P. 1
Start [broj 348, 1.5.2012]

Start [broj 348, 1.5.2012]

|Views: 675|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on May 04, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/01/2013

pdf

text

original

DOBRA GODINA Osim sredio bh.

fudbal

BAJRAMOVIĆ Radnika nema ni u zakonu

BEVANDA Nisam više optimist

01.05.2012.

godina XV

broj 348

cijena 3 KM

MISTERIJA TOŠE
Kako i zašto je otišao PROESKI

Imate li donorsku karticu?

Sadržaj

Pozitivna BiH Zelengora i njena jezera

48

8

Info Da li je fasada samo fasada?

70 Smrt sportista

12 Interview Ismet Bajramović 16 Tranzicija Pometeno 300 hiljada radnika 20 Interview Vjekoslav Bevanda 38 Naša mala klinika

Gladijatori, važni samo zbog zarade

Sljedeći START BiH izlazi 15.05.2012.

Ovdje operišu zdrave ljude 42 33 pitanja Hana Stojić 52 Glas naroda Željka Lemez 62 Turizam O ratu se uči na bojištima
3

Samo vas gledam

Prva priča

Sretan vam 1. maj
5

Petnaestodnevnik
www.startbih.info
NOVINA GODINE U BiH 2002 Magazin START BiH je dobitnik AMNESTY INTERNATIONAL MEDIA AWARDS 2003 IZDAVAČ

NIK Denameda d.o.o. La Benevolencije 6
REDAKCIJA

La Benevolencije 6, 71000 Sarajevo T. +387 33 260 210, 260 211, 260 212 F. +387 33 215 321 www.startbih.info redakcija@startbih.info
DIREKTOR I GLAVNI UREDNIK

Dragan Čović uč
PIŠE: Rubina Čengić rubina@startbih.info

Dario Novalić novalich@bih.net.ba
IZVRŠNI UREDNIK

Saša Rukavina sasa.rukavina@gmail.com
REDAKCIJA

R

Rubina Čengić, Saša Rukavina, Mid hat Dedić, Dario Novalić, Ekrem Tinjak, Mevlida Novalić (Žena BiH), Berina Pekmezović, Amir Telibečirović, Zdravko Čupović, Haris Čalkić, Dragan Bošnjak
STALNA SARADNJA

Dragutin Hedl (Osijek), Miljenko Jergović (Zagreb), Petar Luković (Beograd), Goran Todorović, Samir Šestan, Tim Clancy, Muhamed Jusić, Dario Mehmedović, Safet Huseinović (Oslo), Jasmin Maričić, Tanja Topić, Nenad Veličković, Asaf Bečirević
REDAKTOR

A I

Žana Vukmirović
FOTOGRAFIJA

Haris Čalkić , Dejan Vekić, Amer Kuhinja
DTP

Dražen Musa
DESIGN

Start BiH
WEB DESIGN

Dženan Buzađić
MARKETING

Mevlida Novalić - direktor start.reklame@gmail.com T. +387 33 204 060 Adnan Čaušević adnanc@bih.net.ba
SEKRETAR REDAKCIJE

Enisa Mukić, Miroslav Kušević
DISTRIBUCIJA I PRODAJA

Mevludin Mekić
ŠTAMPA

UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac ŽIRORAČUNI 1610000030070011 /Raiffeisen Bank d.d./ 3060510000026862 /Hypo Alpe-Adria Bank/ 1410010013016207 / BBI Banka/

Vijeće za štampu u Bosni i Hercegovini
Magazin START je punopravni član Vijeća za štampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje magazina, obratite se VZŠ u BiH info@vzs.ba tel. + 387 33 272 270 tel/fax +387 33 272 271 Pokretanje magazina je omogućio Fond Otvoreno društvo BiH, njemačka organizacija za pomoč novinarima JHJ sa sjedištem u Bonu, Stiven i Nancy Chaning, NC. USA, USAID, PRESS NOW, OSI/BUDAPEST Sav materijal objavljen u magazinu Start BiH podliježe copyrightu i u vlasništvu je izdavača.

E

K

at na Balkanu je završio: na stadionima navijači, kada ih ima, više ne viču balije, ustaše ili četnici, nego komunjare, a to je ipak politički korektnije. Nadalje, Srbima više ne prijete muslimani ili neko drugi, nema veze što su vehabije nedavno proklinjale RS i njenu vlast, nego im prijete atomske centrale, one iz Japana, pa zemljotresi, poplave i druge prirodne nepogode i katastrofe. Zar to nije dobra vijest? svijet ništa nije naučio iz balkanskih iskustava. Eno se Grčka i Turska svađaju čiji je đevrek, a Slovenija i Austrija čija je tirolska kobasica. Hm... I na Balkanu je počelo naizgled bezazleno! nače, BiH je poprište raznih kontrasta: na jednoj strani specijalna policija i zaštitari štite pse koje je zatvorila neka žena, a na drugoj strani pas izgrize dječaka i samo ga njegova majka odnese do ljekara. Vlasti kažu da nema para za azile za pse, a pare leže svuda: u SAD-u novčić od jednog centa prodat za 1,15 miliona dolara. Istina, iskovan je 1792. godine i na njemu piše sloboda majke nauke i industrije, al’ da je posao dobar - dobar je. (Davno su Suljo i Mujo smislili da na kovanici od jedne KM treba bušiti četiri rupe i prodavati je kao dugme za dvije KM.) No neka im, sada će trebati svaku paru, jer ih je tužila ona prostitutka iz Brazila koju su službenici obezbjeđenja namamili, platili, pa navodno izbacili iz auta u brzini. E sad, tužba k’o tužba, biće da je kleveta, jer sigurno je prostitutka nešto izmislila ili je sama tražila da je izbace iz auta (blago Americi, njihova sporna ženska je prostitutka, pa je mogu omalovažavati, a naša princeza i još špijunka, pa joj ne mo’š ništa jer ima imunitet!), ali je zanimljiva reakcija predsjednika Baraka Obame koji je za svoje službenike rekao da su grupa budala! Zvuči poznato? Kada u BiH osvane kakvo političko ubistvo ili postavljena bombe uvijek neko iz vlasti kaže da su to naše budale ili neodgovorni pojedinci. Gdje li ti političari uče školu? no i Dragan Čović najavio da će do maja biti završena rekonstrukcija Vlade FBiH i da će u njoj biti ministri iz oba HDZ-a. Izgleda da se Čović preračunao kao da je matematiku učio po Veneu. ao da u Vladi FBiH i platforma-koalicija nemaju problema. Prvo su se Zukan Helez i Živko Budimir svađali tiho, dok nisu pukli pred TV-kamerama, onda su se SDA i SDP svađali oko budžeta, pa su se SDP i njihov potpredsjednik Željko Komšić zakačili oko budžeta i izmjena Ustava BiH

Niko ne razumije političare! Lako je otići u svemir ili operisati otvoren mozak, naučiti slova ili strani jezik kada imaš pet godina, ali postići politički dogovor...

A

D

N

M

6

A

oko funkcionerskih plata... Na kraju je Zlatko Lagumdžija morao sjesti za sto sa Miloradom Dodikom da popeglaju sve to i zaprijeti SDA da će biti izbačena iz koalicije. Još je nepoznato šta je dobio zauzvrat za podršku direktoru Ureda za veterinarstvo u BiH, ali kad-tad će se doznati. Uglavnom, SDA im je odgovorila tako što je Bakir Izetbegović bio protiv budžeta, ali je kasnije izjavio da koalicija SDA i SDP nema alternativu! Dodik kaže da ne bi imao ništa protiv da SDA ne bude u vlasti. On misli da ni BiH ne mora da postoji, samo što to nije rekao Lagumdžiji, nego u Srbiji gdje je izjavio da se BiH sprema za raspad. Zašto je BiH osuđena na političare koji do podne misle jedno, od podne drugo ili koji ne znaju šta govore? odiku je izgleda samo dosadno, pa podbada i provocira kao da je u Survivoru na pustom ostrvu. Kaže neki dan RS je država i BiH neće ući u NATO dok to RS ne odluči! Onda kaže da još nije dobio pismo u kojem ga Radovan Karadžić poziva da u Hagu bude svjedok odbrane jer je u doba rata bio opozicija i dobro razumije procese i tadašnje i sadašnje. Biće zanimljivo vidjeti šta će reći ako ode! ije mu lako: bliže se izbori! Mediji su pripremljeni, obećano im je više od milion KM i dato nešto, ali opozicija se ukrupnjava, perjanice su joj sa najčudnijom prošlošću za najjače opštine i gradove, mali im nisu zanimljivi jer nemaju para ni za izbore! U FBiH su zapeli kod TV-prenosa sjednica i dnevnog reda Gradskog vijeća Sarajeva i usvajanja budžeta u Grudama, ali imaju i drugih problema. inistar policije u Kantonu Sarajevo Muhamed Budimlić tvrdi da je 1.500 policajaca na proteste izmanipulisano i da pretjeruju što govore da su im cipele loše i uniforme sintetičke. Lagumdžija je pristao na taj iznenadni tajni sastanak sa Dodikom na kojem su donosili tajne odluke u interesu svih građana. Građani ne znaju ništa o tim dogovorima, ali oni to ne bi ni razumjeli, jer dogovarali su se dva predsjednika ili jedan državni ministar i jedan skoro državni predsjednik i šta tu narod ima da traži? Dosta im je što su svi vidjeli da su ova dvojica loše izgledala: Dodik je teško disao, a Lagumdžija je izgledao iscrpljeno. Ne razumije narod - nije lako biti političar! ko izaberu pogrešne advokate, moraju (Deltagrupi) platiti štetu pet ili devet miliona eura,
www.startbih.info

učio matematiku po Veneu
a i honorar advokatima. Ili će, na primjer, odgovarati pred sudom u Hrvatskoj samo zato što se zovu isto kao tamo neka kriminogena stranka s kojom nemaju ništa. Onda ako se ne dogovore da u livanjskom Kantonu 10 formiraju vladu dvije godine nakon izbora ili usvoje budžet do maja, CCI traži ostavke i prijeti da će kanton pasti u kolaps! Niko ne razumije političare! Lako je otići u svemir ili operisati otvoren mozak, naučiti slova ili strani jezik kada imaš pet godina, ali postići politički dogovor... alu na stranu. Stvarnu težinu života je iskusio Denis Grac, predsjednik Narodne stranke, koji je na jedan dan sjeo u invalidska kolica i pokušao da prošeta kroz obično gradsko naselje. Pao je više puta, a još više puta krenuo da padne dok je njegov pratilac, iskusni vozač takvih kolica, govorio da je dobro što ima noge. Grac je poslije pričao da je osjećaj u stolici užasan jer sasvim izgubiš kontrolu nad životom! Pitao je svog pratioca šta je ljudima u kolicima najpotrebnije u gradu, a on kaže toalet i da ratni i civilni invalidi budu izjednačeni u pomagalima, jer RVI dobiva stolicu od 3.000 KM, a civilni od 800 KM. BiH nije dobro! Srednjoškolci iz oba entiteta zajedno demonstriraju, žene zaposlene u trgovini ni ovaj 1. maj ne praznuju, a logoraši iz FBiH i RS se ujedinili u borbi za svoja prava. Nije bilo lako, ali smo morali, zaciju normalizovao stanje u Fudbalskom savezu BiH, što gospodina Osima preporučuje za predsjednika države! Pa i onaj efendija Zukorlić vjeruje da će pobijediti na predsjedničkim izborima u Srbiji ako ga podrži moćni bosanski reis Mustafa efendija Cerić. (Cerić bi, da može koga podržati, podržao sebe, ali izgleda da komšije ne znaju baš najbolje šta se dešava u BiH.) Načelnik opštine Trebinje D o b ro sav Ćuk se skoro pa izvinio Dubrovčanima, rekao je da žali! A dolaze i bolji dani: sunce je ugrijalo! I nema veze što bi kamate mogle porasti ko još živi od kamata? A ako je nekom loše, eno Njemačka treba veći broj inžinjera i zbog toga što ih nema godišnje gubi osam mineko pričao i da su kolektivni centri neuslov- lijardi eura. Pa ko voli nek’ izvoli, al’ nek’ ne ni za život, a tamo ljudi žive i 18 godina, ne- zaboravi da ni na zapadu nije sjajno jer osim ki su čak i rođeni tamo. Sad bi Nikola Špi- đevreka i tirolske, Rusima 2.000 tona nafrić koji štedi svaku paru u budžetu, pa nije te pobjeglo u zemlju i u rijeke, Nokia dobini u Njujork otišao, mogao pitati šta je on- la kreditni rejting bezvrijedno, Papa zatražio da tu neuslovno? Tako je pitao i za budžet- istragu kako povjerljive informacije o Vatiski novac: je l’ kome šta falilo prošle godine kanu, prvenstveno o nezakonitostima, nekada uopšte nije bilo budžeta? Pravi profe- slaganjima unutar Crkve i navodno pogrešsor! Najbolji kadar SNSD-a! nom upravljanju bankom, cure u javnost, a l’ ko kaže da je loše u BiH? Samo hrane i broj pčelinjih društava u cijelom svijetu je godišnje bude uvezeno za dvije milijarde prepolovljen! .S. Umrla je Mira Poljo. Bila je dobri duh KM! I nema veze što je prosječna plata 800, bh. sporta i djelovala je tiho, ali snažno. a potrošačka korpa 1.700 KM jer: fudbalski stručnjaci vjeruju da je Komitet za normali- Neka je prati vječni mir i spokoj.  kaže Murat Tahirović. Da se nisu ujedinili, morali bi pod šatore pred zgradu Parlamenta BiH, pa bi i njima pomeli šatore kao penzionisanim pripadnicima Oružanih snaga BiH zbog donatorske konferencije za izbjeglice. A slaba fajda od te konferencije: od tristotinjak miliona eura BiH će dobiti 60 ili 70 - donatori imaju informacije da je najviše izbjeglica u Srbiji. Oko te konferencije je

Š

U

A

P

7

Info

je l’ fasada baš fasada il’ samo dobra fasada?
Kantonalna inspekcija potvrdila da je zaustavila gradnju zbog odstupanja na sjeverozapadnoj fasadi, ali je znakovita i šutnja Al-Shiddi Grupe i Ans Drivea
Gradnja objekta Sarajevo City Centar na Marijin Dvoru u Sarajevu je obustavljena radi usaglašavanja tehničkih rješenja vezanih za izmjenu zahtjeva investitora, tvrde iz Uprave inspekcije Kantona Sarajevo. - Inspektor je krajem prošle godine, prilikom inspekcijskog pregleda, utvrdio odstupanja u odnosu na odobreni glavni projekat koja se odnose na izgled dijela sjeverozapadne fasade. Radi toga je postupajući inspektor, u skladu sa svojim ovlaštenjima i nadležnostima, poduzeo odgovarajuće mjere, utvrđene odredbama Zakona o prostornom uređenju KS, a postupak, koji je u nadlženosti Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, još nije okončan. U ovakvim slučajevima, investitor je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju dužan preduzeti mjere osiguranja građevine i susjednih građevina i površina, što je u ovom slučaju i učinjeno - kaže glasnogovornica inspekcije Kantona Sarajevo Vildana Bosno.
kAD STIŽE DIrEkTor?

ZAUSTAVLJENA GRADNJA SARAJEVO CITY CENTRA VRIJEDNOG OKO 250 MILIONA EURA

Podsjećanja radi, Sarajevo City Centar je trgovačko-hotelski kompleks čija gradnja bi investitora, Al-Shiddi Grupu, trebala koštati oko 250 miliona eura. U ovom kompleksu bi trebalo biti 105.000 kvadratnih metara korisnog prostora i, po najavama investitora, trebao bi zapošljavati više od 1.500 ljudi raznih profesija, jer će u sastavu centra djelovati luksuzni hotel iz lanca Shaza, poslovni centar, shopping centar na površini od 40.000 kvadrata, parkiralište na pet etaža pod zemljom sa više od 1.100 parking mjesta. Tokom proteklih mjeseci, od kada je gradnja zaustavljena, mediji u BiH su u više navrata špekulisali da je Al-Shiddi Grupa bankrotirala i da su zbog toga i radovi obustavljeni. U javnosti se, istina nezvanično, pominjala i informacija da je investitor iskoračio iz dozvoljenih gabarita objekta. U Magros Veletrgovini u Sarajevu, koja je većinski u vlasništvu Al Shiidi Grupe, kažu da ne mogu dati informacije o svom projektu. - Nitko od uposlenih u Sarajevu nije ovlašten za davanje bilo kakvih izjava za medije bez prethodne suglasnosti gospodina Al Shid-

dija, koji bi sredinom slijedećega mjeseca trebao doći u Sarajevo kada bi mogao dati odgovore - stoji u pismenom odgovoru iz Magros Veletrgovine. U preduzeću Ans Drive, koje je izvođač radova na ovom gradilištu, direktor Asim Dževlan nije odgovorio na naše telefonske pozive, niti u preduzeću, niti na mobilni telefon. Ukoliko se ispostavi da je Al-Shiddi Grupa zaista bankrotirala, Ans Drive će biti najugroženija.

Raiffeisen Bank International AG
Na dodjeli nagrada evropskim bankama za 2011. EMEA Finance magazin dodijelio je Raiffeisen bank d.d. Bosna i Hercegovina titulu najbolja banka u Bosni i Hercegovini. Raiffeisen Bank International AG dobila je prestižnu titulu najbolje banke u centralnoj i istočnoj Evropi i Zajednici nezavisnih država. Istoj banci je pripala i nagrada za naj-

Odluka o izborima 7. maja
bolju banku u Austriji te za najbolju investicionu banku u Austriji. - Ova priznanja potvrda su našeg zalaganja i ujedno ilustruju snagu i veličinu tržišnog udjela RBI-a u centralnoj i istočnoj Evropi. Uz nagradu časopisa Global Finance ovo je drugo priznanje našem radu u samo nekoliko sedmica - izjavio je Herbert Stepic, generalni direktor RBI-a. (s. m.)

Dva priznanja u nekoliko sedmica

A šta je s Mostarom?

Na sjednici Centralne izborne komisije BiH 26. aprila zaključeno je da se odluka o raspisivanju lokalnih izbora za 2012. donese 7. maja. Po riječima člana CIK-a Suada Arnautovića, očekuje se da se do tada razriješi i pitanje izbora za Gradsko vijeće Mostara.

Slučaj Medunjanin

Bh. imigrant u SAD-u Adis Medunjanin, optužen da je sudjelovao u uroti s ciljem da napadne sistem podzemne željeznice u New Yorku, bio je spreman i voljan žrtvovati se da bi na zahtjev AlKaide izazvao smrt, poručili su tužitelji u završnim riječima pred sudom u New Yorku. Tužitelj Berit Berger kazao je poroti da je Medunjanin bio predan u namjeri da izvede samoubilački napad na američkom tlu.
8

Adis se htio raznijeti

- Bio je spreman da oko sebe omota bombu, uđe u podzemnu željeznicu u New Yorku i raznese je - kazao je Berger u Okružnom sudu u Brooklynu. Medunjanin je uhapšen početkom 2010. godine i tada se izjasnio kako se ne osjeća krivim za optužbe koje ga terete da je s dvojicom školskih kolega porijeklom iz Afganistana htio izvesti tri koordinirana samoubilačka napada na stanicu podzemne željeznice na Manhattanu. Ako bude osuđen prijeti mu doživotni zatvor. (s. a.)
www.startbih.info

Info
U Sindikatu građevinarstva BiH ne znaju šta se dešava na ovom gradilištu jer zaposlenici Ans Drivea nisu njihovi članovi, kaže predsjednik tog Sindikata Šaban Kadirić. U Institutu za materijal i građenje Građevinskog fakulteta u Sarajevu, koji je inače angažovan kao nadzorni organ na ovom projektu, direktor Muhamed Madžarević kaže da nisu ovlašteni davati izjave za medije i da je za to zadužena agencija Tirada u vlasništvu Vlastimira Mijovića. Mijović, pak, kaže da Tirada već pet godina ne sarađuje sa Al Shiddi Grupom. Podsjećanja radi, Al Shiddi Grupa je prije nekoliko godina na tenderu Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo kupila preduzeće Magros sa pripadajućim nekretninama, srušila postojeći objekat na Marijin Dvoru i počela gradnju velikog tržnog centra. Za Magros su u to doba, zbog nekretnina koje je to preduzeće imalo u svom vlasništvu, bila zainteresovana i neka preduzeća iz BiH. Početak gradnje su pratile brojne kontraverze o ovoj investiciji kojima se otvaralo pitanje da li Al Shiddi Grupa ima dovoljno novca za ovu investiciju, koja banka će odobriti i koliki kredit, a sam Al Shiddi je bio dovođen u bliske veze sa Bakirom Izetbegovićem, aktuelnim članom Predsjedništva BiH. Direktor Al-Shiddi Groupe Sulaiman al-Shiddi je prošle godine u intervjuu za sarajevsko Oslobođenje najavio da će Sarajevo City Centar biti otvoren ove godine. Najavio je i da su pažljivo odabrali poznatu internacionalnu marketinšku kuću koja će biti zadužena za izdavanje, upravljanje i vođenje centra u kom će biti smješteni svjetski poznati brendovi. Agencija za privlačenje stranih invesitcija je Al Shiddi Grupu ocijenila kao jednog od dva najveća investitora u BiH 2010. godine, sa investicijom od 35 miliona eura uloženih u obnovu hotela Bristol i početak gradnje Centra. (r. č.)
NAGrAĐENI ZA INVESTICIjE

SVjETSkE NASLoVNICE

Sječanje na žrtve prošlogodišnjeg tornada

Početak ekološke kampanje protiv plastičnih vrečica

Otišao Amir Zelić

Velika porodica je izgubila velikog oca
Srce je ubilo još jednog čovjeka koji je imao veliko srce: u Sarajevu je posljednje aprilske subote ukopan Amir Zelić, direktor Doma za djecu bez roditeljskog staranja Bjelave. Zelić je umro u 55. godini života. Njegovi saradnici kažu da je dugo imao zdravstvenih problema. Djeca u Domu to, međutim, nisu osjećala. Zelić je, kažu oni koji to znaju, činio sve da ta djeca osjete i dobiju normalan život u kojem su svi jedna velika porodica... Tim kojeg je vodio nastavlja tim putem... (s. v.)

Vremenske prilike zemljoradnicima ulijevaju nadu

Kraj nekadašnjeg giganta
Sarajevska berza objavila je 27. aprila da su dionice Vranice d.d. Sarajevo prebačene na subsegment Slobodnog tržišta za emitente u postupku stečaja. - Kod ovog emitenta otvoren je stečajni postupak prema rješenju Općinskog suda u Sarajevu, od 13. aprila 2012. godine - saopćila je berza. (s. s.)

Vranica u stečaju

Proljetni odmor u Yosemite nacionalnom parku

9

Info
brojkE
Krajem marta na evidencijama službi zapošljavanja u BiH bilo

Evropska komisija Hrvatskoj

Prvo pitajte, pa mijenjajte
Evropska komisija traži od Hrvatske da ju se konsultira kada se žele mijenjati stvari koje su dogovorene tokom pristupnih pregovora, u slučajevima kao što su promjene zakona o sprečavanju sukoba interesa, izjavio je glasnogovornik Komisije Peter Stano. - Pozivamo Hrvatsku da nas konsultira prije nego što ide u promjene - odgovorio je Stano zamoljen da komentira reakcije hrvatske vlade na izvještaj Komisije o monitoringu za tri poglavlja. U njemu je EK naveo da odbacivanje kriterija za imenovanje članova nadzornih i upravnih odbora u javnim poduzećima, što je dogovoreno tokom pristupnih pregovora, izaziva zabrinutost.

je 542.726 osoba, što je za 977 manje nego mjesec ranije Na predstojećim vanrednim izborima u Grčkoj učestvovat će 32 stranke Općina Doboj će u narednih deset godina za kredite vraćati če-

Hrvatski premijer Zoran Milanović je, komentirajući primjedbu Brisela zbog imenovanja političara u nadzorne odbore državnih tvrtki, odgovorio da se njegova vlada ni pod kojim uvjetima neće odreći tog prava.

Sprema se nova direktiva

I EU oduzima opljačkano
tiri miliona KM godišnje Evropska komisija predložila je evropski budžet za sljedeću godinu od 137,9 milijardi eura Sportsko ribolovna zajednica i GIKIL ubacili su u jezero Modrac

Ministri pravosuđa zemalja članica EU nastavljaju razgovore o prijedlogu direktive o zamrzavanju i oduzimanju imovinske koristi stečene kaznenim djelima, koja bi trebala omogućiti lakši obračun s prekograničnim kriminalom. Procjenjuje se da godišnje stotine milijardi eura završe u džepovima mafijaških i zločinačkih organizacija, a samo na trgovini drogama zarađuje se oko 100 milijardi eura godišnje. Nova pravila trebala bi omogućiti lakšu zapljenu nezakonito stečenih sredstava prenesenih na treće osobe.

Međunarodna svemirska stanica

Slijetanje uspjelo

700 kilograma šarana MVP BiH za zakup diplomatskokonzularnih predstavništava u svijeta mjesečno plaća više od 350.000 KM Fond za pomoć djeci UN-a kaže da u svijetu godišnje umre 1,4 miliona

Karla Vanesa Perez u bolnici

Devetorke 20. maja?
Meksikanka Karla Vanessa Perez, koja očekuje devetorke - šest djevojčica i trojicu dječaka, održava trudnoću u bolnici u glavnom gradu pokrajine Saltillu. Višestruka trudnoća Perezove posljedica je tretmana umjetne oplodnje, a agencija Notimex javlja da se porod očekuje 20. maja. - Još je rano razmišljati o imenima djece. Najprije pričekajmo da sve dobro prođe - rekla je Perezova.

mladih uzrasta od 10 do 19 godina Banjalučka Mljekara na kraju 2011. imala je gubitak za 7.236.492 KM veći od vrijenosti njenog kapitala Ministar privrede Njemačke Philipp Rösler 2012. očekuje privredni rast od 0,7 odsto Južna Koreja je 2011. kupila 107.000 tona američke govedine
10

Dva ruska i jedan američki astronaut sletjeli su u Kazahstan nakon šest mjeseci provedenih na Međunarodnoj svemirskoj stanici ISS, saopćio je ruski Centar za kontrolu svemirskih letova Tsoup, prema slikama koje je objavila Nasa. - Slijetanje uspjelo - pisalo je u poruci koja se pojavila na ekranima Tsoupa. Rusi Anton Šklaperov i Anatolij Ivanišin, kao i Amerikanac Dan Burbank spustili su se na zemlju svemirskim brodom Sojuz. Tri astronauta su na ISS poletjeli s kosmodroma Bajkonur 14. novembra 2011. Nova ekipa će poletjeti 15. maja s Bajkonura i pridružiti se Rusu Olegu Kononenku, Amerikancu Donu Pettitu i Holanđaninu Andreu Kuipersu koji su sada na ISS-u.

Stručnjaci o sjevernokorejskom oružju

Nema raketa, to su makete
Šest novih zlokobnih projektila koje je Sjeverna Koreja pokazala na raskošnoj vojnoj paradi 15. aprila, nespretne su makete, tvrde analitičari. - Čini se da je pokazano oružje mješavi-

na komponenti projektila na tekuće gorivo i čvrsto gorivo, koje nikada ne bi mogle letjeti zajedno. Lelujave oplate raketa pokazuju da je metal pretanak da izdrži let. Svaka raketa je malo drugačija od drugih, iako su sve navodno od istog proizvođača. I na kraju, rakete uopće ne odgovaraju lanserima na koje su postavljene. Nema sumnje da su ti projektili makete - napisali su Markus Schiller i Robert Schmucker iz njemačke kompanije Schmucker Technologie koja savjetuje NATO u pitanjima raketne tehnologije.
www.startbih.info

Interview

radnika nema ni u Zakonu o radu
Slobodno mogu reći da imamo mafijaške lobije koji su izuzetno usko vezani sa političarima, mislim da čak diriguju zakone l Tito je poslije onog rata imao kazane i tačkice dok se zemlja nije počela oporavljati, dok su kod nas radnici s kapija poslani na čekanje l Položaj rudara nešto popravljen kroz stvaranje konzorcija, iako ni oni još nisu ni blizu pravima zaposlenih u Elektroprivredi BiH
rubina Čengić rubina@startbih.info
ra ZGoVarala:

ISMET BAJRAMOVIĆ, PREDSJEDNIK SAVEZA SAMOSTALNIH SINIDKATA BiH

Šta ove godine u BiH obilježava 1. maj? - Oko 70.00 ljudi nema plaćene doprinose; na čekanju je još uvijek oko 10.000 ljudi, iako zakon više ne poznaje tu opciju, posebno u realnom sektoru; mnogo je ljudi kojima plate kasne i više mjeseci. Evo, recimo, doprinose ne plaća GRAS, namjenska industrija, KTK, Agrokomerc, Krivaja, ponegdje administracija... To je ogroman broj ljudi koji nemaju prava iz oblasti rada. Bojimo se da će ove godine biti i sve više otpuštanja i smanjenja prava i plata, neće biti investiranja i zapošljavanja... To ne treba vezivati za globalnu ekonomsku krizu, jer kod nas je kriza od rata pa na ovamo i mi nemamo sistemski pristup rješavanju problema koje konstatujemo. Konstatacije su dobre, ali samo za uvod, a kod nas se ne ide dalje od njih. U takvom ambijentu je 1. maj već godinama sve teži i teži i Savez je sve više u problemima, ali ne da se ne snalazimo, nego smo nemoćni, jer naše članstvo ne gleda na 1. maj kao na da-

tum u kom imaju i pravo i obavezu da kažu ne malim platama, ugnjetavanju, iskorištavanju, smanjenju plata i da traže investicije, poboljšanje standarda... Kako da kažu ne kada se boje otkaza bez obrazloženja, jer novi vlasnici preduzeća kažu da će u roku od sat naći 500 novih radnika u krugu od sto metara od preduzeća? - To je najnovija konstatacija i ministra finansija Nikole Špirića koji je rekao da ima nekoliko hiljada ljudi koje može da zaposli umjesto onih koji štrajkuju. Jedan kolega iz Saveza je komentarisao da ima i hiljadu ljudi koji mogu biti ministri, ali to su najniži udarci. Problem koji imamo jeste da sama vlast ili čelni ljudi u vlasti krše zakone ili ih ne poštuju, a međunarodne konvencije o radništvu zabranjuju prijetnje radnicima koji najavljuju štrajk ili demonstracije. Drugi problem je što kod nas još niko nije platio kaznu do 100 hiljada KM ili krivično odgovarao i otišao u zatvor zbog prijetnji radnicima i nepoštivanja zakona, neBudŽet JaČi od ustaVa

KaPitalisti Vode rat
Zašto u BiH nema masovnih štrajkova i demonstracija radnika? - Sindikati su interesne zajednice i oni bi tebali predvoditi štrajkove, ali štrajkova nema jer su velike kompanije uništene, proizvodnja je usitnjena i nema kritične mase da pokrene štrajk. Istovremeno, Savez sindikata FBiH ima 23 granska sindikata koji imaju različite probleme i različite interese. Isitna je da imaju i određene zajedničke aktivnosti, ali Savez može djelovati tek kada se granski oko nečeg dogovore. Je li to usitnjavanje tajna kapitalizma jer onemogućava ili otežava štrajkove? - Da! Rekli su mi da ima neka Crvena knjiga, ja je nisam vidio, ali navodno je to deset zadataka za BiH, a jedan je slabljene sindikalnog pokreta. To jeste tajna kapitalizma i ja se bojim da nam se desi nešto slično kao u Grčkoj, gdje su sindikati bili veoma nezainteresovani dok nije došlo do ovog što sada imaju. Dakle, sve zavi12

si od trenutka, ali i mase, a kod nas generalnim štrajkom zovu okupljanje 50 ljudi ispred zgrade Vlade FBiH. Mislim da kod radnika ima straha, ali ima i dosta obaveza kod onih koji rade. Dobro bi bilo da imamo sistem kao u Francuskoj gdje jedan radnik, ako mu prijeti opasnost, može da stane i ne radi, a zakon ga štiti. Problem kod nas je i to da su ljudi dezorijentisani, ubijeni u glavu, jer su ih uništili rat i brzi prelaz u kapitalizam. Ali, ima i savjesti: radnici vam i danas kažu naša fabrika, a ona promijenila tri vlasnika, pa onda ne daju tužiti, ne daju prekidati proizvodnju. Evo, recimo, u Hidrogradnji su zbog toga dobili tri sindikata, u Željeznicama ih je šest, a onda se uključe i uprave, pa posvađaju radnike. I sinidikati su, na žalost, podijeljeni. Da smo ostali regionalno povezani kao neposredno pred rat, mogli smo mnogo više uraditi. Problem je što sindikati po regijama misle da mogu sve sami.
www.startbih.info

Interview

Foto:

rubina Čengić

13

Interview
go imamo apsurdnu situaciju da sudovi oslabađaju sve što dođe pred njih po ovom osnovu. Slobodno mogu reći da imamo mafijaške lobije koji su izuzetno usko vezani sa političarima, mislim da čak diriguju zakone. Uostalom, kako drugačije da objasnim činjenicu da Parlament FBiH ne usvaja zakon o prekršajima koji predviđa kaznu od 100.000 KM za jedan nepotpisani ugovor o radu? Ali ima li uopšte radništva i radnika u BiH ili su svi zaposleni u upravi? - Naizgled nevažno, ali radnika više nema čak ni u Zakonu o radu, sasvim su izbrisani i postali su uposlenici ili poslo. primci. Ne znam da li je to slučajno ili namjerno, ali u Zakonu o radu nigdje ne piše radnik i to je strašna kontradikcija. Za mene su, i to često ponavljam iako mi je Edhem Bićakčić zbog toga rekao da sam boljševik, riječi radnička klasa najljepše riječi. Kada sam postao predsjednik Saveza, ja sam i uposlenike u upravi nazvao radničkom klasom. Oni su se bunili, ali kada sam im objasnio, shvatili su i sada im smeta kada ih ne zovem tako. Dakle, u ovom sistemu su radnička klasa svi koji rade i privređuju, jer i u organima uprave, osim , funkcionera ili gospode, ima i čistačica, domara, ljudi sa srednjom stručnom spremom koji rade od zvijezde do zvijezde. Problem je sa pravima koja nisu ista i to dovodi do raslojavanja, a to su sve posljedice rata. Mi smo, naime, poslije rata imali donatorske konferencije na kojima je dodjeljivan novac za jačanje uprave i administracije, krenuli smo u tržišnu privredu očekujući da tržište uredi odnose među klasama, a imali smo državu koja je bila sasvim razrušena i praktično nije postojala. Pa Tito je poslije onog rata imao kazane i tačkice dok se zemlja nije počela oporavljati, dok su kod nas radnici s kapija poslani na čekanje, a institucije su zapošljavale ljude i realizovale projekte. Imali smo situaciju da SAD donira 80 miliona dolara za gradnju efikasnije uprave. To jeste bilo dobronamjerno, ali su naši političari od tog novca zapošljavali, a ne obučavali, to nije bilo pitanje tržišta ili obnove, nego se bježalo u lakša rješenja. Tako smo od početka gradili raslojavanja. Pa sjetite se da u Parlamentu BiH poslije rata nije bilo nikakvih naknada, nego cigarete i još ponešto, a gledajte gdje smo sada došli. Nema privrede koja to može da pokrije. Da se razumijemo, ja nemam ništa protiv plata u vanprivredi, ali ne možete žnjeti prije nego posijete. Išlo se pogrešnim putem i sada je veoma teško riješiti situaciju u kojoj imate jednog penzionera na jednog ili 1,2 zaposlenih i manje od 100 hiljada zaposlenih u proizvodnji naspram mnogo više zaposlenih u uslužnoj djelatnosti i upravi. S druge strane, definicije rada iz međunarodnih akata kažu da za kao iz Zakona o radu i definisao približno iste početne osnove i najnižu cijenu rada od 1,95 KM po satu, iako bi to trebalo biti 2,05 KM bruto. Ali, problem je to što se sada pojavljuje sve više zahtjeva za izmjenu kolektivnog ugovora, jer je i to teško plaćati. To pokazuje na kojoj granici se nalaze ekonomija i privreda u BiH, posebno sektor koji proizvodi - metalci, tekstilci, građevinci. Rudara nema u tim zahtjevima, jer je njihov položaj nešto popravljen kroz stvaranje konzorcija, iako ni oni još nisu ni blizu pravima zaposlenih u Elektroprivredi BiH Problem BiH. je što država nema ni plana ni projekcije, nema strategije. Prije rata su postojale petoljetke i planovi, a sada više nema dirigovane privrede, nego tržište, što je propast za državu razrušenu kao naša. Na to sve je došla privatizacija i to kroz fondove koji nemaju ni novca ni investicija, pa mešetari i mafija, pa na sve to političari koji ne govore o tome kako zaposliti ljude, nego otvaraju velike političke teme i hvale se kako je kod nas jeftina radna snaga. Da li je nepravedno izjednačavati radnike koji plate primaju iz budžeta i one koji sami stvaraju svaku paru? - Ovi iz budžeta imaju zagarantovana prava, jer će budžet uvijek postojati, on je skoro pa jači od Ustava jer ako nema budžeta, raspisuju se vanredni izbori. Dakle, oni zaista imaju određeni vid garancije, dok privatnici ganjaju ekstra profit pričom da nema repromaterijala, da su skupe struja i sirovine, da nema para za plate... U privredi su plate oko 500 KM ili manje, a prosjek u FBiH je oko 800 KM. Znamo kako se gradi taj prosjek: čine ga oni koji su potpisali ugovor koji mu garantuje određena prava, a ne rudari koji imaju obavezu da iskopaju toliko i toliko ili radnice iz tekstilne industrije. Razumiju li političari radnike? - Nekoliko puta sam predlagao da političair ili njihovi najbliži saradnici ili vozači odu autobusom do visoke peći u Zenici, samo da vide kako to izgleda, da sretnu marsovce, one momke koji rade u azbestnim odijelima i sjaje kao da su na Marsu za platu od 450 ili 500 KM, ali neće. Van BiH su ta mjesta daleko bolje plaćena i imaju daleko veću brigu i pažnju društva, ali kod nas su izgleda daleko od očiju i ograđeni žicom. Malo ko razumije probleme radnika. Sindikati su ravnopravan član ekonomskosocijalnih vijeća. Kakvog smisla imaju ta tijela i u čemu se ogleda to partnerstvo, koja je dobrobit?
www.startbih.info

iste ili slične poslove ljudi trebaju imati iste startne plate, ali to kod nas nije tako, pa smo došli do toga da djeca više ne studiraju građevinu ili mašinstvo jer im je to teško i kasnije loše plaćeno, nego idu na pravo ili drugdje. E, sada, kako to riješiti? - Mislim da mi donekle to rješavamo opštim kolektivnim ugovorom koji je proiste-

loPoVima odGoVara oVaKVo stanJe

smiJu nam se ZBoG Članarine
Da li će sindikat pružiti zaštitu i radniku koji nije član sindikata? - Mi to radimo, ali nam se kolege iz svih drugih zemalja smiju jer to ne treba raditi tako. Oni imaju tradiciju 100 godina sindikata i pomoć dobiva samo član koji plaća članarinu, a mi se po inerciji od rata vodimo mišlju da neki ljudi ne mogu platiti, da nemaju odakle i nastojimo
14

pomoći i onima koji nisu članovi. Ali, to ne može tako u nedogled, i mi moramo stvoriti neko oružje zbog čega bi neko želio biti član sindikata. Sada je situacija takva da imamo potrebu da se hvalimo da imamo mnogo radnika u članstvu, ali da ih malo plaća članarinu, ali ja bih više volio da ih je manje, ali da su svjesni značaja tog članstva i svojih prava i obaveza.

Interview
- I sam često razmišljam o tome i pitam se koji je efekat te saradnje ako se stanje ne poboljšava ni za promil. Ekonomsko-socijalno vijeće FBiH čini 21 čovjek, po sedam predstavnika Vlade FBiH, poslodavaca i sindikata i to bi tijelo samo po sebi moglo biti jače od Vlade, ali uvijek stanemo na formalnosti: ESV FBiH je samo savjetodavno tijelo. Ali ako je neko dobronamjeran, onda uvažava stavove savjetodavnog tijela? - Sve češće imamo takvu situaciju. Sindikat je pokazao interesovanje za, između ostalog, zakone o šumama i koncesijama, jer nam je važna njihova primjena. Oni donose radna mjesta i obustavljaju lopovluk u tim oblastima, ali trenutno stanje je takvo da izgleda da nekom u ovoj državi ne odgovara normalan rad i sređeno stanje, a to su lopovi i oni koji ne znaju raditi. Problem je i to što akademska zajednica šuti. Savez sindikata FBiH je sa aktuelnom vlašću potpisao i protokol o saradnji o čijem se mogućem raskidanju u posljednje vrijeme mnogo priča. Šta je, ili koliko je, iz tog protokola urađeno? - Moj lični stav je da taj protokol ne treba raskidati. On nas ni na kakav način ne ograničava u radu, a definisan je na bazi naših stavova i predviđa usvajanje niza zakona i njihovu provedbu: zakon o koncesijama, o radu, o štrajku, o reviziji privatizacije... Svi ti zakoni su u proceduri... Zar to, onda, nije razlog da se taj protokol revidira ili...? - Ne, nego da tražimo da se provede, a da bi ga proveli, moramo mijenjati pristup. Do sada smo bili fokusirani na socijalni dijalog, ali sada slijede štajkovi i protesti. Savez sindikata već mjesecima nije zadovoljan provođenjem ovog dogovora i blizu smo tome da organiziramo niz protesta i blokada kako biProtestanti idu Pred Parlament

Kolike su plate čelnika sindikata? - Moja plata je 2.400 KM bez radnog staža i određuje je Glavni odbor. Nije tabu tema i o tome se može razgovarati, ali ja ne znam plate kolega u granskim sindikatima, iako smo zagovarali da se uspostavi neka hijerarhija, pa da predsjednik Saveza ima najveću, a granski niže plate. Za razliku do ranijih vremena, mi ne znamo da li sindikati imaju tajne fondove. Savez zavisi od onih sredstava koje granski uplate kao članarine, to bi trebalo biti pet posto od ukupno ubrane članarine, ali ono što sada dobijemo, dobijemo pod pritiskom. Mi imamo 32 zaposlena, imamo na terenu predstavnike kojima dajemo plaću i imamo pravnu i ekonomsku pomoć. Pedeset posto novca obezbjeđujemo od iznajmljivanja dijela zgrade i to ni blizu nije dovoljno jer za sada imamo tri pravnika i nešto u granskim sindikatima, a po potrebi angažujemo i advokate koje treba platiti. Uloga Savaza je važna zbog zakonodavne procedure, jer treba svaki zakon čitati i analizirati, zauzeti stav i dati mišljenje. Dakle, nemamo novca za stručne ljude, ali kada bismo ih imali, mogli bismo 10 puta više pružiti, imali bismo veće mogućnosti djelovanja. Možda smo pretjerali formirajući mnogo granskih sidnikata. Što se tiče povlastica, svi kukaju, ali niko ne da funkciju i uvijek se isti ljudi vrte na funkcijama. Evo i ja sam bio 16 godina na čelu metalaca. Možda je to i potreba za javnim angažmanom, ali smo u politiku zakasnili, pa se moramo krčkati u ovom našem loncu. Nama sada trebaju mladi ljudi i za granske sindikate i za Savez. U RS je nešto bolje i lakše, jer oni su centralizovani, a to je bolje i jednostavnije i zbog akcije i zbog kontrole.

Plata 2.400 Km

smo pokušali natjerati vlast da provodi stavove Saveza sindikata. Ako to ne pokaže rezultate, onda ćemo tražiti da odu s vlasti. I zašto bi se mi povlačili iz nečeg u čemu smo u pravu? S druge strane, jako je važno da tamo piše da smo mi samostalni u svom djelovanju, dakle, nas taj dogovor ne sputava i ne sprečava da organizujemo štrajkove ili demonstracije. Piše i da će vlade na svim nivoima u svoje programe ugraditi naše stavove. Izlaženjem iz tog dogovora mi bismo oslobodili vlade obaveza iz njega. Mi posebne zamjerku imamo na rad Parlamenta FBiH koji je neefikasan i dozvoljava da padnu krucijalni zakoni poput ovih o šumama i prekršajima. Ne može program rada vlade i parlamenta nametati opozicija. Šta ćete poduzeti prema Parlamentu FBiH kako bi krenuo s mrtve tačke na kojoj se nalazi? - Biće protesti. Mi ćemo 1. maj ove godine obilježiti proširenom sjednicom Glavnog odbora Saveza na kojoj ćemo govoriti o protokolu o saradnji koji imamo sa vlastima, objaviti neke važne odluke i zahtjeve i najaviti proteste. Makar da ih najavimo za 1. maj ako ih već ne možemo organizovati. Na žalost, ne možemo promijeniti svijest naših ljudi i objasniti im da je najbolje rješenje za 1. maj protestvovati. Ali ako ih ne možete izvesti na ulicu 1. maja, kako ćete organizovati masovne proteste u narednom periodu? - Odluka Glavnog odbora je da Parlament i Vlada u maju moraju izvršiti dogovorene obaveze. Procjene su da protest mora biti u neradne dane da ljudi ne bi trpili zbog toga i biće usmjereni prema Parlamentu. Možda je vaše pitanje dobar pokazatelj, ali radnici moraju shvatiti da neko drugi neće riješiti njihove probleme i da oni to moraju sami. Nema da oni kojima nisu plaćeni doprinosi sjede u kafani i gledaju kako oni na čekanju traže povezivanje staža i protestvuju. Važno je i da članovi sindikata imaju informacije o imovinskom stanju svojih vođa, jer vlast sve nas poistovjećuje sa radnicima i zato je važno da svi znaju o nama šta imamo, kako smo stekli i važno je da se to može provjeriti. Bojite li se da radnici sve manje vjeruju u sindikat, da sumnjaju da sindikalne vođe šuruju s političarima? - Vjerovatno ima i toga jer ljudi više ne vjeruju ni sebi a kamoli Savezu ili sindikatu. Bilo je pitanja šta će predsjednik u Parlamentu u prvom redu i to s kravatom, ali to je smiješno za sve sindikalce u svijetu. Jer, šta bi bilo da on ne sjedi tamo? Je l’ treba da bude prljav u zadnjem redu ili da se tajno sastaje sa direktorima? Bez mog sastanka sa premijerom, ministrom ili predsjednikom stranke nema rješenja. Pa i rat je završen tako što su za sto sjeli neprijatelji. Uloga predsjednika sindikata je da se sreće i razgovara, a ne da sjedi u kancelariji ili da ide od štrajka od štrajka. Predsjednik vodi politiku Saveza sindikata, ona nije daleko od politike neke države, pa stoga mora biti oprezan, ne smije dozvoliti da neko uzjaše sindikat, mora paziti da se zakoni usvajaju i provode... l
15

Čuda tranzicije

BOSANSKOHERCEGOVAČKA PRIVREDNA SLIKA DANAS VIŠE NIJE NI NALIK ONOJ PREDRATNOJ

Industrijski sunovrat je P
Od milion zaposlenih prije rata u industriji je radilo njih 470.000, od 700.000 zaposlenih danas u industriji ih je 180.000  I prije rata i danas Sarajevo je imalo i ima oko 6.000 firmi, ali one sada imaju više od sto hiljada radnika manje
PIŠE:

Energoinvest danas

Zdravko Čupović zdravko@startbih.info

P

rema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u Bosni i Hercegovini je krajem osamdesetih godina prošlog vijeka bilo zaposleno 1,05 miliona radnika, od čega skoro 470.000 u industriji.
METALCI DOMINIRALI

Dvije i po decenije kasnije, podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je krajem 2011. u BiH bilo zaposleno nepunih 700.000 radnika, od čega na one u industriji otpada manje od 180 hiljada, što je skoro 300 hiljada manje nego prije rata. Na području Sarajeva, kao industrijskog centra, egzistiralo je oko 6.000 privrednih subjekata, a od ukupno 220.000 zaposlenih, u privredi je radilo njih 172.000. Najveći broj radnika, više od 50 posto, zapošljavali su tadašnji sarajevski giganti Energoinvest, Unis, Šipad, Famos i UPI. U Privrednoj komori Kantona Sarajevo su nam rekli da je, po tadašnjim statističkim pokazateljima, izvoz iz Sarajeva iznosio više od
16

milijardu američkih dolara. U strukturi prijeratne privrede dominantno mjesto imala je industrija, koja je stvarala više od 40 odsto ukupnog prihoda privrede, dok su trgovina i građevinarstvo dijelili drugo mjesto. Unutar industrije značajno je napomenuti da je metalni sektor bio dominantan, a posebno metaloprerada, proizvodnja električnih mašina i uređaja, proizvodnja saobraćajnih sredstava, mašinogradnja, metalurgija. Pored metalnog sektora značajne su bile i proizvodnja i prerada drveta, prehrambena industrija, farmaceutska industrija, tekstilna i proizvodnja obuće i galanterije.

OD INDUSTRIJE DO TRGOVINE
U Privrednoj komori Kantona Sarajevo kažu da je nakon rata bitno izmijenjena privredna slika Sarajeva. Po podacima za 2010. godinu, po ukupnom prihodu dominira trgovina sa oko 55 odsto, zatim prerađivačka industrija sa 15,5 odsto, saobraćaj, skladištenje i veze sa 11,4 odsto. Kada se posmatra dobit, na prvom mjestu su

saobraćaj, skladištenje i veze sa 33,8 odsto, trgovina sa 32 odsto, zatim i prerađivačka industrija 26,4 odsto. Slična je situacija i kod zaposlenosti. Najviše je zastupljena trgovina sa 35,2 odsto u ukupnom broju zaposlenih u privredi, zatim saobraćaj, skladištenje i veze sa 20,1 odsto, prerađivačka industrija sa 19,1 odsto i građevinarstvo sa 10,6 odsto.
www.startbih.info

Čuda tranzicije

e POMEO i 300.000 radnika
Na rang listi velikih preduzeća u BiH po ukupnom prihodu u 2010. koju je sačinila Privredna štampa d.o.o., na prvom mjestu se nalazi Elektroprivreda BiH sa 4.959 zaposlenih i prihodom od 885 miliona KM, ASA Prevent group (4.626 zaposlenih, 730 miliona KM prihoda), BH Telecom (3.401 zaposlenih, 600 miliona KM prihoda), Konzum (2.576 zaposlenih, 555 miliona prihoda), ArcelorMittal Zenica (3.050 zaposlenih, 532 miliona prihoda), Aluminij (902 zaposlena i 517 miliona prihoda), Telekomunikacije RS (2.327 uposlenih i 488 miliona prihoda), Energoinvest (741 zaposleni i 397 miliona prihoda), Elektroprivreda HZHB (1.815 zaposlenih i 382 miliona prihoda), a na desetom mjestu se nalazi tešanjski Hifa Oil sa 20 zaposlenih i prihodom od 327 miliona KM.

Šipad danas

Ratne slike UNIS-a

10 NAJVEĆIH PO PRIHODIMA U BIH

U Komori ističu da je ratna kataklizma nanijela ogromne štete sarajevskoj privredi uslijed gubitka tržišta, posebno inostranog kojeg su veliki sistemi - korporacije Energoinvest, Unis, Šipad, UPI, Famos, Zrak, Hidrogradnja, Unioninvest i drugi - decenijama brižljivo osvajali i time Sarajevu, Bosni i Hercegovini i njenim regijama obezbijeđivali pozitivan vanjskotrgovinski bilans koji je 1990./’91. iznosio oko 300 miliona dolara. Danas se, međutim, na tržištu rada u Kantonu Sarajevo bilježe negativna kretanja. Tako je, na primjer, u oktobru 2011. godine u Sarajevu bilo ukupno 133.604 zaposlenih. Od toga je u privrednim djelatnostima radilo njih 71.631, dok je procijenjeni izvoz oko 770 miliona, ali maraka. - Ako se zna da je približno isti broj kompanija, oko 6.000, bio i 1991. i danas, te da je broj zaposlenih u tim firmama tada iznosio 172.000, a danas svega 70.000, lako je zaključiti da današnja mala i srednja preduzeća nisu mogla zamijeniti nekadašnje gigante, niti po broju zaposlenih, niti po količini proizvodnje, kao niti po vrijednosti izvoza - kažu u sarajevskoj Komori. Ovdje napominju da opadajući trendovi u industriji Sarajeva hitno nalažu da se organi vlasti u Kantonu i šire, u saradnji sa komorskim sistemom, kao i predstavnikom poslovnog

ZA GIGANTE NEMA PRAVE ZAMJENE?

sektora, više angažuju i poduzmu konkretne mjere za pomoć privredi i da u narednom periodu ne samo zadrži dostignuti nivo, nego i da značajnije pokrene svoje kapacitete i otvori nova radna mjesta. - Privredi su neophodni reformski potezi, a mi godinama upozoravamo da je industrija zapostavljena - dodaju u Komori.

BNT - Bratstvo Novi Travnik
KRAH VOJNE INDUSTRIJE

Slična situacija je i u ostatku zemlje u kojoj su nekad među najrazvijenije industrijske centre spadala mjesta koja se nalaze na prostoru sadašnjeg Srednjobosanskog kantona. Najrazvijenija privredna grana tu je bila namjenska industrija čiju su okosnicu činili giganti poput BNT - Bratstvo Novi Travnik koji se bavio izradom teškog naoružanja i mašino17

Čuda tranzicije

1.500 - 1.800 zaposlenih TE Ugljevik (danas RiTE Ugljevik sa 1.655 radnika) TE Gacko (danas RiTE Gacko sa 1.579 radnika) Rudnici obojenih metala Srebrenica Koksno-hemijski kombinat Lukavac (danas 50 odsto manje) BNT Kovačnica Novi Travnik (danas oko 200 radnika) Trebinje Tex (danas ne postoji) Ukrina tekstilna industrija Derventa Saniteks Velika Kladuša Izbor Brčko 2.000 - 2.500 zaposlenih Rudnik Banovići (danas 50 odsto manje) Rudnik Breza Rafinerija nafte Bosanski Brod (danas 1.655 radnika) Rudnik željezne rude Ljubija Aluminij Mostar (danas 902 radnika) Tvornica alatnih strojeva Banjaluka Natron Maglaj (danas 50 odsto manje) Famos fabrika mjenjača Hrasnica Fabrika celuloze Prijedor (danas ne postoji) Tvornica obuće Bosna Borac Travnik (danas 30 odsto manje) 3.000 - 3.500 zaposlenih Industrija alata Trebinje (danas Swisslion industrija alata 1.008 radnika) TAS Sarajevo Tekstilna industrija Sana Bosanski Novi Više od 4.000 zaposlenih Rudnik uglja Kakanj (danas 50 odsto manje) Željezara Zenica (imala je više od 10.000 zaposlenih) Velika preduzeća koja su imala više tvornica na različitim lokalitetima: Krivaja Zavidovići Energoinvest Unis Šipad Podaci se odnose samo na radnike u proizvodnji, pa postoji mogućnost da je broj i veći za zaposlene u neindustrijskoj djelatnosti (trgovina, saobraćaj, restorani...) u sklopu istog preduzeća.

INDUSTRIJSKI GIGANTI 1990. PO BROJU ZAPOSLENIH

Od nekadašnjih desetina industrijskih giganata na području BiH, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, danas na prostoru Federacije egzistira tek šest, sedam industrijskih preduzeća sa više od 1.000 zaposlenih. Kako su nam rekli u Privrednoj komori Republike Srpske, situacija ni u ovom entitetu nije ništa bolja. gradnjom, SPS - Slobodan Princip Seljo iz Viteza koji je proizvodio eksplozive i bavio se hemijskom industrijom, te bugojanski Slavko Rodić koji je proizvodio upaljače i biro opremu. U Privrednoj komori SBK su nam rekli da je BNT sa nekadašnjih oko 6.000 radnika i godišnjim izvozom od oko 30

NI DESET PREŽIVJELIH

Promo - Donji Vakuf vao između 3.000 i 4.000 radnika danas uglavnom ne radi. Vrlo razvijeni civilni sektor predvodio je travnički Borac koji je sa pogonima u Zenici, Banovićima, Lušci Palanci i Jajcu zapošljavao čak 12.000 radnika i proi-

Elektrobosna - Jajce zvodio milione odijela i pari obuće uz izvoz od 50 miliona dolara. Danas u Travniku ova kompanija zapošljava oko 2.500 radnika. Više od 3.000 zaposlenih i izvoz od oko 30 miliona dolara je imala i jajačka Elektrobosna, koja je danas u italijanskom vlasništvu, a zapošljava oko 200 radnika. Od giganata svakako treba spomenuti i Janj iz Donjeg Vakufa koji se bavio proizvodnjom građevinskih okova, montažnih kuća i rezane građe. Zapošljavao je oko 3.000 radnika i imao izvoz od oko 12 miliona dolara. Janj danas ne postoji, a tradiciju ovog preduzeća nastavlja kompanija Promo koja se bavi proizvodnjom montažnih kuća i ima oko stotinu radnika. 
www.startbih.info

miliona dolara, danas podijeljen na TMiH u vlasništvu Federacije, koji ima oko 400 zaposlenih i izvoz od pet miliona dolara, Kovačnicu u vlasništvu koparskog Cimosa u kojoj radi oko 200 radnika uz izvoz od tri do pet miliona dolara i mali pogon Hidraulike. SPS koji je nekada zapošlja-

NAJVIŠE ZAPOSLENIH U ŠUMAMA RS
Na prostoru RS, po podacima Privredne komore RS, po broju zaposlenih danas prednjače kompanije koje ne dolaze iz oblasti industrije. Na vrhu se nalaze Šume RS (4.196 radnika), Željeznice RS (3.523 radnika) i Pošte RS (2.410 radnika). Listu kompanija sa najvećom
18

dobiti predvodi Birač,, iako ima samo 445 zaposlenih, iza njega slijede Telekomunikacije RS (2.327) i Alumina (221). Listu kompanija po ukupnim prihodima predvode Optima grupa (93 zaposlena), Telekom i Elektroprivreda.

Interview

nis
Foto:

20

www.startbih.info

saša rukavina

Interview

isam više optimist
Politika, ona retrogradna, neodgovorna, ona koja sigurno ne vodi dobru za državu, polako preuzima primat l Ko će ulagati u državu koja treću godinu nema proračun, gdje je prisutan voluntarizam, gdje se proračunske rupe krpaju izdavanjem trezorskih zapisa
nu sa 905 miliona, manipulacije su bile da je to milijarda i 33 miliona. Pokazalo se, kad se Za maj su najavljeni novi pregovori sa uzmu brojevi i kad se vidi izvršenje, da je to MMF-om. Hoće li BiH do tada imatu 905 miliona. Na nacionalnom Fiskalnom vijebudžet? Mislim tu na kompletnu proceduru ću je proračunski okvir podignut na 950 miliu Vijeću ministara, Predsjedništvu i Parlaona, no bitnije od toga je da je izdvajanje sa Jementu BiH? dinstvenog računa indirektnih poreza poraslo - Evo da ukratko kažem, pregovori su najav- za 70 miliona. Znači, država je dobila 70 miljeni zaključkom nacionalnog Fiskalnog vijeća. liona više u odnosu na niže nivoe vlasti i, saU vremenu kad smo mi to radili, ja sam oče- svim normalno, stvorili su se uvjeti da implekivao da ćemo bez ikakvih problema, budu- mentiramo ono što je najvažnije. To je, znači, ći da smo dobili globalni fiskalni okvir, imati da implementiramo sredstva za izgradnju graproračun do 31. 3. Međutim, ukoliko ne bu- ničnih prijelaza, da osiguramo sredstva za pridemo imali proračun, ja barem, kao predsje- preme za popis stanovništva, za lokalne izbodatelj Vijeća ministara, nemam moralno pra- re, dodatna sredstva za Direkciju za europske vo, niti moj obraz dopušta da uopće ulazim u integracije, Agenciju za borbu protiv koruppregovore, a da ne mogu odgovoriti na to pi- cije... Sad je došlo vrijeme manipulacija i mitanje koje ste mi vi sad postavili. slim da manipuliraju oni koji se ne unose u svoj posao i ne ostvaruju koordinaciju sa Miko manipUliše nistarstvom financija. Ne pravi Špirić proraZnači li to da Vi niste sigurni da će BiH u čun, on ga kao ministar financija predlaže Vinarednih mjesec dana dobiti taj budžet? jeću ministara, na Vijeću ministara se vodila - Ja nisam siguran više ništa. Bio sam uvjeren rasprava, došla je informacija šta je uvaženo da ćemo ga imati do 31. 3. od tih primjedbi. Budžet BiH kojeg je Vijeće ministara predDobro, ali... ložilo iznosi 950 miliona KM plus međuna- - U tom proračunu su, dakle, sukladno zaključrodne obaveze. cima Vijeća ministara, predviđena sredstva za - To je utvrđeni fiskalni okvir u nacionalnom otpuštene vojnike. Treba jasno reći da ukoliko Fiskalnom vijeću. nema proračuna, nema ni sredstava za otpuštene Odmah nakon što je objavljena ta brojka, vojnike i ukoliko proračun ne prođe, ja ću zakrenule su priče da je Nikola Špirić svjesno moliti otpuštene vojnike da idu pred stranačke centranapravio budžet kojim ruši državu. Da li je fakat on neko ko je napravio okvir za raspad? Odnosno, da preformulišem, Vi ste pravili budžete, da li biste sad napravili ovakav? - Ja mislim da je tu previše spekulacija. Svi proračunski korisnici su dobili proračunske instrukcije i proračun je napravljen onako kako jeste, takav je. Mi smo davno obavili raspravu o tom proračunu i svi proračunski korisnici su imali priliku da sa Ministarstvom financija rasprave i usaglase, odnosno argumentiraju ono što treba. Da li je ovo proračun koji ruši državu? To sigurno nije. Uopće se ne kaže ono što je najvažnije. Prošle godine je država funkcionirala i završila godira ZGovarao:

VJEKOSLAV BEVANDA, PREDSJEDAVAJUĆI VIJEĆA MINISTARA BiH

saša rukavina sasa.rukavina@gmail.com

- Bio sam zastupnik osam, devet mjeseci i stalno sam tražio odgovor na pitanje koja je bila cijena koštanja aranžmana s MMF-om, a koja je cijena koštanja trezorskih zapisa. Valjda još pišu odgovor, još to nije došlo u Parlament. Ja mislim da je skandalozno da se zadužuje, a istodobno se Parlament ne upoznaje pod kojim uvjetima i ne daje se suglasnost Parlamenta. Baš me interesira kako će revizija ocijeniti rad federalne Vlade u protekloj godini. le i tamo izražavaju nezadovoljstvo. Vi ste sad rekli da nema koordinacije s Ministarstvom finansija... - Ne znam ja. Međutim, najozbiljnije zamjerke koje su došle u javnost, došle su od zamjenika ministra finansija. - Ako mislite da ću ja to komentirati, apsolutno neću. Ne tražim da Vi komentirate njegove zamjerke, ali ono što se vidi je da su glavni kritičari budžeta ministri iz SDA, dakle ljudi iz vladajuće koalicije. - Šta ću ja sad tu? Jesu li to stvarno ozbiljne zamjerke ili je to uvod u predizbornu kampanju? - To stvarno morate njih pitati. Ovo sad podsjeća na funkcionisanje prošlog Vijeća ministara u kojem je svako malo neko od ministara izlazio i pričao da je preglasan - on, narod, partija, ko god već. Može li rasprava o budžetu, prva ozbiljna u ovom mandatu, poslužiti kao model za dalje funkcionisanje Vašeg Vijeća ministara? - Svi se trebaju opredijeliti. Ja sam ušao sa čistom namjerom da napravim koordinaciju i meni, jednostavno, ne znači ništa izići u medije i voditi neke po21

cijena aranžmana

mjesta Za polemike

Interview
lemike. Meni su mjesta za vođenje polemika sala za održavanje sjednica Vijeća ministara i kabineti gdje treba završavati stvari. Nije put iznositi zamjerke i istupati u medijima, a ne u direktnoj komunikaciji sučeljavati argumente. Ja tako ne radim. Maloprije ste spomenuli penzionisane vojnike. - Tu se ne dešava ništa. Ti ljudi nisu za penziju, ali su dobili pravo na nju, a onda im onaj ko im je dao pravo ne da pare. - Ko je rekao da im ne da pare? Oni su tu pod Vašim prozorima jer novca nema. - Pa to je ono što mediji prenose... Znači, jedini koji je primio vojnike u svom kabinetu sam bio ja, prvog dana protesta. Ja sam rekao da je to naša zakonska obveza, bez obzira šta mislio o tom Zakonu i o tome kako je on donesen. I sredstva za tu obvezu su, jednostavno, od starta predviđena, sukladno zaključku od 30. 3. Na Vijeću ministara je jednoglasno donesen zaključak da se isplate sva dugovanja zaključno s 31. 3., da ministar obrane u koordinaciji sa entitetskim vladama i mirovinskim fondovima, izjednači prava ove kategorije sa srodnim kategorijama. To je to. Znači, nije uopće točno da taj novac nije u proračunu, u inicijalnoj verziji, bilo kojoj verziji koje su do sada došle, popravljane... U budžetu kojeg još uvijek nema. - Nema. Treba ga izglasati... Ne mogu ih ja uvesti u pravo, treba prvo izglasati proračun pa će ga biti. Jedan od zahtjeva bivših vojnika je da rješenja za njihovu sudbinu budu u paketu s budžetom. Hoće li Ministarstvo odbrane stići dogovoriti ta rješenja? - Mi smo donijeli zaključak da se na Parlamentu istovremeno razmatraju proračun i status tog Zakona i u svakom slučaju u Parlamentu će se razmatrati to u paketu. Proračun ima svoj tijek, znači ide Vijeće ministara, Predsjedništvo, pa onda Parlament. Jeste li još uvijek optimista onoliko koliko ste bili kad ste preuzimali mandat? - Nisam. Dakle, niste očekivali da ćete zapeti već na prvom ozbiljnijem poslu? - Ja nisam očekivao puno toga. Očekivao sam da će to domoljublje koje bi trebalo stanovati u svima nama, te naklonost Europske unije, Europske komisije i svih onih koji hoće da nam pomognu, biti opredmećeno istinskim zalaganjem da se to i ostvari. Sad vidim da
nisam očekivao pUno toGa

tome nije tako. Hajde da se poslužimo retorikom ministra Zlatka Lagumdžije pred put u Brisel. Svi mi znamo šta BiH hoće, NATO pa EU. A šta BiH može? - Sve to može. I u NATO i u EU, samo svako treba svoj posao obavljati sa odgovornošću. Obavljanje javne funkcije nije samo pravo, nego i odgovornost. Treba svako obavljati svoj posao sa odgovornošću, ne treba se zaklinjati u nešto a raditi drugačije. Znači, treba raditi. Ja mislim da u Europskoj komisiji u Briselu još uvijek ima senzibiliteta za nas, ali isto tako ima vrijeme trajanja i to strpljenje je pri kraju. Jeste li razočarani konstatacijom komesara Štefana Filea da 2012. nema ništa od statusa kandidata za BiH, s obzirom da ste i Vi prognozirali podnošenje zahtjeva u prvoj polovini ove godine? - Bio sam uvjeren, a budući da sam bio kod gospodina Filea, naš zajednički zaključak je bio da je to ostvarivo do kraja šestog mjeseca. A zašto nije, trebate pitati one koji se neodgovorno ponašaju, koji priječe da ostvarimo ono što smo se obvezali, a ono što nam je na dohvat ruke polako upropa-

štavamo, dovodimo u pitanje IPA fondove i sve ostalo. Može li nam se nešto slično desiti i sa MAPom za NATO? Još uvijek imamo šansi da do samita u Čikagu riješimo problem vojne imovine. - Ja mislim da taj dio priče ide svojim tijekom. Pitanje vojne imovine razmatrano je i na Vijeću ministara, određena su točna zaduženja, svim državnim institucijama upućeno je na uvid prvo da se vidi šta je to od imovine što treba biti u funkciji i da onda slijedom toga, ono što ne treba, bude stavljeno na raspolaganje nižim nivoima. Ja mislim da taj dio priče
pitanja nimalo UGodna

ne bi trebao biti upitan i da ćemo mi do druge polovine petog mjeseca, kada je samit NATO-a, završiti taj dio priče i dobiti pozitivan odgovor iz Čikaga. Gospodine Bevanda, ja sam laik za politiku i ne razumijem šta je sporno, ako država ima vojsku i ako ima kasarne koje toj vojsci trebaju, da se izabere 50, 60 lokacija, da se one upišu u katastarske knjige kao vojne, ostalo podijeli kome šta treba i gotova priča? - Nije ništa sporno, pa to će se desiti. Ali to se dešava evo već tri, četiri godine. - Ne znam ja. Ja kažem da je to jedna od pozitivnih stvari. Postignut je dogovor, on će biti opredmećen kroz operativu koja se radi, potvrđen u Parlamentu i mislim da će taj dio priče završiti bez stvari koje opterećuju sve ostalo što se dešava u ovoj državi. Je li Vama kad ste preuzimali dužnost neko dao listu obaveza koje BiH, odnosno Vijeće ministara, moraju ispuniti i za NATO i za EU i onih zaostalih postprijemnih obaveza za Vijeće Evrope? - Jeste, normalno, Pa kako bih išao u Brisel? Nisam tamo išao kao turista. Ja sam imao razgovore s najvišim dužnosnicima i mislim da sam pokazao punu vjerodostojnost i dobio sve pohvale za upućenost, ono koliko sam u tome. I bio sam spreman odgovoriti na sva pitanja, a ta pitanja mi nisu bila nimalo ugodna. Čega se s te liste obaveza i države i entiteta, najviše bojite? - Evo, prvo se bojim da neće biti proračuna, da neće biti napravljeni granični prijelazi i da ćemo ostati enklava iz koje neće moći izlaziti roba animalnog podrijetla, da nećemo imati laboratorije i ostalo. To je, na primjer, ono što je sad ugroženo. Sve je to sustav spojenih posuda i jedno vuče drugo. Ono što je najviše zabrinjavajuće jeste što je ova država dvije godine funkcionirala na režimu privremenog financiranja, a evo sad ja ne znam više ko se sve nije javio da će štrajkati ovdje. Znači, politika, ona retrogradna, neodgovorna, ona koja sigurno ne vodi dobru za državu, polako preuzima primat. Ukoliko bude opredjeljenje da je tome tako, ja mislim da ćemo sve teže odgovarati na pitanja. A u vremenu teške ekonomske krize koja je zahvatila čitav svijet, koja se može vidjeti u okružju, moraju se vući hrabri potezi da bi sutra bilo lakše, da ne bi uništili budućnost svojoj djeci. Na listi bh. obaveza je dosta stvari u kojima se preklapaju država i entiteti. Imate li već viziju intenzivnije saradnje sa entitetima? - Kako nemam! Pa mi sad radimo na sustavu koordinacije sa Direkcijom za europske integracije, sa MVP-om, radi se taj operativni dio, on ide svojim tijekom i ja nastojim da od što manje stvari napravimo problem, a da što više problema riješimo. Država ima običaj da zadire i u ono što je
www.startbih.info

država BeZ oBaveZa

raZUm i ništa više
Ponovo moram iskoristiti bivše vojnike kao primjer. Vijeće ministara je sastavilo radnu grupu u kojoj su predstavnici Ministarstva odbrane, penzionih fondova entiteta, entitetskih ministarstava finasija, vlada enti22

teta, koji su svi u velikim finansijskim problemima... Kako će se to završiti? Šta je to što treba preovladavati u donošenju pravog rješenja? - Zdrav razum, ništa više.

Interview
Kakva je danas atmosfera unutar Vijeća ministara? Nakon prvih sjednica svi su tvrdili da ste Vi odličan vođa tima, da napravite atmosferu... - Ja i sad mislim da sam ja odličan vođa tima i da pravim dobru atmosferu. Međutim, tim Vam je malo raštiman? - Nije, meni je tim odličan. Na sjednici atmosfera odlična, a onda nakon sjednice svako izađe i priča svoje... - Pa to je do svakoga ponaosob. Ja nisam jedan od tih. nadležnost entiteta u unutrašnjim stvarima. Kako napraviti koordinacije da se ne ponovi situacija kao sa, recimo, vojnicima, da državni Parlament donese Zakon koji obavezuje entitetske penzione fondove i entitetske vlade? Možete li Vi tu sa Džombićem i Nikšićem malo više pritisnuti, prije svega, zakonodavce? - To je nešto što se dešavalo. Dešavalo se u Federaciji dok sam bio dopremijer, da Vlada Federacije da negativan stav o nečemu, ali se to ipak donese. Obično se u predizborna vremena dešavalo da se donesu zakoni koji poslije imaju loše implikacije. Isto se desilo i s ovim Zakonom, on je donesen uz jednoglasno odbijanje Vijeća ministara, ali, eto, skoro svi poslanici su glasali za njega. Ne mogu ja pritisnuti nikoga, ja mogu raditi na sustavu koordinacije i izbjegavanju problema. Ali da vi možete spriječiti parlamentarce da donesu nešto, to ne možete, to je izvan moje moći. Bili ste entitetski ministar finansija. Je li Vas ikad iko sa drugih nivoa išta pitao oko tih obaveza koje bi morale biti plaćane iz budžeta entiteta? Odnosno, hoćete li svoje iskustvo ministra finansija FBiH koristiti ovdje u toj koordinaciji? - U svakom slučaju. Ja vam kažem da je u ovom

meni je tim odličan

konkretnom slučaju Vijeće ministara u prethodnom sazivu odbilo ovu inicijativu za ovakvo rješavanje problema vojnika i dalo negativan stav vezano za ovaj Zakon. O saradnji Vijeća ministara i entitetskih vlada do sada se uglavnom pričalo kad se pojave problemi. Šta je, međutim, sa projektima u kojima ima preklapanja, a mogu da povuku državu naprijed? Koridor Vc je savršen primjer - državni projekt, dva entiteta sa različitim interesima, gomila kredita, mislim da se spominje skoro pola milijarde maraka... - Eura. ...iza kojih stoji država, a samo jedan entitet ih što koristi, što ne koristi... Na koji način Vijeće ministara može ubrzati provedbu takvih projekata koji trebaju svima nama? - Reći ću vam nešto. Svi pregovori za zaduženje se vode preko države, ali država tu nema posljedično nikakvih obveza, budući da vanjski dug servisiraju entiteti preko države. Prema tome, na entitetima je da implementiraju ono što je osigurano, tu prije svega mislim na Federaciju. Jer, skandalozno je ovo što se dešava, da novac stoji toliko dugo neiskorišten. To je, ja mislim, nezabilježen primjer. Osiguran je novac, a ništa se ne radi, ne otvaraju se javni radovi na koridoru, to je nešto što... Ne znam kako bih to nazvao. Možete li vi kao Vijeće ministara, odnosno Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, ubrzati posao na koridoru?
Zemlja neiskorištenih kapaciteta

Spremamo se za nove pregovore sa MMF-om. Kome to više treba, državi ili entitetima? - Državi apsolutno ne treba. Ni jednu marku iz tog aranžmana država neće koristiti.

ni marke državi

- Ja ne znam na koji bih način to ubrzao. Mogu se davati input i poticaj, ali ništa više van toga. Pretpostavljam da ste se, nakon što ste preuzeli dužnost, okrenuli po državi. Ima li još takvih projekata koji bi mogli ubrzati razvoj? Ne govorim o entitetima, o ljubavi, o... - Nema veze: što se god dobro dešava na bilo kom dijelu BiH, to je dobrobit za državu. Entiteti su entiteti, međutim država je država. Meni je sasvim svejedno i sretan sam kad se kran postavi i u Foči i u Brodu i u Tuzli, Mostaru. Mi smo zemlja neiskorištenih kapaciteta, mi imamo energetski sektor koji je, evo, u zastoju. Ko god dođe od ozbiljnih kreditora, investitora pita nas kad ćete to pokrenuti. Ja mislim da će izrada državne energetske strategije koju smo postavili kao jedan od prioriteta, biti putokaz za sve ozbiljne investitore i ozbiljne financijere da ulože novac tu. Međutim, da bi se to desilo, normalno, treba puno toga uraditi. Ko će ulagati u državu koja treću godinu nema proračun, gdje je prisutan voluntarizam, gdje se proračunske rupe krpaju izdavanjem trezorskih zapisa, gdje se uništi aranžman sa MMF-om, Svjetskom bankom i Europskom komisijom, a onda kad se uzme vlast, poslije godinu i po dana, kažu kriva je prošla Vlada. Ja nikad nisam spomenuo prošlo Vijeće ministara, nego sam uzeo raditi. Vi ste kao ministar finansija FBiH, bar u zadnjem dijelu mandata, imali moć da pišete trezorske zapise i izdajete obveznice. Entitetske vlade sad tim papirima zatrpavaju obe berze u BiH... - I natjeravaju se javna poduzeća i ostali finansijski sektor da kupuje te zapise. To su kratkoročni zapisi za privremeno krpljenje rupa. Kad dospiju obveze, oni izdaju nove, pa nove, nove... Mi smo imali novac čija je najskuplja cijena bila 1,34 posto. To je bio najjeftiniji novac, u novom aranžmanu s MMF-om to ne možemo ni slučajno dobiti. Ali, eto, aranžman je upropašten, iskorištena je samo jedna trećina novaca jer nisu htjeli više provoditi reforme s kojima smo mi krenuli. Mi smo bili zemlja koja je najbolje implementirala aranžman, to možete vidjeti kod vođe Misije MMF-a Kostasa Hristoua. S ponosom smo imali aplikacije, izvješća na skupštinama MMF-a i onda je došlo ovo... Toga nema u medijima, a ja jednostavno ne znam kako da prava informacija dođe do javnosti. Problem je što se stvari zamagljuju, ne nazivaju se pravim imenom. Ove godine moramo početi vraćati novac iz prošlog aranžmana sa MMF-om koji nije potpuno iskorišten. Povučene su, ako se dobro sjećam, tri od četiri moguće tranše... - Povukli smo ukupno 400 miliona od 1,2 milijarde koliko je bilo osigurano. Možemo li vratiti taj stari kredit bez novog? - Ne znam. Nisam baš toliko upućen u financije. Ali možda se ima moć da se kaže ovima što su kupili trezorske zapise nećemo isplaćivati, pa će biti novca za MMF. l
23

Komentar

Kakva je Banjaluka danas?
Koliko god se trudili prikazati je boljom i ljepšom, mislim da je u osnovi u svom mentalitetu Banjaluka provincijalna i kao takva ima svoja stroga pravila, kojima sprečava sopstveni razvitak
Nikad se nismo ni zapitali koja je to energija i koji su to ....ČANI bili u stanju nabaciti nam takav sram na leđa. Jesmo li ih se odrekli ili ih stavili na pijedestal zaslužnih. A čim to nije jasno, onda je očito o kakvom to gradu i ljudima u njemu govorimo. ...ČANI će odmah postaviti pitanje kao da se unaprijed pravdaju, a kako je našim ...ČANIMA u tamo nekim njihovim gradovima. Nemam ništa protiv da se postavi pitanje kako danas žive Srbi u Sarajevu i kakav im je položaj, ali budimo dovoljno pošteni pa barem otvorimo pitanje s ove strane - kako žive Hrvati i Bošnjaci danas u Banjaluci. kakva je Banjaluka danas grad. U anketi jednog portala prevladalo je mišljenje da je Banjaluka danas ”poseljačena”, provincijalna, bez duha, učmala i prilično zatvorena, samodovoljna sredina. Kad govorimo o duhu ovog grada, on je duboko provincijalan i Banjaluka nije uspjela da se oslobodi palanačkog provincijalnog duha, unatoč tome što je postala jedan od ekonomskih, kulturnih i političkih centara u BiH. Sitne duše, grad bez intelektualnih veličina, jakih osoba koje su prevazišle njene granice, hermetički zatvorena, uskogruda. Kada to govorim, mislim na ovdašnji mentaPIŠE:

RIJEČ, DVIJE IZ BANJALUKE

Tanja Topić

S

jećam se u ove dane, kada Banjaluka obilježava svoj dan, svojih studentskih dana. I svih onih koji su ponosno stavljali do znanja svim ”provincijalcima” da su ”mrtvi Beograđani” pa makar dolazili i iz Malog Mokrog Luga, Sopota i Batajnice. Naglasak je bio na ovom po svaku cijenu biti Beograđanin. Kao i danas napraviti jasnu razliku između Banjalučana i svih ostalih, iako je demografska ali i krvna slika ovog grada potpuno izmijenjena, da je apsurdno o tome i govoriti. U principu ”....(Đ)ANI” ne vole one druge, uljeze u svojim redovima, pridošlice koji ne razumiju šta to znači biti pravi Đanin. Pri čemu ti pravi još uvijek sramno ćute ili imaju problema sa sjećanjem, kad je riječ o nekim drugim pravim Banjalučanima, koje su neki drugi Banjalučani istjerali ne tako davno. Biti stanovnikom nekog grada ima veze sa mentalnim sklopom, pa nema puno koristi od toga kada gorštaka odjenete u Armanija. Ne znači da je odmah od ”seljaka” u mentalnom smislu postao ...ČANIN, ĐANIN. Sasvim svejedno. Ionako oni pravi nemaju šanse da dobiju nagrade grada, one su namijenjene onima koji zasluže da ih okitimo lentama grada, pa makar dolazili iz Izraela. Bitno je da su gradska (naša) raja. Banjaluka je danas, poput većine drugih gradova na prostoru bivše Jugoslavije, potpuno drugačija. Negdje je normalno da se grad razvija, modernizuje, ide naprijed. I normalno je da to ne može biti predratni grad, ako ništa drugo, a ono u fizičkom i materijanom smislu. U duhovnom, ovaj grad se nije suočio sa samim sobom, svojom prošlošću, sa svim onim križevima koji su nam opteretili pleća, poput uništenja multietničkog štiha, kojim smo se nekad ponosili. I koji je vrijednost upravo zbog bogatstva različitosti. Nismo izrazili žal za uništenjem gotovo svih džamija, koje su bile prva asocijacija na grad na Vrbasu. Ne samo to, već su ti isti ....ČANI u 21. vijeku kamenovali čovjeka jer je bio drugačije vjerske pripadnosti.

Ili su promijenili ime ili ga izgovaraju tiho i nerazgovijetno ili su postali dobri lojalni Srbi da ih se tako i doživljava. Ima li ih uopšte i zašto smo ih protjerali, ponizili, oteli im imovinu? Možda o tome ćutimo jer nas je sram ili zato što smo bešćutni pa ono što bi nekada bilo označeno sramotnim sada smatramo normalnim i poželjnim. Dani grada Banjaluke bili su povod da mnogi podvuku crtu i odgovore na teško pitanje:

litet. On je uzak, uniforman, ne dopušta da iskačete iz čvrsto zadanih okvira, jer ste odmah jeretik, kojeg treba ”prognati” i sa kojim se treba obračunati. Koliko god se trudili prikazati je boljom i ljepšom, mislim da je u osnovi u svom mentalitetu provincijalna i kao takva ima svoja stroga pravila, kojima sprečava sopstveni razvitak. Ona živi u opasnoj zamci u kojoj nastoji izbrisati antifašističku prošlost, čak afirmisati i izmisliti tradiciju. 
www.startbih.info

24

Inventura

Kriminal bivših teško je DOKAZATI?
O
Istražni organi su, na zahtjev aktuelne izvršne vlasti, ušli u Elektroprivredu BiH, Elektroprivredu HZHB, BH Telecom, BH Gas, Bosnalijek, Krivaju, Direkciju za ceste FBiH, Konjuh, Hidrogradnju...
tkako je došla nova vlast u FBiH, tužilaštva i Finansijska policija imaju pune ruke posla. - Za gotovo sva javna preduzeća u kojima Vlada FBiH ima udio u upravljačkim strukturama, određeni izvještaji ili zahtjevi otišli su prema tužilaštvima ili Finansijskoj policiji - kažu u Vladi FBiH. Nezvanične informacije govore da su u pitanju istrage teške desetine miliona KM i da su istražitelji Finansijske policije FBiH ušli u Elektroprivredu BiH, Elektroprivredu HZHB, BH Telecom, BH Gas, Bosnalijek, Krivaju, Direkciju za ceste FBiH, Konjuh, Hidrogradnju... U Finansijskoj policiji kažu da rade po nalogu kantonalnih tužilaštava i da nisu ovlašteni davati informacije, a ni tužilaštva nisu raspoložena razgovarati sa novinarima, jer u nekim slučajevima, kako kažu, teku tek predistražne radnje. No, na šta se sumnja? U Elektroprivredi HZHB je problem prodaja struje iz rezervi. Navodno je struja vrijedna oko 30 miliona KM prodata za samo tri miliona slovenačkojkompaniji GEN-I kojajepovezana sa Vukom Hamovićemi EFT-om. I u Elektroprivredi BiH su sporni ugovori za dugoročnu prodaju struje, a u BH Telecomu su sporni tenderi za nabavku opreme za razvoj ovog preduzeća. Uovimpreduzećima tvrde, međutim, da istraga nema.
26

NOVA PROTIV STARE VLASTI: TUŽILAŠTVIMA I FINANSIJSKOJ POLICIJI PUNE RUKE POSLA

KREŠIĆ: MI UPRAVLJAMO

Elektroprivreda HZHB: Sporni ugovori sa Hamovićem - Ne znam o čemu govorite. Nije naše da vodimo istrage, nego da upravljamo poduzećem - kaže generalni direktor Elektroprivrede HZHB Nikola Krešić.
MEĐUNARODNA REVIZIJA

Direkcija za ceste je, kako je Start BiH ranije pisao, so za zimsko posipanje cesta kupovala u Africi, za BH Gas se sumnja da je pravio malverzacije sa cijenom gasa, o Bosnalijeku pričaju već i ptice na grani, ali niko ne zna kada bi tamo istraSalem Hujić žitelji mogli završiti posao. - U tom preduzeću istražujemomnogo radnji za dugačak vremenski period i teško je ocijeniti kada bi

istraga mogla biti završena - nezvanično saznajemo u Finansijskoj policiji FBiH. Za Hidrogradnju je sam premijer FBiH Nermin Nikšić nedavno izjavio da je tamo bilo kriminala. Od premijera nismo uspjeli dobiti više informacija, a direktor ovog preduzeća Džemal Peljto kaže da je završena međunarodna revizija, ali da se o nalazima ne može govoriti dok se o njima ne očituje prošla uprava. Nezvanično saznajemo da se sumnja na malverzacije sa građevinskima mterijalom, nenamjensko trošenje novca, te na navodno sporno raspolaganje novcem koji se nalazi u banci u Beču. U živiničkom Konjuhu proizvodnja je stala. Blizu 600 radnika mjesecima ne prima plate, povremeno dobiju pomoć od nekoliko stotina KM, nemaju uvezan radni staž, zdravstveno i penziono osiguranje, iako se često može čuti da to preduzeće ima i proizvode i kupce. U vrijeme pisanja ovog teksta u tom preduzeću je trajao izbor novog nadzornog odbora i uprave, a najavljena je i izrada plana sanacije preduzeća. Pojedinci iz same fabrike tvrde da su radnici krivi jer su godinama mirno gledali kako pojedinci na račun Konjuha otvaraju privatne firme koje preko noći postaju giganti, te da je firma namjerno obezvrijeđivana da bi powww.startbih.info

Inventura
se navodi da je na sjednici raspravljano o nezakonitom radu privrednih društava IP Krivaja d.o.o. Zavidovići, Krivala 1884 d.o.o. Zavidovići i PD Krivaja 1884 d.o.o. Zavidovići i da su donijeli određene zaključke koje nam dostavljaju u prilogu. Međutim, uvidom u dostavljeni materijal, utvrđeno je da pomenuti zaključci nisu dostavljeni ovom Tužilaštvu, nakon čega smo od Ministarstva zatražili dostavu navedenih zaključaka i dopunu prijave u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH, te će se postupajući tužitelj opredijeliti u daljnjem postupanju nakon kompletiranja dokumentacije stoji u pismenom odgovoru iz Tužilaštva Ze-do kantona. U Vladi ne kriju da ima i njihove odgovornosti. - Ima propusta. Ponekad je to nehat, nekada je nemoguće dobiti i prikupiti potrebnu dokumentaciju, a nekada se reaguje na glasine ili jasno izrečene sumnje i tada pogotovo nemate dokazni materijal - kaže naš sagovornik iz Vlade FBiH. (r. č.)

Vlada FBiH: Previše improvizacija jedinci jeftinije kupili nekretnine koje pripadaju ovoj fabrici. U tri zavidovićke Krivaje istraga bi trebala da obuhvati operacije od 2004. godine do sada. Vlada FBiH je u preduzeće Krivaja 1884 tokom 2009. i 2010. godine usmjerila više od 11 miliona KM, ali pomaka naprijed nije bilo, iako se sve vrijeme priča o zainteresovanim kupcima i kvalitenoj proizvodnji. Samostalni sindikat šumarstva i prerade drveta i papira u BiH se više puta bavio stanjem u ovim preduzećima i pravima radnika, a novi sindikat Krivaje i nije član ovog granskog sindikata. - Situacija je dosta složena: u Krivaji pola radnika radi, a poA GDJE JE ZAKLJUČAK?

la je na čekanju, dok je u Konjuhu proizvodnja zaustavljena. Nadamo se da će nova uprava nešto promijeniti, ali lično duboko vjerujem da je više riječ o lošoj organizaciji posla i neodgovornosti nego o kriminalu. Nema kupaca, veliki su dugovi za struju i repromaterijal, radnici nemaju plate i nisu motivisani da rade. Istovremeno, kriminal je teško dokazati. Ja sam rekao da svako ko sumnja na nezakonitosti, sam to prijavi i da bude svjedok, da pokuša to da dokaže. Drugačije ne može - kaže predsjednik ovog Sindikata Salem Hujić. Dodatni problem je i to što u komunikaciji između Vlade FBiH ili ministarstava i nadležnih tuži-

laštava ima šumova. - Ministarstvo energetike i industrije u Vladi FBiH je nama 18. oktobra dostavilo dopis u kom

Krivaja: Koliko preduzeća toliko spornih priča
27

Anketa

ESAD BAJTAL, PROFESOR FAKULTETA POLITIČKIH NAUKA U SARAJEVU

”Umjesto da rješava probleme gladi, siromaštva, ubistava, kriminala u kome i sama učestvuje, vlast svojim podanicima, jer ovdje nema građana, ulazi u postelje. Dakle ne zanima ih više ni nacija, kako im narod živi, nego ih zanima s kim podanici njihove nacije spavaju.”

- Što se tiče pomenutog fokusa vlasti, još od Dejtona do danas uglavnom nije na najvažnijim i egzistencijalnim pitanjima jer ili nisu sposobni da na njih odgovore ili im nije od privatnog interesa. Što se tiče konkretno teme ulaska u postelje i odnosa prema različitosti i različitima, od početka devedesetih do danas ovdje sve što je drugo i drugačije i što nije u skladu sa prije svega nekim nacionalističkim ideologijama, nije bilo niti poželjno niti je bilo dio programa vodećih političkih opcija u BiH. Tragično je da se u zemlji koja se mogla pohvaliti ogromnim procentom, više od 20 posto mješovitih brakova, u posljednjih 20 godina degradirala i ta vrijednost i da se, generalno, diskriminira građane po različitim osnovama. Ovdje je, u stvari, različitost problem, a ne neka dodatna vrijednost.
SANJA VLAISAVLJEVIĆ, IZVRŠNA DIREKTORICA CENTRA ZA KULTURU DIJALOGA

JAN ZLATAN KULENOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR OMLADINSKE INFORMATIVNE AGENCIJE

- Mogla bih potpisati ovu izjavu kao svoju. Naravno da i ja lično dižem glas protiv miješanja vlasti u ovakva pitanja, jer to je privatni život pojedinaca. Vlast ulazi u postelje i u duboku intimu, a zanemaruje činjenicu o tome koliko je nezaposlenih. Građani se, inače, svaki dan suočavaju sa diskriminacijom na svakom polju i smatram da su ovdje, na žalost građani ti koji šute. Na kraju, svi bi se trebali pobuniti i mogu reći da mi kao organizacija dižemo glas. Međutim, to je samo jedna krhka slamka nade za sve one koji traže svoja prava, jer bi to sve trebalo biti mnogo snažnije. Vlast se miješa u sve pore naših života, a zanemaruje ono što je bitno, a to je standard građana. - Slažem se sa stavom da se naša politička elita ne bavi stvarnim problemima, pod kojima podrazumijevam život, budžet, školovanje, knjige i sve drugo što se mora promijeniti kako bi se popravio standard građana. Kod nas se problemi generalno fingiraju kao, na primjer, etnički problemi, jer je naš medijski diskurs pitanje da li se svađaju Bajro, Petar i Mate, to svi gledamo na televiziji i normalno da upadamo u tu priču. Cijela ova priča izgleda mi kao ono kada neko ima probleme i onda se napije da bi pobjegao od njih, ali najgore je što u vrijeme dok je pijan, njegov problem postaje samo veći i veći. Uglavnom, slažem se sa profesorom Bajtalom da smo svi mi ovdje nafilovani lažnim problemima, a ono bitno zanemarujemo.
ASIM MUJKIĆ, PROFESOR NA FAKULTETU POLITIČKIH NAUKA U SARAJEVU BOJAN BAJIĆ, COD LUNA

FADILA MEMIŠEVIĆ, PREDSJEDNICA SEKCIJE DRUŠTVA ZA UGROŽENE NARODE U SARAJEVU

- Zanimljiv je stav neovisnog intelektualca Bajtala koji, mada ne ulazi u postelje onih o kojima govori, rado trpa u wc školjke one s kojima se ne slaže. Stoga, ne vidim bitnu razliku između njega i političara na koje se ustremio. Malo je neobično da se brojni neovisni bošnjački intelektualci u posljednje vrijeme tako srčano bave pitanjem mješovitih brakova. Nije li posrijedi opet perfidna igra oko multikulture i građanstva, u kojoj se oni ipak bore za svoje vitalne nacionalne interese? Upravo je nacionalistička predrasuda da se ostali iz mješovitih brakova prave u posteljama. Zar Bajtal doista vjeruje da je razlika između ovdašnjih nacija biološka, tj. rasna?
DENNIS GRATZ, NAŠA STRANKA

- Profesor Bajtal je sigurno u pravu, jer su prioriteti ove vlasti kao i vlasti prije njih u posljednjih 20 godina potpuno poremećeni. U međuvremenu je postalo relevantno ono što je inače destruktivno po svako društvo, a to je segregacija i diskriminacija i njihova promocija, a ne hvatanje u koštac sa problemima, koje je profesor Bajtal ispravno identificirao. Dakle, u potpunosti se slažem sa njegovom konstatacijom.

- Generalno se slažem i podržavam izjavu profesora Bajtala o tome da je politika čistih etničkih krvnih zrnaca ekspanzivna i ona se ne završava samim odvajanjem od drugih, nego se bavi i unutrašnjim čišćenjem manje čistih dijelova naroda. Takva politika nam je ušla već i u vrtiće, a sada nam ulazi i u postelje, dakle skoro da više ne postoji nijedna sfera društvenog, a evo vidimo ni privatnog, života koja nije dotaknuta etničkom politikom.

28

www.startbih.info

BESPLATNI MALI OGLASI 033 212 160, 032 245 346 SMS OGLASI: 091 110 500 (1 objava), 091 210 501 (4 objave) REKLAMNI OGLASI: 033 444 354 www.superoglasi.ba

Istraživanja

TRANSFORMACIJA DRUŠTVENOG U DRŽAVNI, PA U PRIVATNI KAPITAL PROHUJALA KAO CUNAMI BH. PRIVR

Surogatne procedure i potkovani mućkaroši
Kada se osvrne na dosadašnji proces privatizacije, Savo Ševaljević cijeni da je počela traljavo, sa lošim propisima, bez kvalitetnih procjena, bez stručnog kadra i vještaka, pod velikim pritiskom međunarodne zajednice...
PIŠE:

R

ka suda i tu je kraj. Mi smo uradili veliki posao. Ako tužilaštvo preuzme proces od evizija privatizacije u RS je pokaza- nas i vodi postupak dalje, mi mislimo da la da je najviše propusta ili spornih smo dobro obavili zadatak, ali ako tužilašdetalja bilo u privatizacijama me- tvo nije pokrenulo nikakav postupak, mi todom specijalne licitacije, koja komisiji za ne možemo ulaziti u to. Svaki komentar provedbu daje pravo da mijenja uslove pro- bi bio neozbiljno ponašanje s naše strane daje i smanjuje zahtjeve, kaže Savo Ševalje- - objašnjava Ševaljević. vić, predsjednik Komisije za reviziju priva- On napominje da je veoma teško dokazati tizacije u RS. nezakonitosti u procesu privatizacije. - Svuda u svijetu postoje tri modela pro- - Privatizacija je obavljana prije 14 godidaje kapitala: na berzi, putem licitacije ili na. U međuvremenu smo imali četiri svjetputem tendera. Za veću cijenu idete na li- ska prvenstva i četiri olimpijade, pa vi vicitaciju, a za posebne uslove na tender. Sa- dite koliki je to proces, odnosno koliko je mo smo mi izmišljali specijalne licitacije, to vremena. Vlasnici su se promijenili dva pa direktnu prodaju, pa varijabilnu proda- ili tri puta, promijenila se filozofija posloju..., neke surogate koji meni nisu jasni. Ja vanja, pa tržišni uslovi, napravljene su vene znam da li su ljudi kojima se pogodo- like metamorfoze unutar preduzeća i vivalo bili nečiji prijatelji, kumovi ili rođa- še to ne liči na ono što je prodato - kaže ci, što bi se reklo naši, nisam Ševaljević. na to obraćao pažnju, ali je Sada vas, ilustruje on situčinjenica da su ljudi koaciju, vlasnik pita hoćete jima se pogodovalo bili poništiti ugovor, ali to nije u nadležnosti li domaći kupci, a neKomisije, a Direkšto stranaca koji su bili uključeni u te procese cija za privatizaimali su nekakvu vezu ciju u RS više ne sa domaćim ljudima. postoji. Uglavnom, uvijek je, - Pravni sljednik, što bi jedan moj prijaInvesticijska banka RS, tu ne može telj rekao, bila upetljana mnogo uraditi, a i i neka domaća džukela - kaže Ševaljević. ne bi se ništa dobilo time. Srbija je poPREVARANTI SU POTKOVANI ništila 600 privatizacija Komisija za reviziju privatizacije i efekti nisu bog zna kakvi. Osim toga, morate znati da su u RS je reviziju provodila na osnovu zahtjeva institucija poput sindikata, Šuhret Fazlić ljudi spretni kada ulaze u posao od dioničkih društava, Vlade, ministarstakojeg očekuju interes. Konsultuju se va, upravnih i nadzornih odbora... sa sudijama i advokatima, dobro su potkoOd 830 slučajeva privatizacije u tom entite- vani i ne idu grlom u jagode kada je u pitu, revidirala je 203, od čega je u 90 utvrdila tanju neka mućka. Ono što smo mi uspjeli određene sporne radnje. No, Specijalno tu- jeste da smo skrenuli dosta pažnje na nežilaštvo RS i sudovi nisu našli da su nalazi zakonitosti i mislim da je erozija u RS zaKomisije dovoljni za osuđujuće presude, a u ustavljena. U zadnje vrijeme nema potresa nekim slučajevima čak ni za istrage. oko privatizacije, što znači da su državni - Od revidiranih preduzeća 90 je proce- organi ipak shvatili gdje su griješili, a mesuirano i svi su oslobođeni, a to je odlu- šetari su se umirili jer su prihvatili činjeTim Starta BiH

nicu da će kad tad biti pregledano ono što oni rade - priča Ševaljević. Komisija je, inače, od Narodne skupštine RS zatražila da je ugasi, jer njeni članovi smatraju da nemaju mogućnost da nešto više urade. Narodna skupština RS to nije prihvatila. Kada se osvrne na dosadašnji proces privatizacije, Ševaljević cijeni da je počela traljavo, sa lošim propisima, bez kvalitetnih procjena, bez stručnog kadra i vještaka, na bazi
www.startbih.info

30

Istraživanja

PRIVREDOM V

IRIS: Obrisali dioničari dokumenata i podataka iz vremena prije rata, ali i pod velikim pritiskom međunarodne zajednice. - Mislim da se zbog tih pritisaka nije ni tražila neka serioznost u ovom procesu, a međunarodnoj zajednici se žurilo, jer se vjerovatno pribojavala povratka ranijih društveno-ekonomskih odnosa, a biSLUČAJ DOMA ŠTAMPE

lo je i dosta namjenske proizvodnje - kaže Ševaljević. On ne zna odgovor na pitanje da li će ikada iko odgovarati za nezakonitosti u procesu privatizacije i ne može procijeniti kakve bi rezultate mogla dati revizija privatizacije u FBiH. - Mislim da se dobro zakasnilo, jer je prošlo mnogo vremena od tih privatizacija koje sada valja revidirati. Ali, opet, mnogo za-

visi od toga kakvi budu propisi na osnovu kojih će se provoditi revizija - upozorava Ševaljević. A dok se čeka da počne primjena federalnog Zakona o reviziji privatizacije koji je konačno usvojen krajem aprila, obilje je primjera koji otvaraju sumnju da će proces revizije biti uspješan. Inžinjer elektrotehnike iz Sarajeva Mladen Milidragović je brisan sa liste dioničara sa31

Istraživanja
rajevskog IRIS-a u kojem je taj status ste- ne zna vlasnik, jer se u sve oko njega ulakao u Markovićevoj privatizaciji. Činjenica je že, obnavlja, modernizira, a samo on stoji da je obročno plaćanje tih dionica prekinuo nedirnut već godinama i propada jer se nirat, ali poratna uprava IRIS-a njega, kao i ko ne usudi ulagati u nešto što možda sutra još nekoliko kolega koji su upisali dionice, neće biti njegovo - priča direktor Agencije za nikada nije kontaktirala kako bi provjerila privatizaciju u FBiH Šuhret Fazlić. da li oni žele zadržati svoj status i nastaviti No, ima i pozitivnih primjera: Kantonalni plaćati upisane dionice. Njihovo opravdanje sud u Zenici je je da je tokom rata uništena IRIS-ova knjiga dioničara, te da se on nije javio na javni poziv za upis dionica, a Milidragović je, takođe tokom rata, izgubio ličnu dokumentaciju iz koje se vidi šta je i koliko platio. Jedini trag bila je kopija jedne uplatnice koju je Milidragović slučajno našao u sarajevskom AFIP-u, nasljedniku SDK, no to nije dovoljno da sud presudi u Milidragovićevu korist. Slično se desilo i jednom broju njegovih kolega. Sada je pred sudom Milidragovićeva žalba, ali on ne očeSavo Ševaljević kuje da će proces biti završen za manje od tri godine. Niko ne zna šta bi do tada moglo u julu 2011. potvrdio biti sa IRIS-om koji je i sada u dosta teš- zatvorske kazne direktorima Doma štamkom stanju. pe Asimu Kaknji i Fuadu Pjaniću i dosuPrimjer je i hotel Stela u Neumu, koji je bio dio im da u roku od šest mjeseci od izricau sastavu preduzeća Polihem. nja pravomoćne presude nadoknade štetu - Hotel je bio izdvojen iz tuzlanskog Poli- od 1,27 miliona KM koju su proizveli prohema koji su radnici kupili upisom dioni- uzrokovanjem stečaja. ca. Tokom rata u BiH, 1993. godine, izvršena je dokapitalizacija hotela, kasnije je sud TUŽITI 1.800 DIONIČARA utvrdio da je hotel ipak državno vlasništvo, Bila je to prva pravosnažna presuda u BiH ali su se radnici opet žalili. Mi sada imamo kojom se neko kažnjava za prouzrokovanje nekoliko odluka da idemo u privatizaciju, stečaja, jer su osuđeni direktori zloupotreali čekamo da budu okončani sudski proce- bama i nesavjesnim upravljanjem doveli do si po žalbama, da ne dođemo u situaciju da stečaja preduzeća. Postupak su dokumense moramao opet vraćati na početak, iako tovali radnici koji su pomogli tužilaštvu da zbog toga trpimo. Evo, recimo, već na prvi dokaže kriminal. pogled vidite koliko trpi taj hotel kojem se U tužilaštvima koja ne uspijevaju da dokažu kriminal, pojašnjavaju da im je najveći problem nedostatak dokaznog materijala. - Nezakonita djela u privatizaciji mogu biti, osim zloupotreba u postupku privatizacije, i zloupotreba ovlasti ili položaja. Mi smo prošle godine primili tri prijave po ovom osnovu, od čega je u jednom slučaju obustavljena istraga, a u toku su radnje po preostale dvije. Najveći problem u ovim istragama predstavlja prikupljanje dokaza, odnosno obezbjeđivanje materijalne dokumentacije - kaže glasnogovornik Tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona Sanjin Kulenović. U Tužilaštvu Kantona Sarajevo, pak, kažu da trenutno vode istrage na šest predmeta vezanih za privatizaciju, u kojima se za određene nezakonitosti i zloupotrebe u procesu privatizacije sumnjiči 11 osoba. - Kantonalni tužioci poduzimaju istražne radnje u svrhu provjere navoda iz prijave, a sa ciljem donošenja konačne tužilačke odluke. U toku istraga zbog ovih krivičnog djela, Tužilaštvo Kantona Sarajevo ostvaruje zadovoljavajuću suradnju sa nadležnim policijskim agencijama. O eventualnim problemima možemo govoriti isključivo u odnosu na konkretne slučajeve, imajući u vidu stanje u datom krivičnom predmetu - kaže glasnogovornica Tužilaštva Kantona Sarajevo Jasmina Iftić. A kako na kraju lanca rade sudovi, ilustruje slučaj travničkog Borca kojeg su svojevremeno privatizovali radnici, potom ga podijelili na tri preduzeća i sada došli u nevolje, zbog čega Agencija za privatizaciju traži raskid ugovora. Sud taj zahtjev Agencije odbija kao neuredan i traži adrese svih više od 1.800 dioničara. - Mi smo ugovor potpisali sa 12 predstavnika ortačke grupe, a Meho Čorhodžić je bio predstavnik vlasnika kapitala. Sada Sud od nas traži da tužimo svakog dioničara ponaosob, jer je svako od njih vlasnik određenog broja dionica. A da bi Sud presudio, mora tačno znati čije se dionice prenose na FBiH. Ni vansudski to nismo mogli iz istog razloga. Slično nam se desilo sa Energoinvestovim Kometom gdje je sud presudio da se dionice vraćaju FBiH, ali se ne zna ko koliko dionica ima. Sada mi nastojimo tužbom da utvrdimo udjel, jer FBiH mora znati koje dionice posjeduje - priča Šuhret Fazlić. Privatizacija u oba entiteta u BiH je zaustavljena prije nekoliko godina. U FBiH je u proteklih par godina prodat jedan objekat u maloj privatizaciji, a u RS je Vlada preuzela nekoliko preduzeća koja je ranije privatizovala, što znači da proces još nije završen. Ševaljević upozorava da su za privatizaciju ostala strateška preduzeća i da vlasti ne bi trebale ponoviti neke od dosadašnjih grešaka. 
www.startbih.info

Dome Štampe: Direktori osuđeni za uništeno preduzeće
32

Bolesnim licima u programu „OTVORENE MREŽE“ možete pomoći: - pozivima na humanitarne brojeve telefona - BH Telecom 090 291 027 i HT Eronet 092 890 827 kojim donirate 2 KM + PDV (važi za korisnike ksne telefonije i postpaid korisnike mobilne telefonije.), - uplatama na transakcijski račun OM-a otvoren u Volksbank BH: 1401010022091880, - jednostavnim načinom doniranja preko našeg PayPal account-a (dovoljno je da samo odete na: www.otvorenamreza.ba);

BH

Zdravstvo XIV

ISTRAŽIVANJE: ZAŠTO LJEKARI ŠTRAJKUJU, A PACIJENTI UMIRU PRIJE NEGO ŠTO DOĐU NA RED ZA PREGLED

zašto mrtvi češće ne spašav
Jedna moždano umrla osoba može spasiti 12 života  Po broju kadaveričnih transplantacija BiH je posljednja u svijetu  Neki su neinformisani, neki sujeverni, a neki ne znaju šta je moždana smrt, smatra dr. Halima Resić  Valja savladati i ove kriminalno-koruptivne mreže koje naše ljude vode u Indiju, Pakistan, Egipat..., kaže Almir Čehajić
piŠe:

tim starta BiH

T

ridesetčetvorogodišnja Jasmina Duraković nije mislila na smrt kada je u martu 2012. pristupila Donorskoj mreži BiH. Uradila je to... Niko ne zna zašto. Njeni prijatelji vjeruju da je to uradila jer je dobar čovjek, plemenita osoba, tako odgojena, a njene kolege s posla pričaju da je već neko vrijeme namjeravala to uraditi. Kada je potpisivala pristupnicu mreži, otac Ferid je bio s njom i pitao da li da i on potpiše. Ona mu je, šeretski se smješeći, rekla da je star i da njegovi organi nikom ne mogu koristiti. Već nekoliko dana kasnije, Ferid je bio u situ-

Dr. Bakir Nakaš, direktor Opće bolnice Primarijus dr. Abdulah Nakaš iz Sarajeva je osnovao nevladinu organizaciju Mala, koja skuplja novac za kupovinu certificiranog servera za banku koštane srži, što je prvi korak za transplantacije u BiH. Banka koštane srži BiH će biti umrežena s Evropskom bankom koštane srži. Mala bi uskoro trebala organizovati promocije na otvorenom, čime će započeti formiranje privremenog registra potencijalnih donora koji će, nakon kupovine potrebnog softvera, moći napravititi tipizaciju svoje srži i uzorke pohraniti

Banka koŠtane srŽi

u banku. Samu donorsku mrežu za BiH će praviti institucije zdravstva. Projekat su već podržali Ministarstvo zdravstva FBiH, Zavod za transfuzijsku medicinu, te pojedini kantoni i opštine, a mnogi, među kojima i Grad Sarajevo, su najavili pomoć. Softver koji je neophodno nabaviti košta oko 300.000 eura.

Bakir Nakaš
www.startbih.info

34

Zdravstvo XIV
ti samo parni organi, dakle bubreg i jedan dio jetre, a od jedne moždano preminule osobe, putem kadaverične transplantacije mogu se donirati dvije rožnjače, srce, pluća, gušterača, jetra, dva bubrega, koštana srž, tetive, čak i koža i crijeva. Kaže se da jedna moždano umrla osoba može spasiti 12 života, a ljekari dodaju i da postoje oboljenja u kojima je život moguće spasiti samo novim organom. Ovo su razlozi da se ljekari trude povećati broj kadaveričnih transplantacija, jer kod presađivanja organa sa živih pacijenata uvijek postoji opasnost da organizam odbaci donirani organ i onda, umjesto jedne, postoje dvije bolesne osobe. Na nivou BiH ne postoji registar u kojem se navodi ukupan broj pacijenata kojima su potrebni jetra, pankreas, pluća, srce..., ali statistički podaci koji se odnose na svijet pokazuju da se bubreg traži ili čeka u 70 posto slučajeva. Bolest bubrega u cijelom svijetu postaje vodeći zdravstveni problem. Više od 500 miliona ljudi ili svaki 10. stanovnik svijeta, ima neki oblik oštećenja bubrega. U BiH je u proteklih desetak godina, prema podacima renarnog registra, oko 140 ljudi dobilo bubreg, uglavnom od živog donora, s tim da je jedan broj operacija obavljen u inostranstvu. Trenutno je u BiH oko 3.000 ljudi na dijalizi, najviše ih je u dobi između 20 i 44 godine, a njih oko 1.000 su kandidati su za transplantaciju bubrega. Istovremeno, oko 40.000 stanovnika BiH, od čega oko 10.000 u Sarajevu, vlasnici su donorskih kartica koje predstavljaju izraz volje i želje pojedinca da nakon smrti donira svoje zdrave organe koji bi nekome mogli spasiti život. Samo na jednom okruglom stolu koji su u Sarajevu organizovali Donorska mreža i Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu, potpisano je 200 kratica. Suština kadaveričnih transplantacija je u tome da organe može donirati samo moždano mrtva osoba, jer samo poslije tog oblika smrti nema povratka u život. Po aktuelnim zakonima u BiH, organe je moguće donirati tek nakon što to odobri porodica, bez obzira na to da li je umrla osoba imala donorsku karticu.

D

Jasmina Duraković Darivanje organa i tkiva u svrhu liječenja u BiH je zakonski regulirano. Kadaverične transplantacije je moguće izvesti u Tuzli i Sarajevu. U Banjaluci rade samo transplantacije sa živih donora, a kadaverične šalju u Tuzlu. Iz Donorske mreže BiH pojašnjavaju da će organ ili tkivo umrlog donora dobiti onaj bolesnik s liste čekanja za transplantaciju kod kojeg se utvrdi najbolja podudarnost tkiva i organa sa onim kod davaoca. Prioritet pri dodjeli organa, kao i svuda u svijetu, imaju bolesnici kojima je presađivanje hitno. Sve one koji imaju dilemu oko darivanja organa ljekari upozoravaju da je mnogo veća vjerovatnoća da svakom pojedincu zatreba darovani organ nego da će on sam postati davalac. Problem s kojim se sreću ljekari u BiH jeste to da porodica odbija odobriti uzimanje organa od moždano umrle osobe. - Neki su neinformisani, neki sujevjerni, a neki ne znaju šta je moždana smrt - kaže Halima Resić, nefrolog i predsjednica Donorske mreže BiH. Ona prihvata i tezu da ljudi u BiH ne vjeruju ljekarima. - Razumijem mogućnost da ljudi u BiH nemaju povjerenja u ljekare, ali mi zaista imamo stručno i kvalitetno osoblje, a procedure za utvrđivanje moždane smrti su jako složene i jasno propisane, tako da su zloupotrebe isključene - pojašnjava dr. Resić.
isključene zloupotreBe

avaju žive
aciji da ljekarima u Kliničkom centru Univerziteta Sarajevo odobri da uzmu zdrave Jasminine organe, bubrege, jetru i rožnjače, i presade ih ljudima kojima su oni spasili život i zdravlje. Ferid je danas, kaže, utješen jer je ispunio kćerkinu želju, a nekoliko ljudi spasio sigurne smrti. Uz to, on vjeruje da njegova Jasmina nastavlja da živi u tim ljudima. Ovo je tokom posljednjih pet ili šest godina najobimniji hirurški zahvat u oblasti kadaveričnih ili posmrtnih transplantacija u BiH. Prije ovih, napravljene su 22 operacije, uglavnom bubrega, u Kliničkom centru u Tuzli. Manji broj se odnosi na transplantacije jetre i transplantacijske operacije izvedene u Sarajevu. Po ovim brojevima, BiH je posljednja u svijetu. Poređenja radi, u susjednoj Hrvatskoj godišnje realizuju u prosjeku oko 300 posmrtnih transplantacija organa. Pojašnjenja radi, od živog donora mogu se uzeBuBrezi se najViŠe traŽe

Almir Čehajić Batko
35

Zdravstvo XIV
Pojašnjenja radi, u bolnicama u FBiH ljekari primjenjuju španski model sistema transplantkoordinatora za kadaverične transplantacije jer je Španija država sa najvećim brojem tih donora. Po ovom modelu, koordinator, obično je to anesteziolog, otkriva potencijalne donore nakon moždane smrti. Samu moždanu smrt utvrđuje komisija, nakon čega tim ljekara razgovara sa rodbinom o ustupanja potrebnog organa za transplantaciju. Drugi problem u ovoj oblasti jeste to što zdravstvene ustanove u BiH nedovoljno prijavljuju pacijenate sa moždanom smrću ili sumnje na moždanu smrt. To bi se moglo riješiti edukacijom ljekara sa intenzivne njege, posebno onih u manjim bolnicama. Po dostupnim podacima, u bolnicama u BiH postoji tridesetak ljekara sa certifikatom za utvrđivanje moždane smrti, dok je, primjera radi, Hrvatska više od 200 ljekara educirala ili certificirala u Španiji. Veliku smetnju razvoju kadaverične transplantacije je i to što BiH nema državno ministarstvo zdravstva ili bilo koje tijelo ili organizaciju preko koje bi mogla komunicirati sa Eurotransplantom, evropskom mrežom za transplanatcije preko koje je moguće obezbijediti organe za oboljele. - Da bismo ušli u međunarodnu donorsku mrežu, moramo imati razvijen sistem kadaverične transplantacije i najmanje deset urađenih transplantacija godišnje, a mi jedva da imamo jednu ili dvije. Kod nas svako ministarstvo zdravstva ima svoje zakone i programe što se tiče transplantacije. Imamo dobre stručnjake, samo se trebamo bolje organizovati i uspostaviti jedno zajedničko tijelo na nivou države, koje bi koordiniralo kompletan proces kadaverične trasplantacije - pojašnjava dr. Resić. Opet poređenja radi, Hrvatska je 2007. godine postala punopravna članica Eurotransplanta i danas je lider kadaverične transplantacije bubrega u Evropi. Doktorica Resić ima i dodatna objašnjenja. - BiH je jedna od vodećih zemalja po broju saobraćajnih udesa u kojima, na žalost, ljudi ginu. Njihovi organi idu pod zemlju, umjesto da se presade i nekom drugom spase život. Potpisana donorska kartica ne znači ništa, jer se kadaverična transplantacija ne
Vratiti dijete roditeljima

tuluz 2011
Šta je zapravo projekat Tuluz 2011 i šta je uradila Otvorena mreža? Ova nevladina organizacija je u saradnji sa Univerzitetskom bolnicom u Tuluzu, Centre Hospitalier Universitaire de Toulouse Hopital Rangueil, i tamošnjim ljekarom Lionelom Rostaingom, konsultantom te bolnice, uspjela pet osoba iz BiH staviti na francusku nacionalnu listu čekanja za presađivanje bubrega. - Ovim je Otvorena mreža dobila najbolje uslove za transplantacije organa svojih korisnika - pojašnjavaju u toj organizaciji i napominju da je bolnica Rangueil spremna i da za ljekare iz BiH organizuje edukacije za transplantacijske zahvate. Francuska medicinska praksa ima preventivni program kontrole urina trogodišnje djece, a od 14. godine je ta kontrola zakonska obaveza. Statistički podaci iz ove bolnice pokazuju da pacijenti sa krvnom grupom AB bubreg čekaju do tri mjeseca, sa A i B do godinu dana, a sa nultom do tri godine. Zakonom je propisano da nacionalni prioritet na listi čekanja predstavljaju djeca do 14 godina. - Ovo znači da jedna pacijentica iz Zenice ima šanse da bude uvrštena među nacionalne prioritet - kažu u Otvorenoj mreži.

Univerzitetska bolnica u Tuluzu može uraditi ako rodbina preminulih ne da svoj pristanak. Zbog toga je Donorska mreža važna - pojašnjava dr. Resić. U BiH, na žalost, nema ni dovoljno novca za transplantacije, pa iz Zavoda za zdravstveno osiguranje i reosiguranje, odnosno iz Fonda solidarnosti FBiH, koji bi trebao da snosi troškove kadaveričnih transplantacija u institucijama u FBiH, upozoravaju da za ove namjene, ukoliko se broj transplantacija poveća, treba obezbijediti dodatna sredstva. - Do sada je novca bilo, jer nije bio veliki broj transplantacija, ali ako se taj broj poveća, a to bi bilo jako dobro, treba obezbijediti dodatni novac. Mislim da prostora ima kroz ukidanje PDV-a na najskuplje i smanjenju PDV-a na ostale lijekove, ali je moguće uvesti i nove dodatne poreze ili dio sredstava od akciza prebaciti u Fond za ove namjene - izjavila je ranije za Start BiH direktorica Zavoda Novka Agić. Po dostupnim podacima, transplantacija košta oko 32.000 KM, bez postoperativne faze, a ljekari upozoravaju da se u BiH, u 11 dijaliznih centara, godišnje potroši oko 30 miliona maraka za potrošni materijal i lijekove. Postoje i procjene po kojima jedan pacijent na dijalizi državu godišnje košta 50.000 KM, a transplantirani pacijent, odnosno njegovo održavanje, košta 10.000 KM. Ljekari pojašnjavaju da pacijent sa presađenim bubregom samo u prvoj godini nakon transplantacije košta više nego onaj koji je na programu hemodijalize, a sve ostale godine su ogroman dobitak za društvo u ekonomskom smislu i za pacijenta u pogledu kvaliteta života. Samo u Klinički centar u Tuzli na redovne kontrole dolazi više od 150 pacijenata sa transplantiranim bubregom. Za sada je u BiH, kako ljekari vole reći, čitav transplantacioni program baziran na entuzijazmu ljekara i drugog osoblja, ali entuzijazam nije trajna kategorija.
www.startbih.info

Španija nema liste čekanja
Prve transplantacije organa sa mrtvih davalaca urađene su 1962. godine u SAD-u, a prvi kriteriji za utvrđivanje možda smrti utvrđeni su 1968. godine. Danas se u SAD-u godišnje obavi više od 25.000 transplantacija. U Španiji 95 posto umrlih osoba donira organe i tamo godišnje bude presađeno oko 2.200 bubrega zbog čega više nemaju liste čekanja. U toj zemlji, kao i u Engleskoj, nije potrebna saglasnost porodice umrlog donora. U gotovo svim zemljama svijeta postoje donorske mreže koje povezuju ljude koji žele poslije
36

smrti darovati svoje organe. Princip je svuda jednak: svaki pojedinac koji želi darovati svoje organe preuzme donorsku karticu, potpiše je i nosi sa sobom. U slučaju moždane smrti vlasnika te kartice ljekari mogu uzeti sve zdrave organe, a jedina razlika među zemljama je u tome da li će ljekari organe od umrle osobe uzeti samo na osnovu volje izražene putem potpisane kartice ili tek nakon saglasnosti članova najuže porodice. Evropski dan donacije i transplantacije organa obiljažava se u oktobru, a Svjetski dan bubrega u martu.

Zdravstvo XIV

reliGije o doniranju
Sve dominantne religije u BiH podržavaju donacije organa i smatraju ih najhumanijim mogućim činom. Islam zabranjuje da živi donor bude oštećen ili ugrožen davanjem organa, za umrle davaoce zahtijeva da su za života dali pristanak, a zabranjuje doniranje reproduktivnih i takozvanih vanjskih organa (ruka, noga, uho ili nos) jer ne dozvoljava skrnavljenje izgleda umrle osobe. U katolicizmu kažu da ništa što bi moglo koristiti drugome ne bi trebalo pokopati, pa doniranje organa, tokom života ili nakon smrti, smatraju vrhunskim djelom ljubavi i herojstvom, ali No, nije u pitanju samo entuzijazam ljekara, nego i nekih nevladinih organizacija. Almir Čehajić Batko, direktor nevladine organizacije Otvorena mreža, svakodnevno pokušava bolesnim ljudima iz BiH pomoći da dođu do novca za liječenje ili do mjesta u nekoj od svjetskih bolnica gdje bi oboljeli mogli dobiti adekvatnu pomoć. Iz ove organizacije snažno podržavaju donorsku mrežu i lobiraju da što više ljudi potpiše kartice i nose ih sa sobom. - Lično sam iskusio gubitak djeteta. Gledao sam i druge ljude kojima su umrla djeca. Iz tih i kasnijih iskustava sam shvatio da nema ništa ljepše nego djetetu vratiti majku, a da ne govorim o tome kada majci i ocu vratite dijete. Bukvalno mislim vratiti! I shvatio sam i naučio da je, kada već dođe do bolesti, to najlakše uraditi transplantacijama i zato mislim da je najvažnije da se u BiH razvije donorska mreža i da se ljudima objasni šta je moždana smrt koja nam je svima bliža od kragne. Važno je i da educirani ljekari rade transplantacije, jer bez toga nema ulaska u Eurotransplant ili bilo koju međunarodnu priču vezanu za transplantacije. S druge strane, valja savladati i ove kriminalno-koruptivne mreže koje naše ljude vode u Indiju, Pakistan, Egipat i drugdje, dajući im lažnu nadu kroz nesigurne operacije - priča Batko. I on razumije da ljudi u BiH nemaju povjerenje u ljekare i da se boje lažne dijagnoze moždane smrti ili krađe organa. - To je stvarni strah, jer živimo u zemlji u kojoj se sve može srediti, pa je logičan i strah da razvijanje donorske mreže možda može otvoriti prostor za zloupotrebe. Ali, proroŽnjače Henrija Fonde

cijentici nakon treće neuspješne retransplantacije jetre odobre novi organ, borimo se za ono organa i usluga koji pripadaju zemljama nečlanicama Eurotransplanta jer se bocedura utvrđivanja moždane rimo za naše ljude koji su provalili smrti je strogo propisana, a da razlika između Srba, Hrvata, ne smijemo zaboraviti ni Bošnjaka i ostalih nije nikakato da intenzivne njege u va kada je neko bolestan i kada mu treba organ. Slobodcijeloj BiH svake noći brinu o velikom brono mogu reći da je ono što je ju oboljelih ljudi i da Otvorena mreža uradila više svaki dan širom BiH od onog što je uradila držaimamo ogroman broj va - kaže Čehajić. I sada će neko, siguran je Batuspješnih operativnih zahvata. Dakle, ipak miko, za ove donorske kartice koslim da je najvažnije da je se nalaze u Startu BiH pitati otvorimo intenzivne njege kako smijete, po kom članu zakoza razgovore sa porodicama na, koliko ste vi tu dobri, imate li pooboljelih i da počenom biti ljusebne kartice za Srbe, Hrvate, BošnjaNovka Agić di, da svako pomisli da bi sutra ke ili Rome... njemu ili nekom njegovom mo- I hiljade drugih pitanje, ali ako bigao trebati organ. Strah jeste opravdan, ali smo ostali na tome, nikada ne bismo dobili moramo raditi na tome da ga razbijemo. Jasminu Duraković, ne bismo imali kadaveOtvorena mreža i sada radi na tome, a radi- rične transplantacije koje spašavaju živote će i ubuduće - kaže Batko. organima onih koje je nemoguće spasiti. Ali On misli da, ipak, ljekari nisu najveći pro- je činjenica i da se svi moramo pomaknuti. blem. Neki dan u bolnici stojim kod one sobe sa - Ova država uživa u tome da svi misle da duplom izolacijom za koju se filtrira vazduh je nema. Mi smo kao nevladina organizaci- i posebno pročišćavaju vodovodne cijevi i ja uspjeli napraviti sjajan ugovor sa bolni- pričam sa čovjekom koji želi da nam donicom u Tuluzu, a sada nešto slično radimo ra jedan izuzetno skup aparat. A u tu sobu i sa klinikom u Tipingenu. Lobirali smo u ulazi čistačica sa prljavim zogerom. Dakle, Evropskom parlamentu da jednoj našoj pa- ima nešto što nije do Predsjedništva, parlamenata, kantona ili opština, nego i do čistačice - kaže Čehajić. To znači, kaže on, da se cijeli sistem mora pokrenuti. - Uostalom, neka svako pogleda svoje dijete i sjeti se s kojim strahom ulazi u bolnicu i koliko jako želi da ono odmah dobije najbolju moguću uslugu. Ima i taj film u kom jednog čovjeka pitaju da li bi, da mu treba, uzeo tuđi organ i on kaže da, a na pitanje da li bi dao svoj ili organ svog najbližeg ko je već umro, odgovara sa ne. Pa kako on misli dobiti organ? Mi moramo bježati od te zatvorenosti u daj meni i bez obzira na to što se samo ovdje na svadbi tuku kocima kad dođu da ukradu mladu, ne smijemo dozvoliti da nas pregazi ratna nacionalna neljudska histerija - kaže Batko. Uostalom, i glumac Henri Fonda je testamentom ostavio svoje rožnjače nekom ko će njima, poslije njegove smrti, gledati nebo. Može li bolje? Halima Resić Jasminin otac misli da ne može. 
37

nalažu da članovi najuže porodice odobre uzimanje organa ako se umrla osoba o tome za života nije izjasnila. Ni katolicizam ne dozvoljava transplantaciju spolnih organa. Pravoslavna crkva doniranje organa cijeni kao human gest koji predstvalja manifest najveće zapovijedi Božije s tim da ne smiju biti ugroženi ni živi donor ni identitet umrlog donora. Za umrle davaoce staratelji ili porodica mogu dati pristanak. U judaizmu smatraju da je spašavanje ljudskih života važnije od zaštite ljudskog tijela te da je Jevrej obavezan da daruje organ ako je u prilici da time spasi ljudski život.

Magazin Start BiH u zadnjih šest mjeseci uradio je veliko istraživanje o zdravstvu u BiH. Rezultate tog istraživanja predstavljamo od 18. oktobra. Pozivamo sve da nam i dalje prenose svoja iskustva, primjedbe i pohvale. Tel: 033 260 210, email: redakcija@startbih.info.

teleFon 033 260 210 mail redakcija@startbih.info

prijaVite korupCiju u zdraVstVu

Uljepšati se

Ovdje OPERIŠU zdrave ljude
Sve estetske zahvate u novom Centru rade i na ženskim i na muškim pacijentima  Povećanje ili smanjenje grudi košta oko 5.000 KM, cijene nisu dampinške, ali ni konačne
PIŠE:

SARAJEVO DOBILO CENTAR ZA ESTETSKU HIRURGIJU NAŠA MALA KLINIKA

Dragan Bošnjak dragan@startbih.info Dragan Bošnjak

U okviru klinike se nalaze ambulanta, previjalište, operaciona sala, tehnička soba te ginekološko savjetovalište. - Prije svega treba naglasiti da je ovo je specifična oblast medicine, odnosno hirurgije, jer mi ovdje operišemo zdrave ljude. Već imamo dosta poziva i priličan broj pacijenata od kojih je znatan broj naših starih klijenata koji nas poznaju iz prethodnih praksi u kojima smo kolege i ja radili. Pružamo usluge iz domena estetske hirurgije, ali u mogućnosti smo raditi i druge manje operativne zahvate koji spadaju u domen opšte hirurgije - kaže za Start BiH dr. Aginčić, koji je ujedno i šef odjela za hirurgiju šake Klinike za plastičnu hirurgiju KCUS. Iz domena estet-

I MUŠKARCI PUMPAJU USNE

ske hirurgije Naša
38

Naziv Naša mala klinika posuđen je od istoimene i popularne humorističke TV serije, a pravno i zakonski je reguliran zahvaljujući suglasnosti scenarista serije kojima je ideja o korištenju ovog imena bila jako simpatična. Naziv klinike bio je ideja dr. Alemka Čvorka. Oba osnivača i vlasnika kažu da žele biti uspješni kao i televizijska serija, ali i da je naziv jedina sličnost između njihove Naše male klinike i one sa TV ekrana, iako je promotivnu kampanju za sarajevsku kliniku odradio jedan od glavnih likova televizijske Naše male klinike Enis Bešlagić.
www.startbih.info

SAGLASNI SCENARISTI

FOTO:

S

redinom aprila u samom centru Sarajeva otvoren je Centar za estetsku hirurgiju Naša mala klinika, opremljen suvremenim medicinskim aparatima i hirurškom opremom, a pri izvođenju estetskih zahvata primjenjuju se najnovije tehnike i tehnologije. Osnivači i vlasnici Centra za estetsku hirurgiju, dr. Alija Aginčić i dr. Alemko Čvorak, Našu malu kliniku su otvorili, kako kažu, po zahtjevima tržišta u ovoj oblasti, koje i dalje raste, a pretpostavljaju da će se uskoro otvoriti još ovakvih klinika.

Uljepšati se
mala klinika nudi usluge faceliftinga, korekcije ušiju i nosa, povećanje i smanjenje grudi, abdominalne plastike, te liposukcije, a kako naglašavaju u klinici, sve ove zahvate rade i kod muškaraca. Naime, iako se generalno smatra da se većinom žene podvrgavaju estetskoj hirurgiji, javlja se i sve više muških pacijenata. - Muškarci uglavnom traže korekciju nosa i ušiju, a imali smo i slučajeva ginekomastije, odnosno smanjenja grudi kod muškaraca. Čak je bilo pojedinaca koji su povećavali usne, iako to kod nas nije baš toliko uobičajeno kao u svijetu - kaže dr. Aginčić. Sve operativne zahvate iz domena estetske hirurgije u Našoj maloj klinici obavljat će doktori Aginčić i Čvorak, koji je šef Odjela za opekotine Klinike za plastičnu hirurgiju KCUS-a, te prim. dr. Abdulah Fazlić, specijalista opće i plastične hirurgije i ujedno direktor ovog Centra. Pacijenticama je na raspolaganju i ginekološko savjetovalište na čijem je čelu prim.dr. Ahmo Kapetanović. O anesteziji i reanimaciji brigu vodi prim.dr. Zlatko Mahić, dok ostalo osoblje čine medicinske sestre i instrumentarke sa bogatim medicinskim iskustvom. Što se cijena usluga estetske hirurgije tiče, u Našoj maloj klinici kažu da nisu htjeli ići sa dumpingom, jer u većini slučajeva takve cijene znače i niži kvalitet usluga. Cijene su formirane u realnim granicama i u klinici smatraju da su prihvatljive i dostupne većini građana. - Cijene koje smo sada postavili su za početak nešto prihvatljivije od ostalih, ali ćemo ih svakako vremenom korigovati. Tako na primjer, povećanje ili smanjenje grudi košta oko 5.000 KM a filleri poput Botoxa se mogu uraditi i za manje od 1.000 KM - kaže dr. Aginčić. On istovremeno upozorava i da cijene u ovoj branši i mogu biti samo okvirne jer se svaki
U SOMALIJU HUMANITARNO

- U okviru realnih cijena pokušat ćemo pomoći onima koji imaju realne zahtjeve. Jer, morate znati da ima i priličan broj pacijenata sa zaista irealnim zahtjevima - kaže dr. Alemko Čvorak.

REALNI ZAHTJEVI

Danas se žene i muškarci odlučuju za estetske zahtjeve bez obzira na dob, jer su svjesni da dobar izgled puno znači u životu i karijeri. - Obzirom da će većina pacijenata biti ženska populacija, na raspolaganju imaju i ginekološku ambulant i savjetovalište, tako da će moći više stvari završiti na jednom mjestu, što sada nije slučaj u drugim klinikama - kaže voditelj ginekološkog odjela Naše male klinike prim. Ahmo Kapetanović Kapetanović. Pored toga, ova klinika se neće baviti samo zaradom, već su spremni i za besplatni i humanitarni rad. Tako prim. Fazlić već pregovara sa jednom turskom organizacijom o njegovom humanitarnom angažmanu u Somaliji, gdje bi pružao usluge plastične i rekonstruktivne hirurgije. Iako je Naša mala klinika prvenstveno centar za estetsku hirurgiju, u klinici kažu kako će se tu

SVE NA JEDNOM MJESTU

- Mi nismo izmislili nikakvu toplu vodu jer su vrlo uspješni estetski hirurški zahvati rađeni na sarajevskoj klinici i prije rata. Ali, u ovoj oblasti posebno je to što ljudi ne žele da svi znaju da su uradili neki estetski zahvat. Znate, ako dođe djevojka koja želi da poveća grupojedinačni slučaj mora tako i tretirati tako da se konačna cijena formira na osnovu individualnih parametara poput starosti pacijenta, obima i složenosti zahvata... - Ovdje ćemo obavljati usluge plastične i rekonstruktivne hirurgije, preglede, a vodit ćemo i postoperativni tok i sve što uz to ide. Također, spremni smo da pojedine usluge obavljamo pacijentima i kod kuće ako, na primjer, pacijent ima dekubitus ili iz bilo kojeg razloga ne može doći na previjanje. Spremni smo, dakle, i za rad u kućnim posjetama - kaže direktor Naše male klinike prim. Fazlić.

PACIJENTI NEĆE STUDENTE

di ili neka žena u srednjim godinama koja želi da malo zategne lice, neće da ih gleda deset studenata koji su tu na praksi, već to žele da urade negdje gdje će biti 100 posto inkognito. To je razlog zašto su i u svijetu skoro sve klinike za estetsku hirurgiju privatne - pojašnjava dr. Alija Aginčić.

- Mi nismo i ne želimo biti nikome konkurencija. Stojimo na stanovištu da svako treba da radi svoj posao najbolje što može i tako zauzme mjesto koje mu pripada u branši kaže dr. Abdulah Fazlić. mnogo raditi i na polju rekonstruktivne hirurgije, zatim hirurgije šake, stopala i ekstremiteta, a naročito u slučajevima gdje su povrijeđeni nervi kako bi se postiglo smanjenje invaliditeta. - Dakle, gdje god postoje stečene i urođene anomalije, ići će se na njihovo smanjenje kaže prim. Fazlić. Sve medicinske aparate i opremu koja je u upotrebi na klinici atestiralo je sarajevsko kantonalno Ministarstvo zdravstva, a testovi su bili rigorozni. U Našoj maloj klinici kažu da radije ne bi ni spominjali koliko koštaju atesti i remont aparata, koji moraju biti obavljeni jednom godišnje, ali naglašavaju da im je briga za sigurnost pacijenata iznad svega. 
39

NISU KONKURENCIJA

SKIDANJE BENOVA
- Kod nas je moguće obaviti i skidanje benova, s tim da pacijent u rekordnom roku, najdalje za deset dana dobije, i pato-histološki rezultat skinute promjene, koja ako je uklonjena na vrijeme bukvalno spašava život. U zadnje vrijeme svjedoci smo strašnog porasta malignih oboljenja, prevashodno promjena na koži. Pošto su ljudi većinom neinformisani, onda traže da im se skine neka promjena na koži koju apsolutno nema potrebe dirati a na nešto što je ozbiljno ne obraćaju pažnju - kaže dr. Alija Aginčić.

XXI vijek

ExactTrak usavršava sigurnost

USB stick se sam uništava
Kompanija koja se bavi zaštitom podataka ExactTrak razvila je USB memory stick koji se može pratiti preko GPS-a i GSM triangulacije u slučaju da ga njegov vlasnik izgubi. Ali ni to nije sve: uz pomoć daljinskog upravljača ovaj memory stick se može i uništiti. Uređaj je nazvan Security Guardian, a podaci na njemu su šifrirani. Uz dio za pohranu podataka, tu je i SIM kartica poput onih u mobitelima. U slučaju da su neki osjetljivi podaci pohranjeni u memoriju ovog uređaja, ako taj uređaj bude izgubljen ili ukraden, njegov vlasnik ima na raspolaganju nekoliko načina da uništi ili onemogući pristup tim povjerljivim podacima. Naime, on će se u tom slučaju logirati putem računara i daljinski onemogućiti čitanje podataka, može blokirati otvaranje pojedinih ili svih datoteka u memoriji.

Facebook kupuje patente

Pola milijarde za tehnologije
Facebook će Microsoftu platiti 550 miliona dolara za velik broj patenata koje je firma Bila Gatesa nedavno kupila od AOL-a, a odnose se na velik broj tehnologija poput mobilnih usluga, oglašavanja i elek-

Ali, ako se radi o zaista o vrlo povjerljivim podacima, korisnik može daljinski poslati visokonaponski naboj direktno u USB stick. Time će otopiti unutrašnji čip i trenutno izbrisati sve što se na njemu nalazi. To može biti urađeno i bez internetske veze, čak i bez obzira na to je li uređaj spojen na računar ili ne. ExactTrak je objavio da se čak 65 posto snimljenih podataka gubi tako što se izgube prijenosnici ili memorija na stickovima. Zbog toga drže da za ovim tipom proizvoda, odnosno usluge, postoji interes na tržištu.

HTC razvija mobilne čipove

SoC stiže iduće godine
HTC bi u narednim generacijama pametnih telefona i tableta mogao koristiti vlastito SoC rješenje. Kompanija navodno u tajnosti već surađuje sa ST-Ericssonom i Qualcommom na dizajnu mobilnog procesora za vlastite uređaje, a kasnije je moguće i formiranje posebnog poslovnog odjela unutar HTC-a. Prva takva HTC-ova SoC rješenja trebala bi se pojaviti naredne godine, ali još nije poznato da li kompanija sama dizajnira čipove ili je jednostavno od ST-Ericssona i Qualcomma zatražila dizajn i proizvodnju po vlastitim specifikacijama.

Uslikaj se pored table

www.signsalongtheroad.com

Virtualna ponuda BiH je od polovine aprila bogatija za još jednu zanimljivu web stranicu, na kojoj svi posjetioci mogu postaviti svoje fotografije snimljene pored znakova gradova koje su posjetili. Osnivač stranice Emir Tica iz Travnika, započeo je sa ovim iz hobija i da bi mogao pokazati djeci gdje je sve bio. Nakon što je sakupio skoro 500 fotografija, odlučio je putem web stranice Signs along the road svoj hobi podijeliti sa drugima. U samo nekoliko dana otkako je stranica u funkciji, registriralo se sedamdesetak korisnika koji su postavili i svoje fotografije. I svi ostali zainteresirani da podjele svoja iskustva mogu to učiniti vrlo jednostavno direktno na web stranici ili putem Facebooka. Još jedna od ideja osnivača ove stranice je i povezivanje gradova i mjesta iz regiona koji imaju isto ime, ali i sakupljanje fotografija zanimljivih lokacija širom svijeta.

tronskog poslovanja. Za ovaj iznos Facebook će dobiti 650 patenta i patentnih prijava te licence za korištenje dodatnih 275 patenata. Microsoft je ove godine kupio 800 AOL-ovih patenata za nešto više od milijardu dolara, no već je ranije najavio preprodaju nekih. Naime, jedini AOL-ov uvjet prilikom kupnje bio je sve ili ništa. Na istoj dražbi sudjelovao je i Facebook, no Microsoft je AOL-u dao bolju ponudu.

Top 10

GPS uređaji
Prema anketi portala toptenreviews.com, listom najboljih navigacijskih uređaja u 2012. dominiraju Garminovi. Ocjenjivani su dimenzije, navigacija, jednostavnost korištenja i podrška. Na osnovu tih kriterija, lista 10 najboljih GPS uređaja izgleda ovako:

Gmail povećao skladišta

Svima 10 GB

Nakon predstavljanja Google Drivea, servisa za cloud skladištenje podataka, Google je odlučio da poveća prostor za skladištenje na Gmailu. Korisnicima je besplatni prostor pove40

ćan sa 7,5 na 10 GB.

1. Garmin Nuvi 3790LMT 2. Garmin Nuvi 3760LMT 3. Garmin Nuvi 2460LMT 4. TomTom GO 2535 TMWTE 5. Magellan Roadmate 3055-MU 6. TomTom XXL 540 S 7. Garmin Nuvi 550 8. Magellan Maestro 4350 9. TomTom XL 340 S 10. Magellan Roadmate 1700
www.startbih.info

XXI vijek

Nova poslovna suradnja

Sony se vraća OLED-u
Prema tvrdnjama japanskih dnevnih novina Yomiuri Shimbun, Sony je navodno u pregovorima s tajvanskom kompanijom AU Optronics vezanim uz zajedničku proizvodnju televizora baziranih naOLED ekranima. Sony i AU Optronics odbili su komentirati ove navode koji su se pojavili nakon što je Sonyjev novi izvršni direktor Kazuo Hirai objavio da je kompanija otvorena za suradnju u novim televizijskim tehnologijama. Sony je još 2007. godine počeo s prodajom OLED televizora, no kasnije je prekinuo proizvodnju zbog slabe potražnje i preusmjerio fokus na 3D televizore. Stoga sada ukoliko se želi ponovno uključiti u utrku s korejskim konkurentima koji su već predstavili prototipe 55-inčnih OLED televizora, Sony mora ili investirati u vlastitu tvornicu koja će ih moći masovno proizvoditi ili tražiti partnere.

Potvrda iz Ubisofta

Nove animacije za Assassin’s Creed 3

Alex Hutchinson iz Ubisofta je potvrdio da Assassin’s Creed 3 sadrži više hiljada potpuno novih animacija. Drugim riječima, apsolutno sve animacije u igri su u potpunosti ponovo razrađene, što nije mala stvar ako se u obzir uzme činjenica da je samo Ezio, jedan od likova u igri Assassin’s Creed 2 imao 6.000 animacija.

Hutchinson tvrdi da se ne radi o evoluciji serijala, već zapravo o revoluciji. Uz to, podsjeća da na Assassin’s Creedu 3 rade već gotovo tri godine te da je toliko vremena u razvoju proveo jedino prvi nastavak poznatog serijala. Assassin’s Creed 3 izlazi 31. oktobra ove godine i to na PlayStationu 3, PC-u, Xboxu 360 i Nintendu Wii.

Skype na PlayStation Vita

Dostupan Firefox 12

Berzanski pokazatelji

Priča uz igrice

Pozitivno tromjesečje LG
Kompanija LG Electronics objavila je finansijske rezultate za tromjesečni period zaključno sa 31. martom 2012. po kojim je nakon dva kvartala sa neto gubicima kompanija ostvarila neto profit od 214,9 miliona dolara. Odjeljenje LG Mobile Communications je više nego utrostručilo operativni prihod u odnosu na isti period prošle godine - na 34,5 miliona dolara, što je rezultat unapređenog proizvodnog miksa i povećane prodaje smartphona.

Sony je objavio kako će Skype aplikacija za PlayStation Vita konzolu uskoro biti dostupna kroz PlayStation Store. Aplikacija će biti besplatna, a vlasnicima konzole omogućit će uspostavljanje poziva i video poziva uz korištenje kamere na prednjoj i zadnjoj strani. Skype servis će moći da se koristi preko WiFi ili 3G mreže, a aplikacija će na Vita konzolama moći raditi u pozadini, pa će korisnik moći da odgovori na poziv i dok igra.

Male izmjene, brojna pojednostavljenja
Mozilla je pustila u distribuciju finalnu verziju internet preglednika Firefox 12 koji donosi tek manje izmjene u odnosu na prethodnu verziju, a među novostima su jednostavnija nadogradnja te centriranje rezultata prilikom pretraživanja pojmova na stranicama. Novina je i mogućnost preuzimanja datoteka kopiranjem njihovog URL-a u download manager, primjena nekoliko novih CSS svojstava, eksperimentalna primjena podrške za ECMAScript 6 Map i Set objekte te rješavanje problema pada performansi u nekim slučajevima za WebGL na operacijskom sustavu Mac OS X.

www.ateizam.org

Domaći ateisti u online akciji
Ima bezbroj portala koji se bave pravima ateista ili agnostika ili i jednih i drugih, ali su većina na engleskom jeziku. Stranica www.ateizam.org se održava iz Hrvatske, ali se bavi regionalnom zaštitom prava ateista, uključujući i pravo na kritiku religijskih ustanova i lidera. Strana sadrži dosta zanimljivih tekstova i eseja na temu ateizam - teizam, a načinom obrade se kreću od pomalo

degutantnih i dvosmislenih, do objektivnih, racionalnih i preciznih. U svakom slučaju ovo je portal koji bi mogao biti podjednako interesantan skupini čitalaca koji se međusobno uopšte ne slažu o pitanjima vjere, ateizma, religije i društvene kritike. Dakle, ako ne prihvatljiv, onda makar koristan za izučavanje i vjernicima i ateistima. (a. t.)
41

33 pitanja

HANA STOJIĆ, KNJIŽEVNA PREVODITELJICA

Prevoditelji su prave
Mi djeca koja smo dvojezično odrasla, istovremeno smo i blaženi i prokleti  Bojim se da se cijela naša zemlja pretvara u jedno veliko izgubljeno mjesto  Mladi su nebrušeni dijamanti, koji su žrtve ovog sistema  O životu bez mobitela sanjam, a bez interneta ne bih voljela živjeti niti jedan dan
PITAO:

Zdravko Čupović zdravko@startbih.info

1 Šta je TRADUKI? mreža za knji- TRADUKI je evropska

ževnost i knjige, u kojoj učestvuju Albanija, Austrija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Njemačka, Rumunija, Slovenija, Srbija i Švicarska. Mrežu TRADUKI pokrenuli su Savezno ministarstvo za evropske i međunarodne poslove Re-

2

publike Austrije, Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Švicarska zaklada za kulturu Pro Helvetia, KulturKontakt Austria, Goethe-Institut i Zaklada S. Fischer. Od decembra 2009. jedan od partnera TRADUKIJA je slovenska Javna agencija za knjigo, a od oktobra 2011. i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. Koji su ciljevi TRADUKI-ja i kakvi su dosadašnji rezultati?

- Program potpore za prevođenje beletristike, suvremenih naučnopopularnih knjiga te književnosti za djecu i mlade 20. i 21. stoljeća ima za cilj poticati razmjenu između zemalja sudionica. Posebna pažnja poklanja se prevodiocima čiji je djelovanje kao posrednika među kulturama projektu dalo ime. Susreti između autora, prevoditelja, izdavača, bibliotekara, kritičara i književnih znanstvenika potiču razmjenu podataka i jačaju suradnju na evropwww.startbih.info

42

33 pitanja
u fokusu stoji kako ga primijeniti. Na njemački jezik ste, između ostalog, preveli izbor pjesama Faruka Šehića. Koliko je uopšte teško prevoditi književnost na strane jezike? - Mi djeca koja smo dvojezično odrasla, istovremeno smo i blaženi i prokleti ukoliko se želimo baviti jezikom. Za nas je gotovo nemoguće isključiti onaj drugi jezik, šta god radili. Razmišljali ili prevodili. Koje djelo Vam je bilo najzahtjevnije za prevođenje i zbog čega? - Svaka od knjiga koje sam prevodila bila je poseban izazov. Jedna je bila iščašeni jezik austrijske nobelovke Jelinek, druga knjiga dvojezičnog njemačkog autora iz BiH Saše , Stanišića, a treća poezija Faruka Šehića na njemački. Ne mogu ih uopće uporediti. O ljudima koji prevode knjige i literaturu, praktično niko ništa ne zna. Međutim, da njih nema, mi praktično ne bismo imali uvid u svjetsku književnu scenu. Zbog čega su prevodioci marginalizovani i da li sami kroz postojeće Udruženje mogu popraviti svoj položaj? - Prevoditelji su do sada uvijek bili nevidljivi, iako su, pogotovo ako pričamo o prijevodima klasika, skoj i međuregionalnoj razini. Mislim da na prave face. Nedosadašnje rezultate možemo biti jako pono- kih petnaestak sni. To je nekoliko stotina prevedenih naslo- godina unava, veliki broj promocija, susreta prevoditelja zad je postao i književnika, festivala, nastupa na sajmovima. trend govoriSigurna sam da je zato odlučujući angažman ti o prevodiljudi koji su se posvetili ovom projektu Antje teljima. MeContius, Aylin Rieger, Alida Bremer, Anne- ne taj razvoj marie Türk, ali i mnogim drugim. jako veseli, iaZavršili ste prevodilački studij u Beču. ko nisam sigurna da je bitno ko prevodi mnoPostoji li i kakva razlika između studija ge bestsellere i thrillere. Tu je prevoditelj zamjestranih jezika i prevoditeljskog? njiv, kao što nije kada je u pitanju prijevod - Veliki umovi poput Goethea i Humbolta su Homerove Odiseje. Koliko uopšte ima prevodioca književnodavno pisali o fenomenu prevođenja, ali je ono sti u BiH? postalo naučna disciplina tek u 20. vijeku. Razlike između ta dva studija su velike. Prevodi- - Ono što mene brine nije broj prevoditelja, telji ne izučavaju sam jezik, on je njihov alat i već činjenica da za mnoge jezike u BiH oni
Zdravko Čupović

4

8

9

5

10

6

ve face
3

7

12

ne postoje. Da li je ovo plaćen posao, odnosno može li se pristojno živjeti od njega? - Nije, ovdje vam je slična priča kao i sa književnicima. Od književnog prevođenja se kao i od pisanja u BiH ne može živjeti. Koliko u prosjeku treba vremena za prevod jedne knjige, odnosno koliko radnih sati? - Računa se da je za jednu karticu teksta (ne književnog) potrebno malo manje od sat vremena. Pitam se koliko sati je potrebno da se prevede Ilijada? Pripadate mladoj generaciji književnika-prevodilaca. Međutim, izgleda da se mladi danas dosta rjeđe hvataju pera. Ne vide perspektivu ili...? - Nisam sigurna da je to što kažete istina. U mladoj generaciji imate već regionalno afirmirane autore i autorice poput Lamije Begagić Begagić, Adise Bašić ili Lejle Kalamujić Kalamujić. Financijske perspektive zasigurno u tome nema, ali književnost koja se danas piše u BiH je često nastajala iz potrebe, a ne iz želje za zaradom. S obzirom da ste još kao dijete otišli u Austriju gdje ste dugo živjeli, da li možda kroz prevodilački posao učite nešto i o samoj BiH kakvu ne znate ili je niste imali priliku upoznati? - Razlog što sestra i ja i danas volimo Bosnu i Hercegovinu, iako je Bosna zemlja koju je ponekad teško voljeti, jeste što su naši roditelji njegovali ljubav prema njoj. Stanje u savremenoj bh. književnosti, a pogotovu izdavaštvo, svake godine najbolje oslikava oskudna ponuda doma-

FOTO:

11

43

33 pitanja
ćih izdavača i autora na sarajevskom Sajmu knjige. Kako i čime popraviti položaj? - Izdavačima u BiH je jako teško. Oni su u konkurenciji sa izdavačkim kućama iz susjednih zemalja, a njihovi uvjeti su u startu teži. S druge strane, ovdašnji izdavači moraju da preuzmu odgovornost za svoje promašaje. Koliko ste knjiga kupili na posljednjem Sajmu knjige? - Jednu, Mi djeca s kolodvora Zoo, koju je prevela moja sestra Ivana Stojić. Šta smatrate najvećim priznanjem za svoj dosadašnji rad? - Da ljudi i dalje vjeruju u mene. U prozno-fotografskoj publikaciji Izgubljena mjesta pokušali ste ovjekovječiti neka mjesta i lokalitete u BiH koji zbog raznih razloga polako izumiru. Da možete, koja biste od njih otrgnuli od zaborava, odnosno koja od nekih malo poznatih mjesta biste obavezno preporučili za obilazak? - Bojim se da se cijela naša zemlja pretvara u jedno veliko izgubljeno mjesto. Još jednom. Nebrigom puštamo da se naš kulturno-historijski trag izbriše. Koliko je Vaše profesionalno opredjeljenje uticalo to što Vam je otac Mile Stojić, poznati književnik i novinar? - Mislim da sva djeca ostaju jednim dijelom do kraja svog života djeca svojih roditelja. To pravilo vrijedi za svu djecu, pa tako i za mene. Šta Vas privlači izvan književnosti? - Otkad sam shvatila da se Newtonovi zakoni također mogu primijeniti na komunikaciju među ljudima, mislim da mogu reći da me zanima sve što čini život. Od tribal fusion trbušnog plesa do Hegela. Kako biste opisali mlade ljude u BiH? - Nebrušeni dijamanti, koji su žrtve ovog sistema. Koje su najpozitivnije vrijednosti BiH? - Spontanost, ljepota, šarm.

razloga 20Ima lirada? da se u BiH slavi Praznik

13 14 15

21

22

- Ljuti me što u BiH 1. maj ne slave oni koji najnapornije rade. Recimo prodavačice. Njima su njihova radnička prava mahom uskraćena. Zašto prodavnice moraju raditi i za praznike? Razmišljate li ikada o odlasku iz BiH? - Jednom mi je jedan prijatelj rekao da sam pogriješila ako sam se vratila u Bosnu da učestvujem u kolektivnoj tragediji, a ukoliko mislim da mogu nešto promijeniti, da ima smisla što sam tu. Ja još mislim da ima smisla, ako ga više ne budem vidjela, onda ću morati otići. Ljudi iz BiH nemaju mogućnost stvanog izbora, sve su manje ili više neka nužna rješenja. Kako se borite protiv stresa? - Kako znam i umijem. Masaže, pri-

24

25

16

17 18 19

23

roda, spavanje, muzika, cijeđeni voćni sokovi... A nekad se ni ne borim. Koautor ste monografije Žene u BiH. Kojim ženama se divite? - Nini Hagen, Fadili Nuri Haver, Meddžidi Kreso, mojoj sestri Ivani, Björk, Ingeborg Bachmann, Polini Semionovoj, Antje Contius, Fridi Khalo, Alanis Morisette, Alidi Bremer, Hedwig Dohm, Riti Levi-Montal-

31 32 33

cini, Hasiji i Besimi Borić, Kathrin Schmidt. Spisak bi mogao biti beskrajan. U kojim oblastima bi u BiH ženama trebalo dati prednost u odnosu na muškarce? - Što sam starija mislim da bi žene u svim oblastima trebale imati prednost. Moderna evropska društva su prepoznala da su ženska logika i žensko razmišljanje neophodni kako bi društva bila po mjeri čovjeka. Pročitala sam da je nakon velikog financijskog kraha na Islandu odlučujuće za oporavak od krize bilo što je nova vlada uključila veliki broj žena i iskoristila njihovo pristupanje problemu i traženju rješenja. Ovo sam doduše pročitala u feminističkom časopisu Emma. Šta mislite o darivanju organa i donorskim karticama? - Mislim da je to plemenit čin. Kako izgleda idealan dan Hane Stojić? - Sunčan. Da li ste šopingholičarka? - Prije sam alkoholičarka. (smijeh) U šta je uvijek najbolje investirati novac? - Premlada sam da bih bila mudra, ali mislim da je to obrazovanje. Možete li zamisliti život bez mobitela i interneta? - O životu bez mobitela sanjam, a bez interneta ne bih voljela živjeti niti jedan dan. Koje osobine kod ljudi najviše cijenite? - Autentičnost, kreativnost, smjelost, nenametljivost, posvećenost. I ovaj bi spisak mogao biti beskrajan. Čime Vas je najlakše izbaciti iz takta? - Bosansko-hercegovački mediji su tu nenadmašivi. Šta Vas najbolje motiviše? - Kretivna energija i rokovi. Opuštanje najbolje ide uz...? - Lijepu i tihu muziku. 

26 27

28

29

30

44

www.startbih.info

Pozitivna BiH

Todorović slika šibicama

VJEŠTE RUKE I DOMIŠLJATOST MESARA IZ RUDOG NAPRAVILE ČUDO

Od palidrvaca pravim praktično sve - portrete, domaće i divlje životinje, pejzaže, ikone... Bilo šta što ljudi traže i za šta ima interesa, priča nam Zoran Todorović

K

utije šibica već odavno su nestale iz većine domova u Bosni i Hercegovini, ali vješte ruke i domišljatost Zorana Todorovića iz Rudog su u palidrvcima pronašli materijal za izradu pravih umjetničkih djela. - Od palidrvaca pravim praktično sve - portrete, domaće i divlje životinje, pejzaže, ikone... Bilo šta što ljudi traže i za šta ima interesa, jer radim po potrebi. Ako neko želi portret, potrebna mi je samo fotografija i da se kaže koja se želi dimenzija. Radovi nisu univerzalne veličine, tako da mogu biti i veći i manji. Do sada sam uradio četrdesetak komada. U zavisnosti od slike i veličine, cijene se kreću od 20 do 70 KM - kaže Todorović za magazin Start BiH. Kuriozitet, međutim, predstavlja podatak da je Zoran Todorović po zanimanju mesar, a

Zoran Todorović
www.startbih.info

46

Pozitivna BiH

prva djela od palidrvaca je uradio još kada je imao 15 ili 16 godina. Međutim, kad je završio školu i zaposlio se, odrekao se ovoga hobija i samo je povremeno radio za prijatelje. Poslije rata se ponovo vraća palidrvcima, a od početka ove godine počeo je sa intenzivnim radom. Vještinu nije učio ni od koga, pa je, kaže, cijela tehnika izrade djelo njegovih moždanih vijuga. - Za izradu mi je potrebno od 100 kutija šibica pa nadalje. Neki prosjek po jednoj slici je oko 100 kutija šibica. Kada je riječ o uloženom vremenu, za neke radove mi je potrebno dva dana, a za one zahtjevnije i one većih dimenzija i do šest, sedam dana - kaže naš sagovornik. Kod skiciranja i crtanja pomaže mu, otkriva nam, i supruga Danka. Jedna od prednosti ovoga hobija koji polako prerasta u mali biznis jesu minimalna ulaga-

nja, jer po Todorovićevim riječima, sve što je potrebno za izradu su špera, šibice, ljepilo, bezbojni lak kojim premazuje radove i, praktično, nikakav drugi materijal i alat osim lemilice. S obzirom na kvalitet radova i prihvatljivu cijenu, Zoran Todorović kaže da su ljudi vrlo zainteresovani i oduševljeni ovim što radi. - Iako za moj rad mahom znaju ljudi na prostoru Rudog, u posljednje vrijeme ima narudžbi i iz Bijeljine i nekih drugih gradova u BiH - kaže Todorović. On nije upoznat da se još neko u Bosni i Hercegovini bavi sličnim hobijem. Kvalitet i umjetničku dimenziju Todorovićevih radova su nedavno prepoznali i u Kulturnom centru u ovom gradu gdje mu je omogućena izložba radova i upoznavanje javnosti sa djelima ovog samoukog umjetnika. Na izložbi je prezentirano 27 radova, a po riječima skromnog Todorovića, samo otvaranje je proteklo idealno jer je bilo oko stotinu posjetilaca. Izložba je bila otvorena tri dana. 
47

Pozitivna BiH

Devet divnih bisera koji vraćaju čovjeka prirodi
Z
Crno, Bijelo, Orlovačko, Borilovačko (jedino vještačko), Kotlaničko, Štirinsko i Kladopoljsko jezero, te Donje i Gornje Bare dovoljno su blizu a ipak daleko od svakodnevne ljudske destrukcije
tlaničko, Štirinsko i Kladopoljsko jezero, te Donje i Gornje Bare. Ova jezera su glacijalna ili lednička, ali sva imaju i svoje vlastite izvore, nalaze se na visini između 1.400 i 1.700 metara nadmorske visine, u svim je voda za piće i kupanje, puna su ribe, posebno pastrmke, duboka su između dva i 11 metara i nikada ne presuše. Planinari Planinarskog društva Zelengora bilježe da je sve više i više posjetilaca ovih planinskih ljepota, pogotovo zbog toga što su prilično lako dostupna i što je put do njih posebno uživanje. Po njihovim ocjenama, naljepše je Kotlaničko jezero na oko 1.500 metara nadmorske visine. Kažu da je jako je bogato ribom i to jezerskom zlatovčicom, ali da ima i obilje tritona i jezerskih puževa prelijepih vretenastih kućica. Duboko je do 10 metara i ima oblik izdužene potkovice, a iz njega se izlijeva rječica elengora je planina sa najvećim brojem jezera u BiH, a i šire. Ima ih osam, a deveto dijeli sa Lelijom i samo ih Durmitor ima više.
KOTLANIČKO ISPRED SVIH

ZELENGORA I NJENA JEZERA: NETAKNUTA VODA I MJESEČEV PEJZAŽ

Ali, ova na Zelengori su sva dostupna, automobilom ili nogom i to i onima koji nisu baš pretjerano spretni planinari: Crno, Bijelo, Orlovačko, Borilovačko (jedino vještačko), Ko-

Št

D
48 www.startbih.info

Pozitivna BiH

Bijelo jezero ili otoka koja nestaje u stijenama tridesetak metara dalje. Do ovog jezera se dolazi od Foče sa Čemerna, a na internet portalima kažu da od mjesta gdje se nalazi žuti slupani stojadin vodi dvadesetak kilometara makadamskog puta koji je moguće preći automobilom i još pet kilometara koje valja prepješačiti. Cijela staza dobro je markirana, a užitak na kraju puta vrijedi svake stope! Osim malobrojnih katuna oko jezera, priroda je netaknuta ljudskom rukom. Uz još malo šetnje moguće je vidjeti i Orlovačko i Jugovo jezero, pa Štirinsko u kojem, kažu, ribe više nema jer su navodno lokalni čobani stoku prskali nekim medikamentima i potom je prali u jezeru. Ali Kotlaničko je, ipak, biser. Oko njega na kilometer hoda nema šume. Istini za volju, problem je vratiti se sa jezera jer je put natrag znatno teži, ali ko je jednom vidio jezero - taj umor je brzo zaboravio. Kladopoljsko jezero je specifično po tome što je smješteno u podnožju Zelengore i Lelije pa kao da ih spaja. Nastalo je, pričaju čobani i planinari, tako što su čobani iz tog kraRIBOLOV POTPUNO ZABRANJEN

Crno jezero
www.zelengora.net

Orlovačko jezero ja posječenim stablima začepili vrtaču u koju je ponirao potočić, pa je sada dno tog jezera prekriveno balvanima, iako u njegovoj blizini ne postoji niti jedno stablo. Ima i priča da je vojska na tom lokalitetu pravila razne manevre i testirala oružje, pa uništila sve drveće, ali je u to, s obzirom na ljepotu prirode, teško povjerovati. U blizini Kotlaničkog jezera nalaze se i stećci, pa kome nije do vode, može da razgleda njih. Predjeli u kojima se nalaze jezera su nedirnuti i lijepi, djeluju poput mjesečevog pejzaža, ali putnici namjernici često govore o putevima koje iskrče kamioni koji izvlače šumu, pa je lako pretpostaviti da bi se o ovim predjelima uskoro moglo prestati govoriti kao o netaknutim. Jezerima gazduje Nacionalni park Sutjeska čija uprava brine o čistoći prirode i poribnjava neka od njih, posebno Orlovačko i Jugovo. Ribolov je od prošle godine sasvim zabranjen zbog zaštite ribljeg fonda i neriješenih pravnih pitanja oko izdavanja ribolovnih dozvola. No kada je ribolov na ovim jezerima bio dozvoljen, smjelo se uloviti ne više od tri ribe i to ne veće od određene dužine. Priroda se i tako čuva. Sretan put onima koji krenu put Zelengore! 

Borilovačko jezero

Kotlaničko jezero

Štirinsko jezero

Kladopoljsko jezero

Donje Bare

Gornje Bare
49

FOTO:

Pozitivna BiH

Dario Novalić

Sve sami aso
F
Danas oko 300 kooperanata može pristojno živjeti obezbjeđujući voće od kojeg se proizvede oko 120.000 litara vrhunskih prirodnih sokova
abrika prirodnih voćnih sokova Kuća prirode iz Kaknja s vremena na vrijeme obustavi reklamiranje i promociju svojih proizvoda da bi usporila njihovu prodaju pa da sokovi iz jedne sezone na po- licama prodavnica dočekaju one iz nove sezone voća.
MAMINI RECEPTI, VLASTITE DORADE

PRIČA O SOKOVIMA IZ KUĆE PRIRODE ZAPOČELA JE SLUČAJNO, A RAZVILA

FOTO:

Zvuči nevjerovatno za BiH, ali je istinito. - Prije nekoliko godina sam imao probleme sa zdravljem, sa srcem i viškom kilograma i morao sam drastično izmijeniti ishranu, pa sam počeo da eksperimentišem. Imao sam mali voćnjak, pa sam napravio i jedan mali plastenik, pazio sam da proizvodnja bude sasvim prirodna, bez prskanja i počeo sam da pravim sokove i pomalo mermelade i džemove. Bili su to recepti moje mame i moje intervencije da bih zadovoljio svoj ukus. Kupio sam i malu presu da mi to ide lakše, ali onda je jednog dana došao moj rođak koji živi u Švedskoj, probao te moje sokove i oduševio se. Zamolio me da mu dam nekoliko boca da

ponese u Švedsku, da pokaže nekom prijatelju. Nedugo zatim sam iz Švedske dobio narudžbu i avans za nekoliko hiljada litara soka. Naime, taj njegov prijatelj je probao sokove, dopali su mu se, odnio ih je na testiranje u tamošnje laboratorije, dobio dokaz da je to vrhunski kvalitet i odlučio da ih plasira na tamošnje tržište. Nakon toga nisam imao kud - registrovao sam firmu, zakupio još nekoliko voćnjaka i proizvodnja je krenula - priča Ahmed Sejdić Sejdić, pokretač proizvodnje i vlasnik fabrike. Danas Kuća prirode okuplja blizu 300 kooperanata iz BiH. Neki samo beru samorastuće šumsko voće, a vlasnici voćnjaka imaju jedini zadatak da beru voće i brinu o voćnjacima na način da biljke ne prskaju ničim što im ne dozvole Sejdićevi saradnici zaduženi za uzgoj voća. - Napravili smo dogovore sa velikim brojem vlasnika voćnjaka u cijeloj BiH, najviše u

50

www.startbih.info

Pozitivna BiH

sovi i carevi
Podrinju. Mi im platimo sve - sadnice, gorivo, gnojivo, sredstva za zaštitu, rezidbu, pošaljemo im agronoma koji sve propisno obreže i obradi i pazi da se ne prska nečim nedozvoljenim. Oni samo treba to da obrađuju, poberu i prodaju nam po otkupnoj cijeni. Voće počinjemo prikupljati u maju i ovo rano zamrzavamo do septembra, kada pristužu jabuke, kruške, dunje. Tada počinje proizvodnja koja traje do decembra, kada gasimo mašine do naredne godine. Istina, ima i onih koji pokušaju da podvale, pa donesu korpe u kojima je na vrhu sjajno voće, a ispod trava, lišće, trulež, ali s takvim više nikada ne radimo. Osim toga, naša receptura je takva da traži voće na vrhuncu zrenja, ali ne prezrelo, jer je iz njega nemoguće izvući sok, pošto se voće tokom mljevenja upuri ili skaši - priča Sejdić. Kuća prirode godišnje preradi više od 500 hiljada kilograma voća od kojeg napraSADI SE ARONIJA

ZVILA SE UZ MNOGO RADA

vi oko 125.000 litara soka, grupisanog u dvije linije - as i car. As je za široku upotrebu, a car za apoteke. U obje linije nalazi se po 11 vrsta sokova - jabuka, cvekla, dunja, brusnica, mrkva, grožđe, borovnica, kupina, višnja, kruška, šljiva, malina, ali i razne kombinacije...bez vode i dodataka bilo kakvog šećera. Dakle, isključivo voće koje uspijeva u BiH. A na svakoj boci se nalazi Sejdićev broj mobilnog telefona, za svaki slučaj. - Sokove za švedsko tržište kontroliše kupac, a u BiH Poljoprivredni fakultet u Sarajevu i Institut za javno zdravstvo FBiH. U procesu smo dobivanja HASAP standarda, što će riješiti zahtjeve tržišta, ali opet ne i sve zahtjeve ino tržišta. Nas, na primjer, dm kontroliše u Austriji, ali mene to ne brine. Tržište bi moglo podnijeti i veće količine i mi ćemo širiti proizvodnju do 200 ili 250 hiljada litara. Sve iznad toga bi oborilo kvalitet. Ovo je dovoljno da komotno živimo. Niko se neće obogatiti, ali ne moramo misliti šta ćemo sutra. A osim toga -

Ahmed Sejdić se nada da će njegova djeca krenuti njegovim stopama. - Ako oni odluče da se bave proizvodnjom sokova, onda bismo širili proizvodnju, a ako mene budu slušali, ući će u ovaj posao. Ne treba se bojati privatluka i vlastite odgovornosti - kaže Sejdić. S onima koji kažu da BiH kao država nije pogodna za biznis i da je u njoj nemoguće stvoriti novac, naš sagovornik se ne slaže. - Nema zemlje s manjim PDV-om i manjim porezom na dobit. Dakle, ja na kraju godine platim 10 posto na svu dobit i niko me ne pita kako dalje trošim taj novac. A to nigdje nemate. Mislim da su naši ljudi neinformisani i onda im je sve teško i komplikovano, ne znaju gdje se šta vadi... A za pokretanje biznisa treba vam oko 400 KM taksi i 2.500 KM osnivačkog uloga koji možete podići čim dobijete papire o osnivanju firme. Dakle, nije ni skupo ni komplikovano - priča Sejdić.

NE TREBA SE PLAŠITI PRIVATLUKA

to meni i nije jedni posao kojim se bavim - priča Sejdić. On je inžinjer mašinstva koji je, kada je krenuo posao sa sokovima, završio tehnologiju na Poljoprivrednom fakultetu. - Ma nije to teško, jer nešto ispita vam priznaju, a ako znate šta hoćete, jasno vam je šta vam je raditi - kaže Sejdić. Ove godine organizovao je specifično širenje posla. - Odranije sarađujemo sa USAD-ovim projektom FARMA i švedskom agencijom SIDA. Ove godine će oni svim zainteresovanim koji imaju zemljište besplatno dijeliti sadnice aronije, a ja sa svim tim ljudima odmah potpisujem ugovor za otkup sveg uroda po tržišnoj otkupnoj cijeni u vrijeme otkupa - kaže Sejdić. Aronija je, dodaje on, izuzetno atraktivna i zdrava biljka. Kooperanti Kuće prirode, zavisno od truda i količine voća koju uberu, po sezoni za samo nekoliko dana rada mogu zaraditi i do dvadesetak hiljada KM, što ako se pametno razgodi, predstavlja dvanaest mjesečnih plata većih od 1.000 KM. - Niko se od toga ne obogati, ali se i ne umori pretjerano da bi mogao da preživi godinu dana - kaže Sejdić.
51

Glas naroda

moć jeste sve ono što znamo
V
Naučila sam da je moral koji se ogleda u skromnosti, kojeg mi nosimo iz prošlog sistema, sasvim demode, da ga treba ostaviti u prošlosti, a da danas postoje druge vrste morala koje mi se sasvim dopadaju
eterinarka Željka Lemez je iz svog osnovnog zanimanja pobjegla u kreativno-umjetnički rad, pa se, između ostalog, bavi filcanjem i izrađuje lutke, šešire i druge korisne predmete, ali podučava i druge žene ovoj drevnoj vještini obrade vune. - Osjećala sam se kao zatočenik tuđih interesa, bilo da su to nacionalni, polititčki ili drugi interesi. Naime, gledala sam mnogo ljudi koji su uvučeni u te grupe iz raznih interesa, neki iz sitnih potreba, neki iz ogromnih, a neki tek zbog preživljevanja jer je ovdje mogućnost preživljavanja na vrlo niskom nivou. Nisam se osjećala pripadnikom niti jedne od tih grupa, iako razumijem ljude koji pristaju da pripadaju. Gledala sam i kako pristajemo da budemo poslušnici i ne poduzimamo ništa, shvatila sam da i sama pristajem da budem poslušnik iako nemam niti jednu pohvalnu misao za takvo ponašanje. I onda sam zbog tog osjećaja zatočeništva i nepripadanja sama sebi izmislila posao i našla sebe u tom povezivanju drevne vještine i modernih zahtjeva i potreba - priča Željka Lemez. No, ovih dana našla je jednu grupu kojoj želi da pripada, neformalnu grupu Najmoćnije žene BiH, grupu okupljenu oko nevladine organizacije Centar za promociju civilnog društva. - Nisam se u trenutku pristupanja toj grupi osjećala ni moćnom ni uspješnom, ali mi je učešće u tom projektu otvorilo oči. Shvatila sam da svaka žena, dobro umrežena, može postati moćna, ne zbog toga što je sama takva, iako sam shvatila da smo i to, nego zbog te povezanosti i podrške koju možemo dati jedna drugoj. Prijavila sam se stidljivo i to ne zbog naziva grupe nego tek nakon što sam pročitala opis projekta, ali su mi druženja sa tim ženama otvorila oči i pomogla da shvatim da nema mjesta stidu. Naučila sam da je moral koji se ogleda u skromnosti, a koji mi nosimo iz prošlog sistema, sasvim demode, da ga treba ostaviti u prošlosti, a da danas postoje druge vrste morala koje mi se sasvim dopadaju. Naime, bila sam stidljiva u odnosu na naziv ovog pro52

FILCMAKERICA ŽELJKA LEMEZ: SVAKO MOŽE BITI USPJEŠAN I MOĆAN AKO JE DOBRO UMREŽEN

DrevNe vJeŠtiNe i moDerNe PotreBe

jekta i to je, valjda, taj moral koji nosimo iz prošlog vremena. Jer, pitate se kako se neko usuđuje za sebe reći da je moćan, ali nove generacije to ne osjećaju tako, nego žive u savremenom svijetu i to je sasvim OK Priča Željka Lemez. U tom projektu srela je, kaže, sasvim posebne žene, posebne po tome što su normalne i što posjeduju puno ljudske dobrote koje je u posljednje vrijeme sve manje. - A svako rješenje potiče od toga da treba da ostanete dobri i da znate da ako ostanete pri tome - neće biti nikakvih problema. Moral koji sada razumijem nije novi, nego je stav pri kom ja imam svoju etiku i ona ne zavisi od etike drugih. Shvatila sam da sam uspješna na neki poseban način, a da te žene zajedno, ta mreža koju smo stvorile, daje moć. To je bio prostor za koji sam osjetila da mu pripadam, jer sve što znamo jeste moć, a onda mi ta svoja znanja razmjenjujemo i pomažemo jedne drugima i to ne po nacionalnom ili nekom drugom ključu, nego na osnovu želje da razmijenimo znanja i podijelimo iskustva - priča Željka Lemez. Nakon ovog iskustva, ona vjeruje da u dobroj mreži svako može potvrditi da ima neku moć ili kvalitet i da bi svaki pojedinac mogao biti uspješan gradeći svoje mreže. Pojašnjena radi, projekat Najmoćnije žene u BiH sastoji se od povezivanja uspješnih žena i onih koje su bez posla ili se tek spremaju za profesionalne karijere. Željka Lemez je u ovom projektu bila i mentorica i štićenica. - Moja mentorica je bila Ajla Mostarac, inače finansijski stručnjak. Od nje sam naučila da na sasvim novi način sagledam svoj rad, svoje vrijednosti i perspektive, da ocijenim u čemu sam bolja, koji od svojih interesa ili znanja trebam razvijati ili uzeti kao centar svojih aktivnosti. Bilo je veoma korisno na taj način razgovarati s nekim ko nije vaša sestra ili najbolja prijateljica, ko je dobronamjeran i kome vjerujete, a sam je uspio u onom što vama treba. Sa svojom štićenicom Elom Karanović, mladom i kao srna krhkom studenticom defektologije iz Doboja, razmijenila sam znanja iz oblasti korištenja filcanja i lutaka u terapiji ljudi kowww.startbih.info

Glas naroda
ji imaju probleme, jer lutke su posrednik u komunikaciji sa djecom i ljudima koji imaju određene probleme, a sama vještina filcanja angažuje psihomotoriku, terapijska je vještina i u logopediji i u svim ostalim dijelovima te problematike - priča Željka Lemez. Lutke su, pojašnjava ona, dobar posrednik u komunikaciji jer se čovjek lakše izrazi kada se izražava preko posrednika. - Ljudima trebaju posrednici u komunikaciji, posebno u komunikaciji sa djecom, ali i među odraslima. Kada govorite kroz neku lutku - slobodniji ste. Sigurno bi pomoglo i u terapiji bračnih odnosa, jer u životnoj dobi poslije 45. mnogi parovi imaju probleme u braku, ulaze u klimakse, a zaljubljenost je prošla i nemaju više strpljenja ili vremena da grade odnose na novim osnovama. Lutka kao posrednik u radu sa djecom dobro funkcioniše u časovima jezika, maternjeg i stranog, ali posebno u inkluzivnoj nastavi kod djece u prvom razredu. Uostalom, sve lutkarske pozorišne predstave su takve da posredno, lutkom, djeci kažete nešto jer djeca mnogo vjeruju lutki, lakše se s njom povezuju - priča Željka Lemez. Težina povezivanja, smatra ona, dolazi iz emotivne krhkosti i djece i odraslih. Lemezova zna ili razumije da je njen ulazak u mrežu najmoćnijih žena BiH nešto sasvim suprotno od nepovezivanja. - U ljudskoj prirodi je da se povezujemo, ali sa ovim problemima s kojima živimo posljednjih godina svi vidimo samo zatvorena vrata i pribojavamo se da ih sami otvorimo. Ali, čim ih malo otvorimo, počinjemo uživati dobrobiti tog povezivanja - kaže Željka Lemez. Filcanju ona podučava moderne žene, kojima je to zabava i hobi, ali i one koje vjeruju da bi im to moglo postati zanat koji bi im olakšao preživljavanje. - Filcanje je drevna vještina i ja vjerujem da nekako i sebe modernizujem povezujući ta drevna znanja sa modernim potrebama. A filcanje me povezalo i sa mamama i tetama iz Valdorfskog vrtića u koji je išao i moj sin. To je pedagogija koju je uspostavio Rudolf Šnajder i funkcionira na metodi u kojoj se razvija duhovnost i emocija djeteta, poštuje osobnost, motorika. U vrtiću nema računara i sličnih medija a, između ostalog, radi se i filcanje. Neke žene zainteresovane su da im to bude hobi, da mogu raditi sa djecom ili za njih, a druga grupa ima ozbiljniji pristup jer želi da im to bude hobi, da sebi naprave neki nakit. Naime, taj kreativni rad jača osobnost, pomaže da u sebi prepoznate šta je pravac u kom biste mogli ići, a kreativnost ne mora biti vezana za umjetnost, nego za tehniku i motoriku - kaže Željka Lemez. Uz filcanje Željka Lemez piše priče za djecu u stihovima i sprema se da jednu od svojih priča sasvim uprizori u filcu. Do tada pravi nakit, šešire... i gradi svoj svijet u kojem se ne osjeća zatočena tuđim interesima, nego uspješna i korisna. l
53

Priče u stihovima

Novo doba

DRŽAVA BiH JOŠ NIJE OTKRILA DRUŠTVENE MREŽE U VIRTUELNOM PROSTORU

Vlast se na internetu izlozima iz socreali
Na razmišljanje tjera podatak da Facebook trenutno koriste 1.208.880 građana i dvije institucije u BiH  Hoće li bh. policija ikad hapsiti lopove zahvaljujući Twitteru  Odličan primjer je Ivo Josipović koji ima najutjecajniji fan page u regiji, njegovi se statusi natprosječno lajkaju i komentiraju
PIŠE:

Zdravko Čupović zdravko@startbih.info

P

rema najnovijim podacima portala checkfacebook.com, u Bosni i Hercegovini trenutno ima 1.208.880 miliona korisnika Facebooka, što na najbolji način govori o popularnosti online društvenih mreža među Bosancima i Hercegovcima. Ogroman, a pritom besplatan potencijal za promociju, transparentnost i prilibližavanje građanima, koji nesumnjivo nude društvene mreže, prepoznalo je na žalost tek nekoliko državnih i entitetskih institucija. Agencija za državnu službu BiH koristi društvenu mrežu Facebook kao jedan od kanala komunikacije sa korisnicima svojih usluga od 15. januara 2011. godine. Putem ove oficijelne stranice korisnici mogu pratiti objavu svih javnih konkursa za prijem državnih službenika u institucije BiH, obuka za državne službenike te objavu drugih sadržaja od interesa sa korisnike - upute, vijesti, promjene legislative... Kako su nam rekli, osnovni razlog otvaranja facebook profila ADS-a je doprinos zadovoljavanju informacijskih potreba korisnika na njima najpogodniji način, a njim se upotpunjuje široka paleta elektronskih kanala komuniciranja sa korisnicima usluga. Pored posjećenog oficijelnoga web sajta, tu je Zanimljivost predstavlja činjenica da na Facebooku postoji otvoren profil Državne agencija za istragu i zaštitu, SIPA, na kojem, doduše, nema nikakvih informacija ni fotografija. SIPA taj profil uopšte nije ni otvorila. - Za sada koristimo web stranu i tradicionalne načine komunikacije sa građanima i medijima. Imali smo više zahtjeva i mailova građana za otvaranje profila na Facebooku i društvenim mrežama i još uvijek razmatramo te prijedloge, ali trenutno imamo problem sa manjkom ljudi - rekla nam je portparol SIPA-e Željka Kujundžija.
ŠTA TRAŽI NOVO VRIJEME

LAŽNI PROFIL SIPA e

i pretplatnička e-mail lista na kojoj je više od 16.000 e-mail adresa korisnika, kao i slanje personaliziranih e-mail i SMS poruka putem sistema MojKonkurs. Trenutni broj korisnika facebook stranice Agencije je oko 1.570, a taj broj se uvećava za dva, tri korisnika dnevno. Aktivnosti korisnika se uglavnom svode na lajkanje i šeranje postavljenih sadržaja. - Sadržaji Agencije se na taj način pojavljuju i u feedovima prijatelja tih korisnika, čime se multiplicira broj korisnika do kojih takvi sadržaji dopiru. Obostrana komunikacija je omogućena, pa korisnici u manjem obimu postavljaju pitanja i komentarišu objavljene sadržaje. Agencija uredno daje odgovor, odnosno komentar, bilo putem facebook profila ili facebook poruka. Aktivnosti korisnika možete i sami pratiti posjetom facebook stranice. Učinkovitost stranice prati se putem Facebook Insights aplikacije i, po dostupnim podacima, oficijelna facebook stranica u potpunosti je opravdala svoje postojanje, pa će Agencija nastaviti administriranje njenog rada i u budućnosti. Agencija planira u skoro vrijeme pokrenuti i svoju Twitter i Google+ stranicu - sumira dosadašnje rezutate

direktor Agencije Neven Akšamija. Pored ADS-a, jedini profil državne ili entitetske agencije i institucije koji se može pronaći uz pomoć facebook tražilice je profil MUP-a RS, koji je otvoren sredinom marta ove godine, paralelno sa otvaranjem naloga i na YouTubeu. U MUP-u su nam rekli da savremeno doba nameće nove kanale komuniciranja, a u planu je i promocija putem Twittera, koji, kažu, kod nas još uvijek nije toliko popularan kao što je u svijetu. - Naša namjera je da na ovaj način ne vodimo samo promociju rada pripadnika MUP-a, već da građanima i na ovaj način omogućimo neposrednu komunikaciju sa Ministarstvom, odnosno da postave pitanja, daju prijedloge, pritužbe i slično. Također, željeli smo građanima pružiti mogućnost da ovako prate događaje koje možda nisu mogli pratiti uživo - kaže za Start BiH portparol MUP-a Mirna Šoja.
SIROMAŠNO, STATIČNO, NEPRIVLAČNO, NEZANIMLJIVO

Hana Kazazović, account manager u marketinškoj agenciji Prime Communications, kaže da bh. institucije apsolutno ne pokušavaju da prate savremene trendove. Iako je njihov
www.startbih.info

54

Novo doba

tu krije lizma

osnovni zadatak da služe građanima, u praksi imamo totalno drugačiju situaciju, a internet i društvene mreže su samo slika i prilika njihovog stvarnog stanja. - Svjetski trendovi su da imate političare, vlade i razne druge institucije koje internet koriste kao osnovni alat za komunikaciju sa stanovništvom. U svijetu postoje policijske stanice koje sa građanima komuniciraju putem Twittera i tako love lopove. Mnoge vlade i ministarstva imaju otvorene različite kanale za komunikaciju sa stanovništvom i vrlo lako ih je pitati bilo šta i dobiti odgovor u nekom normalnom roku. U BiH je još uvijek rijetkost da dobijete odgovor na e-mail iz neke državne institucije, a o društvenim mrežama i komunikaciji putem istih da ne pričamo - konstatuje Kazazovićeva. Profesor na tuzlanskom Filozofskom fakultetu i autor više knjiga o internetu i virtualnoj javnosti Enes Osmančević vlast u BiH na svim nivoima ocjenjuje kao anahronu i nedemokratsku koja nije servis građanima. On dodaje da vlast ne prati savremene trendove u komunikaciji s javnostima, a posebno je letargična u komunikaciji posredstvom weba. - Web stranice vlasti na svim instancama podsjećaju na izloge iz vremena realsocijalizma - siromašne, statične, neprivlačne i nezanimljive. Nedostaje im informativnost, interaktivnost, dinamičnost, zanimljivost. Još je gora situacija sa komunikacijom izabranih zvaničnika na društvenim mrežama. Pojedinci iz vlasti, uglavnom vrlo nezgrapno pokušavaju uspostaviti komunikaciju sa brojnim korisnicima Facebooka u BiH, njih više od milion. Istini za volju, web siteHana Kazazović navodi da neke organizacije ne razumiju čak ni suštinsku razliku između Facebook Fan stranice i ličnog profila. - Lični profil na Facebooku je upravo to - lični profil. Predviđen je za ljude koji imaju datum rođenja, koji imaju braću, sestre, koji se mogu vjeriti, oženiti... Fan stranica je namijenjena ljudima koji imaju svoje obožavatelje, firmama, grupama, biznisima. Kad kreirate Fan stranicu imate mogućnost da pratite statistiku posjeta, odakle su vam fanovi, koli-

Enes Osmančević

Hana Kazazović

NARCISI NE PROLAZE
Hana Kazazović ističe da su institucije vlasti putem društvenih mreža zaista mogu približiti javnosti. - One mogu predstavljati sve što rade na dnevnoj bazi, mogu čuti mišljenja onih koji su zainteresovani za njihov rad, te na taj način dobiti i korisne sugestije. To bi uveliko doprinijelo transparentnosti, jer bi svi imali priliku da prate šta se radi i da u svemu tome na neki način sudjeluju - komentarima, sugestijama i kritikama - kaže Kazazovićeva. Enes Osmančević dodaje da sama činjenica da Facebook koristi više od milion ljudi u BiH može biti i prednost i mana. - Veliki broj korisnika može biti prednost, ako je komunikacija adekvatna, ali i kontraproduktivan, ukoliko je komunikacija neadekvatna. Na društvenim mrežama persuazija, samoreklamerstvo, narcisoidnost slabo prolaze. A upravo to su dominantne osobine partijskih lidera i izabranih zvaničnika u BiH. Za uspješnu komunikaciju posredstvom medija potrebno je ne samo biti iskreniji, već imati i više znanja o kulturi komuniciranja, medijskoj pismenosti, osobinama publike, odnosno korisnika, kao i odgovornosti spram potreba društva kaže Osmančević. ćina ih se, kaže Osmančević, ne ažurira redovno, a naročito su statične web prezentacije Predsjedništva BiH, parlamenata i vlada na svim nivoima. Ipak, određeni napredak je, kaže, vidljiv kod nekih vladinih agencija koje u posljednje vrijeme rade na poboljšanju sadržaja svojih web sajtova. Za razliku od BiH, društvene mreže intenzivno koriste skoro sve vlade i institucije zemalja u regionu, u čemu naročito prednjači Hrvatska. Jedan od najpoznatijih PR stručnjaka u regiji, Krešimir Macan iz Hrvatske, nedavno je održao online predavanje o tome kako su društvene mreže promjenile PR, a za Start BiH izdvaja tri njihove prednosti. - Prvo, otvara se dvosmjerna komunikacija s građanima i onaj koji to prvi napravi dobiva simpatije birača, jer se ne boji otvorene i dvosmjerne komunikacije s njima. Odličan primjer je Ivo Josipović koji ima najutjecajniji fan page u regiji. Njegovi se statusi natprosječno lajkaju i komentiraju. Drugo, imate mogućnost testirati politike i buduće poteze u, praktično, realnom vremenu. Treće, dobijate medij koji kontrolirate. Pogledajte samo video odgovore premijera Zorana Milanovića i ministra financija Slavka Linića na upite građana preko društvenih mreža. Svi glavni mediji su ih prenijeli bez cenzure - kaže Macan. 
55

Krešimir Macan ovi pojedinih političkih partija su za nijansu bolji od web siteova instanci vlasti u BiH - smatra Osmančević. Kada je riječ o web stranicama institucija, veko često dolaze da vide šta pišete ili šta im se sviđa. Sve to nemate na ličnom profilu. Osim toga, lični profil ima ograničenje od 5.000 ljudi sa kojima možete biti prijatelj. I što je najvažnije, čitanjem bar jednom pravila Facebooka vidjet ćete da je zabranjeno korištenje ličnih profila za općine ili neke druge organizacije - kaže ona uz konstataciju da je to često prvi znak koliko je neko neplanski i bez potrebnog znanja ušao u komunikaciju na Facebooku iako to ne iziskuje veliko znanje, već malo volje i želje.

PROFILI I FAN STRANICE

na{e klijente je lako prepoznati

SRETAN 1. MAJ - ME\UNARODNI PRAZNIK RADA
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina Canton Sarajevo

Općina Stari Grad Sarajevo Općinski Načelnik

Municipality of Stari Grad Sarajevo Municipality Mayor

Svim građanima čestitamo 2. maj, Dan Općine Stari Grad Sarajevo!

POŠTOVANI/E RADNICI I RADNICE, U ime Saveza samostalnih sindikata BiH upućujemo vam iskrene čestitke u povodu 1. maja – Međunarodnog praznika rada. Pred nama je još mnogo izazova, puno je problema koje treba riješiti, ali se nadamo i vjerujemo da ćemo zajedničkim naporima vratiti dignitet i poštovanje radničkoj populaciji i da ćemo naredne praznike dočekivati u ljepšem okruženju, sigurnijoj ekonomskoj situaciji i državi u kojoj će se poštivati ljudska i radnička prava.

Sarajevo, Zelenih beretki 4, Centrala: 033/282-300, Info pult: 033/282-422 www.starigrad.ba info@starigrad.ba

SRETAN 1. MAJ!!!

Bez odgovora

MART PROĐE, A NAJAVLJENE KNJIGE MAKEDONSKOG NOVINARA ZORANA BOŽINOVSKOG JOŠ NEMA

Misterija Toše: Kako i zašto je otišao Proeski

T
58

Nisam pisao o imenima ikakvih ubica, jer nemam takva saznanja, pričam o atmosferi koju kreira kriminalna izvršna vlast u Makedoniji, koja Tošu dovodi do ruba. Svi bi da znaju tko ga je gurnuo, a nitko ne želi ni da sluša o tome tko ga je doveo na taj rub, kaže novinar koji je svojevremeno izašao i s tezom da je Proeskog Vatikan sakrio u neki samostan ili manastir
Citirani pasus podnaslov je teksta Menadžeri smrti i razonode kojeg je makedonski novinar Zoran Božinovski objavio krajem juna 2010. godine u magazinu Tabloid - List protiv mafije. Priča objavljena 2010. u dva dijela, kostur je knjige Toše: Žrtva kriminalnih klanova, čije je pojavljivanje na tržištu Božinovski u novembru prošle najavio za mart ove godine. Tada
OSAM JEZIKA, SIJASET PREPREKA

ragičnu smrt Tošeta Proeskog, muzičke megazvezde Makedonije i celog Balkana, olako i brzo su potrošili svi mediji u regionu. Tabloid je istraživao ovaj slučaj dugo i temeljno. Rezultati su bili više nego šokantni. Oko Proeskog se mnogo pre tragedije igrao ples smrti, a on sam bio je igračka u rukama narko kartela, političkih oligarhija i obaveštajnih zajednica. Oni koji su mu uništili život, danas zdušno rade na održavanju njegovog posmrtnog kulta...

je govorio da izdavaču, kući Goten iz Skoplja, ostavlja prostor da organizuje promocije, ali da će on svoj dio posla završiti na vrijeme. Knjige, međutim, još nema... - Knjiga kasni sa izlaskom jer moram da uskladim zahtjeve i potrebe izdavača i podizdavača za osam različitih govornih područja, što je malo kompleksniji i zahtjevniji posao, s jedne strane. S druge strane, imam sijaset prepreka od strane onih koji ne žele knjigu
www.startbih.info

Bez odgovora
na svjetlost dana. No, to je proces započet mjesec i pol nakon Nove Gradiške, kad sam prvi put javno progovorio na ovu temu... Sam sam protiv svih protivnika ove knjige, radim je bez ičije pomoći kaže danas Božinovski za magazin Start BiH. Zvanična priča o smrti balkanske megazvijezde uglavnom je ispričana. Zoran Božinovski Proeski je, to se zna, poginuo nešto prije sedam sati ujutro 16. oktobra 2007. u saobraćajnoj nesreći na autoputu Beograd - Zagreb. Za nesreću je optužen i 21. jula 2010. pravosnažno na dvije godine zatvora osuđen Đorđo Đorđevski, vozač Foksvagenovog džipa tuareg u kojem je bio Proeski. Na suđenju u Skoplju koje je trajalo duže od godinu dana nije uživo svjedočio Beograđanin Slaviša Kuzmanović, vozač kamiona italijanskih tablica, u kojeg se džip sa Proeskim zabio. Tek na jednom ročištu pročitana je njegova izjava za koju Božinovski tvrdi da je data hrvatskoj policiji odmah nakon nesreće i da se svodi na rečenicu nisam kriv, mi majke mi. Presuda Đorđevskom zvanično je zatvorila i brojne druge dileme o kojima su izvještavali mediji sa skopskog suđenja. A u sudnici su se, po tim medijskim izvještajima, čula i neslaganja makedonskih vještaka sa Tehničkog fakulteta u Bitoli, Kao primjer situacije svi bi da znaju tko ga je gurnuo, a nitko ne želi ni da sluša o tome tko ga je doveo na taj rub Zoran Božinovski navodi slučaj tuzlanske tužiteljice Dijane Milić. - Ona je umrla od bolesti, prethodno je izmaltretirana i diskreditirana. Pa niko poslije nije smio, kao što ni danas ne smije ni glasa o tome da pusti. E kad bih ja sada krenuo da tu temu istražujem, digle bi se sve moguće bh. mafije i udružile da dokažu da sam protjeran, da sam lud, da sam senzacionalista, da sam sotona u najmanju ruku... I cijela bh. javnost će ćutati, kao što ćuti cijela balkanska javnost kada pričam i pišem o okolnostima pod kojima je nasilno prekinuta Tošina karijera... - kaže Božinovski za Start BiH. sa izvještajima hrvatske policije o brzini kojom se kretao tuareg. Policija je zapisala da je morao voziti brže od 170 kilometara na sat, eksperti su utvrdili da to nije bilo iznad 140 na sat jer se zračni jastuk ispred Proeskog nije aktivirao. Ili, čule su se tvrdnje da je prikolica Kuzmanovićevog kamiona autoputem šetala čak metar lijevo-desno, pa onda da su možda senzori na tuaregu bili neispravni, pa da su i Đorđevski i Proeski i njegova menadžerica Ljiljana Petrović, koja je također bila u džipu, u tom trenutku zaspali... Kako god, zvanično je na kraju presuđeno da Đorđevski u trenutku kad je počeo preticati kamion, nije dobro procijenio udaljenost. Ponovo kako god: eksperti su zvanično utvrdili da Proeskom u svakom slučaju nije bilo spasa. Koban je bio jedan udarac u predjelu usta i nosa... Božinovski je, međutim, balkansku javnost zatalasao prošle godine ponovljenom tvrdnjom da se nesreća uopšte nije ni dogodila.

DIGLE BI SE MAFIJE

GROB PROPADA
Polovinom aprila ove godine dnevnik.com.mk objavio je priču iz Kruševa s markicom ALARMANTNO i naslovom Vječno počivalište Toše Proeskog polako propada. - Najveća zvijezda na Balkanu, Toše Proeski počiva ispod improviziranog groba, a iznad njega umjetna trava polako propada. Trenutno stanje groba je jako loše. Tošino tijelo je pokriveno zemljom koja stalno propada, a iznad njega tepih od umjetne trave. Padaju i bekatonske pločice koje su stavljene sa strane. Sve se raspada - izjavio je tom mediju Ratko Trajčevski, predstvljen kao čovjek zadužen za sigurnost groba. Propada i krovna konstrukcija koja je bila napravljena kao privremena, na godinu dana, jer su u vrijeme sahrane makedonske vlasti obećale da će tu sagraditi spomenik Proeskom. No, to se nikad nije desilo...

Izvještaj makedonske direkcije uklonio je osmjeh sa Tošetovog lica
59

Bez odgovora

Prevrćući novinsku dokumentaciju u potrazi za podacima o sagovorniku Starta BiH, Zorana Božinovskog se može naći u različitim situacijama. Spomenut je, na primjer, 2006. u vijesti o korupciji u makedonskim zatvorima koju je objavilo sarajevsko Oslobođenje. U tom tekstu makedonski novinar Milenko Nedelkovski, koji je izvjesno vrijeme robijao u skopskom zatvoru Šutka, Božinovskog spominje kao jednog od korisnika takozvanih boljih zatvorskih ćelija za šta se, navodno, plaća 500 eura mjesečno. - Što se tiče mog straha od definitivnog trpanja u zatvor, moram da naglasim da mene cijelu deceniju trpaju u zatvor. Imao sam u Makedoniji 19 nezakonitih privođenja, jedan nezakoniti i poništeni pritvor od pet dana i jedan nezakoniti i prekinuti zatvor od pet dana, sve zbog navodnog krivičnog djela kleveta i uvreda. Sve su to sami moji progonitelji poništili i ispravili. Imam besprijekorno čisti dosije, nemam ni prekršajnu, ni bilo kakvu krivičnu prijavu. Imam hrpu medijskih krivičnih prijava, koje idu u korpu za otpatke čim se ugase svjetla na presu kaže Božinovski za Start BiH. Od augusta 2008. više ne živi u Makedoniji. Nije protjeran, otišao je s s cijelom porodicom zbog, kako kaže, stalnog progona, pritiska, maltretiranja i svakodnevnih najava da će ga ubiti. - Ja sam slobodan, nezavisan i slobodouman čovjek. Nisam budalasto vezan za kafez u koji su me pokušali smjestiti. Kome prija takav život u Makedoniji, neka ga živi. Ja volim svoju slobodu - kaže nam Božinovski. Od marta 2010. ima web stranu BureVesnik, gdje, kako kaže, istražuje organizirani kriminal od Triglava do Đevđelije. - Moja je tema istraživanje organiziranog kriminala, sa akcentom na šverc cigareta, ali i na puteve transakcija s prljavim novcem koji spava na nerezidentnim računima. Jedan takav sam otkrio i to sam i objavio, o milionima na računu u Aura banci Mostar i ulozi direktora Pere Barbarića - kaže Božinovski. On je, inače, Stanku Canetu Subotiću dao famoznu crnu svesku kojom je ovaj mahao po javnosti tvrdeći da je čist i da njegove firme nemaju ništa sa balkanskim švercom cigara. Zbog toga se i crnogorski Monitor žestoko obrušio na Božinovskog, koji je, kasnije, ustvrdio da je Cane dobio jednu od tri postojeće sveske... - Tema o tome kako sam mu i zašto dao tu crnu svesku je detaljno i naširoko objašnjena i objavljena na mom web siteu. Tek, od njega sam napravio budalu, jer je mislio da me sa Vladimirom Bebom Popovićem uvuče u njegove prljave kupoprodajne igre i igrice. Ispao je budala, za šta imam materijalne dokaze. Prije ili kasnije će sve izaći na vidjelo, tijesna je planeta i nema gdje da bježi. Knjiga o Tošetu se uklapa u cio kontekst, jer sam udario na više mafija čiji su interesi isprepleteni oko estradnog, nogometnog i tabako prljavog biznisa, preko kojeg peru novac - kaže Božinovski za Start BiH.
60

KAKO SE TOŠE UKLAPA S CANETOM

- Da prometne nesreće ni tijela za obdukciju nije bilo, to tvrdim zadnje tri godine. Toše Proeski je još u ljeto 2006. od nove makedonske vlasti predvođene premijerom Nikolom Gruevskim, prokužen da je s menadžericom Ljiljanom Petrović zatajio porez - tvrdio je Božinovski tad za hrvatske medije. On je tad rekao i da su od decembra 2006. i Proeski i njegovi menadžeri Petrovićeva i Lasto Nikolovski bili pod istragom za pranje novca iz Kuvajta, te da bi, po svim njegovim saznanjima, bili uhapšeni da su se vratili s puta po Hrvatskoj. - Cijela nesreća kod Gradiške bila je samo loša filmska produkcija - rekao je Božinovski za hrvatski Index, a otprilike u isto vrijeme za srbijanski Kurir je spominjao i mogućnost da Proeski nije poginuo, već da je sklonjen u neki izolirani samostan ili manastir. Božinovski već godinama ponavlja niz vlastitih sumnji na koje nikad nije uspio dobiti odgovore. Sumnjivo mu je bilo to što je od saobraćajne nesreće do sahrane proteklo samo 48 sati. Potom, kaže, po hrvatskom zakonu član po-

NIJE SAMO TOŠE ŽRTVA

Ljiljana Petrović i Toše Proeski rodice mora doći da identifikuje tijelo stranog državljana stradalog u toj zemlji prije zatvaranja u limeni kovčeg, što u slučaju Proeskog nije bilo. Pa tvrdi da se u istoriji Hrvatske nije desilo da vozač iz Srbije bude pušten poslije saobraćajne nesreće. Ili, helikopter makedonske vojske koji je dopremio kovčeg s tijelom u

Makedoniju, godinu dana kasnije se srušio i u njemu su poginuli svi članovi posade. Božinovski kaže i da nikad nije uspio naći nikoga ko je vidio tijelo Proeskog u kovčegu... I ponovo je sve vratio na priču o pranju novca, ali i zvaničnim makedonskim optužbama da je Final Cut, producentska kuća Ljiljane Petrović, u kojoj je Proeski bio ekskluzivac, utajila 180.000 eura poreza... - Vjerujem da je Toše shvatio da u njegovom okruženju nisu čista poslovanja i da se obratio za zaštitu britanskoj protestantskoj crkvi ili Vatikanu. Ne zaboravimo da je on jedini pjevač na svijetu koji je kod pape Ivana Pavla II dva puta imao audijenciju. Nije on slučajno u ovoj priči. Zato zaključujem: ili su ga ubili na drugom mjestu, ali nemam dokaz za to, ili je sklonjen u neki udaljeni izolirani samostan - rekao je Božinovski Kuriru. Danas on za Start BiH kaže da ni nakon svih ovih ponovljenih sumnji, ni nakon svih javno objavljenih tvrdnji i dokumenata o pranju, po svemu sudeći, narko-novca mafije od Kuvajta do Njemačke, niko od zvaničnih istražnih pustio organa ni glas nije pustio! Božinovski za Start BiH kaže i da u njegovoj knjizi, iako se i o tome špekulisalo, konkretnih imena mogućih ubica ipak neće biti. - Niti sam pričao negdje niti pisao o imenima ikakvih ubica, jer nemam takva saznanja. Ja pričam i pišem o atmosferi u kojoj je Toše živio i radio, zajedno sa svima koji su prije njega nestali ili poginuli. Nije samo on žrtva tog kriminalnog procesa. Pričam i pišem o atmosferi koju kreira kriminalna izvršna vlast u Makedoniji, koja Tošu dovodi do ruba. Svi bi da znaju tko ga je gurnuo, a nitko ne želi ni da sluša o tome tko ga je doveo na taj rub - kaže nam Božinovski. A upravo je makedonska vlast, tvrdi ovaj no-

ŠUTNJA PORODICE
Zoran Božinovski pokušavao je stupiti u kontakt s Tošetovim ocem Nikolom Proeskim. - Tošetov otac mi se nije javio ni kada sam mu preko njegovog najboljeg prijatelja skopskog biznismena Koče Mocana, u januaru 2008. poslao kopiju Izvještaja o sumnjama za pranje novca, u kome jasno piše šta su producent i menadžerka AWARD produkcije radili s novcem namijenjenim za tzv. Tošetov britanski album... Nema nikakve reakcije, od nikoga iz porodice, niti od menadžerke Ljiljane Petrović. Svi ćute i čekaju knjigu. Jedino zet Slave Ristovski pokazuje terensku nervozu, neumornim trčanjem iza mene, ne bi li sprečio što se da sprečiti - kaže Božinovski za Start BiH.
www.startbih.info

Bez odgovora
vinar, Proeskog dovela na taj rub. Priča bi, da nije stvarnih živih i mrtvih ljudi, mogla biti i odličan političko-kriminalni triler. - Toše je bio kolateralna žrtva. Njegovi menadžeri prali su novac iz Kuvajta - tvrdi Božinovski sve ove godine. Ukratko: onako kako se razvijala njegova karijera, kako je išao uzlaznom putanjom, tako je rastao i politički interes za njega i njegovu moć da okupi masu i da njom upravlja, piše Božinovski. Tu harizmu prvi je snimio i apsolvirao Branko Crvenkovski, šef tada vladajuće makedonske stranke SDSM. Obrni, okreni - SDSM je, smatra Božinovski, zahvaljujući Nataši Savovoj, šefici kabineta CrvenkovSLOVENCI ZAPEČATILI ISTRAGU

NIJEMCI O ECOLOGU
Lasto Nikolovski je osim producentskih kuća u kojima je bio sa Ljiljanom Petrović i Tošeom Proeskim, po dokumentaciji na koju se poziva Zoran Božinovski u svojim tekstovima, bio vlasnik i upravitelj Star Ekskluziv DOOEL Skoplje, vlasnik i upravitelj Mjuzik Stars DOOEL Skoplje, vlasnik firme Tia Malibu zajedno sa Acom Bibanovskim i Danče Mrčkovske Bibanovski, pa vlasnik firme Panter Primus DOO Skoplje zajedno sa Acom Bibanovskim i Ljiljanom Bibanovski, potom vlasnik firme Ecolog DOO Tetovo zajedno sa Ajše Zenuni i njenim suprugom Fadiljom, te vlasnik Ecolog DOO Skoplje sa Olgicom Ristovski i Kočetom Atanasovim, za kojeg se tvrdi da je radio u makedonskoj tajnoj policiji. Najinteresantnija među ovim firmama, čini se Ecolog, koja dugo radi za američku vojsku u Iraku i Avganistanu postavlja pokretne Toi For toalete. Ecolog je široj javnosti postao poznat tek nakon što su u Afganistanu početkom 2006. godine dva puta otimani njegovi radnici. Druga otmica, 11. marta te godine, završila je tragično - talibani su ubili Tetovčane Besima Aliua, Ljuljzima Fidanija i suvlasnika Ecologa Fadilja Zenunija. Njemački mediji utvrdili su da je u tu firmu u međuvremenu kao suvlasnik ušao Ljazim Destani iz Tetova, član velike porodice koja se, po pisanju njemačkih medija, u Njemačkoj, između ostalog bavi trgovinom narkotika.

Nikakve reakcije makedonskih zvaničnika nije izazvalo pranje četiri miliona eura skog, te njenom tad budućem suprugu Tomiju Salkovskom brzo ispleo paukovu mrežu oko mlade zvijezde. Nakon što je na izborima 2006. VMRO DPMNE Nikole Gruevskog počistila Crvenkovskog i SDSM, novi vladari su poslali poreznike u Final Cut. Sasvim svejedno je da li su se svetili zato što je Proeski odbio da pjeva u izbornoj kampanji VMRO DPMNE-a ili zato što je bio blizak Crvenkovskom... Final Cut je otišao u stečaj, a Petrovićevoj i Proeskom su se Nikolovski i njegova Aword produkcija ukazao kao spasitelj. Spasitelj je, piše i dokumentuje to Božinovski, na kraju ispao koban. Nikolovski i njegove firme bile su u centru istrage o pranju novca iz Kuvajta, koju je vodila makedonska Direkcija za sprečavanje pranja novca. Istraga je pokazala da je Nikolovskom i njegovim preduzećima stizao novac iz Kuvajta, kupovale su se nekretnine po Skoplju, stavljane su pod hipoteke i podizani su krediti. - Tako se u prvom krugu legalizovao novac koji je Nikolovski dalje delio sa partnerima, a jedan svoj deo investirao u pokojnog pevača - piše Božinovski. Uprkos brojnim pokušajima direktora Direkcije Vaneta Cvetanova da se to isprovjerava preko makedonskih i kuvajtskih banaka, do konkretnih rezultata došlo se tek kad je u Skoplje 14. jula 2006. stigla molba Jedinice za finansijsko obavještajni rad FIU Slovenije da se provjere neke uplate na račune firme Lilija Atelje Ljubljana. Osnivačica i većinska vlasnica Lilija Ateljea bila je Petrovićeva, Proeski je bio upravitelj ali, kako tvrdi Božinovski, nije želio ništa da potpisuje, a Lasto Nikolovski je svojih 49 odsto udjela u firmi koja je zvanično trebala da se bavi britanskim albumom i lansiranjem makedonskog pjevača na svjetsku scenu, uplatio 14. aprila 2006. Skopska Direkcija konačno je sklopila mozaik, utvrdila da je Nikolovski preko svojih brojnih firmi oprao najmanje 3,9 miliona eura, pa kompletan izvještaj proslijedila tužiocu za suzbijanje organizovanog kri-

Posjetioci hrvatskih web portala prošle su godine masovno komentarisali tekstove koji su se bavili najavama knjige Zorana Božinovskog i dilemama koje on otvara. Izvjesni trešnja, tako, na indexu.hr piše Dotični vozač kamiona je nakon same nesreće dao izjavu i kamion je stajao cijelo dopodne na mjestu nesreće. Znate šta, vjerojatno je istina da su se oko tog čovjeka, mislim na Tošu, skupljali ”strvinari”, ali ići toliko u neku krajnost stvarno nije potrebno. Nesreća je bila i nažalost, ljudska žrtva je bila. Nemojte sad tim napačenim roditeljima stavljati sol na ranu ... Na istom mjestu posjetilac koji se predstavio kao šetač piše ovo je totalna glupost, tko želi provjeriti što je stvarno bilo nek dođe u Sl.Brod (policija i TJ HAC-a) pa nek porazgovar s radnicima koji su 5 sati stajali kraj vozila, čistili i usmjeravali promet. Sve ostalo je čista glupost na kojoj sad žele zaraditi. minala Jovanu Ilijevskom. Božinovski smatra da su Petrovićeva i Proeski tek u januaru 2007. godine, kada ih je tužilac pozvao u svoj kabinet i dao im da iščitaju izvještaj Direkcije, shvatili u šta su upleteni. A onda se ponovo u sve uplela politika. Božinovski smatra da su izvještaj Direkcije pažljivo proučili i pravnici SDSM-a i VMRO DPMNE, stranaka koje se smjenjuju u upravljanju Makedonijom, da su ti pravnici zaključili da bi detaljna istraga žestoko protresla i Crvenkovskog i Gruevskog i... Tužilac Ilijevski izvještaj je zadržao u svojoj ladici, a direktor Cvetanov je šutio tad, baš kao što šuti i danas. Novinar Zoran Božinovski smatra da bi priča o megazvijezdi koju su voljeli svi na Balkanu bila puno drugačija da je makedonska država dozvolila Cvetanovu i Ilijevskom da do kraja raspetljaju kriminal u kojeg je Proeski, bar prema dostupnim dokumentima, bio uvučen a da za to nije ni znao. Kad je saznao, krenuo je putem prema Novoj Gradiški. Njegovi fanovi i danas tvrde da u tih zadnjih pola godine ili nešto duže, na licu Tošea Proeskog više nije bilo onog osmijeha zbog kojeg su ga i prozvali Anđeo. (s. r.)
61

REAKCIJE BROĐANA

Laslo Nikolovski

Turizam ili hedonizam

POLITICAL TOURS VODI TURISTE ”POSLIJERATNIM STAZAMA REVOLUCIJA” KROZ BiH, SRBIJU I NA KOSOVU B

O ratu se uči na linijama fronta
Nicholas Wood, bivši novinar, osnivač i direktor turističe agencije ”Političke ture” objašnjava za Start BiH zašto, uprkos protivljenjima u regionu, strane turiste vodi da gledaju tragove rata u BiH, Srbiji, Libiji, Sjevernoj Irskoj, na Kosovu...
u paketu sa organiziranim posjetama Sarajevu, Potočarima, Beogradu... Wood se ne bavi samo BiH i Srbijom, slične ture organizira u Libiji, Etiopiji, Sjevernoj Irskoj, Gruziji, Sjevernoj Koreji i još nekim svjetskim područjima sa turbulentnom novijom historijom. Za BiH se odlučio jer zbivanja u ovoj zemlji, ali i regionu, kao novinar prati godinama. Često je dolazio u Sarajevo, Prištinu, Beograd, Makedoniju. Radio je za razne medije, od Washington Posta, BBC-ja, do The Guardiana ili Observera... Wood, objašnjavajući poriv za osnivanje ovakve kompanije, za Start BiH kaže da on sam prije svega uživa u ovom poslu. - Volim svoj posao, a sviđa mi se i da pokazujem ovaj region svojoj rodbini. Negdje krajem 2007. godine boravio sam u Sloveniji i trebao sam otići do Prištine koja je udaljena oko 900 kiDRUGO, POLITIČARI SU SLIJEPI

M

nogi Bosanci i Hercegovci nerijetko kukaju o tome da stranci slabo znaju naše podneblje, odnosno da ne razumiju šta se desilo na ovim prostorima u proteklih dvadesetak godina. To se posebno odnosi na tumačenje i poznavanje ratnog perioda, ali i na trenutno stanje u ovdašnjoj politici, mentalitetu, ekonomiji i načinu življenja. Ima i stranaca koji misle to isto, pa su se potrudili da nešto promijene. Jedan od njih je nekadašnji britanski reporter Nicholas Wood. On je 2009. godine osnovao putničku kompaniju Political Tours, Politički obilasci, kojom omogućava novim naraštajima u Velikoj Britaniji i ne samo njima, da proputuju BiH i dio regiona i da se na licu mjesta upoznaju sa političkim detaljima u vezi sa raspadom bivše Jugoslavije, opsadom Sarajeva, pokolja u Srebrenici, sa lokacijama na kojima su se skrivali Radovan Karadžić i Ratko Mladić... To ide
PRVO, UŽIVA SAM

DUPLI STANDARDI?
Jedan od segmenata balkanskih tura Political Toursa jeste i posjeta beogradskom restoranu u kojem je boravio Radovan Karadžić dok se krio pod lažnim identitetom kao Dragan Dabić. Uporedo se objašnjava kojim putevima se kretao Ratko Mladić prije hapšenja. To su tek neki od detalja zbog kojih kompaniji Nicholasa Wooda zamjeraju poneki turistički djelatnici i mediji u BiH, smatra62

jući takve obilaske morbidnim načinom z a ra đ i va n j a . Wo o d ne želi da spominje imena onih koji ga prozivaju. Nije zgoreg primijetiti da se vjerovatno radi o nekoj vrsti komercijalnog interesa onih koji su ga prozivali, pošto je poznato da su neke sarajevske agencije stranim novinarima, za solidnu cijenu, znale organizirati posjetu rodnim kućama Karadžića i Mladića.

lometara. Usput sam sreo jednog putnika iz Kalifornije koji je htio da ide u Hrvatsku, a ja sam htio da nekako podijelim troškove vožnje. Uvjerio sam ga da je Priština bolji izbor. To je sigurno najružniji grad na Balkanu, ali je istovremeno i nevjerovatno mjesto. Otišao je sa mnom, bio uz mene dok sam pripremao izvještaj i bilo mu je dojmljivo - priča nam Wood. Osim toga, shvatio je i da kad diplomate dolaze u Sarajevo ili Beograd, imaju samo uobičajene susrete sa visokim zvaničnicima. - Na taj način oni ne vide stvari kao što su, recimo, cijene životnih namirnica ili međusobni susreti ordinarnih, nepoznatih ljudi. Osnivanjem Political Toursa htio sam da popunim tu prazninu - kaže nam Wood. On, također, spominje, doduše bez imena, određene osobe u BiH koje njega i njegove kolege optužuju za nemoralnu komercijalizaciju ratnih stradanja u BiH ili čak za organiziranje hedoavantura nističkih avantura. U svoju odbranu, Wood kaže da za obilaske angažira lokalne vodiče, pogotovo one koji su direktno preživjeli rat, koji mogu slobodno iznijeti svoje

www.startbih.info

Turizam ili hedonizam
iskustvo posjetiocima. - U nekim slučajevima ljudi ne razumiju šta mi zapravo radimo organiziranjem ovih tura. Mnogi, na primjer, danas uče o holokaustu i trebaju, naravno, da se informišu o tome. Isto tako treba da znaju o ratu u BiH i na Kosovu, o stradanjima ljudi na ovom prostoru. Sumnjam da u te hedonističke avanture, za šta nas pogrešno okrivljuju, spada preporuka ljudima da čitaju knjigu Noela Malcolma. Njegove knjige o bosanskom historijatu su visoko cijenjene i priznate i u BiH i u drugim zemljama. Pored toga, želimo da pokažemo i sve ono pozitivno u Bosni, ono što treba da se slavi, vedri mentalitet Bosne, ne samo mračne stvari - priča Wood. U korist političke korektnosti, Political Tours se trudi da kao vodiče na terenu angažira ljude različitih političkih svjetonazora, raznih iskustava ili različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti. Tako, na primjer, za ture po Sjevernoj IrNicholas Wood trenutno živi u Velikoj Britaniji sa suprugom i dvije kćerke. Neke od svojih značajnijih izvještaja iz bivše Jugoslavije napravio je 1999. godine na Kosovu, a pratio je i pad Slobodana Miloševića 2001. godine. Pored ostalog, drži predavanja na Univerzitetu Harvard i na političkom odsjeku John F Kennedy škole. Otac mu je bio diplomat, majka je također imala veze sa politikom, što on navodi kao uzrok svojoj sklonosti izučavanju političkih zbivanja. skoj plaća vodiče koji su i katolici i protestanti, u BiH Bošnjake, Hrvate i Srbe, na Kosovu, recimo, Albance i Srbe. Kada govori o svom ličnom viđenju politike na Balkanu i međunarodne politike u odnosu prema BiH, Nicholas Wood bez ustezanja proziva nekadašnju britansku vlast. - Za mene su zločini na Balkanu iz devedesetih godina evropska sramota. Britanija je imala posebno sramotnu ulogu u bosanskoj krizi time što je sprečavala međunarodnu intervenciju i tako olakšala srpskom lideru Radovanu Karadžiću da obavi genocid. Posjeta Srebrenici je osobito mučna, ali je ono što se tamo desilo ipak nešto čega Evropljani moraju biti svjesni - kaže Wood. Posjetiocima Sarajeva, Political Tours obezbjeđuje ne samo obilazak tunel - muzeja na Butmiru, nego i vožnju do Trebevića i okolnih planina, uz koncizna objašnjenja o pozicijama artiljerije za vrijeme opsade, kao i minskih polja. Sastavni dio priče o opsadi grada je i posjeta groblju Lav, radi lakšeg poimanja načina stradanja stanovništva pod opsadom. Nakon obilaska, posjetioce vodiči upute i u trenutno ekonomsko i političko stanje u Sarajevu i BiH generalno. Cijene usluga su, naravno, raznolike i iznosi se mijenjaju prema interesu potencijalnih putnika. To znači da putnici ne moraju vidjeti sve što je ponuđeno ako ne žele, pa se novac može nekad i vratiti, osim ako se to unaprijed ne dogovori. U svakom slučaju, sa pridikama ili bez njih, Nicholas Wood i njegove kolege nastavljaju sa organiziranjem političkih tura širom svijeta, i dalje računajući na BiH, koja je uzgred i unatoč krizama, iz nekog razloga, još uvijek zanimljiva brojnim putnicima koji nisu nikad bili u njoj. (a.t.)
63

PORODIČNA TRADICIJA

TREĆE, JOŠ SMO PRIVLAČNI

Revizija historije

NENAD M. ĐURĐEVIĆ, NEZAVISNI ISTRAŽIVAČ DREVNIH KULTURA I MITOLOGIJA NA PODRUČJU BiH

Stećci su puno stariji od srednjeg vijeka!
PIŠE:

Na osnovu tri različita konteksta, arhitekture, umjetnosti i religije, Đurđević tvrdi da stećci pripadaju periodu između neolita i početka brončanog doba, odnosno između 7.000 i 3.500 godina prije nove ere Amir Telibećirović Njegova studija je urađena na engleskom jeziku,

N

akon višegodišnjeg znanstvenog istraživanja, konačno imamo arheološke i povijesne dokaze koji potpuno demantiraju srednjovjekovno podrijetlo stećaka, poručuje Nenad M. Đurđević, nezavisni istraživač drevnih kultura i mitologija na području BiH. Osim bosanskih stećaka, Đurđeviću su uža specijalnost stari kultovi i religije sa njihovom pratećom mistikom.
STARI DO 7.500 GODINA

Poslije višegodišnjeg rada na otkrivanju porijekla bh. stećaka, on je kompletirao studiju u kojoj tvrdi da stećci nisu, ili bar nisu skroz, ono o čemu su nas o njima učili u školama i TV emisijama. Zapravo, Đurđević za magazin Start BiH objašnjava zašto stećke treba tretirati kao daleko, daleko starije nasljeđe od srednjovjekovnog, što je njihovo standardno definiranje.

a upravo se radi na domaćoj verziji te na prevođenju na više jezika. Osim interesa javnosti za nove istraživačke rezultate, Đurđević očekuje i da bi ova studija mogla promijeniti i cijelo poimanje historijata BiH. Na koji način ste došli do zaključka da su stećci daleko stariji nego što im se to pripisuje sa srednjovjekovljem? - Moji zaključci o prapovijesnom podrijetlu stećaka su rezultat višegodišnjeg naučnog istraživanja i sudjelovanja u projektu bosanskih piramida. Jedan od mojih glavnih istraživačkih interesa, osim, naravno, fenomena bosanskih piramida, usmjeren je prema prapovijesnim kulturama Stare Europe, a posebno prema kultnim i religioznim objektima. Osim toga, profesionalno sam angažiran u području suvremene arhitekture, za koje je potrebno posjedovati određeno i generalno poznavanje njenog historijskog, ali i prahistorijskog razvoja. Na osnovi tih elemenata, a posebno zahvaljujući novim arheološkim otkrićima na tlu Stare Europe koji danas stoje na raspolaganju, bilo je moguće napraviti minucioznu rekonstrukciju prapovijesnog podrijetla stećaka. Do sada su pripadnici ortodoksne i dogmatične nauke pokušali svrstati graditeljski, umjetnički i vjerski fenomen monolitnih stećaka u samo tri različita konteksta pravoslavlje, katoličanstvo i takozvanu Bosansku crkvu, heretičnu doktrinu bogumila i ostatke poganskih vjerovanja nepoznatog podrijetla. Sa strane akademske stipendije, povijesno podrijetlo stećaka je predloženo isključivo kao srednjovjekovno. Za koje konkretno razdoblje Vi vežete stećke? - Tokom mog studija i naučne analize na osnovi tri različita konteksta, arhitekture, umjetnosti i religije, došao sam do zaključka da stećci pripadaju periodu između neolita i početka brončanog doba, odnosno periodu između 7.000 i 3.500 godina prije nove ere. To znači da na osnovi novih arheoloških nalaza i znanstvenih podataka koje imamo na raspolaganju, možemo procijeniti starost većine stećaka na između pet hiljada petsto i sedam hiljada petsto godina.
OTKUD PATARENI?

Po novom istraživanju, koja su onda plemena, pojedinci ili civilizacije bili kreatori stećaka? - Ono što nam arheološki dokazi Stare Europe sugeriraju je da se ne radi o fenomenu koji je pri64 www.startbih.info

Revizija historije
sutan samo u jednoj izoliranoj kulturi. Mi nalazimo arhitektonske, umjetničke i religiozne elemente stećaka gotovo u svim ranim kulturama koje pripadaju jednom specifičnom prahistorijskom dobu na tlu Balkana. Po arhitektonskoj strukturi, ali i dekorativnim i religioznim elementima, stećci predstavljaju odraz staroevropskih svetilišta, kao i minijaturnih reprodukcija kuća, hramova, oltara... Običaj proizvodnje takvih minijaturnih reprodukcija nalazimo u kulturi Starčevo koja se prostirala središnjim dijelom Balkana od devetog do sedmog tisućljeća prije nove ere, a ime je dobila po lokalitetu Starčevo u Srbiji. Slične arheološke nalaze pronalazimo u kulturi Vinča u Srbiji, pa zatim u kulturi Porodin pokraj Bitole u Makedoniji. Minijaturne rekonstrukcije prahistorijskih hramova i zavjetne oltare za kultne potrebe koji su odraz stećaka, nalazimo, također, u prahistorijskim kulturama sjeverne Grčke, pa zatim u Rumunjskoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Ukrajini. Stotine prapovijesnih artefakta ovih, ali i drugih kultura s ovog područja, svjedoče o jednom bezgraničnom svijetu koji je dijelio zajedničke arhitektonske oblike i elemente, dekorativnu i vjernu simboliku. Koliko bi ovo istraživanje moglo doprinijeti novom poimanju drevnog historijata BiH? - Svaka osoba bez predrasuda i otvorenog razmišljanja trebala bi prihvatiti bez poteškoća postojeće dokaze koji nam govore o prahistorijskom identitetu stećaka. Stećci predstavljaju jedan jedinstveni kulturni i historijski fenomen ne samo za Bosnu i Hercegovinu, nego i za Europu i čitav svijet. Svi narodi Balkanskog poluotoka bi trebali biti ponosni s ovim spomenicima čiji korijeni sežu u daleku prošlost naših predaka. Zbog toga kolektivno zalaganje za proučavanje, zaštitu i očuvanje stećaka postaje apsolutni prioritet za svakog čovjeka koji mari za kulturom. Šta je, po Vašem mišljenju, bila primarna funkcija stećaka? - Ono što je proizašlo iz studije je da je primarna funkcija stećaka bila višestručna. Poznato je da su staroeuropske kulture sahranjivale osobe ženskog spola i djecu između ili unutar kuća neolitskih naselja, što potvrđuje da je moderni i popularni naziv za stećke vječna kuća ili vječni dom i najprikladniji, a potiče direktno iz te antičke tradicije. Uostalom, nalazimo stećke u obliku kuća na različitim lokacijama Bosne i Hercegovine. Osim toga, arhitektura stećaka inkorporira ne samo različite oblike staroeuropskih hramova, nego i svetu simboliku koja je vezana za pitagorejsku doktrinu četiri vječna osnovna elementa Zrak, Vatra, Voda i Zemlja, pitagorejsku doktrinu o besmrtnosti duše i svetu simboliku u bliskom odnosu sa kulturama koje su gradili piramide, a to jest simbol za Horizont i koncept slojevitog svemira. S radoznalošću nalazimo istu simboliku na stotinu artefakata koji potiču iz tisućljetne tradicije Stare Europe. Znači da su stećci svjedoci ne samo

STEĆCI, HAČKARI, BABARI
Fondacija Mak Dizdar je zbog fizičke sličnosti uporedila bosanske stećke sa armenskim hačkarima. A armenski stećci su navodno daleko stariji od bosanskih. Može li se u tome pronaći neka kulturološka poveznica? - Na području Stare Europe ne nalazimo samo stećke i armenske hačkare, ororots, nego i bjeloruske kamene idole poznati po imenom baba. Poput stećaka i armenskih hačkara, bjeloruski babari često su upisani simbolikom swastike ili antropomrofnim oblicima križa. Postoje stotine primjera babara, a rasuti su po cijeloj teritoriji Bjelorusije. Valja naglasiti da se kulturni utjecaj i tradicija bezgraničnog svijeta Stare Europe prostirao od Balkana do današnje Anatolije, sve do velikog broja bivših sovjetskih republika. Istina je da su stećci na tlu Balkana, zajedno s armenski hačkarima i bjeloruskim babarima, puno starijeg podrijetla nego što je to akademski stipendij pretpostavljao. U doprinos tome ide činjenica da su simboli prahistorijske kulture Vinča identični armenskim antičkim simbolima jednog jedinstvenog i duševno razvijenog društva, nego da je to društvo bilo, također, vrlo dobro upoznato sa spiritualnim konceptima koji su karakteristični za antičke kulture poput egipatske ili meksičke. To jedinstveno kulturno i spiritualno blago je nerazdvojivo spojeno u sve oblike stećka, a dolazi do naglašenog izražaja u stećcima izduženog pentagonalnog oblika. Kako ili zašto je, onda, uopšte došlo do opšteprihvaćene službene verzije o stećcima kao isključivo srednjovjekovnom fenomenu,vezanom samo za patarene? - Današnja hipoteza o srednjovjekovnom podrijetlu stećaka je utemeljena isključivo na parcijalnim historijskim i arheološkim podacima koji su bili na raspolaganju akademske stipendije tokom prvih desetljeća nakon II svjetskog rata. Što se tiče teorije o bogumilskom ili patarenskon podrijetlu stećaka, želio bih naglasiti da ona nije zasnovana na historijskim i znanstvenim činjenicama, pošto su sljedbenici uključeni u bogomilsku vjeru odbacivali, u principu, bogatstvo i feudalno izrabljivanje državne vlasti. Bogumili su, također, odbijali dominantnu istočnu kršćansku crkvu i njezinu hijerarhiju, njezine hramove, sakramente i svečanosti u izvedbi svestećaka, koje je došlo većinom od mojih najbližih suradnika u projektu bosanskih piramida. Moram naglasiti da je moj naučni rad, također, probudio izuzetan interes među važnim akademskim ličnostima iz Turske, Izraela i drugih zemalja.

Armenskih hačkari u kamenu. Ovo zapanjujuće otkriće je predstavljeno u lokalitetu Capo di Ponte u talijanskoj Valcamonici, tokom XXXIII simpozija za umjetnost u kamenu 2009. Zaključak izvještaja službene akademske stipendije je bio jednoglasan: armenska prahistorijska umjetnost u kamenu potječe iz kulture Vinča, što nam svjedoči o postojanju najstarije interkulturalne mreže i komunikacije između kultura Stare Europe i stare Armenije u periodu od šest tisuća godina prije Krista. ćenika. Na isti način su odbacivali sve materijalne objekte koji su koristili pravoslavci tokom održavanja molitve i osuđivali uporabu ikona, pretežno križa, te štovanje relikvija i svetaca. Bogumili i patareni su pretežno bili vjerski propovjednici, ravnodušni prema svjetovnim poslovima. Masovna proizvodnja desetak tisuća monolitnih stećaka s bogatim ukrasnim motivima je u totalnoj kontradikciji sa skromnom vjerskom doktrinom bogumila i patarena. S druge strane nam se predstavlja sličan problem u vezi srednjovjekovne teorije stećaka kao povlasticom ortodoksnog ili katoličkog kršćanstva. Naime, od sedamdeset tisuća registriranih stećaka, samo pet tisuća imaju ukrasne motive. Od pet tisuća ukrašenih stećaka samo 438 imaju kao glavni ukrasni element različite forme križeva. To znači da najvažniji religiozni simbol potencijalno podložan različitim crkvama, zajedno sa ostalim varijantama stećaka u obliku križa, ne predstavlja niti dvadeset posto ukrašenih stećaka. Pitanje koje iz ove činjenice spontano proizlazi glasi: kako je moguće da najreprezentativniji simbol obje, rimske katoličke i istočne pravoslavne, crkve obuhvaća takav mali broj stećaka? Ako uz predhodne činjenice još dodamo da je većina križeva koje nalazimo na stećcima paganskog podrijetla u obliku swastike ili antropomorfnog oblika, logičan zaključak može biti samo jedan stećci nisu ekskluzivna povlastica srednjovjekovnih crkava i kultura. Iako postoje brojni dokazi da su stećci korišteni kao nadgrobnih spomenici pravoslavnih i katoličkih kršćana, pa čak i neke indicije da je diskretan broj stećaka proizveden u srednjem vijeku, ponovna uporaba mnogih stećaka tokom srednjeg vijeka ne može se isključiti unaprijed. 
65

Kakve su reakcije na ovu Vašu studiju? - Uz činjenicu da je ovaj naučni rad objavljen tek nedavno, za sada bilježim oduševljenje vezano za nove dokaze protiv srednjovjekovne hipoteze

IZUZETAN INTERES

Sport

OSIM na stadione vraća pravi fudbal
Nema više onih vidljivih tendencija, favorizovanja određenih klubova, a i suđenje je profesionalnije, omogućeno je i gostima da igraju i odnose bodove - dio je pohvala, ali Komitet ima još dosta posla

GODINA DANA KOMITETA ZA NORMALIZACIJU FUDBALSKOG/NOGOMETNOG SAVEZA BiH

F

udbal je već odavno najvažnija sporedna stvar na svijetu i veliki biznis, pa ljudi u krovnim evropskim i svjetskim fudbalskim asocijacijama i nemaju baš smisla za humor. Zato je umjesto prvoaprilske šale 2011., uslijedila smrtno ozbiljna suspenzija Fudbalskog/nogometnog saveza BiH iz međunarodnih takmičenja jer nije donesen Statut po pravilima FIFA i UEFA.
DIGLI SE S DNA

S obzirom da je situacija bila bezizlazna, 18. aprila u Beču je oformljen Komitet za normalizaciju Fudbalskog/nogometnog saveza Bosne i Hercegovine, na čelu sa legendarnim Ivicom Osimom, koji je dobio zadatak da spasi bh. fudbal od potpunog kolapsa. Poslije godinu dana rada, čini se da nema nezadovoljnih radom i učinkom Komiteta, kojeg pored predsjednika Osima čine potpredsjednici Elvedin Begić i Darko Ljubojević, te članovi Dragan Kulina, Sead Kajtaz i Ivan Beus. - Za ovako kratak period možemo biti itekako zadovoljni urađenim. Samo želim da podsjetim da smo u ovo vrijeme prošle godine bili na dnu. Suspendovani, puni neizvjesnosti - od administrativnih radnika, preko klubova koji nisu znali da li će igrati za diplomu ili će moći izaći na evropsku scenu, do reprezentacije koja nije znala da li će biti diskvalifikovana iz daljnjeg takmičenja. Možemo biti prezadovoljni onim šta je od tada urađeno. Nakon te barijere, išla je harmonizacija statuta na nižim nivoima, gdje je vladao haos. Uprkos raznim otporima, došli smo u situaciju za osnovu fer i korektnih izbora - sumira prvu godinu potpredsjednik Begić. Mnogi smatraju da je najviše urađeno na reprezentativnom planu, a Borče Sredojević, trener FK Leotar i pomoćnik selektora fudbalske A reprezentacije BiH Safeta Sušića, kaže da podržava svaki potez Komiteta, uz konstataciju da su se problemi gomilali godinama, pa je nemoguće sve riješiti za godinu dana. Međutim, ako im se da dovoljno vremena, Sredojević je ubijeđen da će se riješiti svi pro66

Komitet za normalizaciju

KLUBOVI UŠTEDILI HILJADE MARAKA
Da je bilo puno dobrih poteza i kada je riječ o premijerligaškom takmičenju, Elevedin Begić ilustruje sa nekoliko stvari među kojima je i uvođenje sponzora, BH Telecoma, za derbi kola u saradnji sa BHT1. To je klubove oslobodilo plaćanja kotizacija, koju su plaćali 15 godina, a taj iznos se kretao oko 15.000 KM. Također je pronađen sponzor i za lopte, pa se cijela liga igra istom loptom. Svaki klub je gratis dobio 50 lopti za utakmice i još 50 za treninge. U toku je potraga za generalnim sponzorom Premijer lige i već postoji nekoliko ponuda. - Ukoliko se to realizuje, klubovi bi bili oslobođeni bilo kakvog plaćanja za službena lica blemi. Šef stručnog štaba NK Čelik Vlatko Glavaš također hvali dosadašnji rad, prije svega ukidanja suspenzije Saveza, mada spominje određene probleme kada je riječ o Premijer ligi BiH. - Nadam se da će Komitet istrajati i na onim stvarima koje su obećane na početku, odnosno da se i Premijer liga dovede u neko na utakmicama. To je po klubu između 60 i 80 hiljada KM godišnje. Tu, međutim, ima otpora jer neki klubovi već imaju neke jače sponzore kojima je dat određeni reklamni prostor. Taj posao bi se trebao okončati do početka juna. Međutim, moramo imati punu saglasnost klubova i operativno-tehnički plan kako to izvesti. Na listi prioriteta je i da se naprave izbori i da se mi pomaknemo odavde. Uradili smo previše posla, put je utrt i neka neko nastavi. U planu je da se u novembru održe izbori kada bi trebao i prestati rad Komiteta za normalizaciju - kaže Begić. stanje po evropskim kriterijima i da fudbal i dolazak na utakmice bude praznik za cijele porodice. Sada smo, na žalost, daleko od toga. Nadam se da će Osim i Komitet to uspjeti napraviti, jer se to jednom mora uraditi. Ja im skidam kapu i želim im puno sreće i da u tome istraju, jer se utakmice igraju zbog publike i ljubitelja fudbala - kaže Glavaš.
www.startbih.info

Sport
ŠTA BI SE MOGLO svi se busaju u prsa da je u zadnjih 10 goTrener FK Sarajevo Dragan Jović, ipak, osim dina bilo više bezuspješnih inicijativa. Mi reprezentativnih, ističe i brojne poteze Komi- smo odmakli i u tom dijelu, a mislim da će teta koji su unaprijedili premijerligaški fudbal se krajem maja održati i osnivačka skupštiu BiH, naročito kod suđenja. na. Ima klubova koji iz raznih razloga nisu - Nema više onih vidljivih tendencija, favo- za to, ali mi ćemo udruženje osnovati marizovanja određenih klubova, a i suđenje je kar sa jednim brojem klubova, pa ostali kaprofesionalnije. Omogućeno je i gostima da da prepoznaju svoj interes, neka se prikljuigraju i odnose bodove. Također, odnosi iz- če. Međutim, svi griješe, jer treba istaći da među klubova su dostigli viši nivo. Komi- nije Savez taj koji treba osnovati udruženje, tet je, također, unificirao lopte pa svi igra- već klubovi - odgovara Begić. ju istim, što je dobar potez, mada sada neki smatraju da nisu najboljeg kvaliteta. Sudi- ŠTA SA NAVIJAČIMA? je se više ne plaćaju direktno, nema više ko- Kada je, pak, riječ o sredstvima za omladintizacija, a radi se na pronalaženju general- ske pogone, Begić kaže da je dobro da smo nog sponzora lige. Prostora za napredak, do sada bilo šta dobijali, jer 15 godina BiH naravno, uvijek ima, ali u ovom kratkom nije imala nikakav kredibilitet ni predstavniperiodu su napravili puno toga. Isto tako ke u UEFA-i. pozdravljam i inicijativu o skraćenju lige - Zalaganjem Komiteta kredibilitet je povraćen, a trenutno se prikupljaju informacije o fondorekao nam je Jović. Kvalitetnije suđenje ističe i njegov kole- vima, nakon čega bi se radili projekti na osnovu kojih se aplicira za sredstva. To se ne moga iz FK Olimpic Nedim . Jusufbegović. To je, kaže on, dovelo do višeg nivoa fudbala, liga je postala interesantnija, a zanimanje veće. Konkretnije poteze od Komiteta Jusufbegović bi volio vidjeti po pitanju formiranja udruženja premijerligaša, dok se Jović pita da li je moguća pravednija raspodjela novca od UEFA-e za omladinske pogone u BiH, jer mu nije jasno kako isti iznos dobijaju BiH i, primjera radi, San Marino koji nema nikakav rezultat. Sa većim iznosima, tvrdi Jović, u BiH bi bilo puReprezentacija najbolje prošla no više Džeka, Ibiševića, Spahića..., što male zemlje poput San Marina ne mogu generisati. - Kada je riječ o udruženju premijerligaša, že uraditi preko noći.

Bar su sve lopte iste - Mi smo uspjeli da sekretara Jasmina Bakovića ubacimo u Komisiju za mali ženski fudbal, gdje kroz određene projekte sada možemo aplicirati i povući određena sredstva. Ovdje godinama niko nije imao informaciju odakle mi to možemo povući, iako smo skloni raznim uličnim pričama da tamo ima novca, ali mi ne znamo povući. Niko ne daje novac da se troši kako hoće - napominje Begić. Jedna od najnepopularnijih odluka Komiteta u dosadašnjem radu je zabrana dolaska gostujućih navijača na stadione, koja je uslijedila nakon učestalih izgreda. Ona je donesena u oktobru 2011. Iako su svjesni razloga koji su doveli do toga, treneri se slažu da zbog ove odluke klubovi trpe mnogo. Ipak, najpogođeniji su svakako navijači koji nisu raspoloženi za medijske istupe zbog, kako kažu, brojnih nekorektnih medijskih izvještaja. Međutim, kako su nam nezvanično rekli, sve probleme i incidente koji su se do sada dešavali, uglavnom su pravili domaći navijači, pa se umjesto kažnjavanja klubova zbog loše organizacije, kažnjavaju navijači zabranom odlaska na gostovanja. Kao ilustraciju navode i posljednji incident u Banjaluci, koji se desio iako nije bilo gostujućih navijača. Stoga za ovu odluku kažu da je uperena protiv fudbala jer se pravi navijači, koji žive za svoj klub, osjećaju kao riba bez vode, a odlazak na gostovanja smatraju sastavnim navijačkim segmentom. (z. č.)
67

Ivica Osim

London 2012.

D

o početka Olimpijskih igara u Londonu ostalo je još manje od tri mjeseca. Iako su se pojedini sportaši već kvalificirali za učešće na olimpijadi, kvalifikacije u većini sportova još uvijek traju, tako da još uvijek nije poznat ni konačni sastav olimpijskog tima Bosne i Hercegovine. Za sada dvoje sportaša iz BiH sigurno putuje u London, odnosno, već su izborili A normu.
MEKIĆ NOSI ZASTAVU

Sigurni samo Kimani i Mekić

SPORTISTI SVIJETA ODBROJAVAJU DANE DO 27. JULA I POČETKA OLIMPIJSKIH IGARA

Prva od njih je naturalizovana bh. atletičarka porijeklom iz Kenije Lucia Kimani Mwahiki - Marčetić koja je na nedavno održanom Cracovia Marathonu u poljskom Krakovu pokazala da je u vrhunskoj formi. Lucija je na cilj stigla prva, a A normu za Olimpijadu ispunila je postignutim vremenom od 2:36.54. Drugi sigurni putnik u London je već proslavljeni bh. reprezentativac u džudou Amel Mekić. U Olimpijskom komitetu BiH je već odlučeno da će upravo Mekić, bez obzira na to ko će se još naći u olimpijskom timu, nositi zastavu BiH na otvaranju igara. Na potencijalnom spisku za odlazak u London trenutno se nalaze još dva atletičara. Bacači kugle Kemal Mešić i Hamza Alić su ispunili B olimpijsku normu, ali jedan od njih mora, za sada, otpasti. Po propozicijama, ako od dva takmičara iz jedne zemlje ispune B normu u istoj disciplini, samo jedan ima pravo učešća na Olimpijadi. U ovom momentu Mešić ima nešto bolje rezultate, ali obojici još predstoje atletski mitinzi

Bh. atletičarka i džudaš ispunili A norme, B norme imaju dva atletičara i dvoje plivača, a moguć je i poziv Nedžadu Fazliji
u Crnoj Gori i Brazilu, tako da i Alić još ima šansu izboriti odlazak na Olimpijadu. Pored toga, oba atletičara su u usponu forme, tako da nije isključeno ni to da do kraja kvalifikacija ispune i A normu. Po do sada postignutim rezultatima, boje Bosne i Hercegovine na Olimpijadi u Londonu branit će i dvoje plivača, Ensar Hajdar, te Branka Vranješ, međutim, ni u ovom sportu nije sve riješeno. Naime, njihova mjesta mogli bi zauzeti Zlatko Alić, odnosno Arnel Dudić u muškoj, te Nina Žarković ili Ivana Ninković u ženskoj konkurenciji, ukoliko bi isplivali bolje rezultate na predstojećim kvalifikacijskim utrkama. U Olimpijskom komitetu BiH očekuju da bh. tim u Londonu broji bar sedam takmičara i isto toliko trenera. Još uvijek je otvorena i mogućnost da se olimpijskom timu, na poziv, priključi strijelac Nedžad Fazlija koji već ima olimpijsko iskustvo. Po riječima predsjednika Olimpijskog komiteta BiH Izeta Rađe, oni su sa svoje strane učinili maksimum da pomognu bh. takmičarima, iako ni ove ni prošle godine od države nisu dobili ni jednog feninga pomoći. Ipak, trenutno se vode pregovori sa Ministarstvom civilnih poslova BiH i ministrom Sredojem Novićem koji je Olimpijskom komitetu BiH obećao da će reagovati na sve moguće načine. (d. b.)
www.startbih.info

DRŽAVA DALA SAMO OBEĆANJA

Najbolji bh. stonoteniser Admir Duranspahić, koji nastupa u Francuskoj, otputovao je na kvalifikacioni turnir za Olimpijske igre koji je održan sredinom aprila u Luksemburgu, ali ga je tamo dočekao hladan tuš. Naime, organizatori su ga obavijestili da Stonoteniski savez BiH nije uplatio predviđenih 1.000 eura kotizacije, pa mu je onemogućen nastup. Evropska stonoteniska federacija nije prihvatila garanciju Stonoteniskog saveza BiH nego je tražila da Olimpijski komitet BiH garantira da će novac biti uplaćen, ali u Olimpijskom komitetu BiH nisu mogli preuzeti tu obavezu.
68

DURANSPAHIĆ OTPAO ZBOG 1.000 EURA!

TURISTIČKA ZAJEDNICA FEDERACIJE BiH

Sretan 1. maj!
www.bhtourism.ba

Smrt nogometaša

TRAGOM SVE ČEŠĆIH SRČANIH UDARA KOJI SPORTAŠE POGAĐAJU NA TERENIMA
PIŠE:

Dragan Bošnjak dragan@startbih.info

P

opis tragično preminulih sportaša, na žalost, sve je duži. Žrtava je sve više, kako na sportskim terenima, tako i izvan njih, a slučaj mladog italijanskog nogometaša Piermaria Morosinia tek je posljednji u tom crnom nizu.
ŠIROKI BRIJEG, 2007.

Autopsija nije utvrdila tačan uzrok smrti nesretnog italijanskog nogometaša, koji se srušio u 31. minutu utakmice, a preminuo nešto kasnije na putu prema bolnici. I dalje se špekulira kako se u ovom slučaju radilo o urođenoj srčanoj mani, a spominje se i aneurizma srčane arterije. Kako god bilo, razlozi zatajenja njegovog srca i dalje ostaju nepoznati. Činjenica je da sve više profesionalnih sportaša umire upravo od problema uzrokovanih zatajenjem srca. Pitanje je da li sportaši, trudeći se da postignu što bolje rezultate, idu preko granice svojih mogućnosti ili se možda radi o tome da imaju premalo vremena za odmor između nastupa. U posljednja dva mjeseca čak su trojica nogometaša kolabirala na terenu, što je, ponovo, aktualiziralo pitanje zdravlja i ugroženosti sportaša. Prvo je nogometaš engleskog Boltona Fabrice Muamba usred utakmice doživio srčani udar, ali se srećom oporavio i već je napustio bolnicu. Samo nekoliko dana nakon toga, desila se već pomenuta tragedija italijanskog nogometaša Morosinia, a isti vikend bio je nesretan i za brazilskog nogometaša Rogera, koji

Moderni gladija važni samo zbog

Piemario Morosini

Reuf Karabeg misli da se radi i o tome da sportisti jednostavno nemaju dovoljno vremena za oporavak organizma tako da dolazi do zamora materijala  Ako bih proizvoljno skalirao ukupnu brigu o zdravlju bh. sportaša, moja ocjena bi bila 3,5, procjenjuje Said Fazlagić
je kolabirao na terenu. Da nisu ugroženi samo nogometaši dokazuje primjer dvadesetšestogodišnje venecuelanske odbojkašice Veronice Gomez koja je sredinom marta umrla, također, od problema sa srcem. Na bosanskohercegovačkim sportskim terenima posljednji tragični slučaj zabilježen je 2007. godine, kada je na treningu umro Ivo Karačić, mladi nogometaš Širokog Brijega. Kako je tada izjavio klupski fizioterapeut Dragan Mijatović, devetnaetogodišnji Karačić bio je besprijekorne fizičke pripremljenosti i jedan od fizički najspremnijih igrača ekipe. Ipak, činjenica je da su u modernom sportu, a posebno nogometu, prisutna velika opterećenja i prenaprezanja organizma, što i dovodi do tragedija. - Vjerovatno postoji mogućnost da se ide na uštrb fiziologije i anatomije organizma, te i nekih genetskih predispozicija zarad ubacivanja novih termina u ionako već pretrINTERNI KLUPSKI KARTONI

pan takmičarski kalendar - kaže za magazin Start BiH doktor Reuf Karabeg, liječnik FK Sarajevo i šef ljekarskog tima bh. nogometne reprezentacije, te dodaje kako se radi i o tome da sportisti jednostavno nemaju dovoljno

Upućenim su prioriteti u modernom sportu sasvim jasni. - Trka za pobjedom koja donosi veliki profit stavlja zdravlje igrača u drugi plan - kaže Said Fazlagić.
70

NEMA DILEME

Miklos Feher
www.startbih.info

Smrt nogometaša
klub prije potpisivanja profesionalnog ugovora obavi specijalistički pregled lokomotornog sistema te kompletnu internističku dijagnostiku. Svaki naš fudbaler ima zdravstveni karton u ambulanti FK Sarajevo, koji je internog karaktera i u koji se unose sve nove relevantne informacije – kaže dr. Karabeg. Da se o zdravlju vrhunskih sportaša, posebno nogometaša, ne vodi dovoljno brige, smatra i direktor sporta, međunarodnih odnosa i projekata Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine Said Fazlagić, inače i sam dugogodišnji nogometaš. Fazlagić kaže da je prioritet vlasnika kapitala, predsjednika klubova, trenera pa i javnosti, dobar nastup nogometaša koji trebaju oduševiti publiki i privući sponzore.
OLIMPIJCI POD STROGOM PASKOM

jatori su og zarade

vremena za oporavak organizma tako da dolazi do zamora materijala. Ipak, i pored toga, Karabeg smatra da se zdravlju sportaša posvećuje znatna pažnja, a imajući u vidu da su izloženi velikim psiho-fizičkim naporima, naglašava da su pregledi studiozni

Marc Viven Foe i seriozni, ali kaže i da značajnu ulogu u ovakvim tragičnim slučajevima imaju i genetski faktori, poput malignih aritmija ili anomalija krvnih sudova srca koje je vrlo teško prepoznati na EKG-u, a mogu dovesti do infarkta miokarda. - Svi ovi zdravstveni problemi dešavaju se, naravno, i kod običnih ljudi, samo nisu medijski eksponirani kao u slučaju kada se radi o vrhunskim sportistima. Mi kao medicinski radnici moramo učiniti sve što možemo da bismo smanjili rizike, a to podrazumijeva redovne sistematske ljekarske i specijalističke preglede koji su indukovani u specifičnim situacijama - kaže Karabeg. Ipak, Karabeg smatra da je posvećenost zdravlju sportaša u Bosni i Hercegovini na relativno niskom nivou. Glavni uzrok tome je, smatra on, neusaglašenost zakona na državnoj razini. Samim tim se vrši ušteda i na zdravstvenim uslugama koje bi trebale biti pružene fudbalerima. - Mogu da komentarišem samo situaciju u FK Sarajevo gdje imamo zdravstvenu komisiju od pet ljekara, a naši fudbaleri dva puta godišnje rade kompletne ljekarske provjere koji podrazumijevaju internističke, labaratorijske, kardiološke, te ultrazvučne preglede. Osim toga, svaki novi igrač koji dođe u Reuf Karabeg

- O njihovom zdravlju se vodi računa tek toliko koliko zakon nalaže ili u skladu sa interesima investitora da se dobar nastup igrača rabi koliko je to duže moguće, a sve u Raimonds Jumikis cilju ostvarivanja profita kaže Fazlagić. KRATKA Iako profesionalni igrači imaju zakonsku obvezu da dva puta godišnje urade siHRONOLOGIJA stematski pregled, Fazlagić smatra da ljekari * Nigerijac John Ikoroma (17) srušio se 2000. nemaju vremena da se detaljno udube u svaki godine za vrijeme utakmice u Abu Dhabiju, slučaj, obzirom da se radi o stotinama sportagdje je došao na probu za klub iz UAE Al Waša koji na dnevnoj osnovi prolaze kroz liječhda. Dva sata kasnije preminuo je u bolnici ničke ordinacije. od posljedica srčanog udara. U razvijenijim zemljama zapadne Evrope me* Godine 2002. od srčanog udara na terenu je dicinski pregledi su detaljniji, ali činjenica je i preminuo tridesetdvogodišnji Kipranin Micda su ulaganja u kupovine novih igrača veća. hael Michael, a njegova nesreća je bila to što Samim tim, veći su i zahtjevi koji se stavljana drugoligaškim utakmicama na Kipru neju pred igrače, tako da veliki broj njih samoma vozila hitne pomoći, pa je umro praktičinicijativno poseže za ekstremnim dijetama ki na terenu. ili formulama koje nisu dovoljno ispitane te * U Kumanovu je 2002. godine od srčanog udatako crpe organizam do maksimuma, smara na terenu preminuo mladi nogometaš matra Fazlagić. kedonskog Napretka Stefan Toleski. - Ako uzmete u obzir da jedan profesionalni fudbaler za 90 minuta izgubi tri do pet * Polufinale Kupa konfederacija u nogomekilograma, s tim da na poluvremenu unosi tu 2003. ostalo je u sjeni tragične smrti katečnost u organizam, onda je lako doći do merunskog nogometaša Marca Vivena Foea saznanja koliko su to ekstremni uslovi i da (28) koji se srušio za vrijeme susreta protiv li se ide preko granice. A fudbaleri to rade Kolumbije. Iako su odmah reagirali liječnici godinama. To su pravi moderni gladijatori, i pokušali ga oživjeti dodatnim bocama kisito vam garantujem - kaže Fazlagić. ka i umjetnim disanjem, za Foea ipak nije biŠto se bh. olimpijaca tiče, Fazlagić kaže da svi lo spasa. Kasnije se ispostavilo da je imao sručesnici Olimpijskih igara zdravstvene preglečanih problema. de obavljaju u okviru svojih klubova i sport* U posljednjoj minuti utakmice portugalskih strukovnih saveza, a dodatne medicinske skog prvenstva 2004. između Benfice i Vitopreglede dužni su napraviti jedino u slučaju da rie Guimaraes, na travnjak se srušio Miklos učestvuju na pripremama koje organizira OlimFeher (24). Nakon što je prevezen u bolnipijski komitet Bosne i Hercegovine. cu gdje su ga liječnici pokušali reanimirati, Kako kaže Fazlagić, ovi pregledi se obavljamađarski je nogometaš preminuo. Razlog ju u privatnoj klinici i vrlo su detaljni, uz kosrčani udar. rištenje najsuvremenijih medicinskih instru* Španski nogometaš Antonio Puerta komenata i aparata. labirao je u utakmici španskog prvenNakon pregleda i procjene u dijagnostičkom stva sezone 2007/08. Došao je svijesti centru, podaci o zdravstvenom stanju olimi, nakon što je zamijenjen, odšetao do pijaca se predaju na uvid trenerima koji onda svlačionice gdje je ponovno kolabirao. planiraju aktivnosti i pripreme sportaša. Preminuo je tri dana kasnije. - Ako bih proizvoljno skalirao ukupnu brigu o zdravlju bh. sportaša, moja ocje* Latvijski košarkaški reprezentana bi bila 3,5. Dodatni je problem što tivac Raimonds Jumikis (23), kod nas, po mojim saznanjima, ne po2004. preminuo je na terestoji specijalizacija za sportskog ljekanu tokom utakmice švedra, već su to najčešće internisti, ortopedi skog prvenstva. Utvrđeno je da je Jumikis imao ili ginekolozi koji jednostavno vole sport urođenu srčanu manu. ili imaju neki drugi sportski interes - kaže Fazlagić. 
71

Izlog

Deseta Mostarska liska

Radnja na uglu bez premca

Deseta, jubilarna Mostarska liska, dodijeljena krajem aprila na festivalu komedije kojeg organizuje mostarsko Narodno pozorište, stigla je u sarajevski Kamerni teatar 55 za

njihovu predstavu Radnja na uglu. Tako je odlučio žiri u kojem su bili Miralem Zubčević, Dragana Bošković i Mladen Bićanić. Nagrada za najboljeg glumca festivala otišla je u ruke Muhameda Hadžovića iz Kamernog teatra 55 iz Sarajeva, a za najbolju glumicu nagrađena je Gordana Gadžić iz Teatra Rugantino iz Zagreba. Nagrada za najbolju režiju otišla je u ruke Gorana Damjanca za predstavu Lijepi, veliki, jaki Narodnog pozorišta RS Banja Luka. Nagradu publike dobila je Ožalošćena porodica Narodnog pozorišta Sarajevo, ali je i žiri publike u kojem su bili Renata ČišićKoso, Sulejman Demirović i Adla Dizdar, za najbolju predstavu u cjelini odabrao Radnju na uglu. (s. a.)

Gradska galerija Bihać

Pogledajte Hamulku
Bišćani do 5. maja u tamošnjoj Gradskoj galeriji mogu u okviru ciklusa Odrazi pogledati izložbu Stipe Hamulke. Direktor Galerije Adnan Dupanović kaže da se radi o umjetniku, pedagogu i ličnosti koja je dala nesebičan doprinos u razvoju likovnog života Bihaća. Hamulka je rođen 1936. godine u Velikoj Kladuši, radni vijek je proveo u prosvjeti, penzioner je, živi i stvara u Bihaću. Član je ULUBiH. (s. a.)

Filmski Centar Sarajevo

Ivan Lovrenović u Nadzornom odboru
Vlada FBiH dala je saglasnost na više dokumenata koji se odnose na prošlogodišnji rad i poslovanje te planove za ovu i dvije naredne godine Filmskog Centra Sarajevo d.o.o. Centar je 2011. godine popisao, telekinirao i korigovao kolore na 48 igranih, 215 dokumentarnih filmova i osam epizoda igranih serija. Neto dobit iz prošle godine od 8.744 KM biće potrošena za zaštitu i obnovu filmskog fonda. Do 2014. godine očekuje se obrada 600.000 metara arhivskog materijala na 35 mm i 16 mm filmskoj traci, čime bi bio pregledan, popisan i zbrinut sav filmski materijal koji posjeduje fond. Paralelno s tim, radi se na prikupljanju podataka o filmovima za bazu podataka, kao i na izradi foto arhiva za filmove iz fonda i prikupljanju filmskih plakata. Vlada FBiH je na upražnjeno mjesto člana Nadzornog odbora Filmskog Centra Sarajevo imenovala Ivana Lovrenovića. (s. s.)

Pohlepa, odmazda, krivica...

Stephen King, Mrkli mrak, bez zvijezda

Maestro Dževad Šabanagić

Nemamo ozbiljnu državu

Majstor horora,drame i mistike Stephen King naslovio je svoju novu knjigu sa Mrkli mrak, bez zvijezda, što već navodi čitaoce da očekuju zaplet kakav neće naći kod drugih autora horora sa trilerovskim pristupom. Ovaj put je riječ o zbirci više priča koje se uvezuju značenjem naslova. Priče tematski obrađuju poljuljane brakove, pohlepu, odmazdu i osjećaj krivice, ali iz vizure mračnih sila koje nisu predstavljene banalnim utvarama ili nakazama zombi tipa, jer to i nije naročito tipično za Kinga. Odmah po izlasku iz štamparije, ovaj knjiga je proglašena za najbolju proteklog mjeseca u SAD-u i Australiji. (a. t.)

Violinist Sarajevske filharmonije Dževad Šabanagić izjavio je pred sarajevsku premijeru opere Evgenij Onjeginda je muzika ozbiljna stvar i segment u društvu, ali zahtijeva i ozbiljnu državu. - Ovog prvog smo svjesni, ali, na žalost, ovog drugog nema. Najveća grehota i šteta je što se ovaj i slični projekti završe premijerom, jednom reprizom i eventualno još nekoliko izvođenja. Društvo mora imati sluha za ovaj i slične projekte. Sarajevska opera i Filharmonija sa sjajnim solistima i horom zaslužuje da gostuje više puta barem u drugim gradovima BiH i obližnjim državama. Pred kraj moje karijere duša i srce me bole što ovo ostaje zakopano blago koje vidi samo stotinjak građana - kazao je Šabanagić. (s. a.)

Tuzlanski reper Frenki je napravio singl uz prateći spot nešto prije nove godine. Singl je najavio njegov ovogodišnji studijski album Gori Wall Street i gori MMF, gori svaka banka i svaki sef... Riječi ove reggae pjesme su upadljivo socijalno angažovane. Naslovna pjesma Gori opisuje stanje društva, a
72

Direktno, bez dlake na jeziku

Frenki, Gori Wall Street i gori MMF

odslikava masovno socijalno nezadovoljstvo po cijelom svijetu. Frenki, inače, nema dlake na jeziku i uvijek direktno analizira aktuelna stanja. Video spot za pjesmu Gori uradila je kompanija Novagenus koja je već afirmisana i u međunarodnim vodama. (a. t.)

Darran Aronfski snima Noaha

Crowe spašava svijet

Poznati australski glumac Russel Crowe priprema se za glavnu ulogu poslanika u filmu Noah Darrana Aronfskog. Radnja filma govori o životu božijeg poslanika Noaha i njegovoj barci kojom je spasio svijeta. Prva klapa bi trebala pasti u julu, a film će se snimati na Islandu i u New Yorku. Premijera se očekuje u martu 2014. (s. a.)
www.startbih.info

Hijalofan BiH

Izlog

A gdje nam je geologija?
Društvo istraživača i ljubitelja minerala i fosila Hijalofan BiH organiziralo je u Sarajevu izložbu minerala, fosila i nakita od poludragog i ukrasnog kamena. Na ovoj reprezentativnoj izložbi predstavljen je čudestan svijet minerala, kristala, fosila i stijena iz cijelog svijeta, na desetine njihovih primjeraka, dok je posebna postavka posvećena mineralima pronađenim na tlu BiH. - Cilj nam je da educiramo mlade, jer de facto geologija u BiH ne postoji. To je strašno, u BiH imamo samo jedan fakultet u Tuzli koji se bavi ovom oblašću, a više je inžinjerski smjer. Detaljna minerološko-geološka istraživanja u BiH se ne mogu uraditi - kazala je predsjednica Hijalofana i bivša profesorica mineralogije i petrografije na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu Galiba Sijarić. (s. a.)

Darko Cvijetić, glumac iz Prijedora

PREPORUKE

FILM: Pina. Perfektni film Wima Wendersa o slavnoj plesačici i koreografkinji Pini Bausch u 3D formatu.

Primjenjivo na ovdašnjicu

Tuzlanska promocija

Nebo nije samo film

Muzičko tržište

Ode i EMI

Jedna od stanica promotivne turneje filma Nebo Dinne Kassala i Gorana Todića Goge Base bila je i kamerna scena Doma mladih Tuzla. Film govori o Todiću, instruktoru modernog padobranstva, a u Nebu su zabilježeni njegovi spektakularni skokovi iznad Mostara i na vodopadu Skakavac pored Sarajeva. On je tokom promocije najavio i međunarodnu adrenalinsku manifestaciju Base Jump međunarodni egzibicioni skokovi na Skakavcu koja će se održati 5. i 6. maja, tokom koje će promovirati i prototip bosanskohercegovačkog padobrana za moderno padobranstvo, čija je izrada u završnoj fazi. (s. a.)

Evropska komisija odobrila je da japanski Sony i investicioni fond Mumbada iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za 2,2 milijarde dolara preuzmu izdavačku kuću EMI. EMI je vlasnik muzike Rihanne i drugih globalnih pop zvijezda, a Sony i Mumbada bi trebali prodati izdavačka prava drugih izvođača, uključujući Ozzyja Osbourna. Sporazum obuhvata i prava izdavačke kuće Virgin na 12 izvođača, među kojima je i Robbie Willijams. Sony je već vlasnik stotina hiljada muzičkih naslova, uklju-

KNJIGA: Gađenje Horacio Castellanos Moya. Kratki roman pisan u stilu T. Berharda, roman zbog kojeg je pisac morao napustiti rodni Salvador, minuciozna analiza postratnog društva, svakako primjenjiva na ovdašnjicu. CD: Gurbet Edina Bosnića. Jazz užitak garniran odličnim obradama tradicionalnih sevdalinki kao što je, recimo, Teku rajski potoci... PREDSTAVA: Rat i mir L.Tolstoja u režiji Tomaža Pandura i izvođenju HNK Zagreb. Nevjerojatni Pandur nam u velikim slikama, velikim redateljskim potezima pruža sfumato romana, u besprijekornoj glumačkoj realizaciji gotovo cjelokupnog ansambla HNK Zagreb, potpomognutog Milenom Zupančič, Liviom Badurinom... WEB: www.e-novine. com. Bez premca! Pera Luković, Dušan Komarčević, Marko Matić, Boba Đuderija, Bojan Bednar, Dejan Kožul...

čujući izdavačka prava za Beatlese i Boba Dylana, a sada će u svoj portfolio uključiti i Jay Z, Pink, Adele, Noraj Jones... (s. a.)

Taylor Swift se nada

Joni Mitchel dobiva film

Asocijacija arhitekata BiH

Vrijeme je za RESTART
Udruženje za afirmaciju arhitekture, kulture prostora i vizualnih umjetnosti FORA priredilo je u galeriji mostarskog Aluminija dvosedmičnu izložbu RESTART - Arhitektura u Bosni i Hercegovini 1995-2010. Radi se o projektu Asocijacije arhitekata BiH u suradnji sa ostalim asocijacijama i savezima arhitekata koji djeluju na prostoru BiH i obuhvata istoimenu knjigu i arhitektonsku izložbu. - Cilj projekta je kritički sagledati suvremene bh. arhitektonske scene u značaj-

Pjevačica Taylor Swift je, po pisanju Digital Spya, kandidatkinja za filmsko utjelovljenje lika legendarne pjevačice Joni Mitchell. Mitchell Riječ je o filmskoj adaptaciji knjige Girls Weller, Like Us Sheile Weller a snimanje bi trebalo početi krajem godine pod redateljskom palicom Katie Jacobs. (s. a.)

nom petnaestogodišnjem razdoblju nakon rata, te njezin odnos spram regionalnog i europskog konteksta - kazao je predsjednik Asocijacije Adnan Harambašić. Na izložbi je predstavljeno120 radova - ideja i realizacija iz oblasti interijera, zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa, javnih i stambenih objekata, urbanističkih projekata, koje je među ukupno 400 prijavljenih odabrao Hans Ibelings, povjesničar i kritičar arhitekture iz Holandije. (s. a.)

73

Laureati

Najteže je pisati REPORTAŽE
Sedamnaestočlani žiri izabrao je tekst Prijedorski logori smrti: Devetnaest godina tišine za najbolju reportažu pristiglu na konkurs za nagradu posvećenu rano preminulom novinaru Ekremu Tinjaku

NIDŽARA AHMETAŠEVIĆ, PRVA DOBITNICA NAGRADE ”EKREM TINJAK”

N

ovinarka Slobodne Bosne Nidžara Ahmetašević prva je dobitnica nagrade Ekrem Tinjak za najbolju reportažu objavljenu u štampanim medijima i na web portalima, koji je od ove godine u znak sjećanja na našeg prerano preminulog kolegu Ekrema Tinjaka ustanovio magazin Start BiH, uz podršku OSCE-ovog Ureda za slobodu medija iz Beča. Prijedorski logori smrti: Devetnaest godina tišine, nagrađena reportaža, objavljena u augustu prošle godine, tretira 19. godišnjicu raspuštanja logora Omarska i Trnopolje. - Ova nagrada mi, svakako, znači jako puno. Ja sam oduvijek čitala Ekremove tekstove i lijepo mi je bilo biti novinarka zajedno sa Ekremom. Na žalost, nisam ga dovoljno dobro poznavala, ali smo se lijepo družili i jako mi nedostaju njegovi tekstovi. Zato mi i jeste velika čast nositi nagradu sa njegovim imenom i nadam se da ću barem dijelom opravdati nagradu i približiti se novinarstvu kakvo je promovisao Ekrem Tinjak - kaže Ahmetaševićeva. Za nagrađenu reportažu, autorica kaže da joj je i sama tema jako bitna, s obzirom da govori o problemu koji i nju lično jako brine, a to je suočavanje sa prošlošću, sa počinjenim zločinima i svim onim što se desilo u Bosni i Hercegovini tokom rata. - Mislim da ovakvog suočavanja u BiH ima jako malo, iako je veoma bitno i mislim da moramo naći načine kako da se suočimo sa tim što se desilo prije 20 godina, ne bi li tako našli i način da nastavimo dalje da bismo

JAKO TEŽAK ŽIRI
Najbolju među reportažama koje su ove godine stigle na konkurs birao je žiri u kojem je bilo 17 novinara. - Naravno, nadala sam se da ću dobiti nagradu,

ali očekivala je nisam, jer je žiri stvarno jako, da tako kažem, težak i veoma mi je drago i veliki mi je kompliment da su kolege koji su sjedili u žiriju, a koje jako cijenim, glasali za moju reportažu - kaže Nidžara Ahmetašević. imali bolju budućnost - kaže Ahmetaševićeva te dodaje da su reportaže, iako ih je najteže pisati, ipak njena velika ljubav. Na svečanoj dodjeli prve po redu nagrade Ekrem Tinjak za najbolju reportažu, na kojoj se okupio veliki broj Ekremovih kolega i prijatelja, pročitano je i pismo Dunje Mijatović iz OSCE-ovog Ureda za slobodu medija, koji je aktivno podržao konkurs. - Moja poruka novinarima u BiH bila bi da rade na stvaranju novinarske solidarnosti i da uvijek imaju na umu da je njihov konzument javnost. Upravo to je i krasilo Ekrema, solidarnost, profesionalnost, humanost, kredibilitet i hrabrost u borbi za istinitu i dobru priču - napisala je Dunja Mijatović. (d. b.)
www.startbih.info

- Svakako da je ovo velika odgovornost, jer uopšte nije lako nositi nagradu koja ima Ekremovo ime, a trebam opravdati i povjerenje tih ljudi koji su sjedili u žiriju i glasali za mene. Pored toga, i prva sam koja je dobila ovu nagradu, tako da je to još i veća odgovornost. Ali sam iznad svega i sretna što je tako - rekla je Nidžara Ahmetašević nakon što joj je uručena nagrada.
74

VELIKA ODGOVORNOST

Nagrada ”Ekrem Tinjak”

Prijedorski logori smrti: devetnaest godina tišine
Pobjednička reportaža na ovogodišnjem prvom konkursu za nagradu „Ekrem Tinjak” magazina Start BiH nastala je u vrijeme kad se navršilo 19 godina od raspuštanja logora formiranih na području Prijedora početkom rata u BiH. Slobodna Bosna objavila ju je 11. augusta 2011., a fotografije kojom je ilustrovana napravio je Mario Iličić. Start BiH objavljuje pobjedničku reportažu u izvornom obliku i sa izvornom opremom
PiŠe:

OMARSKA I TRNOPOLJE: ŠTA DJECA ZNAJU O UMIŠLJAJU

Nidžara ahmetašević
I TRNOPOLJE [TA DJECA ZNAJU O UMI[ LJAJ

P

U OMARSKA NAKON rije 19 godina, 6. augusta, ih nijemo gleda dok pre`ivjeli prolaze DEVETNAEST pored njih i pri~aju svoje pri~e. VNA GODINA UPRA “U ovoj sobi sam ja bio počelo je raspuštanje logozato~ ZGRADA “Ko je bio tvoj ispitiva~?” en.” LOGORA “Ovdje su bile `ene. Sje}a ra formiranih na području m se kako A smo ih mi dolje slu{ali kako OMARSK vri{te.” “Ovdje je ~ovjek pio krv. Mi smo samo općine Prijedor. U samo nekoliko nijemo gledali.” “Sje}am se jednom kada su prozvali moje ime. Iza|em i iza|u mjeseci koliko su postojali logori u isto ~etvorica. Svi se isto zovem vrijeme jo{ Oni nas vrate. Onda opet o i prezivamo. Omarska, Trnopolje i Keraterm, pro~itaju na{a imena i prezimena i ime oca. dvojica. Isto nam se i o~evi Iza|emo nas zovu. I opet nas hiljade civila, većinom Bošnjaka i vrate. I onda opet prozovu i ka`u godi{te. Ja ~ujem i znam da to nisam ja, ali ne znam ni Hrvata, tu su bili zatočeni i mučesam {to, iza|em opet. I onda me samo sastave sa svih strana.” “Ja sam le`ao ovdje na pisti ni. Na stotine ih nije preživjelo. Već 15 dana.” “Ja sam bio sa ocem gore na spratu. Jedan dan smo pola sata godinama bivši logoraši pokušavaslu{ali krike oca i sina. Natjerali su ih da tuku jedan drugog. Otac mi nije dao da gledam. Samo se ju obilježiti mjesta stradanja, ali bez sje}am tih u`asnih krika. ” “Na onoj stolici su ubili ~ovjeka. Ja sam uspjeha. Razni sudovi izrekli su preto gledao.” A onda po~inje prozivka. Prvi put su udru`enja skupila imena ko 150 godina kazne za počinjene ljudi koji su ubijeni u Omarskoj i koji su do sada prona|eni i identifikov zločine. Činjenice su utvrđene i maani. I prozivaju jedno po jedno. Vi{e od 450 Na pisti, uz crvenu zgrad imena. Ti{ina. u, stoje ljudi lo toga, osim sudbine nestalih, ostasabijeni jedni uz druge. Poneko ne mo`e da ina od raspuštanja izdr`i na nogama pa se god spu{ta na koljena i Ovih se dana navršilo 19 lo je nepoznato. Ipak, o pokriva o~i. Neko pla~e . Neko samo {uti i edora početkom ručju Prij oslu{kuje. ZNAJ ~ekaju [TA DJECAKao daU O UMI[ svoje da ~uju U ime. u sali je logora formiranih na pod LJAJ mogu}e na~ine. Od ranog blike ne tako dalekoj prošlola je mjesta stradanja IZ PRES@rtveMUPnjijutra Srpske. UDE MILOM i -a Repu vi d` {kolu, ho BiH. Naša novinarka obiš stajao i policajac IRU STAKI]U je prvi put u elati sa Erata u i da nelagodomnemajudobiti {ansu jstvo, ali postoji. {ansa. preživjeli OMARSKA I TRNOPOLJ Ka`e da je 1981. godi{te se sretno djetin jubudu sretni “Sada sje}ada nju.“nemilih govori o ljudima koji su mjestu. sti skoro da se ne priča pri~e Moramo se izboriti za i kroz četiri priče do i org dao tom u logorima Omarskoj, ali da je ~uo ja” jem i }e na 20-tu o~eku koji su ostali, koji su Planirznam ga|aaniziran masov smrti iz boriti zajedno. Iz moje perspA moramo se nije desilo. Nadaju se da “Ne an uop{te {ta ektive mislim a na svakoj od ni zločin ljeta`rtve moramo ujediniti.dine o Rekli su nam da ili teško da neko sluša � nikadanjicu raspu{tanja logorratneu prijedorskoj regiji, onimane žele otići da se mi 1992. go godi{ kako }e ovo izgledati!? Mi imam , da se zaboravi. i da ne obra}amo vde iste ciljeve. Ako se ujedin ovih zgrada stajati natpis se vratili i onima koji oda mo`e biti provokacija PONOVO NA }u“, pomalo zbunjen, imo “PISTI” nato. Ipak, o ne samo igra~ke u tu|im ime mi, ostajemo Ili ~ekaju da ~uju one koje govore. nestalih, ostalo je nepoz da se ne pri~a pa`nju. Vidjet rukama, a samo toodavno nekoga koga mladi} u POLJA SMRTI smo danas.” vidjel nisu no nesiguran govori oj pro{losti skoro
Biv{i logora{i na mjestu Biv{i logora{i na mjestu o kojem jo{ uvijek nisu o kojem jo{ uvijek nisu ispri~ane sve pri~e ispri~ane sve pri~e Mjesto gdje uspomene bole

PRIJEDORSKI LOGORI SMRTI

U sali Upravne zgrade u nekadašnjem logoru Omarska, 6. augusta 2011. godine postavljeno je platno na kojem su se od 10 ujutro do 13 izmjenjivale slike koje je ekipa britanske ITN televizije snimila na istom ovom mjestu bezmalo u isto vrijeme prije 19 godina. Ljudi kosturi iza bodljikavih žica, uplakana djeca, izgubljene žene... Neki od onih koji su preživjeli taj pakao ponovo su ove godine ušli u prostorije gdje su zlostavljani danima na najsvirepije moguće načine. Od ranog jutra u sali je stajao i policajac MUP-a Republike Srpske. Kaže da je 1981. godište i da je prvi put u Omarskoj,

omoriNa Nad omarskom

pro~itana su imena vi{e od prili~ imena vi{e od 400 ubijen ana se tu i i koga ~ekaju su tako dalek 400 ubijenih u {ta li znau ih koje govore. odnekud. je da nema Ipak, svjesnaAli niko ne izlazi da se pojavi logoru Omarska logoru Pitamo uniformi. Omarska ga da sam, ali nisam ili te{ko da neko slu{a one olje, malo . puno Foto: Prijedoru koji misle kao Dan ranije obi{li smo Trnop MARIO ILI^I] Ispred nekada{nje Uprav ljudi u de{avalo tokom rata? “^uo ona. Za sebe zgrad ne 1992. stadion e se puno rata. Bio OMORINA i da je `ene. a za vremena hrabr Ve}ina njih pla~e, gu{e ka`e e stoje mjesto kraj Kozarca. Godin ba{ siguran. Ne sje}am su eni i ljude se u a njega kori{trije 19 godina, 6. augusta, po~elo su me ~uvali `ivi. “Ja sam hrabra `ena, NAD OMARSKOM Neke poku{avaju do}i do sa kojimsuzama. skroz mali i roditelji i nekoliko objekata pored sam om ranih ali to daha dr`e}i ruke nije tako ne zgrade u nekada{njem daleko od svega. A sada se ba{ i ne pri~a Strati{te obilazimo sa [tefanraspu{tanje logora formi te{ko biti. Samo bih ca na je stisnutih pesni voljel grudi kao logor. U sali Uprav e lo{e, ima kom iz Trnopolja. ~ju op}ine Prijedor. U hrabrihspremne da. se brane a da ma. Kao da su kod nas. Znam da je bilo ska, 6. augusta 2011. godin na podru oko mene ^esto sam ne~eg vi{e Stahnikom, 25-godi{nja od razo~arananekoga. manjine unekoliko mjeseci koliko su logoru Omar platno na kojem su se od 10 puno o tome nisam ba{ siguran {ta da vam a ili . nske Nemam podr{ku spratu ove samo Na prvom u mnogimzgrad [tefan je pripadnik ukraji vljeno je Do ali kako i {ta, o oko pred dan u e neke od ovdje `ivjelpostojali logori Omarska, Trno- posta koje je ekipa sada je .“ OnTribunalompolicajac itaj je Milom radim, bileborim ene, Imu~ene,stvarima koje njih su je jedini u Haagu ali zato~ se. ima jo{ silova do 13 izmjenjivale slike ovom gradu. Nekada je Sudom ka`em no 15 ljudi uspjeli razgovarati ir Staki} odgovoran za vi{e od ne. ja, . Danas jedva da civila, ve}inom ujutro snimila na istom BiH osu|esa kojim smoza zlo~ine 1.500 .ubista samo smo govore. U Bijelo ljudi kao One ni{ta ne manjina.” Kerat je 400 porodica Ukrajinaca polje . i[tefan erm, hiljade po~injenjene skojprijed britanske ITN televizije va i utvrdilo je ta~an j ku}i, koja je preko prije Omar u orskim da im ima. 486 . bili zato~ identitet su POLJE a su stariji aka i Hrvata, TRNOPOLJE eni i isto vrijeme Najve logor je zabranjeno tu ka`u puta upravne zgrade, ljudi TRNO mjestu bezmalo u ima 400 ljudi i ve}in Bo{nj i sada je kaznunam samo a, Steel`rtava 40 je bila bodljikavih }u Drugi , od e igodina, ci Mittal nja, seksu . U logorima su vr{ena silovapre`ivjelo. Ve} ovom Na pragu u`asa Na pragu izlaze, nijemi. Na zidov samo ulaze i Milomir Staki}, koji je zavr{io osnovnu {kolu koja mu~eni. Na stotine ih nije u`asa avaju 19 godina. Ljudi kosturi iza Isto govor od radni dobio je je 2004. alna zlostavljanja i premla}iva OMARSKA, OMARSKA ima jo{ uvijek a su u ljeto 1992. nizgub to e `ene... , a ne slu{aju kompanije koja biv{i logora{i poku{ tragovi od metaka. ^ini ana djeca, jgore {ljene do 30. multinacionalne 30. aprila 1992. ja, a najma tik uz objekte u kojim godinama puno naj re {to je {ire okolo najgo PRIJE SVEGA uspjeha. `ica, uplak koji isu apre`ivjeli jtaj i pakao septembra 1992. bio leks rudnika Omarska, nje 20.000 nesrba je pobjeglo ili se i kao da su a stradanja, ali bezljudi ovdje dovoljno sazrijeti zato~eni ljudi. “Ja ne znam komp predsjednik je bilo deportovano iz Prijed godine bili obilje`iti mjest Neki od onih u e.” Tri podovjejo{ prekriveni krvlju. Ti{ina je te{ka d u{liru prosto op}inskog Kriznog ratu sata i trajala zvani~na jedni druge.” rije gdje godine kupila Bio sam pitam kada }e ora.” 150 , ka`e i de{avalo. sudovi izrekli su preko`ivot”godina[tefan. o su ove godine ni dru g je|enju. Ve}ina {tanje o {taba na na~el komemoRapu i Omar da on o svemu {to se ovdje ka`e op}inskogkojipri~uza narodnu obezb nik Razni koliko su da nastave ^injenice su ponov uvijek racija u skoro da boli. logora Omarska po~el Vije}a [tefan najsvirepije svoju su anga`ovani odbranu skoj. Organizatori su i ~uval za po~in e, e. Ja ni o je na kr u 6. augusta 1992. Niti posje dijete i roditelji su me kazne zgrade sujene zlo~in i ako poprave ove zgrad vljani danima. “Mi Ukrajinci smo bili nigdje. dozvolu da se na jednoj zgradi nema dobili “^ak osim sudbine su zlosta {ta nema “Mi Ukraji godine. Dio zato~enika “M UkrajPrijedoru. oznaka osim tioci {kolu, teene i malo toga, da su }e znati je pu{te n, a dio preba ali onih koje su to zadr`e mogli. Kada sam i{ao u utvr| nas. I mi }e ostati kao neko obilje`je i svi am kome pripadam. Znam niko nije pravio probleme jutro do 12,vili ada ne znam kom “Dokazano je postojanje ~en u druge posta e oko Mislim sada ne znam ca mijenjale preko no}i. {irokog obras- zato~eni~k ni kada se to sami pre`ivjeli logora{i e centre {irom tada{ Nije da se danas ne zna. ve} bile puste. Kao i mnog produ`ilo. Niko nije i koje moraju ponije koji zapravo vari e stvari oko nas ni se stvari oko n zlo~inaprvog Bo{njaka,~ine kampanju torije nje teritim napu{tenim je tu bilo. Repu zaboraviti, ali ne treba sobom kada krenu `elio prekinuti ti djeca smo se igrali u aj i Ja p(r)ozivanje onih kojih u koloni. Prije nekol sa judi su nestajalprogo sam uzbudljivo, da se ne treba tome stalno pri~a. Mo`da Ljudi su nestajali... na protiv nesrba u op{tini Prijedor do po~et blike Srpske. Od kraja maja bilo vi{e nema suze iko sam bio osmi godin su im novi ka augusta samo kroz da se o ku}ama. Nama je to upoznao 1992. onih koji sua ostali. Vra}a vlasnici, iMitta atn ra ni ovratnika, upotokom kada godine. To ovaj logor barem povratnika, up maso. Danas mi je to drug,je uklju~ivalo i je pro{lo `ivati. Kako sam insistirati l Steel, mo obe}ali da }e mo}i posta se sakrivati se, ulaziti i pretra mjesta su mi sve malo s vremenom izblijedi, kojoj i dalje stoji onaj mladi viti u salue u osnovne logori azred osnovne {kole vna ubijanja unam je ma Omarska, Komp 11. nekoliko hiljada zato~enika. oznak ali ta 11.8.2011. I SLOBODNA iti dalje i da razred policajac. Izraz to se � ~an, bio � I 11.8.20 leks nekada{njeg logora BOSNA rastao, te ku}e i sva SLOBODNA BOSNA jno da mo`emo nastav na njegovom licu je potpu am Kerat ali tada nam je on erm i Trnopolje, u gradovima i selima jao ali tada nam je o bio neobi se sastono promijenjen i ija”, pri~a [tefan dok dovol o drugi na~in da na to gledamo.” . od hangara, upravne nasel se postajala sve stra{n nta ntan skoro da ga je te{ko teresantan , jenim [tefanskim svih zgrade i takoak Musli ~ak interesantan”, sje}a bosanljudi svih manima u zvane u kojoj su dr`ani na|em i prepoznati. Sada je sa grupom ~ak i in j ni atn Crvene i Bijele ku}e, ratnika, lju puno povratnika, lor,dii kona~ stojimo izme|u zgrade jedva govori. Samo gleda Prije nekoliko godina on 23 e “Danas imacijeloj op{tini Prijed} odavno. no, na plani- su “Danas ima puno povra a zato~enici 22 kao da skre} grupu avno u dr`ani i na betonskoj ni `ivim skupa ve} odavno. up ku skupa ve zato~enici i stadiona. [tefan da u zidove svojih vr{njaka osnovao neformalnu smo nacija. Ali, mi ne Vla{i}. Pretresno vije}e je ustanovilo na kojem se i dalje vrte pravcu ekrana pisti izme|u ij nacija Ali, mi ne `ivimo pogle da zgrada. � slike iz 1992. ). “Poku{ali ru h,” red drugih,” ka`e pogled i nikako ne `eli da imo jedni pored drugi godine. Progovara kada koju su nazvali Life (`ivot Mi prolazimo jedni po a. a, ali i da Mi prolaz se na ekranu obzira na sve on `eli koji su jo{ izre{etani mecim Meni je sve to na}i na~in da poma`emo ljudim ukazuje lik mlade `ene sa kada bez trgu m zai{to, ali ja ljudi [tefan i dodaje da su dali e znam za{to, ali ja bebom u rukama. ime nisam sigurna da bih am sobom, mladi m “Ne volim pri~ati o tome. “N sam “Ni sam n “Sada je tu bila djevojka u Bosni. “Nilaada ne zna je komuniciramo me|u u Kozarcu, u kojem prista st i mislim da i uspjeli ostati jesu.To ludo zvu~i, zvu~i sa nekom `enom. mi nismo `ivjeli, I ovo lju. ^ula samvu vu {to je bilo kao neka propa generacija. I ne{to smo srednje stvarno volim Kozarcu lju. To ludo da je bila i ulica zovem po mom su isto gledale. @ena tvarn stvarn volim ovu zemsa njegovim a odem u ovu zemlj da mo`d odem idemo naprijed. Ne raznih Zoranu.” do bolje ne pri~ati nego da J din razlog da mo`d imenom. i, sve dok nismo do{li djevojci — Ovo si ti.- A gdje je rekla toj ali je istina Jedini razlog ako ne na|em To nisam Zdravka ka`e da na li rat. ali je istina.nie znala`edoki jednom nnisu i ne vjerujem u uradit joj je mama? — sastancima sa pita mene biti bit ako ne a|em do{li neki drugi ljudi koji su najvi{e osjeti volim ja ni historiju aj dj negdj na kraju mo . Ka`em mu pri~u koju m `rtvama ona dugo nije novin mo`e me .” ~emu pri~ati. generacije, nima negdje na kraju ari kdaavam.” tu o sam ~ula am. pri~ala svoju od pre`iv ava svoju pri~u o tim vreme nau~ene lekcije. Nema se ij uvijek poku avam pitaju {ta ja mislim o pri~u. No, vreme jelih. Majka je ubijena sa posao Jo{ uvi poku{ posao. Jo{ uvijek tivi u{ inicija Ponekada se Oni svi imaju u povratnika koji insist nom je po~ela i misli da djetetom ide na komemoracije iraju da se njenu pri~u Tu nema ni{ta pozitivno. su u naru~ju. Djevoj~icu ne [tefan promijeni ime te u sada i druge `rtve prihv potrebodmah su uzele druge ulice. Ja atile. zato~enice. On {uti. okolici i ka`e da ne vidi rekla Prijedoru i da se sla`em i da nema ssam ”, Pitam ga kako je sve oj voje svoje” o potrebe ,da se ulica “Mi moramo da pri~amo o svemu {to je t lj ava ne{to pro{lo. “Ma zna{, najgo “S ako “Svak obilje`ava ne{ bilo i da pri~amo otvor za tim. “Svako obilje`ava LI U@ASE re mi je {to gledam KOJI SU OTKRI eno... Vi{e od ove slike PENNY I ED, NOVINARI 20.000 vojnika VRS je ubijen ka`e. a tako o u ovom ratu ~ujem. Vidim je lo{ ton. Htio bih sve da i neko ih je ubio. I o tome ED VULLIAMY ED VULLIAMY ljude koji ulaze i dolaz treba da pri~amo. ekran e do GRAD HEROJ “Sa~uvajte “Sa~uvajte a i prepoznaju sebe ili I o tome da su prve `rtve nekoga. Neki u Prijedoru bili su mi PRIJEDOR uspomene na uspomene na Srbi. Na`alost, dosta smo i pri{li, ka`u — vidite {ta ste nam Prijedoru i na vremena izgubili uradil sve one koji sve one koji rl avk i - pitaju je li me stid. Ja Zdravka Karlic Zdravka Karlica `ivi u i moramo to nadoknaditi su ostali nisam mogao su ostali . Ja pri~am o da odgov traga za nestalim. svemu. Ne znam da li me ~elu je organizacije koja aram. Imaju pravo. Ne na ovom na ovom ~uju uje sa drugim mogu da ali ja pri~am. I kada ka`em i ko me ~uje, im ka`em da se ja rata ni sje}am Ve} godinama ona sara| `rtve, Hrvate mjestu” mjestu” . Ali da me ne{to {to vidim stid. Samo jaju da se drugim ne svi|a organizacijama koje okupl bih volio da ~ujem {ta lokalnim i , odgovorim im — Da govore. mi neko sve ispri~a. Ja dajte mi argumente i ja Bo{njake. Ona prisustvuje i ovo ni{ta nisam }u slu{ati, mo`da i znao. na koje dolaze ” promijeniti mi{ljenje.” regionalnim sastancima ako je bilo jako “P “Prvo je bilo jako Ne osje}am da imam pravo `rtve i razgovaraju. “Prvo {e. Mogu re}i Zdravka ka`e i da u re}i da pri~am Prijedoru, ali i tu|e pri~e. ak{ lak{e. aj o lak Mogu BiH, treba sve mijen te{ko onda je postajal te{ko, a onda je postajalo ja o svemu {to Ispri~am mu tek ono mu jati. nj n znanja svem {to am ru na komunikacije me|u ljudim “Mal o ima zabilje`ili novinari ITN televi {to su da danas imam druga sa da danas imam druga sazna am `ivjela sve ako sam vj ij ako sam `ivjel sve ava }ina ljudi samo izmje a ovdje. Ve- Guardiana, Panny Marshall i Ed zije i se de{avalo nego prije. Iako najem da neke se de{avalo nego prije. I all, Ian William i njuje kurto azne (oboj Vulliamy Novinari Penny Marsh priznaj , priz ajem da neke ij ru ata e su ponovo tu, nakon 19 pozdrave, pokoju rije~, ij ri vrijem rata Prijedoru vrijeme rata u Prijedoru, 1992. godine uspjeli godin i to je to. Ali, mi nema stavn nisam Ed Vulliamy su u ljeto ednostavno nisam rije~i. Niti ih ja imam vi{e. a). I on {utimo.” i snimiti slike stvari nisam znala J stvari nisam znala. Jedno ada sam ~ula am sam ~ula k do}i do prijedorskih logora am Bila sam {okirana kada a. To je Odlazimo iz Omarske u na~in kako je ala. Bila sam {okirana zn znala Na pitanje kako mijenjati e na koloni vozila i koje su uveliko utical i {ta mijenjati, autobusa. ubili pet sinov To je ojoj ubili pet sinova. aj Zdravka ka`e da prvo pri~u majke kojoj su ub pri~u majke kojoj su ZDRA a uradi”, pri~a Omarska je tiha. Iako su svijetu. Prijedor~ani treba da se rije{i put vi|en rat u BiH u d ku}e uz io da uradi” ij naseljene, nema nikoga. da su im spasili pitanje posla za mlade ra stra{no. Niko to nije sm stra{no. Niko to nije smio VKA KARLICA I Na ve}ini su ljude i da }e to navu~ danas za svoje troje ka`u [TEFAN STAHNIK aeni i zastori. U muklo otvoriti i prostor za razgo Karlica. i Marshall su ve} godin j ti{ini svi `ivote. Vulliamy Sanjaju}i i oficir JNA i vore i ponovna odlaze sretniji Njen suprug je bio visok nekigodine u dru`enja. Nada se da }e Prijedor. Panny je u neki drugi `ivot pun u Prijedor neispri~anih ma vra}aju u Bosnu i njeni unuci, troje pri~a 1992. i od kojih nijedno jo{ ne oru i okolici kako bi ubijen je krajem maja ove godine bila u Prijed ide ni u osnovnu udalja {utnje koja ih svakim danom trg u ovom gradu i film koji bi treva sve vi{e. � Prijedoru. Danas glavni 11.8.2011. I SLOBODNA e nisu ni{ta ni pitali snimila novi dokumentarn “M BOSNA “Men nisu ni{ta ni pitali nosi njegovo ime. “Men u Velikoj Britaniji u sep-

TRNOPOLJAPi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

6. augusta 2011. godin 6. augusta 2011. godine pro~it e

P

TI[INE DEVETNAEST GODINA

Penny Marshall i Ed Vulliamy sudbinski vezani za prijedorske logore

bao biti prikazan tembru. �

I 11.8.2011. SLOBODNA BOSNA

25

75

24

Nagrada ”Ekrem Tinjak”
25-godišnjakom iz Trnopolja. Štefan je pripadnik ukrajinske manjine u ovom gradu. Nekada je ovdje živjelo oko 400 porodica Ukrajinaca. Danas jedva da ima 400 ljudi i većina su stariji. Štefan je završio osnovnu školu koja je bila i sada je tik uz objekte u kojima su u ljeto 1992. godine bili zatočeni ljudi. „Ja ne znam puno o svemu što se ovdje dešavalo. Bio sam dijete i roditelji su me čuvali koliko su mogli. Kada sam išao u školu, te zgrade su već bile puste. Kao i mnoge oko nas. I mi djeca smo se igrali u tim napuštenim kućama. Nama je to bilo uzbudljivo, sakrivati se, ulaziti i pretraživati. Kako sam rastao, te kuće i sva ta mjesta su mi postajala sve strašnija” priča Štefan dok , stojimo između zgrade u kojoj su držani zatočenici i stadiona. Štefan kao da skreće pogled i nikako ne želi da pogleda u zidove koji su još izrešetani mecima. “Ne volim pričati o tome. Meni je sve to što je bilo kao neka propast i mislim da je bolje ne pričati nego da idemo naprijed. Ne volim ja ni historiju i ne vjerujem u naučene lekcije. Nema se tu o čemu pričati. Tu nema ništa pozitivno. Ponekada se pitam kada će ljudi ovdje dovoljno sazrijeti da nastave život” kaže Štefan. , “Čak i ako poprave ove zgrade, uvijek će ostati kao neko obilježje i svi će znati šta je tu bilo. Nije da se danas ne zna. Mislim da se ne treba zaboraviti, ali ne treba ni insistirati da se o tome stalno priča. Možda sve malo s vremenom izblijedi, barem dovoljno da možemo nastaviti dalje i da nađemo drugi način da na to gledamo.” Prije nekoliko godina on je sa grupom svojih vršnjaka osnovao neformalnu grupu koju su nazvali Life (život). “Pokušali smo naći način da pomažemo ljudima, ali i da komuniciramo među sobom, mladi ljudi raznih generacija. I nešto smo i uspjeli uraditi, sve dok nismo došli do srednje generacije, ljudi koji su najviše osjetili rat. Oni svi imaju svoju priču o tim vremenima i najgore što je i šire okolo, a ne slušaju jedni druge.” Štefan kaže da on svoju priču o ratu nema. „Mi Ukrajinci smo bili nigdje. Ja ni sada ne znam kome pripadam. Znam da su se stvari oko nas mijenjale preko noći. Ljudi su nestajali... Ja sam prvog Bošnjaka, povratnika, upoznao kada sam bio osmi razred osnovne škole. Danas mi je to drug, ali tada nam je on bio neobičan, bio nam je čak i interesantan” , sjeća se Štefan. „Danas ima puno povratnika, ljudi svih na-

ali da je čuo priče o tom mjestu. „Ne znam uopšte šta da očekujem i kako će ovo izgledati!? Rekli su nam da može biti provokacija i da ne obraćamo pažnju. Vidjet ću” pomalo , zbunjen, prilično nesiguran govori mladić u uniformi. Pitamo ga da li zna šta se tu dešavalo tokom rata? “Čuo sam, ali nisam baš siguran. Ne sjećam se puno rata. Bio sam skroz mali i roditelji su me čuvali daleko od svega. A sada se baš i ne priča puno o tome kod nas. Znam da je bilo loše, ali kako i šta, nisam baš siguran šta da vam kažem.” On je jedini policajac taj dan u Omarskoj sa kojim smo uspjeli razgovarati. Drugi nam samo kažu da im je zabranjeno. Isto govore i radnici Mittal Steela, multinacionalne kompanije koja je 2004. godine kupila kompleks rudnika Omarska, koji su angažovani na obezbjeđenju. Većina ih nijemo gleda dok preživjeli prolaze pored njih i pričaju svoje priče: - „U ovoj sobi sam ja bio zatočen.” - „Ko je bio tvoj ispitivač?” - „Ovdje su bile žene. Sjećam se kako smo ih mi dolje slušali kako vrište.” - „Ovdje je čovjek pio krv. Mi smo samo nijemo gledali.” - „Sjećam se jednom kada su prozvali moje ime. Izađem i izađu u isto vrijeme još četvorica. Svi se isto zovemo i prezivamo. Oni nas vrate. Onda opet pročitaju naša imena i prezimena i ime oca. Izađemo nas dvojica. Isto nam se i očevi zovu. I opet nas vrate. I onda opet prozovu i kažu godište. Ja čujem i znam da to nisam ja, ali ne znam ni sam što, izađem opet. I onda me samo sastave sa svih strana.” - “Ja sam ležao ovdje na pisti 15 dana.” - “Ja sam bio sa ocem gore na spratu. Jedan dan smo pola sata slušali krike oca i sina. Natjerali su ih da tuku jedan drugog. Otac mi nije dao da gledam. Samo se sjećam tih užasnih krika.” - “Na onoj stolici su ubili čovjeka. Ja sam to gledao.” A onda počinje prozivka. Prvi put su udruženja skupila imena ljudi koji su ubijeni u Omarskoj i koji su do sada pronađeni i identifikovani. I prozivaju jedno po jedno. Više od 450 imena. Tišina. Na pisti, uz crvenu zgradu, stoje ljudi sabije76

ni jedni uz druge. Poneko ne može da izdrži na nogama pa se spušta na koljena i pokriva oči. Neko plače. Neko samo šuti i osluškuje. Kao da čekaju da čuju svoje ime. Ili čekaju da čuju ime nekoga koga odavno nisu vidjeli i koga čekaju da se pojavi odnekud. Ali niko ne izlazi. Ispred nekadašnje Upravne zgrade stoje žene. Većina njih plače, guše se u suzama. Neke pokušavaju doći do daha držeći ruke stisnutih pesnica na grudima. Kao da su spremne da se brane od nečega ili nekoga. Na prvom spratu ove zgrade neke od njih su bile zatočene, mučene, silovane. One ništa ne govore. U Bijeloj kući, koja je preko puta upravne zgrade, ljudi samo ulaze i izlaze, nijemi. Na zidovima još uvijek tragovi od metaka. Čini se i kao da su podovi još prekriveni krvlju. Tišina je teška i skoro da boli. Niti na jednoj zgradi nema oznaka osim onih koje su to jutro postavili sami preživjeli logoraši i koje moraju ponijeti sa sobom kada krenu u koloni. Prije nekoliko godina su im novi vlasnici, Mittal Steel, obećali da će moći postaviti oznake ali to se nikada nije desilo. Nadaju se da će na 20-tu godišnjicu raspuštanja logora na svakoj od ovih zgrada stajati natpis, da se ne zaboravi. Dan ranije obišli smo Trnopolje, malo mjesto kraj Kozarca. Godine 1992. stadion i nekoliko objekata pored njega korišteni su kao logor. Stratište obilazimo sa Štefanom Stahnikom,
Polja smrti trNoPolja

PeNNY i ed, NoviNari koji su otkrili uŽase
Penny Marshall i Ed Vulliamy sudbinski vezani za prijedorske logore Novinari Penny Marshall, Ian William i Ed Vulliamy su u ljeto 1992. godine uspjeli doći do prijedorskih logora i snimiti slike koje su uveliko uticale na način kako je viđen rat u BiH u svijetu. Prijedorčani danas za svoje troje kažu da su im spasili živote. Vulliamy i Marshall su već godinama vraćaju u Bosnu i u Prijedor. Panny je ove godine bila u Prijedoru i okolici kako bi snimila novi dokumentarni film koji bi trebao biti prikazan u Velikoj Britaniji u septembru.
www.startbih.info

Nagrada ”Ekrem Tinjak”
cija. Ali, mi ne živimo skupa već odavno. Mi prolazimo jedni pored drugih” kaže Štefan i , dodaje da bez obzira na sve on želi ostati u Bosni. „Ni sam ne znam zašto, ali ja stvarno volim ovu zemlju. To ludo zvuči, ali je istina. Jedini razlog da možda odem negdje na kraju može biti ako ne nađem posao. Još uvijek pokušavam.” Štefan ne ide na komemoracije u Prijedoru i okolici i kaže da ne vidi potrebu za tim. „Svako obilježava nešto svoje”, kaže. Zdravka Karlica živi u Prijedoru i na čelu je organizacije koja traga za nestalim. Već godinama ona sarađuje sa drugim organizacijama koje okupljaju žrtve, Hrvate i Bošnjake. Ona prisustvuje lokalnim i regionalnim sastancima na koje dolaze žrtve i razgovaraju. „Prvo je bilo jako teško, a onda je postajalo lakše. Mogu reći da danas imam druga saznanja o svemu što se dešavalo nego prije. Iako sam živjela sve vrijeme rata u Prijedoru, priznajem da neke stvari nisam znala. Jednostavno nisam znala. Bila sam šokirana kada sam čula priču majke kojoj su ubili pet sinova. To je strašno. Niko to nije smio da uradi”, priča Karlica. Njen suprug je bio visoki oficir JNA i ubijen je krajem maja 1992. godine u Prijedoru. Danas glavni trg u ovom gradu nosi njegovo ime. „Mene nisu ništa ni pitali kada su dali trgu ime i nisam sigurna da bih pristala da jesu. Čula sam da je bila i ulica u Kozarcu sa njegovim imenom. To nisam ni znala dok jednom nisu došli neki novinari da me pitaju šta ja mislim o inicijativi povratnika koji insistiraju da se promijeni ime te ulice. Ja sam odmah rekla da se slažem i da nema potrebe da se ulica u Kozarcu, u kojem mi nismo živjeli, zove po mom Zoranu.” Zdravka kaže da na sastancima sa drugim žrtvama ona dugo nije pričala svoju priču. No, vremenom je počela i misli da su njenu priču sada i druge žrtve prihvatile. “Mi moramo da pričamo o svemu što je bilo i da pričamo otvoreno... Više od 20.000 vojnika VRS je ubijeno
Grad heroj Prijedor

u ovom ratu i neko ih je ubio. I o tome treba da pričamo. I o tome da su prve žrtve u Prijedoru bili Srbi. Nažalost, dosta smo vremena izgubili i moramo to nadoknaditi. Ja pričam o svemu. Ne znam da li me čuju i ko me čuje, ali ja pričam. I kada kažem nešto što vidim da se drugim ne sviđa, odgovorim im – dajte mi argumente i ja ću slušati, možda i promijeniti mišljenje.” Zdravka kaže i da u Prijedoru, ali i BiH, treba sve mijenjati. „Malo ima komunikacije među ljudima ovdje. Većina ljudi samo izmjenjuje kurtoazne pozdrave, pokoju riječ, i to je to. Ali, mi šutimo.” Na pitanje kako mijenjati i šta mijenjati, Zdrav-

to smo danas.” Ipak, svjesna je da nema puno ljudi u Prijedoru koji misle kao ona. Za sebe kaže i da je hrabra za vremena i ljude sa kojima živi. „Ja sam hrabra žena, ali to nije tako teško biti. Samo bih voljela da ima više hrabrih oko mene. Često sam razočarana. Nemam podršku u mnogim stvarima koje radim, ali borim se. I ima još ljudi kao ja, samo smo manjina.” Tri sata je trajala zvanična komemoracija u Omarskoj. Organizatori su dobili dozvolu da se posjetioci zadrže do 12, ali niko nije pravio probleme ni kada se to produžilo. Niko nije želio prekinuomarska, omarska Prije sveGa

iz Presude milomiru stakiću
Planiran i organiziran masovni zločin Do sada je pred Tribunalom u Haagu i Sudom BiH osuđeno 15 ljudi za zločine počinjenjene u prijedorskim logorima. Najveću kaznu, od 40 godina, dobio je Milomir Stakić, koji je od 30. aprila 1992. do 30. septembra 1992. bio predsjednik općinskog Kriznog štaba i načelnik općinskog Vijeća za narodnu odbranu u Prijedoru. „Dokazano je postojanje širokog obrasca zločina koji zapravo čine kampanju progona protiv nesrba u opštini Prijedor tokom 1992. godine. To je uključivalo i masovna ubijanja u logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje, u gradovima i selima naseljenim bosanskim Muslimanima u cijeloj opštini Prijedor, i konačno, na planini Vlašić. ka kaže da prvo treba da se riješi pitanje posla za mlade ljude i da će to otvoriti i prostor za razgovore i ponovna druženja. Nada se da će njeni unuci, troje od kojih nijedno još ne ide ni u osnovnu školu, dobiti šansu da budu sretni. „Sada nemaju sretno djetinjstvo, ali postoji šansa. Moramo se izboriti za nju. A moramo se boriti zajedno. Iz moje perspektive mislim da se mi žrtve moramo ujediniti. Mi imamo iste ciljeve. Ako se ujedinimo mi, ostajemo samo igračke u tuđim rukama, a samo Pretresno vijeće je ustanovilo da je Milomir Stakić odgovoran za više od 1.500 ubistava i utvrdilo je tačan identitet 486 žrtava. U logorima su vršena silovanja, seksualna zlostavljanja i premlaćivanja, a najmanje 20.000 nesrba je pobjeglo ili je bilo deportovano iz Prijedora.” Raspuštanje logora Omarska počelo je 6. augusta 1992. godine. Dio zatočenika je pušten, a dio prebačen u druge zatočeničke centre širom tadašnje teritorije Republike Srpske. Od kraja maja do početka augusta samo kroz ovaj logor je prošlo nekoliko hiljada zatočenika. Kompleks nekadašnjeg logora se sastojao od hangara, upravne zgrade i takozvane Crvene i Bijele kuće, a zatočenici su držani i na betonskoj pisti između zgrada. ti p(r)ozivanje onih kojih više nema i suze onih koji su ostali. Vraćamo se u salu u kojoj i dalje stoji onaj mladi policajac. Izraz na njegovom licu je potpuno promijenjen i skoro da ga je teško i prepoznati. Sada jedva govori. Samo gleda u pravcu ekrana na kojem se i dalje vrte slike iz 1992. godine. Progovara kada se na ekranu ukazuje lik mlade žene sa bebom u rukama. „Sada je tu bila djevojka sa nekom ženom. I ovo su isto gledale. Žena je rekla toj djevojci – Ovo si ti.- A gdje joj je mama? – pita mene. Kažem mu priču koju sam čula od preživjelih. Majka je ubijena sa djetetom u naručju. Djevojčicu su uzele druge zatočenice. On šuti. Pitam ga kako je sve prošlo. „Ma znaš, najgore mi je što gledam ove slike a tako je loš ton. Htio bih sve da čujem. Vidim ljude koji ulaze i dolaze do ekrana i prepoznaju sebe ili nekoga. Neki su mi i prišli, kažu – vidite šta ste nam uradili - pitaju je li me stid. Ja nisam mogao da odgovaram. Imaju pravo. Ne mogu da im kažem da se ja rata ne sjećam. Ali da me stid. Samo bih volio da čujem šta govore. Da mi neko sve ispriča. Ja ovo ništa nisam znao.” Ne osjećam da imam pravo da pričam tuđe priče. Ispričam mu tek ono što su zabilježili novinari ITN televizije i Guardiana, Panny Marshall i Ed Vulliamy (oboje su ponovo tu, nakon 19 godina). I on nema riječi. Niti ih ja imam više. Odlazimo iz Omarske u koloni vozila i autobusa. Omarska je tiha. Iako su kuće uz put naseljene, nema nikoga. Na većini su navučeni i zastori. U mukloj tišini svi odlaze u neki drugi život pun neispričanih priča i šutnje koja ih svakim danom udaljava sve više. l
77

Na kraju krajeva

Lubenica je povrće, a rajčica voće
Eno, opet nam pričaju kako nas čeka sjajna budućnost. E, pa neka nas čeka! I treba da čeka! Ima baš da se načeka. I mi smo nju čekali tolike decenije, rekao je Cule
PIŠE:

OSVRĆEMO SE MI, VJERUJ NIJE MI LAKO

Asaf Bečirović

BABA: Razmišljao sam o tome kako su naši političari skromni ljudi. Kad je znanje u pitanju. Onda sam nazvao Culeta i pitao ga a o čemu on razmišlja. Rekao je da ne razmišlja ni o čemu, da na TV SA gleda prijenos Skupštine Kantona Sarajevo. I sluša govor poslanika iz SDP BiH. ”Pa, šta priča drug?”, pitam Culeta. ”Šta mu padne napamet”, rekne Cule. ”I ja bih, ali nema šta da mi padne”, reknem ja. Onda sam predase stavio malu bocu Sarajevskog piva. Milovao sam ga. Kako sam ga milovao, ono se pjenilo, raslo od uzbuđenja. Kad je naraslo po mom ukusu, otvorio sam ga i popio. Potom je nazvao Cule da mi rekne šta je onaj delegat rekao. ’Aj rekni, reknem Culetu. ”Rekao je da svaki političar treba narod koji će misliti njegovom glavom”, rekne Cule. Mislim se, što je babi milo, to joj se i snilo. SJEDI, JEDAN: Potom sam Culetu pričao da kad si mali, čuvaju te djed i nana. A kad narasteš, čuvaju te tjelohranitelji. Kad smo već kod toga, djed je govorio da mi je jezik brži od pameti. ”To je zato što jezik češće koristim”, vadio sam se ja. Uzgred, djed me je stalno ružio što nisam znao gledati na sat. A ja sam opet jedva čekao da mi on da džeparac pa da budem svoj čovjek. Na sat sam naučio gledati kad je deda umro. Sad, kad znam gledati na sat, kasnim kao i svi normalni ljudi. Sjetim se djeda tu i tamo. Naročito kad mojoj supruzi zagori ručak. Da je živ, djeda bi rekao da je to specijalitet kuhinje moje supruge. I da mi je bolje ručati u kafani. Jer tamo, u kafani, ručak nikad ne zagori. Dobro, i nane se sjećam. Naime, kada me je učiteljica pitala zašto medvjedi prespavaju zimski san ja sam rekao da je to zato što medvjed nema nanu da ga budi. Dobio sam jedinicu. MRKVA: No, vratimo se Culetu. Zanimalo ga je kakvo će vrijeme biti za Prvi maj. Rekao sam da biće sunčano, ali da je moguć i kiše pad. ”Zapravo, ne znam”, priznao sam. ”Mislim da ti je krajnje vrijeme da se počneš baviti politikom. Jer više ni sam ne vjeruješ u ono što pričaš”, zaključio je on. Potom sam pozvao Culeta na ručak. Sataraš sam kanio praviti. Cule je rekao da rado bi to gledao. Prvo sam isjeckao luk obični crveni, pa crvenu papriku, pa paradajz koji je sam po sebi cr78

ven. Onda sam se dao na mrkvu. ”Fala Bogu pa mrkva nije crvena nego narandžasta”, rekao je Cule. Ja sam rekao da je to do majke prirode. I da je kuhar jednog restorana u Los Anđelesu dobio otkaz jer mu je mrkva pružala žestok otpor kad ju je sjeckao. Cule je, alavo jedući sataraš koji je bio vanujtaki, rekao da mu je dajđinica krenula u biznis sa pečurkama, to jest sa šampinjonima. I da joj dobro ide. ”I ja ću se dati u biznis sa pečurkama. Čim nabavim materijal za atomsku bombu”, rekao sam ja.
ODA RADOSTI: Tu se Cule kiselo nasmijao. Počeo pričati kako je šef njihove policijske stanice zabranio da se smiju na poslu. Ja sam pitao jesu li se smijali njegovoj odluci, poštuju li je, kako je šef stanice objasnio svoj zahtjev? ”Rekao je da oni što se smiju kvare prijeko potrebnu atmosferu straha i neizvesnosti”, objasnio je Cule i nasmijao se. Kiselo. Tako da je meni sada jasno što kad se Cule smije, smije se kiselo. K’o da smijeh čuva za zimnicu. E, nakon tako finog ručka, Cule se zavalio u moju fotelju. Naružio sam ga, rekao da na fotelju u kojoj sjedi samo ja imam pravo u svojoj kući. ”Mislim da je fotelji svejedno ko sjedi u njoj. I za fotelju je, stari moj, potpuno beznačajno da li čovek u njoj ima pameti. Nju jedino du-

pe ispunjava”, slavodiobitno će Cule nastavljajući da sjedi u mojoj fotelji. Ja sam onda upalio radion, nariktao ga na radio postaju Vrhbosna. Svirala je Oda radosti. Nakon toga su na radionu eksperti pričali kako smo mi zemlja bogata energijom, rudom, vodom, čistim vazduhom, šumama i gorama. I da to ako znamo iskoristiti, čeka nas sjajna budućnost. ”Eno, opet nam pričaju kako nas čeka sjajna budućnost. E, pa neka nas čeka! I treba da čeka! Ima baš da se načeka. I mi smo nju čekali tolike decenije”, rekao je Cule.
POVRČKA: Nakon Ode radosti i političara, na vijestima je crna hronika došla na red. Javilo, jednom od ministara ukralo službeni automobil ispred kuće, ispred nosa. ”Najprije, šta će ministru službeni auto kod kuće. E, nek’ su mu ga mahnuli”, rekao je Cule. ”Biće, tek kad su mu ukrali auto, ministar se sjetio kako je došao do njega”, rekao sam ja. Onda smo šutjeli. Što sam ja iskoristio da u Politikinom zabavniku čitam rubriku Vjerovali ili ne. Pisalo je da štakor može bez vode izdržati dulje od deve, da na kanadskoj novčanici od dva dolara se nalazi američka zastava, da koze i hobotnice imaju pravokutne zjenice... ”A znaš li da lubenica je povrće, a rajčica voće”, pitao sam Culeta. ”Zaboli me za lubenicom i rajčicom, povrčkama i vočkama”, rekao je on. 
www.startbih.info

Iz Sarajeva za cijelu Evropu preko Istanbula početna cijena 49.00 EUR*
Bosna i Hercegovina Francuska Švicarska Italija Mađarska Kosovo Albanija Austrija Njemačka Belgija Bugarska Češka Republika Danska Finska Portugal Engleska Poljska Norveška Španija Švedska Irska Holandija Rumunija

Kulinarski specijaliteti, udobna sjedišta, sjajna zabava i mnogo toga… Vodimo vas u preko 200 destinacija širom svijeta. *Cijena povratne avio karte. Aerodromske takse nisu uključene u cijenu. Povrat i promjena u skladu sa pravilima. Ograničen broj mjesta. Za više informacija kontaktirajte ured prodaje Turkish Airlines-a.
turkishairlines.com | sarajevosales@thy.com | + 387 33 565 752/753/754

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->