You are on page 1of 15

UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA MENADMENT: MENADMENT NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Profesor: Dr. sci. Adil Kurti,red.prof Asistent: Mr.sci. Sabina Donlagi, vii asistent

Student: Aleksandar Zekanovi I-2328/09

Tuzla,Novembar 2011.

SADRAJ
UVOD.......................................................................................................................................... 1.1.DEFINISANJE PROBLEMA............................................................................................. 1.2.PREDMET ISTRAIVANJA............................................................................................. 1.3.OPIS RADA.......................................................................................................................... RAZRADA................................................................................................................................1 2.1. POJAM I KARAKTERISTIKE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA.........................1 2.2. VRSTE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA..................................................................3 2.3.UTICAJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA NA JAVNI SEKTOR............................4 2.4.ZNAAJ I PROBLEMI MENADMENTA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA....5 2.5.ZNAAJ STRATEGIJSKOG MENADMETNA.........................................................6 2.6.SAMOFINANSIRANJE I KONTROLA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA..........7 PRIMJER IZ PRAKSE...........................................................................................................9 ZAKLJUAK.........................................................................................................................11 LITERATURA.......................................................................................................................11

UVOD
Slino neprofitnom sektoru,veoma je teko definisati i preciznije odrediti i neprofitne organizacije koje ine njegove sastavne elemente.U teoriji i praksi esto se sreu razni termini,kao i razliiti aspekti s kojih se vri posmatranje i struktuiranje ovog sektora i njemu pripadajuih subjekata.Glavnu opasnost po svrhu postojanja neprofitnih organizacija predstavljalo je shvatanje da se pod menadmentom,kao savremenim vidom upravljanja,podrazumjeva iskljuivo biznis iji je osnovni cilj ostvarenje profita.

Ovakav pristup menadmentu u neprofitnim organizacijama,koji je bio konzervativan,elimisisan je znatno irim shvatanjem tzv.neprofitnogmenadera kao strunog ovjeka koji se,zajedno sa menaderima srednjeg i nieg nivoa,bavi upravljanjem poslovima organizacije na tzv.integralan nain,odnosno upravljanje svim osnovnim i poslovnim funkcijama organizacije,a po sistemu koji omoguava delegiranje-prijenos obaveza i odgovornosti na druge i nie nivoe menaderske hijerarhije.Kao i kod profitnih tako i kod neprofitnih organizacija,jedan od najvanijih ciljeva menadera jeste obezbjeivanje dovoljne koliine finansijskih sredstava.

Neki jos uvijek smatraju da se razvoj menadmenta u neprofitnim organizacijama jo uvijek nalazi u poetnoj fazi,meutim,imajui u vidu da veina drava sve manje direktno i u potpunosti finansira neprofitne organizacije a sve vie ih upuuje na trite,nunim se namee i uvoenje sasvim drugaijeg naina upravljanja u ovim organizacijama.U tome se upravo i mogu sagledavati perspektiva,znatno bri razvoj i svjetlija budunost savremenog menadmenta u neprofitnom sektoru.

U teoriji i praksi upravljanja subjektima neprofitnog sektora nije se poklanjala odgovarajua panja.To je dovelo do izrazito liberalnog i esto uoptenog shvatanja,znaaja i uloge menadmenta u neprofitnim organizacijama.Ovu konstataciju najbolje moe da pokrijepi definicija menadmenta u zdravstvu,po kojoj je to process koji osigurava da zdravstvene slube na najbolji nain koriste sve raspoloive resurse za dostizanje najvanijih ciljevaouvanje i poboljanje zdravstvenog stanja svih pripadnika zajednice. Ovakav nain definisanja menadmenta koji je prisutan kod veine drugih neprofitnih djelatnosti,dodatno zamagljuje shvatanje uloge i znaaja upravljake funkcije u ovom sektoru,koja je zasnovana na savremenim menaderskim metodama i tehnikama.1 Kroz prethodni tekst uvodi se u konture shvatanja i pojma menadmenta neprofitnih organizacija,koje je u razradi detaljnije prikazano

Vivien Foster,Susana Mourato,David Pearce,The price of virtue:The economic value of charitable sector,2001.

1.1. DEFINISANJE PROBLEMA Problem emo definisati kroz sljedea pitanja: -Pojam neprofitnih organizacija -Karastike i vrste neprofitnih organizacija -Uticaj neprofitnih organizacija na javni sektor -Znaaj primjene menadmenta neprofitnih organizacija -Znaaj strategijskog menadmenta neprofitnih organizacija -Samofinansiranje i kontrola neprofitnih organizacija

1.2.PREDMET ISTRAIVANJA Predmet istraivanja predstavlja menadment i strategijski menadment neprofitnih organizacija,odnosno kako menaderi sprovode upravljanje i donoenje odluka u neprofitnim organizacijama,na koje naine prikupljaju dovoljna finansijska sredstva.

1.3. OPIS RADA Rad se sastoji od 15 stranica,a sainjavaju ga naslovna strana,uvod,razrada,zakljuak i literature. U uvodu objanjeno je sta predstavljaju neprofitne organizacije i njihov znaaj za zajednicu,ta je menadment neprofitnih organizacija i kako se on razvija. U razradi detaljnije je obraeno pitanje menadmenta i strategijskog menadmenta neprofitnihi organizacija,odnosno svih aktivnosti koje menaderi moraju obavljati u neprofitnoj organizaciji kako bi ostvarili misiju i realizovali zacrtane ciljeve organizacije.Takodje je dat primjer iz prakse kako neprofitne organizacije mogu u jednu ruku promijeniti u drugu spasiti ivote ljudi irom svijeta zahvaljujui dobrom menadmentu koji na osnovu podataka u realnom vremenu pravovremeno reaguju i uspjeno rjeavaju probleme. Zakljuak nam prikazuje sliku menadmenta neprofitnih organizacija i sve njegove komponente spaja u jednu cjelinu.

RAZRADA
2.1.POJAM I KARAKTERISTIKE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Neprofitne organizacije se definiu kao organizacije koje postoje i djeluju radi objezbjeenja opteg boljitka u drutvu kao cjelini,odreenim grupama ljudi i pojedincima,a uz koritenje raznih izvora finansiranja,ljudskih resursa i odgovarajuih tehnologija,usluga koje same proizvode i pruaju,kao i odreenih materijalnih dobara.2

Neprofitne organizacije su udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, politike stranke, komore, sindikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti/profita i za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije. Vano je da su ti subjekti upisani u Registar neprofitnih organizacija.3

Smatra se da djeluju iz dva osnovna razloga:prvo,radi ostvarivanja odgovarajue optedruvene koristi;drugo,radi pruanja potrebne pomoi raznim grupama ljudi i pojedincima.Saglasno tome ove organizacije mogu zapoljavati potrebnu radnu snagu,obezbjeivati odgovarajuu zaradu,ostvarivati sopstvene prihode preko aktivnosti koje su u saglasnosti sa osnovnom misijom i dr.

Kao najvanije opte karakteristike neprofitnih organizacija mogu se navesti: Specifian pravni i poreski status Viestruki i izraeni drutveno korisni ciljevi Koritenje drutvenih i ekonomskih metoda Velika usmjerenost ka postavljenim ciljevima Dominacija usluga u poslovanju Potekoe u mjerenju out-puta;rezultata rada esto mala finansijka zavisnost od korisnika usluga Specifian nain upravljanja,odnosno uspostavljanja finansijskih nivoa menadment strukture i dr.

2 3

Mari,R,Menadment neprofitnih organizacija,Beogradska poslovna kola,Beograd,2009. http://www.racunovodja.hr/sto-su-to-neprofitne-organizacijeuniqueidRCViWTptZHKKR9gb8ZvmpAJ3mnI2fqm0/?PHPSESSID=25f8c1edefecf26de7420f4f23a6c668

Najvanija pozitivna obiljeja neprofitnih organizacija koja ih bitno razlikuju od profitnih,su: Mogunost dobijanja pomoi od drave Mogunost dobijanja raznih finansijskih,nefinansijskih i drugih priloga(od donatora) Mogunost ostvarivanja finansijske i druge pomoi od raznih fondacija i privrednih subjekata(od sponzora) Izuzeci od plaanja ili smanjenje poreza i carina Osjeaj doprinosa rjeavanju brojnih pitanja vezanih za unapreenje drutva i sl.

Tabela br. 1: Razlike izmeu profitnih i neprofitnih organizacija


Pokazatelj Ko je vlasnik? Moe li ostvarivati profit (dobit)? Moe li dijeliti profit? Kome je odgovoran management? Profitne organizacije Ulagai, dioniari Neprofitne organizacije Niko, neka druga neprofitna organizacija, privatno lice Da Ne Osnivau, rukovodeem tijelu organizacije Dravni fondovi, sponzorstva, donacije, pokloni, lanarine, prodaja usluga i roba, projekti i dr. Samo neke, ili ih uope ne plaaju Samo u izuzetnim sluajevima Ostvarenje misije i drutveno korisnih ciljeva i zadataka Nivo realizacije misije, uspjenost u ostvarenju drutveno korisnih ciljeva i postavljenih zadataka Radnici, klijenti, volonteri, javnost

Da Da Dioniarima (vlasnicima)

Koji su osnovni izvori kapitala? Da li plaaju porez? Da li plaaju uvozne carine? Koja je svrha organizacije?

Osnivake dionice, prihodi od prodaje roba i usluga, krediti, zadrana dobit i dr. Da (sve poreze) Da (za sve proizvode i sirovine) Ostvarenje dobiti za vlasnike

Koje su mjere uspjenosti poslovanja? Ko utie na uspjeh?

Visina dobiti, povratak uloenih investicija Potroai

Izvor:Mari,R,Mneadment neprofitnih organizacija,Beogradska poslovna kola,Beograd,2009.

2.2. VRSTE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Postoje tri grupe neprofitnih organizacija: 1.Organizacije koje se finansiraju iz budeta(dravne) 2.Organizacije koja svoja finansijska sredstva obezbjeuju iz dobrovoljnih priloga(nevladine) 3.Organizacije koje se finansiraju iz sopstvenih prihoda ostvarenih prodajom usluga i proizvoda(private) Tabela br.2 Tipovi neprofitnih organizacija
Skr. NFP NFGO PVO NGO GONGO Orginalan Naziv Not For Profit Organization Not for Gain Organization Private Voluntary Organization Non Governmental Organization Government Organized Non Governmental Organization Tip Neprofitna organizacija Organizacija koja ne zarauje Privatna volonterska organizacija Nevladina organizacija Nevladina organizacija osnovana od strane vlade

QUANGOs

Quasi Autonomous Non Governmental Organization

Kvazi-autonomne nevladine organizacije

BONGOs

Business Organized Non Governmental Organization

Nevladine organizacije utemeljene od strane poslovnih organizacija

FOMGOs

Funder Organized Non Governmental Organization

Nevladine organizacije utemeljene od strane fundacija

Political Non Politike nevladine organizacije i sl. Governmental Organization Izvor:Mari,R,Menadment neprofitnih organizacija,Beogradska poslovna kola,Beograd,2009. PONGOs

2.3.UTICAJ NEPROFITNIH ORGANIZACIJA NA JAVNI SEKTOR Brojni su ciljevi kojima tee sve neprofitne organizacije u svom poslovanju i vrenju misije.Oni se mogu podijeliti u dvije grupe:opti i posebni ciljevi. Iz prve grupacije,saglasno njihovoj srodnosti,vanosti i zastupljenosti,posebno se istiu sljedei:solidarnost i humanist,kvantite,kontinuitet i kvalitet usluga.Ovim ciljevima pridaje se priblian znaaj ostvarenju misije svake neprofitne organizacije. -Solidarnot i humanist kao cilj djelovanja temelji se i on proizilazi iz osnovnog povoda zbog koga se osnivaju i funkcioniu brojne neprofitne organizacije.Povod je najee sadran u potrebi stalnog zadovoljenja elementarnih,prvenstveno egzistencijalnih potreba graana odreenog drutva. -Kvantit i kontinuitet kao cilj djelovanja jedna je od najbitnijih karakteristika neprofitnog sektora sadrana u tome to su njegovi konstitutivni elementi obavezni da zadovoljavaju potrebe ve formirane tranje,kako u pogledu potrebnog obima tako i vremenskog kontinuiteta. -Kvalitet kao cilj djelovanja se odnosi na to da svaka neprofitna organizacija,bez obzira na njenu misiju,mora da ima u granicama svojih mogunosti kao jedan od najvanijih ciljeva poslovanja,ostvarenje to vieg nivoa kvaliteta pruanja usluga. U grupi posebnih ciljeva primarni znaaj daje se cilju koji je sadran ostvarenju razmjene,pod kojom se podrazumjeva proces u kome se ostvaruje s jedne strane davanje a s druge primanje neega.

Temeljnu osnovu u funkcionisanju neprofitnih organizacija ini odvijanje procesa razmjene izmeu dvije zainteresovane strane.Ovaj process po pravilu i u konanom ishodu rezultira odreenom promjenom u ponaanju korisnika usluga.To znai da on treba da bude usmjeravan od strane menadmenta na nain koji e rezultirati eljenom promjenom u ponaanju pojedinca,tj.relevantnom drutvenom promjenom ako se posmatra kumulativno i dugoronije.

Mada neprofitne organizacije slino kao i profitne tee da utiu na razmjenu usluga za novac,ipak se one bitno razlikuju od njih.Ono to ih ini jedinstvenim i specifinim je njihova jaka konkurencija na aktivnosti koje preduzimaju u cilju uspostavljanja razmjene,ukljuujui i nenovane oblike s jedne,kao i socijalne i psiholoke beneficije s druge strane.

2.2.ZNAAJ I PROBLEMI MENADMENTA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA U uvodu smo se upoznali sa menadmentom neprofitnih organizacija koji neprofitnog menadera predstavlja kao strunog ovjeka koji sprovodi upravljanje u organizaciji zajedno sa srednjim i niim nivoom vlasti sa mogunou prijenosa obaveza i odgovornosti na nie nivoe menaderske hijerarhije.Kljuni problem sadrani u nekoliko vanih konstatacija: *Rezultati koji se ostvaruju kroz proizvodnju i pruanjem raznih usluga teko su mjerljivi,pri emu se out-put najee iskazuju primjenom neegzaktnih-nemjerljivih pokazatelja. *Uticaj klijenta na prihod organizacija moe biti vrlo slab,zanemarujui pa ak i nikakav.Ovo ini posebnu oteavajuu okolnost za menadment,naroito u pogledu obezbjeivanja dovoljne koliine finansijskih i drugih sredstava. *Izraena privenost zaposlenih profesiji,odnosno njihova vrsta odanost stvari moe bitno da utie na menadment koji eli nametnuti neto to nije u punoj saglasnosti sa misijom,pa samim tim dovesti u pitanje nain upravljanja organizacijom. *Pomagai-drava,sponzori,donator,razni fondovi i drugi darodavci saglasno injenici da finansiraju djelatnost mogu vriti snaan uticaj na menadment u ovim organizacijama *Izbor upravljakog organa i ocjenjivanje njihovog rada predstavlja strogo formalizovan i zakonom regulisan process koji se u praksi vrlo esto pokazuje kao krut,spor i neefikasan. *Brojni elementi upravljanja(ciljevi,resursi i dr.)gledano vremenski predstavljaju nepredvidive i esto promjenljive veliine u ovim organizacijama tako da se one razmatraju sa razliitim stepenom vjerovatnoe uz uvaavanje modela vieg varijantnog-alternativnog upravljanja. *Razna ogranienja u pogledu korienja nagrada i kazni predstavljaju problem koji takoe sputava praktinost provoenja savremenog menadmenta u organizacijama,posebno kada se radi o upravljanju kadrovima i dr.4

Ovakav tretman menadmenta u neprofitnim organizacijama neprihvatljiv je iz razloga to su one sve vie prinuene trinim poslovanjem.

Mari,R,menadment neprofitnih organizacija,Beogradska poslovna kola,Beograd,2009.

2.3. ZNAAJ STRATEGIJSKOG MENADMENTA Prestavlja savremeni pristup upravljanju neprofitnim organizacijama.Osnovni zadaci strategijskog menadmenta su: Definisanje misije i vizije organizacije Analiza i predvianje eksternog i internog okruenja Definisanje dugoronih i srednjoronih ciljeva Definisanje strategije i naina ostvarenja ciljeva Procjenjivanje realnosti definisane strategije Praenje i kontrola realizacije strategije

Strategijski menadment se sastoji iz etiri faze,a to su: I-Analiza okruenja(eksternog i internog) II-Izrada/izbor efikasne strategije III-Realizacija-sprovoenje usvojene strategije IV-Praenje kroz kontrolu sprovoenja strategije i revizija (I)-Strategijski menadment prevashodno je orijentisan prema okruenju dok analiza okruenja predstavlja njegov najznaajniji segment.Zbog toga i cjelokupna efikasnost ovog menadmenta zavisi od mogunosti predvianja promjena u okruenju,realne procjene organizacijskih potencijala kroz resurse kao i sposobnost najvieg nivoa menadmenta da donosi ispravne i pravovremene menaderske odluke. (II)-U ovoj fazi vri se izbor i izrada strategije pomou koje e se najbre,najefikasnije i s najmanjim ulaganjima doi do prethodno postavljenih ciljeva i zadataka organizacije.Iz viestrukih ciljeva proistiu i brojne tekoe u izboru efikasne strategije od kojih se prema ovom autoru posebno istiu: 1.konflikti meu ciljevima 2.integrisano planiranje 3.profesionalizacija (III)-Ovo je faza u kojoj strategijski menadment preko delegiranja zadataka i obaveza operativnom menadmentu vri implementaciju,tj. konkretizaciju izabrane strategije. (IV)-Ovo je posljednja faza u sprovoenju strategijskog menadmenta ija je zastupljenost u upravljanju neprofitnim organizacijama veoma znaajno iz vie razloga.U praksi se ova faza esto preklapa s prethodnom,to je poeljno,jer se na taj nain stvaraju mogunosti za pravovremeno reagovanje i korigovanje operativnih akcija koje su od posebne vanosti za uspjenu implementaciju strategije.

2.4.SAMOFINANSIRANJE I KONTROLA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Jedan od osnovnih problema za menadment neprofitnih organizacija predstavlja pitanje:odakle i na koji nain na vrijeme i u dovolnoj koliini obezbjediti potrebna finansijska i druga sredstva za normalno funkcionisanje organizacije i efikasnu realizaciju njene misije i ciljeva? Prvi zadatak menadmenta neprofitnih organizacija sadan je pri dobijanju razliitih fondova,volontera,lanova i raznih drugih faktora koji mogu da se ukljue u aktivnosti neprofitne organizacije.Sredstva se mogu pribavljati na razliite naine i ona ne moraju uvijek da budu iskljuivo novana,ve mogu biti i materijalne prirode,zavisno od misije organizacije(npr.humanitarne organizacije-hrana,voda,lijekovi,odjea,obua). Drugi zadatak reflektuje se u uspostavljanju adekvatnog naina upotrebe prikupljenih sredstava.Ovaj zadatak mora biti tako rjeavan da se sva raspoloiva sredstva prvenstveno usmjeravaju i koriste u cilju ostvarenja misije organizacije.To znai da menaderi prilikom alokacije,odnosno troenja raspoloivih resursa,moraju dosljedno uvaavati princip ekonominosti poslovanja neprofitnih organizacija.Primjena ovog principa podrazumjeva da sve ciljeve i zadatke koji proizilaze iz misije treba realizovati uz minimalan utroak finansijskih i drugih materijalnih resursa,drugim rijeima,to znai da se s minimalnim ulaganjima u pruanju usluga ostvare maksimalni rezultati.

Dva osnovna oblika finansiranja neprofitnih organizacija: Eksterno finansiranje: Budet(finansiranje iz dravnih fondova) Fondacije Korporacije Pojedinci i porodice kao davaoci sredstava Godinja prikupljanja sredstava Prikupljanje velikih priloga Sponzorstvo i donatorstvo

Interno finansiranje(samofinansiranje): naknade za pruanje - prodaju raznih usluga i proizvoda na domaem i inostranom tritu; lanarine, pristupnice, ulaznice i kotizacije; reklame i TV-prava, naroito kada su u pitanju sportski klubovi koji se takmie u meunarodnim ligama; davanje u zakup slobodnog prostora i opreme; izdavanje hartija od vrijednosti (iskljuivo je vezano za vladine organizacije); prihodi od oroenih finansijskih sredstava i dr.5

Mari,R,Menadment neprofitnih organizacija,Beogradska poslovna kola,Beograd,2009.

to se tie osnivanja i kontrole neprofitnih organizacija,u narednom prilogu o Zakonu o udrugama Republike Hrvatske koje je ujedno veoma slino osnivanju neprofitnih organizacija u zemljama Balkana,moemo dobiti uvid u to kako se osniva jedna neprofitna organizacija i ko i na koji nain se vri kontrola nad tim organizacijama. Zakonom o udrugama ureuje se osnivanje, registracija, pravni poloaj i prestanak postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe, te registracija i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na politike stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca. Pravilnikom o obrascima i nainu voenja Registra udruga Republike Hrvatske i Registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj propisuje se oblik i sadraj obrasca Registra udruga i Registra stranih udruga, zahtjeva za upis u Registar udruga i Registar stranih udruga, zahtjeva za upis promjena u Registar udruga i Registar stranih udruga, sadraj izvatka iz Registra udruga i Registra stranih udruga, nain podnoenja zahtjeva za upis u Registar udruga i Registar stranih udruga, te nain upisa i voenja Registra udruga i Registra stranih udruga, zbirki isprava, prestanak postojanja udruga sa svojstvom pravne osobe i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj. Uredbom o raunovodstvu neprofitnih organizacija definiraju se knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, organizacija knjigovodstva, obavljanje popisa imovine i obveza, naela iskazivanja imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda, sadraj i primjena raunskog plana, financijsko izvjetavanje, obveza upisa u Registar neprofitnih organizacija i druga podruja koja se odnose na raunovodstvo neprofitnih organizacija Neprofitna organizacija obavezna je u svom knjigovodstvu osigurati podatke: 1. o stanju i kretanju svih sredstava koje koristi i o izvorima i vrstama tih sredstava, 2. o izvrenju sredstava odnosno akta na temelju kojeg se finansira redovna djelatnost, 3. o sredstvima za posebne namjene i koritenju tih sredstava, 4. potrebne za utvrivanje sredstava za redovnu djelatnost, 5. potrebne za utvivanje sredstava za posebne namjene i njihovo koritenje6 Tko i pod kojim uvjetima moe osnovati udrugu? Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivaa, poslovno sposobne fizike osobe ili pravne osobe. Osnivai mogu biti samo fizike osobe, samo pravne osobe ili fizike i pravne osobe u isto vrijeme. Tko je nadlean i kome se podnosi zahtjev za registraciju udruga? Za registraciju udruge stvarno je nadlena opa uprava, a zahtjev se podnosi uredu dravne uprave pri jedinici podrune (regionalne) samouprave na ijem je podruju sjedite udruge, odnosno, Gradskom uredu za opu upravu Grada Zagreba. O upisu udruge u Registar udruga nadleni ured dravne uprave donosi rjeenje. 7

6 7

http://www.poslovniforum.hr/zakoni/pravilnik_o_krpno.asp http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=173

Primjer iz prakse:ta neprofitne organizacije mogu nauiti od Coca-Cole ? Imamo tri stvari koje moemo preuzeti od Coca-Cole,a to su: 1.koriste podatke u realnom vremenu(real time data) i odma ih ugrauju u proizvode 2.koriste lokalni poduzetniki talent 3.marketing

*to se tie real time data ili podataka u realnom vremenu,oni ih koriste kako bi mjerili napredak.Imaju stalne petlje povratnih informacija.Naue nesto,stave to u proizvod i onda ga vrate na trite.Imaju cijeli tim koji je zaduen za to a zove se Znanje i shvaanje.Na osnovu ovoga ako vodite Coca-Colu u nekoj dravi i imate nekoliko stotina prodajnih mjesta,znate gdje je svaka limenka i boca Cole,Sprite i Fante prodata.Tako da ako vam prodaja pone padati,onda osoba moe lake indentificirati i rijeiti problem.Ako ovo usporedimo sa razvojem,moemo zakljuiti da evolucija dolazi na samom kraju projekta ali tada je ve kasno postavljati pitanja.Ovo moemo uporediti sa Kuglanjem u mraku,bacis kuglu,uje da je oborila nekoliko unjeva ali ne zna tano koje i koliko,to moe jedino znati ako upali svetlo i tek onda vidi svoj utjecaj.Podaci u realnom vremenu pale svjetlo.

*Mnogo vremena Coca-Cola u Africi nije mogla dosegnuti u najudaljenija mjesta jer u takvim mjestima veinom nije bilo ni ceste.Ali su primjetili neto,a to je da lokalni ljudi uzimaju proizvod,kupujui ga u gomilama i prodajui ga ponovo u tim udaljenim mjestima.Nekoliko godina su to prouavali i 1990.godine su odluili da ele istrenirati lokalne poduzetnike,dajui im male kredite.Ti lokalni poduzetnici su unajmljivali prodavae,koji idu vani sa biciklima,runim kolicima i kolicima kako bi prodavali proizvod.Ako to sagledamo sa razvojne strane,onda se zapitamo to vlada i neprofitne organizacije mogu nauiti od Coca-Cole.Oni moraju dosegnuti lokalni poduzetniki karakter,jer lokalno stanovnitvo najbolje zna kako doi do jako tekih mjesta za posluiti i znaju ta ih motivira da naprave promjenu.Sjajan primjer toga je Etiopijski novi zdravstveni ekstenzijski program.Vlada u Etiopiji je primjetila da je mnogo ljudi toliko udaljeno od zdravstvenih ustanova da im je trebalo vie od jednog dana putovanja da bi doli do njih.Da bi rijeili ovaj veliki problem,istrenirali su 35.000 zdravstveno ekstenzijskih radnika koji su isporuivali medicinsku brigu direktno ljudima.Ovo je uticalo na pad mortalitetske stope djece za 25% u razdoblju od 2000. do 2008.godine.

*Coca-Colin marketing se svodi na jednu injenicu,a to je da ljudi ele Coca-Colu.Tajna marketinga Coca-Cole je nada.Povezana je s njihovim proizvodom na nainom ivota koji ljudi ele ivjeti.Colin promotivni globalni slogan je Otvorena sreca.Ali je oni lokaliziraju.Oni ne pogaaju ta je srea,nego idu od drave do drave i prepoznaju ta predstavlja sreu u toj dravi povezana sa obiteljskim ivotom.to se tie zdravstva i razvoja trita,ono je bazirano na izbjegavanju a ne aspiraciji odnosno nadi.Neke od poruka upuuju na to:Koristi kondome na dobijes SIDA-u,Pere li ruke,moda ne dobije dijareju i sl.Ovdje vidimo da pravimo ogromnu greku jer mislimo da ako ljudima neto treba neemo ih morati tjerati da to ele.Ali to se poinje mijenjati,za primjer emo uzeti dijareju,koja ubija million i po djece irom svijeta,a uzrok tome su otvorena mjesta za nudu.Rjeenje je da izgradimo toalete.Ali problem je da ako izgradite toalet i ostavite ga tamo,niko ga nee upotrebljavati.Da bi ljudi poeli koristiti javni toalet,morate ga postaviti kao modern,trendovsko mjesto.Npr.u Indiji ene se ne ele udati za mukarca koji nema toalet,moda zvui smijeno i udno ali spaava ivote. Da zakljuimo,ako moemo razumjeti ta ljudi stvarno ele u zdravstvu i razvoju,moemo promijeniti zajednice a ak i cijele nacije.Polio je sjajan primjer kako bi to objasnili:Polio predstavlja oblik paralize i javio se u cijelom svijetu,ali je stepen obolijevanja smanjen za 99% u roku od 20 godina.Kako je to postignuto ? Jednostavno,lokalni doktori svakodnevno izvjetavaju o paralizi i imaju preko 2x vie cjepiva od broja stanovnitva,tako da kad se pojavio malian od 18mjeseci koji je pokazivao blage oblike polia.U roku od dan-dva uzet je uzorak stolice i poslat u laboratoriju na pregledanje i u roku od 7 dana potvreno je da se radi o poliu tipa 1.Detalno je analiziran uzorak i zna se koja svojstva polia djeak ima i zna se da je to jedino moglo doi iz susjednih gradova.Ustanovilo se odakle ide strujapolia dolazi i doktori su odmah vakcinisali 2 miliona ljudi i na taj nain su doli od jednog koraka do brisanja cjelokupne bolesti polio iz historije ljudskog ovjeanstva!8

http://www.youtube.com/watch?v=GlUS6KE67Vs

10

ZAKLJUAK
Na osnovu prezentiranog u seminarskom radu, moe se zakljuiti da su neprofitne organizacije od izuzetnog ekonomskog, drutvenog i znaaja; zbog ega je potrebno da imaju efikasan i efektivan menadment. Neprofitne organizacije djeluju na podruju obrazovanja, kulture, religije, politike, zdravstva, zatite i sl. Ovim organizacijama je primarni cilj ope dobro drutva. One moraju definisati misiju, viziju, strategiju i ciljeve; bez obzira na djelatnost kojom se bave. Njih finansira drava, fondacije, sponzori, preduzea i sl. Takoer se mogu finansirati putem lanarina, ulaznica i sl. Sve je vie neprofitnih organizacija koje se bore za sredstva na triu; kako bi opstale i razvijale se. Iz primjera smo vidjeli kako neprofitne organizacije mogu spasiti milione ljudi i promijeniti historiju,a sve zahvaljujui menadmentu neprofitnih organizacija.

LITERATURA
Knjige i udbenici: >Mari,R,Menadment neprofitnih organizacija,Beogradska poslovna kola,Beograd,2009. >Vivien Foster,Susana Mourato,David Pierce,The price of virtue:The economic value of charitable sector Internetski sadraj:
http://www.racunovodja.hr/sto-su-to-neprofitne-organizacije uniqueidRCViWTptZHKKR9gb8ZvmpAJ3mnI2fqm0/?PHPSESSID=25f8c1edefecf26de7420f4f23a6c668 http://www.poslovniforum.hr/zakoni/pravilnik_o_krpno.asp
http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=173

http://www.youtube.com/watch?v=GlUS6KE67Vs

11

You might also like