (zemlje nastale na ovom prostoru) . nedostatak vode.4. a posebno objasniti nastanak i funkcionisanje monsuna i njihov značaj za život uopšte Južne Azije i Indkine. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora.pustinje na jugu.sposobnost određivanja klime na osnovu geografskog položaja.grafičkih prikaza sami procjene i zaključe kakvi su uslovi za život u pojedinim područjimaMonsunske Azije. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog prostora. visije koje je ograničavaju.Mozaik naroda. Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Centralne Azije. Jugoistočna. Samarkand.velikih količina padavina (erozija) po život stanovništva. njenih prirodnih i društvenih odlika. aluvijalne ravni.politička podjela.Znati reljefne i klimatske karakteristike. Indija i Malezija. Razvijanje sposobnosti shvatanja .regija vrlo duge kulture i tradicije. Osposobiti učenike da shvate i zaključe posljedice i pogubnost.MONSUNSKA AZIJA Monsunska Azija (Južna. Objašnjavati(nivalni ražim rijeka. analize i sisnteze.)monsuni. Poticati učenike na samostalno istraživanje i prikupljanje podataka o Na karti pronaći i obilježiti ovim regijama i zemljama 89 .) Turanska nizija. rijeke Centralne Azije. Buhara. intenzivna dinamika stanovništva. Pomoći učenicima da sami zaključe zašto je nafta jedan od osnovnih uzroka političke nestabilnosti ovog područja.kod učenika.Razlozi – navesti. Znati nabrojati zemlje koje su nastale na ovom prostoru. najveće planine na svijetu (Himalaji)rijeke i podračju sa najvećom gustinom naseljenosti i najsiromašnijim stanovništvom na svijetu Nastavnici trebaju pomoći učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Južne i Jugoistočne Azije. Razvijanje svijesti o bogatom kulturno – historijskom naslijeđu Centralne Azije.. o značaju Indijskog i Indokineskog poluostrva za svjetsku kulturu i civilizaciju. Velika gustina naseljenosti.izvođenja zaključaka. grafikona.tropske poljoprivredne kulture. Definisati Centralnu Aziju. Mozaik naroda.sposobnost procjene uslova za život stanovništva . sposobnost podnošenja izvještaja Korelacija sa Historijom i Biologijom. religije. <individualizacija nastavnog procesa. Kaspijsko jezero. Istraživački rad učenika na samostalnom prikupljanju činjenica. a ipak 1/3 stanovništva gladuje. Objašnjavati nastanak Kaspijskog jezera. SREDNJI ISTOK (definicija prostora. rijeke i pustinje koje su se nastale na ovom prostoru...Perzija Ferganska dolina). Velika gustina naseljenosti. Istraživanje legendi koje govore o životu na ovom prostoru. utjecaja padavinskih voda na Pronaći na karti Turansku niziju. njene granice.Politička podjela. Zakavkazje. Fergana – kolijevka velikog broja kulturnih biljaka(pšenice. Indokina.Područje velikih nizija i rijeka. intenzivna dinamika stanovništva –uzroci i posljedice. prirodne i društveme odlike. njihovih prirodnih i društvenih odlika. Razvijanje sposobnosti samostalnog istraživanja. odrediti njihove prirodne odlike.mala gustina naseljenosti. Privredni napredak nekih zemalja JI Azije.Zakavkazja i Srednjeg istoka( Kolhida. nepovoljni uslovi za život. odnosa kopna i mora. i Srednjeg istoka(prostora visoravni i džinovskih planina) određivanje njihovih granica. Razvijanje svijesti. Razvijanje svijesti o značaju timskog rada. smanjenje površine Aralskog jezera(uzroci i posljedice). Osposobiti učenike da na osnovu dijagrama. zemlje sa najvećim polkitičkim i ekonomskim utjecajem(izdvojiti) Sposobnost prepoznavanja na geografskim kartama prostora Kontinentalne Azije. Sposobnost razumijevanja regija u kojoj je moguće i tri žetve godišnje. jezika i religija.značaj zakvog režima). Tolerantan i soplidaran odnos prema narodima koji žive na ovom prostoru i njihovoj kulturi.. 5.Aralsko Balhaško jezero. ravnice.. geografskih podataka o regiji koja se obrađuje.). politički nestabilan prostor.Zakavkazje i Srednji istok kao regiju sa istim ili sličnim prirodnogeografskjim i društvenogeografskim odlikama. jezika i religija Razvijanje navike istraživanja – individualnog ili grupnog. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Indijskog i Indokineskog poluotoka(Tadž Mahal. Prepooznati da je Južna Azija –Indijski podkontinet.visoravni.tropske šume. Zakavkazja prostora između» dva mora».

Tjen Šan. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji.Mongolska visoravan) . hidrografske.Mongolska visoravan. Razvijati sposobnost timskog rada.Malezija. Razviti sposobnost procjene utjecaja klimatskih faktora na Razvijanje svijesti. Tibet. Znati političku podjelu prostora osnovne geografske podatke o Indiji i Indoneziji i šta su posljedice(migracijei kocentacija stanovništva u gradovima.Kven Lun. eroziju zemljišta i siromašenje stanovništva.utjecaj morskih struja. 6. o značaju Dalekog istoka za svjetsku kulturu i civilizaciju..grafičkih prikaza sami procjene uslove za život u pojedinim područjima. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora. Znati osnovne geografske podake Kine i Japana. (visoravni – Tibet. Shvatanje da je moguće živjeti i na velikim nadmorskim visinama kao što je Tibet iako su prirodni uslovi za život nepovoljni. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o ovim regijama i zemljama koje su nastale na ovom prostoru – forma i sadržaj pisanja izvještaja. savremeni privredni i politički trendovi. koju Objašnjavati(razgovor) izučavaju. prirodna bogatstva. grafikona.Utjecaj na svjetsku politiku. i parovima. rada u grupama. Indija..kao jednog od klimatskih faktora. Odrediti područja. Steći svijest o tradicionalnom društvu. koje su nastale na ovom prostoru.Altaj . prirodna bogatstva Identificirati kulture.klimatske.osnovne karakteristike.kod učenika. Shvataiti značaj proširivanja obradivih površina i osavremenjavanja poljoprivredne proizvodnje.) aluvijalne ravni. Kina i Japan – osnovni geografski podaci Uočiti i shvatiti razvoj ove regije kroz različite historijske epohe(nastanak i razvoj Kineske i Japanske države kao najznačajnijih zemalja Dalekog istoka. Sposobnost učenika da na osnovu dijagrama.....Šangaj. Znati objasniti društvenogeografske karakteristike(najbrojnije zemlje na svijetu. Tokio . specifičnosti zemalja ovog prostora: Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Dalekog istoka njegovihi prirodnih i društvenih odlika.poltička podjela prostora.florne i faunističke karakteristike Dalekog istoka.njihov značaj i utjecaj na svjetsku kulturu i civilzaciju) Znati morfološke. najveće planine (Kingan.spcifičnosti značaj proširivanja zemalja ovog obradivih površina i prostora(spisak osavremenjavanja literature): poljoprivredne proizvodnje Objašnjavati nepoznate za poboljšanje života pojmove uzroke i 90 . koju izučavaju.razumjeti uzroke i posljedice ovih pojava.Daleki istok : Specifičnosti prirodnogeografskog položaja i društvenogeigrafskih odlika.Takla Makan. koja su stalno ugrožena od poplava(uzroci i posljedice) Pomoću podataka.. Osposobiti učenike za analizu klimograma padavina i temperature i izvođenje zaključaka na osnovu njih. Shvatiti filozofiju načina života stanovništva koje nastanjuje ovu regiju. ogromni nenaseljeni i prenaseljeni prostori. najveće visoravni na svijetu.pustinja Gobi. sve veće površinske rijeke Objašnjavati( analizirati) značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja. Pronaći na karti najveće i najstarije gradove Dalekog istoka (Peking.Poljoprivreda kao glavno zanimanje stanovništva. kao reprezentativnih zemalja ovog prostora.. koje ima i sada velik utjecaj na stanje društvene organizacije zemalja ovog prostora. Analizirati religijskih shvatanjaima stanovništva ovog prostora i utjecaj takvih stavova i svatanja na način života. utvrđivati značaj navodnjavanja za život stanovništva ovog područja. Steći sposobnost uočavanja klimatskih razlika (naročito u količini padavina) između južnih i sjevernih dijelova Kine(izvantropski monsuni). Privredni razvoj/uslovi privrednog razvoja).

njegov značaj. klimodijagrama. čitanje i analiza na času. temperatura. većih gradova i vrlo važnog i saobračajnica Afričkog interesantnog prostora. pustinja . Razvijanje navike očuvanja geografske sredine. ali i geostrateški značaj. Položaj Afričkog Sredozemlja na karti. kulture i religije. u skladu sa GŠ tipova klime. flora i fauna – osnovne karakteristike) Stanovništvo i privreda Afrike – osnovni geografski(demografski podaci) Afričko Sredozemlje Razvijanje navike za istraživanje i upoznavanje geografskog prostora u kojem žive ili se nalaze. koje se odnose na Daleki istok. Prostor najvećih pustinja na Zemlji. prirodna bogatstva Razviti sposobnost da u skladu sa prirodnim uslovima za život procijeniti gustinu stanovništva. Kongo. grafikona. 8. specifičnosti ovog reljefa.količina padavina. manje Africi i njenim regijama i razvijene i zemlje koje su zemljama koje su nastale u poćetnoj fazi tog na ovom prostoru – forma razvoja. radi boljeg kvaliteta živbota sada i u budućnosti.. rijeka. Stočari nomadi – «pustinjski narod» Karakteristike reljefa i klime ovog područja Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Afričkog kontinenta.Središnje i Istočne)Nigerija. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte. geografski i historijski država.klimatske prilike analizom grafikona.. jezera.Pustinje i oaze. Pisanje izvještaja o provedenim istraživanjima. Sposobnost određivanja. Demografske karakteristike. koju izučavaju. klimatske i hidrografske karakteristike. Osposobljavanje za grupni rad.flornih oblasti. Sucki kanal – njegov saobraćajni. Vođenje rječnika geografskih pojmova. Geomorfološke. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina. vode. klima.prostor sukoba velikih sila. 7.AFRIKA AFRIKA-geografski položaj i prirodnogeografske odlike Afrike(reljef. planina. koji se odnose na prirodne odlike Afrike. većih rijeka.Najznačajnije zemlje Ekvatorijalne Afrike(Zapadne. posljedice pojava. Sposobnost razumijevanja tradicije. evaluaciju i samoevaluaciju. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o regiji. i sadržaj pisanja izvještaja. visoravni.. njegovih prirodnih i društvenih Izrada slijepe karte – odlika. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti. samostalan rad. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). Etiopija i Južne Afrike – JAR – osnovni geografske Značaj Nila za razvoj kulture i civlizacije. Osposobljavati. Pomagati učenicima na samostalnom istraživanju Označiti bojama turistički i prikupljanje podataka o najrazvijenije..njenog geografskog položaja.spcifičnosti zemalja ovog 91 . kontinenta. .regije u kojoj živi najveći broj stanovnika na zemlji: Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Afričkog kontinenta.i granica. navikavati učenike na timski rad.

rijeka. Afričkog kontinanta. prostiranje. te područja sa najznačajnijim prirodnim resursima na području Američkog kontinenta.AMERIKA(AMERIKE) 10. Sposobnost pronalaženja na geografskoj karti geografskih cjelina.Prirodno 92 . Znati navesti religije Afrike. Nacrtati sliepu kartu te prostora(spisak literatura): Objašnjavati nepoznate pojmove Objasniti. Za domaću zadaću. pustinja . Razvijati navike štednje i čuvanja prirodnih resursa(geoekologija) Razviti sposobnost uvažavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja. učenici se trebaju pripremiti za razgovore. Upućivati učenike na mjesta gdje mogu naći dodatne informacije o 9. Nacrtati sliepu kartu te označiti granice i različitim bojama označiti regije i zemlje koje su nastale na tom kontinentu. diskusije.. određivanje njegovih granica (prostornog obuhvata). uz pomoć učeničkih predznanja. Pomaže učenicima na samostalnom istraživanju i prikupljanju podataka o Americi i njenim regijama – forma i sadržaj pisanja izvještaja.karakteristike..osnova za razvoj. naseljenosti pojedinih prostora. Sposobnost shvatanja značaja klime i i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja u Africi.koji svjedoče o veoma niskom kulturnom i civilizacijskom stepenu razvojaZapadne. Sposobnost pronalažanje na geografskoj karti Američkog kontinenta. naseljenost i stepen razvijenosti – aparthejd. Nastavnici pomažu učenicima da uz pomoć karte i podataka iz udžbenika definišu prostor Američkog kontinenta.Centralne i istočne Afrike. prezentiranje najinteresantnijih geografskih područja ili oblasti. Na geografskoj karti(u parovima) pronaći geografske objekte.Geografski položaj. . kao i drugim kontinastima..uzroke nastanka pustinja u Africi. područja izrazite poljoprivredne aktivnosti(obojiti različitom bojom beltove). planina. njegovih prirodnih i društvenih odlika.njenog geografskog položaja. koliki značaj tlo i klima. Aloi i ostatke animizma. Izrada nastavnih listića Izrada pitanja objektivnog tipa radi provjere stečenih znanja zajedno sa ostalim članovima aktiva nastavnika geografije. visoravni.i granica. Sposobnost shvatanja. specifičnosti ovog geografski i historijski vrlo važnog i interesantnog prostora.uzroke i posljedice. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju nastankom neokolonijalizma. imaju na proizvodnju hrane na ovom. U kartu ucrtati područja veće gustine naseljenosti.Afričkog kontinenta. koji se odnose na prirodne odlike Amerike.stepen privredne razvijenosti (prirodna bogatstva).

odrediti granice i različitim bojama označiti regije. na temelju kojih če moći imati jasnu predstavu o tome koji prostor i države obuhvataju SAD i Kanada. Pogodnim pitanjima potaći učenike da razmišljanjem i prikupljanje činjenica o položaju SAD-a.shvate značaj i njenog utjecaja na globalana dešavanja u svijetu.Golemih prirodnih bogatstava. kao svjetske supersile. najveće luke – pristaništa. plodno zemljište.SAD i Kanada – zemlje vrlo visoko privredno razvijene. spcifičnosti zemalja ovog prostora(spisak literatura): Pružiti pomoć učenicima pri izradi plakata i zadacima traženja 10a). dobro i prihvatljivo društveno uređenje. prašuma. rudarska i poljoprivredna središta. Visokostručne radne snage i društveno uređenje.konture saveznih država(SAD) i pokrajina(Kanada)najznač ajnije gradove. velike zalihe ruda. Znati da je geografski i saobraćjni položaj SAD i Kanade izuzetno povoljan (izlaz na najprometnije okeane i mora).geografska obilježja Amerike Sposobnost određivanja.Značaj unutrašniih vodenih puteva.da ima povoljne klimatske uvjete. karakteristike društvenog uređenja i organizacije država: Učenici trebaju steći znanja. kao i sposobnost komentiranja – analiziranja. a istovremeno upozoriti na probleme koji nastaju prekomjernim iskorištavanjem prirodnih bogatstava(Amazonije)i zagađivanjem atmosfre. Kontinentu koji izučavaju. poljoprivrdna i industrijska područja Amerike. Razvijati pravilan stav prema posebnostima pojedinih naroda i želju za saznanjima o ostalim kulturama svijeta. što sve zajedno uvjetuje da su na ovom prostoru smještene najrazvijenije zemlje Razviti sposobnost uočavanja najvažnijih činjenica u određenom tekstu. temperatura. u skladu sa GŠ tipova klime.količina padavina. savana i stepa u Americi Razviti sposobnost uvažavavanja svih promjena u ekonomiji usmjerenih na poboljšanje privrednog razvoja.flornih oblasti.tajgi. Pisanje izvještaja o provedenom istraživanju. ljudske resurse i stručne kadrove.čitanje i analiza na času. Razviti pravilan stav o doprinosa svjetske nauke i kulture ukupnom razvoju čovječanstva Na slijepoj karti Angloamerike ucrtati. Sposobnost shvatanja značaja klime i djelovanja egzogenih sila na formiranje pustinja. industrijska. 93 .Stanovništvo i privreda Amerike – karakteristike privrednog razvoja. 10b).

.zadaci objektivnog tipa. a koje su prve na UN ljestvici razvijenosti.. narkomafija –nerješivi problem ovih zemalja. Utjecaj Španske i portugalske kolonizacije na zemlje i stanovništvo Latinske Amerike 11. Zadaci mogu biti tipa tačno – netačno. Los Anđelos.Argentina i Čile – osnovni geografski podaci. San Francisko.gradovi.ugodno jugozapado i jugoistočno primorje. Razviti pozitivan stav Pronaći fotografije i opise biljaka i životinja koje jedino žive na prostoru Australije i Okeanije. nastavnik produktivnim. nastavnik treba pripremiti zadatke za kratku(brzu)pismenu provjeru znanja. Osposobiti učenike da metodom razgovora mogu istaći sve pozitivne i negativne posljedice izuzetno niske stope prirodnog priraštaja Angloamerike i zadovoljavajućeg stepena nataliteta Latinske Amerike. Sposobnos da se bez uljepšavanja predstavi stanje u zemljama koje se obrađuju (Angloamerika i Latinska merike) Razviti kod učenika uvjerenje da su osnovni faktori privrednog i kulturnog razvoja prirodni i društveni uslovi u kojima se djeluje.hidrološke. Znati reljefne. .diktatorski režimi. Primjenjujući već stečena znanja o ekonomski razvijenim nerazvijenim zemljama svijeta razviti sposobnost upoređivanja – komparacije visoko razvijenih sa srednje razvijenim i slabo razvijenim zemljama Amerike.naseljenost i struktura stanovništva. Na osnovu izvora do kojih su učenici došli proučavajući Ameriku .Vašington. Pored pomaganja učenicima u svim aktivnostima koje su osmišljene da se obrade u razredu.stručni rad i veliko zalaganje stanovništva(radinost) – primjer Kine i Japana. potreba za radnom snagom. na kojima se vidi. Znati da je Australija kontinent kontrasta u svakom pogledu(velike pustinje u središnjem dijelu. kao privredno najrazvijenoj zemlji Južne Amerike. angažirati 94 . Izraditi slijepu kartu – reljefa. većih rijeka i bojama označiti države kroz koje protiču. analogije.karakteristike privrednog razvoja..testovi.. učenici trebaju da prepoznaju englesku kulturu.Australija i Okeanija 11a. tropske oblasti na sjeveru(monsuni).svijeta(SAD i Kanada) Upoznati učenike sa historijskim i suvremenim značajem zemalja Latinske Amerike.. sintetiziranja i sistematiziranja na satima ponavljanja nastavnici trebaju često koristiti zadatke bazirane na upotrebi karte i ponavljanja u obliku zamišljenog putovanja. Steći sposobnost uočavanja i objašnjavanja izoliranosti Australijskog kontineta. Na kraju svake nastavne teme. (staro stanovništvo.kao nedostatak Razviti pozitivan stav o zemljama koje imaju osiguran najviši nivo zaštite i socijalne sigurnosti u svijetu. 10c)Brazil. sa drugim manje razvijenim zemljama na temelju poznatih podataka.politička podjela ovog prostora. Kroz raspravu. kako se spašavaju kitovi koji se često nasuču Na osnovu poznate nastavne materije. Razviti sposobnost snalaženja na karti Australije. aktivnim i stvaralačkim djelovanjem treba kod učenika ne samo mobilizirati svo znanje kojim učenici raspolažu o Australiji. Pokušati naći slike ili tekstove.. Osnovni geografski podaci o Brazilu. Razumjeti političku i privrednu situacijom u Latinskoj Americi. ekonomske migracije) Razviti pravilan stav o načinu života i rada u zemljama Anglo i Latinske Amerike(bez euforičnog prikazivanja. florne i faunističke karakteristike i specifičnosti Australije i Okeanije(podjela). svjetske metropole – megalopolisi. nastavnici će unaprijed pripremiti odgovarajuća pitanja. a naročito jezik i njegovu poziciju i utjecaj u Americi i svijetu. trebaju izvoditi zaključke o tome šta je uvjetovalo da Njujork.kao najvećoj zemlji Južne Amerike.Osnovni geografski podaci o Argentini. Uz zadatke upoređivanja. razlika u razvijenosti Angloamerike i Latinske Amerike – uzroci i posljedice.Australija:prirodnogeografske i društvenogeografske odlike.Osnovni geografski podaci o Čileu kao najznačajnijoj zemlji zapadnog dijela kontineta. određivanje geografskog položaja Australije. ili mješoviti zadaci. klimatske.postanu najveći gradovi Amerike.

Biti sposoban shvatiti zašto su velike sile držale pod kolo nijalnim jarmom stanovništvo Okeanije. geografskog položaja i plasmana industrijskih i poljoprivrednih proizvoda. intelektualne stvaralačke snage učenika. na plitki dio mora uz južne obale Australije. kao i pozicija velikh gradova uvjetovana specifičnom prirodnogeografskim uslovima a najviše klimom i geografskim položajem. Obilježiti izvozne luke i najveće gradske centre. Mikronezije i Polinezije u odnosu na Australiju. Mikronezija .mali broj rijeka. na kojima su uslovi za život najpovoljniji i gdje se uzgaja najveći broj goveda i ovaca.Znati osnovne geografske pojmove koji se odnose na otoke Okeanije. solidarnost i pomoć slabije razvijenim zemljama. industrije i stočarstava promjenio izgled Australije.Položaj Melanezije.(Uočiti na geografskoj karti) Znati prirodne resurse na kojima Australija zasniva svoju privrednu razvijenost i visok živorni standard svog stanovništva . Novi Zeland).koji su u ovoj zemlji stanovniuci drugog reda i teško se prilagođavaju načinu života bijelog čovjeka. uloga i značaj Okeanije u svijetu(neki izvozni proizvodi – tropski). Pronaći objašnjenja za pojmove:rasna segregacija i rasna diskri minacija. Voditi raspravu sa učenicima. motiviranost učenika za rad. Polinezija. pa onda unijeti u nju područja. turizam.bijelci najbrojniji. Biti sposoban shvatiti i razumjeti uslove života stanovništva Okeanije i prirodnih ljepote koje se na njima nalaze. mlijeka i mliječnih prerađevina.Okeanija Znati šta obuhvata Okeanija i kako se dijeli( Melanezija. zašto je Australska vlada sve do nedavno zabranjivala useljavanje nebjelačkog stanovništva na Australijski kontinent.Zavisnost gustine naseljenosti od prirodnih faktora. Nacrtati slijepu kartu Australije i Okeanije.milioni grla ovaca i goveda. ogromna količina vode ispod pustinja(arteški bunarevi). prema starosjediocima Australije(Aboridžanim a).. gejziri. u odnosu na vrijeme kada je otkrivena. Imati pozitivan stav prema stanovništvu do kojeg još nije doprla civilizacija u punoj mjeri i razumjeti njihov način života. koje nisu ovdje živjele do dolaska bjelaca. Naseljenost Novog Zelanda.specifičan biljni i žiivotinjski svijet. način života stanovništva. Tako će se povečati .Velington.organizacije države/društvenog uređenja) i standarda stanovništva. Sposobnost razumjevanja međuzavisnosti prirodne i društvene sredine.zemlja ovaca i goveda. 11b). Pružiti pomoć učenicima pri ucrtavanju različitih sadržaja u slijepe karte: 95 . Razviti sposobnost razumjevanja odnosa prirodne sredine (bogatstava). Kod učenika razvijati interes za humanitarni rad.vulkansko tlo. razvoj gradova. Frontalnim i individualnim oblikom rada nastavnik treba pokazati na koji način je naseljavanje bijelaca. Upoznati učenike da je neravnomjerna gustina naseljenosti Australije . Maori. Znati osnovne geografske karakteristike Novog Zelanda(dva otoka.

Da prepoznaju prirodno – geografska obilježja polarnih oblasti i njihov značaj za klimu na Zemlji. Antarktika i Grenlanda. Pomagati učenicima pri izradi karata i pomoći im da shvate značaj polarnih oblasti za život na zemlji. Na plakatu nacrtati konture. Voditi razgovore sa učenicima o živom svijetu koji nastanjuje polarne oblasti i vode koje se nalaze u blizini ili ispod leda polarnih oblasti. Arktika. 96 . Razviti pravilan stav prema nenaseljenim polaranim prostorima na zemlji i njihovom značaju za održanje života na Zemlji.koja živa bića nastanjuju vode Atlantskog okeana u blizini Polarnih oblasti.Ledeni bregovi – opasnosti.Grenland i Antarktik. Sosobnost «čitanja» geografske karte.Grenland – najveći otok na zemlji – naseljenost. Razviti sposobnost vrednovanja i uporedbe(komparacije)P olarnih oblasti sa ostalim oblastima na Zemlji.12.Razlika između ova dva ledena područja. Nacrtati na slijepoj karti Arktik. Pronaći podatke.Polarne oblasti na zemlji Znati na geografskim kartama odrediti položaj Arktika i Antarktika.

ponašanje Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika 97 . stavovi. Proces i sadržaj Učiti: Učenik: Vrijednosti. VIII razred – 1 čas sedmično.Historija. VIII razred – 1 čas sedmično. 35 časova godišnje Historija. 35 časova godišnje Tematske Cjeline/ Teme CILJEVI I ZADACI OČEKIVANI REZULTATI/OBRAZOVNI ISHODI Znanje historije.

Ispituju Internetom. postavljenim ciljevima . Razvija svijest o političkom . formuliše jasna pitanja.Najznačajniji pokreti. djelotvorno komunicira sa učenicima).Oblici vladavine:apsolutizam i parlamentarizam.Gradovi. Određuje jasne ciljeve učenja.Komunicira. Priprema aktivnosti provjere znanja učenika u skladu sa postavljenim standardima.Važnost ideja Američkog rata za nezavisnost i Francuske građanske revolucije.Posljedice velikih geografskih otkrića. kartama. društvenom kulturnom kontekstu historijskog razvoja BiH i susjednih zemalja.EvropaNovi vijek Humanizam i renasansa.Razvija sposobnost empatije.važnost pojave Humanizma i Renesanse.Oblike vladavine i vjersku sliku Evrope. Analiziraju izvore da bi identificirali relevantne informacije koje će im pomoći da odgovore na pitanja. karikaturama. hronološkog mišljenja Izgrađuje stav o značaju građanskih revolucija. Zna događaje i pojave koji su obilježili početak novog vijeka(međaši novog vijeka). programe nacionalnih pokreta. iznose znanje učenika.Zna kako su se razvijali nacionalni pokreti u susjednim zemljama. tehničke ikulturne tekovine Novog vijeka. Prikupljene nove pojmove.Austro-ugarsku nagodbu.Osobenosti privrednog razvoja Zapadne Evrope. Osmanskog carstva i Rusije. tehnike.Reformacija i protivreformacija. Srbije i Crne Gore) XVI do konca XVIII st. informacije slažu u u slijed i povezuju u širi kontekst . Na osnovu analize predstavljaju temu usmeno ili pismeno. Zna kako je teklo ujedinjenje Italije i Njemačke. i rješavaju slikama. Zna pojam revolucija.Kapitalizam i kapitalističko društvo. Prepoznaje i analizira historijske izvore. Analizira izvore i iznosi Određuje jasne ciljeve učenja. pojašnjava . tehnika kultura i umjetnost. Privredni razvoj Zapadne Evrope. Pojam industrijska revolucija i njene posljedice. naglašava najvažnije ideje . Posljedice Napoleonovih osvajanja.Nauka . Zemlje jugoistočne Evropenacionalni pokreti Zemlje jugoistočne Evrope pod osmanskom. privredni i kulturni razvoj susjednih zemalja (Hrvatske. Osmanskog carstva i Rusije. Izvode zaključke o tome šta se desilo i zašto i za svoje zaključke navode razloge. Zna zemlje jugoistočne Evrope koje su bile pod vlasti Osmanskog carstva. Razlikuje rad na istraživačkim 98 .Priprema analizu izvora (rad na tekstualnim Analiziraju izvore izvorima.Glavne predstavnike Humanizma i Renesanse. Položaj žene u novom Razvija interes za proučavanje historije Novog vijrka. Priprema nastavna usmjerenja (didaktičku strukturu s Učestvuje u karakterističnim aktivnostima u slijedom) :nastavu kroz razredu. Značaj i razvoj gradova. informacije slažu usmjerava aktivnosti u slijed i širi učenja . habsburškom i mletačkom vlasti od XVI do kraja XVIII stoljeća.Velika geografska otkrića. Srbija i CrnaGora). vlastiti stav na osnovu Priprema aktivnosti prikupljenih učenja u skladu sa jasno informacija. Provjerava kontekst. Dubrovačke republike. objašnjava nove pojmove.Industrijska revolucija. njihovi programi i ličnosti (obraditi u kontekstu događanja u Bosni i Hercegovini).Pojam nacija. zadatke.) formuliše relevantnost izvora jasna pitanja . Zauzima vlastiti stav uz korištenje dokaza.. Zna politički. organizira aktivnosti učenja u paru ili grupi (priprema analizu izuvora . Građansko društvonacionalne Razvija sposobnost kreativnog i kritičkog mišljenja.Habsburške monarhije i Mletačke republike.nacionalni pokret.Posljedice građanskog rata u SAD-u.istaknute ličnosti. kulture i umjetnosti za civilizacijski razvoj .Nacionalno buđenje u susjednim zemaljama (Hrvatska. organizira aktivnosti učenja na času . Naučne.Izgrađuje stav o važnosti pojave Humanizma i Renesanse.Važnost revolucije 1848/49. Razvija hronološko razumijevanje i stav o značaju razvoja nauke . Društveni poredak koji se javlja u Novom vijeku i njegova osnovna obilježja. Razvija sposobnost hronološkog(kronološkog)mišljenja i da osnovu analize izvora samostalno i jasno iznosi svoje mišljenje . Zna kako su nacionalni pokreti u susjednim zemljama utjecali na prilike u BiH. Razumije značaj naučnog i kulturnog razvitka. postavljene pjesmama i muzikom.

države Nastanak i razvoj SAD-a. Francuska revolucija.Napoleonovo doba.Evropske zemlje u 1848 god.-značaj i posljedice. Ujedinjenje Italije.Ujedinjenje Njemačke.Austro-Ugarska nagodba.Građanski rat u SAD-u.Položaj žene u novim vijeku.Monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Bosna u XIXstoljeć u Reforme u Osmanskom carstvu zadnje decenije XVIII st. i u prvim decenijama XIX st.Administrativnoupravno uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Pokret za autonomiju Bosne.Društvo i društveni odnosi.Privreda,kultura i prosvjeta.Hatišerif od Gilhane.Omer paša Latas.Velika istočna kriza 1875-1878g.

vijeku.Pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije i može da objasni uzroke, tok i posljedice velikih revolucija koje su obilježile početak stvaranja građanskog društva u Evropi i svijetu. Može da objasni položaj žene u Novom vijeku. Razumije i može da objasni pojmove monopolistički kapitalizam i imperijalizam. Razumije posljedice pojave monopolističkog kapitalizma i imperijalizma. Zna zašto su provođenje reforme u Osmanskom carstvu i posljedice provođenja reformi.Uzroke,tok i posljedice borbe za autonomiju Bosne. Uređenje Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIX st.Društveni,privredni i kulturni razvoj.Zna pojam Istočno pitanje, posljedice Istočne krize i položaj BiH u međunarodnoj politici XIX st. Može da objasni i razumije najvažnije tokove,pojave i historijske procese razvoja Bosanskog ejaleta(vilajeta) u XIXst.Razumije i može da objasni međunarodnu politiku u BiH u XIX st.Povezuje prošlost i sadašnjost.Razumije važnost multiperspektivnosti u historiji.

vlastiti sud. Priprema prezentaciju

Izgrađuje mišljenje i stav historijsko-kulturnom i privrednom razvitku BiH u XIX st..Njeguje duh tolerancije i demokracije . Učenici razviju svijest o višestoljestoljetmoj prisutnosti nacionalnih manjina na prostoru BiH, multietničkoj i kulturnoj zastupljenojsti na tlu Bosne i Hercegovine. .

bitne od nebitnih informacija, tumači podatke postavljene u vremenski okvir, identificira i objašnjava promjene i kontinuitet unutar i između historijskih perioda, zauzima stav uz korištenje dokaza. Učestvuju u aktivnostima učenja (analiziraju izvore, Prikupljaja različite izvore i procjenjuje njihovu vrijednost, pronalazi odgovore na postavljena pitnja. Iznosi vlastiti stav na osnovu prikupljenih informacija.

projektima ( položaj žene u Novom vijeku), rad u grupi, usmjereno otkrivanje, diskusiju... Pojašnjava nove pojmovre, djelotvorno komunicira sa učenicima . Provjerava ono što učenici rade Procjenjuje znanje učenika na osnovu postavljenih standarda. Organizira aktivnosti učenja u skladu sa postavljenim ciljevima. Usmjerava aktivnosti učenika , objašnjava kontekst , formuliše pitanja koja usmjeravaju istraživanja i analizu, organizira prikupljanje različitih izvora za istraživački projekt (stanovništvo BiH nacionalne manjine ; običaji, ishrana u BiH). Djelotvorno komunicira sa učenicima. Prati aktivnosti učenika . ocjenjuje učeike.

99

TEHNIČKA KULTURA , VIII razred – 2 čas sedmično, 70 časova godišnje
Tematske cjeline/Teme CILJEVI I ZADACI REZULTATI/ ISHODI Znanje Tehničke kulture: Proces i sadržaj ELEKTROTEHN IKA Izvori električne energije Učiti: Elektrane: podjela, princip rada, razlike, opis, prenos i distribucija električne energije; Učenik : Izrađuje crtež uproštenog presjeka hidro i termoelektrane, opisuje princip rada, razlike, prednosti i nedostatke; Shvata prednosti električne energije nad energijom čvrstih i tečnih goriva; Donošenje sudova i zaključaka na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija; Afirmacija stvaralaštva; rada i Aktivno prate izlaganja i prezentaciju predmetnog nastavnika o elektranama; Izlaže nastavno gradivo primjenom različitih metoda rada u cilju što kvalitetnije i afirmativnije prezentacije gradiva; Pripremanje nastavnu tehniku i tehnologiju; OČEKIVANI OBRAZOVNI Vrijednosti, ponašanje stavovi, Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika

100

Simboli i sheme u elektrotehnici

Skiciranje simbola i izrada shema -značaj simbola i shema;

Crta i čita simbole i sheme; Razvijanje pozitivnih stavova prema tehnici ličnim primjerom i djelovanjem u razredu; Pravilno vrši izbor i upotrebu elektroinstalacionih materijala; Vrši pravilan izbor alata i pribora; Ispoljavanje spremnosti za saradnju i pružanje pomoći drugima;

Usvajaju znanja vezana za simbole i sheme u elektrotehnici; Samostalno skiciraju i izrađuju sheme; Usvajaju osnovna znanja o elektroinstalacionim materijalima, o izboru i montaži; Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada s pojedinim alatima i priborima, te i sami učestvuju u tim aktivnostima; Prate izlaganje i uputstva nastavnika, te samostalno ili po grupama proračunavaju snagu pojedinih elektro-potrošača ili obračunavaju utrošak električne energije domaćinstva; Shvataju značaj poštivanja općih i ličnih mjera zaštite na radu; Koristeći različite alate i uz pomoć nastavnika izrađuju različite električne uređaje; Imaju uvid u sadržaj kutije prve pomoći i po potrebi pružaju prvu pomoć;

Izrađuje materijal;

didaktički

Primjenjuje modele interaktivne nastave; Ostvaruje stvaralačku razredu; radnu atmosferu i u

Elektroinstalacion i materijali Alati i pribori u elektrotehnici

Vrste i primjena elektroinstalacionih materijala; Osnove o alatima i priborima u elektrotehnici, rukovanje i održavanje;

Prezentira učenicima najčešće korištene elektroinstalacione materijale, objašnjava namjenu i montažu; Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata i pribora, te ih usmjerava na pravilan izbor i rad; Ukazuje učenicima na važnost pravilnog rukovanja i održavanja elektro–uređaja u domaćinstvu, te značaj ekonomičnog korištenja električne energije; Daje neophodna uputstva učenicima pri rješavanju praktičnih problema; Vodi računa o bezbjednosti učenika u radionici; Vodi računa o ispravnosti alata i mašina u radionici; Prezentira modele elektromototora: objašnjava princip rada, održavanje, zaštitne mjere, rukovanje; Podsjeća učenike na

Kućanski električni aparati

Električni uređaji i aparati u domaćinstvu sa posebnim osvrtom na važnost pravilnog rukovanja i održavanja;

Osposobljava se za otklanjanje sitnih kvarova u domaćinstvu;

Ispoljavanje spremnosti i sposobnosti za sticanje novih znanja i vještina i njihovu primjenu u rješavanju praktičnih problema; Razvijenje smisla za ekonomično korištenje energije i materijala;

Vježbe i praktični radovi

Korištenje simbola i shema u elektrotehnici, izrada jednostavnijih shema, upotreba različitih alata, pribora i aparata -izrada jednostavnijih električnih uređaja i uređaja za ispitivanje električnih instalacija, opće i lične mjere zaštite na radu;

Izrađuje jednostavnije sheme u elektrotehnici; Osposobljava se za izbor potrebnih alata i pribora i izradu prostijih elektrouređaja; Ispituje ispravnost pojedinih električnih instalacija;

Maksimalno poštovanje kućnog reda pri radu u školskoj radionici;

Ispoljavanje vještina i navika u cilju profesionalne orijentacije učenika; Razvijanje svijesti o značaju elektrotehnike i elektronike u životu čovjeka;

Elektromotori

Elektromotori: pogon, princip rada, održavanje

Razumije značaj pravilnog izbora, montaže i održavanja elektromotora;

Pažljivo prate izlaganje i demonstriranje nastavnika o elektromotorima i njihovim sklopovima; značaju elektromotora u privredi i

101

u značaj životu Usvajaju osnovna znanja iz oblasti komunikacija: instalacionih vodova i materijala. Objašnjava značaj propisnog ponašanja u saobraćaju i ukazuje na opasnosti usljed nepridržavanja tih propisa. Osnovni elektronički elementi Alati i pribori u elektronici Otpornici. Vježbe i praktični radovi TELEKOMUNIK ACIJE Razvoj komunikacija NV telefonija Korištenje simbola i shema u elektronici. telefonija. u cilju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju. Shvata telekomunikacija čovjeka. Pravilno vrši izbor i upotrebljava alate. Imaju uvid u sastavne dijelove telefonskih centrala. montiranje jednostavnijih radio-prijemnika. kao i o racionalnom korištenju energije. Osnovna znanja iz oblasti komunikacija: razvoj. Shvata korelaciju nastavnih sadržaja fizika-tehnička kultura. u organizaciju telefonske mreže i u značaj održavanja. izvršene analize i sinteze. Shvatanje značaja blagovremene i ispravne komunikacije među ljudima. instrumente i pribore. Pažljivo prate izlaganje nastavnika i prezentaciju pojedinih sklopova: telefona. te prenos govora i muzike transformacijom zvučnih signala u električne i obrnuto. Priprema grafičke priloge. felefonskih aparata objasniti učenicima značaj fiksne i mobilne telefonije. Prepoznaje i vrši pravilan izbor elektroničkih elemenata. Uz pomoć grafičkih priloga. 102 . instrumenti i pribori u elektronici. muzike i pokretnih slika na daljinu. didaktičke Simboli i sheme u elektronici Skiciranje i čitanje simbola i shema u elektronici. Razumije značaj pravilnog održavanja telefonskih aparata i mreže. Čita i crta simbole i sheme. kondenzatori. poluprovodnici. domaćinstvima. sklopove pojedinih elektroničkih uređaja i sve to na što jednostavniji i razumljiviji način objašnjava učenicima. Prezentira učenicima izbor i upotrebu pojedinih alata. Učestvuju u analizi sklopova. instrumenata i pribora. Pažljivo slušaju i prate rad nastavnika. instalacija. analiziraju klopove. objašnjava visokofrekventne i niskofrekventne oscilacije. Donošenje zaključaka na osnovu argumenata. Upoznaje učenike sa telegrafskim sistemima i načinom rada. rukovanje. Priprema materijale. organizacija telefonske mreže. uz pomoć nastavnika. Razvijanje svijesti o značaju pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Praktično objašnjava značaj i primjenu pojedinih elektroničkih elemenata. te ih usmjerava na pravilan izbor i upotrebu. Prate izlaganje i demonstriranje upotrebe i rada na pojedinim alatima. Ispoljavanje spremnosti za primjenu stečenih znanja i vještina u praksi. pojedine sklopove radio i TV aparata demontiraju po odobrenju i uz prisustvo nastavnika. Razvijanje svijesti o značaju ponašanja i pridržavanja propisa u saobraćaju. demontira i montira prostije uređaje i aparate u elektrotehnici. radio i TV antenna. Koristi potrebne alate. održavanje.ELEKTRONIKA Elektronički uređaji Uvođenje učenika u elektroniku: prenos govora. Osnovni alati. Pažljivo prati rad učenika i daje neophodna uputstva. izrada jednostavnijih shema. sadržaje koje su već radili na časovima fizike. instrumente i pribore. sa naglaskom na bezbjednost djece. Analiziraju elektroničke elemente i njihovu ugradnju u sklopove. instrumentima i priborima i sami učestvuju u tim aktivnostima. radio aparata. a onda ih i grafički predstavljaju. telegrafija. upotreba različitih pribora i alata. Pažljivo slušaju nastavnika. Sastavni dijelovi telefonskih centrala.

prikuplja informacije i podatke.Telegrafija Osnovna znanja iz oblasti telegrafije. pravilan odnos prema prirodi i čovjekovoj okolini. telegrafskih sistema i mreže. Usvajaju znanja potrebna za pravilno ponašanje u saobraćaju. posmatra i zaključuje. za pravilno zbrinjavanje otpada. Pavilno korištenje sredstava javnog saobraćaja. ENERGIJA I OKOLINA IZBORNI DIO (konkretan program izbornog dijela utvrđuje nadležni organ škole na osnovu potreba lokalne zajednice. interesa učenika i mogućnosti škole). Učestvuju u izradi ilustracija-crteža. saobraćajne nesreće i njihovi uzročnici. Shvata značaj pridržavanja propisa u saobraćaju. -proširivanje znanja i sticanje novih znanja iz jedne od sljedećih oblasti: a) Elektrane b) Elektronika c) Saobraćaj Shvata značaj razvoja i održavanja telegrafije u komunikacijama. Pored udžbenika i osnovne literature koriste i druge izvore: enciklopedije. Racionalno korištenje energije i materijala. faktori koji utiču na bezbjednost u saobraćaju – čovjek (dijete). Saobraćajna kultura Objašnjava značaj: racionalnog korištenja energije. Prave skicu urednog odlagališta za otpad. za odabir najpovoljnijeg goriva za domaćinstvo. stiče vještine. Samostalno proučava odabrane oblasti. pravilnog zbrinjavanja otpada. kao i bezbjednosti ostalih učesnika u sobraćaju. Osposobljava se za: racionalno korištenje energije. 103 . Prate izlaganje nastavnika o principu rada telegrafskih uređaja. Međusobno komuniciraju u cilju sticanja novih znanja i vještina. kreiraju obrazovni pano. pravilan izbor goriva za domaćinstvo. značaj pravilnog odnosa prema prirodi i čovjekovoj okolini. Proširuje već stečena znanja iz pojednih oblasti koje je odabrao za izbornu nastavu. internet (po mogućnosti). prate zanimljive članke i informacija sa medija. priručnike. u cilju lične bezbjednosti. Dosljedno izvršavaju sve zahtjeve nastavnika.

osnovna znanja o jednom programskom jeziku. primjeni u komunikaciji i rješavanju problema. 1. Osnovna znanja učenici stiču upoznavanjem principa i praktičnih rješenja na kojima je zasnovana računarska odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija. njegovoj primjeni u raznim djelatnostima. .INFORMATIKA ZA VIII RAZRED 1 čas sedmično (35 časova godišnje) ZAŠTO UČITI INFORMATIKU I RAČUNARSTVO (INFORMACIONO-KOMUNIKACIONU TEHNOLOGIJU)? Izučavanje sadržaja iz oblasti informatike i računarstva u sedmom razredu osnovne škole ima značajnu ulogu u pripremanju učenika za nastavak školovanja i u njihovom osposobljavanju za kasnije uključivanje u svijet rada i životne tokove. Umijeća i vještine učenici stiču upotrebom savremenih računara i aplikativnih programa. 3. OSNOVNA ZNANJA . 2. opća aplikacijska programska sredstva i okolinu programskih jezika). vještina i razvijenih sposobnosti na osnovnoškolskom uzrastu. OČEKIVANI REZULTATI/ISHODI UČENJA .osnovna znanja o strukturi računara. Sve usavršenija sredstva (hardver i softver) u oblasti informacijskih i komunikacijskih tehnologija koja nezadrživo osvajaju svijet i prodiru u sve oblasti ljudskog rada i djelovanja. . ali i kulturnim navikama. 104 . pokretanja i korištenja uobičajenih programa (operativni sistemi. navike i stavovi te sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara. . čine područja učenja i na njima počiva koncepcija nastave Informatike u osnovnoj školi. PODRUČJA UČENJA CILJEVI I ZADACI .osnovna znanja i vještine povezivanja računara sa pratećom opremom. Stvaranje i razvijanje navika i stavova u vezi sa korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i 4. Sticanje i razvijanje sposobnosti za rješavanje problema u različitim oblastima primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Uspješno snalaženje mladih osoba u tehnički i tehnološki razvijenom društvu u mnogome zavisi od njihovih stečenih znanja. za korištenje raspoloživih tehničkih resursa u različitim situacijama.da se upoznaju sa mogućnostima softvera opće i posebne namjene.da učenici upoznaju strukturu računara. Četiri odrednice: osnovna znanja. umijeća i vještine. postupke uključivanja i isključivanja računara.da učenici upoznaju karakteristike programskih jezika. .da učenici shvate ulogu informacijskih tehnologija u savremenom društvu. zahtijevaju da opšta populacija stanovništva mora raspolagati sposobnostima.

.da učenici upoznaju kako mogu upotrebljavati multimedijske alate kao podršku vlastitim i grupnim rezultatima učenja.sposobnost algoritamskoga načina razmišljanja pri rješavanju svakodnevnih problema. .da učenici znaju upotrebljavati osnovne programske alate kao sredstva za učenje i istraživanje.vještine individualnog i kolektivnog rada u grupama rješavajući zadatke uz pomoć ICT-a. .da učenike upozna sa načinima komuniciranja posredstvom različitih medija.da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati ulazno-izlazne uređaje. . UMIJEĆA I VJEŠTINE .da učenike upozna kako mogu uspješno upotrebljavati pomagala za pripremu pisanih dokumenata i izradu prikaza. .sposobnost za donošenje zaključaka na temelju prikupljenih informacija. .da učenike upozna sa mjerama sigurnosti pri radu sa računarima i drugom opremom..da učenike upozna sa načinima rješavanja problema uz pomoć računara.da učenicima predstavi načine pohranjivanja i čuvanja informacija u računarima. 105 . . .da učenicima predstavi moguće sklopovske i programske probleme u svakodnevnom radu i uputi na načine njihova otklanjanja. . rad sa proračunskim tablicama i grafikom). rješavanje numeričkih zadataka uz pomoć ICT-a). .osnovne vještine rješavanja problema uz pomoć računara (unos teksta i njegov prikaz. . SPOSOBNOSTI ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA . . .sposobnosti korištenja softvera opće namjene (opća aplikacijska programska sredstva: obrada teksta.da se učenici osamostale i steknu samopouzdanje pri rukovanju i korištenju računara i pratećih uređaja. . .osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.da učenike upozna sa načinima korištenja Internet usluga.osnovne vještine pretraživanja Interneta i slanja i primanja elektroničke pošte.

Odjeljenja se dijele u dvije grupe.da učenicima ukaže na potrebu da koriste raspoloživu literaturu. su novi ili su prošireni. . Nastavni sadržaji u okviru ovih tema. primjena računara. Kvalitetno organizovana nastava i realizacija programa pretpostavlja samostalan rad učenika na računaru. . što u velikoj mjeri zavisi od uslova u kojima nastavnik treba da realizuje nastavu. Naime. Ponavljanje pojedinih nastavnih jedinica treba izbjegavati. rješavanje problema uz pomoć računara i programiranje nose naslove kao i u šestom razredu. Resursi za realizaciju Nastavne teme omogućuju da se izvedbeni program prilagodi tehničkim mogućnostima pojedinih škola. bez obzira što su u programu navedeni drugi primjeri. Zato realizacija programskih sadržaja u sedmom razredu od nastvanika zahtijeva znatno složeniju pripremu za izvođenje nastave.da učenici prihvate oblik timskog rada pri rješavanju problema.. ali ako se to čini onda zato treba da postoje dva razloga: da obezbijedi korelaciju sa složenijim gradivom koje treba da se realizuje poslije toga i da se obrade pojedini aspekti koji nisu obrađeni u šestom razredu. njegovo potpuno izvođenje zahtijeva određeni standard tehničke opremljenosti. NAVIKE. određivanja broja sati za obradu pojedinih tema. Nastavnik informatike organizuje i izvodi nastavni proces uz primjenu svih savremenih oblika i metoda rada koristeći raspoloživa nastavna sredstva. .navika korištenja informatičke literature.da učenicima ukaže na pravne i etičke principe upotrebe informacijske i komunikacijske tehnologije i ukaže na posljedice njihova narušavanja. prenos podataka i računarske mreže. 106 .da učenike upozna sa zahtjevima kulturne upotrebe računarske i informacione tehnologije. putem Interneta. Nastavnicima koji realizuju nastavni program ostavljena je potpuna sloboda: • • izbora operativnih sistema i aplikativnog softwera koji će biti preferirani u nastavi. koje svaka posebno ostvaruju predviđeni sedmični fond sati. . Grupe ne treba da imaju više od 16 učenika.navika pretraživanja i prikupljanja informacija elektronskim putem. . STAVOVI DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastavne teme: arhitektura računara. po principu: jedan računar – jedno radno mjesto – jedan učenik.

podstiče učenike na intenzivan rad i polučuje očekivane ishode učenja. Izvedbeni program kojeg sačinjavaju nastavnici mora biti tako koncipiran da učenici na svakom blok času izvode vježbe i rješavaju probleme uz pomoć računara. stvara povoljnu mikroklimu za učenje. . Kontinuirano ocjenjivanje doprinosi poboljšanju kvaliteta nastave. Pri obradi nastavnih tema Programiranje i Rješavanje problema uz pomoć računara ne preporučuje se upotreba više od jednog programskog jezika. ali nastavnici mogu koristiti i neki drugi programski jezik vodeći računa da realizuju kompletnu strukturu odabranog programskog jezika. organizuju rad i vode sekcije informatičkog i računarskog karaktera u okviru slobodnih tehničkih aktivnosti učenika. stranih jezika (obrada teksta ima neposredne veze s funkcionalnom pismenošću). .• izbora praktičnih vježbi koje treba kombinovati sa sadržajima drugih nastavnih predmeta.usvajanju navika i stavova. Neposredna povezanost nastave informatike sa nastavnim sadržajima drugih predmeta mogla bi omogućiti bolje razumijevanje i korisniju upotrebu informacijske i komunikacijske tehnologije. je neophodna i po prirodi sadržaja unaprijed određena. U konačnoj ocjeni koju učenik dobija na kraju školske godine treba da ravnopravno učestvuju rezultati koje je učenik postigao u područjima: . U nastavi informatike nema časova na kojima se obrađuju isključivo teoretski sadržaji. likovne kulture (računarski dizajn. Nastavnici informatike treba da. Korelacija nastavnih sadržaja Korelacija sa nastavom matematike (Numerički brojni sistemi i Binarna aritmetika). ali je isto tako potrebno ostvariti povezanost sa nastavom maternjernjeg jezika i književnosti. Vrednovanje i ocjenjivanje Nastavnik informatike treba neprestano da prati napredovanje učenika. nastavom tehničke kulture (računala su sastavni dijelovi mnogih tehničkih naprava i sistema) i nastavom kulture življenja (računala i prateća oprema i namještaj treba da imaju mjesto u savremenom stanu).sticanja umijeća i vještine. grafički i slikovni prikazi zahtijevaju sposobnost likovnog izražavanja) i drugih nastavnih predmeta. U programu je preferiran BASIC. te u području . u skladu sa mogućnostima škole.izgrađivanja sposobnosti za rješavanje problema uz primjenu računara (primjena znanja i umijeća).sticanja osnovnih ICT znanja. 107 .

Sposobnost razlikovanja pojma infrmacije od pojma podatak. Aktivno učešće u vježbama. Razvijanje sposobnosti selekcije i korištenja raspoloživih informacija. Vođenje potrebne dokumentacije i pribilješki. kako je predviđeno zakonom. učenikovo učešće u diskusijama o pojedinim temama. Obrada informacija. Sposobnost zapisivanja brojeva u decimalnom. načina organizacije rada i očekivanih ishoda učenja. evidentira i ocjenjuje aktivnost učenika prilikom izvođenja vježbi. Elementi brojnih sistema. MATEMATIČKE OSNOVE RADA RAČUNARA Numerički (brojni) sistemi. binarni i heksadecimalni brojni sistemi. binarni. učešća učenika u grupnom radu. međusobnom ocjenjivanju i samoocjenjivanju i drugo. 2. Prilagođavanje se može izvršiti za grupu učenika ili individualno. Pojmovi: ulazne i izlazne informacije. informacija i podatak. vođenje i usmjeravanje rasprave o informatici. Prezentovanje nastavnih sadržaja. Razlikovanje ulazne od izlazne informacije. Aktivno učestvovanje u nastavnom procesu. Uočavanje značaja binarne aritmetike kao matematičke Izgrađen stav o ulozi binarne aritmetike u Uključivanje u rasprave o ulozi Izbor oblika rada koji će omogućiti učenicima 108 . informacijama i podacima. Proces prilagođavanja se vrši na osnovu programa redovne nastave u pogledu sadržaja. Učenik treba da pravilano i uspješno tumači ulogu brojnih sistema. Davanje dodatnih objašnjenja grupi ili pojedinim učenicima. Praćenje predavanja i uputa nastavnika. Praćenje aktivnosti učenika. PONAŠANJE Učenik treba da usvoji i razvija pozitivan stav prema informacijama koje mu stoje na raspolaganju. posebno u procesu učenja u školi i kod kuće. Decimalni (dekadni). STAVOVI. Prilagođavanje se vrši prema sposobnostima učenika koji treba da pohađaju nastavu sa prilagođenim programom. Obrada informacija i obrada podataka. Izvršavanje obaveza u toku izvođenja vježbi. Pojmovi: informatika. Baza (osnova) brojnog sistema. binarnom i heksadecimalnom brojnom sistemu. Podsticanje radoznalosti za spoznajama u oblasti informatike. Sabiranju. Usvojen pojam brojni (numerički) sistem. Pomaganje učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva. Informacija i podatak. njegovu spremnost na saradnju i uključivanje u zajedničko rješavanje pojedinih problema. AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA 1. heksadecimalni (heksadekadni) sistem. Prilagođavanje vrši nastavnik informatike u saradnji sa stručnim timom za podršku učenika sa posebnim potrebama na nivou škole ili šire. OSNOVE INFORMATIKE Definicija informatike. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. oduzimanju. Decimalni. Prezentovanje nastavnih sadržaja.Pored toga nastavnik treba da prati. Sposobnost prevođenja brojeva iz jednog sistema u drugi Izgrađen stav o značaju brojnih sistema u oblasti informatike i računarstva. organizovanje. Prilagođavanje programa U školama u kojima postoje učenici sa posebnim potrebama razvijaju se prilagođeni programi. uključivanje u rasprave i diskusije o informatici. Binarna aritmetika. množenju i dijeljenju binarnih brojeva.

Učenici su sposobni razlikovati pojedine ulazno izlazne vezne sklopove. Radne stanice. Demonstrira različite dijelove računara. Uticaj računara na cjelokupno društvo i na povećanje čovjekovih sposobnosti. superračunari. Pravilno koriste ulazno izlazne jedinice i vezne sklopove. Aktivno učestvuju u vođenju rasprave o računarskom hardveru.osnove funkcionisanja (rada računara). ARHITEKTURA RAČUNARA Razvoj računara. razumijevanje i usvajanje znanja o binarnoj aritmetici. Pokazuju interes za korištenje svih vrsta računara. Raspoznaju fizičke oblike pojedinih eksternih Prihvataju realnost u vezi sa primjenom računarske tehnologije. načinu rada računara. mehaničkih automata za obavljanje računskih operacija. Prezentuje nastavno gradivo uz optimalnu primjenu metode demonstracije. Prezentovanje primjera koji ukazuju na rezultate uticaja računara na okolinu i pojedinca. veliki računari. Pojava mikroprocesora. Ulazni i izlazni vezni sklopovi PC računara.peta). pomična kuglica. Pojava. Znaju nabrojati izlazne jedinice: Učenici su sposobni razlikovati ulazne i izlazne jedinice od ulaznih i izlaznih veznih sklopova. skener. pomagala za računanje. Rad na prikupljanju tekstualnog i drugog grafičkog materijala za izradu panoa o značaju informatike i računarstva. miniračunari. Shvatanje i prihvatanje informacione i računarske tehnologije kao važnog činioca ljudske savemene svakodnevnice. Sposobnost priključivanja ulazno-izlaznih jedinica na računalo i podešavanje njihovog rada. ranijih generacija i sadašnjih. memorije. Koristi raspoloživa sredstva pri obradi novog gradiva. Vrste računara: kućni i personalni (PC). Učenici razlikuju ulogu računara po generacijama (prva . Sposobni su objasniti ulogu centralne jedinice (procesna jedinica. ulazni uređaji. palica za igru (džojstik). Upoređuju računare i njihove mogućnosti. 109 . ulazno izlazne jedinice. izlazne jedinice i centralna jedinica. Hardverska struktura PC računara (CPU. Ulazne i izlazne jedinice PC računara i njihove uloge. mikrofon. PDA – Personal Digital Assistant). Podjela (vrste) računara. Organizuju prikupljanje pojedinih dijelova računara i demonstriraju ih na časovima. 3. Održaju odgovarajuću pažnju na času. miš. procesor). Utjecaj računara na okolinu i pojedinca. grafička ploča ili tablet. eksterna memorija. Procesor (centralna jedinica). kontroler eksterne memorije. binarne aritmetike u funkcionisanju računara. Kontroliše izvršavanje radnih obaveza: vođene odgovarajuće dokumentacije i pravljenja pribilješki. notebook. stolni (desktop) i prenosni (laptop. Blok šema hardverske strukture PC računara. Historijski razvoj računara. Sposobnost uočavanja efekata uticaja računara na čovjeka i zastupljenosti u svim oblastima ljudskog rada. prate izlaganje nastavnika. sabirnice. Evidentira napredovanje učenika. način njihovog povezivanja i drugo. John Von Neumannova struktura računara. Grupe uređaja: ulazne jedinice. digitalna kamera. Znaju nabrojati ulazne jedinice: tastatura. Pravilno se onose prema ICT sredstvima u kabinetu informatike. Učenici su sposobni da nacrtaju blok šemu računara (John von Neumannova arhitektura računara). palmtop. Govori o pravilnom odlaganju starih komponenti i kompletne računarske opreme. PC računari. Sposobnost razlikovanja vrsta računara i poznavanje njihove namjene. Izgrađuju pravilan stav Prikupljaju štampani (grafički materijal u vezi sa računarskom hardverom te izrađuju zidne novine. vrste i uloga mikroprocesora. izlazni uređaji). generacije računara. Kontroliše stepen usvojenosti znanja od strane učenika. hand-held. interna memorija.

Vrše demonstraciju Prezentuje nastavno gradivo. Aktivno se uklučuju u nastavni proces. Kontroliše aktivnost učenika. multimedijski projektor. Pomoćni uslužni programi: programi za arhiviranje WinZip. Postupke rada sa hardverskom opremom prethodno provjeravaju. učestvuju u fazi ponavljanja i utvrđivanja gradiva. Rauzlikuju sistemski od aplikativnog softvera. USB (Univesal Serial Bus) vrata. Sophos Antivirus. McAfee VirusScan Deluxe. crtač (ploter). Sistemski softver. Klasičnu primjenu računara. hard (tvrdi. štitovi. Ukjlučuju se u diskusije o primjeni softvera. zvučna kartica. čitači. Sposobni su da reproduciraju znanja o razvoju softvera za obradu teksta. Interne i eksterne sabirnice. memorija. EPROM i EEPROM. MS Windows. Ukazuju na propuste koje čine njihovi drugovi. ZIP disk. Informacije pruža postupno. grafička kartica. Razlikuju jedinice za brzinu pristupa podacima od jedinica za kapacitet memorije. prate nastavnikovo izlaganje. kameleoni. PRIMJENA RAČUNARA Klasična primjena računara: naučnotehnički proračuni. njegovim mogućnostima i uslovima za instalisanje. Sposobni su instalisati odgovarajuće programe (softversku podršku). Računarski virusi (antiaplikativni softver). Kompajleri. vodeći računa o psihofizičkim sposobnostima učenika da ih prihvate. Ukazuje na razvoj softvera i na sve veće mogućnosti njegove praktične primjene. razvoj softvera za obradu teksta. a cijene postaju sve pristupačnije. izgled i elemente prozora. Znaju njegovu ulogu i vrijednost. Win RAR i razni programi za održavanje. Vode pribilješke na času. Sposobni su da otkriju prisustvo virusa i da ga uklonepomoću programa: Norton Antivirus. fiksni) disk. Podjela softvera: sistemski i aplikativni (korisnički). ističe one koji brže savladavaju gradivo. magnetne trake. Antivirusni programi: detektori. Softver za PC računare. USB Drive. logičke bombe. zvučnik. Kontroliše napredovanje pojedinih učenika. Uloga tekst procesora: editiranje (uređivanje) teksta i fromatiranje (oblikovanje) teksta. Uredno vode pribilješke na časovima. Microsoft Word za Windows. vremenske bombe. Ukazuje na mjere HTZ pri radu sa računalom Definicija softvera (software). Računarski sotver znaju čuvati i sa njim pravilno rukovati Pokazuju interes za primjenu savremenog softvera. Sposobni su da Iskazuju poseban interes da se upoznaju sa mogućnosti tekst procesora. maksimizaciju i zatvaranje prozora. Pravilno postupaju u toku izvođenja vježbi. Matična ploča. MS DOS. štampač (printer). slijedeći uputstva o upotrebi. Imaju izgrađen stav prema računarskom softveru. softverske bombe. utičnice (slotovi). jer se računarski hardver brzo razvija. Objašnjava posledice nepravilnog priključivanja i rukovanja komponentama računara. Unix-Linux. Razvoj software-a za obradu 110 . Pomažu drugovima koji zaostaju u savladavanju i usvajanju gradiva. 4. čuvanja i skladištenja opreme. masovna obrada podataka. crvi. Sistemski i aplikativni. Interne memorije: RAM i ROM. Programi za obradu teksta. osnovne operacije u MS Wordu. a posebno sadržaje pojedinih padajućih menija. PROM. najvažniji – operativni sistem. prema hardverskim komponentama. Potiče one koji zaostaju. Ukazuju na pravilan način upotrebe. kompakt disk (CD). serijska vrata. Računarski virusi: trojanski konj.monitor. Modem (ulazno-izlazni uređaj) Ulazno-izlazni vezni sklopovi: paralelna vrata (port). Izgled (elementi) prozora: naslovna traka sa dugmadima za minimizaciju. F-Prot Professional i drugi. Učenici su sposobni da ponove klasičnu primjenu računara. Znaju vrste eksternih memorija: disketa (flopi disk). kartice (adapteri).

Uključuju se u kreiranje vježbi. oznake kolona. Ubacivanje tablica i ostalih netekstualnih elemenata u tekstualne dokumente. Padajući meniji kao skupovi logički povezanih naredbi. Format. dugmad za izbor načina prikaza. Razvoj software-a za tabelarne proračune na PC računarima. vršiti proračune i kreirati grafikone. slika. traka glavnog menia. Razvijaju sposobnost i znanje predstavljanja podataka (i informacija) u tablicama i pomoću grafikona. Sposobni su pokazati i demonsrtrirati osnovne elemente prozora. Table. 111 . vremenski i formule. oblike. Razvijaju navike korištenja tekst procesora u svakodnevnom radu i učenju. trake sa altima „Standard“. dugmad za izbor radnih stranica. a zatim predlažu vježbe prema svojim potrebama i nahođenjima. Traže pomoć ukoliko ne uspijevaju da riješe svoj zadatak. View. Uređivanje i oblikovanje radnih stranica. Edit. Unos podataka se vrši u aktivne ćelije. nastavnu mikroklimu u kabinetu pogodnu za uspješno učenje i ugodan boravak učenika. grafikona. Formatting“ i „Drawing“. Zna nabrojati koji su danas u upotrebi programi za tabelarne proračune: Microsoft Excel. tačka umetanja (kursor). Lotus 1-2-3. oznake redova. prozor dokumenta (radna površina). Format. Evidentira rezultate koje učenici postižu na vježbama. Obavljanje proračuna. Data. Sposobni su pokrenuti program za tabelarne proračune. Microsoft Excel ima karakterističan oblik. demonstriraju i pokažu izgled i elemente prozora tekst procesora. Provjera znanja iz ortoepije i ortografije. traka formula. šema i drugih elemenata. gramatike i automatsko ispravljanje grešaka Upotreba padajućeg menija Table za ubacivanje tablica u tekstualne dokumente. View. uređivanje i oblikovanje radnih listova. Tools.teksta (tekst procesora) na PC računarima. Pregled osnovnih operacija u programu Microsoft Word za Windows. Izvršavaju obaveze koje postavlja nastavnik. Stvaraju naviku upotrebe tabličnog kalkuratora u procesu učenja i pisanju referata i raznih izvještaja. Sposobnisu da objasne sadržaj trake glavnog menija: File. gramatike i automatskog ispravljanja grešaka. dugmad za uređivanje. Insert. statusna traka. Window i Help. statusna traka. Vodi računa da učenici pravilno i prema uputstvima koriste računarsku opremu. boje i druge elemente. Insert. oznaka aktivne ćelije. Koriste raspoložive udžbenike i drugu literaturu kako bi prije došli do rješenja. Njegovi osnovni elementi su: naslovna traka. načine unosa podataka. Provjera pravopisa. trake „Standard“. Kontroliše izvođenje vježbi i evidentira rezultate. Tools. koristeći prostor. datumski. polje sa nazivom ćelija. Quattro Pro. Postupci ubacivanja crteža. horizontalna i vertikalna traka za pomak. daje instrukcije za obavljanje proračuna i kreiranje grafikona. traka glavnog menija. horizontalni i vertikalni linijar. Obezbjeđuje pedagošku. Kreiranje grafikona. „Formating“ i „Drawing“ sa alatima. brojčani. horizontalna i vertikalna traka za pomak. Sposobni su da se služe padajućim menijima a posebno menijem Table kako bi umetnuli netekstualne elemente u tekstualni dokument. Edit. oznake radnih stranica. Upotrebljavaju naredbe za provjeru pravopisa. Nadzire aktivnost učenika. zatim urediti i oblikovati radne stranice. Sposobni da objasne i koriste padajuće menije smještene u traku glavnog menija: File. Aktivno se uključuju u izvođenje vježbi . Unos podataka. Mogu se unositi slijedeći podaci: tekstualni. Pregled osnovnih operacija. Window i Help. polje za uređivanje formula. Proračunske tablice. te povezivanje računarskih znanja sa znanjima iz drugih nastavnih predmeta. Pregled operacija. elemenata prozora tekst procesora i vode diskusiju o pojedinim elementima prozora. Prezentuje nastavno gradivo: razvoj softvera za tabelarne proračune. pregled operacija. Razvijanje estetskih osobina i likovnih sposobnosti pri uređivanju dokumenata. pokazivač miša (kada je priključen). unos podataka.

Put od algoritma do programa. Baze ličnih informacija (organizeri) koriste: Lotus Organizer. grananje i petlja). Daje potrebne dodatne informacije. Analiziraju i uočavaju prednosti planskog rješavanja problema. Postupak razvoja algoritma odozgo prema dole (top-down pristup). Načine zapisa algoritma: govornim jezikom i grafičkim prikazom. Nastavnik bira karakteristične primjere rješavanja problema uz pomoć računara na kojima se jasno razlikuju postupci i koji će uspješno pokazati značaj planskog rješavanja. razrada plana akcije. Algoritam je svaki jasan. Naučili su tipove problema: problemi za nalaženje rješenja (problemi računanja) i problemi za dokazivanje (problemi odlučivanja) Postupci u rješavanju problema su: razumijevanje i definiranje problema. Microsoft Outlook i Act. RJEŠAVANJE PROBLEMA UZ POMOĆ RAČUNARA Znaju šta je globalna strategija rješavanja problema prema POLY-u. U toku časa uredno vode zabilješke u bilježnice. Sposobni su da rješavaju probleme uz pomoć računara. Pojam i zapisivanje algoritma (linearni tok. Izlaže nastavno gradivo vodeći računa o korelaciji ove nastavne jedinice sa obrađenim nastavnim sadržajima u šestom razredu. Uočavaju potrebu da koriste baze podataka za potrebe učenja. Konstrukcija algoritma za rješavanje problema. Uočili su potrebu da se poslije realizacije plana izvrši analiza rješenja kako bi se unaprijedio opšti pristup rješavanju problema uz pomoć računara. Tipovi problema. 5. Primjenjuju redoslijed postupaka pri rješavanju problema. 112 . Aktivno učestvuju u vježbama koje je planirao nastavnik. Prihvatili su stav da je u postupku izrade računarskog programa za rješavanje problema potrebno prvo sačiniti algoritam. Prave razlike kod zapisa algoritma. Zapis govornim jezikom (prikaz sa numeriranim koracima) svaki korak se označava rednim brojem od 1 nadalje. Napoznatiji programi za upravljanje bazama podataka: Microsof Access. Rješavanje problema. Samostalno postavljaju (definišu) problem i prave algoritam. Paradox i Claris Filemaker Pro. precizan i nedvosmislen uređeni niz koraka. realizacija akcije i osvrt na rješenje. koji u konačnom vremenu vodi do rješenja nekog problema. te organizere i aplikacije koje korisniku omogućavaju manipulaciju podacima. Učestvuju u raspravi o algoritmu. Algoritam Stekli su navike i potrebna znanja da mogu postavljene probleme rješavati planski. Razumijevanje. zatim za unos. Stvaranje plana rješavanja problema. Organizacija baza podataka. pohranjivanje i korištenje ličnih informacija i slično. poštujući redoslijed postupaka. Mogu nabrojati grafičke simbole koji se koriste za izradu dijagrama toka. Sposobni su nabrojati najpoznatije programe za upravljanje bazama podataka.Programi za upravljanje bazama podataka. Mikrosoft Visual Foxpro. Razlike između složenih mašinskih instrukcija (nule i jedinice) i jednostavnih naredbi u programskim jezicima. Organizuje vježbe u MS Access-u li MS Outlook-u. Znaju da grafički način zapisa algoritma podrazumijeva izradu dijagrama toka (organigram). Osnovni pojmovi o bazama podataka. Aplikacije baza podataka. definiranje problema.

Proceduralni programski jezici. objektno orijentiranih i neproceduralnih programskih jezika. C itd). Analiziraju razlike između kompajlera i interpretera. Struktura ponavljanja. Razvoj proceduralnog komuniciranja. FOR petlja. Objektno orijentirani programski jezici. Konstante. 113 . Primijenjuju verziju BASIC-a koja im je na raspolaganju. Sposobni su praviti razlike između vrsta (grupa) programskih jezika: jezici niskog nivoa (mašinski jezik). Razumiju načine rada u BASIC-u (direktni i indirektni). Shvataju značaj programiranja sa aspekta rješavanja mnogih problema koje čovjek bez računara vjerovatno nebi nikada riješio. Programski jezik BASIC.6. Proceduralni (problemski orijentirane) programski jezici (BASIC. Tipovi podataka. Uključuju se u diskusije o programskim jezicima. Izvode predviđene vježbe Izlaže nastavno gradivo. promjenljive i izrazi. Struktuirani pristup razvoju programa. Sposobni su objasniti struktuirani pristup razvoju programa. Java. Interesuju se kaje probleme je moguće riješiti koristeći BASIC. Programski jezici niskog nivoa. Uredno vode pribilješke. COBOL. Alfabet BASIC-a. PROGRAMIRANJE Osnovne karakteristike programskih jezika. Izlaže nastavno gradivo i povezuje ga sa gradivom o programiranju koje je obrađeno u šestom razredu. FORTRAN. Neproceduralni programski jezici Metodologija programiranja. Neproceduralni (deklarativni. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. te u kojim programskim jezicima se primjenjuje ovaj pristup. IF THEN i GOTO. Pascal. Osnovni elementi BASIC-a Osnovne naredbe BASIC-a. Učenici su sposobni objasniti osnovne karakteristike programskih jezika. Razvoj proceduralnog komuniciranja. Nedostaci govornog jezika za potrebe komuniciranja sa računarom. Kompajleri i interpreteri. opisni) programski jezici. Nastavnu građu izlaže na način kojim će kod učenika izazvati pažnju i podstaći interesovanje. Objektno orijentirani programski jezici: C++. Programske strukture. proceduralnih. Posebno se interesuju za savremene programske jezike koji su od praktičnog značaja. Object Pascal. Postavljaju pitanja u vezi sa struktuiranim pristupom razvoju programa. Sposobni su pokrenuti program BASIC Sposobni su primijeniti naredbe koje pripadaju strukturi ponavljanja. Vodi računa da se ponavlja samo ono gradivo koje je potrebno za razumijevanje ovog nastavnog gradiva. Proceduralno i neproceduralno komuniciranje sa računarom. Organizuje vježbe i prati u kojoj mjeri učenici izvršavaju zadatke.

Neposredno okruženje učenika. enterijer i eksterijer: ljudi pri različitim aktivnostima.Primjena linearne perspektive uz upotrebu linija /crta/ .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.LIKOVNO DIDAKTIČKI MEDIJI 1. roman.…/. pojave u prirodi. nedogledi ili ishodišta /tačke na horizontu u kojima se sastaju linije/ . biologije. biljke. predmete iz ptičije perspektive . zemljopisa. kao i mogućnosti primjene perspektive u predstavljanju motiva i sadržaja /eksterijera i enterijera/ . dramski tekst. moći predstaviti različite vidove perspektive.Biti sposoban prepoznati i upotrijebiti žablju perspektivu.linearna perspektiva ili naučna /linija horizonta. predjeli. kao formu predstavlajnja elemenata i oblika u prostoru .Biti u mogućnosti predstaviti objekte /oblike/.. stranog jezika. istorije /povjesti. TAČKA I LINIJA U svom okruženju. uglovi gledanja /predstavljanja/ kod različitih perspektiva: . tjelesne i tehničke kulture.35 sati godišnje) STVARALAČKE KARAKTERISTIKE-OSTVARIVOST LIKOVNE PRAKSE I PROCESA PROGRAMSKI SADRŽAJI LIKOVNO PROBLEMSKE CJELINE POTICAJNE PREFERENCIJE. C I L J E V I LIKOVNO-OBRAZOVNI LIKOVNO-ODGOJNI .LIKOVNA KULTURA /VIII razred/ (jedan sat sedmično . i znati ih primjeniti u crtežu /pomoću linija-crta/.ptičija perspektiva . moći uočiti i biti sposoban prepoznati i predstaviti. BiH kulturne baštine. unutrašnji prostor I dalje raditi na povezivanju sardžaja sa drugim nastavnim predmetima.linearna perspektiva . muzičke /glazbene/.linearna perspektiva . objekti. aktivnosti. /ovladati/ optičkim zakonima perspe-ktive. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja .linija horizonta . vanjski prostor.ptičija perspektiva .Usvojiti pojmove za perspektivu: .. moći je prepoznati na umjetničkim radovima i biti sposoban primjeniti u svom likovnom izrazu .Razvijanje kritičkog mišljenja.žablja perspektiva .. formiranje Izažajne mogućnosti linearne perspektive.. sportske. prevozna sredstva. pjesma. linije /crte/ u funkciji postizanja različitih perspektiva: .nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ 114 . prozni tekst. povezivanje sadržaja drugih nastavnih oblasti: maternji jezik /pripovjetka.Otkrivanje zakonitosti i estetskih vrijednosti. tačka očišta sa visine ljudskog gledanja. informatike. matematike.žablja perspektiva Ovladati mogućnostima predstavljanja /spoznati zakonitosti redstavljanja linearne perspektive..

sa visine/ .video DVD materijal.Biti sposoban prepoznati i biti u mogućnosti koristiti se modelacijom /kao načinom primjene boja u cilju ostvarivanja privida trodimenizonalnosti oblika/ . sposobnost snalaženja u rješavanju novonastale situacije. pastel /suhi.Razvijanje sposobnosti posmatranja. usvajanja i primjene tonske modela-cije kao načina predstav-ljanja oblika i prostora . flomasteri u boji /za manje formate radova/. tuševi u boji.Ovladavanje primjenom tonske skale boja u cilju redstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostora Razvijanje sposobnosti prepoznavanja i svajanje sposobnosti primjene kolorističke modulacije predstavljanje trodimenzionalnosti oblika i prostora putem izmjene odnosa toplo-hladnotoplo ili hladno-toplo-hladno/ koloristički bojni odnosi Ovladavanje primjenom kolorističke modulacije u cilju postizanja trodimenzi-onalnosti i plastičnosti pri realizaciji kompozicionih zadataka Dalji rad na usvajanju primjene modelacije i modulacije u cilju predstavljanja prostora i . povezivanja pojmova. diferenciranje važnog od manje važnog.ptičija perspektiva. BOJA Razvijanje sposobnosti uočavanja i prepoznavanja valerskih vrijednosti boje /tonska skala. drugarstvu. .Usvojiti i moći se koristiti kolorističkom modulacijom kao načinom slikanja u cilju ostvarivanja prikaza plasti-čnosti oblika i prostora . bogaćenje mašte. istrajnosti. njihov međusobni odnos u prostoru -Upotreba: (udžbenika za VIII razred (likovna kultura).međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta sasvim blizu ili u visini tla/Usvajanje različitosti veličina elemenata u prostoru /proporcija/ i mogućnost njihovog predstavljanja u cilju definisanja perspektive. opredjeljenost za timski rad. gvaš.Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. jačanje i bogaćenje emocija 2.Dalji rad na razvijanju kod učenika sposobnosti uočavanja.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. i usvajanje . perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta iz zraka.video DVD materijal. Usvojiti relaciju: . zgrafito /grebanje premazane osnove prethodno obojene voštanim bojama/.. konkretnog i apstraktnog mišljenja. . kolaž različitim materijalima. samostalnosti. voštani/.Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. razvijanje likovne kreativnosti. stupnjevanje boje/.žablja perspektiva. . spremnost za saradnju.Akvarel.dijaprojektorslajd.prostorni odnosi stavova i odnosa prema pozitivnim vrijednostima. očuvanju kulturne baštine i prirodne okoline /zavičaja i svjetskih vrijednosti/.multimedija video). mozaik -Upotreba: (udžbenika za VII razred (likovna kultura). zaključivanja.Razvijanje humanih odnosa među polovima. ljubavi prema domovini.dijaprojektorslajd. uočavanja.Primjene odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno pri kolorističkoj modulaciji Dalji rad na spoznaji o mogućnostima. dosljednosti i angažovanosti.multimedija video). solidarnosti. tempera. . prostora i odnosa u prostoru Odnos više veličina likova. orijentacija u vremenu i sigurnije rješavanje prostornih odnosa 115 .

predstavljanje nevizuelnih motiva: osjećanja.Ovladavanje mogućnosti-ma primjene odnosa proporcije /direktne i obrnute proporcionalnosti/ i ravnoteže u likovnim područjima: crtanja. primijenjene .Grafički izraz realizovan primjenom svijetlih i tamnih ploha sa ciljem ostvarivanja dinamičnosti i ravnoteže kompozicije Izbalansiran odnos svijetlih i tamnih ploha.Razumijevanje i usvajanje primjene kompozicionih odnosa u predstavljanju linearne/geometrijske perspektive . slikarskog izraza. direktna proporcija /odnos ostaje 116 . primijenjene umjetnosti i dizajna Razvijanje sposobnosti prepoznavanja. . ostvarivanje izmjene crnog i bijelog /ostvarivanje ravnoteže tamnih i svijetlih ploha/. . prostorni odnosi predstavljeni smanjenjem objekata prema horizontu i tačkama nedogleda Prostorni odnosi u organizaciji kompozicije ostvareni primjenom ravnoteže /simetrična i asimetrična avnoteža/ Proporcija kao skladan odnos međusobnih elemenata u organizaciji forme /cjeline/ 2:3=4:6 Sa povećanjem ili umanjenjem odnos ostaje uvijek isti/nepromijenjen .Ostvarivanje odnosa ravnoteže u organizaciji likovnog rješenja /naslovna strana knjige. valerski stepenovane boje . u realizaciji plošne organizacije kompo-zicije .Otkrivanje značaja i mogućnosti primjene toske modelacije i odnosa kolorističke modulacije .Razvijanje sposobnosti doživljavanja i predstavljanja književnih sadržaja.Predstavljanje prostornih odnosa primjenom geometrijske perspektive: . plakat. organizacija prostora primjenom simetrije /asimetrije/ u realizaciji grafičkog lista Upotreba: ( udžbenika za VII razred (likovna kultura).Organizacija kompozicije po principu bliže i dalje. optička ravnoteža. proporcije i odnosa ravnoteže u realizaciji: crteža. slikanja. ispupčeno-udubljeno.Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva. produbljivanju primjene /predstavlja. primijenjene umjetnosti i dizajna . grafike.koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplohladno/ .međusobnih oblika u prostoru Ispitivanja mogućnosti putem primjene modelacije.Stupnjevanje boja u funkciji ostvarivanja bogatije skale valerskih vrijednosti i njihove primjene predstavljanja trodimenzionalnosti oblika i prostornih odnosa u okviru kompozicije .Realizacija kompozicije primjenom odnosa ravnoteže i proporcije u oblasti slikanja ostvarenih različitim slikarskim tehnikama ./ grafički dizajn . u organizaciji rješenja primijenjenih umjetnosti i dizajna .obrnuta proporcionalnost prikaz i osvarivanje dina-mike kompozicije putem primjene linearne perspektive. propagandni letak.bliže – dalje. pripovjetke.tonska modelacija /valersko stepenovanjestupnjevanje boje/ . PLOHA Kontinuitet u daljem proširivanju rad na plohi. lik/ i ploha u funkciji realizacije predstavljanja linearne /geometrijske/ perspektive . priče. predstavljanje sadržaja koji se odnose na događaje.direktna proporcionalnost .nju/ kroz različite oblike realizacije kompozicije: . TV reklamni spot i sl. vrednovanja i primjene odnosa proporcije i ravnoteže ploha. blizu-daleko.Uočavanje značaja linearne/geometrijske perspektive i mogućnosti njene primjene u predstavljanju prostora. grafike.malo .Primjenatonske modelacije. proznog teksta. slikanja. simetrična ravnoteža.proporcija i ravnoteža predstavljanje dvodimenzionalne organizacije kompozicije sa primjenom odnosa linearnog predstavljanja perspektive u likovnim oblastima: ctranja. stepenovanja boje u cilju ostvarivanja iluzije trodi-menzionalnosti oblika i predstavljanja dubine prostora sposobnosti predstavljanja prostornih odnosa. . primjenom kolorističkih odnosa .Usvojeni pojmovi za oblast boja: . ostvarivanje ravnoteže uz primjenu kontrasta ploha.ravnoteža.veliko .proporcija. asimetrična ravnoteža. pojave u prirodi /izmjene godišnjih doba/. . grafičkog lista.Oblik /forma. stanja i drugo putem likovnog izraza 3.linearna erspektiva . emocija. pjesme.

predstaviti privid trodimenzionalnih odnosa. . realizovati kompozicije sa primjenom linearne perspektive u cilju stvaranja privida volumena /trodimenzionalnosti/ na površini Nedogledi kao ishodišne tačke perspektivnih linija na horizontu /liniji očišta/ odnos: bliže-dalje. nedogledi ili ishodišta /tačke na horizon-tu u kojima se sastaju linije/ .umjetnosti i dizajna 4.ptičija perspektiva. tačka očišta. MASA I PROSTOR Dalji rad na potpunijem ovladavanju primjene plošno istanjene mase kao forme u trodimenzionalnoj organizaciji/predstavljanju kompozicije Plošno istanjena masa. tačka očišta sa visine normalnog ljudskog gledanja. . . samostalnosti.žablja perspektiva. proporcije i ravnoteže na skulptorskim djelima i učeničkim radovima . kreativnom izrazu U oblasti oblikovanja.linearna perspektiva ili naučna /geometrijska perspektiva/ linija horizonta. i izvršiti valorizaciju odnosa plošno istanjenih masa i primjene ritma u alternaciji . različite uglove gledanja. POVRŠINA Usvajanje novih znanja o linearnoj /geometrijskoj perspektivi kroz analizu likovnih djela i primjerima u okruženju. perspektiva prostora i objekata posmatrana odozgo /tačka očišta sa visine/ .bliže-dalje.Dalji rad na potpunijem ovladavanju već Percepcijom okruženja i na skulptorskim djelima moći registrovati. sagledavanju /upoređivanju i usvajanju forme skulptorskog jezika. koji imaju za cilj prikaz složenih odnosa volumena u realizaciji prostornih kompozicija Upotreba:udžbenika za VIII (razred (likovna kultura). ritma.ptičije perspektive.dijaprojektor-slajd./ i obrnuta proporcija /4:6=2:12 ili 2:12=1:24 itd. većemanje. moći ih prepoznati i primjeniti u sopstvenom likovnom radu. video DVD materijal.Moći registrovati i prepoznati različite . grb i sl.žablje perspektive.ptičija perspektiva. nedogledi … . razumijevanje i ovladavanje produbljivanje mogućnostima predstavljanja na svojim radovima./ .žablja perspektiva. linija horizonta. okruženje posmatrano sa tla /tačka očišta u visini tla/ Iluzija volumena na plohi. uvijek isti 2:3=4:6 ili 4:6=8:12 ili 8:12=16:24 itd. dosljednosti 117 . tačka očišta sa visine ljudskog gledanja.Usvojeni pojmovi za oblast površina: . veće-manje u cilju prikaza volu-mena u prostornom oblikovanju /reljef kao prostorna organizacija/ Meki skulptorski materijali pogodni za realizaciju različitih prikaza prostornih odnosa u formi reljefa. prikazi različitih perspektiva: .Bliže i dalje kao način definisanja prostornih odnosa putem perspektive i preklapanja oblika .žablja perspektiva/tačka očišta u visini tla/. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije. sa različitim sadržaja i ideja materijalima.Dalji rad na potpunijem doživljavanju.U prostornom oblikovanju predstaviti različite forme perspektive sa ciljem ostvarivanja iluzije udaljenosti.multimedija video).Dalji rad na njegovanju pozitivnog odnosa prema radu: inicijativi. nedogledi . sposobnosti vrednovanja u sopstvenom likovnom izrazu.Usvajanje pozitivnih perspektivne odnose na umjetničkim djelima i moći stavova i odnosa prema primjeniti u vlastitom likovnom izrazu likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima. . analitičkom pristupu. istrajnosti. . /tačka očišta sa visine/ .U radu sa različitim materijalom u oblasti prostornog oblikovanja.Uočavanje. dijaprojektor-slajd. koje karakteriše: linearna/geometrijska perspektiva . preklapanja i zaklanjanja oblika .linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva/ linija horizonta. karakteristike: linearne/geometrijske perspektive .multimedija video). plitki reljef /metalni novčić. plošno istanjene mase.Razumijevanje i sposobnost predstavljanja .Primjena perspektive u funkciji predstavljanja različitih uglova gledanja. ostvarivanje prostornih odnosa na površini .predstavljanje prostornih Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.ptičija perspektiva./ 5.video DVD materijal.

A. 118 . . veće-manje.proporcionalnost u predstavljanju složenih oblika /odnos dijelova prema cjelini i cjeline prema dijelovima/ Ravnoteža kao oblik definiranja prostorne organizacije.odnosi elemenata po principu simetrične ravoteže. glinamol. sapun. Odgovarajuće reprodukcije ili pripremljene grafofolije.C. proporcije i ravnoteže /simetrične i asimetrične ravnoteže/ .dijaprojektor-slajd.razumjeti biti sposoban predstaviti žablju perspektivu /prostor i objekte u prostoru predstaviti gledano sa tla. ritam u alternaciji /ritam u izmijenjenoj formi/ Karakteristike predstavljenih oblika: .Realizacija složene prostorne ompozicije /organizacije prostora/ kroz primjenu asimetrične ravnoteže /optička težina elemenata nije u veličini nego u dinamičnosti izgledaforme/ Upotreba:udžbenika za VIII ( razred (likovna kultura).odnosa bliže-dalje u funkciji definisanja prostora Ritam plošno istanjenih masa. produbljivanje sposobnosti vrednovanja sadržaja i ideja OČEKIVANI REZULTATI Učenici kroz praktičan rad nastavljaju na usvajanju i proširivanju stečenih znanja o likovnim oblastima i načinu upotrebe različitih materijala i sredstava za kreativni/stvaralački proces u oblastima: Tačka i linija: .primjena savladanog i usvojenog znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa.Prepoznavanje i usva-janje specifičnosti različitih skulptorskih materija i ovladavanje njihovom upotrebom u sopstvenom likovnom izrazu u trodimenzional-nim/prostornim organizacijama Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme. odozgo/ .Proporcija ili sklad elemenata u okviru cjeline. plošno istanjena masa. ritam u izmijenjenoj formi kao A. odozdo .da su sposobni razlikovati linearnu/geometrijsku perspektivu od poliperspektive .B.B.A.da spoznaju karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva . bliže-dalje. nivoa zemlje-poda. spremnost za saradnju. meko drvo…. plastelin. više elemenata različih oblika i veličina .odnos elemenata u okviru postavljene mrtve prirode. Predstavljanje složenih prostornih organizacija primjenom ritma sa ploš-no istanjenim masama . kao princip u realizaciji trodimenzionalnih prostornih skulptorskih kom-pozicija .U realizaciji trodimenzionalnih prostornih formi koristiti se principom simetrične ravnoteže pri realizaciji skulptorske kompozicije .moći predstaviti linearnu/naučnu perspektivu .B. opredjeljenost za timski rad.biti sposoban uočiti i predstaviti proporcionalne odnose elemenata u okviru kompozicije . veće-manje sa naglašenim prisustvom ritma u organizaciji asimetrične ravnoteže poznatih različitih skulptorskih materijala.veće i manje forme/oblici sa naglašenom funkcijom ravnoteže . ne kao ono što će se raditi/ i angažovanosti.spoznati šta je horizon i šta su nedogledi u linearnoj perspektivi .multimedija video) plošno istanjene mase i ritma u alternaciji oblika u prostoru upotrebom: .asimetrična ravnoteža kao oblik prostorne rganizacije Složene prostorne kompozicije u definisanju odnosa.video DVD materijal. .Ovladavanje sposobnosti predstavljanja trodimenzoinalnih oblika putem primjene.predstaviti ljudsko tijelo u proporcionalnim odnosima .C.A.simetrične i asimetrične ravnoteže.moći predstaviti ptičiju perspektivu /prostor i objekti gledani sa visine. .A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa. ritam u alternaciji. glina. .Usvajanje pozitivnih stavova i odnosa prema likovnoj umjetnosti i estetskim vrijednostima.B ili A.

da su sposobni realizovati likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravnoteža . valerskim vrijednostima. predstavljanje kolorističkim odnosima trodimenzionalnost oblika i prostorne odnose dalje-bliže-veće manje. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. procjene i primjene proporcije. optička ravnoteža.prepoznavanje i primjena u likovnom izrazu volumena na plohi u organizacije kompozicije .da dalje nastavljaju razvijati sposobnosti prepoznavanja.Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima.da proširuju znanje o kolorističkom djelovanju boja: tople boje imaju tendenciju izlaženja u prvi plan. žablja perspektiva. akvarelu. tapiseriji .uočavanje.usvojiti pojm relacije: međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan . crtanja. po principu: toplo-hladnotoplo. ptičija perspektiva.da usvoji termine: linearna perspektiva. mozaiku. linija hori-zonta. pastelu. upotrebi materijala i sredstava za rad u oblasti slikanje Ploha: .modelacija.da proširuju znanje o tonskoj modelaciji bojom /valerskim odnosima definisati formu odre-đenog oblika/ . flomasterima u boji. skalom stepenovane boje. proporcija. primijenjene umjetnosti i dizajna . sa ciljem predstavljanja prostornosti. grafike.dalji rad na dograđivanju i primjeni usvojenih znanja u organizaciji elemenata koji određuju odnose dalje-bliže i veće-manje .dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o vizuelnim karakteristikama boja i mogućnosti-ma njihove primjene u predstavljanju trodimenzionalnosti .modulacija. direktna proporcija i obrnuta proporcija za oblasti: Površina i Masa i prostor: 119 .da su sposobni organizovati kompoziciju u kojoj dominira asimetrična ravnoteža . ili hladno-toplo-hladno.da na svojim radovima primjene miješane/stepenovane boje u cilju ostvarivanja skale različitih valerskih vrijednosti jednog tona u realizaciji predstavljanja iluzije trodimenzional-nosti . direktne i obrnute u riješavanju plošnih kompozicija . formi/ različitih veličina u organizaciji kompozicije .. gvašu. ravnoteža. prostorni odnosi Boja: . . kolažu.da su sposobni u svom kreativnom radu realzovati likovne kompozicije po principu ravnoteže pri rasporedu elemenata .Usvojeni pojmovi za oblast ploha: linearna/geometrijska perspektiva.dalje proširivanje i usvajanje znanja o slikarskim tehnikama.istrajavanje na pravilnoj primjeni slikarskih tehnika. simetrična ravnoteža. nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ . predstavljanje trodimen-zionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ . usvajanje i primjena oblika /elemenata. asimetrična ravnoteža. slikanja. plastičnosti /trodimenzionalnosti/ oblika .da prošire znanje o kolorističkoj modulaciji boje. temperi.

biti sposoban primijeniti je u vlastitom likovnom izrazu . moći izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno . nedogledi Usvojeni pojmovi u oblasti prostornog oblikovanja: dinamičnost forme. uočiti uzajamne odnose elemenata u okviru postavljene mrtve prirode. ili iz gornjeg ugla posmatranja. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom kreativnom radu .da su sposobni prepoznati i razlikovati ravnotežu. TAČKA I LINIJA Likovno područje crtanje: Ovladati sposobnostima prepoznavanja i razlikovanja linearne/geometrijske perspektive od poliperspektive. ritam plošno istanjenih masa. Ulinearnoj perspektivi tačka očišta se nalazi u visini ljudskih očiju. Ovladati sposobnostima kritičkog promatranja. tačka očišta. linija horizonta.produbljivanje stečenih znanja na uočavanju odnosa mase i prostora. Tačka očišta je mjesto sa kojeg se posamatra. uočavanje simetrije i asimetrije u realizaciji prostornih organizacija. nivoa zemlje-poda. i moći organizovati likovnu kompoziciju sa više elemenata različih oblika i veličina.. Pored naučne perspektive ovladati i biti sposoban predstaviti takozvanu ptičiju perspektivu. linija na kojoj se projiciraju tačke nedogleda u kojima je ishodište svih linija.biti sposoban predstaviti privid iluzije prostora. Razumjeti i biti sposoban predstaviti žablju perspektivu. prostor i objekte u prostoru predsta-viti gledano sa tla. odozdo. Usvojiti pojmove. ritam u izmijenjenoj formi.u okruženju i na skulptorskim djelima prepoznati. dalje-bliže. kada stoji na tlu. Analitičkim posmatanjem moći uočiti veličine i međusobne odnose ljudskog tijela i biti sposoban predstaviti ljudsku figuru u proporcionalnim /anatomski tačnim/ odnosima. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /različite elemente/ u prostornim organizacijama /primjena kompozicije elemenata različitih veličina i oblika/ . veće-manje . ritam u alternaciji. Biti sposoban predstaviti linearnu/naučnu perspektivu u vlastitom izrazu. plošno istanjena masa. šta je horizont.u prostornom oblikovanju. odozgo. u kojoj su prostor i objekti predstavljeni gledani sa visine. ravnoteža masa STRUKTURA PROGRAMA 1.biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije Usvojeni pojmovi za oblast površina: linearna/geometrijska perspektiva ili naučna perspektiva. ptičija perspektiva. sa ciljem primjene principa rada dodava-njem. formi perspektive. Spoznati karakteristike i mogućnosti definisanja i predstavljanja prostora putem različitih perspektiva.dalji rad sa primjenom skulptorskih materijala. prepoznavanje karaktera oblika . u ostvarivanju asimetrične kompozicije . 120 . žablja perspekti-va.dalji rad na prepoznavanju i usvajanju linearne perspektive.biti sposoban uočiti karakteristike ravnoteže kod simetričnih i asimetričnih oblika .

BOJA Likovno područje slikanje: Dalji rad na proširivanju i usvajanju znanja o slikarskim tehnikama i njihovoj praktičnoj primjeni. 121 . pastelu. primijenjenoj umjetnosti i dizajnu. prostornih odnosa bliže-dalje. koje doprinose uspješnoj realzaciji likovnih kompozicija /organizacija/ po principu primjene ravnoteže. što je ustvari primjena boje sa ciljem predstavljanja prostornosti. biti sposoban dočarati bubinu prostora koristeći se odnosima bliže-dalje. crtanju.Moći primjenjivati usvojena i savladana znanja o linearnoj/geomerijskoj perspektivi u cilju predstavljanja prostornih odnosa. 3. sagledavanja odnosa i primjene proporcije. koje ima za cilj prikaz trodimenzionalnosti ili iluzije prostora putem primjene kolorističke skale /palete/ boja. tuševima u boji. zakrivljeno. grafike. kolažu. kao i upotrebi materijala i sredstava za rad u likovnoj oblasti slikanje. kako direktne tako i obrnute u rješavanju likovnih kompozicija. slikanja. veće-manje. Biti sposoban realizovati složenije likovne kompozicije u kojima dominira simetrična ravno-teža kao oblik likovne organizacije. crtanja. kao načina organizacije kompozi-cije. kao privida i iluzije u organizaciji kompozicije. Produbljivanje znanja u primjeni dvodimenzionalne organizacije kompozicije u likovnim oblastima. primjena valerskih odnosa u cilju definisanja forme nekog oblika. kao što su relacije: dalje-bliže i veće-manje. dok hladne boje imaju osobinu povlačenja u drugi plan /asocijaciju na udaljenost/. Rad na proširivanju znanja o kolorističkoj modulaciji. mozaiku. Prikaz plastičnosti oblika skalom stepenovanja boje. gvašu. Produbljivanje stečenih znanja i istrajavanje na pravilnoj i dosljednoj primjeni slikarskih tehnika. Koristiti se usvojenim znanjem o relaciji. veće-manje i elemenata koji se međusobno zaklanjaju /preklapaju/. PLOHA Kao i u prethodnom razredu u tematskoj oblasti PLOHA realizovat će se sva likovna područja /likovne oblasti/ koja se u svojoj konačnoj formi realizuju kao dvodimenzionalna /na plohi/. akvarelu. ili hladno-toplo-hladno. u formi skice. Putem primjene modulacije predstaviti plastičnost /trodimenzionalnosti/ slikanih oblika i likovne kompozicije. temperi. /predloška za izvođenje/. ispupčeno. i konačnog rješenja. u oblastima. predstavljanje trodimenzionalnosti ili plastičnosti oblika na plohi /iluzija prostora/ primjenom valera. primijenjene umjetnosti i dizajna sa naglašenim rješenji-ma simetrične i asimetrične ravnoteže. Usvajanje sposobnosti prepoznavanja i primjene u vlastitom likovnom izrazu volumena na plohi. flomasterima u boji. Ovladati sposobnostima u svom kreativnom radu. grafici. uočavanja. međusobnim odnosima elemenata /veličina likova i njihovih međusobnih odnosa/ na plohi ili u prostoru u organizaciji likovne kompozicije 2. Dalji rad na savladavanju i primjeni stečenih znanja o likovnoj organizaciji u kojoj su prisutni elementi koji određuju prostorne odnose. tapiseriji. Usvajanje da tople boje imaju sposobnost vizuelnog /psihološkog/ utiska izlaženja u prvi plan. Biti sposoban primjeniti princip klorističke modulacije: toplo-hladno-toplo. Dalji rad na razvijanju sposobnosti prepoznavanja. slikanju. udubljeno. Proširivanje znanja o tonskoj modelaciji sa bojom.

4. Učenici treba da budu sposobni u svom okruženju. i ovladavanju sposobnostima njenog predstavljanja /primijene/ u vlastitom likovnom izrazu. produbljivati stečena znanja na uočavanju odnosa mase i prostora. Moći analizirati i uočiti karakteristike savremene gradnje.METODIČKE NAPOMENE U okviru nastavnog predmeta Likovna kultura u VIII razredu. uočiti i moći predstaviti asimetričnu ravnotežu /koristiti različite elemente/ u prostornim organizacijama. uočavanju i analizi simetrije i asimetrije u likovnim djelima umjetnika i biti sposoban primjeniti ih u sopstvenom likovno-kreativnom izrazu. realizacijom figura u prostoru /prostornih organizacija/. važnost/ karaktera oblika i kao takvog primjeniti. čelikom. POVRŠINA U tematskoj oblasti Površina. koje imaju za cilj ostvarivanje primjene rada principom dodavanja. staklom. 5. U okviru arhitektonske i urbanističke organizacije kao forme izražavanja prostornih kompozi-cija primjeniti odnose ravnoteže. na skulptorskim djelima kao i djelima primijenjene umjetnosti i dizajna. realizovanih savremenim građevinskim materijalima. Trebaju biti sposobni u prostornom oblikovanju. odnose koji sugeriraju dubinu prostora. u rješavanju asimetrične prostorne kompozi-cije. DIDAKTIČKO . primijenjena umjetnost i dizajn. često intenzivnih boja. realizovati prostorne kompozicije primjenom elemenata različitih veličina i oblika. masa i prostor realizuje se u likovnim oblastima: oblikovanje. Moći se služiti predstavljanjem koje ostvaruje privid prostora. Biti sposoban prepoznati i napraviti složenu skulptorsku kompoziciju korištenjem simetrije i asimetrije kao oblika organizacije. veće-manje. građenje. da je pristup okolini intelektualno vizuelni. MASA I PROSTOR Tematska cjelina. da mogu registrovati. U svom likovnom izrazu biti sposobni prepoznati i razlikovati različite oblike ravnoteže. U prostornom oblikovanju. simetričnu i asimetričnu i moći je koristiti u svom likovnokreativnom radu. koja se ogleda u jednostavnosti. inoksom /nehrdžajućim čelikom/. upotrijebiti u cilju naglašavanja karaktera oblika. izvršiti analizu i procjeniti odnos proporcionalno-neproporcionalno. Biti sposoban u realizaciji vlastitih prostornih organizacija. kao forme likovnoprostornog rješenja. u niskom i visokom reljefu prepoznati i moći predstaviti odnose mase i prostora sa naglašenim odnosima simetrije i asimetrije. Produbljivanje znanja i dalji rad na primjeni skulptorskih materijala. simetriju i asimetriju. U vlastitom okruženju i na skulptorskim djelima moći prepoznati. kamenom. kao oblik organizovanja životnog prostora. Dalji rad na uočavnju. uočiti bitnost /značaj. analizirati i procjeniti odnos mase i prostora. doprinosi povezivanju novih vizuelnih iskustava i spoznaja sa prethodno do 122 . skladnom odnosu simetričnih i asimetričnih ploha. biti sposoban predstaviti iluziju. plastičnim masama. Vizuelni realizam /kao faza likovnog razvoja/. prepoznavanju i usvajanju linearne/naučne perspektive. treba naglasiti da je kod učenika prisutno apstraktno mišljenje. dalje-bliže.

Tematske cjeline: 1. BOJA 3. od 1-9. ostvaruju se kroz LIKOVNE OBLASTI /likovna područja. i izvedbenih predložaka/ A oblikovanje u prostoru realizovat će se kroz područja: .CRTANJE . savladanog stepena doživljavanja likovne umjetnosti.GRAFIKA . likovnog jezika i likovno kreativni rad koji će se realizovati kroz forme prostornih organizacija kompozicije: 1. OBLIKOVANJE U PROSTORU – riješavanja trodimenzionalnih formi u prostoru Ovako izvršena podjela na dva pristupa u realizaciji kerativnog rada po prostornoj organiza-ciji kompozicije. MASA I PROSTOR Ovako ponuđeni oblik realizacije predmeta Likovna kultura ima za cilj da obezbijedi kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja.tada usvojenim znanjima. i sposobnost likovnog izražavanja bliskog vizuelnom realističkom prikazu. što predstavlja karakteristiku ovog uzrasta. koja čine strukturu programa predmeta LIKOVNA KULTURA.PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /realizacija u materijalu. stečenim kroz preaktično kreativni rad. obogaćenim novim likovnim sadržajima i novim likovnim iskustvima. a mišljenje apstraktno. Likovno 123 . POVRŠINA 5. OBLIKOVANJE NA PLOHI – kao dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. PLOHA 4.SLIKANJE .PRIMIJENJENA UMJETNOST i DIZAJN /u formi skica. razvijanju sposobnosti i likovne kreativnosti djece. Proširivanje stečenih i rad na daljem usvajanju znanja.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . Produbljivanje nivoa usvojenog.PODRUČJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA . TAČKA I LINIJA 2. za oblikovanje na plohi u realizaciju biti će uključena područja: . permanentno kroz cjelokupni ciklus devetogodišnjeg osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE . krajnje konačno rješenje/ Programski sadržaji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj školi realizuju se po principu koncentričnih krugova. Učenički pristup doživljavanju i percipiranju okoline je intelektualno vizuelni. Kao što je i u dosadašnjem programu bilo naznačeno. kroz formu tematskih cjelina/oblasti što bi trebalo podrazumijevati ustrojen princip /unificiran/ jednobrazan za sve razrede.

koje su učenici doživjeli /registrovali/ putem svih ostalih čula i oni koji se odnose na emocionalna stanaja /različita raspoloženja/. pojave u prirodi. prirode i društva. koji se odnose na podražaje. roman. učenicima bliska muzika. Dakle. valer. putem kojih učenici /stvaraju predstavu/ o značaju likovne umjetnosti u vlastitom životu. maternjeg jezika /priča.iz neposrednog okruženja djeteta. objekti. vlastita iskustva i spoznaje. kulturnih dešavanja…/. sistematizovanih i stečenih znanja i prezentiranja novih sadržaja i iskustava. odnosno koje su mogli čulom /organom/ vida percipirati. Likovne motive prema vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. boja. Poticajne preferencije su motivi-teme /likovni sadržaji/ I dalje su teme za likovno kreativni rad učenika one koje predstavljaju njihove doživljaje. niti bilo koju tehniku /materijal/ za rad. škola. Kreativni proces kod učenika razvija divergentno /kreativno/ mišljenje. linija. znakovi vizuelnih komunikacija. što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta uključena u realizaciju programa u toku jedne školske godine. tačka. ponuđenim materijalom. glazbene kulture. Nevizuelni motivi su oni. porodica. gradacija. doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i podstiče sposobnosti likovne analize i vrednovanja. Likovno kompozicioni motivi su oni kod kojih je tema nevažna a odnose se na rješavanje konkretnog likovnog zadatka /likovnog problema. Ovakav koncipiran pristup zaokruživanja jedne tematske oblasti /tematske cjeline/ kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veću preglednost u sistematizovanju i usvajanju gradiva i njegovo sistematizirano ponovno proširivanje u drugom polugodištu. i realizuju ga putem likovno tehničkih sredstava. zavičajne kulturne baštine 124 . vizuelni motivi su oni sa kojima su se učenici vizuelno susretali. Koncept usvajanja znanja. biljke…. pripovjetka. ritam. Nevizuelne motive 3. mjesto stanovanja..problemske cjelin bi se realizovale kroz likovno kreativni rad učenika i u jednom i u drugom polugodištu. novim medijima. u kojem učenici vizueliziraju likovni problem koji trebaju riješiti a sa kojim se ranije nisu susretali. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan kreativni proces vizuelnog istraživanja. muzički spotovi. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih. muzičkih. praznici. . učenja u likovnoj kulturi je proces. prostori. dominacija……/ putem /upotrebom/ likovnih elemenata. sposobnosti i sposobnosti koje utiču na formiraje likovno oblikovnih temelja. ravnoteža. poezija/. odnosi se na sve ono što je moguće vizuelno registrovati. kao i interakciji umjetnosti sa naukom i društvenim tokovima. značajni datumi.predstavljanje narodnih običaja /tradicije/. u svom okruženju ili kreirati kompoziciju od prepoznatljivih elemenata /elemenata koji se mogu vidjeti/. Usvajanje likovne pismenosti ostvaruje se sa realizacijom postavljenih ciljeva i zadataka kroz predložene nastavne teme. matematike. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/ Kao što je već ranije pojašnjeno.sadržaji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/. Teme koje se najčešće realizuju su: . koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i doprinijeti razriješenju problema u osmišljavanju likovnih kompozicija. palakati /sportskih. tjelesne i zdravstvene kulture i kulture življenja . tekstura….. krajolici. harmonija. etnografsko nasljeđe. Vizuelne motive 2. Koncept realizacije programa kroz tematske cjeline /tematske oblasti/ ne isključuju niti jednu likovnu oblast /likovno područje/. oblik. i okruženjem u kojem žive. kontrast.

.A.C.B ili A. čulni poticaji. ne kao ono što će se raditi/. višebojna grafika PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAĐENJE: Usvojeni pojmovi: dinamičnost forme. bliže-dalje. gledan odozdo/.A /slova predstavljaju primjer pojma nekog elementa. ritam u izmijenjenoj formi kao A.B. s obzirom na to da likovni rad predstavlja cjelinu koja u sebi sadrži komplekse sposobnosti i osobina djeteta. plošno istanjena masa. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. ptičija perspektiva /prostor gledan sa visine ili odozgo/.. veće-manje SLIKANJE: Usvojeni pojmovi za oblast boja: tonska modelacija /valersko stepenovanje ili stupnjevanje boje/ od svjetlije prema tamnijoj i obrnuto. shodno učeničkom uzrastu.C. sreća.A. ritam u alternaciji. međusobni odnos elemenata /veličina likova/ na plohi ili u prostoru. strah. ravnoteža. upornosti i iskustva. tuga. asimetrija. veće-manje GRAFIKA: proširivanje usvojenih pojmova za oblast ploha: skrivena ravnoteža.A. razrješavanje likovnih zadataka kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata /usvajanje likovnog jezika/ . nedogled ili ishodište /mjesto-tačka iz koje polaze sve linije/ usvojiti relaciju. estetskog 125 .B.priznata umjetnička ostvarenja /umjetnička djela/ iz svjetske likovne /baštine/ umjetnosti . bol. pozitivnog i negativnog uticaja sredine. prostorni odnosi. kao i sklad emocionalnih i izražajnih sposobnosti transponovanih u formu likovnog izraza. organizacija plohe odnosom veličina oblika /likova/ na plohi. emocije /osjećanja/. stečenog znanja i usvojenih navka. žablja perspektiva /prostor gledan sa linije tla.likovni i kompozicioni elementi. prostorna organizacija.B. koloristička modulacija /izmjena kolorističih odnosa toplo-hladno-toplo ili odnosa hladno-toplo-hladno/ u cilju ostvarivanja iluzije trodimenzionalnosti ili predstavljanja prostornih odnosa. bliže-dalje. linija horizonta ili linija u kojoj se susreću ploha tla i ploha neba. simetrije i asimetrije prostora OCJENJIVANJE Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno složen segment rada nastavnika. muzika. simetrija. POJMOVI KOJE ĆE UČENICI USVOJITI CRTANJE : usvojiti pojmove za perspektivu: linearna perspektiva ili naučna /geometrijska/ perspektiva. vjetar.nevizuelni poticaji. urbanizacija prostora po principu ostvarivanja ravnoteže.

na usvajanju ponuđenih programskih sadržaja i odgojno obrazovnih ciljeva i zadataka /likovnih zadataka-problema. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovno kreativni rad djece. i sa opravdanjem se postavlja pitanje šta u takvim situacijama raditi? Stav nastavnika bi trebao biti. učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku da u skladu sa svojim mogućnostima usvajaju likovni jezik i njime se izražavaju. psihološkog 3. ne mogu biti loši/. svoje emocije. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno-sti. stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak. aktivnost na časovima likovne kulture i slično. To znači da nastavnik. Ponovo je potrebno napomenuti da nema loših dječijih radova. što u izvjesnom smislu podrazumijeva reduciranje obima i složenosti redovnog programa nastave Likovne kulture. predmeta i pojava. želju za postizanjem rezultata i sl. Likovna Forma /Likovni jezik/ i 2. i likovnog jezika/. pedagoškog. što bi značilo da ako imamo pet nivoa pet različitih programa. napor koji dijete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat. pravilno doživljavanje vizuelnih informacija. Ako nastavnik traži od djece da tačno “prepisuju” vizuelno registrovano. odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. 1. Prema tome nastavnik mora imati izbalansiran i istančan osjećaj u procjeni učeničkih mogućnosti. da doživljavaju i gledaju svijet oko sebe očima odraslih. Postoje pedagoško opravdani razlozi da i učenici sa manje izraženim likovnim sposobnostima budu stimulisani i nagrađeni za svoja zalaganja. 126 . u okviru individualnih mogućnosti svakog pojedinog učenika. RAD SA DJECOM SA POSEBNIM POTREBAMA Ono što treba naglasiti je da sam plan i program predmeta likovna kultura dozvoljava veliku slobodu svakom nastavniku u kreiranju godišnjeg programa rada i da se bazira. a onda se postavlja pitanje na koliko nivoa složenosti.2. Ako prihvatimo da se djeca likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet. Dakle. aktivnost na času. u najvećoj mjeri. sa ciljem zadovoljavanja intencija inkluzije u Osnovnim školama. Likovnih sadržaja Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe kompo-novanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti /naučiti/. ciljevima i zadacima koji se pred nju postavljaju. svoje viđenje svijeta. njihovog zalaganja i konačnog likovnog rezultata. strahove i oduševljenja. da učenici koji nisu nadareni ne bi trebali biti “kažnjeni” slabim ocjenama zato što ih priroda nije obdarila sposobnošću za likono-kreativno izražavanje /zato što ne posjeduju likovni talenat/. jer bi to značilo da se treba stepenovati složenost programa. dobar pedagog može iznaći način da riješi taj „problem“ ako uzme u obzir trud /zalaganje/. onda takva nastava Likovne kulture ne odgovara osnovnim principima savremene nastave. odnos prema estetskom. To je razlog da u okviru redovne devetogodišnje osnovne škole nije potrebno praviti posbne planove i programe za djecu sa posebnim potrebama. Potrebno je u individualnom pristupu likovne zadatke odmjeriti prema mogućnostima svakog od pomenutih “kategorija” učenika. onda su svi učenički radovi odraz unutrašnjeg stanja života /„duše“ djeteta i kao takvi moraju biti dobri. Nastavnik se u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni /talentovani/ i onima koji nisu. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti.

artikulacija. 2/2. .tempo . pravilno fraziranje. 6/8.dinamika . 3/8 ( jedinica brojanja .različita notna trajanja.poznaje violinski. . bas ključ i sistem pisanja nota. .primjena znanja pri izvođenju pjesama na osnovu notnog zapisa . umjerena i brza tempa. .poznavanje italijanskih oznaka za dinamiku: primjena u muziciranju te uočavanje pri slušanju muzike.Važnost poznavanja navedenih pojmova. . 4/4.poznaje i tačno određuje mjeru 2/4. .poznavanje i upotreba italijanskih oznaka za spora.izvođenje ritma lakših pjesama. ¾.MUZIČKA /GLAZBENA KULTURA ZA VIII RAZRED (1 sat sedmično – 35 godišnje ) CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI / ISHODI UČENJA Sticanje novih znanja i primjena stečenih-upotreba usvojenih pojmova: . Učenici bi trebali znati i razumjeti: .intonacija. znati ih PODRUČJA UČENJA ZNANJE 127 .

. -Uživanje u sve slobodnijem predstavljanju publici.razvijanje ritmičke reprodukcije–složenije kombinacije. kao i osjećaja za harmoniju i višeglasno pjevanje – kanoni.sticanje znanja o novim ljestvicama G-dur – e-mol. .sve veća svjesnost značaja muzike i želja da muzika postane trajna životna .ispoljavanje interesa i ljubavi prema sadržajima iz muzičke baštine BiH. te razumjeti da na taj način poboljšavaju kvalitetu interpretacije. . . dinamike. nokturno. preludij. . -Postepeno sređivanje i dopunjavanje informacija o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti.formiranje pojmova i njihova primjena tokom slušanja muzike: minijatura. . -Svjesno obrazlažu najadekvatniju primjenu raznih instrumenata.mol (moll) ljestvici slušanjem-pjevanjem pjesmica. ________________ SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE ____________________________________ Razvijanje muzičke sposobnosti i vještine: . arabeska. četvrtinka i osminka ). male dvodijelne i trodijelne pjesme. ime kompozitora. učenici/ice vrše analizu djela. Razvijanje pozitivnih vrijednosti i stavova: . VRIJEDNOSTI.Ranije muzičke termine i prethodna muzička iskustva i koristi u daljem učenju. habanera. instrumentalna i vokalno-instrumentalna). galop.upoznavanje aerofonih tradicionalnih instrumenata. .slušanjem pamti naziv djela.prepoznaje i izvodi je ritmičkim slogovima (ta-te-ti) kao i podjelu jedinice brojanja na četiri dijela (ta-fa-te-fe). .Analizirajući notni tekst učenici sigurno prepoznaju navedena notna trajanja i izvode ritam uz kucanje ili taktiranje. . . harmonskoj i melodijskoj a. STAVOVI. . . tempa. koncert.sviranje pjesmice u prirodnom a-molu na metalofonu ili nekom drugom melodijskom instrumentu.Ispoljava svoj odnos prema muzici i želju da je često sluša u školi.ispoljavanje emocionalne i estetske osjetljivosti na kvalitet muzike. opera (arija. sonata. opereta. . muzičke memorije. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika.Samostalno se uključuje u muzičke sekcije. obima glasa.Uočava i hvali najkvalitetnije izvođenje. donose i saopštavaju estetske sudove o njima. izvođače i izvođačke sastave. .Slobodno izlažu svoje mišljenje i ideje. na koncertima i sl.Kroz analizu elemenata interpretacije u toku slušanja. . 128 . simfonija. te filmska muzika.Samopouzdanje u pjevanju i sviranju je sve veće. . balet.polovinka. duet). simfonijska poema. PONAŠANJE ____________________________ . . -pamti i cijeni bosansko-hercegovačke kompozitore. .Informativno upoznaje pjevanje i sviranje na osnovu notnog zapisa. a djeluje i na druge da slijede njegov primjer. kao i zalaganje i odgovornost za kvalitet muziciranja.poznavanje i primjena pojmova: uvertira.utvrđuje znanja o prirodnoj. . F-dur – d-mol (tokom pjevanja pjesmica i slušanja muzike). čardaš. teme.Prilikom izvođenja i slušanja djela koristi Već formirane kriterije za procjenu kvaliteta. primjeniti tokom izvođenja pjesama i muzičkih igara. poloneza.primjena znanja u određivanju muzičke rečenica. muzičku formu i poredi ga sa drugim slušanim djelima.razlikuje vrstu djela (vokalna. artikulacije u samostalnoj izradi originalnih aranžmana. vokalne reprodukcije. .

slušanjem muzike/glazbe. mala dvodijelna i trodijelna pjesma ). harmonski i melodijski a-mol ponavljati tokom pjevanja i analize pjesama. Učenici/ice informativno upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu.potreba. upoznavanjem i usvajanjem muzičkih pojmova. i stiču nova. ostvaruje se pjevanjem novih dječjih pjesama. U središtu nastavnog djelovanja i dalje ostaje rad na otklanjanju problema koje djeca imaju: razvoj opsega dječjeg glasa. Prirodni. pjevanjem pjesama narodne tradicije naroda Bosne i Hercegovine i drugih naroda. Koreografije igara/plesova imaju utvrđene figure i kretnje. U Programu se nalaze pjesme zemalja iz regije. dječjim stvaralaštvom i kroz izvođenje ritma. Potrebno je prvo slušati muziku. U toku školske godine učenici treba da nauče 3 muzičke / glazbene igre /plesa. Njegovom realizacijom sistematiziraju se prethodna znanja ali. preciznost intonacije. pa zatim učiti pravila igre/plesa. Pjevajući i učeći pjesmu učenici/ice učvršćuju svoja znanja o formi kompozicije (fraza. učenici upoznaju svjetsku narodnu tradiciju. odnosno. Praćenjem i analizom notnog zapisa u udžbeniku. Učenjem muzičkih igara/plesova. kultivisanje glasa. spojiti elemente igre/plesa i tada izvoditi ples u cjelini. sintisajzer. Potrebno je ponoviti abecedu i solmizaciju. disanje. djeca je uče pjevajući uz nastavnika. blok-flauti. najbližeg okruženja i drugih zemalja. rečenica. pokrete. Pjevanjem i sviranjem treba u toku školske godine obraditi najmanje 12 pjesama. Tokom obrade pjesama129 . Ponoviti sa učenicima/icama način nastajanja povišenih i sniženih tonova uz pomoć klavijature (jedna oktava ). sviranjem na ritmičkim i melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika ili sa CD-a. kao i u prethodnim razredima.Iskreno i dobronamjerno iskazuje svoje mišljenje i kritiku a poštuje i cijeni mišljenja i stavove drugih STRUKTURA SADRŽAJA: I PJEVANJE I SVIRANJE II MUZIČKE/GLAZBENE IGRE/PLESOVI III SLUŠANJE MUZIKE IV DJEČIJE STVARALAŠTVO DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Nastava muzičke kulture prema Okvirnom programu za osmi razred. izvođenjem muzičkih igara/plesova. U osmom razredu učenici/ice pjevaju na osnovu notnog zapisa lakše pjesmice u C – duru i a-molu prirodnom. razvijanje muzičke memorije. učenjem notnog pisma u okvirima njihovih potreba. reprodukcija ritma. kroz doživljaj i analazu pjesme. ksilofonu. na instrumentu kojim nastavnik (škola) raspolaže. Djeca i dalje uče pjesme na osnovu slušnog primanja (po sluhu) prvenstveno uz pjevanje profesora i slušanje tonskog zapisa. . čime se i nadalje ostvaruje multikulturalni muzički/glazbeni odgoj. Pjesmu učiti uz pratnju melodijskog instrumenta (klavir. te donošenje estetskog suda o djelu koje učenici izvode ili slušaju. pravilna dikcija i akcenti. te svirati lakše pjesmice na metalofonu. gitara). učenici će učvrstiti prethodna i sticati nova znanja. Teoretiziranje svesti na najmanju moguću mjeru. te je potrebno djecu upoznati sa njihovim pravilima. fraziranje.

Pored umjetničkog doživljaja slušane kompozicije. tempa. Odabrane kompozicije treba slušati u cjelini sa CD-a (globalno slušanje. na osnovu slušnog primanja. hor/zbor. duet. filmska muzika. itd ). – 9. Klasika. bez ulaženja u analizu muzičkog oblika ( potrebno je davati samo osnovne informacije ). važnu ulogu imaju izborna nastava i nastava koja uključuje dodatnu aktivnost i vrijeme ( posjete koncertima. zaključak o slušanom djelu te ponovno slušanje istog. Romantizam). simfonijska poema. diple. nokturno. duduk. arabeska. Dječije stvaralaštvo u oblasti pjevanja i sviranja ispoljavat će se kroz dječiju primjenu novih muzičkih znanja u izradi pratnje i aranžmana. hor/zbor. Pored redovne nastave. te kroz kreiranje muzičko-scenske igre. muzičkog oblika ( informativno ) itd. te sviranju na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. opisno. pjevačke glasove ( dječiji. harmonikaški i drugi. Pjevanje u horu ili sviranje u orkestru kao najviši stupanj muziciranja ima najsnažniji efekt u muzičkom/glazbenom razvoju djeteta te svakako zaslužuju svoje mjesto u godišnjem programu rada svake osnovne škole. Potrebno je tokom godine obraditi sve kompozicije uvrštene u Okvirni program sa težištem na umjetničko-doživljajnoj komponenti i sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu sve jasnije izraženi. čardaš). Kroz učenje muzičkih igara/plesova ostvaruje se korelacija nastave muzičke kulture sa nastavom tjelesnog odgoja. Mlađi hor/zbor čine učenici od trećeg do petog razreda ( dvoglasno pjevanje ) a učenici od 6. emocionalno) ali po potrebi i analitički (selektivno). vrste hora ( dječiji. Slušanjem muzike učenici upoznaju kompozicije domaćih i stranih autora. Nadalje učenici upoznaju nove muzičke forme: sonata. opera. uvertira. 130 . poloneza.igara/plesova. Za hor je potrebno 2 časa sedmično po dionici ( dvoglasni hor 4 časa ). Posebno zainteresovane i talentirane učenike treba uključivati u hor/zbor i orkestar te predlagati da se upisuju u muzičku/glazbenu školu. likovno i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. ženski. Upoznati učenike sa tradicionalnim aerofonim instrumentima-svirale: zurne. habanera. Za orkestar je potrebno 2 časa sedmično za svaku grupu instrumenata. Slušanjem učenici/ice zvučno i vizuelno razlikuju orkestarske instrumente (pojedinačno i po grupama ). balet. artikulacije. Nakon analize slijedi razgovor sa učenicima. jednojka. razreda formiraju hor starije uzrasne grupe ( troglasno pjevanje ). sa učenicima treba analizirati djela postavljanjem zadatka koji se odnose na uočavanje karaktera kompozicije. Potrebno je postepeno sređivati i dopunjavati informacije o stilskim periodima u muzičkoj umjetnosti u skladu sa mogućnostima kompozicija koje se nalaze u ovom i programima ranijih razeda (posebno za periode: Barok. izvršiti analizu notnog teksta te obraditi ritmičke figure koje sadrže. minijatura. kako bi se ovaj instrument prikazao i kao solistički. ohrabrujući djecu i poštujući njihove prijedloge. dinamike. ). menuet. Podsticati djecu da svoja zapažanja i doživljaje muzike izraze usmeno. izvođača. dvojnice. ženski ili mješoviti) i orkestra. a ne samo kao prateći. muzika bosansko-hercegovačkih kompozitora za klavir. a proširuju znanja: simfonija. kompozicija pisana za harmoniku. muški glas). te sevdalinke u klasičnom ruhu ). zatim preludij. U program su uvrštene sevdalinke koje treba da se prikažu učenicima/icama u različitim interpretacijama (u interpretaciji poznatih narodnih i zabavnih pjevača. Posebnu pažnju treba posvetiti organiziranju maštovitih načina improviziranja na instrumentima. Od izuzetnog značaja su vannastavne aktivnosti: hor ( mlađa i starija uzrasna grupa ) i orkestar ( tamburaški. Korelacija sa stranim i našim jezicima je takođe prisutna. opereta.

M. ćao. M. Kuba. te prati i procjenjuje njihova individualna postignuća. trodijelnu i četvorodijelnu podjelu jedinice brojanja. razvija muzička memorija i proširuje obim glasa kod učenika/ica je sve bolja. -Upotreba instrumenata u skladu sa zadacima pjesme i/ili dogovorenim aranžmanom. pjesma iz Japana. Viva. Što se sjaje kroz prozorje. Goufas. stihovi: V. Theodorakis – E.Kroz svoje ponašanje i učestalo muziciranje pokazuje da muziku doživljava i cijeni.izvođenje ritma na osnovu notnog zapisa. Stanica Podlugovi. . . u porodici). dinamiku.Uviđa da treba vježbati ako se želi postići kvalitet. -pohvale i nagrade u skladu sa individualnim napredovanjem u odnosu na VII razred. . 4. Kanon u F-duru. izleti. 9. te promjenu mjere. .učenici/ice izvode pjesme sa preciznijom intonacijom. -Osjet za tempo i dinamiku je sve razvijeniji pri muziciranju (pri pratnji i improvizaciji). . prevod i prepjev: Mirjana Ivanović. _____________________ -Vodi aktivnosti i vlastititm uključenjem. disanjem i fraziranjem.izvođenjem ritma pjesmica razvija se i dalje osjet za dvodijelnu. -Planira odlazak na probu folklorne/plesene sekcije u 130 školi i u KUD (praktični rad).poznaju notna trajanja. -učenike/ice upućuje na druge izvore znanja pored udžbenika. SADRŽAJ ZNANJE I RAZUMIJEVANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI. mjere 6/8 i 2/2. Već odavno spremam mog mrkova. Balon. Muzika i tekst: Zvonko Bogdan. grupnom i individualnom muziciranju.pjevaju i sviraju pjesmice prema notnom zapisu u C-duru i a – molu prirodnom. 4-dijelnu mjeru. te kanona.Pravilno i tačno izvođenje pokreta u igri .uočavaju. Ion . -Komunikacija i interakcija u muziciranju (improvizaciji). Međumurje. Crnačka duhovna pjesma. ___________________ _____________________ -Razumije značenje . ćao. PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA I PJEVANJE I SVIRANJE 1. .(demonstrira izvođenje i sviranje). Grčka. 3. Pred Senkinom kućom. . poštujući pri tom artikulacione oznake. -Stalna briga i čuvanje školskih muzičkih instrumenata.RAZRADA SADRŽAJA (TABELE) AKTIVNOSTI NASTVANIKA (ORGANIZACIJA I METODE NASTAVE I UČENJA.Svjesno obavlja muzičke zadatke i obaveze (kao pojedinac ili dio grupe). Žetva.Vokalna reprodukcija. Rožica sem bila. Idi kaži cijelom svijetu. te podstiče komunikaciju. _____________________ -Ponašanje u skladu sa -učestvuje u interpretaciji i improvizaciji. kuća. . određuju i primjenjuju u toku izvođenja znanja vezana za mjeru. Grk Zorba (sirtaki). zapisao: Cvjetko Rihtman. Međumurje 5. Vlasenica. .izrada aranžmana za sviranje na Orffovim ritmičkim i melodijskim instrumentima. tempo. priredbe. -imenuju solmizacijom i abecedom tonove (g – g2 u violinskom ključu. 6. -upoznaju G-dur i F-dur ljestvicu. 2.Sviranje u školskom orkestru. . Svatovi uranili. Pjesma iz Italije.Shvata potrebu uklapanja svog glasa u hor/zbor i zalaže se da to postigne kako bi doprinijeo/ijela boljem zvučanju. . Bosna.Pjevanjem pjesama i kanona učenici/ice obogaćuju fond pjesama i proširuju teoretska znanja. STAVOVI. demonstrira ih i usmjerava u pravcu dječijih interesa i mogućnosti. Johanes Brahms 2. pauze. . muzika i tekst: Ajka Kolaković. viva la muzica. -Komentarima i praktičnim djelovanjem pokazuje pozitivne stavove i vrednote prema muzici -Redovno učešće u pjevanju i sviranju: nastava. Dunavski valovi. -Aktivnim uključenjem u zajednički rad pomaže djeci u kolektivnom. 2. 8. pjesma iz Danske. .osjećaju i svjesno izvode 2. 3.aktivno učestvuje u izradi aranžmana i pokazuje visok nivo spretnosti u sviranju i improvizaciji. 9/8.Pjevanje u školskom horu/ zboru. 11. OCJENJIVANJE) -Inicira i organizira pjevanje i sviranje u interakciji (učenje u školi. 10. Dijak. 12. . . -Vrši samoprocjenjivanje i procjenjuje pjevanje drugih. kanon. zapisao: L. Praetorius. KANONI 1. . muzika: Kornelije Kovač. Mjesec. pravilnom dikcijom. IIMUZIČKE /GLAZBENE IGRE/PLESOVI: 1. . te često pjeva i svira. Tri put ćao. Kiša pada. starogradska 7.

Program se realizira jedanput sedmično sa po jednim časom. b) sport za sportiste. Polazni kriteriji za što kvalitetniji standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: (1) objektivnost – prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima. Ovaj period rasta i razvoja djece započinje sa 8. konativna. (6) razumije. od jednostavnijih ka složenijim motoričkim znanjima. razredom srednje škole. koji će učeniku pomoći da: (1) usvoji osnovna znanja i razvije interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja. kognitivna. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta. sadržaji zdravstvenog odgoja trebaju biti preventivnog i usmjeravajućeg karaktera a u odnosu na očekivane i stvarne probleme djece u ovoj razvojnoj dobi. igre i utilitarnih sadržaja). održavanje intenziteta opterećenja) i (3) situalizacija (približavanje nastave životnim potrebama i situacijama. 1. dopinga i drugih sredstava ovisnosti na zdravlje (*) Ishodi Zna da su nikotin. sportsku rekreaciju. Ciljevi. (2) primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika. pored obaveznog realizira se i program koji škola mora da ponudi učenicima za dobrovoljan izbor i to: a) sportsko-rekreativni sadržaji. što više kretanja i dinamičnosti. stajanja i čekanja na času. eventualno. motoričkim i funkcionalnim obilježjima.TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ ZA OSMI RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Opći cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja kompatibilan je sa ciljevima kineziologije u kineziološkoj edukaciji i tiče se optimalne stimulacije i podrške procesima formiranja antropološkog statusa učenika u korelaciji sa faktorima ograničenja. pauza. razredom osnovne i završava sa 1. droge i druga sredstava ovisnosti štetni po zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. već i po razvoju psiholoških i socioloških obilježja ličnosti. U tom kontekstu. rekreativnim i. Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je ovaj razvojni period karakterističan ne samo po burnom tjelesnom rastu i razvoju. (7) uvažava svoje kompetencije i racionalno ih afirmira. poštuje i promovira ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma. U ovom ciklusu. urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti. (2) usvoji osnovna kineziologijska znanja i stekne kineziološka iskustva za cjeloživotno tjelesno vježbanje. sportski ples. sadržaji i ishodi Cilj Učeni ce Učeni ci Sadržaji 1. sociološka i zdravstvena. (2) intezifikacija (što manje “praznog hoda”. alkohola. sportskoj rekreaciji. od jednostavnijih ka složenijim uvjetima vježbanja). Poseban cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je optimalna stimulacija i podrška zadovoljavanju posebnih kinezioloških potreba i interesa učenika u sportu. Antropološki status suponiran je integralnim skupom biopsihosocioloških obilježja definiranih kao morfološka. c) umjetnički sadržaji (ples. (3) usvoji znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa. (4) aktivno koristi slobodno vrijeme i snalazi se u urgentnim situacijama. (5) zadovolji potrebu za igrom i kretanjem i razvije interes za bavljenje sportskim. motorička. od manje ka tjelesno zahtjevnijim kineziološkim sadržajima. kinezioterapiji i adaptivnoj edukaciji. Obr x x 131 . alkohol. (4) korisnost sadržaja za svakodnevni život. Peto razvojno razdoblje karakteriziraju izražene razlike između učenica i učenika u morfološkim. Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenika za usvajanje i primjenu osnovnih kineziologijskih znanja i kinezioloških iskustava koja će mu omogućiti samostalno tjelesno vježbanje u funkciji optimalne stimulacije i podrške razvoju psihomotoričkih i funkcionalnih sposobnosti i morfoloških osobina u interesu njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. zastoja. (5) razvoj antropoloških obilježja učenika i (6) interes i potreba učenika. folklor). koji vodi do biološke i spolne zrelosti pojedinca. funkcionalna. Osn Štetna djelovanja nikotina. (3) sigurnost učenika. kinezio-terapijskim i adaptivnim aktivnostima. što više natjecanja. Metodički principi u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja su: (1) postupnost (od biotičkih do specijalnih motoričkih znanja. prekida.

Bečki valcer (*) . Bacanja: .Pirueta u desnu i lijevu stranu (*) Razumije promjene u pubertetu i prihvata ih normalnim.»Kozački« skok . Pravilno se odijeva u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o brzim hodanju i kinematičkim razlikama u trčanju na kratke i duge staze. Osnovna motorička znanja x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o skoku uvis leđnom tehnikom »flop«. pirueti u desnu i lijevu stranu x x x x x x x x x x x 132 . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju loptice tehnikom O’Brien.Okreti za 180° na tlu/gredi .Skok uvis leđnom tehnikom »flop« . Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o ljuljanju na karikama s okretima za 180°.Bacanje loptice tehnikom O’Brien 4. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: bečkom valceru. Posjeduje osnovna znanja o dnevnoj organizacija rada.azovni Pubertet Kriva rasta i razvoja ovna teorijska znanja Razvojna korelacija kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora (*) Poseban dnevni raspored uzimanja hrane i tekućine u vrijeme povećanih tjelesnih napora Korisni i štetni sadržaji tjeloavježbe za vrijeme mjesečnoga ciklus (*) Dnevna organizacija rada.Latinoamerički ples po izboru . Zna da su hrana i tečnost neophodan izvor povećanim tjelesnim naporima i ponaša se u skladu sa tim. x x x x x x x x x x x x x x x x x 2.Kinematičke razlike u tehnikama trčanja na kratke i duge staze 2. Kolutanja: . Posjeduje osnovna znanja o zakonitosti razvoja kinezioloških dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Posjeduje osnovna znanja o dobrobiti igre i boravka u prirodi i ponaša se u skladu sa tim. Posjeduje osnovna znanja o međuzavisnosti kinezioloških i drugih dimenzija antropološkog prostora u pojedinim fazama rasta i razvoja. Ponaša se u skladu sa higijenskim standardima pri izletima i ekskurzijama. okretu za 180°. izabranom latinoameričkom plesu. te o polusaltu na povišenje. upiranja i penjanja: . odmora i zabave i njen značaj Dobrobiti igre i boravka u prirodi Higijenski standardi pri izletima i ekskurzijama (*) Kultura i pravilno odijevanje u cilju zaštite tijela i zdravlja od nepovoljnih vanjskih uticaja u različitim uvjetima 1. Ritmičke i plesne strukture: .Ljuljanje na karikama s okretima za 180° (*) 6.Polusalto na povišenje od mekanih strunjača uz pomoć odraznog pomagla 3.Leteći kolut na povišenje od mehkih strunjača 5. Skakanja: . odmora i zabave i njenom značaju za zdravlje i ponaša se u skladu sa tim. Zna kako tjelovježbe utiču na vrijeme mjesečnog ciklusa i ponaša se u skladu sa tim. skoku „kazačoki“.Osnove brzog hodanja (*) . Višenja. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o letećem kolutu na povišenje od mehkih strunjača. Trčanja: .

te koordinacije. Snaga: Brzina: Koordinacija: Gibljivost: Ravnoteža: Preciznost: Posjeduje optimum informacijske sposobnosti. Funkcionalne sposobnosti: 3. Posjeduje optimum neuro-energetske sposobnosti. Odgovarajući sadržaji iz: 1. x x x x x x 2. igri košarke 3 : 3 ili 5 : 5. te ovježbi na gredi i koreografiji sa ili bez izabrane sprave.. kao drugi kineziološki sadržaji. košarka . a shodno potrebama i Posebnu pažnju usmjerava na optimalizaciju brzine. voluminoznosti i gibljivosti zglobnih tijela i skupina zglobova. Prihvata zdravlje za primarni kriterij vlastitog biopsihosocijalnog integriteta.Tehnika bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek (*) 8.. Igre: Rukomet: .Vježba na gredi. Borilačke strukture: .Finte (*) . 3. Morfološke osobine: Snalaženje u kineziološkim relacijama: unutrašnje – vanjsko – individualno .Udarci lopte vanjskom stranom stopala . odbojka .. x x x x Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukomet – fintama. Uvažava značaj kinezioloških aktivnosti i koristi ih za optimalizaciju masnog tkiva. gornjem servisu bez rotacije..skok šutu nakon vođenja ili dodane lopte. 4.Stvaranje viška napadača zabadanjem Košarka: . Antropološki x x 2. Unaprjeđuje anaerobne sposobnosti kineziološkim aktivnostima velikog intenziteta putem intervalne metode rada.. 5.udarcima lopte vanjskom stranom stopala.. 6. stvaranju viška napadača zabadanjem. x x Posjeduje optimum neuro-muskularne sposobnosti. i 9.Udarac glavom iz kretanja sa skokom sposobnosti1. repetitivne i mogućnostima učenika i eksplozivne snage.Koreografija sa ili bez sprave po izboru (*) 9. 2. Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o vježbi na tlu.Skok šut nakon vođenja ili dodane lopte .Smeč iz zaleta visoko dodane lopte .. gibljivosti. x x x x x x x x 133 .. 7. Sastavi . udarcu glavom iz kretanja sa skokom.Volej i/ili poluvolej . ravnoteže i vanjskim restriktorima preciznosti. voleju i/ili poluvoleju. 8. Motoričke Posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o tehnici bočnog bacanja hvatom glave i ruke kroz klek.1. nogomet .kolektivno Unaprjeđuje aerobne sposobnosti cikličkim aktivnostima malog i umjerenog inteziteta.Vježba na tlu (*) .Gornji servis bez rotacije (*) Nogomet: .7. do 80 cm visine ..smeču iz zaleta visoko dodane lopte.2.Igra košarka 3 : 3 ili 5 : 5 (*) Odbojka: .

pomaže svim oblicima slobodne aktivnosti učenika (sportske sekcije. upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije. sa dosta slobode. karate i dr. kružno-intervalni metod. te o racionalnijem korišćenju raspoloživog vremena za čas i sl. funkcionalne i motoričke sposobnosti učenika u odnosu na njihovo inicijalno. metod stanica. a u prvom redu u osiguranju stručnog kadra. zabavnih i kompetentivnih ili natjecateljskih motiva tjelesne i zdravstvene kulture. ritmičke gimnastike. hrvanje. odnosi na slobodniju kompoziciju časa tjelesne i zdravstvene kulture i na usavršavanje i osavremenjivanje tehnologije nastave. statičke snage i dinamometrijske sile. 134 . treba voditi računa o racionalnom korišćenju objekata. koja su bitno obilježje tzv. Zbog efikasnosti vježbe i bolje motivacije.. (c) kompleksna motorička znanja. Da bi intezitet vježbanja bio optimalan. Odgojni Samouvažavanje Odnos prema ekološkim problemima (*) Kultura ponašanja Uvažava potrebu samokontrole vlastitog ponašanja u odnosu na sve agresivnije kineziološke izazove. koja se susreću u sportskim igrama. obrazovna komponenta pretpostavlja usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja. kao što su nogomet. Ocjenjuju se: sadržaji označeni sa (*) Procjenjuju se: morfološke osobine. dakle ciklična i aciklična. x x x x x x x x Učenici su naročito zainteresirani za produbljivanje znanja i širenje sadržaja rada. brzine. stvarno i očekivano stanje osobina i sposobnosti. košarka i dr. treba i komponirati konačnu strukturu časa za svaki zadatak. zajedno sa društvenim subjektima. a s obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja. što se. Na toj osnovi. Četvorodjelnu kompoziciju časa treba shvatiti samo kao obavezno polazište. materijalnih i prostornih uvjeta. estetskih. plivanja. judo. interaktivno i kreativno sudjeluje u rješavanju problema u školi i među vršnjacima. skokova u vodu i dr. Razvija ekološke navike i aktivno sudjeluje u prevenciji i rješavanju ekoloških problema. Po svojoj koncepciji. potrebno je učenicima osigurati i mogućnost sticanja znanja specificiranih kao: (a) monostrukturalna motorička znanja. ta (d) ”estetska” motorička znanja (ili znanja za koja je estetski kriterij važan faktor uspjeha). ravnoteže. sprava. program uklanja granicu između nastave i vannastavnih aktivnosti. Uz opća motorička znanja za razvoj (a) razvoj funkcionalnih sposobnosti (aerobnih i anaerobnih) i (b) razvoj motoričkih sposobnosti (koordinacije. školska sportska društva). u prvom redu. repetitivne.. fiziološke i pedagoške preduvjete za realizaciju neposrednog zadatka časa tjelesne i zdravstvene kulture. podstiču integritet razvoja ličnosti učenika. te (c) regulaciju morfoloških obilježja (aktivne mišićne mase i balastne mase). Shvata da je osnovno obrazovanje „pasoš za život“. Testiranje učenika treba realizirati primjenom EUROFIT baterijom testova i obezbijediti učenicima lični karton tjelesnog razvoja. Shvata značaj kinezioloških aktivnosti za razvoj vlastite ličnosti. kao što su boks.. Uz razvijanje zdravstvenih. (b) aciklična motorička znanja. Aktivno. eksplozivne. Intezivnije se koriste metode rada kao što su: metod dopunskog vježbanja.Odnos prema kineziološkim uzorima (*) 4. te je ovaj period veoma pogodan za početak sportske aktivnosti. u zadnje tri godine program tjelesne i zdravstvene kulture zahtijeva savremeniji didaktičko-metodički postupak nastavnika. preciznosti. borilačkih aktivnosti. koja su dominantno obilježje aktivnosti tipa atletike. zbog toga je potrebno da škola. fleksibilnosti. koje osigurava optimalne psihološke. rukomet. targent-trening i sl. koja su sadržana u aktivnostima tipa gimnastike. biciklizma i dr. rekvizita i ostalog nastavnog pribora.

Obrazovna postignuća 4. neponovljivost osobe.NASTAVNI PLAN I PROGRAM KATOLIČKOGA VJERONAUKA U OSNOVNOJ ŠKOLI 8.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. socijalna tematika u pjesništvu i prozi. Miloš: Bijeli klaun. Cesarić: Pjesme. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Biografija i autobiografija. školi. (7. produbiti navedenu tematiku (npr. D. Svatko je od nas jedinstven i potreban drugoga čovjek kao vrhunac stvaranja.Prijateljstvo. Potrebno predznanje 3. D. Prihvatiti sebe sa svim svojim prednostima i nedostacima. doživjeti i živjeti svoju sličnost s Bogom. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. 8. o ljubavi i prijateljstvu. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“. Čovjek je slika Božja. Preporuke za korelaciju KATOLIČKI VJERONAUK 8. Ch. Vođeni razgovor i diskusija. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 1. čovjek je stvoren kao muško i žensko. biti osjetljivi za potrebe drugoga. analiza i interpretacija biblijskih i drugih tekstova. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Ključni pojmovi 2. pribiranje i vrjednovanje iskustava i primjera iz života. o sukobu naraštaja. RAZRED OSNOVNE ŠKOLE Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dickens: Oliver Twist. Dokumentarne fotografije iz života mladih Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. čovjek je biće koje je upućeno na drugoga Prepoznati i obrazložiti da je svaki čovjek jedinstveno i neponovljivo biće. Dodatna ilustracija 7. Izborni sadržaji za darovite učenike 135 . Golob: „Snijeg“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u književnom djelu. jedinstvenost osobe. Z. čovjek kao društveno biće. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. čovjek kao jedinstvena osoba. uočiti da je svaki čovjek društveno biće i nužno upućen na druge ljude. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prepoznati sebe i druge kao vrhunac Božjeg stvarateljskog djela. Pronaći i analizirati po jedan biblijski tekst koji govori o našoj jedinstvenosti i upućenosti na drugoga. Prijedlozi za metodičku obradu 6. o životu i problemima u razredu.

Sadržajno prilagoditi. B. Nema posebnosti. čovjek je slika Božja. duševna zrelost. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 1. Vođeni razgovor i diskusija o gorućim pitanjima. Primorac: Maturalac. Giordano. idol. Townsend: Tajni dnevnik Adriana Molea. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Lasconi. uživljavanje u uloge i reakcije roditelja i djece u međusobnim sukobima svakodnevnice. stvaralačko izražavanje. duševni razvoj. 5. interaktivno pisanje. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 3. (7. Slijed događaja u pripovjednom djelu. Prilagoditi nastavne sadržaje. Smanjena korelacija s hrvatskim jezikom i glazbenom kulturom uz značajnu prilagodbu nastavnih sadržaja.10. 4. Antoine de Saint Exupery: „Mali princ“ . Sat razrednika: produbiti navedenu temu. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice tjelesnog razvoja u pubertetu. Nemogućnost s glazbenom kulturom smanjiti. uočiti i navesti neke probleme s kojima se mladi najčešće susreću u pubertetu. Nema posebnosti. Glavašević: „Priča za roditelje“. problemima i temama mladih. S. Boscato: „Goruća pitanja“). tjelesni razvoj.Prijateljstvo. sukobi u pubertetu. Idoli i ideali u izgradnji osobnosti Osobnost. Izborni sadržaji za darovite učenike 10.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. Izazovi puberteta pubertet. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. G. Dokumentarne fotografije iz života mladih. 4. Voditi učenika pitanjima u zaključivanju. Dodatna ilustracija 7. 3.…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Preporuke za korelaciju 8. 1. Prepoznati i odrediti pubertet kao jednu od prijelaznih faza u čovjekovu razvoju i izgradnji zrele osobnosti. S. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. T. Potrebno predznanje 3. o sukobu naraštaja. prepoznati i nabrojiti glavne odrednice duševnog razvoja u pubertetu. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Golob: „Snijeg“. Uočiti razloge zbog čega dolazi do sukoba i razmirica u odnosu prema roditeljima i drugim autoritetima te navesti načine rješavanja nastalih sukoba. Pobliže upoznati neke aspekte psihofizičkog i moralnog razvoja u razdoblju puberteta (E. 3. Nema posebnosti. ideal. Sistematski provjeravati razumijevanje. u dogovoru s predmetnim učiteljem. spolna zrelost. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. pubertet. Prilagodba nastavnih sadržaja te pojmova. Z. (7. kritičko prosuđivanje. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. KATOLIČKI VJERONAUK 8. KATOLIČKI VJERONAUK 8. 2. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Pubertet je normalna i prijelazna faza u razvoju čovjeka. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. produbiti navedenu tematiku (npr. o ljubavi i prijateljstvu. uzor. pomoću folija i slikovnog materijala razraditi tjelesne i duševne promjene u pubertetu i o njima razgovarati. Ključni pojmovi 2. 2. Obrazovna postignuća 4. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. Prilagoditi nastavne sadržaje i pomoć pri iskazivanju iskustva. o životu i problemima u razredu. 5. Ključni pojmovi 136 . pubertet je vrijeme velikih promjena. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 2. spolne osobine. školi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. Nema posebnosti.

Otkrivati „skrivene poruke“ idola današnje mladeži koje se nude kroz različite subkulturne izričaje (film. Nazor: Voda.). Izborni sadržaji za darovite učenike 10. itd. Dokumentarni film o liječenju mladih ovisnika. shvatiti posljedice ovisničkog ponašanja. analiza i interpretacija tekstova i fotografija. sporta. Dodatna ilustracija 7. Sadržajna prilagodba. idoli. stvaralačko izražavanje pomoću riječi i slike. 2. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Mladi imaju potrebu poistovjećivanja s poznatim osobama koje im nameću mediji. prepoznati i protumačiti razloge zbog koji mladi najčešće postaju ovisnici o drogi. paralaonica. Obrazovna postignuća 4. objasniti mladenačku potrebu za poistovjećivanjem. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Dodatna ilustracija 7. poznatim glumcima. Engleski jezik: pričanje o vlastitim doživljajima i pustolovinama. Preporuke za korelaciju 8. pušenje. analiza i interpretacija. identifikacijski razgovor i stvaranje kataloga pitanja s problemskom situacijom. droga. Dokumentarne fotografije iz života mladih. identifikacijski razgovor i prikupljanje informacija. čitanju knjiga i književnosti. kritičko čitanje i interpretacija teksta s usporednim promatranjem i analizom crteža i ilustracija. Učestalo ponavljati i korigirati izgovor ključnih pojmova. Postoje različite vrste ovisnosti. izrada plakata.2. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Evokacijski razgovor i igra asocijacija. sloboda. o problemima mladih u modernom svijetu. Uočiti i imenovati opasnosti suvremenih ovisnosti u koje najčešće upada suvremena mladež. Prihvatiti svoju slobodu kao dar Božji da činimo uvijek dobro. moda i dr. Hrvatski jezik: Ideja u književnom djelu. 5. zlouporaba slobode. V. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. prikaz rješenja pomoću mentalne mape. pisanje novinskog izvješća. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. Novo stručno nazivlje koje se 137 . stvarni svijet i svijet mašte. ideal. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Zamke suvremenih ovisnosti ovisnost. otkriti i prihvatiti Boga kao naš najveći ideal. Otkriti i imenovati prave i istinske uzore i ideale u izgradnje vlastite osobnosti. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. 4. Engleski jezik: razgovaranje o TV-programu. Potrebno predznanje 3. vrstama filmova. idolatrija. 1. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. istraživanje. pušenju i alkoholu. ovisnost. otkriti i kritički obrazložiti privid suvremenih idola koji se najčešće nameću mladima danas. Osigurati tekstove na brajici/uvećanom tisku/pisaći pribor za slabovidne. odlasku u kino. droge. školi. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Novak: Iz velegradskog podzemlja. izgrađivati osobni stav i čvrsti karakter pred napastima suvremenih ovisnosti kod mladih. pisanje dijaloga. a izbjegavamo zlo. idolatrije i ideala. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. alkohola. o životu i problemima u razredu. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. glazba. filmovi. alkohol. čitanje ili slušanje ulomaka iz priča ili romana za djecu i omladinu. (7. Vođeni razgovor i diskusija o problemu ovisnosti. o sukobu naraštaja. športovima. 3. slušanju glazbe. KATOLIČKI VJERONAUK 8. ljestvica vrijednosti. vrstama glazbe. interaktivno pisanje. Obrazovna postignuća 4. foto-govor. V. filma. Preporuke za korelaciju 8. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. UPOZNAJMO I IZGRADIMO VLASTITU OSOBNOST 4. Učestalo ponavljati i objašnjavati ključne pojmove. idolopoklonstvo. stvaranje problemske situacije. Objasniti razliku između idola. prepoznati loša druženja i negativne društvene utjecaje. Uz nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE I. o ljubavi i prijateljstvu. štetnost pušenja. izlaganje s tumačenjem glavnih pojmova. dokumentarne fotografije popularnih osoba iz svijeta glazbe. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9.

Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Čitanje. odobrava ili prekorava. Mojsije je izveo Izraelce iz egipatskog ropstva. odgoj savjesti. Mojsije. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. scenske improvizacije o glasu savjesti koji čovjeku govori. Nema posebnosti. 4. Uočiti načine i potrebu trajnog odgoja savjesti kako bi naša savjest bila ispravno formirana. (7. razgovor. Sadržajna prilagodba. Obrazovna postignuća 4. 2.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Potrebno predznanje 3. Simboličke fotografije s motivima iz prirode. Nema posebnosti. 5. znati nabrojiti i kratko opisati pojedine zapovijedi. sloboda. produbiti navedenu tematiku. Prilagodba nastavnih sadržaja. spoznati i prihvatiti da nas Božje Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. (7. stvaranje problemskih pitanja. 3. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Pročitati i analizirati nekoliko iskustava bivših ovisnika. 4. Pronaći i analizirati različite vrste savjesti. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. pravo na savjest. prirodni zakon. u dogovoru s predmetnim učiteljem. savjest. 1. shvatiti da svaki čovjek ima pravo živjeti po svojoj savjesti. Nema posebnosti. Božje zapovijedi – put u slobodu Dekalog. događaja koji stavljaju na ispit čovjekovu savjest i njegov slobodan i odgovoran izbor. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Svaki čovjek ima savjest. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 1.uvodi u temu 9. 3. moralni red. Novak: Iz velegradskog podzemlja. ispravan sud savjesti. V. Ključni pojmovi 2. prizora. Preporuke za korelaciju 8. Ključni pojmovi 2. Obrazovna postignuća 138 . nabrajanja i iskazivanja iskustva. 5. analiza. 1. otkriti zašto nam je Bog dao svoje zapovijedi. izrada umne mape. Razvijati sposobnost razlikovanja. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. ljudska prava. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 2. 2. interpretacija i usporedba biblijskih tekstova i pomoćnih citata. kod sakramenta ispovijedi važan je ispit savjesti Otkriti savjest kao Božji glas u čovjeku koji nas potiče činiti dobro i izbjegavati zlo. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Nema posebnosti. Dodatna ilustracija 7. Bog je sklopio Savez i dao Deset zapovijedi na brdu Sinaju. prepoznati i obrazložiti važnost vjere i molitve za odgoj savjesti i djelovanje po savjesti. KATOLIČKI VJERONAUK 8. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Nabrojiti i protumačiti deset Božjih zapovijedi. Božje zapovijedi su bile zapisane na dvjema kamenim pločama. savjest nas potiče da činimo dobro a izbjegavamo zlo. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Gaudium et spes – pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu. Savjest – Božji glas u čovjeku savjest.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II.

svetogrđe. 2. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. izlaganje i tumačenje Božjih zapovijedi koje promiču i štite pozitivne ljudske vrijednosti. Koristiti stečena iskustva. Dodatna ilustracija 7. „Mojsije s pločama Božjih zapovijedi“. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Sadržajna prilagodba. analiza i interpretacija biblijskog teksta o Božjim zapovijedima. krivokletstvo. ateizam. obrazložiti na što nas pozivaju prve tri zapovijedi Dekaloga.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. simonija. zakon. E. deklaracija. otkriti svetost dana Gospodnjega i uočiti važnost redovitog sudjelovanja kršćana na nedjeljnim euharistijskim slavljima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Potrebno predznanje 3. Šimunović: Duga. spiritizam. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama zapovijedi oslobađaju i da ne ugrožavaju našu slobodu. A. Koristiti stečena iskustva. Za razumijevanje dati više jednostavnih primjera iz svakodnevnog života. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. pisanje eseja. Vođeni razgovor o prvoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak prvih triju zapovijedi. analiza i interpretacija biblijskih i literarnih tekstova. Prema prilagodba nastavnih sadržaja. crteža ili fotografije. razgovor. Film: „Deset zapovijedi“. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Preporuke za korelaciju 8. Preporuke za korelaciju 8. 4. Pročitati cjeloviti biblijski tekst o sklapanju Saveza i Deset zapovijedi (Knjiga Izlaska. Dekalog. čitanje. prikupljanje podataka i sastavljanje kataloga pitanja. pripovijedanje. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 5. nabrojiti bogoslovne krjeposti i obrazložiti njihovu važnost za život. 2. 3. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Dodatna ilustracija 7. Kovačić: „Hvaljen Isus. produbiti navedenu tematiku (npr. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. kušnja. promatranje i interpretacija slike. Opisati sadržaj prvih triju zapovijedi Dekaloga. (7. načini kršenja prvih triju zapovijedi.traženje veza između Dekaloga i dokumenata o ljudskim pravima. Hrvatski jezik: Teme lirskih pjesama. Prema potrebi provjeravati razumijevanje i dodatno objasniti nepoznate pojmove i riječi.4. Otkriti i analizirati suvremene oblike praznovjerja danas. D. Uočiti da se sve zapovijedi svode na ljubav prema Bogu i bližnjemu i nastojati živjeti prema Božjim zapovijedima. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Dan Gospodnji i zapovijedani blagdani. Pupačić: „Moj Bog“. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. otkriti i analizirati suvremene oblike nepoštivanja Dana Gospodnjega. izrada plakata. Prijedlozi za metodičku obradu 6. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. nabrojiti i kritički protumačiti najučestalije načine kršenja prvih triju zapovijedi Dekaloga. usporediti Dekalog i temeljna ljudska prava i uočiti njihovu povezanost. razgovor i plenumsko rješavanje postavljenih pitanja. 19 i 20 pogl. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. praznovjerje. 1. Obrazovna postignuća 4. psovka. Ljubav prema Bogu prva ploča Dekaloga. Čitanje. moja stara bako“…). Likovna kultura: Lik Mojsija u umjetnosti. bogoslovne krjeposti. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Otkriti i protumačiti smisao štovanja Božjeg imena kroz različite molitvene oblike. Kišević: „Profesor povijesti“. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 3. magija. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim 139 . Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Na prvoj ploči zapisane su prve tri zapovijedi koje govore o pravom odnosu čovjeka prema Bogu. sloboda.). bogohuljenje. J. 1. Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 8. grupni rad . Rembrandt van Rijn.

Nema posebnosti. Glavašević: «Priča za roditelje»…). igra uloga. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Preporuke za korelaciju 8. svaki ljudski život je svet. školi. pretpostavljenima i državnim poglavarima. Potrebno predznanje 3. produbiti navedenu tematiku (S. prepoznati potrebnu izgrađivanja odnosa poštovanja prema nastavnicima. o ljubavi i prijateljstvu. uočiti da je Bog jedini gospodar svakog ljudskog života. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. izrada mentalne mape i izrada plakata na temu – naše životne situacije. Pročitati i analizirati biblijski tekst koji govori o dužnostima djece prema roditeljima (Sir 3. kritički protumačiti najučestalije povrede ljudskog života (ubojstvo. Lik u književnom djelu. čitanje i interpretacija tekstova i slike. eutanazija. dužnosti djece. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. V. (7. obitelj. Druga ploča saveza govori o sedam zapovijedi koje se odnose na čovjeka i određuju odnose među ljudima. Sadržajna prilagodba. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 4. istraživanje teme povezujući Božju zapovijed i neposredna učenička iskustva. izlaganje i tumačenje temeljnih pojmova. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o odnosu djece i roditelja. Ljudski život je Božji dar. 2. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. Prepoznati i obrazložiti važnost ispravnog odnosa prema roditeljima i starijima. Koristiti stečena iskustva. rat i naoružanje). D. 3. oduzimanje života je zločin Objasniti sadržaj i opseg pete Božje zapovijedi. o životu i problemima u razredu. 1. obiteljsko zajedništvo. Dodatna ilustracija 7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. Objasniti sadržaj i opseg četvrte Božje zapovijedi. V. Fotografija jedne skladne obitelji. 1-16). Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. Obrazovna postignuća 140 . Nazor: Voda. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. samoubojstvo. pobačaj. Prijedlozi za metodičku obradu 6. navesti i obrazložiti najčešće načine krštenja četvrte Božje zapovijedi.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. svetost života. o sukobu naraštaja. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. ugrožavanje zdravlja. ubojstvo. (7. 4. poštivanje autoriteta. odnos prema drugim autoritetima. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o dostojanstvu i svetosti ljudskog života. Majer: Dnevnik malog Perice. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. prepoznati i prihvatiti obitelj kao temeljnu društvenu zajednicu. Šimunović: Duga. Sadržajna prilagodba. Svetost ljudskog života peta Božja zapovijed. 5. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Obrazovna postignuća 4. 5. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 5. Poštivanje roditelja i starijih četvrta Božja zapovijed. objasniti ulogu roditelja kao prvih odgojitelja svoje djece. razgovor. Ključni pojmovi 2. KATOLIČKI VJERONAUK 8. samoubojstvo. Potrebno predznanje 3. Vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Engleski jezik: o problemima mladih u modernom svijetu. Ključni pojmovi 2.potrebama 3. roditeljski odgoj. eutanazija. u dogovoru s predmetnim učiteljem. četvrta zapovijed je prva zapovijed na drugoj ploči Saveza o odnosi se na poštovanje roditelja. Sat razrednika: produbiti navedenu temu. Nema posebnosti. pobačaj.

Preporuke za korelaciju 8. D. Šenoa: Čuvaj se senjske ruke. odrediti čovjeka kao jedinstvo duše i tijela. (građanski rat. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. a osobito za najugroženije. Igra asocijacija i vođeni razgovor o drugoj zapovijedi ljubavi koja je sažetak ostalih sedam zapovijedi. V. pisanje novinskoga izvješća. prikupljanje podataka i stvaranje kataloga pitanja. Povijest: svijet u doba europske dominacije u 19. stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica). imenovati načine kako se možemo zauzeti za svaki ljudski život. Majer: Dnevnik malog Perice. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Sadržajna prilagodba. vođeni razgovor s pribiranjem zaključaka i tumačenjem bitnih pojmova. Dodatna ilustracija 7. samoubojstvo.4. analiza i interpretacija biblijskih. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 6. 2. (7. eutanazija. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Koristiti stečena iskustva. silovanje. Koristiti stečena iskustva. Dodatna ilustracija 7. doktrinarnih i antropoloških tekstova uz promatranje i interpretaciju slika i fotografije. Novak: Iz velegradskog podzemlja. bludnost. izlaganje. bludnost. povreda ovih zapovijedi u svakodnevnom životu. homoseksualnost. imenovati i kritički protumačiti najučestalije zloporabe na području ljudske spolnosti (bludnost. Dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća spolnost. svjetske krize i Prvi svjetski rat. 1. doktrinarnih i drugih tekstova i fotografija. izrada plakata. Preporuke za korelaciju 8. Hrvatski jezik: A. stvaranje problemske situacije i kritičko čitanje. Vođeni razgovor i izmjena spoznaja o problematici mladenačke spolnosti. uočiti važnost i vrijednost predbračne i bračne čistoće. Analizirati sadržaje pojedinih TV-serija i tiskovina koji kompromitiraju dostojanstvo ljudskog tijela. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ključni pojmovi 2. preljub. D. 3. pisanje novinskoga izvješća. istraživanje i analiza biblijskih. film. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. st.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. bračna ljubav. Objasniti sadržaj i opseg šeste i devete Božje zapovijedi. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Učestalo ponavljati. Pročitati i analizirati nekoliko tekstova iz dnevnog tiska o ugrožavanju i povrjedama ljudskoga života. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. pornografija. monogamija. uočiti i spoznati svetost braka i obitelji koja se očituje u međusobnoj ljubavi i vjernosti. masturbacija. prostitucija. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Obrazovna postignuća 4. deveta zapovijed promiče svetost sakramentalnog braka. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 4. pornografija). produbiti navedenu tematiku. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. korigirati i objašnjavati ključne pojmove. Šimunović: Duga. V. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Otkriti i spoznati svetost svakog ljudskog života od začeća do prirodne smrti. ubojstvo. obrazložiti u čemu se sastoji dostojanstvo ljudske spolnosti. Šesta zapovijed čovjeka poziva na čisto življenje svoje spolnosti. Potrebno predznanje 3. prostitucija. ropstvo). Prijedlozi za rad s učenicima s 141 . pedofilija. poligamija. Nema posebnosti. masturbacija. V. Fotografije razvoja ljudskog života od začeća do rođenja. 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 1. diskusija (parlaonica). u dogovoru s predmetnim učiteljem. ljubavi i braka. pedofilija. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Šimunović: Duga. predbračni spolni odnosi. abortus. identifikacijski razgovor. kritički protumačiti opasnosti bračne nevjere i rastave braka. Uočiti i prihvatiti da je naše tijelo hram Duha Svetoga. sablazan.

Objasniti sadržaj i opseg osme Božje zapovijedi. korupcije i krađe u hrvatskom društvu. ogovaranje. gramzivosti i zavisti. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. izrada mentalne mape ili izrada plakata. Prijedlozi za metodičku obradu 142 . imenovati djela milosrđa. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Nema posebnosti. krađa. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. privatno vlasništvo. 3. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Igra asocijacija. Prepoznati situacije kada se trebamo zauzimati za istinu. 1. Ključni pojmovi 2. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. pohlepa. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. čitanje i analiza biblijskih i drugih tekstova i likovnih priloga. istraživanje teme i izdvajanje problema.posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 2. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 8. svaka krađa i otimanje tuđeg dobra je grijeh. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Povijest: Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (Deklaracija o pravima čovjeka i građanina). uočiti i obrazložiti pravo svakog čovjeka na privatno vlasništvo. Preporuke za korelaciju 8. Potrebno predznanje 3. Analizirati primjere mita. slušanje i interpretacija tekstova. posvijestiti da svaki čovjek ima pravo na priopćavanje istine. Čitanje. ogovaranje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Osma Božja zapovijed nas potiče na istinu. uočiti i protumačiti važnost istine i istinoljubivosti u svakodnevnom životu. Nema posebnosti. D. Sadržajna prilagodba.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. zavist. Koristiti stečena iskustva. krivokletstvo. imenovati i protumačiti najučestalije oblike povrede istine (laž. krađa. razgovor. Šimunović: Duga. vođeni razgovor. klevetanje. krivo svjedočenje. Dodatna ilustracija 7. 2. 4. (7. Hrvatski jezik: V.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE II. zavist. imenovati i protumačiti različite oblike krađe i povrede tuđega vlasništva. 5. krivo svjedočenje. zavist. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. Po potrebi prilagodba nastavnih sadržaja. 3. karitas. pohlepa. Prepoznati situacije u kojima je čovjek pozvan činiti djela milosrđa. pravo na istinu. pohlepa. V. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Poštivanje tuđe imovine privatno vlasništvo. Majer: Dnevnik malog Perice. tjelesna i duhovna djela milosrđa. Sadržajna prilagodba. izlaganje s tumačenjima pojmova privatno vlasništvo. (7. Svaki čovjek treba poštivati svoju i tuđu imovinu. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Objasniti sadržaj i opseg sedme i desete Božje zapovijedi. uočiti i kritički obrazložiti opasnosti pohlepe. DEKALOG – PRAVILA ZA ŽIVOT U LJUBAVI I SLOBODI 7. Prijedlozi za metodičku obradu 6. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Intenzivno potkrepljivati primjerima iz života. Poziv na istinoljubivost istina. Novak: Iz velegradskog podzemlja. 5. laž. 4. klevetanje). crtežima i fotografijama. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. laž je povreda ove zapovijedi. pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima. Ključni pojmovi 2. krađa. igra uloga. Obrazovna postignuća 4. zauzimati se za jednostavnost i siromaštvo srca. nastojati uvijek govoriti istinu.

stvaranje problemske situacije i diskusija (parlaonica); izlaganje s tumačenjem bitnih pojmova povezujući ih s primjerima i pričama iz svakodnevnice; igra uloga; pisanje kratkog eseja. 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova ili kroz medijsku kulturu, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku. Ch. Dickens: Oliver Twist. istinoljubivost, ogovaranje, klevetanje, krivokletstvo. Prepoznati i analizirati načine širenja neistine preko novina i televizije. 1. Koristiti stečena iskustva, slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. 2. Obogatiti sadržaje događajima iz osobnog iskustva. 3. Raditi na primjerima iz života kroz jezične usmene vježbe. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 1. Judaizam judaizam, «Šema Izrael», Šabat, obrezanje, židovski blagdani. Židovstvo je najstarija od tri velike monoteističke religije; Abraham, Izak i Jakov su praoci židovske vjere; Mojsije je najveći prorok SZ; Pasha je najveći židovski blagdan, sinagoga je mjesto okupljanja židovske zajednice radi bogoštovlja. Uvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; imenovati i objasniti temeljne odrednice judaizma, vjere u jednoga Boga; imenovati i opisati Bibliju kao svetu knjigu izraelskog naroda, osobito petoknjižje; opisati vjernički život Židova; imenovati i kratko objasniti najvažnije židovske blagdane i uočiti njihovu povezanost s kršćanskim blagdanima. Usporediti kršćanstvo i judaizam te prepoznati najosnovnije poveznice među njima. Raščlamba i tumačenje pojmova: Židov – kršćanin, Židov – Judaist; sastavljanje kronološke sheme najvažnijih događaja židovske povijesti; tumačenje važnosti pojedinih židovskih blagdana i svetih knjiga; upoznavanje i primjeri židovskih liturgijskih molitava i pjesama, osobito Šema Izrael; posjet židovskoj zajednici i sinagogi. Zemljovid Izraela; dokumentarne fotografije iz židovskog vjerničkog života; grafički prikaz židovskih blagdana. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. monoteizam, politeizam, Tora, Talmud, Bar micva, Roš hašanah, rabin. Židovska zajednica u Hrvatskoj. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

143

podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE III. ŽIDOVSKI NAROD I VJERA 2. Dijalog Židova i kršćana religijski dijalog, antisemitizam, deklaracija „Nostra aetate“. Zajednički preci židovstva i kršćanstva; Židovi su naša braća; holokaust. Usvojiti nove pojmove, razumjeti ih i koristiti; navesti i objasniti važnije odrednice koje čine zajedničku baštinu Židova i kršćana; protumačiti važnost religijskog dijaloga sa Židovima; imenovati i opisati tragične posljedice antisemitizma, mržnje i progona Židova; kratko obrazložiti što II. vatikanski koncil govori o odnosu i dijalogu kršćana sa Židovima. Posvijestiti kako su Židovi naša povlaštena braća u vjeri; promicati zajedništvo i toleranciju. Rad s dokumentarnim fotografijama koje govore o progonima Židova kroz povijest; čitanje, analiza i interpretacija odlomka teksta iz deklaracije „Nostra aetate“, osobito o krivnji Židova za Isusovu smrt i potrebi dijaloga kršćana sa pripadnicima židovske vjere; vođeni razgovor o ulozi pape Ivana Pavla II u promicanju dijaloga. Dokumentarna fotografija pape i rabina. Mogućnosti povezivanje vjeronauka s hrvatskim jezikom, likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive, a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Osobito se preporuča korelacija kroz izborne sadržaje, poglavito u školama koje pohađaju pripadnici židovske zajednice. antisemitizam, Nostra aetate, međureligijski dijalog Pročitati i analizirati dio teksta deklaracije „Nostra aetate“ o potrebi dijaloga kršćana i Židova. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Približiti učenicima samo na razini informacije, a istovremeno uvježbavati prethodne sadržaje 7. razreda. 3. Učestalo obrazlagati i korigirati izgovor ključnih pojmova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 1. Proroci govore u Božje ime prorok, poslanje, Mojsije, proroci – pisci, veliki i mali proroci. Proroci su Božji glasnici; Mojsije je najveći prorok Starog zavjeta; Ivan Krstitelj je Mesijin preteča. Protumačiti tko su bili proroci u Starom zavjetu i kada se oni osobito pojavljuju; opisati poziv, ulogu i poslanje starozavjetnih proroka; uočiti i objasniti razliku između starijih proroka i proroka-pisaca; odrediti zašto je Mojsije najveći starozavjetni prorok; imenovati nekoliko važnijih starozavjetnih proroka; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Posvijestiti svoj put i otvoriti se poticajima Duha da smo i mi danas svi pozvani vršiti proročku službu; razlikovati proroštva od proricanja.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

144

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; vođeni razgovor s izlaganjem i tumačenjem bitnih pojmova; izrada umne mape. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka Hrvatsku jezik: Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Likovna kultura: proroci u umjetnosti (npr. Michelangelo: „Mojsije“, veliki proroci – crkva sv. Jeronima…). Izaija, Jeremija, Ezekiel, Daniel. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o pozivu i poslanju jednog od proroka. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba biblijskih tekstova i sustavno provjeravati razumijevanje. 3. Prilagodba biblijskih tekstova. 4. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku, fiksiranje papira na podlozi, veći prostor za pisanje). 5. Sadržajna prilagodba. Koristiti različite vrste potkrjepljenja. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 2. Proroci – čuvari Saveza Savez, proroci u Izraelu, proroci u Judi, asirsko izgnanstvo, babilonsko izgnanstvo. U SZ Bog je u više navrata sklapao Savez s ljudima i sa svojim izabranim narodom; kršenje Saveza kroz povijest izraelskog naroda. Uočiti osobito poslanje proroka u čuvanju Saveza s Bogom; objasniti zbog čega dolazi do podjele Kraljevstva na Sjeverno (Izrael) i Južno (Juda); imenovati proroke koji su djelovali u Izraelu, i one u Judi; uočiti kako se proroci bore za čistoću vjere, za vjernost Savezu, protiv društvene nepravde i idolopoklonstva; objasniti ulogu i poslanje proroka za vrijeme asirskog i babilonskog izgnanstva; navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. Imenovati suvremene oblike zarobljenosti i posvijestiti naše osobno proročko poslanje danas. Čitanje, slušanje i interpretacija tekstova, pojedinačni i skupni rad s biblijskim i literarnim tekstovima, crtežima i fotografijama; izdvajanje bitnih činjenica, spoznaja i poruka; stvaranje kataloga pitanja i razgovor o mjestu i ulozi suvremenih proroka u crkvenoj i društvenoj zajednici; igra uloga; promjena perspektive i prepričavanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu; izrada lente vremena najvažnijih događaja i djelovanja pojedinog proroka. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka; lenta vremena, zemljovid Kraljevstva Izraela i Jude, zemljovid Asirskog Carstva; zemljovid Babilonskog Carstva. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. „Legenda o Juditi“…). Lik u književnom djelu, Pripovijedanje, Komentar. Glazbena kultura: npr. G. Verdi: „Nabucco“ - Zbor Židova. Juda, Izrael, Tužaljke, Asirci, Babilonci. Pronaći, pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o kršenju Saveza s Bogom. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Prilagodba nastavnih sadržaja. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

145

navesti glavni sadržaj Ivanova propovijedanja. obnova Hrama. Ključni pojmovi 2. obrazložiti i opisati tvrdnju da su se u Isusu Kristu ispunila sva starozavjetna proroštva. KATOLIČKI VJERONAUK 8. Ivan Krstitielj. veći prostor za pisanje). pravi Bog i pravi čovjek. židovska dijaspora. fiksiranje papira na podlozi. pad Jude pod babilonsku vlast. protumačiti važnost obnove i ponovne izgradnje Hrama. Potrebno predznanje 3. Spasitelja i Otkupitelja. Naglasak na razumijevanju i korekciji izgovora ključnih pojmova. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. 4. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 3. Glazbena kultura: psalmi u glazbenim ostvarenjima. 2. tj. Posvijestiti i doživjeti da smo svi potrebni obraćenja i da nas Bog nikada ne napušta. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. Obrazovna postignuća 4. razaranje Hrama. odrediti ulogu proroka kao glasnika nade. izrada sažetka o djelovanju proroka u obliku slikovnice ili umne mape. Mesija. objasniti što je to židovska dijaspora nekada i danas. navesti glavne sadržaje proročkog naviještanja. Pad Izraela pod asirsku vlast. Nastavne sadržaje približiti na razini informacije. Ako treba pisati/crtati prilagoditi sredstva za pisanje manualnim mogućnostima učenika (držač za olovku. Ivan Krstitelj. prorok. Glasnici nade i izbavljenja Perzijsko Carstvo. 5. Davidov potomak. Kirov edikt. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Opisati povijesnu situaciju izraelskog naroda nakon propasti Babilonskog carstva i uspostave Perzijskog carstva. hijerokracija. pripovijedanje o životu i djelovanju proroka u „JA“ licu. Slijed događaja u pripovjednom djelu. Znati prepoznati prvi navještaj Spasitelja (protoevanđelje) nakon grijeha prvih ljudi. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 146 . Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. uloga proroka u životu naroda. povratak u domovinu. uočiti i doživjeti važnost vjere u Isusa Krista i u njegovo spasenjsko i otkupiteljsko djelo. postanak sinagoga. pročitati i analizirati cjeloviti tekst koji govori o izbavljenju iz ropstva i povratku u domovinu. Potrebno predznanje 3. Dodatna ilustracija 7. osobito navještaj dolaska Mesije. Otkriti i prihvatiti Isusa Krista kao najvećeg od svih proroka. Ivan Krstitelj – posljednji prorok SZ. Preporuke za korelaciju 8. objasniti što znači da se novi i vječni Savez s Bogom događa u Isusu Kristu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Mesiju. Obrazovna postignuća KATOLIČKI VJERONAUK 8.4. Hrvatski jezik: Lik u književnom djelu. lenta vremena. Umjetničke reprodukcije starozavjetnih proroka. Prilagodba nastavnih sadržaja i sustavno provjeravati razumijevanje. Ne objašnjavati zemljopisne i povijesne pojmove. Zadržati se na ulozi proroka. navještaj Mesije i poziv na obraćenje. 4. Samarijanci. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. definirati ulogu Ivana Krstitelja kao posljednjeg starozavjetnog proroka i Mesijina preteču. navesti i kratko protumačiti neke izabrane proročke tekstove. PROROCI – BOŽJI GLASNICI 4. 1. Pojedinačni i skupni rad na analizi i interpretaciji biblijskih tekstova o životu i porukama pojedinog proroka u poveznici s drugim poticajnim tekstovima ili ilustracijama.Spasitelj. 5. novi Savez. Prijedlozi za metodičku obradu 6. izbavljenja i povratka u domovinu.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IV. Ključni pojmovi 2. (7. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Pronaći. (7. 3. Mesija. Isus . zemljovid Perzijskog Carstva. Isus Krist – ispunjenje proročanstava protoevanđelje.

izlaganje i tumačenje povijesne i eshatološke zadaće Crkve u povijesti koju vodi Duh Sveti. 16-30) koji govore o navještaju i dolasku Mesije. Lagerlof: „Sveta noć“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Nema posebnosti. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Likovna i glazbena kultura: navedenu temu produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. Preporuke za korelaciju 8. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. 1-3) s novozavjetnim tekstom (Lk 4. Potrebno predznanje 3. Pročitati i usporediti starozavjetni tekst (Iz 61. Osigurati za slijepe učenike tekst na brajici. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Voditi učenike pitanjima. 2. 2. 1. uočiti da je Isus želio jednu Crkvu. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. produbiti navedenu tematiku (npr. shematski prikaz – odnos proroka SZ i Krista. protestanti. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Više vremena posvetiti razumijevanju ključnih pojmova. 4. usporedno čitanje evanđeoskih izvješća s promatranjem i interpretacijom sadržaja umjetničkih reprodukcija. Razvijati odnos poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. „Krist na Maslinskoj gori. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. pripovijedanje povijesnih događaja i činjenica iz crkvene povijesti od najranijih vremena do danas. Individualni i slikovni materijal zalijepiti učenicima na klupu koji imaju poteškoća u kontroli pokreta ruku. (7. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Tjedan molitve za jedinstvo kršćana. pisanje molitve za jedinstvo svih kršćana. 3. Z. Pomazanik. El Greco. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. Dodatna ilustracija 7. Jaganjac Božji. KATOLIČKI VJERONAUK 8.5. shematski prikaz glavnih podjela unutar Crkve. uvidjeti važnost molitvu za jedinstvo svih kršćana. Prijedlozi za metodičku obradu 6. 1.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. rimokatolici. Umjetnička reprodukcija. Reformacija. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. a za slabovidne tekst s uvećanim tiskom. Interpretativno čitanje. a sadržaje odgojno-obrazovnih postignuća prilagoditi. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. velika shizma. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s fotografijom. stvaralačko pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Čitanje. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Isusova želja i molitva za jedinstvom jedna. veliki raskol 1054. „Legenda o Juditi“. novo lice Crkve u XX stoljeću. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. katolička i apostolska Crkva. S. R. Emanuel. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 147 . Ključni pojmovi 2. prepoznati i objasniti unutarnje i vanjske kriterije jedinstva Crkve. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. DA SVI BUDU JEDNO 1. Protumačiti tekst Isusove velikosvećeničke molitve za jedinstvo svojih učenika. u dogovoru s predmetnim učiteljem. Umjetničke reprodukcije o Isusu Kristu. meditacija o Kristovu liku uz umjetničku reprodukciju i glazbu. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. grafički prikaz glavnih pravaca kršćanstva Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. Preporuke za korelaciju 8. Kupareo: „Balada o Gospinim pčelama“. 4. sveta. Sadržajna prilagodba. „izdanak“ Davidove kraljevske loze. obrazložiti značenje četiriju oznaka Kristove Crkve. 3. Obrazovna postignuća 4. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. Črnja: „Križ“. istočno pravoslavlje. Krist – Crkva. 5. zamišljeni intervju s Isusom. Dodatna ilustracija 7.

izrada logotipa ekumenizma. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Kršćani na drugi način Pravoslavna Crkva. Potrebno predznanje 3. objasniti nastanak grkokatolika i prepoznati mogućnost jedinstva Crkve u raznolikosti. ikona. imenovati važnije protestantske Crkve. fotografija M. anglikanci. patrijarhat. Ključni pojmovi 2. Usvojiti nove pojmove. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Grkokatolici u Hrvatskoj. Prijedlozi za metodičku obradu 148 . Uvidjeti važnost i potrebu odnosa poštovanja i tolerancije prema drugim kršćanskim vjeroispovijestima i njihovim pripadnicima. stoljeću – reformacija. ikona. luterani. pravoslavnih i protestantskih shvaćanja pojedinih razdoblja i događaja crkvene povijesti.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. jedinstvo kršćana. prepoznati i objasniti temeljne postavke protestantskog nauka. ekumenski pokret. protestantizam. Objasniti početak i razvoj ekumenskog pokreta. projektna nastava (priprema zajedničkoga susreta učenika u mjestima u kojima postoji više kršćanskih zajednica i organizacija ekumenskoga molitvenog skupa). Uočiti važnost razvijanja ekumenske svijesti i osobnog angažmana. ikonostas. Označiti u udžbeniku bitne dijelove. II Vatikanski Koncil. rascjep u 16. 2. podjele među kršćanima. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. Vođeni razgovor o uzrocima i posljedicama netrpeljivosti i nepoštovanja koje ponekad susrećemo među kršćanima. (7. Obrazovna postignuća 4. prepoznati u ekumenizmu jednu od najvažnijih zadaća Crkve. Naglasiti bitno. Pojedinačni i skupni rad s povijesnim kartama i tabelarni prikaz katoličkih. Dokumentarna fotografija pravoslavne crkve. 4. Ekumenski pokret ekumenizam. KATOLIČKI VJERONAUK 8. grkokatolici. Istočni raskol 1054.5. Potrebno predznanje 3. Naglasiti bitno i omogućiti učeniku prepoznavanje. (7. Isusova velikosvećenička molitva. poštovanja i zajedničkih aktivnosti među kršćanskim konfesijama. navesti najvažnije ekumenske događaje. imenovati načine kako možemo promicati jedinstvo kršćana u osobnom životu. pastor. Luthera. Dodatna ilustracija 7. DA SVI BUDU JEDNO 2. otkriti i prepoznati načine ekumenskog zbližavanja podijeljenih Crkava. autokefalne Crkve. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Ključni pojmovi 2. kalvinisti. crkvenu strukturu i navesti ono što nam je zajedničko. predstavljanje pripadnika različite kršćanske vjeroispovijesti. 1. Obrazovna postignuća 4. pismeno izražavanje ili molitve na temu jedinstva. demonstracija primjera kršćanske solidarnosti. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. posjet pravoslavnoj ili protestantskoj crkvi. 3. eparhija. episkop. Sadržajna prilagodba. Nema posebnosti. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. 5. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. razumjeti ih i koristiti. Pravoslavna Crkva u Hrvatskoj. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. Konkretizirati nastavne sadržaje. Protestantske zajednice u Hrvatskoj.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE V. ekumenizam. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. a ne reprodukciju tih sadržaja. Preporuke za korelaciju 8. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. ikonostas. protumačiti posebnosti Pravoslavne crkve. DA SVI BUDU JEDNO 3. moliti se za sjedinjenje svih Kristovih vjernika.

prikupljanje podataka. Obrazovna postignuća 4.“. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama Logotip ekumenizma. 4. nalijepiti radni materijal u bilježnicu. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. KATOLIČKI VJERONAUK 8. istočni grijeh. Načini sporazumijevanja. riječ. misao. Koristiti listiće na brajici/uvećanom tisku. uočiti da se grijehom čovjek udaljava od Boga. Kranjčević: „Pogled“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Dodatna ilustracija 7. skupni rad na analizi i interpretaciji odabranih biblijskih i drugih tekstova. imenovati i obrazložiti sedam glavnih grijeha. novinskog izvješća. Grijeh je zlo. B. izlaganje i razgovor. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. papa Pavao VI. Preporuke za korelaciju 8. likovnom i glazbenom kulturom su brojne i ostvarive. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5.6. usporediti teške i lake grijehe i odrediti razliku među njima.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. Dodatna ilustracija 7. Naglasiti bitno. V. Pronaći. prepoznati i obrazložiti povezanost grijeha i naše slobode (zlouporabe slobode). Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. 3. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 1. laki i teški grijesi. 2. dokumentarna fotografija jednog ekumenskog susreta. Preporuke za korelaciju 8. osobni grijeh. 4. nalijepiti radni materijal u bilježnicu.. 1. Otkriti kako grijeh stvara osjećaj krivnje koje se moramo osloboditi. Ključni pojmovi 2. S. glavni grijesi. 5. Potrebno predznanje 3. odgovornost za grijehe što ih drugi čine Dublje analizirati i protumačiti jednu od pet ponuđenih definicija grijeha. Nema posebnosti. Nema posebnosti. produbiti navedenu tematiku (npr. igra uloga s naslovom: “I ja sam bio u masi koja je kamenovala. Predstavljanje različitih vrsta ljudskog zla i grijeha pomoću dokumentarne fotografije. protumačiti što je to iskonski ili istočni grijeh. Umjetničke reprodukcije o istočnom grijehu.“ ili “Zatajio sam te kad. Mogućnosti koreliranja vjeronauka s hrvatskim jezikom. S. Unitatis redintegratio – koncilski dekret o ekumenizmu.. Michelangelova djela u Sikstinskoj kapeli). Prilagodbe nastavnih sadržaja. Iskustvo krivnje i grijeha grijeh. Prosenjak: Divlji konj. grješno stanje. stvaranje kataloga pitanja i problemske situacije.. svi ljudi griješe. (7. a njihovo kvalitetno ostvarivanje ovisi o dogovoru i suradnji predmetnih učitelja. 1. slabovidnim učenicima uvećati slikovni materijal. ljudskoga iskustva ili filmskog isječaka te vođeni razgovor o tome. Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Dodatno pojasniti nepoznate riječi i pojmove. u dogovoru s predmetnim učiteljem. 5. Protumačiti što je to grijeh. Prilagodba sadržaja i teksta. Likovna kultura: biblijski motivi u sakralnoj umjetnosti (npr. Ova nastavna tema je poseban izazov za suradnju učitelja različitih vjerskih pripadnosti kao i vjeroučitelja različitih konfesija u Hrvatskoj. Koristiti stečena iskustva. 3. prepoznati da je svaki čovjek grješnik. pročitati i analizirati neki od aktualnih ekumenskih susreta u Hrvatskoj. navesti i obrazložiti posljedice grijeha u osobnom i društvenom životu. 2. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama 149 . Označiti u udžbeniku bitne dijelove. djelo ili propust protiv Božjeg zakona. savjest nas prekorava zbog grijeha. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. tjedan molitve za jedinstvo kršćana.. ne ići u širinu u obradi gradiva. Označiti u udžbeniku bitne dijelove.

besmrtnost duše. biti spreman drugima opraštati.). opisati. Ključni pojmovi 2. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Kranjčević: „Pogled“. Isusov odnos prema bolesnicima. KATOLIČKI VJERONAUK 8. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 1. POTREBA POMIRENJA I OPROŠTENJA 2. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. obrazložiti smisao i značenja sakramenta bolesničkog pomazanja. Potrebno predznanje 3. sakrament bolesničkog pomazanja. obraćenje srca. Obrazovna postignuća 4. a ljubi grješnika. Nema posebnosti. scenski prikaz različitih biblijskih prizora susreta. popudbina. promjena perspektive biblijskoga pripovijedanja. „Povratak izgubljenog sina“. uočiti važnost pokore za vlastite grijehe. Obrazložiti zbog čega ljudi vole život i zašto se boje smrti. izrada suvremenog ispita savjesti. ona je posljedica istočnog grijeha.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VI. sakrament ispovijedi ili pomirenja. spoznati kako obraćenje započinje vlastitim kajanjem za grijehe. Pomirenje s Bogom i s ljudima savršeno i nesavršeno kajanje. Dodatna ilustracija 7. organizirati pokorničko bogoslužje pripremljeno kroz meditativnu glazbu i po mogućnosti ponuditi ispovijed u župnoj zajednici. Novak: „Iz velegradskog podzemlja“. S. Probuditi i potaknuti brigu za bolesne. izlaganje i tumačenje pojmova „preminuće“. promatranje i analiza sadržaja umjetničkih reprodukcija. u dogovoru s predmetnim učiteljem. B. Nema posebnosti. S. odgovornost za vlastite čine. besmrtnost duše. Sakrament ispovijedi. 2. 1. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Pred tajnom smrti smrt. Potrebno predznanje 3. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama KATOLIČKI VJERONAUK 8. Smrt je neminovna. Otkriti važnost priznanja grijeha i obraćenja. Razvijati svijest odgovornosti za svoje loše postupke i grijehe.. Umjetnička reprokucija: Rembrandt van Rijn.. ispovijedi. (7. vjera u uskrsnuće. posvijestiti da je naša duša besmrtna. razlikovati grijeh od grješnika: Bog mrzi grijeh. produbiti i osnažiti vjeru u vječni život s Bogom. pripovijedanje i tumačenje biblijskih tekstova. U tumačenju krenuti od jednostavnih učeniku poznatih izraza. izrada kolaža s izvještajima o Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Nema posebnosti. opraštanja i radosti pomirenja. Čitanje. prepoznati i obrazložiti kako čovjekova patnja ima smisla. Ključni pojmovi 2. bolesničko pomazanje. Božja ljubav prema grješnicima. nemogućnost življenja bez opraštanja i pomirenja. Prijedlozi za metodičku obradu 150 .Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. otkriti i doživjeti veličinu i snagu Božjeg milosrđa u sakramentu sv. V. (7. razlikovati savršeno i nesavršeno kajanje.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. obraćenje. Preporuke za korelaciju 8. duhovni plodovi sakramenta pomirenja Pronaći i analizirati neki primjer obraćenja u Novom zavjetu. Igra asocijacija i nastaviti pričati priču s različitim završecima (dogodila se prometna nesreća i vozač je pobjegao s mjesta nesreće. 3. na temelju biblijskih tekstova. Isus je bio posebno pažljiv prema bolesnima. ljudska bolest i patnja. 5. 4. Obrazovna postignuća 4. navesti i kratko protumačiti izabrane biblijske tekstove koji govore o čovjekovu pokajanju i obraćenju i Božjemu praštanju i milosrđu. pokora. produbiti navedenu tematiku (npr. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. shvatiti da je smrt prijelaz iz zemaljskog života u vječni život. Riječi objasniti uz mnogo više primjera. analiza i interpretacija biblijskoga teksta u poveznici s doktrinarnim izričajima. Prosenjak: „Divlji konj…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. dokumentarna fotografija o ispovijedi. prihvaćanje odgovornosti.

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

smrti, bolestima, umiranju, nasilju i katastrofama; analizira uzroka i posljedica stradavanja i umiranja; razgovor s učenicima o osobnom iskustvu i susretu sa smrću; pisanje kratkog eseja ili sažalnice. Dokumentarne fotografije o ljudskoj patnji i bolesti; dokumentarna fotografija o kršćanskom groblju. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu“…) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. Lik u književnom djelu, Biografija, autobiografija, Socijalna tematika u pjesništvu i prozi, D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna i glazbena kultura: ključne motive navedene teme produbiti u suradnji s predmetnim učiteljima likovne i glazbene kulture kroz posebnost njihovih područja rada. „prijelaz“ ili „preminuće“, besmrtnost duše, popudbina. Pronaći i analizirati neka iskustva, misli i svjedočanstva filozofa, teologa, znanstvenika i književnika koji govore o smislu života, smrti i životu nakon smrti. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Konkretizirati i vizualizirati neke ključne pojmove. Nemogućnost korelacije s glazbenom kulturom. 3. Konkretizirati neke ključne pojmove s korekcijom govora. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 2. O životu nakon smrti raj, pakao, čistilište, posljednji sud, uskrsnuće tijela, život vječni. Uskrsnuće; besmrtnost duše; život s Bogom; molitva za pokojne. Navesti i protumačiti neke izabrane biblijske tekstove o životu nakon smrti; usvojiti nove pojmove i ispravno ih protumačiti; uočiti mogućnost vječne propasti ako se svjesno i slobodno odlučimo protiv Boga; dublje razumjeti mogućnost čovjekova čišćenja pred Bogom nakon smrti; dublje razumjeti vjeru da nas nakon smrti čeka konačni susret s Bogom i vječni raj; ispravno protumačiti povezanost našega življenja na zemlji i vječnog života. Prepoznati važnost i potrebu molitve za sve pokojne; naslutiti važnost kršćanske vjere u Božje milosrđe i uskrsnuće na vječni život. Igra asocijacija s pribiranjem kataloga pitanja i stvaranjem problemske situacije s temom života nakon smrti; rad u skupinama na rješavanju problema analizom i interpretacijom biblijskih tekstova o smrti (SZ i NZ) u poveznici s drugim poticajnim tekstovima i ilustracijama; tumačenje ključnih pojmova; stvaranje kolaža na teme „smrt – život“, „tama – svjetlo“, „žalost – radost“, „pakao – raj“; simboli pobjede, života i spasenja: svijeća – simbol Krista, vječnosti; križ – simbol pobjede života nad smrću; promatranje slike posljednjeg suda – razgovor i interpretacija s pisanjem kratkog eseja o vjeri u uskrsnuće tijela i vječni život. Umjetnička reprodukcija: Michelangelo, „Posljednji sud“ Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku (npr. S. Košutić: „Samo srca“; A. B. Šimić: „Molitva na putu…“) i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Šimunović: Duga, B. Prosenjak: Divlji konj, V. Novak: Iz velegradskog podzemlja. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Posljednji sud“. Klinička smrt, posebni sud, stanje vječnog života s Bogom, stanje vječne odijeljenosti od Boga, drugi Kristov dolazak – paruzija. Pročitati i analizirati neka iskustva kliničke smrti.

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća

4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu

6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju

8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite

151

učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE VII. TAJNA SMRTI I KRŠĆANSKA VJERA U VJEČNI ŽIVOT 3. Živimo u vjeri, nadi i ljubavi krjepost, bogoslovne krjeposti, stožerne krjeposti, grijesi protiv krjeposti. Prva Božja zapovijed poziva nas na vjeru, ufanje i ljubav. Usvojiti i razumjeti ključne pojmove; obrazložiti što je krjepost i krjepostan život; usporediti i uočiti razliku između stožernih i bogoslovnih krjeposti; odrediti što je to vjera i na što nas vjera poziva; odrediti u čemu se sastoji kršćanska nada; prepoznati ljubav kao temelj i vrhunsko mjerilo kršćanskog života; imenovati i objasniti grijehe koji se izravno protive vjeri, nadi i ljubavi. Uočiti važnost i ljepotu krjeposnog života. Izmjena iskustva o važnosti vjere u čovjekovom životu na temelju vlastitih životnih spoznaja i iskustava s poticajnim naslovom: „Bez povjerenja nije moguće živjeti“; izrada simbola pojedinih kreposti; izlaganje, razgovor i tumačenje bitnih pojmova; analiza i interpretacija Hvalospjeva ljubavi 1 Kor 13, 1-8; molitveni izričaj. Dokumentarne fotografije: križ - simbol vjere, sidro – simbol nade, srce – simbol ljubavi. Hrvatski jezik: izborom različitih književnoumjetničkih tekstova, u dogovoru s predmetnim učiteljem, produbiti navedenu tematiku i kroz medijsku kulturu obraditi i istaknuti navedene vrijednosti. D. Miloš: Bijeli klaun, D. Cesarić: Pjesme, B. Prosenjak: Divlji konj. Likovna kultura: npr. Michelangelo: „Pieta“. razboritost, pravednost, jakost, umjerenost, čin vjere, čin ufanja, čin ljubavi, očaj, preuzetnost. Apostolsko vjerovanje, Očenaš i Dekalog kao izrazi vjere, nade i ljubavi. 1. Tekstovi na brajici/uvećanom tisku. 2. Ključne pojmove iskustveno približiti. 3. Nema posebnosti. 4. Označiti u udžbeniku bitne dijelove, nalijepiti radni materijal u bilježnicu. 5. Prilagodba sadržaja. Učenike voditi pitanjima pri zaključivanju. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 1. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, božićni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Božićni ciklus – početak crkvene godine; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća
4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu
9. Izborni sadržaji za darovite učenike

10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji

152

5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; terenska nastava (posjet nekoj crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja). Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi. Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Advent, Božić, Bogojavljenje. Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Nema posebnosti. 2. Uvježbavanje pomoću didaktičkih igara. 3. Nema posebnosti. 4. Nema posebnosti. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije. KATOLIČKI VJERONAUK 8. (7.) RAZRED OSNOVNE ŠKOLE IZBORNE TEME 2. Živjeti u ritmu liturgijske godine: vrijeme kroz godinu, uskrsni ciklus Nazivi pojedinih blagdana i liturgijskih vremena. Uskrsni ciklus sastoji se od korizme i uskrsnog vremena; osnovne liturgijske boje; dva dijela vremena kroz godinu. Imenovati i protumačiti značenje pojedinih blagdana i liturgijskih vremena; uočiti značenje pojedinih blagdana ili liturgijskih vremena za život suvremenih kršćana. Aktivno sudjelovati u slavljima liturgijske godine. Izrada plakata crkvene godine s obilježenim blagdanima i liturgijskim bojama; posjet crkvi i upoznavanje liturgijskih knjiga, odjeće i boja; proslava crkvenih blagdana kroz liturgiju godinu. Prigodni liturgijski ili blagdanski panoi Hrvatski jezik, likovna i glazbena kultura: kroz izvannastavne aktivnosti obilježavanje kršćanskih blagdana kroz priredbe, recitale, igrokaze, pjesme, izradu plakata, scensku koreografiju, panoe… godina A, B, C, Korizma, Pepelnica, Cvjetnica, Uskrs, Uzašašće, Duhovi, Tijelovo Običaji i tradicije vezani uz liturgijsku godinu i pojedine blagdane. 1. Dati prednost usmenom izražavanju. 2. Nema posebnosti. 3. Nema posebnosti. 4. Osigurati dovoljno vremena za usvajanje sadržaja. 5. Provjeriti učenikovo znanje te na to nadovezivati nove informacije.

Predmet Razred Nastavna cjelina Naziv kataloške teme 1. Ključni pojmovi 2. Potrebno predznanje 3. Obrazovna postignuća 4. Odgojni i socijalizirajući ciljevi i sadržaji 5. Prijedlozi za metodičku obradu 6. Dodatna ilustracija 7. Preporuke za korelaciju 8. Novo stručno nazivlje koje se uvodi u temu 9. Izborni sadržaji za darovite učenike 10. Prijedlozi za rad s učenicima s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama

Profil nastavnika.

153

ODJELJENJSKA ZAJEDNICA VIII razred 1 sat sedmično . 154 .Nastavu katoličkog vjeronauka u školi mogu izvoditi profesori katoličkog vjeronauka. Uz ispunjenje svih drugih potrebnih uvjeta za namještenje u službu nastavnika u školi. saznavanja i sazrijevanja uz stalno inoviranje programa. nastavnik katoličkog vjeronauka treba imati Kanonsko poslanje (odobrenje Vrhbosanskog nadbiskupa koje mu on podjeljuje putem Katehetskog ureda vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo).35 sati godišnje Cilj: Usklađivanje odgojnih potreba ovisno od uzrasta učenika s njihovim interesovanjima. sposobnostiima i potrebama društvene sredine. koji imaju visoku stručnu spremu (stupanj VII/1) postignutu na katoličkim visokoškolskim učilištima. formiranje samostalne stabilne ličnosti procesima učenja.

stresu i fizičkim aktivnostima.putem informisanja o aktuelnim zbivanjima.upozoriti na razloge zbog kojih mine i NUS najčešće nisu vidljive. lijekovima. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva 9.pružanje informacija učenicima o zaštiti od bolesti. Profesionalna orijentacija/za personalni dosje.upoznati učenike s kvalitetom pozitivne socijalne adaptacije i njegovanjem osjećanja prijateljstva. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog.prigodna obrada – u saradnji s historičarem dati osvrt na historijski datum Procjena rada odjeljenja u toku i na klasifikacijama 1. Pedagoško. Moralni odgoj 3. uvažavanje i poštovanje materijalnog i duhovnog. Kulturno i prirodno nasljeđe 2. Aktuelna zbivanja . na neodlaženje u rizična područja na kojima mine i NUS nisu vidljivi .zdrav način života 5. Kulturno i prirodno nasljeđe – 4 sata Upoznavanje. zdravoj prehrani. pedagoški karton učenika UKUPNO: 4 3 4 5 3 3 4 5 4 35 Pregled programskih sadržaja Uz praznike i Dan škole . osposobljavanje za prepoznavanje mina i NUS-a na osnovu djelimične vidljivosti. uvesti učenike u razumijevanje značaja pravovremene informisanosti i potrebe za osposobljavanjem u samostalnom pronalaženju informacija . međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti .razvijanje radnih navika i savjesnog odnosa učenika prema radu u procesu učenja i tokom izvršavanja tekućih obaveza .upoznavanje. kulturnog i prirodnog nasljeđa . zaštiti čovjekove sredine s ciljem uvođenja učenika u zdrav način života i očuvanje njihovog zdravlja . ljubavi.opredjeljenje učenika za zvanje ili zanimanje uskladiti s njegovim interesima.ugrađivanje elemenata samokontrole. kulturnog 155 . humanizacije odnosa među spolovima i ljudskih prava . sposobnostima i objektivnim okolnostima Pregled programskih oblasti 1. prevenciji ovisnosti. saznajna komponenta 7.Zadaci: .učeniku dati osnovna saznanja o socijalnim potrebama i socijalnim odnosima . hrani koja se konzumira. psihološko. odnos prema radu 6. Humani odnosi 8. Kultura življenja .u korak s vremenom 4. Radne navike.

vladanje sobom ..zrelost za stupanje u spolne odnose .utjecaj karakteristika puta i vremenskih prilika na sigurnost u saobraćaju . Aktuelna zbivanja .sportu .obrazovanju .moralni kvalitet ličnosti . likovnoj umjetnosti.reći "NE" problematičnim situacijama .odgovornost u spolnom odnosu .zdrav način života – 5 sati .osnovne karakteristike motornih vozila i utjecaj tehničke ispravnosti uređaja i opreme na sigurnost u saobraćaju .odnos ličnosti prema našem društvu .pravila škole . tehnici.prevencija narkomanije .Konvencija o pravima djeteta: .inovatorstvo .stres i fizičke aktivnosti . Kultura življenja . kidnapovanje.razvoj i primjena tehnike i tehnologije u svijetu rada .sredini . Moralni odgoj – 3 sata .pomaganje drugim 156 .stvaralaštvo učenika u školi (muzici.posjeta muzeju .droge i zakon .uz prava idu dužnosti.lijekovi koji se izdaju bez recepta .terorizam.nauci .svijetu . obaveze i odgovornost 3.) .služba za kontrolu i regulisanje saobraćaja .i prirodnog nasljeđa .prema mogućnostima planirati učeničku ekskurziju .kulturi .djetetov integritet treba poštovati .učešće u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole 2.u korak s vremenom – 4 sata U zavisnosti od svijesti i potreba učenika odjeljenja informisati ih i zajedno pronalaziti informacije o: .dječija štampa .. trgovina ljudima i druge nedozvoljene radnje 4.umjetnosti .

ljubav između muškarca i žene . pažnje i razumijevanja .savjesnost u radu 6.- dokazivanje pred drugim do čega dovodi alkohol u porodici kako prenijeti svoje znanje o AIDS-u drugima.biološke i socijalne potrebe ljudi . saznajna komponenta – 3 sata .odnos prema drugom čovjeku . seksualni kontakti i AIDS. susret s osobom koja boluje od AIDS-a kako vršnjaci utječu na pušenje.pisanje pisma. pritisci koji navode na pušenje kako se oduprijeti izazovu: pušenja. psihološko. psihološko djelovanje pušenja.prijateljstvo među osobama suprotnog spola .osjećaj ljubavi .obilježja ličnosti . koncetrisanje i dekoncentrisanje u toku učenja .priprema.ljubav i spolni nagon čovjeka 157 .maloljetnička delinkvencija . Radne navike.uzajamna iskrenost . alkoholu i narkoticima odaberite prehranu s mnogo povrća.vježbe opuštanja i relaksacije 7.poteškoće u adaptaciji .međusobni odnosi učenika i njihovi odnosi prema drugim osobama .poštivanje i ravnopravnost spolova kao bitni uvjeti ljubavi .radne navike i izbor zanimanja . ispunjavanje formulara .pisanje koncepta .potreba međusobnog upoznavanja. voća i žitarica odaberite prehranu s malo masnoće. Humani odnosi – 4 sata .poteškoće u adaptaciji . Pedagoško. zasićenih masnoća i holesterola vegetacija u funkciji zaštite životne sredine higijena naselja 5. odnos prema radu – 3 sata .aktivno učenje .aktivnosti u vezi s pripremom za prijemni ispit u srednjoj školi .

postignuća u učenju i usmjeravanje učenika prema srednjim školama i zvanjima i zanimanjima. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA Program može realizovati nastavnik ili profesor razredne i predmetne nastave.sposobnosti učenika i profesionalno usmjeravanje .privredna kretanja na području Kantona .za personalni dosje učenika – 4 sata . P. BiH i svijetu Mine i „NUS“ u prirodi Pokazatelji rizičnih područja Borba protiv mina Sigurni oblici ponašanja Opasnost od vatrenog naoružanja u kućama 9.vrednovanje rada i predrasude o radu . Kalaš. Mujkanović. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva . (2006).složenost rada. Handicap International 158 . Sarajevo. stepen složenosti zanimanja i radnih navika . Zelenika. A.značaj izbora zanimanja . Profesionalna orijentacija .sklonosti . E.. Upozoravanje na mine i druga ubojita sredstva – 5 sati Mine i „NUS“ u našoj zajednici..priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola.. Dž..- manifestacije spolnog nagona u vrijeme dozrijevanja planiranje učešća u projektima s drugim učenicima ∗ 8.karakteristike srednjoškolskog obrazovanja .profesionalna orijentacija i informisanje u skladu sa Zakonom o osnovnoj i srednjoj školi .informisati učenike .  pregled programskih sadržaja s obradom nalazi se u odobrenom za upotrebu priručniku: Zvizdić. UPUTA za realizaciju Programa odjeljenjske zajednice od IV do IX razreda nalazi se iza programa devetog razreda.interesovanje učenika i profesionalno usmjeravanje .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->